medical_cg_01 by medical cg

SVAKOG PRVOG U MJESECU - CIJENA 0,80 EURA - MAJ 2009. - CRNA GORA - BROJ 1

TEMA BROJA:

DIJABETES - TIHI UBICA NAŠA PRIČA:

ŽIVOT BEZ DROGE GOST:

PETAR POROBIĆ

DIJAGNOSTIKA - GINEKOLOGIJA - ZANIMLJIVOSTI IZ MEDICINE - REKREACIJA DERMATOLOGIJA - PLASTIČNA HIRURGIJA - AKUPUNKTURA - PEDIJATRIJA

UVOZ I PRODAJA MEDICINSKE OPREME

RAST I RAZVOJ, NJEGA I ISHRANA DJETETA

81000 Podgorica, Radosava Burića 4a tel/fax: +382 (0)20 647 246, 648 778 mobil: +382 (0)69 075 998 e-mail: inelmedica@t-com.me HIRURŠKI INSTRUMENTI

EKG APARATI, HOLTERI RAZNA MEDICINSKA OPREMA

SPIROMETRIJA

Knjigu možete naručiti kod autora lično ili na tel: 069 054 207

MIKROSKOPI I KOLOSKOPI ŽARKO DRAGIĆEVIĆ DEFIBRILATORI PULS-OKSIMETRI

CRVENI AUTOGRAM

AUDIOMETRI I TIMPANOMETRI

INHALATORI

ONA KOJA TE VOLI

DIJAGNOSTIČKA OPREMA

MEHANIČKE I DIGITALNE VAGE ZA DJECU I ODRASLE LAPARASKOPIJA

CPAR APARATI

PIKFLOUMETRI

ANATOMIJA SVJETLOSTI MOŽETE PORUČITI NA TEL: 067 638 572

Ukoliko želite više informacija tu smo za vas tel/fax: 020 870 061 069 318 853 e-mail: gruppotessile@cg.yu Kuće Rakića bb , 81206 Tuzi, Podgorca PROIZVODE MOŽETE KUPITI U SVIM BOLJE SNADBJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI

E C

- digit aln i ap arat z a m jeren je p rit is k a z a n adlak t icu

F U C U S L I N E A drin k

SV I PROIZV ODI SE MOGU NABAV ITI U APOTEKAMA I U BOLJE SNADBJEV ENIM MARKETIMA

C E L L gel - p rot iv celulit a, s a ek s t rak t im a alge f ok us , b rš ljan a i az ijs k e cen t ele

- garan cija 1 godin a

- n a b az i ras t vorljivih vlak an a i b iljn ih ek s t rak at a - k oris t an je uz h ip ok alorijs k e dijet e za kontrolu tjelesne težine jer dovodi do s m an jen ja res orp cije m as t i i ugljen ih h idrat a

C E L L I D I E T k ap s ule - p ob oljš avaju m ik rocirk ulaciju t k iva, djeluju p rot ivup aln o, p ot s p ješ uju iz b acivan je tečnosti i toksina, sprečavaju nastanak celulita i pomažu n jegovu elim in aciju

PELENE ZA ODRASLE

Kuće Rakića bb 81206 Tuz i; Podgorica t el/f ax : + 382 020 87 0 083 + 382 020 87 0 09 8 e-m ail: deccom on t e@ t -com . m e

ПРИВАТНА ЗДРАВСТВЕНА УСТАНОВА

Podgorica, Bulevar Revolucije 62 Tel: 020 / 248-181 ; 202-535

Ординира тим педијатара, ОРЛ специјалиста

Drustvo Montemedicom bavi se distribucijom medicinske opreme, medicinskog potrošnog materijala kao i zastupnik je velikog broja poznatih renomiranih kuća iz te branše.

Društvo MONTEMEDICOM je distributer kompanija: - CARESTREAM Health - KODAK Consumer Imaging - KODAK Graphichs Communications - ORTHO-CLINICAL DIAGNOSTIC - TYCO Healthcare - DIGENE-QIAGEN Company - SYSTEMA - NORITSU - GBC - ECRM - METALTRONICA - OKI Printing Solutions

- MULTIDATA - HUESTIS Medical - HEIGHTS - MD 51 - CMS - KONITA - KIS - WILLZ - X-RITE - GLUNZ&JENSEN - GIMA - TUTTNAUER

www.medicom.rs

Pismo urednika Poštovani čitaoci, koleginice i kolege, pred vama je prvi broj medicinskog časopisa Medikal CG. Obrađivanjem aktuelnih tema iz svih oblasti medicine, praćenjem medicinskih novosti kod nas i u svijetu, i stalnim rubrikama sa pitanjima čitalaca, odnosno, odgovora ljekara, želimo da damo doprinos popularizacji medicine u Crnoj Gori, koja bilježi stalan uspon na stručnom i organizacionom planu. Kroz istoriju, a posebno danas, na ovim prostorima u medicinskoj oblasti bilo je izuzetnih stručnjaka, a ne treba zaboraviti i veoma značajnu narodnu medicinu prošlih vremena. Trudićemo se da napravimo savremen medicinski časopis, a određenu pažnju posvetićemo i alternativnim metodama koje se u raznim krajevima svijeta različito tretiraju i primijenjuju. Poštovani, nadamo se da ćete svojim zapažanjima i učešćem pomoći da svaki naredni broj bude bolji. S poštovanjem, dr Momčilo Vukčević sp. pedijatar

Impresum

SVAKOG PRVOG U MJESECU - CIJENA 0,80 EURA - MAJ 2009. - CRNA GORA - BROJ 1

SADRŽAJ

TEMA BROJA:

DIJABETES - TIHI UBICA NAŠA PRIČA:

ŽIVOT BEZ DROGE GOST:

PETAR POROBIĆ

DIJAGNOSTIKA - GINEKOLOGIJA - ZANIMLJIVOSTI IZ MEDICINE - REKREACIJA DERMATOLOGIJA - PLASTIČNA HIRURGIJA - AKUPUNKTURA - PEDIJATRIJA

foto: istockphoto

ŽIVOT BEZ DROGE 8 - 13 KOD GINEKOLOGA 18 MENTALNO ZDRAVLJE 20 - 21 GOST: PETAR POROBIĆ 22 - 23 PROLJEĆNE ALERGIJE 26 - 27 ULTRAZVČNA DIJAGNOSTIKA 28 NERAZUMNI STRAH OD DEBLJANJA 30 -31

Izdavač: doo Flaer, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: dr. Momčilo Vukčević

APARAT BUDUĆNOSTI PET/CT 32 - 33

Saradnici: dr. Boro Mitrić Kaćuša Krsmanović mr. Katarina Minić dr. Mira Bakić dr Milana Šoć dr Mladen Filipović Miroslav Minić Ognjen Savić dr Radomir Kovač Tanja Bakić dr. Vanja Balšić dr. Violeta Vukićević dr. Vladan Knežević mr. Zorica Potpara

ISORIJA MEDICINE KROZ PRAKSU 36 -37

dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolć lektor: Miroslav Minić Štampa: Kolor pres, Lapovo Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel/fax: 020/623889 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me www.medicalcg.me Marketing: 020/624889, 078/106551, 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

ZDRAVLJE I REKREACIJA 34 - 35

POVIŠEN KRVNI PRITISAK 38 KORONAROGRAFIJA 40 -41 PRVA DRŽAVNA BOLNICA - DANILO I 42 - 43 ADOLESCENCIJA 44 -45 SVIJET DJECE 48 -49 DIJABETES 52 - 59 SAVJETI O KOŽI 60 - 61 NEBO SE OTVARA 62 ESTETSKA HIRURGIJA 63 METEOROPATIJA 67 -68 POSTMODERNIZAM I ŠIZOFRENIJA 77 -79 AKUPUNKTURA -80

ZANIMLJIVOSTI

Marihuana povećava opasnost od raka testisa

Učestalo konzumiranje marihuane tokom dužeg vremenskog perioda povećava opasnost od razvoja najagresivnijeg oblika raka testisa, pokazali su rezultati jednog američkog istraživanja, objavljeni u naučnom časopisu "Cancer". Naučnici iz centra za istraživanje raka "Fred Haccinson" iz Sijetla došli su do tog rezultata obavivši anketu o konzumiranju kanabisa na 369 stanovnika tog grada starosti od 18 do 44 godine kojima je dijagnostikovan rak testisa. Ti podaci su upoređeni s podacima 979 zdravih osoba. Opasnost od raka testisa bila je povećana za 70 odsto kod onih koji su konzumirali kanabis u vrijeme obavljanja dijagnostike, a dvostruko veća kod onih koji su pušili marihuanu najmanje jednom sedmično ili onih koji su duži vremenski period bili izloženi toj supstanci. Rezultati istraživanja navode i na zaključak da kanabis utiče na pojavu jedne od dvije vrste raka testisa, vrste koja se javlja kod mladih muškaraca starosti od 20 do 35 godina i predstavlja oko 40 odsto slučajeva raka testisa. Razna istraživanja su već pokazala da konstantno konzumiranje kanabisa ima veliki broj neželjenih efekata na endokrini i reproduktivni sistem, prije svega na pad kvaliteta sperme, da može da izazove i smanjenje količine testosterona i impotenciju. Naučnici muški sterilitet i spermu lošeg kvaliteta povezuju s povećanom opasnošću od raka testis.

Selen najbolji prijatelj muškarca Suplementi koji u sebi imaju kombinaciju vitamina E i minerala selena pomažu sprečavanje nastanka raka prostate, jednog od najčešćih kancera koji pogađa muškarce. Najbolje ih je uzimati zajedno, jer nijesu toliko efikasni kada se unose u organizam odvojeno, pokazala je studija objavljena u američkom Žurnalu kliničke ishrane. Istarživanje je sprovedeno u Sijetlu, u Centru za istraživanje raka "Fred Hačinson". Rezultati su posebno važni ukoliko je muškarac pušač. Selenijum djelimično neutrališe štetno dejstvo kancerogenih materija iz duvana.

Čaj, a ne kafa Kad bismo pili čaja koliko i kafe, rizik za demenciju smanjio bi se i do 60 odsto, a najbolje je piti crne čajeve. Flavonoidi, polifenoli i tanini, pa čak i fluor, odnose pobjedu nad kofeinom. Samo dvije šoljice crnog čaja dnevno smanjilo bi rizik od demencije do 55 odsto, pokazalo je istraživanje sa Univerziteta u Singapuru. Čaj, posebno crni, zahvaljujući bogatstvu blagotvornih sastojaka puno je zahvalnije osvježenje od kafe koja je do sada na račun kofeina smatrana prijateljem koncentracije i kognitivnih potencijala uopšte. Studija je obuhvatila 2500 pojedinaca u starosti od 55 godina naviše i vodila se evidencija o njihovim navikama ispijanja čaja. Svako se potom podvrgavao testiranju kognitivnih funkcija. Eksperiment je ponovljen dvije godine kasnije pa je otkriveno da su ljubitelji crnog čaja pokazali najmanji pad u kognitivnim sposobnostima, što je jedan od prvih znakova demencije. Oni koji su pili šest do 10 šoljica na dan poboljšali su šanse za do 63 odsto u odnosu na one koji uopšte nemaju te navike. Rezultati su objavljeni u „American Journal of Clinical Nutrition“. Naučnici još nijesu sasvim sigurni šta u čaju štiti mozak, ali je odavno poznato da antioksidansi flavonoidi, kojima je bogat, štite ćelije od propadanja. Testiranja na životinjskim subjektima pokazala su da kroz čaj flavonoidi sprečavaju razvoj kancerogenih oboljenja kože, pluća, usne šupljine, želuca, jetre i prostate, kao i da štite od srčanog i moždanog udara. Još jedan zanimljiv sastojak je fluor iz čaja koji može blagotvorno djelovati na zube.

IZ MEDICINE

Prirodnim antibioticima protiv gripa

Ljekari smatraju da su prirodni antibiotici u prednosti pred sintetičkim, jer ih organizam mnogo lakše podnosi, pri čemu se glavni organi detoksikacije - jetra i bubrezi ne opterećuju. Osim toga, dugotrajna primjena prirodnih antibiotika neće dovesti do otpornosti bakterija, što je čest slučaj kod sintetičkih antibiotika. Epidemiolozi kažu da se prirodni antibiotici mogu uzimati uz već propisanu terapiju ljekovima, jer nemaju kontraindikacija i ne dovode do nuspojava i preosjetljivosti poput alergija. Oni ističu da prirodne antibiotike, bez ikakvog straha, mogu uzimati hronični srčani bolesnici, dijabetičari i djeca. Kao primjer, ljekari navode ljekovito dejstvo bijelog luka koji snižava povišeni krvni pritisak, ukupni i LDL holesterol i djeluje kao diuretik (omogućava izbacivanje viška tečnosti iz organizma). Svjež bijeli luk se može koristiti tri puta dnevno: jedan češanj sitno sjeckan kao dodatak supama, umacima ili salatama, u obliku tinkture i čaja, a za one kojima specifičan miris i ukus smeta postoje i kapsule bijelog luka. Propolis je takođe jedan u nizu korisnih prirodnih antibiotika jer, osim što djeluje na mnoge mikroorganizme, regeneriše tkivo i ublažava bol. Propolis, pored smole, voska, eteričnih ulja i cvjetnog praha, sadrži niz aktivnih sastojaka poput bioflavonoida, aminokiselina, vitamina A, B i C i minerala, pa daje posebne rezultate kod oslabljenog imuniteta, respiratornih infekcija i kožnih bolesti.

Za pol odgovoran tata

Dugo se vjerovalo da muškarci koji potiču iz porodica sa više muških potomaka imaju veće šanse da dobiju sina, a nedavno je to i naučno potvrđeno, prenosi "Njujork tajms". Tokom istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu „Evolutionary Biology“ analizirano je 927 porodičnih stabala koja sežu do početka 17. vijeka familija iz Evrope i Sjeverne Amerike. Rezultati koji su zasnovani na analizi podataka o skoro 600.000 ljudi, pokazali su da muškarac koji ima više braće ima veću vjerovatnoću da dobije sina, dok muškarac sa mnogo sestara ima veće šanse da dobije kćerku. -Proučavanje porodičnih stabala pokazalo je da se vjerovatnoća za dobijanje sina, odnosno kćerke, nasljeđuje kaže Kori Gelatli, koji je bio član istraživačkog tima. -Sada znamo da muškarci koji imaju više braće imaju veće šanse da dobiju sina, ali i da će prije dobiti kćerku ako imaju više sestara. Međutim, kod žena se to ne može predvidjeti - dodao je. Pol djeteta određuje otac, budući da muškarci nose odlučujući "ženski" X ili "muški" Y hromozom, dok jajne ćelije nose samo X hromozome. Stručnjaci su došli do zaključka da se muškom linijom prenosi za sada neotkriveni gen koji određuje procenat X i Y hromozoma u spermatozoidima, a pretpostavlja se da se taj gen javlja u tri moguće varijante. Jedna varijanta proizvodi pretežno X hromozome, druga uglavnom Y, a treća nosi približno jednak broj X i Y hromozoma.

Grejpfrut umanjuje dejstvo ljekova Enzimi u sastavu ovog citrusnog voća blokiraju sposobnost organizma da razgradi određene ljekove, što znači da njihova koncentracija može da postane previsoka i da izazove nuspojave. Samo jedna čaša soka ili jedan plod grejpfruta mogu da uzrokuju ove probleme. Dejstvo grejpfruta ponekad traje i tri, četiri dana, i zato ga ne treba jesti tokom terapije određenim ljekovima. Ako patite od neke hronične bolesti, konsultujte se sa ljekarom da li postoji negativna interakcija između terapije koju uzimate i ovog voća.

MEDICAL U POSJETI PRVOM CENTRU ZA REHABILITACIJU

ŽIVOT BEZ DROGE

piše: Ognjen Savić foto: Boris Pejović Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori u Podgorici, otvorena je u martu prošle godine, a prve klijente primila je u septembru. U više nego uslovnom kompleksu smještena su 23 zavisnika, od 23 do 46 godina, od kojih su dvojica prijevremeno „otpuštena“, zbog narušavanja kućnog reda, a jedan je sam napustio ustanovu. I ulazak i izlazak su dobrovoljni. U Centru su smješteni samo zavisnici muškarci, ne i žene. Odgovorni kažu da su ankete pokazale da u Crnoj Gori još nije „sazrelo vrijeme“ i za liječenje žena, jer se porodice mnogo teže odlučuju da njih šalju na rehabilitaciju. No, i pored toga, u planu je da se obezbijedi takav centar kroz godinu, dvije. Jedan od prvih korisnika usluga ove ustanove ima 27 godina. Konzumirao je skoro sve vrste droga, mahom heroin, više od 10 godina. Oženjen je i ima četvorogodišnju kćerku. Apstinent je od juna, a u Centar je ušao u novembru. Kaže da se nije lako izboriti sa desetodnevnom navikom, a kamoli sa onom koja traje čitavu deceniju. Kaže i da „skidanje“ ne podrazumijeva samo ostavljanje droge, već i lišavanje jednog načina života.

POMOĆ

- Počeo sam sa apstinencijom u junu prošle godine. Ubrzo sam otišao u Kotor (Specijalna ustanova za psihijatrisjko liječenje - Dobrota) na deset dana, nakon toga nastavio sam apstinenciju još četiri mjeseca, dakle, ništa od droge nijesam uzimao. Prvih deset dana pio sam tablete, a poslije ni tablete ni alkohol ni marihuanu. Ali nijesam znao da treba mijenjati način života, mijenjati društvo. Malo glupo zvuči da neko nije znao tako nešto, ali eto... Onda sam počeo da se opet bavim sportom, da mnogo treniram. Ranije sam bio fudbaler. I tako sam skoro svakog jutra trenirao, često i popodne, mada je to vrijeme bilo određeno za moju kćerku.

Provodio sam najviše vremena kao penzioner, što se ono kaže, upotpunjavao ga na svoj način. Onda sam, u novembru, došao u Centar.

POČETAK - Prva droga koju sam probao bila je heroin. Bio sam sportista, nijesam pušio, pio, ali sam sa 15 - 16 godina uletio u pogrešno društvo, da, takoreći, mafijam, u tim godinama koje svašta nose. Trebalo je da tada potpišem ugovor za jedan fudbalski klub, bilo je to kada su igrali kod nas Vučinić, Poleksić, Međedović, i baš na taj dan, tako je sve nekako počelo, pokačio sam se sa nekim momcima, napravio incident „širih razmjera“, i ostao bez ugovora, otišao u zatvor kao petnaestogodišnjak. To je bila podloga. Nakon toga sam odmah probao heroin, dobio smirenost, nijesu mi se vrtjele neke stvari po glavi kao ranije. Inače sam po prirodi malo impulsivniji. A poslije toga sam već sve probao. Mada sam se uvijek vraćao heroinu. Sve dok nijesam shvatio da drogu ne mogu više da kontrolišem.

DESET GODINA - Deset godina sam bio zavisnik, koristio sam sve droge, ne znam ni sam koju nijesam probao. Imao sam u to vrijeme i problema sa zakonom. Dobio sam ’ćerku ali vrijeme koje sam provodio sa njom bilo je bez emocija, kao da nije moje dijete. Prvo dvije godine u zatvoru, pa kada bih izašao onda opet droga, pa krađa, tuča. Godinama vidite da se nešto događa sa vama i oko vas i opet mislite da nijeste u problemu. Gledao sam starije momke, ali nijesam zapazio da su propadali. Pokušao sam da je ostavim mnogo puta, poslije negdje četiri - pet godina i uspijevao po 20-tak dana, upadao u euforiju nakon 15 dana, mislio da ja to mogu, da sam jači. A onda odlučiš da uzmeš još samo

OD NARKOMANIJE NA KAKARICKOJ GORI jednom, pokreneš zavisnički mehanizam u glavi i sve nanovo - priča on. Najduža apsitinencija bila je devet mjeseci. Tada je koristio samo tablete. - Mogao sam da koristim onaj blokator, ali on mi je bio samo kao stražar, a ja sam znao da je problem u glavi, psihološki. I kada bih bio u nekoj drugoj ustanovi droga je ulazila svako malo, u Kotoru na primjer, gledaš kako se drugi drogiraju, i nema tu spasa. Kad prestane da se drogira čovjek osjeća depresiju, pada, ne može dalje. Klasika je da svako može da pretrpi fizičke bolove prvih dana, ali poslije dolazi nemoć, destruktivne misli, nijesi nizašta, sve je prazno. Nešto si u toj drogi pronašao što ti je nekako odgovaralo, a poslije ostaješ sam, sam sa sobom, sa onim što jesi. Pa da je nešto deset dana navika ne bi je se bilo lako riješit’, a ne deset godina. Ali sam, evo, nekako uspio - kaže naš sagovornik. Oženio se prije nešto više od četiri godine. Bilo je dobro godinu. ''Ljubav kao ljubav'' - dodaje on. Živjeli su kao podstanari, radio je, plaćao stan, žena ga je voljela... - I sad me voli, evo još je pored mene. Ona nikada nije konzumirala drogu, bila je dobar đak, starija je od mene malo i nikada nije podržavala to što sam radio. Njoj su i braća bila u problemima, polu brat i brat, i još ja pride... Ali me je zato možda i bolje razumjela. Nije znala baš sve, to nikad nije mogla. I kod gatara sam išao, eto dokle sam stigao - sve iz želje da se spasiš. To je kad čovjek sebe dovede do dna, na svim životnim poljima, nema kuda dolje, nema borbe, sve si probao, bio svuda, ali šta...

ODLUKA - Svako drugačije ulazi u rješavanje tog problema, ali dokle god te neko tjera nema vajde. Samo radi sebe to može da se riješi i tada ćeš imat sve uz sebe - porodicu. Ja sam evo već 11 mjeseci apstinent. Niko nikoga ne može natjerat ni na šta ako to sam čovjek neće. Moje ponašanje, koje nije bilo moje, uticalo je na moju porodicu, na majku koja je bila tu najviša žrtva. Ja na jednoj strani, na drugoj otac alkoholičar, kockar... Ubio se dok sam bio u vojsci, 2001. godine. Bio je u

problemima. A ja sam prelomio nekako jednog jutra. Prethodno veče sam bio u konfliktu sa majkom. ''Dohvatili'' smo se dosta tema. Kada me je pitala hoću li da se riješim droge, rekao sam da ću to na svoj način riješiti, a ona mi je odgovorila „daj više, ubij se k’o ti otac, olakšaj i sebi i nama muke“. I to mi je odzvanjalo u glavi, dozvalo me pameti, k’o što se kaže, sreća u nesreći. Bio sam pod unutrašnjim pritiskom, a i djeteta radi. Tako sam ušao u apstinenciju.

U CENTRU - Ovdje mi se sviđa, imam sve uslove. Bacio sam deset godina u drogiranje pa mogu sad jednu i ovdje. Vidio sam da ne mogu sve sam, dotle je došlo, iako sam prije ulaska bio apstinent pet mjeseci. Imao sam u početku odbojnost prema ovom centru, ali kada sam ušao osjećao sam se kao da sam došao u Diznilend. Gledam gdje ko sjedi, ko se s kim druži, tražio sam da vidim gdje je opasnost, ali se ništa nije dešavalo. I onda pomisliš da si glup što umišljaš da mora tako da bude. I onda isto tako uđeš u program sa mišlju da sve znaš o drogama, ali ne znaš ništa - znaš samo kako da je kupiš i da se drogiraš. Ovdje tek dobiješ odgovor zašto si se vraćao drogiranju, zašto je to toliko dugo trajalo, zašto nijesi znao da izađeš iz svega toga. Dobiješ dosta, dosta odgovora. Čitav mi je dan ispunjen, a to nijesam imao godinama. Ne znam kada sam ustao u sedam sati ujutru, ali sam se evo navikao. Mada sam i ranije volio da radim, ali je to bila nervoza. Sad stičemo radne navike, nešto što nijesi imao cijeli život. Sve je isplanirano, radno okupaciona terapija - to je neko prčkanje, ljepše zaspiš, niko ne drži bič i tjera te da radiš. Koliko možeš, sjedneš kad ’oćeš. Mogao bih ovako da provedem dosta vremena. Sve ti je na vrijeme, obroci, to nijesam nikada imao dok sam se drogirao, peru ti robu, suše - to su možda i sitnice, ali s druge strane i nijesu male stvari. Ja sam u startu osjetio i rekao direktoru da treba još samo da nas usvoje. Terapija i rad. Spremaju te za napolje. Nađeš harmoniju, mir, mogao bih ovdje zaista dugo - priča sagovornik Medicala. Sa ostalim zavisnicima je u dobrim odnosima. Kao familija su. Što, kako kaže, na neki način i jesu - porodica. Nema

guštera kao u vojsci, nego normalno... Čak si nekako osuđen da drugima pomažeš, a jačajući njih jačaš sebe. - Mada ima trivijalnosti, ali tako je svuda. Ja sam ovdje radi sebe, možda je to malo sebično, ali znam šta tražim i zato ne smiješ da dozvoliš da te sitne stvari truju preko dana, da se s nekim pobiješ, jer su ovdje rigorozna pravila ponašanja. Neke stvari, svoje osobine ne možeš da makneš, ali možeš da radiš na njima.

PUT U JEDNOM SMJERU Da bi neko bio primljen u Centar mora biti apstinent, to jest negativan na sve psihoaktivne supstance, uključujući alkohol. Takođe, traži se da ne boluje od neke druge bolesti koja zahtijeva stalni medicinski tretman, jer u Centru nema ljekova. Cijena tretmana je 1.000 eura, od čega 2/3 plaća država, odnosno po trećinu Ministarstvo zdravlja i Glavni grad Podgorica, a ostatak klijent. Po toj računici jedan dan u Centru košta 11 eura, ili za mjesec 333 eura. U Centru kažu da su to najniže cijene u regionu, jer su vodili računa samo o formi ekonomske isplativosti. - Suma je simbolična, posebno naspram one koje su zavisnici trošili godinama na opijate – ocijenio je zamjenik direktora Centra za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Duško Raspopović.

ULAZAK U CENTAR

- Klijent najprije potpisuje predugovor na mjesec i biva smješten u zaseban paviljon zajedno sa ostalim početnicima, a nakon toga, ukoliko ustanovimo da nije došao pod prisilom, ili samo da bi ispunio nečiju želju ili htjenje, dakle ukoliko to nije dobrovoljno, zaključuje se ugovor na još 11 mjeseci. Poslije toga klijent prelazi u drugi dio Centra, gdje dobija svoju sobu i cimera. Sve sobe su uslovne, kao u hotelu sa četiri zvjezdice. Svaka soba ima zasebno kupatilo, a mimo toga imamo i TV salu, restoran sa dva profesionalna kuvara, zatim kompjutersku salu, malu teretanu, biblioteku, terene za sport, plastenik od 500 kvadrata gdje za potrebe Javnog zelenila Glavnog grada klijenti učestvuju u pripremanju nekih kultura. U planu je

sređivanje još nekih pogona, za terapije. Maksimalni kapacitet Ustanove je 85 klijenata, a sa 65 je optimalna iskorišćenost - ističe Raspopović.

RADNI DAN - Klijenti ustaju u sedam, do osam sređuju svoju sobu i obavljaju ličnu higijenu. Do devet je doručak, a nakon toga razne terapije i nastava. U dva je ručak, poslije njega sat je slobodan, a vrijeme za birane aktivnosti određeno je do sedam sati. Večera je svakoga dana od osam do devet, a nakon toga po ličnom izboru - neko gleda film, televiziju, neko čita - navodi Raspopović. Program rehabilitacije se sastoji od psihoterapije, socioterapije i radnookupacione terapije. Centar ima dobru saradnju sa Zavodom za zapošljavanje, gdje se pohađa kurs za računare. - Na posljednjem kursu naši klijenti su pokazali najbolje znanje, 100 odsto uspješnosti, najbolja od svih teško zapošljivih grupa sa kojima radi Zavod - ističe on. Raspopović naglašava da zavisnici prije dolaska u Centar izgube životni ritam, imaju neke druge navike, pa zato postoji sistem i raspored svih događaja, od ustajanja do večeri. Stvara se navika, normalna, radna, jer oni su zamijenili ritam, zamijenili su dan za noć.

TRETMAN - Najprije se kreće sa medicinkim tretmanom – znači čišćenje organizma i ulazak u apstinenciju, i što duže traje apsitinencija to je bolje. To se poklapa sa prvim mjesecom provedenim u Centru. Potreba za ovakvim centrom nastala je zato što smo uvidjeli da se nakon medicinskog liječenja zavisnici vraćaju kući i u okolinu gdje su počeli da upotrebljava psihoaktivne sustance, što u najvećem broju slučajeva rezultira vraćanjem drogi, a sve zbog neizgrađenih odbrambenih mehanizama, neojačanog psihofizičkog stanja. Zato su potrebne ovakve ustanove, gdje će se provesti godina ili možda i više, da bi se čovjeku vratila normalna životna volja. Takođe, to podrazumijeva i rad sa porodicom, takozvana porodična terapija, jer ovo je problem društva a ne pojedinca. Čak su često i porodice bile te koje su indirektno bile odgovorne, ili su stvorile uslove za drogiranje nekog svog člana, ispuštanjem u nekim životnim situacijama ili kasnijom nebrigom - napominje Raspopović.

VOLJA - Kod nas postoje predrasude i potrebno je vrijeme da se one izgube, da članovi porodice ili ljudi iz okruženja ne gledaju na zavisnike kao na nešto strašno, već kao na bilo koga kome je potrebna medicinska pomoć. Roditelji su ti koji često skrivaju taj problem, guraju ga pod tepih i nerijetko pribjegavaju liječenju van Crne Gore, što je skupo i često bez većeg efekta - ističe Raspopović. Kako kaže - odluka je najbitnija. Dok je god klijent pod pristiskom, nagovorom ili ucjenom, liječenje neće biti uspješno. - Mi vrlo brzo vidimo da li su oni došli zato što su zabrinuti za svoj život ili su tu jer bježe od sankcija, od policije, jer misle da će biti bezbjedni kod nas, ili pak dođu po nagovoru porodice, ili ucjenom da će ih ostaviti neko blizak - supruga, djevojka, ili pod obećanjem da će im se nešto kupiti. Međutim, to nije spas, takvi se vrlo brzo vrate drogi kada izađu. Zato kažem - bitna je odluka, jer narkomanija je bolest, to se mora naglasiti, bolest koja se liječi - hronična, recidivirajuća bolest, koja uz dobar tretman i jaku volju može da se pobijedi - kategoričan je on.

SVIJEST - Ovo je jedina bolest kod koje ljudi ne idu kod ljekara. Ovdje svi bježe od pomoći, i prije će je potražit na ulici, ili kod dilera, nego kod onoga koji mu jedino može pomoći. Ovaj problem još ne zauzima dovoljno prostora u našem društvu, posebno u medijima. Da bi se otklonila svaka sumnja da li je neko narkoman može se uraditi test iz urina. Ti testovi su besplatni i mogu se uzeti u zdrastvenim ustanovamama, pojedinačno za

jednu drogu, ili za pet ili deset - kaže Raspopović. Ako nije izvodljiva provjera na ovaj način on preporučuje da se obrati pažnja na sve spoljašnje znake - promjene u ponašanju, navikama, društvu, nestanak stvari iz kuće, potreba za mnogo više novca, kao i sami spoljašnji izgled sasušene i proširene zenice, crvenilo oko očiju, modrina ispod očiju, atipično ponašanje, agresivnost...

RADOZNALOST - Mladi uzimaju drogu iz radoznalosti, najveći broj tako ulazi u svijet droge, najčašće u doba adolescencije. Prije desetak godina starosna granica ulaska u taj svijet je bila 26 godina, a sada je 14, dakle osnovci počinju sa konzumiranjem opojnih supstanci. Posebno mediji mnogo doprinose da se agresivnost, zloupotreba droge, prikažu u lijepom, primamljivom svijetu, stvaraju se mitovi o skupim autima, djevojkama, i to može negativno djelovati i izazvati identifikaciju sa njima. Naravno, mladi ljudi uzimaju ono što njihovom egu najviše prija. Tako da često probaju da bi vidjeli, osjetili kako je to. Drugi motiv je da bi riješili neki problem, a treći radi bolesti, da riješe tegobe, bolove, međutim njih je najmanje pojašnjava Raspopović. Mladi, dodaje on, misle da će se ljepše provesti na žurci, moru ako su pod dejstvom droge, da će im povećati seksualni ugođaj, želju, da će im biti lakše da priđu djevojci, da će lakše naučiti lekciju, izaći na ispit. Sve su to priče za lakovjerne - upozorava i naglašava da uvjek postoji neko ko takvu priču plasira da bi što više njih uvukao u taj krug. Kada neko povuče prvi dim marihuane on je debelo zagazio u svijet zavisnosti. Prvi grami se daju besplatno, jer kada droga uđe u naš organizam ona upravlja nama.

ILUZIJA - Prvi efekat uzimanja droge daje lažni osjećaj opuštenosti, iluziju, osjećaj pojačane razonode, smijeha, ali kada prestane dejstvo, osoba postane apatična, psihički utučena. Droga djeluje na centralni nervi sistem, kao i alkohol. Podjela na lake i teške droge je laž, sve one izazivaju zavisnost - kategoričan je naš sagovornik. Droga je svaka supstanca prirodnog ili sintetićkog porijekla koja unešena u organizam mijenja stanje svijesti. To je definicija. Ona truje organizam, mijenja našu svijest. Pod njom se prave i krivična djela, od najlakših do najtežih prvo prodaja stvari, pa krađa porodičnih dragocjenosti, onda slijedi izlazak na ulicu i sitne krađe dok se ne završi sa težim djelima, kao što su razbojništvo, pljačka, ubistvo, silovanje, prostitucija, a sve to da bi se došlo do novca.

CRNA GORA - Crna Gora do devedesetih, nije imala probleme, bili smo posljednja republika iz bivše SFRJ koja je došla na udar narkomanije. Da li zbog patrijarhalnog vaspitanja, brige o potomstvu, praćenju procesa odrastanja, naše tradicije, ne znam, ali to je kod nas bilo na najnižem nivou. Sada je to potpuno drugačije. Krajem prošlog vijeka narkomanija je ušla na naša vrata, pa smo tako 1993. imali prvi put nekoliko grama zaplijenjene marihuane, i to u Podgorici, da bi se samo dvije godine kasnije zaplijenjene količine mjerile stotinama kilograma - prisjeća se Raspopović. Geografski, Crna Gora je interesantna, na balkanskoj je ruti - iz Albanije, preko Crne Gore za Hrvatsku, Bosnu, Sloveniju i Evropu. Tu je i jedan ''morski'' krak preko luka, i jedan dio iz Srbije. Mi smo na raskršću, nezaobilazni. Sa oko 600.000 stanovnika nijesmo interesantni za rasturanje droge, ali te mrvice koje ostanu ili se individualno nabave na ulicama, dovoljne su da budu fatalne. Podaci od prije nekoliko godina govore da je zavisnika od droge negdje oko 2.500 do 3.000, ali Raspopović se plaši da ih je više.

TRŽIŠTE

Prema podacima kojima raspolaže Raspopović u Crnoj Gori devedesetih se najviše zloupotrebavljavala marihuana, dok je danas to herioin. Iako se ne može govoriti o gradaciji, kada bi morao, on bi herion kvalifikovao kao najgoru drogu, jer se sa nje, uslovno rečeno, najteže skida, kako kažu sami zavisnici. Heroin je jako prljav, nikada nije čist na ulici i prodaje se u koncetraciji od tri do osam odsto u gramu. Ostatak je kreč, cimenat, brašno, mlijeko u prahu, nes kafa, šećer u prahu, puding, mišomor, talkovi, cijanidi, mljeveno staklo... Marihuana, dakle paklica ili kutijica od šibica, od čega se može napraviti nekoliko džointa, košta na ulici od 3 do 5 eura. Ekstazi, jedna tableta, takođe od 3 do 5 eura. Heroin gram, razblažene naravno, od 15 – 30 eura, zavisno od čistoće i zastupljenosti na ilegalnom tržištu. Kokain košta od 50 do 100 eura. Za sada se suzbila zloupotreba farmaceutskih prozvoda, ljekova, a nema ni puno inhalanata (npr. lijepak).

LEGALIZACIJA - Legalizacija bi se odrazila jako loše, i ja sam protivnik takvih predloga. Legalizacija marihuane u nekim državama nije donijela nikome dobro. Prije svega, nijesam čuo od ljudi sa kojima sarađujem i izvan bivše SFRJ, da neka zemlja proizvodi drogu i da je legalno izvozi. Marihuana je neka prva stanica u svijetu droge i kada bi nju legalizovali postavilo bi se pitanje a zašto ne i herion i ekstazi... Naravno, neću da pričam o tome da bi od sebe napravili metu, stjecište narkomana, dilera, prostitucije, homoseksualaca. Narko lobi jeste jak i njima je u interesu da se laži rašire po svijetu, da je marihuana ta koja pomaže kod nekih bolesti, koja samo malo pojačava raspoloženje, da je zdravija od duvana. Tako oni koji o tome ne znaju ništa mogu pomislit da ona nije štetna. Ogroman je novac u igri i zato se takve priče preko nekih uticajnih ljudi ili država pokušavaju proširiti i konkretizovati - upozorava Raspopović i zaključuje da ako je neko ubio čovjeka ne moramo i mi da bi vidjeli kakav je to osjećaj!

SLAVNI NARKOMANI - TERET KOJI NOSI SLAVA

ŽIVI BRZO - UMRI MLAD Iako su droge ilegalne, javna je tajna da su ih redovno koristili bogati i slavni. Mnogi svjetski muzičari, glumci i javne ličnosti nijesu mogli da se suoče s teretom koji slava nosi, a takvi su živjeli brzo i umrli mladi. Droga je čest uzrok smrti poznatih, koji uglavnom ne dočekaju 30. rođendan. Smrt Dženis Džoplin, Džima Morisona i Džimija Hendriksa dio su rok mitologije. Dženis Džoplin je imala ogroman uticaj na kulturu, društvo i rok muziku. Umrla je od prevelike doze heroina u 27. godini u motelu u Los Anđelesu. Džim Morison je bio ikona šezdesetih godina prošlog vijeka. Obilježio je hipi eru. Ovaj fantastičan muzičar i pjesnik usljed upotrebe droge umro je, a nije napunio ni 28 godina. Slična priča je i sa Džimijem Hendriksom. Kada se sve sabere i oduzme najbolji je rok gitarista svih vremena, a i on je živio 27 godina. Predozirali su se i legendarni panker Sid Višiz iz legendarnih "Seks pistolsa" i njegova djevojka Nensi Spandžen. Još tridesetih godina prošlog vijeka, Luj Armstrong završio je iza rešetaka zbog marihuane. Četrdesetih se isto dogodilo Robertu Mičamu. Živopisna slavna osoba Džejms Braun bio je čovjek koji je stvarao moderni fank, ali živio je rokenrol život. Godine 1988. uhapšen je kad se pijan i drogiran trkao automobilom s policijom. Glumac Čarli Šin je već kao 16. godišnjak uhapšen posjedujući “travu”. Mnogo godina kasnije, Šin je iz dosade odlučio da ubrizga kokain u venu pa

Kejt Mos

Kurt Kobejn zamalo umro od predoziranja. Najozloglašeniji pripadnik generacije osamdesetih Robert Dauni Džunior je bezbroj puta zatvaran. Jednom je otkrio da je narkoman od svoje osme godine! Jedan od najpoznatijih narko parova su Vitni Hjuston i Bobi Braun. Oboje su nebrojeno puta bili na odvikavanju od kokaina i kreka. Velika rok zvijezda Kurt Kobejn izvršio je samoubistvo kada je imao 27 godina. Prvi put je probao drogu sa 19 godina. Poslije nekoliko mjeseci postao je zavisnik. Glumica Dru Berimor postala je alkoholičarka sa devet godina. Navukavši se na kokain pokušala je da se ubije sa 14 godina. Najpoznatija i najplaćenija manekenka svih vremena Kejt Mos godinama je imala probleme s drogom. Kada su se pojavile fotografije na kojima se jasno vidi kako Kejt konzumira kokain, uslijedili su otkazi višegodišnjih sponzorskih ugovora, nakon čega se manekenka prijavila u kliniku i prošla proces odvikavanja. Njen bivši momak Pit Doerti nekoliko puta je bio u klinici za odvikavanje, ali se nikada nije izliječio. Mlada britanska zvijezda Ejmi Vajnhaus, dobitnica pet Gremi nagrada, više vremena provodi na rehabilitaciji, nego na bini. Izjava slavnog glumca Kolina Farela je već postala kultna: „Na kraju sam završio na kauču psihologa koji mi je rekao da na papir napišem koliko sam opijata koristio sedmično. Izgledalo je to ovako: 20 ekstazija, četiri grama koke, šest grama spida, 15 grama hašiša, tri boce ''džek danijelsa'', 12 boca crnog vina i 60 krigli piva”.

PREDSTAVLJAMO: ALKALOID AD SKOPLJE -PREDSTAVNIŠTVO U PODGORICI

CAFFETIN LIJEK ZA SVA VREMENA ALKALOID AD SKOPLJE je farmaceutska industrija u čijem sastavu su četiri profitna centra i to: - ljekovi - hemija i kozmetika - čajevi - boje i lakovi Kompanija je formirana 1936. godine. Ima blizu 1.200 zaposlenih u bazi i preko 200 u predstavništvima van Makedonije. Kompanija je u potpunom privatnom vlasništvu, ima više od 2.600 akcionara od kojih su 14 odsto inostrani. Asortiman Alkaloida se plasira na tržište preko 30 zemalja. Pozitivni trendovi biznis prakse, snažan proaktivan marketing, plasman pristupačnih i kvalitetnih ljekova proizvedenih u skladu sa najstrožim svjetskim standardima, investiranje u zaposlene su osnovni zadaci kompanije. Maja 2007. godine u Podgorici je otvoreno dvanaesto predstavništvo kompanije. Predstavništvo su u prisustvu mnogobrojnih gostiju i zvanica otvorili generalni direktor Alkaloida ad Skoplje Živko Mukaetov i direktor agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore dr Milorad Drljević. Za izvršnog direktora predstavništva postavljen je dipl.ph Vladislav Stanišić.

CAFFETIN®

CAFFETIN je jedan od najuspješnijih analgetika proizvedenih na području bivše Jugoslavije, ubjedljivo je

najrasprostranjeniji i najpoznatiji brend farmaceutske kuće ALKALOID AD SKOPLJE. To je proizvod koji se prodaje u više od 20 zemalja. U proteklih 50 godina postojanja ovog lijeka proizvedeno je

više od deset milijardi tableta Caffetina. Dugogodišnja upotreba i odlično prihvatanje ovog proizvoda su neki od motiva zbog kojih menadžment kompanije ALKALOID AD SKOPLJE vjeruje u proizvod i traži nova tržišta za dalji prodor Caffetina. Prvi put se Caffetin pojavio na tržištu bivše Jugoslavije 1957. godine. Nakon 22. godine sastav Caffetina je promijenjen i on je, od tada, identičan današnjem. Od 1999. ovaj lijek se prodaje u 20 zemalja, a 2002. godine potpisan je licencni ugovor za rusko tržište. Efikasan u borbi protiv glavobolje i zubobolje - ovako bi se mogla, ukratko, definisati osnovna informacija koju potrošači imaju o ovom proizvodu. Svijest o kvalitetu i brzom dejstvu ovog preparata kroz generacije prenosila se na tržištu bivše Jugoslavije, tržištu na kojem je Caffetin suvereno vladao, noseći titulu ikone za borbu protiv bolova. Osnovna vizuelna prepoznatljivost Caffetina povezuje se sa sljedećim elementu: godinama unazad se zna da je riječ o proizvodu u ambalaži zlatne boje.

Danas, i pored toga što je konkurentnost tržišta povećana, odnosno postoje brojne domaće i strane kompanije koje proizvode preparate za sličnu namjenu, Caffetin ostaje maksimalno prepoznatljiv i korišćen brend. Caffetin spada u grupu kombinovanih analgetika. Sadrži četiri idealno izbalansirane komponente koje imaju sinergijski efekat u tretiranju bolova. Komponente koje ulaze u sastav Caffetina su: paracetamol (250mg), prophyphenazone (210mg), codein (10mg) i cofein (50mg). Paracetamol i propifenazon djeluju protiv bolova, upala i visoke temperature. Kodein ubrzava dejstvo paracetamola i propifenazona, dok kofein pojačava analgetski efekat ostalih komponenti. Caffetin predstavlja unikatno efikasnu kombinaciju protiv bolova. ALKALOID AD SKOPLJE proizvodi Caffetin u skladu sa GMP standardima (Good Manufacturing Practice) standardima dobre proizvodne prakse, odnosno, najvišim standardima za kvalitet koji postoje u farmaceutskoj industriji. U Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji gdje nije moguće koristiti ATL kampanje u promociji ljekova, Alkaloid se fokusirao na BTL promocije u apotekama.

CAFFETIN COLD U decembru 2005, poslije skoro 50 godina postojanja brenda Caffetin, ALKALOID AD je prvi put uveo ekstenziju Caffetin Cold.

CAFFETIN MENSTRUAL Maja 2007. godine uvedena je još jedna ekstenzija Caffetina-Caffetin menstrual (ibuprofen lyzinate) namijenjen damama za smirivanje i ublažavanje menstrualnih tegoba.

Caffetin Menstrual je OTC preparat izbora za ublažavanje menstrualnih tegoba. Sadrži ibuprofen u obliku soli lizinata. Ima izraženo analgetičko i antiinflamatorno dejstvo. Podnošljivost lijeka je jako dobra. Brzo djeluje na bol (15-20 min.) i brzo se apsorbuje.

INTERNET PREZENTACIJA

Tokom 2006. godine intezivno je rađeno na izradi web sajta www.caffetin.com koji je početkom 2007. i zaživio. Prilagođen je korisnicima interneta sa različitom brzinom i uređen na svim jezicima država u kojima se Caffetin prodaje. Ovaj sajt uveo je interaktivni odnos između farmaceutskog proizvođača i konzumenta lijeka, odnosno između Alkaloida ad i pacijenata koji koriste Caffetin. Korisnici mogu da postavljaju pitanja stručnom timu u Alkaloidu i dobiju odgovore na njih. Nije zaboravljena ni stručna javnost, budući da je i medicinskim i farmaceutskim ekspertima omogućeno da se uloguju na web sajt i dobiju kvalitetne stručne informacije o proizvodima iz baze podataka kompanije Alkaloid ad.

VRIJEDNOST BRENDA

Ovaj preparat otvorio je novu indikacionu zonu za Caffetin jer je namijenjen liječenju simptoma prehlade. Proizvod se razlikuje od Caffetina s obzirom na indikacije koje obuhvata, po primarnoj i sekundarnoj ambalaži, kao i boji i obliku tableta. Caffetin Cold je preparat koji sadrži četiri aktivne komponente: paracetamol (500mg), pseudoephedrine (30mg), dextromethorphan (15mg), ascorbik acid-vitamin C (60mg). Svaka od navedenih supstanci djeluje na određeni simptom prehlade. Paracetamol djeluje na bolove u mišićima i povećanu tjelesnu temperaturu. Pseudoefedrin djeluje na nazalnu kongestiju to jest zapušen nos. Dekstrometorfan djeluje na iritativni kašalj, a vitamin C pozitivno djeluje na imuni sistem organizma. Ovo je preparat koji onima koji su prehlađeni pomaže da lako prebrode simptome i budu sposobniji za svakodnevne aktivnosti.

Osnovna vrijednost brenda Caffetin proističe iz njegove moći da se održi kao brend u periodu dugom pola vijeka.

ONO ŠTO NIJESTE ZNALI

- Caffetin je jedan od najjačih izvoznih makedonskih brendova - Kada bi se povezale sve trake Caffetina proizvedene od 1957. do danas dobila bi se traka duga oko 165.000 kilometara - Ukupna težina svih proizvedenih tableta iznosi skoro 5.000 tona - Caffetin sadrži 50 mg kofeina, što je trećina količine koja je sadržana u jednoj kafi (150 mg ) ili polovina količine sadržane u jednom čaju (100 mg) - Mnogi iseljenici iz republika bivše Jugoslavije kupuju velike količine Caffetina tokom boravka u domovini da bi stvorili potrebne godišnje zalihe, jer ne žele da mijenjaju proizvod koji koriste i pored ogromnog izbora analgetika u inostranstvu.

DA LI STE Istraživači su otkrili gen koji je u bliskoj vezi s gubitkom kose, što bi moglo da dovede do stvaranja novog lijeka protiv ćelavosti. Gen je odgovoran za rijetku nasljednu bolest gubitka kose još u vrijeme djetinjstva, poznatu kao hipotrikozis simpleks, od koje obolijeva jedna od 200.000 osoba, navedeno je u članku objavljenom u naučnom časopisu „Nature Genetics”.

Inteligentni ljudi imaju više cinka i bakra u svojoj dlaci.

Visoka temperatura, ako ništa drugo ne pomaže, može da se spusti na starinski način, oblogama od vinskog sirćeta, koje se stavljaju na čelo i umotavaju se stopala.

B eb u ko e s e ra đa lj tek enima ju b e z . u d o š p e r i o Ja v l j a j č a š i c a u d esto g m u od d im se rug jese o ca ž ivot g a.

ad e nik u s e l Aj k u o l i j e v a j zb a ne r a tp or ne n o ti. jer su ste b oles r sve v

Pr i ro dn t r ipt o s re dst v of an . O vo o prot iv h lj eb tj e j g , p a hu p a s u lj , lu r upi pr ip s k o b e j e hr lj ad k k on z i c e . . . P ro , k o k i c e , aju k rom a n a k oj a tiv d uma p sadr p i r, irin c iju suv i h e pre s ij e n a č , ž it ar tj e ste n i n ž i ic a pi r i n u č a , b k aj s ij a i s t r i c i on i s e , z o b e n , ij el o e g lu k m o k av a , t i s av j e tu a i tu ju i nj e v i nt e g r a l n o ne. g

Jedna šoljica espreso kafe sadrzi svega dvije kalorije, svaka dodana kašičica šećera ima još po 20 kalorija. Dakle, ako ne pretjeramo sa šećerom i dodacima, pomoći ćemo organizmu u borbi sa slobodnim radikalima jer, kafa sadrži i antioksidante.

Većina ljudi cijedi limun u vruć čaj, zbog vitamina C, ali i zbog ukusa. Problem je u tome što vitamin C gubi svoje svojstvo pri visokoj temperaturi, pa tako prestaje da djeluje kao vitamin C. Zato je bolje, ukoliko imate povećanu potrebu za tim vitaminom, da limun iscijedite u ohlađen čaj ili napravite limunadu.

ZNALI ??? Djeca koja u ishranu nijesu imala uključen kikiriki izložena su riziku od alergije na ovu namirnicu čak 10 puta više od onih koji ga jedu od ranog djetinjstva, pokazala je studija Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju

tri ma i a rik o Pap v i š e neg a put i c a C . a m v it a or and ž a m s po ndža t a r Na i k a u a r s p ap đ e nju e p or om , n z el e nom i cr ve m je ž ut o o g at ij a i n aj b i n i m a . m v it a r a l i ma e n i m

Britansko istraživanje o uticaju bojenja kose na raspoloženje, pokazalo je da će plavuše prije pozvati muškarca na sastanak nego ostale žene. O samopouzdanju plavuša govori i podatak da će lako skupiti hrabrosti i tražiti od šefa povišicu i žaliti se na nepravedan tretman na poslu, bilo da su prirodne ili vještačke plavuše. Ali, brinete se najčešće udaju za bogataše, a crvenokose imaju najbolji seksualni život.

Istraživanje farmaceutske kompanije Lemsip pokazalo je da su žene izuzetno malo spremne da provode vrijeme uz bolesnog partnera. Više od polovine njih reklo je da saosjećajnost prema bolesnom partneru izgubi već pet minuta nakon što se on prvi put požali da mu nije dobro. Iznenađujuće, ali čak 64 odsto muškaraca izjavilo je da su spremni i da kuvaju i njeguju svoje bolesne partnerke.

Is t r a Ad a ž i v a nj e ma pro ame G r i čk a l i nsk fe s or a No r og s og u t j e d vester n niverz a i sk l o su pr a , p ok a te t a z n s t re ij i lju z n ov j e a l o rj d s om pr iv . Zn i pod u i t e or đ e nj i m a č i ij am a, pr a z n o a z av j e vjer p oj e ju re i ž ivo d i nc i k sk l on o i o dn t „u ras jima j su e osn u l u“ st re o on , s nad a gub e i koji z b nj i m kon t rol o g . u

Neki to zovu Mocartovim efektom, a drugi pozitivnim uticajem muzike na intelekt. Jedno im je zajedničko - ko rano počne da uči da svira na nekom muzičkom instrument, kasnije u srednjem obrazovanju ima bolje rezultate, zato što muzika razvija inteligenciju. Prema studijama, uticaj muzike na pamet veći je i korisniji čak i od kućnog vaspitanja.

GINEKOLOGIJA

KOD GINEKOLOGA PRIJE PRVOG SEKSA

Piše: Dr Milana Šoć, spec. ginekologije i akušerstva Svaka žena koja vodi računa o zdravlju vjerovatno ima dilemu kada početi s redovnim ginekološkim pregledima i koliko često posjećivati ginekologa. Iskustvo iz ambulanti nam potvrđuje da danas dobijamo vrlo mlade pacijentkinje, s različitim infekcijama vulve. To su djevojčice predškolskog i školskog uzrasta kojima je pomoć ginekologa neophodna, da se infekcije ne bi širile dalje i ostavljale različite neugodne posljedice. Nakon menarhe (prve menstruacije) ginekologu bi trebalo da se obrate adolescentkinje koje imaju neredovne i bolne menstruacije, ali i one koje traže bilo kakav savjet vezan za reproduktivno zdravlje. Rane posjete ginekologu vezane za savjet stvaraju odnos povjerenja između pacijenta i

ginekologa i pravilno usmjeravaju mladu ženu da dileme vezane za reproduktivno zdravlje rješava uz pomoć stručnog lica, a ne pomoću poluinformacija koje saznaje neformalnim putem. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se u seksualne odnose ne stupa prije 18 godine, dakle u vrijeme kada je osoba psihofizički zrela da se nosi s posljedicama koje takav čin može da proizvede. Prvi susret s ginekologom trebalo bi da se dogodi prije stupanja u seksualne odnose i da bude makar vezan za kontracepciju i zaštitu od polno prenosivih bolesti. Nakon stupanja u seksualne odnose žena dolazi na pregled jednom godišnje. Takav sistematski ginekološki pregled podrazumijeva: bimanuelni pregled, Papa test, kolposkopski pregled, ultrazvučni pregled, ali i preglede vezane za dojku. Potrebno je informisati žene da rade samopregled dojki, a jednom godišnje i mamografiju, nakon navršene četrdesete godine, odnosno ultrazvuk dojki do četrdesete. Što se tiče trudnica dinamika pregleda je drugačija. Nakon izostanka menstruacije i sumnje na trudnoću treba se obratiti svom ginekologu. Prvi pregled je od posebnog značaja. Jednom mjesečno se rade ginekološki pregledi, analize krvi i mokraće, mjerenje krvnog pritiska i tjelesne težine, a na početku prema indikacijama i testovi na viruse i hormoni štitaste žlijezde. U trudnoći bez komplikacija ultrazvučni pregled se radi tri puta, a kod rizičnih trudnoća prema procjeni ordinirajućeg ginekologa. Trudnice nakon 35. godine, bez obzira da li su do tada rađale ili ne, te trudnice s opterećujućom genetikom, zahtijevaju poseban tretman u smislu invazivnih dijagnostičkih metoda radi utvrđivanja hromozomskog potencijala ploda.

ZABLUDE U KOJE, NAŽALOST, MNOGI VJERUJU

ŠTO JA VOLIM TAJ SEKS

Nemojte da živite u zabludi da srećni parovi uvijek imaju dobar seks, da žene ne vole porniće i da se jedino “pale” na romantične večere i nježnost, niti da su muškarci više promiskuitetni od žena. Neiskusni muškarac može da bude odličan ljubavnik i ako vas partner vara, to ne znači nužno i da vas ne voli. Ako je vjerovati nekim istraživanjima, ono što se priča o crncima i dužini ipak je - istina

Ako ste odličan ljubavnik, znaćete da zadovoljite svačiji ukus.

TAČNO/NETAČNO - Seksualno iskusniji muškarac je bolji ljubavnik od neiskusnog. Ali, ako se žestoko zaljubite baš u neiskusnog muškarca, može se dogoditi da doživite najbolji seks u životu.

Srećni parovi svaki put imaju odličan seks.

NETAČNO - To nije istina. Ako vam neko kaže da uživa u divljem seksu baš svaku noć, i to nakon nekoliko godina veze ili braka, recite mu da ne volite kada vas lažu. Problemi i obaveze što nas prate jednostavno imaju tendenciju da unište strast i smanje užitak.

Ukoliko morate da planirate seks i on nije spontan, onda nešto nije u redu.

NETAČNO - Nemojte reći partneru da mislite da nešto ne štima jer se dogovarate za seks i da među vama nema strasti jer niste spontani. Želja za seksom pojačano se javlja u ranom periodu veze i uslovljena je hormonima koji nestaju nakon otprilike 18 mjeseci. I to samo ako imate sreće, jer su istraživanja pokazala da mnogo parova bilježi drastičan gubitak želje za seksom nakon samo devet mjeseci. Planiranje seksa ne znači da se više ne sviđate jedno drugom i da više nema vatre među vama. To samo znači da morate podsjećati svoje tijelo i mozak na to koliko uživaju u seksu. Spontani seks je obično dobar seks, ali i njegovo planiranje donosi zadovoljstvo iščekivanja i pripreme, što može donijeti jako dobar rezultat.

Žene ne vole porniće i “žestok” seks.

NETAČNO - Oduvijek se raspravljalo o tome vole li žene porniće ili ne. Pa ne žele sve žene krevet obasut laticama ruže i romantične večere! Neke će rado pogledati i žestoki seks na malom ekranu, pa i praktikovati ga. Svi oni koji misle da samo muškarci maštaju o seksu sa ženama koje vide na ulici ili sa djevojkom za susjednim stolom dok ispijaju kafu, u velikoj su zabludi. I ženama se raznorazni scenariji vrte u glavi kada vide privlačnog muškarca.

Muškarci su promiskuitetniji od žena.

TAČNO/NETAČNO - Ta je tvrdnja vjerovatno istinita, ali manje nego što mislite. U jednoj anketi o seksualnom životu muškarci su pretjerivali, dok su žene umanjivale istinu. Naravno, takvi odgovori se i očekuju zbog društva koje iziskuje od muškarca da bude osvajač, a od žene da bude “pristojna” kada se radi o seksu. Atraktivna i slobodoumna mlada žena vjerovatno će imati više partnera nego njen vršnjak skromnijeg izgleda.

Ako me prevari, znači da me ne voli.

NETAČNO - Ako vas partner vara, to ne znači nužno i da vas ne voli, već samo da vas ne poštuje ukoliko ste se oboje odlučili na monogamnu vezu. Možda je i emocionalno nezreo, pa se na taj način dokazuje.

Žene doživljavaju orgazam isključivo tokom seksa.

NETAČNO - Prema istraživanjima, samo 30 odsto žena doživi orgazam penetracijom, a većina za to treba stimulaciju klitorisa rukom ili vibratorom. No nije to krivica muškaraca i ne zavisi od dužine penisa, već je jednostavno stvar građe ženskog tijela.

Crnci imaju veće polne organe.

TAČNO - Kada je seks u pitanju, to je jednostavno činjenica - crnci zaista imaju veće penise. Njihovi polni organi su duži, ali i većeg obima. Istraživanje u kojem su učestvovali pripadnici tri rase dovelo je do zaključka da Azijci imaju najmanje polne organe, prosječne dužine od 10 do 12,5 centimetara. Bijelci se mogu pohvaliti penisima od 14 centimetara, dok su oni kod crnaca dugi od 15 do 18 centimetara.

Muškarci su uvijek spremni za seks.

NETAČNO - Ako razgovarate sa 17. godišnjakom koji je tek počeo da se zabavlja s djevojkom, vjerovatno će vam to i potvrditi. On će pričati, sanjati i slušati o seksu svake sekunde. Jednom kada uđe u dvadesete, drugi segmenti života postaće mu jednako bitni kao i seks pa će dosta energije preusmjeriti u neka druga područja. Posao, stres, računi i druge obaveze smanjuju potrebu za seksom.

MENTALNO ZDRAVLJE NAUKA O ČOVJEČIJOJ DUŠI

KO NE VOLI SEBE NEMA LJUBAVI NI ZA DRUGE Mentalno zdrava osoba je dakle ona koja je sposobna da radi - znači da izvršava sve svoje obaveze lične i profesionalne, osoba koja je sposobna da pruži emociju i da primi emociju, ne samo emocije partnerskih odnosa nego i ljubav prema svom okruženju, profesiji, školi, prijateljima, i svakako osoba koja može da kontroliše sebe, svoje ponašanje, koja može da uspostavi kontrolu nad sobom Piše: Dr Boro Mitrić, neuropsihijatar Mentalni poremećji mogu se izliječiti. Istina, postoji mali procenat, jer u svemu postoji gubitak, gdje ne možemo mnogo učiniti. Na sreću, taj broj je neznatan. Uz pomoć svega što imamo na raspolaganju - znanja, povjerenja, raznih oblika terapije, dobre saradnje može se dosta postići - čovjek može da bude uspješan.

U svim narodima, pa i našem, pod pojmom zdravlje se podrazumijeva da vas ništa ne boli - znači, odsustvo bolesti. A šta je mentalno zdravlje? Da li postoji potpuno mentalno zdrav čovjek? Većina ljudi koji se bave upravo mentalnim zdravljem smatraju da svaki čovjek ima nekih kriza, poremećaja, a da li se te krize i poremećaji, ili neke reakcije, mogu nazvati mentalnim poremećajem - ja mislim da ne. Čovjek različito reaguje na razne izazove - da li su te reakcije prijatne ili ne zavisi od izazova. Često nailazimo na to da čovjek na prijatan izazov za sebe, porodicu, profesiju reaguje tako da kasnije razvije nekakav poremećaj. Nauka kaže, a svi mi uglavnom se pozivamo na Frojda, da je mentalno zdrava osoba ona koja je sposobna da radi i da voli. On je dakle mentalno zdravlje definisao u dvije riječi, ali to je bilo u njegovo vrijeme, prije vijek. Danas svakako moramo malo modifikovati tu definiciju i dodati joj bar još jednu - sposoban da kontroliše svoje ponašanje, samokontrola. Mentalno zdrav čovjek je osoba je koja je sposobna da radi,

voli i kontroliše svoje ponašanje. Sposobnost da radi - znači da izvršava sve svoje obaveze lične i profesionalne, osoba koja je sposobna da pruži emociju i da primi emociju, ne samo emocije partnerskih odnosa nego i ljubav prema svom okruženju, profesiji, školi, prijateljima, i svakako osoba koja može da kontroliše sebe, svoje ponašanje, koja može da uspostavi kontrolu nad sobom. Upravo je i najteže da čovjek kontroliše sebe a da poslije toga stalno ne ulazi u autocenzure, presabiranja zašto sam uradio ovako a ne onako. Ovoj definiciji mentalnog zdravlja svakako se može dodati još mnogo karakteristika potrebnih ličnosti za normalno, zdravo funkcionisanje - ali ove tri odrednice određuju zdrav život - samokontrola, sposobnost za rad, sposobnost za ljubav. Jedan od uslova mentalnog zdravlja svakako je i tjelesno. Ako čovjek nije fizički zdrav, ako ima bilo kakav tjelesni poremećaj, pa makar ga i bolio zub, ili se udario u lakat, on već reaguje, već ima i psihičku reakciju, neke reakcije koje bi se mogle svrstati u domen mentalnog zdravlja. To će reći da zdravlje podrazumijeva potpuno blagostanje, kako fizičko tako i psihičko, a to znači i zdravo socijalno i egzistencijalno okruženje.

Ako su svi ovi kriterijumi zadovoljeni onda možemo govoriti o zdravom, funkcionalnom čovjeku.

Tokom života čovjek prolazi kroz mnogo faza i na svakoj od njih on se zadržava, a svako odrastanje nosi određene poremećaje - dječje bolesti, pa mladalačke, pa bolesti srednjeg doba, gdje su najizraženije kardiovaskularne, ali primat u tom dobu polako preuzima mentalni poremećaj. Na prvom mjestu to su raznorazne toksikomanije, zavisnosti i depresivna stanja. Kako starimo dolaze i ostale bolesti i sve što sobom nosi starost, a nosi mnogo stvari koje čovjek ne želi. Na prvom mjestu najveći strah kod svih civilizovanih ljudi je kako će provesti starost. U zapadnim zemljama ljudi čim počnu da rade odvajaju novac da bi mogli da plaćaju neki bolji starački dom gdje bi proveli zadnje dane života, kada budu nesposobni da vode računa o sebi. Ta praksa počinje i kod nas da zaživljava. Da li se i kada završava razvoj mentalnog zdravlja - po meni taj proces ne staje, sve dok je čovjek sposoban da nauči nešto novo, da usvoji znanja on razvija i svoje mentalno zdravlje. Imao sam priliku da razgovaram s čovjekom, sedamdesetogodišnjakom koji je tada završio fakultet. Upisao ga je sa 65 godina da bi dokazao svom sinu da se može kad se hoće. On i sin su diplomirali negdje u isto vrijeme i tek tada mu je ostavio preduzeće. A na mentalno zdravlje svakako utiču i uslovi života. Utiču i na djecu - na njihove prohtjeve, njihovu identifikaciju, na zadovoljenje potreba. Ljudi danas nose puno toga neispunjenog u sebi i onda traže, možda to ne nađu u svojoj porodici i onda tragaju dalje. Osnova svega je porodica - i dobrog i lošeg. Gdje porodica funkcioniše, bio to grad, regija, država tu možemo očekivati da imamo dobro mentalno zdravlje i društva i pojedinca. No koliko god bilo zdravo okruženje u kojem živimo nema čovjeka koji se ne plaši ludila. Taj strah je mnogo više izražen nego strah od smrti. A svi smo skloni mentalnom poremećaju, podložni raznoraznim toksikomanijama, nekim reakcijama u poremećajima ponašanja, afektivnim reakcijama i drugo. Čovjek treba da nauči kako da sačuva sebe, prvo sebe. Kad to savlda onda će lakše sve ostalo. Čovjek mora da voli sebe - nije to egoizam, moramo voljeti sebe i sa vrlinama i sa manama koje nosimo. Moramo znati svoje kavlitete i držati ih na visokom nivou, ulagati u njih. Fakat je, moramo znati i svoje mane. To je kao kada ste neispavani a morate to sakriti - pa se onda mažemo raznim kremama, nosimo naočare, trudimo se da budemo gpkiji,

pokretljiviji. Tako je i s manama. Čovjek mora znati da ih kontroliše. Odnosno, da ih nekako svojim kavlitetima prikrije. Ako čovjek voli sebe on je u stanju da voli i druge, ako ne voli sebe nije u stanju ni drugima da pruži ljubav, a onda ni drugi nijesu u stanju da njega vole. Ista je stvar i sa poštovanjem. Moramo poštovati sebe da bi mogli poštovati porodicu, prijatelje i sve ostale u okruženju. Priča o mentalnom zdravlju je priča o zdravlju duše, nauka o čovječijoj duši. O njoj se promišlja od postanja čovjeka. Da li je duša materijalistička, idealistička ili nešto između, još su podijeljeni stavovi. Ipak, u svemu postoji materija i energija. U mentalnom zdravlju ponajviše. Na kraju se može zaključiti da život treba živjeti, uživati u njemu svakog trenutka što vodi zadovoljstvu i zdravlju.

POZNATI I ZDRAV ŽIVOT:

SELEKTOR VATERPOLO

DUVAN I GOJAZNOST SMRT ZA ZDRAVLJE

Moj radni dan traje od jutra do kasno u noć, a tokom treninga, koje imamo već ujutru, ne možete izbjeći ''nervozne situacije'' s igračima. Uveče analiziram i rješavam probleme na koje nailazim tokom dana. Čovjek mora da sačuva živce i energiju. Kad osjetim da sam nervozan ili napet šetam, obično pođem uz more i šetam makar sat. Ovdje u Rusiji je to sada malo teže, ali nađem ja načine da povratim svoj mir. Ishrana, redovna fizička aktivnost, san i odmor su recept za zdrav život selektora vaterpolo reprezentacije Crne Gore Petra Porobića. On trenutno živi u Rusiji, gdje je na kormilu vaterpolo kluba ''Šturm'', iz Čehova, gradića nadomak Moskve. Porobić smatra da živi zdravo i da to ne iziskuje nikakve napore. - Prije svega sportista sam i već ta činjenica predstavlja ozbiljniji korak ka zdravijem životu - kaže Porobić za MEDICAL. Nikada nije pušio. Čak ni probao da povuče dim cigarete. - Duvan je uzročnik mnogih bolesti – naglašava on. Petar Porobić je jedan od rijetkih sportista s ovih prostora koji je uspio da ''očuva liniju'' nakon što je prestao aktivno da se bavi sportom. Kaže da je dobio svega tri-četiri kilograma, s kojima se stalno ''utrkuje''. - Moja težina uvijek varira kilo-dva gore ili dolje. Osim duvana, gojaznost je jedan od uzročnika bolesti. Normalna

težina i život bez duvana čovjeku daju ogromnu startnu prednost za zdrav život u odnosu na gojazne i pušače – smatra Porobić. U alkoholu uživa u trenucima opuštanja, ponekad uz večeru. - Kao svaki čovjek s mora popijem vino ili pivo, ali to je sve u granicama. Ne opijam se - kaže on. Selektor crnogorske vaterpolo reprezentacije je uvjeren da ima krajnje ozbiljan pristup zdravlju i kategoričan je da je zdrav život i stvar kulture. - Sport donosi ogroman stres, a pogotovu trenerski posao i teško da onaj ko je u tom svijetu može da bude indiferentan. To je posao koji te nevjerovatno troši. Ja sam veoma odgovoran i ponekad previše ambiciozan, ali našao sam način da nađem mir.

REPREZENTACIJE CRNE GORE PETAR POROBIĆ Svakog dana obavezno odmaram, popodne, i tada pokušavam da obnovim energiju koja mi treba da bih je mogao prenijeti na ekipu. Tada se potpuno isključim iz vanjskog svijeta, isključujem i telefone. Čitam, razmišljam, odspavam. Moj radni dan traje od jutra do kasno u noć, a tokom treninga, koje imamo već ujutru, ne možete izbjeći ''nervozne situacije'' s igračima. Uveče analiziram i rješavam probleme na koje nailazim tokom dana. Čovjek mora da sačuva živce i energiju. Kad osjetim da sam nervozan ili napet šetam, obično pođem uz more i šetam makar sat. Ovdje u Rusiji je to sada malo teže, ali nađem ja načine da povratim svoj mir – dodaje Porobić. Neprospavane noći, uz alkohol i cigarete, prema njegovom mišljenju nikome ne mogu donijeti dobra. Posao kojim se bavi često je veoma iscrpljujući – putovanja, promjena vremenskih zona, takmičenja. - Pred svaku utakmicu ja tako reći ne spavam. Skoro cijelu noć provodim u pripremi utakmica – navodi Porobić i ističe kako nakon takvih situacija obavezno ima period takozvanog aktivnog odmora kako bi povratio energiju. Ishranu smatra jednim od najbitnijih elemenata zdravog života. - Svi mi koji smo se bavili vaterpolom i plivanjem imamo veći apetit. Jedem daleko manje nego što bih mogao. Najviše volim našu mediteransku kuhinju. Začinjena jela ne jedem. Volim povrće i maslinovo ulje, naravno – naglašava Porobić. Selektor crnogorske vaterpolo reprezentacije zaključuje da ljudi u Crnoj Gori generalno ne vode dovoljno računa o zdravlju i upozorava da bi o tome i država trebalo da povede računa.

BAZENI ZA ZDRAV ŽIVOT Plivanje je izuzetno zdrav sport i Petar Porobić se veoma raduje što će Podgorica konačno dobiti bazene, kao i još neki gradovi u Crnoj Gori. - Nadam se da će oni privući djecu, ali i ljude srednjih godina i starije. U Mađarskoj sam svakog puta ostao fasciniran kada ujutru vidim bazene pune djece. Ni jednoj školi nije teško da organizuje za đake dolazak na bazene, a kod nas je sve problem. Uprave će izmisliti desetine razloga što ne mogu da organizuju dolazak đaka na bazene – navodi Porobić. On napominje kako i u Americi ljudi pridaju ogroman značaj rekreaciji. - Veoma je teško doći do slobodnog termina u teretani recimo. A kod nas možete doći kad god hoćete – zaključuje naš sagovornik.

REKREACIJA NIJE SRAMOTA Petar Porobić žali što ljudi u Crnoj Gori nemaju izraženiju potrebu za zdravim životom. - Nije slučajno da se ljudi u svijetu masovno bave rekreacijom, fitnesom, plivanjem. Mii smo sportski kulturu zapostavili. Kada pogledate naše sportske objekte vidno je da su manje posjećeni, djeca su se nekada mnogo više ovdje bavila sportom nego danas. Djeca su nam gojazna, a ljudi srednjih godina potpuno zapostavljaju rekreaciju i nemarni su prema svom zdravlju – upozorava Porobić. Govoreći o nedostatku kulture zdravog života na našim prostorima on se prisjeća kako su nekada ljudi na moru, kada bi vidjeli čovjeka kako trči ''uz more'' komentarisali da mu sigurno ''nije dobro''. - Mi smo se stidjeli da se bavimo rekreacijom. Pošto sam obišao mnogo država zaprepastilo me kada sam vidio da se ljudi tamo masovno bave rekreacijom, da su sportski centri krcati, kako djece, tako i ljudi srednjih godina, ali i starijih – kaže on. Navodi i primjer Rusije gdje ''na bazen dolaze ljudi stariji od 60 godina, a to kod nas ko zna kada ćete i da li ćete vidjeti''.

IZVRŠNI DIREKTOR MLJEKARE “NIKA” TOMISLAV ŽIŽIĆ, ZA MEDICAL GOVORI O PRVOM CRNOGORSKOM ORGANSKOM PROIZVODU - ORGANSKOM MLIJEKU

ZDRAVA HRANA ZA ZDRAV ŽIVOT

Uvjereni smo da će ovaj naš projekat ohrabriti razvoj organske poljoprivrede i u drugim oblastima i dati impuls proizvodnji zdrave hrane u Crnoj Gori

Organska poljoprivreda danas se u svijetu razvija ''iz minuta u minut'', prije svega kao odgovor na narušenu životnu okolinu i samim tim potrebu čovjeka za kvalitetnom i bezbjednom hranom. Organska proizvodnja, prema nekim definicijama, u osnovi znači uzdržavanje od upotrebe mineralnih đubriva i pesticida, te korišćenje tradicionalnih metoda. Prvi crnogorski organski proizvod stiže u maju mjesecu iz Nikšića - mljekara ''Nika'' nedavno je proizvela organsku vareniku. - Svjesni uslova koji vladaju na tržištu danas i svjesni činjenice da nijesmo postigli ništa značajno više od komparativnih prednosti u odnosu na naše konkurente iz zemlje i regiona, odlučili smo da projektujemo nove aktivnosti koje će nam obezbijediti i konkurentsku prednost. Nakon analize stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, naših kapaciteta, potreba potrošača, mogućnosti regiona kojem pripadamo i regiona kojima gravitiramo, prepoznali smo šansu u zasnivanju proizvodnje u skladu sa organskim principima kaže za MEDICAL izvršni direktor ''Nike'' Tomislav Žižić i dodaje da su i danas kao i tada sigurni u uspjeh. Žižić naglašava da će organski proizvedeno mlijeko i mliječni proizvodi neminovno doprinijeti zdravijoj ishrani stanovnika, obogatiti turističku ponudu Crne Gore, a ''Niki'' obezbijediti konkurentsku prednost na tržištu i značajno ojačati poziciju korporativnog identiteta preduzeća u svijesti potrošača. Tomislav Žižić - Sa druge strane, u nastojanju da održimo i podignemo nivo društvene odgovornosti, naša kompanija dosljedno principima održivog razvoja želi da balansira količinu uzetog iz prirode sa onim što vraća prirodi - u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom. Bili smo odlučni u namjeri da ovim projektom proizvodnje organskog mlijeka, dokažemo da je moguće napraviti balans, edukovati i proizvođače i potrošače, racionalno koristiti prirodne resurse regiona, dati doprinos zdravlju potrošača i pri tom ostvariti profit. Znači, zaokružiti jedan ciklus zadovoljnih učesnika u ovom procesu uz očuvanje prirode koristeći njene resurse bez upotrebe hemijskih sredstava i poštovanje zahtjevnih standarda očuvanja životne sredine. Čak i u inicijalnoj fazi razvoja ove ideje bili smo svjesni da će pred nama biti naporan i dug proces koji zahtijeva veliki utrošak energije, vremena i novca - priča Žižić. Kaže da ih vjera u uspjeh projekta ni jednog trenutka nije

napuštala. Na dohvat ruke su imali sve potrebne uslove - od velikih površina planinskih pašnjaka i dovoljnog broja grla stoke, zainteresovanih proizvođača do tehnoloških uslova i prodajne mreže. Svjesni i činjenica da je brend kvalitet koji se ne dovodi u pitanje i da u osnovi svakog brenda mora stajati istina, pristupili su ozbiljnom i napornom poslu pronalaženja pravih partnera i zainteresovanih strana čije će aktivnosti omogućiti razvoj ovog projekta i kao krajnji rezultat dobiti sertifikovan organski proizvod. - Prvo smo uz posredstvo „Monteorganike“ angažovali konsultanta, zatim markirali regione Nikšić – sela: Lukovo, Duga i Šipačno. Šavnik – selo Bare, koji su kompatibilni sa strogim pravilima i principima organske poljoprivrede. U tim regionima smo identifikovali lokalno stanovništvo u čijem je posjedu dovoljan broj grla i pašnjačkih površina koje je prepoznalo interes i pokazalo spremnost da učestvuje u projektu i preuzme odgovornost koja se njime traži. U Šavniku smo identifikovali gazdinstvo koje je bilo zainteresovano da bude nosilac sakupljanja i primarne prerade mlijeka. Zatim smo animirali i lokalne uprave opština Nikšić i Šavnik i obezbijedili podršku projektu u finansijskom, logističkom i kadrovskom smislu. Mnogo nam je pomogla ekspertska i finansijska podrška Ministarstva poljoprivrede u smislu gradnje neophodne infrastrukture na terenu. Raduje nas i činjenica da je administracija ovog Ministarstva prepoznala naš projekat kao jedan od instrumenata ruralnog razvoja koji će svakako uticati na povećanje kvaliteta života na Sjeveru govori o putu razvoja ''Nikinog'' projekta proizvodnje organskog mlijeka Žižić. On najavljuje skoru promociju prvih sertifikovanih organskih mliječnih proizvoda. - Nijesmo htjeli da prejudiciramo rezultate našeg projekta dok definitivno nijesmo sertifikovali proizvodnju i kao potvrdu kvaliteta dobili najviša priznanja za organske proizvode ovogodišnjeg novosadskog Sajma poljoprivrede. Sada je naše zadovoljstvo potpuno, jer smo uz kvalitetnu organizaciju našeg menadžmenta uspjeli da iskoordiniramo aktivnosti svih zainteresovanih strana i za rezultat dobijemo sertifikovan organski proizvod sa sertifikovanog regiona i obezbijedimo korist za sve učesnike u lancu od proizvodnje preko prerade i prodaje do krajnjeg potrošača. Uvjereni smo da će ovaj naš projekat ohrabriti razvoj organske poljoprivrede i u drugim oblastima i dati impuls proizvodnji zdrave hrane u Crnoj Gori i regionu jer smo odlučni da nezadrživo napredujemo ka cilju koji smo juče postavili sebi, a već danas i drugima - zaključuje izvršni direktor ''Nike''.

[^SMZ_WU \^[Ufb[PU _U^ _M XVQW[bU`UY NUXVQY \MbXMWM V[Sa^`

PROLJEĆNE ALERGIJE

MUČNI GLASNICI SUNČANIH DANA Bilo bi dobro kada bi se svi koji imaju takve probleme odmah obratili ljekaru, a što manje na svoju ruku uzimali terapiju. Svaka jednostavna polinoza može da se iskomplikuje ako se ne liječi cvjetanje. Klasična proljećna alergija ili polinoza (polenska kijavica) manifestuju se napadima kijanja, sekrecijom iz nosa, zapušenim nosem, crvenilom, suzenjem očiju, svrabom očiju, grebanjem u grlu, kasnije može da se javi suvi kašalj ali se javljaju i neki komplikovaniji simptomi koji zahtijevaju ozbiljnije liječenje i tretman. Piše: Dr Jasmina Kadić, spec. pneumoftiziolog Sve više ljudi, a pogotovu djece, postaje alergično na najrazličitije materije iz prirode, hrane, ljekova, kozmetike... Međutim, s proljeća kreće ''epidemija alergija'', prije svih polenskih. Alergije znače preosjetljivost organizma ili pretjeranu reakciju na neke materije iz okoline, na koje organizam inače ne bi trebalo da reaguje. U kontaktima s njima odbrambeni sistem se poremeti i dolazi do nepotrebnog i prekomjernog stvaranja antijela. Alergije su u posljednje vrijeme veoma zastupljene i smatra se da čak do 25 odsto svjetske populacije ima neku vrstu

alergijske manifestacije. One se mogu različito ispoljiti - bilo kao alergije respiratornog trakta (organa za disanje), ili kao alergijske reakcije organa za varenje, a mogu da budu kožne manifestacije. Alergije postaju najinteresantnije s proljeća jer veliki broj ljudi ima neku alergijsku manifestaciju na polen, na

PROLJEĆNI UMOR

Takozvani proljećni umor koji se javlja kod mnogih ljudi jednostavno znači zamor organizma nakon zime. Tokom zime se čovjek manje izlaže suncu, kiseoniku, manje vremena provodi na otvorenom, ishrana je zimi drugačija više su zastupljene namirnice s dosta masti, bjelančevina, konzumira se manje svježeg povrća i voća, vitamina i minerala. Obično se smatra da su žene sklonije proljećnom umoru.

PUMPICE - LIJEK BROJ JEDAN ZA ASTMU Smatra se da je dječja astma u osnovi alergijska i kod nje se apsolutno mora voditi računa o terapiji koja mora da bude i antialergijska i antiasmatična. Za liječenje dječije astme postoji široka paleta ljekova, a danas se sve više i u svijetu ide na to da se, kako kod djece tako i kod odraslih, liječenje sprovodi pumpicama. Kada se pumpica pomene pacijentu svi se obično uplaše, ali trebalo bi da znaju da su one broj jedan zato što je to lijek koji djeluje samo tamo gdje treba, ne ide generalizovano. Ni jedna tableta koju popijete nije toliko pametna da zna za koju bolest ste je popili i na koji organ treba da djeluje. Same polinoze su vrlo dosadne, one nijesu opasne po život, ali ograničavaju normalno funkcionisanje čovjeka i otežavaju ispunjavanje svakodnevnih obaveza, zbog čega su ljudi jednostavno prinuđeni da traže pomoć. Bilo bi dobro kada bi se svi koji imaju takve probleme odmah obratili ljekaru, a što manje na svoju ruku uzimali terapiju. Svaka jednostavna polinoza može da se iskomplikuje ako se ne liječi – dolazi do upale sinusa, pojave suvog, nadražajnog kašlja, pojava nekih asmatičnih simptoma, a to sve zahtijeva ozbiljan pristup i ozbiljno liječnje. Što se tiče proljećne alergije, takozvane polenske kijavice, najosjetljivija je populacija od petnaest, šesnaest godina do četrdesetih. Ove vrste alergija se mogu jednostavno dijagnostikovati – anamnezom, laboratorijskim analizama ili alergološkim kožnim probama, koje za 20 minuta pokazuju nalaz. Nakon testa pouzdano se utvrđuje koja vrsta polena može da izazove alergijsku reakciju. Zna se vrijeme cvjetanja za određene biljke i onda se može na osnovu toga odrediti i preventiva. Drveće najkraće cvjeta 10 – 15 dana i za tu godinu je gotovo s tom vrstom polena. Najkomplikovanije su trave. Ima ih veliki broj, a i klima je povoljna za cvjetanje, tako da maltene od marta do kraja oktobra one non-stop rastu i cvjetaju. Postoje i poleni korova, ali alergijske reakcije na njih ne javljaju se u proljeće već obično krajem ljeta i početkom jeseni. Danas postoji široka

paleta ljekova koji se koriste u terapiji alergija, ali ne postoji lijek za izlječenje alergije. No bez obzira na neizlječivost, pacijenti mogu biti zadovoljni današnjim ljekovima, jer oni olakšavaju i najteže manifestacije alergija. Djeluje se samo simptomatski – počev od najjednostavnijih pumpica, sprejeva i kapi za nos do raznih ljekova koji su karakteristični samo za alergije, a postoje i ljekovi koji mogu da se daju kao preventiva, koji rade na podizanju imuniteta.

jaja, ribu, čokoladu, kravlje mlijeko, kukuruzno ili pšenično brašno. Ta vrsta alergija je ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva automatsko izbacivanje te vrste hrane iz ishrane i zamjenu drugim proizvodima. Manifestuje se i učestalom stolicom, povraćanjem, gubitkom težine. Postoje kožne alergijske manifestacije, a to su razni dermatitisi – počev od dječjeg ekcema, kada beba praktično u prvim mjesecima ima promjene po koži, pa kasnije do raznih promjena u zavisnosti na šta reaguje.

DODATNE MJERE OPREZA Dodatne mjere opreza za osobe osjetljive na polen: - prozore držati zatvorene - vrijeme provoditi na mjestima gdje nema previše zelenila - radove van kuće obavljati neposredno nakon kiše, kasno poslijepodne ili predveče kada je koncentracija polena najmanja - izbjegavati izlazak iz kuće u razdoblju od pet sati ujutro do deset sati prijepodne, kada je najveća koncentracija polena - izbjegavati izlazak van kada duva vjetar - izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće, posteljine i prekrivača na otvorenom. Sve alergije su genetski predisponirane. Čim postoji predispozicija moguće je da će se u toku života razviti neka vrsta alergije, ali i ne mora.

Danas postoji široka paleta ljekova koji se koriste u terapiji alergija

U liječenju alergija radi se i takozvana desenzibilizacija kojoj se mnogo više pribjegavalo u prošlosti nego danas. Ta metoda podrazumijeva da se pod kontrolom ljekara pacijentu daje alergen na koji reaguje u određenim dozama, sve većim. U prvih 12 sedmica daje se svake sedmice veća

ALERGIJE SU NEIZLJEČIVE Alergije se nikada ne mogu izliječiti. One mogu u nekom periodu da miruju, godinama nemate nikakve simptome, a onda odjednom opet dođu. Pojave se pri padu imuniteta, kada je organizam pod stresom ili poslije nekih bolesti kao što su upale pluća, neke teže operacije ili traume. Čim dođe do pada imuniteta, alergije se ponovo aktiviraju. Takođe, alergija se ne može ustanoviti prije nego se čovjek izloži alergenu na koji je alergičan. Ne može se unaprijed znati da li je neko na nešto alergičan. doza, a onda po isteku tih 12 sedmica doza se u narednih dvije godine daje mjesečno. Mnogi pacijenti tom terapijom nijesu zadovoljni jer ih vežete da dvije godine mjesečno primaju injekcije, a niko im ne garantuje da će biti i izliječeni. Pored polinoza postoji i alergija na hranu koja se često manifestuje kožnim promjenama – tipičnim koprivnjačama ili urtikarijama. Ta alergija se odmah prepozna. Djeca često imaju urtikarije ili koprivnjače na

Alergije se nikada ne mogu izliječiti

KAKO SAVLADATI PROLJEĆNE TEGOBE Obavezno unositi vitamin C u što većim količinama. U jelovnik unijeti što više voća i povrća - svježeg. Jutarnja gimnastika bi trebalo da bude obavezna. Poslije tuširanja makar pet minuta posvetite gimnastici, pored otvorenog prozora. Tuširanje hladnom vodom. Poslije tople vode pustite hladnu, u snažnom malzu. Poboljšava krvotok. Trčanje, pješačenje ili vožnja bicikla makar tridesetak minuta dnevno. Plivanje je poželjno bar dva puta sedmično. Izbjegavati leškarenje, čim se probudite odmah ustanite i na tuširanje. Uveče treba leći ranije.

ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA

''MAŠINE'' BUDUĆNOSTI To je najčešće korišćena dijagnostička metoda nesumnjivih prednosti nad ostalim, a to su prije svega dijagnostička preciznost, širina upotrebe, jednostavnost, neškodljivost, a komparativno je jeftina metoda Dr Radomir Kovač - radiolog Svjedoci smo da medicina iz dana u dan napreduje, noseći nadu da ćemo pobijediti bolesti koje odnose milione života. A ultrazvučni aparati su među onima u medicini koji se razvijaju poput mobilne telefonije, takoreći iz dana u dan. U nepopularnom smislu ultrazvuk je fizički pojam, a označava talase čije su oscilacije više od 20.000 sekundi. U medicini, ultrazvuk je dijagnostička metoda koja s početka

polovine dvadesetog stoljeća pa do sada bilježi neprekidan razvoj primjenjujući se u svim granama medicine. Opšti tehnološki napredak nije zaobišao ni medicinu, a posebno dijagnostiku. Ultrazvuk se u tome ističe. To je najčešće korišćena dijagnostička metoda nesumnjivih prednosti nad ostalim, a to su prije svega dijagnostička preciznost, širina upotrebe, jednostavnost, neškodljivost, a komparativno je jeftina metoda. Kod nas najpopularnija je Color-Doppler dijagnostika. Ultrazvučni aparati se stalno razvijaju, prije svega na polju bolje vizualizacije tkiva i organa, zatim na planu povećanja strukture pregleda, pa do dizajna i veličine. Danas ultrazvučni aparati rijetko doživljavaju radnu starost - prije se može govoriti o tehnološkoj zastarjelosti, kao u mobilnoj telefoniji. Color-Doppler je dio ultrazvučne dijagnostike, koja, iako već duže u upotrebi u svijetu, na našim prostorima sada doživljava ekspanziju. Izvorno, predstavlja ultrazvučnu dijagnostiku krvnih sudova, mada su koristi ove ultrazvučne metode neizbježne u svim dijagnostičkim

ultrazvučnim procedurama. Ovo je osobito važno kada se zna da su danas, napretkom civilizacije, poboljšanjem društvenog standarda i uslova života, bolesti krvnih sudova najčešća oboljenja i pokazuju trend rasta. Koronarna bolest je među najčešćim uzrocima smrtnosti, a cerebrovaskularna bolest je takođe česta kod savremenog čovjeka. Color-Doppler je nezaobilazan u dijagnostici oboljenja srca i vaskularnih oboljenja mozga. Opravdana je nada da će rana dijagnostika oboljenja kao i skrining pregledi dati doprinos ranoj dijagnostici i preventivi ovih oboljenja i time produženju života. Šta nosi budućnost u oblasti ultrazvučne dijagnostike teško je predvidjeti. Tehnološki progres je opšti. Ultrazvuk svakako neće biti zaobiđen. Odavno postoji težnja da se ultrazvukom odrede karakteristike tkiva, takozvana ''tipizacija tkiva'', što ga približava patohistološkoj dijagnostici. Već sada se pomoću Dopplera određuju neki laboratorijski parametri. Najnoviji ultrazvučni aparati imaju poseban senzitivitet za kalcifikacije što je vrlo bitno za neke dijagnostičke procedure, kao što je, na primjer, dijagnostika tumora dojke. Dakle, teško je predvidjeti do kojih visina će doseći ultrazvučna dijagnostika, jer smo svjedoci da ono što je realno pretpostaviti danas, sjutra je već prevaziđeno.

U VINU JE ISTINA

Vinarija Milović - MNB Kruna posjeduje svoje vinograde na čuvenim lokalitetima za gajenje vinove loze u Ulcinjskom vinogorju. Vjekovima gajena sorta vinove loze vranac na ovim prostorima daje grožđe izuzetnog kvaliteta. Poštujući tradiciju i primjenjujući savremenu tehnologiju prerade takvo grožđe smo u našoj vinariji pretočili u vino “STATUS” na radost svih poštovaoca dobrog vina. Vina iz ulcinjskog kraja bila su nadaleko poznata i cijenjena. Radi odražavanja održavanja tradicije i očuvanja kvaliteta proizvodnju vina “STATUS” vina ovog kraja, za preoizvodnju podredili smo sve: sortiment, agrotehniku, tehnologiju prerade kao i plasman proizvoda pod originalnim imenom i nazivom vinogorja, uz zaštitu geografskog porijekla. Poštovaoci i ljubitelji vina će u vinu STATUS naći svu ljepotu juga - darove grožđa sorte vranac, mediteranskog sunca i zemlje. UŽIVAJTE !!!

Antiseptička i terapeutska svojstva vina bila su poznata i cijenjena još u najstarijim vremenima. Prema persijskoj legendi, vino je "otkriveno" u današnjem Iranu, kada je žena šaha, koji se zvao Džamšid, slučajno popila nešto pokvarenog soka od grožđa, malo se opila, i to joj se svidjelo! U Jermeniji tvrde da je prve vinograde na Zemlji posadio biblijski Noje, i to u njihovoj zemlji. Vjeruje se i da je uzgajanje vinove loze počelo oko 4000. godine prije nove ere u Mesopotamiji i Egiptu. U istorijskim spisima može se naći da su Egipćani na obalama rijeke Nil uzgajali vinovu lozu. Presovali su grožđe i tako pravili crno i bijelo vino. Jedan papirus iz starog Egipta čak svjedoči o ljekarskom receptu, u kojem je, upravo vino bilo najvažniji sastojak. Iz delte Nila vino su dovozili do najvećih mediteranskih gradova tog vremena. Minojska civilizacija na Kritu održavala je tijesne trgovačke i kulturne veze sa Egiptom, pa je sa Krita znanje o vinu preneseno i u cijelu Heladu. Evropljani su obožavali vino pod uticajem Rimljana, a veliki broj pisanih podataka, koje su Rimljani ostavili, govori o njima kao dobrim vinogradarima i vinarima. Rimljani su rasprostranili pravljenje vina u veliki dio zapadne Evrope. Uloga vina u hrišćanskim religijskim obredima pomogla je da se očuva njegova proizvodnja i poslije pada Rimskog carstva. Prateći putovanja Kolumba i drugih istraživača, uzgajanje vinove loze se premještalo iz Evrope u Meksiko, Južnu Ameriku, Australiju i Kaliforniju. Osim lijepog ukusa, od Homera pa do današnjih dana, vinom su se ispirale rane. Kao lijek, vino su koristili i antički narodi o čemu svjedoče brojni zapisi. Hipokrat, otac medicine zapisao je: “ Vino je nešto što je izvanredno prilagođeno čovjeku”. Hipokrat ga je prepisivao kao diuretik i za ublažavanje groznice. Sve do prošlog vijeka, koristile su se velike količine vina u bolnicama i ambulantama - protiv želudačnih tegoba i dijareje, mučnine, upala i prehlada, ali i kod oporavka bolesnika. U kasnom 19. vijeku proizvodnja vina je u potpunosti uspostavljena u Francuskoj. Danas su Španija, Italija i Francuska najveći proizvođači vina, a zatim slijede Argentina, Sjedinjene Američke Države i Portugalija.

Pravila za kombinovanje vina i hrane Predjelo od ribe - bijelo suvo Predjelo od pršute - roze ili lako crno Čorbe - bijelo suvo, roze ili lako crno Riba - bijelo vino Riblja čorba - roze ili crno Kuvano meso - crno stono Pečeno meso ili divljač - crno, dugo odležalo Sirevi - vino koje ste prethodno pili ili crno Sladoled, slatkiši, voće - slatko ili pjenušavo

Vino smanjuje opasnost od raka pluća Umjereno konzumiranje crnog vina smanjuje opasnost od raka pluća, prije svega među pušačima, pokazali su rezultati istraživanja koje je nedavno sprovela grupa naučnika iz kalifornijske zdravstvene organizacije Kaiser Permanente.

ANOREKSIJA – KOMLEKSAN PSIHOFIZIČKI POREMEĆAJ

NERAZUMNI STRAH Biti vitka san je skoro svake tinejdžerke. Ako hrana postane neprijatelj, tada započinje sasvim druga priča, koja zapravo više nema veze s izgledom. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i često doživljava sebe debelom iako je istina suprotna. Tada nastaje borba za preživljavanje s neizbježnim posljedicama na zdravlje. Alarmantan je podatak da u svijetu od anoreksije nedjeljno umre jedna djevojka

Kad se pomene anoreksija, mnogi prvo pomisle na manekenke i na svijet mode. Naravno da su manekenke pod pritiskom jer šetaju modnim pistama, ali osim njih od anoreksije može patiti bilo ko – glumice, pjevačice, balerine, ali i obične djevojke. Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da žene u prosjeku provedu 10 godina na raznoraznim dijetama. Prema Wikipediji, enciklopediji slobodnog sadržaja na Internetu, anoreksija je težak gubitak apetita čiji su razlozi emocionalne prirode. Ona ne nastaje zbog gubitka apetita, već je riječ o borbi protiv gladi zbog potpuno nerazumnog straha od debljanja. Taj strah ne popušta ni kada je ugrožen život bolesnika. Ova teška bolest obično se pojavljuje u pubertetskoj i adolescentskoj dobi, najviše kod djevojaka, koje su tada preosjetljive na promjene na svom tijelu. Anoreksija često započinje relativno prirodnom željom za gubitkom nekoliko kilograma, ali ta želja za mršavljenjem može dovesti do potpune opsjednutosti hranom kao neprijateljem i do hroničnog odbijanja hrane. Mnogi terapeuti kažu da se problem javlja kod osoba koje imaju nisko samopoštovanje, nizak stepen bazične sigurnosti i kao ličnosti su sklone da sebi postavljaju visoke ciljeve, da prilično opsesivan i perfekcionistički način

prilaze rješavanju životnih situacija, a da se, zapravo, u strukturi ličnosti javlja dominirajuća depresivna slika. Usljed toga se kao odbrana i javlja anoreksija. Dakle, oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i često doživljava sebe debelom iako je istina suprotna, a zapravo se radi o problem prihvatanja samog sebe onakvim ili onakvom kakvi stvarno jesu. Iako je u središtu bolesti hrana, anoreksija je kompleksan psihofizički poremećaj s nizom posljedica: od smanjenih otkucaja srca i niskog pritiska, problema s probavnim i reproduktivnim organima do demineralizacije kostiju koja dovodi do osteoporoze. Anoreksija ne staje samo na tome. Osim fizičkih, tu su i velike psihološke promjene - tjeskoba, depresija, strahovi kao i psihijatrijski poremećaji pri kojima osoba više nije u stanju da realno sagledava situaciju. Jedan dio oboljelih od anoreksije umire, jedan se zapravo nikada ne izliječi do kraja, a velik dio njih ostane s trajnim posljedicama na organizam i živi kraće. Mora se znati da se anoreksija teško liječi. Psihoterapija, redovno medicinsko praćenje i vođenje prehrane trebalo bi biti dio svakog programa liječenja anoreksije. Ukoliko se tretman ne započne na vrijeme, samo oko 25 odsto pacijenata se potpuno oporavi, upozorava doktorka Denis Vilfli sa Univerziteta Vašington u Sent Luisu, koja istražuje taj poremećaj.

ŠOKANTNA FOTOGRAFIJA Kontroverzni italijanski fotograf Oliviero Toskani, koji je još 1992. šokirao javnost koristeći fotografije muškarca oboljelog od AIDS-a u reklamnoj kampanji Benetona, prije dvije godine je "uzburkao duhove" fotografišući djevojku oboljelu od anoreksije za potrebe modnog brenda Nolita. Plakati su prikazivali izgladnjelu djevojku koja se već 15 godina bori s poremećajima ishrane i teška je samo 31 kilogram. Na plakatima je bila poruka "Ne anoreksiji!" i pojavili su se u italijanskim medijima paralelno s Nedjeljom mode u Milanu. Italijansko Ministarstvo zdravlja podržalo je akciju, ali mnogi su izrazili zabrinutost da bi fotografije mogle izazvati "kontra efekt".

OD DEBLJANJA UPORNA BORBA

SMRT MANEKENKI

Hejli Vajld, 20. godišnju djevojku, anoreksija je prije tri godine toliko preuzela da su joj ljekari davali samo 10 dana života, ali ona se oporavila i čak rodila dijete. Djevojka se s anoreksijom bori od 11. godine i bila je toliko mršava da su ljekari mislili da će umrijeti i hranili su je cjevčicom, piše Dejli Mejl. Zahvaljujući upornosti i pomoći porodice Vajld je izliječena u bolnici za poremećaje prehrane u Mančesteru gdje je boravila par godina.

Većina anoreksičnih manekenki se uopšte ne liječi. Dokaz je smrt brazilske manekenke Ane Karoline Reston, koje je umrla u 21. godini, sa 39 kilograma, nakon što je mjesecima živjela samo na paradajzu i jabukama. Umrla je i Urugvajka Luizel Ramos, koja se nakon hodanja po pisti iza bine zauvijek srušila. Navodno danima nije jela ništa, ili je bila ne zelenoj salati i dijetnoj koka - koli.

BOLEST UZELA MAHA Vlasnica modnog carstva „Versaće“ Donatela Versaće priznala je medijima kako se njena kćerka Alegra dugi niz godina bori s anoreksijom, a pretprošle godine bolest je uzela maha, pa je mlada nasljednica bila hospitalizovana. Modna dizajnerka je tada odlučila da otvoreno progovori o zdravstvenim problemima svoje kćerke Alegre, koja je u tom trenutku imala samo 32 kilograma i nalazila se u bolnici pod stalnim ljekarskim nadzorom. Iako se Alegra počela liječiti već s 18 godina, stanje joj se nije značajnije popravljalo. Čak nije mogla ni da pije vodu.

„NAJDEBLJA“ U HOLIVUDU Kad se pojavila glumica Kira Najtli bila je mršava, a potom je još smršala. Kad su je prozvali zbog anoreksije tužila je i pobijedila, ali bitku s kilogramima i dalje gubi. Kira je bila i u depresiji jer, kako je rekla, nema deblje glumice od nje. Težina je veliki problem u Holivudu, posebno za mene koja sam duplo veća, viša i sve ostalo od većine djevojaka koje dolaze roditeljima na audicije. Kad shvatite da sam ja, ove veličine, jedna od najvećih glumica današnjice, počnete razmišljati kako i nije baš zdravo tu se zadržati – izjavila je poznata glumica.

MUŠKARCI NIJESU IMUNI U posljednjih pet godina porastao je broj muškaraca koji je zbog želje za savršenim tijelom zapao u začarani krug poremećaja ishrane. Prema najnovijem istraživanju, broj muškaraca koji su zbog anoreksije potražili pomoć ljekara u posljednjih je pet godina narastao za 67 odsto, a ljekari su uvjereni kako je stvaran broj oboljelih puno veći.

POZITRONSKA EMISONA TOMOGRAFIJA SA KOMPJUTERIZOVANOM MULTISLICE

IZUZETNA POUZDANOST I PRECIZNOST Savremeni zdravstveni sistemi i referentni nacionalni onkološki centri koji se bore protiv malignih oboljenja se danas ne mogu zamisliti bez PET/CT-centara. U samom Parizu trenutno funkcioniše šest PET/CT-centara, a u Rimu pet.Danas se u Evropi na 800.000 stanovnika planira jedan PET/CT centar, koji shodno potrebama i mogućnostima zdravstvenog sistema, obrađuje prosječno 1.500 do 2.500 pacijenata godišnje Piše: Dr Mladen Filipović, spec. radilog Pozitronska emisona tomografija sa kompjuterizovanom multislice tomografijom - PET/CT omogućava vrhunsku i izuzetno pouzdanu slikovnu dijagnostiku u onkologiji, neurologiji i kardiologiji. PET/CT studija ljekarima i pacijentima pruža izuzetnu pouzdanost i preciznost u postavljanju dijagnoze kao i praćenju toka i kvaliteta liječenja malignih bolesti. Sposobnost metode da s velikom tačnošću prati odgovor tumora na hemoterapiju i radioterapiju, omogućava precizno planiranje hemoterapije. Određivanje stepena proširenosti oboljenja (stejdžing i restejdžing) onkološkim hirurzima daje mogućnost da donose veoma kvalitetne procjene o potrebi i/ili načinu hirurške intervencije. Osim prednosti koje ima kao dijagnostička metoda, PET/CT daje veoma precizne podatke pri planiranju radioterapije, omogućavajući radioterapeutu da planira polje zračenja u odnosu na pojačanu metaboličku aktivnost (maligno tkivo), a

Primjer malignog tumora bubrega

U Evropi, u svim njenim područjima, je takođe evidentan rast broja malignih bolesti koji se kreće od četiri do šest novooboljelih na 1.000 stanovnika. Mortalitet od malignih bolesti je u razvijenim državama u padu. U srednje i slabo razvijenim državama,

Primjer malignog tumora jetre sa metastazama

PET/CT je danas ubjedljivo najprestižnija, najpouzdanija i najpreciznija dijagnostička metoda za otkrivanje i praćenje karcinoma

nezahvatajući nepotrebnu površinu tijela. U jednom skeniranju pacijenta moguće je, dobrom organizacijom, dobiti tri vrste podataka - dijagnozu, stepen proširenosti oboljenja i planiranje potrebne radioterapije. Značaj PET/CT studije za nacionalne zdravstvene sisteme se upravo ogleda u sigurnom smanjenju troškova liječenja kroz mogućnost mnogo boljeg i kompetentnijeg planiranja i određivanja hemoterapije kao i planiranja hirurških procedura. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine u svijetu od raka oboli oko 10 miliona ljudi. Zbog uočenog trenda rasta broja malignih bolesti, očekivanja su da će ovaj broj 2020. godine porasti na 12 miliona novooboljelih godišnje.

mortalitet od malignih bolesti raste kao i ukupni troškovi vezani za ovu problematiku (troškovi liječenja, socijalni troškovi, radna mjesta). Savremeni zdravstveni sistemi i referentni nacionalni onkološki centri koji se bore protiv malignih oboljenja se danas ne mogu zamisliti bez PET/CT-centara. U samom Parizu trenutno funkcioniše šest PET/CT-centara , a u Rimu pet. Danas se u Evropi na 800.000 stanovnika planira jedan PET/CT centar, koji shodno potrebama i mogućnostima zdravstvenog sistema, obrađuje prosječno 1.500 do 2.500 pacijenata godišnje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine u svijetu od raka oboli oko 10 miliona ljudi. Zbog uočenog trenda rasta broja malignih bolesti, očekivanja su da će ovaj broj 2020. godine porasti na 12 miliona novooboljelih godišnje

TOMOGRAFIJOM - PET/CT - APARAT BUDUĆNOSTI MEDICINSKE INDIKACIJE ZA 18-FDG-PET/CT STUDIJU

U dijagnostici PET/CT studija najviše se upotrebljava 18-FDG trejser. Osim njega koriste se i drugi specifični 18-Fluor trejseri za posebne potrebe, F-Dopa, F-Cholin, FLT, FET, Fluor, F-Miso. Specifično diagnosticiranje zahtijeva dalji razvoj novih trejsera. Medicinske indikacije su zasnovane na sposobnosti 18-FDG (18 fluor-dezoksi-glukoza) da se veže za malignu ćeliju koja ga troši kao hranu, pri čemu PET-kamera te CT-kamera registruju metaboličku aktivnost maligne ćelije i prepoznaju je slikovno i dinamiski to jest metabolički. Na ovaj način je moguće dijagnostikovati i definisati najveći broj tumora. Najčešće, po statističkim pokazateljima, kao i prema našem iskustvu, PET/CT-studija se koristi u

KOMPARATIVNE PREDNOSTI PET/CT U ODNOSU NA CT I MRI

Senzitivnost PET/CT u dijagnostici najvećeg broja karcinoma se kreće od 82 do 92 procenta, dok se senzitivnost CT i MRI kreće od 45 do 73 procenta. Nakon urađene procjene proširenosti malignog oboljenja (stejdžinga i restejdžinga) klasičnim slikovnim metodama CT skenerom i MRI, PET/CT je korigovao ovu procjenu do 30 odsto slučajeva.

Kod pacijenta kome je zbog neodređenih bolova u trbuhu i gubitka tjelesne težine urađen veliki broj pretraga koje nijesu dale rezultat, PET/CT je nepogrešivo otkrio tumor debelog crijeva

Primjer malignog tumora kosti

dijagnostici, stejdžingu, restejdžingu i monitoringu odgovora na hemoterapiju kod karcinoma pluća (osim mikrocelularni), dojke, prostate, debelog crijeva, jednjaka, želuca, štitaste žlijezde, kože, kao i kod svih vrsta limfoma, što su uostalom i najčešći tumori koji se javljaju u humanoj populaciji. S obzirom da se pet trejser sastoji od hranljivih materija koje tumor koristi kao hranu, a nama služe kao marker, pet trekseri se registruju kao ljekovi, mada služe, uslovno rečeno, kao kontrastna sredstva, to jest marker tumora. Austrijska kompanija IASON iz Graza je jedan od lidera u proizvodnji i distribuciji pet trejsera. IASON-18-Efdege® je u ovom trenutku registrovan kao lijek u 16 zemalja EU. Medicinske indikacije za PET/CT-studiju su zasnovane na medicinskim postulatima i donose se konsenzusom u referentnim institucijama WHO, EANM, ESMO, AROME. Zdravstvene ustanove i specijalisti koji se bave PET/CT-studijama, koriste preporuke ovih institucija, usvajaju indikacije i na osnovu njih obavljaju preglede. U PET/CT-centru koji se planira napraviti u Podgorici, će se koristiti dominantno 18-FDG-trejser uz punu mogućnost korišćenje i ostalih trejsera za specifične indikacije. Indikacija za PET/CT pregled: karcinomi pluća, dojke, kolona, jetre i pankreasa, ezofagusa, glave i vrata (izuzimajući CNS), tumori štitne žlijezde, limfomi, melanoma, karcinomi kosti, staginig maligne bolesti, restaginig maligne bolesti, procjena operabilnosti, evaluacije terapije, praćenje terapijskog odgovora tumora, planiranje radioterapije, srčana oboljenja, epilepsija, Alzheimerova bolest.

Specifičnost PET/CT u dijagnostici karcinoma pluća i limfoma se kreće i do 97 procenata , dok je kod CT i MRI značajno manja. Senzitivnost za metastaze jetre je takođe značajno veća nego kod klasičnih slikovnih pregleda (CT i MRI). Senzitivnost udaljenih metastaza kod karcinoma dojke se kreće do 94 odsto a kod CT i MRI ne više od 73 odsto. Na kraju, važno je da se PET/CT radi skeniranje cijelog tijela dok se kod klasičnih slikovnih pregleda CT skenerom i MRI najčešće skeniraju pojedini djelovi. Naravno, ove ne znači i ne smije se shvatiti da se u dijagnostici malignih oboljenja kao prvi pregled koristi PET/CT, već se ova metoda koristi na zahtjev ljekara onkologa ili hirurga, da riješi eventualne nedoumice u postavljanju dijagnoze ili načinu liječenja.

PET/CT se, kao što mu ime kaže sastoji iz dva dijela, jedne takozvane pozitrone emisione tomografije to jest PET kamere i CT skenera

PREGLED 30 MINUTA Pregled obavlja tim ljekara i tim tehničara koji čine specijalista radiolog, specijalista nuklearne medicine, radiološki tehničar i tehničar nuklearne medicine. Ljekari uz pomoć medicinske dokumentacije i pregleda pacijenta procjenjuju koju će vrstu i količinu trejsera upotrijebiti. Sam pregled traje oko 30 minunta, ne računajući prethodnu pripremu, davanje terapije i ostalo.

ZDRAVLJE I REKREACIJA Izuzetno brzi tempo rada i života uopšte, dovodi do sve većeg uticaja brojnih činilaca a posebno profesionalnog rada, kao i savremenog i ubrzanog življenja na stanje zdravlja čovjeka. „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.“ (Iz Ustava Svjetske zdravstvene organizacije). Ako je tako, a jeste, onda ne treba mnogo mudrosti da zapazimo kako su autori uz termin – blagostanje čovjeka, pored mentalnog i socijalnog, primat dali fizičkom. U tome pravcu je još daleko ranije, Aristotel ukazao: „Ništa ne iscrpljuje i ne narušava čovjeka kao fizička neaktivnost“. U ukupnom režimu život čovjeka, rad, odmor i san predstavljaju egzistencijalno i ukupno životno pitanje. Vjekovna je borba čovjeka da usaglasi ritam življenja i ove tri značajne životne komponente poveže u skladnu cjelinu sa ciljem obezbjeđivanja što povoljnijih uslova za duži radni i životni vijek. Analizirano u cjelini, a posebno sa gledišta morfoloških karakteristika i funkcionalnih sposobnosti, u ukupnom životu čovjeka razlikujemo tri faze: evoluciju ili razvoj (period rasta, rašćenja i razvijanja); zrelo doba, (doba relativne sposobnostimorfoloških struktura i funkcionalnih sposobnosti) i; zadnje doba, navedenih uslovljenih transformacija organizma, (dakle fazu involucije, koja označava transformacije organizma u negativnim pravcima, pri čemu se smanjuju ljudske sposobnosti, a time i ukupni stepen stanja zdravlja). Realno gledajući, očigledna je međusobna i uzajamna povezanost jedinstvenog procesa života sa mnogobrojnim varijacijama morfoloških struktura i funkcija u nekom vremenskom razdoblju od

začeća do prestanka života. Savremeni način života ostavlja na ljude današnjeg vremena i na njihovo zdravlje, više negativnih posljedica zbog dugogodišnjeg djelovanja izuzetno dinamičnijeg življenja u ovo vrijeme, zaista naučno – tehničke ere. To su tragovi patologije XX vijeka, a izraženi su u: nekretanju ili hipokineziji, nervnoj napetosti, prekomjernoj tjelesoj težini (gojaznosti), zagađenosti prirode, kao i drugim činiocima i štetnim agensima (prašina, dimovi; posebno duvan, alkohol, a sve češće droga i dr.), što sve pojedinačno ili zajedno, ostavlja posljedice na zdravlje čovjeka. Sve navedene, kao i druge specifičnosti treba imati u vidu, a posebno one koje su u vezi sa teškoćama lokomotornog aparata, što se utvrđuje pri procjeni inicijalnog stanja zdravlja , funkcionalnih i motoričkih sposobnosti svakog pojedinca. Posebno, treba ukazati, da se smanjeno kretanje (hipokinezija) najčešće negativno odražava na srčano – sudovni sistem, poremećaje u napetosti živaca i krvnih sudova, mišića, gojaznosti sa posljedicama koronarnih bolesti, kao i brojnih bolesti aparata za kretanje.Te se bolesti u početku najčešće manifestuju u otežanom disanju već kod malih napora. Dalje, različite nezgode u predjelu srca, omaglice, vrtoglavice, glavobolje, probadanja u predjelu srca; poremećaji apetita, nesanica; povećanje frekvencije srca već i u mirovanju; poremećaj termoregulacije, povećanje krvog pritiska; otežano prilagođavanje na razne promjene, kao i ukupno lošija psihosociološka prilagodljivost. Ukupno je lošija odbrana organizma na sve stresove, što se najčešće javljazbog neusklađenosti biofizioloških sposobnosti čovjeka sa zahtjevima, bilo

radnog mjesta ili nekim drugim životnim situacijama. U svim fazama razvoja čovjeka njegov organizam se karakteriše brojnim specifičnostima. Otuda se pitanjima racionalnosti kao i povećanju intenziteta vježbanja u svim fazama života posvećuje velika pažnja. To se čini od najranijih dana, a posebno od faze organizovanih oblika fizičkog vaspitanja. Sa godinama raste sposobnost za mobilizaciju aerobnih i anaerobnih kapaciteta. Uspješan razvitak motorike i vegetativnih funkcija, posebnokod mladog organizma, nedjeljivo je povezan sa obimom i intenzitetom motorne aktivnosti. Dakle, preduslov harmoničnog razvitka fizičkih i funkcionalnih sposobnostije obim i intenzitet motorne aktivnosti.Ako želimo da tjelesno vježbanje stvarno doprinosi održanju i jačanju psihofizičkih sposobnosti čovjeka, odnosno da je doprinos održanju njegove kondicije, onda se mora učiniti značajni napori u povećanju intenziteta svih primjenjivih procesa vježbanja, njihovih podmodela i modela. Za iznalaženje optimalnih podsticaja u cilju pozitivnog uticaja na funkcionalno stanje čovjeka, potrebno je utvrditi individualni intenzitet motornih aktivnosti u odnosu na njegove mogućnosti ponaosob. Otuda je za praktično rješenje ovog pitanja, potrebno imati utvrđene normative kao i poznavanje specifičnih osobenosti razvoja radnih sposobnosti za svakog pojedinca, uvijek vodeći računa da nikada ne dođe do prekoračenja. Osnovni faktor od koga zavisi visoka radna sposobnost je

efektivnost tkivnih energetskih procesa. Nivo ćelijskog metabolizma uslovljen je nizom fizioloških mehanizama povezanih u prvom redu sa funkcijom transporta kiseonika i snabdijevanjem tkiva energetskim materijama. Tu u prvom redu treba istaći: visoki minutni protok krvi, količinu cirkulirajuće krvi i kiseonički kapacitet krvi. To su bitni faktori za transport kiseonika i intenzitet ćelijskih oksidacionih procesa. Otuda, uzrast, visina i težina tijela utiču na nivo radne sosobnosti. Nivo radne sosobnosti zavisi, pored navedenog, i od nivoa psihičke stabilnosti, psihičke motivacije i dr. Doskora je vladalo mišljenje da mlade osobe ne treba preopterećivati, odnosno da se psihofizičke osobine kod mladih mogu održavati, a i razvijati, klasičnim načinima vježbanja, koji podrazumjevaju manja ili najviše do srednje vrste opterećenja. Smatralo se da povećana opterećenja ne djeluju najpovoljnije na organizam u cjelini, posebno na izgrađivanje njegove snage i izdržljivosti. Međutim, treba se prije složiti sa onima koji smatraju da bez dovoljno jakih i fiziološko intenzivnih nadražaja neće biti ni značajnih promjena na organizam. Kada je riječ o individualnom vježbanju, jedno od osnovnih pravila jeste – da se ne ide ispred svojih mogućnosti, da se vodi računa o uzrasnim, polnim i drugim specifičnostima. O stečenim navikama za vježbanje, kao i o tom, da li ste početnik u vježbanju, ili već imate određeno iskustvo za sobom.

Dr Vojin P. Nikolić (Izvod iz knjige "Rekreacijom do zdravlja")

ČAŠA MLIJEKA ČAŠA ZDRAVLJA Mlijeko se pije već 10.000 godina. Kroz istoriju je, u mnogim civilizacijama, prepoznato kao univerzalna namirnica važna za održanje zdravlja. Možete ga piti samostalno, a koristi se u pripremi većine jela, od slanih do slatkih. Mlijeko i mliječni proizvodi daju nam bjelančevine, lako svarljivu mast, šećer, mineralne materije, lipide, vitamine A i D. Mineralne materije su neophodne za razvoj dječjih kostiju i zuba. Mlijeko je bogat izvor i proteina za izgradnju tkiva, ugljenih hidrata neophodnih za stvaranje energije kao i važnih vitamina, pa zato stručnjaci kažu da je ono jedna od najboljih namirnica za snažne mišiće. Kazein je glavni protein mlijeka u koji je ugrađen kalcijum, tako da se lako apsorbuje. Kalcijum se optimalno treba unositi u vrijednosti od 800 miligrama do 1,5 gram na dan. Hroničnu nedostatak kalcijuma tokom adolescencije može kočiti razvoj koštane mase, što može pridonijeti pojavi osteoporoze u kasnijem životnom dobu. Vitamin D i fosfor zajedno s kalcijumom izgrađuju snažne kosti. Kalcijum takođe pomaže regulaciji krvnog pritiska i normalnom radu srca. Ovčije mlijeko je bogatije proteinima od kravljeg mlijeka. Kozije mlijeko je na glasu kao "zdravo" premda ne sadrži folnu kiselinu, dok jedino kobilje mlijeko sadrži vitamin C, pa se koristi čak i u ljekovite svrhe.

MEDICINA I PISANA RIJEČ: ''Istorija medicine kroz praksu'' dr med. science doc. dr Božo Vuković

MITROPOLIT PETAR I VJESNIK ZDRAVSTVENE KULTURE U CRNOJ GORI U nekoliko nastavaka objavićemo najzanimljivije izvode iz knjige dr med. Boža Vukovića ''Istorija medicine kroz praksu'' U predgovoru knjige Poslanice mitropolita crnogorskog Petra I, mitropolit Gavrilo piše 1835. godine da je pukovnik Viala ''koji je bio i lični gost na Cetinju često puta u toku svoje službe u Boki od 1807. do 1813. godine sa najvećim uvažavanjem i poštovanjem govorio o mitropolitu Petru I, pa veli 'da ga narod obožava i voli i njemu je pokoran' kao čovjeku, koji ima neocjenjive zasluge i 'koga krase briljantne osobine''. Dalje navodi ''da Vladika mnogo voli kulturu, za koju je uložio sve svoje napore, ali se žali, da se njegov narod pokazuje suviše prikovan k svojim starim običajima''. Dalje se kaže da je Petar I (1748-1830) ''znao dobro italijanski, njemački i ruski; znao je nešto i engleski i vrlo malo francuski''. U pismima, poznatim kao ''Poslanice mitroplita crnogorskog Petra I'', uz naslov kome ih šalje Petar I na kraju dodaje riječi ''zdravije i milost od Boga'' ili ''dragi pozdrav'' ili ''O Gospode zdravstvovati i radovati se''. Riječi ''zdravije'', ''zdravstvovati'', ''sanitad'', sanitatski kordun'', ''kužne bolijesti'' su izrazi koji su se upotrebljavali u vrijeme Petra I.

oni, koji bi preko sanitackog korduna prestupio i da sami Car takvoga prestupnika izbaviti ne može, budući su takovi zakoni učinjeni za sahraniti i čuvati na rod u carstvo kužne Vi činite ono, što znate, no ne znate što činite. Vi nikoga ne slušate, ko za dobro vaše radi i govori, a neka dođe koji lažac među vama, svi ćete mu vjerovati, što vi reče, koji će biti od vas počitovat, kao što su prvi počitovani bili, neki za cara, neki za proroka, a neki za svetitelje i čudotvorca, no istini i pošten čovjek ne ima među ovim narodom mjesta...'' bolijesti''. Pismo slične sadržine upućeno je istoga dana Katunjanima u kom pored ostalog stoji: ''Ja sam vas slovesno i pismeno učio svakoga, da ćesarske oficire i vojnike, a tako i straže ćesarske stimajete i počitujete i da preko sanitackoga korduna ne idete mimo stražah, koju čuvaju državu ćesarsku od kuge. Ja sam i vama govorio, da se od te bolijesti čuvate; ja sam kalževao i tolmačio pismeno i slovesno, što je sanitad i kako se ni jednijem načinom ne možete osloboditi ni od smrti nikada otkupiti niko, ko bi preko sanitadskoga korduna prestupio, što li sam vam govorio za ćesarske straže i kako isti cari i kraljevi stražama počest daju i čine, kako li oštro i žestoko kastigaju svakoga, koji bi drznuo protivu straže... a kamo li onoga, koji bi stražu ubio...''

PSIHOANALIZA PETRA I O PONAŠANJU LJUDI U CRNOJ GORI

Prema ''Pismu Crnogorcima'' od 17. juna 1818. godine, nazvanom ''Poslanica'' Petar I je sprovodio epidemiološke mjere u Crnoj Gori koje su važile u Austrougarskoj. To se može zaključiti iz ovog teksta:''Ja sam slovesno i pismeno tolmačio, što je sanitad i sanitacki kordun i kako se nikakvijem načinom i blagom od smrti odkupiti ne može

Riječ Petra I u pismu glavarima kao na primjer da ''sobstvenu volju i zli običaj neće nikako ostaviti'', da ''vode domaći rat i neslogu'' i aforizam koji se čuje i sada od političara: ''Vi činite ono, što ne znate, no ne znate što činite'' su misli Petra I koje su podstakle dr M. Gvozdenovića sa zadrži original pisma, kako je naznačeno na kraju ovog pisma. Evo citata iz tog psihoanalitičkog pisma o ponašanju ljudi u Crnoj Gori na početku XIX vijeka. ''Videći vašu neslogu i domaći rat u sva plemena od vaše Nahije, ja s mojom najvišom žalošću i plačem vidim, da ste svi sami sebi i djeci najviši krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni, i da svi đavoli

i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliko zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebi činite... Vi činite ono, što znate, no ne znate što činite. Vi nikoga ne slušate, ko za dobro vaše radi i govori, a neka dođe koji lažac među vama, svi ćete mu vjerovati, što vi reče, koji će biti od vas počitovat, kao što su prvi počitovani bili, neki za cara, neki za proroka, a neki za svetitelje i čudotvorca, no istini i pošten čovjek ne ima među ovim narodom mjesta...'' Pismo vladike Petra I Crmničanima iz 1818. godine može se uzeti kao dokaz da je prva naučna, medicinska ekipa istraživala 1818. godine od koje bolesti narod umire u Crnoj Gori, Crmnici i šta treba uraditi da se spriječi širenje bolesti. ''Dajem vi na znanje, da će u prvi petak doći tamo ćesarsko-kraljevski medici, da vide od koje bolesti čeljad u vašu nahiju umiru i da nauče kako bi ljudi mogli svoje bolestnike liječiti. Za to vi od svega srca preporučujem, da ih sa svom stimom i blagopristojnim načinom, koliko ljevše i bolje možete susretete i dočekate, i đe bi god prošli da ih propratite; to će biti za vaše i svega našega naroda poštenje, budući smo svi dužni ngospodinu kapitanu od cirkula i rečenoj gospodi medicima za takvo djelo blagodariti, a to za naše dobro. I ja se nadam da ćete vi ispuniti dragovoljno ovu vašu dužnost. Ostajem vam dobroželatelj. Vladika petar 1818.'' Na kraju poslanice, pisma Ceklićima od 11. februara 1819. godine piše da je original pisma u DRr M. Gvozdenovića. Evo šta je u ovom pismu bilo važno za doktora:''Vi ste čuli

kako je čuma u Štitare, no vas Bogom Vsedržiteljem kumim čuvajte se; nemo da tko od njih preko vas pasaje, ili od vas tko hodit među njima, da se ne potrujemo svi i pasjom smrću pomremo. V pročem ostajem vaš dobroželatelj. Cetinje 11. februara 1819. Vladika Petar'' Dr Milan Gvozdenović, profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu bio je načelnik epidemiološkog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja i šef Higijenskog zavoda u Crnoj Gori. Mnogo je učinio zajedno sa dr Mihailom Radulovićem na eradikaciji malarije.

Mitropolit crnogorski Petar I

Povišen krvni pritisak ili arterijska hipertenzija

BOLEST SA MALO SIMPTOMA Povišen pritisak je vrlo često bolest koju prati vrlo malo simptoma, ili su oni čak i odsutni. Organi koji najviše trpe i stradaju u hipertenziji su: oči, srce, bubrezi i krvni sudovi Piše: Mr ph. Katarina Minić Povišen krvni pritisak (arterijska hipertenzija) je po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije stanje u kojem je sistolni, gornji pritisak povišen preko 140 mmHg, a dijastolni, donji - preko 90 mmHg. Povišen pritisak je vrlo često bolest koju prati vrlo malo simptoma, ili su oni čak i odsutni. Organi koji najviše trpe i stradaju u hipertenziji su:

oči, srce, bubrezi i krvni sudovi. Simptomi koje najčešće imaju bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom su glavobolje u potiljačnom dijelu, nesvjestica, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol ili slične senzacije u grudima, nedostatak vazduha, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca. Pojam antihipertenziva je vrlo širok. On podrazumijeva nekoliko grupa ljekova koji po ATK klasifikaciji imaju svoje grupe i službeno ne spadaju u antihipertenzive po ATK klasifikaciji, ali se koriste za liječenje hipertenzije. Za liječenje hipertenzije koriste se grupe koje jednim imenom možemo nazvati antihipertenzivni ljekovi: antihipertenzivi u užem smislu riječi - alfa-blokatori, direktni vazodilatatori, diuretici, organski nitriti, beta-blokatori, antagonisti kalcijumovih kanala, inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori), inhibitori angiotenzina II (AT II inhibitori). Antagonisti angiotenzina II to jest blokatori receptora angiotenzina II je grupa ljekova koja se koristi u liječenju hipertenzije, dijabetičke nefropatije i kongestivne insuficijencije srca.

Postoje dva tipa receptora angiotenzina II-AT1 i AT2 receptore. AT1 receptori smješteni su na krvnim sudovima, miokardu, bubrezima, u nadbubrežnoj žlijezdi i u mozgu. Stimulacija AT1 receptora izaziva sužavanje krvnih sudova, reapsorpciju natrijuma u bubrezima, oslobađanje aldosterona, remodeliranje mišića krvnih sudova, stimulaciju centralnog i perifernog simpatičkog dejstva. Sve to povećava volumen krvne tečnosti i krvni pritisak. Jasno je da će blokadom ovih receptora doći do pada krvnog volumena i samim tim i pada krvnog pritiska. Sa druge strane AT2 receptori nalaze se u srži nadbubrežne žlijezde, materici, u tkivu fetusa i vjerovatno igraju ulogu u razvoju fetusa i nijesu bitnije uključeni u kontrolu krvnog pritiska. Antagonisti angiotenzina II imaju 20.000 puta veći afinitet vezivanja za AT1 receptore nego za AT2 receptore. Blokadom AT1 receptora oni izazivaju pad pritiska i pad volumena krvne tečnosti. Predstavnici su losartan, valsartan, irbesartan, kandesartan, telmisartan i olmesartan. Losartan je prvi oralni, nepepidni sartan dugog dejstva. Selektivno blokirajući AT2 receptore on poništava dejstvo angiotenzina II što dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Poslije uzimanja losartan se u jetri metabolizuje preko enzima jetre i nastaje njegov aktivni karboksilni derivat. Losartan se koristi za liječenje hipertenzije terapiju kongestivne insuficijencije srca kod pacijenata koji ne mogu da koriste ACE inhibitore. Kod bolesnika sa smanjenim volumenom tečnosti (oni koji su liječeni visokim dozama diuretika) može doći do simptomatske hipotenzije. Ovakva stanja treba popraviti prije početka liječenja ili liječenje početi niskim dozama. Kao posljedica inhibicije renin-angiotenzinskog sistema, kod osjetljivih pojedinaca uočene su promjene bubrežne funkcije uključujući i oštećenje bubrega. Te promjene mogu biti reverzibilne. Najčešće nus pojave losartana jesu vrtoglavica, glavobolja, te opšta slabost i umor. Uobičajena početna doza losartana je jednom dnevno po 50 mg. Po potrebi, nakon 3-6 sedmica doza se može povećati na 100 mg dnevno. Niža inicijalna doza može se primijeniti kod bolesnika sa smanjenim volumenom plazme (npr. poslije primjene diuretika), kao i kod onih sa teškom insuficijencijom jetre-cirozom. Starijim pacijentima i onima sa smanjenom funkcijom bubrega ili na hemodijalizi, dozu ne treba redukovati. Pun terapijski efekat ostvari se nakon 3-6 sedmica terapije.

LB “ARCA” – IZLOV PLAVE RIBE PO EVROPSKIM STANDARDIMA

NEKA TVOJA HRANA BUDE TVOJ LIJEK

Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana – riječi su Hipokrata, koji je još tada znao da hrana znači zdravlje. Masnoće iz morske ribe koje pozitivno utiču na zdravlje su masne kiseline omega-3. Najbogatije ovim eliksirom zdravlja su skuša, sardina, haringa, losos, jezerska pastrmka, moruna i tunj. Umjerene količine sadrže iverak, brancin, ajkula, sabljarka i kalifornijska pastrmka. Manje količine masti tipa omega-3 sadrže rak, jastog, škampi, lignje, dagnje, ostrige i druge jestive školjke. Da bi masne kiseline omega-3 bile najdjelotvornije ribu treba kuvati ili peći. Kupujte tunjevinu i sardine konzervirane u vodi ili sopstvenom soku. Ako cijedite ulje iz konzerve gubite 15 do 20 odsto korisnih masnoća. Omega-3 masne kiseline pomažu kod povišene vrijednosti holesterola - povećavaju koncentraciju HDL holesterola (dobar holesterol), a snižavaju vrijednosti lošeg holesterola LDL, povišenog krvnog pritiska, bolesti srca, umanjuju rizik od nastanka moždanog udara, pomažu dijabetičarima tako što utiču na na nivo triglicerida i HDL koji su problematični kod dijabetesa, pomažu kod artritisa, osteoporoze, opekotina. Nutricionistička tabela (odnosi se na 100 gr proizvoda): Vrsta ribe Proteini kalorije omega-3 ukupno masti % sardina 20,8 96,0 1,4 4,50 skuša 16,8 96,0 1,7 2,60 tunjevina 21,5 158 0,7 8 sabljarka 19 170 1,2 4-5 Izvor: European Food Information Council, EUFIC

SLOBODNA ZONA LUKE BAR CRNA GORA tel/fax: +382 (0)30 313 453 mob: +382 (0)67 803 697 e-mail: lbarca@t-com.me web site: lb-arca.com

D.O.O. “LB ARCA” ZA ULOV PRERADU I PROMET RIBE EXPORT - IMPORT BAR

PROGRAM ulov, prerada i promet ribe i morskih plodova, export - import - DNEVNA DOSTAVA SVJEŽE RIBE MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA - PIJAČNA PRODAJA DNEVNO SVJEŽE PLAVE RIBE U SVIM GRADOVIMA CRNE GORE

KORONAROGRAFIJA

SRCE - BOLEST ČOVJEKA NAŠEG DOBA Ne radi se o konkurentnim već komplementarnim metodama od kojih svaka ima svoje mjesto u dijagnostikovanju, praćenju ali i liječenju promjena na koronarnim arterijama koje su najčešći uzrok smrti čovjeka na početku III milenijuma

Piše: Dr Vanja Balšić Čovjek našeg doba najčešće boluje i umire od bolesti srca i krvnih sudova. Zato danas postoji veliki interes da ovladamo metodom za otkrivanje promjena u zidu krvnih sudova koji dovode krv bogatu kiseonikom do srčanog mišića, a koje su patoanatomski supstrat ishemijske bolesti srca. Ovi krvni sudovi zovu se koronarne arterije, pa se njihovo snimanje naziva koronarografija i može biti invazivna, odnosno klasična ili neinvazivna, odnosno skenerska.

SKENERSKA KORONAROGRAFIJA, za razliku od nje, direktno vizualizuje zid koronarne arterije pa daje odgovore na pitanja: - Ima li masnih naslaga na zidu koronarnih arterija - na kojem su krvnom sudu lokalizovane - na kojem njegovom dijelu (znamo da je ateroskleroze difuzna –zahvata sve djelove arterijske cirkulacije - ali segmentna bolest – plakovi, masne naslage lokalizovane su samo na pojednim dijelovima arterija) - u kojoj mjeri sužavaju lumen koronarne arterije i - kakvog je sastava masna naslaga. Da li se radi o takozvanom kalcijumskom plaku, staroj naslagi u koju se nataložio kalcijum, pa je redukovan protok kroz taj dio krvnog suda dajući anginozne tegobe (tipičan bol ili neki od ekvivalenata angine) u slučajevima povećanih zahtjeva za krvlju srčanog mišića, odnosno kliničku sliku stabilne angine pektoris koja je po svom toku benigno oboljenje, ili je u pitanju takozvani mekotkivni plak, kod koga u svakom trenutku postoji opasnost od rupture tanke fibrozne kape i razvoja akutnog koronarnog sindroma. Takođe, moguće je reći da se radi i o takozvanom

invazivna koronoraografija

INVAZIVNA KORONAROGRAFIJA je negativna luminografija, prikazuje otisak onoga što ateroskleroza, hronično zapaljenska bolest niskog stepena intenziteta, čini zidu krvnog suda. Ne treba zaboraviti da su prve masne naslage u zidu krvnog suda lokalizovane ekstraluminalno pa se ne mogu otkriti na ovaj način, kao i to da danas znamo da masna naslaga ne puca najčešće na mjestima gdje je najveća već tamo gdje je najmekša (otud evolucija shvatanja o aterosklerozi od geometrijskih do bioloških). Znamo da je ovo pucanje masne naslage patoanatomska osnova, baza takozvanog akutnog koronarnog sindroma-nestabilne angine pektoris i infarkta miokarda sa ili bez ST elevacije na EKG-u- potencijalno životno ugrožavajućih komplikacija koje upravo i želimo da izbjegnemo.

Kod koronarografije kateter se uvodi kroz arteriju u preponi

mješovitom plaku, plaku miokardo-infarktas koji ima dio u koji je nataložen kalcijum ali i mekotkivni dio. Prednost INVAZIVNE KORONAROGRAFIJE je to što, ako pregled pokaže da je konkretnom bolesniku to potrebno, u nastavku pregleda može da se uradi i takozvana perkutana koronarna intervencija, intervencija na krvnom sudu kroz krvni sud u kome se već nalazi instrument. Odnosno, omogućava da se uradi interventna revaskularizacija miokarda i to bilo samo naduvavanjem balona, takozvanom balon dilatacijom i/ili implantacijom stenta, male intravaskularne proteze koja se stavi u dio krvnog suda koji je sužen u najvećoj mjeri omogućavajući u daljem toku nesmetan protok krvi kroz taj dio krvnog suda, čime ova metoda od dijagnostičke prerasta u terapijsku. Kolika je korist od ove mogućnosti najlakše je shvatiti kada se zna da je alternativa do skoro bila hirurška revaskularizacija miokarda, odnosno aortokoronarno premošćivanje, by pass, koji podrazumijeva otvaranje grudnog koša, zaustavljanje srca, vantjelesnu cirkulaciju, hipotermiju i slično. INVAZIVNA bolesnike sa arterijama i (formulisane

udruženja kardiologa) za njeno izvođenje kako u akutnom infarktu miokarda, tako i kod bolesnika sa stabilnom anginom pektoris ili poslije ranije prelezanih infarkta. SKENERSKA KORONAROGRAFIJA rezervisana je za bolesnike sa lakšim oblicima ishemijske bolesti srca, one koji imaju neodređene tegobe, kod kojih nije moguće izvesti neki od testova fizičkog opterećenja, one koji imaju promjene na osnovnom EKG-u, koji su bez tegoba (riječ je o vrlo podmukloj bolesti koja može da traja i 30 godina ali i nekoliko sekundi s obrizom da njena prva manifestacija može da bude naprasna srčana smrt) ali imaju veliki broj faktora rizika. Takođe, SKENERSKA KORONAROGRAFIJA se preporučuje i bolesnicima koji su već imali ozbiljne probleme zbog kojih im je rađena revaskularizacija miokarda bilo interventna ili hirurška a radi kontrole prolaznosti stentova ili by pass-eva.

KORONAROGRAFIJA je rezervisana za odmaklim promjenama na koronarnim danas su jasno precizirane indikacije u Preporuke evropskog i američkog

koronarografija

pregled srca i koronarnih arterija

Znači, jasno je da se ne radi o konkurentnim već komplementarnim metodama od kojih svaka ima svoje mjesto u dijagnostikovanju, praćenju ali i liječenju promjena na koronarnim arterijama koje su najčešći uzrok smrti čovjeka na početku III milenijuma. Koju ćemo metodu bolesniku preporučiti cijeni se za svaki konkretan slučaj posebno kroz nešto što je neprevaziđena vrijednost medicine, kroz konkretan pristup koji podrazumijeva sagledavanje svih pojedinosti značajnih za donošenje odluke o svakom pojedinačnom bolesniku, počev od anamnestičkih podataka, pa preko podataka koji se dobijaju kompletnim i pažljivim kliničkim pregledom, do onih koji daju razne druge dopunske dijagnostičke metode (u kardiologiji nezaobilazan EKG, laboratorijski pregled, Color Doppler ehokardiografija, ev, neki od farmakoloških ili testova fizičkim opterećenjem sa elektrokardiogarfskim ili ehokardiografskim praćenjem). Odluku o tome donosi ljekar koji liječi bolesnika sagledavajući sve podatke koje ima i koristeći cjelokupno svoje znanje i iskustvo, pri čemu je važno da na raspolaganju ima obije mogućnosti.

BOLNICA "DANILO I" CETINJE - PRVA

EKIPA MALA ALI ODABRANA

Cetinjska bolnica specifična je i po svoja dva odjeljenja - otologiji i odjeljenju za vještačku oplodnju. Oba jedinstvena u našem javnom zdravstvu - na otologiji se rade i najkomlikovaniji hirurški zahvati uha i nigdje više u Crnoj Gori, a odjeljenje za vještačku oplodnju je jedino te vrste u domaćem javnom zdravstvu Prva državna bolnica u Crnoj Gori, osnovana 1873. godine, u prijestonici Cetinju, bolnica ''Danilo I'' i danas je ugledna zdravstvena ustanova koja pacijentima pruža vrhunsku uslugu u mnogim oblastima. Neki sadržaji jedinstveni su u Crnoj Gori. Zgrada bolnice "Danilo I", koju je izgradio knjaz Nikola, po projektu dr Frilley-a, svog ličnog ljekara, nažalost, u veoma je lošem stanju. Smještena između novih, modernih zdanja, prazna i ruinirana, čeka bolje dane. Investitora koji će za nju osmisliti nove sadržaje i oživjeti je. Bolnica ''Danilo I'' ime je dobila po knjaževom prethodniku, knjazu Danilu, a novac za gradnju obezbijeđen je prodajom darova koje je knjaz Nikola primio na krštenju svog prestolonasljednika Danila. Bolnica je počela da radi 1875. godine, a prvi pacijenti bili su ranjenici iz hercegovačkog ustanka. Raspolagala je sa 25-30 postelja. Prvi ljekar i upravnik bolnice bio je dr Valerije Tomić, iz Pučišća na Braču. Bolnica je rekonstruisana i proširena 1912. godine, a od osnivanja do prvog svjetskog rata, u njoj je liječeno oko 20.000 bolesnika.

Nova zgrada bolnice, u kojoj se i sada radi, izgrađena je 1964. godine. Renovirana je nakon zemljotresa, u periodu 1979-1985. Dr Ivan Gazivoda, specijalista anesteziolog, direktor bolnice, kaže za MEDICAL, da ova medicinska ustanova danas ima sedam odjeljenja i 100 kreveta, a zapošljava oko 170 radnika. Bolnica na čijem je čelu, kaže Gazivoda, dijeli sudbinu grada i gradskih ustanova - teško je zadržati kadar na Cetinju. - Ovih dana našu bolnicu napušta naš načelnik anestezije, odlazi van Crne Gore i ne možemo ga zadržati. Dovesti kadar u Cetinje je veoma teško, a mnogo je vremena potrebno da se on iškoluje. Da bi se ljudi zadržali moraju im se stvoriti sulovi za normalan život i rad - riješiti im stambeno pitanje, omogućiti adekvatnu novčanu nadoknadu, a sve to je u ovom trenutku nemoguće - priča dr Gazovoda. Ipak, rješenja ovih problema se naziru. Kako kaže, uz pomoć lokalnih vlasti, te Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja, trebalo bi da se ova pitanja riješe u skorije vrijeme na najbolji mogući način.

DRŽAVNA BOLNICA U CRNOJ GORI - Imamo kolega koji putuju ovdje na posao iz Budve, Podgorice, pa i Nikšića, što je vrlo naporno. U zdravstvu su obavezne pripravnosti, a to znači da oni moraju ostati ovdje 24 sata, tako da ti ljudi imaju veliki problem, a mi nemamo pravih rješenja, da ih, prije svega, stambeno obezbijedimo. Nekim kolegama smo stvorili kakve - takve uslove u samoj ustanovi, da mogu ovdje da provedu 24 sata, ali to nije adekvatno rješenje, niti smo mi time zadovoljni niti oni kaže dr Gazivoda. On očekuje da će se vrlo brzo krenuti s gradnjom zgrade na lokaciji ''mala pjaca'', u kojoj će stanove dobiti značajan broj zaposlenih u bolnici ''Danilo I''. Cetinjska bolnica specifična je i po svoja dva odjeljenja otologiji i odjeljenju za vještačku oplodnju. Oba jedinstvena u našem javnom zdravstvu - na otologiji se rade i najkomlikovaniji hirurški zahvati uha i nigdje više u Crnoj Gori, a odjeljenje za vještačku oplodnju je jedino te vrste u domaćem javnom zdravstvu. - Kod nas već četiri-pet godina ordinira dr Milutin Jaćimović, priznati stručnjak i u evropskim okvirima iz oblasti otologije. Došao je iz Beograda i sa njim imamo sjajnu saradnju. On je sada stalno angažovan na Cetinju. Iz Beograda jednom mjesečno dolazi i profesor Mirko Bulajić koji ordinira u kabinetu za endoskopiju - naglašava sagovornik MEDICAL-a. Bolnica ''Danilo I'' jedina je u Crnoj Gori koja radi mikrohirurške operacije uha. - ORL odjeljenje ima dugu tradiciju. U poslijeratnom periodu u Cetinju je radio Dimitrije Dimo Vujović, poznato ime crnogorske otorine, kasnije je tu bio i dr Otašević koji je skoro pošao u penziju, nakon njega dr Todorović, prije desetak godina je bio angažovan i dr Halampijev sa VMA,

STARA ZGRADA

Menadžment prve crnogorske bolnice za sada nema rješenje kako da ''oživi'' staru i ruiniranu zgradu, koja se nalazi u njihovom dvorištu i koja je odavno napuštena, ali imaju ideju da je ponude investitoru koji bi osmislio neki medicinski sadržaj za nju. - Da li će biti zainteresovanih vidjećemo. Imali smo nekih najava, ljudi sondiraju teren da vide koliko će im investicija biti isplativa. Što će od toga biti znaće se brzo najavljuje dr Gazivoda. Za zgradu stare dječje bolnice napravljen je idejni projekat - gdje je planirana služba hitne pomoći sa dijagnostikom i ambulante bolnice, a uprava vjeruje da će se u realizaciju krenuti brzo.

sada je tu i dr Jaćimović. A odnjegovali smo i svoj kadar, osim dr Miroljuba Todorovića, tu je i dr Maja Jovanović koja je nedavno specijalizirala, a na specijalizaciji je i dr Vladimir Pavićević - navodi direktor prve crnogorske bolnice i dodaje da je uvjeren da će ti mladi ljudi održati tradiciju i ''dobar glas'' tog odjeljenja. Otologija je odjeljenje koje se, kategoričan je dr Gazivoda, veoma isplatilo. Značajan broj pacijenata, pojašnjava on, išao je van Crne Gore za operacije tog tipa i to o trošku države, a od kada se ta patologija radi u Cetinju ''broj pacijenata koji idu van granica naše države može se na prstima prebrojati''. Bolnica ''Danilo I'' jedina je javna zdravstvena ustanova u zemlji koja ima odjeljenje za vještačku oplodnju. Ono je otvoreno prije godinu i po i opravdalo je postojanje. Prve dvije oplodnje se rade o trošku države a svaku sljedeću plaća pacijent. - Menadžment naše bolnice smatra da i dalje treba da razvijamo one programe kojih nema u Crnoj Gori i da budemo specifični na crnogorskom zdravstvenom nebu. U suprotnom bi trebalo da konkurišemo Kliničkom centru, koji je na 30 kilometara od nas ili nekom drugom, a to, siguran sam, ne bi dalo nikakav rezultat. Pokazalo se da su otologija i vještačka oplodnja pun pogodak, jer nemamo konkurencije i te stvari dobro razvijamo u tom pravcu ćemo i nastaviti da razmišljamo kada budemo osmišljavali i neke nove projekte - najavljuje dr Gazivoda.

ADOLESCENCIJA

MALI SU I VELIKI

Adolescencija predstavlja dvije različite faze života spojene u jednu. To jest, u svakom tinejdžeru postoje dvije različite osobe: potisnuto dijete i izranjajuća odrasla osoba. Izranjajuća odrasla osoba živi u školi, na sportskom terenu, na muzičkim časovima , na poslu, na dobrovoljnom radu, ispred roditelja svojih prijatelja. Potisnuto dijete živi kod kuće, ispred vas (i često iza zatvorenih vrata svoje sobe). Za roditelje je jako opasno upoznati samo potisnuti dječji dio – osobu koja zeza svoju mlađu sestru, koja danima ostavlja prljavo suđe u svojoj sobi, koja dobije napad bijesa kad neko pomakne njen najdraži CD, koja napada vaš autoritet kad joj kažete da napiše domaći zadatak. Osim ako jako pazite, vjerovatno je da nećete primjetiti, a kamoli upoznati, izranjajuću odraslu osobu koja se nalazi u vašem tinejdžeru; zavisićete od slučajnih komentara drugih odraslih osoba – učitelja, trenera, drugih roditelja – koji ponekad, na vaše veliko čuđenje, hvale vrline vašeg tinejdžera. I da, naravno, vi klimate glavom dok ga ta osoba hvali, ali nikad se ne usudite da ga pitate misli li stvarno baš na vašeg tinejdžera ili je to slučaj zamijenjenog identiteta, kao što vi sumnjate. To je tragično i za vas i za vašeg tinejdžera. Trebate upoznati tu izranjajuću odraslu osobu kako bi shvatili da se trud koji ulažete kao roditelj isplati. Takođe, trebalo bi se povezati s tinejdžerom na još nekoliko odraslih načina. Vašem tinejdžeru ste vi potrebni, da bi vidjeli taj drugi dio, kako bi počeo vjerovati u sebe. To jest, kad vas pogleda u oči, mora znati da vidite i priznajete odraslu osobu u njemu. U isto vrijeme, i znam da je to zbunjujuće, morate se povezati s vašim tinejdžerom i na nekoliko dječjih načina, inače će prebrzo odrasti. Stručnjaci se slažu da tokom adolescencije vršnjaci utiču na ponašanje više od roditelja, ali se isto tako slažu da tokom tog istog vremena, roditelji utiču na stavove više od vršnjaka. Očito je da načini ponašanja dolaze i odlaze, ali stavovi su dugotrajni i kvalitet odnosa određuje koliko tačno uticaja imamo na naše tinejdžere u razvijanju tih dugotrajnih stavova. Ali, uticanje na dugotrajne stavove je ogroman izazov. Dio proizlazi iz toga da kad god smo s njima, uvijek gledamo u budućnost, gledamo u

muškarce i žene u koje se pretvaraju. Mi neprestano projektujemo trenutno ponašanje u budućnost. Tinejdžeri, međutim, žive u potpunosti u sadašnjosti, od trenutka do trenutka. Zato vas uvijek čudno gledaju kad počnete pričati o obrascima u njihovim životima. „Primjećujem sve jači obrazac neodgovornosti u tvom ponašanju i to me zabrinjava: juče si kasnio u školu, prije dva dana nisi napisao domaći, danas si zaboravio da prošetaš psa...” Vašem tinejdžeru je ovo nerazumno blebetanje. Za njega je svaki ovaj primjer izolovan incident sa svojim objašnjenjem i nema veze s ostalim slučajevima. To su tri različita trenutka u vremenu, ništa manje i ništa više. Roditelji žive u obrascima, tinejdžeri u trenucima. Odgovornost za osnivanje odnosa s izranjajućom odraslom osobom u vašem tinejdžeru leži samo na vašim ramenima. Upoznavanje i poštovanje tog dijela vašeg tinejdžera zahtijevaće ogromne količine kreativnosti, strpljenja i vjere. I, naravno, vrijedi svakog djelića uloženog truda. (Prema knjizi "Ostanite povezani sa svojim tinejdžerom", Majkl Rier)

NESIGURNOST I TJESKOBA

NEZAVISNOST Važan element u razvoju adolescenta je potreba za uspostavljanjem nezavisnosti. To je težak zadatak za svaki uzrast – koju većina odraslih osoba tek treba da ispuni – pa ipak tinejdžeri misle da mogu i moraju okončati tu potragu obično u vremenu ne dužem od polugođa. Rijetki se u ovu potragu upuštaju disciplinovano. Kao i u mnogim drugim životnim područjima, tinejdžeri su skloni preuveličavanju i pretjerivanju u traženju nezavisnosti, pogotovo kod svojih roditelja. Ovo razdoblje nikada nije ni dostojanstveno ni elegantno i često je obilježeno višesmislenim porukama – poput dvostruke komunikacije, tipa „odlazi – dođi“ po kojoj su tinejdžeri poznati i koja izluđuje njihove roditelje. Adolescent je poput dvoglavog čudovišta i svaki put kada razgovarate sa njim morate odgonetnuti s kojom glavom razgovarate, i to brzo! Jedan dio njega zahtijeva da se prema njemu u svakoj prilici odnosi kao prema nezavisnoj odrasloj osobi. Kupovanje odjeće za njega prerasta u svađu u kojoj on optužuje da ga pokušavate kontrolisati. Što se roditelja tiče, samo su pokušali da budu dobri prema njemu kupujući mu nove farmerke; a iz njegove perspektive, to izgleda da je pokušao da detaljno upravlja svakim njegovim pokretom. Nakon toga, sat vremena kasnije, pitaće vas hoćete li mu oprati dres za današnju utakmicu. I naravno, ako pokušate u jedinstvenu sliku spojiti njegove dvosmislene poruke – želju za gotovo potpunom nezavisnošću i potrebu da mu se obrinete za rublje – gledaće vas kao da ste pali s Marsa i jednostavno kaže: „Mama, ne želim još jednu prodiku. Samo me zanima hoćeš li da mi opereš dres ili ne.“ Kada održavate odnos s vašim tinejdžerom, trebalo bi da shvatite kako se ta potreba za nezavisnošću iskazuje, u koje vrijeme i kako je prepoznati kao ono što uistinu ona jeste – normalan, zdrav adolescentski razvoj. Takođe, trebalo bi da znate kako ona trajno mijenja neke od načina na koje ste komunicirali s vašim tinejdžerom, s pridikama i savjetima na vrhu popisa, i uobličiti ih u skladu sa novim poimanjem svijeta u kojem živi vaš adolescent.

Adolescenti uobičajeno proširuju svoja zanimanja novim hobijem, različitim predmetima u školi, muzikom, sportom i slično. Ako se čini da tinejdžer izbjegava interese i aktivnosti tipične za većinu adolescenata, u osnovi toga može biti uznemirenost u pogledu svoje budućnosti. Dok se tinejdžeri razlikuju u širini interesa, izostajanje novih interesa u tom dobu razlog je za zabrinutost. U adolescenciji se povećava intimnost, stvaraju prisnije veze i često dublji osjećaj povezanosti s nekolicinom prisnih prijatelja. U srednjoj i kasnoj adolescenciji se pojavljuju seksualni interesi, kao i stvaranje odnosa s odraslim osobama, poput učitelja ili trenera. Kada se to ne događa i kada se dijete skriva satima, i satima igrajući kompjuterske igrice ili gledajući TV, tada se možda radi o tjeskobi u osnovi njegovog ponašanja. Ako je dijete uspješno u školi i obavlja svoje obaveze, lako je zaključiti da ono pati. Ne treba da zabrinjava dijete kojemu je potrebno nešto više vremena za razvijanje tipičnih interesa adolescencije, to se stalno događa. Tinejdžeri se razlikuju, na primjer, u tome koliko rano razvijaju seksualne interese - neki ih nemaju sve do samog kraja adolescencije, drugi ih imaju već na samom početku. Bitno je gledati postoji li u djeteta postupno kretanje prema tim područjima interesa. Ali ako ne vidimo te ili druge znakove povećanog entuzijazma, možda se radi o znaku zabrinutosti u pogledu odrastanja. Roditeljima mnogi interesi adolescenata mogu izgledati u najmanju ruku čudni. To mogu biti prividno bizarni ukusi u vezi sa muzikom ili odijevanjem. Samo po sebi, to je dio istraživanja i individualnosti adolescenata (i svih ljudi). Međutim, to može biti i znak tjeskobe - kada neobični interes dominira nad svim drugim područjima djeteta. Ako ga više ne zanimaju odnosi s vršnjacima, školske aktivnosti, akademski rad i porodični život, roditelji se mogu zabrinuti. U takvim slučajevima trebalo bi biti otvoren i pažljiv, te provoditi više vremena zajedno sa djetetom kako bi otkrili što se događa. Mnogi adolescenti počinju na riskantan način da eksperimentišu sa seksualnim ponašanjem ili pak alkoholom i drogama čak i u razdoblju rane adolescencije. To može postati preokupacija koja sve više i više dominira njegovim životom. Mnogi se adolescenti predaju ilegalnim drogama kao načinu da „se smire“ ili da uklone osjećaj socijalne nelagode. Sve to zahtijeva žurnu pažnju i sveobuhvatni tretman. Slično, mnogi tinejdžeri se služe alkoholom zbog istih razloga kao i da eksperimentišu sa seksualnošću ili rizikom. Tinejdžeri se razlikuju po tome koliko puno i koliko često piju. Roditelji moraju biti svjesni uzroka ponašanja svog tinejdžera kako bi mogli odrediti potrebnu vrstu pomoći...

PREDSTAVLJAMO: ''BAUERFEIND'' – JEDAN OD NAJVEĆIH PROIZVOĐAČA

VRHUNSKI KVALITET – CIJENE PRILAGOĐENE S obzirom na to da je ''Bauerfeind'' prisutan u svim zemljama u okruženju, nema problema s obezbjeđivanjem potrebnih pomagala. Na lageru uvijek ima pomagala koja se najčešće koriste, a za maksimum sedam dana on se može dopuniti pošiljkama iz Beograda ili Zagreba. Ako je pomagalo specifično ili se radi strogo namjenski, isporuka je u roku od 30 do 60 dana ''Bauerfeind'' – jedan od najvećih proizvođača ortopedskih pomagala i integratora iz oblasti ortopedije stigao je i u Crnu Goru. Kompanija je osnovana 1929. godine u Njemačkoj i među vodećim je proizvođačima medicinskih pomagala. Ovaj koncern na globalnom nivou ima jake partnerske ugovore s renomiranim kompanijama, koji su mu obezbijedili i regionalna zastupništva. Partner za Crnu Goru, Albaniju i Kosovo je podgorička firma ''Montenegro Business Solutions''. Izvršni direktor ''Montenegro Business Solutions''- a Momo Kovačević kaže za MEDICAL da su im partnerski ugovor s

''Bauerfeind''-om, te kvalitet, iskustvo i reference u svim relevantnim zemljama Evrope i okruženja bili dovoljan motiv za osnivanje firme u Crnoj Gori. - U svim državama bivše Jugoslavije osim Crne Gore, gdje se očekuje uskoro potpisivanje, ''Bauerfeind'' ima sklopljen ugovor sa Fondom zdravstva. U Srbiji je sklopljen ugovor i sa civilnim i sa vojnim zdravstvenim fondom. U Austriji, Italiji, Francuskoj, Španiji, Ukrajini, zemljama Beneluksa i Americi – ''Bauerfeind'' je dominantna kompanija na polju medicinskih pomagala. Vrhunski kvalitet pomagala, 80 godina tradicije i iskustvo u radu kako s pacijentima tako i s ljekarima profilisali su ''Bauerfeind'' kao svjetskog lidera kaže Kovačević. MEDICAL: S obzirom na činjenicu da je ''Bauerfeind'' njemačka firma, da li je cijena pomagala prilagođena platežnoj moći crnogorskih građana? - Već sam napomenuo da je ''Bauerfeind'' prisutan u svim državama ex-Jugoslavije već nekoliko godina. To znači i da su cijene prilagođene uslovima tih tržišta. Kvalitet naših pomagala definitivno određuje cijenu, ali ona sigurno nije previsoka. Svako naše pomagalo je registrovano medicinsko sredstvo i u njegovoj izradi su utkani 80- godišnje iskustvo, znanje vodećih svjetskih stručnjaka i ispitivanja u najboljim

svjetskim laboratorijama. Kvalitet izrade se ne može postići tek tako. U izradi naših bandaža i ortoza postoji oko 27 različitih vrsta tkanja, nekoliko stepena kompresije. Svako pomagalo prolazi rigorozno testiranje. Krajnji proizvod je

medicinsko sredstvo visokog kvaliteta. Ipak, prilikom odabira veoma je važno konsultovati se s ljekarom. S obzirom na to da su ''Bauerfeid''-ova pomagala ubjedljivo na prvom mjestu po zastupljenosti i u regionu, možemo reći da cijena nije visoka. MEDICAL: Crna Gora je malo tržište, da li će Vam biti problem obezbjeđivanje cjelokupnog asortimana pomagala? - Na tržištima koja nijesu velika jako je važna podrška partnera. S obzirom na to da je ''Bauerfeind'' prisutan u svim zemljama u okruženju, nemamo problema s obezbjeđivanjem potrebnih pomagala. Mi uvijek imamo na lageru pomagala koja se najčešće koriste. Uvijek možemo da dopunimo lager iz Beograda ili Zagreba. Za to nam je potrebno maksimum sedam dana. Ako je pomagalo specifično ili se radi strogo namjenski, isporuka je u roku od 30 do 60 dana. Većina fabrika je u Austriji i Njemačkoj, a za kolica u Španiji i Engleskoj. MEDICAL: Prodajni asortiman je raznolik i nije baziran samo na pomagalima? - ''Montenegro Business Solutions'' ima i specijalizovanu prodavnicu medicinskih sredstava, koja je jedna od rijetkih u Crnoj Gori, ako ne i jedina. Na jednom mjestu imamo aparate za mjerenje pritiska, šećera u krvi, jonizatore, ovlaživače, anatomske jastuke, masažere. Na našem sajtu www.mbscg.me svaki aparat je detaljno opisan, s uputstvom za upotrebu. Imamo ugovore o kreditnoj prodaji na 12 mjeseci sa većinom državnih firmi u Crnoj Gori.

ORTOPEDSKIH POMAGALA I INTEGRATORA IZ OBLASTI ORTOPEDIJE RAZNOVRSNA PONUDA U okviru ''Bauerfeind grupe'', čije je sjedište u njemačkom gradu Zeulenrodi, na istoku pokrajine Thüringen, posluje šet kompanija sa 2.200 zaposlenih (''Bauerfeind Phlebology'', ''Bauerfeind Orthopedics'', ''Bauerfeind Fußorthopädie'', ''Bauerfeind Prosthetics'', ''Bauerfeind Shoe Division'', ''Zeuba''), Inovacijski centar i Seehotel, kao i čitav niz prodajnih centara u zemljama Evrope i SAD. ''Bauerfeind''-ova linija medicinskih proizvoda nudi ljekarima i poslovnim partnerima dobro osmišljene terapijske koncepte individualnog zbrinjavanja svih djelova tijela. Fabrike koje posluju u sastavu ''Bauerfeind AG'' renomirani su specijalisti iz oblasti flebologije, ortopedije, ortopedskog obućarstva i protetike.

Zeulenroda

ASORTIMAN Asortiman rehabilitacijsko-terapeutskih proizvoda obuhvata sljedeća područja: MEDICINA: Proizvodi za inkontinenciju, kontrola dijabetesa, sredstva za njegu kože, potrošni materijal, kompresivne čarape, program podrške dojenju, razni uređaji. ORTOPEDSKA POMAGALA: Kolica, antidekubitalni program, pomagala za kretanje, pomagala za kuću. ORTOPEDIJA: Proteze, ortoze, ortopedske cipele, steznici i pojasevi.

''Montenegro Business Solutions'' se trenutno nalazi na adresi: ul. Jola Piletića 20, Podgorica tel: 020 202 915 i 020 202 916

Svijet djece

Nedostatak ljubavi usporava razvoj bebe

Rast i razvoj djeteta imaju četiri dimenzije: fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu...Na tjelesni i duševni razvoj djeteta utiču brojni činioci, a dva su najvažnija: nasljeđe (genetika) i sredina u kojoj dijete živi i razvija se.Od spoljašnjih činilaca bitnu ulogu igra ishrana.

Prvi mjesec

U prvom mjesecu novorođenče je budno samo dok sisa, od 24 sata spava 20 sati. Svoju nelagodnost: kada je gladno, žedno, mokro ili ga nešto boli (npr. stomačić) ispoljava samo na jedan način: plačom. Zdravo i normalno novorođenče ima razvijene urođene reflekse, koji mu omogućavaju opstanak u novoj sredini: refleks sisanja, gutanja, kašljanja, kijanja, zijevanja. Oči su mu više ili manje zatvorene, zjenice su uske ali reaguju na svjetlost. Postoji osjećaj bola i pipanja, osjećaj dodira i temperature, od svih čula čulo ukusa je najbolje razvijeno (osjeti miris majčinog mlijeka i u snu pronađe bradavicu)... Krajem prvog mjeseca, stavljeno potrbuške, novorođenče podiže glavu i drži je nekoliko sekundi.

Drugi mjesec

Odojče u drugom mjesecu uspostavlja nešto aktivniji odnos sa svojom okolinom. Javljaju se mimični pokreti, poslije šeste nedjelje postaju koordinisani pokreti očiju, prati pogledom osobe koje se kreću. Obuhvata predmete ručicama. Zadržava pogled na osvijetljenim predmetima. Počinje da guče i da se smješka. Trza se na zvuk, smiruje se na ljuljanje i pričanje. Sve je duže budno. Stavljeno na trbuh podiže visoko glavu i dio grudnog koša, ali za kratko.

Treći mjesec

Dijete očima tačno fiksira predmete, pokreti su nešto više koordinisani, počinje djelovanje pažnje. Zapaža majku ili njegovateljicu kada mu prilaze radi hranjenja i izražava radost osmjehom i mlataranjem ručicama. Kada su predmeti blizu, pokreće se ovamo ili onamo i prati ih očima... Okreće se ka izvoru zvuka, smije se glasno, drži glavu podignutu, gornji dio trupa i ramena do 45 stepeni, kada leži potrbuške. Manje plače, jer su prošli stomačni grčevi (gasovi, kolike), kod najvećeg broja djece sa navršena dva mjeseca, a kod veoma malog broja djece mogu trajati i do navršena tri mjeseca. Manje spava. Rukama hvata predmete i stavlja ih u usta (oralna faza). Stavlja prste u usta, obilno je lučenje pljuvačke... Inače, u prva tri mjeseca dijete (odojče) dobija u težini po oko 700 grama mjesečno. S obzirom na početni pad u težini dovoljno je da tokom prvog mjeseca dobije 500 grama na svoju porođajnu težinu.

Četvrti mjesec

Prva tri mjeseca se nazivaju i ''gluvo tromjesječje'' zato što u četvrtom nastupa period kada se naglo razvijaju reakcije na čulne utiske i interesovanja, to je početak svjesnih pokreta hvatanja. Tada dijete počinje aktivno da hvata predmete ručicama, u početku nesigurno i nesperetno. U toku četvrtog mjeseca uglavnom se javljaju tzv. voljni pokreti. Uz pridržavanje, može da drži glavu uspravno i da je slobodno pokreće. U ovim mjesecima (4, 5 i 6) dijete manje napreduje nego u prva tri, po 600 grama mjesečno.

Peti mjesec

U petom mjesecu odojče pokušava da sjedne i treba ga pomagati u tome (podupiranjem, pridržavanjem i drugim vježbama). Neka djeca će početi da sjede do kraja 5-6 mjeseca, bilo uz pridržavanje naslonom na leđima i jastucima ili pak samostalno da sjedi. Od 6-8 mjeseca dijete treba da razvije samostalno sjedjenje, bez pridržavanja. U ovom uzrastu zna da izrazi osjećanja: zadovoljstvo, nezadovoljstvo, neraspoloženje, ljutnju. Mentalni razvoj je sada ubrzaniji i ono se interesuje za okolinu, voljnim pokretima ruku i posmatranjem. Još nema razvijen osjećaj za prostor, na primjer kada mu se stavi ogledalo ispred ono hvata svoju sliku u ogledalu, a ne ogledalo. Sa pet mjeseci dijete treba da udvostruči porođajnu težinu.

Šesti mjesec

U šestom mjesecu dijete se pojačano interesuje za govor, u početku guče, kasnije govori glasove. Uspjeh u govoru zavisi od mentalnog razvoja i angažovanja okoline koja se sa djetetom bavi i zabavlja. Djevojčice u ovome lakše uspijevaju nego dječaci, mada ima izuzetaka, ali u principu dijete treba učiti govoru. Neka djeca sa šest mjeseci sjede bez pridržavanja...

Sedmi mjesec

Na početku ovog mjeseca većina odojčadi hvata i veći predmet, npr. zvečku i premješta je iz jedne u drugu ruku. Odojče u sedmom mjesecu odgovara na promjene izraza lica osoba koje su u tijesnom kontaktu sa njim. Uspostavlja se socijalni kontakt sa osobama koje mu poklanjaju najveću pažnju i brigu. Kada je u majčinom naručju, pokazuje strah prema drugima, stranim osobama, koje ne poznaje i koje mu se približavaju i vrše gestove tijelom, rukama, očima, govorom prema odojčetu...

Osmi mjesec

U osmom mjesecu odojče počinje da stoji uz pridržavanje. Postepeno ulazi u period artikulisanog (razumljivog) govora. Puzi i u stanju je da samo sjedne. Razumije mnoge stvari koje mu se govore. Traži ispuštene predmete. Od nepoznatih se boji i stidi, odbija da se sa njima igra ili da uzima od njih igračke. Pojačava se ljubav i naklonost prema članovima porodice, širi ruke prema voljenoj osobi. Jede kašičicom, pije iz šolje. U ovom mjesecu dobija oko 500 grama u težini.

Deveti mjesec

Stabilno je u sjedećem položaju. Može da stoji uz pridržavanje, a krajem mjeseca i bez pridržavanja. Puzi slobodno i može da se podiže uz ogradicu ili neku stvar u kući (stolica, sto, ormar)... Reaguje na poznate riječi, odgovara odraslima, interesuje se za djecu. Govori jednu riječ sa značenjem...

Deseti mjesec

U desetom mjesecu odojče često puzi, ustaje uz ogradicu i čvrsto stoji uz pridržavanje. Prevrće se sa leđa na trbuh, valja se... Zna svoje ime, odaziva se na izgovor svog imena. Izvršava jednostavne naloge i razumije ih. Hoda uz pridržavanje uz ogradicu ili namještaj. Jede hranu koju drži u ruci. Reaguje ako se ohrabri i podrži, a takođe i ako mu se neko usprotivi ili obeshrabri... Ona koja puze teško se odluče da prohodaju, kao da se plaše od padanja, a ona koja hodaju, uporna su da stalno hodaju, bez puzanja. Neka djeca samo sjede ili samo stoje (dube) i odjednom prohodaju.

Jedanaesti mjesec

Prvi koraci su nesigurni, teturavi, uz padanje, najčešće na zadnjicu, što svakako nije opasno, jer su u to doba zadnji mišići (sjedalni i drugi) jače razvijeni nego prednji, a i potkožno masno tkivo na zadnjici djeluje kao tampon... Naprave za hodanje (dubak, šetalica) kao pomagala uopšte nijesu potrebne, ne preporučuju ih ni pedijatri, ni ortopedi, nego treba pustiti da odojče samo vježba da hoda i da samo prohoda... Najveći broj djece prohoda i samostalno hoda između 12 i 15 mjeseci... U 11-om mjesecu beba ''taši'' i pravi pokret ''pa-pa''. Žvaće čvršću hranu, jede keks bez pomoći, voli da drži kašičicu i lupa njom po stolu. Pije iz čaše, počinje da gleda slike i može da pokazuje kažiprstom...

Dvanaesti mjesec

U ovom uzrastu odojče iz pokreta zavisnosti prelazi u pokrete relativne nezavisne aktivnosti. Što se tiče govora, prelazi iz perioda neartikulisanog (nerazgovijetnog) govora, iz perioda gukanja, preko podražavanja, do perioda kada može da artikuliše (razgovijetno, razumljivo) govori 7-10 riječi, na kraju prve godine. Sa djetetom treba razgovarati pravilno i razumljivo, bez tepanja... Nedostatak ljubavi i brige može da uspori razvoj inteligencije i rasta... Prim. dr Miroslav A. Femić (Izvod iz knjige ''Rast i razvoj, njega i ishrana djeteta'')

KUĆNI LJUBIMCI POBOLJŠAVAJU NAŠE ZDRAVLJE

LIJEČE TUGU I BOL

Ljudi koji imaju kućne ljubimce lakše podnose stres. Ti ljudi, naročito vlasnici pasa, u dobroj su kondiciji jer, brinući se o ljubimcu, žive aktivnije. Mnoge su studije pokazale kako vlasnici kućnih ljubimaca u prosjeku imaju mnogo niži krvni pritisak, što znači i manji rizik obolijevanja od srčanih bolesti. Djeca koja odrastaju uz životinjicu imaju mnogo veće samopouzdanje, jer ljubimac je taj koji voli bezuslovnu ljubav, a kako životinja stalno zahtjeva brigu i pažnju, dijete razvija osjećaj odgovornosti Kućni ljubimci ili barem prisutnost životinja u neposrednoj blizini ljudima mogu donijeti brojne zdravstvene koristi, pokazale su mnoge naučne studije. Rezultati tih studija govore kako suživot s ljubimcima i ljudi uklanja anksioznost i depresivnost. Dolazi i do bržeg ozdravljenje nakon teških hirurških operacija. Nije riječ o nikakvom placebo efektu, nego o stvarnoj činjenici da su životinje najbolji pomagači pri izlječenju. One u kriznim situacijama ljudima pružaju emocionalnu podršku te istovremeno svojim prisustvom omogućavaju bolje uklapanje u društvo. Tako u jednoj od brojnih studija stoji da ljudi koji imaju kućne ljubimce lakše podnose stres i da se nakon kratkog suživota sa životinjama osjećaju manje usamljeni i izolovani. Prisutnost ljubimca ne djeluje pozitivno na samo jednog člana porodice. Studija Državnog univerziteta u Bufalou pokazala je da bračni parovi, vlasnici ljubimaca, imaju niži krvni pritisak. Tačnije, da samo 10 minuta provedenih u društvu životinje reguliše visinu krvnog pritiska. LJUBIMCI UBRZAVAJU OPORAVAK Igranje sa životinjama pomaže vlasniku da se lakše oporavi i nakon teških operacija. BRIGA O ŽIVOTINJI LIJEČI TUGU Privikavanje na gubitak voljenog člana porodice manje je bolno za vlasnike ljubimaca. Djeca utjehu pronalaze u brizi o psu ili ribici. SMANJUJU RIZIK OD ALERGIJA Djeca koja su u kontaku s ljubimcima tokom prvih godina života rjeđe podliježu alergijama i astmi. Djeca autisti lakše se uklapaju u društvo. VLASNICI PASA SU U DOBROJ KONDICIJI Ljudi koji imaju kućne ljubimce lakše podnose stres. Ti su ljudi, naročito vlasnici pasa, u dobroj kondiciji jer, brineći se o ljubimcu, žive aktivnije. IGRANJE ZBLIŽAVA ČLANOVE PORODICE Da je igranje s ljubimcem doprinijelo boljim porodičnim odnosima, izjavilo je 70 odsto ispitanika. Provodili su više vremena zajedno u igri. SMANJUJU RIZIK OD SRČANOG UDARA Život s ljubimcem smanjuje rizik od srčanog napada za tri odsto, pokazala je studija.

Za uspješan razvoj Vašem djetetu je prvenstveno potrebna Vaša ljubav i pažnja. U prvoj godini života zdravlje i zadovoljstvo prvenstveno zavise od pravilne ishrane. HiPP, jedan od vodećih proizvođača dječije hrane, uz stalnu i sveobuhvatnu kontrolu garantuje najveću moguću sigurnost HiPP-ove dječije hrane, za vaše dijete i prirodu. HiPP-ov organski koncept ishrane i HiPP-ovi BIO proizvodi, dokazali su se kao pravi izbor. Sa izborom HIPP dječije hrane, sigurno ste dali djetetu ono najbolje što priroda pruža.

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

Ukoliko želite više informacija tu smo za vas - Gruppo Tessile d.o.o. Kuće Rakića bb, 81206 Tuzi - Podgorica tel/fax: 00 382 20 870 061 e-mail: gruppotessile@t-com.me

ISHRANA ODOJČETA

DOJENJEM DO ZDRAVLJA Dijete se hrani mlijekom iz mliječne žlijezde majke (glandula mammae; mammalia-sisar) a prirodna ishrana fiziološki, biološki i nutritivno odgovara mogućnostima sistema za varenje novorođenčeta i obezbjeđuje mu prvih pet mjeseci sve potrebe. Pogrešno je narodno vjerovanje da majčino mlijeko može biti loše. Jedini je uslov da ga ima dovoljno - 150 ml na kg TT za 24 sata. Posljednjih pedeset godina ishrana kravljim mlijekom

uzima sve više maha. Hambraeus naziva to jednim od najvećih nekontrolisanih eksperimenata na svijetu. Nažalost, nekada iz opravdanih, a nekada iz neopravdanih razloga djetetu se uvodi vještačka ishrana. Kada se to mora, pedijatri preporučuju adaptirano mlijeko. Ponekad, većinom zbog ekonomskih razloga, odojče se hrani neadaptiranim kravljim mlijekom. Mješovita ishrana bebe u prvih pet mjeseci podrazumijeva ishranu majčinim i adaptiranim mlijekom istovremeno, ili i kravljim mlijekom. Ipak, i po najnovijim preporukama u prvih pet mjeseci najbolje je isključivo dojiti bebu - majčino mlijeko je najbolje i najkvalitetnije, dojenjem se izbjegava i uvođenje alergogene hrane (brašno, južno voće, jaja, jagode), kao i prerano uvođenje slatkiša - što znači prevenciju gojaznosti, kao i preslanog - što podrazumijeva prevenciju hipertenzije. Nemliječna ishrana, po najnovijim preporukama, uvodi se u šestom mjesecu. Postepenim uvođenjem najprije voća, mesa, mliječnih prerađevina. Taj proces mora biti postupan i pun opreza, najprije uvoditi vrlo male količine i nikada dvije namirnice istovremeno. Dr Momčilo Vukčević, spec. pedijatar

DIJABETES

TIHI UBICA

Liječenje pacijenta oboljelih od šećerne bolesti u Crnoj Gori, sa aspekta medikamentne terapije, jeste na nivou najrazvijenih zemalja u Evropi - kaže dr Sreten Kavarić Doktorka Majda Šahman Zaimović, upozorava da šećerna bolest spada u hronična, potencijalno onesposobljavajuća oboljenja, koja zajedno sa bolestima srca i krvih sudova, te malignim bolestima čini polovinu svih uzroka smrti u svijetu Šećerna bolest globalni je problem i tihi ubica. Prema nekim statistikama peti je uzrok smrti u svijetu. Ova bolest i te kako utiče na kvalitet života bolesnika ali ono u čemu je saglasna stručna javnost jeste da je najveći dio odgovornosti za liječenje na samim bolesnicima, jer ako se pridržavaju terapije i preporuka ljekara sa šećernom bolešću se može živjeti bez pretjeranih smetnji. Osoba oboljela od dijabetesa proizvodi nedovoljno ili nimalo insulina (tip 1) ili organizam ne može efektivno da iskoristi insulin koji proizvede (tip 2). Predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv šećerne bolesti mr sc med. Sreten Kavarić, internista endokrinolog kaže za

Šećerna bolest je globalni problem

MEDICAL da je logično da oboljeli nakon uspostavljanja dijagnoze moraju promijeniti način života i uspostaviti nove navike. - Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja preko državnih institucija omogućava visoke standarde u pogledu kontrola i liječenja. Takođe, liječenje komplikacija nastalih kao posljedica ove bolesti ide na teret države. Ipak, i pored napora resornog ministarstva dio liječenja finansiraju

oboljeli - kaže Kavarić. Crnogorsko tržište, naglašava on, snabdjeveno je najkvalitetnijim insulinom tri vodeće svjetske kompanije, a optimalna je i snabdjevenost svih apoteka oralnim antidijabeticima (hipoglikemicima) i insulinskim senzitajzerima. - Liječenje pacijenta oboljelih od šećerne bolesti u Crnoj Gore, sa aspekta medikamentne terapije, jeste na nivou najrazvijenih zemalja u Evropi - ističe naš sagovornik i dodaje da inhalacione insuline nije moguće nabaviti u apotekama u našoj državi. Primjenom insulinskih pumpi liječi se nekoliko pacijenata u Crnoj Gori, a implantacija se obavlja u centrima u drugim zemljama. - Ograničene su indikacije za primjenu insulinskih pumpi prema kriterijumima eksperata za oblast dijabetologije u Crnoj Gori. Ostaje otvoren problem kontrole rada insulinskih pumpi, zamjena katetera, adekvatno baždarenje. Takođe, neophodna je “on call” komunikacija 24 sata između pacijenta kome je ugrađena insulinska pumpa i endokrinologa koji bi prihvatio tu vrstu obaveze - ističe naš sagovornik. Ministarstvo zdravlja je u posljednjih deset godina, navodi dr Kavarić, omogućilo edukaciju specijalista interne medicine u oblasti uže specijalizacije - endokrinologije. Oni ordiniraju u Kotoru, Baru, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju i Podgorici. Osim toga, organizovana je edukacija ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i formirana je Nacionalna komisija za borbu protiv šećerne bolesti. - Edukacijom izabranih ljekara na najbolji način stvaraju se pretpostavke za identifikaciju rizičnih grupa stanovništva. Od izabranih ljekara očekuje se da dijagnostički i terapijski rješavaju oko 70 odsto oboljelih od šećerne bolesti tip 2 objašnjava dr Kavarić. Nacionalna komisija pripremila je tekst Nacionalne strategije za borbu protiv šećerne bolesti i uradila radnu verziju Nacionalnog vodiča za liječenje šećerne bolesti. Vodič će uskoro biti distribuiran svim ljekarima koji se bave ovim oboljenjem. Jedan od ciljeva Nacionalne komisije jeste stvaranje optimalnih i racionalnih relacija između Ministarstva zdravlja i ostalih institucija unutar zdravstvenog

sistema koje se bave šećernom bolešću, farmaceutskih kompanija koje proizvode ljekove i opremu za liječenje šećerne bolesti i pacijenata, uz poštovanje GCP (Good Clinical Practice) standarda i preporuka etičkog komiteta Evropske unije. - Nacionalna komisija uradiće i Registar pacijeneta oboljelih od šećerne bolesti, a angažovana je i na planu edukacije izabranih ljekara na primarnom i sekundarnom nivou. Naš posao je i saradnja sa NVO koje se bave problemima oboljelih - navodi dr Kavarić. Fond zdravstva i Dom zdravlja u Podgorici formirali su Savjetovalište za oboljele od šećerne bolesti, početkom 2008. godine, a ovaj pilot projekat podržao je i Klinički centar Crne Gore, čiji ljekari specijelisti interne medicine - endokrinologije u Savjetovalištu rade jednom sedmično kao konsultanti. - U prethodnih 15 mjeseci pregledano je oko 2.000 oboljelih. Savjetovalište se pokazalo kao veoma kvalitetna i značajna podrška oboljelima, tako da planiramo slične projekte u svim gradovima u kojima rade specijalisti interne medicine, uži specijalisti iz oblasti endokrinologije najavljuje dr Kavarić. Broj oboljelih od šećerne bolesti u evropskim državama varira od šest do osam odsto i postoji tendencija rasta. Prognoza EASD (Europian Assotiation for Study of Diabetes) je da će u svijetu biti više od 300 miliona oboljelih u 2030. godini. - Jedina institucija koja posjeduje egzaktne podatke o broju oboljelih u Crnoj Gori jeste Fond zdravstva i na osnovu njih procjenjujemo da je broj oboljelih od šećerne bolesti na nivou zemalja u Evropi - naglašava dr Kavarić. On navodi zanimljiv rezultat istraživanja ADA-e (American Diabetic Assotiation) koje je ukazalo da je odnos dijagnostikovanih i nedijagnostikovanih od šećerne bolesti jednak. - Sjedeći (TV, kompjuteri) način života, obilna i hiperkalorijska ishana, stresovi i poremećen optimalan odnos radnog angažovanja i odmora direktno je povezan sa viškom kilograma, zbog čega je povećan broj gojaznih a ova kategorija stanovništva ima veći rizik da oboli od šećerne bolesti - upozorava crnogorski stručnjak. Povećan rizik od obolijevanja “leži” i u genetici, mogu oboljeti i trudnice koje su bolovale od takozvanog gestacionog dijabetesa (dijabetes nastao u trudnoći), oni koji imaju hronična oboljenja žučne kese i pankreasa. - Udruženost povišenog krvnog pritiska, povišenih masnoća u krvi i šećerne bolesti je u visokom procentu. Ukoliko se prepoznate u nekoj od navedenih kategorija pođite do prve laboratorije i provjerite nivo šećera u krvi, putem test traka, makar jednom u šest mjeseci - apeluje dr Kavarić. U Crnoj Gori isključivo djeca uzrasta do 18 godina imaju pravo na besplatno korišćenje aparata i traka za kontrolu šećerne bolesti. Dijabetes je i iznurujuća i skupa bolest, udružena sa teškim komplikacijama, koje predstavljaju težak teret za porodicu ali i državu, upozorava doktorka Majda Šahman Zaimović, spec.mr.sci, savjetnica ministra zdravlja, rada i socijalnog staranja.

- Vlade država svijeta, pa i naša, prihvatile su stavove stručne javnosti i neumoljive podatke da su neinfektivne bolesti ozbiljna, globalna prijetnja na socijalnom i medicinskom nivou kao i infektivne epidemije. Usvojena je i rezolucija UN o borbi protiv ove pandemije 21. vijeka, što pokazuje ozbiljnost problema na globalnom nivou naglašava ona. Šećerna bolest, ističe naša sagovornica, spada u hronična, potencijalno onesposobljavajuća oboljenja, koja zajedno sa bolestima srca i krvih sudova, te malignim bolestima čini

Ove godine počinje i registracija bolesnika sa dijabetesom polovinu svih uzroka smrti u svijetu. Na zemlji svakih deset sekundi dvije osobe obole i jedna umre od dijabetesa, a godišnje sedam miliona ljudi i 700.000 djece oboli od te bolesti. Prema podacima dr Šahman Zaimović u Crnoj Gori broj oboljelih od dijabeta se kreće oko 30.000. - Imajući u vidu ovakva kretanja u populacionoj strukturi morbititeta, odnosno obolijevanja, Ministarstvo zdravlja prepoznalo je šećernu bolest kao veliki zdravstveno socijalni problem i za sljedeću godinu predvidjelo je intenziviranje aktivnosti i mobilizaciju svih resursa u uređenju i osavremenjavanju zdravstvene zaštite u dijelu koji se tiče borbre protiv šećerne bolesti - naglašava naša sagovornica. U narednom periodu, najavljuje ona, inteziviraće se rad na preventivi ove bolesti u Crnoj Gori, a pretpostavlja se da na svakog registrovanog bolesnika postoji još jedan oboljeli koji ne zna da ima šećernu bolest. - U CrnojGori dvije trećine oboljelih kad sazna da je bolesno već ima komplikacije u očnom dnu, dok je recimo u Holandiji taj procenat 17 odsto - navodi dr Šahman Zaimović. Vodič dobre kliničke prakse, koji radi Nacionalna komisija na čijem čelu je dr Kavarić, omogući će, smatra savjetnica ministra zdravlja, jedinstven način dijagnostifikovanja, liječenja i praćenja dijabeta, po preporukama svjetski priznate prakse.

Njegovom primjenom izbjeći će se neujednačeni kriterijumi liječenja i omogućiti da se u zdravstvenom sistemu formulišu i primijene što bolji standardi u pružanju medicinskih usluga - naglašava sagovornica MEDICAL-a. Ove godine počinje i registracija bolesnika sa dijabetesom, a svaki pacijent će imati svoj elektronski karton sa definisanim parametrima bolesti, koji ga prati kroz njegov put u sistemu zdravstvene zaštite. Podaci će se skupljati u registru koji vodi Institut za javno zdravlje. - Posebne aktivnosti i pozornost odnosiće se na dječiju populaciju u detektovanju i ranom otkrivanju ove bolesti, kroz programe edukacije i skrining programe organizovane u školama, sistematski u određenim razdobljima, čime će se omogućiti kvalitetna i blagovremena terapija, kao i neophodna psihološka potpora ovoj osetljivoj grupi pacijenata - naglašava dr Šahman Zaimović. Država obezbjeđuje za sve pacijente od dijabetesa odgovarajuću terapiju insulinom i njegovim analozima, koju poznaje savremena terapija i koja je refundirana od Fonda zdravstva. - Obezbijeđena je i terapija u takozvanoj Pen tehnici koja je najkomforniji način upotrebe insulina - dodaje ona, uz pojašnjenje da je većina peroralnih preparata potrebnih za liječenje koji se najčešće uključuju u terapijski protokol na pozitivnoj listi Fonda. Dr Šahman Zaimović naglašava dobru saradnju Ministarstva i Društva za borbu protiv dijabetesa koje, kako kaže, već godinama sa entuzijazmom prati probleme ovih pacijenata. Ova godina, zaključuju sagovornici MEDICAL-a, biće posvećena borbi protiv šećerne bolesti na način koji to preporučuju svjetski zdravstveni autoriteti i Crna Gora dobiće sve sadržaje koji su potrebni za kvalitetnu preventivu i lijčenje dijabetesa.

KVALITET ŽIVOTA ZAVISI OD SAMOG BOLESNIKA

Predsjednik Saveza udruženja za borbu protiv šećerne bolesti Momir Drljević, kaže za MEDICAL da je šećerna bolest - bolest ovog vijeka, te da ona nije samo medicinsko-zdravstveni već društveno-socijalni problem, koji se svakim danom sve više usložnjava. On upozorava da Crna Gora još nema nacionalni program za zaštitu od šećerne bolesti. - Naša aktivnost se ogleda na konceptu primarne zdravstvene zaštite, na planu širenja znanja o šećernoj bolesti, zatim zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, kao i ispoljavanju opšte društvene solidarnosti s oboljelima od šećerne bolesti – kaže Drljević. Broj oboljelih je u stalnom rastu, upozorava on, kako u svijetu tako i kod nas, a faktori koji utiču na pojavu bolesti su pored genetskog, nedekvatna ishrana, stres, nedovoljna fizička aktivnost, način življenja. - Šećerna bolest je doživotna bolest, sa njom treba živjeti, a kakav će taj život izgledati najviše zavisi od samog šećernog bolesnika. Ako šećerni bolesnik vlada bolešću, dobro je poznaje, prilagođava joj način života i rada, kao i način ishrane, imaće manje životnih problema i komplikacija koje

ova bolest nosi. Zato šećerni bolesnik i njegova porodica moraju dobro poznavati bolest pa je otuda pravilo izreka: da svaki šećerni bolesnik ima dva ljekara od kojih je prvi ljekar sam bolesnik, a drugi ljekar je u ambulanti koji ga prati i s kojim se konsultuje – navodi Drljević. Savez na čijem je čelu Drljević povodom ''Aprila – mjeseca borbe protiv dijabetesa'' učestvovao je na raznim predavanjima koja su organizovana na temu šećerne bolesti.

- Opštinska društva za borbu protiv šećerne bolesti odnosno naši doktori – aktivisti držali su predavanja. Apelujemo da se takva aktivnost sprovodi i u školama gdje bi takođe doktori, profesori biologije i hemije držali predavanja učenicima o značaju ove akcije. Cilj i smisao akcije je u tome da upozna i zainteresuje što veći broj građana da se uključe u brojne aktivnosti savladavanja ozbiljnih, prije svega socijalno-društvenih problema, koje šećerna bolest nosi, kako bi se ovim bolesnicima pomoglo i omogućilo da zaista budu uslovno zdrave osobe i uključe se u sve tokove života počev od djece pa do starije populacije – riječi su Drljevića. Naš sagovornik poziva građane čiji su roditelji ili bliži srodnici dijabetičari, da obavezno urade kontrolu krvi, kao i oni koji su gojazni, žene koje su rađale djecu od 4,5 kilograma, one koji boluju od hronične upale gušterače (pankreasa) ili imaju hroničnu upalu žučnog mjehura sa kamencima. Krv bi trebalo da iskontrolišu i oni koji su prebolovali tešku gripu ili su prošli kroz težak stres a nakon toga se osjećaju malaksalim. - Ako ste stariji od 45 godina a osjećate opštu slabost i iznemoglost, pijete veće količine vode u roku od 24 sata, učestalo mokrite sa većom količinom mokraće, naglo mršate, imate jak osjećaj gladi a ipak gubite težinu, primjećujete gnojne upale po koži, svrab kože, a žene i svrab polnog organa, imate nagle promjene vida i prisiljeni ste da često mijenjate naočare, imate oslabljenu cirkulaciju u

nogama obavezno se javite ljekaru i prekontrolište krv – upozorava sagovornik MEDICAL-a. Drljević je kategoričan da država hitno mora donijeti nacionalni program za zaštitu od šećerne boelsti, a prije svega da u opštinama oformi edukativne centre koji bi radili po principu pacijent – porodica – doktor. Smatra da je neophodno naći način da domaći proizvođači hrane počnu s proizvodnjom hrane za dijabetičare, ''jer je poznato da je ishrana jedan od uslova uspješnog liječenja, a ta hrana je skuplja za 20 do 30 odsto od ''obične''.

Analizom potrošnje ljekova izdatih na teret sredstava Fonda po drugom nivou ATC klasifikacije na koje se odnosi najveća vrijednost u 2008. godini utvrđeno je da se ljekovi koji se upotrebljavaju za dijabetes nalaze na trećem mjestu (izdato 153.306 recepata) što je uslovilo finansijski izdatak u iznosu od 1.719.423,75 eura. Prosječna vrijednost po realizovanom receptu za ovu grupu je iznosila 11,22 eura. Upoređujući podatke iz 2008. sa podacima iz 2007. godine izdato je 8.417 više recepata, uz povećanje finansijske vrijednosti od 181.090 eura ili 11,77 odsto. Upoređujući statistiku iz 2008. sa podacima za 2006. izdato je 17.700 više recepata, a troškovi su viši 357.910 eura ili 26,29 procenata, a što je rezultat uvođenja najsavremenijih pen oblika analoga insulina. - Za liječenje komplikacija dijabetesa, naročito u slučajevima slabe glikoregulacije kod dugogodišnjih dijabetičara, Fond upućuje osiguranike na tretman u hiperbaričnu komoru u Vojnu bolnicu Meljine. Osiguranici se upućuju na osnovu prijedloga Konzilijuma za hiperbaričnu komoru Kliničkog centra Crne Gore pojašnjava doktorka Simović. U hiperbaričnu komoru u toku 2008. godine je upućen 881 osiguranik od čega je njih 620 upućeno zbog komplikacija dijabetesa. Dio prevencije je, navode iz Fonda, i obezbjeđivanje aparata za kontrolu šećera djeci do 18 godina kao i trakice i lancete u količini od 100 komada za mjesec koje propisuje izabrani doktor na recept na osnovu prijedloga pedijatrasupspecijaliste endokrinologa KC CG.

DVA MILIONA EURA LJEKOVA NA RECEPT Reformom primarne zdravstvene zaštite stvorili su se uslovi za sprovođenje programa mjera za unaprjeđivanje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore, a prioritet u liječenju imaju ugrožene kategorije među koje se ubrajaju i oboljeli od dijabetesa - navode iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Fond je utvrdio listu ljekova koji se propisuju i izdaju na teret ove ustanove a na takozvanoj pozitivnoj listi nalaze se i ljekovi za liječenje dijabetesa za peroralnu upotrebu, kao i insulini i analozi insulina kratkog, srednje dugog i dugog dejstva. - Osiguranicima je dostupna najnovija i najsavremenija terapija za dijabetes u komfornim pen oblicima za aplikaciju. Primjena najsavremenijih analoga insulina garantuje dobru glikoregulaciju to jest regulaciju šećera u krvi, a samim tim i manji broj neželjenih efekata i komplikacija dijabetesa - kaže dr Sanja Simović, načelnica Odjeljenja za kontrolu u Fondu zdravstva. Prošle godine, navodi ona, izabrani doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za svoje registrovane pacijente propisivali su insuline ili analoge insulina na recept na osnovu izvještaja doktora supspecijaliste endokrinologije. Osim toga, pacijentima je znatno olakšan dolazak do terapije, izdavanje insulina i analoga insulina u apotekama „Montefarma“ omogućeno je ne samo u Podgorici već i u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću, Baru, Kotoru i Herceg Novom.

A.Darbo AG Austria Darbo se nalazi u malom mjestu u Austriji u oblasti Tyrol.Broj 1. proizvođač iz Austrije visokokvalitetnih džemova, sirupa i ostalih prerađevina od voća, sa 130 godina tradicije. U svom asortimanu nudi džemove sa minimum 50% - 60 % - 70 % voća a takođe je jedan od najvećih proizvođača dijetetsko-dijabetskih proizvoda. Koristimo priliku da Vam predstavimo proizvode isključivo za dijabeticare iz Darbo asortimana : U svim većim lancima i bolje snadbijevenim prodavnicama u Crnoj Gori možete kupiti visokokvalitetne džemove od kajsije 330gr, jagode 330gr, borovnice 330gr i brusnice od 300gr. Naglašavamo da je Darbo pionir u proizvodnji voćnih namaza od divlje brusnice, sto je od izuzetnog značaja jer je brusnica jedino voće koje želudacna kisjelina ne razgradjuje a njeno ljekovito svojstvo je trostruko: antibakterijsko, antioksidativno, i antifugalno. Zahvaljujuci visokoj tehnologiji Darbo je jedan od rijetkih proizvođaca koji je omogućio ljudima koji imaju dijabetis da uzivaju u blagodetima niskokaloričnom dijetalnom voćnom namazu od šumske brusnice.

DIJABETIČARI DONOSE 80 ODLUKA VIŠE Istraživanja su pokazala da dijabetičar u toku dana mora donijeti oko 80 odluka više nego zdrav čovjek. Engleski naučnici su otkrili da dijabetičari koji spavaju uz upaljeno svjetlo mnogo manje rizikuju da oslijepe. Postoje dokazi da nedovoljno snabdijevanje zjenice kiseonikom može kod dijabetičara da izazove sljepilo. Tu može da pomogne vještačko svjetlo, to jest spavanje uz upaljenu sijalicu, jer se tako oči bolje hrane kiseonikom. Žene koje svake noći hrču su duplo podložnije razvoju dijabetesa, a one koje povremeno hrču, u oko 40 odsto slučajeva obolijevaju od ove bolesti.

Dijetalni namaz sa pčelinjim medom je takođe jedan od rijetkih proizvoda na trzistu a zahvaljujuci svojom inovativnom tehnologijom Darbo je proširio ponudu sa ovim izuzetnim proizvodom. Pored visokog kvaliteta, široke lepeze proizvoda i zahvaljujuci razumijevanju od strane proizvođača date su promotivne - niske cijene, tako da ti proizvodi koji su inače skupi zbog svog složenog tehnološkog procesa budu dostupni ljudima koji imaju problema sa dijabetisom. Specijalna ponuda –dijabetski sirupi- Istraživanjem crnogorskog tržista exclusivni uvoznik Darba za Crnu Goru Simplontrade d.o.o. Podgorica u saradnji sa lancem Voli d.o.o. Podgorica je po prvi put plasirao dijabetske sirupe i to u tri ukusa: Zova (pravljena isključivo od cvijeta Zove) , sirup od crne ribizle sa procentom soka od 38 % kao i od maline. Pridružujuci se akciji za mjesec borbe protiv dijabetisa navedeni sirupi se mogu kupiti po akcijskoj cijeni od -30% u svim Voli marketima. Na svim proizvodima je deklarisano koliko grama se moze konzumirati u 1 be jedinici tako da po preporuci ljekara može se kontrolisati unos dozvoljene količine. Kako bi obogatili inače oskudnu ponudu dijetetskih proizvoda na crnogorskom tržistu , (bez šećera), exclusivni uvoznik renomirane Njemacke fabrike Hahne Simplontrade d.o.o je plasirao dva proizvoda - Cornflakes bez šećera 375gr - Yumbar musli plocice (cerealie) 200gr Napomena: obavezno konsultovati ljekara za ljude koji boluju od dijabetisa. Proizvode namijenjene dijabetičarima možete naći u svim većim lancima na sektorima specijalizovanim za dijabetičare, a proizvode HAHNE bez šećera možete naći na sektoru za zdravu hranu, ili sektoru žitarica.

Uvoznik i distributer: SIMPLONTRADE d.o.o. Tel: 020 647 046 ; 020 647 048

e-mail: simplon@cg.yu Ul.27 mart 20b 81000 Podgorica, Crna Gora

Korisnički servis za info o proizvodima na tel: 020 647 347 (od 08h - do 14h radnim danima)

ČUVENI DIJABETIČARI Napretkom medicine može se reći da su dijabetičari, koji redovno uzimaju terapiju i održavaju nivo glukoze na normali, zdravi ljudi. Nije uvijek bilo tako. Svijet je pun predrasuda, pa je slavnim ličnostima bilo teško da priznaju da boluju od dijabetesa. Teško je pobrojati i evidentirati sve čuvene ljude koji su imali šećernu bolest. Zamislite da Tomas Edison, Ernest Hemingvej, Džordž Lukas i H. Dž. Vels nijesu bili u stanju da kontrolišu bolest, a samim tim i da stvaraju. Slavni dijabetičari su i teniseri Bili Talbert i Artur Eš, političari Nikita Hruščov, Gamal Abdel Naser, Menahem Begin, Jurij Andropov, Anvar el Sadat, Josip Broz Tito i Žorž Klemanso. Elvis Prisli je patio od ove bolesti, ali ga ona nije spriječila da postane kralj rokenrola. Kultna pjevačica Ela Ficdžerald i kraljica gospela Mahalija Džekson takođe su u ovom društvu. Izbockani prsti ne smetaju Bi Bi Kingu da bude virtuoz na gitari, kao ni Hale Beri da osvoji Oskara. Današnji idoli mladih su dijabetičari Stiv Redgrejv - veslač iz Velike Britanije koji je osvajač zlatne medalje na Olimpijadi u Sidneju 2000. godine i mis Amerike za 1999. godinu Nikol Džonson. Prošle godine mnogi mediji su pisali da holivudska ljepotica Anđelina Džoli ima dijabetes. Ona je majka šestoro djece i dobitnica Oskara.

Josip Broz Tito

Oskarovka Hale Beri

Kralj rokenrola: Elvis Prisli

ŠEĆERNA BOLEST TIP II I KARDIOVASKULARNA BOLEST Piše: Dr Violeta Vukićević, spec. interne medicine

Šećerna bolest je hronično, evolutivno, doživotno oboljenje koje se odlikuje izmijenjenim metabolizmom glukoze, masti i proteina s ubrzanim razvojem hroničnih mikro i makrovaskularnih komplikacija. U svijetu više od 240 miliona ljudi boluje od ove bolesti, a predviđa se da će se ovaj broj do 2025. godine popeti na 380 miliona. Svakih 10 sekundi umre jedna osoba zbog uzroka koji je povezan s dijabetesom. U prošlosti je šećerna bolest tip II bila povezana sa osobama u starijoj životnoj dobi, dok smo danas svjedoci da se starosna dob oboljelih od dijabetesa ubrzano spušta - 46 odsto svjetske populacije dijabetičara ima između 40 i 59 godina. Što se tiče djece, prihvaćeno je stanovište da dijabetes tip II kod njih postaje pitanje od svjetskog značaja s potencijalno teškim posljedicama po opšte zdravlje.

Prevalenca tipa II šećerne boesti raste zbog ubrzane urbanizacije, visoke prevalence gojaznosti, sedanternog načina života i stresa. U osnovi patogeneze šećerne boelsti tip II leži insulinska rezistenicja koja predstavlja stanje u kome insulin ne može adekvatno da ispolji svoja dejstva, te su potrebne veće količine (endogenog ili egzogenog) insulina za normalan biološki odgovor. To za posljedicu ima niz metaboličkih poremećaja koji su u osnovi sindroma koga čine hiperinsulinemija, hiperglikemija, centralna (abdominalna....visceralna) gojaznost, nizak HDL (takozvani dobar holesterol), hipertrigliceridemija, hipertenzija, mikroalbuminurija što sve predstavlja značajan kardiovaskularni faktor rizika. Kardiovaskulrana bolest danas predstavlja vodeći uzrok prerane smrtnosti u bolesnika s dijabetesom tip II. Osobe s ovim tipom šećerne bolesti imaju 2-4 puta veće šanse da dobiju srčanu bolest ili šlog, a ukoliko je dobiju imaju manje izglede da prežive u odnosu na populaciju ne dijabetičara. Da je dijabetes tip II značajan faktor rizika za KVB (kardiovaskularna bolest) pokazano je u više studija. Dijabetičari bez prethodnog infarkta miokarda imaju isti rizik za infarkt kao i nedijabetičari sa preležanim IM (infarkt miokarda), tako da se izjednačava primarna prevencija koronarne bolesti u dijabetesu i sekundarna prevencija u ne dijabetičara. Preko 50 odsto pacijenata sa novootkrivenim dijabetesom tip II ima znake koronarne bolesti. Ateroskleroza je vodeći uzrok smrti u pacijenata sa dijabetesom, 75 porocenata umire zbog koronarne ateroskleroze, cerebralne i periferne vaksularne bolesti. Osnovne karakteristike IBS (ishemijska bolest srca) u dijabetesu su da se javlja u nešto mlađim godinama nego kod ne dijabetičara, što se često ubrzano pogoršava, a promjene na krvnim sudovima su difuzne, klinički često izostaju klasični anginzni bolovi. Zato se ovaj tip bolesti

naziva “nijema angina pectoris”. To ne znači da je blaža, već je često teža. Kao ekvivalent anginoznih bolova kod dijabetičara se javlja gušenje ili malaksalost i preznojavanje. Pacijenti sa dijabetesom nijesu dovoljno svjesni navedenog rizika, na šta ukazuje istraživanje koje pokazuje da samo 18 odsto dijabetičara vjeruje da ima povećan rizik za KVB (kardiovaskularnu bolest). Zato je važna uloga ljekara da ukaže na značaj kardiovaskularne bolesti, mogućnosti prevencije i liječenja.

U tom smislu prije svega treba raditi na ranoj detekciji šećerne bolesti jer je utvrđeno da na jednog čovjeka koji zna da boluje od dijabetesa dolazi jedan koji toga nije svjestan. Takođe, je jako bitno izdvajanje osoba sa povećanim rizikom za dijabetes i njihov intenzivniji nadzor, praćenje i primjena adekvatnog životnog stila (korigovanje štetnih navika: pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost, stres). Granična ili umjerena hiperglikemija je asimtomatska, ne boli. To je istovremeno najveća varka, ali i zamka ovog oboljenja koje se dijagnostikuje slučajno u 50 odsto slučajeva i to kada se kod njih nalaze već klinički manifestne makrovaskularne komplikacije (koronarna bolest i drugi poremećaji cirkulacije). Stoga se skrining za rano otkrivanje IBS (ishemijska bolest srca) sprovodi kod bolesnika sa dijagnostikovanom šećernom bolešću, ali i u osoba koje imaju oštećenu glikoregulaciju (IFG i IGT). U vrijeme otkrivanja dijabetesa preko 80 odsto pacijenta ima višak tjelesne težine ili je gojazno. Veliki broj studija je pokazao da je gojaznost nezavistan faktor rizika za KVB (kardiovaskulanu bolest), a da se rizik višestruko povećava uz istovremeno prisustvo šećerne bolesti i dislipidemije. Liječenjem gojaznosti rizik se značajno smanjuje. UKPDS studija je pokazala da striktna regulacija glikemije dovodi do redukcije mikrovaskularnog i makrovaskularnog rizika. Nađena je veza između opšte smrtnosti i regulacije glikemije procijenjene na osnovu HbA1c, tako da se kao ciljna vrijednost navodi Hba1c ispod sedam procenata. Takođe, nađeno je da postprandijalna glikemija (dva sata nakon obroka) ima uticaj na HbA1c i kardiovaskularnu smrtnost. Na značaj snižavanja postprandijalne glikemije radi prevencije kardiovaskularnih događaja ukazale su studije sprovedene u oboljelih od dijabetesa tip II, ali i u

onih sa intolernacijom glukoze. Tako je pokazano da akarboza koja usporava apsorbciju ugljenih hidrata smanjuje kardiovaskularne događeje za 49 odsto i hipertenzije za 34 odsto u osoba sa poremećenom tolerancijom glukoze. Pacijenti sa dijabetesom tip II imaju obično dislipidemiju (poremećaj masti) sa niskim HDL-om i visokim trigliceridima. Američka asocijacija za dijabetes je dala preporuku za ciljne vrijednosti i terapiju dislipidemije u dijabetesu. Nemedikamentozna terapija, promjena stila života se preporučuje od samog početka svim pacijentima. Preporučuje se agresivan tretman dislipidemije u pacijenata sa dijabetesom. Kod pacijenata sa koronarnom bolešću i LDL-om preko 2.6 mmol/ l terapiju medikamentima treba početi istovremeno sa nemedikamentoznom, ciljna vrijednost u ovom slučaju je manje od 1,8 mmol/l. Ciljne vrijednosti za trigliceride su ispod 1,7 mmol/l , a za HDL iznad 1,02 za muškarce i iznad 1,30 za žene. Hipertenzija (povišen krvni pritisak) predstavlja sastavni dio metaboličkog sindroma i dodatni kardiovaskularni rizik. Diabetes tip II predstavlja bolest sa najizraženijom i najrasprostranjenijom insulisnkom rezistencijom te je prevalenca hipertenzije 2-3 puta češća u dijabetičara. Regulacija krvnog pritiska prevenira nastanak infarkta miokarda, šloga, nefropatije, retinopatije. ADA preporučije ciljne vrijednosti krvnog pritiska u pacijenata sa dijabetesom manje od 130/ 80 mmHg. S obzirom na to da se dijabetes tip II može smatrati i kao kardiovaskularna bolest tako se treba i tretirati.

SAVJETI O KOŽI

ZDRAVA I NJEGOVANA KOŽA JE LIJEPA KOŽA Prije nego što nanesemo dnevni ili noćni krem, puder ili rumenilo ne zaboravimo da je lijepa koža samo ona koja je zdrava i njegovana. Za ljepotu nije potrebno mnogo, a svaki uloženi trud se isplati

muškaraca, a zavisi i od dijela tijela na kome se određuje, uslova sredine (vlažnost vazduha, temperatura) i individualnih osobina (tjelesna temperatura, intenzitet znojenja), tako da i kod iste osobe može da varira u toku dana. Normalna pH vrijednost površinskog sloja kože Piše: Mr. ph. spec. Zorica Potpara Koža je morfološki složen i metabolički vrlo aktivan organ sa zadatkom zaštite organizma od mehaničkih, hemijskih i bioloških uticaja iz spoljašnje sredine kojima je neprekidno izložena. Ona ovu svoju ulogu ostvaruje tako što djeluje kao polupropustljiva barijera, koja omogućava razmjenu i kretanje materija iz organizma u spoljašnji prostor i obrnuto. Pored toga što sprječava prekomjerni gubitak vlage iz kože, funkcija barijere znači da koža onemogućava i prodor supstanci iz spoljašnje sredine u unutrašnjost. Ovo je značajno jer određuje u kojoj će mjeri neka hemikalija proći kroz kožu i izazvati npr. trovanje u organizmu, ali i u kojoj će mjeri kozmetički preparati koji se nanose na površinu djelovati na kožu.

Površina kože prekrivena je hidrofilno-lipofilnim omotačem (filmom) koga obrazuju hidrosolubilne supstance u rožnatom sloju, znoj, sebum, lipidi epidermisa. Jedna od karakteristika ovog filma je blago kiseli pH koji upravo predstavlja sredinu nepovoljnu za razvoj mikroorganizama. Različit je pH kože kod žena i Njega kože se sastoji u redovnom održavanju higijene lica i tretmana kože odgovarajućim preparatima koji treba da joj očuvaju elastičnost, svježinu i mladalački izgled.

Nepravilno čišćenje kože, kao što je često pranje jako hlorisanom vodom ili upotreba sapuna, dovodi do odmašćivanja i dehidratacije kreće se od 4,2 do 5,6, ali se najčešće uzima vrijednost od 5,5 pH jedinica. Narušavanje fiziološke pH vrijednosti remeti prirodnu odbrambenu sposobnost i dovodi do povećane osjetljivosti kože. Koža lica je pored kože ruku najugroženiji dio kože. Svakodnevno je izložena nepovoljnim uticajima okoline. Česte i nagle promjene temperature, promjene vlažnosti

vazduha, kiša, sunce, vjetar, boravak u zatvorenim klimatizovanim prostorijama, kao i loše navike - pušenje, neredovna ishrana, nedovoljno sna - utiču na promjene u građi i funkciji kože. Iz ovih razloga se koži mora posvetiti posebna pažnja, jer samo pravilno njegovana koža može da odoli štetnim uticajima sredine i dugo sačuva svježinu i ljepotu. Da bi aktivni sastojci iz preparata mogli da prodru u kožu, neophodno je da ona bude potpuno čista. Čišćenje lica podrazumijeva otklanjanje naslaga koje nastaju od sekreta lojnih i znojnih žlijezda i nečistoća koje se nakupe tokom dana. Nepravilno čišćenje kože, kao što je često pranje jako hlorisanom vodom ili upotreba sapuna, dovodi do odmašćivanja i dehidratacije. Sapuni su alkalne i agresivne materije, jer zajedno sa nečistoćama spiraju i zaštitni film sa površine kože. Oni takođe dovode do bubrenja keratina i povećanja propustljivosti kornealnog sloja kože, zbog čega koža postaje veoma osjetljiva i podložna štetnim uticajima iz spoljašnje sredine. Na ovaj način dolazi do promjena u sastavu i kvalitetu materija raspoređenih između ćelija u površinskom sloju kože, pri čemu nastaje povećano odavanje vlage i stvaranje suve, grube i ispucale kože. Umjesto sapuna, za čišćenje lica treba koristiti kozmetičke preparate, kao što su emulzije, losioni ili tonici. Ovi preparati imaju pH identičan fiziološkoj vrijednosti pH kože, a mogu sadržati i komponente koje nadoknađuju koži masne materije i vlagu. Zbog visokog sadržaja prirodnih materija i minerala koji imaju dokazano dejstvo na kožu i

sluzokožu, postali su nezamjenljivo dermokozmetičko sredstvo djelujući sinergistički sa kremama. (U sljedećem broju: Prirodne sirovine u kozmetičkim preparatima)

EMANCIPACIJA ŽENE PROSVJETLJENJE ILI KOB U nekoliko brojeva objavljivaćemo izvode iz knjige poznatog crnogorskog neuropsihijatra dr Todora Bakovića - ''Nebo se otvara'' Emancipacija žene kao socijalno, kulturno, finansijsko osamostaljenje i političko izjednačavanje sa muškarcem jedna je od najvećih tekovina započeta i ostvarena u prošlom vijeku. I možda jedna od najvećih revolucija čitavog prošlog milenijuma. Ali kao i svaka tekovina ako nije primijenjena u pravoj mjeri, ako se otme i prekorači optimalnu granicu može se, kao i sve drugo, pretvoriti u svoju suprotnost. U društvenu kob. Na umjerenoj vatri možemo lijepo ogrijati ruke. Ali ako pretjeramo, opeći ćemo se. Velika je i prava šteta što naučno objašnjenje uloge oca i majke pojedinačno i njihovog međusobnog odnosa u stvaranju i odgajanju zdrave ličnosti, zdravog potomstva ne izađe iz kruga naučnih knjiga, časopisa i rasprava i učini se popularnijim i pristupačnijim široj javnosti. Tim prije što u savremenoj kulturi, kulturi modernog doba ima snažnih tendencija koje ne stvaraju zdravo potomstvo i zdravo društvo. U opravdanoj borbi za svoju emancipaciju žena XX vijeka evropske i opšte civilizacije pobrkala je dvije stvari. Pomiješala je opravdanu borbu za socijalna i opštedruštvena prava žene sa fiziološkom i prirodnom podjelom rada žene i muškarca. Pomiješala ih je i napravila katastrofalnu grešku. Fatalnu grešku za čitavu civilizaciju. Prirodnom fiziološkom obdarenošću ženi je dato da rađa, što muškarac nikad i ni pod kakvim uslovima nije u stanju. Žena je obdarena emocijama, muškarac snagom. Žena intuicijom, a muškarac inteligencijom. Žena je obdarena najveličanstvenijim, najsvetijim i najvećim oblikom zanosa do kojeg se čovjek uzdići može materinstvom. I najvećim obogaćenjem i otjelotvorenjem. Žena je ne samo simbolično i figurativno nego faktički i bukvalno nosilac i donosilac života. Ona je nosilac ploda i rađanja - materinstva i ljubavi. Može čovjek postići jedan uspjeh u životu, može i bilo koji drugi, može mu se desiti bilo što lijepo i krupno u životu, sve je to jedan doživljaj, ali doživljaj roditeljstva, pogotovu materinstva je nov sasvim i jedinstven doživljaj obogaćenja, oplemenjenja i obogotvorenja ničim neuporediv. Dva najkreativnija čina čovjekova su začinjanje potomstva i rađanje. Sve ostalo što čovjek tokom čitavoga života radi, stvara, gradi i podiže, po svojoj kreativnosti neuporedivo je sa začećem i rađanjem. I sav čovjekov život i rad suštinski su u funkciji ova dva egzistencijalna čina. Čovjek stvara novi život, novo biće, novoga čovjeka, reprodukuje se, oplemenjuje i

obogaćuje. Odužuje se vrsti. Održava je i produžuje. Uz osjećaj i čin materinstva, priroda je ženi uz osjećanja, podarila šarm, toplinu i lelujavu i tananu senzibilnu senzualnost, ljupku žensku nježnost kojima je u stanju oplemeniti sve čega se dojmi. A muškarcu je priroda podarila snagu i dala joj funkciju ''muž je branič žene i djeteta''. Uz zaštitnu ulogu funkcija muške snage je i stvaralačko egzistencijalna. Ženska osjećanja i muška snaga tek čine kompletnog, komplementarnog čovjeka. Samo jedno od njih čini polovičnog čovjeka. Majčinska ljubav i gnijezdo i očinska snaga i zaštita obezbjeđuju kompletne uslove za zdrav i uspješan razvoj potomstva i za uspješno i zdravo formiranje karaktera i ličnosti potomka. Djetinjstvo do puberteta, a naročito djetinjstvo do šeste godine laboratorija je formiranja i programiranja kasnije zrele ličnosti. Za formiranje zdrave ličnosti potomka uz majčinsku ljubav neophodno je da otac bude dominantna ličnost porodice. Ni u kom slučaju majka. Obavezno otac ili zamjena za oca, očev imago, ako oca nema. Psihodinamizam formiranja karaktera u djetinjstvu i nužnost dominantnosti oca u porodici kao uslova stvaranja zdravoga potomstva po psihodinamičnoj teoriji u evropskoj kulturi je sledeća. Poslije oralne i analne faze do kraja druge godine psihoseksualnog razvoja muškog djeteta od druge do četvrte godine dječjeg uzrasta nastaje Edipalna faza, Edipov kompleks (kod djevojčica Elektra kompleks) koji se sastoji u emotivnoj vezanosti muškog djeteta za majku. U vremenu od četvrte do šeste godine života dolazi do razrješenja Edipovog kompleks, odvajanja emotivne vezanosti djeteta od majke. Razrješenje Edipovog kompleksa dešava se pod uticajem takozvanog kastracionog straha nastalog od strogosti oca. Da bi se osjetio kastracioni strah otac mora biti strog, mora biti dominantna ličnost u porodici. Pod uticajem kastracionog straha od dominantnog, strogog oca dolazi do razrješenja Edipovog kompleksa, emotivne odvojenosti od majke. Dijete sin se potom identifikuje, poistovijeti sa dominantnim ocem kojega usljed kastracionog straha sad doživljava omnipotetnim, svemoćnim. U zreloj, seksualnoj fazi u pubertetu, želi što i otac. Želi žensko. Iz Edipovog kompleksa se uz to pravilno razvija Superego savjest. Naravno sve se ovo dešava na nesvjesnom, iracionalnom nivou. Kod ženskog djeteta se dešava to isto samo u odnosu na oca Elektra kompleks.

ESTETSKA HIRURGIJA - HIR ILI POTREBA

I LJEPOTA I ZDRAVLJE

Zašto imati klempave uši ili veliki grbav nos, slabo disati, hrkati i slično, ili pak sa 45 godina imati suvišne duboke bore koje se lako mogu ukloniti, opuštene kapke, kese ispod očiju kada se mogu zategnuti ako je moguće da to lako ispravimo. A jeste

Piše: Dr Vladan Knežević, specijalista ORL Počeci estetske - plastične hirurgije datiraju još iz starog Rima i stare Grčke kada su se obavljale jednostavne intervencije ''popravljanja'', najčešće okinutih ili oštećenih ušiju. Ona se razvijala i razvija uz svaku oblast hirurgije i ne može se odvojiti od fukcionalne hirurgije, osim u izuzetno rijetkim situacijama kada se radi o kozmetičkoj hirurgiji, koja takođe ima cilj olakšavanje patnje i poboljšanje kvaliteta života pacijenta. Estetsko-plastična hirurgija može riješiti mnoge probleme izliječiti komplekse, učiniti da se osjećamo bolje, sigurnim u sebe, ljepšim i slično. Sve to, naravno, u slučajevima kada se konzumira u umjerenim količinama i granicama, u skladu sa sopstvenim identitetom i kada ne prelazi granice normalnog, realnog i ukusnog. Ona je sjajan način da se čovjek osjeća srećan i zadovoljan. Zašto imati klempave uši ili veliki grbav nos, slabo disati, hrkati i slično, ili pak sa 45 godina imati suvišne duboke bore koje se lako mogu ukloniti, opuštene kapke, kese ispod očiju kada se mogu zategnuti ako je moguće da to lako ispravimo. A jeste. Estetska hirurgija je danas popularna u cijelom svijetu što dokazuje i statistika po kojoj se samo u SAD-u godišnje obavi više od 11 miliona operacija, sa tendencijom rasta svake godine. Žene u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama prvi put primijete znake starenja, pojavljuju se podočnjaci, spuštaju se kapci i koža lica. U početku, uvijek predlažemo minimalne korekcije tipa – botoksa ili biopolimera, hemijski piling ili popunjavanje bora. Kod žena iznad 45 godina rade se hirurški zahvati, ali to nije pravilo. Najčešći zahtjevi mlađih osoba su korekcija usana, nosa, ušiju. Muškarci se nešto rjeđe odlučuju za estetske korekcije od žena i uglavnom je riječ o mlađim muškarcima koji traže korekcije nosa i ušiju, a kasnije i popunjavanje bora.

KOMPJUTERIZOVANA DIGITALNA DERMOSKOPIJA Naše najučestalije intervencije su tumori kože i mekih tkiva. Broj tumora kože i kod nas se sve više povećava, a nažalost i dalje se javljaju vrlo zapušteni slučajevi. Iako je davno prošlo vrijeme, kako je mi popularno nazivamo ''odokativna

šacometrija'', ona je i dalje popularna kod nekih ljekara koji smatraju da pri pogledu na kožnu promjenu mogu iz iskustva da postave dijagnozu i odluče o daljem tretmanu. U Cenexu radimo kompjuterizovanu digitalnu dermoskopiju čija je tačnost vrlo visoka i može se mjeriti sa tačnošću magnetne rezonance. U svijetu je ova metoda vrlo zastupljena u ranom otkrivanju melanoma, BCCa, seboroične keratoze, kao i drugih tumora kože. Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora čija je incidenca nastanka u čitavom svijetu u porastu, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem koje je dovoljno široko i dovoljno duboko ova bolest se može relativno, ako ne potpuno, kontrolisati. Dermoskopija je metoda provjerljiva vremenom tako da se sve lezije ili mladeži koji su benigne prirode, iako izgledaju ružno, ne moraju uklanjati, ili bolje reći, ne treba ih uklanjati već se mogu pratiti.

KOREKCIJA NOSA Korekcija nosa (rhinoplastika) je praktično najčešća operacija koja je zastupljena u našoj zemlji, jer oblik i veličina nosa daju karakter čitavom licu. On je najupadljiviji i najistureniji dio lica. Skoro uvijek je spoljašnja deformacija nosa udružena sa deformacijama unutrašnjih struktura koje uzrokuju otežano disanje. Obično se u jednom aktu rješavaju oba nedostatka. Suština operacije nosa je u mijenjanju potkožnih struktura, najčešće modeliranjem kostiju i hrskavice preko kojih se adaptira koža na novu podlogu te tako dobija drugačiji izgled. Zahvat se izvodi unutrašnjim rezovima ili malim rezom na prednjoj pregradi nosa. U modeliranju nosa ponekad se dodaje hrskavica kako bi se ispravile neke nepravilnosti (jako spušten vrh ili zakrivljen nos). Najraniji uzrast za korekciju nosa je poslije završenog rasta kostiju i hrskavica. Kod djevojaka je to oko 16. ili 17. godine, a kod muškaraca oko 17. ili 18. godine. Mada postoje takozvane poštedne funkcionalne operacije koje se izvode i ranije ali to su rijetki slučajevi kod jako izraženih deformiteta kada je disanje na nos praktično nemoguće i zbog zdrastvenih razloga mora se obaviti korektivna operacija kojom se omogućuva prirodno disanje na nos. Zahvat se izvodi u opštoj anesteziji, pri čemu se uglavnom koriste unutrašnji rezovi koji su nevidljivi. Nakon operacije, kod pacijenta je prisutan jedan osećaj neugodnosti uzrokovan nemogućnošću disanja kroz nos zbog nosnih tampona koji se odstranjuju od 3 do 7 dana. Rezultat operacije se vidi nakon skidanja nosne imobilizacije kada je nos još otečen dok definitivni izgled dobija sa 6 mjeseci. Pacijenti mogu obavljati lakše poslove nedjelju dana poslie zahvata. Treba izbjegavati veće napore kroz 2 nedjelje. Takođe, treba izbjegavati direktno izlaganje nosa i lica suncu. Ne preporučuje se nošenje naočara u prvih mjesec dana. Kada se radi korekcija vrha nosa, može se raditi u lokalnoj anesteziji.

VITAMINI KUJU ZDRAVLJE Postoji trinaest različitih vrsta vitamina, koje čovjek unosi u svoj organizam ishranom, a svaki ima svoju vlastitu ulogu. To su vitamin A, B1, B12, B2, B3, BB5, B6, B7, B9, C, D, E i vitamin K. Svi oni nastaju u biljkama uz pomoć sunca ili u bakterijama, a u nekim slučajevima mogu nastati u ljudskom ili životinjskom organizmu. Ubrzani tempo i moderan način života često ne ostavljaju dovoljno vremena za pravilnu ishranu što dovodi do umora, nedostatka energije, a nerijetko i do pojave drugih tegoba i poremećaja zdravlja. Zbog toga je danas, ponekad, potrebno nadomjestiti manjak koji uzrokuje nepravilna prehrana vitaminskim preparatima. Međutim, kod uzimanja bilo kakvih vitamina potreban je oprez. Prekomjerno unošenje može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih sastojaka, neki vitamini (A,D,E i K) mogu biti i toksični. Ipak, većina ih se topi u vodi i organizam ih izlučuje mokraćom. Britanski naučnici čak su objavili upozorenje u kojem su naglasili kako redovno uzimanje nekih vitaminskih dodataka može prouzrokovali i neke zdravstvene probleme. Ističu kako je najveći problem u neumjerenosti. Neki ljudi ne vodeći računa o propisanim dozama uzimaju vitaminske dodatke, s pretpostavkom, ako su vitamini dobri za zdravlje, što više ih uzmu to bolje. Što naravno nije tačno. Posebnu pažnju trebalo bi da obrate žene za vrijeme trudnoće ili osobe koje uzimaju neke druge ljekove. U svakom slučaju, najbolje bi bilo prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetovati se s ljekarom ili nutricionistom koji će na temelju vaših ličnih potreba i prehrambenih navika utvrditi koji vitamini i u kojoj dozi su najbolji za vas. MEDICAL će u nekoliko narednih brojeva objaviti najvažnije karakteristike vitamina.

VITAMIN A (BETA KAROTEN, RETINOL)

- Vitamin A je prvi otkriveni vitamin. U organizmu se pojavljuje u različitim oblicima, pa se govori o skupu vitamina A. Svi zajedno pripadaju retinoidima, pa se u užem smislu i naziva retinol ili vitamin A1. - Glavni izvori ovog vitamina su jetra, mlijeko i mlječni proizvodi, maslac i riba. U biljkama se nalazi kao provitamin A ili β-karoten. Iz mrkve je bio izolovan već u 19. vijeku i nazvan je karotenom. - Kao dnevna doza za odrasle muškarce i žene preporučuje se od 800 do 1000 μg vitamina A, dok se kod terapijske

primjene ona znatno razlikuje. - Vitamin A ima vrlo važnu ulogu u organizmu. Sudjeluje prije svega u sintezi vidnog pigmenta (rodopsin) pa tako djeluje protiv raznih očnih bolesti. Takođe, značajan je i učinak na epitelno tkivo, pa služi u liječenju raznih kožnih bolesti. - Nedostak ovog vitamina (hipovitaminoza) najčešće nastaje zbog neadekvatne prehrane ili pri hroničnim bolestima kod kojih je smanjena apsorcija masti. Jedna od hipovitaminoza je i noćno sljepilo (niktalopatija), odnosno smanjenje sposobnosti adaptacije na tamu. Adaptacija je hemijski proces u kojem se stvara rodopsin, a bez vitamina A to je nemoguće. - Ukoliko se retinoidi unose u organizam u količinama izrazito većim od propisanih, dolazi do hipervitaminoze. Kod djece je to često posljedica samoinicijativne terapije roditelja, a kod odraslih nastaje nakon liječenja kožnih bolesti (na primjer akni) ili dugotrajnom automedikacijom. Unosom još većih količina diolazi do akutnog trovanja čiji

su simptomi ljuštenje kože, umor, nesanica, edemi i td. - Vrlo je važan za dobar vid, zdravu kožu, kosu i sluznice grla, nosa, disajnog i probavnog sistema. Potreban je i za pravilan rast i razvoj kosti i zuba. Još jedna njegova značajna karakteristika leži u pospješivanju liječenja rana. Takođe, preporučuje se uzimanje nekoliko mjeseci prije i za vrijeme sunčanja. - Nalazi se i u narandži, žutom voću i povrću, takođe u tamnozelenom lisnatom povrću (npr.kelj), pečurci... - Vitamin A se dugo skuplja u organizmu, pa posebni dodaci nisu preporučljivi jer može izazvati glavobolje, mučnine, povraćanje...

KUPUJMO NAŠU VODU Crnogorske vode su izuzetno kvalitetne. Izvorište Mareza se smatra najkvalitetnijim izvorištem u Evropi, riječi su Radovana Đurovića, vlasnika firme ''Acva Nobel company'', koja se bavi prodajom i servisiranjem uređaja za filtraciju vode, od tehničke do mikrobiološke i hemijske. Područje planine Bjelasice, ističe on, spada u jedno od najbogatijih i najvećih nalazišta pitke vode u Evropi, i što je još važnije, ta voda u sebi skoro da nema kalcijuma i nitrata. Crnogorske vode spadaju u kategoriju srednje tvrdih, što znači da imaju kalcijuma. Taj sastojak vode je loš po zdravlje, ali se da sanirati. - Izaziva kamenac i pijesak u burezima, na šta se bar jednom u životu žali svaki četvrti ili peti stanovnik Crne Gore. Kalcijum loše utiče i na kardiovaskularni sistem - kaže Đurović i dodaje da ga je veoma jednostavno eliminisati. On naglašava da su crnogorske flaširane vode izuzetnog kvaliteta i da ih nema potrebe uvoziti. - Sve kolašinske vode su izuzetnog kvaliteta i Crna Gora bi trebalo da zaštiti taj svoj proizvod - napominje Đurović. Prednosti flaširane vode su što nemaju dodira sa cjevovodom, a ako su kvalitetne punionice mnogo su kvalitetnije od takozvane česmovače. Mana je što je u većini slučajeva ambalaža plastična, a i to što obično prođe dosta vremena od punjenja do potrošnje. - Poznato je da je tekuća voda živa voda, a sve stajaće vode spadaju u takozvane mrtve vode. Pri visokim temperaturama voda gubi na gradivnoj strukturi - kristal molekula vode je narušen i to je najveća manjkavost flaširane vode - navodi Đurović.Što se tiče kvaliteta vode iz česme problematičan je i zbog cjevovoda, jer su većina njih azbestno - betonske cijevi koje loše utiču na zdravlje čovjeka.

AQUA NOBEL COMPANY Čista voda Vaš i naš izbor

Naš moto je da za svaki problem vezan za vodu imamo optimalno rešenje AQUA NOBEL COMPANY je preduzeće čija je osnovna delatnost prodaja savremenih uredjaja za tretman vode, kako za individualne korisnike, tako i za mala i srednja industrijska postrojenja.

Kontaktirajte nas za više podataka: Ofis: +382 69 030 777; +382 81 658 583 Servis: +382 69 303 202; +382 69 338 449 E-mail: nobelcg@yahoo.com i nobelcg@cg.yu

VODA - NAJZDRAVIJE PIĆE Zaboravite na alkohol i razne sokove. Voda je jedino božansko piće koje, pored toga što utoljava žeđ, ne škodi organizmu već čuva zdravlje Ljudski organizam se u velikoj mjeri sastoji od vode, čak 70 odsto. Voda ulazi u sastav krvi, limfe, želudačnih i crijevnih sokova, moždane tečnosti, tečnosti očiju i ušiju, zglobova… Ljudski mozak čini 95 odsto vode, krv je 82 odsto voda, a pluća su čak 90 odsto sačinjena od vode. Razmjena vode se neprekidno dešava. Ljudski organizam izbacuje dnevno prosječno 3,5 litra vode - kroz znoj, voda isparava i kroz kožu i pluća i luči se kroz mokraćne kanale i debelo crijevo. Neophodnost upotrebe vode je zakon života, koji ne smijemo narušiti. Prirodno ti gubici vode moraju biti nadoknađeni. Manjak tečnosti u organizmu od samo dva odsto pokrenuo bi znakove dehidracije: gubitak kratkoročnog pamćenja, probleme s osnovnim matematičkim operacijama... Gubitak tečnosti od samo pet odsto izaziva ozbiljan energetski pad, dok je gubitak od 15 odsto fatalan za organizam. Prema rezultatima više istraživanja, ljudi mahom uzimaju manje vode nego što im je potrebno. Organizam kroz metaboličke procese stvara toksine i druge "otpadne" produkte metabolizma. Voda pomaže da se ovakvi viškovi uklone i služi

kao medijum za druge važne hemijske procese. Voda nam je neophodna : Zbog energije: Tokom sna, tijelo gubi tečnost, tako da se budimo pomalo omamljeni i zamagljenih misli. Ono što nam najbolje vraća pribranost uma i energiju za ostatak dana je voda. Zbog održavanja tjelesne linije: Uvijek kada osjetite potrebu za hranom, popijte prvo čašu vode. Vaša potreba će možda biti utoljena. Zbog bržeg metabolizma: Stručnjaci su utvrdili da ljudi koji imaju naviku da svakodnevno piju dosta vode (najmanje osam čaša dnevno) imaju brži metabolizam od onih koji vodu piju rijetko. Ako nemate izgrađenu naviku da pijete potrebnu količinu vode dnevno, pokušajte sa zapisivanjem i praćenjem broja čaša vode. Flašicu vode treba uvijek imati kraj sebe - u tašni, na radnom stolu, dok se bavite nekom sportskom aktivnošću ili dok putujete. Voda daje život svemu živom, nalazi se unutar nas, ulazi sa svakim našim gutljajem i sa svakim udahom.

METEOROPATIJA

KLIMA MIJENJA RASPOLOŽENJE I ZDRAVLJE Kada iznenadna kiša deprimira, nagli vjetar čini razdražljivim, sparina „umrtvi“,enormna vrućina unervozi, bolovi u kostima upozore da će biti promjene klime, uostalom, kada svaka promjena vremena diktira čovjekovo raspoloženje govori se o meteoropatiji, odnosno meteoropatama. Istina je da gotovo svi ljudi na određeni način reaguju na nepovoljne vremenske prilike, ali postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezani s lošim vremenskim uslovima. Kod njih zataje mehanizmi prilagođavanja na vanjske uticaje, što je izraženije kod žena, djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Meteoropatija, ipak, nije bolest, ali izaziva tegobe i utiče na raspoloženje i zdravlje u bilo koje doba godine, a javljaju se kao toplotni udar, gubitak tekućine, teške noge, “reumatski” bolovi, promjene na koži i otežano disanje. Statistika govori da je skoro svaka treća osoba na svijetu meteoropata.

TOPLI VJETAR KAO OLAKŠAVAJUĆA OKOLNOST

Osim na zdravlje, vrijeme utiče i na raspoloženje, ponašanje i uopšte na dobar osjećaj. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura vazduha, naglog pada atmosferskog pristiska ili prilikom naglog porasta vlažnosti vazduha. Tu su i vjetrovi, sjeverac ili topli vjetar, fen, koji je povezan s povećanom nervozom, agresivnošću, depresijom, smanjenom koncentracijom. Riječ je o toliko izraženom uticaju na naše raspoloženje pa, na primjer, švajcarski

sudovi ponekad učinak fena uzimaju kao olakšavajuću okolnost pri odmjeravanju kazne za počinjeno krivično djelo! Zapaženo je da je meteoropatija sve više zastupljena i da se svakoga dana broj meteoropata povećava. Jedan od mogućih razloga je i u ljudskom faktoru, odnosno modernom načinu života. Sve više se udaljavamo od prirode, naš organizam naučen je većinom na zatvorene prostore tako da mehanizmi autoregulacije nijesu više „istrenirani“ da reaguju u dovoljnoj mjeri na promjene vremenskih uslova. Osim toga, ljudi koji su navikli na klimatizovane prostore često zanemaruju meteorološke parametre kao i signale koje im daje njihovo tijelo, te pružaju svom organizmu dodatne nepotrebne stresove. Primjer - velike razike u temperaturi: zimi pregrijavamo zatvorene prostore, a ljeti ih previše hladimo.

AKLIMATIZACIJA NA MORU TRAJE TRI SEDMICE Da bi se prilagodili promijenjenoj klimi, odnosno aklimatizovali, potrebno je često mnogo više vremena nego što to zahtijeva savremeni način života. Tako, na većim nadmorskim visinama potrebno je da prođu tri dana da bi se prilagodio organizam, a na moru čitave tri sedmice, inače se može pojaviti nesanica, glavobolja, gubitak apetita i slično. Kada se trajno prilagodimo klimi, možemo reći da smo se inklimatizovali.

GLAVOBOLJA, MIGRENA, MUČNINA... Osim učinka na ponašanje i raspoloženje, evropski naučnici zaključili su da postoji nekoliko stanja koja se najčešće javljaju ili pogoršavaju zavisno od vremenskih uslova. To su poremećaji spavanja, glavobolja i migrena, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, "fantomska bol" i bol u području ožiljka, fibromijalgija (oblik reumatizma). Za neka od navedenih stanja postoji naučno objašnjenje. S dolaskom proljeća u vazduhu se mijenjaju elektroliti, vazduh južnog vjetra prepun je pozitivnih jona “ubica”, pa se promjene jače osjećaju. Takvim danima hirurzi izbjegavaju da operišu. S kišom promjene obično nestaju, jer je klima biološki aktivna samo kada se mijenja! Oni koji tako osjećaju promjene ne bi trebalo da izlaze iz kuće, dakle jedan dan prije i jedan dan nakon nagle promjene. Tome, ipak, ne treba pridavati previše ozbiljnosti, da ne pređe u psihičke promjene. Do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog pritiska dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i vazduha unutar zglobova što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvotoku zbog stezanja krvnih žila usljed hladnoće što dodatno opterećuje srce. Bolesnici od multiple skleroze vrlo često doživljavaju pogoršanje stanja tokom ljetnih vrućina. Fibromijalgija se pogoršava nastupom hladnog i vlažnog vremena. Astma je bolest čija egzacerbacija (pogoršanje) simptoma takođe uvelike varira zavisno o vremenskim prilikama. Osim pogoršanja za vrijeme hladnog i suvog vremena, kod ovih bolesnika pogoršanje nastupa i tokom dana s visokom razlikama u pritisku u vazduhu te u prisustvu nekih vjetrova. PROMJENE Prelaženje iz toplog u hladno vrijeme Vjetar Nekoliko dana prije nevremena, snijeg magla, vlaga, kiša Prije vjetrovitog dana Tokom vlažnih dana Ciča zima Osjećate da će nastupiti

SIMPTOMI ODGOVORI osjećanje žara topline, DA NE vrtoglavica nestrpljivost, nekoncentriranost DA NE DA NE blagi bolovi

vremenske promjene

glavobolja, nesanica umor, manjak zraka, gušenje stalno hladne ruke, noge nemate simptoma

DA DA DA DA

NE NE NE NE

LEKSIKON Meteorologija proučava promjene i stanje u atmosferi, promjene vremena, a klimatologija uticaj vremenskih promjena na organizme tokom sezonskih promjena, zatim uticaj smjene noći i dana na zdravlje, kao i uticaj kosmičkog zračenja, prašine u vazduhu.

ODGOVORI: 2 odgovora DA - niste meteoropat 4 odgovora DA – reagujete na promjene, potrebno je praćenje 6 odgovora DA - pažnja na vremenske promjene, Vi ste meteoropat!

LJEKOVITO BILJE

MNOGOSTRANA DEJSTVA PELINA Pelin je, vjerovatno, najčešće upotrebljavana ljekovita biljka za pospješenje probave i buđenje apetita. Pelin je sredstvo za jačanje (tonicum), on pobuđuje izlučivanje žuči i jetre i otklanja veoma brzo sve probavne smetnje i nadimanja. Čaj od pelina se preporučuje bolesnicima kojima je operativnim putem uklonjena žučna vrećica. Čaj od pelina odlično je sredstvo protiv grčeva u želucu i crijevima, protiv katara želuca, hronične začepljenosti, dijareje, prevelike kiseline u želucu, zatim debljine, žutice, žgaravice, te protiv žuto obloženog jezika i lošeg zadaha iz usta. Budući da se izlučivanje bubrega u znatnoj mjeri pobuđuje pomoću eteričnog ulja sadržanog u pelinu, to se čaj od pelina može uzimati u malim količinama za liječenje katara mjehura, a i kod upale bubrega. Međutim, veće količine ovog čaja i nijesu prikladne, jer prejako nadraživanje bubrega može čak zaustaviti izlučivanje mokraće i pojačati upalu bubrega. Kao isključivo gorka biljka, pelin djeluje na stvaranje i poboljšanje krvi kao i na poboljšanje cirkulacije. Pelin se posebno preporuje ženama jer je utvrđeno da se nakon uzimanja tog čaja pospješuje menstruacije. Bolja prokrvljenost ima znatan uticaj na olakšanje porođaja, a i dokazano je djelovanje na pospješenje trudova, pa se majkama preporučuje i u tim trenucima. Mnogostrana ljekovita dejstva pelina povoljno utiču na cjelokupni organizam, tako da indirektno liječe niz poteškoća koje u prvoj liniji ne spadaju u područje liječenja pelinom. Uz pomoć njega nestaju teške smetnje u izmjeni velike kilaže, šećerna bolest i duševne smetnje koje sve više ili manje imaju dublji uzrok u neredovnom radu probavnih organa, zatim smetnje u radu jetre, žuči i slezine i funkcijama ženskih polnih organa.

RECEPT ZA VINO I TINKTURU Za pripremu pelinovog vina uzima se 20 g biljke pelina u 1 l vina. Pusti se da vino izvlači (macerira) pelin do željene gorčine (ne pretjerano!) zatim se procijedi, i pelinovo vino je gotovo. Koristi se 2-3 puta dnevno po 0,5 dl. Tinktura je takođe korisno sredstvo za spoljašnju upotrebu, masiranje kod bolova i grčeva u želucu ili kod bolnog podrigivanja. Nakon masiranja stavlja se na bolno mjesto ugrijana vunena tkanina. U tu će svrhu za spoljnu upotrebu poslužiti i pelin kuvan u vinskom sirću (20 g pelina na l litar sirćeta). U to namočite tkaninu, lagano iscijedite i što je moguće toplije stavite na želudac. Tim se oblogom odstranjuje i glavobolja nastala prehladom.

Recept Posebna tinktura od pelina - mješavina s drugim ljekovitim biljem kao sredstvo za želudac: Sastojci: 1. 10 g biljke pelina, 2. 4 g dobro usitnjenog ploda iđirota, 3. 4 g dobro usitnjenog korijena srčanika 4. 4 g usitnjene kore od narandže Natopi se tokom 8 dana u 2 dl jake rakije (45-55 odsto), nakon čega se procijedi. Kod svih teškoća u želucu uzima se 15 do 20 kapi s isto toliko kapi vode i to 2 do 4 puta dnevno.

"VRLI NOVI SVIJET" "Vrli novi svijet" ubrzava bat svojih koraka. Pratiti tempo savremenog čovječanstva, individua sebi nameće kao zadatak svoga postojanja. Granice naših potreba i želja vrtoglavo se vitlaju u kolektivnim mrežama. Dok šarmantni gospodin TREND vrlo ljubazno nudi čari svoga prisustva, nemilosrdni gospodin STRES vrlo strpljivo čeka svojih pet minuta. Da li uopšte obraćamo pažnju na stres ili smo ga usvojili kao svakodnevnu pojavu? Ljudski život je dragocjena pojava, prvenstveno zbog inteligencije koja nas pokreće, stoga bi bilo neophodno raditi na unapređivanju njegovog kvaliteta. koliko god se trudili da zanemarimo uticaj STRES-a, ne može se negirati kao inicijalni faktor mnogih oboljenja. Pri tome postoji suštinska razlika između STRES-a poteklog iz kolijevke savremenog potrošačkog društva i STRES-a uzrokovanog emocionalnim gubicima, na koje nismo mogli ili ne možemo uticati. Stoga, kad se uporede ove dvije stvari, uviđamo naše bespotrebno nerviranje zbog frizura, cipela, automobila, rezultata utakmica ili čak šefovog raspoloženja. Nekad nismo svjesni koliko pažnje tome pridajemo i koliko tim sebe znamo da iscrpimo.

Da je ovo priča o STRES-u u TREND-u govore i podaci o sve većem prodoru istočnjačkih tehnika meditacije i joge koje za osnovu imaju okretanje čovjeka samom sebi, eliminaciju spoljašnjih uticaja na psiho-fizičko zdravlje čovjeka. Namjera ovog teksta nije da propagira ove vještine i tehnike, već da ukaže na to da ovaj problem nije zanemarljive prirode, da mu moramo posvetiti veću pažnju i u skladu sa tim poboljšanje kvaliteta svog života. Dr med Mira Bakić

I UKUS I MIRIS Prema predanju, jedan etiopski pastir je primijetio da su mu koze bile živahnije kada su sa lišćem brstile i kafena zrna, pa ih je i sam probao. Gajenje kafe je započelo na arapskom poluostrvu oko 1100. godine. Arapi su čuvali tajnu uzgajanja i pripremanja kafe, ali su je Indijci ipak počeli da je gaje u Indiji. Godine 1554. prvi put kafu su u Carigrad donijela dvojica Sirijaca. Iz Carigrada je kafa u 17. vijeku dospjela u Mletačku Republiku, odakle se kafa proširila Evropom. Ubrzo je postala napitak popularniji od vina i čaja. Danas, industrija kafe zarađuje oko 55 milijardi eura godišnje i po profitu nalazi se na drugom mjestu, odmah poslije naftne industrije. Procjenjuje se da se dnevno popije oko 2,25 milijardi šoljica kafe. Važan sastojak kafe je kofein, koji se ponaša kao stimulans. Upravo to je razlog zašto se kafa najčešće konzumira ujutru i za vrijeme rada. Studenti koji spremaju ispite do kasno u noć često koriste kafu da bi ostali budni. Mnogi zaposleni prave pauzu za kafu kada osjete manjak energije. Prema nedavno sprovedenom istraživanju, umjerena konzumacija kafe, nekoliko šoljica dnevno, može da bude od zdravstvene koristi i čak da smanji opasnost od raznih vrsta raka, počevši od raka debelog crijeva. Umjerena potrošnja kafe doprinosi i sprečavanju bolesti krvnih sudova i bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova. Ipak - eksperti preporučuju da u kafi, kao i mnogim drugim stvarima, treba uživati umjereno.

“MOKA MARD” d.o.o. Podgorica tel: 069 017 601

KOZMETIKA

PILING OD BANANE

ZA SJAJNU KOŽU

Banana je bogata antioksidansima i blagotvorno djeluje na kožu. Zbog toga se ova voćka već duže vrijeme koristi u proizvodnji brojnih kozmetičkih preparata. Ukoliko želite da napravite piling od prirodnih namirnica, izaberite kao osnovu bananu. Zbog svoje posebno mekane strukture lagana je za izradu i nanošenje pilinga za lice i tijelo. Ovaj piling se posebno preporučuje za osobe koje imaju osjetljivu kožu za koje su standardni

pilinzi preagresivni.

Kada boli donji dio palca možda je u pitanju žulj, zadebljanje ili kurje oko, ali moguće je i da vam urasta nokat. Ovu poprilično neprijatnu komplikaciju, ipak možete riješiti.

isperite, osušite i nokat prekrijte suvom gazom. Ukoliko ste hrabriji i vješti, koristite adekvatnu opremu za manikir, prethodno sterilizovanu čistim alkoholom, a između oštrog kraja nokta i kože u koju urasta, oprezno umetnite komadić gaze. Na taj dio nanesite antiseptik – najbolje u spreju. Ako su bolovi i problemi pri hodanju veći i pojavila se i infekcija, pomoći će antibiotici. A, zatim vam ne preostaje ništa drugo, već potražiti pomoć hirurga. Ne morate se bojati, postupak se radi s lokalnom anestezijom.

Izgnječite tri banane, dodajte jedan decilitar mlijeka, dvije kašike kukuruznog brašna i nekoliko kapi eteričnog ulja od limuna. Sve sastojke miješajte dok se potpuno ne sjedine. Zatim se istuširajte, nanesite piling na lice i cijelo telo i lagano masirajte kožu nekoliko minuta. Potom sve sperite mlakom vodom, obrišite se peškirom i namažite tijelo hidratantnim mlijekom, a rezultat u vidu blistave, glatke kože neće izostati.

URASTANJE NOKTIJU Kako nastaje? Jedan ili oba kraja oštrog nokta pritiskaju kožu, krajevi urastaju u okolnu meku i nježnu kožu i postupno je probijaju. Pogođeni dio počinje crvenjeti, boli i često dolazi do infekcija. Da li vam je ova situacija poznata Kakva je njega? Ukoliko je problem u početnom stadijumu, riješiće ga vješta i iskusna pedikirka. Trenutno olakšanje bolnom palcu, pružiće topla kupka; u vodu dodajte dosta soli i operite bolna mjesta (jednom i dvaput dnevno). Vruća voda omekšaće kožu oko nokta, so pomaže protiv infekcija i smanjuje otok. Pomaže i rastvor jodnom tinkturom. Nakon toga operite noge sapunom,

Od vas zavisi! Svaki dan pazite na čiste čarape, ljeti bolje nemojte hodati bosi. Nakon večernjeg pranja nanesite antiseptičku mast, u izboru će vam pomoći u apoteci. Ukoliko je to moguće, nosite cipele sa otvorenim vrhom. Zimska obuća u prednjem dijelu mora biti dosta široka. Za poslove u kući ili napolju nosite čvrstu, udobnu obuću. Prevencija - Udobna obuća - Higijena - Ispravno sječenje noktiju na nogama - „na ravno“, ali istovremeno tako da oštri krajevi ne oštete i ne pritiskaju okolnu kožu. Ako o svojim noktima i okolnom području nećete stalno i pravilno brinuti, urastanje se može stalno ponavljati. Noge na nekoliko minuta uronite u toplu vodu, zatim isijecite nokte ravno i njihove krajeve malo oblikujte, kako ne bi bili oštri. Nokte nemojte sjeći skroz uz kožu.

KAKO SAČUVATI ZDRAVU I LIJEPU KOSU

H A IR A R T S T U D IO

PROLJEĆE VRIJEME ZA ''OŽIVLJAVANJE'' Proljeće je uvertira za vrhunac uživanja koje donosi ljeto. Zato, pogledajte svoju kosu i promislite što joj treba. Bila je zima, a velika pomama za ispravljenim kosama, silnim istezanjima i korišćenje prese, rezultiralo je gubitkom vlažnosti i elastičnosti kose. U proljeće kosu obavezno treba pustiti da odmori i nahraniti je odgovarajućim sredstvima (jer svaka kosa je ''priča'' za sebe). Naglašavam obavezno jer je ljeto sa jakim sunčevim zracima i morem opasna kombinacija za nepripremljenu kosu, a naknadno korišćenje preparata za zaštitu nije rješenje. Pogledajte svoj ten i prisjetite se kako reaguje u sred ljeta. Koliko potamni od sunca. Da li idete na kvarcanje i do koje mjere to radite. To ima veze sa izborom boje kose i oblika frizure. Dozvolite da u odlukama o vašoj kosi učestvuju stručnjaci. Postoje mnoge zanimljive tehnike koje će vam čak i omogućiti bolje kombinovanje s garderobom. Ima lijepih i osvježavajućih frizura koje bi vam sigurno dobro došle za period pripreme za ljeto. Završio bih sa jednim lijepim citatom: “Ljepota nije nešto što vas određuje, ali izgled jeste. Ipak, ta dva pojma imaju nešto zajedničko - to nalazite u sebi. To je lični izraz, individulanost, odraz vaših razmišljanja''. Živko Jevtović

C U T

“ C U T C U T “

K O T O R S T A R I G R A D ( kod crkve S V E T E O Z A N E ) S ite: www.cutcut.cg.y u e-mail: cutcut@ cg.y u I nformacije na telefon: 0 3 2 -3 2 2 -8 8 3 0 6 9 -2 1 6 -1 9 0 0 6 7 -4 0 6 -7 4 6

U sluge: O d šišanja i svih tehnika farb anja preko minivala d o svih tretmana z a njegu kose ( d ub insko pranje,detoksikacija, ) U našem salonu možete naći sve proizvode renomirane milanske kuće I P

O d kad , i d o kad , postoji “ C U T C U T “ b it ce sinonim z a lijepu, z d ravu kosu, kao i neiscrpan iz vor z a od ab ir frizura koje ojačavaju V as karakter.T o ja naša filoz ofija.V i ćete iskusiti najjaču,najzdraviju kosu i uvijek od njegovanu friz uru.

Misli na zdravu kosu! Misli na “CUT CUT“!! Misli na originalan izgled! Misli na “CUT CUT“!! Misli na dobar utisak! Misli na “CUT CUT“!! Misli na sebe,a vjeruj u „CUT CUT“!!

POLIKLINIKA FILIPOVIĆ ugao Ulcinjske i Ivana Crnojevića, 81000 Podgorica, +382 (20) 618 050 fax: 618 051, +382 (67) 395 439, (69) 353 124 www.poliklinikafilipovic.com

Dežurni telefon za hitne slučajeve od 0-24h 020 618 050

ULTRAZVUČNI PREGLEDI

-svi ultarzvučni pregledi -kolor dopler krvnih sudova

RENTGEN DIJAGNOSTIKA -rentgensko snimanje svih organskih sistema -osteodenzitometrija -mamografija

25,00 eura

35,00 eura

INTERNA MEDICINA

-gastroenteorolog, nefrolog, endokrinolog, pulmolog, kardiolog, onkolog, EKG, spirometrija

KUĆNE POSJETE

-ultrazvučni pregledi u kućnoj posjeti -internistički pregledi sa EKG-om -patronaža / davanje terapije

50.00 eura 35,0’0

HIRURGIJA

-hirurški pregledi -ortopedski pregledi -male hirurške intervencije

NAJSEKSEPILNIJE ŽENE NA SVIJETU

TIJELA OD MILION DOLARA RAZNI ČASOPISI I TELEVIZIJSKE EMISIJE ČESTO BOMBARDUJU INFORMACIJAMA O RAZNIM IZBORIMA ZA NAJSEKSI GLUMICU, PJEVAČICU, SPORTISTKINJU... SVE POPULARNIJI IZBOR JE PROGLAŠAVANJE NAJSEKSI DJELOVA TIJELA. NJIME SU VALJDA SVI ZADOVOLJNI

U svijetu koji je donedavno kao ideal ljepote nametao žene bez oblina, imidž koji su preuzele mnoge holivudske zvijezde, Skarlet Johanson je jasno i glasno rekla da je protiv holivudskih dijeta i da je pobornica prirodnih oblina.

Najseksi žena i vlasnica najpoželjnijih grudi: Skarlet Johanson

Više puta proglašena je najseksi ženom svijeta kao i vlasnicom najpoželjnijih grudi. Nezadovoljna je bila i seks-boginja Anđelina Džoli. Istina, časopis „Veniti Fer“ proglasio ju je ponovo najljepšom ženom svijeta, ali Anđelina se uvijek više furala na seksepil nego na ljepotu. Stoga joj se nije svidjelo što je američka publika proglasila usne Usne tajvanske glumice Šu Ki su tajvanske glumice Šu najsavršenije Ki najpoželjnijima, čime je s dugogodišnjeg prijestola svrgnut njen zaštitni znak, usne koje su dugo vremena bile pojam savršenih usana. Da priča bude bolnija, u spomenutoj trci za titulu najseksi žene, koju je osvojila Skarlet, Anđelina se dokopala tek petog mjesta.

Najizazovnije oči ima Aišvarija Rai

Više nije najseksepilnija, sada je najljepša: Anđelina Džoli

Publika je proglasila zadnjicu Džesike Bil najseksepilnijom, a ponovo ispred Anđeline, Skarlet i ostalih ljepotica najizazovnije oči ima zvijezda Bolivuda Aišvarija Rai. Iako ima besprekorno tijelo i svi je smatraju seks bombom, Amerikanci su odlučili da je na Evi Mendes najviše seksi kosa. Očito je biranje najseksi djelova tijela postao među gledaocima toliko omiljen sport da i kosa Eve Mendes ima svoje mjesto na top listama, a njoj su se u galeriji najseksepilnijih pridružila i ramena Šarliz Teron. Uz nove titule, ponosne vlasnice najseksi djelova tijela rado prihvaćaju i trend koji je u svijet šou biznisa uvela Beti Grejbl 40-ih godina prošlog vijeka osiguravši svoje noge na milion dolara. Kada je prije dvadesetak godina Džejmi Li Kertis na vrhuncu popularnosti krenula skupim stopama Beti Grejbl, takođe osiguravši svoje noge na milion dolara, tada se to činilo kao čudan hir jednog od najseksepilnijih komada Holivuda. Danas su slični potezi postali uobičajena praksa, stoga ljude više ne iznenađuju vijesti da je Anđelina Džoli navodno osigurala svoje sve manje seksi tijelo na milijardu dolara ili pak da je zvijezda „Ružne Beti“ Amerika Ferera osigurala svoje zube na 10 miliona dolara. Trend da se osigura dio tijela još je popularniji u muzičkim vodama. Još od prsate kraljice kantri muzike Doli Parton i njenog 600.000 dolara vrijednog sadržaja grudnjaka, muzičari se ne libe da osiguraju svoje tjelesne vrijednosti. Skupa zadnjica Dženifer Lopez i vrtoglavih milijardu dolara vrijedne noge Maraje Keri već su stara priča, a od neobičnijih se ističe i jedno muško poprsje. Naime, nekadašnji seks-simbol Tom Džons osigurao je na sedam miliona dolara svoje – dlake na prsima. Na Evi Mendes najviše seksi je kosa

HELJDA

UKUSNA, ZDRAVA I HRANLJIVA

Da li vam je neko u restoranu ili na privatnoj večeri ponudio pitu od heljde, proju ili rezance od heljde? Da li ste ikada probali đuveč sa heljdom, heljdu sa šampinjonima ili jednostavnu salatu sa heljdom. Nadamo se da koristili heljdino brašno. Ako do sada nijeste - prihvatite ponudu. Kroz aktuelne trendove zdravije ishrane u posljednje vrijeme sve češće se spominje heljda, jer ona ima pozitivno dejstvo u liječenju bolesti krvotoka, proširenja vena, pucanja kapilara, slabe memorije, reume, glaukoma, dijabetesa i stomačnih oboljenja. Jela od heljde su ukusna, zdrava i hranljiva. Najrasprostranjeniji oblici korišćenja ove biljke su zrno heljde, kao i sušena stabljika i cvijet za čaj. Mnogi ljekari su dokazali da je heljda idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela. Od heljdine prekrupe može da se sprema zdrava i ukusna kaša, koja spada u vrhunske dijetetske proizvode. Preporučuje se u normalnoj ishrani djece i odraslih, a posebno kod osoba koje imaju velike intelektualne napore, jer jača memoriju i koncentraciju. U Rusiji je zovu hranom studenata. Kaša od heljde je takođe lijek protiv bolesti želuca i crijeva, a pomaže i kod malokrvnosti, kao i osobama koje imaju slabe nerve. Svježi listovi heljde mogu da se stavljaju direktno na ranu ili posjekotinu. Najfinije heljdino brašno, pomiješano sa usitnjenim listom ove biljke, odličan je i ekološki bebi-puder, koji nježnu dječju kožu štiti od infekcija. Heljdino brašno nepodesno je za izradu hljeba, jer manjka glutenom, te se koristi za izradu miješenog dijetetskog hleba (70 odsto pšenice i 30 odsto heljdinog brašna). Pretežno se koristi u vidu kaše (Rusija i srednji istok), i u vidu rezanaca zvani soba (Japan). U Rusiji se od heljdinog brašna pravi blini – palačinke, a u nekim zemljama se izrađuju tjestenine. U Francuskoj se izrađuje keks i spravlja gusta, zaslađena kaša, a u SAD palačinke. Koristi se za razna jela umjesto pirinča i krompira. Brašno služi za zgušnjavanje supa, čorbi i preliva za salate, kao i za spravljanje vafla.

MAFIN OD HELJDE SA BANANOM PRIPREMA: Umutite puter sa šećerom i praškom za pecivo. Potom dodajte brašno i kada napravite glatku smjesu, dodajte čokoladu i banane. Rasporedite smjesu u pleh sa kalupom i stavite u ugrijanu rernu. Pecite mafine 20-30 minuta.

SASTOJCI: 6 kašika mlijeka, 250 g putera 2/3 šolje žutog šećera 1/3 šolje šećera 2/3 heljdinog brašna 1 1/3 šolja bijelog brašna, prašak za pecivo 150 g čokolade za kuvanje (isjeckane) 2 banane (izgnječene)

HELJDA SA ŠAMPINJONIMA Šampinjone oprati i izrezati, zaliti vodom i sačekati da prokuvaju. Zatim sipati heljdu, promiješati, prokuvati kašu na niskoj temperaturi dok ona ne zagusti. Dodati so i kuvati dok voda ne proključa (na niskoj temperaturi, pod poklopcem). Luk sitno nasjeckati i ispržiti na ulju. Izmiješati luk sa gotovom kašom i servirati. Po želji možete dodati slatku pavlaku ili kečap.

Heljda sa šampinjonima SASTOJCI: 1 velika šolja zrna od heljde 200 g šampinjona 2 velike šolje vode 1 glavica crnog luka 2 velike kašike putera 1 mala kašika soli PRIPREMA:

KARFIOL SA HELJDOM PRIPREMA: Heljdu oprati, naliti toplom vodom i ostaviti da prenoći. Narednog dana heljdu isprati mlakom vodom, naliti bujonom i na srednjoj temperaturi 8-10 min. kuvati. Heljdu izručiti u cjediljku i ostaviti da se ocijedi. Na zagrijanom ulju malo propržiti sitno isjeckan luk, dodati heljdu, alevu papriku, so i uz uzastopno miješanje propržiti 1-2 minuta. Luku i heljdi dodati oljušten, opran, prosušen i izrendan krompir, peršun, isjeckanu papričicu, morski orah i biber. Paradajz blanširati, oljuštiti, odstraniti sjeme, sitno isjeckati, dodati heljdi (promiješati) i izručiti u đuveč – vatrostalnu posudu podmazanu sa malo hladnog putera. Preko putera raspodijeliti narendan bijeli luk. Karfiol očistiti, oprati, iskidati cvjetiće i 4-6 min. blanširati u slanoj vodi. Karfiol staviti u cjediljku i isprati – istuširati hladnom vodom. Tako pripremljen karfiol raspodijeliti na materijal nanijet u đuveč. Preko karfiola nanijeti kačkavalj i naliti mješavinom umućenim jajima, mlijekom pomiješanim sa gustinom, kiselom pavlakom i mascarponom (dodati so po ukusu). Posudu sa povrćem staviti u rernu i peći na 200°C.

SASTOJCI: 1 karfiol (manji) 200 g heljde 350 ml bujona od povrća 2 paradajza 2 struka mladog crnog luka 1-2 češnja bijelog luka 1 ljuta papričica 125 ml kisele pavlake 125 ml mlijeka 1 kašika gustina 250 g mascarpona 2 kom. jaja 1 krompir 3 kašike izrendanog kačkavalja 1 kašika isjeckanog peršuna 1 kašičica aleve paprike 1 kašika maslinovog ulja morski orah (na vrh noža) so, biber (po ukusu) OSTALI MATERIJAL: malo hladnog putera

PITA OD BUNDEVE SA HELJDINIM KORAMA

PRIPREMA: Na malo ulja propržiti sa 300gr šećera, bundevu i med, dok bundeva otpusti višak tečnosti i omekša, pred kraj dodati cimet. Skloniti sa vatre da se malo prohladi, taman dok pripremite tepsiju i kore. Pošto su kore relativno male, i ima ih količinski “malo”, pitu ređati u nekoj manjoj tepsiji, (promjerite taman toliko da presiječete na pola jednu koru, ali kada ih ređate ispadne kao jedna). Na svaku tako presječenu i naređanu koru staviti fil, a posljednju koru posuti šećerom. Peći u rerni na 200C nekih 20-ak minuta do pola sata. Izvaditi, pustiti da se malo prohladi, pa zaliti pripremljenim sirupom, koji ste spremili tako sto ste prokuvali nekih 10-ak minuta 150gr šećera sa 150ml vode.

POTREBAN MATERIJAL: 600 gr rendane bundeve 500gr heljdinih kora 300gr šećera za fil + 150gr za sirup i još malo za posipanje kora 2 velike kašike meda 1 velika kašika cimeta malo ulja

KROMPIRUŠA SA TOFU SIROM I HELJDINIM KORAMA PRIPREMA: Narendati 1kilogram krompira,2 manje glavice crnog luka, kao i 200grama tofu sira. Sve izmiješati pa začiniti vegetom, solju, biberom i origanom.Uzimati po jednu koru, filovati i uvijati u rolat.Peći dok lijepo ne porumeni, nekih pola sata.

SASTOJCI: 1 kg krompira 2 crna luka 200 gr tofu sira Vegeta so biber origano

VJEŠTINA KUVANJA ČAJA Iako spravljanje čaja nije paradigma kulinarske vještine, postoji nekoliko finesa u tom procesu kojih bi se trebalo pridržavati da bi ukus i kvalitet čaja bili što bolji. Stari sistem je, dakle, jasan: uzavri voda, zatim se njome prelije sušeno bilje (jedna kašika bilja na dva do tri dcl vode) ili vrelom vodom prelije filter vrećica s biljem. Na kraju se poklopi šoljica i pusti da odstoji 5 do 10 minuta. Potom se procijedi i pije! Ovo je recept koji se najčešće koristi. Ipak, nijedan čaj nema svaki put isti ukus, nekad je bolji a nekad gori, što potvrđuje da spravljanje dobrog čaja nije baš toliko jednostavno koliko se čini. Prije svega, mnogo je uputnije koristiti čaj u listićima nego u kesicama. Kvalitet takvog čaja obično je bolji. Takođe, držite ga u zatvorenoj posudi. Tako možete biti sigurni da neće izgubiti svoj ukus. Što je veći čajnik biće više mjesta da se listići rašire i na kraju dobije bolji čaj. Zato koristite veće čajnike, šerpe... Za crni, zeleni i bijeli čaj koristite jednu čajnu kašiku na 200 ml vode, što ipak može varirati zavisno od čaja i vlastitog ukusa. Prije nego sipate vodu preko čaja, zagrijte šolju kako se čaj ne bi prebrzo ohladio. Za crni čaj voda bi trebala da bude na temperaturi od 100 °C. Ne dozvolite da voda vri predugo jer će to smanjiti količinu kiseonika u vodi a on naglašava ukus čaja. Isto tako na temperaturama ispod 90 °C crni čaj neće biti dobar. Za zelene i bijele čajeve potrebna

je temperatura vode od 80 °C do 85 °C. Na višim temperaturama će čaj imati gorak ukus. Vrijeme držanja listića čaja u vodi varira od čaja do čaja ali sve vrste čaja moraju biti u vodi barem 30 sekundi. Crni bi trebalo da bude u vodi 3-4 minute, zeleni i bijeli 2-3 minute. Ako držite duže čaj obično postane gorak. Čajeve je najbolje piti nezaslađene ili pak sa medom, iako mnogi ne bi okusili čaj bez šećera. Ako se priprema veća količina, čaj bi trebalo da se procijedi i čuva u termos boci, kako bi se izbjeglo ponovno zagrijavanje, ali najbolje ga je piti uvijek svježe pripremljenog. Da bi čaj imao krajnji efekat zbog kojeg ga pijete, trebalo bi ga piti do 4 šolje dnevno. Kao voće i povrće, i čaj je prirodni izvor flavona koji pokreću antioksidante u tijelu. Vrsta čaja koja se pije u tom smislu gotovo je nevažna. Na primjer, crni i zeleni čaj iako potpuno različiti imaju sličnu količinu antioksidanata. Takođe, svaki čaj vraća vodu u tijelo, te se može uračunati u 2 litra neophodne tekućine koja se ispije svakoga dana. Čaj koji se pije duže vrijeme ili preventivno trebalo bi biti blaži, pola kašike sušenog bilja na pola litre vode, a za brzo djelovanje priprema se jači čaj, jedna čajna kašika na 1dl vode. Za spoljašnju upotrebu, odnosno previjanje ili mazanje, čaj se priprema u nešto jačoj koncentraciji, iako se kod kupke koriste zbog velike količine vode i dosta blaži.

SUNČANI ČAJ SASTOJCI: - crni ili zeleni čaj (ako nemate u listovima onda može i u vrećicama (vrećica po šolji), - šećer (po želji), - voda. PROCES: 1. U teglu stavite čaj (i šećer) 2. Sipajte vodu 3. Zatvorite teglu 4. Dobro protresite 5. Stavite teglu na sunčano mjesto 6. Čekajte nekoliko sati (3-4) i potom još protresite. 7. Staviti teglu u frižider da se ohladi 8. Ponovo protresti prije upotrebe 9. Nalijte u čašu 10. Dodajte leda po potrebi Ovaj čaj je najbolje piti u naredna tri dana.

POSTMODERNIZAM I ŠIZOFRENIJA

SVIJET U SADAŠNJOSTI Jung je, isto tako, iznašao izvjesne podudarnosti u igri riječi koju koriste modernisti s igrom riječi kod pacijenata oboljelih od šizofrenije, odnosno doveo je u vezu Joyceov stil pisanja sa Lucijinim govorom. Jedina razlika je, smatra Jung, u tome što Joyce „tone ka dnu mora, a Lucia je već na dnu“. Joyce nikada nije htio da prizna da je Lucia luda, jer bi onda, u tom slučaju, priznao da je on i sam lud, odnosno da ima pritajenu psihozu Piše: Tanja Bakić Cilj ove priče o kćeri Jamesa Joycea, Luciji Joyce, date kroz moj prevod odsječaka eseja Fredrica Jamesona, Postmodernism and Consumer Society („Postmodernizam i potrošačko društvo“) uz posebno naglašeni dio koji objašnjava Lacanovo tumačenje šizofrenije, jeste da potvrdim izvjesne podudarnosti koje se tiču igre riječi kod postmodernista, u koje spada i sam James Joyce, s igrom riječi kod šizofreničara, ali i da ukažem i Lucijinim primjerom osnažim Lacanovu tezu o uzroku šizofrenije kao bolesti koja nastaje iz neuspjeha odojčeta da stupi u carstvo jezika i govora. O ovim pojmovima govorim da bih ukazala na Fredricovo Jamesonovo definisanje druge osnovne crte postmodernizma, odnosno njegovog odnosa prema vremenu, zvanom „tekstualnost“ ili na francuskom écriture, bitnim zbog relevantnosti sa današnjim teorijama o šizofreniji i postmodernizmu. Sada bih se vratio na ono što vidim kao drugu osnovnu crtu postmodernizma, na njegov osobeni odnos prema vremenu, koji bi se mogao nazvati "tekstualnost" ili na francuskom "écriture", a koji vidim kao bitan da se o njemu raspravi s osvrtom na današnje teorije o šizofreniji. Žurim se da spriječim bilo koju misinterpretaciju koja se odnosi na moju ličnu upotrebu ove riječi. Ja je koristim ne dijagnostički, već deskriptivno. Zaista sam daleko od ubjeđenja da je na i najmanji način bilo ko od najznačajnijih postmodernih umjetnika: John Cage, John Ashbery, Phillipe Sollers, Robert Wilson, Andy Warhol, Ishmael Reed, Michael Snow, pa čak i Samuel Beckett, šizofrenik, niti smatram da se radi o kulturnoj ili ličnoj dijagnozi našeg društva i njegove umjetnosti. Moglo bi se reći da postoje daleko užasavajuće stvari koje bi se mogle kazati o našem društvenom sistemu nego što bi se mogle naći u pop psihologiji. Čak i ne znam ni da li je aspekt šizofrenije koji ću istaći, aspekt široko razvijen u radu francuskog psihoanalitičara Jacques Lacana, klinički ispravan, ali meni to i ne smeta. Originalnost Lacanovog razmišljanja ovdje jeste u tome što on doživljava šizofreniju kao oblik jezičkog poremećaja, te i što je povezao iskustvo šizofrenije s cjelokupnim načinom sticanja jezika kao osnovne karike koja nedostaje Freudovoj koncepciji formiranja psihe kod odraslih. On ovo radi tako što nam pruža lingvističku verziju Edipovog kompleksa, gdje je Edipovo rivalstvo opisano ne u smislu biološke jedinke koja je rival za majčinsku pažnju, već kao ono što on naziva Ime-Oca, očinskog autoriteta, sada doživljenog kao lingvistička

funkcija. To što treba da usvojimo od svega ovoga jeste ideja da se psihoza, a naročito šizofrenija, javlja iz neuspjeha odojčeta da potpuno stupi u carstvo jezika i govora. Kao i jezički, Lacanov model je i ovdje tipično strukturalistički, zasnovan na koncepciji lingvističkog znaka koji ima dvije (a možda i tri) komponente. Znak, riječ, tekst se ovdje mjere kao odnos između označitelja – materijalnog objekta, zvuka riječi, skripte teksta – i označenog, značenja te materijalne riječi ili materijalnog teksta. Treća komponenta bio bi takozvani "referent" , "stvarni" objekt u "stvarnom"

Ona nije luda ni šizofrenična, već specifično stvorenje koje govori specifičnim jezikom: Lucija Džojs

svijetu na koji se znak odnosi – stvarna mačka suprotstavljena konceptu mačke ili zvuku "mačke". Ali za strukturalizam uopšteno postoji tendencija osjećaja da je referenca svojevrstan mit, i da se više ne može govoriti o "stvarnom" izvana, a ni objektivno. Dakle, prepušteni smo samom znaku i njegovim dvijema komponentama. U međuvremenu, druga smjernica u strukturalizmu nastoji da odagna staru koncepciju jezika kao funkcije ukroćavanja (na primjer Bog je dao Adamu jezik da njime imenuje zvijeri i biljke iz Vrta), što podrazumijeva odnos između označitelja i označenoga kao jedan na jedan.

Sa strukturalističke tačke gledišta, sasvim pouzdano se osjeća da rečenice ne funkcionišu na taj način. Mi ne prevodimo individualne označitelje riječi koje vraćaju rečenicu nazad u više svojih označenih na bazi jedan na jedan. Mi, umjesto toga, pročitamo cijelu rečenicu, i na osnovu unutarnjih veza između njenih riječi ili označitelja dobijamo jedno opštije značenje, sada nazvano "efekat značenja". Označeno – možda čak i iluzija ili varka označenoga i značenja uopšteno – je efekat koji se proizvodi međusobnom povezanošću materijalnih označitelja. Sve nas ovo stavlja u poziciju da shvatimo šizofreniju kao prekid veze između više označitelja. Za Lacana, trenutno iskustvo, ljudsko vrijeme, prošlost, sadašnjost, memorija, višemjesečno i višegodišnje postojanje ličnog identiteta – ovaj egzistencijalni ili eksperimentalni osjećaj samog vremena – istovremeno je i efekat jezika. To je stoga što jezik posjeduje prošlost i budućnost, što se rečenica pomjera kroz vrijeme kako bi onda imali ono što nam djeluje kao konkretno ili proživljeno iskustvo vremena. Ali, pošto šizofrenik ne zna za artikulaciju jezika na taj način, onda on i nema iskustvo vremenskog trajanja koje mi imamo, već je osuđen da živi u trajnoj sadašnjosti, gdje su razni momenti njegove Prošlosti slabo ispovezani, i gdje na horizontu nema nikakve zamišljene budućnosti. Drugim riječima, iskustvo šizofrenika jeste iskustvo izolovanih, odsječenih, diskontinuiranih materijalnih označitelja, koji ne uspijevaju da se povežu u koherentni niz. Na ovaj način šizofrenik ne zna za identitet sebe za koji mi znamo, jer naš osjećaj identiteta zavisi od toga koliko mi tokom vremena insistiramo na pojmovima "Ja" i "mene".

Jedan od najuticajnijih književnika 20. vijeka: Džejms Džojs

Šizofrenik, sa druge strane, nije samo "niko" u smislu da nema lični identitet, a nije ni "ništa" jer imati cilj znači moći posvetiti se određenom trajanju u vremenu. Na ovaj način je

šizofrenik prepušten jedinstvenoj viziji svijeta u sadašnjosti, iskustvu koje je bez sumnje prijatno. Ovo su izvodi iz dijelova eseja Fredrica Jamesona ''Postmodernism and Consumer Society'' - „Postmodernizam i potrošačko društvo“, koje je auorka teksta prevela i odabrala. Fredric Jameson je profesor komparativne

Kompozitor Džon Kejdž

književnosti na Duke Univerzitetu. “Ja razumijem taj njen jezik” - govorio bi James Joyce o svojoj ćerki Luciji, “ili barem veći dio njega. Ona nije luda ni šizofrenična, već specifično stvorenje koje govori specifičnim jezikom”. Rođena u bolnici za siromahe u italijanskom gradiću Trstu 1907. godine, Lucia Joyce do sedme godine promijenila je pet adresa, a do trinaeste čak tri države. Školovala se uvijek nepotpuno i traljavo po Italiji, Švajcarskoj i Francuskoj, budući da je njen beskrupulozni otac po svaku cijenu jurio za karijerom i mijenjao mjesto boravka. Prvi svjetski rat primorao je Joyceove da se nastane u Cirihu. Poslije rata, žive u Parizu. Lucia je, uz starijeg brata Giorgia, svaki put primoravana da uči novi jezik, pri tom ne utvrdivši dobro ni onaj prethodni. Jedan prijatelj Joyceovih kazao je da je Lucia „nepismena na sva tri jezika“. Zapravo, ne radi se o tri, već o četiri jezika: njemačkom, francuskom, engleskom i italijanskom jeziku trstanskog akcenta. Posljednji je njen maternji, jezik kojim njena porodica, inače, i govori u kući. (Joyce ga je smatrao najlakšim za govor). U petnaestoj godini Lucia počinje da ide na časove plesa, što i postaje njezina glavna preokupacija do perioda ranih dvadesetih. Lucia kasnije prerasta u profesionalnu plesačicu. Lucia Joyce decenijama je prikazivana kao luda i problematična kći genijalnog pisca. Međutim, malo se zna o njenom pravom životu, te i o odnosu s ocem, koji je bio kreativan. I sam Joyce ističe da je: „Lucijin um (je) oštar i neprikosnoven kao munja“. Carol Loeb Shloss ističe da kroz Luciju, a ne kroz Noru Joyce, treba posmatrati na rođenje modernizma.

Poredi je sa Prometejem koji krade vatru. Poredi je i s Ikarusom, koji leti previše blizu Sunca. Lucia je pomagala Joyceu prilikom pisanja Finnegans Wakea. Bozena Berta Schaurek, rođaka Joyceovih, na kratko je posjetila Joyceove 1928. godine i u intervjuu koji je dala pedesetak godina kasnije kazala da, dok je Joyce radio na romanu, Lucia je tiho plesala u pozadini. Joyce je, inače, bio jako ponosan na sebe što ne zahtijeva nikakve posebne uslove da bi pisao. Dakle, svakako ne iznenađuje i to što ga je Bozena Berta Schaurek nekoliko puta zatekla da piše u istoj sobi u kojoj Lucia izvodi ples. U sobi su, kaže Bozena, dva umjetnika, i oba rade, stvaraju. Joyce posmatra i uči. Lucia pleše. Oni komuniciraju tajnim, neartikulisanim glasom. Govor naliv-pera i govor tijela postaju dijalog dva umjetnika koji stvaraju. Joyce spoznaje da je ples govor, a tijelo hijeroglif misterionog porijekla. Plesač izvodi pokrete, odnosno kodove neiskazivog. Mjesto gdje se Lucia srijeće s ocem nije u podsvijesti, već u primitivnom mjestu iza podsvijesti. Oboje se jako dobro razumiju. Govore istim jezikom koji se još ne pretvara u riječi i koncepte, već se gradi od tijela simboličke komunikacije. U sobi se izvodi pokret, intenzitet. Opisana umjetnička simbioza trajala je godinama, i iz nje je proizašla tema Finnegans Wakea, značajnog postmodernističkog djela: pokret, eksperimentisanje s jezikom, simbolička imažerija, i, s obzirom da je ples apstraktan, onda i njegov kvazi-apstraktni kvalitet. Pomenuti artizam imao je i svoje gubitke, čiju je cijenu platila, niko drugi do, Lucia Joyce. Znajući da je otac posmatra dok izvodi ples, Lucia postaje previše svjesna sebe. Postajući začarana odnosom koga Shloss naziva „jednom od najvećih ljubavi 20 vijeka“, Lucia se nikada nije mogla vezati za drugog čovjeka. I godinama kasnije, bivajući zatvorena u sanitorijumu i radeći bizarne stvari: bojeći lice crnom bojom, šaljući telegrame mrtvima, i tako dalje, Lucia je samo nastavila da pruža materijal za Joyceov roman. Ona nije bila šizofrenična, već je samo radila na Finnegans Wakeu.

Kembridžov priručnik o Žanu Lakanu

Lucijin um ispunjen je gramatikom vitalnosti, uz naglasak dinamičkog nad statičnim. Sveštenici plešu. Djeca plešu. Ljubavnici plešu. I Lucia pleše. Slikanje je umjetnost. Pisanje je umjetnost. Ali, ples je religija, žrtva. Ples je primitivan,

seksualan, dionizijski. Ples je ekstaza, opsesija. Eto zašto je on i najsrodniji ludilu i psihozi. Sjetimo se Zelde Fitzgerald, koja je takođe u ranim dvadesetim išla na časove baleta, takođe učila s Egorovom, i takođe „poludjela“. I Lucia i Eva su završile u istoj švajcarskoj klinici. Doduše, onda kad je Lucia došla, Zelde već nije bilo. Simptomi bolesti kod Lucije opisivani su kao plesni pokreti. „I najmanja iskra dara koji posjedujem prenijeta je na Luciu, i to je u njenom umu izazvalo požar“ - kazao je Joyce 1934. Lucia sve više i više vremena provodi po francuskim i

švajcarskim psihijatrijskim klinikama. Jedan doktor je opisuje kao šizofreničnu, drugi kao neurotičnu, a treći kao manijačno—depresivnu. Pregledao ju je čak i poznati Jung. Lucia je za Junga, upravo zbog njegove duboke identifikacije s ocem, bila jako nezgodan slučaj za liječenje. Jung je, isto tako, iznašao izvjesne podudarnosti u igri riječi koju koriste modernisti s igrom riječi kod pacijenata oboljelih od šizofrenije, odnosno doveo je u vezu Joyceov stil pisanja sa Lucijinim govorom. Jedina razlika je, smatra Jung, u tome što Joyce „tone ka dnu mora, a Lucia je već na dnu“. Joyce nikada nije htjeo da prizna da je Lucia luda, jer bi onda, u tom slučaju, priznao da je on i sam lud, odnosno da ima pritajenu psihozu. Inače, Jungov prezir prema Joyceovom Ulysses („Uliksu“) bio je tako otvoren, da se pitao šta je to u tom romanu, a da ga se i sama Joyceova psiha gnuša. Jung je smatrao da Lucia jednostavno nije rođena na normalan način. Bijesan zbog stava prema ''Uliksu'', te i zbog liječenja Lucije, Joyce vraća Jungu udarac u Finnegans Wakeu, nadmeno se sprdajući s njegovim konceptima Animusa i Anime. (Uz autorkinu dozvolu objavili smo dio njenog eseja o šizofreniji kao uzroku postmoderne umjetnosti. Esej je objavljen u bosanskom časopisu, Zeničke sveske, 06/07)

IGLA KOJA UBIJA BOL Akupunktura je starokineska metoda liječenja uz pomoć igala koje se zabadaju u određene tačke na koži. Riječ akupunktura potiče od latinskog acus, što znači igla, i pungere, odnosno zabadati. Metoda je dobila ime od evropskih misionara koji su posjetili Kinu krajem 16. vijeka i prvi donijeli glas u Evropu o liječenju na kineski način. Svjetska zdravstvena organizacija 1979. godine priznala je akupunkturu kao metodu liječenja i sastavila listu bolesti koje se uspješno tretiraju tom metodom. Lista je, između ostalog, sastavljena od sportskih povreda, išijasa, kontrakture i ankiloze zglobova, reumatskog artritisa, periferne povrede živaca, glavobolje, migrene, stresa, hroničnog umora, neuroze, alergije, bronhitisa, astme, probavnih smetnji, neplodnosti, neuredne menstruacije, raznih kožnih bolesti, usporavanja procesa starenja i bolesti zavisnosti.

KAKO DJELUJE AKUPUNKTURA?

- Naučna istraživanja mehanizma djelovanja akupunkture započela su prije otprilike 30 godina. Da bi lakše shvatili tradicionalne i moderne teorije, moramo znati što se zapravo događa prilikom tretmana. Postoje subjektivni i objektivni osjećaji: subjektivni - bol i fenomen De Qi (dubinski bolni osjećaj punoće, trnjenja ili bockanja); objektivni - analgezija, sedacija, homeostaza, imuni sistem i psihološki efekt. Od novijih naučnih teorija, spomenimo teoriju oslobađanja endorfina. Stimulacija akupunkturne tačke izaziva oslobađanje tog hormona i upravo zato se akupunkturom vrlo uspješno tretiraju razni bolni sindromi.

TEHNIKE LIJEČENJA AKUPUNKTUROM

Prve igle koje su Kinezi upotrebljavali bile su kamene, zatim koštane i od bambusove trske. Razvojem metalurgije počinje upotreba metalne igle. Danas su u upotrebi tanke igle od nerđajućeg željeza i različitih legura. Razvojem tehnike, sve se više koriste jednokratne igle, čime se izbjegava opasnost prenosa zaraznih bolesti. Termopunktura ili moksibustija predstavlja upotrebu suvog lišća mokse iz kojeg se toplota emituje na pojedine djelove i tačke ljudskog tijela. Uz klasične akupunkturne tretmane, sve se češće

primjenjuje i elektroakupunktura, elektropunktura i u posljednjih nekoliko godina laser akupunktura. Elektroakupunktura je dubinska elektrostimulacija kroz uvedene igle, dok se laser akupunktura bazira na djelovanju laserskog svjetla koje je monokromatsko, polarizovano i koherentno. To je aseptična i bezbolna metoda, koja, ako se pravilno primjenjuje, nema popratnih štetnih efekata. Pacijenti danas sve više traže ovu metodu liječenja. Nekoliko je razloga - ona je individualna, potpuno bezbolna, isključena je mogućnost zaraze (AIDS, Hepatitis B,C) i kratkotrajna - oko 15 minuta.

UŠNA AKUPUNKTURA

Kod ušne akupunkture postoji tačan raspored tačaka baziran na konceptu okrenutog fetusa. Glava je locirana na dno uha, stopala na vrhu, a tijelo između. Sistem dijagnoze i tretmana ušne akupunkture je novijeg datuma. Naime, francuski neurolog dr. Pol Nogir posmatrao je pojavu ožiljaka na ušima pacijenata koje su od išijasa uspješno liječili narodni ljekari. On je napravio mapu uha baziranu na konceptu obrnutog položaja fetusa u maternici. Njegov je rad prvo objavljen u Francuskoj, zatim u njemačkom Akupunkturnom društvu i tek na kraju preveden i na kineski jezik. Dok tjelesna akupunktura koristi dijagnozu pomoću pulsa i jezika, aurikularna dijagnoza otkriva i najmanje probleme na tijelu posmatranjem djelova uha - koji su promijenjene boje, osjetljivi, ljušte se ili imaju povećanu provodljivost kože. I tjelesna i ušna akupunktura mogu se koristiti za ublažavanje bolova ili različitih patoloških stanja organizma upotrebom akupresurne masaže, akupresure, magneta, akupunkturnih igala, elektroakupunkture i laserske stimulacije. Ušna akupunktura se koristi za tretiranje širokog spektra kliničkih poremećaja koji uključuju glavobolje, hroničnu bol u leđima, povišeni krvni pritisak, alergije, stresna stanja, odvikavanje od pušenja, nesanicu, mršavljenje... Nasuprot tjelesnoj akupunkturi, ubadanje iglica u ušnu školjku može izazvati bol, a uvo može postati crveno i osjetljivo. Ali, trebalo bi naglasiti da je ova reakcija privremena. Terapija ušnom akupunkturom provodi se na dva načina: zabadanjem iglica u određene tačke na školjki, s tim da se iglice ostavljaju 30 minuta. Preporučuje se tretman svaki drugi dan (akutni slučajevi 5-10 tretmana, a hronični 10-20). Drugi način je postavljanje takozvanih intradermalnih-trajnih iglica, koje pacijent stalno nosi i može ih sam stimulirati, a mijenjaju se svakih sedam dana.

KONTRAINDIKACIJE

- Ne tretirati određene tačke kod trudnica; - Ne tretirati alkoholiziranog pacijenta; - Nakon tretmana neki pacijenti mogu imati vrtoglavice, biti pospani, te trebaju ležati neko vrijeme.

A B C

MEDICINSKI RJEČNIK drenalin – hormon koji se najvećim dijelom sintetiše u srži nadbubrežne žlijezde, a djeluje stimulativno na većinu unutrašnjih organa, održava budnost, tenziju u mišićima, poboljšava prokrvljenost tkiva i pojačava metabolizam.

ajpas - hirurški obezbijeđen, alternativni tok kojim se zaobilazi dio suda (krvnog, žučnog, mokraćnog) u kojem postoji prepreka koja ometa normalan protok. Najčešće se odnosi na koronarni bajpas, koji podrazumijeva premošćavanje zapušenog dijela koronarne arterije pomoću grafta od nekog krvnog suda u tijelu. erebralna paraliza - grupa neprogresivnih poremećaja pokreta i položaja uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" odnosi se na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Definicija i dijagnoza cerebralne paralize još su predmet mnogih rasprava. Predlaže se i novi naziv - centralni motorni deficit, vjerujući da je to bolje razumljiv termin. Cerebralna paraliza sveobuhvatan je naziv za različite poremećaje koji utiču na djetetovu sposobnost kretanja te držanja tijela i ravnoteže. Uzrok ovih poremećaja je ozljeda mozga prije porođaja, tokom porođaja ili tokom prvih godina djetetovog života. Ozljeda ne oštećuje djetetove mišiće ili živce koji ih povezuju s leđnom moždinom, nego sposobnost mozga da kontroliše te mišiće.

astritis - upala želudačne sluznice, koju uzrokuju mnogi faktori, a najčešće hronična zloupotreba alkoholnih pića i produžena terapija nesteroidnim antiinflamatornim ljekovima. Gastritis se može pojaviti i kao posljedica operacije, povrede, teških infekcija.Takođe, može biti i infektivnog porijekla, a gastritis provociraju perniciozna anemija, hronični refluks žuči i neke autoimune bolesti. Gastritis počinje s bolom u gornjem dijelu trbuha s mučninom i žgaravicom. Često se takvi simptomi ubrzo povuku, ali ukoliko potraju jasno je da se razvio gastritis. Želučana sluznica kod gastritisa nadražena je i upaljena, ali ne postoji otvorena rana - to je karakteristično kod peptičkog ulkusa.

upus - Sistemski eritemski lupus (SEL) je hronična autoimunska bolest koja može da napadne različite organe, a naročito kožu, zglobove, krv i bubrege. SEL je hronična bolest što znači da traje dugo vremena. Autoimunska - znači da postoji poremećaj imunskog sistema, koji umjesto da štiti tijelo od bakterija i virusa, napada bolesnikova sopstvena tkiva. Ime “sistemski eritemski lupus” potiče iz ranog XX vijeka. Sistemski znači da napada mnoge organe. Riječ lupus je izvedena iz latinske riječi za vuka i odnosi se na karakterističnu ospu u obliku leptira na licu, što je ljekare podsjetilo na bijele šare na glavi vuka. Eritemski u grčkom znaci crven i odnosi se na crvenilo ospe na koži.

amografija - rendgen snimanje dojki kod žena, a u veoma rijetkim slučajevima i kod muškaraca. Snimanje se vrši specijalnim

rentgen aparatom mamografom, kojim se vide promjene na mekim tkivima. Ljekar - radiolog uz pomoć ove metode može mnogo bolje da utvrdi sadržaj i razliku između oboljelog i zdravog tkiva. Takođe mogu se videti i mikrokalcifikacije koje su često prvi pokazatelji tumora dojke.

N O

aturopatija - način liječenja koji podstiče samoizlječenje. Na osnovu bolesti i potreba pacijenta biraju se prirodni postupci u liječenju: ishranom, ljekovitim biljem, fizikalnom terapijom, hidroterapijom.

steoporoza - bolest smanjenja gustine kostiju, zbog čega one postaju lomljive. Smanjuje se količina kalcijuma koji normalno osigurava čvrstoću kosti i koštanog tkiva koje omogućava potpornu funkciju kostima. Takve krhke i lomljive kosti pojačano su osjetljive na različite fizičke stresove (udarce, padove). Osteoporoza je jedan od glavnih uzroka ozbiljnog invaliditeta kod starijih ljudi.

R Š

EM – od engl. Rapid Eye Movement, označava normalnu fazu sna koja se karakteriše brzim pokretima očnih jabučica, smanjenim tonusom mišića i karakterističnim zapisom na elektroencefalogramu.

izofrenija - psihijatrijski poremećaj koji označava često hroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje. Pojam sizofrenija dolazi od grčkih riječi - σχίζω (schizo - podijeliti) i φρενός (phrenos - razum, duša) i možemo ga prevesti kao podijeljeni razum. Prvim znakom sizofrenije smatra se dijeljenje osnovne strukture razmišljanja i spoznavanja, te nemogućnost razlikovanja unutrašnjih od spoljašnjih iskustava. Ljudi oboljeli od sizofrenije mogu se žaliti da doživljavaju halucinacije (ili se može vidjeti da reaguju na njih), odnosno mogu izražavati stavove koji nemaju veze s realnošću. Društvena ili radna nesposobnost uz niz drugih simptoma, i nedostatak vidljivog organskog uzroka simptoma može potvrditi dijagnozu. Istraživanja otkrivaju da biološki i društvenokulturni faktori utiču na pojavu bolesti, dok novija istraživanja otkrivaju biohemijske i genske uzročnike neurobiologije mozga.

T U

oksini su materije koje štetno djeluju na organizam. Toksini se uglavnom unose u organizam kroz ishranu ili disanjem. U toksine se ubrajaju: olovo, smog, duvanski dim, pesticidi, herbicidi, dioksini... gljeni hidrati - sastojci u hrani (šećer i skrob) koji služe za dobijanje energije. Rafinisani ugljeni hidrati brzo se razgrađuju i apsorbuju u krv, a nerafinisani se sporije razgrađuju u organizmu i zdraviji su.

Uživajte u tretmanima za detoksikaciju Rasul i Salve in terra, pilinzima sa voćem i kristalima, masažama Pantai luar i Sassi dei vulcano, aromatičnim uljima i pakovanjima od kozijeg butera, do maka, meda, čokolade i ekstrakta vina...

’’Doživite blagostanje’’ Tradicija Wellnes & SPA centara je duga i potiče od najranijih civilizacija. Još u vrijeme starih Mesopotamaca, Egipćana, Krićana, Grka i Rimljana, posjeta termalnim kupatilima je bila jedna od glavnih stavki tadašnjeg života. Za početak Wellness načina života , uzima se 1950. godina i Dr Halbert Dunn iz Vašingtona, SAD. Dunn je počeo da ukazuje na značaj savršene usklađenosti tjelesnog, duhovnog i socijalnog blagostanja, koja može da se postigne van granica tradicionalne medicine, prema kojoj je dovoljno da postignemo ’’nebolesno stanje’’. Sve brži svakodnevni tempo života znači sve veću izloženost stresu, što zahtjeva uspješnu borbu protiv negativnih posledica. To podrazumijeva pravo opuštanje i uživanje u prikupljanju nove snage u nekoj oazi mira. Upravo zbog toga su Wellness & SPA centri sve zastupljeniji u ispunjavanju slobodnog vremena i prevazilaze ono što zovemo samo trend. Poslednjih desetak godina, statistike pokazuju da Wellness & SPA industrija bilježi najveći rast, a u turizmu su bez konkurencije. Ono što bi trebalo da bude zajedničko svim Wellness & SPA centrima jesu programi, koji su ciljani i individualni. Kako svaki organizam ima različite potrebe i drugačije funcioniše, važno je pronaći kombinaciju tretmana koji najbolje odgovara svakodnevnim potrebama i načinu života svakog klijenta.

Wellness & SPA centar hotela ’’Splendid’’ nudi svojim gostima : • tri zatvorena bazena • četiri saune • tuševe doživljaja • kabinu sa snijegom • teretanu • zonu za relaksaciju U hotelu ’’Splendid’’ obavljaju se SPA tretmani , čuvenih firmi Elemis i Haslauer: • tretmani tijela za detoksikaciju, čišćenje i regeneraciju kože • autentični SPLENDID SPA tretmani • masaže • tretmani lica • tretmani tijela za njegovanje kože • anticelulit tretmani • kozmetički tretmani SPA salona Ako sve sumiramo, koristi od korišćenja Wellness & SPA programa su: • smanjenje napetosti usled stresa ( sprečavanje bolesti) • bolji izgled ( više samopouzdanja) • kvalitetno provedeno vrijeme ( uživanje i radost življenja).

MONTENEGRO STARS HOTEL GROUP Bečići 85310 Budva, Crna Gora +382 33 774 300 spa@montenegrostars.com www.splendidspa-montenegro.com • www.montenegrostars.com