medical_cg_09_1

Književnik Milisav Popović Zdravlje je ipak volšebna stvar Dr Borko Đorđević Hirurgija u službi ljepote PREDSTAVLJAMO:

OPŠTA BOLNICA U BERANAMA

TEMA BROJA:

Ministar zdravlja Dr Miodrag Radunovic Vakcina je najbolje zaštita

STOMATOLOGIJA

JANUAR 2010. - CRNA GORA - BROJ IX

0.80

SADRŽAJ

Ministar zdravlja Dr Miodrag Radunovic Vakcina je najbolje zaštita Književnik Milisav Popović Zdravlje je ipak volšebna stvar Dr Borko Đorđević Hirurgija u službi ljepote

STOMATOLOGIJA

Izdavač: doo Flaer, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: dr Momčilo Vukčević

TEMA BROJA:

Impresum

JANUAR 2010. - CRNA GORA - BROJ IX

0.80

PREDSTAVLJAMO:

Saradnici: Ana Vukmirović Klikovac dr med. Anica Badanjak biolog Bjanka Matić spec. fiz. Bojan Kraljević dr Božo Vuković dr Dušan Nenezić dr Dragan Đurović dr Dragana Bjelica spec. pedagog Dragana Marković mr ph. Katarina Minić dr Liljana Živadinović dr Luka Đokaj Maja Pejović phar. B., sp. Maja Stanković dr sc. med. Majda Šahman - Zaimović dr Milana Šoć Mihailo Miljnić Miroslav Minić dr Miroslav A. Femić dr Mišo Pejaković dr Natalija Tkač dr Nadica Praščević Ognjen Savić dr Olivera Kovačević dr Olga Baković mr ph. Pavle Jurlina dr med. Predrag Štilet dr Ranko Medan dr Slobodan V. Radonjić dr Snežana Bašić psiholog Suzana Vukićević dr Svetlana Radović Vučeković dr Tanja Ševaljević Bojović dr Todor Baković prof. dr Vinka Vukotić dr Violeta Vukićević dr Vladica Lazić dr Vladan Knežević dr Vladimir Zinovjev mr ph. spec. Zorica Potpara dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić lektor: Anita Radanović Štampa: Mouse studio d.o.o.

Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel/fax: 020/623889 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 020/624 889, 078/106 551, 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

OPŠTA BOLNICA U BERANAMA

foto: shutterstock INTERVJU: MINISTAR ZDRAVLJA DOC. DR MIODRAG RADUNOVIĆ 8 – 10 ODONTOFOBIJA 12 - 13 PARODONTOPATIJA 14 – 15 POSLJEDICE FOKALNE INFEKCIJE 16 AKNE 20 HERPES SIMPLEKS VIRUS 21 INTERVJU: DR BORKO ĐORĐEVIĆ 24 – 25 ANALGOANTIPIRETICI 26 – 27 INTERVJU: MILISAV POPOVIĆ 28 – 29 POVREDA AHILOVE PETE 30 - 31 BIOLOŠKO ZDRAVSTVENE OSNOVE SPORTSKE REKREACIJE 33 – 35 MALIGNI TUMORI KOŽE GLAVE I VRATA 38 - 39 OPŠTA BOLNICA U BERANAMA 42 – 43 PANDEMIJA A(H1N1) 46 IMUNI SISTEM 47 PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI 48 – 49 UTICAJ RADA ZA RAČUNAROM NA VID 50 TERAPIJSKE VJEŽBE 51 - 52 DIJABETES I GOJAZNOST 54 – 55 IMUNITET DJETETA 64 - 65 VAKCINACIJA DJECE 66 - 68

SPECCHIASOL s.r.l.

Via Bruno Rizzi, 1/3 37012Bussolengo Ve r o n a - I t a l i a specchiasol@specchiasol.it www.specchiasol.it

PROIZVODE

SPECCHIASOL MOŽETE KUPITI U SVIM BOLJE SNABDJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI

Živi i aktivni probiotici za zaštitu i ravnotežu crijevne mikroflore Oblici u kojima je preparat dostupan: FERZYM PLUS kapsule 30 FERZYM FAST suspenzija 8 ml FERZYM JUNIOR suspenzija 8 ml FERZYM COLESOL kapsule x 40 FERZYM preparati, u svim oblicima su prirodni dodaci ishrani koji su brz i pouzdan odgovor na sve poremećaje uzrokovane disbalansom crijevne flore.

Propoli EPID®, je ekstrakt propolisa rastvorljivog u vodi, pročišćenog po ekskluzivnoj metodi kompanije Specchiasol. Propolis sa oznakom EPID® je efikasniji i djelotvorniji i za odrasle i za djecu. EPID® linija raspoloživa je u obliku: EPID® pastila za grlo sa ukusom: narandže, jagode, mlijeko-med, med-limun bez šećera i biljnih ekstrakata sa cinkom. Preporučuju se kod grlobolje, peckanja u grlu, promuklosti, sušenja ždrijela i afti. EPID sprej sa ukusom zelenog limuna,ljekovitog bilja, aloe i jagode bez alkohola. Preporučuje se za brz i prirodan oporavak grla

IZABERI TVOJ FERZYM !

Lagane noge

Dodatak ishrani na bazi visoko bioraspoloživog gvožđa prijatnog ukusa. U svom sastavu ima uravnoteženu kombinaciju visoko bioraspoloživog gvožđa (LIPO COATED), vitamina, minerala i ekstrakata odabranog ljekovitog bilja.

Dobra probava Čista i blistava koža

PRIMUM prirodni čistač organizma je dodatak ishrani na bazi pažljivo odabranog ljekovitog bilja, ciljanog djelovanja, bogat oligoelementima.

Pospješuje detoksikaciju (ukljanjanje toksina) i drenažu (uklanjanje suvišne vode) iz organizma.

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

OSMI RED-D

U odnosu na ostale slične preparate, FERROGREEN je preparat koji ima: • bolju bioraspoloživost; • bolju apsorpciju; • prijatniji ukus.

81000 Podgorica Radosava Burića 33 Crna Gora tel/fax: +382 20 647 980 +382 20 647 988 e mail: osmired@t-com.me

ZANIMLJIVOSTI Doživjeti stotu

Naučnici su prvi put identifikovali zajedničke genetske mutacije kod osoba starijih od 100 godina koje bi mogle da budu ključ za otkrivanje načina da se izbjegnu razaranja organizma zbog starosti.Istraživanja obavljena u kalifornijskom Institutu za tehnološka istraživanja u Pasadeni pokazala su da stogodišnjaci pet puta češće od drugih osoba imaju iste mutacije u svojim mitohrondrialnim DNK. Mitohondrialni DNK, dio DNK lociranog u mitohondriji ili "energani" ćelija, potomak nasljeđuje isključivo od majke. Mitohondrija "zarobljava" energiju koja je oslobođena oksidacijom metabolita i pretvora je u energiju.

Sasvim je moguće da su u procesu replikacije ovi molekuli manje oštećeni oksidacijom ali mi ne još to ne znamo zasigurno - uvjereni su stručnjaci za molekularnu biologiju koji su obavili istraživanja.

U nedavno objavljenoj studiji, čije je najzanimljivije djelove preneo časopis Lanset, naglašava se da su neophodna dalja istraživanja da bi se ustanovili psihološki efekti genetskih mutacija.

Šampanjac dobar za mozak i srce

Mozak dnevno obradi 100.000 riječi

Istraživanje koje su obavili britanski naučnici sa univerziteta u Ridingu pokazalo je da je šampanjac dobar kako za srce tako i za mozak. Šampanjac sadrži polifenole, organske molekule koji šire krvne sudove, ali koji deluju i kao antioksidansi, odnosno supstance koje štite ćelije našeg organizma od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala.

Istraživači istog univerziteta potvrdili su i da konzumiranje dvije čase crnog vina dnevno doprinosi smanjenju srčanih problema.

Polifenola više ima u crnom nego u bijelom vinu. Šampanjac se najvećim dijelom proizvodi od crnih sorti grožđa ("pino noar" i "pino menije"), zbog čega je dobar za zdravlje, navode u britanski naučnici u svom istraživanju.

Polifenoli nijesu prisutni samo u alkoholu. Čaj, masline, luk, brokoli, paprike i borovnice takođe su bogati ovim organskim molekulima.

Posljednja istraživanja pokazuju da svaka odrasla osoba dnevno čuje, ili pročita, u prosjeku po 100.500 riječi.

Pod pojmom dan podrazumijeva se vrijeme provedeno u budnom stanju i to van posla, što u stvari znači da je prava brojka daleko veća!

Profesor sa Univerziteta u Kaliforniji Rodžer Bon je tokom istraživanja pokušao da sazna kolika je količina informacija kojoj je čovjek svakodnevno izložen, baveći se raznim aktivnostima u kući i van nje.

Kako bi otkrio razmjere informatičke revolucije, Bon je istraživao odlaske u bioskop, slušanje radija, razgovore telefonom, igranje video igrica, surfovanje Internetom i čitanje novina.

Došao je do zaključka da je mozak odrasle osobe dnevno izložen stotinama hiljada riječi, da obradi oko 34 gigabajta informacija.

Međutim, naučnici su zabrinuti, jer smatraju da je naš mozak zatrpan informacijama čiji protok može negativno uticati čak i na strukturu mozga, piše "Dojče vele".

Profesor Bon kaže da učestala upotreba računara nesumnjivo šteti mozgu: "Jedno je sigurno: naša pažnja je sada podijeljena na kraće intervale, a mislim da to sigurno nije dobro, naročito kada želimo da razmišljamo dublje o nekim stvarima".

6

IZ MEDICINE Testosteron ne utiče na agresivnost

Muški polni hormon testosteron ne utiče na agresivnost, kao što se mislilo, pokazalo je istraživanje švajcarskih i britanskih naučnika objavljeno u britanskom naučnom časopisu "Nejčer".U istraživanju, čiji je cilj bio da se provjeri način na koji testosteron djeluje na društveno ponašanje, učestvovalo je 120 žena od kojih su neke primile testosteron, a druge placebo.

Nakon toga ispitanice su, pod "budnim okom" naučnika, vodile poslovne pregovore u vezi sa novcem.

Ispostavilo se da testosteron, hormon koji se javlja i kod žena mada se kvalifikuje kao "muški" i da povećava agresivnost, zapravo to ne čini.

Očekivalo se da će žene koje su primile testosteron imati agresivnu i egocentričnu strategiju u poslovnim pregovorima i da će preuzeti rizike ne vodeći računa o eventualnim negativnim posljedicama.

Međutim, pokazalo se da su žene koje su dobile taj hormon iznosile tokom pregovora realnije predloge od onih koje su primale placebo.

Naučnici su istakli i da su predrasude u vezi sa testosteronom pokazale da žene koje su pogrešno mislile da su primile testosterone su iznosile veoma nerealne ponude.

Ultrazvuk uništava ćelije raka?

Naučnici u jednoj biotehnološkoj kompaniji u Sjevernoj Irskoj tvrde da su razvili novu, neinvazivnu metodu koja se može primijeniti u uništavanju ćelija raka kod eksperimentalnih miševa, a potencijalno i kod ljudi.

Umjesto operacije, skupih medikamenata ili tretmana zračenjem, istraživači u biotehnološkoj firmi "Gendel" koristili su električno polje i ultrazvuk da bi "ubili"

kancerozne ćelije u laboratoriji ali i u 50 miševa – piše u naučnom časopisu "Nju sajentist".

Iako se metoda nalazi tek u početnoj fazi istraživanja, u kompaniji vjeruju da će nova tehnika jednog dana u ne tako dalekoj budućnosti, najvjerovatnije za dvije godine, biti korišćena za liječenje tumora mozga i vrata kod čovjeka.

"Nova tehnika zasniva se na primjeni električnog polja na tumor kako bi ga učinilo ‘prijemčivim’ za dejstvo ultrazvuka" - piše časopis.

Ova kombinacija, kako se pretpostavlja, "primorava tumor na samouništavanje" - tvrde naučnici.

Nova procedura je zasnovana na tehnici liječenja koja će, nadaju se u "Gendelu", početi da se ispituje na ljudima.

Suština je da se lijek "transportuje" do teško dostupnih djelova tijela kroz korišćenje pacijentovih krvnih ćelija. Ćelije krvi su podvrgnute djelovanju električnog polja van tijela, što ih čini osjetljivim i propusnim, a zatim se "pune" lijekom i vraćaju u organizam pacijenta.

Ultrazvuk se usmjerava direktno na tumor i omogućava da ćelije s lijekom "eksplodiraju" i napadnu željeno tkivo.

Kafom i čajem protiv dijabetesa Konzumiranje kafe i čaja može da smanji rizik od razvijanja dijabetesa tipa dva, otkriveno je u Australiji.

Studija sprovedena na Institutu za međunarodno zdravlje na Univerzitetu u Sidneju pokazala je da svakodnevni unos kafe i čaja može da smanji rizik od dijabetesa.

Stručnjaci su utvrdili da ovaj blagotvorni efekat nema veze sa unošenjem sastojka ovih napitaka kofeina, pošto su rezultati bili isti i za "običnu" i kafu bez kofeina.

Profesorka Rejčel Haksli i njene kolege istražili su rezultate 18 prethodnih studija, koje su ukupno obuhvatale 472.922 ljudi. Šest studija ticalo se unošenja kafe bez kofeina, a sedam navika pijenja čaja.

Ranije se vjerovalo da su efekti ovih napitaka zasnovani isključivo na kofeinu, ali Haksli kaže da ova studija pokazuje da bi trebalo uzeti u obzir i magnezijum, hlorogenične kiseline i druge sastojke.

Ljudi koji piju tri do četiri šolje kafe imali su 25 odsto manje šanse da razviju dijabetes tipa dva, od onih koji dnevno ne piju kafu ili konzumiraju manje količine.

Studija je objavljena u decembarskom broju "Arhive interne medicine”.

7

Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović u intervjuu za „Medical“ komentariše o vakcini koju je Crna Gora dobila protiv novog virusa gripa, reformama u zdravstvu i planovima koje će ovaj resor donijeti u narednom periodu u cilju razvoja zdravstva

Vakcina je najbolja zaštita

MEDICAL: Gospodine ministre, prema ocjeni stručnjaka, Crna Gora dobila je najbolju vakcinu na svjetskom tržištu.

Ipak postoji dilema među građanina da li primiti vakcinu?

Vakcinacija je najdjelotvorniji metod zaštite od zaraznih bolesti za koje postoje razvijene vakcine. Upotreba vakcina je dovela do eliminacije nekoliko vrlo opasnih zaraznih bolesti, o čijim se teškim posledicama, na sreću, danas samo priča studentima medicine bez mogućnosti da im se i prikažu u stvarnosti. Podizanju i održavanju nivoa kolektivne vakcinacija doprinosi otpornosti svakog lica, pa stoga vakcinaciju ne treba shvatiti samo kao ličnu zaštitu, već i kao doprinos bezbjednosti cijele zajednice od zaraznih bolesti. Od zaraznih bolesti najviše su ugrožena mala djeca i to je najvažniji razlog što vakcinaciju započinjemo što je moguće ranije.

Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović

8

Ovom prilikom želim da poručim građanima da bez dileme prime vakcinu protiv novog virusa gripa. Vakcinu sam, kao čelni čovjek zdravstva Crne Gore, primio javno, kako bih dao primjer građanima da vakcina nije opasna po njihovo zdravlje.

Kao i svi građani, i ja brinem o svojem zdravlju, zdravlju moje porodice, ali i cijele zajednice. Vakcinacijom ćemo značajno ograničiti širenje epidemije i spriječiti neželjene posledice, koje su na žalost već odnijele nekoliko dragocjenih života naših sugrađana. Od posebnog je značaja da se vakcinišu rizične grupe, za koje posledice obolijevanja od ovog gripa mogu biti pogubne. Dakle, još jednom podsjećam da su to prije svega hronični bolesnici, oboljeli od sistemskih bolesti, kao i djeca od 6 mjeseci do 3 godine, čiji imuni sistem još uvijek nije dovoljno razvijen da bi mogao da pruži adekvatan odgovor. To je i bio razlog zašto je upravo ovim grupama preporučeno da se saglasno izrađenom Planu vakcinacije prvi vakcinišu. Takođe, ovdje treba pomenuti i to da se vakcinacija preporučuje i trudnicama u drugom i trećem trimestru trudnoće, i da je potpuno bezopasna po njih jer se radi o vakcini bez adjuvansa, supstance koja se dodaje ljekovitoj materiji da se pojačavaju imunološke snage organizma.

Vakcina “Sanofi Pasteur” je tzv. split vakcina, što znači da se od samog virusa, koji je umrtvljen, uzima onaj segmet koji je najdjelotvorniji da stvori kod organizma antitijela koja će se boriti protiv infekcije. Zbog takvog sastava vakcine, može se davati djeci od šest mjeseci starosti. Vakcina protiv novog gripa radi se po istoj metodologiji kao i sezonska, koja je već decenijama unazad pokazala odlične rezultate. Vakcina “panenza” registrovana je u Francuskoj, Njermačkoj, Italiji, Španiji i zemljama Beneluksa, zadovoljava sva tri imunološka kriterijuma Evropske agencije za lijekove, za šta ima i certifikat proizvođača “Sanofi Pastera” i Agencije za lijekove i medinska sredstva Francuske.

Interesovanje građana za vakcinu je veliko. Vakcinacija je za sve građane besplatna, a može se primiti u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori. Svi zainteresovani se mogu obratiti svom izabranom ljekaru. Kad su u pitanju razne spekulacije, naša polazna osnova su preporuke stručnjaka i zadnja riječ nauke, zato je moja poruka građanima: da poslušaju

uputstva koja im svakodnevno saopštavamo, i savjete stručnjaka, u prvom redu izabranog ljekara. Takođe, imajući u vidu kvalitet vakcine, svakodnevno nas kontaktiraju građani država iz okruženja, koji su zainteresovani da dođu u našu državu, i da se vakcinišu ovom trenutno najbezbjednijom vakcinom.

Na osnovu Plana vakcinacije, koji je donijelo Radno tijelo za praćenje i kontrolu novog virusa gripa na čijem sam čelu, vakcinu će prvi primiti, zdravstveni radnici i njihovi saradnici, trudnice, djeca i hronični bolesnici od šest mjeseci do 64 godine, djeca od šest mjeseci do pet godina, osoblje javnih službi od vitalnog značaja za funkcionisanje države, kao i osobe u trajnom kolektivnom smještaju.

Kada govorimo o onima koji ne smiju da prime vakcinu, tu prije svega mislim na djecu ispod šest mjeseci, trudnice u prva tri mjeseca, ali i na one građane koji su alergični na jaja i živinsko meso.

“Panenzu” primilo i 40 miliona Amerikanaca Vakcinu koju smo mi nabavili primilo je 40 miliona građana SAD i na osnovu njihovog praćenja, komplikacije su minorne — skoro da ih nema, a uglavnom se odnose na lokalne komplikacije i to na povišenu tjelesnu temperaturu i crvenilo na mjestu uboda. Procenat ozbiljnih komplikacija na 100.000 vakcinisanih je 0.5%.

MEDICAL: Jeste li zadovoljni sprovedenom reformom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti? Šta očekujete od reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa?

Usvajanjem zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, 2004. godine, stvoren je normativni okvir za reformu sistema kroz projekat unapređenja i razvoja zdravstva. Na taj način uvedena je institucija izabranog ljekara kao nosioca pružanja zdravstvene zaštite na primarnom nivou, centri i jedinice za podršku i zadržan dom zdravlja kao referentni centar PZZ. Na taj način, Crna Gora je sistem primarne zdravstvene zaštite uskladila sa standardima EU. Reformom primarne zdravstvene zaštite definisano je da izabrani ljekar bude čuvar ulaska u zdravstveni sistem.

Prema ocjeni Svjetske banke i javnog mnjenja, reforma prvog nivoa, koja je završena, ocijenjena je uspješnom.

Ovom prilikom želim da istaknem da sam zadovoljan sprovedenim reformama u PZZ. Građani su bez sumnje prihvatili koncept izabranog ljekara kao nosioca zdravstvene zaštite, tako da gotovo svi građani danas imaju svog izabranog ljekara, što potvrđuje da smo reformu na pravi način sproveli i građani nam vjeruju. Reformom primarne zdravstvene zaštite smanjena je potrošnja lijekova i vrijeme čekanja u ordinacijama, a evidentan je i pozitivan trend u pogledu vremena trajanja konsultacija kod izabranog

ljekara. Od 01. jula 2008. godine u svih 18 domova zdravlja, stvoreni su uslovi za elektronsko evidentiranje pruženih usluga, praćenje svih potrebnih parametara (broj opredijeljenih osiguranika, broj koeficijenata, obim pruženih usluga, ostvarenje planiranih preventivnih pregleda i dr.) i ispostavljanje elektronskih faktura od strane domova zdravlja.

Reforma stomatološke zdravstvene zaštite je reorganizovana privatizacijom izabranih stomatologa na primarnom nivou i zaključeni su ugovori između Fonda i privatnih stomatoloških ustanova. Stomatološke ambulante po novom sistemu rade znatno bolje, organizovanije i efikasnije, uz veće zadovoljstvo osiguranika obimom i kvalitetom pruženih usluga.

Reforma drugog i trećeg nivoa predstoji. Reformom na sekundarnom nivou želimo da postignemo najveću efikasnost, bezbjednost i kvalitet sekundarne zdravstvene zaštite.

Kada je riječ o specialističko-ambulantnoj obradi, upućivanje sa primarnog na sekundarni nivo zavisiće od više faktora, kao što su: starosna struktura stanovništva, važeće smjernice obrade pacijenata na primarnom nivou, težina bolesti pacijenta, javne mreže ili razpoloživi resursi (kadrovski, finansijski i materijalni). Trendovi intenzivne, integralne, bezbjedne, kvalitetne i efikasne obrade pacijenta, insistiraju na prioritetnom razvoju ambulantnospecijalističke djelatnosti. U narednom periodu biće neophodno definisati preraspoređivanja ljekara i medicinskih radnika u specijalističkoj djelatnosti. Ukoliko budu potrebe stanovnika u sistemu javne zdravstvene mreže nezadovoljavajuće pokrivene, i vrijeme čekanja veće od stručno prihvatljivog, pristupiće se uključivanju privatnih ljekara u javnu mrežu. Ovo rješenje privatno-javnog partnerstva definisano je izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje su u toku.

Na području bolničkih odjeljenja biće potrebno obezbijediti pružanje usluga bez prekida, 24 sata dnevno, uz sve hitne slučajeve; zadovoljiti kriterijume kvalitetne, bezbjedne i efikasne obrade. Takođe, u ovoj oblasti će biti potrebno definisati najmanji broj pacijenata godišnje (za opravdani kvalitet i efikasnost djelatnosti), broj hospitaliziranih, odnosno ambulantno obrađenih pacijenata (na 1.000 stanovnika), područja za pojedinu specijalnost, prosječni broj pacijenata koje godišnje može obraditi jedan ljekarski tim, veličinu gravitacionog područja bolnice, dužinu lista čekanja za određene zdravstvene usluge, i drugo.

Projekat MHSIP je obezbijedio jaku institucionalnu, zakonsku i regulatornu osnovu za sistem zdravstva, uključujući osnovne zakone u sistemu zdravstva, institucionalni razvoj sistema zdravstvenog osiguranja i ključne komponente definisanja, organizovanja i finansiranja sistema primarne zdravstvene zaštite.

Kroz dodatno finansiranje, prvo, i najznačajnije, pružiće se tehnička pomoć i obuka u svrhu pružanja podrške razvoju strategije reforme sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Komponente ove reforme obuhvataju planove i normativ za mrežu zdravstvenih ustanova; definisanje paketa usluga koji finansira država (i onih koji se ne finansiraju); definisanje mehanizama plaćanja zasnovanih na

9

ishodima (odnosno dijagnostičke grupe ili DRG) i ugovora između pružaoca i osiguravatelja; izradu prioritetnih kliničkih smjernica, kako bi se obezbijedilo djelotvorno i efikasno pružanje usluga koje finansira država; utvrđivanje modela javne i privatne saradnje u pružanju zdravstvenih usluga i korišćenje komunikacije i informacija kako bi se obezbijedilo učešće zainteresovanih strana i prihvatanje strategije reforme.

Poruka: Održavajte higijenu U cilju smanjenja obolijevanja od novog virusa, ponoviću da građani, treba da održavaju higijenu, ali isto tako da se socijalno distanciraju, odnosno, ako su bolesni ili imaju početne simptome gripa, ne treba da idu na posao, u školu, i posjećuju porodice gdje postoje trudnice, djeca i hronični bolesnici.

MEDICAL: U toku je izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Iz kojih razloga i zbog čega se pristupilo izmjeni važećeg Zakona?

U cilju efikasnijeg pružanja zdravstvene zaštite i nesmetanog odvijanja započetih reformi, na svim nivoima zdravstvene zaštite, nametnula se potreba za izmjenama i dopunama važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ovim izmjenama želimo da doprinesemo efikasnijem ostvarivanju prava pacijenata u pružanju zdravstvenih usluga. Jedan od ciljeva donošenja ovog zakona je, između ostalog, njegovo usaglašavanje sa Ustavom Crne Gore, nakon sticanja državne samostalnosti.

U cilju racionalizacije i veće kontrole trošenja sredstava opredijeljenih za zdravstvenu zaštitu građana, Ministarstvo zdravlja će imati veću kontrolu u procesu planiranja godišnjih potreba za lijekovima, medicinskim sredstvima i opremom zdravstvenih ustanova. Ove mjere sprovodiće se u skladu sa politikom održivog razvoja zdravstvenog sistema Crne Gore. Uvjereni smo da će se ovim mjerama suzbiti i spriječiti eventualne koruptivne radnje u oblasti zdravstva.

Izmjenom Zakona predviđeno je da se u svim javnim zdravstvenim ustanovama, u cilju boljeg i efikasnijeg pružanja zdravstvenih usluga, obrazuje Komisija za kontrolu kvaliteta, koja kontroliše pružanje zdravstvenih usluga u skladu sa savremenim, naučnim i medicinskim standardima na svim nivoima. Zadatak ove komisije je i da direktoru zdravstvene ustanove predlaže mjere zaštite, za unapređenje kvaliteta rada u zdravstvenoj ustanovi, i sprovodi antikorupcijske mjere u skladu sa Akcionim planom.

U cilju podizanja nivoa kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, ova Komisija podnosiće izvještaj direktoru zdravstvene ustanove o svom radu. Eksternu kontrolu kvaliteta rada zdravstvenih ustanova obavlja Ministarstvo zdravlja. U cilju potpunijeg uvida u rad i nivo kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, propisana je obaveza zdravstvenih ustanova da izvještaje o svom poslovanju dostavljaju i Ministarstvu zdravlja.

Značajna novina koja je predviđena izmjenom Zakona je

10

uvođenje dopunskog rada zdravstvenih radnika koji su zaposleni u jednoj zdravstvenoj ustanovi sa punim radnim vremenom. Zdravstvenim radnicima koji su zaposleni u jednoj zdravstvenoj ustanovi dopunski rad se dozvoljava samo u okviru mreže zdravstvenih ustanova.

Dopunski rad u drugoj zdravstvenoj ustanovi zdravstveni radnik može obavljati samo uz saglasnost direktora one u kojoj je zaposlen.

U interesu optimalnog kvaliteta zdravstvene zaštite, izmjenama ovog Zakona preciznije će biti uređen i sadržaj tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zakonom se propisuje da pojedine zdravstvene ustanove u okviru svoje djelatnosti mogu pružati pojedine zdravstvene usluge tercijarnog nivoa, kao i pružanje ovih usluga u okviru privatno-javnog partnerstva.

Miroslav Minić

Podgorica, UVOZNIK I DISTRIB4. jula 60, UTER ZA tel: UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU: CRNU GORU: +382 20 622 400 Podgorica, 4. jula 60, tel: +382 20 622 400

Strah od stomatologa i stomatološke intervencije

ODONTOFOBIJA Nobelovac Ivo Andrić zapisao je: „Stvarna i najveća opasnost nije u opasnostima koje nam zaista prijete, nego u strahu koji je u nama.“ Piše: Dr Slobodan V Radonjić, spec. za oralnu hirurgiju Strah, kao jedna od osnovnih ljudskih emocija, kao univerzalno iskustvo čovjeka, predstavlja sveopštu temu kojom se bave prije svih psihijatri, i druge profesije u čiji djelokrug spada briga o zdravlju ljudi, ali i umjetnici, književnici, filozofi. U širokom dijapazonu fobičnih poremećaja nalazi se grupa specifičnih (izolovanih) fobija koju karakteriše strah od različitih pojava, mjesta, objekata i situacija. Oblici ove grupe fobija su strah od visine, životinja, grmljavine, groma, krvi, aviona, lifta, tunela, zatvorenih prostora, mostova i dr. Ovoj grupi, takođe, pripada i odontofobija ili strah od stomatologa i stomatološke intervencije.

Odontofobija je relativno česta pojava. Javlja se

12

češće kod žena i djece, nego kod muškaraca i odraslih, mada su, interesantno je, više plašljivi žene i djeca, redovniji i revnosniji pacijenti od ovih drugih hrabrijih. Ima odraslih osoba koje izbjegavaju odlazak stomatologu, ima i onih koji kad se odluče da odu, neposrdeno prije posjete uzmu neko sedativno sredstvo, a neki „skupljaju hrabrost“ čašicom alkoholnog pića. U odontofobe spadaju i osobe koje imaju fobiju od injekcione igle, zvuka mašine, instrumenata (naročito kliješta za ekstrakciju zuba), mirisa medikamenata.

Zašto se, u stvari, osobe plaše stomatologa i stomatološke intervencije? Iako odgovor nije jednostavan zbog komleksne problematike straha uopšte, istraživanja u stomatologiji govore da je u visokom procentu, čak i do 80%, odontofobija nastala kao posljedica negativnog, traumatsko-stresnog doživljaja u djetinjstvu. Takvo osjećanje straha ostaje pritajeno duboko u ljudskom biću i ponovo se aktivira kod neke nove posjete stomatološkoj intervenciji.

Odontofobija nastaje znatno rjeđe i kao posljedica saznanja (kognicija), izjava i priča osoba o njihovom traumatičnom iskustvu sa stomatologom i stomatološkom intervencijom. Na te i takve priče posebno su osjetljiva djeca, jer ona, po logici stvari, nijesu u stanju da razlikuju šta je iz raznoraznih izjava dobro, a šta loše, pa se obično iz takvih situacija unaprijed dožive strah i predstava o „strašnom zubaru“.

Ni odrasle osobe nijesu imune na negativna saznanja iz izjava drugih ljudi.

Djeca predstavljaju posebno značajnu populaciju vezanu za pojavu odontofobije, pa je, obzirom na uzrok nastanka ove vrste straha, od naročitog značaja prvi kontakt djeteta i stomatologa, jer je to prilika kada se mali pacijent,

razumnim, toplim, osjećajnim i strpljivim odnosom, stručnim i efikasnim radom, može „pridobiti“ i postati zauvijek osoba bez straha, ili suprotno, fobičan pacijent koji i kad odraste i postane zreo čovjek, ostane sa pretjeranim, iracionalnim stra-hom koji ga prati i pri pomisli da treba da ide na neku intervenciju u usnoj dublji. Kada takav pacijent dođe u posjetu stomatologu, prisutan je strah, strah iz djetinjstva, za koji često uviđa da je pretjeran i neosnovan, pa to objašnjava karakterističnim: „To je jače od mene.“ U formiranju odnosa djeteta i stomatologa, posebno je važna uloga roditelja, naročito majke, koja mnogo češće od oca dovodi svoje dijete u stomatološku ordinaciju. Uznemirenu, brižnu, uplašenu majku, dijete često oponaša („preuzimanje“ istog straha od roditelja), što negativno utiče na saradnju mali pacijent—stomatolog.

Postoje porodice u kojima je ova specifična fobija češća pojava, što ni u kom slučaju na znači da je nasljeđe presudan etiološki faktor straha od stomatologa i njegove intervencije.

Liječenje pacijenata sa odontofobijom nije jednostavno, štaviše, ono je katkad dugotrajno i mukotrpno i zahtijeva veliku strpljivost, znanje i stručnost ljekara. U psihijatriji prihvaćeni stav da je liječenje specifičnih fobija praktično nezamislivo bez nekog oblika izlaganja fobičnom stimulusu — odnosi se i na terapiju odontofobije. Zato je stav i odnos stomatologa prema uplašenom pacijentu, koji je došao u ordinaciju i time se već direktno izložio stimulusu straha, veoma važan. Smiren, blagonaklon, ali i odlučan ljekar treba pacijentu strpljivo da objasni način i plan rada i tretmana, vodeći računa o tome da sama inter-

vencija bude što manje bolna ili potpuno bezbolna, što se, ako nema kontraindikacije, postiže lokalnom anestezijom.

Na taj način stiče se povjerenje pacijenta, što je od presudnog značaja za njegovo uspješno liječenje.

Neke osobe koje godinama izbjegavaju odlazak stomatologu, treba, u određenoj situaciji, posebno kada čekaju posljednji trenutak koji ih primora da sjednu na stomatološku stolicu, podvrgnuti većem broju intervencija, što može imati pozitivan terapijski efekat. Primjena akupunkture, pa i hipnoze, moguće su terapijske metode odontofobije, a od farmakoterapijskih sredstava korisnim su se pokazali benzodijazepani. Naime, ovi anksiolitici se koriste u premedikaciji odontofobičnih pacijenata, čak i kada su u pitanju djeca, kojima, uz saglasnost roditelja, treba ordinirati najmanje doze.

Pošto odontofobije, kao i većina specifičnih fobija, nastaju u djetinjstvu, blagovremeni početak prevencije ima izuzetan značaj. Zato sa zdravstveno-vaspitnim radom treba početi što prije, još u zabavištu, predškolskim i školskim ustanovama, i tako postupno i kontinuirano pripremati djecu za odlazak stomatologu. U toj psihološkoj pripremi važnu ulogu imaju roditelji, mada bi i njima bilo od koristi veće zdravstveno prosvjećivanje, zbog toga što su analize pokazale da postoji interakcijski odnos između straha roditelja i straha djeteta, jer djeca čiji roditelji pate od odontofobije mnogo rjeđe i sa većim strahom idu u posjetu stomatologu i stomatološkoj ordinaciji.

Očigledno je da odontofobija, kao sastavni dio fobija uopšte, iziskuje i neophodnu saradnju dvije naučno-stručne discipline, psihijatrije i stomatologije, jer im je čovjek i njegovo zdravlje zajednička briga.

13

Klimaju li vam se zubi? Muči li vas neprijatan zadah iz usta? Krvare li vam desni?

Najvjerovatnije imate parodontopatiju ili kako je u narodu popularno zovu paradentoza.

Šta je zapravo parodontopatija?

Piše: Dr Nadica Praščević – Zindović spec. preventivne i dječije stomatologije Parodontopatija je progresivno i degenerativno oboljenje potpornog aparata zuba, čiji je krajni ishod migracija, klaćenje i ispadanje zuba. Nastaje neprimjetno, uglavnom poslije 30–te godine života, sporo napreduje. Izuzetno rijetko se javlja u dječijem uzrastu, na mliječnim zubima.

prisustvo neadekvatnih stomatoloških radova u ustima, nivo pripojne gingive, položaj zuba, gubitak zuba, loša oralna higijena, stanje opšteg zdravlja, način ishrane, konzumacija cigareta, starosna dob, stresogeni faktori, neki ljekovi, itd.

Parodontopatija je hronična bolest potpornog aparata zuba, koji se stručno naziva parodoncijum. Parodoncijum je zajednički naziv za desni ili gingivu, cement zuba koji prekriva površinu korijena zuba, vezivna vlakna koja učvršćuju zub odnosno periodoncijum i koštani nastavak gornje i donje vilice u kojima su smješteni zubi.

Parodontopatija je bolest koja sporo napreduje, ne boli i najčešće pacijenti dolaze po pomoć tek kada se zubi dobro klate, što je već uznapredovali stadijum bolesti.

Zanemarivanjem oralne higijene, znači svakodnevnog pranja zuba, masiranja zubnog mesa i upotrebe zubnog konca, dolazi do nakupljanja plaka. Duže zadržavanje plaka na površini zuba uzrokuje upalu zubnog mesa koja se najlakše prepoznaje po krvarenju gingive tokom četkanja, ili se ono spontano javlja. Ukoliko se ova upala zubnog mesa — gingivitis, ne liječi, ona će napredovati, i počeće razaranje dubljih dijelova potpornog aparata zuba, da bi nakon dužeg vremena, uzrokovala labavljenje zubâ odnosno njihov gubitak.

Bakterije koje su normalno prisutne u ustima, počinju, usljed nedovoljne higijene, nekontrolisano da se razmnožavaju. Bakterije žive u dentalnom plaku, mekoj naslazi koja oblaže zube, i ostalim djelovima usne duplje.

One su i glavni uzročnici zapaljenskih promjena. Proces stvaranja plaka počinje neposredno nakon pranja zuba i nije ga moguće zaustaviti, već je jedino moguće ukloniti stari plak pomoću zubne četkice i paste. Upravo su bakterije iz dentalnog plaka glavni faktor i za nastanak karijesa i za nastanak parodontopatije. Naravno, radi se o različitim vrstama bakterija.

Nastanak i razvoj parodontopatije zavisi od mnogobrojnih faktora. Neki od njih su lokalnog karaktera, a neki sistemski. Napomenuću taksativno samo neke od njih: sastav i pH vrijednost pljuvačke, količina i viskoznost pljuvačke,

14

U pljuvački su prisutni minerali koji se talože u dentalnom plaku. Oni se nakupljaju na površini zuba i u parodontalnim džepovima. Na ovaj način formira se subgingivalni i supragingivalni kamenac. Kamenac ima izuzetno štetno dejstvo na cjelokupan parodont, uslovljava nastanak i ubrzava tok parodontopatije i vodi bržem rasklaćenju i gubitku zuba. Izuzetno je čvrsto pripojen za njihovu površinu i ne može se ukloniti običnim pranjem četkicom i pastom. Tokom vremena, debljina kamenca na površini se uvećava — raste, te tako produbljuje parodontalni džep.

Zbog toga zub gubi koštanu potporu, počinje da se klati, i na kraju dolazi do ispadanja. Iz svih ovih razloga neophodno je blagovremeno uklanjati zubni kamenac i konkremente i spriječiti njihovo štetno dejstvo.

Zubni kamenac ima dvostruko štetno dejstvo u nastanku i razvitku parodontopatije: • mehanički pritiska desni i uzrokuje gingivitis koji je i prvi znak parodontopatije • stvara retenciona mjesta za nakupljanje dentalnog plaka i onemogućava održavanje adekvatne oralne higijene Treba znati da zdrava gingiva ima blijedoružičastu boju, ne krvari na nadražaje (npr. prilikom pranja zuba), ivica gingive prema zubu je oštra. Gingiva u potpunosti ispunjava prostor između dva zuba.

Razvoj parodontopatije je praćen zapaljenskim i degenerativnim procesima. Krajnji ishod neliječene parodontopatije je labavljenje i ispadanje zubâ. Početni simptom oboljenja

parodoncijuma je zapravo pojava gingivitisa. Gingivitis karakteriše slabija ili jača upala gingive (zubnog mesa).

Upala počinje u dijelu zubnog mesa između zuba (interdentalne papile), širi se na ostatak gingive, a u uznapredovaloj fazi zahvata cijelu gingivu. Promjena boje počinje blagim crvenilom, da bi u hroničnoj fazi postala lividnocrvena. Gingiva je otečena i bolna, krvari na najmanji dodir, ali i spontano. Ako gingivitis dugo traje, zbog otoka, postoji sklonost povećanja gingive.

U ovoj fazi, kao i tokom razvoja parodontopatije do krajnjeg stadijuma (labavljenje zuba), bolova nema. Bolove izazivaju jedino komplikacije parodontopatije. Daljim razvojem oboljenja dolazi do ogoljavanja zuba, tako da zubi izgledaju duži, isplivavaju iz kostiju. To je posljedica razgradnje koštanog tkiva u predjelu zuba.

Usljed razaranja parodontalnog tkiva formira se patološki prostor nastao produbljivanjem gingivalnog sulkusa. To je parodontalni džep i on je najvažniji znak parodontopatije i ujedno jedinstven za ovo oboljenje. Još jedan znak parodontopatije je migracija zuba iz svog prvobitnog položaja, upravo zato što više nemaju svoju koštanu potporu. U kasnijim stadijumima bolesti labavljenje zuba postaje toliko izraženo da to pacijentu smeta, te je jedino rješenje vađenje zuba.

Pojava gnoja u parodontalnom džepu nastaje kao posljedica patoloških promjena koje se odvijaju u mekom zidu džepa. Gnojni eksudat se pojavljuje već pri blagom pritisku prstom na gingivu.

Zabluda: Parodontopatija je malo lokalno oboljenje. Činjenica: Površina tkiva u usnoj šupljini jednaka je koži na Vašoj ruci, na području od lakta do šake. Ukoliko bi to područje bilo crveno, natečeno i inficirano, Vi biste posjetili doktora. Parodontopatija nije malo oboljenje. Njena posljedica, gubitak zuba, dovodi do promjene u stilu života - potrebe za protezama.

Zabluda: Krvavljenje iz desni je normalno. Činjenica: Krvavljenje iz desni je jedan od znakova paro-

dontopatije. Zamislite Vaše desni kao kožu na rukama. Ako bi Vam ruke krvavile svaki put kada ih operete, znali biste da nešto nije u redu. Ostali znaci parodontopatije su: crvenilo, natečene ili osjetljive desni, desni koje su se povukle, dugotrajan zadah, gnoj između zuba i desni.

Zabluda: Kada desni krvave onda je bolje da se zubi ne peru. Činjenica: Krvave desni su znak da su desni zapaljene i da nisu zdrave. Ovo je obično rezultat nakupljanja plaka i kamenca na zubima. Dok se ove naslage ne uklone, desni će nastaviti da krvare. Pranje zuba mekanom četkicom i odgovarajućom tehnikom uklanja plak i omogućava desnima da se oporave. Početno krvavljenje se tokom vremena polako smanjuje i na kraju prestaje.

Liječenje parodontopatije je: konzervativno, medikamentozno i hirurško.

Medikamentozno liječenje se sprovodi primjenom antibiotika (tetraciklini, metronidazol), antiseptika i dr.

Terapija se sastoji iz pet faza: 1. uklanjanje zubnog plaka, zubnog kamenca, konkremenata i ostalih naslaga. Radi se manuelno ili putem ultrazvuka, lasera, „Air-Flow“ aparata (konzervativno liječenje), 2. tretiranje parodontalnih džepova (konzervativno ili hirurški), 3. uspostavljanje međuviličnih odnosa putem brušenja, primjena ortodonskih ili protetskih mera, 4. program za održavanje postignutih rezultata liječenja, 5. kontrolni pregledi, remotivacija bolesnika u održavanju oralne higijene i eventualno odstranjivanje recidiva.

Hirurško liječenje parodontopatije ima za cilj uspostavljanje dobrog pripoja gingive za cement zuba. U tu svrhu najčešće se sprovodi: režanj operacija, gingivektomija, gingivoplastika i popunjavanje infrakoštanih defekata primjenom sintetskih implantata.

Prvi korak da se parodontopatija spriječi ili zaustavi jeste dnevna njega zuba koju sami sprovodite kod kuće, a uključuje otklanjanje naslaga pranjem zuba pravilnom tehnikom i naročito između zuba — zubnim koncem.

Drugi korak su redovni stomatološki pregledi na svakih šest mjeseci i profesionalno čišćenje zuba koje uključuje ultrazvučno uklanjanje kamenca i uklanjanje mekih naslaga, osim ako Vaš stomatolog ne odredi drugačije.

Kod uznapredovalih formi parodontopatije, koje su višegodišnjim tokom već dovele do pretjeranog gubitka alveolarne kosti i labavljenja zuba, pristupamo parodontalnoj hirurgiji.

Parodontopatija je oboljenje koje se ne može izliječiti, već samo možemo da zaustavimo ili usporimo tempo napredovanja bolesti raznim metodama. Stoga je moj savjet da redovno posjećujete svog stomatologa, kako bi se preduzele mjere terapije na vrijeme, a time i usporilo napredovanje parodontopatije.

15

POSLJEDICE FOKALNE INFEKCIJE

Piše: Prim. dr M. Lainović Fokaloza je naziv koji se upotrebljava kada se iz nekog hroničnog, latentnog, inficiranog žarišta patogene klice i toksini rasipaju u krv, rjeđe u limfu, i na nekom drugom organu uzrokuju pojavu bolesti. Najčešće bolesti od nekog žarišta su: reumatična upala zglobova, upala srčanih zalistaka, bubrega, vidnog živca i dr.

Ako se na vrijeme ne plombira kariozni zub, nastaje upala zubnog živca, javljaju se bolovi koji traju do njegovog konačnog raspadanja, potom se pretvara u raspalu masu neprijatnog mirisa (usljed gangrene). Raspali produkti gangrene prodiru u regiju okoline vrha zubnog korijena, razaraju koštano tkivo, pa nastaje granulom koji može biti oštro ograničen sa polupropusnom opnom ili se difuzno širi u koštano tkivo, što čini veću opasnost po vitalne organe zbog lakšeg prodora inficiranog sadržaja u krvne sudove (sl.

2). Ovakvi procesi jedino se mogu otkriti rentgenskim snimanjem. Neodstranjeni zubni granulom može dugo persistirati u formi hronične lezije, a aktivira se kad dođe do poremećaja ravnoteže između odbrambenih snaga organizma i virulencije mikroorganizama. Infektivno žarište osim granuloma mogu činiti: džepovi oko zubnog korijena (paradentoza), upala krajnika, slijepog crijeva i dr.

Nijesu rijetki slučajevi da je krunica zuba intaktna, bez karijesa, a da je došlo do devitalizacije zuba usljed djelovanja tupe sile. Spoljni izgled krunice zuba, tokom vremena promijeni boju, pa je potrebno uraditi rentgen snimak u svrhu otkrivanja eventualnog žarišta. Traumama su najčešće izloženi gornji i donji prednji zubi, bilo kod igranja djece ili u sportskim takmičenjima.

Fokalna infekcija može mnogo da utiče na takmičarske sposobnosti sportista. Prije svakog sportskog nadmetanja smatra se normalnom obavezom da se konstatuje psiho-fizička sposobnost svakog sportiste, gdje se vrše manje-više svi pregledi, izuzev pregleda usne duplje, posebno zuba. Ako se ti pregledi i obave, to je više iz formalnih razloga, da bi se formirala medicinska dokumentacija.

Međutim, ta na izgled bezazlena žarišta umnogome mogu da utiču na raspoloženje i sposobnost svake idividue, a naročito kod pojačanog fizičkog napora kojem su izloženi sportisti.

Svakako, ovdje se ne misli da će nekome biti umanjena sposobnost zato što nema zube, ili ga bole, već se misli na njihov uticaj, u prvome redu na vitalne organe. Taj uticaj se sastoji u tome što svaki organ u organizmu može biti napad-

16

nut toksinima produkata raspadnute zubne pulpe (živca).

Sve naprijed navedeno nije nikakva novina, kao što nije ni novina da se kod nas ne poklanja dovoljna pažnja opasnosti koja može nastati od zubnog žarišta.

Još u najstarija vremena, Hipokrat je primijetio da bolesni zubi mogu biti uzročnici oboljenja raznih organa. U mnogim monografijama o fokalnoj infekciji ističe se slučaj vavilonskog kralja kome je neki ljekar rekao da povadi sve zube, pa će nestati njegovi bolovi. I Stari Egipćani su poznavali vezu koja postoji između bolesnih zuba i nekih opštih oboljenja.

Pjer Fošar, kao osnivač modernog zubarstva s početka XVIII vijeka ispitivao je problem fokalne infekcije, gdje u prvom redu ističe bolesne, devitalizirane zube kao uzrok konsekutivnih oboljenja. Stil je još 1785. godine istakao krajnike kao lokalizaciju zaraženog ognjišta i objašnjavao pojam reumatične groznice. Amerikanac Bendžamin Ruh je 1801. godine liječio reumatične bolesnike vađenjem oboljelih zuba, a svoje radove objavio je 1818. godine. Leonard Keker, zubni ljekar i hirurg iz Vajmara, napisao je još 1928. godine »Osnove zubne hirurgije«. Pezler je 1909. godine na XXIV kongresu interne medicine izložio problem fokalne infekcije.

Viljem Hanter je 1910. godine održao predavanja na Medicinskom fakultetu Mek Gil univerziteta u Montrealu u Kanadi. Izjavio je da je usna duplja glavni izvor infekcija koje mogu izazvati oboljenja na raznim organima. On je uspio da podstakne interes za izučavanje problema fokalne infekcije i posljedica koje ona prouzrokuje. Često je dolazilo do sukobljavanja dva gledišta: konzervativnog i radikalnog. Prvi su bili da se zub kao važan organ po svaku cijenu sačuva, bilo konzervativnim, bilo hiruškim liječenjem, dok su drugi, plašeći se prodora infekcije na druge organe, zastupali teoriju vađenja zuba.

Rosenov se 1915. godine, kao bakteriolog i patolog na klinici Mejo u Ročesteru, mnogo bavio istraživanjem fokalne infekcije.

Suprotne stavove u svoje vrijeme imale su Evropska i Američka škola. U Americi su, tako, i najmanje sumnjivi zub ekstrahovali.

Zaključak Kod nas se vrlo malo, ili bolje reći nimalo, ne poklanja dovoljna pažnja fokalozi. U svojoj dugogodišnjoj praksi dobijao sam jedino pacijente, i to mlađe dobi, koje mi je dermatovenerolog upućivao zbog opadanja kose.

Posebno bi trebalo da internisti, kardiolozi i reumatolozi sve sumnjive slučajeve kod kojih se ne može ustanoviti uzrok bolesti upute kod stomatologa, kako bi se dokazala ili otklonila sumnja na fokalnu infekciju.

Veoma elastičan i prilagodljiv. Može se koristiti i na nezgodnim i najnepristupačnijim dijelovima tijela

HANZAPLAST „CLASSIC” - Univerzalni vodootporni flaster - Izrađen od specijalne polietilenske podloge sa trodimenzionalnim porama koje garantuju maksimalnu propustljivost vazduha dok istovremeno štiti ranu od bakterija

HANZAPLAST “FAMILY” - Univerzalni set vodootpornih flastera namijenjenih za cijelu porodicu: “Classic flastera” za svakodnevnu upotrebu “Delicate kids flastera” za najmlađe “Aquablock flastera” za zaštitu rane u kontaktu sa vodom

HANZAPLAST “AQUABLOCK” - Univerzalni vodootporni flaster koji je idealna zaštita od bakterija, a sprečava i kvašenje rane - Osnova izrađena od specijalnog poliuretan filma i djeluje kao blokada bakterijama, vodi, a istovremeno garantuje maksimalnu propustljivost vazduha

HANZAPLAST “DELICATE KIDS” - Univerzalni vodootporni flaster, idealna zaštita rana od bakterija Posebno namijenjen za delikatnu dječju kožu, odnosno sitne ranice i posjekotine na njoj

HANZAPLAST “DELICATE” - Univerzalni vodootporni flaster koji je idealna zaštita ranama od bakterija Garantuje maksimalnu propustljivost vazduha

Izrađeni od specijalne super propuštajuće podloge, veoma nježne i prijatne za kožu, koja garantuje maksimalnu propustljivost vazduha. Istovremeno, štiti ranu od bakterija DECCO MONTE INT Kuće Rakića bb, 81206 Tuzi; Podgorica, tel/fax : +382 020 870 083; +382 020 870 098 e-mail: deccomonte@t-com.me

?

DA LI STE Mjesec se udaljava od Zemlje za 38 milimetara svake godine.

ogu im a n i n gv Pin rone reko a p d od a. i n i tar dub 0 me 40

Naj n svij iže jez etu e je M ro na r mo re. tvo

Prvim „seksologom“ na svijetu uslovno se smatra Vatsjajana, pisac djela Kamasutra.

o ima e j a sli Pri lizanc mro s i v b El ata je u br , koji ju. a ona rođ Gar na po

18

Prečnik Mliječnog puta iznosi oko sto hiljada svjetlosnih godina i ima oko dvjesta milijardi zvijezda.

Kra lji dne ca ter m v 30. no po ita 000 loži jaja .

ZNALI ??? ve . kljo kutiće e v e s no Slo aju u d spa

Najmlađi roditelji u istoriji imali po 8 i 9 godina i živjeli su u Kini 1910. godine.

Jedino Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se u Oslu, a ostale u Stokholmu.

Riječ snob potiče od latiskog sine nobilitas - onaj ko nema plemenito porijeklo.

Rik

a la va mo č u že s t uda i e ljen i na kilo osti o me tar d 8 a.

Grčka igra sirtaki nastala je 1964. godine za potrebe filma “Grk Zorba”.

jem ašn a n a u d d kraj na e r o o o odm se tek a prav o, e j n in ak iš na god iječi z ih god ati sv koj a a v r Z m slu ka. Pr ogao i n u sv i m e s vije em rišć 19. or nij or ko odm je odm niti lji. zem

UR u pos siji od ljed ica tro alko vanja h god išnj olom eu oko 40. mre ljud 000 i.

19

AKNE Piše: Dr Svetlana Radović Vučeković, spec. za kožne i venerične bolesti Akne su najčešća oboljenja u dermatologiji.

Po definiciji akne su polietiološko oboljenje onih regija ili partija kože koji obiluju sebacealnim (lojnim) folikulima, a to su: lice, poprsje i leđa. Češće se javlju kod muškaraca (od 14 do 19 god.) nego kod žena (od 10 do 17 god.). Kod muškaraca su obično praćene komplikovanijom kliničkom slikom, tj. brže napreduju ka težim kliničkim formama.

Nerijetko se pojavljuju i od 20–25 godina. Veoma su rijetke kod crnaca orijentalaca.

Akne karakteriše pojava: 1. Seboreje - loja 2. Komedona - najčešće ”black” - crnih mitesera 3. Inflamiranih papula - čvorića 4. Nodula - čvorova 5. Cista 6. Pustula - gnojanica 7. Cikatriksa - ožiljaka (često, ali ne uvijek) U patogenezi nastanka akni učestvuju: 1. Sebacealne žlijezde i sebum. Pojačana produkcija sebuma u sebacealnim žlijezdama javlja se kod skoro svih pacijenata sa aknoznom kožom.

2. Pojačana aktivnost hormona, kod muškaraca testosterona i njegovih metabolita, a kod žena polnih hormona ( estrogen, kortizol...).

3. Sebacealni folikuli imaju gustu populaciju bakterija i gljiva, od kojih su samo neke odgovorne za pojavu akni, npr.

Propionbacterium acnes, dok ostale predstavljaju normalnu saprofitnu floru kože.

Akne mogu da se jave u nekoliko oblika i to: kao blaga forma - Acne comedonica; blaga i srednjeteška forma Acne papulopustulosa; srednjeteška i teška forma - Acne nodulocystica. U zavisnosti od kliničke slike i forme akni pristupa se određenoj terapiji.

Početak svake terapije podrazumijeva odmašćivanje, tj. pranje lica vodom i sapunom ili topikalnim retinoidima sa ili bez benzoil-peroksida, koji se mogu naći u vidu krema,

20

gela, rastvora sa različitim koncetracijama: od 0,01 do 0,1.

Ovim tretmanom treba da izazovemo perutanje površnog sloja kože i da spriječimo nastanak gnojnica čvorića.

Kod blagih i srednjeteških akni, osim topikalnih retinoida, uvodimo i topikalne ili oralne antibiotike. Obično počinjemo sa većim dozama dok ne postignemo prve efekte, potom smanjujemo dozu. Kod žena se može uključiti i hormonalna terapija.

Kod težih formi akni terapija podrazumijeva uvođenje Isotretinoina, tj. Roaccutana, ali samo uz nadzor dermatologa.

HERPES SIMPLEKS VIRUS Piše: Dr Milana Šoć spec. ginekologije i akušerstva Herpes simpleks infekcija genitalnog sistema predstavlja jednu od najčešćih seksualno prenosivih bolesti. Ove infekcije su veoma zarazne. Oko 75% partnera zaražene osobe dobija bolest. Oko 85% promjena uzrokovano je infekcijom herpes simpleks virusom tipa 2, različitog od herpes simpleks virusa tipa 1, koji se javlja na usnama, mada može inficirati i genitalije.

Inkubacija (vrijeme od infekcije do ispoljavanja jasnih kliničkih znaka primarnog herpesa) traje 3 do 7 dana. Promjene se mogu pojaviti na bilo kom dijelu vulve, ali i prema i oko čmara.

Mogu se proširiti na butine ili izazvati herpetične upale mokraćne bešike, vagine i grlića materice. Kožnim promjenama mogu prethoditi pečenje i svrab u trajanju od 2 do 3 dana.

Početni stadijumi infekcije odlikuju se slabošću, povećanom tjelesnom temperaturom, groznicom i natečenošću regionalnih limfnih čvorova. Pacijenti takvo stanje obično pridaju prehladama ili gripu i ne prepoznaju potrebu da se obrate ginekologu. Slijedi pojava vrlo sitnih mjehurića na koži vulve, ispunjenih žućkastom tečnošću koja je veoma zarazna.

Kasnije se mjehurići stapaju i pretvaraju u erozije koje luče tečnost neprijatnog mirisa. Nakon dvije do tri sedmice lezije u potpunosti zarastaju. Recidivi bolesti mogu se javiti kao posljedica anksioznosti, stresa. Mogu biti povezani sa menstrualnim ciklusom ili izlaganjem suncu. Ovaj ponovni herpes ima simptome mnogo blaže nego primarni herpes. Ponekad se može uočiti samo osjećaj bockanja ili neprijatnosti na mjestu promjene.

Dijagnoza se postavlja uzimanjem brisa iz ulceracije (promjene na koži), ali i serološki testovi (iz krvi) mogu biti od pomoći. Liječenje je uspješnije što se ranije sa njim započne.

Promjene na koži pacijent može i da ne primijeti, a druge simptome da poveže sa bolestima nevezanim za genitalije i da tako izgubi vrijeme značajno za liječenje, te je i ova bolest razlog za

redovne ginekološke preglede.

Kao i kod svih virusnih infekcija, u znatnoj mjeri slabi imunitet. On ne štiti samo od infekcije, nego se bori i da očuva integritet organizma protiv svih štetnih faktora, pa i stvaranja štetnih „stranih“ ćelija, kao što su ćelije raka. Virus je posebno opasan za trudnice, naročito u prvom trimestru, gdje može da dovede do oštećenja ploda u toku formiranja organa, ali i do pobačaja ili prevremenog porođaja.

Bioaktivni prirodni preparat

BIOCIL

Prirodni dijetetski preparat sastavljen od visoko protetnih bioaktivnih sastojaka ljekovitog bilja i korijena sa planine Bjelasice i Durmitora, spremljen u svježem stanju sadrži i zvornu ljekovitu snagu prirode.

Preparat pomaže bolesnicima sa teškim malignim oboljenjima u raznim fazama razvoja karcinoma i posjeduje sertifikat za ispravnost

BIOCIL koriste pacijenti širom naše zemlje kao i pacijenti u inostranstvu ( Amerika, Kanada, Južna Afrika i Evropa ). Prihvaćeno je da se postižu izuzetni rezultati primjenom BIOCILA i zračne: citostatske terapije.

Praćen od strane ljekara preparat je pokazao izuzetno dobre rezultate u tretmanu malignih tumora pluća, jetre, bubrega, želuca, debelog crjeva, prostate, mozga, kao i kod ženskih reproduktivnih organa materice, jajnika i dojki.

BIOCIL - VIŠE OD NADE BIOCIL - Bijelo Polje - vl. Cile Žujović 050 473 900 ; 069 052 229 21

ISTINE I ZABLUDE: DIJETA

Oprezan i uporan Tokom novogodišnjih praznika priprema se gomila hrane, kolača, pije se... Trpeze su bogatije nego obično. Svi ljekari savjetuju kako praznici nijesu nikakav razlog da jedete više nego inače, jer ćete mjesecima kasnije patiti zbog viška kilograma. Onda nastaje period izgladnjivanja. Prepisuju se raznorazne dijete. To i ne čudi jer veliki broj ljudi ima problem sa povećanom tjelesnom težinom, koja ugrožava zdravlje. Mnogi časopisi i sajtovi prepuni su recepata za brze, jednostavne i jedinstvene dijete. Treba uvijek biti oprezan prilikom primjene ovih dijeta jer povećanu tjelesnu težinu treba shvatiti ozbiljno i promijeniti navike u ishrani. Ipak, najbolje je da potražite savjet stručnjaka, da vam se život ne bi dodatno iskomplikovao.

Brze, kratke i rigorozne dijete su zdrave.

NETAČNO: Ovakve dijete samo "šokiraju organizam", a poslije prestanka, organizam se vraća u normalu i ako se još zadrže stare navike i nekontrolisano jede, težina se brzo povećava.

Geni i nasljeđe najviše utiču na povećanu tjelesnu težinu.

NETAČNO: Ovo je jedan od izgovora za mnoge. Većina koja to tvrdi zaboravlja da je količina unijete kalorične hrane presudna za stvaranje suvišnih kilograma.

Dijete sa ograničenim brojem dana - štetne su.

TAČNO: Ako je nešto dozvoljeno nekoliko dana, a onda zabranjeno nekoliko dana, znači da nije prirodno.

Tablete koje doprinose mršavljenju nijesu prirodan i dugoročan način za regulisanje metabolizma i težine.

TAČNO: Nakon prestanka uzimanja tableta sve se vraća na početak.

Jesti samo dva puta dnevno - je korisno.

NETAČNO: Ako se tada jede u većim količinama, nema efekta na smanjenje težine. Mnogo je bolje jesti nekoliko puta dnevno u manjim količinama.

Izbaciti doručak nije dobro jer nam doručak najviše daje energije za radni dan.

TAČNO: Doručak ne treba da bude obilan, već umjeren. Nasuprot doručku, večera treba da je što "lakša" i ne treba jesti kasno, neposredno prije spavanja.

Dijete koje uključuju samo voće u ishranu ili dijete bez voća i povrća su djelotvorne.

NETAČNO:: Ovakve dijete predstavljaju krajnosti i možda daju kratkotrajne rezultate, ali narušavaju zdravlje. U ishrani treba upotrebljavati sve potrebne korisne sastojke da bi organizam normalno funkcionisao (meso, mliječni proizvodi, žitarice, voće, povrće, ulja, masti, šećer, slatkiši...).

22

?`USXM VQ :[bM \MXQ`M YXUVQÓZUT \^[Ufb[PM 9XVQWM^Q :UWM

<^bU a /^Z[V 3[^U U ^QSU[Za

;^SMZ_WU \^[Ufb[PU <-B8-7- 6;3A>@ ?5>1B5 ?- 8617;B5@59 .58619

BM Z[ VQ PM fZM ?bQ `[ ZM Q W^MbQ VQPa \^U^[PZ[ VQ

;^SMZ_WU \^[Ufb[PU a `b[V[V U_T^MZU fZMÓQ bU Q bU`MYUZM

/M < 2Q 9S bU`MYUZ / U ;YQSM

YM_ZUT WU_QXUZM

M ZVUT[b \^U^[PZU NMXMZ_ ÓabM `b[VQ fP^MbXVQ U fP^MbXVQ `b[VQ \[^[PUOQ

Matične ćelije - prestiž u estetskoj hirurgiji

Hirurgija u službi ljepote Ljepota je prvi poklon koji se dobija od prirode, ali i prvi koji nam se oduzima Džordž Meri Svoja iskustva u radu u oblasti hirurgije, a potom i njene primjene u vidu plastične hirurgije, podijelio je sa nama dr Borko Đorđević. „Starenje je neizbježan fiziološki proces čiji su efekti posebno vidljivi na estetskom planu. Ono dovodi do promjena ne samo u načinu funkcionisanja organa i sistema organa nego i do spoljašnjih promjena primjetnih u fizionomiji. One mogu da djeluju jako opterećujuće na psihu.

Stručnjaci su posmatranjem procesa starenja i razvojem tehnologije koja se primjenjuje u ovoj oblasti uspjeli da opišu karakteristične pojave i osmisle nove načine za što efikasnije intervencije u svrhu uljepšavanja i trajnijeg zadržavanja privlačnog fizičkog izgleda“.

Dr Đorđević je više od trideset godina radio u SAD kao stručnjak u oblasti plastične hirurgije. Početkom 2008. godine počeo je sa radom u Igalu, u Mediteranskom hirurškom centru sa timom stručnjaka sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, ali, kako ističe, interveniše uvijek samostalno, što isključuje neposredni angažman od strane asistenata. U Igalu su rezervisane četiri operacione sale, 25 ležajeva za smještaj pacijenata, a uz operativni tretman koji traje najduže 2 sata i koji uključuje ljekarski nadzor do sedmice dana i zagarantovanu diskreciju, obezbijeđena je maksimalna efektnost u pružanju usluga pacijentima. Teorija „četiri R“ i intervencija putem prenošenja masnih matičnih ćelija predstavljaju, po njemu, sam vrh naučnih dostignuća do kojih se danas došlo.

Dokle se stiglo sa primjenom hirurškog tretmana putem prenošenja matičnih ćelija?

Ova inovaciona hirurška tehnologija, kao i sve tehnologije koje su osmišljene na način da transferom materijala sa jednog mjesta na drugo vještački osposobe tijelo da funkcioniše onako kako bi čovjek želio, a ti procesi su uglavnom u koliziji sa prirodnim, nekontrolisanim funkcionisanjem tijela, naišla je na izvjestan otpor kod potencijalnih korisnika. Otpor je doveden u vezu sa postavljanjem pitanja etičke utemeljenosti. Tek je odnedavno, čak i u SAD, sa promjenom državne administracije, došlo do inten-

24

zivnije primjene ovog načina premošćavanja neželjenih pojava koje starost sobom nosi. Prednost ove metode u odnosu na ostale sastoji se u tome što se kod osobe sa kojom se ordinira, iz tkiva bogatih masnim sadržajem izdvajaju matične ćelije koje se potom raspoređuju na druge djelove tijela date osobe, kojima je potrebno obnavljanje i, u konketnom slučaju, podmlađivanje.

Matične ćelije su specifične po svojoj višestrukoj funkcionalnosti - pluripotencijalne - jer mogu, u zavisnosti od toga na koji dio tijela se stave, da stvaraju tkiva raznovrsna po svojoj prirodi: koštana, ako se, kako ističe naš sagovornik, stave na kosti; mišićna, ako se precizno lociraju ispod mišićnih vlakana, a njihova primjena je od posebnog značaja u tretmanu raznih vrsta deformacija kože koje su problematične kada je starenje u pitanju. Pokazale su izuzetnu otpornost kada je „zastarijevanje“ u pitanju, a primjenjuju se i u liječenju bolesti: artritisa i prevashodno dijabetesa, kada se ove ćelije pacijentu ubrizgavaju intravenozno, u fiziološkom rastvoru. One, kako saznajemo, nijesu vezane za imunitet, autosenzitivne su, što znači da nema opasnosti od gen/antigen reakcije, niti bilo kakve alergijske reakcije. Ova, relativno mlada metoda u ljekarskoj praksi, danas doživljava nevjerovatan uspjeh i raširenu primjenu u plastičnoj hirurgiji. Pacijentima je omogućeno da posle vremenski značajno skraćenog tretmana, koji se obavlja na najbezbolniji način i uz specifičnu kombinaciju anestetskih sredstava, priušte sebi trajno rješenje starenjem „zarađenih“ deformiteta.

Podmlađivanje je tek logična posljedica medicinskog tretmana koji, kako ističe ovaj iskusni stručnjak, mora da obuhvati primjenu detaljnog poznavanja anatomije, tehnologija koje su u prošlosti primjenjivane, posjedovanje estetskog osjećaja, pa uspjeh postaje neizbježan, a neželjene pojave svedene na najmanji nivo. Danas je, po njemu, postalo moguće zaustaviti starenje, ali taj proces mora da bude - integrisan.

Kada su facijalne intervencije u pitanju neophodno je razumjeti kako se proces starenja odražava na kožu lica i koje su to neželjene pojave koje se sada sa uspjehom tretiraju na ovaj način. Najnoviji podaci govore da se posle

29. godine potkožno masno tkivo počinje da topi. Koža, usljed nedostatka potpore, pada nadolje formirajući deformitete u dijelu ispod jabučica i oko brade, stvarajući spuštene obrve, marionete i sl. Pored ove pojave, starenjem dolazi do gravitacije, pri čemu dolazi do dodatnog opuštanja kože. Kosti i usne se istanjuju, nos izdužuje - nos i uši, saznali smo, ne prestaju da rastu do kraja čovjekovog života, nestaje kože sa lica. Usljed nedostatka elastičnosti, pojavljuju se deformiteti u izgledu triju regija lica: čeone, jagodične oblasti, do gornje usne, i oblasti brade, tzv. trougla ljepote.

Poučen iskustvom, dr Đorđević ističe da je pri ovoj vrsti intervencije neophodno voditi računa o površini kože.

Postojanje akni, hrapave kože, tretiranje pojedinačnih facijalnih regiona i izbjegavanje potrebne korekcije drugih (uglavnom iz finansijskih razloga) može da dovede do izostajanja efekta intervencije pa se na takvom licu „uvijek vidi ono što nije lijepo“. Uz to, treba, tvrdi on, imati na umu da trouglasto lice mnogo bolje stari nego kockasto. Činjenica je i da mnogo prihvatljivije stare ljudi sa punačkim licem u odnosu na one sa mršavim. Nošenje šiški samo pospješuje efekat upadljivijeg uočavanja bora i deformiteta u dijelu oko očiju. Ova metoda pruža veliku mogućnost uspješnog tretiranja izgleda nosa (čak i prekida njegovog rasta kod osoba koje su genetski predisponirane za nastanak ružnoće u tom pogledu), bora oko usana, proširenih vena, braon tačaka, zadebljalosti kože, zatezanja mišića lica (postoji samo jedan), opuštenosti donjeg dijela oka sa izraženom rožnjačom, usahlog izgleda očiju, deformacija u vidu izgorele kože lica zbog trajne izloženosti sunčevoj svjetlosti, izgleda nedostajuće brade, korekcija veličine grudi i izgleda svih ostalih djelova tijela.

Moćnu strategiju, kada je u pitanju planiranje pojedinačnog tretmana, predstavlja teorija „četiri R“.

R-resurfacing: primjena raznovrsne tehnologije za estetsku privlačnost površine kože (pilinzi, laseri...)

R-relaxing: relaksacija facijalnog mišića (botoks) R-refilling: popunjavanje i korekcija pojedinih regija premještanjem masnog tkiva R-resuspending: zatezanje, podizanje kože Piling, mezoterapija (tretiranje središnjeg dijela kože posredstvom igle, pištolja, kisjeline), laserska terapija, široka primjena botoks terapije, silikonski tretman, ruska tehnika zatezanja primjenom „zlatne žice“, „facelifting“, hemijski piling, samo su neki od brojnih oblika estetske primjene koji su danas u upotrebi. Razmatrajući njihove mogućnosti dr Đorđević ukazuje na to da treba biti oprezan kada je njihova primjena u pitanju. On ocjenjuje da primjena tehnike transfera matičnih ćelija danas ima apsolutni primat kada su u pitanju efekti liječenja.

Skrećući pažnju na to da je proces liječenja uvijek individualizovan, ovaj stručnjak iznosi činjenicu da je u svom dugogodišnjem iskustvu došao na uvjerenja da laserska terapija ipak ima sužen prostor djelovanja i ne pokazuje se uvijek kao uspješna. Štaviše, njeno dejstvo, kao i kod većine aparata te namjene, može da bude i štetno, tj. da dovede do izgorijevanja kože u razmjeri koju oko ne registruje, ali to svakako ima neželjene posljedice. Implantacija silikonom,

takođe, pokazala se kao neprihvatljiv metod jer ima samo privremen, i to spoljašnji estetski učinak, a tijelo je osjeća kao nepotrebnu i bori se da je eliminiše. Nasuprot tome, pohvalna je, po njemu, primjena mezoterapije, hemijskog pilinga i „faceliftinga“, jer se u medicini ide ka tome da se smanji primjena hirurgije, a poveća posredstvo igle i punjenja kao korektivnog postupka. Botoksikacija, kako navodi, kada su facijalne intervencije u pitanju, ima najviše efekta kada se sprovodi u čeonom dijelu i oko očiju.

Realizacijom „jednostavne priče u koju je teško povjerovati“, tj. procesom transfera masnih matičnih ćelija sa jednog dijela tijela na drugi, postiže se, kako saznajemo, mogućnost brzog i lakog - ali trajnog - korigovanja fizičkih manjkavosti. Ovo je jedini način estetskog intervenisanja koji omogućava sasvim prirodan razvoj premještenih matičnih ćelija usljed čega dolazi i do oživljavanja tretiranog tkiva i njegovog daljeg pravilnog razvoja. Stresori, naravno, nastavljaju svoje dejstvo, i poslije eliminacije neželjenih pojava, ali će se reakcije odvijati kao i ranije, i ponovno starenje će biti odloženo za najduži mogući vremenski period. Do sada, saznajemo iz iskustva ovog ljekara, postoje provjereni podaci o tome da se u periodu od 8 godina od vršenja transfera masnih matičnih ćelija tretirani region ponaša apsolutno u skladu sa prirodnim procesom održavanja tkiva. Postoji, sada i kod nas, mogućnost primjene svjetski poznate i aktuelne terapije sa maksimalnim učinkom u kvalitetu, koja, uzgred rečeno, ne košta više od hirurških operacija koje se u tu svrhu sprovode. Dragocjene „plave ćelije“ danas se skladište u sopstvenoj banci u Picburgu.

RT

25

ANALGOANTIPIRETICI Piše: Mr ph spec. Zorica Potpara Analgoantipiretici su lijekovi koji imaju analgetičko i antipiretičko djelovanje, odnosno koriste se za smanjenje bola malog i srednjeg intenziteta i povišene tjelesne temperature. U analgoantipiretike spadaju: - derivati salicilne kisjeline (acetil-salicilna kisjelina) - derivati pirazolona (metamizol i propifenazon) - derivati anilina (paracetamol) Za smanjenje bola i sniženje temperature koriste se i nesteroidni antireumatski lijekovi. Većina ovih lijekova ispoljava tri glavne vrste efekata: antiinflamatorne efekte modifikacija inflamatorne reakcije; analgetički efekat ublažavanje izvjesnih vrsta bolova i antipiretički efekat sniženje povišene tjelesne temperature.

Mehanizam djelovanja analgoantipiretika je isti kao i mehanizam djelovanja NSAR (nesteroidnih antireumatika), s tom razlikom što je antireumatsko dejstvo analgoantipiretika vrlo slabo, dok je analgetsko i antipiretsko dejstvo puno više izraženo. Oni djeluju tako što inhibiraju enzim ciklooksigenazu 2 (COX2) i time zaustavljaju biosintezu medijatora upale. Medijatori upale uzrokuju bol na nervnim završecima i uzrokuju da se centar za termoregulaciju podigne na viši nivo. Povišena temperatura je u stvari odbrambeni mehanizam organizma a temperatura od 380C pogoduje imunološkom sastavu i uzrokovana je medijatorima upale. Tek kada temperatura pređe 38.50C opravdano je primijeniti analgoantipiretike.

Acetil-salicilna kisjelina ( aspirin, anbol, andol, midol, kardiopirin, acetisal... ) Acetil-salicilna kisjelina (aspirin) spada u najranije sintetisane lijekove i danas je jedan od najviše korišćenih lijekova širom svijeta. Acetil-salicilna kisjelina dobila je ime po salicinu, glikozidu koji u svom sastavu sadrži salicilnu kisjelinu, a nalazi se u kori bijele vrbe (Salix alba). Zbog toga se vrbova kora vjekovima koristila kao analgetik i antipiretik.

Spominje se i u staroegipatskoj medicini, a o njoj je pisao i Hipokrat.

Acetil-salicilnu kisjelinu je sintetisao 1897. god. dr Feliks

26

Hofman (Felix Hoffman), hemičar, saradnik farmaceutske firme „Bayer“. Firma „Bayer“ je ubrzo registrovala acetilsalicilnu kisjelinu pod zaštićenim imenon „aspirin“, koji je postao najpoznatiji i najprodavaniji lijek na svijetu. On je u početku pakovan u papirne kesice u obliku praška u dozi od 250 mg acetil-salicilne kisjeline, a kasnije su se pojavile tablete koje sadrže 500 mg acetil-salicilne kisjeline.

Acetil-salicilna kisjelina djeluje analgetski, snižava povišenu tjelesnu temperaturu, pokazuje antireumatsko i antiinflamatorno dejstvo i blokira koagulaciju krvi. Koristi se u liječenju glavobolje, zubobolje, bolova u mišićima i bolova u zglobovima. Male doze (100 mg) koriste se za prevenciju srčanog infarkta. Acetil-salicilna kisjelina inhibira agregaciju trombocita, pa se osim kod inflamatornih stanja koristi i kod kardiovaskularnih poremećaja, karcinoma kolona i rektuma, Alchajmerove bolesti i drugih.

Acetil-salicilna kisjelina nije bezazlen lijek. Naime, ona često izaziva bolove i krvarenje u želucu. Stoga treba biti vrlo oprezan u primjeni acetil-salicilne kisjeline, pogotovo ako je u pitanju osoba koja boluje od čira na želucu ili gastritisa. Aspirin se ne preporučuje osobama sa oslabljenom funkcijom bubrega, zatim osobama koje boluju od gihta, astme. Kod djece aspirin može izazvati Rejov sindrom (encefalopatija i insuficijencija jetre), ako se primijeni u toku neke virusne infekcije. Zato je primjena aspirina kod djece mlađe od 8 godina i kod starije djece sa virusnim infekcijama — kontraindikovana.

Metamizol (analgin, novalgetol, baralgin M...)

Metamizol je derivat pirazolona. Ima snažno analgetsko djelovanje i primjenjuje se za suzbijanje bola različitog porijekla. Koristi se za liječenje bola koji ne reaguje na liječenje ostalim analgoantipireticima. Takođe se koristi za snižavanje povišene tjelesne temperature koja ne reaguje na ostale terapijske mjere. Metamizol je jedinstven po tome što

može sniziti i normalnu tjelesnu temperaturu, dok ostali analgoantipiretici to ne mogu. Metamizol se u svijetu sve manje koristi jer može izazvati oštećenje koštane srži i poremećaj krvne slike, što može biti i smrtonosno.

Propifenazon (ulazi u sastav kafetina...)

Propifenazon je derivat pirazolona. Ima slične efekte kao i metamizol, ali takođe može izazvati oštećenje koštane srži i poremećaj krvne slike. Danas se koristi uglavnom u kombinovanim preparatima sa ostalim analgoantipireticima.

Paracetamol (panadol, miralgin, paracet, eferalgan...)

Paracetamol (sinonim: acetaminofen) jedan je od najčešće korištenih analgoantipiretika. Vodi porijeklo od fenacetina koji je zbog visoke nefrotoksičnosti izbačen iz upotrebe.

Posjeduje analgetičko i antipiretičko dejstvo, ali nema značajno antiinflamatorno i antiagregaciono djelovanje. Za razliku od inhibitora ciklooksigenaze, nema nadražajno dejstvo na gastrointestinalni trakt. On je antipiretik izbora, mogu ga uzimati i djeca (ima ga u obliku sirupa i supozitorija), a njegova primjena u trudnoći je bezbjedna. Treba naglasiti da i paracetamol nije bezazlen lijek jer i on može u većim dozama dovesti do oštećenja jetre.

Uz paracetamol za sniženje temperature kod djece najviše se koristi ibuprofen (brufen) u obliku sirupa. Uobičajeni vremenski razmak između dvije doze istog lijeka iznosi 6

sati, ali kad je temperatura visoka može da se smanji na 4 sata, po savjetu pedijatra.

Kombinacije analgoantipiretika (kombinovani prašak protiv bolova, kafetin, saridon...)

Analgoantipiretici se vrlo često kombinuju međusobno i sa ostalim lijekovima. Česte su kombinacije analogantipiretika (acetil-salicilne kisjeline, paracetamola i propifenazona) sa vitaminom C, kofeinom, antitusicima (kodein ili dekstrometorfan) ili simpatomimeticima (fenilefrin ili pseudoefedrin). Koriste se najviše u slučajevima prehlada, viroza, glavobolje i zubobolje. Smisao tih kombinacija je pojačanje efekata analgoantipiretika i uklanjanje nekih lokalnih simptoma prehlada i gripa.

Vitamin C pozitivno utiče na imuni sistem, antitusici ublažavaju kašalj, simpatomimetici ublažavaju hunjavicu, dok kofein pomaže kod glavobolja.

Ovakve kombinacije su uglavnom lijekovi koji se izdaju bez recepta i vjerojatno su najkorišteniji lijekovi uz acetilsalicilnu kisjelinu. Međutim, pitanje je koliko su zapravo opravdane ove kombinacije. U principu, svako kombinovanje lijekova povećava kompleksnost metabolisanja u jetri, opterećuje jetru. Interakcije tih lijekova u organizmu mogu biti takve da se njihovo ukupno dejstvo smanjuje. U nekim slučajevima, dejstvo je bolje nego kada se primijeni samo jedan lijek, ali svaka osoba na istu kombinaciju može reagovati na drugačiji način.

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija

Poznati i zdravlje: autor godine Milisav Popović

Zdravlje je, ipak, volšebna stvar Sigurno su volšebnice imale dosta posla kada je jednog julskog dana 1978. godine Milisav Popović najavio svoj dolazak na planetu Zemlju i izabrao baš podneblje zvano „Wild Beuty“. Bile su mu odredile politikološko naimenovanje, uspjeh u diplomatskoj karijeri, ali je profiličar u njemu vješto prozrio tu namjeru i riješio da je malo oplemeni. Izmamio im je pripovjedački dar i uspio da napiše knjigu o mitskim bićima opisujući do detalja čarobni svijet koji je ugledao.

Ljudi su cijenili njegov poduhvat. Darovali su mu „Orfejevu liru“ (I nagrada Evropske akademije za kulturu i književnost, Sofija - Krumovgrad, novembar 2008). Ova volšebna knjiga, „Zaboravljena gora“ (MP, Podgorica, 2008; „Laguna“, Beograd, 2009), proglašena je i za NAJ KNJIGU Crne Gore (februar, 2009).

Milisav je nastavio da piše. Pošlo mu je za rukom da svoju državu uvede u red 50 najaktuelnijih svjetskih destinacija koje je izabrao prestižni svjetski geografski časopis „National Geography“! Napisao je tekst od svega 400 riječi, opisao čudnovatu prirodu zemlje iz koje potiče i oktobra 2009. osvojio priznanje za najboljeg! Ovih dana dodijeljena mu je i domaća nagrada za autora godine („Wild Beauty Award“, decembar 2009). „Medical“ ga je zamolio za priču o zdravlju. ŠTA ZA VAS ZNAČI VODITI BRIGU O ZDRAVLJU? Ne izlagati se lošim ljudima, prije svega... nešto što je danas veoma teško. Od zagađene sredine, izduvnih gasova i loše

28

hrane, kudikamo se može pobjeći.

KAKO PREVAZIĆI I IZBJEĆI POSLJEDICE STRESNE SITUACIJE, A DA ZDRAVLJE BUDE ŠTO MANJE UGROŽENO? Kad bih imao recept, čini mi se da bih i sam bio mnogo opušteniji... Međutim, posmatram one koji se uspješno nose sa stresom izgleda da su naučili da kanališu nervozu, pritisak i objektivne (nevoljne) okolnosti ka onim sferama svog bića koji ne zadire u intimu (i emocije). Za tako nešto je zbilja potreban jak karakter, još jača volja... a i snažan motiv.

Ipak, smatram da stres koje rađa ovo doba ne može a da se ne zalijepi za emotivni skelet čeljadeta.

OBAVLJATE STRESAN, DINAMIČAN POSAO, UZ TO STE I VRLO AKTIVNI NA POLJU UMJETNOSTI I KULTURE UOPŠTE, NA KOJI NAČIN USPIJEVATE DA OSTVARITE BALANS? Iskreno, za poslednjih 6 godina sam mnogo truda i vremena potrošio na zadacima koji su često umjeli da iscrpe, kako profesionalno, tako i ljudski... Evropske integracije i evropski standardi o kojima svi ovih dana pričaju i koji su postali naša realnost, svojevremeno su imali svega nekoliko „kreatora“. Opseg posla koji sam tada pokrivao je bio golem za mladog čovjeka — i kada je sve jednog dana svedeno i uobličeno u valjan materijal nekako je bilo normalno da odnekud buknu vatromet i salve pohvala. Međutim, sve je

odnekud buknu vatromet i salve pohvala. Međutim, sve je proteklo tiho - čak, uznemirujuće gluvo, bez ikakvog aplauza.

Nekako u to vrijeme sam počeo i da piskaram - čisto kao vid rekreativnog opuštanja uma i oslobađanja od umora sa posla. I dogodilo se neočekivano... Ono što je urađeno sa daleko manje truda donijelo mi je toliko „berićeta“ i ljepote, da jedino „logično“ objašnjenje jeste da sudbina uvijek pronađe balans u životu. Izgleda da trud nije sigurna mjera nivoa kvaliteta neke zasluge.

DA LI, I U KOJOJ MJERI, POPULARNOST UTIČE NA ČOVJEKOVO ZDRAVLJE? U mom slučaju ta popularnost je maltene nevidljiva. Možda i zbog sredine u kojoj sam, ili zbog života na koji sam naučen — razlike se ne primjećuju. Ali, kod onih ljudi gdje slava zadire u sve pore njihove ličnosti, i te kako se posledice mogu osjetiti po zdravlje. Nema dana a da ne čujete da je neka od „zvijezda“ psihički zgasla ili doživjela bračni ili profesionalni brodolom... Tragično je što kod kreativnih ljudi slava postaje teret nalik živom pijesku prvo se utapa njihov dar, a potom tone (nemilosrdno) sve ostalo. A, možda im i nije pružena prilika da izrače sav svoj sjaj. ŠTA MISLITE O NARODNOJ MEDICINI? Duboko je poštujem i sve više vjerujem u njenu efikasnost.

Naravno, ne u bahanalije koje podrazumijevaju klanje pijetla utorkom u 4 sata i udaranje drveta o drvo nad glavom bolesnika, već u one recepte koje je tradicija (a i moderno doba) potvrdilo kao valjane. Travari i ljudi koji se razumiju u biljnu apoteku zaslužuju mnogo veće prisusutvo u našem poimanju postupaka i načina liječenja.

S druge strane, kombinovanje narodnih metoda liječenja Istoka i Zapada dovodi do takve enciklopedije znanja i riznica zdravlja, da je prosto grehotno čovjeka mučiti bilo kakvom hemijom — ako priroda već može da zacijeli rane i bolesna stanja organizma.

Čuvena je ona priča po kojoj je drevni grad Anagastum i njegove stanovnike od upada čopora vukodlaka sačuvao i odbranio Svarog po imenu Ljudevit...

Kao dijete ga nađe i odnjegova trgovac Ignjat koji ga je naučio svim plemenitim osobinama. Iako ga je narod slavio kao svog božjeg čuvara, ovaj Svarog je napustio Anagastum onog dana kada je i njegov očuh preminuo.

Pamti se da ga je na rukama odnio u sniježne vrhove planina, sa kojih više nikada nije sišao.

(Milisav Popović, „Zaboravljena gora“, MP, Podgorica, 2008, 26) ili anatema). Vidare i magovi nalik druidima su bili vezani za prirodne sokove i elemente u prirodi - kombinovanjem njihovih srži spravljali bi napitke dovoljno jake da „dignu iz mrtvačke postelje“ ili pak „u nepovrat praha pošalju poganog“.

VAŠA PORUKA ZA NOVU GODINU. Nekako smo naučili da u prvim godinama novog milenijuma protrčimo kroz živote drugih ljudi ne zaustavljajući se, pa makar ni toliko da osjetimo miris nečije duše... Sa željom da botatstvo iz sitnica nanovo pokulja i slije se u naše živote, želim nam svima sretno Novo ljeto.

Crnogorci su uvijek radije krili da je muško dijete umrlo, da se kojim slučajem na bi pomislilo da snaga ne stanuje u njihovom domu... te su birali gluvo doba noći kada bi ga umotanog iznijeli i odnijeli na udaljeno mjesto gdje bi ga i zatrpali, pritom ne obilježivši humku.

(Milisav Popović, „Zaboravljena gora“, MP, Podgorica, 2008, 58)

DA LI MEĐU MITSKIM BIĆIMA CRNE GORE, O KOJIMA SI PISAO U „ZABORAVLJENOJ GORI“, POSTOJI NEKO KOJE NOSI MITSKI POTENCIJAL O ZDRAVLJU? DA LI, EVENTUALNO, POSTOJI NEKA PRIČA KOJA BI BILA VEZANA ZA TU TEMU? Naravno. Predanja su bogata pričama o vilinskom vidu, nebeskim koracima, plećima jakim poput vihora... i načinima kako doći do njih. „Zaboravljena gora“ je te detalje preskočila - prosto se držeći glavnih pravaca u „životu“ stvorenja iz legendi. Više je to filmski pokušaj opisivanja svijeta u kom su koračali demoni, ale i zvijeri iz naše mašte. Ali, možda jednog dana bude napisana knjiga i na tu temu...

Doduše, možemo se iz „Gore“ osvrnuti na ona bića koja su imala sposobnost da izliječe od svake opačine (bila to bolest

29

POVREDA AHILOVE TETIVE NAJČEŠĆA POVREDA REKREATIVACA I SPORTISTA KOJA SE MOŽE IZBJEĆI

Piše: Dr Dušan Nenezić, fizijatar - akupunkturolog kiropraktičar, spec. za dječiju rehabilitaciju Sigurno nema spotiste koji nije osjetio bol iznad petne kosti nakon napora, a još više strah da upadljiva i jaka tetiva ne pukne. Međutim, to se ne dešava samo sportistima, već svakom čovjeku koji ima veće napore u svakodevnom životu.

Intresantna je legenda iz grčke istorije o tome da je grčki junak Ahil imao kao jedinu bolnu tačku - petu. Majka ga je, kao dijete, uronila u magično jezero, koje ga je učinilo neranjivim svuda osim na peti za koju ga je držala pri uronjavanju. Na kraju je poginuo od strelice koja je pogodila slabu tačku. Tetivu koja se hvata za petnu kost nazvali smo njegovim imenom, a ona je nekima zaista najslabija karika lokomotornog aparata. Koliko je zaista značajna, dokazuje to da su sportisti često napuštali svoje karijere zbog hroničnih upala ove tetive.

Sa zadnje strane potkoljenice nalazi se značajan, snažni mišić koji se naziva se M. triceps surae, kojeg svi znamo kao "list". On je odgovoran za pokret plantarne fleksije stopala, odnosno pomicanje stopala prema dolje (npr. stajanje na prstima). M. triceps surae se sastoji od tri mišića, dva M. soleusa i M. gastrocnemiusa. Na svom donjem dijelu mišići prelaze u tetivno tkivo i vežu se na petnu kost. To tetivno tkivo popularno se naziva i Ahilovom tetivom. Ahilova tetiva je vrlo jaka i debljine je srazmjerne individualnoj građi, ali prosječno oko 1.5 cm.

Većina pokreta koje tijelo mora učiniti kod hodanja, trčanja i skakanja događa se u predjelu donjeg dijela leđa, kukova i koljena. Tokom svih tih aktivnosti mišići lista, zajedno sa Ahilovom tetivom funkcionišu kao kontrolori pokreta u stopalu, pa je kretnja koja se tu odvija u osnovi mala. Ona prenosi snagu mišića lista na petu te je pritom izložena ekstremnom opterećenju. Pri skoku uvis, na tu tetivu djeluju sile koje su i do 15 puta veće od tjelesne težine - zamislite samo koliko skokova napravi košarkaš ili odbojkaš. Za vrijeme trčanja na duge pruge, tetiva je izložena silama koje iznose više od 1.000 tona.

Zbog bolova u "listu" veliki broj trkača ne mari puno, odnosno povezuje te bolove sa dugotrajnim treningom, jakim sprintom ili pak napornim dionicama, a takvi bolovi

30

najčešće bivaju "pretrčani" bez posebnog tretmana. Najveći problem nastaje upravo nagomilavanjem takvih mikrotrauma, kada bol u Ahilovoj tetivi ne prestaje, i povreda postane hronična.

Ove informacije su važne kako bismo razumjeli pravu ulogu tetive u kretanju i svakodnevnoj aktivnosti, ali i procese koji mogu dovesti do njenog povređivanja, a u gorim slučajevima i do pucanja.

Tipovi povređivanja Dva su najčešća tipa povrede Ahilove tetive i struktura koje je neposredno okružuju. Prva je upala same tetive ili njenog hvatišta za petnu kost. Ona spada u sindrome prenaprezanja, što će reći da ove povrede nastaju sabiranjem mikrotrauma i njihovim prelaženjem u bolni upalni proces.

Drugi tip je pucanje tetive: djelimično (parcijalno), potpuno (ruptura) ili prelaskom mišića u tetivu. Iako do njihovog nastanka obično dolazi prethodnim manjim ozljeđivanjem, karakteristično je da nastaju bez prethodne najave, obično kod trauma ili iznenadnih i intenzivnih fizičkih aktivnosti koje opterećuju upravo taj dio lokomotornog aparata.

Faktori koji sigurno povećavaju mogućnost pojave ruptura potpuno su razjašnjeni. One nastaju bez obzira na to da li se radi o rekreativcu koji je počeo trčati u proljeće, ili je riječ o profesionalcu koji je tokom fizičkih priprema naglo povećao ukupno opterećenje. Značajno je napomenuti da i slabost mišića potkoljenice, pa i mišića butine, uzrokuje prenaprezanje u radu tetive. Skraćeni, ili nedovoljno istegnuti mišići takođe mogu biti uzrok povrede ili jedan od njih.

Spušteno stopalo, i drugi urođeni deformiteti stopala koji se često previde i ne liječe, imaju posebno veliki uticaj u stvaranju uslova za razvoj upale. Sportska obuća može podstaći upalni proces, a osim nje i teren na kojem se sportska aktivnost događa može nepovoljno uticati na Ahilovu tetivu, naročito ako je neprofesionalno pripremljen.

Simptomi Prvi simptomi pogrešnog opterećivanja mišića potkoljenice i Ahilove tetive jesu bolovi nakon većeg napora. U početku se pojavljuju u toku fizičke aktivnosti ili neposredno poslije nje. Kasnije se intenzitet boli povećava, pa je ona prisutna već na početku aktivnosti, a ne prolazi ni sa odmorom. Vrlo je karakteristična jutarnja bol, kod ustajanja iz kreveta, koja

sve teže prolazi i sa razgibavanjem ili hodanjem. Razvija se vidljivo i opipljivo zadebljanje na tetivi, koje je bolno na dodir, a dodatno se iritira obućom. Ovi simptomi se uvijek potcjenjuju i nestručno tretiraju masažama.

Kada dođe do naglog oštećenja, najčešće kod prevelikog istezanja u nepravilnom položaju, dolazi do pucanja (rupture) tetive. Simptom se opisuje kao oštar bol u predjelu tetive ili osjećaj - kao da je udario kamen. Nakon toga slijedi nagla slabost u stopalu i otežan hod.

Dijagnoza Dijagnozu mora postaviti stručno lice: doktor specijalista (ortoped, fizijatar).

U slučajevima kada je došlo do upalnog procesa (tendinitis, peritendinitisa, entezitisa), najčešće je pri pokretima i na pritisak bolan dio tetive koji se nalazi 2 do 6 cm iznad hvatišta za petnu kost. Primjećuje se manje-više izražena oteklina, a u nekim slučajevima i krepitacija prilikom pokretanja stopala. U slučaju jake upale pojavljuje se crvenilo kože iznad tetive.

Ukoliko je došlo do pucanja (rupture), opipavanjem (palpacijom) se osjeti prekid tetive, stopalo visi, povrijeđeni ne kontroliše stopalo.

Ultrazvučna dijagnostika je od velike važnosti. U pojedinim slučajevima se radi i pregled magnetnom rezonancom.

Liječenje Liječenje akutnih upala sastoji se od mirovanja, upotrebe hladnih obloga i kriomasaže, u svrhu smanjenja otoka i boli, primjene nesteroidnih lijekova protiv upalnih procesa i upotrebe analgetika.

Pravilno bandažiranje može osigurati dodatnu stabilnost.

Fizikalne terapije zauzimaju značajno mjesto u liječenju.

Mogu se primijeniti elektroprocedure, ultrazvuk, laser, magnet.

Fizioterapeut sprovodi kineziterapiju koja mora biti individualno prilagođena, s obzirom na lokalizaciju i stadijum bolesti. Vodeće mjesto u liječenju, kao i u preventivi, imaju vježbe istezanja. Program treninga nakon akutne faze uključuje trening snaženja i statičkog istezanja.

U hroničnom stadijumu liječenje se komplikuje zato što je došlo do trajnog oštećenja kvaliteta tkiva i smanjenja elastičnosti.

Fizikalne terapije traju duže i imaju različiti stepen uspjeha, što iziskuje veliko strpljenje kod pacijenata. Međutim, nedosljednost u liječenju može dovesti do operativnog zahvata koji je manje uspješan.

Nošenje uložaka za podizanje pete daje dobre rezultate.

Kada dođe do pucanja (rupture), djelimičnog ili potpunog prekida kontinuiteta tetive, ortoped odlučuje o načinu liječenja (operativno ili konzervativno), ili o nošenju imolizacije. Nakon toga se pacijent upućuje na rehabilitacioni tretman koji traje do 3 mjeseca. Rezultati su uvijek dobri. Mogu imati tek malo komplikacija.

Savjeti Ahilove tetive se oštećuju samo kod sportista.

Bolovi koji se ponavljaju nakon opterećenja, moraju se liječiti pod stručnim nadzorom, a ne samo masažama.

Prije sportske aktivnosti, posebno zagrijte Ahilove tetive.

Birajte udobnu, sportsku obuću, a ne modernu.

BIOLOŠKO-ZDRAVSTVENE OSNOVE SPORTSKE REKREACIJE Piše: Prim. dr Radovan – Raco Mijanović, internista kardiolog Čovjek ima uvijek potrebu za kretanjem i ono je uvijek korisno, pa tako i kao sredstvo za “zaustavljanje starenja”.

Koliko je redovna tjelesna aktivnost korisna, toliko je neaktivnost štetna.

Tjelesna neaktivnost pogoduje degenerativnim promjenama na zglobovima i nastanku gojaznosti. Posebno loše utiče na srce. Zbog važnosti adrenergičnog sistema sa svojim kardiotoksičnim i na izmjenu materija neekonomično stimulirajućim djelovanjem, smanjuje se djelotovornost i povećava vulnerabilnost srčanog mišića.

Srce je malo, kolaterale slabo razvijene, koronarni kapacitet malen.

Neaktivnost postaje naročito opasna u starosti. Dok je čovjek mlad, ako i nije osobito tjelesno aktivan, raspon funkcionalnih sposobnosti toliko je visoka da postoji velika “rezerva” izmedju potreba i mogućnosti. Ova se rezerva u starosti naglo smanjuje.

Smanjenje aerobnog kapaciteta s jedne strane, a hronične degenerativne promjene sastava za kretanje s druge strane, najviše su odgovorne što se stari čovjek sve manje kreće.

Kretanje je najbolja preventivna mjera za usporavanje navedenih procesa. Treba imati na umu da je neaktivnost kod djeteta štetna u odnosu na razvoj, kod odraslog čovjeka opasna po zdravlje, a kod staraca može biti pogibeljna.

Sklonost ozljedjivanju kao i rizik kod starijih osoba su povećani iz sljedećih razloga: 1. smanjena sposobnost koordinacije i gubitak elastičnosti osteomuskularnog sistema dovode do češćih nezgoda (ponajčešće pad), 2. brži zamor, 3. staračka dalekovidnost koja pogoršava sposobnost procjene razmaka predmeta.

Tjelesna aktivnost može odigrati i značajnu ulogu u preven-

32

ciji ozljedjivanja. Tjelesno aktivne osobe će u starosti biti pokretnije i spretnije, i na taj način izbjeći nepotrebne padove. Ako ipak padnu, znaće kako da padnu, i tako će izbjeći teže povrede. Osim toga, prema nekim ispitivanjima tjelesno aktivne osobe manje naginju osteoporozi.

• Morfološke i psihofizičke osobitosti mladje dobi: Dijete nije umanjeni čovjek, već ima, specifične anatomske, fiziološke, funkcionalne i motoričke posebnosti.

Zakonitosti rasta djeteta mogu se pojednostavljeno sumirati u tri osobine: - Intenzivnost rasta pojedinih organa nije jednaka (ne rastu svi djelovi tijela tokom razvoja jednako, pa se neprestano mijenjaju i spoljni oblik tijela i njegove proporcije.

Ipak,konačno formiranje kostura završava se tek u 23.godini, a maksimalne snage za većinu mišićnih grupa postižu se izmedju 25. i 30.godine života).

- Rast nije linearan, već pokazuje razdoblja brže i sporije intenzivnosti (najveća je u dobi intrauterinog života, a nakon rodjenja postepeno pada. Rast djeteta u visinu i porast tjelesne mase ne idu uporedo. U nekim je razdobljima neobično intenzivan rast u visinu I ističe se, dok je razvoj u širinu nešto manje intenzivnosti.

- Organi u toku rasta ne povećavaju samo svoju masu nego mijenjaju i svoju strukturu.

U razvoju se ne povećava smo broj ćelija nekog tkiva, nego razvoj djeteta predstavlja I kvalitativne promjene u gradji tkiva I organa, pa dolazi o do promjena u njihovoj funkciji.

Kostur se u embrionalnoj osnovi sastoji od mekog hrskavičavog tkiva, koje se postupno zamjenjuje koštanim, a taj se proces definitivno završava tek nakon 20.godine.

Dječije su kosti više popunjene vezivnim tkivom, pa su zato elastične. Kasnije dolazi do većeg ulaganja veziva, pa kosti postaju tvrdje. U još kasnijem stadijumu, u starosti, nestaju postupno elastični elementi iz koštanog tkiva, kosti postaju krhe I lako lomljive. Zato su stariji više izloženi opasnostima preloma nego mladje osobe.

• Faktori koji utiču na rast Rast djeteta regulisan je djelovanjem niza različitih uticaja, koji se mogu podijeliti u endogene I egzogene.

Endogeni uticaji: - nasljedje - rasa - pol - endokrilne žlijezde Egzogeni uticaji: - klima - godišnja doba - ishrana - bolest - tjelesna aktivnost - psihički faktori - socijalno-ekonomske prilike • Tjelesna aktivnost Ne postoje naučno pouzdani podaci o uticaju tjelesne aktivnosti na rast. Medjutim, postoje odredjeni medicinski razlozi koji govore u prilog potrebe za programiranom fizičkom aktivnošću kod djece, a mogu se sažeti ovako: 1. Fizičko vježbanje je važno u djetinjstvu za sam razvoj funkconalne sposobnosti srca, pluća, mišića I razvoj skeleta.

Ako se nedovoljno razvijaju u toku rasta, mogućnost za

optimalan razvoj tih organskih sastava je vjerovatno izgubljena.

2. Stalno fizičko vježbanje je važno u kasnijem životu zbog sprečavanja bolesti srca, 3. Fizičko vježbanje pomaže mentalnom zdravlju, time što dovodi do popuštanja duševne napetosti u toku života, 4. Fizičko vježbanje važno je u djetinjstvu jedako kao I u zrelim godinama zbog kontrole tjelesne mase. Ono omogućuje zadovoljavajuće uzimanje hrane I adekvatno snabdijevanje proteinima, mineralima I vitaminima, dok suvišne kalorije sagorijevaju zbog povećanog fizičkog vježbanja, 5. Fizička spremnost povećava otpornost tijela na psihički stress, a stalno fizičko vježbanje tokom života može zaštititi onih 20% stanovnišstva koje se nalazi pred opasnošću od dijabetes melitusa, time što se sprečava pretjerana tjelesna masa I podiže metabolizam glukoze.

• Žena i sport Kad se raspravlja o značenju I problematici sporta, uglavnom se misli na sport kod muškaraca. To je zato što je odnos muškaraca I žena u sportu 4:1 a poznato je da se žene nekim sportovima uopšte ne bave. Ta razlika u učestvovanju djelimično je posljedica nekih morfološko-funkcionalnih diferencija ženskog organizma u doba adolescencije, a djelimično je posljedica nekih predrasuda.

Ne treba uporedjivati sposobnosti žena sa sposobnostima muškaraca I izvoditi zaključak o “manjem kapacitetu”, višoj

33

frekvenciji srca, slabijoj mišićnoj snazi itd. Iako se to poredjenje ne može zanemariti, treba naglasiti specifičnu tjelesnu sposobnost žena, uslovljenu njihovim biološkim zadatkom.

•Razlike medju polovima: Uprkos tome što se do puberteta dječaci i djevojčice uglavnom razvijaju uporedo, ipak i tada postoje neke razlike. Tako npr. koštana osnova karlice ima svoje specifičnosti već u intrauterinom životu. Postoje i značajnije razlike u psihološkom pogledu koje utiču na odredjeni interes za buduću tjelesnu aktivnost. Tako već u fazi djetinjstva dječaci biraju življe igre, što je možda i razlog velikih razlika u funkcionalnoj sposobnosti pojedinih organskih sastava. Te su razlike do početka puberteta praktično beznačajne. Ti se odnosi dolaskom puberteta naglo mijenjaju. Razvoj djevojčica je onda mnogo brži od razvoja dječaka, a i sam razvoj značajno utiče na potrebu kretanja i radnu sposobnost. Raniji početak i brži razvoj utiču na to da djevojčice postižu svoje vrhunske rezultate ranije nego dječaci. Žena je lakša i niža od muškarca. Odrasla žena je 8-12 cm niža i 10-15 kg. Lakša od muškarca. Odnos trupa prema nogama je veći. Rameni pojas je uži i slabije razvijen, a bokovi širi. Karlica žene ne samo da je znatno šira već je i drukčije gradjena, što odgovara njenoj ulozi nošenja djeteta u trudnoći. Šira karlica smanjuje ugao izmedju vrata i trupa bedrene kosti. To mijenja odnos poluga i prenos snage mišića u području karlice i nogu. Pod hormonalnim utica-

34

jem mijenjaju se takodje i svojstva ligamenata karlice. To je najvidljivije u trudnoći kad nastupaju odredjena olabavljenja na zglobu simfize, a isti tako postaju mekši i inervertebralni diskusi kičme. Takvh promjena nema u muškom tijelu. Jača prokrvljenost i omekšanje simfize omogućuju u trudnoći ne samo širenje u tom zglobu nego i odredjena pomicanja stidnih kostiju po dužini. Taj dio karličnog prstena nakon porodjaja ostaje neko vrijeme mekši, a neke promjene mogu biti i trajne.

Mišići žena, u odnosu na njenu tjelesnu težinu, slabije su razvijeni nego kod muškaraca. Kod muškaraca 40% tjelesne težine otpada na mišiće, a u žena samo 33%.

Posljedica toga je i manji radni efekat uz srazmjerno veću potrošnju energije. Po svojoj kakvoći ženski mišići su mekaniji, rastegljiviji i elastičniji, posebno mišići karlice i porodjajnog kanala, što je primjerno životnoj ulozi žene. Ta činjenica opredjeljuje ženu upravo za sportove s izraženijom elastičnošću i rastezljivošću mišića (plivanje, ples, ritmička gimnastika i dr.).

Sve to pokazuje da žene imaju drukčiju tjelesnu sposobnost od muškaraca i da se to treba uzeti u obzir pri odredjivanju težine sprava za bacanje, dužine staze itd.

Treba znati i to da su žene vrlo spretne i imaju dobar osjećaj za ravnotežu. U disciplinama koje zahtijevaju takve kvalitete žene se mogu vrlo uspješno takmičiti (gimnastika, klizanje, neki oblici jahanja itd.). Dakle, sposobnost žene je specifična.

PUŠENJE - NAJRASPROSTRANJENIJA BOLEST ZAVISNOSTI NA SVIJETU

Zli duh u lijepom pakovanju Skoro svaki drugi stanovnik Crne Gore je pušač (oko 300.000).

Skoro svaki peti stanovnik svijeta je pušač (oko 1.3 milijarde).

Ne postoje zvanični podaci o smrtnosti od pušenja u Crnoj Gori, ali se zna da je ono odgovorno za oko 30 odsto smrtnih slučajeva uzrokovanih malignim oboljenjima.

Godišnje, na svjetskom nivou, umre oko pet miliona ljudi od posljedica pušenja.

Smatra se da će se broj smrtnih slučajeva do kraja 2020, na globalnom nivou, povećati na 10 miliona, od čega za čak 70 odsto u zemljama u razvoju.

U Specijlanoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku svake godine otkrije se oko 250 novooboljelih od kancera pluća.

Oko 15–20 odsto pušača ima problem sa pićem.

Cirka 80 odsto alkoholičara i narkomana na liječenju su pušači.

Svaki četvrti oboljeli od raka pluća je nepušač, to jest pasivni je pušač.

Više od 80 odsto...

RAK, ČIR, IMPOTENCIJA...

Poznato je da postoji 28 pušačkih bolesti od čega su najčešće HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća), rak pluća, rak grkljana, čir na želucu, pušačka noga... Na „Mejo klinici“ dokazana je i povezanost sa impotencijom i sterilitetom.

„LIGHT“ PREVARA

„Pušenje je najprisutnija bolest zavisnosti u svijetu, jer se pušenjem cigareta brzo razvija psihička i fizička zavisnost, i ispoljava tendencija za češćim konzumiranjem i stalnim povećanjem doze. Uz to, sa pušenjem se počinje u ranoj mladosti, od 13 do 16 godina, i to zbog radoznalosti, oponašanja odraslih (djeca pušača su najčešće pušači), mladalačkog bunta, dokazivanja zrelosti, načina uklapanja u društvo, prikrivanja nesigurnosti i psihičke napetosti, i tako dalje“ riječi su pneumoftiziologa, dr Vjere Lipovac-Usanović. U razgovoru za Medical, ona napominje da dim iz cigarete sadrži četiri hiljade supstanci, „od toga preko 30 kancerogenih materija koje djeluju nadražajno, toksično, kancerogeno i psihoaktivno...“

Nijedna cigareta nije neškodljiva. Cigarete koje nose naziv „light“ samo su obmana, jer pušačima organizam traži dozu nikotina koju on postiže ili povećanjem broja cigareta ili dubljim uvlačenjem dima. Da bi se pojačalo dejstvo nikotina, duvanu se dodaje amonijak koji oštećuje neurone. U slučaju prekida pušenja stvara se apstinencijalna kriza.

Takođe, poznato je da se sagorevanjem „light cigarete“ oslobađa više nitrozamina, nego od „klasične cigarete“. „Light“, „mild“ i „slim“ cigarete posebno su namijenjene ženskoj populaciji. Sem toga, i dizajn cigareta je jedan od prljavih trikova duvanske industrije.

U CIGARETAMA I SUMPOR, ANTIFRIZ, OLOVO...

Kod pušača je rizik u direktnoj vezi sa brojem popušenih cigareta, stepenom udisanja i dužinom pušačkog staža. „Blagi pušački kašalj“ često je prvi znak upozorenja prije nastanka ozbiljnijih problema, kao što su teškoće sa disanjem ili nedostatak vazduha pri fizičkom naporu.

Ranije su ljudi pušili čisti duvan, bez primjesa, umotavali u papir koji nije „obogaćen“ aromama, a i sam ritual „savijanja“, koji traje nekoliko minuta, odlagao je momenat

Na omotima cigareta navedeni su samo nikotin, katran i ugljen-monoksid, CO, te količina njihove koncentracije u JEDNOJ CIGARETI, ali ne i u pakovanju. Sem njih, duvanska industrija se potrudila da „obogati“ cigarete, tako da one sadrže i SUMPOR - radi dobijanja intenzivno žute boje

36

duvana, OLOVO - za korekciju ukusa, ANTIFRIZ - radi postizanja balansa vlage, AZBEST - da se pepeo ne bi krunio, AMONIJAK - povećava se pH dima i ubrzava resorpcija nikotina, CIJANOVODONIK - jak otrov čija je koncentracija u dimu 160 puta veća od one koja je dozvoljena u industriji, DDT, ACETON, FORMALDEHID... Uz to, u njihovoj proizvodnji koristi se i - „VENTILACIONA TEHNOLOGIJA“ - laserom se prave ventilacioni otvori na filteru koji zadrži veću količinu katrana nego nikotina!

NI JEDNA ŽIVOTINJA NE PUŠI

paljenja cigareta i konzumiranje veće količine duvana. Uz to, boravak na svježem vazduhu, domaća hrana i mirniji život sigurno su razlozi dugovječnosti nekih „rođaka“ koji su doživjeli duboku starost, a bili višedecenijski pušači.

Ne postoji na svijetu ni jedna životinja koja konzumira duvan.

Takođe, nikotin ima stimulativno dejstvo na mozak - zbog toga pušači teže padaju u san. Poznato je da pušači tokom spavanja provode manje vremena u dubokom okrepljujućem snu, za razliku od nepušača. Često je održavanje budnog stanja izgovor za pušače da zapale cigaretu.

JEDINI LIJEK - NEPUŠENJE Ne postoji tako moćan lijek koji bi imao toliki zaštitni (protektivni), preventivni i terapijski efekat, a koji nema neželjnih efekata niti interakcija sa ostalim lijekovima.

Jedina mogućnost je nepušenje.

Po prestanku pušenja, već poslije 3–9 mjeseci, smanjuje se pušački kašalj i zviždanje u grudima. Poslije samo godinu dana upola se smanjuje opasnost od pucanja krvnih sudova u mozgu. Poslije pet godina upola iščezava rizik od raka pluća i smrtnost od infarkta.

Ipak, postotak uspješnosti liječenja iznosi: individualno savjetovanje: 76 odsto, zamjenska nikotinska sredstva: 26 odsto, akupunktura: 10 odsto, mada rezultati pokazuju da nikotinske zamjene nisu dugoročno efikasne. Potrebna je želja i snaga volje da se uspije. Motivisanost je presudna.

Ovog poroka se moguće osloboditi samostalno ili uz pomoć stručnih lica. Postoji pravilo trojki - tri minuta postoji potreba da se zapali cigareta. Najteže je podnijeti treći dan (apstinencijalna kriza), a želja za cigaretama traje tri sedmice.

Interesantno je da se nijedan pušač ne sjeća tačno kad je počeo da puši, ali zato svaki bivši pušač tačno zna datum kada je prestao, jer život dobija u kvalitetu.

Pristup pušaču mora biti individualan, jer je različit stepen zavisnosti, motivi pušenja, „pušački staž“, ali i motivi prestanka pušenja. Slijedi rad u grupi. Postoje mnoge metode od kojih su priznate Vejn-Mek Farlandova, petodnevna metoda koja podrazumijeva promjenu navika i ishrane, kao i njegovanje zdravog stila života (ona se primjenjuje u savjetovalištima za mlade pri domovima zdravlja u Crnoj Gori, u radu pod pokroviteljstvom Instituta za javno zdravlje CG i Fonda zdravstva), zamjenska nikotinska sredstva, akupunktura, tretman elektromagnetnim talasima, Alen Kar metoda (zasnovana na kognitivnobihejvioralnoj terapiji)...

I NEPUŠAČI UMIRU OD DIMA Iako postoje mišljenja da od raka pluća obolijevaju isključivo dugogodišnji pušači, jedan od četiri oboljela od ove bolesti je nepušač („Astra Zeneka“), zapravo, pasivni je pušač. Pasivno pušenje je NEVOLJNO, PRISILNO ILI PRINUDNO zbog samovoljnog hroničnog trovanja osobe koja puši, a koja u svojoj sebičnosti ne vodi računa o svojim

najbližima - djeci, prijateljima, saradnicima...

Inače, pušenje je svakako najštetnije u vrijeme trudnoće i dojenja. Poznato je da su komplikacije u trudnoći češće kod trudnica pušača. Duvanski dim izaziva prijevremeno sazrijevanje posteljice, pa se bebe rode prije termina, sa manjom tjelesnom težinom. Češće se rađaju bebe sa rascjepom nepca, usne, kao i sa srčanim manama.

Djeca čije su majke pušile tokom trudnoće pod duplo su većim rizikom od poremećaja zvanog nedostatak pažnje i hiperreaktivnost (ADHD), zaključili su stručnjaci Medicinskog centra Dječije bolnice u Sinsinatiju (američka država Ohajo). Takođe, postoji povećan rizik od obolijevanja respiratornih organa (astme, upale srednjeg uva, oštećenja mentalnog zdravlja, kao i od alergijske reakcije. Dječija kosa i odjeća poprimaju miris duvana, tako da ona nemaju izbora, jer zbog sebičnosti svojih roditelja udišu otrov u kući, u restoranu, na ulici, i to često u društvu drugih pušača koji nemaju „sluha“ za mališane.

NIKOTIN NIJE JEDINI KRIVAC Grupa francuskih naučnika, na čelu sa dr Žan Polom Tasenom, nedavno je otkrila da su, pored nikotina, i drugi sastojci duvana, inhibitori lučenja enzima monoaminooksidaze (MAO), neophodni da bi došlo do stvaranja zavisnosti. MAO B je enzim koji je prirodni čistač i zadužen je da eliminiše dopamin u našem mozgu. Usljed razaranja MAO B, nagomilavanje dopamina uzrokuje pojačani doživljaj zadovoljstva. Ove doživljaje jačaju i neke druge supstance, te se uz cigarete rado piju i alkohol i kafa.

Očigledno je da su proizvođači cigareta potrošili puno novca da nađu uspješniju formulu i naprave „malog monstruma“ koji uništava živote, zdravlje i porodični budžet, sve sa ciljem što većeg profita... Šopenhauer je kazao da zdravlje nije sve, ali i da je bez zdravlja sve ništa. „Ostavite pušenje, bićete zdraviji, srećniji i bogatiji, ne dozvolite da vi budete opušak!“ — zaključila je dr Lipovac-Usanović, pneumoftiziolog Doma zdravlja u Tivtu.

Priredio O. S.

37

MALIGNI TUMORI KOŽE GLAVE I VRATA (nastavak iz prošlog broja)

• Nepravilni rubovi, često asimetrično.

• Promjena izgleda pigmentirane lezije na koži tokom vremena.

• Krvarenje iz izrasline na koži.

Piše: Mr sci. Dr Mišo Pejaković

Postoji liječenje za sve bolesnike sa melanomom.

Samopregled — potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

Primjenjuju se četiri načina liječenja:

• Raste li postojeći madež ili se pojavljuje novi, • Ima li madež nepravilan ili razveden rub (madeži su pravilnog ruba), • Promjene boje madeža, od smeđe u crnu, tamnoplavu ili crvenu, • Neravnomjernost pigmentacije, • Prelazi li madež veličinu od 0.6 cm (većina dobroćudnih madeža manja je od navedenog), • Je li madež upaljen ili crvenog ruba, • Je li se madež počeo uzdizati, • Postoji li krvarenje, vlaženje ili stvaranje kraste, • Je li se pojavio čvorić oko madeža.

Ako se primijeti neki od navedenih znakova, potrebno je obratiti se ljekaru.

• Hirurško liječenje (uklanjanje raka operacijom), uz uklanjanje dijela okolne kože (2–3cm u zdravu kožu).

Uklanjanje tumora može pratiti hirurško uklanjanje susjednih limfnih čvorova.

• Hemoterapija (korištenje lijekova za ubijanje ćelija malignog tumora). Hemoterapija se naziva sistemsko liječenje jer lijekovi ulaze u krvni tok, putuju kroz tijelo, i mogu ubiti ćelije tumora u cijelom tijelu. Međutim, sama hemoterapija nije se pokazala djelotvornom u liječenju melanoma.

• Terapija zračenjem (korištenje visokih doza rendgenskih zraka ili drugih zraka visoke energije za ubijanje ćelija raka).

• Biološka terapija (korištenje imunološkog sistema tijela za borbu protiv raka.

Prognostički faktori pojavljivanja metastaza, a time i preživljavanja, vezani su prije svega za “debljinu” melanoma i postojanje nodusa.

Prosječan rizik od razvoja melanoma tokom života u bijeloj populaciji je oko 1 na 75, ali može biti i mnogo veći ako se ima neki od sljedećih faktora rizika: • 50 ili više običnih madeža.

• Atipični madeži, čak i samo jedan.

• Ako ste u prošlosti izgorjeli od sunca, što je dovelo do opekotina sa mjehurima.

• Posebno u dobi mlađoj od 20 godina.

• Kožu osjetljivu na sunce koja lako izgori ili se na njoj stvaraju pjegice.

• Vi ili član porodice imali ste bilo koji tip raka kože.

• Povremeno izlaganje kože koja je pokrivena jakom sunčevom svjetlošću.

• Korištenje solarija.

Koji su simptomi?

• Lezija ili izraslina na koži.

• Obično, izdignuta papula (bubuljica) ili makula (mrlja).

• Promjena boje madeža (smeđa, crna, crvena ili plavkasta).

• Nekoliko različitih boja na jednoj leziji.

38

Dijagnostikovanje melanoma u ranoj fazi, kao i njegovo radikalno hirurško uklanjanje, predstavljaju ne samo okosnicu tretmana, već pružaju i veliku mogućnost za potpuno izlječenje.

DIJAGNOSTIKA MALIGNIH TUMORA KOŽE Maligni tumori kože dijagnostikuju se na osnovu: • Kliničkog pregleda.

• Dermoskopije - ubacivanje hladnog svijetla pod kožu, uz upotrebu imerzionog ulja. Moguće je postaviti ranu dijagnozu i kod benignih i kod malignih promjena. Metoda je suverena za pigmentne lezije kože i dostupnih sluznica, a posebno je korisna za ranu dijagnozu malignog melanoma.

Dermoskopija je jednostavna, bezbjedna i bezbolna dijagnostička metoda, sa veoma visokom senzitivnošću - od 92 do 98% u odnosu na histopatologiju.

Suština ove metode jeste vizueliziranje mnogobrojnih

morfoloških struktura koje nisu vidljive za oko i to prije svega pigmentnih kožnih lezija ali takođe i nepigmentnih.

Ove morfološke strukture, viđene dermoskopskom metodom imaju svoju direktnu korelaciju sa histopatološkim karakteristikama kožnih tumora. Kod nas se ovom metodom suvereno bavi Knežević, dr Vladan, ORL klinika KC PG. • Histopatološki - definitivna dijagnoza postavlja se posle uklanjanja tumora histopatološkim pregledom.

Terapija karcinoma kože: Postoji nekoliko mogućnosti čija primjena ovisi o obliku karcinoma kože, veličini, dubini prodora u kožu, mogućim metastazama, te lokalizaciji.

Liječenje zahtijeva saradnju tima specijalista, kao što su hirurg, dermatolog, onkolog-radioterapeut, patolog. To je u pravilu hirurško liječenje i radioterapija.

Hirurško liječenje može se sprovesti kroz nekoliko tehnika.

Tu spadaju hirurška ekcizija tumora, krioterapija (upotreba tečnog azota kojim se tkivo zamrzava i uništava, ali često zahtijeva i više tretmana. Moguća je pojava recidiva, odnosno ponovna pojava karcinoma), elektrokauterizacija (upotreba struje kojom se spaljuje data struktura) i laserska hirurgija.

Hirurško liječenje je terapija izbora i najčešće prvi korak kod svih oblika karcinoma kože. Zavisno od veličine i dubine prodora u kožu, kao i od mogućeg kozmetskog defekta, uvijek se nastoji da se struktura odstrani u cijelosti (najmanje 1cm u zdravu kožu — lat. excisio in toto), sa rubom zdrave kože, nakon čega slijedi patohistološka obrada kojom se postavlja konačna dijagnoza. Postupak se sprovodi u lokalnoj anesteziji.

U petogodišnjem periodu od 2003–2008. operisano je 116 malignih tumora kože glave i vrata na ORL odjeljenju Opšte bolnice Nikšić.

Od ukupno liječenih, muškaraca je bilo 65% (75), žena 35% (41).

Populacija rođena od 1900–1940. zastupljena je u 71% (82), 1940–1960. u 21% (25), a nakon 1960. u 8% (9).

Zastupljenost s obzirom na patohistologiju: Carcinoma basocellulare 72% (83) Carcinoma planocellulare 27.2% (32) Melanoma malignum 0.8% (1) Nakon radikalnog odstranjivanja tumora za zatvaranje sekundarnih defekata korištene su sljedeće metode: Direktna sutura Lokalni rotacioni režnjevi Lokalni transpozicioni režnjevi Slobodni transplantat kože tipa Thiersch,Wolf

31% 34% 29% 6%

(35) (40) (34) (7)

Dobijeni podaci govore o tome da je najviše muškaraca starije dobi (>65 g.) zahvaćeno bazocelularnim karcinomom (72%).

U hirurškoj terapiji su gotovo podjednako korišteni svi

metodi primarnog zatvaranja defekta kože. Nakon radikalne ekscizije tumora, bez probatorne dijagnostike, novonastali defekt moguće je primarno ili sekundarno zatvoriti nekom od tehnika plastične hirugije sa zadovoljavajućim funkcionalnim i estetskim efektom.

Uz redovne samopreglede i adekvatnu zaštitu od sunca, za bazaliom se preporučuje kontrola kod ljekara svakih 6 mjeseci za prvih 5 godina nakon zahvata, potom jedanput godišnje, dok se, pak, za planocelularni karcinom preporučuju češće kontrole, u početku svakih 3–6 mjeseci za prvih 7 godina, potom sve duži razmaci, zavisno od dogovora sa ljekarom.

Devet od deset bolesnika s karcinomima bazalnih i pločastih stanica u potpunosti se izliječe.

PREVENCIJA Američka dermatološka akademija (AAD) i Fondacija za rak kože preporučile su sljedeće korake za izbjegavanje raka kože.

• Što je moguće više smanjite izlaganje suncu sredinom dana - između 10 časova ujutro i 3 poslije podne.

• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca, najmanje sa faktorom SPF-15 (engl. Sun Protection Factor) ili višim koji štiti od UVA i UVB zraka, na sve površine kože koje su izložene suncu.

• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca svakih dva časa, čak i u oblačnim danima.

• Ponovo ga nanesite nakon plivanja ili znojenja.

• Nosite odjeću koja pokriva tijelo i zasjenjuje lice. Šeširi treba da zasjenjuju i lice i prednji dio vrata. Nošenje naočara za sunce smanjiće količinu zraka koji dolaze do oka, filtrirajući čak i do 80% zraka.

• Izbjegavajte izlaganje UV zračenju od lampi za sunčanje i solarija.

• Zaštitite djecu. Držite ih podalje od prevelikog izlaganja suncu u periodima kad je sunce najjače (između 10 časova ujutro i 3 poslije podne). Djeci od 6 mjeseci i starijoj obilno i često nanosite na kožu sredstvo za zaštitu od sunca. Ne koristite sredstva za zaštitu od sunca kod djece ispod 6 mjeseci starosti - umjesto toga izuzetno ograničite njihovo izlaganje suncu.

• Zapamtite, pijesak i tlo reflektuju UV zrake čak i ispod suncobrana. Snijeg čak posebno dobro reflektuje UV zrake.

Reflektirajuće površine mogu reflektovati čak i do 85% štetnih sunčevih zraka.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da svake godine u svijetu zbog pretjeranog izlaganja suncu umre 60 000 ljudi.

39

SAVJETOVALIŠTE ZA MLADE U BUDVI Tim ljudi, koji sačinjavaju psiholog, ljekar i medicinska sestra, radeći preko edukativnih radionica utiče na svijest adolescentne populacije na temu ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, PREVENCIJA NARKOMANIJE, SEKSUALNOST MLADIH i druge slične teme Savjetovalište za mlade počelo je sa radom prvog novembra ove godine i privuklo je veliko interesovanje djece i roditelja. Korisnici programa su mladi uzrasta 10 do 24 godine.

Susreti mladih i stručnog pružaoca usluga odvijaju se u prostorijama Doma zdravlja. Sve aktivnosti i usluge u Savjetovalištu su besplatne, a mladi tu dolaze dobrovoljno.

Nakon kratke promocije rada Savjetovališta, realizovane u osnovnim i srednjim školama, formirane su grupe zainteresovanih učesnika. Program traje za svaku grupu pet dana, od ponedjeljka do petka, po metodi američkog autora Mek Farlanda. Odvija se u poslijepodnevnim časovima, u trajanju od dva časa. Da bi rad grupe bio uspješan i kvalitetan potrebno je da postoji jasan zajednički cilj grupe, a to je potpuni prestanak konzumiranja cigareta. Ono što nam je veoma drago jeste to što su mladi ljudi vrlo ozbiljno shvatili učešće u Savjetovalištu, a to pokazuje njihova zainteresovanost i angažovanost u radionicama, i, svakako, dobra atmosfera i dobro druženje.

- Potrudili smo se da djeci pripremimo vrlo interesantna, stručna predavanja, koja vodi izabrani ljekar, i zanimljive radionice i testove koje vodi psiholog. Veoma je značajno da mladim ljudima pružimo psihološku podršku, da učvrstimo njihovu volju i snagu da se odupru navici pušenja i zamijene je zdravim stilovima života. Razgovaramo sa grupom i slušamo, i vrlo često proširimo temu na sve one probleme koji prate odrastanje mladih - saznajemo od sagovornika iz Savjetovališta.

Glavni kriterijum formiranja grupe jeste uzrast djece, tako da je svaka grupa posebna i specifična. Pored programa odvikavanja od pušenja, i prevencije pušenja kao prve teme koja će biti aktuelna sve do kraja godine, ono što najviše zanima mlade ljude jesu pitanja vezana za pravilnu ishranu, seksualnost mladih, prevenciju narkomanije, probleme sa učenjem i ponašanjem, zdravim stilom

40

života itd.

Moramo napomenuti da je tema prevencija pušenja i program odvikavanja od pušenja veoma važna zato što statistika pokazuje da djeca vrlo rano počnu sa konzumiranjem cigareta.

Glavni razlozi zbog kojih mladi posežu za cigaretom jesu lažni osjećaj samostalnosti, znatiželja, želja da se ne razlikuju od svojih vršnjaka. Mladi vjeruju da izgledaju samouvjerenije i zrelije, a nisu svjesni da ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje.

Kada je riječ o prevenciji pušenja, u školama još ne postoji kontinuirani program kojim bi se realizovale aktivnosti u cilju posebne edukacije učenika o štetnom dejstvu cigareta. Djeca o štetnosti pušenja mogu saznati jedino iz nastavnog predmeta biologije, iz rada odjeljenjskih zajednica ili uključivanja Pedagoško-psihološke službe kroz niz predavanja i radionica. Međutim, bez obzira na to koliko razlozi protiv pušenja bili uvjerljivi, za mlade ljude nisu dovoljne samo činjenice i statistički podaci, već program koji će im pomoći da prestanu sa pušenjem, a to se upravo nudi u Savjetovalištu. Kada je u pitanju nikotinska zavisnost, mladim ljudima je na raspolaganju stručna i kontinuirana pomoć, ali isto tako i kada je u pitanju prevencija pušenja.

S obzirom na to da imamo dobru saradnju sa školama i fakultetima, očekujemo da će veliki broj djece biti zainteresovan za naš petodnevni program u Savjetovalištu.

Naš cilj je da edukujemo mlade da kvalitetnije i zdravije žive i da nauče kako reći „ne“ mnogim štetnim izazovima, kako riješiti problem ili donijeti odluku. Jedan od ciljeva nam je, kako kaže dr Marija Jovanović, da što više pušača prođe kroz ovaj program i da što veći broj mladih dobije najnovija saznanja o faktorima rizika po zdravlje, kao i još mnogo toga što će im pomoći da poboljšaju kvalitet života.

Dječiji psiholog Suzana Vukićević

KOMAPNIJA TOMIĆ - ALFA NA NOVOJ ADRESI U IGALU

Čovjekoljublje prije svega Konačno veoma lijepa prednovogodišnja vijest za hiljade crnogorskih pacijenata sa problemima sluha, ali i kolektiv Tomić alfe, hercegnovske kompanije koja je sredinom ovog mjeseca preselila u prizemlje solitera Instituta Igalo!

Od sada, na novoj igaljskoj adresi, u ulici Sava Ilića, 46, te u veoma komfornom prostoru sa više od stotinjak kvadrata, stručni tim ove kompanije biće u prilici da pruži još kvalitetnije usluge svojim brojnim klijentima. Tokom razgovora tim povodom, u novom i savremeno opremljenom prostoru, direktorica Slobodanka Tomić, ne krijući oduševljenje, kaže: – Iskreno, godinama smo već priželjkivali ovu lokaciju, jer je sasvim logično da i mi budemo pod krovom čuvenog banjskog lječilišta, ’Instituta Dr Simo Milošević‘, pošto su nam i djelatnosti, izvjesno, kompatibilne i svakako u službi pacijenata. I do sada smo bili zadovoljni našom povremenom saradnjom, a ovom prilikom bih posebno istakla razumijevanje, susretljivost čelnih ljudi i menadžmenta Instituta, koji su prepoznali prednost i višestruke mogućnosti naše obostrane saradnje ubuduće. Konačno, ovdje smo i praktično pacijentima ’pod nogu‘, jer smo ih lišili zamora od stotinjak stepenica, koliko su morali da pređu dok smo bili u centru Novog, a riječ je uglavnom o starijoj i onemoćaloj populaciji...

alfa t o m i ć

Selimova priča

Po svemu skroman i radišan, kolektiv kompanije Tomić alfa nikad nije imao u prvom planu isključivo i počesto susretljivu trku za profitom, nego je u blizu dvije decenije svog postojanja uvijek imao smisla i za humanitarne akcije, u najkraćem — za čovjekoljublje! I to ne samo u pretprazničkim i drugim prilikama, kad se uobičajeno daruje, nego u određenom kontinuitetu. Uvijek se ovdje nalazilo mogućnosti da se pomogne u kakvoj ljudskoj nedaći. Pa i u ovom vremenu kad je „svevišnji“ interes postao dominantan u međuljudskim odnosima, svakako je pomena vrijedan primjer dobročinstva i ljudskog razumijevanja o kome je javnost nedavno obavijestio i pacijent Selim Kurpejović, iz sela Sređani kod Rožaja. „U hercegnovskoj kompaniji ’Tomić — alfa‘ uvjerio sam se da još ima ljudi koji razumiju ljudske teškoće i spremni su da pomognu“, tako zbori ovaj 56-godišnjak koji je čak prije dvije i po decenije i na još neobjašnjiv način ostao bez sluha!? Kako dalje veli, godinama je nastojao i pokušavao da pronađe „lijeka” za svoje oštećeno čulo, obilazeći brojne

ustanove u Beogradu, Ljubljani, Podgorici, Cetinju i još nekim gradovima, no zalud! Uvijek je, prema sopstvenom iskustvu, dobijao slušne aparate koji mu nijesu značajno pomogli da bolje čuje.

I tako je bilo sve dok na preporuku prijatelja ljetos nije stigao u Herceg Novi, gdje se za pomoć obratio Slobodanki Tomić. Opet, prema sopstvenom kazivanju, ovdje je Kurpejović naišao na izuzetnu pažnju, razumijevanje i, dakako, profesionalan medicinski tretman. „Nakon tog prijema kod gospođe Tomić i pregleda, dobio sam slušni aparat koji mi je omogućio da bolje čujem i osjetim život, te da ponovo razgovaram s ljudima. Ona je razumjela i prilike u kojima živim, jer sam na Birou rada od 1992, kad je ugašena firma ’Domaća radinost‘, pa mi je i poklonila slušni aparat za koji znam da nije jeftin, a koji za mene nema cijenu, jer mi je omogućio da ponovo živim životom dostojnim čovjeka!“

„Di-dži fokus“ za Almira

Sličnu priču o plemenitosti zabilježili smo i prije koju godinu u Kotoru, na začetku svakako poželjne saradnje kompanije “Tomić — alfa” i Zavoda za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora. Renomirana i specijalizovana kotorska ustanova uglavnom okuplja i edukuje više od stotinjak mališana koji imaju poteškoće sa sluhom i govorom. I tada je trinaestogodišnjem malom pacijentu Almiru Krasnićiju, Tomićeva donirala slušni aparat “Di-dži fokus 2 — super snaga”, jedan od najsavremenijih tipova svjetski čuvenog danskog proizvođača.

Istovremeno, za desetoro štićenika ove ustanove laboranti iz Novog izradili su besplatne “olive” — pomoćna sredstva za slušne aparate.

– Veoma cijenimo tradiciju ove institucije u Kotoru i naročito zalaganje njenog osoblja te iskustvo koje imaju, a na čemu, svakako, možemo još uspješnije graditi i našu dalju svestranu saradnju. To nam, uz ostalo, pruža i kvalitetnije preduslove kad je u pitanju optimalna stručna pomoć slušno i govorno hendikepiranoj djeci sa područja Crne Gore, pa i oko prikupljanja donatorskih sredstava u te svrhe – dodaje opet direktorica Tomić, uz naše prisjećanje i na taj plemeniti gest, te napomenu o prijekoj potrebi sistematskog pregleda sluha djece još u vrtićima i osnovnim školama, čak i u porodilištima, kako bi se blagovremeno i preventivno reagovalo kod najmlađih sa oštećenim sluhom. Stoga, pored svakodnevne posvećenosti potrebama pacijenata, u ovoj kompaniji najavljuju i aktivnosti u prevenciji sluha kod najmlađih, a u saradnji sa osnovnim školama planiraju i specijalističke preglede učenika, čime se do sada niko i nije ozbiljnije bavio…

M. B.

41

OPŠTA BOLNICA BERANE Bolnica u Beranama je zdravstvena ustanova regionalnog karaktera kojoj gravitira oko 110.000 stanovnika iz četiri grada na sjeveroistoku Crne Gore - Berana, Rožaja, Andrijevice i Plava. Nerijetko ove usluge koriste i stanovnici drugih opština sa sjevera Crne Gore.

Opšta bolnica organizuje i sprovodi zdravstvenu zaštitu u okviru sljedećih službi i kabineta: Internistička služba sa odsjekom kardiologije, gastroenterologije, endokrinologije, neurologije i hemodijalize, Ginekološko-akušerska služba, Hirurška služba sa odsjecima hirurgije, urologije i ortopedije sa traumatologijom i ORL, Anesteziološko - reanimaciona služba, Dječije odjeljenje,

42

Infektivno odjeljenje, kabinet za transfuziju, kabinet radiologije, operacioni blok, biohemijska laboratorija, apoteka, tehnička služba, kao i prateći objekti (kuhinje, kotlarnice i vešernice).

U Opštoj bolnici Berane uposleno je 325 radnika: 226 medicinskih radnika od kojih 45 sa visokom stručnom spremom - 32 ljekara specijalista od kojih su 5 subspecijalisti, 1 dr sci medicinskih nauka, 2 magistra medicinskih nauka, 4 primarijusa, 13 specijalizanata doktora na specijalizaciji; 3 sa višom i 194 sa srednjom stručnom spremom, te 83 nemedicinska radnika od kojih 15 obavlja administrativne poslove sa sljedećom kvalifikacionom strukturom: 3 (sa visokom: dipl. pravnik, ekonomista i elektroinženjer), 1 sa višom (viša ekonomska), 11 sa srednjom stručnom spremom, a preostalih 68 radnika su tehničko i pomoćno osoblje: 1 VKV, 17 KV radnika i 50 radnika bez kvalifikacije.

Opsta bolnica raspolaže sa 198 postelja. U 2009. godini hospitalizovano je 6648 bolesnika, urađeno 2541 operacija, obavljeno 837 porođaja, hemodijalizirano 25–30 pacijenta, u hirurškim, ortopedskim, urološkim ambulantama urađeno 18.167 pregleda, internističkoj 15.634, ginekološkoj 3388, pedijatrijskoj 366 pregleda.

Osnovna karakteristika rada u toku 2009. godine jeste kontinuirani nastavak zacrtane politike razvoja institucionalnih i vaninstitucionalnih sadržaja Opšte bolnice iz prethodnih godina.

U toku 2009. godine Opšta bolnica Berane je nastavila dinamiku razvoja svojih institucionalnih i vaninstitucionalnih sadržaja - daljeg osavremenjivanja i kadrovskog jačanja, nabavke opreme za dijagnostičko-terapijske svrhe, kontinuirane medicinske edukacije kao i izvođenje investicionih radova.

U OB Berane u toku 2008/09. godine vođena je aktivna investiciona politika: 1. Izgrađena je nova zgrada i nabaljena nova oprema za Infektivno odjeljenje.

2. Izgrađena je nova zgrada površine 1400 m2, nabavljena nova oprema za Dječije odjeljenje, Službu za transfuziju krvi, Odsjek za neurologiju i dijalizu.

3. Završena je rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže.

4. Urađena je rekonstrukcija i adaptacija prostora u koji su smješteni novi aparati: Ct–aparat, skener, aparat za dopler krvnih sudova i 3 ultrazvučna aparata.

5. Opšta bolnica Berane je nastavna baza medicinskih sestara/tehničara i studenata Visoke medicinske škole u Beranama u kojoj se sprovodi i praktična edukacija ljekara

na stažu i ljekara na specijalizaciji.

Bolnici u Beranama su poboljšani uslovi za rad i stvoreni uslovi za kvalitetnije i efikasnije pružanje zdravstvenih usluga građanima sjeveroistoka Crne Gore.

Oprema koju posjeduje Opšta bolnica Berane je visokosofisticirana i u toku ove godine nabavljena je nova i zanovljena stara oprema.

Koronarna jedinica je u potpunosti opremljena monitoringom, kao i Tred mil, EEG aparatom, EKG aparatom.

U 4 operacione sale (dvije hirurško-urološko-ORL, jedna ortopedska i jedna ginekološka) omogućen je svakodnevni operativni rad.

Laparoskopske operacije su već postale rutinske procedure za sve pacijente Sjevera Crne Gore. Ortopedska sala je u potpunosti opremljena najsavremenim setovima za ugradnju endoproteza kuka i velikog broja traumatoloških operacija.

Saradnja sa Domovima zdravlja u okruženju je korektna i uspješna.

Glavni ciljevi kojima u narednom periodu težimo jesu da kroz kvalitetnije i sadržajnije pružanje zdravstvene pomoći produžimo trajanje života i poboljšamo njegov kvalitet kada je zdravlje u pitanju. Za realizaciju tih ciljeva neophodan je pozitivan stav svih relevantnih učesnika u sistemu zdravstva. Neophodno je učiniti napore da se blagovremenim i adekvatnim rješavanjem stambenih problema postojeći medicinski kadar zadrži u Beranama. U toku 2009. godine riješeno je stambeno pitanje za 7 radnika sa visokom spremom i za 3 radnika sa srednjom spremom.

Očekujemo da ćemo poslije završene reforme naše zdravstvene usluge učiniti još pristupačnijim, efektivnijim i efikasnijim korisnicima zdravstvenih usluga.

Direktor opšte bolnice, Dr Budimir Dabetić, ortoped-hirurg

43

LJEKARI U CRNOJ GORI

Načelnik odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti - dr Marina Roganović

LIJEK KOJI ULAZI NA UŠI Dr Marina Roganović: specijalista neuropsihijatar; načelnik odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, u Kotoru; stručna saradnica u Kancelariji za prevenciju narkomanije i rizičnih ponašanja Opštine Kotor; profesor neuropsihijatrije u srednjoj medicinskoj školi u Kotoru; član konzilijuma za prijem zavisnika na liječenje; član konzilijuma za rad sa sudskim pacijentima; predsjednik Etičkog komiteta; član tima vještaka za prinudne prijeme u psihijatrijsku bolnicu u Dobroti; mentor ljekarima koji su na specijalizaciji psihijatrije u bolnici u Dobroti; sudski vještak: „Cijeli svoj život posvetila sam alkoholičarima i narkomanima i njihovim porodicama, sa njima sam i na poslu i poslije posla, i u snu i kad sam sa svojom porodicom. Oni znaju da uvijek mogu da računaju na mene, i da me pozovu, i danju i noću, za pomoć ili savjet (naravno, ne pričam o nečemu što se naplaćuje). Koliko sam bila posvećana njima, i koliko još traje naša međusobna upućenost, možda najbolje govori i činjenica da su danas jedni od mojih najvećih prijatelja upravo dva divna čovjeka koja su izliječeni alkoholičari, kao i jedan otac izliječenog narkomana. Eto, uz to, možete li zamisliti kako sam se osjećala na svadbama narkomana koje sam izliječila i koji ne uzimaju heroin 10 i više godina!? Pa, kao da sam im majka... U stvari, u neku ruku to i jesam.“ Dr Marina Roganović rođena je ’52. godine, u Beogradu, gdje je završila Medicinski fakultet i specijalizaciju iz neurospihijatrije, a započela i subspecijalizaciju iz bolesti zavisnosti. Od ’85. radi u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, a u Dr Marina Roganović međuvremenu je završila i edukaciju iz socijalne pedijatrije, edukaciju iz oblasti porodične sistemske psihoterapije, edukaciju za porodičnog terapeuta iz oblasti alkohologije i dvogodišnju edukaciju iz uvoda u psihoterapiju, kao i edukaciju iz oblasti posttraumatskog stresnog sindroma. Tu su i škola Evropskog centra za mir, iz oblasti bolesti zavisnosti u Beogradu, te edukacija edukatora iz oblasti bolesti zavisnosti u Sloveniji. Bila je predavač u školama i na tribinama širom Crne Gore. Bila je koordinator Centra za mentalno zdravlje u Kotoru, član komisije za mentalno zdravlje Ministarstva zdravlja Crne Gore, radila na izradi Strategije men-

44

talnog zdravlja, na Akcionom planu za droge, u izradi Zakona o pravima mentalno oboljelih lica, a formirala je i tim psihijatara sa teritorije države koji se bave narkomanijom. Takođe, bila je Nacionalni koordinator za oblast narkomanije pri crnogorskom Ministrastvu zdravlja, i član Nacionalne komicije za izradu Akcionog plana za droge.

Sudski vještak je od ’97. godine. Jedan je od kooautora knjige „Bolesti zavisnosti-razvoj aktivnosti na prevenciji, jačanju, edukaciji i istraživanju u Jugoslaviji“ iz 2000, kao i brošure „Zaštita maloletnika od zloupotrebe alkohola“.

Dala je više od 100 intervjua o alkoholizmu muškaraca, žena i mladih, o depresiji, samoubistvu, meteopatiji, izricanju sudskih mjera obaveznog liječenja, o Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, o motivaciji zavisnika, o klubovima liječenih alkoholičara, o povezanost alkoholizma oca i narkomanije sina, o zavisnosti od kompjuterainterneta, o kockanju... „Znate šta, neću reći ništa novo ako kažem da je pokretač i inspiracija svega jubav, i da je potrebno cijeniti iskrenost, vjernost, dosljednost. Ne volim da slušam fraze, naročito ako svojim primjerom pokazujemo suprotno. Svi volimo da kažemo pred mnoštvom - novac nije važan, a pritom, kad pogledamo oko sebe, vidimo da oni koji tako govore imaju vile, džipove, bazene, jahte... Novac nije najvažniji, ali je važan, a pitanje je kako ga steći. Radeći sa djecom, i u prevenciji zavisnosti i u igrama, i u učenju i u liječenju, kao psihijatar i kao majka, spoznala sam da je, za mene, najintrigantnija tema odrastanje. Dugogodišnji rad sa mladim zavisnicima, ali i mladima koji su zdravi, doveo me je u poziciju da mogu da zaključim, protiv dosadašnjih pravila, da roditelj i porodica, ma koliko su važni, sada imaju drugorazrednu ulogu u odnosu na pritiske sredine. Kad kažem sredine, ne mislim samo na dilere i narkomane, mislim na nas koji želimo da nam dijete u svemu bude najbolje, na medije koji stalno pišu senzacionalne vijesti o modi, dijetama, poželjnoj težini, o naglašavanju svega sto nas dovodi u poziciju da budemo hit, da budemo „evropski“, a nismo sazreli za mnogo toga. Naša djeca su prepametna, oni umiju sve na kompjuteru i mobilnom telefonu, ali tu nema igre, nema „Ioptanja“, nema Iutaka, nema istinskog druženja, nema držanja za ruke, maštanja... Hajde da se dogovorimo da prestanemo da živimo prestižno, kupoholočarski, pružimo djeci ljubav, nježnost, razumijevanje, igrajmo se sa njima, slušajmo svoju i tuđu djecu, a sami - pružimo dobar primjer. Krajnje je vrijeme da pomognemo našoj djeci da odrastu, jer je to postao izuzetno težak zadatak.“ Ognjen Savić

d.o.o.

Oktobarske revolucije 44, Podgorica, Crna Gora tel. +382 20 625 015; fax +382 20 623 565; e-mail: meditas@t-com.me

APOTEKA 1

Ul.Sv.Markovića 13

Podgorica

Tel: 020-225-072

APOTEKA 2

Ul.Novaka Miloševa br. 6

Podgorica

Tel: 020-230-454

APOTEKA 3

Ul.13 jula br.1

Budva

Tel: 033-452-454

APOTEKA 4

Ul.O.Revolucije 44

Podgorica

Tel: 020-623-002

APOTEKA 5

Ul.Jerevanska 34

Podgorica

Tel: 020-642-013

APOTEKA 7

Ul.Lamela 2/A5

Podgorica

Tel: 020-656-323

APOTEKA 8

Ul.Bijeli Pavle bb

Danilovgrad

Tel: 020-813-213

Ve l e d r o g e r i j a

SAD

NJEMAČKA

Ul. O. Revolucije 44 Podgorica 020 625 016

FRANCUSKA

FRANCUSKA

ŠPANIJA

FITOMEDIK FRANCUSKA

ŠVAJCARSKA

Kozmetički Centar Kozmetičko –medicinski tretmani lica i tijela

Vrhunska kozmetika za kućnu njegu i profesionalni medicinski tretmani jednog od svjetskih lidera kada je u pitanju zdravlje kože Dr Howarda Murada. *Anti-aging tretmani *Tretmani za njegu kože u predmenopauzi i menopauzi *Tretmani protiv akni, proširenih pora,ožiljaka *Tretmani protiv hiperpigmentacija *Tretmani protiv crvenila kože, kuperoze, rozacee *Tretmani protiv celulita i strija *Klasični tretmani * Luksuzni Cellular lifting i revitalizirajući tretman

ITALIJA

SRBIJA

SAD

Ul. Miloša Obilića 2SB Podgorica Upoznajte se sa potrebama Vaše kože i pružite joj odgovarajuću njegu Pregled kože “Soft Plus” aparatom koji mjeri: *hidrataciju *pH kože *sebum *elastičnost *melanin *temperaturu kože *Mikro kamera koja omogućava analizu različitih tipova kože, skalpa i kose.

Mezoterapija

*Podmlađivanje lica - trenutni lifting efekat *Uspješno tretiranje celulita i strija *Smanjenje obima i zatezanje tijela

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje. Odaberite put za lijepu i zdravu kožu.

Stručni savjeti: 069 / 39 99 04; 069 / 02 40 84; 069 / 32 72 14

Pandemija AH1N1 Piše: Dr Luka Đokaj Influenca 2009 H1N1 prva je pandemija novoga vijeka, a nominovana je po zemlji u kojoj je izbila bolest - meksički grip. Pojavio se na jednoj stočnoj farmi (svinjskoj) na jugu ove zemlje, u državi Oaksaka, u aprilu ove godine. Samo nekoliko sedmica kasnije nazvan se svinjski grip. Na toj svinjskoj farmi stvorena je nova sorta podgrupe A virusa, po principu antigen šiftinga. Antigenski šifting nastaje kada dva različita virusa influence inficiraju istu ćeliju i u njoj razmijene genetski material. Svinje se mogu inficirati od oba tipa virusa gripe: aviani (ptičji) tip i virus influence koji inficira čovjeka.

Novoasortirani protein HA (hemaglutin) ili NA (neuraminidaza) sa sada već šiftovanim („promijenjenim”) virusom formirao je novi podtip virusa influence (gripa). S obzirom na to da stanovništvo nema dovoljno imuniteta, ili uopšte nema prema tom novom podtipu, takva infekcija se brzo širi i pretvara u epidemiju ili čak u pandemiju. To je slučaj i sa gripom (influencom) 2009 H1N1.

Za relativno kratko vrijeme bolest se širila na svim kontinentima, a uzročniku su data nova imena kao novi virus, virus A(H1N1), 2009 A(H1N1) virus i druga imena.

Bolest je počela spontanim slučajevima gripa u tom gradu i teško da se moglo misliti da će se ta infekcija za kratko vrijeme proširiti na sve kontinente, tj. pretvoriti u bolest svjetskih razmjera - pandemiju.

U Grčkoj je do sada umrlo 46 osoba, u Makedoniji 14, a 23 osobe su zaražene (14. dec. ’09), u Albaniji ima 310 inficiranih, četvoro je umrlo (11. dec. 2009), u Srbiji samo u toku jednog dana tri osobe su umrle, a potvrđeno je da je 477 ljudi oboljelo od novog gripa („Blic”, 14. i 15.12.2009). U Crnoj Gori su do sada tri osobe imale fatalni ishod bolesti, a broj zaraženih je svakog dana sve veći i veći. Ministar zdravlja dr M. Radunović iznio je da je od početka novembra oboljelo 209 osoba, dok je 213 epidemiološki povezano sa njima („Pobjeda”, 12. dec. 2009). Kao primarni uzrok smrti svugdje se navodi virus A(H1N1), iako su ti bolesnici patili i od drugih oboljenja, većinom hroničnog toka.

Sa istorijskog aspekta, virus ove pandemije sličan je agensu koji je izazvao špansku groznicu 1918. godine od koje je umrlo na 100 miliona ljudi širom svijeta. Ta identičnost je ne samo u epidemiološkom pogledu, već i po antigenom sastavu H1N1. Na sreću, razlikuju se po fatalitetu, to jest, fatalni ishod današnje pandemije 100 puta je manji od pomenute — španske groznice („WHO”, 3. dec. 2009, str. 6).

Naime, na osnovu harvardskih i britanskih studija, smrtnost od sadašnje pandemije, tj. zaraženih virusom H1N1 iznosi svega 0.026%, odnosno na 100.000 oboljelih ima 26 smrtnih slučajeva (2009, „Reuters”). Prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti od juna mjeseca kada je proglašena pandemija, pa do sada, od svinjskog gripa je umrlo 10.074 osoba širom svijeta, dok od sezonskog gripa, prema evropskim ekspertima, godišnje umre i do 40.000 ljudi.

Sada, nema sumnje, svakome je jasno da kada osoba

46

osjeća: malaksalost, groznicu, grlobolju, glavobolju, kijanje, kašalj, a neki mogu imati i dodatne simptome: povraćanje i proliv, radi se o gripu, a dalja obrada i dijagnoza toga da li se radi o sezonskom ili novom gripu utvrđuje se u zdravstvenim ustanovama. Virus se širi kapljicama, kijanjem, kašljanjem, ali i dodirom preko rukohvata, slušalice, tastature i drugih objekata kontaminiranih virusom H1N1.

Pored opštih higijensko-dijetetskih mjera koje su sada već popularne, najbolja i najsigurnija zaštita od novog (svinskog) gripa jeste imunizacija stanovništva. Vakcinacija, tj. imunizacija stanovništva, jedna je od specifično preduzetih mjera i fokus SZO od samog proglašenja pandemije. Saradnja i preduzete mjere sprovode se na globalnom nivou. Sasvim je jasno da kada se radi o zaraznim bolestima, osobe sa nekim stepenom imuniteta bolje su zaštićene od onih koje uopšte nemaju imunitet. Kada se osvrnemo na dvadeseti vijek postaje jasno da su vakcine bile najefektivnija, najjeftinija i najsigurnija zaštita stanovništva protiv velikog (širokog) broja zaraznih bolesti. Recimo na primjer: morbili (frus), veliki kašalj, žuta groznica, polio, meningitis i druge (dr K. Fukuda, „WHO”).

Vakcinacija protiv svinjskog gripa je u toku, a ovih dana će početi i kod nas u Crnoj Gori.

Za pravljenje vakcine koristi se virus influence 2009 H1N1 — atenuiran (oslabljen) ili inaktivisan. Vakcina sa oslabljenim virusom LAIV (Live Attenuated Intranasal Vaccine) u obliku je nazalnog spreja i aplicira se u nos, dok se vakcina sa inaktivisanim virusom daje parenteralno.

LAIV vakcina 2009 H1N1, nazalni sprej, namijenjena je zdravim osobama od 2-ije do 49, osim trudnica, osoblju koje zbrinjava novorođenčad mlađu od 6 mjeseci, zdravstvenim radnicima, osoblju urgentnog centra i drugim zdravim osobama. Neke osobe ne treba da primaju ovu vakcinu, ili barem treba da sačekaju, a to su: djeca mlađa od 2-ije godine i odrasli stariji od 50 god., trudnice, osobe koji imaju oslabljen imuni sistem i osobe koje imaju dugoročne zdravstvene probleme kao što su: srčani bolesnici, plućni bolesnici, astma i drugi hronični bolesnici. Rizičnost od 2009 H1N1 LAIV slična je onoj od sezonske LAIV vakcine.

Parenteralne vakcine („Novartis”) imaju inaktivisani virus 2009 H1N1. Dostavljene su u bočicama sa više doza, a sem viralnog agensa sadrže i skvalen (MF 59) kao adjuvans i tiomersal („thiomersal”) kao konzervans. Tiomersal je organska supstancija koja sadrži živu.

U preventivne svrhe, sem vakcinacije, koristi se i antiviralna medikamentozna terapija, posebno „Oseltamivir” („Tamiflu”) i „Zanamivir” („Relenza”). Utvrđeno je da su u većini slučajeva fatalni ishod novog gripa imali pacijenti koji u periodu do 5 dana nisu tretirani antivirusnom terapijom od početka pojave simptoma influence. Ovaj nalaz forsira potrebu da se antiviralni ljekovi i vakcina primijene kad god je to moguće.

IMUNI SISTEM Piše: Dr Snežana Bašić Imunitet većine ljudi danas je ugrožen mnogim faktorima, prvenstveno stresom, dok je, po mom mišljenju, ishrana manje bitan faktor, jer manje može da utiče na sintezu kosne srži. Smatram da upotreba multi vitamina, raznih dodataka, kako bi stimulisali imunitat, je suvišna, a često i štetna. Ja sam protiv upotrebe štetnih supstanci koje bi mogli da stimulišu imunitet.

Imuni sistem je povezana mreža mnogo različitih tipova ćelija, primarnih i sekundarnih organa pod hormonskom kontrolom endokrinog sistema i otvorenom modulacijom od strane mozga.

Glavne ćelije imunog sistema su takozvana bijela krvna zrnca, leukociti, koji se razlikuju od crvenih koja nose krv. Osnovne ćelije imuniteta se sastoje od B ćelija, T ćelija i makrofaga. B i T ćelije, takođe zvane limfociti, počinju život u jetri, migriraju do koštane srži gdje počinju specijalizaciju i razvijaju se u odnosu na buduću funkciju. B ćelije ostaju i sazrijevaju u koštanoj srži, dok T ćelije migriraju u timus-žlijezdu i sazrijevaju tamo. Jedan tip B ćelija je plazma ćelija, koja pravi antitijela protiv stranih napadača koji se nazivaju antigeni. Drugi tip B ćelija je memorijska ćelija koja pomaže kod razvijanja brzih antitijela na antigene kojima je individua predhodno bila izložena. B ćelije učestvuju u hormonalnom imunitetu.

Postoje mnogi tipovi T ćelija, koji zajedno sa mikrofagama učestvuju u ćelijom posredovanom imunitetu.

Ovo uključuje T pomagače ili T4 ćelije koje stimulišu B ćelije i druge T ćelije da aktiviraju imuni odgovor na antigene. T potiskivači ili T8 ćelije daju imuno pojačanje, inhibitorni mehanizam koji drži imuni sistem u balansu. T ćelije sprečavaju da se izrazi HIV kod HIV pozitivnih muškaraca koji još uvjek ne pokazuju simptome side. Ostale T ćelije su prirodne ubice ili T citotoksične ćelije koje se bore sa stranim ćelijama direktno toksinima. Makrofage se prave u koštanoj srži i okružuju antigene u procesu zvanom fagocitoza, prerađujući ih tako da ih T ćelije lako prepoznaju. Jedna vrsta

supstance koju proizvode bijela krvna zrnca i koja igra vitalnu ulogu u cijelij priči tipova imuno ćelija je interferon, koji ima veoma jaku antivirusnu aktivnost.

Primarni organi imunog sistema su timus i koštana srž. Timus žlijezda je ispod grudne kosti. T ćelije sazrijevaju u korteksu, zatim migriraju u medullu za oslobađanje u toku izazova imuniteta. Koštana srž, mjesto stvaranja crvenih zrnaca i makrofaga i sazrijavanja B ćelija, je mekani materijal koji se nalazi u dugim kostima ruku i nogu.

Sekundarni organ je u stvari mreža limfnih čvorova.

Limfni čvorovi su ispunjeni B ćelijama, T ćelijama i makrfagama. Slezina, koja se nalazi na lijevoj strani abdomena je takođe zadužena za interakciju B ćelija, T ćelija, makrogafa i antigeneregujućih ćelija, i pomaže rekonstrukciju bijelih krvnih zrnaca. Još jedan sporedni organ je slijepo crijevo, kao i Pejerove ploče, crveni čvorovi koji služe kao drenažne tačke limfatičkog sistema, takođe su mjesto sazrijevanja B ćelija i produkcije antitijela u crijevima.

Na ovim područjima preporučuje se germanium kao dodatak ishrani, koji obogati ćelije kiseonikom. Adekvatno stresu, ljudi ne mogu da unesu dovoljnu količinu germaniuma ishranom. Ljudi obolijevaju jer stres blokira na membrani elektricitet - promijeni i blokira unos kisonika u ćelije. A pošto koncetracija pada, u višku je vodonik, a on je ravnoteža kiseoniku, čime postaje slobodan radikal (inače je vodonik najčešći slobodni radikal u organizmu), postaje agresivan, traži elektron čiji je najbolji davalac kiseonika, nalazi ga u ćelijskom jedru, uzima i razara mu enegretski potencijal, te kao atomska bomba pokreće diobu ćelije nekontrolisano i vrlo brzo.

Organski germanium ima u svom sastavu 3 atoma kiseonika, što ga čini vrlo efikasnim davaocem elektrona. Spaja se sa slobodnim radikalom i izbacuje ga iz tijela putem urina.

Organski germanium povećava efikasnost korišćenja kiseonika na ćeliskom nivou, pa tako poboljšava mnoge hronične procese, a prije svega, stimuliše imuni sistem organizma.

International Health d.o.o.

Podgorica, Kralja Nikole 122 tel.: + 382 20 64 78 23 mob.: + 382 67 30 44 57 www.internationalhealth.biz

GE132 najjači prirodni antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132:

SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama - Revitalizacija ćelija i popravka gena

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

Piše: Prim. mr sci. med. dr Vanja P. Balšić, specijalista interne medicine, kardiolog S obzirom na to da čovjek našeg vremena najčešće oboljeva i umire od bolestî srca i krvnih sudova nema riječi kojima se može dovoljno naglasiti značaj prevencije kardiovaskularnih bolesti koja treba da dovede do sprečavanja bolesti srca i krvnih sudova ili da ih što više odloži i ublaži.

Ne bi li se naglasio značaj prevencije kardiovaskularnih bolesti i svijest o tome približila što većem broju naših savremenika, u novije vrijeme je osmišljena jednostavna mnemotehnička formula: TZV. ŠIFRA ZDRAVLJA Ona glasi: 0 – 3 – 5 - 140 – 5 – 3 – 0 i znači: 0 – pušenje, tj. odsustvo istog, 3 – svakodnevno preći brzim hodom bar 3 km, 5 – minimalan broj dnevnih obroka koji treba da sadrže voće i povrće, kao i bar 3 puta sedmično riba na trpezi, 140 – max sistolni (,,gornji”) krvni pritisak, 5 – max vrijednost ukupnog holesterola u krvi (4mmol/l u sekundarnoj prevenciji, za bolesnike koji su već imali ishemijski događaj, tj srčani ili moždani udar), 3 – max vrijednost ,,lošeg” LDL holesterola u krvi (2mmol/l za bolesnika u sekundarnoj prevenciji), 0 – odsustvo šećerne bolesti i gojaznosti, odnosno dobra metabolička kontrola bolesti kod dijabetičara.

Smisao ove šifre zdravlja je da se naglasi značaj tzv. life style-a, tj. načina života koji se ogleda u cjelokupnom pristupu životu i podrazumijeva i pozitivne misli, postojanje aktivnog stava prema ma kom problemu koji imamo, agresivnu kontrolu faktora rizika, odsustvo sedenternog načina života, a praktikovanje aerobne fizičke aktivnosti — po mogućnosti u prirodi, u društvu, uz muziku …

S obzirom na tempo kojim živimo, stalni i neiozostavni pratilac naših života je stres. Najbolji način da se izborimo sa njim i što više neutrališemo njegov pogubni uticaj na naše zdravlje jeste blagovremeno razvijanje funkcionalnih mehani-

48

zama obrade problema, tj mehanizama odbrane ličnosti (podsjećanje: “Odbrana je s životom skopčana”, P. P. Njegoš).

Neophodno je biti svjestan da u našim životima postoje događaji i okolnosti na koje možemo, ali i one na koje ne možemo da utičemo pa je u tom smislu neophodno postavljati dostižne i realne ciljeve, biti realan optimista, njegovati dobre, funkcionalne odnose sa okolinom, porodicom, komšilukom, saradnicima itd., razvijati i obogaćivati lični identitet i osjećaj pripadnosti porodici, naciji, raznim grupama, gradirati ciljeve koje imamo prema značaju za nas, biti svjestan da ne možemo sve da ostvarimo, uvijek znati koji nam je prioritet i koliko nam je do svakog pojedinačno stalo, biti svjestan da ispunjenje svakog zahtijeva neku žrtvu, podrazumijeva neku cijenu koju moramo da platimo (jer je sve trampa, zar ne?! Kao što je nemoguće proizvesti mašinu koja ni iz čega stvara nešto, perpetuum mobile, tako da nije moguće ni ma šta dobiti a da se nešto drugo ne izgubi), uvijek znati koja je cijena koja nam je prihvatljiva.

Važno je biti nasmijan (“Ljepše stvari nema na svijetu negi lice puno veselosti”, opet P. P. Njegoš), po mogućnosti, rano, prije ponoći, otići na spavanje i obezbijediti sebi dovoljno dug i kvalitetan san, uvijek se sjetiti da je bilo juče i da će biti sutra, sjetiti se da nam je Bog uvijek svjedok, da sve vidi i sve zna. Važno je imati razna interesovanja, imati hobi, a posebno naučiti da verbalizujemo problem, dilemu, biti svjestan da je agresija ma koje vrste, bilo verbalna ili fizička, izraz nemoći da se izborimo sa situacijom, ne željeti previše, nemoguće i biti skroman, a posebno biti strpljiv.

Važno je, u tom smislu, znati da ma koliko nam se činilo da jeste, ili nam stvarno bilo loše, uvijek može da bude i gore (po dobro poznatom aforizmu Stanislava Jerži Leca ,,Nema dna, postoje samo pregrade dubine!”).

Ne možemo da utičemo na razne okolnosti u svojim životima, ali nas to ne oslobađa odgovornosti za njegov tok i ishod jer na mnoge i imamo uticaj, što je i smisao i poruka šifre zdravlja — potrebno je odlučno i efikasno eliminisati štetne navike kao što su pušenje i grickanje uz TV, ispijanje kafa i obrada stresnih tema u zagušljivim prostorima, nekretanje, nedovoljno sna, a previše (posebno industrijski prerađene) hrane, pasivan i samosažaljiv stav, potrebno je razvijati pozitivne i korisne misli i postupke i t. sl.

Cilj nam mora biti unapređenje zdravlja, borba za njegov što bolji kvalitet, a uvijek ga je moguće unaprijediti, a ne samo boriti se protiv bolesti i nesposobnosti. Toga uvijek treba da smo svjesni. Ponašanja koja tome doprinose treba da budu spontana, kao i naš svakodnevni repertoar reagovanja, a ne nešto što činimo nerado i s mukom.

Važno je da se smatramo i osjećamo dijelom prirode i da pokušamo da kao njen dio funkcionišemo, da budemo konzumenti onog najboljeg što nam ona nudi, a ne zavisni od najvećih tehničkih i tehnoloških dostignuća našeg doba, konstruktivni u svim ličnim kontaktima, da razvijamo smisao za saradnju, a ne da budemo u stalnoj kompeticiji.

Tehnička i tehnološka dostignuća naše civilizacije treba da služe nama, da nam omoguće da imamo što više vremena za sebe, a ne da mi budemo u njihovoj službi, jer je čovjek najsavršenije biće, najsavršenije Božje djelo, kao takvo ga treba slaviti i poštovati, njegovati, a posebno njegovati i unapređivati zdravlje koje je, neosporno, njegova najveća vrijednost.

METEORON Ispoljava udružen pozitivan efekat koji blagotvorno djeluje kod tegoba izazvanih poremećenim varenjem hrane.

POZITIVAN EFEKAT METEORONA: * UBRZAVA POKRETE CRIJEVA, * UBLAŽAVA GRČEVE I NADIMANJE, * OTKLANJA MUČNINU, ŠTUCANJE, PODRIGIVANJE, * OTKLANJA ZATVOR, * ISPOLJAVA ZAŠTITNI EFEKAT NA SLUZOKOŽU, * IMA BLAGO ANTISEPTIČKO DEJSTVO.

LIPIDIL FORTE SIRUP ZA REGULISANJE MASNOĆA U KRVI Lipidil forte sirup je prirodni proizvod, kao dijetetski suplement namijenjen odrasloj populaciji izloženoj neadekvatnoj ishrani za neutralizaciju štetnog dejstva slobodnih kiseoničkih radikala. Baziran je na fiziološkim svojstvima aktivnih principa iz mješavine vodenih ekstrakata odabranog bilja.

Aktivni principi učinili su ovaj proizvod korisnim dijetetskim suplementom u očuvanju kardiovaskularnog sistema, kao i u održavanju bezbijednog nivoa holesterola i triglicerida, normalne cirkulacije i protoku krvi kroz srčani mišić. Lipidil forte se, kao dodatak ishrani, može koristiti kod određenih stanja začepljenih arterija, povišenih masnoća u krvi i povišenog arterijskog pritiska.

BRONHOASMEL SIRUP ZA DISAJNE PUTEVE Pozitivan efekat Bronhoasmel sirupa: -rastvara naslage u disajnim putevima, -olakšava iskašljavanje i otvaranje disajnih puteva, -djeluje regenerativno na sluzokožu disajnih organa, -omogućava povećan priliv kiseonika u krvotok, -za djecu i odrasle, -povećava opštu vitalnost organizma.

Vrlo je važna produžena terapija, jer djeluje preventivno!

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 069 39 99 05

Uticaj rada za računarom na vid SAVJETI ZA UDOBNIJI RAD ZA RAČUNAROM

Piše: Dr Tanja Ševaljević – Bojović, oftamolog Dugotrajni rad za računarom može da dovede do pojave zamagljenog vida (ili duplih slika), koji je ponekad praćen glavoboljom, peckanjem, crvenilom ili zamorom očiju, što je često pacijentu teško i da definiše.

Uzroci ovog diskomfora, u zavisnosti od starosne dobi (ako izuzmemo neke higijenske standarde vezane za upotrebu računara kao što su: osvijetljenost prostorije, postavljenost izvora dnevne svjetlosti - prozora, dužina vremena rada za računarom), mogu biti različiti.

Kod djece su to još uvijek nedovoljno razvijena fina motorna usaglašenost očiju, koju naročito zahtijeva rad za računarom (posebno igrice); zatim pretjeran rad za računarom (satima bez odmora); rastojanje od monitora koje je prilagođeno odraslima (postavljen je lagano na dolje pod uglom od 15 stepeni) tako da djeca, s obzirom da su manja, moraju gledati naviše, što je zamorno.

Kod odraslih, sa pojavom presybyopiae, tj. fiziološke nemogućnosti jasnog vida na blizinu u zreloj dobi, javlja se problem sa brzim skretanjem fokusa-refokusiranjem (sa tastature na monitor). Ova slabost akomodacije može voditi gore pomenutom diskomforu. Savjetuje se upotreba naočara sa korekcijom za rad na računaru (koje se razlikuju od propisanih naočara za čitnje, zbog različite radne distance koja određuje jačinu korekcije).

- Prethodno ispitati vid i po potrebi nositi propisane naočare, a ako je uz to i prezbiop, idealno rješenje su progresivna stakla.

- Praviti češće odmore (na 30 minuta gledati u daljinu kroz prozor) radi relaksacije mišića koji učestvuju u aktu akomodacije.

- Postavljanje anti-refleksnog sloja na naočarima radi smanjenja zablještenja.

- Prilagoditi osvijetljenost u prostoriji tako da bude upola manja od uobičajene.

- Eleminisati negativan uticaj spoljne svjetlosti – po mogućnosti da je prozor sa strane, a ne ispred ili iza računara.

Obzirom da pri radu za računarom ljudi pet puta rjeđe trepću nego što je uobičajeno, veća je evaporacija suznog filma, te često imaju osjećaj suvoće, peckanja i crvenilo oka.

Zato bi trebalo na svakih 30 minuta po desetak puta sporo treptati radi ovlaživanja očiju. Po potrebi, oftalmolog može ordinirati i vještačke suze (naročito kod starijih osoba, gdje je produkcija suza inače fiziološki smanjena).

Nosioci mekih kontaktnih sočiva (kod kojih je kvalitetan suzni film istekao, a važan je za udobnost njihovog nošenja) treba da koriste vještačke suze bez konzervansa, prilagođene njima. Takođe, treba skrenuti pažnju da dugotrajna zloupotreba vazokonstriktornih kapi (na svoju ruku), među kojima su i popularne Proculin kapi, može povećati crvenilo očiju zbog njihovog poznatog »rebound-fenomena«, gdje nakon dugotrajne vazokonstrikcije, tj. suženja krvnih sudova vežnjače, slijedi njihova snažna vazodilatacija (proširenje).

ZNAČAJ TERAPIJSKIH VJEŽBI U LIJEČENJU MIŠIĆNO-KOŠTANIH OBOLJENJA KOD OSOBA SA DIJABETES MELITUSOM Smatra se da oko 1.5–2.5% ljudi boluje od šećerne bolesti OSOBA OBOLJELA OD DIJABETESA TREBA DA IMA NAJMANJE DVA LJEKARA, OD KOJIH JE JEDAN ON SAM!

likacije, poremećaj u rastu i razvoju, a ono na što bih se ja posebno osvrnuo jesu koštano-zglobne komplikacije.

Piše: Bojan Kraljević, spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App) Dijabetes melitus predstavlja veliki problem zdravlja ljudi.

Broj obolijevanja ubrzano raste, kako u svijetu tako i kod nas. Ova bolest ima veliki socijalno-ekonomski značaj.

Sam naziv ove bolesti ukazuje na njenu glavnu osobinu — poremećaj prometa šećera (glikoze) u organizmu, pri čemu pored svih ostalih elemenata u nizu štetnih posljedica dolazi i do povećanog izlučivanja šećera urinom. Međutim, šećernu bolest možemo da definišemo kao bolest u kojoj postoji poremećaj iskorišćavanja šećera u organizmu, a kao posljedica pomenutog nastaje čitav niz simptoma ili tegoba koje su manje, odnosno više, svojstvene ovoj bolesti.

Dijabetes predstavlja jedno trajno kataboličko stanje, a metabolički poremećaji ugljenih hidrata, masti i proteina usko su povezani i sa oštećenjem i disfunkcijom brojnih organa, naročito krvnih sudova, srca, bubrega, oka, nerava kao i značajnim muskuloskeletnim poremećajima i disfunkcijama ovog sistema. Među uzrocima bolesti danas se pominje važnost nasljeđa, virusi, ishrana i gojaznost, hormoni, ljekovi, bolest i stres.

Komplikacije dijabetes melitusa mogu se podijeliti u tri kategorije: - Akutne komplikacije (stanje hipoglikemije, hiperglikemije i ketoacidoze) - Intermedijarne komplikacije - Hronične komplikacije Akutne komplikacije se javljaju kao posljedica pogoršavanja bolesti. U sklopu akutnih komplikacija dijabetes melitusa potrebno je naglasiti stanje hipoglikemije, hiperglikemije i ketoacidoze.

U intermedijarne spada posebna grupa komplikacija koje se nalaze između akutnih i hroničnih komplikacija dijabetes melitusa. To su lipodistrofija, kožne komp-

U čemu se ogleda glavna karakteristika koštano-zglobnih komplikacija u okviru intermedijarnih komplikacija dijabetes melitusa?

Najčešće promjene su dominantne na sitnim zglobovima šake u vidu ograničene pokretljivosti, a moguće su i promjene na ručnom, zglobu lakta, koljena, ramena.

Ovakve promjene na zglobovima često su udružene sa promjenama na koži, koje se javljaju u vidu zadebljanja nastalih kao posljedica vezivanja glikoze za proteine, što utiče na strukturu i funkciju. Promjene su često bezbolne.

One su često dominantne kod osoba sa slabije regulisanim dijabetesom. Za saniranje ovakvih promjena preporučuje se fizioterapija koja može da pokaže odlične rezultate.

Slabo kontrolisan dijabetes koji se već duže vrijeme karakteriše održavanjem visoke vrijednosti glikoze u krvi sa čestim ketoacidozama, kod pacijenata sa oba tipa šećerne bolesti može da dovede do hroničnih poremećaja. Ovi poremećaji mogu biti u vidu: - Komplikacija na očima - Komplikacija na srcu - Komplikacija na bubrezima - Komplikacija na nervnom sistemu - Muskuloskeletne komplikacije Većina pomenutih komplikacija viđena je kod osoba sa dugogodišnjim loše regulisanim dijabetesom.

Na koji način prisustvo dijabetes melitusa može uticati na razvoj oboljenja koštano-zglobnog sistema? Šećerna bolest može da utiče na mišićno-koštani sistem na razne načine. Metaboličke perturbacije u dijabetesu uzrokuju promjene u vezivnom tkivu. Mišićno-koštane komplikacije su najčešće kod pacijenata sa dugotrajnom anamnezom dijabetesa tipa I, ali se susreće i kod pacijenata sa tipom II dijabetesa. Neke od komplikacija imaju poznatu direktnu vezu sa dijabetesom, dok druge imaju nedokazanu vezu. Prepoznavanje muskuloskeletnih manifestacija kod dijabetesa važna je komponenta u evaluaciji pacijenata sa dijabetesom. Oštećenja uslovljena ovim stanjima mogu biti ozbiljna.

51

U presjeku muskuloskeletnih manifestacija kod dijabetesa napominjem: posljedice dijabetesnih komplikacija, posljedice poremećaja u metabolizmu usljed dijabetesa, sindromi čija etiologija ima slične mehanizme kao mikrovaskularne bolesti.

U bolnici ”Massachusettes General Hospital” rađeno je istraživanje koje je imalo za cilj utvrđivanje povezanosti između glikemičke kontrole i muskuloskeletnih komplikacija.

Istraživanje je izvođeno od 1991–1998. godine. Uključivalo je 100 pacijenata sa tipom I dijabetes melitusa, 100 pacijenata sa tipom II dijabetes melitusa i 100 kontrolnih osoba bez oboljenja. Utvrđeno je da muskuloskeletne komplikacije kod pacijenata sa dijabetes melitusom u odnosu na kontrolnu grupu osoba preovladavaju u 36 naspram 9%. Slična je situacija sa tipom I. U poređenju sa tipom II ovaj procenat iznosi 43 pacijenta sa tipom I naprema 28 pacijenata sa dijabetesom tipa II.

Koje su česte mišićno-koštane komplikacije koje se sreću kod osoba sa dijabetes melitusom?

Među pomenutim komplikacijama često se sreću: - Sindrom karpalnog tunela (kod oko 30% pacijenata sa dijabetesom) - Dipitrenova kontraktura - Tenosinovitis fleksora (procjenjuje se da prevalencija tenosinovitisa fleksora iznosi oko 11% kod pacijenata sa dijabetesom) - Adhezivni kapsulutis ramena - Ograničena pokretljivost zglobova (sindrom ograničenog pokreta u zglobovima javlja se kod oko 20% svih pacijenata sa tipom I šećerne bolesti, a sreće se i kod tipa II) - Među ostalim muskuloskeletnim komplikacijama, koje se rjeđe sreću kod pacijenata sa dijabetes melitusom, napominjem: dijabetičku osteoartropatiju, osteomijelitis i septički artritis, difuznu idiopatsku skeletnu hiperostozu, osifikaciju posteriornog longitudinalnog ligamenta, refleksnu simpatičku distrofiju, dijabetički infarkt mišića (rijetko stanje), mišićni grč (nešto češća manifestacija šećerne bolesti), osteopeniju i osteoporozu.

Kolika je uloga kineziterapije (terapijskih vježbi) u okviru fizioterapijskog liječenja mišićno-koštanih komplikacija kod pacijenata sa dijabetes melitusom?

Osnovni elementi dijabetične terapije su: dijeta, obuka osoba sa dijabetesom da samostalno mjere glikemiju, tjelesni aktivitet i uzimanje ljekova koji snižavaju šećer u krvi.

Osnovni terapijski ciljevi terapijskih vježbi, i uopšteno fizioterapije, jesu: normalizovanje metabolizma, postizanje normalne tjelesne težine i sprovođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti.

Poseban značaj kineziterapije (terapijskih vježbi) potvrđen je kod tipa II dijabetesa, gdje je ustanovljeno da terapija pokretom snižava nivo šećera u krvi, smanjuje eventualnu insulin rezistenciju, smanjuje rizik od tromboze i redukuje tjelesnu težinu.

Glikozu u krvi treba kontrolisati i prije i poslije primjene kineziterapije (izvođenja terapijskih vježbi). Ukoliko je ta aktivnost dugotrajna ili jakog intenziteta, trebalo bi je mjeriti i tokom same aktivnosti.

52

Akutne komplikacije DM (dijabetes melitusa) mogu se javiti u toku sprovođenja kineziterapijskog programa vježbi, kao i u toku primjene nekih od fizikalnih modaliteta, ukoliko pacijent nije dovoljno edukovan da se pripremi za pomenute terapije. Pacijent treba da zna informacije vezane za vrijednosti nivoa šećera u krvi prije terapije, vrijeme i vrstu uzete terapije, kao i da je upućen u neophodnost redovnog uzimanja obroka.

Hipoglikemija, kao akutna komplikacija DM, može biti posljedica većeg intenziteta fizičke aktivnosti (terapijskih vježbi), neredovnog uzimanja obroka i predoziranja terapije, posebno insulina. Prevencija hipoglikemije odnosi se na odlaganje terapijskih vježbi ako je glikemija ispod 4 mmol/L, bez prethodne korekcije glikemije (200ml đusa), a poslije 15 minuta potrebno je ponovo provjeriti glikemiju. Ako je glikemija ispod 5 mmol/L, potrebno je ponoviti postupak, a ako je preko 5 mmol/L, pacijentu treba dati neki sporodjelujući ugljeni hidrat (kriška hljeba, šolja mlijeka, komad voća). Za svakih 30 minuta aktivnosti, nakon prvih pola sata, djeci treba dodati 15 g ugljenih hidrata (200 ml đusa, komad voća), a odraslima 30 g ugljenih hidrata (đus + komad voća). Ističem važnost uzimanja obroka nakon davanja insulina, tj. prije sprovođenja kineziterapijskog programa vježbi.

Pored pomenutog, nekada je neophodno i prilagoditi primjenu fizioterapije terapijsko-dijetetskom režimu dijabetesa. Međutim, ono što pacijenti treba da znaju jeste da izbjegavaju sprovođenje kineziterapijskog programa tokom vremena maksimalnog dejstva insulina. Pacijenti treba da znaju da prije terapije insulin treba dati na mjestima udaljenim od mjesta koja su najviše angažovana u toku kineziterapije. Treba, npr., izbjegavati davanje insulina u predjelu butina kod kineziterapijskog programa vježbi za jačanje mišića donjih ekstremiteta. Ova komplikacija može biti posljedica primjene fizikalnih modaliteta na lokalnim promjenama mjesta samodavanja insulina, zbog ubrzane apsorpcije insulina nakupljenog pod kožom. Stoga, prije postavljanja elektroda treba pregledati regije samodavanja insulina.

Ukoliko pacijent započne fizičku aktivnost sa stanjem hiperglikemije, može doći do pogoršanja stanja dijabetesa, tj. do još većeg porasta glikemije i pojave ketona (prvo u krvi, a zatim i u mokraći). Prevencija se odnosi na odlaganje tretmana - ako je glikemija preko 12 mmol/L, a u mokraći postoje pozitivni ketoni, ili ako je glikemija >14 mmol/L, bez obzira na prisustvo ketona u mokraći. Kada se kod pacijenta primijeti ketoacidoza - stanje praćeno visokim nivoom šećera u krvi, pojavom ketonskih tijela u krvi i mokraći i lošim opštim stanjem pacijenta, koje samo po sebi predstavlja životnu ugroženost, primjena fizioterapije u ovom stanju je kontraindikovana. Za uspješnu prevenciju ketoacidoze, kojoj su posebno sklone osobe sa DM tipa I, potrebno je provjeriti ketone u mokraći uvijek kada je glikemija preko 12 mmol/L. Na ovaj način ističem važnost terapijskih vježbi u cjelokupnom procesu fizioterapijskog liječenja mišićno-koštanih komplikacija dijabetesa, kao i važnost ostvarivanja pomenutih preduslova vezanih za dobru regulaciju nivoa šećera u krvi - kako bi primjena terapijskih vježbi bila u potpunosti indikovana.

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU:

Podgorica, 4. jula 60, tel: +382 20 622 400

Dijabetes i gojaznost Piše: Bjanka Matić, dipl. biolog U praksi dijabetes i gojaznost često idu skupa zato što su oba problema, u stvari, poremećaji metabolizma. Osoba koja ima višak kilograma obično ima hipertrofiju masnog tkiva izrazito uvećan volumen masnih ćelija - a to onemogućava insulin da prepozna svoje receptore na ciljnim ćelijama, veže se za njih i izvrši svoju fiziološku ulogu: uklanjanje šećera u krvi. S druge strane, osoba koja je dijabetičar takođe ima poremećaj metabolizma šećera, a to se odražava i na metabolisanje masti i proteina i rezultat može biti porast tjelesne težine.

Promjena načina života - obavezna Ako je čovjek genetski predodređen za dijabetes, može svojim ponašanjem - dijetetskim mjerama - da spriječi njegovo pojavljivanje tako što će savladati neku od antistresnih metoda, unositi umjerene količine masti, šećera i proteina - samo onoliko koliko može da potroši, obavezno imati redovnu fizičku aktivnost i potruditi se da ima sređen i bogat emotivni i duhovni život kojim je zadovoljan, jer istinsko zadovoljstvo jača otpornost organizma na sve bolesti.

Stres je veliki rizik za sve bolesti, pa i za dijabetes, jer kada je organizam konstantno, iz dana u dan, preplavljen stresnim hormonom kortizolom, taj hormon može oštetiti zdrave ćelije, konkretno beta-ćelije pankreasa koje luče insulin. Čovjek može postati otporan na stres na mnogo načina, a prije svega ako uveća svoje znanje i savlada vještine koje mu u životu omogućavaju prosperitet, poštovanje i sticanje finansijske sigurnosti, ako se bavi poslom koji ga ispunjava, ima porodicu koja mu predstavlja sigurnu luku i dobre prijatelje koje njeguje i na koje može da se osloni, kao i hobi koji mu pričinjava zadovoljstvo. Izuzetno mnogo dobra donose i antistresne tehnike koje danas nije teško savladati, uz pomoć kvalifikovanog učitelja. To su na prvom mjestu joga, meditacija, biofidbek i redovne tjelesne vježbe u prirodi, kao i neka rekreativna aktivnost, bilo individualna, bilo grupna.

Antrfile:

54

Od pčelinjih proizvoda na prvom mjestu je matični mliječ.

Naša iskustva sa Revitom Orange Diet, koja nema šećer, u upotrebi kod dijabetičara, postala su tema naučnih ispitivanja i potvrda, pogotovo kada su u pitanju posljedice dijabetesa gdje je dejstvo mliječa najvidljivije: poboljšanje cirkulacije i zaštita srca, mozga i krvnih sudova, jačanje imuniteta i odbrana od infekcija, efikasniji metabolizam i maksimalno iskorišćavanje hranjljivih i zaštitnih materija iz hrane, veoma snažan i kompleksan antioksidativni efekat koji usporava starenje i oksidaciju ćelija, zatim popravljanje raspoloženja i sprečavanje njegovih naglih uspona i padova i, što je najvažnije, povećana otpornost na stres i sniženje produkcije stresnog hormona kortizola u organizmu. Kada je organizam preplavljen ovim hormonom - u stanjima hronične napetosti, anksioznosti, strahovanja i očekivanja da se nešto loše desi - dolazi do oštećenja svih tkiva i vitalnih funkcija, propadanja nerava i podložnosti bolestima.

Zato je antistresni efekat Revite u prvom planu.

Fizička aktivnost - sportska i rekreativna Kad čovjek prestane da se aktivno bavi sportom, povećava se rizik i od dijabetesa i od gojaznosti, pogotovo ako je genetski predisponiran za to, jer organizam više nije u aktivnom treningu. Tada se metabolizam okreće u nekom drugom pravcu koji nije tako zdrav po organizam. Fizička aktivnost u velikoj mjeri može povećati sposobnost organizma da reguliše šećer u krvi, kako ona usmjerena, sportska, tako i rekreativna, ako je redovna i prilagođena genetskoj konstituciji osobe.

Za dijabetičara su najpogodnije joga vježbe jer dovode u ravnotežu i tijelo i duh, a povećavaju i otpornost na stres. Što se tiče primjene insulina kod sportista, odluku o tome isključivo mogu da donesu sportski ljekar i endokrinolog koji poznaju istoriju bolesti sportiste. Dijabetes ne isključuje bavljenje sportom, ali ne svakom vrstom, pošto su i trening i takmičenje - stres za organizam, a dijabetičar ne smije da preoptereti svoj organizam koji je ionako već opterećen bolešću.

Hrana koja povećava otpornost na stres

Novi, holistički pogled

Hrana i ishrana moraju biti prilagođeni trenutnom fiziološkom stanju: energetski bogata, ali ne i suviše kalorična (voće, povrće, žitarice, mahunarke, riba i pčelinji proizvodi - to je hrana koja povećava otpornost na stres), u slučaju dijabetesa isključivo količinski onolika koliko je prepisao lekar, uz obavezno korišćenje insulina ili tableta.

Insulin je nešto što organizam sam proizvodi da bi održao optimalan nivo šećera u krvi i obavezna terapija za dijabetičara koja mu omogućava normalan život. Najnoviji pogled na ovu bolest preporučuje upotrebu insulina još u fazi sumnje na dijabetes, jer se pokazalo da to u startu smanjuje posljedice po organizam i „štedi“ pankreas.

Međutim, ako isključimo najnoviju, eksperimentalnu terapiju transplantacijom beta-ćelija, dijabetičar može povećati svoj vitalni kapacitet i mentalnu snagu pravilnim dijetetskim koracima. U našoj praksi se često dešava da ljekar sam zaključi da je čovjek takvim mjerama - dijetom, fizičkom aktivnošću i korišćenjem Revite - ojačao svoj organizam do te mjere da se može smanjiti broj insulinskih jedinica, naravno samo pod uslovom da pankreas iole luči sopstveni insulin. To je primjer holističkog pristupa dijabetesu.

Rizične dječije navike Kod djece su, nažalost, obje ove bolesti sve prisutnije usljed modernog načina života koji podrazumijeva mnogo stresa i nepravilnu ishranu - unošenje brze hrane koja je pogubna po organizam. Djeca najčešće jedu masnu hranu, prženu, punu šećera, slabo jedu voće i povrće, piju zaslađene sokove i energetske napitke, a slabo se kreću, i to su rizici koji, kada se ukomponuju sa genetskom sklonošću i nekim jakim akutnim stresom, mogu dovesti i do gojaznosti i do šećerne bolesti.

Ne treba smetnuti s uma da su danas i djeca izložena hroničnom stresu, a ona su mnogo manje otporna na njega jer još ne raspolažu ni biološkim, ni socijalnim vještinama za odbranu od njega. Situacija se dodatno komplikuje ako oba roditelja rade po cio dan, pa djecu prepuste ulici ili

video-igricima koje su pune agresije i vrlo štetno djeluju na nervni sistem i hormon rasta.

Gojaznost i psihološka kompenzacija Gojaznost je stanje konstantnog prevelikog kalorijskog unosa i energetskog viška. Ona je genetski uslovljena, ali nju, takođe, čovjek može izbjeći gore navedenim dijetetskim mjerama. Kod žena u doba menopauze ovaj problem može izazvati i neravnoteža hormona i opadanje estrogena, a kod muškaraca u andropauzi - pad testosterona udružen sa stresom i lošim životnim navikama.

Gojaznost se liječi dijetom - promjenom načina života, prije svega smanjenjem kalorijskog unosa (unosi se samo onoliko koliko može da se potroši), povećanjem fizičke aktivnosti i psihoterapijom: čovjek mora da pronađe neko zadovoljstvo koje će mu zamijeniti ono koje izaziva hrana.

Vrlo često se pretjeranim unošenjem hrane nadoknađuje nedostatak ljubavi, pažnje, odgovarajućeg posla ili statusa u porodici i društvu - u tim slučajevima neće biti dovoljno promijeniti samo način ishrane.

U problemu gojaznosti Revita igra veliku ulogu i kao antistresni napitak i kao nešto što metabolizam čini efikasnijim i usmjerava ga u pravcu proizvodnje čiste energije, a ne deponovanja masti i masnih naslaga.

OD SADA I KOD NAS MRŠAVLJENJE BEZ GLADOVANJA

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU: FARMEGRA Podgorica, 4. jula 60, tel: +382 20 622 400

UZMITE IMPULS SITOSTI

Pinnothin je prirodan sastojak Pinno Fit-a, dobijen iz specijalne vrste šišarki orijentalnog bora. Po strukturi je pinoleinska kisjelina koja je polinezasićena omega kisjelina. Predstavlja najzdraviji tip masne kisjeline koja ima antioksidativno djelovanje, što je izuzetno korisno za organizam. Omega kisjeline poboljšavaju nivo “dobrog” holesterola, a smanjuju nivo “lošeg” koji je često povišen kod gojaznih osoba.

Naučnici koji su izolovali ovo jedinjenje dobili su u Berlinu priznanje za najbolji i najzdraviji proizvod za gubljenje tjelesne mase.

Uzimanjem pola sata prije obroka dovodi do oslobađanja “glasnika sitosti” i tako daje osjećaj da je stomak pun. Preko refleksa povratne sprege ( stomak/centar za glad ) omogućava smanjenje obroka, što kao rezultat ima smanjenje tjelesne mase.

Redovnim uzimanjem, tri puta dnevno po jedna kapsula, korisnik nema potrebu za nezdravim grickalicama, koje su glavni krivac za nekontrolisan unos kalorija.

Pinnotin ulje je zadržano u prirodnom obliku zahvaljujući najsavremenijoj tehnologiji kapsuliranja tečnih sadržaja u čvrstoj kapsuli (likaps). Time je obezbijeđena maksimalna stabilnost ulja i smanjeno vrijemo rastvaranja kapsule.

Preparat Pinno Fit obezbjeđuje korisnicima da budu dosledni u svojoj odluci da zdravo oslabe.

POTRAŽTI U SVIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI

Lan - bogatstvo hranjljivih materija Piše: Mr ph Pavle Jurlina Laneno ulje i lanene sjemenke “otkriveni” su tek u posljednje vrijeme i to kao istinski zdrava hrana. Oni svakako zaslužuju svoje mjesto na top listi deset najzdravijih namirnica. Lan nije nova hrana. U stvari, ubraja se u stariju hranu i može se smatrati jednom od namirnica koje spadaju u izvornu “zdravu hranu”, cijenjenu u cijelom Rimskom carstvu zbog svojih iscjeljujućih svojstava. Lan je bio jedan od izvornih “lijekova” koje je koristio Hipokrat. Drugo ime lanenog ulja moglo bi biti „zaboravljeno ulje“. Jedan od razloga zbog kojeg je prestalo biti popularno jeste taj što su proizvođači otkrili da na hranjljivim uljima manje zarađuju. Upravo one hranjljive materije koje lan čine zdravim — a to su esencijalne masne kisjeline — imaju kraći rok trajanja, što znači da je takvo ulje skuplje za proizvodnju, prevoz i skladištenje. Ipak, osobe upućene u nutricionizam i dalje lan stavljaju vrlo visoko na popisu namirnica koje bi svako trebalo da konzumira. Zbog poplave naučnih studija koje potvrđuju blagotvoran uticaj omega-3 masnih kisjelina na zdravlje,

56

laneno ulje je iz frižidera nekolicine “čudaka” koji jedu zdravu hranu došlo do položaja cijenjene namirnice koju naučnici svima preporučuju.

Ujutro prije izlaska iz kuće gotovo uvijek uzmem kašiku lanenog ulja ili dvije kašike mljevenih lanenih sjemenki.

Osim što je najbolji izvor omega-3 masnih kisjelina, laneno ulje je i dobar izvor omega-6 masne kisjeline, odnosno linolne kisjeline (LK). Suncokretovo, šafranovo i sezamovo ulje imaju više omega-6 masnih kisjelina, ali uopšte ne sadrže omega-3 masne kisjeline. Laneno ulje sadrži 45–60% omega-3 masne kisjeline (alfalinolenska kisjelina ALK) Osim hranjljivih masnoća, lanene sjemenke sadrže i druge hranjljive materije zbog kojih je jedenje cijelih sjemenki bolje od konzumacije ulja: - Lanene sjemenke sadrže visokokvalitetni protein.

- Lanene sjemenke su bogate topivim vlaknima. Zbog kombinacije ulja i vlakana idealan su laksativ.

- Lanene sjemenke sadrže vitamine B1, B2 i C. Takođe, sadrže željezo i cink, te u tragovima natrijum, magnezijum, fosfor, kalcijum, kao i vitamin E i karoten, dvije hranjljive materije koje potpomažu metabolizam masnoća u tijelu.

- Lanene sjemenke su više od 100 puta bogatije fitonutrijentom ligninom nego bilo koja druga namirnica koja ga sadrži, uključujući pšenične mekinje, heljdu, raž, proso, zob i soju.

Lignini se u zadnje vrijeme puno istražuju zbog mogućih antikancerogenih svojstava, pogotovo kod raka dojke i debelog crijeva. Čini se da lignini ispiraju višak estrogena iz tijela, smanjujući time mogućnost nastanka raka povezanog sa lučenjem estrogena, kakav je rak dojke. Osim antikancerogenih svojstava, izgleda da lignini djeluju i protiv bakterija, gljivica i virusa. Zato što sadrže protein, vlakna, vitamine, minerale i lignine, lanene sjemenke su hranjljivije od lanenog ulja. Ipak, većina ljudi zbog praktičnih razloga, radije zbog omega-3 masnih kisjelina, uzima laneno ulje i ne opterećuje se mljevenjem sjemenki. No sa nutricionističkog stajališta, i te kako se vrijedi potruditi i

samljeti svježe lanene sjemenke (npr. u mlinu za kafu), te ih posuti po salatama ili žitaricama, ili ih umiješati u mufine.

Kada kupujete sjemenke, pazite da budu cijele, a ne prepolovljene, jer je na taj način unutrašnjost sjemenke izložena svjetlosti i toploti, što umanjuje prehrambenu vrijednost. Možete kupiti i već mljevene sjemenke. Četiri kašike mljevenih lanenih sjemenki sadrže otprilike 6 grama proteina i 8 grama vlakana.

SEDAM ZDRAVIH SVOJSTAVA LANA Laneno ulje, lanene sjemenke i omega-3 masne kisjeline koje oni sadrže pozitivno utiču na vaše zdravlje. Evo na koje načine lan pomaže vašem tijelu: 1. Lan pomaže zdravlju srca i krvnog sistema. Pretjerano visoka koncentracija omega-3 masnih kisjelina smanjuje procenat lošeg holesterola. Riblje ulje i alge su takođe dobri izvori esencijalnih masnih kisjelina.

2. Lan pomaže zdravlju debelog crijeva. Ima antikancerogena svojstva, a kao prirodni lubrikant i bogat izvor vlakana, smanjuje mogućnost pojave zatvora.

3. Konzumacija lana može osnažiti imunitet. Jedna studija je pokazala da su upale plućnog sistema rjeđe i manje ozbiljne kod djece školskog uzrasta koja uzimaju manje od kašikice lanenog ulja dnevno, nego kod djece koja ga uopšte ne uzimaju.

4. Lan sadrži masnoće koje su temelj za izgradnju mozga.

To je posebno važno u razdoblju kada dječiji mozak najbrže raste — prije rođenja i u ranom djetinjstvu. Bilo bi dobro kada bi majke tokom trudnoće i dojenja uzimale jednu kašiku lanenog ulja dnevno.

5. Lan pomaže zdravlju kože. Svojim pacijentima koji imaju suvu kožu, ekcem ili preosjetljivost na sunce, preporučujem laneno ulje kao dodatak prehrani.

6. Stabilizovanjem količine šećera u krvi lan može smanjiti tegobe dijabetesa.

7. Masnoće iz lana mogu pridonijeti gubitku viška kilograma. Materije bogate esencijalnim masnim kisjelinama, kao što je lan, ubrzavaju tjelesni metabolizam potpomažući izgaranje suvišnih, nezdravih masnoća u tijelu. Ukoliko jedete “dobre” masnoće, vjerovatnije je da će vaše tijelo skladištiti upravo onoliko masti koliko mu treba.

To se naziva termogeneza — proces u kojem se posebne masne ćelije (tzv. smeđe) prebacuju u “višu brzinu” i sagorijevaju više masti, ako ih aktiviraju esencijalne masne kisjeline, posebno gamalinolenska kisjelina (GLK).

Mnogobrojne su potvrde da se manje žudi za masnom hranom ako u prehrani ima dovoljno zdravih masnoća.

Dnevna doza omega-3 masnih kisjelina mogla bi biti važan dio programa za kontrolu težine.

KORIŠĆENJE LANENOG ULJA Ne koristite laneno ulje za kuvanje. Ulja bogata esencijalnim masnim kisjelinama nisu dobra za kuvanje.

Visoka temperatura može čak da te zdrave masnoće pretvori u štetne. Laneno ulje dodajte hrani nakon kuvanja ili pri posluživanju.

Lan ima mnogo vrlina, ali ima i jednu manu: brzo postaje užeglo. Zdrave masnoće se po pravilu brzo kvare, a jedini izuzetak je maslinovo ulje. (Ulja s dugim rokom trajanja su zapravo hidrogenizovane masti koje su, naravno, štetne.)

Da biste spriječili kvarenje: Kupujte samo laneno ulje koje je stajalo u frižideru i koje se prodaje u tamnim flašama.

Laneno ulje držite u frižideru, u flaši čvrsto zatvorenoj poklopcem.

Smanjite, koliko je god moguće, izloženost ulja toploti, svjetlosti i vazduhu.

Budući da će ulje postati užeglo otprilike 6 sedmica nakon cijeđenja, kupujte laneno ulje u manjim flašama, zavisno od toga koliko ga brzo trošite.

Uzimate li laneno ulje s hranom, možete čak povećati prehrambenu vrijednost drugih namirnica.

Istraživanja pokazuju da dodavanje lanenog ulja u hranu bogatu sulfatnim aminokisjelinama kao što su fermentirani mliječni proizvodi (npr. jogurt), povrće iz porodice kupusnjača, te proteini životinjskog porijekla, morskih plodova i soje, pomaže esencijalnim masnim kisjelinama da se ugrade u ćelijske membrane. Pomiješano s jogurtom, laneno ulje postaje emulzija pa ga tijelo može bolje probaviti i iskoristiti.

Laneno ulje je nadjelotvornije kada se uzima s antioksidansima kao što su vitamin E i karoten, te nekim drugim materijama, npr. vitaminom B6 i magnezijumom.

Iako jedna kašika lanenog ulja dnevno ne obećava savršeno zdravlje, sigurno je da vam može biti od pomoći.

57

TRETMAN HIRUDOTERAPIJE Piše: Dr Vladimir Zinovjev, spec. za rehabilitaciju Hirudoterapija – to je jako stari metod liječenja raznih bolesti u kojem se koriste medicinske pijavice. Kada je riječ o pijavicama smatra se zaostalim asociranje na blato.

Medicinske pijavice se u današnje vrijeme trijumfalno vraćaju u prestižne i napredne klinike i medicinske centre.

Pijavice nemaju sebi ravnih među prirodnim ljekovitim preparatima.

Tokom hiljadu godina čovjek koristi pijavice u medicinske svrhe, i za to vrijeme on je stekao ogromno iskustvo u korišćenju ovog “živog lijeka”. Dobro su poznate tačke na koje se za liječenje raznih oboljenja stavljaju pijavice. Kao pravilo, ona se nalazi neposredno u području oboljelog organa, ili u tačci akupunkture koja je vezana za oboljeli organ. Hirudoterapeuti ponekad povjeravaju samim pijavicama da izaberu “tačku” na koju će da djeluju, i one uglavnom ne griješe.

Dakle, na tijelo pacijenta stavljaju se pijavice u određenoj tačci — obično 5 ili 7 za jednu seansu. Pravilo je da se pacijent plaši prvog ujeda pijavice. Međutim, ujed pijavice se može uporediti sa ujedom komarca i mnogo manje je bolan od obične injekcije. Pijavica probada kožu u određenoj biološki aktivnoj tačci i postepeno uvodi u krv bolesnika sekret svojih pljuvačnih žlijezda. To dovodi do smirenja patoloških procesa, ali zna i da isprovocira stari skriveni patološki proces koji će kasnije da dovede i do izlječenja. Uz to, sekret pljuvačnih žlijezda dezinfikuje krv bolesnika. Zašto je ponekad ujed pijavice efikasniji od injekcije? Zato što se injekcijom lijek više ili manje

58

ravnomjerno raspoređuje po cijelom tijelu, dok pijavica “radi” samo na oboljelom dijelu tijela. U zoni uticaja nalazi se oko 70–80% svih biološki aktivnih sredstava koje pijavica uvede u krv bolesnika.

Kada se sekret ubrizga u krv bolesnika, pijavica rasterećuje krvotok pijući krv. Gubitak krvi za vrijeme tretmana je nevelik — ne više od 20ml. Istu količinu krvi bolesnik izgubi u narednih nekoliko sati, dok se krv ne zaustavi.

Curenje krvi i limfe na mjestu ujeda, može da potraje i tokom cijelog dana poslije procedure — to uopšte nije opasno, curenje ne treba zaustavljati.

Takođe, može se pojaviti i vrtoglavica. U svakom slučaju, preporučuje se pijenje toplog čaja i boravak u krevetu.

Tretman hirudoterapije traje oko sat vremena. Pijavice same određuju kada mogu da završe sa “radom” i otpadaju sa mjesta ujeda. Ljekar-hirudoterapeut određuje individualno, za svakog pacijenta, trajanje liječenja pijavicama u zavisnosti od stanja pacijenta, ozbiljnosti patologije, rezultata liječenja. U prosjeku je potrebno oko 7–12 tretmana koje bolesnik posjećuje 1–3 puta sedmično.

Hirudoterapija se može koristiti kao samostalni metod liječenja, a može se kombinovati sa drugim metodama, najčešće sa fitoterapijom. Dobri rezultati se dobijaju pri kombinovanju hirudoterapije, homeopatije i fizioterapije.

Ljekar, takođe, određuje šta je konkretno bolesniku neophodno.

U današnje vrijeme stari metod hirudoterapije stiče drugu mladost i njegova potražnja raste, uključujući i Crnu Goru.

Hajdučka trava

Trava iva

sporiš, stolisnik (lat. Millefolii herba)

(narodna imena: ivica, dubačac, gorski cmilj) Lat. Teucrii montani herba

Naziv biljke potiče od Ahila, mitološkog junaka koji je njome iscijelio ranu.

Stabljika ima dosta listova, vunasto je dlakava. Listovi su perasto dijeljeni. Središnji cvjetovi su prljavo bijeli. Ovo je široko rasprostranjena vrsta.

Biljka se bere u cvijetu, i to samo 1 cm ispod krune cvijeta. Suši se u hladovini i na promaji. U narodu se koristi od davnina. Korisna je u liječenju lošeg varenja, bolova u stomaku, trovanja, tečne stolice, nepravilnog ciklusa, za regulisanje apetita, kod reumatskih problema, za poboljšanje cirkulacije.

Hajduci su, po predanju, uvijek nosili fino samljeveni prah od hajdučke trave koji su stavljali na rane i u meleme za liječenje rana. Tanini i etarsko ulje sprečavali su infekcije i pomagali u bržem zarastanju rana. Hajdučka trava se u narodnoj medicini koristi i u spoljašnjim tretmanima, kao antiseptik.

Kupka: U 2 litra provrele vode potopi se 50 gr hajdučke trave. Ovo se ostavi poklopljeno 10 minuta, procijedi se i koristi za spoljašnji tretman.

Za piće: jednu kafenu kašiku hajdučke trave preliti sa 2.5 dcl provrele vode. Ostaviti 10 minuta poklopljeno. Procijediti i u toku dana popiti 0.5-1 litar čaja.

Naziv roda ove biljke potiče od antičkog junaka Teucera koji je otkrio njenu ljekovitost.

Izgled biljke - Nizak žbun sa poleglim stabljikama. Listovi dugi 0.25 cm, široki 2–3 milimetra. Cvjetovi rastu u cvastima, na kratkim drškama. Krunica je žućkasta. Bere se u cvijetu, i to nadzemni dio, a suši se u hladovini i na promaji.

Iva spada u grupu aromatičnih gorkih biljki. Dr Tucakov navodi da narod ima ogromno povjerenje u ljekovitu moć trave ive. Postoji i izreka vezana za ivu koja govori da je njena primjena u narodu široka.

Zaklela se trava iva da od mrtvog pravi živa.

Koristi se kod tegoba sa varenjem i disanjem, pomaže kod bronhitisa, kašlja, problema sa želucem, u liječenju grčeva organa za varenje, slabog apetita, jačanja organizma. Raste na ogoljelim terenima. ČAJ: Jedna kafena kašika suve biljke prelije se sa 0.25 dcl provrele vode. Ovo se ostavi poklopljeno 10 minuta. Potom se procijedi. Tokom dana piju se 2-3 šolje čaja. Može se piti i u toku dužeg vremenskog perioda.

Imunoenergetik jača imunitet

kod gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija ( kandida, stafilokoka, streptokoka....)

ORGANSKI PČELINJI PROIZVODI NA BAZI MEDA, POLENA, PROPOLISA, MATIČNOG MLIJEČA I ORGANSKOG LJEKOVITOG BILJA D.O.O. IN SPE BAR ul. J. Tоmaševića 32 www.eliksir.co.me, e-mail: orlando@t-com.me

veleprodaja: 00382 78 101 440 maloprodaja: 00382 30 316 397

Začinsko bilje - tajno djelovanje Piše: Mr ph Pavle Jurlina Vjekovima se začini i biljke koriste u mnogim kulturama kako bi se istakla aroma hrane. Rane kulture su tako prepoznale vrijednost korišćenja začina i bilja u čuvanju hrane, a takođe i njihov medicinski učinak na ljudsko zdravlje.

Naučna istraživanja od druge polovine 19. vijeka dokumentovala su bakteriostatsko djelovanje nekih začina, biljaka i njihovih aktivnih komponenata.

Antimikrobni uticaj začina i biljaka

Efekat prisutnosti tih začinskih biljaka proučavao se u prehrambenim proizvodima kao što su marinade, umaci, hljeb, riža, riblji i mesni proizvodi.

Masne kisjeline, proteini, voda, so, adekvatna su podloga u proizvodima za razvoj i rast mikroorganizama. To samo pokazuje da prehrambeni proizvodi koji imaju takav sastav moraju biti začinjeni kako bi se inhibirao rast mikroorganizama.

Inhibitorski uticaj pojedinih začina na pojedine rodove mikroorganizama Začinsko bilje

Mikroorganizmi Salmonella typhymurium, Escherichia coli, Staphylococcus Bijeli luk aureus, Bacillus cereus, Bacillus subtilis, mikotoksinogeni rodovi: Aspergillus, Candida albicans Luk Aspergillus flavis, Aspergillus parasiticus Cimet mikotoksinogeni rodovi Aspergillus, Aspergillus parasiticus Klinčić mikotoksinogeni rodovi Aspergillus Gorušica mikotoksinogeni rodovi Aspergillus Pimet mikotoksinogeni rodovi Aspergillus mikotoksinogeni rodovi Aspergillus, Salmonella spp., Vibrio Origano parahaemolyticus Bacillus cereus, Staphylococcus aureus, Vibrio Ruzmarin parahaemolyticus Lovor Clostridium botulinum Bacillus cereus, Staphylococcus aureus, Vibrio Kadulja parahaemolyticus Timjan Vibrio parahaemolyticus

Mikrobiološka kontaminacija začina

Opisni uticaj nekih začina i biljaka na inhibiciju rasta mikroorganizama Začini i biljke Cimet, klinčić, gorušica Pimet, lovor, kumin, korijander, kim, origano, ruzmarin, kadulja, timjan Crni papar, paprika, ingver

Inhibicioni uticaj Vrlo snažan Snažan Srednji

Studije iz posljednje dekade prošlog vijeka potvrdile su da rast gram pozitivnih i gram negativnih mikroorganizama koji kontaminiraju hranu (bakterije, kvasci, i plijesni) može biti inhibiran pomoću začinskog bilja — bijelog luka, luka, cimeta, klinčića, timijana, kadulje i drugih.

60

Začinsko bilje može biti mikrobiološki kontaminirano zbog uslova u kojima je raslo i dozrijevalo ili uslova branja. Na začinskom bilju su nađene su spore Clostridium perfrigensa i Bacillus cereusa. Kontaminirani sirovi začini uzrok su kvarenja hrane u koju je dodan kontaminirani začin. U sirovim začinima jače antimikrobiološke aktivnosti, kao što su kadulja, klinčić, origano, prisutno je manje mikroorganizma.

Sirovo začinsko bilje se dekontaminira etilen-dioksidom, radijacijom i drugim prihvaćenim metodama.

Oleorezini začina – sigurni od mikrobiološke kontaminacije Najdjelotvornije je korišćenje oleorezina začina s visokim procentom aktivnih materija, koji su potpuno sigurni od

bilo kakve mikrobiološke kontaminacije.

Oleorezini su pomoću otapala ekstrahovane aktivne, isparljive i neisparljive komponente biljaka. Neisparljive komponenete začina su u stvari aktivne komponente koje određuju ukus i aromu tipičnu za pojedini začin kao što je piperin u crnom papru, ili kapsaicinoidi u paprici, a isto tako neisparljive komponete su pigmenti (hlorofili, karotenoidi, kurkuminoidi), voskovi i biljna ulja (mono-, di- i trigliceridi).

Dozvoljena otapala koja se upotrebljavaju u tu svrhu su aceton, heksan, etil-acetat, etilni alkohol i ugljični dioksid.

Oleoresini su uglavnom tečni, a konzistencija im varira od tečne do polutvrde paste.

Praškasti “Spray dried” enkapsulirani oleoresini dobijaju se metodom ekstrakcije iz sirovih začinskih biljaka, suše na vazduhu i miješaju sa gumom arabikom koja formira zaštitni sloj oko čestice aromatske materije. Funkcija tog sloja od prirodnog materijala jeste zaštita od mikrobiološke kontaminacije, produžavanje roka trajanja proizvoda u koji se dodaje jer se postepeno otpuštaju aromatske materije i aktivne komponente bakteriostatskog učinka.

Antimikrobne komponente u začinskom bilju ZAČINSKO BILJE PIMENT BOSILJAK LOVOR

ANTIMIKROBNE KOMPONENTE EUGENOL ESENCIJALNA ULJA PIPERIN

CRNI PAPAR

KUMARIN

OBIČNI KIM PAPRIKA KLINČIĆ KORIJANDER KOPAR BIJELI LUK

KAPSAICIN EUGENOL ESENCIJALNA ULJA ALICIN, AJOEN SAPONINI TERPENOIDI

GINSENG

SAPONINI

HMELJ REN MUŠKATNI ORAŠČIĆ CRVENI LUK RUZMARIN ESTRAGON TIMJAN KURKUMA

AKTIVNOST NA POJEDINE E VR V VRSTE RST RS STE TE M. M MO M.O. O. O. GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST BAKTERIJE, SALMONELA LMO LM MON ONE NEL ELA LA BAKTERIJE, GLJIVE IVE V VE GLJIVE, LACTOBACILLUS, ACT AC CTO TOB OBA BAC ACI CILL LLU LUS US, MICROCOCUS, E. COLI, L , E. FAECALIS LI FAE FA AEC ECA CAL ALI LIS BAKTERIJE, GLJIVE, IVE VE, VE E, VIRUSI V RU VI RUS USI SI BAKTERIJE GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST BAKTERIJE, GLJIVE IVE V VE BAKTERIJE GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST E.COLI, S SP SPOROTHRIX POR PO ORO ROT OTH THR HRI RIX IX SCHENCKII,STAPHYLOCOCCUS, PHY PH HYL YLO LOC OCO COC OCC CCU CUS US, TRICHOPHYTON N

LUPULON, HUMULON TERPENOIDI

GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST

ALICIN ESENCIJALNA ULJA KAFEINSKA KISJELINA, TANINI KAFEINSKA KISJELINA, TIMOL, TANINI KURKUMIN, ESENCIJALNO ULJE

BAKTERIJE, CANDIDA NDI ND DIDA D GENERALNA AKTIVNOST KTI KT TIVN VNO NOS OST ST VIRUSI, SPORE VIRUSI, BAKTERIJE, R JE RI JE, E, GLJIVE GLJ GL LJI JIVE V BAKTERIJE, PROTOZOE OTO OT TOZ OZO ZOE OE

Začinsko bilje koje se dodaje u mesne i riblje proizvode osim aromatizovanja ima i vrlo jak bakteriostatski učinak zahvaljujući njihovim aktivnim komponentama: alkoholi, aldehidi, esteri, terpeni, fenoli, organske kisjeline i mnoge druge koje još nisu identifikovane.

Mehanizmi djelovanja su sljedeći: Alkoholi — denaturacija proteina i otapanje lipida Aldehidi — inaktiviranje proteina Fenoli — razaranje citoplazmine membrane, denaturacija proteina Organske kisjeline — inhibitori metabolizma, ponajviše škode plijesnima. Djelovanje nije povezano s njihovom kisjelošću.

61

Odlazak zvijezda

Patrik Svejzi

Godina 2009. ostaće upamćena i po tome što su umrle neke slavne ličnosti.

Među njima i Majkl Džekson, Patrik Svejzi, Fara Fosit, Dejvid Karadin, Nataša Ričardson, Stiven Gejtli i Britani Marfi Majkl Džekson Smrt kralja popa Majkla Džeksona vjerovatno je najkontroverznija smrt ove godine, ako ne i decenije. Majkl Džekson, jedna od najvećih zvijezda pop muzike XX vijeka, preminuo je u 50. godini u bolnici u Los Anđelesu, gde je 25. juna prenijet nakon što je imao zastoj srca. Umro je nedugo nakon objavljivanja velikog povratka na muzičku scenu.

Vijest o smrti pop ikone uzburkale su javnost širom svijeta koja je u nevjerici pratila medijske izveštaje. Za svojim idolom i dalje tuguju obožavaoci iz svih krajeva planete Azije, Afrike, Evrope, Amerike...

Patrik Svejzi Patrik Svejzi preminuo je u 57. godini, nakon gotovo dvogodišnje borbe s rakom pankreasa. Proslavio se ulogom učitelja plesa u filmu „Prljavi ples“ iz 1987, kao i filmom „Duh“. Svejzi će biti upamćem ne samo po filmskoj karijeri, već i po hrabroj borbi sa rakom, od kojeg je preminuo. Do karaja života je ostao vedar i nije gubio nadu niti kada je izgledalo kao da nade uistinu nema. Njegova supruga je u spomen Svejziju osnovala udruženje koje pomaže u liječenju i borbi protiv raka.

62

Majkl Džekson

Fara Fosit Posle tri godine naporne borbe sa rakom američka glumica Fara Fosit morala je da se preda. Višestruka dobitnica Zlatnog globusa umrla je u 62. godini u bolnici Santa Monika. Fari Fosit dijagnostikovan je rak debelog crijeva 2006. godine. Do posljednjeg tenutka s njom je bio Rajan O Nil, dugogodišnji pratilac. Iako je govorila da je on njena velika ljubav pa je pred smrt željela da se ponovo uda za njega, sav je novac ostavila svome sinu, liječenom zavisniku, Redmondu.

povrede prebačena je prvo u bolnicu u Montrealu, a onda prebačena je u Njujork.

Nataša Ričardson je dobitnica pozorišne nagrade Toni 1998. za ulogu u mjuziklu Kabare, i svoje najznačajnije uloge ostvarila je upravo u pozorištu. Pored toga, pojavila se u više od 20 filmova, među kojima su i „Nel“ u kojem je glumila zajedno sa suprugom Lajamom Nisonom i Džodi Foster. Ima dva sina stara 12 i 13 godina iz braka sa Lajamom Nisonom

Stiven Gejtli

Dejvid Karadin Junak filmskih serijala "Kung Fu" i "Kill Bill" Dejvid Karadin pronađen je mrtav u hotelskoj sobi u Bangoku. Karadin (72) je u Tajlandu snimao novi film. Tajlandska policija je šturo saopštila kako je glumac pronađen obješen u apartmanu 352 hotela "Park Nai Lert" u Bangkoku. Čistačica ga je pronašla polugolog u ormaru u sobi. Britanski mediji su, prema običaju, među prvima došli do detaljnijih informacija i prenijeli kako je zvijezda "Kill Billa" i serije "Kung Fu" preminuo zbog seksualne igre koja je završila tragično.

Nataša Ričardson Britanska filmska i pozorišna glumica Nataša Ričardson preminula je 18. marta u Njujorku u 45. Godini. Ričardson, kćerka glumice Vanese Redgrejv i reditelja Tonija Ričardsona, zadobila je tešku povredu na skijanju u Kanadi, u skijaškom centru Mon Tramblan u Kvebeku. Poslije

Zvijezda grupe "Bojzon" Stiven Gejtli, koji je umro na španskom ostrvu Majorki, preminuo je prirodnom smrću. Autopsija je pokazala da je 33. godišnji Irac umro od edema pluća - pojave vode u plućima. Gejtli je pronađen mrtav, u kući u kojoj je bio na odmoru sa svojim partnerom Endruom Koulsom sa kojim je 2006. sklopio građanski brak. Bend "Bojzone" je bio jedan od najpopularnijih irskih sastava 1990-ih, koji se 2007. ponovo okupio, a krajem prošle godine saopštio je da se ponovo sprema za turneju i najavio album za 2010. godinu.

Britani Marfi Američka glumica Britani Marfi umrla je od srčanog udara u 33. godini. Prema prvim nalazima patologa, glumica je umrla prirodnom smrću. Britani Marfi prevezena je u bolnicu kada je njen muž, britanski scenarista Sajmon Mondžak pozvao hitnu pomoć.

Poslije neuspešne reanimacije, bolnički ljekari konstatovali su smrt.

Američka glumica igrala je u filmovima "Gradske djevojke", "Upravo vjenčani", "Osam milja" sa reperom Eminemom, trileru "Nikom ni riječi" sa Majklom Daglasom, "Neprilagođena" sa Vinonom Rajder i Anđelinom Džoli kao i u ostvarenju Roberta Rodrigeza "Grad grijeha". Britani Marfi je bila i pjevačica.

63

IMUNITET DJETETA -

SEDAM KORAKA U NJEGOVOM UNAPRJEĐIVANJU

Piše: Dr Nataliya Tkach spec. pedijatar Hladne sezonske prilike, prehlade, nedovršen razvoj imunog sistema kod djece - razlog su za razmišljanje o tome kako da zaštitimo dječiji organizam od štetnih faktora okoline i zaraznih bolesti. Prema statistikama kojim trenutno raspolažemo, preko 70% djece predškolskog uzrasta ima oslabljen imuni sistem, posebno u gradskim sredinama.

Znaci opadanja imuniteta • Virusne infekcije se javljaju više od 4, 5 puta tokom godine, posebno u proljeće i na jesen.

• Djeca se dugo oporavljaju nakon bolesti.

• Djeca su sklona pojavi gljivičnih infekcija, čije liječenje dugo traje, a nema vidljivih rezultata.

• Pokazujući preosjetljivost imunog odgovora, kod djece se nerijetko razvijaju alergijske reakcije na hranu i ljekove.

• Dječija priroda je ćudljiva. Brzo se umaraju, kapriciozna su, imaju nemiran san, dugo spavaju.

• Česti su problemi sa probavom: zatvor, proliv.

Ako je kod djece prisutan neki od navedenih znakova oslabljenog imuniteta, potrebno je preduzeti mjere jačanja imunološkog sistema. Ono mora biti stalno, ne povremeno.

Posebno treba da su oprezni roditelji koji se ne mogu pohvaliti besprekornim zdravljem.

Uzroci smanjenja imuniteta kod djece Postoje brojni razlozi koji dovode do promjene imunog statusa. Evo nekih od njih: • Trauma rođenja; • Komplikacije u toku trudnoće (naročito u per. od 20–28 sedmice); • Genetska predispozicija; • Nedostatak vitamina (gipovitaminoza);

64 60

• Kratak period dojenja (manje od 6 mjeseci); • Nepravilno uvođenje prihrane izaziva višak/manjak hranjljivih materija; • Remećenje gastrointestinalnog trakta; • Nepravilna upotreba ljekova; • Teške psihičke traume; • Loša ekologija; Kako poboljšati i ojačati oslabjeli imuni sistem djeteta?

Postoji mnogo prirodnih načina da se poboljša imunitet kod djece, ali se to kod većine mladih stanovnika ne može postići bez dodatnih ljekova. Međutim, mnogi roditelji misle da djetetov imunološki sistem treba jačati u jesen, kad se pojave oboljenja. Ovo je jedna od najčešćih zabluda - jačanje imuniteta ne dešava se momentalno. Da bi stvorio moćnu barijeru protiv infekcija, organizmu su potrebna oko 2 mjeseca. Zato je najbolje vrijeme za stvaranje imuniteta - ljeto. Put ka zdravlju nije toliko komplikovan koliko to na prvi pogled izgleda. Nudim vam sedam osnovnih koraka koji dovode do postizanja željenog cilja jakog imuniteta i dobrog zdravlja.

Prvi korak. Dispanzerizacija Ako je dijete tokom godine često bolesno, dijete morate pregledati kod pedijatra, gastroenterologa, imunologa, otorinolaringologa, ili stomatologa. Dijete se mora testirati kako bi se odredio uzrok oslabljenog imuniteta: nalaz stolice za disbiozu, nalaze krvi za IgE, IgG, IgM, IgA i dr. Zavisno od kliničke slike prehlade ljekaru je potrebno priložiti dodatne testove, kao npr. nalaz mikoplazme i pneumocisti, ili nalaz krvi/bris grla kod djece sa upornim kašljem. Posebnu pažnju treba posvetiti hroničnim bolestima.

Hronične upale sinusa, upale krajnika, adenoiditis, atipične infekcije izazvane patogenima tipa: mikoplazme, pneumociste, hlamidije — sve to utiče na dječiji imunitet. Čak i karijes može da izazove slabljenje imuniteta, a nerijetko je uzročnik prehlada.

Ako se kroz tako obuhvatan pregled uspije pronaći razlog nastanka hronične infekcije, onda, dakle, sljedeće godine

vaše dijete neće biti tako često bolesno.

Drugi korak. Majčino mlijeko U svijetu je, nažalost, mali procenat žena koje doje djecu do šest mjeseci (svega 30%), a one koje to rade do dvije godine - prava su rijetkost. Majka treba da zna da je dugotrajno dojenje jako zdravo.

Važno: Ne preporučuje se prestanak dojenja u ljetnjim mjesecima, jer je tada moguća pojava crijevnih infekcija. Ako ne možete da prekinete dojenje u proljeće, onda to treba da sačeka bar do septembra.

Treći korak. Oprez sa crijevnim traktom Stanje crijeva ima veliki značaj za opšti imunitet. Tu treba da se stimuliše sinteza imunoglobulina i imunokompetentnih ćelija. Većina korisnih materija ulazi u organizam sa hranom i apsorbuje se u crijevima. Postoji i nekoliko miliona ćelija limfne imunokompetentne geneze koje se stalno bore za naše zdravlje. Bolest crijeva je nepremostiva prepreka za apsorpciju korisnih sastojaka iz hrane, vitamina i ljekova. Stanje ovog trakta direktno je povezano sa ukupnim stanjem zdravlja.

Ako želite da ovaj sistem normalno funkcioniše, starajte se da dijete uzima što više mineralne vode (bez gasa), mlječne proizvode i hranu bogatu vlaknima. U složenijim slučajevima, kada je uzrok gastrointestinalnih tegoba disbakterioza, neophodno je napraviti posebnu analizu koja će preuzeti neophodni kurs liječenja. Četvrti korak. Vitamini Aktivni imunološki stimulansi kod djece su antioksidansi.

Oni uspostavljaju stabilnost molekula, ćelija i tkiva, zaustavljaju procese oksidacije i time štite organizam od bolesti. Antioksidansi su vitamin C, E, betakaroten, glutation 6, selen, bakar, magnezijum i aminokisjelina L-cistein.

Ovim supstancama su bogate žitarice, mahunarke, svježe povrće i voće, kao i biljna ulja.

Nažalost, nepovoljna ekološka sredina, korišćenje različitih đubriva, loš kvalitet vode, termička obrada hrane i druga dostignuća civilizacije, dovode do činjenice da prirodni proizvodi nisu u stanju da obezbijede dnevne potrebe čovjeka kada su u pitanju vitamini i minerali. Dakle, čak ni tokom ljeta, kada je dosta svježeg povrća i voća, ne odustajte od uzimanja multivitaminskog kompleksa. Oni su u praktično istom sastavu i razlikuju se samo oblik izdavanja i prisustvo raznih aroma i aromatičnih agensâ.

Peti korak. Imunostimulansi Postoji mnogo ljekova koji stimulišu i modeliraju imuni sistem djece, koji se može dodijeliti bez studija imunog statusa. To su biljni adaptogeni. Ovi ljekovi su na bazi ehinacee, žen-šena, sibirskog kedra, eleuterokoka, korijena alteje, shizandra, rodiola rozee. Oni preventivno doprinose jačanju imuniteta kod djece. Naravno, izbor preventivnog

lijeka i doziranje treba da odredi ljekar. Davanje povećane doze može da dovede do suprotnog rezultata - ugnjetavanja imunog sistema.

Djeca koja su godinama patila od čestih otitisa, gnojnog zapaljenja krajnika, bronhitisa, treba da piju profilaktični kurs ljekova za zaštitu protiv stafilokoka, streptokoka, hemofilne influence i klebsiele. Najčešći ljekovi iz ove serije su: “Ribomunil”, “Bronhomunal”. Osnovu njihovih aktinosti čini podsticanje imuniteta kroz pružanje informacija organizmu o mogućim bakterijskim patogenima.

Pored toga, za sprečavanje prehlada veoma je korisno da se dijete nauči da pije baktericidne napitke - od kamilice, nevena, kantariona, ili posebni čaj za djecu (od kukova, nane, kamilice). Posle jela čaj ili tinktura ispiraju otpatke hrane na krajnicima i daju baktericidno dejstvo na sluznici. Šesti korak. Terapijske vježbe Terapijske vježbe mogu pouzdano zaštititi djecu od prehlade, čime se da ojačati imunitet djeteta. Kad dijete pere zube ili se umiva, treba ga podsticati da vrhom jezika dodiruje bradu, što treba da traje 3-10 sekundi. Tim postupkom se naglašava jezik, gornji svodovi usta, poboljšava cirkulacija krvi, limfni protok, sanacija grla, evakuacija sluzi u kojoj se nalaze neželjeni gosti, bol u grlu i drugi problemi. Vrlo je korisno zagrijati vrat svakog jutra.

Spora rotacija glave lijevo–desno. Ova vježba radi se zbog zaušnih limfnih žlijezda i štiti ih od upale.

Sedmi korak. Odmor i spavanje Odraslo dijete treba da bude u krevetu po mogućnosti posle 10.00h. San u trajanju 8–10 sati omogućava uspostavljanje organizma posle dnevnog opterećenja.

Zdravlja Vama i Vašoj djeci!

65

VAKCINACIJA (IMUNIZACIJA) DJECE Značaj vakcinacije Vakcinacija podrazumijeva stvaranje imuniteta organizma, tj. otpornosti na različite zarazne bolesti. U organizmu vakcinisane osobe stvaraju se specifična antitijela, koja je štite od različitih infekcija, koje bi u slučaju obolijevanja izazvale smrt ili trajna oštećenja, invaliditet i hendikep. Na te infekcije organizam je najosjetljiviji u najranijem životnom dobu, jer je tada imunobiološka otpornost nedovoljno razvijena. Zato se sa vakcinacijom počinje u najranijem dječjem uzrastu, dok je novorođenče još u porodilištu, kada dobija vakcinu protiv: tuberkuloze i teških oblika tuberkuloze (tuberkuloznog meningitisa i milijarne tuberkuloze), BCG vakcina.

Sljedeća vakcina je sa 2 mjeseca: Di Te Per I, Polio (OPV) I i Hepatitis B I. Sa 3 mjeseca: Act-HibIi Hepatitis B II.

Sa 4 mjeseca: Di Te Per II, OPV II, Act-Hib II. Sa 5,5 mjeseci: Di Te Per III, OPV III, Act-Hib III. Sa 9 mjeseci: Hepatitis B III doza. Nekada se ova vakcina može dati i sa 12 mjeseci, istovremeno sa MMR vakcinom.

Sa 12 mjeseci: MMR I vakcina.

Sa 18 mjeseci: Di Te Per R 1, OPVR 1 i Hib R 1.

Sa 5–8 godina (pri upisu u osnovnu školu ili u toku školske godine):DiTe/d T, OPVR 2, MMR II. Sa 13–15 godina (VIII razred osnovne škole): Dt, OPVR 3.

Sa 17–19 godina (završni razred srednje škole): TT vakcina.

Ovaj kalendar vakcinacija važi od 2006. godine.

SKRAĆENICE ZA POJEDINE VAKCINE: Di Te Per (difterija, tetanus, pertusis — veliki kašalj).

OPV (oralna polio vakcina, vakcina protiv poliomijelitisa — dječje paralize).

Act-Hib (vakcina protiv Haemophylus influenzae, tip B, bakterije uzročnika meningitisa, teških upala pluća, sepse, upala kostiju i zglobova, epiglotitisa).

MMR (Morbilli — male boginje, frust, Mumps — zauške, parotitis, Rubella — rubeola, šarenka, crvenka).

Postoji Pravilnik i Kalendar obaveznih vakcinacija, koje se sprovode u toku cijele godine, određenim redosljedom i razmakom između pojedinih doza i vrsta vakcina.

Zahvaljujući vakcinaciji iskorijenjene su mnoge zarazne bolesti, od kojih se dotada umiralo ili ostajale trajne posljedice u obliku invalidnosti i psihomotorne retardacije.

Smatra se da će sidu (HIV), koju nazivamo kugom 20. i 21. vijeka, jedino vakcina moći da spriječi i iskorijeni. Radi se i na pronalasku vakcine protiv zubnog kvara (karijesa).

Zašto je važno biti vakcinisan?

Biti vakcinisan ima ne samo zdravstveni (medicinski) i epidemiološki značaj, jer štite od zaraznih bolesti, već je važno i iz administrativno-pravnih potreba.

Administrativno-pravne potrebe su: da bi dijete moglo da se primi u vrtić, školu, fakultet, da putuje u inostranstvo, da pođe u vojsku, kod povređivanja (kod tetanusa i hepatitisa), uvijek se vrši provjera kalendara vakcinacija i po potrebi se vrši dopunska, vanredna vakcinacija.

Od kada je uvedena vakcina protiv zauški (parotitisa), rubeole i malih boginja (Morbilli), tzv. MMR vakcina, kod vakcinisanih nije bilo ovih bolesti, niti komplikacija ovih bolesti. Na primjer, prije uvođenja ove vakcine, početkom osamdesetih godina, česte su bile upale moždanica

DONATOR D.O.O.

Kuće Rakića bb, 81206 Tuzi, Podgorca, tel: 020 870 058, 020 870 059, e-mail: donatorp@cg.yu

(meningitis) i sterilitet poslije upala testisa i jajnika.

Rubeola je danas izuzetno rijetka ili je uopšte nema, a inače je opasna naročito u prva tri mjeseca trudnoće, jer bi se rodila djeca sa anomalijama srca, mozga i očiju.

Morbilli (male boginje, frust) su opasne za nastanak upale pluća i mozga (encefalitis), kao komplikacija, ali zahvaljujući vakcinaciji nema niti morbilla, niti ovih komplikacija.

Hepatitis B vakcina (HBV) je takođe u programu, štiti od zarazne upale jetre (hepatitis B), čije posljedice mogu biti: ciroza jetre i karcinom jetre. Kod vakcinisanih sa ovom vakcinom nema rizika ni za hepatitis B, niti za navedene posljedice koje hepatitis izaziva. HBV vakcina se daje sa 2, 3 i 9 mjeseci.

Hib vakcina se daje u 4 doze, prva doza sa 3 mjeseca, druga doza sa 4 mjeseca, treća sa 5, 5 mjeseci i revakcina sa 18 mjeseci. Vakcina sprječava infekcije koje uzrokuje bakterija Haemophylus influenze B, a to su upale moždanica (meningitis), teške upale pluća (pneumonije), upale kostiju i zglobova (osteomijelitisi i artritisi), sepsa i druge teške infekcije, kao i teško oboljenje epiglotitis, koje mogu često biti i letalne (smrtonosne) ili sa teškim posljedicama.

Mnoge studije pokazuju da se od meningitisa uzrokovanog bakterijom Hemofilus izliječi oko 50% oboljele djece, dok ostali, ako prežive, ostaju hendikepirani, sa teškim oštećenjem sluha, poremećajem govora, a česte su paralize, epilepsije i razni stepeni psihomotorne retardacije (zaostalosti). Do 9-og mjeseca treba da se razvije BCG ožiljak na lijevom ramenu, ako se dotada ili do 11–12

mjeseca ne razvije BCG ožiljak, ponoviti BCG vakcinu, tj. revakcinisati dijete.

Vakcinacija protiv gripa (influenze) Ako postoji hronično oboljenje vitalnih organa (srca i krvnih sudova, pluća, bubrega, dijabetes, astma, itd.), onda treba, ako procijeni izabrani pedijatar, vakcinisati dijete sa tom vakcinom. Za djecu stariju od 7 godina, ako imaju neko od ovih hroničnih oboljenja, a indikuje se da primi vakcinu protiv gripa, treba dati “klasičnu” vakcinu protiv gripa. Za djecu mlađu od 7 godina, postoji tzv. „vodena” ili “split” vakcina protiv gripa, koju mogu primiti djeca tog uzrasta, samo ako to odredi ordinirajući pedijatar ili subspecijalista. Vakcina protiv gripa se daje obično u oktobru, novembru da bi se do epidemije, koja je najčešće u prva 3–4 mjeseca (januar–april) formirao imunitet; zaštita traje godinu dana jer se virus mijenja, a imunitet oslabi.

Postvakcinalne reakcije (reakcije poslije primljene vakcine) Kod djece koja su prethodni put odreagovala na primljenu vakcinu, neuobičajeno, bilo lokalno, na mjestu ubrizgavanja vakcine (bol, otok, crvenilo...), ili opštim simptomima (povišena temperatura, pospanost, alergija, konvulzije grčevi...), o davanju sljedeće doze i vrste vakcine odlučuje pedijatar. Današnje vakcine su srećom bezbjedne, pročišćene, rijetko daju reakcije, a ako ih i daju, te reakcije

67

su toliko blage, obično lokalne, tako da su i zanemarljive, prema značaju koji imaju vakcine protiv više različitih zaraznih bolesti.

Ponekad je moguća alergija na neki od sastojaka vakcine, što dodatno obavezuje pedijatra da donese odluku da li vakcinisati ili ne, sa kojom vakcinom? Prilikom primanja vakcine roditeljima treba dati savjet, šta da urade u slučaju neke od postvakcinalnih reakcija. U slučaju povišene temperature iznad 38 i 38, 5 C, treba dati antipiretik (Paracetamol ili Brufen), ako se pojavi jak bol na neku vakcinu, na mjestu uboda i date vakcine, takođe dati paracetamol ili brufen sirup, jer ova dva lijeka smanjuju i bol (analgetici) i povišenu temperaturu (antipiretici). Ako se pojavi otok i crvenilo na mjestu date vakcine, treba staviti hladnu oblogu od vode, alkohola ili hladnog čaja kamilice, koji djeluju i dezinficijentno, uz smanjenje otoka i crvenila.

Za bebe koje su imale „fras” (febrilne konvulzije), treba preventivno prije davanja vakcine dati sirup protiv temperature, da se ne bi pojavila visoka temperatura i eventualno ponovio „fras” (grčevi od visoke temperature).

Takođe, ako se pojavi osip ili koprivnjača (alergija) poslije date vakcine, odmah se treba obratiti pedijatru.

Prije davanja bilo koje vakcine, treba se posavjetovati sa pedijatrom, ukoliko je vaše dijete imalo: povišenu temperaturu, loše je reagovalo na prethodnu vakcinu, alergično je na jaja i piletinu (MMR vakcina se priprema na pilećem embrionu - podlozi), ako je dijete doživjelo „fras” u prošlosti, ako boluje od nekog oboljenja koje utiče na njegov imunološki sistem, ako uzima bilo kakvu terapiju koja utiče na imunološki sistem, kao što su imunosupresivi, kortikos-

68

teroidi i hemoterapija.

Djeca koja se vakcinišu imaju svoj karton o izvršenim vakcinacijama ili Vakcinalni karton u kojem se nalazi Kalendar imunizacija (vakcinacija) i tačan datum datih vakcina.

Kada dijete ne smije da primi vakcinu (kontraindikacije)?

Kontraindikacije mogu biti opšte i posebne, trajne i privremene. Opšte kontraindikacije podrazumijevaju ona stanja i bolesti, koje onemogućavaju davanje bilo koje vakcine, dok posebne kontraindikacije zabranjuju davanje neke određene vakcine. Vakcinu ne treba dati dok je dijete u toku povišene temperature (akutna febrilna bolest), u toku akutnog oboljenja — upale, teške bolesti krvi, srca, pluća i bubrega, kod bolesti smanjenog imuniteta, nakon transplantacije (presađivanja) organa, u toku i nakon terapije zračenjem, citostaticima, kortikosteroidima, imunosupresivima, nakon primljene transfuzije krvi, itd.

Sve su ovo bolesti i stanja, koja sprječavaju davanje vakcine, ali samo na određeni rok, jer poslije toga roka, koji odredi ordinirajući pedijatar, dijete treba vakcinu da primi.

Obavljajući detaljan pedijatrijski pregled prije vakcinacije u Savjetovalištu ili na terenu, u školi, pedijatar ili pedijatarneurolog, imunolog, nefrolog, kardiolog ... koji liječe i prate to dijete, ako ima neku bolest, odlučuju o davanju vakcine.

Prim. dr Miroslav A. Femić Izvod iz knjige „Rast i razvoj, njega i ishrana djeteta“

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

Svim mališanima čestitamo praznike i želimo puno radosti i zdravlja Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me

PRIČA ZA NAŠE MALIŠANE

Karijus i Baktus Prva glava

SREĆNI DANI Bio jednom jedan dječak koji se zvao Jova. U ustima je imao zube, a njih, kao što znate, svi imamo. Ali, Jova je, u jednom od svojih zuba, imao rupu, i u toj rupi su stanovala dva čovječuljka koji su se zvali Karijus i Baktus. Sad si sigurno pomislio kako su to čudna imena, ali da znaš da su i ta dvojica momaka bili prilično čudni.

Oni su bili toliko sićušni da ih nisi mogao vidjeti bez jake lupe.

Jedan je bio crnokos, a drugi crvenokos, i obojica su živjeli od svega što je bilo slatko i ukusno, a toga su dobijali koliko god su htjeli. Pjevali su i pjevušili, a kad nisu spavali i nisu jeli, treskali su i kopali po zubu, da bi proširili svoju kuću i napravili je finom i prostranom.

Ali, jednoga dana se jednome od njih učinilo da je već dosta. ”Slušaj, Karijuse”, reče on,”toliko već kopamo i bušimo po ovom zubu. Ja mislim da nam je kuća sad sasvim dovoljno velika”.

Ali, Karijus se nije složio s njim. ”Mi prosto moramo da je još više proširimo”, reče on.”Dragi moj brate, pomisli samo na to da od svih ovih slatkiša i karamela koje jedemo ovih dana, rastemo, postajemo veći iz sata u sat. Ne, na posao i zapni!”

“Dobro, kad ti kažeš, da zapnemo.”

Ali , Baktus je ubrzo opet zastao i počeo da razmišlja. Pogledao je kroz prozor na sve one bijele zube, i dosjetio se nečeg mnogo finog.

“Slušaj, Karijuse.” “Šta je sad opet?”

“Mislim kako bi bilo da napravimo sebi još jednu kuću, tamo sasvim gore, u onom očnjaku. Tamo bi mi bilo mnogo ljepše, nego ovdje dolje u ovoj rupi.”

70

“Ah, ti ništa ne shvataš, bratiću moj maleni. Uopšte ne misliš na to da smo ovdje dolje mnogo sigurniji. Zamisli samo šta bi bilo da se pojavi ona odvratna četkica za zube!”

Ali se onda Baktus nasmijao: ”Ha, ha, ha — četkica za zube, kažeš! Pa, Jova nikada ne pere zube.”

“A, nemoj biti tako siguran”, reče Karijus, ”ja se dobro sjećam da ih je nekad prao.”

“Nekad. Ali od tad je prošlo toliko nedjelja. A, ne — mi smo sasvim sigurni ovdje u Jovinim ustima!”

“Dobro, ako si tako siguran u to, onda, brate moj, što se mene tiče, gradi gdje god hoćeš. Ali ja — ja ću ostati da stanujem ovdje.”

A Baktus je dugo stajao kraj prozora, posmatrao bijeli očnjak, razmišljao o budućnosti i bio srećan. ”Ja ću živjeti mnogo bolje od tebe, Karijuse. Zamisli samo, kad nas bude zaista mnogo ovdje unutra, kad u svim zubima koliko god ih ima budu kuće-e, onda ću, Karijuse, onda ću sjedjeti u svojoj kući kao kralj, i gledati na cio grad.”

“Kako ti samo sanjariš, Baktuščiću moj. Uopšte nije sigurno da će nas biti tako mnogo ovdje unutra. To zavisi od toga da li ćemo dobijati dovoljno slatkiša.”

“Hrana, hrana, hrana”, reče Baktus, ”mi ovih dana jedemo toliko slatkiša, da ćemo se skoro raspući.”

“Ali nije uvijek bilo tako”, reče Karijus. ”Ja se sjećam onog vremena kad je taj dečko jeo samo šargarepu i crni hljeb.

Joj, jo-joj , joj. Tada sam skoro umro od gladi!”

“Ti uvijek moraš da pričaš o nečem tužnom, Karijuse. Samo pričaš o šargarepi i crnom…, ej, gledaj burazeru! Stiže klopa!”

“E, to je sigurno samo polubijeli hljeb.”

“Ne, Karijuse, to su kifle — kifle sa čokoladnim kremom!”

“Bravo, bravo!”

Ej, ura, ura ura!

U Jovinim zubima gdje smo , Nikad bez šećera nismo.

Karamele slatke, male Najbolje su, vrijedne hvale, I ono što nam stiže sad: Bjele kifle, krem i slad.

Tra-la-la-la-la, tra-la-la-la-la, Tra-la-la-la, tra-la-la-la-la-la-la.

Druga glava

DVA DANA KASNIJE Toj dvojici čovječuljaka bilo je mnogo lijepo. Ali Jova, onaj dečko čiji su to bili zubi, nije bio baš toliko srećan što mu oni stanuju u zubima. Jer, takvi mali Karijusi i Baktusi kopaju rupe za sebe, i kvare zube. A to može i da boli; da, svi koje je boljeo zub znaju da je zubobolja nešto najgore na ovom svijetu. E, o tome ćeš da čuješ nešto više u ovoj glavi. To se događa dva dana kasnije. Baktus je napravio sebi kuću, gore u očnjaku, i sad sjedi na svome balkonu i uživa dok Karijus kopa i buši, dolje u staroj kući.

“E-hej, Karijuse, jesi li ondje dolje?” “Čuješ valjda da radim.” “Šta radiš?”

“Pravim jedan podzemni prolaz, od mog zuba do tvog zuba.”

“To je lukavo!”, reče Baktus.

“A kako si ti ondje gore?”, upita Karijus.

“Divno. Sad baš sjedim i uživam u pogledu. Samo bijeli planinski vrhovi, dokle mi god pogled seže!”

“Ali brate, šta je to što tako pišti?”, upita Karijus.

“Pst, da čujemo!”, reče Baktus.

“BOLE ME ZUBI!” “A, ništa važno, to samo Jova kuka”, reče Baktus.

“A jesi li mogao da čuješ šta je rekao?”, upita ga brat.

“Rekao je: Bole me zubi!”, oponašao ga

je Baktus, a onda su se obojica nasmijali. ”Ha-ha-ha!”

“Ja mislim da je Jova prava maza”, reče Baktus.

“Sad ću da tresnem po jednem mestu, gdje znam da boli. Slušaj!” A onda je triput tresnuo po jednom mjestu, sasvim dolje u, najdubljoj , rupi.

“Jao, jao, jao!”

“Jesi li čuo nešto?”, upita on.

“Rekao je: Jao, jao jao”, reče Baktus i onda su se obojica toliko smijali, da su im se stomaci tresli.

“E, Karijuse, ’ajde još jedanput.”

(Tras , tras!)

“BOLE ME ZUBI!” “Ha-ha-ha-ha-ha-ha-ha-ha-ha-haha-ha-hah! Smejala su se dvojica čovječuljaka.

“MORAŠ, JOVO, DA PEREŠ ZUBE!” Karijus je prestrašeno pogledao gore, u svog brata.

“Ko je to bio?”, upita on.

“To je bila Jovina mama”, reče Baktus. “Šta je rekla?”

“Rekla je: Moraš, Jovo, da pereš zube!”

“Jadni moj Baktuse. Zamisli samo ako zgrabi onu odvratnu četkicu za zube. Šta da radimo?”

“Da ga nagovorimo da ne pere zube”, reče Baktus. ”Da mu vičemo, da ne radi šta mu mama kaže. Da vičemo u

horu. Je’n, dva, tri: — Jovo, ne čini šta ti mama kaže!

— Ne čini šta ti mama kaže!

“On to ipak čini!”, uzviknu Baktus. ”Čujem kako sipa vodu u čašu! Evo i četkice! U pomoć, Karijuse! U pomoć!!”

“Požuri, Baktuse, skoči dolje kod mene, ovdje je bezbjednije, nego gore kod tebe!”

I Baktus se strmoglavi dolje sa svoje kuće, i upuza kod Karijusa, u poslednjem trenutku. Taman je uspjeo da uvuče tur unutra, kad je užasna četkica za zube projurila pored kuće.

A voda i pjena su pokuljali unutra, sve do dvojice čovječuljaka.

“Fuj, fuj, fuj — jaoj — skoro ću se ugušiti od te proklete paste za zube!”, reče Karijus, kašljući i pljujući.

“I kako samo šušti i buči”, reče Baktus.

“Fuj!” “Najzad je prestao.” “Šta misliš, je li sad smijemo da se išunjamo napolje?”, upita Baktus.

“Oprezno, oprezno”, reče Karijus, i proviri kroz vrata.

“Jao, kako izgleda tužno”, reče Baktus. “Šta to?”, upita Karijus.

“Ničeg nema. Ni trunčice hrane. Ni mrvice.”

Sve što bješe dobro, slatko

Nesta negdje sasvim glatko.

Sve nam uze ta četkica kleta Sad nas čeka ta ružna dijeta.

Ničeg više ovdje Pa ni dobrih slatkih dilema: bjelih kifli ili šećerlema?

Ko zna šta nam se još sprema!

Treća glava

KOD

ZUBARA

Čim je Jova oprao zube, odmah mu je bilo nešto bolje. Ali, nije mu bilo sasvim dobro — jer u zubima su mu ostale rupe. A negdje izjutra, čovječuljci su opet počeli da kopaju. E, tada se Jovina majka dosjetila šta da urade, i o tome ćeš čuti u trećoj glavi, jer se to događa kod zubara.

“Zašto si tako ljut, dragi brate?”

“Gladan sam”, reče Karijus.

“Sigurno će stići nešto slatko”, reče Baktus.

“Ne izgleda tako.”

“Možda bi mogli da pokušamo da razgovaramo s Jovom?”

“Razgovaramo, razgovaramo!”, reče Karijus. ”On nas više ne sluša.”

“A, ako vičemo u horu — možda će nas onda čuti”, reče Baktus. “Šta da vičemo?”, upita ga brat.

“Da vičemo da hoćemo kifle.”

71

“Dobro, dobro, da probamo kad hoćeš”, reče Karijus.

I onda su obojica povikali: ”Hoćemo kifle! Hoćemo kifle!”

“ZINI.” “Jesi li čuo nešto?” upita Karijus.

“Neki je čovjek nešto rekao”, reče Baktus iznenađeno. “Šta je rekao?”

“Rekao je: — Zini! Eto , to je rekao.” “Čudno”, reče Karijus.

“Možda je to neki pekar rekao: — Zini”, reče Baktus sav srećan. ”Možda je pomoglo što smo vikali! Vidi, otvara usta.”

“Nadam se da je sa pekmezom”, reče Karijus. Čekali su koji časak, ali nije stigla nikakva hrana. A onda je Baktus postao nestrpljiv. ”Pa šta je to, dokle će tako da zija, prije nego što stigne neka klopa?”, reče on.

“I-jao, što je ovdje postalo svijetlo; pa to je kao da cijelo Sunce hoće da uđe ovamo unutra!”, reče Karijus. “Šta misliš, šta je to?” upita Baktus.

“Ne znam”, reče Karijus. ”Sad ću da te poguram, da se popneš i pogledaš.”

I Baktus se uzvera na njegova ramena i pogleda preko ivice.

“Je li vidiš nešto?”, upita Karijus.

“I-jao, šta sve vidim! Ispred usta je neka ogromna lampa. Deset puta je veća od Sunca.”

“Uf, uf, šta još vidiš?”

“Vidim jednog čovjeka u bijelom mantilu.”

“Fuj, fuj, to je zubar.”

“Jesu li zubari opasni?”

“Zubari? Oni su ti najgori na svijetu.

Oni nam zatvaraju kuće.”

“Jao, Karijuse, ja se bojim!” “Šta to tako zuji?”, upita Karijus.

“To je nešto veliko, ružno i sjajno, što zuji i okreće se”, reče Baktus.

“Fuj, fuj , to je onda bušilica.”

“To stiže ovamo, to stiže!”, uzviknu Baktus. ”Šta da radim? U pomoć! Evo ga!”

“Moramo pobjeći. Brzo, Baktuse!

Brzo!”

Baktus skoči dolje, i oba čovječuljka stadoše iza najdaljeg zuba, i užasnuto gledahu šta se događa. I onda se strašno razljutiše.

“Vidi, Karijuse, sad buši po našim rupama.

“O, što sam ljut, što sam ljut!”

72

“Da otrčimo i ugrizemo bušilicu?”, upita Baktus. ”Ne možemo, suviše je tvrda”, odgovori Karijus.

“Da ga ugrizemo za prst”, reče Baktus.

“Ne pomaže”, reče Karijus.

“Da mu skočimo u usta, i udarimo ga po zubima!”, uzviknu Baktus. Sad je bio grozno ljut.

“Ne, Baktuse, sa zubarima se ne vredi tući.”

“Uh, kad na cijelom svijetu ne bi bilo nijednog zubara” “Vidi! Sad strca vodu u naše rupe!”

“Kakva glupost”, reče Karijus.

“Vidi, Karijuse, sad zatvara onu moju lijepu rupu u očnjaku! Oh, oh, oh! Sad ću da otrčim i ugrizem ga!”

“Stoj, Baktuse! Ispraće te napolje!”

“Vidi! Sad zatvara i tvoju kuću!”, uzviknu Baktus.

A Karijus je bio tako ljut da je skoro pukao od bijesa: ”Hoćeš li prestati!

Slušaj ti zubaru, hoćeš li prestati s tim!”

“Ne čuje te”, reče Baktus.

“On neće da me sluša”, reče Karijus.

“A sad je već suviše kasno”, reče Baktus. “Sad je gotovo, i ode moja lijepa kuća sa balkonom i svim drugim. Nema više naših kuća.”

“A ovdje je bila moja velika rupa. Ni nje nema”, reče Karijus. ”Nigdje nema ni najmanje rupice”, reče Baktus.

O, ode naš divni dom bjeli.

Zub je opet čitav, cjeli.

O, ljut sam, toliko ljut, Da sam već od bijesa žut! Šta nam, o, šta da se radi, Šta nam, o, šta osim gladi San nam već na oči pada A ni kreveta nemamo sada.

Posljednja glava

UVEČE Jova je od zubara otišao kući. Bio je srećan jer više nije imao rupe u zubima, i nije ga više mučila zubobolja.

Ali, šta je bilo s Karijusom i Baktusom?

Pa, nije im bilo baš dobro. U ovoj posljednjoj glavi ćeš čuti šta se s njima na kraju dogodilo.

“Došla su loša vremena, Baktuse!”

“Da dragi moj brate, loša vremena.”

“Nema više ni slatkiša ni kuće.”

“Fuj”, reče Karijus. ”Fuj!”, reče Baktus.

“Možda bismo mogli noćas da spavamo ovdje u budžaku?”

“Ja sam tako gladan da ne mogu da spavam”, reče Karijus.

“Ni ja”, reče Baktus. ”Ali — ali vidi brate, Jova otvara usta! Možda će doći nešto lijepo.”

“A sumnjam da će doći nešto lijepo.”

“Poguraj me, da se popnem, da vidim”, reče Baktus. Karijus ga pogura, i Baktus pogleda preko ivice. ”Je li vidiš nešto?”

“Vidim — vidim! Jao — grozno!” “Šta to vidiš?”, upita ga Karijus. “Četkicu! Opet četkicu za zube!

Baktus se smandrlja dolje, što je brže mogao. ”Šta da radimo?”

“Nema nikakve rupe u koju bismo se mogli uvući”, reče Karijus. ”Nema nikakve rupe, u koju bismo se mogli sakriti”, reče Baktus.

“Jovo, Jovo — imaj milosti, imaj milosti!”, vikala su oba čovječuljka, i Karijus reče: “Nikada te više nećemo mučiti. — Nikada te više nećemo mučiti, kažem ti!”

“Karijuse, moramo se sakriti!”

“Ali gdje — gdje?”

U tom je trenutku stigla četkica, tako da je pjena letjela na sve strane.

“U pomoć, u pomoć — uhvatila me je četkica!”, viknuo je Baktus.

“Drži se čvrsto, Baktuse!”

“Ne mogu — u pomoć, u pomoć!” ”Pusti me, prokleta četkice!”

“U pomoć!”

Ali ništa nije pomoglo. Nisu više imali nikakvu rupu da se u nju sakriju, i onda ih je četkica pokupila iz usta, zajedno sa pastom, vodom i pjenom.

Propali su kroz rupu u umivaoniku, i odletjeli kroz cijev i još dalje, sve do Velikog mora. I tako, sad tamo jedre, i samo čekaju da nađu neku novu rupu, da se uvuku u nju.

Možda je i malo tužno to što se dogodilo Karijusu i Baktusu! Ali, ima neko ko je srećan, što se sve dogodilo, baš kako se dogodilo — onaj čiji su to zubi.

A TO JE JOVA Autor teksta Turbjern Egner

RAZVIJANJE SAMOPOUZDANJA KOD DJECE Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Samopouzdanje je, nema sumnje, jedan od najvažnijih uslova za uspjeh u radu i učenju. Međutim, često se može primijetiti da djeca nemaju samopouzdanja. Iako se to na prvi pogled čini beznačajnim, treba imati na umu da je to veliki nedostatak.

Negativno djelovanje nedostatka samopouzdanja ogleda se prije svega u tome što dijete zbog nevjerovanja u svoje snage i sposobnosti ne ulaže one napore koje bi moglo u cilju postizanja uspjeha. Ono u njemu stvara posebnu vrstu razočarenja. Zato takva djeca nisu dovoljno uporna i istrajna, a bez toga nema značajnijeg uspjeha. Upravo takva djeca obično stanu na pola puta, pa čak i onda kada su vrlo blizu uspjeha, a kada su u nekoj mjeri obeshrabreni.

Odustaju od posla, jer smatraju da je nevažan — pošto nemaju uspjeha koji žele, ne treba ni počinjati. Tako ostaju poslovi koji su samo početi, a nezavršeni. Isto tako i oni koji uopšte nisu ni započeti.

Kako pomoći djetetu koje nema samopouzdanja? Ovo pitanje je od vrlo velike važnosti jer je dokazano da se taj nedostatak može uspješno otkloniti. Prvo, za dijete koje nema samopouzdanja treba imati puno razumijevanja i strpljenja.

Dijete, prije svega, ne treba kažnjavati zbog neuspjeha, a treba biti veoma pažljiv i prema malim uspjesima koje postiže. Pažljiv odnos prema djetetu, izražavanje radosti zbog njegovog postignutog uspjeha i vjere da može postići još veći uspjeh, djeluje na dijete kao što sunce djeluje na biljku nakon kiše. Blaga riječ roditelja, vaspitača/-ice, učitelja/-ice čini da se dječija psiha otvara. U takvim momentima dijete se osjeća prihvaćeno i tu prihvaćenost rado prima i rado izvršava zadatke koji se od njega traže.

Zato je veoma važno znati da djecu koja su izgubila samopouzdanje treba često podsticati na to da izdrže u teškoćama, jer svako podsticanje povoljno djeluje.

Surove mjere prema ovoj djeci imaju negativan učinak, jer u njima ubijaju volju za rad i učenje, utiču da bude sumnjičavo, da se razočara u sebe i u druge, jer je ostavljeno i prepušteno samo sebi u momentima kad mu

treba najveća pomoć, a to budi osjećaj bespomoćnosti.

Nedostatak samopouzdanja uočava se na razne načine. Tu je, prije svega, strah od teškoća, jer se djetetu teškoće čine i mnogo većim nego što zapravo jesu. Ta se teškoća najbolje suzbija uvjeravanjem djeteta da teškoće nijesu tako velike da ih ne bi moglo savladati. Dobar roditelj, vaspitač/-ica ili nastavnik/-ica u takvim će se situacijama prema djetetu ophoditi govoreći: “Ja najbolje znam kakve su teškoće u postavljenom zadatku, ali i dobro su mi poznate tvoje sposobnosti i siguran sam da možeš ove teškoće savladati.

Zato ne treba ništa da se plašiš, a još manje, ne smiješ odustati od postavljenog zadatka. Kada ga završiš i sam ćeš se čuditi zbog čega si se toliko plašio, kad možeš i još teže zadatke izvršiti”.

Da bi se još više ohrabrilo, djetetu treba obećati i posebnu pomoć pri radu, i upravo na ovaj način djeca stiču samopouzdanje. Ako se samopouzdanje razvija, djetetu se pruža sve manja pomoć i ono se navikava da se u radu i učenju što više oslanja na svoje sopstvene snage.

Veoma je važno da se kod djeteta razvija pravilan stav prema vlastitoj ličnosti, a to najviše doprinosi boljim rezultatima u radu i učenju.

Iz svega rečenog možemo donijeti zaključak da je samopouzdano dijete koje: - Prihvata odgovornost - Uporno je, ne odustaje na prvoj prepreci - Radoznalo je, voli nove aktivnosti - Kreativno je i voli izazove - Podnosi kritiku i neuspjeh - Samostalno je u radu - Lako sklapa prijateljstva - Spremno je na saradnju itd.

Koliko je vaspitno značenje razvoja samopouzdanja kod djece, najbolje se vidi po tome što bez samopouzdanja nema osobne inicijative ni optimizma, nema stvaralaštva, a na kraju, nema ni svestrano razvijene ličnosti.

73

MENTALNO ZDRAVLJE

ZIMSKI UMOR

Poznato je da se sa dolaskom hladnijeg i sumornijeg vremena naš termometar raspoloženja i psihofizičke energije spušta na „nivo minus“, pa nas često prati osjećaj bezvoljnosti, apatije, mrzovolje i hroničnog zamora.

Nerijetko nam se učini da nam organizam radi na sunčane baterije! Ljeti imamo više snage, volje, energije, lakše se ujutru budimo, manje spavamo... Ali, kao što priroda sa dolaskom jeseni preodjeva svoje ruho, pa vesele boje sunca mijenja za one tamnije i sumornije, tako i naš organizam prelazi u jedan novi, drugačiji psihofizički status. Mijenja se ritam budnosti i sna, način ishrane, smanjuje se fizička aktivnost i boravak u prirodi, borimo se sa bakterijama i virusima, polako podvlačimo crtu i zbrajamo račune… I eto iscrpljenosti, gubitka energije i hroničnog umora, iza koga se, zapravo, vrlo često krije sezonska depresija.

U anglosaksonskoj literaturi ona se naziva winter blues. Od nje pati preko 120 miliona stanovnika Zemlje, i to, prije svega, njene sjeverne hemisfere.

ŠTA IZAZIVA ZIMSKI UMOR? 1. Smanjeno izlaganje sunčevoj svjetlosti!

74

Sunce je ne samo izvor života već i izvor dobrog raspoloženja! Zjenica oka, poput objektiva kamere, sakuplja svjetlosne zrake, generiše ih u električne impulse i preko optičkog nerva sprovodi do temporalnog regiona kore velikog mozga, gdje je smješten centar za vid. Pokreće se lučenje niza hormona i neurotransmitera (serotonin, dopamin, noradrenalin, adrenalin) koji, pored ostalog, kontrolišu i naše raspoloženje. To su tzv. hormoni sreće.

Ukoliko pak svjetla nema, pojačava se lučenje melatonina, hormona epifize, koji se normalno luči u toku noći (hormon sna). Kraći i tmurni zimski dani rezultiraju prevagom tog hormona i poremećenim odnosom budnosti i sna.

2. Nedostatak kretanja, fizičkih aktivnosti i boravka na svježem vazduhu.

Više vremena provodi se u zatvorenim prostorijama, pa pri smanjenoj koncentraciji kiseonika, a povećanoj ugljendioksida, ljudi pate i loše se osjećaju. Smanjuje se oksidativni metabolizam, a povećava anaerobni, te tkiva pate zbog hipoksije i nakupljanja kiselih produkata. Javlja se pospanost, glavobolja, umor i bolovi u mišićima. Imunitet je na

stalnoj probi zbog prisutnih virusa i bakterija.

3. Nepravilna i neuravnotežena ishrana sa previše kalorija (masnoća i ugljenih hidrata), a nedovoljno vitamina.

Preraspodjela krvotoka poslije jela izaziva umor, a višak kilograma opterećuje kardiovaskularni sistem, jetru i pankreas.

• Adekvatnim odjevanjem i provjetravanjem prostorija borimo se protiv sezonskih prehlada i gripa. Ukoliko su umor i depresija izraženi, ponekad treba potražiti i pomoć ljekara (lijekovi, psihoterapija), a prirodni antidepresivi su kantarion i žalfija.

(Izvor: Dr. Irena Jozić magazin „ELLE“)

4. Povećano lučenje melatonina već sa prvim mrakom navodi nas u postelju, pa taj predvečernji san poremeti noćni.

Ujutro se budimo umorni, neraspoloženi i nespremni za dnevne obaveze. I tako iz dana u dan…

5. Pred kraj godine svodimo poslovne, finansijske i životne bilanse, suočavamo se sa ponekom neostvarenošću i nezadovoljstvom.

Aktiviraju se hormoni stresa (štitna žlijezda, nadbubrežna), javlja se tahikardija, hipertenzija, hipermetabolizam, što opet rezultira zamorom. Meteoropate imaju najveće tegobe, posebno pri naglim promjenama vremena. Oscilacije temperature, vlažnosti i vazdušnog pritiska, naročito topli front, vjetar i nizak pritisak, uslovljavaju slabost i depresiju.

KAKO DOSKOČITI ZIMSKOM UMORU? •Pomoću svjetla i magnezijuma. Iskoristimo svaki zrak sunca i akumulirajmo ga za tmurne dane. Osvetljenje doma i radnog prostora pomoću lampi i aromatičnih svjećica doprinijeće boljem raspoloženju. Razgrnimo zavjese, poput naroda sa Sjevera. Postavljanjem ogledala i kristala sakupićemo svaki foton svjetlosti. Magnezijum (iz čokolade, zelenog povrća, badema… ili tableta) pokreće lučenje hormona sreće.

• Jednakim i ravnomjernim ritmom budnosti i sna. Duge noći iskoristite za dobar san, pokušajte da uspostavljeni ritam ne poremetite tokom vikenda.

• Pravilnom ishranom, bogatom vitaminima i mineralima, sa puno svježeg povrća i voća. Ljekari su utvrdili da je sindrom hroničnog zamora posljedica neuravnoteženog sadržaja određenih hemijskih supstanci u mozgu (fosfolipida), a da konzumiranje ribe i ribljeg ulja ima izrazit benefit. Izbjegavati tešku i masnu hranu, a nivo serotonina najprije će podići integralni hljeb i tjestenine, kao i tanjir čorbe od povrća.

• Izbjegavanjem stresa. Treba živjeti umjereno, napore smanjiti na razumnu mjeru, postaviti realne ciljeve.

• Poboljšavanjem mentalne energije. Dišite duboko, družite se sa dobrom knjigom, prijateljima i muzikom, uljepšajte svoj dom. Stalno ugađajte sebi. Smijte se što više!

• Kretanjem i redovnim vježbanjem odagnaće umor i održavati tjelesnu ravnotežu.

75

Priča o dragom kamenu od 69,42 karata nazvanom „Taylor-Burton"

Prije šezdesetak godina na brodvejskim daskama Kerol Čening je poručila da su dijamanti najbolji ženini prijatelji.

Pjesmu "Diamonds Are a Girl`s Best Friend" cijela planeta je čula tek 1953. godine, nakon što ju je Merilin Monro otpjevala u ekraniziranoj verziji mjuzikla "Muškarci više vole plavuše". Naslov ove pjesme postaće slogan mnogim djevojkama.

određenih hemijskih elemenata, neophodna temperatura i potreban pritisak. Na različitim temperaturama i pritisku ugljenik se kristališe, ali u obliku grafita. Samo u kombinaciji ekstremne temperature i pritiska koji nastaju na dubini od 75-120 milja ispod zemljine površine grafit se kristališe u dijamant. Ali, nije bitna samo njegova boja, a ni trajnost...

Glumice se vrlo rado „druže“ s dijamantima. A to drago kamenje vrijedi mnogo i nije za svačiji džep. Postoji jedna rečenica koja najbolje opisuje snagu i moć dijamanata: „Od svih zemaljskih čuda samo kamenje opstaje i traje. Zato ono zaista mora biti magično, a oni koji posjeduju magične stvari mogu ponekad pokrenuti magiju u sebi”.

Dijamanti postaju poznati i po svojoj nevjerovatnoj istoriji.

Jedan od najpoznatijih je dijamant „Taylor-Burton".

Naravno ime je dobio po oskarovki Elizabet Tejlor i njenom suprugu – legendarnom glumcu Ričardu Bartonu.

Mnogi za Elizabet Tejlor kažu da je najneobičnija kolekcionarka. To ime dobila je po neprevaziđenim ulogama, po muževima jer se udavala 8 puta, parfemima, mnogobrojnim operacijama, čak i po uskrsnućima jer je dva puta proglašena mrtvom. Ali, Elizabet je poznata i kao kolekcionarka dijamanata.

Dva puta se udala za Bartona i nikad nije tajila veliku strast prema dijamantima. Pošto su se njih dvoje stalno svađali, Burton je znao Lizinu slabost pa joj je kupovao dijamante.

Tokom života Elizabet je skupila zavidnu kolekciju, a dva od njih su među najpoznatijim i Bartonovi su pokloni: „Krupp“ od 33,19 i „Taylor-Burton“, u obliku kruške, od 69,42 karata.

Dijamant „Taylor-Burton“ od 69,42 karata Mnogi se pitaju zašto su dijamanti tako vrijedni, a odgovor leži u ljepoti prelamanja svjetla u hiljadu i jednoj boji, a to je oduvijek bilo znak bogatstva i nepobjedivosti. Dragi kamen je jedan od najređih produkata prirode i mora da posjeduje tri osobine - rijetkost, boju i trajnost. Tvrdoća je odlika kvaliteta dragog kamenja. Deset standardnih minerala obrazuju Mohovu skalu tvrdoće gdje je najmekši talk, a najtvrđi dijamant. Da bi nastao dragi kamen, u prirodi moraju postojati određeni uslovi kao što su: postojanje

76

Veliki dijamant slavne prošlosti koji je u nebrušenom stanju 1966. godine težio 240,80 karata, nakon što ga je kupio Hari Vinston oblikovan je u brušeni dijamant težine 69,42 karata. Taj veliki kamen bio je 1969. godine prodat na aukciji. Vlasnik je postao njujorški “Cartier”, koji ga je odmah nazvao “Cartier”. Sljedećeg dana Barton ga je kupio kako bi ga poklonio slavnoj supruzi. Dijamant je odmah preimenovan u “Taylor – Burton”.

Premijerno ga je stavila za dobrotvorni ples, koji je bio održan u novembru u Monaku, a nosila ga je oko vrata kao privjesak. Posle razvoda, 1978. Elizabet je objavila da ga nudi na prodaju uz uslov da dio svote namjenjuje za gradnju bolnice u Bocvani. Potencijalni kupac je samo za razgledanje ovog kamena trebalo da plati 2.500 dolara.

Godinu dana kasnije dijamant je prodat za tri miliona dolara.

Da je obožavateljka dijamanata pokazala je u knjizi „My Love Affair with Jewelry“, izdatoj 2002. godine.

Feng shui za novogodišnje blagostanje Od primjene feng šuija uvijek možete imati koristi u cilju poboljšanja energije prostora u kojem boravite, a naročito u periodu proslave novogodišnjih i božićnih praznika koji sami po sebi nose pozitivnu jang energiju. Aktiviranjem određenih sektora možete osjetiti posebnu radost i podstaći praznično raspoloženje u kući i među ukućanima.

Odabir novogodišnjeg dekora U zavisnosti od sektora kojem pripada prostorija gdje ćete smjestiti jelku možete uticati na protok energije prilagođavanjem boje ukrasa i dekorativnih predmeta.

Najbolje je jelku postaviti u sektor koji je najpovoljniji za porodične odnose, a to je istočni i jugoistočni dio prostorije.

U želji da postignete što ugodniju atmosferu, ipak budite obazrivi pri upotrebi crvene boje. Za ukrašavanje se vrlo često koristi prevelika količina elementa vatre — treperave lampice, crvene kugle, upaljene svijeće, pa se tako može postići neželjeni efekat i izazvati nervoza i napetost.

Pri ukrašavanju novogodišnje jelke, pravilno je izabrati onu koja je proporcionalna veličini prostorije u koju ćete je smjestiti. Takođe, treba biti oprezan sa količinom ukrasa.

Najbolje je prije svega napraviti selekciju, ostećene ili polomljene baciti i izabrati one koje ćete upotrijebiti.

Svijećnjak je jedan od najljepših ukrasa kojim se dekoriše novogodišnji sto. Birajte one sa dva stalka za svijeće, u boji zlata ili srebra. Crvene svijeće pripadaju elementu vatre i simbol su slave, priznanja, lične satisfakcije, kao i ljubavi i strasti. Svijećnjaci u boji zlata izuzetno su dekorativni u kombinaciji sa crvenim svijećama i bijelim ili blijedoružičastim stoljnjacima. Svijećnjaci u boji srebra posebno su poželjni sa bijelim ili bordo svijećama, a rukovodeći se feng šui pravilima, najdjelotvorniju kombinaciju postići ćete ukoliko ih postavite na sto prekriven stoljnjakom ljubičasto-purpurne boje.

Zbog interaktivnog ciklusa elemenata (produktivnog i destruktivnog) postoje povoljne i nepovoljne kombinacije boja. Njima možete pospješiti energiju i postići prijatnu i udobnu atmosferu u toku praznika.

Neke od nepovoljnih kombinacija su: Zelena—žuta — naročito za jugozapad Žuto—plavo — naročito za sjever Neke od povoljnih su: Crvena—žuta — naročito za jugozapad Boja metala— plava — naročito za sjever Ne zaboravite da svoj prostor u toku praznika dekorišete zelenom bojom. Zelena boja pripada elementu drveta i samim tim simboliše rast. Osim toga, zelena je boja mira, radosti, novog života i zdravlja, pa je neizostavna kada je u pitanju harmonična novogodišnja i božićna atmosfera.

Srećna nova 2010. godina !!!

Maja Pejović, feng shui konsultant

77

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje,

Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

3 5

2 apoteka

FONTIS *Fontela*

Svetozara Markovića br.1 tel.

020 248 914 poklanja: Pregled i preparat za njegu kože iz palete proizvoda po vlastitoj recepturi

GALEN Kotor, 032 304 212 poklanja: gel za vene

4

Beauty Centar

Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 34, tel: 069 022 300 poklanja: tretman kose

IN SPE,

Bar poklanja čitaocima Pet kompleta svojih organskih proizvoda koji im mogu pomoći u očuvanju imuniteta

---------------POKLON KUPON ZA ČITAOCE (9)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

KUPON SLATI NA ADRESU: ul. Mitra Bakića 140, Podgorica ZA MEDICAL CG IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

6

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

BIOPROTEKTOR

7

poklanja: zaštitu od zračenja . *Bioprotektor za mobilni telefon* - 2 kom

LAMEX COMMERCE

8

Lamex Vašim mališanima daruje: Bübchen Šampon&Kupku

NALL international

9

daruje 5 poklona:

- Johnson baby softwash 400 ml - Johnson baby softcream 200 ml

Nagrađeni čitaoci:

Podgorica: Milica Lakićević, Žana Ađžić, Jelena Ivanović, Voislavka Prelević, Milenka Radusinović, Ana Mušurić, Ostoja Babić, Luka Mišković, Dana Micić, Nikšić: Ana Đukanović, Pavle Božović, Milovanka Janjić, Andrijevica: Ljilja Bošković, Bijelo Polje: Milena Drobnjak, Irena Božović, Ivanka Braunović, Jovan Kosić, Mojkovac: Mira Celić, Cetinje: Dragana Knežević, Budva: Gordana Vučić, Nevena Jocić, Marica Latanović, Vasilije Pekić, Bar: Venera Jeknić, Kotor: Vanja Perunović, Janko Perić, Herceg Novi: Anita Macur, Nenad Vujić

79

MALO SMIJEHA

Došao Haso kod doktora.

Pita Haso: -Doktore, kakvi su rezultati?

Kaže doktor: Ima jedna dobra i jedna loša vijest, koju ćeš prvo?

-Dobru - reče Haso.

-Nazvaćemo bolest po tvom imenu!

Dolazi žena kod doktora.

-Doktore, patim od impotencije!

-Kako patite, pa vi ste žensko.

-Ma, moj muž boluje, a ja patim!

Ulazi čovjek kod doktora, a doktor mu kaže: -Dobar dan, dugo vas nijesam vidio.

-Znam, bio sam nešto bolestan.

Došao Mujo kod doktora i kaže mu da ga boli grlo. Na to će doktor: -Hajde otvorite usta i recite „A“!

Mujo izgovori „A“ i gromoglasno podrigne. Tu će doktor: -Uh, Mujo, osjeti vam se luk iz usta!

-Ma nemoj, luk osjetiš, a 20 ćevapa ne osjetiš?!

Pita doktor pacijenta: -Kako srce?

-Dobro. Ostalo kod kuće i pravi ručak.

Došao otac sa sinom kod doktora i sav veseo kaže: -Znate doktore kako sam sina odvikao da ne grize nokte zubima?

-Kako?

-Izbio sam mu sve zube!

-Doktore, možete li nešto preporučiti za moju bolesnu nogu? – upita mlada dama ljekara.

-Dva broja veće cipele! – ogovori doktor.

Došla mlada plavuša kući i kaže svojoj majci: -Mama, upravo sam bila kod ginekologa.

-I što ti je rekao? – pita je majka.

80

-Rekao mi je da sam trudna – kaže plavuša.

-I ko je otac?

-E, to mi nije rekao!

Koja je najbolja bolest na svijetu?

-Alchajmer!

-Ništa ne boli, a svakog dana čuješ nešto novo!

Dođe čovjek kod doktora i kaže mu: -Doktore, boli me cijelo tijelo! Kad dotaknem glavu – boli, kad dotaknem stomak – boli, kad dotaknem prsa – boli.

Doktor ga pregleda i kaže: -Tijelo vam je u redu, samo vam je prst slomljen!

MEDICINSKI RJEČNIK

A

hilova tetiva - ili petna tetiva (lat. tendo calcanei) je tetiva koja se nalazi na zadnjoj strani potkoljenice. Petna tetiva je najsnažnija tetiva u tijelu čovjeka. Duga je oko 15 cm. Tetiva je produžetak mišićnih niti troglavog gnjatnog mišića i tabanskog mišića, a hvata se za petnu kost. Naziv, Ahilova tetiva, dolazi iz grčke mitologije, od grčkog junaka Ahileja (Ahilova peta).

K

arijes (lat. Caries dentium) – hronično oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje napreduje progresivno, centripetalno i dovodi do razaranja zuba.

Njegovo porijeklo je višeuzročno, a velika učestalost ga ubraja među najčešća oboljenja savremenog čovjeka. Karijes počinje na površini zuba (u 75 odsto slučajeva na griznoj površini) i to razgradnjom gleđi (demineralizacijom) i progresivno prodire u dubinu i širinu zahvatajući ostale strukture zubnog tkiva. Veliki broj opštih i lokalnih, unutrašnjih i spoljašnjih faktora dovodi se u vezu sa nastankom karijesa. U opšte faktore ubrajaju se: rasa, nasljedni činioci, životno doba pojedinca, pol, funkcija endokrinih žlijezda, ishrana i td. U lokalne faktore spadaju: mikroorganizmi, pljuvačka, oblik i raspored zuba, jatrogeni faktori, loša dentalna higijena i td.

M

anija - endogena psihoza, rjeđe se javlja samostalno, češće je udružena s depresijom u jedan krug, kao manično-depresivna psihoza, pa se tada naziva cirkulatorna (bipolarna psihoza). Manija počinje u mlađoj dobi, a za nju su karakteristični poremećaji mišljenja, afekta i motorike. Misli naviru bujicom, a raspoloženje je bez razloga podignuto, pa bolesnik zrači vedrinom, srećom ili samopouzdanjem.

Vremenom se takav bolesnik iscrpljuje.

Manično-depresivna psihoza (bipolarna psihoza) endogena je duševna bolest u kojoj se izmjenjuju razdoblja manije i depresije. Spada u teške endogene psihoze. Smjenjivanje faza je neodređeno pa dolazi do kraćih maničnih i dugih depresivnih razdoblja, ili obrnuto. Ne oštećuje bolesnikovu ličnost, a između napada bolesnik izgleda zdrav. Nešto je češća kod debljih osoba. Klinička slika zavisi od faze u kojoj se bolest nalazi, maničnoj ili depresivnoj.

O

ftalmologija (grčki oftalmos - oko) - nauka o građi, funkciji, poremećajima i bolestima očiju, suznog aparata, očnih mišića i kapaka. Oftalmologija se bavi kako dijagnostikom, tako i liječenjem očnih bolesti, uključujući i hirurško liječenje različitih bolesnih stanja na oku i adneksima. Kao zaseban dio medicine se izdvojila u XIX vijeku, a zahvaljujući tehničkom napretku doživjela je veliki iskorak u XX vijeku.

U okviru oftalmologije spada propisivanje naočara i kontaktnih sočiva, te operacije katarakte, glaukoma i laserske operacije na oku.

P

neumonija - upala pluća, akutna je upala plućnog parenhima, koja može biti uzrokovana bakterijama, virusima, gljivicama ili parazitima. Pneumonija je praćena groznicom, visokom temperaturom, glavoboljom, kašljanjem, probadanjem u prsima.

Simptomi su visoka temperatura, kašalj, otežano disanje i ispljuvak koji može biti krvav. Postoje različiti tipovi upale pluća. Najpoznatiji tip je bakterijska upala uzrokovana pneumokokom. To je upalna bolest pluća, kod koje dolazi do punjenja alveola tekućinom, čime je otežano disanje.

Difuzija kisika u krv je smanjena, a time i difuzija ugljičnog dioksida iz krvi što može dovesti do modrila kože (cijanoza) zbog prevelike količine deoksigenirane krvi.

R

eumatoidni artritis - hronična, sistemska i progresivna bolest vezivnog tkiva. To je upalni poremećaj koji primarno uključuje sinovijalnu membranu zgloba i uglavnom karakteriše bol u zglobu, ukočenost, smanjenu mobilnost i zamor. Bolest se manifestuje različito kod pojedinih pacijenata, tako da rezultati mogu varirati. Reumatoidni artritis može se desiti u svim godinama i obično se pojačava u starosti. Po podacima istraživača, prvi simptomi se javljaju u 2. i 3. dekadi života, sa najčešćim javljanjem u 4. do 6. dekadi života. Smatra se da je reumatoidni artritis imunološki odgovor na nepoznate antigene unutrašnjeg i spoljašnjeg porijekla. Stimulans za imunološku reakciju može biti virusni ili bakterijski, ili je u vezi sa izmjenom u normalnoj proizvodnji i funkciji kolagena. Može postojati i genetička predispozicija za bolest.

V

irusi - mikroskopski oblici koji su svuda oko nas, ali i u nama. Može ih se naći kod čovjeka, životinja, biljaka, nekih vrsta gljiva i čak kod bakterija. Jako su jednostavni po svojoj građi, ali to nije njihova mana. Naprotiv, virusi zahvaljujući svojoj jednostavnosti uspijevaju da se tako brzo i tako dobro umnožavaju i time stvaraju velike probleme za organizme u kojima se nalaze. Dimenzije virusa su vrlo male, pa je tako jedan virus 20 do 100 puta manji od bakterije, te ga iz tog razloga nije moguće vidjeti svjetlosnim mikroskopom.

Njihove dimenzije variraju zavisno od vrste, pa tako među najveće spadaju Poxviridae - oko 450 nm (nanometara), a najmanji imaju samo 30-tak nm. Svaki virus ima DNK ili RNK molekulu, koja je okružena proteinskim omotačem nazvanim kapsida, oko koje može da se nađe i dodatni omotač građen od proteina, lipida i ugljikohidrata.

81

Luj Paster - naučnik koji je pronašao metodu za zaštitu namirnica i koji je napravio vakcinu protiv bjesnila i antraksa

Zadužio čovječanstvo za sva vremena Luj Paster nije bio ljekar i često je govorio: "Ja sam neznalica u medicini". Ovaj mikrobiolog i hemičar i eksperimentalno je potvrdio da su bakterije izazivači bolesti i time unaprijedio medicinu više nego bilo ko prije njega. Pronašao je metodu za zaštitu namirnica poznatu kao pasterizacija i postavio je osnove imunologije jer je napravio vakcinu protiv bjesnila i antraksa.

Paster je rođen 27. decembra 1822. godine u Dolu, gradiću u istočnoj Francuskoj. Preci su mu bili ugledni kožarski radnici.

Studirao je hemiju, fiziku i kristalografiju na Visokoj školi u Parizu. Postao je profesor hemije na Univerzitetu u Strazburu.

Naučni rad započeo je vinskom kiselinom. Proučavao je fermentaciju vina i piva i u Francuskoj, a postavio je temelje moderne industrije piva i mlijeka.

Paster je otkrio da mikroorganizmi koji vrše fermentaciju maslaca i čini ga pokvarenim za jelo, žive i kada ne dobijaju kiseonik direktno iz vazduha.

Sve do tada se smatralo da fermentacija ne može biti živi proces, zato što se često odvija u odsustvu kiseonika.

Pronašao je razne mikroorganizme koji prate pojedine mane vina i prema prisutnosti mikroorganizama mogao je unaprijed da nagovijesti kakav će ukus neko vino imati.

Paster je dokazao da će mnogi od tih mikroorganizama biti ubijeni i da se vino neće pokvariti ako se zagrije do 60 stepeni Celzijusovih. Na isti način bi se moglo pasterizovati i pivo. Iza tog uspjeha dobio je "zadatak" da se bori protiv

82

bolesti svilene bube I uspio je.

Dogodila mu se tragedija. Izgubio je dvoje djece. U 46. godini, u vrijeme svog velikog naučnog uspona, doživio je i moždani udar. Ubrzo nastavlja naučni rad.

Jedan od najvećih problema s kojim su se ljudi suočavali bio je antraks, crni prišt. Od ove bolesti umirale su životinje, naročito ovce. Ljudi koji su bili u dodiru s vunom zaražene ovce razbolijevali su se. Savladavanje antraksa, vodiće Pastera preko rješavanja bolesti - kokošje kolere.

Paster je 1880. ukapirao da bakterija živinske kolere, ostavljena duži vremenski period, ako se ubrizga živini ne izaziva koleru. Kada je istu živinu vakcinisao svježom aktivnom kulturom bakterije, ona je preživjela.

Godine 1882. napravio je vakcinu protiv antraksa, a 1885. napravio je vakcinu protiv bjesnila. Nije bilo lako izvršiti eksperiment na čovjeku. Vakcina je prvi put, i to uspješno, primijenjena 6. jula 1885. na devetogodišnjem dječaku Jozefu Majsteru koga je izgrizao bijesan pas. Već sljedeće godine vakcinisano je oko 2.500 pacijenata. Fatalnih slučajeva bilo je ispod 1 posto.

Luj Paster je umro 28. septembra 1895. u blizini Pariza, od posljedica niza moždanih udara. Sahranjen je u kripti u Institutu Paster u Parizu, koji je sam ranije osnovao 1888. godine. Nad njegovim grobom podignuta je kapela. Na svodu iznad groba naslikana su četiri bijela anđela koji predstavljaju - vjeru, nadu, milosrđe i nauku.

PUNO ZDRAVLJA I USPJEHA U NOVOJ 2010. GODINI 탑eli vam sa prijateljima

Bioaktivni prirodni preparat

BIOCIL ALKALOID AD SKOPJE

Farmegra

LAMEX commerce

MONTEFARM

NALL international OSMI RED-D

SAMSaRA

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: â&#x20AC;&#x153;ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica