medical_cg_07

Page 1

Danijel Vincek Sabrija Vulić

TEMA BROJA:

INTERVJUI:

KOŠTANO ZGLOBNE BOLESTI

NOVEMBAR 2009. - CRNA GORA - BROJ VII

0.80

PREDSTAVLJAMO:

JZU „Dr JOVAN BULAJIĆ“ – BREZOVIK PEDIJATRIJA - GINEKOLOGIJA - STOMATOLOGIJA - ORTOPEDIJA FENG SHUI - ZDRAVA ISHRANA - PSIHIJATRIJA - DERMATOLOGIJA HOMEOPATIJA - MEZOTERAPIJA - KOZMETIKA...



U PRIPREMI JE FORMAT A5, STRANA 220, PUNI KOLOR, TVRDE KORICE

CRNOGORSKI MEDICINSKI VODIČ 2010 - PREZENTACIJA UČESNIKA U SVIM SEGMENTIMA JAVNOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVENO- MEDICINSKOG SEKTORA CRNE GORE - DISTRIBUCIJA UZ NOVOGODIŠNJI BROJ medical cg KAO GRATIS PRILOG ČASOPISA

INFORMACIJE NA: 067 262 293; 067 262 337; E-MAIL: marketing@medicalcg.me


SADRŽAJ

INTERVJUI:

Danijel Vincek Sabrija Vulić

TEMA BROJA:

Izdavač: doo Flaer, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: dr Momčilo Vukčević

KOŠTANO ZGLOBNE BOLESTI

Impresum

NOVEMBAR 2009. - CRNA GORA - BROJ VII

0.80

PREDSTAVLJAMO:

JZU „Dr JOVAN BULAJIĆ“ – BREZOVIK PEDIJATRIJA - GINEKOLOGIJA - STOMATOLOGIJA - ORTOPEDIJA FENG SHUI - ZDRAVA ISHRANA - PSIHIJATRIJA - DERMATOLOGIJA HOMEOPATIJA - MEZOTERAPIJA - KOZMETIKA...

Saradnici: Ana Vukmirović Klikovac spec. fiz. Bojan Kraljević dr Božo Vuković dr Dušan Nenezić spec. pedagog Dragana Marković mr ph. Katarina Minić dr Liljana Živadinović Maja Pejović dr sc. med. Majda Šahman - Zaimović dr Milana Šoć Mihailo Miljnić Miroslav Minić dr Miroslav A. Femić dr Mladen Filipović dr Nataliya Tkach dr Nadica Praščević mr ph. Najdana Gligorović Barhanović Ognjen Savić dr Olivera Kovačević dr Olga Baković mr ph. Pavle Jurlina dr med. Predrag Štilet dr Radomir Kovač prof. dr Ranka Mirković dr Ranko Medan dr Slobodan V. Radonjić Svetlana Bojanović dr Svetlana Radović Vučeković dr Tanja Ševaljević Bojović dr Todor Baković dr Vanja Balšić prof. dr Vinka Vukotić dr Violeta Vukićević dr Vladica Lazić dr Vladan Knežević dr Vladimir Zinovjev Zoran Pantić mr ph. spec. Zorica Potpara Zoran Radonjić dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: Mouse studio d.o.o. Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel/fax: 020/623889 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 020/624 889, 078/106 551, 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

foto: shutterstock VASPITNE VRIJEDNOSTI PORODIČNOG SKLADA 8–9 TEMA BROJA KOŠTANO ZGLOBNA OBOLJENJA KOST JE INTELIGENTAN ORGAN POVREDE SKOČNOG ZGLOBA PRIMJENA LASERA U FIZIOTERAPIJI 10 – 16 SENILNA DEGENERACIJA ŽUTE MRLJE 20 - 21 UPOTREBA LIJEKOVA KOD DJECE 26 INTERVJU: SABRIJA VULIĆ 28 - 29 ZDRAVLJE 32 - 33 FORUM III – FOND ZDRAVSTVA 40 - 41 JZU „Dr JOVAN BULAJIĆ“ BREZOVIK 42 - 43 GRUPE VAGINALNOG SEKRETA 44 ZNAMENITE LIČNOSTI I STOMATOLOGIJA 46 - 47 STOMATOLOŠKE INTERVENCIJE U TRUDNOĆI 48 - 49 PRVI CRNOGORSKI STOMATOLOG 50 - 51 TAJNE LIJEPOG TENA 52 BEBA JE ZDRAVA 56 - 57 DERMATOKOZMETIKA 64 - 65 PRIMJENA LASERA U DERMATOLOGIJI 66 - 67 FUNKCIONALNA DISPERSIJA 68 – 69 FITOTERAPIJA 74 - 75 KRISTALI 76 - 77 HIRUDOTERAPIJA 82


SPECCHIASOL s.r.l. Via Bruno Rizzi, 1/3 37012Bussolengo Ve r o n a - I t a l i a specchiasol@specchiasol.it www.specchiasol.it

PROIZVODE

SPECCHIASOL MOŽETE KUPITI U SVIM BOLJE SNABDJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI

Živi i aktivni probiotici za zaštitu i ravnotežu crijevne mikroflore Oblici u kojima je preparat dostupan: FERZYM PLUS kapsule 30 FERZYM FAST suspenzija 8 ml FERZYM JUNIOR suspenzija 8 ml FERZYM COLESOL kapsule x 40 FERZYM preparati, u svim oblicima su prirodni dodaci ishrani koji su brz i pouzdan odgovor na sve poremećaje uzrokovane disbalansom crijevne flore.

Propoli EPID®, je ekstrakt propolisa rastvorljivog u vodi, pročišćenog po ekskluzivnoj metodi kompanije Specchiasol. Propolis sa oznakom EPID® je efikasniji i djelotvorniji i za odrasle i za djecu. EPID® linija raspoloživa je u obliku: EPID® pastila za grlo sa ukusom: narandže, jagode, mlijeko-med, med-limun bez šećera i biljnih ekstrakata sa cinkom. Preporučuju se kod grlobolje, peckanja u grlu, promuklosti, sušenja ždrijela i afti. EPID sprej sa ukusom zelenog limuna,ljekovitog bilja, aloe i jagode bez alkohola. Preporučuje se za brz i prirodan oporavak grla

IZABERI TVOJ FERZYM !

Lagane noge

Dodatak ishrani na bazi visoko bioraspoloživog gvožđa prijatnog ukusa. U svom sastavu ima uravnoteženu kombinaciju visoko bioraspoloživog gvožđa (LIPO COATED), vitamina, minerala i ekstrakata odabranog ljekovitog bilja.

Dobra probava Čista i blistava koža

PRIMUM prirodni čistač organizma je dodatak ishrani na bazi pažljivo odabranog ljekovitog bilja, ciljanog djelovanja, bogat oligoelementima. Pospješuje detoksikaciju (ukljanjanje toksina) i drenažu (uklanjanje suvišne vode) iz organizma.

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

OSMI RED-D

U odnosu na ostale slične preparate, FERROGREEN je preparat koji ima: • bolju bioraspoloživost; • bolju apsorpciju; • prijatniji ukus.

81000 Podgorica Radosava Burića 33 Crna Gora tel/fax: +382 20 647 980 +382 20 647 988 e mail: osmired@t-com.me


ZANIMLJIVOSTI Djeca maštom umanjuju bol

Jedno američko istraživanje pokazalo je da djeca imaju sposobnost da maštom ublaže bol, posebno onaj koji se javlja u predjelu trbuha. Naučnici Univerziteta Sjeverna Karolina i Djuk tražili su vezu između "navođenog" maštanja i bola, tako što su djeci puštali CD koji ih je navodio da se zamisle u različitim opuštenim situacijama. Nakon sesije, troje od četvoro djece istaklo je da je osjetilo smanjenje bola u trbuhu. Smanjenje simptoma boli uočeno i šest mjeseci nakon tretmana kod dvije trećine dece uzrasta od šest mjeseci do 15 godina. Vođa istraživanja, dr Miranda van Tiburg, ističe da je tretman daleko manje efikasan kod odraslih, ali da se upotreba mozga kao lijeka protiv iritabilne bolesti crijeva može sa uspjehom primjenjivati kod djece.

Problemi sa srcem zbog buke Svaki peti Evropljanin živi u previše bučnoj okolini, sa noćnim zvukom koji premašuje 40 decibela, što je veoma štetno za zdravlje, saopšteno je iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Limit od 40 decibela je prihvatljiv za izlaganje zvucima noću i odgovara buci "neke mirne ulice", navodi SZO. Izlaganje u dužem periodu zvucima jačim od 40 decibela, do 55, što odgovara bučnoj ulici, "utiče na pritisak i može da izazove srčani udar", dodaje SZO. Svaki peti Evropljan živi u okolini u kojoj je buka iznad 40 decibela. "Buka može da izazove razne bolesti, jer kad spavamo mozak, uši i cijelo tijelo nastavljaju da reaguju na zvuk", navodi se u saopštenju. SZO je posebnu pažnju posvetila zvucima aerodroma noću, procenivši da zvuk aviona "može da izazove povećanje krvnog pritiska dok osoba spava".

Propisno pranje ruku Ljudi su skloniji da propisno operu ruke sapunom poslije upotrebe toaleta ako misle da ih neko posmatra, a inače to čini samo trećina muškaraca i dvije trećine žena, pokazala je jedna britanska studija. Pranje ruku je najjeftiniji način da se spriječi bolest, poručuju britanski stručnjaci iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Oni upozoravaju da bi redovnim korišćenjem sapuna godišnje moglo da se spriječi preko milion smrtnih slučajeva od bolesti na bazi dijareje, kao i brojne respiratorne infekcije, koje su najčešći uzrok smrti djece u zemljama u razvoju, prenio je Rojters. Pranjem ruku moglo bi da se spriječi i širenje noro i rotavirusa, kao i bolničke zaraze teško izlječivim bakterijama MRSA i C-dificile. Pa ipak, mnogi ljudi nemaju tu naviku. Britanski istraživači su tokom 32 dana proučavali ponašanje četvrt miliona ljudi koji su koristili toalete u servisnim stanicama na domaćim autoputevima. Upotreba sapuna je praćena senzorima. Ispostavilo se da poslije upotrebe toaleta sapun koristi samo 32 odsto muškaraca i 64 odsto žena.

6


IZ MEDICINE Sprej koji poboljšava pamćenje

Grupa njemačkih naučnika je saopštila da je, tokom eksperimenta u kojem je ispitivano podizanje imuniteta, otkrila da korišćenje specijalnog spreja doprinosi poboljšanju pamćenja. Istraživači su 17 mladih muškaraca i žena podijelili u dvije grupe, pri čemu su članovima jedne grupe preko sluzokože nosa uvodili supstancu interleukin-6 koja se obično koristi radi podizanja imuniteta. Učesnicima druge grupe su davali sprej bez interleukina-6, nakon čega je bilo potrebno da svi ispitanici pročitaju i zapamte dvije priče. Mladi su poslije čitanja išli na spavanje, a ujutru je trebalo da ispričaju šta su zapamtili. Pokazalo se da su bolje rezultate postigli oni koji su dobijali interleukin-6. "Uspjeli smo da dokažemo da imunomodulator interleukin-6 poboljšava dugotrajno pamćenje kod ljudi tokom sna", tvrdi član istraživačkog tima Liza Maršal.

Placebo efekat je stvaran

"Placebo efekat", odnosno blagotvoran uticaj lažnog lijeka na stanje pacijenta, nije samo stvar uobraženja, on je stvaran i dopire sve do kičme, zaključili su stručnjaci Univerzitetskog medicinskog centra Hamburg-Ependorf u Nemačkoj. Ovo otkriće moglo bi da pomogne iznalaženju novih načina borbe protiv bola i drugih poremećaja, prenio je Rojters. Koristeći specijalnu vrstu magnetne rezonance (fMRI), njemački stručnjaci su utvrdili da samo vjerovanje da je tretman protiv bola efikasan izaziva prekid signala bola u regionu kičmene moždine poznatom kao leđni rog. To ukazuje da se radi o "moćnom biološkom mehanizmu", zaključili su oni. Vođa istraživanja Falk Ajpert i njegove kolege izložili su bolnoj vrelini mišice petnaestorice zdravih muškaraca i potom uporedili reagovanje kičmene moždine kod onih koji su mislili da su bolna mjesta tretirana anestetičkim kremom i kod onih kojima je rekao da je u pitanju placebo. Nijedna od krema uopšte nije bila djelotvorna protiv bola, ali je kod ispitanika koji su vjerovali da dobijaju anestetičko sredstvo došlo do znatne redukcije nervne aktivnosti u kičmenoj moždini.

Pušenje u trudnoći - psihotična djeca Pušenje u toku trudnoće djecu koja će se roditi suočava sa rizikom psihotičnih simptoma. Najnovija istraživanja obavljena na univerzitetima u Kardifu, Bristolu, Notingemu i Varviku ustanovila su tijesnu povezanost između konzumiranja nikotina u vrijeme trudnoće i psihotičnih sindroma koji se kasnije javljaju kod novorođene djece. Istraživanja su naučnici sa ovih prestižnih britanskih univerziteta obavili na 6.356 dvanaestogodišnjaka koji su u anketi odgovarali na pitanja o eventualnim simptomima koji bi ukazivali na psihotičnost - kao što su halucinacije ili pogrešna tumačenja postupaka okoline.

7


se osjećaju djeca u takvim porodicama − zna se: lišena su prave porodične topline, nesrećna su, neurotična, nesigurna i prožeta strahom. Takav roditeljski dom nije ono što im treba, nije ono što bi djeca željela. U roditeljskom domu u kojem vlada konflikt između roditelja djeca predstavljaju metu udara jer ih pogađa neadekvatno ponašanje roditelja koje ranjava njihovu dušu. Bračni drugovi su dužni i radi sebe i radi svoje djece u svemu uskladiti svoje postupke, dogovarati se, međusobno biti iskreni i odani, poštovati se i voljeti, strpljivo se potpomagati da im zajednička bude i briga i radost. Samo takvi supružnici mogu biti pravi vaspitači svoje djece. Oni treba da stalno grade međusobnu ljubav, povjerenje, razumijevanje, porodični mir i blagostanje. Mnogi supružnici su neprosvijećeni za bračni i porodični život. Razmišljajući o tome, nametnulo mi se zapažanje da se ipak malo radi na ovom području. Prosvjećivanje je toliko važan pristup da bi mu se moralo najozbiljnije prići. Dobar primjer bi predstavljalo organizovanje raznih edukativnih predavanja na temu „Zdrava porodična sredina“. Radi se o osnovnoj ćeliji društva, o PORODICI. Za porodični sklad, to osobito naglašavamo, najodgovorniji su roditelji. Ako oni uspješno usklade svoje obaveze i postupke, moći će uspješno uskladiti i odnose i postupke sa svojom djecom. Složna porodica u kojoj vlada stvaralački red, u kojoj se svi članovi potpomažu, zdrava je društvena ćelija, onakva kakva je najpoželjnija. Svaki njen član je subjekt koji učestvuje u odlučivanju i čije se mišljenje uvažava, koji razmatra i odlučuje, koji pridonosi ostvarivanju sklada i zadovoljstva. Dijete predstavlja ličnost, ličnost u izgradnji. Kvalitetan porodični sklad odražava se i na kvalitet djetetove psiho-socijalne izgradnje. Jasno je, prema tome, da je vaspitna vrijednost porodičnog sklada veoma značajna. Moramo biti svjesni da dijete koje živi i raste u okrilju porodičnog sklada: - ne trpi od opterećenja u svom emocionalnom životu; - prihvata saradnju i samorazumijevanje kao nešto što je potrebno i bez čega se ne može; - nije egocentrično i neiskreno; - lakše shvata i lakše izvršava svoje dužnosti; - uspješno savladava teškoće; - u svakoj situaciji ostvaruje pravilan stav;

- zna da poštuje, što je vrijedno poštovanja, i da se otklanja od svega što ne valja; - uvijek su mu bliži divljenje i ljubav nego zavist i mržnja; - ima osjećaja za pravdu; - htjelo bi da ljudi žive u miru i zadovoljstvu; - rado će pomoći drugu/drugarici; - nastojaće da ga krase vrline i da samo po njima bude zapaženo. Ovakva djeca imaju i radosno djetinjstvo. Porodični sklad zaista mnogo doprinosi poželjnom razvoju djetetove ličnosti.

Poliklinika

" Vita feminae " Kamenarovići,Dobrota, Kotor Tel: +382 (0) 32 330 909 Mob: +382 (0) 69 238 298 Mob: +382 (0) 69 048 318 mail: vitafeminae@t-com.me web: www.vitafeminae.kotorbay.info

Izdajemo poslovni prostor u sklopu poliklinike „Vita Feminae”, pogodan za laboratoriju, ordinaciju, apoteku....


KOST JE INTELIGENTAN ORGAN Piše: prof. dr sc. Dalibor Krpan, ljekar saradnik PZU Poliklinike Filipović Internist, endokrinolog i nefrolog, primarijus doktor medicinskih nauka, univerzitetski profesor i saradnik više poznatih medicinskih institucija u SAD, Francuskoj i Koreji, jedan od vodećih stručnjaka na području koštanih bolesti, sa bogatim kliničkim i naučnim iskustvom u liječenju osteoporoze, renalne osteodistrofije, Pagetove bolesti i drugih metaboličkih bolesti kostiju. Utemeljivši prvu Kliničku laboratoriju za mineralni metabolizam 1988. godine, uvodi transilijakalnu biopsiju i histomorfometriju kosti u kliničku praksu u Hrvatskoj, kao i metodu denzitometrije kosti, danas standardnu dijagnostičku metodu u dijagnostici osteoporoze. Prvi u regionu, počeo sam se baviti kostima na drugačiji način od ostalih, i to ne svojom zaslugom, već sam bio natjeran na to 1982. godine, kada sam došao na specijalizaciju interne medicine i dobio posao na hemodijalizi. To je bilo vrijeme kada osteoporoza, danas poznata bolest, nije postojala. Tada se pojavio termin osteoporoza u opisu rendgenske službe. Do tada, svi smo mislili da se na kostima nema šta raditi, da kosti uopšte nijesu organ, već samo vješalica za mišiće gdje ortopedi nešto malo štemaju i uz fizikalnu terapiju samo smanjuju bol. Nije postojala ni motivacija ni želja da se više od toga radi po pitanju kostiju. Nijesmo imali metoda da dijagnostički vidimo šta se unutar kostiju dešava. Većina ljekara bavila se bolestima srca, pluća i drugim organima, a za nas, kosti nijesu bile organ. Stvari su se počele mijenjati zahvaljujući dijalizi. Početkom 60-ih godina, kada se u svijetu počela koristiti hronična dijaliza, vidjelo se da ljudi oboljeli od bolesti bubrega, za vrlo kratko vrijeme dobijaju teške promjene na kostima. Moj tadašnji šef stalno je govorio da je profesor Skribner, koji je uveo dijalizu, na svakom predavanju govorio da svi njegovi pacijenti nakon nekog vremena završavaju u koritu, polomljenih butnih kostiju, kukova... To je fasciniralo svijet, a prije svega ljekare koji su uočili taj problem. Tada se otvorila Pandorina kutija i shvatilo se da su kosti metabolički organ koji trpi i promjene koje se događaju na bubrezima. Od tada kreće smjer razvoja metaboličkih

10

koštanih oboljenja. Ja, kao mladi doktor, dobio sam zadatak koji niko nije htio, i zato je moja profesionalna povijest u oblasti razvoja ovog područja nešto drugačija od tadašnjih kolega. Dvije su ključne metode odigrale ulogu u promjeni stava prema metaboličkim koštanim bolestima. Na rendgenu se ne može dovoljno vidjeti šta se u kostima zbiva, zato se dugo nije znalo šta se sa kostima događa. Ni ultrazvuk nije mogao dati značajnije podatke za koštana oboljenja. Sve dok se nije počela raditi transilikalna biopsija i histomorfometrija kosti. Negdje sredinom osamdesetih godina, i ja sam počeo raditi jedan operativni zahvat kojim se uzima uzorak iz kosti i posebnim postupkom se priprema i analizira na mikroskopu. Tek tada smo shvatili da je kost vrlo složen organ. Tada se uvela metoda mjerenja mineralne gustine kosti – denzitometrija na kojoj sam i magistrirao 1985. godine, a 1990-te sam doktorirao na histomorfometrijskoj biopsiji. Uvođenje denzitometrije donio je problem kostiju na veliku pozornicu, pokazalo se da se radi o globalnom problemu. To je metoda koja se jednostavno odradi, ništa ne boli a nalaz je gotov za petnaest minuta. Mjeri se mineralna gustina kosti, a do tada se mislilo da je masa kosti od presudnog značaja za njen kvalitet. Prva definicija osteoporoze donosi se 1991. gonine i kaže da je osteoporoza sistemska bolest kostiju kod koje dolazi do smanjenja mase kostiju. Kasnije, 1994. godine, definicija se malo mijenja. Farmaceutska industrija proizvodi nove lijekove za osteoporozu i pokreće ozbiljne studije na tu temu. Tek sada, dvadeset godina poslije početnih istraživanja, mi imamo prave rezultate. Međutim, problem osteoporoze se previše pojednostavio, pa je sada taj problem sa osteoporozom još veći nego ranije, jer se previše oslonilo na to da novi lijekovi rješavaju problem. Ne možemo reći da je osteoporoza jedna bolest jer, svaka osteoporoza je drugačija. To što mi mjerimo denzitometrijom nije masa već mineralna gustina kosti. Masa nije presudna za kvalitet kosti, već je to njena mineralna gustina i njena unutrašnja arhitektura. Nove metode analize koštanog sastava dokazale su da se masa kosti nije povećavala korištenjem novih lijekova, već se povećala njena mineralna gustina. Za kvalitet kosti je odlučujuća kako čvrstina kosti tako i njena elastičnost. Nova saznanja o osteoporozi dobili smo poslije iskustva sa kosmonautima kod kojih se poslije dužeg boravka u kosmosu javljalo ozbiljno oštećenje koštanog sadržaja. Tada se shvatilo da osteoporoza nije samo bolest žena, da ne zavisi samo od unosa kalcijuma, vitamina B ili hormona. Opštećenje se javljalo zbog mišićne neaktivnosti kosmonauta tokom boravka u bestežinskom stanju. Stoga,


novootkriveni faktor, koji je od najvećeg značaja za zdravlje kostiju jeste kontrakcija mišića. Kosti su vrlo složen i inteligentan organ. Najbolje je da primjerom uporedimo skelet sa jednom zgradom koja ima više spratova. Zgrada ima noseće i pregradne zidove i radnike na svakom spratu koji ruše i ponovo grade pregradne zidove odnosno pomjeraju pregradne zidove. U kostima se dešava slično, odnosno, koštana arhitektura, pregradnja, nije postavljena jednom za stalno, već se na osnovu signala koje koštane stanice dobijaju vrši ne samo prosta reprodukcija, već ciljana pregradnja unutar kosti. Slabljenje kosti kod astronauta rezultat je njihovog smanjenog kretanja, odnosno, nedostatka potrebe za jakim i čvrstim kostima, tako da pojava osteoporoze kod astronauta nije obolijevanje kosti, već samo njeno prilagođavanje na novonastalu situaciju. Postavlja se pitanje koji su to signali uputili kost da oslabi odnosno kako kost zna šta je za nju optimalno. Odgovor je teško dokaziv, ali je vrlo vjerovatna hipoteza – teorija vibracije. Mišićne kontrakcije izazivaju na kostima vibracije. Kost je premrežena sitnim kanalićima na čijim se obalama nalaze stanice osteofiti koje su arhitekte kostiju. Ako su vibracije snažne, a biće snažne ako mišići snažno rade, to je signal kostima da se tu pojačaju jer postoji mogućnost da će tu poći zbog opterećenja. Iz prethodnoga proističe da mi putem kontrakcija mišića, kretanja ili tjelesnog vježbanja moramo javljati kostima da nam trebaju – što je najbolja i najvažnija terapija i prevencija za koštana oboljenja. Kost na nekim mjestima dobija jače signale, pa se javljaju osteofiti, višak kostiju na krivom mjestu, koji dovode do sužavanju kanala kroz koje prolaze živci, usljed čega se javlja bol i ograničava pokret, a reaguju i meka tkiva ili se javlja lokalna upala. Biomehanička neravnoteža ima dvostruki negativni učinak, tj. u drugom slučaju kost dobija slabije signale pa slabi i njen kvalitet. Obično pacijenti imaju istovremeno pojačane signale na nekim dijelovima kostiju i oslabljene signale na drugim mjestima. Tamo gdje dominira unutrašnja slabost kostiju govorimo o osteoporozi, a osteoartritis je rezulat loših vanjskih promjena koje počinju slabljenjem hrskavice. Najbolje je izbjegavati termine osteoporoza i osteoartritis, jer se kod pacijenata javljaju obje bolesti istovremeno, samo u različitim stepenima oboljenja. Treba govoriti o hroničnim koštanozglobovnim bolestima. Upravo je to osnova za integralni pristup liječenju koštano-zglobnih bolesti.

Integralni princip liječenja hroničnih koštano-zglobnih bolesti Nekada je stanovništvo stradalo pretežno od zaraznih bolesti (kuga, kolera,tifus), a u savremenom dobu izražen je problem hroničnih bolesti koje čine 80% svih bolesti. Dva koncepta medicine, zapadni (SAD, Evropa) i orijentalni (Kina, Indija,Koreja...) razlikuju se po tome što prvi koncept, prije svega, tretira bolest a ne bolesnika, za razliku od drugog koji tretira bolesnika ukupno, a u okviru toga i samu bolest. Zapadni koncept neprikosnoven je kada su u pitanju akutne bolesti. Integralni princip liječenja hroničnih koštano-zglobnih bolesti koristi najbolja iskustva zapadne i tradicionalne medicine i kombinacijom upotrebe lijekova, fizioterapije, tjelesnog vježbanja, hirurgije i terapijske magnetne rezonance kao najnovije metode u liječenju odnosno regeneraciji hrskavice i kostiju, uz individualno dizajnirane terapije – praktikujemo u poliklinici K-centar kao metodu „4e”. Koncept „4e” podrazumijeva: I – Edukaciju, kako ljekara i ostalog medicinskog osoblja, tako i populacije, odnosno pacijenata. Ovdje bih se usudio reći da su osteoporoza i artritis sramota naše civilizacije. Naime, kvalitetna edukacija, ne samo populacije već i zdravstvenih radnika, smanjila bi ove bolesti vjerovatno na polovinu, a znamo koliku štetu trpe ne samo pacijenti, već i cijela društvena zajednica od posljedica koštano-zglobovnih bolesti koje su dobrim dijelom posljedica nebrige, neznanja, indolencije i pomanjkanja dobre volje. II – Efektivne tjelesne vježbe koje pacijenti izvode po pola sata svakodnevno, a sastoje se iz 13 pokreta preuzetih od tekvandoa – korejske borilačke vještine. Vježbe moraju biti dobro programirane, pacijenti prođu kurs

od 30 dana i poslije toga sami vježbaju trideset minuta dnevno. III – Evaluacija odnosno praćenje rezulatata terapije ostedenzitometrijom, pretrage koštanih markera... IV – Elektivna, dakle, individualno izabrana terapija, koja od ukupno ponuđenih rješenja koja danas nudi savremena medicina za liječenje koštano-zglobovnih problema, odabira optimalnu terapiju za svakog pacijenta ponaosob.

11


Metoda MBST (terapijska nuklearna magnetska rezonanca) Nova metoda liječenja, kojom se regeneriše hrskavica i potiče stvaranje kostiju radi se terapijskom magnetskom rezonancom. Hrskavica je posebno vezivno tkivo koje proizvode stanice hondraciti. Degenerativna hrskavica je uzrok problema artroze. Lijekovi ne mogu doći do unutrašnjosti hrskavice jer kroz nju ne prolaze krvni sudovi, a nema ni limfe. Jedino što može ući u unutrašnjost hrskavice jeste energija. Radiolozi su primijetili da prilikom dijagnosticiranja putem elektromagnetske rezonance pacijenti osjećaju određeno olakšanje. Odatle je potekla ideja da se uz pomoć elektromagnetske rezonance aktiviraju stanice koje proizvode hrskavicu. Da bi se stvar bolje razumijela moramo se vratiti na sistem funkcionisanja elektromagnetske rezonance koja koristi tri nezavisna elektromagnetska polja koja djeluju na jezgra vodonikovih atoma u našem tijelu. Vodonikovi atomi su najjednostavnije i najčešće čestice u ljudskom tijelu s obzirom na to da se ono pretežno i sastoji od molekula vode. Atom vodonika ima pozitivno jezgro koje se okreće oko svoje ose, a oko njega kruži jedan negativan elektron. Pozitivno jezgro atoma, proton, ponaša se kao mali magnet koji, kružeći oko svoje ose proizvodi i emituje elektromagnetsko polje, odnosno, energiju. S

12

obzirom na to da su atomi u tijelu čovjeka nasumice raspoređeni, nastala energija se raspršuje u svim pravcima, pa se tako međusobno poništava. Uloga terapijske magnetske rezonance jeste da „postroji“ atome i usmjeri ih istovremeno u željenom pravcu i smjeru kretanja. Dirigovanim promjenama smjera kretanja u molekulima vodonika vrši se dijagnostikovanje putem elektromagnetske rezonance, a podešavanjem aparata na željeni stepen, ostvaruje se i terapijski učinak, odnosno, regeneracija hrskavice i kostiju. To je „mekana“ energija, odnosno bioenergija. Metoda MBST je prva primjena kontrolisane bioenergije u medicini. Terapijska magnetna rezonanca radi se kako kod lakih tako i i kod teških stanja koštano-zglobnih bolesti. Važno je reći da ova metoda nema kontraindikacije, s tim što se mora voditi računa da se ne primjenjuje kada su u pitanju maligne bolesti u periodu od pet godina od završetka liječenja, HIV, prisustvo pejsmejkera. Nisu dokazane kontraindikacije ni za ove slučajeve, ali je naša odluka da kod prethodno navedenih stanja ipak ne sprovodimo MBST terapiju. Rezultati primjene ove metode liječenja oštećene hrskavice i kostiju jesu takvi da i do 95% pacijenata ima poboljšanje kliničke slike u prvih šest mjeseci primjene. Danas se u Evropi ova metoda uspješno sprovodi u zemljama Evropske unije, a od zemalja Jugoistočne Evrope u Hrvatskoj i Crnoj Gori (poliklinika Filipović u Podgorici).


Proizvođač ESENSA d.o.o.

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU:

Podgorica, 4. jula 60, tel: +382 20 622 400


POVREDE SKOČNOG ZGLOBA se odvijaju u koljenu, djeluje kao jedna funkcionalna cjelina. Čvrstoću ovim zglobovima i kostima daju ligamenti, mišići i njihove tetive. Piše: Dr Dušan Nenezić, fizijatar akupunkturolog - kiropraktičar, spec. za dječiju rehabilitaciju

Vjerovatno ne postoji osoba koja prije ili kasnije u životu nije uganula skočni zglob. Povrede skočnog zgloba koje mogu biti različitog stepena najčešća su trauma na tom dijelu tijela. Zato većina nas zna koliko ovo može biti neugodno i bolno iskustvo. Povrede, uganuća zgloba najčešće se događaju pri trčanju ili hodanju po neravnom terenu, kada nepravilno stanemo, a stopalo se prilikom oslonca na podlogu iskrene prema unutra (inverzija – bol se javlja sa spoljne strane zgloba) ili prema spolja (everzija – bol se javlja s unutrašnje strane zgloba). Tada dolazi do istegnuća i/ili djelimičnog pucanja ligamenata, što je obično praćeno bolom i oticanjem zgloba. Uganuće skočnog zgloba predstavlja skup povreda ligamenata, kapsule, sinovije i tetivnih insercija u predjelu skočnog zgloba, koje nastaju pri nezgodnom uvrtanju ili, rjeđe, izvrtanju stopala u toku posrtanja ili pada. Američki istraživači su izračunali da svake godine oko milion njihovih građana zatraži pomoć ljekara zbog ove povrede. Statistika kaže da je između 10 i 30% svih sportskih povreda vezano za uganuće, a ono što je možda i najvažnije, čak 40% svih uganuća prijeti razvojem hroničnih problema na skočnom zglobu ili njegovoj bližoj okolini. Uganuća skočnog zgloba rijetko se smatraju ozbiljnom ozljedom, kako kod sportista tako i kod građana, i često prolaze bez pravilnog liječenja što dovodi do bitnih komplikacija u strukturama krvnih sudova i tetiva. Skočni zglob ima dva funkcionalna dijela koji se ponašaju kao cjelina. Prvi čine dvije potkoljenične kosti međusobno spojene čvrstim ligamentom (tibiofibularnom sindezmozom). One izgledaju kao kliješta između kojih je umetnuta jedna kost stopala (talus). Ove tri kosti čine tzv. gornji nožni zglob (spoj potkoljenice sa stopalom) i u njemu se odvijaju pokreti stopala naprijed/nazad. U međusobno uzglobljenim kostima stopala odvijaju se kretanja lijevo/desno, koja su od izuzetne važnosti za stabilnost i balans. U stvarnosti, cijelo stopalo sa svojim spojem za potkoljenične kosti, u kombinaciji sa nekim kretnjama koje

14

Vrste povreda skočnog zgloba Uganuća skočnog zgloba (Distorsio art articulatio talocruralis) Treba naglasiti da postoje 3 tipa uganuća (distorsio): TIP 1: Oštećenja su mikroskopska, oteknutost mala a bol se osjeća više kao reakcija na dodir i pokret nego što je to uzrokovano njenim stvarnim postojanjem. Možete stajati i kretati se, a da se pritom pojavi tek malo bola. Povrijeđena osoba može hodati bez oslanjanja na štake, ali ne može trčati. Takve aktivnosti potrebno je ograničiti nekoliko dana. Koriste se hladne obloge dok ne prođu otok i bol. TIP 2: Uganuće težeg stepena − sa potpunom ili djelimičnom rupturom jedne tetive. Zglob je osjetljiv, bolan, modar i ukočen. Stajanje na nogu i hodanje jako su bolni. Preporučuje se mirovanje 2-3 sedmice. Uz pravilno liječenje potrebno je 2-3 mjeseca do potpune stabilnosti. Upotreba štaka je obavezna dvije sedmice. TIP 3: Najteži oblik uganuća sa potpunom rupturom jedne ili više tetiva. Bol je veoma jak, otok je jako veliki i praćen intenzivnim kočenjem zgloba. Boja kože je izrazito modre boje. Prisutni su znaci labavosti zbog potpune rupture mekih struktura. Stajanje ili hodanje skoro je nemoguće. Povrede ovog stepena često su udružene sa prelomom. Iščašenje skočnog zgloba (Luxatio articulatio talocruralis) Iščašenje skočnog zgloba nastaje kada se pokidaju svi ligamenti skočnog zgloba. Luksacija talusa (gležanj, skočna kost) može biti izolovana ili udružena sa prelomom. Izolovane luksacije talusa uvijek su prednje ili zadnje, jer su unutrašnje i spoljne udružene sa maleolarnim prelomima.

Simptomi (klinička slika) U trenutku kada su sile koje djeluju na stopalo prejake, iznenadne ili u smjeru za koji stopalo nema dovoljnu zaštitu, dolazi do povrede sa pripadajućim oštećenjima mekih tkiva, prije svega ligamenata, tetiva, mišića, ali i zglobnih hrskavica. Pokreti stopala pri kojima se sve to događa najčešće su uvrtanje (pokret prema unutra, gotovo 80% svih distorzija) i izvrtanje (pokret prema spolja). U kliničkoj slici dominira oštar bol i otok u predjelu


Ustanovljeno je da 40 procenata uganuća prijeti razvojem hroničnih problema na skočnom zglobu (reumatizam, bolovi u stopalu).

Liječenje Povreda skočnog zgloba obavezno zahtijeva ljekarski pregled. Odmah nakon uganuća, na mjesto povrede treba staviti hladnu oblogu (kockice leda staviti u najlon-vrećicu i priviti direktno na bolno mjesto). Deset minuta nakon toga oblogu treba ukloniti, a ozlijeđeno mjesto previti elastičnim zavojem. Sve to činimo kako bi smanjili nastajanje otoka, a ubrzali oporavak. Funkcija leda sastoji se u vazokonstrikciji (stiskanje krvnih sudova), a elastičnog zavoja u povećanju okolnog pritiska na povrijeđeni krvni sud u cilju ranijeg prestanka krvarenja. Obavezna je fizioterapija u punom obimu i to elektroterapija, ultrazvuk, masaža i vježbe. Cilj sprovođenja ovih procedura jeste što brža resorpcija otoka. Obično u ovoj fazi okolina zgloba, cijelo stopalo i dobar deo potkoljenice, poprime drugačiju boju, od modrocrne do žuto-smeđe, što je rezultat resorpcije hematoma.

skočnog zgloba. Koža skočnog zgloba podlivena je krvlju. Bol je najjače izražen na prednjoj unutrašnjoj ili spoljašnjoj (anterolateralno-medijalnoj) strani zgloba. Bolesnik štedi povrijeđeni zglob. Oslonac i pokreti u skočnom zglobu nesigurni su i bolesnik hramlje prilikom hodanja. Aktivni pokreti u skočnom zglobu su ograničeni, a pasivni su bolni. Kod distorzija drugog stepena bolesnik ima utisak da mu je nešto puklo u zglobu. Kod distorzija trećeg stepena zglob se nalazi u nefiziološkom položaju, aktivni pokreti su onemogućeni bolom, a pasivni pokreti se nalaze izvan fizioloških granica. Zglob je nestabilan. Veličina otoka nije uvijek u direktnoj vezi sa veličinom ozljede. Moguće je da manje istegnuće ligamenta prati pucanje nešto veće krvne žile, što kao rezultat ima veliki, gotovo zastrašujući otok. Kod hroničnih oštećenja (čestih uganuća iste strane) simtomi su blaži, ali je prognoza teža i oštećenja mekotkivnih struktura hrskavice teža, praćena jakim komplikacijama.

Savjeti Led: Stavljajte ledene obloge na zglob svakih sat i po do dva i to u trajanju od 10 minuta. Led nemojte stavljati direktno na kožu, zamotajte ga u tanki peškir. Kompresija: Zglob zamotajte u kompresivni, rastegljivi zavoj, i to od prstiju do sredine lista noge. Zavoj bi trebalo da bude čvrsto stisnut, ali ne prečvrsto kako vam se ne bi zaustavila cirkulacija. Podignite nogu tako da je zglob iznad ravni vašeg srca. Ovo je, u većini slučajeva, moguće ostvariti. Imobilizacija: ako je potrebno, u slučaju teže povrede. Ozbiljnije povrede zgloba, koje uključuju kompletno pucanje ligamenta ili frakturu kosti, nalažu obavezni ortopedski pregled.

15


PRIMJENA LASERA U FIZIOTERAPIJI Danas laser ima izuzetno široku primjenu u medicini. U zavisnosti od talasne dužine i gustine energije koja se koristi, zavisi i biološko dejstvo lasera

Pise: Spec. primijenjene fizioterapije, Bojan Kraljević LASER ( Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation)- predstavlja izvor usmjerenog snopa koherentne monohromatske svjetlosti. U terapijskom smislu, laser utiče na smanjenje bola (djeluje analgetički), zatim na smanjenje upalnog procesa (djeluje antiinflamatorno smanjujujući nivo prostaglandina) kao i na smanjenje otoka (djeluje antiedematozno). Veliki broj studija je do sada pokazao da laseri male snage značajno utiču i na smanjenje akutnog i hroničnog muskuloskeletnog (mišićnokoštanog) bola, neurogenog bola, kao i na smanjenje mišićnog spazma. Primjena lasera u fizioterapiji vrši se na dva načina: skeniranjem i primjenom ručne sonde. Dakle, najčešće se koristi tzv. infracrveni laser slabe snage. Skenirajuća meteda se koristi kada se tretiraju otovrene rane, ulkusi, dok se ručna sonda koristi za tretiranje bolnih, triger (male „okidačke“ zone na tijelu koje na palpatorni pritisak djeluju lokalnim ili udaljenim bolom) i akupunkturnih tačaka. Danas laser ima izuzetno široku primjenu u medicini. U zavisnosti od talasne dužine i gustine energije koja se koristi, zavisi i biološko dejstvo lasera. Ako su u pitanju muskuloskeletna stanja, naročito ukoliko su bolna, u toku tretman laserom može da dodje do pojave „tretman reakcije“. Ova reakcija se najčešće manifestuje u vidu pojačanog bola (naročito ako je doza veća) koji u većini slučajeva prethodi normalizaciji stanja. Ako napravimo paralelu izmedju akutnih i hroničnih bolnih stanja i pojave „tretman reakcije“, onda možemo konstatovati da se ova vrsta reakcije, po pravilu, ne javlja

16

kod akutno - bolnih stanja, već ovdje odmah dolazi do poboljšanja. Najčešće se primjenjuju doze od 2 (za površne) do 4J (za duboko lokalizovane) po tački. Ukupna doza u toku tretmana najčešće bude od 20 do 40J (30- 50J). Koje su neophodne zaštitne mjere pri korišćenju lasera? Laserski snop ima sposobnost slobodnog prolaza kroz dioptrički aparat oka i time da se fokusira na očnom dnu, stoga laseri male snage mogu da dovedu do oštećenja vida. Kako bi se uticalo na isključivanje mogućnosti ovakvih problema, pri tretmanu laserom koriste se naočare sa posebnim filterom. Naglašavam da strogo treba izbjegavati direktam kontakt oka i laserskog snopa. Koje su indikacije za tretman laserom u fizioterapiji? Primjena lasera indikovana je u tretmanu dekubitusa (rana koje se javljaju kao posledica kontinuiranog pritiska usled ležanja), fantomskog bola, radikulopatija, fibromialgija, PHS-a (periartritis humeroskapularis- a), burzitisa, epikondilitisa, cerviklnog sindroma, lumbalnog sindroma, sindroma karpalnog tunela, gonatroza, koksartroza, RA (reumatoidnog artritisa), sportskih povreda (povreda ligamenata, tetiva, mišića- kod akutnog mišićnog bola tretiraju se sve tačke na mišićima dok ne dodje do poboljšanja, dok se kod hroničnog tretiraju samo odabrane (najbolnije) tačke), preloma kostiju, trofičkih, varikoznih, dijabetičnih i dekubitalnih ulkusa, zaceljenju opekotina, poslijeoperativnih rana i dr. Kada primjena lasera nije dozvoljena? Laser, kao terapijsku metodu, ne treba primjenjivati ukoliko postoje krvarenja i sklonost ka krvarenju, u predjelu glave kod pacijenata sa epilepsijom, kao i u predjelu grudnog koša kod pacijenata sa pejsmejkerom ili aritmijama. Laser nije poželjno primjenjivati kod pacijenata koji su prethodno (u proteklih šest mjeseci) bili izloženi radioterapiji, zatim u predjelu štitne žlijezde kao i drugih endokrinih žlijezda, u predjelu stomaka ili krstiju kod trudnica ili u periodu menstruacije, u predjelu simpatičkih ganglija i karotidnog sinusa. Laserski tretman treba da sprovodi sključivo stručno lice. Laser je najdjelotvorniji ukoliko se upotrebljava zajedno sa ostalim metodama liječenja fizioterapije, dok samostalno može dati vidljive, ali često puta i nedovoljne efekte.


TERZICO CO. VELEDROGERIJA Berislavci bb Podgorica tel: +382 20 873 951 +382 20 873 783 +382 69 666 888 e-mail: terzicoco@gmail.com


?

DA LI STE Najnovija istraživanja pokazuju da su osobe izrazito crvene kose mnogo osjetljivije na bol pa time i otporniji na djelovanje anestezija.

u vod z o a r k k ri put z u v Z uje t kro put nego . e brž azduh v

Siv i živo soko j e pla biće n najb rže net a i? obr uša Pri van brz i j kilo nu do u dost me 3 tar 20 iže an a sa t.

Jaka eterična ulja luka su „policija“ u želucu i crijevima, tvrdi bečki zdravstveni stručnjak, profesor Hademar Bankhofer. Oni suzbijaju štetne bakterije i gljivice, koje su prije svega prisutne u želucu i probavnom traktu onih ljudi, koji se jednostrano hrane.

Slijepi miševi uvijek skreću nalijevo kada izlaze iz pećine.

Jez i lept k veče r 25 ira du njeg g c e Sra ntim ačak j z tije mjern etara. e la, o ve t jezi k n o je n ličini ajd a sv u ijet u. ži

18

Pamćenje zlatne ribice traje samo nekoliko sekundi.

se ada a se k e d N valo može o r e vj ija i eps t epil izliječi krvi jem h jan ispi bijeni ra. u o ijat d a l g


ZNALI ??? de in - čokola na m o os iz br Teo tanca mrton s s sup e biti ž o m sa. p za

Bol iz prsta, nastao usljed opekotine, putuje do mozga brzinom od 100 metara u sekundi.

Nakon svakih 2.000 mrštenja stvara se jedna bora na licu.

Staljin je imao spojene prste na lijevom stopalu, a njegova lijeva ruka je bila vidljivo kraća od desne.

Pos guć toji ve n ć pos ost d a a t ati ko m ćet poj marac eta e ede te b a ako ana nu. mo

Ind ija pro je zem lj film izvod i na a koja ova jvi – god oko 8 še išnj 00 e. da gu a o ov im arc nja sl k š Mu ju ma ene. čita nego ž

U prosjeku srce ježa otkuca 300 puta u 60 sekundi.

19


Senilna degeneracija žute mrlje Piše: Dr Tanja Ševaljević – Bojović, oftamolog Ovaj poremećaj predstavlja stečeno degenerativno oboljenje žute mrlje oka (tačka jasnog vida - odgovorna za centralni vid), koja se razvija kod predisponiranih osoba starijih od

20

50 godina u ranije normalnom oku. Karakteriše se padom vidne oštrine usljed karakterističnih promjena na zadnjem polu oka. Proces je bilateralan, s tim što oba oka ne moraju biti zahvaćena u jednakom stepenu (asimetrija može biti znatana). Postoji suvi i vlažni oblik ovog oboljenja, u zavisnosti od čega se razlikuju prognoza i terapijske mogućnosti. Nastaje kao posljedica oštećenja, starenja ili trošenja pigmentnog epitela mrežnjače, koji obavlja važne metaboličke funkcije (dopremanje hranljivih materija iz horoidalne cirkulacije do mrežnjače, u razgradnji spoljnih segmenata fotoreceptora i uklanjanju nastalih produkata metaboličke razgradnje). Usljed nefunkcionalnog pigmentnog epitela mrežnjače dolazi do nakupljanja metaboličkog otpada izmedju njega i Bruhove membrane u vidu druza. Prisutna je atrofija i pigmentnog epitela i horiokapilarisa, što je karakteristika suvog oblika senilne degeneracije makule. U nekim slučajevima (nije poznato iz kojih razloga, pretpostavlja se da odnos pritisaka u moždanoj cirkulaciji u oku, tj. sudovnjači, ima udijela u tome) dolazi do stvaranja i urastanja novostvorenih horoidalnih krvnih sudova u subretinalni prostor, koji su fragilni i skloni krvarenju; dolazi do ožiljavanja – stvara se fibrovaskularna membrana, što su obilježja vlažnog oblika senilne degeneracije makule. Prvi klinički simptom je smanjenje centralne vidne oštrine (postepeno kod suvog oblika,a naglo kod vlažnog oblioka), zatim ispadi u vidnom polju, koji uzrokuju teškoće pri čitanju, ili utiču na mogućnost uočavanja detalja, pa se javlja potreba za uvećanjem slike pri čitanju. Tu je metamorfopsija – iskrivljenje slike, kao i povećanje osjetljivosti na svijetlo, smanjenje kontrastne osjetljivosti, nemogućnost razlikovnja nijansi, a potom i formirane ili neformirane vidne halucinacije (obično u kasnijem stadijumu bolesti). U najgorim slučajevima, čitanje i vožnja su nemogući, ali periferni vid, koji je odgovoran za snalaženje u prostoru ostaje očuvan.


U smislu prevencije ovog oboljenja, ili odlaganju komplikacija (vlažnog oblika) savjetuje se multivitaminska terapija (antioksidansi): vitamin C, E, betakaroten, cink, selen...Potrebno je voditi računa o doziranju, jer visoke doze E vitamina, naročito kod pušača, mogu povećati rizik razvoja karcinoma pluća a visoke doze cinka mogu uzrokovati smanjenje bakra u organizmu i dovesti do malokrvnosti. Preporučuje se ishrana u kojoj preovladava zeleno povrće (spanać,kelj...), mnogo voća, izbjegavanje zasićenih masnih kiselina i holesterola. Potrebno je zaštititi se od UV zraka – nošenjem naočara sa UV apsorpcionim staklima (UV zraci oštećuju pigmentni epitel mrežnjače). Pošto je obuhvaćen stariji uzrast, savjetuje se fizičko vježbanje i prestanak pušenja zbog uticaja na opštu i retinalnu cirkulaciju, kao i liječenje povišenog krvnog pritiska. Potrebni su redovni kontrolni pregledi kod nadležnog oftalmologa, u početku na šest mjeseci, a kasnije u skladu sa nalazom na očnom dnu. Svakom pacijentu oftalmolog će dati Amslerovu rešetku, koja služi za svakodnevno testiranje centralnog vida, kako bi u slučaju iskrivljenja slike i drugih promjena odmah kontaktirali svog oftalmologa (jer to najčešće ukazuje na krvarenje i izliv tečnosti – eksudata u žutoj mrlji). Ukoliko se na redovnom kontrolnom pregledu otkrije promjena koja je suspektna na horoidalnu neovaskularnu membranu, potrebno je snimiti očno dno sa kontrastom, radi lokalizacije i određivanja tipa te membrane,da bi se odlučilo o daljem načinu liječenja. U

slučaju da je ova membrana subfovealne lokalizacije, odnosno, ispod samog centra oka (kada bi laserfotokoagulacija uništila i preostalu vidnu oštrinu), indikovana je fotodinamička terapija. Princip ove terapije je u iniciranju fotosenzitivne materije – hematoporfirina u cirkulaciju (u neaktivnom obliku je), koji se posredstvom lipoproteina plazme doprema i veže selektivno za receptore na endotelu novostvorenih krvnih sudova ranije pomenutih membrana (kojih je tu u izobilju). Posredstvom hladnog (netermalnog) lasera, hematoporfirin prelazi u aktivni oblik i uništava samo novostvorene krvne sudove, štedeći mrežnjaču (za razliku od laserfotokoagulacije). Znači, ne očekuje se popravljanje vidne oštrine, već održavanje postojeće što duže. Anti – VEGF terapija: koristi se AVASTIN koji pripada grupi sintetskih antitijela protiv faktora vaskularizacije. Njegovom primjenom u vidu injekcija u očnu jabučicu neutrališe se faktor vaskularizacije – VEGF. Prethodno se uradi FA i OCT očnog dna. Terapija je bezbolna i izvodi se prema indikacijama sa više injekcija u pravilnim vremenskim razmacima (svaka dva mjeseca). Može se kombinovati sa prethodno pomenutom fotodinamskom terapijom u smislu pojačanja učinka terapije. Što se tiče vidne rehabilitacije, koriste se teleskopski sistemi za daljinu i blizinu (lupe), uz korištenje svijetla direktno na tekst čitanja. REZULTATI: - poboljšanje metabolizma - poboljšanje mišićnog tonusa - uklanja napetost - boja kože - aktivacija fibrobalasta - zatezanje kože - podsticanje cirkulacije - regeneracija postojećeg kolagena - osvježavanje kože sa dugotrajnim rezultatima

BRZ, SIGURAN I JEDINSTVEN REZULTAT U OBLIKOVANJU TIJELA CAVITE PERFECT

OVLAŠĆENI DISTRIBUTER ZA CRNU GORU SUN VISION BY ALISUN-SOLARIJUMI VECOM COSMETIC

KSENEX DOO BUTA LEKICA 11 PODGORICA TEL.FAX: 020 611-317 069/509-768


ISTINE I ZABLUDE: MUŠKARCI I NJIHOVO TIJELO

Zašto kažeš ljubav, a misliš na seks

Mit o pravim mačo frajerima koji nikad ne plaču, ne gledaju ljubavne filmove, preziru ženske magazine, ne brinu o modi i izgledu odavno je srušen. Svoja sitna zadovoljstva i komplekse neće priznati ni svojim partnerkama, a kamoli javno. Pročitajte još neke zablude, ali i istine o muškarcima i njihovom tijelu. NAKON BRIJANJA NOVA DLAKA JE GUŠĆA, DEBLJA, A I TAMNIJA. NETAČNO - Ovaj mit vlada cijelim svijetom, a univerzalan je i za muškarce i za žene. Nova dlaka može da izgleda tamnija, jer još nije bila izložena suncu i ostalim spoljašnjim uticajima. Nakon nekog vremena i ona će biti ista kao i ona prethodno obrijana. Ovaj mit je doktor Aron Kerol, koji je profesor na Univerzitetu i Indijani, prokomentarisao: „Kad bi se taj mit pokazao istinitim, dobili bismo lijek protiv muške ćelavosti" . SPERMA JE PUNA KALORIJA. TAČNO - Sperma osim vode sadrži i vitamin C, kalcijum, magnezijum, čak i fruktozu, ali sve to zajedno ne premašuje 5 do 7 kalorija. To tvrdi Rejčel Vrimen, koautorika knjige „Nemojte se zagrcnuti: Mitovi, poluistine i bezočne laži o vašem tijelu i zdravlju". MUŠKARAC BRZO ZASPI NAKON SEKSA. TAČNO - Većina se žena osjeća odbačeno kada partner odmah zaspi, ali austrijska psihološkinja Gerti Senger traži razumijevanje od žena. „Muškarci imaju drugačiji nivo požude, brzo se popne ali nakon toga drastično padne, dok je kod žena ravnomjeran i traje duže - objašnjava Senger . SAMCI IMAJU BOLJI SEKSUALNI ŽIVOT NEGO OŽENJENI MUŠKARCI. NETAČNO - I evo jedne činjenice koja će zakletim neženjama skinuti auru ''najopakijih frajera''. Suprotno prilično raširenom mišljenju da oženjeni muškarci nakon nekog vremena u krevetu mogu očekivati još samo uvrede, dok samci obavljaju ''pravi posao'', pokazalo se da brak ipak donosi i neke ekskluzivne privilegije. Nedavno istraživanje amričkog „National Opinion Research“ centra pokazalo je da oženjeni muškarci imaju češće seksualne odnose i to od 28 pa čak do 400 odsto više nego oni slobodni. Studija je takođe pokazala da ljudi u braku imaju i više oralnog seksa, a udate žene češće doživljavaju orgazam. MUŠKARCI POMISLE NA SEKS SVAKIH 7 SEKUNDI. NETAČNO - Jedan od najpopularnijih, a vjerovatno i najzabavnijih mitova prema kojem bi muškarci pomislili na seks gotovo svaki puta kada udahnu, ipak je samo - mit. Istina je prilično drukčija. I dosadnija. Naime, čak 43 odsto muškaraca tvrdi da ima dana kada čak niti jednom ne pomisle na seks, nego uglavnom između nekoliko puta sedmično pa do svega nekoliko puta u mjesecu. MUŠKARCI NIJESU UVIJEK RASPOLOŽENI ZA SEKS. TAČNO - Možda to zvuči kao naučna fantastika, ali u stvarnosti i to se događa. Iako volimo vjerovati da su muškarci baš uvijek i svuda spremni za seks, činjenica je da ni njima nije uvijek do akcije. Umor, stres i pospanost čine svoje. Samo to, naravno, nikad neće javno priznati. PRIMJEĆUJU ZGODNE FRAJERE. TAČNO - Žene se ne boje priznati da je neka druga žena zgodna, dok muškarci zaziru od ovakvih komentara da ih ne bi pogrešno shvatili. Oni misle da će ako kažu da je neki muškarac zgodan drugi pomisliti da sa njim želi otići u tursku saunu. Činjenica je da ih oni itekako primjećuju, jer kako bi inače znali kakva je konkurencija.

22


Profesionalna pomo osobama koje pate od prorije enosti kose

3URULMHāHQD NRVD" 6WLçH

&UHVFLQD

5H *URZWK

KLASIFIKACIJA PRORIJE ENOSTI PO HAMILTON/LABOVOJ LJESTVICI

Stepen II CRESCINA 200

Stepen III CRESCINA 300

Stepen IV CRESCINA 500

Stepen V CRESCINA 700

Stepen II CRESCINA 200

Stepen III CRESCINA 300

Stepen IV CRESCINA 500

Stepen V CRESCINA 700

Stepen II CRESCINA 200

Stepen III CRESCINA 300

Stepen IV CRESCINA 500

Stepen V CRESCINA 700

Crescina je jedan preparat namijenjen za topi ku kozmeti ku upotrebu. Crescina nema kontraindikacija. Ne djeluje na potpuno atrofirane folikule. Crescina ne može u potpunosti da riješi problem. Crescina može da pomogne fiziološkom rastu kose u slu aju da su folikuli još aktivni.

Otkri e Crescine Re-Growth

Istraživa i laboratorija firme Labo Cosprophar, ve godinama specijalizovani u prou avanju metabolizma korijena vlasi i tretmanu vlasišta, otkrili su Crescinu Re-Growth, koja se sastoji od dvije aminokiseline i jednog glikoproteina, i koja je razvijena s ciljem da podstakne fiziološki rast kose u prorije enim podru jima vlasišta. Doziranja Crescine su odre ena na osnovu prva tri stepena postepene prorije enosti (doziranja 100, 200 i 300) i na osnovu dva stepena po etne elavosti (doziranja 500 i 700) koji su klasifikovani po Hamiltonovoj ljestvici za muškarce i po Ludvigovoj ljestvici za žene.

Švajcarski patent br. CH 689 821 A5

1998. godine Crescina Re-Growth dobila je švajcarski patent od Saveznog zavoda za industrijsku svojinu (l’Institut Féderal de la Propriété Industrielle) iz Berna.

Ameri ki patent br. US 6 479 059 B2

Patentna organizacija Sjedinjenih Ameri kih Država (US Patent and Trademark Office) 2002. godine odobrila je ameri ki patent.

Evropski patent br. EP 1 089 704

Na osnovu švajcarskog patenta i Evropska patentna organizacija (European Patent Office), sa sjedištem u Minhenu, 2006. godine odobrila je patent Crescine u svim evropskim zemljama.

85% korisnika Crescine izjavljuju da su zadovoljni ponovnim rastom kose

Samoprocjenjivanje vršeno od strane 2.000 muškaraca i žena koji upotrebljavaju Crescinu dovelo je do konstatacije da 1.700 osoba (85%) izjavljuju da su zadovoljni rezultatima ponovnog rasta (dokumentacija je dostupna u firmi Labo).

Profesionalni savet apotekara

Crescina Re-Growth daje apotekaru mogu nost da ponudi profesionalni savjet i personalizovanu pomo osobama koje pate od prorije enosti kose.

Švajcarski Patent N. CH 689 821 A5

Labo Cosprophar Suisse U

a p o t e c i

Distributer za Crnu Goru: NetPharm d.o.o. 81000 Podgorica oka Miraševi a, 7 - Tel. 00382 (0) 20/267-805

02_Medical CR 10-2009.indd 1

26-08-2009 15:33:27


CRNOGORSKI LJEKARI DO 1918. GODINE – III DIO

PRVI LJEKARI (STRANCI) PRVI LJEKARI (STRANCI)

Kada na ovom mjestu govorimo o Crnoj Gori, mislimo na tadašnju „Staru Crnu Goru“ – Katunska, Riječka, Lješanska i Crmnička nahija. Prvi ljekari koji su u njoj boravili, kraće ili duže, bili su stranci, mahom Francuzi, ali bilo je i Grka, Italijana, Turaka... U vrijeme Petra I Petrovića Njegoša, krajem XVIII i početkom XIX vijeka u Crnoj Gori nije bilo ni jednog stalnog ljekara, pa su austrijske vlasti tokom epidemije neke opasne bolesti, kao kuge ili velikih boginja, u bojazni od njenog širenja, slale u nju ljekare iz Kotora. Ni u vrijeme Petra II Petrovića Njegoša u Crnoj Gori nije bilo ljekara, nego su po njegovom pozivu dolazili sa Primorja. Tek za vladavine Knjaza Danila (1852. – 1860.) Crnu Goru pohađaju i u njoj borave školovani ljekari, odreda stranci, i time u njoj nastaje period „dvorskih ljekara“.

24

DVORSKI LJEKARI (STRANCI)

Prvi dvorski ljekar koji je došao u Crnu Goru bio je dr Luj Pol Tedeski (Louis Paul Tedeschi), francuski vojni ljekar, major po činu, koji je stupio u crnogorsku službu decembra 1858. On je bio i knjažev lični sekretar, pa ga je i pratio na putovanjima. I na onom kobnom, u Kotoru, jula 1860., kada je, posljednjeg dana tog mjeseca, na njega izvršen smrtonosni atentat, pružio mu je prvu pomoć, izvadio metak iz tijela, ali mu nije uspio spasiti život. Dr Tedeski je ostao u Crnoj Gori i po smrti knjaza Danila Petrovića. Bio je dvorski ljekar i lični sekretar i knjazu Nikoli I Petroviću Njegošu, nepune dvije godine, i za to vrijeme stekao veliki ugled pružajući ljekarske usluge svima kojima su bile nužne. Po odlsku dr Tedeskija iz Crne Gore, knjaz Nikola moli francuskog ministra spoljnih poslova da mu dodijeli novog ljekara za dvor, koji bi mu istovremeno bio i lični sekretar.


Sredinom 1861. godine u Crnu Goru dolazi sanitetski major dr Žak Tusen Pankraci (Jacquesd Toussein Pankrazy), sa porodicom. Stekao je puno povjerenje knjaza Nikole, pa je angažovan i u nekim diplomatskim misijama, a posebno se, kako piše dr Filip Šoć, istakao kao ljekar u crnogorsko-turskom ratu 1862, liječeći ranjenike na bojištu. Dr Pankraci napušta Crnu Goru juna 1865. Treći francuski ljekar koji je došao u Crnu Goru, 1867., opet na molbu knjaza Nikole, bio je sanitetski major dr Alfred Bulonj (Alfred Boulogne). Boravio je na Cetinju do kraja 1868., malo više od godine. Za to vrijeme proučavao je dublje i svestranije Crnu Goru, pa je o njoj, po povratku u Francusku, izdao knjigu „Crna Gora i njeni stanovnici“ („Le Montenegro et ses habitants“, 1869.). Već u jesen 1868. na Cetinje dolazi novi ljekar iz Francuske, sanitetski major dr Gistav Frile (Gustav Friley). Radi preciznosti trebalo bi napomenuti da mu don Niko Luković ime navodi drugačije – Emanuel Gabriel. Ostao je do 1873. godine. I on je, za uspomenu na boravak u Crnoj Gori, ostavio za sobom knjigu – „Savremena Crna Gora“ („Le Montenegro contemporain“, 1875.). Poslije dr Frile-a u Crnu Goru, kao dvorski ljekar, dolazi još jedan Francuz – dr Žan Batist Fevrie (Jean Baptiste Feuvrier), takođe sanitetski major, koji je dužnost preuzeo neposredno od dr Frile-a. On je najduže od svih dvorskih ljekara Francuza služio na Cetinju. Pratio je knjaza Nikolu i crnogorsku vojsku u hercegovačkom ustanku i prisustvovao bici na Vučjem Dolu. Uživao je u narodu veliki ugled i bio glasoviti ljekar. U Crnoj Gori boravio je u dva navrata, prvi put od 1873. do 1880., a drugi oput od 1886. do 1888., ukupno devet godina. Samim krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XIX vijeka u Crnoj Gori radilo je još nekoliko fizikusa stranaca. U Vir, 1869., dolazi dr N. Papadopulo i ostaje do 1871. Na Rijeci Crnojevića početkom sedme decenije XIX vijeka radio je dr Kajmaci iz Skadra, a poslije njega, 1874., tu dolazi dr Sakapros, koji je prebjegao iz turske vojske, gdje je bio vojni ljekar. Po oslobođenju Podgorice, 1879. postavljen je u njoj za varoškog doktora.

VAROŠKI LJEKARI (STRANCI)

Istovremeno sa dvorskim, u Crnoj Gori su radili i državni varoški ljekari-fizikusi, najprije na Cetinju, a onda i u drugim mjestima. I oni su bili stranci. Prvi je bio dr Jovan Đustinijani, iz Dalmacije. Na Cetinju je proboravio ukupno četiri godine, od 1867. do kraja 1870. Drugi varoški fizikus bio je Grk dr Jovan Aslani. Radio je na Ćeranića Glavici (današnji Danilovgrad), ali je naredne godine premješten na Cetinju, vjerovatno po odlasklu dr Đustinijana. Ostao je na Cetinju do kraja 1872., a knjaz Nikola ga je „za njegovu izvrsnu revnost u ljekarskoj službi“ odlikovao Danilovim krstom. Naredni varoški fizikus na Cetinju bio je dr M.S. Vajzer (Weiser), Bečlija, sa priličnim znanjen srpskog jezika. Stupio je na dužnost decembra 1873. i ostao na Cetinju do juna 1874. On je ujedno i posljednji cetinjski fizikus stranac. Naporedo sa Cetinjem, i druge varoši su dobijale fizikuse, takođe, strance. Tako je u novoformiranoj varoši

Danilovgradu, od 1872. do smrti 1879., radio dr Kosta Jonča. O njemu je podosta podataka ostavio dr Jovan Kujačić: „Jednom zgodnom prilikom 1873., prebjegao je iz Spuža iz turske vojske na Danilovgrad neki dr Kosta. On je bi vojni ljekar u turskoj vojsci prema Crnoj Gori. Doktor Kosta bio je starinom iz Bjelopavlića, iz sela Jovanovića, ali se ne zna od koga bratstva. Njegov se djed preselio u Grčku. On je svršio medicinski fakultet u Atini. Po svršenim naukama, stupio je kao ljekar u tursku vojsku. Kao potomak crnogorski, doktor Kosta je neprestano želio da se vrati u svoju domovinu. Knjaz Nikola ga je primio veoma lijepo i postavio ga za ljekara u Danilovgradu. Tu je on ostao do svoje smrti. Dr Kosta,i kao ljekar, i kao čovjek, ostavio je u narodu najljepše i trajne uspomene.“ Višedecenijski stranački ljekarski period privremeno se završava prestankom crnogorsko-turskih ratova i smjenjuje domaćim ljekarima, najviše zahvaljujući dolasku na Cetinje dr Milana Jovanovića Batuta, 1880., dok ljekari stranci ponovo dolaze u Crnu Goru tokom balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata. Svi ovi ljekari stranci, u vrijeme kada u Crnoj Gori još nije bilo domaćih ljekara, ostavili su neizbrisiv trag u istoriji crnogorske medicine. Mihailo P. Miljanić (izvod iz knjige „Crnogorski ljekari do 1918.“)

25


UPOTREBA LIJEKOVA KOD DJECE Piše: Dr Vladan Knežević, spec. ORL Na našem tržištu dostupan je veliki broj lijekova u slobodnoj prodaji, pa pacijenti veoma često sami posežu za terapijom. Nažalost, tome su dosta doprinijele i gužve koje vladaju po zdravstvenim ustanovama koje, sa današnjim ritmom života, dosta udaljavaju pacijente od ljekara. Osim toga, tu je nas folklor i mentalitet naroda koji smatra da sve sam najbolje zna. Za razliku od odraslih, djeca znatno drugačije reaguju na lijekove, a postoje i velike razlike u doziranju lijekova između djece i odraslih, pa je veoma bitno da vašem djetetu date pravi lijek. Samouzimanje lijeka bez konsultacije ljekara naročito je zastupljeno tokom sezone respiratornih infekcija, kada je povećana prodaja antibiotika širokog spektra, jer to predstavlja lakši način dolaska do terapije, od čekanja pred ljekarskom ordinacijom. Sama pojava respiratornih infekcija mnogim roditeljima zadaje veliku brigu. Često posežu za terapijom koju primjenjuju oni sami, ne uzimajuci u obzir da nisu svi lijekovi, kao i oblici lijekova, predvidjeni i za djecu. Najčešći uzročnici respiratornih infekcija, a naročito kod djece, su virusi. Za viruse ne postoji specifična terapija a sama neinformisanost pacijenata dovodi do ozbiljnih grešaka u liječenju. Same respiratorne infekcije najčešće karakteriše povišena temperatura, malaksalost, preznojavanje, kijavica, kašalj i iskašljavanje. U samoliječenju respiratornih infekcija najčešće se koriste antibiotici, te preparati za sniženje povišene temperature, kai i preparati za podizanje imuniteta u vidu multivitaminskih preparata. Sami antibiotici su korisni lijekovi koji se koriste samo kada se radi o bakterijskoj infekciji; na viruse ne pokazuju nikakav efekat, inače karakteriše ih i velika toksičnost kao i veliki broj mogućih komplikacija koje mogu da nastupe poslije njihove upotrebe, a sa kojima se ljekari svakodnevno susrijeću. I za sniženje povišene temperature, na tržištu postoji dosta preparata, a nisu svi predviđeni za djecu, recimo preparati koji sadrže salicilate (Aspirin, Andol, Midol, Anbol, Novandol…) jer mogu dovesti do nastanka rijetke ali fatalne bolesti – Rejevog sindroma.

26

Kao što smo rekli, većina respiratornih infekcija kod djece su izazvane virusima za koje ne postoji specifični lijek, već je najčešće dovoljno mirovanje, snižavanje povišene temperature tuširanjem mlakom vodom ili masaža alkoholnim frikcijama, uz povećan unos tečnosti (čajevi) i vitamina, najbolje u prirodnom obliku (voće i povrće). Nemojte samostalno posezati za raznim kapima za nos, ukoliko je vašem djetetu zapušen nos. Mnoge od njih imaju razna neželjena dejstva, a dijete možete lako predozirati ukapavanjem većeg broja kapi u nos, naročito neadekvatnog razblaženja. Ukoliko se pojavi i sekrecija iz nosa, na tržištu su prisutni u slobodnoj prodaji preparati morske vode u obliku sprejeva, koji su mnogo lakši za primjenu. Kada birate ovakav sprej, obratite pažnju na to da li u sastavu postoji natrijum-hidrogenkarbonat (npr. Nisita). On vrši puferovanje rastvora, i takav rastvor mnogo je prijatniji za dijete, jer, ne dovodi do peckanja. Kašalj je čest propratni simptom respiratornih infekcija ali, s obzirom da su virusi njihov najčešći uzrok, tu je najčešće dovoljno primijeniti neke preparate na biljnoj bazi, recimo, za suv kašalj su se odlično pokazali preparati od islandskog lišaja, dok se za produktivni kašalj ističu preparati sa sadrzajem alfa-hederina (iz bršljana), koji je poznat po svom blagotvornom dejstvu na respiratorne organe. Sve više se u svijetu koriste i homeopatski lijekovi, koji su biljnog i mineralnog sastava, a karakterišu ih izuzetno velika razblaženja aktivnih komponenti, tako da se smatraju izuzetno bezbjednim ze primjenu kod djece, čak i najmlađe. Medjutim, ipak je ljekar taj koji može adekvatno procijeniti potrbu za korišćenjem nekog od preparata. U svijetu je trend liječenja biljnim, to jest, prirodnim preparatima, što je dobro iz razloga da se smanjuje unos raznih hemikalija u naš organizam, čije se negativno dejstvo može često ispoljiti tek kroz duži niz godina, a samim tim izazvati ponekad nesagledive teško liječive posledice. Ponekad, i same farmaceutske kuće koje, zna se, posluju na komercijalnom principu, u želji za boljom prodajom, napadnim reklamama i prospektivnom propagandom, da njihov lijek kao čarobni štapić odnosi sve tegobe, utiču da sami posegnemo za lijekom i započnemo samoliječenje. Na tržištu postoji dosta potencijalno opasnih preparata i lijekova sumnjivog i dovoljno neispitanog dejstva, koji nisu za primjenu na djeci, pa i zbog toga, prepustite ljekaru da određuje terapiju vašeg djeteta, jer on je taj koji će vam uvek dati pravi lijek u odgovarajućoj dozi i obliku, a ujedno vas posavjetovati o svemu sto vas interesuje o zdravlju vaših mališana, pa makar to bilo i poslije dužeg čekanja u prepunoj čekaonici doma zdravlja, jer ipak je zdravlje vašeg djeteta najbitnije.


MALO DOBRA OD MNOGO DECIBELA Oštećenje sluha može nastati naslednim, odnosno, genetskim putem, zatim, usled raznih bolesti (infekcija ili upala), usled mehaničkog povređivanja (pad, saobraćajni udes) ili usled izloženosti velikoj buci. Osobe sa oštećenjem sluha mogu biti potpuno gluve ili nagluve, odnosno, sa djelimičnim oštećenjem sluha. Glasna muzika preko slušalica ili buka druge vrste, već nakon 5 minuta oštećuje slušne stanice. Buka je sve što dugoročno ili kratkoročno oštećuje sluh. Nakon provedene noći u kafiću ili diskoteci, može se pojaviti bubnjanje i neprijatan šum u ušima, kao i jaka glavobolja. Ako vam se to desi, ne paničite već se dobro naspavajte kako bi slušne stanice uravnotežile svoj metabolizam. Sluh će se vratiti u normalu nakon 24 sata. Ukoliko šum potraje danima obavezno posjetite svog doktora. Nakon urađenog tonskog audiograma se procjenuje da li će se spontano vratiti sluh, što se dešava u svega 30% slučajeva. Akutna oštećenja nisu trajna, za razliku od hroničnih koja su sve češća kod omladine koja boravi u bučnim prostorijama, ili onih koji slušaju glasnu muziku preko slušalica MP3 playera. Kada je jačina zvuka iznad 100 DB graniči se sa bolom, i tada zvuk može oštetiti bubnu opnu i uzrokovati trajno oštećenje sluha. Organizam se od toga donekle brani mišićima koji ukrute slušne koščiće i podržavaju unutrašnje uho i tečnost koja se u njemu nalazi. Zbog buke slušne stanice ostaju bez kiseonika, buka izaziva spazam krvnih sudova i oštećuje ih, pa krv u njima prestaje teći, što izaziva oštećenje sluha. Omladina ne pridaje važnost ovoj opasnosti, a sve više je onih koji imaju više ili manje oštećen sluh. Gubitak sluha je donekle normalna pojava kod osoba starijih od 70 godina. S godinama prvo propada središnji zavoj puža, koji je zadužen za visoke frekfencije, a nakon toga i stanice koje su smještene prema vrhu, zadužene za niske frekfencije. Gubitak sluha godinama neprimjetno napreduje, a od velike je važnosti da se na vrijeme prepozna i zaustavi. Hronična oštećenja zahtijevaju dugotrajne tretmane liječenja, a često i slušne aparate. Kod teških hroničnih oboljenja se savjetuje nošenje slušnog aparata čime se može zaustaviti dalje propadanje sluha, odnosno, slušnog živca koji je na ovaj način aktivan. Slušni aparati znatno poboljšavaju kvalitet života osoba sa oštećenim sluhom. Mogu se nositi u uhu ili iza uha, a mogu biti i nevidljivi spolj, ukoliko se stave u zvučni kanal.

Mnogo je razloga zbog čega treba izbjegavati buku. Zbog dugotrajne buke povećava se rizik od stresa, od čega se sužavaju krvni sudovi i dolazi do oštećenja srca. Dugotrajna buka dovodi i do mišićne napetosti, probavnih problema i povećava rizik od čira na želucu. R.T.

27


POZNATI I ZDRAVLJE

Novinar i TV lice Sabrija Vulić

U zdravom tijelu zdrav duh Veliki je broj onih koji novinarstvo, voditeljstvo, a prije svega pojavljivanje na televiziji posmatraju kao zabavan i prilično lak posao. Za profesionalce je uglavnom zabavan i inspirativan, ali ne uvijek i lak. Od novinara i voditelja se očekuje detaljna priprema i veliki rad kako bi se pojavili pred televizijskom publikom i djelovali uvjerljivo. Osim toga, vjeruje se da rad pred reflektorima i kamerama zahtijeva posebnu vrstu koncentracije i veliku energiju. Naš istaknuti novinar i TV lice Sabrija Vulić već više od deceniju je pred kamerama, kaže da je u zdravom tijelu - zdrav duh jer se sam uvjerio u to. Šta za Vas znači voditi računa o zdravlju? Jednostavno sve to treba pretvoriti u onu „u zdravom tijelu - zdrav duh“. I sami se možemo uvjeriti da je tako. Kad nas ništa ne boli i kad se osjećamo zdravo, raspoloženi smo, spremni za rad, za nova dostignuća, za druženje razonodu i sve ono što je pozitivno. Koliko i na koji način ste posvećeni zdravlju? Da budem iskren, onoliko koliko mi to dozvoljavaju vrijeme i materijalne mogućnosti. Nažalost, ljudi na ovim prostorima ,da tako kažem, nemaju kulturu zdravog života. A to podrazumjeva zdravu ishranu, redovne fizičke aktivnosti, redovne kontrole kod ljekara. Zapitajte se sami koliko ste puta samovoljno otišli da prekontrolišete na primjer krvnu sliku. Rijeto ko to radi na svoju ruku, sve dok nešto ne zaboli, a jedan takav čin predstavlja „kulturu zdravlja“. Mislim da tu mi iz medija možemo mnogo da uradima jednom stalnom akcijom, ali i da država pomogne, jer ne može svako da plati kontrolu ili ljekarski pregled, a svi nemamo dovoljno vremena za čekanje u hodnicima.

28

Šta smatrate da Vam najviše poboljšava zdravlje? Kako radim stresan posao, pomaže mi sve ono što je antistresirajuće. Najviše, plivanje, koje zavisi od mojih obaveza, ali pokušavam barem jednom sedmično da se nađem u bazenu svjestan da je to ipak malo. Sa druge strane zdrava ishrana je takođe ključ uspjeha, a to ostaje pod znakom pitanja. Šta smatrate da najviše ugrožava Vaše zdravlje? Pa da budem iskren posao kojim se bavim. Novinarstvo je „zanat“ u kojem morate biti aktivni 24 sata. Naravno da volim svoj posao, ali sam hiljadu puta pomislio da mi je da znam da će se moj radni dan završiti u 3 ili u 5 sati i da sam onda slobodan. Ovako ja sam na „stand by“ non-stop, jer u suprotnom nema kvaliteta i rezultata. Opet to sa druge strane izaziva stres, loš način ishrane, nedostatak vremena da se posvetite sebi odnosno svom zdravlju. Zato je bila sasvim opravdana svojevremena priča o benificiranom radnom stažu novinara, jer je ovo stvarno težak, stresan i odgovoran posao.


Šta mislite o alternativnim načinima liječenja? Alternativna medicina je izmišljena davno. Primjenjivali su je stari narodi i ne vidim razlog, ako se pravilno primjenjuje i ako je znalci koriste, da se ne upotrijebi. Svi mi uostalom koristimo neke načine liječenja od naših predaka, a koji potpadaju pod grupu alternativne medicine. Imate li neki hobi vezan za održavanje fizičke kondicije? Već sam pomenuo da je to plivanje. Nekada sam igrao vaterpolo, volim taj sport i rado sam u bazenu. O potrebi za plivanjem kod svakog čovjeka nema potrebe govoriti, i iz tog razloga bio sam jako srećan kada su otvoreni bazeni u Podgorici, kao i najavom gradonačelnika Mugoše da će biti otvoreno još nekoliko njih jer je to put ka zdravoj naciji. Nadam se da će sličan primjer slijediti i ostali gradovi u Crnoj Gori. S obzirom na to da ste građanin Kotora, da li koristite blagodeti planina i mora? Koristim onoliko koliko mi to vrijeme dozvoljava. Kada je more u pitanju, ja sam pravi Kotoranin koji na kupanje ljeti odlazi oko 6 popodne. Da budem iskren, ne podnosim gužvu i ne vidim zadovoljstvo u tome da se vozikam pola sata do plaže i tamo guram sa hiljadama kupača. Uvijek sam za relaksiraniju varijantu neke od plažica u zalivu ili neke ponte kojih ima mnogo od Stoliva do Perasta. Kada je u pitanju planina, volim ih ljeti. Kako sam snijeg prvi put u životu vidio negdje krajem srednje škole, nemam neki filing

za sniježna zadovoljstva. Kada bi nam putevi bili bolji i sigurniji možda bih se odlučio za neki vikend na Žabljaku ili Kolašinu, gdje vas priroda jednostavno opija i izgleda nestvarno. Ovako......često kažem prijateljima ...kanjon Morače ...ne ,hvala, do proljeća. Šta najčešće, proizvodi pozitivnu energiju u Vama i sa kim je rado dijelite? Djeca, draga osoba i prijatelji. Volim da sam okružen njima. Volim neopterećujuće razgovore. Dakle, kada se ne priča o televiziji, novinarstvu i onome čime se profesionalno bavim. Sa djecom mogu da provedem sate i zato koristim svaki slobodni trenutak da budem sa njima, jer me to relaksira. Pratite li reformu zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja je u toku i šta mislite o tome? Pratim u onoj mjeri u kojoj to zahtjeva moj posao. U našoj zemlji ima mnogo dobrih zakona, ali problem nastaje kada treba da se primjeni u praksi. Kako od korisnika tako i kod onih koji treba da sprovedu isti. Mislim da se još mnogo mora uraditi na edukaciji i građanstva i ljekara, a ovi drugi da moraju biti plaćeni adekvatno svojim obavezama. Ipak su oni ljudi koji na neki način upravljaju našim životima koji su mnogo uložili u svoje obrazovanje. Velika je to odgovornost i zato treba biti i adekvatno nagrađeni za tako nešto, ali i snositi posljedice za eventualne greške i neznanje. R.T.

29


Sličnosti i razlike GRIPA (influence) i PREHLADE (nazeba) Bez obzira na to da li ste dobili grip ili prehladu, uzimajte Razlike između gripa i prehlade ponekad nije lako uočiti, mnogo tečnosti, odmarajte se, vlažite vazduh u prostoriji u iako postoje. Važno je da naučimo kako da prepoznamo kojoj boravite, i češće je provjetravajte. Nabavite preparate simptome oba oboljenja i da ih razlikujemo, jer su načini koje možete dobiti bez zdravstvenog recepta, koji nisu liječenja drugačiji, a posljedice specifične. specifični lijekovi protiv virusne infekcije, ali će vam Ono što je zajedničko za grip i prehladu jeste činjenica da su pomoći da lakše prebrodite grip ili prehladu. Ne uzimajte to najučestalije zarazne bolesti u svetu. Od njih obolijevaju antibiotike na vlastitu odgovornost. Prehlada i grip su svi, bez obzira na pol i starost. Javljaju se u jesen i zimi, ali i virusne bolesti i antibiotici vam ne mogu pomoći. Tek ako u rano proljeće. Uzrokuju ih virusi koji pospješuju pad se jave komplikacije kao što su bakterijska infekcija sinusa, odbrambenih snaga organizma. Izvor infekcije je zaražena, uha, bronhitis, upala pluća, ljekar će vam, ako je potrebno, odnosno, prehlađena osoba, koja viruse izlučuje sekretima. propisati antibiotik. Zato, javite se vašem ljekaru ako vam se Put širenja zaraze je dvojak. Kapljice nastale kašljanjem, simptomi pogoršaju ili ako traju duže od nekoliko dana, kao kijanjem ili govorom šire se vazduhom. Drugi način je ukoliko uvidite da je vaše zdravstveno stanje bez znakova prenošenje virusa direktnim kontaminiranjem predmeta poboljšanja, ili ako ste se osjetili malo bolje, pa su se nakon koje zaražena osoba koristi ili dodiruje. toga javili ozbiljniji simptomi kao što je mučnina, Virusi prehlade i gripa napadaju nos, nosne sinuse, grlo i povraćanje, visoka temperatura, drhtavica i groznica, bolovi gornje disajne puteve, ždrijelo i bronhije. U organizam ulaze u grudima, kašalj praćen gustim žutozelenim ispljuvkom. udisanjem, tj. preko sluznice nosa i grla, ili nakon kontakta Isto tako, ako ste hronični plućni ili srčani bolesnik, sa zaraženom osobom, odnosno njenim sekretima − nastavite da uzimate svoju svakodnevnu propisanu terapiju izlučevinama, pa se posredstvom ruku virusi unose u pored ove simptomatske, a ako vam ne bude bolje, obavezno sluznicu gornjeg respiratornog trakta zdrave osobe. se konsultujte sa ljekarom. Uobičajeni simptomi su: šmrcanje, začepljen nos, kijanje, grlobolja, grebanje u grlu i ždrijelu, kašalj, povišena tjelesna temperatura, kao i bolovi mišićima i zglobovima, umor, Vakcinom protiv gripa opšta slabost i malaksalost. Period inkubacije, tj. vrijeme Protiv gripa možete da se vakcinišete, ali prehladu ne proteklo od unošenja uzročnika u organizam do pojave možete da spriječite na taj način. Posle prehlade ostaje prvih simptoma, je jedan do četiri dana nakon dodira sa specifični imunitet u trajanju od četiri mjeseca, to jest virusom. Prehlada, kao i grip, traje dva do sedam dana ako otpornost prema tipu virusa koji je uzrokovao prehladu. ne dođe do komplikacija. Liječenje uzroka bolesti nije Kod gripa, ako ste vakcinisani, zaštićeni ste od virusa koji je moguće, tako da se liječe simptomi, pa je i terapija „aktuelan“ te sezone, a ako niste, otpornost vašeg organizma „simptomatska“. To znači da se lijekovima smanjuju i zavisi od njegovih odbrambenih snaga. olakšavaju simptomi i tegobe. Najpodložniji gripu i prehladi su djeca, starije osobe, kao i RAZLIKE IZMEĐU PREHLADE I GRIPA bolesnici sa hroničnim PREHLADA GRIP bolestima ili osobe sa slabijim Trajanje simptoma: blaži; najizraženiji prva intenzivniji i dugotrajniji; imunološkim sistemom. dva-tri dana, ne traju dugo, započinju naglo, traju i po 5-7 dana nekoliko dana (ujednačenog Uobičajeni simptomi: intenziteta) glavobolja, opšta malaksalost, Tjelesna temperatura: umjereno povišena (ne visoka temperatura (i do nadraženost sluzokože nosa i prelazi 38ºC ) 41ºC) grla, kijanje, suzne oči, osjećaj hladnoće i drhtavice, suv kašalj iznenadni osjećaj slabosti i Uobičajeni simptomi: iznenadni osjećaj slabosti i glavobolja, opšta umora, groznica, jak kašalj, umora, groznica, jak kašalj, malaksalost, nadraženost bolovi u mišićima, jaka bolovi u mišićima, jaka sluzokože nosa i grla, glavobolja i grlobolja, bolne oči. glavobolja i grlobolja, bolne kijanje, suzne oči, osjećaj oči hladnoće i drhtavice, suv kašalj

30



Danijel Vincek poručuje: Jedemo da bi živjeli... Ne, živimo da bi jeli

ZDRAVLJE

Zavisno od sezone i načina života mijenjati ishranu i činiti je raznovrsnom Piše: Dražen Drašković Pored toga što je samostalno djelovao na sticanju saznanja koja doprinose proširenju ljudskih vidika u traganju za produženjem životnog vijeka, kao i očuvanju ličnog zdravlja, čovjek je imao i dosta podrške od okoline. On je koristio iskustva onih koji su se ranije bavili istraživanjem ovog polja, a trudio se i da u svoja istraživanja uklopi i specifičnosti vremena. Dobar dio tih traganja pokrenut je potrebom za zdravljem. Uvijek je važilo pravilo — zdravlje je i trpeza. U razgovoru na temu koliko pravilna ishrana pomaže u postizanju zdravog načina življenja Medicalov gost je bio g. Danijel Vincek. Svjedoci smo da živimo u nepovoljnoj životnoj sredini u kojoj se, bez posebnog truda, svakodnevno mogu prepoznati nepovoljne, čak štetne aktivnosti njenih glavnih aktera. Govoreći o specifičnostima aktuelne životne sredine, Danijel Vincek skreće pažnju na paradoksalnu pojavu da su

Danijel Vincek

32

čovjek i životinje u savremenim životnim okolnostima postali „paraziti na biljkama“. Treba biti svjestan da je uloga biljaka od nezamjenljivog značaja u lancu ishrane i da ta, kako kaže Vincek, „živa stvorenja“, treba zaštiti ili se bar potruditi da mijenjanjem sopstvenih navika doprinesemo ozdravljenju životne sredine. Izhrana je, kako saznajemo, toliko značajan element čovjekovog socijalnog ponašanja da se na osnovu nje razlikuju tri tipa svjetske civilizacije. One se, kako iznosi naš sagovornik, zasnivaju na dominantnoj prehrambenoj upotrebi pirinča, kukuruza ili žitarica. On podsjeća na značajni doprinos prehrambenih artikala koji su svojevremeno uvezeni iz Amerike u Evropu — kukuruz, paradajz, duvan... Njihov uticaj nije se ogledao samo u obogaćivanju prehrambenog kompleksa, već je imao i značajnije dejstvo na evropski civilizacijski milje. Kruženje materija u prirodi i autonomna regulacija tog osnovnog prirodnog procesa, predstavljaju proces koji je stalni predmet naučno-istraživačkih posmatranja, a plijeni pažnju i divljenje laičke javnosti. Kao jedan od prirodi rijetko posvećenih ljudi, Vincek zapaža: „Čudesna je u tom prirodnom procesu pojava biljaka cvjetnica i nerazdvojna saradnja sa insektima-oprašivačima. Ne prestajemo da se divimo pčelinjim zajednicama — jedinom organizovanom društvu insekata na tom stepenu organizacione funkcionalnosti i njihovom produktu ishrane, kod čovjeka i životinja tako privlačnom.“ Evropskom civilizacijskom krugu svojstvena je ishrana bazirana na upotrebi žitarica. Vincek navodi da se „priprema hljeba od brašna, mljevenih žitarica, može locirati u najstarija vremena, kada je čovjek-lovac počeo da koristi stalnije mjesto boravka i vatru.“ On ističe da „današnji urbanizirani čovjek više nije pješak i brzonogi i bosonogi lovac u stalnom kretanju. On danas sve manje troši snagu na fizičke poslove i napore. On se od hladnoće brani odjećom i obućom, a ne pojačanom ishranom. Da bi način ishrane prilagodio svojim davno formiranim probavnim strukturama vegetarijanca, sve se više ističe nastojanje da moderan čovjek bude usmjeren na slabije kaloričnu hranu. Tome slijedi usmjerenje na integralne, to jest neljuštene žitarice koje mogu da zaposle naš olijenjeni probavni trakt i spriječe prekomjerno magacioniranje masnoća u našem tijelu.“ U Crnoj Gori, tj. načinu ishrane imanentnom ovom podneblju, primjećuju se izvjesne konstante u upotrebi


pojedinih vidova namirnica. Priprema ječma, prosa, heljde, u nešto manjoj mjeri pasulja, diktirala je tradicionalni kulinarski koncept. Obrazlažući istorijat ishrane u Crnoj Gori, Vincek govori i o tome da se „tek u XVIII i XIX vijeku, sa napretkom agrotehnike u ishranu u značajnijoj mjeri uvodi kukuruz i krompir.“ On iznosi opštu ocjenu o tome da se „dinarska struktura visokog i koščatog gorštaka formirala ishranom baziranom na upotrebi mlječnih proizvoda i mesa.“

Svi smo bili vegetarijanci

Postoje očevidni dokazi da su pračovjek i većina sisara bili vegetarijanci. To još i danas kod čovjeka potvrđuje dužina i komplikovanost probavnog trakta. Za današnji način ishrane, međutim, (jak udio mesa i bjelančevina) čovjeku bi bila dovoljna svega jedna četvrtina naslijeđene dužine crijeva. U tom smislu moderni nutricionisti sve više upućuju na progam ishrane koji će sadržavati kabastu hranu te više voća i povrća. Ipak, pri tome treba imati u vidu da je intelekt čovjeka, inteligencija grabljivica, napredovao sa usmjeravanjem na ishranu mesa. Govoreći o tradicionalnim načinima pripreme hrane, naš sagovornik podsjeća na staru rusku poslovicu — Boršč i kaša, hrana naša. Navodi zanimljivi podatak o tome da je spravljanje kaše za ishranu prethodilo spravljanju hljeba, čija je tehnologija proizvodnje zahtjevnija u odnosu na pripremanje kaše. Pripremanje kaše se, dodaje on, obavljalo mljevenjem u ručnom žrvnju. Na pitanje o tome šta bi trebalo da bude zastupljeno na crnogorskoj trpezi pored uobičajenih mlječno-bjelančevinastih sadržaja, Vincek odgovara sugestijom da je potrebno izvršiti „usmjerenje na primorsko-dalmatinsku kuhinju, u kojoj veliki dio sačinjava riba i povrće.“ Među neizbježne i kod nas vrlo prisutne atribute kuhinje svrstava sir. On, međutim, navodi primjere zemalja evropskog okruženja (Francuska, Italija, Švajcarska, Njemačka) da bi nas podstakao da razmislimo o načinu upotrebe ove sirovine i skrenuo pažnju na u svijetu aktuelno fermentisanje sireva radi pravilne upotrebe u ishrani. Navodi da „ono što mi iznosimo na trpezu za njih je sirovina od koje tek fermentacijom treba da se dobije vrsta sira koja ’zaključava stomak‘. Uzima se samo manje parče od tri-četiri vrste i to isključivo poslije jela, a ne ispred kao kod nas.“ U cilju regulacije načina ishrane, savjetuje: „Smanjiti mesne obroke, posebno roštilj, i zamijeniti tradicionalnim obrocima varenog mesa.“ U svakodnevnu prehrambenu upotrebu neophodno je, preporučuje Vincek, vratiti svinjsku mast. Kada je u pitanju upotreba ulja, posebnu prednost, po njegovom mišljenju, zaslužuju tradicionalna ulja, tj. ulja masline i bundeve. Kao dobar obrok iz domaće kuhinje naš sagovornik preporučuje piti sirnicu, posebno zeljanicu. U grupu jela koja se danas, nažalost, sve manje primjećuju u ishrani, a imaju posebnu vrijednost u ostvarivanju zdravog načina življenja, spadaju i ova koja se nalaze u Vincekovoj preporuci: „punjenje štavljem i zelenim brašnjenikom zvanim Trava Dobrog Henrika. Nadalje bi tu pomenuli žučenicu — maslačak koji se ističe kao ranoproljećna salata. Naše bake su

žučenicu miješale u kaše žitarica i čorbe, kako bi se poboljšao ukus i dodali u zimskom periodu izgubljeni vitamini. Naravno, danas imamo sve manje vremena da se kisjeli domaći kupus. Posebno za salate je interesantan onaj ljubičaste boje, a sladak i kisjeli kupus bi trebao da bude nezaobilazan na našim trpezama.“ Dajući dobru preporuku onima koji zaista žele da ishranom doprinesu optimalnom funkcionisanju sopstvenog metabolizma, Danijel Vincek tvrdi: „Zavisno od sezone i načina života neophodno je mijenjati ishranu i učiniti je raznovrsnom.“ Potrebno je, smatra on, uložiti napor u praćenju načina reagovanja organizma na upotrebu određenih prehrambenih artikala, tj. pratiti da li neka namirnica prija ili ne. Uz to, potrebno je obratiti pažnju na način pripreme namirnica. Kao bitan princip u ishrani, nameće se njegov savjet: „Jesti umjereno, olagano i sažvakano.“ U dnevnoj ishrani i liječenju nezaobilazna je upotreba čajeva. Vincek iznosi da su oni „uvijek bili pripremani u svakoj kući i prema tradicionalnim mješavinama. Na primorju to je pelim, žalfija i vrijesak — a u kontinentalnoj Crnoj Gori — pelim (pelinkovac), planinski čaj (origano), čaj od šipurka bogat vitaminom C (miješa se sa majčinom dušicom, nanom ili kamilicom).“ Od pića tradicionalne upotrebe na našem podneblju, treba pomenuti vodnicu, bozu, a ne treba zanemariti ni dragocjenu primjenu soka od maline, cijenjenu naročito u poboljšanju dječje ishrane. Konzumiranje vodnike i boze, kako kaže naš sagovornik, važan je faktor za poboljšanje jednolične zimske ishrane. Vodnika je, podsjeća on, piće koje se spravlja od zukve (divlje jabuke) kao glavne sirovine, a može sadržati i plodove kleke ili dr. ljekobilja. Priprema se na način što se plodovi zukve ostave potopljeni u vodi. Fermentacija traje dvadesetak dana. Boza je, prisjetimo se, osvježavajuće i zdravo piće nastalo vrenjem kukuruznog brašna.

Rakija na stolu

Prastari je običaj rakija na stolu. To je kod nas aperitiv, dok je to u svijetu Zapada digestiv (to jest – pije se poslije jela). Isto tako, umjereno trošenje vina, bilo uz samo jelo, ili možda bolje neposredno poslije obroka, umjerenim gutljajima, ali ne više od dva i po decilitra. Uz svako jelo podešava se određena vrsta vina (bijelo ili crno). Uz kvalitetno vino ide opušten razgovor sa planiranjem radova i namjera. Na svakom srednjovjekovnom dvoru postojala je vrlo ugledna funkcija peharnika, čija je jedina obaveza bila da na određen način sipa vino vitezovima u njihove pehare blagim mlazom. Tom tehnikom sipanja vino je dobijalo na viskozitetu, istjerivali su se vazdušni mjehurčići i budila aroma dotične vrste vina i njenog porijekla. Vino se ne pije zbog učinka alkoholnog sastojka, već ono predstavlja artikal ishrane, lijek, prije svega akt prastare kulture i civilizacije Mediterana. Vino inspiriše poeziju, ljubav i druženje. Naravno, kao i kod ljekobilja, sve se svodi na količinu, jer sve što je prekomjerno djeluje otrovno. Osim dobro poznatih i u opštoj potrošnji uvedenih rakija od loze i škilje, trebalo bi da se okrenemo i drugim vrstima – na primjer – od drenje, čiji plodovi sada u velikim količinama propadaju neiskoršteni – kaže Vincek.

33


ORGANSKA HRANA

ŽIVOT BEZ PESTICIDA Organska hrana je ona hrana koja u toku uzgajanja, proizvodnje, obrade i skladištenja nije podvrgnuta nikakvim hemikalijama. Tako je organsko voće i povrće dobijeno bez upotrebe pesticida, herbicida, vještačkog đubriva i prezervativa na bilo kojem nivou obrade. U stočarstvu se, takođe, poštuju principi prirodnog uzgajanja bez upotrebe hemikalija, antibiotika, hormona, i životinjama je omogućeno slobodno kretanje u prirodnom ambijentu. S druge strane, takozvana konvencionalna hrana poprskana je pesticidima i herbicidima koji mogu sadržati sastojke koji su štetni po ljudsko zdravlje, kao što su kadmij, polyklorinski difenoli, kao i PCBs, koji su pronađeni u vještačkom đubrivu. Međutim, i analiza proizvoda koji su uzgajani prema organskim principima, pokazuje da ni oni nisu sasvim lišeni tragova hemikalija. Ipak, nije riječ o tome što nisu poštovani principi organskog uzgajanja, već je do zagađenja došlo usljed isparavanja hemikalija sa obližnjih konvencionalno obrađivanih kultura, ili su zagađene podzemne vode, loš je transport i uskladištenje proizvoda. To dovodi do zaključka da je jedan od važnih uslova proizvodnje organske hrane to da se uzgaja na zemlji koja nije bila obrađivana najmanje 3-5 godina, da se smanji upotreba hemikalija na konvencionalno uzgajanim

34

površinama, kao i da se zaštite podzemne vode od zagađivanja. Neke studije pokazuju da organski proizvedena hrana nije ni sigurnija, niti ima veću hranjivu vrijednost od konvencionalne, dok mnoge druge prikazuju organsku hranu kao superiornu, pogotovo po znatno većoj količini antioksidanata koji su potrebni u većim količinama, između ostalog, u smanjenju koncentracije dušičnih soli u organizmu. Te iste soli, u velikim koncentracijama, pokazale su se kao jedan od uzročnika razvoja različitih vrsta karcinoma. Organski proizvedena hrana, iako se ne razlikuje po količini hranjivih sastojaka (proteina, karbohidrata, minerala) od konvencionalno proizvedene hrane, ima znatno veću moć asimilacije i proizvodnje energije u našem organizmu, jer nije opterećena stranim hemikalijama koje usporavaju razgradnju hrane. U jednom naučnom projektu, stručnjaci su se pozabavili konkretnim prednostima organske u odnosu na neorgansku hranu. Tako, po njima, organska hrana sadrži 27 odsto više vitamina C, 21 odsto više gvožđa, 29 odsto više magnezijuma i 13 odsto više fosfora. U skladu sa tim, u prosjeku, organska hrana je oko 30 odsto skuplja od konvencionalno proizvedene. Razlog leži i u tome što su povećani troškovi uzgajanja, smanjeni su prinosi zbog neupotrebe pesticida i anorganskih gnojiva, a i povećana je potreba za ljudskom radnom snagom u procesu proizvodnje i skladištenja.


?`USXM VQ :[bM \MXQ`M YXUVQÓZUT \^[Ufb[PM 9XVQWM^Q :UWM

<^bU a /^Z[V 3[^U U ^QSU[Za ;^SMZ_WU \^[Ufb[PU <-B8-7- 6;3A>@ ?5>1B5 ?- 8617;B5@59 .58619

BM Z[ VQ PM fZM ?bQ `[ ZM Q W^MbQ VQPa \^U^[PZ[ VQ

;^SMZ_WU \^[Ufb[PU a `b[V[V U_T^MZU fZMÓQ bU Q bU`MYUZM

/M < 2Q 9S bU`MYUZ / U ;YQSM YM_ZUT WU_QXUZM

M ZVUT[b \^U^[PZU NMXMZ_ ÓabM `b[VQ fP^MbXVQ U fP^MbXVQ `b[VQ \[^[PUOQ


PRAVILA! Da bi neko povrće bilo smatrano organskom hranom, ono mora biti odgajano uz poštovanje sljedećih pravila: • Ne smiju se koristiti pesticidi, herbicidi, ni slična sredstva. • Njiva na kojoj se uzgaja organska hrana mora biti najmanje tri protekle godine bez hemijskih sredstava. • Ta njiva mora imati i jasne granice, da biljke na njoj ne bi dolazile u dodir sa hemikalijama sa susjedne njive. • Zabranjen je genetski inženjering - sve mora biti u skladu sa prirodom. Kada je riječ o organskoj hrani životinjskog porijekla, pravila su sljedeća: u ishrani životinja ne smiju se koristiti hormoni koji vještački pospješuju rast, ni bilo kakvi ljekovi, kao ni ostala vještačka sredstva.

OSTALE VRSTE HRANE I PREHRANE 1. Cjelovita hrana - Pojam označava hranu iz koje različitim procesima prerade nijesu odstranjeni hranjivi sastojci. Na primjer, u slučaju žitarica odstranjena je samo vanjska ljuska ili pljeva, te na taj način zrno zadržava sve svoje kvalitete. Jedina obrada može biti mrvljenje (griz ili brašno), ali ne i odstranjivanje mekinje i klice. 2. Prirodna hrana - Hrana koja nakon ubiranja ili sjetve nije procesirana ili izložena aditivima, konzervansima, vještačkim bojama i slično, prirodna je hrana. Često se taj naziv zloupotrebljava za proizvode koji u stvari nisu prirodni - vođeni komercijalnim interesima, proizvođači na pakiranju ističu oznaku „natura“, sugerirajući time ono što u stvari nije tačno. 3. Procesirana hrana - Tu spadaju sve namirnice koje se posebno obrađuju pakiranjem, prešanjem, drobljenjem, kondenzovanjem, zamrzavanjem, homogenizovanjem, pasterizovanjem, cijeđenjem, izlaganjem visokim

temperaturama, i slično. Takve su namirnice uglavnom lošijeg ukusa, te da bi postale primamljivije za tržište, dodaju im se vještačke boje i poboljšivači ukusa, najčešće vještačkogg porijekla. 4. Dijetna hrana - Namirnice koje se posebnim planiranjem u laboratorijima, te posebnim postupcima procesiranja, proizvode u svrhu liječenja, ili pak održavanja organizma, predstavljaju tzv. dijetnu hranu. Takve namirnice ne zadovoljavaju standarde organske ili prirodne prehrane. Često sadrže aditive, vještačke boje i zaslađivače. Ponekad se namirnica planirano osiromašuje, kao, na primjer, žitarice iz kojih se vadi gluten, radi zaštite zdravlja osoba sa netolerancijom na gluten. 5. Vegetarijanska prehrana - Današnje vegetarijanstvo možemo podijeliti na nekoliko grupa: • Veganski način – podrazumijeva prehranu isključivo namirnicama biljnog porijekla, što isključuje jaja i mliječne proizvode. U mnogo slučajeva kod primjene klasičnog veganstva, uočljivo je zanemarivanje kvalitete namirnica, te česta potrošnja rafiniranog šećera. Veganstvo je najčešće izraz etičnosti, a često je potaknuto i nekim duhovnim učenjem. • Laktovegetarijanski način - vrsta je vegetarijanske prehrane koja ne isključuje mlijeko i mliječne proizvode, već naprotiv, često sastav prehranjivanja gradi upravo na mliječnim proizvodima. Ovaj oblik prehrane, takođe, je motivisan etičkim načelima. To je najčešći oblik vegetarijanstva na Istoku i Zapadu. 6. Makrobiotička prehrana - Organsko-biološki uzgojene namirnice, što manje procesirane, bez aditiva, te primarno biljnog porijekla, predstavljaju suštinu makrobiotičke prehrane. Ona sadrži i vegetarijanska načela, no istovremeno ostavlja mogućnost da sve populacije koje su podnebljem, ili tradicionalnim načinom života upućene na prehranjivanje mesom, to i nadalje čine u skladu sa zakonima prirode i prema načelima neophodnog. R.T.


BIOFLAVONOIDI (VITAMIN P) - ŠTITE KRVNE SUDOVE

Previše holesterola?

Piše: mr ph. Pavle Jurlina Reci mi u kakvom stanju su ti krvni sudovi pa ću ti reći koliko si zdrav! Izreka je dobro poznata u narodu koja aludira na dvije najsmrtonosnije bolesti - srčani i moždani udar, a koje nastaju zbog začepljenja malih krvnih sudova u srcu i mozgu. Problem se javlja kada se tokom života preobilno hranimo masnom hranom životinjskog porijekla i kada se nedovoljno konzumira voće, naročito ono citrusno (limun, narandza, grejp). Atraktivne boje voća (flavonoidi) koje se kreću od žute do narandzaste, smatraju strucnjaci su bioaktivne materije koje itekako pomažu! Od kako je sintetizovan vitamin C, postavljalo se uvijek isto pitanje; šta je bolje - tableta iz bočice ili limun? Odgovor je dugo bio, kako je to hemijski potpuno identična materija i sasvim je svejedno šta uzeli. Ali, danas više ne mislimo tako jer se sada zna da u limunu pored C vitamina ima i drugih materija (flavonoida) koje mnogo bolje djeluju zajedno sa C vitaminom nego kad se daju odvojeno! Pažljiva analiza gotovih dopuna vitamina C koji dolaze na tržište pokazuje da takav preparat uvjek sadrži smjesu bioflavonoida ili neke od njih (rutin i hesperidin). Ova dva zadnja se dodaju u količini po 10 mg na čajnu kašičicu. Zašto? Zato što se smatra (a za to postoje argumenti) da se vitamin C bolje absorbuje uz prisustvo ovih materija. Učestvujuci u gradji "cementne" mase veziva, one jačaju kapilare i osiguravaju od propustljivosti ("likanja" ) tj. od potkožnog krvarenja . Ako su ovi kapilari elastični, lakše će podnijeti sve životne stres situacije! Ne smijemo zaboraviti da strah, tjeskoba, žalost i druge jake emocije deluju na tonus krvnih sudova u smislu naglog stiskanja, što se u ponovljenim situacijama može završiti i fatalno. Pokazalo se da su bioflavonoidi korisno pomoćno sredstvo kod prskanja kapilara, naročito kod osoba koje su prisiljene svakodnevno konzumirati aspirin, protiv hronične venske insuficijencije, kod manjih sportskih povreda gdje je nužna brza rehabilitacija, kod manjih ili većih modrica nastalih zbog udaraca tupim predmetima, kod dijabetesa, katarakta, retinopatije, otoka i upale zubnog mesa itd. Gdje ih ima? Tamno obojeno voće (grožje, borovnica, kupina), citrusno voće, čaj i crno vino, soja i razni drugi obojeni plodovi. Doziranje i toksičnost: Kao ekstrakti prirodnih sirovina, bioflavonoidi nisu toksični, naravno, kada se koriste u preporučenim granicama. Smatra se da 1000 mg citrusnih bioflavonoida i 400 mg quercetina dnevno, predstavljaju optimum bez ikakvog rizika.

Samo dvije biljne kapsule dnevno u borbi protiv holesterola h

Povišene vrijednosti “lošeg” LDL holesterola mogu nanijeti veliku štetu srcu i krvnim sudovima, smanjujući njihovu elastičnost. Kako bi pomogli svome srcu i krvnim sudovima, pravo rješenje dolazi iz Enciana, preko lijeka iz prirode u obliku crvene riže, kineskog drevnog proizvoda za zdravlje srca, dobijenog fermentacijom riže pomoću kvasca Monascus purpureus.

prirodno djelotvorno samo dvije na dan

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU: Podgorica, 4. jula 60, tel: +382 20 622 400


III FORUM JAVNIH PRUŽALACA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZEMALJA CENTRALNE I JUGOISTOČNE EVROPE ODRŽAN U BUDVI

PRIMARNA JE PRIMARNA ZAŠTITA Primarnu zdravstvenu zaštitu trebalo bi staviti u centar zdravstvenog sistema, zatim razviti zdravstveni informacioni sistem (ZIS), a u cilju prevazilaženja negativnih efekata aktuelne ekonomske krize u oblasti zdravstvene djelatnosti neophodno je donijeti zajedničke mjere svih činilaca sistema zdravstvene zaštite u zemlji – samo su neki od zaključaka III Foruma javnih pružalaca zdravstvenog osiguranja zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope, koji je 22-23. oktobra održan u Budvi. Riječ je o zaključcima i preporukama relevantnim za sve institucije zdravstvenog osiguranja zemalja Centralne i Jugoistočne Europe, koje su učestvovali na Forumu, koji je, u skladu sa Memorandumom o razumijevanju povodom osnivanja i rada Mreže javnih pružalaca zdravstvenog osiguranja zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope, organizovao Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Medical integralno prenosi zaključke učesnika Foruma: - Učesnice Foruma smatraju da je sa stanovišta odabira tema, kao i prijavljenih radova i njihovog sadržaja, sa stanovišta razmjene iskustava, informacija i dobrih praksi, Forum bio veoma uspješan. - Učesnice Foruma, na osnovu prikazanih prezentacija uspješno ocjenjuju zdravstvene reforme u zemljama članicama Mreže. - Realizacija vizije organizacije i finansiranja zdravstvenog sistema zavisna je od cijelog niza faktora, kao što su društveno-politički sistem, ekonomski razvoj, uključivanje zajednice, spremnost ljudi za promjene, kulturne, etičke i moralne vrijednosti, edukacija itd. - Uspješan zdravstveni sistem trebalo bi da posebnu pažnju posveti promociji zdravih stilova života i prevenciji zdravlja kroz stavljanje primarne zdravstvene zaštite u centar zdravstvenog sistema. - Neophodno je razvijati zdravstveni informacioni sistem (ZIS) koji će obuhvatati sve poslovne procese i biti orjentisan prema menadžerima i pacijentu, odnosno dostupnijim informacijama o zdravstvenom stanju pacijenta, bez obzira na njegovu mobilnost, integracijom poslovnog (PIS) i medicinskog (MIS) informacionog sistema. - U cilju prevazilaženja negativnih efekata aktuelne ekonomske krize koja se u svim državama osjetila i u oblasti zdravstvene djelatnosti, neophodno je donositi efikasne

38

mjere na osnovu povjerenja i partnerskih odnosa u sistemu zdravstvene zaštite (ministarstva, nacionalni fondovi, davaoci zdrastvenih usluga). - Izvođaći obaveznih zdravstenih osiguranja i nacionalnih fondova za finansiranje u vremenu finansijske i privredne krize ključni su akteri za održavanje stabilnosti i finansijske održivosti sistema zdravstvene zaštite, i moraju se osposobiti za efikasnije strateško planiranje i definisanje mjerljivih ciljeva, što podrazumijeva i traži bržu informatizaciju poslovnih procesa. Nacionalni Fondovi zemalja koje su članice Evropske Unije saglasile su se da će na osnovu svojih iskustava pružiti pomoć i savjete za prilagođavanje rada Fondova zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope koje su u fazi pristupanja EU. Učesnici III Foruma donijeli su jednoglasno odluku da se IV Forum održi u Makedoniji u septembru 2010. godine.

UJEDNAČITI CIJENE LIJEKOVA Učesnici Foruma saglasili da će u narednom periodu nastaviti saradnju u oblasti metodologije formiranja pozitivne liste lijekova, razmjene informacija o cijenama, radi njihovog ujednačavanja, kao i načina učešća osiguranih lica u troškovima. Pored toga, preporuke su i da se radi na razmjeni iskustava u organizaciji i sprovođenju obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kao i u oblasti


definisanja i ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranih lica. Takođe, između ostalog, potrebna je saradnja i u oblasti ugovaranja zdravstvenih usluga, implementaciji javno-privatnih modela u zdravstvu, i u oblasti informacionih tehnologija.

SVI KUBURE SA OSIGURANJEM Učesnici Foruma ocijenili su i da skoro svi Fondovi u okruženju, a i šire, kubure sa finansiranjem zdravstvenog osiguranja, jer je sredstava sve manje, a potrebe osiguranika sve izraženije. Tako je, otvarajući skup, crnogorski ministar zdravlja Miodrag Radunović, napomuo da se zdravstveni sistemi zemalja u regionu suočavaju sa brojnim problemima.

ministar zdravlja, Miodrag Radunović - Globalna kriza i starenje stanovništva sve više otežavaju funkcionisanje zdravstvenog sistema. U poređenju sa susjedima, Crna Gora je odmakla u reformi primarne zdravstvene zaštite. Svjesni smo da dosadašnji razvoj zdravstvene djelatnosti nije išao u skladu sa svjetskim trendovima i naučnim saznanjima o uspješnosti i efikasnosti organizacije zdravstvene službe. Veliki dio zdravstvenih potreba zadovoljavale su bolnice, čime se, s jedne strane, povećavao deficit, a s druge zaboravljala činjenica da nijedan zdravstveni sistem na svijetu ne može da pruži sve što građani od njega traže. Reforma zdravstvene primarne zaštite prepoznata je kao uspješna, a izabrani ljekar kao čuvar zdravstvene kapije, zaživio je u svim gradovima Crne Gore. Kompleksna reforma drugog i trećeg nivoa tek slijede - istakao je Radunović. Direktor crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, Ramo Bralić, naglasio je da su usvajanjem Strategije zdravstvene politike u Crnoj Gori do 2020. godine, date osnovne smjernice za reformu zdravstvene djelatnosti, a sve radi podizanja kvaliteta zdravlja građana i poboljšanja zdravstvenog sistema, uz raspoloživa finansijska sredstva. - Jedan od inicijatora i nosilaca reformi je svakako Fond,

koji je 2006. godine usvojio Strateški razvojni program do 2011, kojim je definisano osam strateških ciljeva i predviđena njihova realizacija kroz 19 projekata. Smatramo da smo u proteklom periodu postigli značajne rezultate i prevazišli mnoge probleme, prvenstveno one u dijelu finansiranja - ocijenio je Bralić. Kako kaže, preuređena je stomatološka i apotekarska služba, što je podržano od Svjetske banke sa pet miliona dolara, a nastavak reforme Svjetska banka će pomoći sa još 5,1 milion eura. - Reforma zdravstvenog sistema mora biti završena u Crnoj Gori do 2012. godine - naglasio je Bralić, apelujući pri tome na Ministarstvo finansija i Vladu da imaju razumijevanje za budžet Fonda zdravstvenog osiguranja, jer, kaže, krizu ne bi smjeli da plaćaju osiguranici.

MANJE POSLA - MANJE NOVCA ZA OSIGURANJE Na Forumu su učestvovali i predstavnici srbijanskog i hrvatskog fonda, koji su se osvrnuli na uticaj ekonomske krize na tamošnje zdravstvo. Tako je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Srbije, Svetlana Vukajlović, saopštila da je u posljednjih 12 mjeseci sto hiljada ljudi u Srbiji ostalo bez posla, što je automatski značilo i manje novca za zdravstveno osiguranje. A, kako kaže, iduće godine biće još i manje novca. - U krizu smo ušli spremno, zdravstveni sistem nema dugova, pa može održati postojeći nivo osiguranja. Od sljedeće godine ide reforma, doktori će imati plate uslovljene obimom i kvalitetom rada, što je već urađeno u Crnoj Gori - naglasila je Vukajlović. Po riječima pomoćnika direktora Zavoda za zdravstveno osiguranje Hrvatske, Maria Bagata, hrvatski Zavod ima prvi put uravnotežen nivo prihoda i rashoda. - U Budvu smo došli da vidimo iskustva zemalja iz regije, ali i da prezentujemo šta smo mi napravili. Sa reformom smo počeli prije nešto više od godine i zadovoljni smo rezultatima - rekao je Bagat. R.T.

39


Nakon podgoričkog seminara ORL kompanije “Tomić-Alfa”

Amigo za korak sa Evropom “…Skoro dnevno moramo pratiti Evropu i u oblasti audiologije!”, moto je i seminara koji su nedavno u Podgorici, za medicinsko osoblje ORL Crne Gore, upriličili naša kompanija “Tomić-alfa” i partner, inače vodeći svjetski proizvođač slušnih aparata – danski “Otikon”, inače sa zavidnom tradicijom dužom od stoljeća uspješnog postojanja. Crnogorski ljekari-specijalisti i ostali koji se bave problemaitkom oštećenja sluha, na ovom skupu imali su zbilja izuzetnu priliku da budu i među prvima u Evropi koji su se detaljnije mogli upoznati sa najnovijim dostignućima u oblasti audiologije i najsavremenijih slušnih aparata... Istaknuti audiolog «Otikona», Dragan Gusatović, između ostalog, upoznao je učesnike prvenstveno o tom; koju funkciju savremeni slušni aparat treba da ima, te o odnosu audiologije (teorija) i tehnologije (primjena), sa ključnim momentima u tehnološkom razvoju (digitalno, bežično i pravo binauralno procesuiranje), kao i o razvoju industrije slušnih aparata; analognih, programibilnih, digitalnih, te bežičnih, te i o potpuno novim mikročipovima sa binauralnom obradom zvuka koji koji omogućavaju povezivanje u potpuno novom svijetu bežične komunikacije. Povratak vlastitog sluha - ... Monoauralno podešavanje najprije je rađeno za jedno uho, dok binauralnost omogućava da se pacijent posmatra kao cjelina, uz jednostavniju kordinaciju, smatra ovaj stručnjak, uz napomenu o takvim prednostima i sa aspekta brzine, te koordinacije, usklađenosti u pojačanju i promjenama programa između dva aparata. I sinhronizacija je u ovom slučaju jednostavna tehnologija, poput direkcionalnosti i redukcije buke, u dva aparata. U najkraćem, dva aparata funkcionišu kao jedan, kako bi se obezbijedio potpun stereofoničan doživljaj okruženja, nepogrešiva orjentacija u prostoru i stabilnost zvuka u dinamičnim situacijama, s druge strane. Prosto, kod pacijenata sa poroblemima sluha, dva uha su, svakako, bolja od jednog!... A i rezultati testiranja pacijenata dokazalli su da binauralno podešavanje omogućava rezultate približne normalnom slušanju. Kao nova era, epoha u razvoju slušnih aparata, «Otikonov» EPOQ omogućava pravu binauralnu obradu zvuka, baš tako kao je to sama priroda osmislila, uz bogatiju zvučnu sliku, te prirodan 3D-doživljaj zvuka. U tom slučaju, svakako, poboljšano je razumijevanje govora; kvalitetniji,

40

čistiji zvuk uz diskretan i elegantan dizajn i, što je veoma važno - prepoznavanje sopstvenog glasa! - Ovo je prvi aparat koji može da prepozna glas klijenta, ambijentalni zvuci ostaju stabilni i netaknuti pri diskontinuitetu u pričanju, što omogućava mnogo prijatnije slušanje, a uz ekstremno veliki opseg, poboljšan je kvalitet, vjerodostojnost, kao i lociranje zvukova, tvrdi Gusatović, uz napomenu da se čak i najviši tonovi sada mogu doživjeti bez mikrofonije, a što je naročito važno pri slušanju muzike. Svijet je globalno već postao «bežičan», ljudi su stalno na vezi, a i svijet medija je u ogromnoj ekspanziji, te sad svakako kvalitetnije dostupan i korisnicima slušnih aparata. Uz to, novi, intuitivniji softver za podešavanje u EPOQ-u svakako je doprinio da čak 95odsto korisnika daju prednost upravo ovom aparatu, naspram ostalih, a i oko 90 odsto distributera ne kriju zadovoljstvo svojih pacijenata, uz ocjenu - dobro ili odlično kada je EPOQ u pitanju, kao i uz njihove česte konstatacije ; « Sjećam se da je ovakav bio moj prirodni sluh»! - To, po mnogim trdnjama svjetskih stručnjaka, predstavlja i pravu revoluciju u konstrukciji slušnih aparata“, naglašava i Slobodanka Tomić, direktorica kompanije «Tomić-Alfa», inače već dugo godina veoma upućena u ovu oblast, uz opasku da veoma stručno i, takoreći - dnevno, njen tim prati evropska dostignuća u oblasti audiologije. Između ostalog, ona je još jednom naglasila kako se u svijetu danas adekvatni slušni aparati isporučuju u svim, pa i najmanjim lokalnim zdravstvenim institucijama...

Slobodanka Tomić u sredini


NAJSAVREMENIJI SLUŠNI APARATI U CRNOJ GORI POZNATE KUĆE

Herceg Novi, Njegoševa 26, Crna Gora/Montenegro tel/fax: 00 382 31 321 667; sms: 069 345 926 www.tomicalfa.com; e-mail: tomicalfa@t-com.me poslovna jedinica Podgorica, Njegoševa 49

t o m i ć

generalni zastupnik

za crnu goru

epoq

epoq power

dual connect

vigo

vigo power

dual mini

amigo t21

amigo arc

ConnectLine Brižnost za najmlađe Svjesni da je nužno više pažnje posvetiti i najmlađima sa oštećenjima sluha, pogotovu školarcima, na seminaru u Podgorici bilo je i o tom govora, a tu je i «Otikonov» izvrsni aparat AMIGO koji mališanima efikasno pomaže i u školi i kod kuće. I ovaj aparat koristi tehnologiju prioriteta govora, da bi se on čuo jasno i bez buke koja postoji u okruženju, dakle, pročišćava signal da malog korisnika zaštiti i od toga. Uz to, AMIGO se adaptira i glasu nastavnika, da bi ostao čujan i prijatan učenicima, tako na primjer kad učitelj govori AMMIGO se utiša da izbjegne sakupljanje nevažnih zvukova. I to je tehnologija, koja, najjednostavniej rečeno – gradi povjerenje, jer AMIGO koristi samo prvoklasne komponente, a uz to je i atraktivno dizajniran, poput mobitela, pa je i kao takav primamljiv najmlađima. “Otikon”-ov AMIGO takođe poboljšava komunikaciju i izvan učionice, na primjer; kada se porodica okupi, bilo da je to u automobile, tokom objeda za stolom ili ili uz televizor, mješavina glasova i druge buke, poput one od kućanskih aparata, ipak, uz pomoć ovog aparata, najmlađi će moći da besprijekorno prate razgovor, te da se veoma lako fokusiraju na glasove. I bez obzira koje AMIGO rješenje za najmlađe bude odabrano, ovaj aparat već se pokazao kao najbolju uređaj za učenje i kominikaciju… - Naravno, znanto više pažnje nužno je posvetiti najmlađima koji imaju problema sa sluhom, sve od beba, pa preko osnovaca, do srednjoškolaca i studenata, a mi smo i toj populaciji , dakako, na raspolaganju sa dužnom brižnošću i širokim izborom najoptimalnijih aparata.

PC

MUSIC

PHONE

TV

MOBILE

REMOTE

Ujedno, napominjem kako je već uobičajena evropska praksa da se najmlađima izdaju i najkvalitetniji slušni aparati i to najnaprednije tehnologije, što kod nas, nažalost, još nije ustaljena praksa. A, kako smo već “na pragu” Evropske unije, svakako ćemo, uopšte, dosadašnju praksu izdavanja slušnih aparata pacijentima sa oštećenim sluhom sa EU morati, veoma brzo, da uskladimo i mi, kaže na kraju Tomićeva, ističući da je i tom bilo govora na pomenutom seminaru u Podgorici, uz uobičajen slogan ove, u oblasti širokog spektra najkvalitetnijih slušnih aparata i vodeće crnogorske kompanije; “Najbolje da se čujemo!” Učesnici seminara u Podgorici Uz tim predstavnika danskog “Otikona”, koji su činili Theis Hartvigsen Larsen, menadžer za Crnu Goru, audiolozi Mikkel i Dragan Gusatović, stručnom skupu u Podgorici prisustvovali su istaknuti crnogorski ljekari ORL I oni koji se bave problematikom oštećenja sluha; Joško Nedić i Sonja Bubanja iz Berana, Branko Petričević iz Kotora, Miroljub Todorović sa Cetinja, Vukašin Barjaktarević iz Herceg Novog, Mišo Pejaković iz Nikšića,zatim; Elvir Zvrko, Mirko Popović, Dejan Pejović, Vladan Knezović, i Srboljub Knežević, svi iz Podgorice, a u ime Fonda zdravstva RCG i Amer Ramusović PR-menadžer pomenute institucije. Takođe, uz stručno osoblje kompanije “Tomić-Alfa”, seminaru su prisustvovali i predstavnici nevladine organizacije koja se bavi problematikom oštećenja sluha kod djece. M. B.

41


JZU Specijalna bolnica za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ – Brezovik

SPREMNI ZA KLINIKU

− U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“, u Brezoviku, godišnje se hospitalizuje oko 2.200 bolesnika, a specijalistički pregleda oko 8.000 pacijenata, što dovoljno govori o važnosti ove ustanove koja prostorno, tehnološki i kadrovski zadovoljava sve uslove da preraste u kliniku za plućne bolesti – ocijenio je direktor te bolnice prim. dr Radovan Mijanović. Bolnica u Brezoviku organizovana je kao jedinstvena zdravstvena ustanova čiji bolnički kompleks obuhvata polikliniku i paviljone. U bolnici koja raspolaže sa 65 soba i 139 ležajeva obavlja se kompletna alergološko-imunološka dijagnostika, kompjuterizovana funkcionalna dijagnostika, radiološka obrada zdravstvenog stanja pacijenata i slično. Dr Mijanović je u razgovoru za Medical saopštio da se u toj zdravstvenoj ustanovi, osnovanoj 51. godine prošlog vijeka, hospitalizuju bolesnici sa tuberkluloznim oboljenjima

42

(godišnje oko 220), sa plućnim neoplazmama (390), astmom (350), hroničnim opstruktivnim bolestima i emfizemima (700), nespecifičnim plućnim bolestima kao

prim. dr Radovan Mijanović


što su pneumonije, pleuropneumonije, bronhopneumonije (oko 270), zatim bolesnici sa sarkoidozom (34 pacijenta) i ostalim bolestima. − Godišnje se u bolnici napravi oko 12.000 rendgenskih snimaka, što znači oko 50 svakodnevno. U svim oblastima dijagnostičkog rada i interventno-radioloških postupaka, primjenjuju se savremene radiološke doktrine. Isto tako, ultrazvučni pregledi i dijagnostika postali su dio svakodnevne rutine (oko 1.500 ultrazvučnih pregleda godišnje) – istakao je dr Mijanović. Kako kaže, na dijagnostici, kroz koju godišnje prođe 10.000 ispitanika zbog ispitivanja disajnih funkcija, rade se svi uobičajeni, rutinski testovi: spirometrija (oko 2.100) body pletizmografija (oko 500), mjerenje difuzije u plućima (oko 2.000), određivanje respiracijskih gasova arterijske krvi (oko 2.500). − U toku je izrada softverske aplikacije za prenos slike sa ultrazvučnog aparata na kompjuter, kako bi se u cilju efikasnijeg liječenja pacijenata, putem internet mreže, mogli konsultovati profesori iz drugih referentnih ustanova sličnih Brezoviku, što ide u prilog opravdanosti organizovanja ove ambulante – najavio je dr Mijanović. U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ navode da je mikrobiološka laboratorija centralna laboratorija u okviru te oblasti u Crnoj Gori i da se u njoj dijagnostikuje stanje mikrobakterija u biološkim materijalima i omogućava kvalitetan i efikasan rad iz oblasti plućne i vanplućne tuberkuloze. Standardni laboratorijski pregledi, napominje dr Mijanović, obavljaju se u sopstvenoj laboratoriji. Govoreći o kadrovskoj opremljenosti, dr Mijanović je naveo da u Bolnici radi 17 ljekara, i to 12 specijalista za plućne

KOMPLEKS SA ŠEST REJONA Bolnički kompleks u Brezoviku sastoji se od Onkološkog odjeljenja sa dnevnom bolnicom, Odjeljenja za netipične plućne bolesti i druge granulomatoze (sa odsjekom za inhalacionu terapiju), Odjeljenja za TB i sarkoidozu, Odjeljenja za opstruktivni sindrom sa intenzivnom i poluintenzivnom jedinicom, i Poliklinike u kojoj se obavlja dijagnostička obrada zdravstvenog stanja bolesnika − sa RTG kabinetom, bronhološkim kabinetom, ultrazvučnom ambulantom i apotekom. bolesti – pneumoftizologa i po jedan internista-kardiolog, specijalista biohemičar, specijalista radiolog, kao i po jedan ljekar na specijalizaciji iz interne medicine i jedan iz mikrobiologije. − Naša bolnica predstavlja i nastavnu bazu Medicinskog fakulteta u Podgorici, u kojoj u nastavi i obrazovanju novih kadrova učestvuju i ljekari zaposleni kod nas, a koji su na fakultetu predavači i saradnici – napomenuo je dr Mijanović. Na kraju, direktor Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ skrenuo je pažnju na značaj izuzetne saradnje sa ministarstvom zdravlja, fondom zdravstva i lokalnom upravom, projektovane sa ciljem stvaranja boljih uslova za boravak pacijenata u bolnici i realizovane u uspješnom rješavanju infrastukturnih problema. O.S.

43


Grupe vaginalnog sekreta Piše: Dr Milana Šoć, specijalista ginekologije i akušerstva Vaginalni sekret je, u stvari, transudat vaginalnog epitela koji nastaje iz krvnih sudova vagine i pomiješan je sa sekrecijom cervikalnih žlijezda. Fiziološka (normalna) bakterijska flora sastoji se iz Doderleinovih bacila, uz čiju pomoć nastaje mliječna kisjelina koja štiti vaginu od infekcija, i daje joj ph od 3,8-4,5. Svaki poremećaj vaginalnog sekreta remeti kisjelost vagine i dovodi do promjena na vaginalnoj sluznici ili grliću materice. Vaginalni sekret se dijeli, na osnovu mikroskopskog pregleda, u 6 grupa čistoće . Zabluda je pacijentkinja da su stepeni gradirani po težini oboljenja. Kod prve grupe vaginalnog sekreta nalazimo Doderleinove bacile i deskvamisane ćelije epitela vagine. Kod druge grupe vaginalnog sekreta nalaze se, uz gore navedeno, pojedini leukociti i malo bakterija. Kod treće grupe postoji znatno povećanje broja bakterija, i kao posljedica toga i leukocita. U četvrtu grupu vaginalnog sekreta spada gonoroično oboljenje koje se kod žena u generativnoj dobi sa normalnom funkcijom jajnika ne javlja izolovano, već kao posljedica gonoroične infekcije grlića materice. Vaginalni sekret ima gnojav izgled. Kod pete grupe vaginalnog sekreta znatno predominira Trichomonas vaginalis, polno prenosiva infekcija. Smatra se da 15-20 % žena ima pozitivan nalaz, a 3-10 % muškaraca su asimptomatski nosioci (bez tipičnih tegoba). Nema direktnog nepovoljnog uticaja na tok trudnoće, ali obično, udružena sa drugim infekcijama, može pridonijeti širenju infekcija i negativno uticajti na trudnoću, u smislu prijevremenog prsnuća plodovih ovojaka i oticanja plodove vode.Učestalost prisustva trihomonijaze kod novorodjenčadi inficirane majke je 5%, pa teba sprovesti adekvatnu terapiju. Vaginalni sekret u ovom slučaju je zelenkaste boje, pjenušav, gnojav i ima karakteristično neprijatan miris. Terapija je vrlo jednostavna i potrebno ju je sprovesti kod oba partnera. U šestu grupu čistoće vaginalnog sekreta predominira Candida albicans u znatnom broju. Nalazi se u 25-50 %žena bez ikakvih simptoma, i tek nakon promjene lokalnih prilika i normalne bakterijske flore, dolazi do njenog rasta i prelazi u očiglednu upalu. Kandida je najčešći uzročnik zapaljenja sluznice vagine. Najčešće se razvija kod dijabetičarki i

44

trudnica, ali i kod djevojčica i starijih žena. Često se javlja kao posljedica uzimanja antibiotika. Sekret je kod ove grupe bjeličast i ima sirast izgled, obično bez mirisa. Češće je prisutan svrab spoljne genitalije. Liječenje je jednostavno, brzo i efikasno. • SAVJET: Primijetili ste da u ovom tekstu nema savjeta vezanih za terapiju, dijagnozu treba da uspostavi ljekar. Ovaj tekst je samo povod da razmislite o svom zdravlju, da primijetite problem, da ga u nekim slučajevima locirate, da se obratite svom ginekologu i da shvatite da liječenje „na svoju ruku“ ide samo na Vašu štetu..


d.o.o. Oktobarske revolucije 44, Podgorica, Crna Gora tel. +382 20 625 015; fax +382 20 623 565; e-mail: meditas@t-com.me

APOTEKA 1

Ul.Sv.Markovića 13

Podgorica

Tel: 020-225-072

APOTEKA 2

Ul.Novaka Miloševa br. 6

Podgorica

Tel: 020-230-454

APOTEKA 3

Ul.13 jula br.1

Budva

Tel: 033-452-454

APOTEKA 4

Ul.O.Revolucije 44

Podgorica

Tel: 020-623-002

APOTEKA 5

Ul.Jerevanska 34

Podgorica

Tel: 020-642-013

APOTEKA 7

Ul.Lamela 2/A5

Podgorica

Tel: 020-656-323

APOTEKA 8

Ul.Bijeli Pavle bb

Danilovgrad

Tel: 020-813-213

Ve l e d r o g e r i j a

SAD

NJEMAČKA

Ul. O. Revolucije 44 Podgorica 020 625 016

FRANCUSKA

FRANCUSKA

ŠPANIJA

FITOMEDIK FRANCUSKA

ŠVAJCARSKA

Kozmetički Centar Kozmetičko –medicinski tretmani lica i tijela

Vrhunska kozmetika za kućnu njegu i profesionalni medicinski tretmani jednog od svjetskih lidera kada je u pitanju zdravlje kože Dr Howarda Murada. *Anti-aging tretmani *Tretmani za njegu kože u predmenopauzi i menopauzi *Tretmani protiv akni, proširenih pora,ožiljaka *Tretmani protiv hiperpigmentacija *Tretmani protiv crvenila kože, kuperoze, rozacee *Tretmani protiv celulita i strija *Klasični tretmani * Luksuzni Cellular lifting i revitalizirajući tretman

ITALIJA

SRBIJA

SAD

Ul. Miloša Obilića 2SB Podgorica Upoznajte se sa potrebama Vaše kože i pružite joj odgovarajuću njegu Pregled kože “Soft Plus” aparatom koji mjeri: *hidrataciju *pH kože *sebum *elastičnost *melanin *temperaturu kože *Mikro kamera koja omogućava analizu različitih tipova kože, skalpa i kose.

Mezoterapija

*Podmlađivanje lica - trenutni lifting efekat *Uspješno tretiranje celulita i strija *Smanjenje obima i zatezanje tijela

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje. Odaberite put za lijepu i zdravu kožu. Stručni savjeti: 069 / 39 99 04; 069 / 02 40 84; 069 / 32 72 14


ZNAMENITE LIČNOSTI I STOMATOLOGIJA

ZUBI KAO SIMBOL PROLAZNOSTI Piše: prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Spec. za oralnu hirurgiju Zubi, kao sastavni dio usne duplje, uz osnovnu funkciju – žvakanje hrane, imaju i druge karakteristike, od kojih neke posjeduju simbolično značenje. Tako su zdravi, bijeli, lijepi zubi simbol ljepote, mladosti, snage, zdravlja, dok pokvareni, a posebno izgubljeni zubi mogu biti znak pogoršanja zdravlja, simptom starenja, smanjenja snage i ljepote. Zanimljivo je istaći da su zubi objekat proučavanja kojim se ljudi bave od davnina, i da su mnoge znamenite ličnosti, van sfere stomatološke discipline, posvetile značajno mjesto u svom stvaralačkom radu ovoj neobičnoj tvorevini čovječijeg tijela. Tako je Mojsije, vođa i učitelj jevrejskog naroda, oko 1.200. g.p.n.e. donio čuvene Mojsijeve zakone koji su postali osnova jevrejske religije, gdje u paragrafu 193, s nazivom „Oko za oko zub za zub“, jedan stav glasi: „Udari li neko roba ili robinju po očima, pa rob ili robinja izgubi vid, imaju se pustiti na slobodu“. Drugi glasi: „Ko izbije zub svome robu ili robinji, isto je tako dužan dati robu ili robinji slobodu, kao odštetu za izgubljeni zub“. Mojsije Jedan od najznačajnijih ljekara Stare Grčke Hipokrat (460 – 377. g.p.n.e.), otac savremene medicine, tvorac zbirke medicinskih djela koja nose njegovo ime − „Korpus Hipokratikum“ sa više od 100 knjiga, autor i danas aktuelne Hipokratove zakletve koja predstavlja etičko načelo ljekarskog poziva, autor čuvenih filozofsko-medicinskih aforizama od kojih posebno treba istaći onaj u kojem kaže „prilika za liječenje bolesti brzo izmiče“, u svom ogromnom medicinskom opusu bavi se i problemom stomatologije. On je zube smatrao izuzetno važnim organom čovječijeg tijela, proučavao njihove bolesti i dovodio ih u vezu sa opštim stanjem organizma. Takođe, govorio je o nicanju zuba, kao i o njihovom formiranju još za vrijeme intrauterinog života

46

Hipokrat ploda, što je, posmatrano s današnje tačke gledišta, prosto nevjerovatna činjenica za ono doba. Bavio se i bolestima usta preporučujući način njihove terapije. Opisivao je instrumente za popravku i vađenje zuba i dao opis preloma gornje i donje vilice i način imobilizacije zlatnom žicom, što ima uticaja čak i u savremenoj traumatologiji kostiju lica i vilica. Grčki filozof Aristotel (384 – 322. g.p.n.e.), čija su mnoga djela ostavila snažan pečat na evropsku kulturu i civilizaciju, dao je vidan doprinos medicinskoj nauci. Smatra se začetnikom uporedne anatomije, embriologije i zoologije. Što se tiče stomatologije, zubima, kao predmetu posebnog interesovanja, posvetio je jedno poglavlje „De partibus animalibus“. Proučavao je funkciju zuba i njihovu dužinu, uz druga saznanja značajna i danas za zdravlje usne duplje. Za veliko čudo, tvrdio je da „muškarac ima više zuba od žene...“ i da „osobe koje imaju više zuba žive duže, a one koje imaju manje zuba ili su im rjeđi, žive kraće“.


Dva dijela tu bijahu puka Jošte mladi a obezubili.

Aristotel Poznati filozofi Diokles, Herofil i Erazistrat iz čuvene Aleksandrijske škole, koja je nastala oko 322. g.p.n.e., govorili su o „ozbiljnim komplikacijama koje nastaju prilikom ekstrakcije zuba“ i preporučili „veliku pažnju“ kod ovakvih intervencija. Genijalni Leonardo da Vinči ( 1452 −1519), inženjer, konstruktor, pronalazač i nadasve slikar, čija se Mona Liza Đokonda smatra nedostižnim remek-djelom u oblasti portreta, proučavao je građu čovječijeg tijela, posebno zubnu anatomiju. On je uz crteže ogromne Leonardo da Vinči umjetničke vrijednosti dao precizne opise forme zuba, tačno odredio njihov broj, kao i broj korjenova i čašica – alveolâ u kojima su zubi smješteni. Veoma su zanimljivi i primjeri koji govore o simboličnom značenju zuba. Njemački pjesnik Hajnrih Hajne (1797–1856), jedan od najvećih ljubavnih liričara, pjesnik „svjetskog bola“, napisao je pravu odu o zubima. Njegova „Pjesma o zubima“ predstavlja svojevrstan žal za prohujalom mladošću i izgubljenim zubima. U pjesmi kaže:

Postoji vjerovanje da je Džingis Kan (oko 1167−1227), veliki mongolski osvajač čije su teritorije bile veće i od velikog Rimskog carstva − rođen sa zubima. Legenda kaže i da je engleski kralj Ričard III ( vladao 1483−1485), koga je Viljem Šekspir ovjekovječio u istoimenoj drami, takođe rođen sa zubima, što je za Šekspira bilo predskazanje mračne sudbine engleskog trona. Francuski kralj Luj XIV (1638−1715), veliki apsolutista, ali i tvorac Versaja, na rođenju je, prema predanju, imao zube. Sva trojica, Džingis Kan, Ričard III i Luj XIV bili su oholi, okrutni i svirepi – a rođeni sa zubima. Napoleon Bonaparta (1769−1821) nije imao umnjake, pa je poznati italijanski antropolog Lombrozo Čezare doveo to u vezu sa njegovim osobitim sposobnostima. Kad je riječ o umnjacima, pomenimo da je Čarls Darvin kazao: „Zub mudrosti je organ koji nestaje“. Za Sigmunda Frojda, oca psihoanalize, san o nicanju (izbijanju) zubâ predstavlja, u stvari, podsvjesni strah od gubitka polne moći. Znameniti ruski pisac Anton Pavlovič Čehov (1860−1904) u pripovjeci „Ah zubi!“ na jednom mjestu opisuje osjećaj zubobolje kod glavnog junaka, scenskog umjetnika Dibkina: „Kao da su sam đavo i njegovi pomoćnici zasjeli u zub, pa tamo rade kandžama, zubima, rogovima. Siromahu puca glava, sviraju mu uši, zelene oči, grebe ga u nosu. Drži se objema rukama za desni, za obraz, trči iz ugla u ugao i dere se iz sveg glasa: Spasite me!“ Možda su riječi velikog francuskog filozofa Voltera (1694− 1778): „Uvijek kada izgubim jedan zub osjećam se kao da pomalo umirem“, vrhunac simboličnog značenja zuba – te veoma neobične tvorevine ljudskog organizma.

Zubi mladosti, ah, gdje ste? Lijepe su to ure bile! (...) Zubi mladosti! Da mogu Kupiti vas novcem kako, I ponovo mladost steći. U Njegoševom „Gorskom vijencu“ vojvoda Draško, po povratku iz Mletaka, odgovara na jedno od mnogih pitanja:

Njegoš

47


STOMATOLOŠKE INTERVENCIJE U PERIODU TRUDNOĆE Piše: dr Nadica Praščević - Zindović, spec. preventivne i dječije stomatologije Trudnoća je posebno stanje u reproduktivnom periodu žene, kada se stomatološke intervencije obavljaju na poseban način upravo zbog sigurnosti po zdravlje pacijenta, a i zbog sigurnosti zdravlja ploda. Istina je da stomatolozi nerado daju anesteziju ili prihvataju intervenciju vađenja zuba u ovom periodu, jer se boje komplikacija koje mogu da nastanu tokom ili poslije intervencije. Razlozi su svakako objektivni. Najbolje je da se kod stomatologa dođe prije trudnoće, u periodu dok se trudnoća planira, radi sanacije eventualnih problema. Najčešći problemi sa kojima se srećemo u praksi jesu oboljenje desni - gingivitis, mučnina tokom trudnoće i zubobolja. Što se intervencija tiče, treba ih izbjegavati u prva tri mjeseca trudnoće. Kasnije, uz saglasnost ginekologa, sve intervencije su dozvoljene. Lokalna anestezija u trudnoći je dozvoljena, snimanje zuba treba izbjegavati naročito u prvom tromjesečju trudnoće. U našem narodu je prisutno mišljenje da se tokom trudnoće kalcijum iz zuba uzima za potrebe formiranja kostiju bebe, što je zabluda! Naime, tokom trudnoće struktura zuba trudnice ostaje ista, ne mijenja se, i ne postoji nikakva dekalcifikacija - gubitak kalcijuma iz zuba. Ukoliko u organizmu majke, zbog razvoja ploda, ipak dođe do deficita kalcijuma, teško da će on biti iskorišten baš iz zuba. Potrebni kalcijum će se nadoknaditi iz kostiju. U toku trudnoće dolazi do promjena na gingivi koje su karakterističnog izgleda.To je gingivitis trudnoće ili gingivitis gravidarum koji predstavlja normalnu fiziološku pojavu u trudnoći, koja nastaje usled izmijenjenog hormonalnog statusa. Prvi znak su upaljene desni sa loptastim uvećanjima koja krvare na dodir četkicom ili hranom. Loptasta uvećanja mogu da prekriju gotovo cijelu površinu zuba, pa otežavaju samočišćenje zuba koje se postiže abrazivnim dejstvom hrane, pokretima obraza i jezika i, naravno, pljuvačkom. Iz hrane i pljuvačke se za vrijeme obroka talože meke naslage koje potpomažu stvaranje dentalnog plaka. Sve to zajedno stvara jedan začaran krug - koji, ako se ne prekine dobrim i redovnim pranjem zuba poslije svakog obroka, progresivno

vodi u paradontopatiju. Preosjetljivost desni i krvarenje može da potraje tokom cijele trudnoće. Kada se poslije porođaja hormoni vrate na svoj fiziološki status, prestaje i pojava gravidnog gingivitisa, kao i gravidna hemoragija (krvarenje). Međutim, usljed neažurnosti ili neupućenosti u pravilnu njegu zuba, nastaju sekundarne posledice: karijes i promjene na potpornom tkivu zuba. Zbog takvih promjena trebalo bi da se obrate svom stomatologu. Pravilo na kojem se u toku edukacije trudnica insistira jeste redovno održavanje higijene usta i zuba. Međutim, zaplašene krvarenjem, trudnice obično posustaju sa redovnim održavanjem higijene usta i prestaju sa pranjem zuba poslije svakog obroka. A, upravo to bi doprinijelo da desni ojačaju, da se krvarenje ublaži i izbjegnu promjene koje se u ustima događaju tokom trudnoće. O higijeni usta dodatno moraju da se potrude pacijentkinje koje imaju takozvanu tjeskobu zuba. Njima je za uredno održavanje neophodan konac, jer četkica ne može da uđe u tijesan prostor između zuba. Trudnice često imaju problem sa mučninom, koja se javlja u prvom tromjesečju trudnoće i kasnije obično prestaje. U tom periodu zbog sadržaja koji se izbacuje, dolazi do poremećaja kiselosti u ustima, koji može uzrokovati karijes na zubima, te samim tim i gubitak zuba. Da li su stomatološke intervencije u trudnoći bezbjedne po plod? Najbolje je da se kod stomatologa dođe prije trudnoće, u periodu dok se trudnoća planira, radi sanacije eventualnih problema. Što se intervencija tiče, sve ih treba izbjegavati u prva tri mjeseca. U tom periodu pojedini medikamenti mogu da djeluju toksično na plod. Kasnije, kada su intervencije na zubima trudnice moguće, stomatolog ne bi trebalo ništa da radi bez dogovora sa ginekologom koji je prati. To je posebno važno u slučaju intervencija za koje je neophodna lokalna anestezija. Mišljenje ginekologa je izuzetno značajno kada se radi o rizičnoj trudnoći. Stomatolog bi trebao da zna da li je trudnoća pacijentkinje stabilna ili rizična, i u kojoj mjeri. Zbog toga mora da postoji saradnja ginekologa i stomatologa


kada je pacijent trudnica. Mišljenja sam da ništa ne treba raditi bez saglasnosti ginekologa, bez njegovog uputa o toku trudnoće. Treba znati da i u periodu trudnoće sve intervencije su moguće, samo se nekada razlikuje stomatološki pristup u konkretnom slučaju. Dakle, u periodu trudnoće vrši se i popravka zuba i vađenje zuba itd. Kod nas trudnice imaju pravo na besplatno liječenje zuba tokom trudnoće! Buduće mame treba da znaju • briga o zdravlju zuba djeteta počinje još u utrobi majke. Mliječni zubi počinju da se razvijaju oko šeste nedelje, a stalni u četvrtom mjesecu trudnoće, pa je iz tog razloga poželjno da majka uzima tabletice fluora (FLUOROGAL 1mg) od četvrtog mjeseca trudnoće. • trudnice koje imaju mučninu, pored pranja zuba nakon povraćanja, usta bi trebalo da isperu rastvorom sode bikarbone, kako bi neutralisale kiselost i na taj način smanjile mogućnost za nastanak karijesa. • događa se da trudnice ponekad, zbog većih zdravstvenih tegoba, moraju da piju lijekove. Ukoliko su to antibiotici (tetraciklini, na pr.), potrebno je da budu oprezne, zato što oni mogu da djeluju na mineralizaciju bebinih zuba i dovedu do njihovog različitog prebojavanja. • vaše zdravlje i prehrambene navike u trudnoći su vrlo važne ne samo za razvoj ploda, već i za razvoj njegovih zuba. Vodeći brigu o ovim faktorima vi ste već počeli dobro brinuti o zdravlju i zubima vašeg djeteta. Činjenica je da majka “formira” zdrav i lijep osmeh svoga djeteta. Tu se ne radi samo o genetskom kodu, već i o zdravim

navikama u trudnoći koje će se kasnije prenijeti na dijete . • oblik, veličina i boja zuba nasledne su osobine, dok se na njihovu strukturu može bitno uticati ispravnim higijensko-dijetetskim režimom. Naime, da bi se zubi u prenatalnom periodu (pre rođenja djeteta) adekvatno razvili i dobro mineralizovali, neophodna je ishrana bogata vitaminima A, D ,C i vitaminima B-kompleksa, kao i mnogobrojnim oligomineralima, među kojim se posebno izdvajaju kalcijum i fosfor u obliku fosfata. Deficit proteina, vitamina i mineralnih materija dovodi do teških strukturalnih promjena na zubnim tkivima, koje rezultiraju njihovim lošim izgledom, promjenom veličine, oblika i boje, kao i smanjenom funkcionalnošću. Zubi kod kojih formiranje dentina i gleđi nije adekvatno završeno u utrobi majke, smanjene su biloške vrijednosti, često su krti i lome se. • Nedostatak vitamina, posebno A, C i E dovodi do slabljenja desni i česte pojave njihovog zapaljenja - gingivitisa. Stoga je posebno važno održavanje dobrog oralnog zdravlja tokom trudnoće. Ako primijetite bilo kakve promjene u ustima tokom trudnoće, posjetite svog stomatologa. • Lijekovi, alkohol, duvan se NE smiju koristiti tokom trudnoće. Gotovo svi lijekovi mogu imati uticaj na razvoj ploda. Postoje indikacije da je korišćenje nekih lijekova tokom prvog trimestra trudnoće povezano i sa povećanim rizikom od deformiteta ploda, kao što su rascep nepca ili usne. Prije nego što uzmete bilo koji lijek, obavezno se konsultujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom, i saznajte da li on ima uticaj na bebu - tokom trudnoće i tokom dojenja.

NOVO AQUAFRESH FORMULA

ZA JACANJE ZUBNE GLEÐI Š ZDRAVE DESNI SNAŽNI ZUBI SVJEŽ DAH

Aquafresh je robna marka grupe kompanija GlaxoSmithKline.


PRVI CRNOGORSKI STOMATOLOG – PRIM DR MILENKO LAINOVIĆ

KAD STOMATOLOG MORA DA POPRAVLJA ZUBE! U Titogradu, na vratima moje ordinacije stajala je pločica, a na pločici ugravirano „dr Milenko Lainović – stomatolog“. Kuca čovjek, otvara sestra: „Dobar dan“, „Dobar dan“, „Izvolite, sjedite“, „Hvala“. „Šta je u pitanju“, pitam ja njega, on mi odgovara da ima strašne bolove. „Dok jedete?“, pitam, a on odgovara:„I kad jedem i kad ne jedem, doktore“. Opet ja: „Noću ili danju?“, a on: „I danju i noću“. Kažem mu ja da otvori usta, pogledam mu zube, ne vidim ništa, ne mogu da nađem nikakav kvar. „Pa, koliko ja vidim, zdravi su vam svi zubi“, kažem ja njemu, zbunjen, a on mi, još više zbunjen, odgovori „Pa nisam ja došao radi zuba, mene boli stomak!“ Sljedeći dan sam sa vrata skinuo onu pločicu „stomatolog“, i zamijenio je pločicom na kojoj je pisalo „zubni ljekar“! Istorija crnogorske stomatologije bilježi da je prvi stomatolog u Crnoj Gori, prim dr Milenko Lainović, rođen decembra ’28. godine prošlog vijeka, da je nakon završene četvorogodišnje, Osnovne škole, ’40-te, upisao Gimnaziju i uporedo izučavao zubotehnički zanat kod zubnog ljekara Rista Kusleva, koji je imao privatnu ordinaciju u zgradi današnjeg Gradskog muzeja (Kuslevova kuća), zatim da je poslije tri godine Kuslev umro, a njegovo mjesto u ordinaciji, i gradu, po želji Kuslevove supruge, naslijedio 15-godišnjak Lainović, koji je za vrijeme rata, od ’43. do ’44. u Podgorici bio jedini zubar. Nakon rata osniva prvu Zubnu ambulantu, koja je bila u sastavu Komande mjesta grada, a ’46. odlazi u Sarajevo, kako bi završio dvogodišnju Srednju zubarsku školu. Biografija dalje šturo kaže da se Milenko Lainović vraća u Titograd, osniva zubnu ambulantu pri Zavodu za socijalno osiguranje Crne Gore, i u njoj radi do odlaska na studije, ’48. Kada se 1954, kao prvi doktor stomatologije u istoriji Zagrebačkog sveučilišta, vratio u rodni Titograd, dr Lainović je, kao prvi i jedini stomatolog u istoriji Crne Gore, osnovao prvu Stomatološku službu. Kao kuriozitet je ostalo zapamćeno da je poslije godine rada dr Lainović morao da polaže Stručni ispit, što je nadležnima u Ministarstvu zdravlja stvorilo veliki problem – dr Lainovića nije imao ko da ispita! Na kraju je, na molbu ministarstva, iz Zagreba stigao docent tamošnjeg stomatološkog fakulteta, i obavio tu formalnost. Radno vrijeme još nije bilo isteklo, a ja sam morao da pišem referat, neodložno. Rekao sam sestri da ne prima više

50


Lainović, zbog nedostatka kadra u Crnoj Gori, ’61. osnovao Školu za zubare, a zatim za zubne tehničare, medicinske laborante i sanitarne tehničare, kojom je rukovodio do odlaska na specijalizaciju Oralne hirurgije, ’69. Već sljedeće godine, u junu, organizuje prvi stručno-naučni skup u Titogradu, a ’71. osniva Stomatološku sekciju pri društvu ljekara Crne Gore. U to vrijeme, bio je i lični ljekar-stomatolog predsjednika NR Crne Gore, Blaža Jovanovića i njegove porodice. Između ostalog, bio je predsjednik Udruženja stomatologa SFRJ, predsjedavao IV Kongresom stomatologa, bio je član Savjeta ministarstva zdravlja Crne Gore, a sada je počasni predsjednik Udruženja privatnih doktora stomatologa Crne Gore. Isto tako, između ostalog, ’68. godine u Sarajevu je odlikovan Ordenom rada sa srebrnim vijencem, brojnim plaketama i diplomama, Ordenom zasluga za narod sa srebrnim vijencem, kao i ’88. Nagradom oslobođenja Titograda, kao jedini stomatolog koji je do danas nagrađen tim priznanjem glavnog grada.

pacijente, jer ne mogu da radim. Poslije nekog vremena eto ga, neko kuca na vrata, čujem razgovor, neko traži doktora Lainovića, kaže da mu je sinu vilica iščašena (to jest, iskliznula su oba zglobna nastavka donje vilice iz zglobne jame sljepoočne kosti). Žive u Mojkovcu, čujem ih, bili u tamošnjoj ambulanti, pa u kolašinskoj, svuda im rekli da ne smiju to da diraju, da će vilicu da namjesti jedino doktor Lainović. Džaba im sestra govori da nisam tu,oni neće vani. Smilujem se ja, izađem iz kancelarije, kažem da sam asistent dr Lainovića, ja ću pogledati momka. Uhvatim ga za vilicu s obje ruke, trgnem, i smjestim je kako valja. Momak otvara i zatvara usta, ne može da vjeruje, prestao bol, a i uplašio se da će da ostane deformisan, njegov stari otac me gleda, priđe mi, uhvati me za ruku, prodrmusa je, i kaže: „Viđi, ne znam od kojih si, al’ ti, vala, mogu reć’ da si bolji od doktora Lainovića.“ Istorija ovdašnje stomatologije dalje kaže da je prim dr

Podgoričane nazivaju cikotićima. Neki misle da je to pogrdno, drugi da je pohvalno, a to je, zapravo, zbir negativnog i pozitivnog - to je onaj koji je snalažljiv. Kada smo te ’48. upisivali fakultete, postojao je sistem po kojem niko nije mogao da bira koji će fakultet da izučava, nego, kažeš koji bi volio, koji bi manje volio , i koji bi najmanje volio da studiraš, pa će država da odluči što ti odgovara. Da se upiše u rubrike, na listiću, pod A, B i C. Ja, pravo rečeno, nisam mogao pod B i C da napišem veterinar, niti poljoprivrednik, niti bilo što drugo, pa sam zato u sve tri kolone stavio stomatolog, i tako listić predao. Neko je kasnije u komisiji vidio ona tri moja odgovora, i javio ministru zdravlja, Petroviću, koji je isto tako bio član te komisije. „Odakle je taj?“, pita ministar, a ovaj mu veli: „Iz Titograda“. „Cikotić! –uzviknu ministar, kao da mi je doskočio, pa nastavi - Tačno sam znao da je cikotić. Dajte mu to što ’oće, biće nešto od njega!“ U osamdesetdrugoj godini, u Podgorici, u oktobru 2009. godine, prim dr Milenko Lainović uveliko radi, već po navici, na prvoj knjizi o istoriji stomatologije u Crnoj Gori. O.S.

51


Tajna lijepog tena Tako, na primjer, suvoj koži je potrebna hidratacija, pa treba kupovati kreme sa visokim stepenom vode, dok masnu kožu treba odmašćivati i koristiti lake hidrantne kreme. Ovi faktori su presudni da nasu kožu održimo, prije svega, lijepom, zdravom, elasticnom, glatkom, svježom i čistom.

Piše: Dr Svetlana Radović Vučeković, spec. za kožne i venerične bolesti Kožu koju dobijemo rođenjem ne mozemo bitno promijeniti ali, naravno, pravilnom njegom možemo uticati na njeno zdravlje i ljepotu. Koža može biti normalna, masna, mješovita ili suva. Na našem licu ogleda se, ne samo opste zdravstveno stanje, već i način života i psihicki status, stres i zadovoljstvo. Iako ne možemo uticati na neke elemente, kao sto su: klima, uslovi života, okruženje, zagađenje, temperaturne razlike u toku dana, količina vlage, količina sunca, možemo uticati na: 1. redovnu higijenu - prije spavanja obavezno je skidanje šminke i pravilno pripremanje lica za noćni odmor. Preporučuje se skidanje šminke mlijekom, a potom nanošenje kreme koja mora biti obogaćena kolagenom, retinolom… S vremena na vrijeme treba dati svojoj koži odmor od šminke - pustiti je da diše. 2. pravilnu ishranu - potrebno je jesti dovoljno voća i povrća, hrane obogaćene mineralima i vitaminima, smanjiti unos ugljenih hidrata i masti. 3. unos tečnosti u organizam - u toku dana preporučuje se unošenje 1,5 - 2 litra tečnosti koja omogućava da se toksini izluče. 4. dobar metabolizam - redovna probava. 5. dobru cirkulaciju, fizičku aktivnost i boravak na svježem vazduhu- preporučuje se svakodnevno bavljenje sportom, lagane šetnje u prirodi, čime se omugućava veća oksigenacija tkiva. 6. zabranu pušenja i konzumiranja alkohola – pušenje i alkohol imaju štetna dejstva na našu kožu, kosu i nokte. Vec po prestanku pušenja i konzumiranja alkohola primjećuje se drugačija boja, turgor, tonus. 7. dovoljnu količinu sna - svaka neprospavana noć, svaka briga i stres se manifestuju na nasoj koži. Preporuka je najmanje sedam sati sna. 8. smanjeno izlaganje sunčevim zracima - naša koža brže stari usled izlaganja sunčevim zracima (photo aging), stoga je preporučljivo da se prilikom svakog izlaganja suncu koristi odgovarajuća zaštita. 9. pravilno korišćenje kozmetike - u ekspanziji proizvoda kozmetičke industrije, i nase tržiste nudi veliki broj poznatih i nepoznatih proizvoda, od jeftinih do najskupljih. Za adekvatan odabir, važno je obratiti pažnju na uputstva, deklaracije i sastav, jer različitim tipovima kože odgovaraju različiti prozivodi, a sve u zavisnosti od osnovnog tipa kože.

52


O DIGESTIVNOM TRAKTU Piše: Prim. mr ph. Ljiljana Živadinović, član FIP Anatomski — morfološki sastav: Varenje hrane počinje u usnoj duplji. Dovoljno dugo žvakanje hrane omogućava usitnjavanje hrane i natapanje pljuvačkom u kojoj se nalaze fermenti koji počinju njeno varenje. U zelucu hrana nastavlja dalje varenje(kardija–fundus–pilorus). Fundus sadrži tri vrste ćelija: ćelije koje luče HCl, ćelije koje luče fermente i ćelije koje luče sluz. Pepsin ima proteolitičko dejstvo, a lipaza djeluje na emulgovanje masti razlažući ih. Varenje u tankom crijevu odvija se pod dejstvom pankreasnog soka i žuči. Pankreasni sok, čija pH vrijednost iznosi 8.5, razlaže skrob i glikogen do maltoze i ima proteolitički efekat. Žuč sadrži mucine, žučne boje, žučne kisjeline i holesterol. Zučne kisjeline snižavaju napon u tankom crijevu, pomažu emulgovanje masti i utiču na crijevnu motoriku. U debelom crijevu vrši se djelimično razlaganje celuloze, a mikroorganizmi sintetišu vitamine K i B kompleksa. Motorika debelog crijeva prilično je troma, a pokret je malog intenziteta, pa se zbog toga sadržaj crijeva zadržava 24 časa i duže. O CRIJEVNIM RESICAMA U zidu tankog crijeva nalaze se resice, koje su izraštaji crijevne sluzokože čiji broj iznosi 20–40 na 1 mm2. Struktura im je karakteristična: ispod jednoslojnog epitela nalazi se arteriola i venula, centralni limfni sud i nervna vlakna. Resice vrše pokrete: a)pokrete kovitlanja — ovi pokreti ih dovode u dodir sa crijevnim sadržajem, što olakšava resorpciju vode i hranljivih sastojaka, i b)pokret skupljanja resica, koji omogućava da sadržaj koji se nalazi u venuli i limfnom sudu istiskuju u odgovarajuće sudove crijevnog zida. Peristaltički pokreti manifestuju se u vidu talasa kojim se sadržaj potiskuje. Na zidove crijeva i njihovu motoriku utiče sadržaj crijeva. To vrši svojim hemijskim i fizičkim svojstvima. Ako sadržaj nije adekvatan po fizičko-hemijskim svojstvima, onda usljed lošeg varenja nastaje tromost crijeva. O GREŠKAMA U ISHRANI Neumjerenost u unošenju potrebne količine hrane: unošenje obilnih ili nedovoljnih obroka, • Nedovoljno žvakanje i brzo uzimanje hrane, • Loš kvalitet hrane: brza hrana, • Jako začinjena hrana, • Loše navike u ishrani: navika da se jede čitajući, s nogu, poslovni razgovori u toku obroka, svađa, često ustajanje od stola i pristupanje poslu odmah posle ručka, • Neredovno uzimanje obroka: preskakanje vremena obroka. POSLJEDICE GREŠAKA U ISHRANI • Nadutost – podrigivanje – štucanje – gasovi – bol – zatvor. • Zapaljenska, degenerativna stanja digestivnog trakta: gastritis – enterocolitis – colitis – ulcus – proliferacija tkiva – polipi – tumori – dilatacija – hernija.

METEORON Ispoljava udružen pozitivan efekat koji blagotvorno djeluje kod tegoba izazvanih poremećenim varenjem hrane. POZITIVAN EFEKAT METEORONA: * UBRZAVA POKRETE CRIJEVA, * UBLAŽAVA GRČEVE I NADIMANJE, * OTKLANJA MUČNINU, ŠTUCANJE, PODRIGIVANJE, * OTKLANJA ZATVOR, * ISPOLJAVA ZAŠTITNI EFEKAT NA SLUZOKOŽU, * IMA BLAGO ANTISEPTIČKO DEJSTVO.

LIPIDIL FORTE SIRUP ZA REGULISANJE MASNOĆA U KRVI Lipidil forte sirup je prirodni proizvod, kao dijetetski suplement namijenjen odrasloj populaciji izloženoj neadekvatnoj ishrani za neutralizaciju štetnog dejstva slobodnih kiseoničkih radikala. Baziran je na fiziološkim svojstvima aktivnih principa iz mješavine vodenih ekstrakata odabranog bilja. Aktivni principi učinili su ovaj proizvod korisnim dijetetskim suplementom u očuvanju kardiovaskularnog sistema, kao i u održavanju bezbijednog nivoa holesterola i triglicerida, normalne cirkulacije i protoku krvi kroz srčani mišić. Lipidil forte se, kao dodatak ishrani, može koristiti kod određenih stanja začepljenih arterija, povišenih masnoća u krvi i povišenog arterijskog pritiska.

BRONHOASMEL SIRUP ZA DISAJNE PUTEVE Pozitivan efekat Bronhoasmel sirupa: -rastvara naslage u disajnim putevima, -olakšava iskašljavanje i otvaranje disajnih puteva, -djeluje regenerativno na sluzokožu disajnih organa, -omogućava povećan priliv kiseonika u krvotok, -za djecu i odrasle, -povećava opštu vitalnost organizma. Vrlo je važna produžena terapija, jer djeluje preventivno!

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 069 39 99 05


Mliječna formula za odojčad Piše: dr Momčilo Vukčević, spec. pedijatar Najbolje mlijeko za odojčad jeste majčino mlijeko. Bilo bi idealno da beba sisa četiri do šest mjeseci, a da se potom počne sa uvođenjem drugačije hrane. Majčino mlijeko je lako svarljivo, a količina i kvalitet proteina u njemu su odgovarajući, lakše svarljivi od kazeina u kravljem mlijeku. Ono sadrži odgovarajuće hranljive sastojke u količinama koje su potrebne bebi. Mijenja se kako beba raste, štiteći je od bolesti i infekcija. Sadrži manje količine kalcijuma, fosfora, natrijuma, kalijuma i proteina nego kravlje mlijeko, pa to pogoduje funkcionisanju bebinih bubrega. Esencijalne masne kisjeline prisutne u majčinom mlijeku potpomažu razvoj mozga i doprinose boljem vidu. Bolja je resorpcija masti u poređenju sa kravljim mlijekom. Laktoza iz majčinog mlijeka povećava resorpciju mliječnog šećera i doprinosi razvoju crijevne flore. Ne postoji rizik od prejedanja, jer se majčino mlijeklo mijenja u toku podoja, lučeći pri kraju više masti koje imaju zaštićujuću ulogu. Uobičajena je preporuka da se kravlje mlijeko izbjegava

54

prije navršenih godinu dana. Bebin digestivni trakt nije u stanju da vari proteine kravljeg mlijeka. Ne sadrži dovoljno gvožđa, linolne kisjeline i vitamin E, a sadrži prevelike količine natrijuma, kalijuma i bjelančevina. Kod beba sklonih alergijama, rano uvođenje kravljeg mlijeka podstiče alergiju. Ona se može manifestovati na razne načine. To je pojava crvenila oko usta, koprivnjača, otoci u području očiju, lica i drugih regija, ekcem, povraćanje, crijevni grčevi, hronični proliv, nekad sa prisustvom krvi i sluzi u stolici, sporije napredovanje, teškoće sa disanjem... Nekada je, mada izuzetno rijetko, moguć i pravi anafilatički šok. Kravlje mlijeko se ne preporučuje u ishrani odojčadi do navršene prve godine života. Ipak, smatra se da ga djeca alergična na mlijeko mogu uzimati bez ikakvih posljedica nakon treće godine. Takođe, u uzrastu od oko sedam mjeseci, mala količina mliječnih proizvoda, prije svega jogurta i sira, predstavlja dobar dodatak bebinoj ishrani.


Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

Dojenje je najbolje za Vaše dijete Majčino mlijeko je prirodna hrana svakog novorođenčeta i odojčeta. Biohemijski sastav majčinog mlijeka prilagođen je potrebama novorođenčeta. Majčino mlijeko je optimalno probabljivo, štiti dijete od infekcija i smanjuje rizik od pojave alergija. Sve to utiče na zdravlje i sretniji rast Vaše bebe. Dojenjem se uspostavlja jaka emocionalna veza između majke i djeteta. Djeca koja iz bilo kojeg razloga nisu dojena ili majka nema dovoljno mlijeka, treba da dobijaju ono mlijeko koje je po svom sastavu najsličnije majčinom, a tada je svakako najbolji izbor mliječna formula od mlijeka organskog porijekla. HiPP je jedan od najvećih svjetskih proizvođača organske hrane, i na zadovoljstvo svih nas, prisutan u Crnoj Gori sa svojim proizvodima za djecu. Kravlje mlijeko po svom sastavu ne odgovara prehrambenim potrebama odojčeta jer sadrži previše bjelančevina i premalo masnih kisjelina, mineralnih materija, ugljenih hidrata i vitamina. Na tržištu postoje specijalni čajevi za dojilje (HiPP čaj za dojilje) - za koji je naučno dokazan laktogeni efekat – povećava produkciju mlijeka. Neprekidne i temeljne kontrole garantuju visok kvalitet HiPP-ove hrane za odojčad i sigurnost Vašeg djeteta.


BEBA JE ZDRAVA, SMIJE SE, TONE VAM U RUKAMA - ZAR NIJE TO ZNAK NASTAJANJA SREĆE Kako da se oslobodite straha da će te je povrijediti? Uzmite je u ruke sa sigurnošću, pridržavajući joj glavu. Pri presvlačenju i drugim radnjama ne plašite se da okrenete bebu potrbuške. Piše: Dr Nataliya Tkach spec. pedijatar Beba je rođena! Sada to sićušno stvorenje u potpunosti zavisi od vaših radnji. Odmah nakon rođenja beba je veoma osetljiva: sićušna, plačljiva, zatvorenih okica, prćastim nosićem, malenim nožicama i stisnutim prstićima u pesnicu. Izgled bebe i njena krhkost dovodi mame u blagu zbunjenost i tada se postavlja pitanje: „Kako je pravilno držati bebu?”

56

Kako se pravilno starati o domu novorođenčeta?

U sobi gdje beba boravi neophodno je dva puta dnevno prebrisati prašinu vlažnom krpom i ne manje od pet do sedam puta provjetriti sobu po 15 do 20 min.Temperatura vazduha treba da bude nepromijenjena, najviše do 20C*, a svjetlost da je umjerena. Veoma je važno u domu održati mir i tišinu kako bi dijete već od prvih dana reagovalo na glasan zvuk.


Dječiji krevetac staviti u najsvjetliji kutak sobe, ali tako da se dijete ne bi našlo pod direktnim sunčevim zracima ili na promaji. Jednako je važno da beba ne boravi blizu izvora kućnog grijanja. Bebu ne treba ostavljati samu na sto gdje mu se mijenjaju pelene baš ni u jednom trenutku jer vas može iznenaditi naglim pokretima kada ishod ne bi bio prijatan. Iz tog razloga se unaprijed pobrinite da prije presvlačenja i kupanja sve neophodne stvari vam budu pri ruci. Treba izbjegavati pretjerani boravak bebe u kolicima jer nadražuje vestibularni aparat. Beba treba da spava u krevetac bez jastuka.

Kako treba održavati toaletu pupka u prvom mjesecu života? Do potpunog odpadanja pupčane vrpce pupak se mora svakodnevno tretirati 1% rastvorom Gentiana Vialet ili 2-3% rastvorom hidrogen peroksid ili 1% rastvorom povidon joda. Roba za bebu treba da bude pamučna ili lanena koju je neophodno otkuvavati.

Šta sve čini bebinu robicu? Ono što je neophodno od robice za bebu je: 20 kom. pamučnih pelena, 20 kom. švedskih pelena, 10 kom. benkica, 4 kom. portikli, 3 kom. higijenskih gaćica, 3 kom. piđamica, 5 pari čarapica, 3 kom. kapica, 2 para rukavica. Preporučuje se da nabavite „apoteku“ za staranje novorođenčeta sledećeg sastava: sterilna vata, toplomjer za mjerenje tjelesne temperature, termometar za mjerenje temperature vode, bebi krema, tonik, povidon jod 1% rastvor, alkohol 70%, brilijantno zelenilo 1% rastvor, vlažne maramice, kutija štapića za uši i nos.

Šta predatavlja toaletu novorođenčeta: Bebu treba umivati toplom vodom, a potom joj počistiti lice sterilnom vatom. Ušne školjke čistiti vlažnom maramicom. Kožu bebe treba mazati otopljenom kremom. Kremu otopiti

na vodenu paru. Bebu do tri mjeseca uzrasta je nephodno kupati u toploj vodi do 37*C, a sobna temperatura nesmije biti niža od 22*C. Prije kupanja banjicu operite kupkom za bebe i pripremite pribor za kupanje. Majka treba predhodno oprati ruke sapunom, nokti moraju biti kratko zasječeni i oblikovani tako da ne mogu povrijediti kožu bebe i skinuti nakit sa ruku koji može samo da smeta i majci i bebi prilikom kupanja bebe.

Kako kupati novorođenče: Proključalu vodu za kupanje prekriti čistom pelenom i ostaviti da se ohladi do 37*C. Banjicu za kupanje postaviti na sto ili drugu ćvrstu podlogu tako da joj se može prići sa svih strana. Na dnu banjice staviti čistu pelenu pa potom sipati vodu. Nivo vode ne smije biti viši od 10 do 15 cm. da bi nakon potapanja bebe u nju nivo vode bio u nivou gornjeg dijela prsi i glave bebe. Bebu laganu spuštati u vodu, prvo nogice pa tijelo dok mu glavu pridržavate jednom rukom, drugom nježnim pokretima trljati je i polivati vodom. Svakodnevne toaletne procedure na bebu djeluju umirujuće i opuštajuće, posebno na mišiće bebe. Tada jača organizam bebe. Takođe treba znati da za kožu bebe nije dobro pretopljavanje jer kao rezultat pretopljavanja se može pojaviti osip po koži bebe u tom slučaju bebu treba kupati u kuoku od majčine dušice koja djeluje blagotvorno na kožu bebe i nakon nekolika kupanja osip će nestati. Kupku pripremiti na sledeći način: u 250 ml. tople vode sipati 1 kafenu kašiku majčine dušice i ostaviti da odstoji 30 min.,procijediti pa sipati u banjicu. Kupati bebu tom vodom i nakon kupanja politi je umjereno toplom, čistom vodom. Postupak ponoviti nekolika puta.

Praktični savjeti: Bebu ne treba kupati nakon jela, sačekajte 15-20 min. da se hrana svari. Kupanje za bebu predstavlja momente odmora. To su za bebu najprijatniji trenuci.

Svim majkama čestitam materinstvo, a bebama želim puno zdravlja!

Mustela 9 mjeseci Svi su proizvodi hipoalergeni, ne sadrže alkohol, blagi su i ugodni za primjenu. Aktivni sastojci su posebno odabrani, a njihova je sigurnost i djelotvornost dokazana kliničkim ispitivanjima pod ljekarskim nadzorom.

Mustela program protiv strija (Krema protiv strija s dvostrukim djelovanjem i intenzivni serum protiv strija). Zauzima prvo mjesto na tržištu proizvoda protiv strija u evropskim apotekama. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 069 39 99 05


VITAMIN A

ČUVAR ORGANIZMA Vitamin A (Retinol, Akseroftol), mnogi bi rekli, ne zaslužuje samo prvo mjesto u tablici vitamina zbog abecednog redosljeda, već naročito zbog brojnih, važnih funkcija koje obavlja u organizmu. Naime, vitamin A štiti ćelijske membrane i jača kožu i sluzokožu, čime pomaže u sprječavanju brojnih infekcija i nekontrolisanog bujanja tkiva, pa se s pravom naziva „zaštitnikom cijelog organizma“. Posebno je važan u fiziologiji vida, jer učestvuje u stvaranju vidnog pigmenta (rodopsina), koji se nalazi u štapićastim ćelijama mrežnjače. Isto tako, smatra se da vitamin A pojačava funkciju imunološkog sistema i sprečava pojavu nekih zaraznih bolesti. Zahvaljujuci svom presudnom uticaju na staničnu diferencijaciju, „zadužio“ je najsiromašnije djelove svijeta i spasio ga najcrnje bijede. Ako je neki vitamin zaista napravio „čuda“ i doslovce očuvao ljude i djecu na Dalekom Istoku od sljepila jer im je hrana bila suplementirana, onda je to vitamin A. Međutim, za razliku od drugih vitamina koji su u pravilu bezazleni i mogu se uzimati u povišenim dozama, vitamin A je specifičan po tome što u povećanim dozama može biti toksičan. Zato je dobro da njegovo uzimanje bude pod nadzorom ljekara. Inače, dnevna potreba odrasle osobe za vitaminom A je 0,8 do 1,0 mg.

IZVORI

Vitamin A (Retinol) nalazi se u mlječnim proizvodima, žumancetu i jetri. Sadrži ga: mlijeko, puter, obogaćeni margarin, jaja, džigerica (goveđa), riblje ulje, žuto povrće, šargarepa, sladak krompir, dinja, spanać, maslačak, zeleniš od rotkve, prokelj, djetelina, kupus, borove iglice, peršun, breskva, kajsija, šljiva. Najbogatije vitaminom A je riblje ulje. U biljkama se nalazi kao provitamin beta-karotin koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Beta-karotin se zato još naziva provitamin A. Pošto se beta-karotin u organizmu pretvara samo po potrebi u vitamin A i, za razliku od retinola, nije toksičan ni u većim količinama, potrebno je da se u preparatima nalazi u tom obliku a ne u obliku vitamina A.

Karotini (prekursori vitamina A) se nalaze u narandžastom i žutom povrću i voću, šipku, crvenoj paprici, gloginji, bundevi, brusnici, drijenu, divljoj tikvi, paradajzu...

ULOGA

• Neophodan je za stvaranje kolagenih tkiva u toku rasta, • Zaštitno dejstvo protiv opštih i lokalnih infekcija, • Važan je za proces održavanja vizuelnog ciklusa i adaptaciju oka na sumrak, • Obnavljanje epitela sluznica i epiderma kože, • Održavanje menstrualnog ciklusa, • Okoštavanje i formiranje zuba, • Za normalnu funkciju žlijezda, organa za varenje i jetre, • Snižava nivo holesterola kod aterosklerotičnih pacijenata.

DEJSTVO

Čuvajući integritet kože i sluznice doslovce sprječava ulaz mikroba, virusa i drugih uzročnika bolesti u tijelo. Posebno se spominje njegovo pozitivno djelovanje kod akni. Budući da sudjeluje u građi štapića u mrežnjači koji su fotosenzitivni, vitamin A sprječava neugodno noćno slijepilo. Dalje, vitamin A sprječava razorno oboljenje crijeva – celijakiju, koja podrazumijeva nemogućnost probave glutena. Na koncu, vitamin A poboljšava zacjeljivanje rana.

58




KAD POGRIJEŠE − RAZGOVARAJTE SA DJECOM

UNICEF-ovo istraživanje iz juna 2009. pokazuje da je 55% roditelja djece do šest godina starosti fizički kaznilo svoje dijete makar jednom u prethodnoj sedmici. Istovremeno, 77% roditelja izjavilo je da smatraju da nije potrebno fizički kažnjavati djecu. Takođe, 46% roditelja nije steklo naviku da objašnjava djetetu zašto nešto ne bi trebalo da radi, dok samo 7% očeva djecu uči pravilnim moralnim principima, tj. objašnjavaju šta je „loše”, a šta „dobro”. Istraživanje je pokazalo da uglavnom majke kažnjavaju djecu – u 69% slučajeva, ali nije zanemarljiv ni procenat očeva koji to rade – 21%. Ministarstvo zdravlja i UNICEF pokrenuli su kampanju „Prve godine − šansa za cio život”, koja ima za cilj podizanje nivoa svijesti roditelja u Crnoj Gori o alternativama fizičkog kažnjavanja djece. „Ključnim porukama kampanje: ‘Pomozite vašem djetetu da nauči pravila, granice i vrijednosti tako što ćete mu ih objasniti’, ‘Kada urade nešto pogrešno razgovarajte sa djecom’, ‘Djeca uče kako da se ponašaju imitirajući ponašanje svojih najbližih’ – cilj nam je da informišemo roditelje o adekvatnom načinu brige o djeci, kako bi se ona razvila u fizički, mentalno i emotivno zdrave ljude“, ističe predstavnica UNICEF-a za Crnu Goru Noala Skiner i dodaje da „istraživanja pokazuju da je efektna kazna ona koja slijedi odmah nakon greške djeteta; koja je u skladu sa pravilima dogovorenim sa djetetom i koja je racionalno objašnjena tako da dijete razumije zašto je kažnjeno.” Psiholog Itana Kovačević objašnjava da se fizičkim kažnjavanjem djece „razvija nesigurnost, osjećanje manje vrijednosti, gubitak samopoštovanja, konfuzija o tome što je dobro, a što nije, neadekvatan sistem vrijednosti... Sve ovo predstavlja osnov za razvoj različitih oblika neadekvatnog ponašanja djeteta, kao što je agresivnost, nasilnost, povučenost, neadaptiranost, anksioznost...“ Kao najčešće oblike kažnjavanja djece u Crnoj Gori psiholog Itana Kovačević navodi: pljuske, šamare, udaranje prutom, kaišem... i ističe da ovakve kazne u suštini ukazuju na roditeljsku nemoć da izađu na kraj sa neadekvatnim ponašanjem djeteta i pravilno ga usmjere. Ona tvrdi da „ne postoji ’samo nekad ga pljusnem‘ − svaka fizička kazna je nasilje, koje ugrožava pravilan rast i razvoj djeteta. Fizičko nasilje se lančano širi, ’nasljeđuje‘, imitira ... stvara povrijeđene osobe koje šire nasilje. Emocionalno-psihološka kažnjavanja su takođe česta i u

potpunosti štetna za razvoj djeteta, jer ostavljaju ozbiljne emocionalne posljedice. Govorimo o kažnjavanju manipulacijom ljubavlju − ’ne volim te kad si takav/va‘; vrijeđanjem djeteta na razne načine; ponižavanjem; ismijavanjem; izazivanjem osjećaja krivice; ignorisanjem djeteta... Iako većina roditelja smatra da ovakve kazne ne ostavljaju nikakve posljedice, činjenica je da se na ovaj način sputava razvoj samopouzdanja djeteta i osjećanja lične vrijednosti i da kao rezultat nastaju ozbiljne posljedice po razvoj ličnosti djeteta.“ Nagrađivanje poželjnog ponašanja; objašnjavanje šta i zašto treba raditi umjesto upućivanja riječi zabrane; uspostavljanje pravila prilagođenih djetetovom uzrastu, ponavljanje i objašnjavanje istih kako bi ih dijete razumjelo; kao i učenje djeteta kako da ispravi greške nekom novom radnjom – primjeri su alternativnih mjera koje su se pokazale kao efektna i pozitivna disciplina koja čini da se dijete osjeća zadovoljno sobom i roditeljima. “Kada dijete uradi nešto pogrešno, roditelji treba da razgovaraju o tome sa njime i da mu objasne zašto je to pogrešno, kao i da dogovore posljedice kršenja pravila koje dijete razumije. Vrlo je važno pohvaliti i nagraditi dijete za sve što radi ispravno, jer se tako usvaja poželjno ponašanje. Važno je voditi računa da se kritikuje ponašanje, koje je neadekvatno, a nikako ličnost djeteta; kao i da se nepoželjna aktivnost preusmjeri na poželjnu”, zaključuje psiholog Itana Kovačević. Jedan od promotera kampanje „Prve godine − šansa za cio život” jeste poznati vaterpolista Miloš Sćepanović, otac dvoje djece. Miloš smatra da nijedno dijete ne zaslužuje batine. „Ako mi kao odrasli ljudi zahtijevamo svakodnevnu pažnju, onda djeca to zahtijevaju i mnogo više od nas. Stub svake porodice je odnos supružnika i ako je tu prisutna ljubav, strpljenje i pažnja, to će se u najboljoj mogućoj mjeri prenijeti na djecu. Mi ne možemo mijenjati karakter djeteta, ali možemo da mu pomognemo da nauči šta valja, a šta ne.” Nadamo se da će, kako zaključuje šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Noala Skiner, kampanja koja se sprovodi u Crnoj Gori “uticati na roditelje da pored toga što smatraju da fizičko kažnjavanje nije potrebno tokom vaspitanja, to i primjenjuju u većem procentu” i da će to predstavljati dodatni podstrek savjesnim institucijama i pojedincima da posvete dovoljno pažnje radu na ovom polju društvenog djelovanja.

61


Najljepše mame

Većina budućih majki kada zatrudne jedva čekaju da pokažu svoj trudnički stomać. Kod nekih žena trudnoća i kilogrami koje s njom dolaze začetak su problema jer se svakodnevno debljaju. Mršavice poput Viktorije Bekam mediji neprestano hvale radi njenog vitkog izgleda, a rodila je tri sina. Istovremeno svi kritikuju Britni Spirs, jer nakon dva porođaja, ne može da vrati besprekornu liniju. Svakodneno nas s naslovnica pozdravljaju mršave i lijepe buduće majke, kao i slavne žene koje su već rađale, a izgledaju savršeno. Nema ko se nije divio tim prekrasnim majkama koje izgledaju kao da im se trudnoća nije ni dogodila. Koliko je to zdravo nećemo komentarisati, a činjenica je da su holivudske ulice i parkovi prepuni klinaca koji nose slavna prezimena. Glumica Džesika Alba koja je nakon rođenja djevojčice gotovo zaboravila na raskošne premijere i filmske setove, uvijek je spremna na sve. Dok u jednoj ruci nosi kćerku, u drugoj ima dvije torbe, jednu za sebe, drugu za kćerku. Ne treba pominjati slavnu Madonu koja sve stiže da postigne. Izgleda savršeno, ima 51 godinu, momak je mlađi od nje skoro 30 godina i dalje je kraljica popa, a rodila je dvoje

Madona djece. Svi su zadivljeni izgledom manekenke Alesandre Ambrosio. Ima kćerku Anju, a i dalje šeta modnim pistama u donjem vešu. Brižna mama Anđelina Džoli zna da joj

Alesandra Ambrosio

Džesika Alba

62

visoke potpetice nijesu potrebne kada odlazi u šoping sa djecom. Rodila je troje i usvojila troje djece. Priča se da želi još potomaka. Oskarovka Hale Beri je jako ponosna na Nalu. Mala ljepotica sve više podsjeća na mamu. Dženifer Garner i Violet uživaju u zajedničkim trenucima, mada je primijetno da slavna glumica gubi kilograme pa mnogi mediji pišu kako ima anoreksiju. Nikol Kidman je u petoj deceniji rodila prvo dijete. Smatra da nikad ljepše nije izgledala. Britanci, čini se, imaju čudno mišljenje o načinu dobrog


Pregoreksija Da bi u trudnoći izgledale vitko i privlačno, neke trudnice se izgladnjuju i pretjerano vježbaju, pa tako dovode u opasnost i svoje i zdravlje svoje bebe. Pregoreksija je novi pojam nazvan po uzoru na mnogo popularniju anoreksiju nervosu. Kao i kod klasične anoreksije, i na ovu vrstu još neprepoznatog, ali prisutnog poremećaja najviše utiču poznate vitke mame. Riječ je o trendu opsesivnog praćenja dobijene težine u trudnoći, kao i skidanja svakog, pa i najmanjeg viška kilograma u što skorijem vremenu prije i poslije porođaja.

Anđelina Džoli vaspitanja djece jer u anketama za idealne slavne majke često biraju žene "problematičnog" ponašanja. Prošle godine "Slavna mama godine" bila je manekenka Kejt Mos za koju je otkriveno kako je godinama konzumirala kokain. Navodno je uspjela da se izliječi od zavisnosti i u posljednje vrijeme sve se više pojavljuje u javnosti s kćerkom Lilom. Jedna od najljepših žena na svijetu je definitivno manekenka Hajdi Klum. Porodila se 9. oktobra i na svijet donijela svoje četvrto dijete, djevojčicu kojoj su roditelji dali ime Lu Samuel. Prinovi su se najviše obradovali Džon, Henri i Leni, njena djeca koja su sa Hajdinim suprugom slavnim pjevačem Silom, jedva čekali da na svijet dođe njihova sestrica.

Hajdi Klum

Kejt Mos

63


DERMOKOZMETIKA Piše: Mr ph spec. Zorica Potpara Koža je specifična barijera. Na koži obitava veliki broj mikroorganizama i oni čine floru kože, a njihov broj i vrsta mijenjaju se u zavisnosti od dijela tijela, načina života i godina života. Najvažniji mehanizmi kojima se koža štiti od negativnih uticaja spoljašnje sredine su: - Zaštitna flora kože – čine je mikroorganizmi koji žive na koži i onemogućavaju prolaz patogenim mikroorganizmima. - Kisjeli omotač kože – da bi koža bila zdrava pH vrijednost kože trebalo bi da bude u granicama od 4.4 – 7.5, a njegova idealna vrijednost je 5.5. Do promjena pH vrijednosti kože dolazi usljed primjene različitih hemikalija koje se koriste u domaćinstvu, čestog pranja hlorisanom vodom ili neodgovarajućih kozmetičkih preparata, što dovodi do smanjenja odbrambenih sposobnosti kože. - Lipidni omotač kože – čine ga sfingolipidi (ceramida ima 40%), steroli, sterolski derivati i masne kisjeline.

Pored zaštitnih lipida za zdravu kožu važan je prirodni vlažeći faktor (NMF − Natural Moisturizing Factor). Njega čine hidrosolubilne supstance koje zauzimaju 15−17% ukupne mase stratum korneuma i uslovljavaju očuvanje sekundarno vezane vode. Najveći procenat NMF-a čine aminokisjeline, prirodne karbonske kisjeline, laktati i urea.

Zašto se preporučuje medicinska kozmetika?

Korišćenje nekvalitetnih ili neadekvatnih preparata za održavanje lične higijene i njegu kože može dovesti do oštećenja, povećati suvoću kože i njenu propustljivost za štetne materije. Zbog toga treba obratiti posebnu pažnju na kvalitet kozmetičkih preparata koje koristimo. Mnogi kozmetički proizvodi sadrže farmakološki aktivne supstance, a takav trend podržavaju mnogi proizvođači u oblasti kozmetike. Veoma brz razvoj kozmetičke industrije i stalne inovacije na polju novih kozmetički aktivnih supstanci i koloidnih nosača (liposomi, tečni kristali, mikro i nano čestice, mikroemulzije...) nametnule su potrebu za novom podjelom kozmetičkih proizvoda. Potreba da se izdvoji „aktivna kozmetika“ ili „medicinska“ od tzv. „klasične“, dovela je do uvođenja novog termina: „cosmeceuticals“, koji je nastao kao kovanica dviju riječi „cosmetics“ i „pharmaceuticals“. Priroda ovih preparata odlikuje se djelatnošću koja je negdje na granici između kozmetičkog i ljekovitog svojstva. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) kozmeceutike definiše kao preparate koji ostvaruju efekte na koži, a nalaze se na granici dermatološki lijek–kozmetički proizvod. U Evropi je posljednjih godina u upotrebi termin „dermokozmetika“, odn. dermokozmetički preparati. Među onima koji su ga prvi upotrebili bila je Sekcija za dermokozmetiku Njemačkog društva za dermofarmaciju. Njihova definicija glasi: Dermokozmetički proizvodi su oni kozmetički preparati koji se primjenjuju za čišćenje, zaštitu i njegu kože, a koriste se pod kontrolom farmaceuta i dermatologa. Dermokozmetički preparati mogu se podijeliti na dvije grupe: 1. Preparati koji su namijenjeni tretmanu ili njezi određenih promjena na koži koja su na granici sa patološkim stanjem, a to su: • proizvodi za čišćenje i njegu suve kože, i • proizvodi za čišćenje i njegu nečiste kože sklone aknama. 2. Preparati koji su namijenjeni sprečavanju pojave znakova fotostarenja (gruba, suva, izborana koža, hiperpigmentacije), preparati za zaštitu od sunca i anti-age

64


proizvodi. Svi ovi preparati treba da ispune zahtjeve u pogledu kvaliteta i efikasnosti, a sadrže odgovarajuće kozmetički aktivne supstance (KAS) inkorporirane u odgovarajuću podlogu. Da bi čuvali stabilnost KAS ili povećali njihovu sposobnost penetriranja u kožu, koriste se odgovarajući nosači aktivnih supstanci. Na taj način se postiže dvostruko dejstvo: stabiliše se aktivna komponenta i postiže se njeno kontrolisano oslobađanje kroz kožu. Kontrolisano oslobađanje aktivnih supstanci postiže se upotrebom nanodisperznih sistema kao što su liposomi, nanosomi, nanoemulzije i dr. Emulzije koje sadrže „prazne“ liposome hidriraju kožu, a one sa „punim“ (liposomi koji sadrže vitamin E i C, proantocijanide, derivate vitamina A i dr.) olakšavaju prodiranje aktivnih supstanci dublje u kožu i njihovo postepeno oslobađanje. Zavisno od stanja kože koriste se različite kozmetički aktivne supstance. Među one koje se najčešće koriste, u odgovarajućim formulacijama preparata za njegu zdrave i problematične kože, ubrajamo: • Preparati koji sadrže ceramide, vitamin E, lecitin, ureu, masne komponente biljnog porijekla kao što je jojobino ulje, ši buter, bademovo ulje i sl. Oni su veoma efikasni u čišćenju i njezi suve kože. Njihovo dejstvo dokazano je kliničkim studijama. • Za čišćenje i njegu kože sklone aknama preporučuju se preparati koji treba da obezbijede čišćenje kože uklanjanjem ili smanjenjem sebuma i nečistoće sa površine kože kao i

patogenih mikroorganizama. Najčešće se koriste emulzije, gelovi, krem-gelovi i kreme tipa U/V, kao i puder-kreme sa odgovarajućim sadržajem praškastih materija. Preporučuje se i primjena blagih mehaničkih i hemijskih pilinga i tretman maskama. • Dermokozmetički preparati protiv starenja, tzv. anti-age preparati treba da sadrže supstance koje poboljšavaju turgor i tonus kože, a to su: kolageni biljnog porijekla, polisaharidi, hijaluronska kisjelina ili natrijum-hijaluronat, antioksidansi (kao što je vitamin E, vitamin C i koenzim Q10), alfa-hidroksi kisjeline – glikolna i mliječna u malim koncentracijama, fitosteroidi (ši buter, ulje sjemena soje, ulje žutog noćurka), kao i polifenoli, proantocijanidi i flavoni koji predstavljaju prirodne biljne antioksidanse. Ljekovita svojstva mineralnog blata − peloida, morske vode, pijeska i morske soli poznata su od davnina. U pojedinim djelovima svijeta koriste se u mnogim kozmetičkim preparatima za njegu i regeneraciju kože. Mrtvo more odvajkada je poznato po mineralnom blatu koje se koristi u medicinske i kozmetičke svrhe. U našem regionu posebnu vrijednost ima peloid sa ulcinjske obale. On je fine koloidne strukture, a svaki miligram peloida jedinstvena je biohemijska laboratorija. Uradili smo detaljnu analizu fizičko-hemijskog sastava, mineroloških karakteristika, a zatim ga obradili specijalnom tehnikom i formulisali u obliku preparata. Najbolje efekte pokazao je u saniranju površinskih kapilara, regeneraciji kože, kao i tretiranju kože sklone aknama.

/+&(" -*$" * 5*+&-" 3&(*45307"/*. 13&1"3"5*." 10 7-"45*50+ 3&$&1563* NAŠ TIM SE SASTOJI OD: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

/+&(" ;%3"7& ,0Ç& /+&(" 130#-&."5*Ǝ/& ,0Ç& ,0/46-5"$*+& * 4"7+&5*

INFO: Svetozara Markovića 1 Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303 e-mail:fontis@t-com.me, www.fontiscg.com


PRIMJENA LASERA U DERMATOLOGIJI

sa posebnim osvrtom na trajno uklanjanje dlaka tj. pojačane maljavosti Piše: Dr med. Predrag Štilet spec. za kožne i venerične bolesti Laser se u dermatologiji primjenjuje već više od četiri decenije. Ipak, tek je u posljednjih nekoliko godina prihvaćen u širokom indikacijskom području u ovoj grani medicine. Dermatolozi su među prvima prepoznali jedinstvene mogućnosti lasera kao specifične i upotrebljive metode liječenja, posebno u onim indikacijama u kojima su prethodne terapijske metode imale slab ili nikakav učinak.

Istorijski podaci Rijec laser je akronim engleskog izraza "light amplification by stimulated emission of radiation" što u slobodnom prevodu znači „pojačavanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja". Nastao je kao rezultat višegodišnjih istraživanja u području kvantne optoelektronike. Na osnovu navedenih teoretskih saznanja T.Maiman je 1960.godine izradio prvi laser od sintetičkog rubina, a1963. godine američki dermatolog L.Goldman objavio je prve rezultate primjene rubinskog lasera u dermatologiji. Argonski i CO2 laser su konstruisani 1964. godine, te su sledecih dvatesetak godina bili osnova za dalja istraživanja u ovom području. Tek osamdesetih godina prošlog vijeka, uporedo sa uvodjenjem teorije selektivne fototermolize i razvojem laserske tehnologije, nastaju novi laseri koji su služili kao osnova za dalja istraživanja. Rezultat tih istraživanja bili su novi, PULSNI i Q-SWITCHED laserski

66

uređaji čija je osnovna prednost da, umjesto kontinuiranog talasa, emituju pulsove laserskog svijetla vrlo kratkog trajanja, čime se postiže bolja selektivnost u uklanjanju pojedinih lezija kože.

Princip rada lasera Osnovni značaj laserskog svijetla je monohromatičnost (emitovano svijetlo je tačno određene talasne dužine), koherentnost (međufazni odnosi talasa u prostoru i vremenu su konstantni), kolimiranost (emitovani zraci su međusobno paralelni te čine uzak snop). Tako se snop laserskih zraka može usmjeriti na malene površine, što omogućava preciznu destrukciju tkiva. Izloži li se koža laserskom zračenju, ono može biti apsorbovano, reflektovano, transmitovano ili raspršeno. Da bi se postigao klinički učinak, svijetlo mora biti apsorbovano u tkivu. Nakon apsorpcije laserske energije nastaje fototermički, fotomehanički i fotohemijski učinak. Ciljano odstanjivanje različitih kožnih promjena zasniva se na teoriji selektivne fototermolize. Ova se teorija zasniva na saznanju da kromofore kože (hemoglobin, oksihemoglobin i melanin) apsorbuju specifičnu talasnu dužinu svijetla. Osim odabira talasne dužine, drugi važan činilac je vrijeme trajanja pulsa, odnosno, izlaganja tkiva laserskom svijetlu. Konačno, gustoća energije mora biti dovoljna da se postigne destrukcija ciljanog tkiva u zadatom vremenu.


Indikacije za primjenu lasera u dermatologiji Laserom se mogu uklanjati brojne urođene i stečene promjene na koži, koje uključuju vaskularne i pigmentne lezije, te dobroćudne izrasline na koži. Laserom se, takođe, sprovodi uklanjaje bora i ožiljaka, kao i trajna epilacija, tj. trajno uklanjanje pojačane maljavosti, o čemu će dalje biti riječi.

Trajno uklanjanje dlaka laserom Hipertrihoza i hirzutizam često su velik esteski problem, a do pojave laserske epilacije koristile su se brojne metode privremenog ili kratkotrajnog smanjenja dlakavosti (brijanje, epilacija voskom, hemijski depilatori). Jedina metoda kojom se postizao učinak dužeg trajanja, bila je "elektroliza", koja je povezana sa značajnim rizikom od ožiljaka i promjena pigmentacije. Otkako je američki FDA (Food and Drud Administration -agencija za hranu i lijekove) 1996. godine odobrio primjenu lasera u ovoj indikaciji, razvili su se brojni laseri kojima se, primjenom talasne dužine 600 - 1200 nm. postižu dugotrajne redukcije dlaka. U ovoj indikaciji koriste se: ruby laser (694nm), alexandrite laser (755nm), diodni laser (800 nm) i Nd:YAG laser (1064 nm). Svi navedeni laseri djeluju na principu selektivne fototermolize, a ciljana kromofona je melanin u folikulu dlake. Kod svih lasera potrebno je ponoviti više

tretmana za postizanje željenog rezultata. Prije tretmana potrebno je detaljno razmotriti anamnezu i dermatološki status, uz posebnu pažnju na uzimanje lijekova (retinoide), eventualne dermatološke bolesti (recidivirajuće herpes simplex infekcije, porfirija), hormonski poremećaj ili uzimanje hormonskih terapije,sklonost stvaranju keloida, hronično izlaganje suncu ili vještačkim izvorima UV zračenja. Učinak laserske epilacije temelji se na ispravnoj korelaciji gustoće energije, širine snopa i trajanje pulsa. Hlađenje kože prije, tokom i nakon tretmana, omogućava primjenu veće gustoće laserske energije, uz odgovarajuće trajanje pulsa radi postizanja dobrih terapijskih rezultata. Depilacija brijanjem prije tretmana, sprovodi se da bi se izbjegle neželjene posljedice zbog apsorpcije energije u vanjskom dijelu stabla dlake. Ako je sprovedena epilacija voskom ili nekim drugim načinom, nekoliko dana prije tretmana, izostat će učinak laserske epilacije, jer je time uklonjeno ciljano tkivo za laserki zrak. Poslije tretmana, na tretiranu regiju, mogu se aplikovati kortikosteroidni topijski preparati uz hlađenje kože. Obavezna je striktna fotoprotekcija najmanje mjesec dana nakon tretmana. Zaključak: Pri dobroj pripremi bolesnika, kvalitetnom izboru talasne dužine, (naša sugestija je "diodni laser 810 nm"), gustine energije i trajanje pulsa, laserska terapija je metoda pravog izbora trajnog odstranjivanja dlaka.

67


MINI SIMPOZIJUM FARMACEUTSKE KOMPANIJE LIBRA

FUNKCIONALNA DISPEPSIJA Piše: Dr Vladica Lazić Farmaceutska kompanija Libra u saradnji sa njemačkim kompanijama Engelhard, Arzneimittel, Staigervald i DHU (Deutshe Homeopatie Union) organizovala je proteklog mjeseca na Skadarskom jezeru mini simpozijum, treći po redu u Crnoj Gori, kome su prisustvovali gastroenterolozi, pedijatri i ljekari opšte prakse iz Podgorice i okoline. Libra je vec 6 godina prisutna na crnogorskom tržištu i ekskluzivni je zastupnik renomiranih njemačkih farmaceutskih kuća Engelhard Arzneimittel, DHU i Staigervald. Predavači su bili eminentni stručnjaci iz svojih oblasti i profesori sa Beogradskog i Niškog univerziteta: prof. dr Branimir Nestorović, prof. dr Borislav Kamenov i prof. dr Srđan Đuranović. Pored interesantnih tema o respiratornim i virusnim infekcijama, pažnju slušalaca privukla je Librina prezentacija novog lijeka plasiranog na tržištu Crne Gore.

„Najteže“ je želucu

Želudac je šuplji organ sastavljen od različitih vrsta mišića sa posebnim funkcijama i iznutra obložen slojem zaštitne sluzi. Zaista mu je „teško“. On u roku od 70 godina izluči 50 000 litara gastričnog soka i preradi otprilike 30 000 tona hrane. Sažvakana hrana ulazi kroz usta, preko ezofagusa i pilorusa (sfinkter između ezofagusa i želuca) u gornji deo želuca. Volumen želuca zahvaljujući rastegljivim mišićima može primiti do dva litra zapremine za varenje. Žlijezde tada luče želudačne sokove, od kojih je jedan hlorovodonična kisjelina koja raslojava unijetu hranu. Mišićnim kontrakcijama miješa se sadržaj u želucu, a zatim se u malim porcijama prosleđuje u duodenum. U normalnim uslovima ovaj proces protiče glatko. Međutim, postoje brojni faktori koji mogu uticati na rad želuca, kao što su stres, piće ili navike u ishrani.

Želudac i stres

Cjelokupni proces varenja kontroliše enterički nervni sistem (ENS), sastavljen od oko 100 miliona nervnih ćelija koje su isprepletane kroz cijeli digestivni trakt. Posle mozga, ENS je drugi po veličini nervni sistem kod čovjeka, a radi i nezavisno od mozga. Reguliše pokrete mišića u želucu i

68

crijevima, kontroliše produkciju digestivnih sokova i protok hrane. Kompleksan i veoma osjetljiv sistem, koji i ne primjećujemo sve dok radi precizno kao časovnik. Problemi nastaju kada se balans poremeti i kada stomak počne da šalje svoje signale. Uglavnom ih šalje nakon unosa hrane, te se glavnim uzrokom stomačnih tegoba smatra vrsta hrane koju unosimo. Ono što mnogi ne znaju jeste da više faktora igra veoma važnu ulogu u nastanku želudačnih i crijevnih tegoba: Stres: Bilo na poslu, kod kuće ili u školi, stres je jedan od najčešćih uzročnika oboljenja želuca.

Konzumiranje alkohola:

Prevelike količine alkohola, ali i velike količine hladnih napitaka mogu dovesti do želudačnih tegoba.

Temperatura:

Izloženost neuobičajeno visokim temperaturama i direktnoj sunčevoj svjetlosti mogu uzrokovati želudačne smetnje.

Lijekovi, nikotin, kisjeli napici:

Unos lijekova (npr. antibiotika), često konzumiranje kafe i čaja, kao i citrus-voća, mogu dovesti do tegoba u želucu praćenih bolovima.

Gorušica – kisjelina na pogrešnom mjestu

Više od jedne trećine stanovnika u Zapadnoj Evropi pati od gorušice. U normalnim okolnostima sfinkter omogućava jednosmjeran put hrane kroz usta i ezofagus u želudac. U slučaju gorušice, ovaj mišić ne radi, ili ne radi kako treba – tokom trudnoće, stresa, u starosti – te se kisjeli sadržaj iz želuca vraća u ezofagus. Žareći osjećaj u predjelu ezofagusa javlja se i kada zgrčeni mišići ne omogućavaju istezanje zidova želuca ili je donji dio želuca, koji je zadužen za transport, relaksiran pa dolazi do zadržavanja hrane. U oba slučaja, stvara se pritisak pri vrhu želuca, pri čemu dolazi do otvaranja sfinktera i prolaska kisjeline u jednjak, gdje ona svojim dejstvom na sluznicu izaziva bol. Često se pretpostavlja da je hiperprodukcija kisjeline krivac


za tegobe. Međutim, stvarni uzrok nije višak kisjeline već njezin ulazak u jednjak, to jest, kisjelina se nalazi na pogrešnom mestu. Gorušica je obično udružena sa osjećanjem nadutosti, flatulencijom, ili mučninom i stomačnim grčevima. Stoga je neophodna sveobuhvatna terapija ovih simptoma.

U APOTEKAMA

Više uzroka – mnogo tegoba

Simptomi iritacije želuca opisani su u literaturi prije više od sto godina. Do danas, međutim, nema jasnog objašnjenja uzroka ovih tegoba. Simptomi koji se javljaju često su udruženi, a uzročnici višestruki:

1. Kisjelina — Povećano lučenje želudačne kisjeline

U slučaju povećanog lučenja kisjeline dolazi do iritacije i želudačne i crijevne sluznice. Simptom: bol u stomaku.

Smanjeno lučenje kisjeline:

U slučaju nedostatka želudačne kisjeline hrana se ne može pravilno svariti. Simptomi: nadutost, osjećaj punoće.

2. Osjetljivost na bol

Nervi u želucu su veoma osjetljivi na nadražaj, pa će zato stimulusi kao što su kisjelina ili istezanje zida želuca povećati perceptivnost nerava. Simptomi: bol, grčevi, nadimanje, flatulencija.

3. Napetost i mišićni spazam

Muči Vas stomak? Zašto trpite? Probajte...

Ukoliko postoji spazam mišića želudac ne može pravilno da se isteže i to stvara pritisak. Nema prostora za hranu koja dolazi iz jednjaka, sadržaj želuca ne može se adekvatno miješati, te se djelimično vraća u jednjak. Simptomi: gorušica, nadimanje, grčevi, bol, mučnina, osjećaj punoće.

4. Usporen motilitet, mišićna relaksiranost

• Prekomjerna relaksiranost mišića donjeg dijela želuca Ovakvo stanje dovodi do usporene pokretljivosti želuca. Hrana ne može pravilno da se usmjeri i transportuje u duodenum i zadržava se u želucu. Ona vrši pritisak ka ezofagusu. Simptomi: gorušica, nadimanje, osjećaj punoće, bol, mučnina, povraćanje. • Relaksacija mišića u gornjem dijelu želuca Ovaj tip relaksacije dovodi do otvaranja mišićnog prstena (sfinktera) i prolaska kisjelog sadržaja ka ezofagusu. Simptom: gorušica.

5.Upala

Do upale često dolazi, na primjer, zbog infekcije. U toku inflamacije želudačna sluznica postaje visoko senzitivna i snažno reaguje na dejstvo kisjeline. Simptom: bol.

FERMENTAL probiotik + aloja

Zaustavlja dijareju i jača imuni sistem Kuće Rakića bb 81206 Tuzi, Podgorica tel/fax: +382 020 870 083, +382 020 870 098 e-mail: deccomonte@t-com.me


Raznorazna dejstva bijelog luka

Eliksir zdravlja

Odavno se kaže da je bijeli luk zdrav. Jednogodišnja je zeljasta biljka i gaji se u velikom dijelu svijeta, a uspijeva u vrtovima. Iz najstarijih spisa, spomenika i predanja saznajemo da su ga koristili Feničani, Jevreji, Vavilonci, Persijanci, stari Grci, stari Rimljani, Egipćani, Kinezi i Indijci. Iako je karakterističnog i jakog mirisa kod nas je veoma rasprostranjen i omiljen kao hrana, a kao što smo rekli - odavnina je bijeli luk u narodu imao široku primjenu kao ljekovito sredstvo. Francuski farmaceut - praktičar Fransoa-Loren Mari Dorvol je u svojoj knjizi "Apoteka ili opši zbornik praktične farmacije", još 1844. godine pisao o bijelom luku, koji se u to vrijeme koristio u domaćoj medicini. Njegov sok koristio se

70

protiv žuljeva na nogama, šuge, krasta na glavi, gluvoće, a najviše kao popularan antiseptik. Već tada navodi da je bijeli luk bogat u isparljivom ulju sa sumporom, koje se obrazuje djelovanjem jednog fermenta na glikozidni sastojak. Kuvanjem se gube ljuta i ekscitantna svojstva. U narodnoj medicini bijeli luk se javlja, tako reći, kao univerzalno sredstvo. Bijeli luk se upotrebljava kao lijek za sve bolesti; veliki kašalj, gušobolja, glavobolja, grčevi u stomaku, srdobolja, sušica, tifus, groznica, žutica, otoci, guke, krajnici, zubobolja, okobolja, uhobolja, gliste, i u tom slučaju obično se nosi o vratu, pantljičara, čmičak, lišaj, šuga, prišt, mrtva kost, metilj, reumatizam, micina, izostanak menstruacije.


Bečki profesor Hademar Bankhofer ga smatra eliksirom zdravlja. On ističe da bijeli luk ima raznorazna dejstva. Jedno od njih je blokiranje izazivača bolesti. Ko redovno začini jelo bijelim lukom ne pruža šansu štetnim virusima i bakterijama. Za to je zaduženo sumporno jedinjenje alicin koje nastaje iz alicina pod uticajem kiseonika prilikom siječenja ili žvakanja luka. Češnjevi sa jakim mirisom podstiču i žlijezde u želucu i crijevima. Oni pomažu crijevnoj flori, a ujedno i tjeraju i napadaju štetne bakterije i prije svega i gljivice. Bankhofer skreće pažnju i na to da bijeli luk razređuje krv i time podstiče prokrvljenost. Time se sprečava zgrušavanje krvnih pločica i snižava rizik za trombozu. Osim toga, bijeli luk jača srce i krvotok. Bankhofer takođe naglašava da ko jede bijeli luk dobija više kiseonika u mozak preko krvi koja glatko teče. To znači da bijeli luk podstiče koncentraciju i time nas čini jačim protiv stresa. Treba ga koristi sirov, ali i kao dodatak jelima. Pored toga, sok od bijelog luka se upotrebljava za pravljenje tinktura ili premaza ili obloga. Za osobe koje ne vole njegov ukus i miris napravljene su tablete i kapsule bijelog luka. Jedna američka studija pokazala je da je konzumiranje bijelog luka program protiv starenja. Naučnici su rezimirali da bijeli luk pomaže da se obnove oštećene ćelije u organizmu, a to važi i za oštećenu DNA. Na osnovu najnovijih naučnih ispitivanjaslobodno se može reći da je bijeli luk jedna od najljekovitijih biljaka. A kome

smeta dugotrajni „mirisa“, a ne želi da kupuje tablet bijelog luka, treba da žvaću sirovu rukolu, peršun, majoran i timijan. Ponekad je dovoljna i čaša mlijeka ili čaša crvenog vina.

KORISNI SASTOJCI Ustanovljeno je da bijeli luk sadrži oko 200 aktivnih materija, u koncentrovanom obliku, a da ih najviše ima u lukovici, mada se u ishrani koriste cvijet, stabljika i listovi. Bijeli luk je bogat vitaminima i mineralima: • vitamin C • vitamin A • vitamin B1 i B2 • selen • sumpor • fosfor • adenozin • alicin • aminokiseline • biljna vlakna • biljne masti • gvožđe • enzimi • eterična ulja • jod • kalijum • kalcijum


Gljiva koja raste na drvetu (Inonotus obliquus) – Sibirska gljiva besmrtnosti

Bara Hieng

Čaga je gljiva koja raste na drvetu, najčešće parazitira na brezama (Betula pendula) u sjevernim predjelima, a predstavlja sterilni oblik gljive Inonotus obliquus koja napada samo stabla živog zrelog drveća. Parazitira na oštećenim djelovima stabla drveta, u pukotinama na njemu ili na mjestima preloma grana drveta. Od trenutka kad počne sa parazitiranjem, gljiva prouzrokuje smrt drveta u roku od pet do sedam godina i zbog toga je u Rusiji nazivaju i „brezin rak”. Povremeno napada jove, a rjeđe i neke druge vrste drveća. Ipak, čaga nakupljena na jovama i ostalom drveću ne pokazuje farmakološki učinak kakav pripisuju onoj nakupljenoj na brezama koje rastu u ekstremno hladnim krajevima. Čaga ima odgovarajući farmakološki učinak samo ako je četiri do pet mjeseci rasla na izuzetno niskim temperaturama, što je karakteristično za Sibir. Sakuplja se tek kada se breze osuše i odumru, jer je tada gljiva iscrpila sve sastojke važne za zdravlje čovjeka. Istraživanja sastava i djelovanja ove gljive vrše se u Rusiji još od pedesetih godina prošlog vijeka, a pokazala su da čaga sadrži efikasnu mješavinu aktivnih supstanci koje pokazuju sljedeće osobine: otklanjaju učinke stresa, održavaju funkcije imuniteta, popravljaju oštrinu uma, uvećavaju fizički perforacijski starosni učinak, regulišu funkcionisanje mišića i nerava, uvećavaju fizičke i umne sposobnosti, otklanjaju umor, poboljšavaju otpornost na bolesti, utiču na poboljšanje kvaliteta spavanja i pomažu pri jačanju imunološkog sistema. Naučnici i istraživači procjenjuju da će se u prvim decenijama ovog vijeka tržište novih prirodnih proizvoda veoma proširiti. Po cijelom svijetu, sve više istraživačkih grupa bavi se pripravljanjem medicinski upotrebljivih supstanci iz prirodnih materija. Mnogo napora je usmjereno i na proučavanje gljiva, među kojima je i gljiva čaga. Studije o gljivi čagi obuhvataju prije svega istraživanja u vezi sa rakom (dojke, pluća, želuca, kostiju) melanomima, leukemijom, HIV-om, bolestima sistema imuniteta, dijabetesom, ulkusom, kardio-vaskularnim bolestima, upalom pluća i plućnim smetnjama. Čagi, koja se u Rusiji koristi kako u tradicionalnoj tako i u zvaničnoj medicini, u Sibiru pripisuju čudesno djelovanje. Kao narodni lijek koristi se u Poljskoj i u većini baltičkih država. Čaga se ponosi sastavom od 215 fitohranljivih supstanci, što znači supstanci sa velikom antioksidacijskom snagom koje nas štite od mnogih bolesti uključujući i infarkt, šećernu bolest, visoki krvni pritisak, osteoporozu, bolesti

72

pluća i rak. Među tim fitohranljivim supstancama ima 29 polisaharidnih ili beta-glukoznih derivata, efikasnih u borbi protiv raka. Sadrži i ostale sinergistične antimutagene i antivirusne minerale, aminokisjeline i nukleozide. Čaga sadrži vodotopne hromogene (fenol-aldehidne derivate, polifenole, oksifenol-karbonske kisjeline i njihove kinine), kao i gumiju sličnu čaginu kisjelinu (do 60%), polisaharide (6-8%), flavonoid-inotodijon, alkaloide, lignin, celulozu, steroidne i panterinske supstance, organske kisjeline, zaključno sa oksalnom (do 4,5%), triterpenske kisjeline, slobodne fenole, soli silicijuma, gvožđa, aluminijuma, kalcijuma, magnezijuma, natrijuma, cinka, bakra, mangana i kalija. Za razliku od ostalih ljekovitih gljiva, sadrži izuzetnu količinu betulinske kisjeline i SOD (superoksid dismutazu). SOD je posebno efikasan antioksidativni enzim koji se bori sa reaktivnim singletoksidnim molekulima, poznatim i kao slobodni radikali, da zaštiti ćelije od povreda. SOD je jedan od najvažnijih antioksidanata u našem tijelu. Čaga sadrži vitamine C i E, i to u mnogo većoj mjeri od većine antioksidativno značajnih namirnica. U Sibiru se čaga koristi u ljekovite svrhe čak i u zvaničnoj medicini, dok narodi u Sibiru čagu koriste kao osvježavajući napitak u obliku čaja, alkoholne mješavine. Najčešće je dodaju ulju od oraščića sibirskog kedra, pridržavajući se provjerenog iskustva koje proizilazi iz činjenice da ulje kao topitelj najefikasnije veže supstance topljive materije, mnogo bolje od alkohola. Upotrebljiva je i za liječenje različitih bolesti. Od nje u Sibiru prave tinkturu ili postupkom hladnog cijeđenja cijede ulje iz nje. Čaj, tinktura sa dodatkom ulja od kedra i hladno cijeđeno ulje iz gljive čage u kombinaciji sa hladno cijeđenim uljem iz oraščića sibirskog kedra prastari su ljekovi. Zbog svog antioksidativnog djelovanja štiti komponente ćelija od štetnog dejstva slobodnih radikala. Ruski i japanski ljekari i i naučni istraživači jedinstvenog su mišljenja o tome da je čaga mnogo djelotvornija nego, na primjer, gljiva Ganoderma lucidum (reiši) ili gljiva Phellinus linteus (u Koreji poznata pod imenom „Sang-hvang“, a u Japanu kao „Mesimakobu“). To je potvrdio i Nacionalni poljoprivredni institut u Koreji. Upotrebom jedinjenja hladno cijeđenog ulja iz gljive čage i hladno cijeđenog ulja iz oraščića sibirskog kedra, još više se uvećava čagin učinak podizanja otpornosti ljudskog organizma odnosno okrepljivanja imunološkog sistema.



FITOTERAPIJA Piše: Mr ph. Pavle Jurlina Biološki aktivni dodatak (BAD) šta je to? 1975. godine na specijalnom sastanku medicinsko biološkog odjeljenja SSSR odlučeno je da se izdvoji posebna grupa jedinjenja sposobnih da ispoljavaju izraženi fiziološki efekat u minimalnim količinama. Naučnici su ih objedinili u jednu grupu i nazvali „biološki aktivne materije" ili „mikronutrijenti" i prisajedinili im alkaloide, hormone i hormonska jedinjenja , vitamine, mikroelemente, biogene amine, neurotransmisere, materije koje posjeduju farmakološka svojstva. Tako se, na granici farmakologije i dijetologije, pojavio nov pravac u medicini - mikronutrijentologija, čiji je osnovni zadatak primjena mikronutrijenata različitog sastava i strukture u preventivi i jačanju zdravlja svakog čovjeka. U 1999-oj godini predložen je drugi naziv za novi odjeljak medicine: farmakonutriciologija. Predloženo je takođe dati im naziv mikronutrijenti, biološko aktivni dodaci hrani (BAD). Ta terminologija je postala u sadašnjem vremenu

74

opšteprihvaćena. Korišćenjem BAD uz hranu, sama hrana postaje lijek. Takvim načinom (upotreba biološki aktivnih dodataka uz hranu) hrana postaje funkcionalna. Funkcionalna hrana je hrana koja sadrži komponente ili dodatke koji pokazuju povoljno djelovanje na jednu ili više funkcija organizma i tako utiče na poboljšanje opšteg stanja organizma i zdravlja, ili značajno utiče na smanjenje rizika od nastanka bolesti. Biološki aktivni dodaci hrani (BAD-ovi) su prirodni ili analogni prirodnim farmakološkim kompleksima, koji su neophodni za obezbjeđenje normalne funkcije ljudskog organizma a koje savremeni čovjek ne dobija sa hranom. Druga definicija Biološki aktivnih dodataka je da su to koncentrati prirodnih, ili identični prirodnim biološki aktivnim materijama, uključujući esencijalne hranljive sastojke, koji se preporučuju za samostalno korišćenje ili ulaze u sastav hranljivih proizvoda. Vitamini, minerali, antioksidansi, proteini i fitohemikalije koriste se uz hranu ili


samostalno, kako bi se obogatila nutritivna vrijednost hrane i organizam snabdio sa potrebnim mikroelementima radi zaštite od bolesti ili radi oporavka, odnosno ozdravljenja. Ovo je pogotovo velika prednost za ljude koji su zbog socioloških, kulturoloških ili medicinskih razloga izbacili određene namirnice iz ishrane. Biološki aktivni dodaci hrani, po svojoj prirodi mogu biti proizvodi prirodnog, životinjskog, mineralno mikrobnog porijekla ili imaju kombinovani sastav. Njihovom upotrebom savremeni čovjek u organizam unosi sve potrebne elemente koje kroz hranu ne može da dobije zbog zatrovanosti iste, neodgovarajuće prerade hrane gdje se gube važni sastojci. Upotrebom BAD-ova savremeni čovjek dopunjava svoj dnevni obrok vitaminima, mineralima, mikroelementima, biljnim vlaknima i drugim ingredientima. Biološki aktivni dodaci hrani su posebna grupa ljekovitih preparata koji se nalaze na granici između hrane i lijeka. Medicinska praksa svjedoči o tome, da biološki aktivne supstance biljnog i životinjskog porijekla, koje ulaze u sastav BAD-ova, imaju velike prednosti u odnosu na sintetička ljekovita sredstva i zato su BAD-ovi u prednosti. Čime se Biološki aktivni dodaci izdvajaju od drugih ljekarstava? U BAD-u količina sastojaka koji deluju na probleme u organizmu je niža od terapijske doze, a djelovanje na organizam odvija se u okviru fiziološke granice određenih organa. Shvatanje fiziološke granice za svaki organizam je individualno i zavisi od metabolizma individue, njenog zdravstvenog stanja, uzrasta, načina života i drugih faktora. BAD snabdijeva organizam širokim kompleksom srodnih prirodnih jedinjenja koja djeluju blaže na organizam, ne izazivajući nus pojave ili šteteći nekim drugim organima. Biološki aktivni dodaci imaju produženo ljekovito dejstvo na organizam, duže nego sintetička ili monoljekovita sredstva. - Oni nijesu otrovni. - Bolje ih podnosi organizam. - Rijeđe izazivaju komplikacije ili alergijske reakcije. - Biološki aktivni dodaci (BAD-ovi) otklanjaju negativne posljedice koje su proizveli po organizam sintetička ljekovita sredstva (hemoterapija , radio terapija i dr.). Naučno je dokazano da ti preparati ne ostaju u organizmu, tj. ne akumuliraju se u organima. Razlikovanje BAD-a od hrane je i u tome što se uzimanjem hrane ne može znati da li su unijeti neophodni elementi kako po količinama tako i po kvalitetu, posebno imajući u vidu savremen način obrade hrane i upotrebu raznih pesticida koji uništavaju vrijedne elemente u hrani, a štete organizmu čovjeka. Današnja hrana nije u stanju da obezbijedi organizam u potrebnim količinama svim neophodnim, biološki aktivnim materijama. Na primjer: da bi organizam snabdjeli sa potrebnom količinom vitamina C neophodno je svakodnevno pojesti po kofu jabuka, 4 - 5 limuna ili 1,5 do 2 kg. šargarepe, što je nerealno. Sadržaj tih količina elemenata neophodnih organizmu unapred je poznat ukoliko se uzimaju Biološki aktivni dodaci hrani . Isti je strogo kontrolisan. Njihov količinski sadržaj i

Bioaktivni prirodni preparat

BIOCIL Prirodni dijetetski preparat sastavljen od visoko protetnih bioaktivnih sastojaka ljekovitog bilja i korijena sa planine Bjelasice i Durmitora, spremljen u svježem stanju sadrži i zvornu ljekovitu snagu prirode. BIOCIL koriste pacijenti širom naše zemlje kao i pacijenti Preparat pomaže u inostranstvu Lpočele su da se šire na zabrinjavajući naččku sredinu i pred bolesnicima sa teškim ( Amerika, Kanada, zdravstveni problem,zaszultati istraživanja malignim oboljenjima u Južna Afrika i francusko-švedskog tima stručnjaka. raznim fazama razvoja Evropa ). Prihvaćeno karcinoma čiji i posjeduje Istraživanje su rezultati objavljeni u "onlajn" je da senaučnom postižu sertifikat za ispravnost časopisu "PlosVan" sprovedeno je na takozibovima", veoma izuzetni rezultati primjenom prisutnim na Mediteranu, koji se mogu smatrati BIOCILA i zračne: bioindikatorima stanja životne sredine. citostatske terapije.

Sada je, kako su istakli naučnici, primijećeno zabrinjavajuće širenje otpornihje pokazao na antibiotike van Praćenljudskih od stranebakterija ljekara preparat izuzetnoi dobre rezultate u tretmanu tumora bubrega, bolničke sredine, tako malignih da se ljudi njimapluća, mogujetre, zaraziti i na želuca,mjestima, debelog crjeva, prostate, kao i kod ženskih drugim znatno više mozga, nego ranije, prenio je reproduktivnih organa materice, jajnika i dojki.

BIOCIL - VIŠE OD NADE BIOCIL - Bijelo Polje - vl. Cile Žujović 050 473 900 ; 069 052 229 kvalitet sve do isteka roka upotrebe, i čuvanja u predviđenim uslovima, ne mijenjaju se. Dnevna potreba organizma za nutrijentima zadovoljava se upotrebom 2 - 6 kapsula ili tableta. BAD često brkaju sa hranljivim dodacima. Hranljivi dodaci su hemijske materije koje se dodaju hrani za poboljšanje kvaliteta sirovina i gotovih proizvoda. Poznate su sledeće vrste hranljivih dodataka: konzervansi (produžavaju vrijeme čuvanja hrane), boje, aromatizatori, sredstva za zgušnjavanje hrane, želirajuće materije, emulgatori (za bolje mućenje pavlake, majoneza, sladoleda), antioksidansi, fermenti (služe za ubrzavanje tehnoloških procesa pri proizvodnji hrane). Hranljivi dodaci ne poboljšavaju kvalitet iste, niti njenu hranljivu vrednost. Hranljivi dodaci nemaju hranljive osobine, tj. ne učestvuju u razmjeni materija, izgradnji tkiva, organa i sistema. Oni su u procesu razmjene materija u većini slučajeva neutralni, a u manjem broju služe kao izvor intoksikacije i alergija. BAD se primjenjuju u velikoj mjeri u svijetu. Zahvaljujući tome, u Japanu gdje BAD primjenjuju više od 50 godina, značajno je produžen životni vijek. Bioliški aktivne dodatke u Evropi upotrebljava preko 50% stanovništva, a u Americi preko 80%. BAD: To je preventiva od oboljevanja, regeneracija i oporavak oboljelog organizma čovjeka.

75


KRISTALI Kristali su prestali da pričaju onog trenutka kada su ljudi prestali da slušaju. Piše: Ana Vukmirović Klikovac, kristaloterapeut Kristali su DNK zemlje. Nastali su u toku njenog postanka. To su minerali u čvrstom agregatnom stanju. Oni imaju pravilan raspored atoma i jasno definisanu geometrijsku formu. Bez obzira na način nastanka (pritisak, temperatura...) ili oblik, njihova kristalna struktura im omogućava da upijaju, pothranjuju, usmjeravaju i emituju energiju. Kristali su najbolji provodnici energije koji stalno vibriraju na svojoj jedinstvenoj frekvenciji. Blagodeti i moć kristala u upotrebi su još od praistorije. Primitivni čovjek vodio je život u skladu sa svojom životnom sredinom i poznavao je dragocjenu energiju kristala. Civilizacija Atlantida koristila je kvarcne kristale u svojoj tehnologiji. Stari Egipćani su dobro poznavali ljepotu i moć kristala: u liječenju, dekorativnoj kozmetici, umjetnosti. Izgleda da je naše otkrivanje kristalnih elemenata i mikročipova, koji čine bazu moderne elektronike, u stvari ponovni pronalazak sa drugačijom

primjenom. Svaki kristal ima sopstveni potencijal. Dodirom, temperaturom ili svjetlošću pokrećemo njegove pizoelektrične ,,moći“. Pobuđeni kristal počeće da radi na određenoj frekvenciji, karakterističnoj samo za njega. Na ovim principima se i zasniva kristaloterapija (liječenje kristalima). Svaki čovjek bez obzira na starosnu dob ili problematiku može koristiti kristaloterapiju. Efekat kristaloterapije sastoji se u usklađivanju organa i organizma u cjelini. Svakodnevnim druženjem sa kristalima ne samo da se postiže poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja nego se usklađuje i sopstvena duhovna energija i potrebe. Da bi neko počeo sa kristaloterapijom, treba da kontaktira stručnu osobu koja će na jednostavan i lak način objasniti gdje kupiti, kako pripremiti i koristiti kristale. Kristali kroz istoriju, a i danas, služe u određene svrhe, zavisno od potrebe i želje pojedinca. Određenom

FLUORIT- pojačava memoriju i štiti od zračenja kompjutera

76


kombinacijom možemo zaštititi životni prostor (transformisanje negativne energije podzemnih zračenja, elekromagnetnog zračenja kućnih aparata...). Kombinacija kristala omogućava zaštitu radnog prostora i prosperitet. Ona služi i za zaštitu od: negativnog zračenja, zračenja mobilnog telefona, zračenja u automobilu, ličnu zaštitu...

GORSKI KRISTAL

CRNI TURMALIN – efikasna zaštita životnog prostora

Određeni kristali mogu pospješiti naše sposobnosti (memoriju, koncentraciju, volju, snagu...) ili ublažiti naše nedostatke (plašljivost, nervozu, nesigurnost...). Veliku, nezamjenljivu ulogu imaju kristali upotrebljeni kao nakit. Dok jedni vole obrađeno kamenje, skupocjeno i prestižno, drugi preferiraju izvorne, što prirodnije forme. I jedno i drugo kamenje tj. kristali imaju energiju i ljepotu − odabir zavisi od želja i mogućnosti svakog ponaosob.

Ne treba zaboraviti da u umjetnosti kristali zauzimaju značajno mjesto. Ugrađeni u plemenite metale oni fasciniraju svojom ljepotom (Tutankamonova maska), porculan (Faberžeova vaskršnja jaja), tkanine (prestižne modne kuće našivale su za potrebe sopstvenih revija na hiljade malih kristala. Na taj način postizale su višestuki efekat). Svaka osoba treba da ima kristal uz sebe ili u svojoj kući. On će svojom ljepotom i energijom vratiti pažnju i ljubav u živote njegovih sopstvenika. Savjetuje se da prilikom izbora i kupovine kristala tražite od prodavca sertifikat za originalnost, jer na tržištu ima jako puno vjernih falsifikata koji vam neće biti od koristi.

200 Dermotan losion za pranje ruku i tijela, 500 ml Dermotan , losion kokos/kamilica za pranje ruku i kože bez sapuna i alkalija, sa dodatkom Lanolina, naročito za osobe osjetljive kose i učestalo pranje ruku i tijela.

Generalni uvoznik i distributer za Crnu Goru MONTEMEDICOM Podgorica, tel: 020 243 850, mob: 069 430 030 DOSTUPNO U SVIM APOTEKAMA


POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje,

Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

3 5

2 apoteka

FONTIS *Fontela*

Svetozara Markovića br.1 020 248 914

tel.

poklanja:

Pregled i preparat za njegu kože iz palete proizvoda po vlastitoj recepturi

GALEN Kotor, 032 304 212 poklanja: gel za vene

4

Beauty Centar

Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 34, tel: 069 022 300 poklanja: tretman kose

MONTEMEDICOM poklanja: 2 monorapid antiseptika za ruke

---------------POKLON KUPON ZA ČITAOCE (7)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

KUPON SLATI NA ADRESU: ul. Mitra Bakića 140, Podgorica ZA MEDICAL CG IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A


6

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

7

GRUPPO TESSILE poklanja: 3 poklon paketa

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

LAMEX COMMERCE

8

poklanja:

za 5 čitalaca po 2 proizvoda Aquafresh Herbal 100ml pastu za zube Aquafresh Clean&Flex Std Medium Twin-pack četkicu za zube (duo pak)

Dobitnici poklona iz prošlog broja: Podgorica: Violeta Šljukić, Miluša Milačić, Desa Kilibarda, Ljilja Dabanović, Marina Vukčević, Verica Pantović, Maja Đozović, Mladenka Bojanić, Vera Balon, Vukosava Đurović, Rade Anđelić, Jelena Drobnjak, Danijela Vukić, Desa Uljarević, Jelena Popović, Vesna Vuković, Maja Pejović, Milica Vidaković, Svetlana Dabetić, Ružica Rnković, Balša Korać, Biljana Jovićević, Katarina Koletić, Olga Andrijašević, Anja Poleksić, Anita Beslimaj, Kristina Baćović, Jovana Đurović, Snežana Pavlović

Nikšić: Zorica Kovač, Vera Milošević, Sanja Matijašević, Rajan Macanović, Nikolina

Rakočević, Vesna Matijašević, Ana Rudonjić, Draga Todorović, Sandra Perotić, Maja Andrijašević, Sandra Gojković Mojkovac: Natalija Šuković, Vera Živković, Gara Zindović Jovanka Žugić

Cetinje: Hajdana Kujović, Sonja Marković

Mladen Stijepović, Milica Milašinović Mrkajić, Svetlana Panić

Pljevlja: Danka Vukić Bijelo Polje: Jelena Drobnjak, Plav: Mirza Muminović

Berane: Dragica Duborija

Rožaje: Sanela Balić

Žabljak:

Budva: Vera Perović, Iva Šljukić, Ana Pejović, Ana

Bar: Nevenka Karadžić, Hidajeta Đuljaj, Vladan Petrušić, Milosava Tomić, Marko Rebronja

Herceg Novi: Branka Keković, Jasmina Nikolić

Kolašin: Vedran Vujisić

Tivat: Miodrag Radojičić

Ulcinj: Agron Chot

79


Vaspitne vrijednosti porodičnog sklada Piše: Dragana Marković spec. predškolske pedagogije Uzmimo za primjer tipičnu porodicu koju čine suprug (otac), supruga (majka) i njihova djeca. Šta bi moglo da predstavlja sklad u toj porodici? Odgovor je jedinstven: podrazumijeva se da u toj zajednici treba da vlada ravnopravno sporazumijevanje i sloga između supruga (oca) i supruge (majke), da se oni savjesno i brižno odnose prema svojoj djeci, da su njihova djeca upoznata sa sopstvenim dužnostima i da se trude da pravilno izvršavaju svoje dužnosti u radu i ponašanju. Razumije se da se odnosi u porodici ne mogu uvijek razvijati u atmosferi najpoželjnijeg sklada. Život koji živimo često donosi različite probleme. Ponekad ti problemi narušavaju ili onemogućavaju porodični sklad. Roditelji, kao nasvjesniji i najodgovorniji faktori porodičnog života,

8

dužni su razmotriti uzroke nastalih problema, postaviti se prema tim problemima i zajednički raditi na njihovom uklanjanju. Ako su poremećaji porodičnih odnosa vezani za ponašanje djece, djecu je potrebno aktivno uključiti u uočavanje uzroka i posljedica u problemima i zahtijevati od njih da uklone takve pojave. U porodici mora biti sklada, ako taj sklad stvaraju, u prvom redu, roditelji. Podrazumijeva se i obrnuto: u porodici će vladati nesklad, sa svim lošim posljedicama, ako su roditelji njegovi uzročnici. Na žalost, često, upravo zbog ovog razloga, uočavamo nesklad u porodičnim odnosima. Porodično ponašanje supružnika ima različite manifestacije. Neki od njih nedovoljno pridonose razvijanju toplih porodičnih odnosa. Ima i onih koji, najčešće prepušteni svojim lošim navikama, nošeni željom za slobodnim uživanjem, slobodno vrijeme provode izvan svog porodičnog gnijezda. Dnevni red takvih zajednica čine prigovori, prepreke i svađe, katkad i fizički obračuni. Kako


MALO SMIJEHA Dva psihijatra se pozdravljaju u prolazu i pitaju za zdravlje: -Ti si dobro, kako sam ja -Doktore, kupio sam odličan slušni aparat! -Odlično, nego kako su vam žena i djeca? -Na pijaci, samo 20 eura! Izlazi Mujo iz ljekarske ordinacije, okrene se prema i upita: doktoru - Kakvu ste ono rekli da imam životinju - psa, mačku...? - Imaš rak -Gospodine doktore, pomagaj, moja žena ima temperaturu! -Je li visoka? -Ma, jok, mogu joj jesti burek s glave. -Saobraćajna nesreća? - upita doktor. -Da – odgovara čovjek. -Vozili ste prebrzo? -Ne, prelazio sam raskrsnicu presporo. Kaže doktor pacijentu: -S ovim tabletama moći ćete bez problema spavati cijelu noć. -A koliko često da ih pijem? -Svaka dva sata! Nakon ginekološkog pregleda ljekar se obraća pacijentkinji: -Spomenuli ste da imate prijatelja građevinara? -Da - potvrdi ona. -E, pa može se reći da je gospodin postavio kamen temeljac! -Doktore, stalno mislim da sam dvojica. -OK, jedan po jedan, molim. -Doktore, doktore, sin mi je hemijesku olovku! -Čemu tolika frka, izvolite moju!

progutao

Pita doktor pacijenta: -Kako srce? -Dobro. Ostalo kući I pravi ručak. -Doktore, doktore, dišem, umirem…

80

kašljem,

ne

mogu

da

-Smirite se, samo polako. Recite mi, da li je neko u vašoj porodici imao TBC? -TBC niko nikad nije imao, ali moj stric je imao BMW! Došao otac sa sinom doktoru i sav veseo izgovori: -Znate li doktore kako sam sina odvikao da ne grize nokte zubima? -Kako? -Izbio sam mu sve zube


MEDICINSKI RJEČNIK

A B D E

psces - zagnoj, ograničeno nagomilavanje gnoja u nekom tkivu.

acil - u širem smislu, sve bakterije cilindričnog ili štapićastog oblika. U užem smislu, naziv bacillus upotrebljava se za gram-pozitivne bakterije, štapićastog oblika, aerobne, sprogene, nepokretne, s kapsulom. altonizam - poremećaj nazvan prema engleskom hemičaru Daltonu (1798), koji je imao anomaliju u raspoznavanju boja. Dalton je pobudio interesovanje za ovaj problem. Otuda je poremećaj u raspoznavanju boja u prvo vrijeme nosio naziv daltonizam. jakulacija - izbacivanje sjemene tečnosti na kraju normalnog polnog odnosa (obljubna ejakulacija), i u snu (polucija). Ejakulacija čini važan, završni dio seksualne fizilogije muškarca. Ono što se na kraju orgazma dešava kod žene ne može se smatrati ekvivalentnom pojavom s ejakulacijom muškarca. Ejakulacija može biti prerana (pred ženskim polnim organima; ante poras), prijevremena (odmah po uvlačenju muškog uda; intra portas), astenična (nedovoljno snažna, „kap po kap“), pozna itd.

I

mpotencija - seksualna nemoć, koja može biti nemoć za pravilno izvršenje polnog čina i nemoć za oplođenje, odnosno začeće. Kopulaciona nemoć muškarca može da se odnosi na poremećaje polnog prohtjeva, erekcije, ejakulacije, sladostrašća i orgazma. Nemoć se može odnositi na sve komponente pri svakom odnosu (obligatorna impotencija) ili katkad (fakultativna impotencija). Impotencija u pogledu patogeneze može da se podijeli na: 1) impotenciju usljed nedostatka podsticanja (organskog ili psihičkog porijekla), 2) impotenciju usljed psihičke inhibicije; 3) impotenciju usljed oštećenja nervnih centara; 4) impotenciju usljed malformacija i mehaničkih uzroka. Generaciona nemoć muškarca obuhvata sve okolnosti koje onemogućavaju oplođenje. Kopulaciona nemoć žene je relativan pojam: žena može učestvovati u polnom odnosu i bez polnog prohtjeva, čak i uz osjećaj odvatnosti. Zato frigidnost predstavlja najvažniji problem njenih koučacionih poremećaja, pored mehaničkih (somatogenih) smetnji. Generaciona nemoć žene obuhvata: 1) nesposobnost začeća; 2) nesposobnost nošenja ploda i 3) nesposobnost donošenja ploda na svijet.

H K

ematofobija - bolesni strah od gledanja krvi.

arencija - nedostatak izvjesnih važnih sastojaka u organizmu kad se oni ne unose hranom, ili kada nema mogućnosti za njihovo iskorišćavanje (resorpcija, metabolizovanje itd.). Primjeri karencije su hipovitaminoze i avitaminoze, nedostatak antianemijskog principa, hipoproteinemije zbog gladovanja, itd.

K M N

alcinoza - oboljenje djece i mladih osoba usljed degeneracije vezivnog tkiva između mišićnih vlakana. Nastaje taloženjem krečnih naslaga između pojedinih mišićnih vlakana, pa ova izumiru. Ove naslage kreča obično se javljaju u svim mišićima. Bolest je neizlječiva. aceracija - razmekšavanje neke čvrste materije ili tkiva kvašenjem. (1) patološko razmekšavanje tkiva pod uticajem tkivnih fermenata, (2) (farm.) potapanje neke droge u vodu sobne temperature, pri čemu se u toku više sati razmekšanjem te droge dobija njen ekstrakt, macerat. anosomija - patuljast rast, poremećaj razvoja organizma, pri čemu odrastao organizam ne dostiže visinu veću od metra. Nastaje usljed poremećaja u rastu kosti u dužinu, zbog odsustva proliferacije hrskavičnog tkiva. Ekstremiteti su kratki, slabo razvijeni. Infantilni patuljasti rast nastaje usljed nepoznatih uzroka i manifestuje se prestankom ili jakim smanjenjem razvitka tijela, pri čemu osoba zaostaje i u psihičkom razvoju, tako da zadržava djetinji izgled. Rahitička nanosomija razvija se pri teškom oboliku rahitisa, pri kome dolazi do poremećaja u rastu kostiju, dužini i njihovom savijanju. Cjevaste kosti zaostaju u rastu u dužinu i njihovog savijanja. Cjevaste kosti zaostaju u rastu u dužinu, zbog čega su srazmjerno kratke u poređenju s drugim kostima (kičmeni stub, glava).

81


HIRUDOTERAPIJA Piše: dr Vladimir Zinovjev, spec. za rehabilitaciju Hirudoterapija (lat. hirudo – „pijavica“) liječenje pijavicama, koristilo se kao efikasna terapija hiljadama godina prije Hristovog rođenja. Pijavice su u „medicinske“ svrhe koristili egipatski faraoni. Svjedočanstvo o tome sačuvano je, između ostalog, u Bibliji i Kuranu. Za liječenje svojih pacijenata pijavice su koristili Hipokrat, Galen i Avicena. U srednjem vijeku pijavice su smatrane neospornim (neophodnim) lijekom protiv većine zdravstvenih tegoba. 1665. g. objavljen je i poseban naučni traktat „O stavljanju pijavica ka materici“. Vjerovatno su već tada pijavice uspješno korišćene u ginekologiji. Kao glavno medicinsko sredstvo pijavice su korišćene i krajem XVIII i u prvoj polovini XIX vijeka. Mada su u to vrijeme ljekari često prelazili granice terapeutske djelatnosti, ima sjedočenja o tome da su koristili i po 200 pijavica u toku jedne seanse. Moguće da je to nekontrolisano i bespotrebno korišćenje pijavica i dovelo do diskreditacije same ideje hirudoterapije, pa je početkom XX vijeka interes prema ovoj izuzetnoj terapeutskoj metodi opao i ljekari su je prestali korisiti. U vrijeme kada nisu postojali precizni medicinski analitički pribori, smatralo se da su mnoga oboljenja kod ljudi posljedica povećane količine krvi. Danas je u svijetu očigledan porast jakog interesovanja za liječenje pijavicama. To je znak razumnog i pažljivog odnosa čovjeka prema svom zdravlju. Pijavica je prstenasti crv dug oko 8 cm. U njenom usnom otvoru nalaze se tri polukružne nazubljene vilice pomoću kojih pijavica progrize kožu sisara i sisa krv kojom se hrani. Obično pijavica usisa 5 do 15 ml krvi. Isto toliko krvi istekne iz ranice na koži u vremenu nakon ujeda, u toku 3 do 24 sata. Za jednu terapeutsku seansu obično se koristi 5 do 7 pijavica. Najpoznatija je ljekarska pijavica (Hirudo medicinalis) koja živi u bistrim barama. Poznato je oko 400 vrsta pijavica u svijetu. U Srbiji, u okolini Vinkovaca, nekada se nalazilo gajilište pijavica koje su upotrebljavane u medicinske svrhe. Sada je dobro poznat razlog terapijskog efekta ujeda pijavice i on se sastoji iz nekoliko faktora: reflektornog, mehaničkog i biološkog. Prvo − pijavica se stavlja u zonu reflektorne tačke i pijavica sama precizno pronalazi tu tačku (tačku akupunkture). Drugo − pijavice mehanički djeluju na krvotok. Ovo podrazumijeva sisanje krvi za vrijeme ujeda i slobodno isticanje krvi iz rane nakon ujeda. Treće − pijavice dodaju u krv preko sto različitih biološki aktivnih supstanci. Upravo te prirodne ljekovite supstance balansirano dovode do normalizacije rada ljudskog organizma. Poznato je da te supstance imaju antikoagulantno, imunostimulaciono, trombolitičko, hipotenzivno,

82

protivoupalno, sedativno, bakteriostatičko i mnogo drugih dejstava. Pijavice se u modernom svijetu često nazivaju minifarm fabrikom. Osim toga, naučno je potvrđeno da pijavice izvanredno koriguju biološko polje čovjeka. Hirudoterapeut mora uvijek biti ljekar. Ovdje je neophodno precizno poznavanje anatomije i fiziologije čovjeka. Ljekar mora liječiti svakog pacijenta uzimajući u obzir njegovo psihičko i fizičko stanje i sam tok njegovog oboljenja. Samo se tako može doći do najboljeg efekta liječenja. Iako se hirudoterapija u većini zemalja odnosi na tradicionalu medicinu, zajedno sa homeopatijom, refleksoterapijom, fitoterapijom itd., ona zahtijeva specijalnu obuku tj. “specijalizaciju“ ljekara. Pijavica se smatra ljekovitim sredstvom, pa se kao takva prodaje po receptu u apotekama, a unešena je i u farmakopeju − registar kvaliteta osnovnih ljekovitih sredstava. Pijavice se „proizvode“ u specijalnim fabrikama i prodaju se sa sertifikatom kvaliteta. Poslije korišćenja one se obavezno uništavaju. Hirudoterapija je vrlo efikasna kao samostalna terapija i kao dopunski tretman u liječenju mnogih oboljenja. Ona pomaže kod: - kožnih oboljenja (furunkuloza, sklerodermija, psorijaza, piodermija i dr.); - u ginekologiji (poremećaj menstrualnog ciklusa, mastopatija, ciste jajnika i dr.); - uroloških oboljenja (oboljenje bubrega, prostatitis, adenom prostate, sterilitet i dr.); - u kardiologiji (hipertenzija, poremećaji krvotoka, miokarditis i dr.); - kod oboljenja krvnih sudova nogu, tromboza, tromboflebita i dr.; - u proktologiji (hemoroidi); - u stomatologiji; - u oftalmologiji (glaukomi, keratitis i dr.); - kod ORL oboljenja (otitis i dr.); - u neurologiji ( neuritis, pareza); - u reumatologiji (reumatitis, artritis i dr.); - u gastoenterologiji (holicistitis, kolitis, pankreatitis i dr.); - kod poremećaja metabolizma (velika tjelesna težina i dr.); - u kozmetologiji (celulit, bore, loš ten itd.). Korišćenje metode hirudoterapije nije dopustivo u slučajevima oboljelosti pacijenta od hemofilije ili zloćudnih tumora, a nije moguće ni kada je pacijentkinja trudnica. U toku seanse pijavice se stavljaju na oblast oboljelog organa, a njihova količina određuje se individualno. Hirudoterapija ne izaziva neželjene efekte i podnosi se vrlo lako.


M N *Opšta medicina I

*Biohemijska laboratorija - hematološke analize - biohemijske analize - hormoni - tumor markeri - imunoglobulini - reumatološki testovi

K Š I *Pedijatrija Ć - savjetovalište - dijagnostika - alergologija - spirometrija

*Opšta medicina B *Pedijatrija *Kućno liječenje U *Dermatološki centar

D V A

- ambulanta za dermatovenerologiju - kabinet za kozmetologiju - kabinet za masažu

KONTAKT: MILMEDIKA NIKŠIĆ Adresa: Vuka Mićunovića 53 Tel: 040 213 740 MILMEDIKA BUDVA Adresa: Jadranski put b.b. Tel: 033 452 187, 033 454 585 DERMATOLOŠKI CENTAR MILMEDIKA Adresa: Jadranski put bb, Budva Tel: 033 454 585 web: www.milmedika.com

I LM E D I K A

U službi Vašeg zdravlja


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o. Loznica


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.