medical_cg_12 by medical cg

APRIL 2010. - CRNA GORA - BROJ XII

TEMA BROJA: DIJABETES

1.00

INTERVJUI: Dr Boban Mugoša Dr Borko Đorđević Boško Drašković PREDSTAVLJAMO:

MEDICINSKI FAKULTET

OTVORENO U PODGORICI!

tel: 020 219 330

alpsk

o bilje

u funkciji zdravlja

e ž o k vaše

SIXTUMED linija za njegu stopala dijabetičara

- Najbolja njega za kožu dijabetičara, stimuliše mikrocirkulaciju kože i čini je glatkom i gipkom.

SIXTUWOHL linija za dekubitus - Originalna formulacija ekstrakta i etričnih ulja alpskog bilja, olakšava tegobe kod dekubitusa pospješujući prokrvljenost i regeneraciju kože.

SIXTUFIT linija za sportiste i rekreativce - Linija za pripremu mišića za fizičku aktivnost (opuštanje, zagrijavanje, stimulacija cirkulacije...) kao i za osvježavanje i trenutni efekat hlađenja mišića.

SIXTUS linija za njegu stopala - Linija za svakodnevnu njegu stopala za kućnu upotrebu i upotrebu u kozmetičkim salonima. - Rashlađuje, hidrira i osvježava vaša stopala.

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

OSMI RED-D

tel/fax: +382 20 647 980 +382 20 647 988 e mail: osmired@t-com.me

Stomak i Bokovi. Smanjuje obim do

NALL Intrenational - www.nall.me

4 nedelje*

Stomak i Bokovi. Smanjuje obim do

NALL Intrenational - www.nall.me

4 nedelje*

www.somatolinecosmetic.me

Inovacija.

Somatoline Cosmetic Tretman Stomak i Bokovi je novo specifično i efikasno rješenje. Zahvaljujući Bioreduxplus-complex™, ima »kriotermičko« (toplo-hladno) dejstvo koje preoblikuje područje stomaka i smanjuje obim struka, bez gubitka težine.

Somatoline Cosmetic. Djeluje. *Maksimalni efekat. Prosječna vrijednost: 2,3 cm. Kliničko testiranje sprovedeno na 52 žene. Mjerenje smanjenja obima struka i bokova. Kozmetički efekat preoblikovanja tijela ne uključuje gubitak težine.

U apotekama.

www.somatolinecosmetic.me

Inovacija.

U apotekama.

Impresum

UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Doc. dr sc med. Boban Mugoša Prof. dr sc med. Božidar M. Bojović Dr med. sc Božo Vuković Prim. dr sc med. Djurdjica Ostojić Dražen Ljumović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec.pulm. Doc. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Doc. dr sc med. Mileta Golubović Dr Milorad Drljević, spec. hir. Prim. dr sc med. Milovan Živković Prim. dr Mensud Grbović mr sc Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Dr Nebojša Kavarić, spec.ped. Ass. prim. dr sc med. Olivera Miljanović Mr ph.Snežana Stanković Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Vesna Miranović Doc. dr sc med. Zoran Srzentić Dr Zuhra Hadrović, spec. opš. med. STALNI SARADNICI Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Dušan Nenezić spec. za dječiju reh. Spec. pedag. Dragana Marković Jelena Drobnjak Dr Ljiljana Živadinović Maja Pejović Dr Milana Šoć Miroslav Minić Dr Mišo Pejaković Dr Natalija Tkač Dr Nadica Zindović Ognjen Savić Dr Olivera Kovačević Mr ph Pavle Jurlina Dr Slobodan V. Radonjić Dr Svetlana Radović-Vučeković Dr Tanja Ševaljević-Bojović Mr ph spec. Zorica Potpara dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić lektor: Anita Radanović Štampa: AP Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel/fax: 020/623889 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

SADRŽAJ

APRIL 2010. - CRNA GORA - BROJ XII

TEMA BROJA: DIJABETES

Izdavač: doo Flaer, Podgorica Osnivač: Dragan Nikolić Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Amer Ramusović

1.00

INTERVJUI: Dr Boban Mugoša Dr Borko Đorđević Boško Drašković PREDSTAVLJAMO:

MEDICINSKI FAKULTET

foto: shutterstock PODJEDNAKA ODGOVORNOST MUŠKARCA I ŽENE 10 – 11 MESO U ISHRANI BEBA 12 KAŠALJ KOD DJECE 14 PROVJERITE VID SVOM DJETETU 15 GOVOR SE UČI SLUŠANJEM 16 – 17 POREMEĆAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA 20 INTERVJU – Dr BOBAN MUGOŠA 24 – 26 SENILNA DEGENERACIJA MAKULE 28 – 29 AKUTNE VIRUSNE RESPIRATORNE INFEKCIJE 30 – 31 PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA 32 - 34 SEBOROIČNI DERMATITIS 35 DOBRA PROBAVA – PREDUSLOV ZDRAVLJA 36 – 37 REFORMISANJE MEDICINE RADA 38 – 40 PREDSTAVLJAMO – MEDICINSKI FAKULTET 42 - 43 ORALNI ANTIDIJABETISNI LIJEKOVI 44 – 45 INSULINSKE PUMPE 46 – 48 DIJABETIČKO STOPALO 50 – 51 HIGIJENA ISHRANE 52 PAPRIKA JAČA IMUNITET 54 PELEN I PELIM 56 – 57 INTERVJU – BOŠKO DRAŠKOVIĆ 60 – 61 PODOČNJACI 62 – 63 INTERVJU – Dr BORKO ĐORĐEVIĆ 64 – 65 IPL I LASER U DERMATOLOGIJI 66 – 67 AROMATERAPIJA 70 VISOKA ŠKOLA SESTRINSTVA 72 HODAJTE ZDRAVO 74 POVREDA KIČME 75 FENG SHUI 76

Ä?okoladno mlijeko

ZANIMLJIVOSTI

Pažljivo s proizvodima za bodi bilding

Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) upozorila je da se ne koriste proizvodi namijenjeni poklonicima bodi bildinga, koji sadrže steroide ili njima slične supstance. Agencija u saopštenju tvrdi da se mnogi proizvodi prodaju kao dijetetske supstance ali su, zapravo, nepotvrđeni i lažno ili pogrešno brendirani lijekovi pa i blage droge. "Proizvodi koji se reklamiraju za bodi bilding i za koje je poznato da sadrže steroide ili njima slične supstance su ilegalni i potencijalno izuzetno opasni po zdravlje", upozorila je dr Margaret Hamburg, komesar FDA, i dodala da "agencija već preduzima zakonske mjere da se zaštiti javnost". FDA je, kako javlja CNN, uputila "pismo upozorenja" firmi American Cellular Laboratories Inc. u kojem naglašava da ova firma "reklamira i distribuira proizvode koji su označeni kao dijetetski ali svojim sadržajem krše postojeći Federalni akt o hrani, lijekovima i kozmetici jer oni, zapravo, nijesu u skladu sa definicijom o "dijetetskom dodatku ishrani". Jer, da bi ispunio ovu obavezu, proizvod mora da sadrži jedan ili više dijetetskih elemenata kao što su vitamini, minerali, aminokiseline ili biljni ekstrakti. U protekle dvije godine, podsjetila je FDA, primili su pet nepovoljnih izvještaja koji se direktno odnose na imenovane proizvode, uključujući i ozbiljne posljedice po jetru korisnika. Iako do sada nije bilo akutnih oboljenja jetre ili smrtnih ishoda, registrovana su liječenja korisnika u bolnicama zbog problema s jetrom. Bilo je, takođe, i 15 zdravstvenih nezgoda koji se generalno mogu pripisati korišćenju pomenutih supstanci. Ona, takođe, preporučuje da svako ko koristi sumnjive supstance odmah prestane to da radi i obrati se ljekaru ukoliko osjeti ili strahuje od neželjenih efekata.

Depresija može da bude i korisna

Američki psihijatri su ustanovili da depresija, koju preživljava svaki čovjek bar jednom u životu, ipak ima i svoje korisne strane. Proučavajući korijene depresije, stanje karakteristično za sedam odsto stanovništva, psihijatri Univerziteta u Virdžiniji su zaključili da ona počinje od procesa ruminacije ("žvakanje žvake"), kako su okarakterisali stalno "preživljavanje" istih negativnih misli i utisaka. Ruminacija smanjuje umne sposobnosti, slabi memoriju, sposobnost analize, zbog čega su naučnici ranije zaključivali da je ruminacija iznenadan gubitak misaone energije. Međutim, ipak su pretpostavili da ruminacija ima i pozitivan smisao, jer često nastaje kao odgovor na ozbiljan stres - smrt bliske osobe ili otpuštanje sa posla. U tom slučaju intenzivno razmišljanje o jednom istom pomaže čovjeku da preživi težak udarac. Osnovni simptomi depresije, među kojima su nespostobnost da se doživi zadovoljstvo, gubitak interesovanja za hranu, seks, komunikacije, imaju, međutim konstruktivan smisao. Psiholozi su utvrdili da se u to vrijeme aktivira zona velikog mozga odgovorna za koncentraciju pažnje i to u direktnoj proporciji. Što je depresija jača zona je aktivnija.

IZ MEDICINE Brak poguban za vitku liniju

Presađena arterija dušnika

Oni koji su u braku duplo više su izloženi riziku da postanu gojazni od onih koji žive sami, tvrde naučnici. Istraživanje koje je sprovedeno u Grčkoj, a koje je obuhvatilo 17.000 bračnih parova starosti između 20 i 70 godina, pokazalo je da se u braku mijenja stil života i dolazi do "zapuštanja". Nakon sudbonosnog "da" manje se vježba, duže se sjedi pred televizorom, više se jede, a seks vremenom postaje sve rjeđi, pokazalo je istraživanje. Najveći problem osoba u braku je gojaznost u predjelu stomaka. "Želja da se pronađe partner više ne postoji i ljudi se zbog toga zapuste", kaže profesor Dimitris Kiortsis, vođa istraživanja. On savjetuje bračnim partnerima da više vježbaju, izbjegavaju grickalice, šetaju što više, i zajedno promene loše navike u ishrani. "Ukoliko se jedan partner odluči na dijetu, i drugi bi trebalo da je primijeni bez obzira na to da li je debeo ili ne, jer je u suprtonom gojaznom partneru teže da izdrži", kaže profesor.

Britanski i italijanski ljekari uspjeli su da specijalnom tehnikom presade arteriju koja hrani dušnik krvlju, na desetogodišnjem pacijentu koji je bolovao od rijetke bolesti dušnika, saopšteno je u subotu u Londonu. Tokom operacije koja je trajala devet sati u jednoj londonskoj bolinici, ekipa hirurga je presadila arteriju od donora, uz pomoć matičnih ćelija koštane srži pacijenta primaoca transplanta. Ljekari se nadaju da će u narednim mjesecima matične ćelije početi da se pretvaraju u ćelije arterije dušnika, što će biti prvi put u istoriji regenerativne medicine. Novi organ pacijent ne bi trebalo da odbaci, jer su ćelije uzete iz njegovog ćelijskog tkiva, naveli su ljekari. "Procedura je različita i mislimo da smo prešli važnu etapu", rekao je britanski hirurg Martin Birčol. "Prvi put se dešava da dijete prima terapiju na bazi matičnih ćelija i to je najveća arterija koja je ikada zamijenjena", dodao je Birčol. Stručnjak, koji je rekao da su potrebna dodatna klinička ispitivanja kako bi se pokazala validnost takve terapije, ocijenio je da bi ta tehnika mogla da se koristi u presađivanju jednjaka i grla. Pacijent, čije ime nije saopšteno, bolovao je od rijetke bolesti, stenoze dušnika, odnosno sužavanja arterije koja hrani dušnik krvlju, što izaziva, između ostalog, i veoma otežano disanje.

Nov način identifikovanja ljudi Američki naučnici su predložili nov način identifikovanja ljudi pomoću kolonija mikroba koje obitavaju na prstima, a koje su jedinstvene za svakog čovjeka. Svaki čovek je "dom" za ogroman broj mikroorganizama, a bakterije žive ne samo u čovječijem tijelu, već i spolja, na tijelu. Krajem prošle godine je objavljen naučni rad koji ukazuje da se na različitim djelovima tijela nalaze potpuno različiti mikroorganizmi. Autori novog istraživanja, čiji je rad objavljen u američkom naučnom časopisu "Izvještaju Nacionalne akademije nauka", odlučili su da provjere u kojoj mjeri su individualni "kokteli" bakterija na dlanovima čovjeka. Oni su analizirali sastav kolonija mikroorganizama koje su ostale na kompjuterskim miševima nakon što ih je koristilo devetoro

dobrovoljaca u tom istraživanju. Naučnici su, takođe, uzeli i proučili uzorke bakterija sa ruku 270 ljudi koji nikada nijesu dotakli miševe, korišćene u istraživanju. Oni su samo na osnovu korišćenja miša uspjeli da identifukuju bakterijski "trag" svakog od devetoro ispitanika i da razlikuju njihove otiske od otisaka ostalih učesnika tog eksperimenta. Naučnici su, osim toga, otkrili da kolonije bakterija ostaju na površini miševa još dvije sedmice nakon njihovog korišćenja. Pri tom se kolonije mikroorganizama, karakteristične za svakog čovjeka pojedinačno, ponovo stvaraju u dovoljnoj količini za utvrđivanje njihove pripadnosti tokom dva sata poslije pranja ruku.

Rezultati istraživanja stavova mladih o značaju planiranja porodice uz preporuke i prijedlog mjera

Podjednaka odgovornost muškarca i žene sa povećanim rizikom od dobijanja polno prenosivih bolesti. Procjenjuje se da svake godine od polno prenosivih bolesti oboli više od 400 miliona odraslih ljudi. Od toga broja, oko 60% polno prenosivih bolesti i infekcija pojavljuje se kod osoba mlađih od 25 godina.

DOPRINOS PLANIRANJA PORODICE Piše: prof. dr Agima Ljaljević Institut za javno zdravlje je tokom 2009. godine sproveo istraživanje među studentima Univerziteta Crne Gore o stavovima u vezi sa planiranjem porodice. Planiranje porodice je svjesna djelatnost individue i parova u reproduktivnom dobu života, kojem oni teže ne samo da bi regulisali broj i vremenski raspored rađanja već i da bi se rodilo zdravo dijete, kao i da bi kvalitetno ostvarili sve svoje uloge tokom životnog ciklusa. Ukupna aktivnost koja se u toj oblasti odvija bazirana je na dobrovoljnoj odluci individue, kao i na njenoj spremnosti da odluku realizuje, odnosno da koristi raspoložive metode i procedure u svrhu donošenja na svijet zdravog i željenog djeteta ili u svrhe preveniranja neplaniranog fertiliteta. Poštovanje osnovnog prava svih parova i pojedinaca da slobodno i odgovorno odluče o broju i razmaku rađanja djece, kao i prava na informacije, obrazovanje i sredstva da to učine, smatra se za civilizacijsko dostignuće. Ustav Crne Gore obezbjeđuje svojim građanima i građankama neotuđivo pravo na zdravstvenu zaštitu i zdrav život, što precizira odredbama čiji su sastavni dio očuvanje i unapređenje reproduktivnog zdravlja. Ustav svakom paru obezbjeđuje pravo na slobodu planiranja porodice.

PLANIRANJE PORODICE I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE Planiranje porodice je kompleksan proces koji se odnosi na razne aspekte reproduktivnog zdravlja. Sve je niža prosječna starosna dob stupanja u prvi seksualni kontakt, što je istovremeno povezano sa većim brojem seksualnih partnera tokom aktivnog polnog života, a time i

Sa aspekta žena, planiranje porodice doprinosi donošenju odluke u vezi sa trudnoćom, sa zaštitom od neželjene trudnoće ili određivanjem razmaka između dvije trudnoće. Sa aspekta djeteta, planiranje porodice spašava živote djece pomažući ženama da shvate značaj i primjenu odvajanja trudnoća određenim vremenskim periodom. Svake godine umre između 13 i 15 miliona djece mlađe od pet godina. Da se sva djeca rađaju sa najmanje dvije godine razmaka, 3 do 4 miliona ovih smrti bilo bi izbjegnuto. Sa aspekta muškaraca, planiranjem porodice pospješuje se njihova briga za porodicu. Sa aspekta porodice, poboljšava se porodično blagostanje. Sa aspekta nacije, omogućava se brži ekonomski napredak, kao i bolji uslovi života. Sa aspekta planete, planiranjem porodice onemogućio bi se sadašnji trend dupliranja stanovništva u narednih pola vijeka. Budući zahtjevi za prirodnim izvorima bili bi manji.

ISTRAŽIVANJA STAVOVA MLADIH O ZNAČAJU PLANIRANJA PORODICE Cilj istraživanja je ispitivanje znanja, stavova i ponašanja mladih u vezi sa planiranjem porodice, a ciljna grupa bili su studenti fakultetâ Univerziteta Crne Gore. Bitno je napomenuti da se, od ukupnog broja studentkinja koje su učestvovale u istraživanju, njih 60% izjasnilo kao polno aktivne, pri čemu se trećina ispitanica ne štiti od neželjene trudnoće. Odluku o korišćenju kontraceptivne metode najčešće donose partneri zajedno, dok gotovo petina studentkinja odluku donosi sama, kod malog broja ispitanica odluku o korišćenju kontraceptivne

metode donosi sam partner. Metodu kontracepcije koju studenti koriste dvije petine ispitanika ocjenjuje kao djelimično sigurnu, nešto manje kao sasvim sigurnu i samo 4% ispitanica smatra da kontraceptivna metoda koju one primjenjuju nije sigurna. Podaci dobijeni istraživanjem pokazuju da dvije trećine studenata sebe smatraju dobro informisanim u vezi sa planiranjem porodice. Pri tome, značajno je napomenuti da su izraženi stavovi studentkinja bili poželjniji po zdravlje jer gotovo dvije trećine studenata ne znaju ili nemaju stav u vezi sa uticajem kontracepcije na zdravlje. Zabrinjava činjenica da gotovo polovina studenata nije upoznata sa činjenicom da je kontracepcija sigurna metoda zaštite od polno prenosivih bolesti, ali je ohrabrujuće to što najveći broj studenata misli da abortus nije dobar način planiranja porodice. Upotreba kondoma je, prema stavu studenata, najsigurnija kontraceptivna metoda, ali nešto manje od petine ispitanika daje prednost nekim drugim metodama kontracepcije (pilule, spirale, kalendar plodnih dana, prekidanje snošaja i upotreba lokalnih kontraceptiva). Svoje znanje o kontracepciji studenti najčešće ocjenjuju kao dovoljno, ali oko 15% ispitanika smatra da je njihovo znanje nedovoljno, odnosno da nemaju znanja o kontracepciji. Studentkinje su, u najvećem broju, odgovorile da nijesu bile trudne. 10% ispitanica odgovorilo je da su bile trudne, ali nijesu imale namjerni prekid trudnoće, što ukazuje na zaključak da ili su rodile ili su imale nenamjerni prekid trudnoće. Oko 2% studentkinja već je imalo jedan, a 1% ispitanica imalo je više namjernih prekida trudnoće. Ispitivani studenti, oba pola, smatraju da je optimalno vrijeme za planiranje porodice (rađanje djeteta) između 25 i 30 godina. Interesantno je da više od 11% studenata smatra da nema potrebe praviti vremenski razmak između dvije uzastopne trudnoće, dok više od jedne trećine ispitanika smatra da je za zdravlje majke i djeteta dovoljno da razmak između trudnoća traje godinu dana. Najviše studenata smatra da je optimalan broj posjeta ginekologu jednom godišnje. Više od polovine ispitivanih studenata navode da nijesu imali zadovoljavajuće mogućnosti informisanja u vezi sa planiranjem porodice, a svaki peti ispitanik (značajno češće ženskog pola) imao je mogućnost adekvatne informisanosti. Više od 80% studenata navodi da nema informaciju o tome da li u njhovom gradu postoji mjesto gdje se mogu dobiti stručne informacije u vezi sa planiranjem porodice i ostalim pitanjima vezanim za ovu problematiku. Svaki treći ispitanik, i to češće studentkinje, smatra da bi bez problema posjetio takvo savjetovalište za planiranje porodice. Pri tome, gotovo dvije trećine ispitivanih studenata nije upoznato sa podatkom o tome koje informacije mogu da se dobiju u savjetovalištima za planiranje porodice, što ukazuje na činjenicu da studenti i u slučajevima kada su organizovana savjetovališta za planiranje porodice, ne znaju kakve koristî mogu da imaju od ovih institucija. Od ukupnog broja ispitivanih studenata, više od

90% smatra da je planiranje porodice podjednako odgovornost i muškarca i žene. Interesantno je da studenti češće navode da je planiranje porodice odgovornost muškarca.

PREPORUKE MLADIMA ZA PLANIRANJE PORODICE Planiranje porodice jedno je od osnovnih Ijudskih prava i sloboda. Planiranje porodice je svjesno i slobodno odlučivanje žene i muškarca o najpovoljnijem vremenu za roditeljstvo, za rođenje željenog broja djece, kao i o vremenu i razmaku između porođaja. Cilj planiranja porodice jeste rođenje zdrave i željene djece, te odgovorno i svjesno roditeljstvo. O kontracepciji treba razmišljati prije početka polnog života. Učešće oba partnera u odlučivanju - izboru metode kontracepcije, od velike je važnosti. Odgovornost je zajednička, pa i odluku treba donijeti zajedno. Postoje različite prihvatljive i dostupne metode kontracepcije koje mladi mogu koristiti, od kojih se - uz savjet ljekara / ginekologa - može izabrati onaj koji je najprilagođeniji konkretnom paru. Najdjelotvornija metoda kontracepcije za adolescente jeste primjena prezervativa. Ona je dostupna, prihvatljiva i predstavlja dvostruku zaštitu - od neplanirane trudnoće i od polno prenosivih bolesti, uključujući HIV / AIDS. Za djevojke koje stupaju u polne odnose veoma su važni ginekološki pregled i savjet o kontracepciji, kao i redovne kontrole kod izabranog ginekologa.

PLANIRANJE RODITELJSTVA JE ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST I MUŠKARCA I ŽENE Sve djevojke imaju prirodno pravo da prođu razvojni put od djetinjstva, preko adolescencije, do dobi odrasle žene i tada postanu majke. Trudnoća i porođaj u dobi do 18 godina, kada još nije u potpunosti završen fizički razvoj ženskog organizma, nose povećane zdravstvene rizike za majku adolescentkinju i njeno dijete. Vezano za trudnoću i porođaj, kod žena iznad 35 godina, kao i ispod 18 godina, povećavaju se zdravstveni rizici za majku i dijete. Nakon četiri trudnoće i porođaja, rastu rizici po majku i dijete. Majčino tijelo se oporavlja oko dvije godine poslije trudnoće, porođaja i njege novorođenčeta. U slučajevima manjeg razmaka između porođaja, veća je vjerovatnoća nastanka komplikacija.

Meso u ishrani beba Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Po najnovijim preporukama, dojenje je neophodno u prvih 5 mjeseci. Pošto je majčino mlijeko deficitarno u gvožđu, vitaminima A, D, K i C, oni se moraju dodavati putem rastvora AD kapi i preventivnim ili terapijskim davanjem gvožđa. Rano prihranjivanje je znak ranog prestanka dojenja i ishrane adaptiranim humanizovanim mlijekom u obliku formula. Početak dohranjivanja je početak prelaska na vještačku ishranu i odbijanja od dojke. Važno je da beba ostane što duže na dojci, jer je majčino mlijeko nešto najbolje i najkvalitetnije. Drugi razlog da se ne počne odmah sa prihranjivanjem jeste predostrožnost da se u ishranu prerano ne uvede neka alergogena hrana (brašno, južno voće, jaja, jagode, riba, pileće meso...), naročito u porodicama gdje postoji atopija, tj. sklonost ka alergijama. Treći razlog je da se u ishranu prerano ne uvede preslatka hrana, kao način prevencije gojaznosti i rizika koje nosi gojaznost, kao što su dijabetes, povišen krvni pritisak (hipertenzija), povišene masnoće u krvi i mnogi drugi. Takođe, u ishranu ne treba prerano uvoditi preslanu hranu, u cilju prevencije visokog krvnog pritiska i osmotskog opterećenja crijeva i bubrega bebe. Znači, ne uvoditi prerano u ishranu bebe alergogenu, slatku i slanu hranu, jer navike koje se rano steknu, naročito u periodu odojčeta, ostaju dugo i skoro doživotno usađene i zapisane u memoriji bebe, kao „engrami“ za loše navike u ishrani sa štetnim posljedicama po zdravlje u budućem životu djeteta, adolescenta i odrasle osobe.

Uvođenje nove hrane Poslije 5–6 mjeseci potrebno je ipak početi sa prihranjivanjem, za koje važe sljedeća pravila: postepeno uvođenje nove hrane (radi stvaranja dovoljno fermenata za varenje); uvođenje samo jedne (nikad dvije) vrste nove hrane, i to na 4–5 dana vremenskog razmaka (da bi znali šta je prouzrokovalo eventualnu alergiju); nikada ne uvoditi novu hranu kada je dijete bolesno. Brzi rast i razvoj djeteta postepeno zahtijeva uvođenje nove vrste hrane koja

obezbjeđuje optimalne količine vitamina, minerala, ugljenih hidrata, nezasićenih masnih kisjelina, esencijalnih aminokisjelina i naročito gvožđa, koje doprema kiseonik svakom organu, tkivu i ćeliji u organizmu, bez čije dovoljne količine bi patio bebin organizam.

Meso u ishrani beba Kao najbolji izvor gvožđa (kvalitativno, kvantitativno i najbolja resorpcija), proglašeno je meso, naročito crveno meso. Takođe, meso je glavni izvor proteina (bjelančevina) visoke biološke vrijednosti, sadrži aminokisjeline neophodne za održavanje ćelija i njihovo obnavljanje. Pored gvožđa, meso je dobar izvor mineralnih materija, kao što su kalijum, fosfor, hlor, sumpor, kalcijum, magnezijum, zatim vitamine riboflavin, piridoksin, folnu kisjelinu i vitamin B-12. U ishrani djece najčešće se koristi teleće, jagnjeće, pileće meso, riba, rjeđe goveđe i svinjsko, a izuzetno rijetko konjsko i meso divljači. Meso mladih životinja ima manje vezivnih vlakana, više vode, mekše je i lakše se vari. Sadržaj bjelančevina zavisi od vrste mesa i kreće se od 15–23%. Meso sadrži bjelančevine veoma visokog indeksa (koeficijenta) iskoristljivosti (utilizacije) azota iz aminokisjelina. Tzv. UPN indeks mesa u ishrani djece iznosi od 76 do 80, što je veoma visok indeks iskoristljivosti azota iz bjelančevina, tj. kvaliteta bjelančevina i aminokisjelina u mesu, ako znamo da samo dvije namirnice imaju veći UPN indeks. To su majčino mlijeko i jaje, gdje je ovaj indeks 100, što znači da je utilizacija (iskoristljivost) bjelančevina majčinog mlijeka i jajeta 100%. Sadržaj masti takođe varira, zavisi od vrste mesa, a preovlađuju zasićene masne kisjeline (čvrste masti). Meso mladih životinja po pravilu ima manje masti. Meso treba u početku koristiti kao supu od mesa, tzv. “ispirak mesa“, kada se meso kuva 10-ak minuta, odaspe se, ohladi, veoma malo osoli i daje odojčetu. Ta supa od mesa (prvi ispirak) sadrži najviše bjelančevina i gvožđa. Poslije 8, 9. mjeseca može se davati srazmjerno neuromišićnom razvoju bebe i refleksa žvakanja, nicanju zuba, razvoju mastikatornih mišića (mišića za žvakanje) i to u obliku propasiranog, miksanog, mljevenog mesa u supi, čorbi, sa povrćem i drugih kombinacija. Početna količina mesa je od 5 grama do 50 grama, što je dnevna potreba u uzrastu od 9. do 12. mjeseca.

HiPP mesne kašice Intenzivan rast i razvoj nakon 4. mjeseca zahtijeva i proširenje jelovnika mesom i povrćem. Meso je životna namirnica sa visokim sadržajem esencijalnih aminokisjelina u formi proteina. Sadrži vitamine B-grupe, fosfor, kalcijum, gvožđe koje je ključno pri stvaranju eritrocita. HiPP u pripremi mesnih kašica koristi isključivo meso ( piletina, ćuretina, teletina, jagnjetina, šunka,... ) iz Bio uzgoja, što znači da su stoka i živina uzgajana po svim zakonima organsko-biološkog uzgoja. U pripremi kašica koriste se samo mišići, zabranjena je upotreba iznutrica. HiPP mesne kašice olakšavaju roditeljima pripremu jelovnika djetetu. HiPP kašice ne sadrže konzervans i šećer, pa možete biti sigurni da Vaše dijete dobija potpuno zdrav obrok.

Od 4. mjeseca - Obrok sa piletinom Od 5. mjeseca - Šargarepa i krompirom sa jagnjetinom - Šargarepa sa rižom i teletinom - Miješano povrće i krompir sa teletinom - Kukuruz šećerac sa pire krompirom i ćuretinom - Povrće sa tjesteninom i šunkom - Povrće sa rižom i piletinom Od 8. mjeseca - Povrće sa rižom i teletinom - Piletina sa paradaizom i krompirom - Riža sa šargarepom i ćuretinom - Povrće sa tjesteninom i šunkom Od 12. mjeseca - Povrće sa tjesteninom i piletinom - Povrće sa ćuretinom

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me

PZU „Doktorica Mica“

Kašalj - simptom ili bolest, plašiti se ili ne? Poslije povišene temperature, simptom zbog kog se roditelji najčešće javljaju pedijatru

Piše: dr Vjera Janković, spec. pedijatar Kašalj je simptom neke bolesti, a ne bolest. Zbog svoje zvučnosti skoro opravdano zabrinjava roditelje i prvo na šta pomisle jeste da njihovo dijete ima upalu pluća, tj. pneumoniju. Da bismo se manje plašili kašlja, evo nekoliko smjernica koje će nam omogućiti da objektivnije sagledamo problem kašlja kod našeg mališana. Kašalj spada u jedan od osnovnih simptoma bolesti disajnih puteva. On je refleksni, odbrambeni mehanizam kojim organizam želi da oslobodi disajne puteve od stranih čestica, sekreta i ostalih produkata upale. Kašalj nastaje praktično u svim upalnim promjenama disajnih puteva i pluća. Može biti akutni, hronični i recidivirajući, zatim suv ili produktivan (vlažan), ravnomjeran ili u napadima, ponekad praćen povraćanjem. Karakter kašlja najčešće upućuje na osnovnu bolest. Tako npr. promukli kašalj upućuje na upalu glasnih žica ili laringitis. Kašalj spastičkog karaktera upućuje na bronhitis ili astmu, suvo kašljucanje na alergijsku ili virusnu prirodu bolesti. Recidivirajući kašalj, ili kašalj koji se često ponavlja, javlja se kod polenoze, kod uvećanog trećeg krajnika, kod učestalih infekcija gornjih disajnih puteva i kod astme. Dugotrajni perzistirajući kašalj najčešće se javlja kod virusnih infekcija, gdje virusi ogole sluznicu respiratornih puteva za čije su obnavljanje obično potrebne dvije do tri sedmice. Ne treba zanemariti ni pasivno pušenje koje je kod male djece često uzrok kašlja. • Da li treba da se plašimo kašlja? Već smo rekli da nam kašalj pomaže da se oslobodimo sekrecije ili bilo čega stranog iz disajnih puteva. Kada dijete kašlje više dana, naravno da treba da bude pregledano. S obzirom na to da je kašalj mnogo češće znak neke bezazlene respiratorne bolesti, prehlade ili uvećanja trećeg

krajnika, prije nego nečeg ozbiljnijeg, kao što je pneumonija, ne treba ni da se plašimo kašlja. • Da li treba umirivati kašalj? Kašljanjem i iskašljavanjem oslobađamo se nagomilanog sekreta i produkata upale iz bronhijalnog stabla, pa ga ne treba uvijek zaustavljati. Naravno, dugotrajni, naporni, suvi kašalj može jako zamarati, ometati san i ishranu djeteta, te ga u takvim slučajevima treba ublažavati. Sve ovo zavisi od osnovne bolesti, što znači, treba liječiti osnovnu bolest, pa će se i kašalj izliječiti. Terapija zavisi od osnovne bolesti. U svakom slučaju, preporučuje se dosta tečnosti, topli napici i blagi biljni preparati na bazi sljeza, bokvice, jagorčevine. Kašalj se ne liječi antibioticima i hemijskim preparatima za zaustavljanje kašlja.

Provjerite vid svom djetetu Piše: Dr Tanja Ševaljević – Bojović, oftamolog Vid je od posebnog značaja za razvoj djeteta. Dijete koje slabije vidi teže uči, a zbog razrokosti kao upadljive estetske mane često je promijenjenog ponašanja (povučeno, potišteno i bez samopouzdanja). Kasnije nastaju problemi druge vrste. Slab vid ograničava izbor zanimanja i umanjuje mogućnost zaposlenja. Uslovno rečeno, razvoj vidne oštrine završava se u petoj godini života, a binokularnih funkcija (sposobnosti da se dvije monokularno dobijene slike na svakom oku ujedine u jedinstvenu sliku u našem mozgu) u sedmoj godini. Ako dijete nema simptoma koji ukazuju na refraktivnu anomaliju ili neki drugi vidni poremećaj, prvi pregled treba uraditi sa šest mjeseci — do tada se povremeno skretanje oka smatra fiziološkim, jer još uvijek nije u potpunosti razvijen refleks fiksacije. Sljedeće preglede treba obaviti u trećoj godini (dijete tada već sarađuje i može se odrediti vidna oštrina), potom pred polazak u školu, a onda najmanje svake godine.

otkriju nedostaci, jer nijesu ništa primijetili. Kod odsustva razrokosti ili kakvog drugog vidljivog nedostatka, često se radi o slabovidosti jednog oka. Nekada su u pitanju mikrostrobizmi sa malim uglom skretanja oka, koji nijesu uočljivi, a uzrokuju slabovidost. Savjetuje se pregled do treće godine života, jer je tada vidni sistem još uvijek „elastičan“. To je senzitivni period razvoja vidnog sistema kada retino-kortikalne veze nijesu još čvrsto uspostavljene i kada su još uvijek podložne promjeni. Zato se u tom periodu blagovremenim liječenjem mogu postići ne samo dobra vidna oštrina, već i pravilna saradnja između dva oka. Rezultati liječenja započetog u predškolskom ili školskom uzrastu znatno su slabiji. Ovo je dovoljan broj razloga zbog kojih je veoma važno pravovremeno provjeriti vid djeteta.

Povećan rizik

Za svako dijete koje ima povećan rizik za neki poremećaj vida potrebno je njegovo ranije i češće ispitivanje. Tu ubrajamo: • Prijevremeno rođenu djecu (imaju 30 odsto veću šansu za razvoj razrokosti i slabovidosti), • Zaostajanje u razvoju, • Skretanje oka, • Postojanje očnih oboljenja i refrakcionih anomalija u porodici (kratkovidosti, dalekovidosti, astigmatizma), • Povrede oka djeteta, • Oboljenja koja daju promjene na očima (juvenilni reumatoidni artritis, juvenilni dijabet).

Važnost ranog pregleda

Roditelji se iznenade kada se kod njihovog djeteta

DONATOR D.O.O.

Kuće Rakića bb, 81206 Tuzi, Podgorca, tel: 020 870 058, 020 870 059, e-mail: donatorp@cg.yu

Govor se uči slušanjem… Piše: dr Andrijana Radovanić, spec. otorinolaringolog Stara izreka kaže: ne postoje nijemi, postoje samo gluvi. Upravo iz tog razloga treba obratiti pažnju na stanje sluha u djece. Naime, u dječjem uzrastu zapaljenje uva se često javlja i ono je jedan od najčešćih uzroka odlaska ljekaru. Uzroci nastanka su različiti: genetski, bolesti u toku trudnoće, težak porođaj, komplikacije u toku i nakon porođaja, virusi, bakterije… U ovoj populaciji najčešće se javljaju: - Akutno zapaljenje uva - Tečnost u srednjem uvu Kod akutnog zapaljenja javljaju se bol, povišena temperatura, dijete je plačljivo i nervozno, nemirno spava, a česte su i smetnje od strane gastrointestinalnog trakta u smislu povraćanja i proliva. U srednjem uvu postoji tečnost zbog koje se, ako dođe do prskanja bubne opne, pojavljuje sekret iz uva. Za razliku od akutnog zapaljenja uva, kod prisustva tečnosti u srednjem uvu ne postoji zapaljenje, te izostaju prethodno navedeni simptomi. Nedostatak simptoma je osnovni razlog za provjeru sluha. Čak i ukoliko je nalaz sluha pri otpustu iz porodilišta bio uredan, savjetuje se dalje praćenje razvoja sluha i govora. Ovo se naročito odnosi na djecu koja su iz različitih razloga bila podvrgnuta intenzivnoj njezi. Svako oštećenje sluha potrebno je što prije prepoznati da bi se pravovremeno moglo preduzeti sve što je potrebno. Upravo

Tabela: Razvoj sluha i govora do 5. godine života SLUH

• Uznemiri se na jake zvukove • Mijenja brzinu sisanja na pojavu zvuka • Širi oči i smiješi se kad čuje poznati glas

• • •

• • • • •

• • •

Gugutanjem reaguje na muziku Pogledom traži izvor zvuka Zapaža zvučne igračke

Okreće se i gleda u smjeru zvuka Uživa u zvukovima igračaka i zvečki Sluša dok mu se govori Raduje se brojalicama i pjesmicama Prepoznaje česte riječi: NE; PA-PA; MAMA

Pokazuje imenovane slike u slikovnici Na zahtjev, pokazuje dijelove tijela Slijedi jednostavne naredbe i razumije jednostavna pitanja: Baci loptu!, Poljubi bebu!, Gdje su cipele? Sluša jednostavne priče i pjesmice

Razumije razlike u značenju riječi (ide— stane; u—na; veliko—malo; gore—dolje) Izvršava dva zahtjeva: Uzmi knjigu i stavi je na sto!

GOVOR

0–3 mjeseca

• Oglašava se dugim vibrirajućim samoglasnicima • Često ispušta zvukove dok mu se ne obraćate • Plače na različit način za različite potrebe

4–6 mjeseci

• Oglašava se različitim glasovima, uključujući P, B i M • Vokalizuje uzbuđenje i nezadovoljstvo • Grleno se oglašava kada je samo ili sa Vama • Brbljanje uključuje duge i kratke slogove: BA-BA, BA-BA-BA-BA, TA-TA • Kako bi zadržalo Vašu pažnju, služi se govornim glasovima, a ne plačom • Oponaša različite govorne zvukove • Govori jednu-dvije riječi sa značenjem: MAMA; TATA; PA-PA; NE

7–12 mjeseci

•

Svakog mjeseca govori sve više riječi Koristi se pitanjima od po jedne do dvije riječi: Gdje beba?, Šta to? Sastavlja po dvije riječi Koristi se različitim suglasnicima na početku riječi

•

1–2. godine

• •

2–3. godine

Ima riječ gotovo za sve stvari i pojmove Koristi se rečenicama od po dvije-tri riječi Govor je većinom razumljiv poznatom krugu slušalaca Često traži predmete imenujući ih, ili na njih obraća pažnju ako se spomenu

• •

• • •

• •

Čuje Vas i kad ste u drugoj sobi Čuje TV ili radio pri istoj pojačanosti tona kao i drugi članovi porodice Razumije jednostavna pitanja: KO?; ŠTA?; GDJE?

Voli kraće priče i odgovara na jednostavna pitanja vezana za njih Čuje i razumije većinu rečenog kod kuće ili u vrtiću

• •

3–4. godine

4–5. godine

•

• • • •

Govori o događajima u vrtiću Govor je najčešće razumljiv i nepoznatima Služi se brojnim rečenicama koje imaju četiri i više riječi

Služi se pravilnim rečenicama Umije ispričati priču Lako komunicira sa ostalom djecom i odraslima Većinu glasova pravilno izgovara

nam vi roditelji možete najviše pomoći, jer je vama najviše stalo do vašeg djeteta i najbolje poznajete svoje dijete. Dakle, pratite razvoj sluha i govora svog djeteta (vidi tabelu) !!!! KADA POSUMNJATI DA DIJETE SLABIJE ČUJE: -SKLONO JE UPALAMA SREDNJEG UVA -IMA TEŠKOĆE SA ODRŽAVANJEM PAŽNJE -NE ODGOVARA NA PITANJA, ILI ODGOVARA SA ZAKAŠNJENJEM -POGREŠNO ISPUNJAVA ZAHTJEVE -TRAŽI DA MU SE PONOVI VEĆ REČENO -POJAČAVA RADIO ODNOSNO TV -POVLAČI SE IZ DRUŠTVA OSTALE DJECE -PREAKTIVNO JE, ILI NE SARAĐUJE U ZAJEDNIČKIM AKTIVNOSTIMA Djeca sa oslabljenim sluhom mogu imati sve, samo neke, ili nijedan od navedenih znakova. U nekim slučajevima je teško reći da li se dijete ponaša tako zato što slabije čuje ili je to zbog temperamenta. AKO NIJESTE SIGURNI, OBRATITE SE SVOM PEDIJATRU i POVJERITE MU SVOJE SUMNJE. ON ĆE VAS UPUTITI SPECIJALISTIMA OTORINOLARINGOLOGU i LOGOPEDU. Danas postoje sigurne, bezbolne i pouzdane metode kojima se može utvrditi postoji li oštećenje sluha i ako postoji kojeg je stepena, te koji su postupci liječenja.

Prvi korak u liječenju svakako da pripada konzervatinoj medicini, koja podrazumijeva primjenu dekongestivnih kapi za nos, mukolitika, antibiotika. Ukoliko je tečnost u srednjem uvu prisutna duže od tri mjeseca, primjenjuje se ugradnja aeracionih cjevčica u bubnu opnu. Ova intervencija se obavlja u opštoj anesteziji i vrlo često se u istom aktu radi i uklanjanje “trećeg krajnika”, čime se postiže reaeracija srednjeg uva sa obje strane. Kod djece koja imaju tečnost u srednjem uvu, zadatak cjevčice je u provjetravanju srednjeg uva kako bi se ono osušilo, tako da dijete ponovo može da čuje kao i obično. U slučaju akutnog zapaljenja uva cjevčica treba da smanji pritisak u srednjem uvu, a samim tim i bol i moguće komplikacije. Aeracione cjevčice ostaju na bubnoj opni šest mjeseci do godinu dana a zatim se odstranjuju. SAVJETI: -PRI HRANJENJU ILI PIJENJU IZ BOČICE USPRAVITE DIJETE. NE OSTAVLJAJTE GA SA BOČICOM U KREVETU U LEŽEĆEM POLOŽAJU. -POKUŠAJTE DIJETE STAVITI U MANJU GRUPU DJECE, JER BORAVAK U VEĆIM KOLEKTIVIMA POVEĆAVA RIZIK OD PREHLADE, A TIME I UPALE UVA. -DOKAZANO JE DA BORAVAK U ZADIMLJENIM PROSTORIJAMA POVEĆAVA UČESTALOST UPALE UVA.

NAJSAVREMENIJI SLUŠNI APARATI U CRNOJ GORI POZNATE KUĆE Herceg Novi, Sava Ilića 46 Igalo tel/fax: 00382 31 332 266 sms: 069 345 926 www.tomicalfa.com; e-mail: tomicalfa@t-com.me

t o m i ć

generalni zastupnik

za crnu goru

epoq

epoq power

dual connect

vigo

vigo power

dual mini

amigo t21

amigo arc

ConnectLine

MUSIC

PHONE

MOBILE

REMOTE

DA LI STE Žene koje su uzimale kontraceptivne pilule mogu da očekuju duži život i pod manjim su rizikom od smrti iz bilo kojeg uzroka, uključujući rak i srčane bolesti, pokazala je jedna od najvećih svjetskih studija o korišćenju te vrste kontracepcije.

Mu ška vjer rci ko ji su pa ni s inte r tner vojim k oni ligent ama, niji hk oji ih v su od ara ju. ju ma i i rc više ška Mu puta dva da u sa e izgl đenju e a por ma d sualno a n že nu sek osta vni i u m i i akt makl d . poo nama i god

blag Indijs ki ot upa vorno orah ant le, im djel kao isepti a svo uje na ka js i bor da dj , diur tvo bi p eluj etik ed Kon a, rot o ora zumir iv bak bro u te h a kaš a mož njem rija. prit alj, sn e se u ovog b i Čist isak i ziti po lažiti šeće i cr više i n kao jeva, a r u kr v afr odi djeluje i. zija i k.

Alkohol redovno konzumira sedam od deset maloljetnika, pogotovo od kako su u modi alkoholni maratoni u pabovima, pivnicama, diskotekama i žurke po stanovima prijatelja gdje se pije do padanja pod sto.

ne jed bi o ep lo anj mog ki r i zum evno ološ Kon ke dn imun anji a m u jab pojač di i s višak u za s. da em lj ete ne sist veza dijab i le upa rama g kilo

ZNALI ??? Žene u pedesetim pamte mnogo bolje od muškaraca. One pamte riječi brže i tačnije ih se sjećaju kasnije, pokazala je studija stručnjaka sa univerziteta u Londonu koja je obuhvatila 9.600 muškaraca i žena starijih od 50 godina. e su koj ijesu e n sob ru e o ubreg v um ijesu a a r b n d d i Z irale iku e koje eričk z i n r m b do ene a o os su og ž izlo nego javili icinsk e b d prij oci, o sa Me iteta a z i v r da čnjac nive oru. U u m str lteta Balti u fak kins u Hop

Dug o ugl trajno j e gra nmo izlag a dsk n im oksid nje m u s r u e neg ože dire dinam ativ a k n fun kcio o da u tno nisa ti nje če na srca .

kih zijs a a ih rojn tvrđen išća b a po dl anj rov oda su i čaj o u jaka e j V j nar strakt e ima ojstva j k a sv a e pap gena spektr . o a r r g nce iroko tumo a k i š ant rotiv p

Konzumiranje prevelikih količina mliječnih proizvoda a, prije svega, mlijeka može da poveća opasnost od pojave raka prostate, pokazali su rezultati kanadskog istraživanja.

Gen imu i koji o žen ni sist dređu e e j koli , odre m jed u n ko đ će p uju i e ona i pre mati ar tne ra , t nau posta čnic vljaj u i.

e ete jed , imat a o Ak ladu de d t o e s čok e izgl pasno r o b do njite nog sma ožda m od ra. uda

Žene koje piju vino u normalnim količinama imaju manji rizik od debljanja.

Poremećaji menstrualnog ciklusa Piše: dr Milana Šoć spec. ginekologije i akušerstva Menstruacija je normalno krvarenje iz materice koje se ciklično ponavlja, a u vezi je sa fiziološkim (prirodnim) promjenama u jajnicima i materičnoj sluzokoži. Korelacija između hipofize i jajnika omogućava da se menstrualni ciklus odvija pravilno. Menstrualno krvarenje traje od 3 do 5 dana, mada i neznatno duža krvarenja uglavnom ne spadaju u domen patologije. Naćešći je menstrualni ciklus onaj kod kojeg se krvarenje odvija na 28 dana. Krvarenje, međutim, može dolaziti i na tri sedmice, što je najkraći ciklus koji se može uzeti kao normalan. Najduži razmak između dvije menstruacije koji računamo

kao normalan traje 35 dana. Kod svakog menstrualnog ciklusa razlikujemo folikularnu fazu, kada jajna ćelija sazrijeva i raste, fazu prskanja folikula, odnosno fazu ovulacije i drugi dio ciklusa, faza žutog tijela ili lutealna faza, koji pravilno traje 14 dana. Prosječan gubitak krvi u toku menstruacije je 50–200 gr. Kod žena sa normalnim ciklusom mogu se javiti nepravilna krvarenja u smislu premenstruacijskog, intermenstruacijskog i postmenstruacijskog krvarenja. Premenstruacijsko krvarenje se javlja nekoliko dana prije menstruacije i može trajati i do 10 dana, ali se nadovezuje na menstruaciju. To krvarenje je oskudnije od menstruacije. Ako nema nikakvih anatomskih poremećaja grlića, najčešće nastaje kao posljedica ranog prestanka lučenja progesterona u drugoj fazi ciklusa. Intermenstruacijsko krvarenje se događa sredinom ciklusa, između dvanaestog i šesnaestog dana ciklusa, obično u vrijeme ovulacije. Mnogo je slabije od menstruacije. Uzrokovano je uglavnom padom estrogena u toku ovulacije. Uvijek je potrebno prethodnim pregledom utvrditi pojavu eventualnih promjena na grliću materice, ili isključiti prisustvo polipa koji takođe mogu dati ovakvo krvarenje. Postmenstruacijsko krvarenje je ono koje se nastavlja na normalnu menstruaciju od 7 dana. Može biti jačeg ili slabijeg intenziteta. Najčešća tri uzroka su zapaljenje sluznice materice, usporena regeneracija ili ljuštenje sluznice materice. U zavisnosti od uzroka krvarenja razlikuje se i način liječenja. Ako hormonska ili antibiotska terapija ne koriste, mora se uraditi kiretaža. Hipermenoreja predstalja vrlo obilna menstrualna krvarenja koja ne traju duže od 7 dana. Uzrok hipermenoreje može biti miom materice, polipi, upala sluznice materice ili hronični upalni procesi u maloj karlici. Mora se voditi računa i o bolestima krvi, bubrega ili srčanim oboljenjima. Hipomenoreja je nenormalno oskudna menstruacija. Najčešće je posljedica slijepljenja unutar materice, koje se javlja kod žena koje su uradile puno abortusa, imale više porođaja, ili upala sluznice materice. Nekada ovaj poremećaj može biti i endokrinološki problem.

3URULMHĻHQD NRVD" &UHVFLQD 5H *URZWK SRPDźH 6DVWDY: Crescina Re-Growth, koja se sastoji od dvije aminokiseline i jednog glikoproteina, je

razvijena s ciljem da podstakne fiziološki rast kose u prorije enim podru jima vlasišta. Doziranja Crescine su odre ena na osnovu prva tri stepena postepene prorije enosti (doziranja 100, 200 i 300) i na osnovu dva stepena po etne elavosti (doziranja 500 i 700). (ILNDVQRVW: Podvrgnuta ispitivanju in vitro, Crescina Re-Growth pokazuje zna ajnu aktivnost u proteinskom stvaranju keratinocita. + 242% u odnosu na elije koje nisu tretirane Crescinom. 83,9% korisnika Crescine izjavljuju zadovoljstvo ponovnim rastom kose (samoprocenjivanje vršeno od strane 4.194 od 5.000 muškaraca i žena koji upotrebljavaju Crescinu). 3DWHQWL: Švajcarski patent CH 689 821 A5, Ameri ki patent US 6 479 059 B2; Evropski patent br. EP 1 089 704. Crescina je jedan preparat namijenjen za topi ku kozmeti ku upotrebu. Nema kontroindikacija. Ne djeluje na potpuno atrofirane folikule. Crescina može da pomogne fiziološkom rastu kose u slu aju da su folikule još aktivne.

Distributer za Crnu Goru: NetPharm d.o.o. 81000 Podgorica oka Miraševi a, 7 Tel. 00382 (0) 20/267-805 www.labosuisse.com

Labo Cosprophar Suisse U

a p o t e c i

Istine i zablude u vezi sa trbušnjacima

Mitovi o vježbanju Ravan trbuh i čvrsti trbušni mišići želja su mnogih, međutim mnoge urbane legende zbunjuju one koji žele da vježbaju. Ako slušate sve moguće savjete u vezi sa stomačnim mišićima, radićete trbušnjake dok se ne onesvestite. Treba li tako? PONAVLJANJA ISTIH VJEŽBI UTIČE NA RAST STOMAČNIH MIŠIĆA. NETAČNO: Vaš napredak će stagnirati ako radite iste vježbe bez obzira na broj ponavljanja. Morate da intenzivirate vaš trening kako biste “naučili” vaše stomačne mišiće da stabilizuju težinu tijela. Ili dodajte zahtjevnije varijacije vježbi u trening, ili radite klasične vježbe sa dodatnim teretom kada one postanu suviše lake. DOBAR TRBUŠNI TRENING TRAJE POLA SATA. NETAČNO: Ako vam je potrebno toliko dugo, onda ste pogriješili u koracima i nešto radite krivo. Provjerite u kakvoj ste fizičkoj kondiciji i koncentrišite se na kvalitetu ivježbi. PILATESOM SE NE MOGU DOBITI ČELIČNI TRBUŠNJACI. NETAČNO: Mnogi muškarci misle kako je pilates "samo za djevojke" i on im ne može dati željeni six pack, međutim, to je daleko od istine. Ova metoda vježbanja učvršćuje trup, a ako ga kombinujete s pravilnom prehranom i kardio-vježbanjem, možete dobiti toliko željeni six pack umjesto single packa. IZDRŽAJI SU “ZAKON”. TAČNO: "Kada savijete kičmu tokom trbušnjaka, rizikujete da se povrijedite", kaže dr Stjuart Mekgil, profesor spinalne biomehanike na Univerzitetu Voterlo u Ontariju. Te vježbe i onako nijesu najbolji način da angažujete stomačne mišiće, jer tako samo savijate kičmene pršljenove umjesto da forsirate te mišiće da se odupiru kretanju. Zato Mekgori predlaže vježbe koje podstiču ispravljanje kičme i stabilizaciju, kao što su izdržaji. Vaši mišići stomaka tako čine sve kako bi vas stabilizovali i smanjili rizik od povrjeđivanja leđa.. VJEŽBE SA ROTACIJAMA SU NAJBOLJE ZA BOČNE TRBUŠNJAKE. NETAČNO: Vježbe sa rotacijama neće dovoljno razviti bočne trbušnjake i u nekim slučajevima mogu naškoditi kičmenom stubu. Bočni trbušnjaci okružuju i naglašavaju “prave” trbušnjake i štite ih od prebrzih rotacija. Tako da, iako mogu pomoći razvijanju bočnih trbušnjaka, vježbe poput “ruskog uvrtanja” nijesu najbolji način da ojačate te regije, a pored toga mogu isforsirati vašu kičmu da se rotira pod stresom, kaže Mekgori.

8 DSRWHNDPD

=D L]UDåDMQH ERUH

LABOINA - Bore

/DERLQD ]D L]UDåDMQH ERUH

Bore na licu mogu se predstaviti NDR X]URN NRåQRJ VWDUHQMD NRML MH SRVOHGLFD üHOLMVNRJ VWDUHQMD SUHWHUDQRJ L]ODJDQMD VXQFX LWG LOL VH MDYOMD NDR HIHNDW IDFLMDOQH PLPLNH VWRWLQH SRNUHWD NRåH NRML VH VYDNRGQHYQR SRQDYOMDMX ' D E L S R P R J O L X U D Y Q D Q M X L]UDåDMQLK ERUD LVWUDåLYDþi ILUPH /DER XVDYUãLOL VX MHGDQ preparat za topiþku kozmetiþku X S R W U H E X Q R Y H N R Q F H S F L M H .RPSOHNV /DERLQH VH QDLPH zasniva na vezi þetiri molekula $FHW\O 'LSHSWLGH &HW\O (VWHU 6RGLXP 3RWDVVLXP 0DJQHVLXP *OXFRQDWH 3HQWDSHSWLGHDPLGH þLMH MH VYRMVWYR GHNRQWUDNFLMH LVSLWLYDQR LQ YLWUR L NRML MH XYUãWHQ X MHGDQ VSHFLILþQL VHUXP NRML VH nanosi taþQR QD EUD]GH L]UDåDMQLK

7HVW HILNDVQRVWL )RUPXOD /DERLQH YHü WHVWLUDQD LQ YLWUR SR SRMHGLQDþQLP NRPSRQHQWLPD LVSUREDQD MH WHVWRP VDPRSURFHQMLYDQMD QD UD]QLP JUXSDPD RG NRMLK VH VYDND JUXSD VDVWRMDOD RG åHQD X X]UDVWX RG GR JRGLQD 3RVOH QDQRãHQMD /DERLQH X WRNX GDQD QD L]UDåDMQH ERUH YLãH RG åHQD SULPMHWLOR MH YLGOMLYR VPDQMHQMH WLK LVWLK L]UDåDMQLK ERUD .OLQLþND L LQVWUXPHQWDOQD LVSLWLYDQMD YUãHQD QD RVRED V DQDOL]RP SRYUãLQVNRJ VORMD NRåH IRWRJUDIVNRP DQDOL]RP L VXEMHNWLYQRP SURFMHQRP SRWYUGLOL VX VWDWLVWLþNL ]QDþDMQR VPDQMHQMH UD]OLþLWLK SDUDPHWDUD YH]DQLK ]D ERUH NDR ãWR VX EURMQRVW GXEOMLQD GXåLQD L SRYUãLQD L]UDåDMQLK ERUD 6PDQMHQMH XNXSQRJ EURMD ERUD NRG RVRED VPDQMHQMH SURVHþQH GXEOMLQH ERUD NRG RVRED VPDQMHQMH XNXSQH GXåLQH ERUD NRG RVRED VPDQMHQMH XNXSQH SRYUãLQH ERUD NRG RVRED

.DNR VH SULPMHQMXMH

$SOLNDFLMD /DERLQH X EUD]GH L]UDåDMQLK ERUD YUãL VH SXWHP preciznog aplikatora u vidu ãSULFH V NDQLORP V WXSLP YUKRP i sa stepenovanim cilindrom za raspodelu taþne koliþine od 1 ml preparata u podruþMD OLFD V L]UDåDMQLP ERUDPD NDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLNDPD

Gde se primenjuje *GHVH SULPHQMXMH

ERUD .RQFHQWUDFLMH /DERLQH VX rangirane na razliþLWD GR]LUDQMD QD RVQRYX YDåQRVWL L]UDåDMQLK ERUD

PoþLQMH VH V DSOLNDFLMRP QD ERUH þela i glabelarne bore (izmeÿu obrva) nanoseüL X REOLNX OLQLMH ó PLOLOLWUD /DERLQH SUHFL]QR QD EUD]GH ERUD 3RQDYOMD VH isti postupak (¼ ml) na oba podruþMD RNR RþLMX QD ERUH VPLMDOLFH QD QD]RODELMDOQH ERUH SRþHYãL RG RVQRYH QRVD GR XJORYD XVWD QD OHYRM L GHVQRM VWUDQL =DGQMX þHWYUWLQX /DERLQH

SRWUHEQR MH UDVSRUHGLWL YUOR SUHFL]QLP QDQRãHQMHP X EUD]GH bora na podruþMX RNR XVDQD

/DERLQD âYDMFDUVNL SDWHQW &+ $ 0HÿXQDURGQL SDWHQW 3&7 :2 3UHFL]QL NR]PHWLþNL DSOLNDWRU V WXSLP YUKRP âYDMFDUVNL SDWHQW &+ $ 0Hÿunarodni SDWHQW 3&7 :2

'LVWULEXWHU ]D &UQX *RUX 1HW3KDUP G R R 3RGJRULFD ĈRND 0LUDãHYLüD 7HO

Precizni aplikator

ZZZ ODERVXLVVH FRP

Labo Cosprophar Suisse U

a p o t e k a m a

Gost MEDICAL-a - doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore

Misija - očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva Crne Gore U Crnoj Gori, trenutno dominiraju nezarazne bolesti (kardiovaskularne, tumori, povrede...), a među zaraznim bolestima koje čine oko 10 % svih bolesti, kao i do sedamdesetih godina prošlog vijeka, dominiraju zarazna oboljenja iz grupe respiratornih bolesti (posebno varičela, grip, streptokokna angina, infektivna mononukleoza), a iza njih su po učestalosti crijevne (posebno akutni enterokolitisi, salmoneloze, alimentarne toksiinfekcije), kao i parazitarne bolesti (skabijes i helmintijaze), ističe za MEDICAL doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, jedine institucije ovakve vrste u Crnoj Gori. Pored ovih, u značajnije zarazne bolesti u Crnoj Gori trenutno spadaju: HIV/AIDS, virusni hepatitisi, virusne i bakterijske pneumonije, virusni i bakterijski meningitisi, šigeloze i polno prenosive infekcije. Uočava se geografsko širenje endemskih područja i porast broja oboljelih od lajšmanioze i hemoragične groznice sa bubrežnim sindromom. U epidemijskoj formi se najčešće, pored gripa i varičele, javljaju alimentarne toksiinfekcije, kaže dr Mugoša u razgovoru za naš časopis. Medical: Institut za javno zdravlje jedna je od najstarijih zdravstvenih institucija u Crnoj Gori. Dug put njenog ustanovljenja započet je još 1922. godine, formiranjem Bakteriološke stanice na Cetinju. Od tada je vršena reforma ove zdravstvene organizacije u cilju efikasnijeg izlaženja u susret potrebama stanovništva i usavršavanja rada. Na koji način je vršen proces usavršavanja ove službe i kako se Institut danas kotira u odnosu na rad savremenih svjetskih službi za institucionalno praćenje javnog zdravstva? Dr Mugoša: Kao što ste naveli, organizovanje stalne bakteriološke stanice na Cetinju, početkom 1922. godine, može se smatrati početkom institucionalnog organizovanja današnjeg Instituta za javno zdravlje. 1927. godine na Cetinju je osnovan Higijenski zavod, kao institucija od posebnog značaja. Odmah nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, na Cetinju je osnovan Higijensko-epidemiološki institut. Međutim, prvo organizovanje ove ustanove u Podgorici bilo je 1956. godine sa

nazivom: Centralni higijenski zavod. Od 1962. godine ova ustanova funkcioniše pod nazivom Republički zavod za zdravstvenu zaštitu Crne Gore. Reorganizacijom RO Medicinski zavod Titograd, 1991. godine, organizovan je JZU Zavod za zdravstvenu zaštitu Podgorica, koji je 2002. godine prerastao u Institut za zdravlje Crne Gore. I na kraju, današnji Institut za javno zdravlje organizovan je 31. 12. 2004. godine. Institut obavlja zdravstvenu, naučno-istraživačku i nastavnu djelatnost. Da bi djelovao u skladu sa politikom Evropske unije i zacrtanim ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije, gdje se posebni naglasak stavlja na očuvanje i unapređenje zdravlja, promociju zdravih stilova života i razvoj aktivnosti javnog zdravstva, Institut mora i ima posebno mjesto u sektoru zdravstva u Crnoj Gori. U skladu sa Dubrovačkom poveljom, potpisanom 2001. od strane ministara zdravlja iz zemalja Jugoistočne Evrope, instituti za javno zdravlje trebalo bi da preuzmu ključnu ulogu u jačanju kontrole i nadzora nad zaraznim i masovnim nezaraznim bolestima, očuvanju, unapređenju zdravlja, promociji zdravih stilova življenja, kao i jačanju institucionalnih kapaciteta i međusektorske saradnje u obezbjeđivanju kvalitetne hrane, vode i životne okoline, kao i uspostavljanju regionalnih mreža i sistema za prikupljanje i razmjenu zdravstvenih informacija. Obzirom na to da je Institut jedina institucija ovakve vrste u Crnoj Gori, ona se po svojoj organizaciji razlikuje od sličnih u okruženju i svijetu. Razliku čini to što u drugim zemljama postoje institut, ili više njih, koji obavljaju svoju funkciju na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i zavodi za zdravstvenu zaštitu koji svoju djelatnost obavljaju na sekundarnom i primarnom nivou, odnosno na nivou regije i opštine. Shodno veličini Crne Gore i broju stanovnika u njoj, a zasnovano na racionalnosti, formirana je jedna institucija koja treba da pokrije sva tri nivoa preventivne zdravstvene zaštite. Naime, na nivou države Institut predstavlja instituciju najvišeg (tercijarnog) nivoa, koja vrši naučna istraživanja, sakuplja podatke, analizira ih

i predlaže mjere i programe na osnovu kojih resorno ministarstvo vodi zdravstvenu politiku, edukacijom (Institut je nastavna baza Medicinskog fakulteta za pet katedri), i pruža najsofisticiranije dijagnostičke usluge iz mikrobiologije. Na sekundarnom nivou pokriva, u vidu supervizije, službe epidemiologije, mikrobiologije i higijene, a pruža usluge iz mikrobiologije i specijalističke ambulante za poremećaje u ishrani. Na primarnom nivou pokriva opštine Podgorica i Cetinje za službe epidemiologije i mikrobiologije. Medical: Koje se mjere preduzimaju u cilju dalje modernizacije rada? Dr Mugoša: Krajem 2007. i početkom 2008. započeta je rekonstrukcija i dogradnja zgrade Instituta za javno zdravlje. U laboratorijama na Sanitarnoj hemiji i mikrobiologiji, kao i Medicinskoj mikrobiologiji, kontinuirano se uvode nove dijagnostičke metode koje zahtijevaju visokosofisticiranu opremu i specifične uslove i režim rada. U toku je proces akreditacije za laboratorije za sanitarnu hemiju i sanitarnu mikrobiologiju. Sprovode se aktivnosti iz projektnog zadatka za integralni informacioni sistem Instituta, a do kraja 2010. godine uspostaviće se stabilan informacioni sistem unutar Instituta koji će biti uvezan u zdravstveni integralni informacioni sistem. Medical: Izvršena je obnova infrastrukture JZU Instituta za javno zdravlje. U kom smislu su se odvijale promjene kada je u pitanju stanje smještajnog objekta? Dr Mugoša: Početak radova na rekonstrukciji i dogradnji Instituta zahtijevao je iseljavanje iz prostora stare zgrade u druge iznajmljene prostore. Ovaj proces preseljenja i nastavka rada u drugim prostorima izveden je bez zastoja u funkcionisanju Instituta, tako da ni jedan pacijent ili komitent Instituta nije morao čekati na nalaze duže nego to zahtijeva tehnološko vrijeme. Izmještanje službi Instituta zahtijevalo je velike organizacione napore i velika finansijska sredstva, jer se morao obezbijediti rad u pet objekata. Najdelikatnije pitanje je bilo preseljenje laboratorijskih kapaciteta, koji su morali biti adekvatno smješteni, zbog prirode posla koji obavljaju i specifične, osjetljive i skupe opreme. Tokom navedenog perioda Institut je bio nosilac izrade velikog broja akata od značaja za državu: Strategija borbe protiv HIV/AIDS-a, Nacionalni strateški odgovor na droge, Strategija za nezarazne hronične bolesti itd., kao i fundamentalnih akata za reformu primarne zdravstvene zaštite (normativi kadra, prostora i opreme, Normativ osnovnih usluga u PZZ-u). U ovom periodu su u Institutu, ili uz podršku Instituta, urađena i objavljena brojna reprezentativna naučna istraživanja vezana za najvažnije javnozdravstvene probleme u Crnoj Gori: Globalno istraživanje o upotrebi duvana među omladinom - GYTS, ESPAD - Evropsko istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga među školskom

djecom, Brza procjena i odgovor u odnosu na HIV/AIDS kod posebno osjetljivih grupa mladih ljudi u Crnoj Gori (muškarci koji imaju seks sa muškarcima i komercijalni seksualni radnici/-ce), HIV rizična ponašanja među komercijalnim seksualnim radnicima u CG, Znanje, stavovi i seksualno ponašanje u vezi sa HIV/AIDS-om kod mladih od 18–24 god. u CG, Istraživanje o rizičnom ponašanju u vezi sa HIV/AIDS-om, Seroprevalence HIV-a, HBV i HCV među intravenskim korisnicima droga u CG, Bihevioralno istraživanje o HIV/AIDS-u kod romske populacije 15–24 godina, u kolektivnim kampovima u Crnoj Gori, istraživanja o jodu, FOCUS Balkans (nauka o potrošnji hrane u zemljama zapadnog balkana), sterilizacija mikroorganizama plazmom. Za sav posmatrani period Institut je omogućio kontinuirano sprovođenje nastave za predmete epidemiologije, higijene, mikrobiologije, socijalne medicine, statistike i informatike, od strane Medicinskog fakulteta. Uspostavljena je bliska međunarodna saradnja sa srodnim institucijama iz okruženja i Evrope: „Instituto superiore di sanita - Roma“, „Školom narodnog zdravlja ’Andrija Štampar‘- Zagreb“, „Institutom za javno zdravlje Srbije“, „Gradskim zavodom za zdravstvenu zaštitu Beograda“, „Institutom za zavarovanje zdravlja - Ljubljana“, „Institutom ’Jožef Stefan‘ - Ljubljana“ itd., a produbljena je saradnja sa međunarodnim organizacijama: SZO, UNICEF,

UNDP, UNHCR, GFTAM itd. Medical: Kako je organizovan rad u Institutu? Koje službe funkcionišu u njegovom sastavu? Dr Mugoša: Djelatnost Instituta ostvaruje se u organizacionim jedinicama i to: centrima, službama i odjeljenjima. U Institutu postoje sljedeći centri: - Centar za razvoj zdravstvenog sistema; - Centar za promociju zdravlja; - Centar za kontrolu i prevenciju bolesti; - Centar za zdravstvenu ekologiju; - Centar za mikrobiologiju. Radi obavljanja administrativno-stručnih poslova u vezi sa radom i poslovanjem Instituta, organizovani su Administrativno-stručna služba i Odjeljenje za edukaciju i informatičku podršku, koje obavlja poslove kontinuirane edukacije i internacionalne komunikacione tehnologije. Medical: Značajan broj projekata Vaše zdravstvene institucije odnosi se na opisivanje epidemiološkog stanja u Republici. Kako se u Crnoj Gori, u ovom smislu, mijenjala epidemiološka slika tokom vremenske perspektive? Dr Mugoša: U Crnoj Gori, trenutno, dominiraju nezarazne bolesti (kardiovaskularne, tumori, povrede..), a među zaraznim bolestima koje čine oko 10 % svih bolesti kao i do sedamdesetih godina prošlog vijeka dominiraju zarazna oboljenja iz grupe respiratornih bolesti (posebno varičela, grip, streptokokna angina, infektivna mononukleoza), a iza njih su po učestalosti crijevne (posebno akutni enterokolitisi, salmoneloze i alimentarne toksiinfekcije) i parazitarne bolesti (skabijes i helmintijaze). Uvođenjem obavezne vakcinacije izrazito je reduciran broj oboljelih u odnosu na period prije uvođenja vakcine kod mnogih zaraznih bolesti (difterije, pertusisa, parotitisa, rubele, morbila, tetanusa), tako da su pojedina oboljenja praktično eliminisana (posljednji slučaj polija 1973. godine, difterije 1977, velikog kašlja, neonatalnog tetanusa kod domicilnog stanovništva 1973). Posljednjih godina se nazire eliminacija morbila i rubele. Posljednji slučaj poliomijelitisa registrovan je 1973. godine, a 2002. godine SZO je u evropskom regionu proglasila eradikaciju dječije paralize. Nakon nedavnog uvođenja vakcine očekuje se pad stope obolijevanja od hepatitisa B i bolesti koje uzrokuje HIV. Već decenijama se održava odsustvo slučajeva humanog bjesnila (mada je kod životinja u porastu) i antraksa, i sa smanjenjem brojnosti seoskog stanovništva u prošlom vijeku uočen je izrazit pad stope obolijevanja od zoonoza. Takođe, u značajnije zarazne bolesti u Crnoj Gori trenutno spadaju: HIV/AIDS, virusni hepatitisi, virusne i bakterijske pneumonije, virusni i bakterijski meningitisi, šigeloze i polno prenosive infekcije. Uočava se geografsko širenje endemskih područja i porast broja oboljelih od lajšmanioze i hemoragične groznice sa bubrežnim sindro-

mom.

U epidemijskoj formi se najčešće, pored gripa i varičele, javljaju alimentarne toksiinfekcije. Tokom prošlog vijeka eradicirani su: endemski sifilis, pjegavac, trahom, i malarija (1964. godine). Mnoga zarazna oboljenja koja su bila problem i tokom prošlog vijeka aktuelna su i sada, prije svega tuberkuloza (koja posljednjih godina pokazuje trend diskretnog pada u obolijevanju) i influenca (epidemije i pandemije). Medical: Koji su trenutno prioritetni programi u radu Instituta? Dr Mugoša: U prvoj polovini ove godine završiti akreditaciju laboratorija za sanitarnu mikrobiologiju i hemiju, a do kraja 2011. akreditovati Laboratoriju za medicinsku mikrobiologiju i cijeli Institut. U periodu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa Institut će učestvovati u kreiranju i izradi osnovnih dokumenata, shodno zaključcima Nadzornog komiteta, i dati pun doprinos reformi sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. U toku naredne četiri godine kontinuirano pripremati i realizovati programe koji proizlaze iz usvojenih strategija (Nacionalni strateški odgovor na droge, Strategija prevencije masovnih hroničnih nezaraznih bolesti, Strategija borbe protiv HIV/AIDS-a u Crnoj Gori itd.). Medical: Kada je zdravlje u pitanju, šta smatrate za najvažnije? Dr Mugoša: Istraživanja koja smo sproveli govore u prilog tezi da građani smatraju da im je zdravlje prioritet, ali i da način života koji vode ne odgovara tom stavu. Naime, građani se u velikoj većini ponašaju nedovoljno odgovorno prema svom zdravlju. Upražnjavaju navike koje loše utiču na zdravlje (malo kretanja, nepravilna ishrana, pijenje alkohola i pušenje cigareta itd.), ne obavljaju redovno preventivne preglede, a još manje upražnjavaju aktivnosti koje treba da očuvaju i unaprijede zdravlje. Obzirom na činjenicu da se građani u velikoj većini ponašaju nedovoljno odgovorno prema svom zdravlju, predstoji nam najveća borba u cilju da promijenimo loše navike i u svakodnevni život uvedemo one navike koje će omogućiti da se očuva i unaprijedi zdravlje svakog pojedinca, a samim tim i cijele populacije u Crnoj Gori. Medical: Kakvi su planovi za dalji rad Instituta za javno zdravlje? Dr Mugoša: Prije svega, završiti dogradnju i rekonstrukciju Instituta, opremiti prostor i izvršiti preseljenje svih službi Instituta sa sadašnjih privremenih lokacija u novi prostor Instituta, kako bi se na najbolji način sprovela misija Instituta - očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva Crne Gore. A. Radanović

tel/fax: 020 228 445

Senilna degeneracija makule - vodeći uzrok sljepila kod starijih osoba

Piše: doc. dr Miroslav Braco Radunović, oftalmolog Oko se, radi boljeg razumijevanja funkcije pojedinih njegovih djelova, često poredi sa foto-aparatom. Svjetlost prolazi kroz providne strukture oka (rožnjača, sočivo, staklasto tijelo), prelama se i fokusira na zadnjem dijelu oka - retini (mrežnjači). Retina se ponaša kao film foto-aparata, apsorbuje i pretvara svijetlo u nervne impulse koji putuju do mozga, gdje se vrši analiza i stvara slika posmatranog predmeta. Specijalni dio retine zadužen za centralni vid i razlikovanje detalja čini makula ili žuta mrlja. Ona obiluje fotoreceptorima - ćelijama koje primaju vizuelnu draž i prenose je nervnim elementima, omogućujući oštrinu vida, zapažanje detalja, raspoznavanje likova, čitanje, prepoznavanje boja.

DEGENERACIJA MAKULE Degeneracija žute mrlje jedan je od gorućih problema u oftalmologiji modernog doba. Javlja se u više oblika, ali je najčešća forma vezana za populaciju koja stari i nosi naziv senilna makularna degeneracija (engl. AMD - Age related macular degeneration). Oko 85% pacijenata ima suvu formu degeneracije koja obično napreduje sporo. “Suva” forma uznapredovale senilne degeneracije makule nastaje kao posljedica atrofije retinalnog pigmentnog epitela, koja pak uzrokuje gubitak fotoreceptora (štapića i čepića) u središnjim djelovima retine i posljedično smanjenje vidne oštrine. Trenutno ne postoji ni jedan djelotvoran način liječenja ovog oblika AMD-a. Neka istraživanja pokazuju da kombinacije vitamina i visokih doza antioksidanasa (luteina i zeaksantina) usporavaju napredovanje suve senilne degeneracije makule.

U rjeđoj, vlažnoj formi ove bolesti, bolesni krvni sudovi sa izmijenjenom građom počinju da se stvaraju ispod i u retini. To često uzrokuje sakupljanje tečnosti u i ispod tačke jasnog vida i posljedično krvarenje. U ovakvoj formi bolesti, za kratko vrijeme može nastupiti značajan pad oštrine vida. Posebno je ugroženo čitanje, rad na blizu, gledanje televizije, pa i raspoznavanje ljudi. Sve donedavno nije bilo djelotvornog liječenja vlažnog oblika senilne degeneracije makule. Ipak, novi ljekovi, nazvani antiangiogeni ili anti VEGF (Anti Vascular Endothelial Growth Factor), agensi, mogu uzrokovati regresiju abnormalnih krvnih sudova i poboljšati vid kada se ubrizgaju u staklasto tijelo oka. Injekcije mogu biti umjereno bolne i obično zahtijevaju nekoliko ponavljanja u razmaku od mjesec dana. Rana dijagnoza ima veliki značaj za očuvanje preostalog vida. Ipak, u razvijenim zemljama senilna degeneracija makule i dalje je vodeći uzrok legalnog sljepila.

SIMPTOMI Rezultat oštećenja makule jeste poremećaj centralnog vida, bez mogućnosti korekcije naočarima, uz očuvanje perifernog vida, tako da se ne radi o kompletnom sljepilu. Pacijent treba da se javi oftalmologu ukoliko primijeti simptome poput smanjene kontrastne osjetljivosti, problem razlikovanja boja, spori oporavak vidne funkcije nakon izloženosti jakom svijetlu, smanjenje vidne oštrine, pojave mrlje u centru vidnog polja (centralni skotom), ili krivljenje slika. Mada zahvata oba oka, ovo oštećenje obično nije podjednako zastupljeno istovremeno, pa se “boljim“ okom kompenzuje pad vida i stoga pacijent i ne primijeti na

vrijeme prve promjene. Stoga je najbolje sprovoditi redovne oftalmološke preglede — na 6 mjeseci, ili napraviti test kod kuće (povremeno testirati svako oko zasebno, posmatranjem šeme sa kvadratićima — Amslerova rešetka). Sa daljim napredovanjem makularne degeneracije, vidna oštrina sve više pada, do gubitka sposobnosti čitanja.

DIJAGNOSTIKA Pored osnovnog pregleda žute mrlje, zlatni standard u postavljanju dijagnoze AMD-a čini fluoresceinska angiografija. Snimanjem očnog dna, po prethodnom intravenskom ubrizgavanju kontrasta (fluoresceina), markira se „krvotok” očnog dna i zapažaju zone abnormalnosti u vidu propuštanja boje kroz zid krvnog suda. Fluoresceinska angiografija upotrebljava se za identifikaciju i lokalizaciju nenormalnih vaskularnih procesa. Optička koherentna tomografija (OCT) još je jedna od dijagnostičkih metoda koje se danas u velikoj mjeri koriste u postavljanju dijagnoze AMD-a i praćenju odgovora na liječenje.

TERAPIJA Nema specifične terapije u slučaju suve makularne degeneracije. Savjetuje se: uzimanje vitamina, ginko preparata, izbjegavanje pušenja, zaštita od jake, pretežno plave svjetlosti. Pomagala u vidu lupa ili teleskopa mogu biti od pomoći. Hirurška implantacija minijaturnih teleskopa može pomoći u uveličanju slova oko 3–6 puta više od naočara, ali je to samo privremeno pomagalo, jer se proces zadržava u jednom stadijumu. Za terapiju vlažne forme makularne degeneracije postoji tretman koji se zove PDT - fotodinamska terapija, čiji je cilj da se dijagnostikovane promjene zaustave u daljim destruktivnim stremljenjima i na taj način se stanje vida zadrži na određenom nivou. Cilj je postići destrukciju novoformiranih krvnih sudova, što se postiže posebnim tipom netermalnog lasera i fotosenzitivne supstance verteporfina. Klasična laser fotokoagulacija ima efekta samo u slučajevima periferne lokalizacije, daleko od centra makule. Hirurški pristup koji je posljednjih godina u zamahu jeste tzv. translokacija, ili “premještanje” makule, gdje se cijela retina rotira tako da makula “pada“ na zdrav dio sa očuvanim pigmentnim epitelom. Ovo je visoko sofisticirana hirurška metoda. Intravitrealne injekcije - anti VEGF terapija. Prije započinjanja ove terapije neophodno je obaviti kompletan pregled, fluoresceinsku angiografiju očnog dna i OCT test. Intravitrealna injekcija podrazumijeva injekciju lijeka u staklasto telo (gel koji se nalazi između sočiva i retine). Davanjem lijeka direktno u oko postiže se najveća moguća koncentracija lijeka na mjestu gdje on treba da djeluje. Kod intravitrealnih injekcija najčešće se koriste sljedeći ljekovi: Avastin - neselektivni blokator faktora rasta krvnih sudova u oku. Ovaj lijek se zadnjih godina u cijelom svijetu primjenjuje za liječenje vlažnog oblika degeneracije

makule. Njegova primjena u oku predstavlja tzv. „off label use“ (upotreba izvan preporučene indikacije). Lucentis (neselektivni anti VEGF) i Macugen (selektivni anti VEGF) jesu ljekovi koji su registrovani u Americi i Evropskoj uniji za liječenje vlažnog oblika makularne degeneracije (AMD). Kenalog je kortikosteroid koji se daje intravitrealno kod vlažnog oblika degeneracije makule kao i niza drugih oboljenja na zadnjem segmentu oka. Njegova primjena u oku takođe predstavlja „off label use“, jer nije registrovan za davanje u oko.

FAKTORI RIZIKA ZA AMD I PREVENCIJA Rizik nastanka senilne makularne degeneracije značajno raste sa godinama života. U populaciji od 65–75 godina rizik obolijevanja je oko 10–20%. Od 75-e do 85-e godine starosti rizik je već 35%. Genetska predispozicija je bez sumnje važan faktor rizika. Opasnost predstavlja pretjerano izlaganje posebno plavom dijelu svjetlosnog spektra, naročito kod osoba osjetljivih na svijetlo i koje su svijetle puti. Preporučuje se nošenje naočara sa zaštitnim filterom - posebno na moru ili snijegu. Ostali faktori rizika su istovjetni faktorima rizika za nastanak ateroskleroze: pušenje, povišen nivo lipida u krvi, nedostatak nekih vitamina u ishrani - C, E, A. Hipertenzija i kardiovaskularni poremećaji mogu ubrzati razvoj promjena. Pušači čiji bliski rođaci imaju degeneraciju makule pod dva puta su većim rizikom od obolijevanja. Savjetuje se već predhodno pomenuto uzimanje vitamina, ginko preparata, izbjegavanje pušenja, zaštita od jake, pretežno plave svjetlosti. Studija očnih bolesti povezanih sa starenjem u SAD-u pokazala je da kombinacija visokih doza beta-karotena, vitamina C, vitamina E i cinka može smanjiti rizik od progresije bolesti. Tokom 2007. godine na Nacionalnom institutu u Merilendu dokazano je da lutein i zeaksantin (sastojci jaja i zelenog povrća) donekle pružaju zaštitu od makularne degeneracije. Druge studije su pronašle da ovi antioksidansi sprečavaju sinergizam između procesa koji uzrokuju makularnu degeneraciju i produžuju vrijeme života nezamjenjivih fotoreceptora i ostalih ćelija retine.

AKUTNE VIRUSNE RESPIRATORNE INFEKCIJE (nastavak)

Piše: prof. dr Bogdanka Basekić-Andrić

SINDROM PREHLADE Ovaj sindrom predstavlja akutnu virusnu upalu nazofaringalne sliznice. Smatra se za najblažu virusnu infekciju respiratornog sistema. Klinički se manifestuje kijavicom, bez povišene temperature i drugih opštih simptoma. Uzročnici su različiti respiratorni virusi.

SINDROM AKUTNOG FEBRILNOG KATARA Sindrom akutnog febrilnog katara obuhvata niz kliničkih entiteta čiji su uzročnici različiti pneumotropni

virusi. Od posebnog značaja u ovoj grupi su: 1. Akutni infektivni laringotraheobronhitis 2. Akutni bronhiolitis 3. Faringo-konjunktivalna groznica 4. SARS Akutni infektivni laringotraheobronhitis Karakteriše se upalom sluzokože grkljana (laringsa), dušnika i bronha, sa izlučivanjem gustog, žilavog i ljepljivog sekreta. Najčešće pogađa djecu do druge godine života, a bolest je teža što je dijete manje. Obično se javlja nakon upale gornjih disajnih

puteva. Počinje naglo, sa simptomima krupa (kašalj poput laveža psa, otežano stridorozno disanje i promuklost), sa ili bez povišene temperature. Zbog gustog sekreta u bronhima koje dijete ne može da iskašlje može doći do nedostatka kiseonika i cijanoze, upale ili kolapsa djelova pluća, pa i do ugušenja. Akutni bronhiolitis Bolest djece do prve godine života. Najčešći uzročnik je respiratorni sincicijalni virus (RSV). Karakteriše se otežanim disanjem (dispnea), kašljem, zviždanjem u grudima i produženim ekspirijumom (faza izdisanja vazduha iz pluća). Ovi osnovni simptomi obično se jave iznenada, dan-dva nakon bezazlene upale gornjih disajnih puteva. Prilikom fizikalnog pregleda pluća čuje se mnoštvo hropaca i krepitacija. Respiratorni poremećaji mogu dovesti do nedostatka kiseonika u tkivima. Moguć je i smrtni ishod, ako se na vrijeme ne zatraži ljekarska pomoć. Faringo-konjunktivalna groznica Ovo je akutno virusno oboljenje respiratornog sistema koje karakteriše klinički trijas: povišena temperatura, upala grla, upala konjunktiva (konjunktivitis), kod više od 50% bolesnika. Konjunktivitis je u početku obično jednostran i može potrajati do dvije sedmice. Ostali simp-

tomi obično traju kraće, do sedmicu dana. Uzročnici su adenovirusi.

OPŠTI PRINCIPI TERAPIJE AKUTNIH VIRUSNIH RESPIRATORNIH INFEKCIJA Mirovanje za vrijeme povišene tjelesne temperature i boravak u toploj prostoriji sa ovlaženim vazduhom. Uzimanje dosta tečnosti (topli napici). Racionalno korišćenje antipiretika (oblozi, paracetamol, salicilati). Kapi za nos (dekongestivno djelovanje). Ljekovi za ublažavanje kašlja (antitusici za suv, nadražajni, neproduktivni kašalj, mukolitici za produktivni kašalj). Kliničke manifestacije: laringitis, traheobronhitis, zahtijevaju pregled i mišljenje specijaliste, i/ili liječenje u bolnici. Neke studije su pokazale da kod bronhiolitisa i upale pluća izazvane respiratornim sincicijalnim virusom primjena ribavirina u aerosolu može smanjiti širenje virusa i ubrzati oporavak. Za teže oblike gripa koriste se specifični antivirusni ljekovi (inhibitori neuraminidaze: oseltamivir, zanamivir). Upotreba antibiotika indicirana je samo u slučajevima kad je dokazana bakterijska superinfekcija. Akutna respiratorna insuficijencija liječi se u centrima za intenzivnu njegu.

U SEZONI GRIPA I PREHLADA POMOĆ VAM PRUŽAJU Grip i prehladu najbolje je

ITI!

SPRIJEČ

Propolbaby sirup i tablete namijenjene najmlađima za jačanje prirodnog imuniteta i ublažavanje simptoma kod bolesti respiratornog trakta. PropolGola sprej za grlo smiruje upalu usne duplje, otklanja bolove i peckanje u grlu i ždrijelu

Propolaid Rino sprej za nos olakšava disanje, njeguje i čisti sluzokožu nosa i pomaže kod rinitisa.

Echinaid sirup na bazi ehinacee, obogaćen bijelim slezom i etarskim uljima. Smiruje suv nadražajni kašalj, ublažava upale gornjih disajnih puteva i jača imunitet. Echinaid sprej za grlo, za djecu i odrasle, bez alkohola: stvara prirodnu barijeru protiv virusa i bakterija i ublažava bolove u grlu. Echinaid kapsule i kapi djeluju preventivno i kao dopunska terapija kod prehlada, nazeba i dugotrajnih infekcija respiratornog i urinarnog trakta.

U SVIM APOTEKAMA Kuće Rakića bb; 81206 Tuzi; Podgorica, tel/fax : +382 020 870 083; +382 020 870 098, e-mail: deccomonte@t-com.me

Podatak da danas 19 miliona ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, a da će 2020. godine 25 miliona ljudi umrijeti uslijed KVB, zaista govori sve o potrebnoj preventivi

Prevencija kardiovaskularnih oboljenja

Piše: prof.dr Aneta Bošković Uvijek treba imati na umu promjenu stila života i životnih navika bez kojih nema adekvatne prevencije KVB, bez obzira na primjenu različitih ljekova. Godinama je poznato da u svijetu vlada epidemija kardiovaskularnih bolesti(KVB), a među njima svakako prvo mjesto zauzima koronarna bolest. Danas 19 miliona ljudi godišnje umire od KVB, a smatra se da će 2020. godine 25 miliona ljudi umrijeti uslijed KVB. Prema izvještaju Američkog instituta za statistiku, ukoliko bi uspjeli da isključimo sva kardiovaskularna oboljenja prosječni životni vijek čovjeka bi se produžio za 10 godina, a ukoliko bi isključili sva maligna oboljenja za samo 3 godine. KVB su vodeći uzrok smrti i invalidnosti u Evropi. Postoji desetostruka regionalna razlika u morbiditetu i mortalitetu uslijed KVB u Evropi sa smanjenjem u zemljama zapada. Redukcije u dobno specifičnom mortalitetu KVB se odnose na pomjeranje problema ka starijoj populaciji, zbog porasta oboljelih od srčane insuficijencije. Generalno je slaba kontrola faktora rizika. Poboljšanja koja su postignuta u odnosu na pušenje, kontrolu arterijskog krvnog pritiska i lipida u serumu, su umanjena smanjenom fizičkom aktivnosti, porastom gojaznosti i posljedičnim diabetes mellitus-om. Skorašnja analiza podataka Framingham Heart Study je urađena da bi se odredio uticaj KVB na životni vijek. U studiji su sakupljeni podaci za 5070 osoba tokom 40 godina praćenja, koje u početku nisu imale neku od kardiovaskularnih bolesti (koronarna bolest, cerebrovaskularna bolest, kongestivna srčana insuficijencija, claudicatio intermitens). Prema ovoj analizi više od 60% muškaraca i žena

starijih od 40 godina će imati KVB u nekoj dobi tokom svog života. Kod osoba starijih od 60 godina, pojava KVB u čijoj osnovi je aterotromboza, skraćuje životni vijek za 8-12 godina, slika br. 1. Slika br. 1. Uticaj kardiovaskularnih bolesti na životni vijek

U prevenciji KVB se insistira na utvrđivanju prisustva svih faktora rizika, jer oni potenciraju jedan drugog i znatno povećavaju rizik za pojavu koronarne bolesti i drugih KVB, slika br. 2. Prisustvo više faktora rizika obično doprinosi aterosklerozi koja uzrokuje KVB. Osobe sa već poznatom KVB, diabetes meliitus-om

tip 2 i diabetes meliitus-om tip 1 sa mikroalbuminurijom, i osobe sa veoma visokim nivoom individualnih faktora rizika, su već sa povećanim rizikom za KVB i zahtijevaju tretman za sve faktore rizika. Za sve ostale se može koristiti tablica SCORE rizika za procjenu ukupnog KVB rizika, što je dato u preporukama Evropskog udruženja kardiologa (ESC) za prevenciju KVB. Ovo je od posebnog značaja jer mnoge osobe imaju umjereno povišene nivoe nekoliko faktora rizika, koji u kombinaciji mogu dovesti do neočekivano visokog nivoa ukupnog rizika za KVB. Slika br. 2. Rizik za pojavu koronarne bolesti u prisustvu više faktora rizika

Prema tome, cilj treba da bude redukcija ukupnog rizika za pojavu KVB; ako cilj ne može biti postignut uticajem na jedan faktor rizika, ukupni rizik još uvijek se može redukovati intenzivnijim djelovanjem na druge faktore rizika. Mi možemo uticati na hiperholesterolemiju, arterijsku hipertenziju, pušenje, gojaznost, fizičku neaktivnost i diabetes mellitus, za razliku od pola, životne dobi, pozitivne porodične anamneze za koronarnu bolest i ranijih koronarnih događaja na koje nemamo uticaja. Prema preporukama Evropskog udruženja kardiologa za prevenciju KVB, moglo bi se reći da postoji šifra »BITI ZDRAV I OSTATI ZDRAV« koja se odnosi na kardiovaskularna oboljenja i glasi » 0 3 5 140 5 3 0 «, slika br. 3. Slika br. 3. Preporuke za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti (JFT4 – 2007) 0 3 5 140 5 3 0 Zdrave osobe teže da imaju sledeće karakteristike 0 3

bez duvana šetnja 3km/dnevno ili 30 min/dnevno umjerene fizičke aktivnosti 5 porcija voća i povrća dnevno 140 sistolni TA <140 mmHg 5 ukupni holesterol <5mmol/l 3 LDL holesterol <3mmol/l 0 izbjegavati prekomjernu težinu i DM

Ciljevi prevencije KVB su: 1.pomoći onima sa niskim rizikom da održe što duže takvo stanje i pomoći onima sa povećanim ukupnim rizikom za KVB da ga redukuju; 2.postizanje odlika ljudi koji namjeravaju da ostanu zdravi: o Bez pušenja o Izbor zdrave hrane o 30 min umjerene fizičke aktivnosti dnevno o BMI < 25 kg/m2 i izbjegavanje centralne - abdominalne gojaznosti (obim struka < 88 cm kod žena i < 102 cm kod muškaraca, a od nedavno < 80cm Ž i < 94cm M) o TA < 140/90 mmHg o Ukupni holesterol < 5 mmol/l o LDL hol < 3 mmol/l o Glikemija < 6 mmol/l; 3.uspostaviti stogu kontrolu faktora rizika u visoko-rizičnih osoba, posebno u onih sa utvrđenom KVB ili diabetes mellitus-om: • TA <130/80 mmHg ako je ostvarivo • Ukupni holesterol <4.5 mmol/l uz preporuku za <4 mmol/l ako je ostvarivo • LDL <2.5 mmol/l uz preporuku za <2 mmol/l ako je ostvarivo • Glikemija natašte <6 mmol/l i HbA1c <6.5%; 4.razmotriti kardioprotektivnu terapiju u osoba sa visokim rizikom posebno onih sa utvrđenom aterosklerotskom KVB. Redukcija ukupnog rizika počinje promjenama životnih navika. Neophodno je prestati sa pušenjem, pridržavati se dijetalne ishrane u smislu smanjenja tjelesne mase ukoliko je potrebno i smanjenja holesterola. Ciljevi dijete su da se smanji ukupna količina unesenih masti na 30% od ukupnog energetskog unosa, unos zasićenih masti ne bi trebalo da prelazi 1/3 ukupnog unosa masti, a unos holesterola mora biti manji od 300mg dnevno. Postići smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina zamjenjujući ih sa mono i polinezasićenim masnim kiselinama. Povećati unos svježeg voća i povrća, kao i žitarica. Smanjiti ukupan unos kalorija kada je potrebno smanjenje tjelesne mase. Smanjiti upotrebu soli i alkohola kada je krvni pritisak povišen. Adekvatne dijetetske izmjene mogu imati povoljan uticaj na više faktora rizika za pojavu KVB i smanjiti potrebu za medikamentoznom terapijom. Treba istaći značaj redovne fizičke aktivnosti (šetnje, plivanje, vožnja bicikla – barem 30 minuta dnevno). Fizička aktivnost pomaže u smanjenju prekomjerne tjelesne mase, povećava HDL holesterol, smanjuje trigliceride i sklonost ka trombozi. Pušenje je snažan i nezavisan faktor rizika i za prvi i za ponovni KV događaj, kao i za brojne druge bolesti, a rizik se uveliko povećava u kombinaciji sa drugim faktorima rizika. Pasivno pušenje takođe povećava rizik za KVB. Oni koji prestanu da puše nakon KV događaja imaju upola manji mortalitet od onih koji nastave da puše; nijedan lijek nije toliko efikasan.

Terapijska promjena načina života i životnih navika ostaje i dalje esencijalni modalitet u kliničkom tretmanu hiperlipidemije. Skorašnje studije sa statinima su potvrdile benefit terapije za smanjenje holesterola u visoko rizičnih bolesnika. LDL holesterol je primarni cilj terapije za smanjenje lipida u serumu. Drugi ciljevi terapije su visoki trigliceridi i nizak HDL holesterol. Arterijska hipertenzija (HTA) je od ranije poznata kao faktor rizika za pojavu KVB (koronarna bolest, CVI, periferna arterijska bolest), a osim toga i za pojavu srčane insuficijencije, renalne insuficijencije i smanjenje kognitivnih funkcija. Rizik progresivno raste od visine krvnog pritiska 120/80 mmHg. Drugi faktori rizika poput diabetes mellitus-a i dislipidemije su češći u hipertoničara i povećavaju rizik za KVB. Upravo odluka o terapiji HTA se donosi na osnovu procjene ukupnog rizika za pojavu KVB, a ne samo na osnovu izmjerenih vrijednosti krvnog pritiska. Postoji direktna povezanost sa tjelesnom težinom, redukcija tjelesne težine od 5 kg smanjuje krvni pritisak za 4,4/3,6 mmHg. Fizička aktivnost može redukovati krvni pritisak za 3,5/3,2 mmHg. Brojni nutritivni faktori djeluju na krvni pritisak. Treba preporučiti ishranu bogatu voćem, povrćem, mliječnim proizvodima sa niskim procentom masti, uz redukciju zasićenih masti i soli. U terapiji se pored promjene stila života koriste još i ljekovi. Odabir određenog lijeka zavisi od ukupnog KVB rizika i komorbiditeta. Korist smanjenja krvnog pritiska i postizanja ciljnih vrijednosti je utvrđena za oba pola, čak do 80 godine života. Efikasna kontrola krvnog pritiska je mnogo važnija od izbora lijeka. Preporuke za prevenciju KVB kod oboljelih od diabetes mellitus-a su strožije u odnosu na opštu populaciju i oni predstavljaju visokorizične osobe za pojavu kardiovaskularnog događaja. Na Evropskom kongresu kardiologa - u Minhenu, septemnbar 2008. godine, objavljeni su rezultati EUROASPIRE III istraživanja(period 2006-2007. godina), koje je imalo za cilj da procijeni način života, faktore rizika i način terapije osoba sa visokim rizikom za kardiovaskularna oboljenja. Rezultati su pokazali da se visoko-rizični bolesnici u primarnoj prevenciji ne tretiraju efikasno, više od 80% njih nikada nije dobilo bilo kakav savjet o značaju sprovođenja zdravog načina života. Rezultati EUROASPIRE III ukazuju na bojazan da stanovništvo može izabrati radije da uzima tablete, nego da promijeni stil života. Zato se insistira na određivanju ukupnog kardiovaskularnog rizika i promjeni stila života, jer multipli faktori rizika obično doprinose aterosklerozi koja uzrokuje KVB. Cilj treba da bude redukcija ukupnog rizika za pojavu KVB. Ako cilj ne može biti postignut redukcijom jednog faktora rizika, ukupni rizik se još uvijek može smanjiti intenzivnijim djelovanjem na druge faktore rizika. Uvijek treba imati na umu promjenu stila života i životnih navika bez kojih nema adekvatne prevencije KVB, bez obzira na primjenu različitih ljekova.

Seboroični dermatitis ( dermatitis seborhoica )

Piše: Dr Svetlana Radović Vučeković, spec. za kožne i venerične bolesti Seboroični dermatitis je najčešća forma endogenog ekcema. Seboroični dermatitis je česta hronična dermatoza koju karakteriše crvenilo i ljuspanje. Javlja se na djelovima kože koje su bogate sebacealnim (lojnim) žlijezdama kao što su: lice (obrve, oko nosa, na poglavini, iza ušiju i na ušnim školjkama ) i u predjelu grudne kosti. Gotovo 20% ljudi ima blaže ili izrazite oblike seboroičnog dermatitisa. Tok mu je nepredvidiv. Može da se javi u prvim mjesecima života, u pubertetu, ali se najčešće pojavljuje između 20-te i 50-te godine života. Češći je kod muškaraca. Predisponirajući faktori nastanka su genetska dijateza „seboroičnog statusa“ sa izraženom seborejom, stres. Jedan od činioca koji utiču na tok seboroičnog dermatitisa je kvasnila koja živi na koži većine ljudi a zove se MALASEZIJA. Primjenom lijekova koji ometaju njen rast značajno se popravlja stanje na koži bolesnika. Prateći simptomi su svrab i peckanje pojačani znojenjem sa značajnim pogoršanjem u zimskim mjesecima. Seboroični dermatitis se pogoršava boravkom

u toplim prostorijama, pored izvora toplote, u toplim kupatilima – saunama, ljeti pod uticajem sunca... Međutim, primjenom odgovarajućih lijekova (topijski kortikosteroidi, antimikotici, lijekovi koji smanjuju zapaljenje) bolest se može na zadovoljavajući način kontrolisati, a nerijetko i spontano prođe. U liječenju se koriste – za poglavinu tj. za kožu oko dlačne regije glave i u kosi, losioni, gelovi i šamponi sa antigljivičnim dejstvom. Kod jačeg zapaljenja i u ne liječenim seborejama aplikuju se kortikosteroidi u vidu losiona i gela (dozvoljena dužina nanošenja kortikosteroida je od 7 do 10 dana). Za lice i trup u ranom stadijumu mogu se lokalno primijeniti kortikosteroidi (nisko potentni), vodeći računa o trajanju primjene i mogućim neželjenim trajanjima. Za pranje lica i dnevnu njegu postoji veliki broj preparata koji su namijenjeni osjetljivoj i seboroičnoj koži. U neliječenim i dugotrajnim slučajevima seboreje mogu se koristiti tetraciklinski antibiotici, koji imaju široki spektar djelovanja. Najnovija medicinska saznanja kažu da seboroični dermatitis nije bolest već stanje na koži nazvano poremećajem odmašćivanja.

KOMPLETNO RJEŠENJE ZA ATOPIJSKI DERMATITIS D E R MO – P E D IJAT R IJ A fo rmulis ano pod kont r ol om der m at ol oga i ef i k a s n o s t potv r đe na u pedi j at r i j ski m or di naci j am a

STELATOPIA

ZA B OLJI K VA LITE T ŽIV OTA D JE TE TA I NJEG O VE P OR OD IC E

Svakodnevno

os je k ran a p l Za je i ti

St el at opi a kr em ast i si ndet : Pr os ječ no 6 nedjelja pr im jene

Stelatopia K re ma : Prosječno 6 nedjelja primjene 2 puta dnev no

HIP OA L E RG E NA F O RMUL A

Stelatopia ml i j e č n o uljna kupka: Prosječno 6 nedjelja primjene

U ra z d o bljim a pogor š a nja

Kupk a u tr aj anj u

St e la t opia krema: Pr o sj e čn o 6 nedjelja primjene

od 10 m i nuta

2 puta dnevno u

2- 3 puta nedj el j no

k o mb i n a c i j i s a

( ne i s pi r a s e)

lijekom

Bez m i r i sa, konze rv a n s a p a ra b e n a i b e z v j e š t a č k i h b o j a . Pr i l agođeno z a a t o p i j s k i d e rma t i t i s i o s e t l j i v u k o ž u .

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 069 39 99 05

Dobra probava - glavni preduslov zdravlja i vitalnosti Piše: mr ph Pavle Jurlina Pravilna ishrana i dobra probava glavni su preduslovi zdravlja i vitalnosti. Ipak, probavne tegobe vrlo su česte kod ljudi, bez obzira na starosnu dob i pol, a počinju već u dojeničkoj dobi (grčevi ili kolike). Savremena ishrana obiluje rafiniranim, industrijski obrađenim namirnicama. Radi boljeg ukusa takva hrana je lišena i “balastnih sastojaka”, tj. biljnih vlakanaca. Štaviše, danas se u civilizovanom svijetu više koristi hrana životinjskog, a manje biljnog porijekla. Takva prekalorična hrana, uz ostale nedostatke savremene prehrane i nedovoljno kretanje, uzrokuje niz probavnih tegoba. S druge strane, dobro funkcionisanje probavnog trakta sa svim pojedinačnim organima osnovni je preduslov da hrana bude pravilno prerađena i da njeni sastavni dijelovi budu apsorbovani. Funkcionalna sposobnost probavnog sistema slabi s godinama, tako da osobe starije

životne dobi imaju češće probavne tegobe. Osnovna uloga probavnog sistema jeste da organizmu osigura trajnu obezbijeđenost vodom, hranljivim materijama, elektrolitima i ostalim vitalnim materijama. Probava započinje već u ustima, nastavlja se u jednjaku, želucu i tankom crijevu, a neprobavljeni sastojci hrane izlučuju se iz debelog crijeva stolicom. Pored uloge u probavi i apsorpciji unijetih sastojaka hrane, probavni organi aktivno sudjeluju i u održavanju (homeostazi) vode, elektrolita i acido-bazne ravnoteže u organizmu. Probavni sistem ima veliku ulogu i u stvaranju imunološkog odgovora. Pravilna ishrana i dobra probava preduslovi su uredne funkcije čitavog organizma, ali i osjećaja dobrog zdravlja. Probavne smetnje mogu biti posljedica upalnih i degenerativnih bolesti probavnih organa, ali i savremenog načina života i prehrane. Probavne tegobe često su

povezane s prehranom, pa zato mnogi smatraju da ih uzrokuje isključivo hrana. Nerijetko je to samo polovina istine. U nastanku probavnih tegoba važnu ulogu imaju i stanja stresa, umora, iscrpljenosti, nezadovoljstva, a i nedovoljnog unosa vitalno važnih materija u organizam. Najčešći simptomi poremećene probave za koje se traži stručna pomoć jesu: - Osjećaj punoće u želucu; - Mučnina; - Nadutost i podrigavanje; - Otežana probava masne hrane; - Nadutost u crijevima i crijevni grčevi; - Akutna i hronična začepljenost; - Učestale stolice. Popis uzroka pojave proliva prilično je dug, a najčešći su infektivni prolivi uzrokovani bakterijama, virusima ili parazitima. Kad govorimo o gasovima u probavnom traktu, možemo reći da su oni često posljedica gutanja vazduha, zbog brzog uzimanja hrane, ili rezultat bakterijske fermentacije ostataka neprobavljene hrane u debelom crijevu. Osjećaj težine u želucu nastaje kao posljedica pogrešnog načina ishrane (brzo gutanje, prejedanje) i dugog zadržavanja hrane u želucu, zbog usporene i nedovoljne

probave. Za dobru probavu potrebno je: uzimati redovne obroke, najbolje pet puta na dan; uzimati raznovrsnu hranu, u umjerenim količinama; jesti mnogo svježeg voća i povrća; jesti polako; opustiti se; piti dovoljno tečnosti - oko 2 litra na dan; izbjegavati štetne navike (pušenje i alkohol); kretati se. Uz pravilnu, uravnoteženu ishranu i zdrav način života, za prevenciju i otklanjanje laganih poremećaja, te kao pomoć u liječenju teških poremećaja probave, stoje nam na raspolaganju i prirodni lijekovi, kao i dijetetski proizvodi.

REFORMISANJE MEDICINE RADA

CILJ - UNAPREĐENJE I OČUVANJE ZDRAVLJA SVIH ZAPOSLENIH (nastavak i kraj tekstova iz prethodna dva broja)

Piše: prim. mr med. sc. Mensud Grbović, specijalista medicine rada

Strateško opredjeljenje Crne Gore jeste da se model organizacije i pružanja usluga medicine rada realizuje u skladu sa osnovnim principima BOHS modela, kalibriranim specifičnostima nacionalnog konteksta i prepoznatih potreba. Naša intencija je da se kroz BOHS model obezbijedi pružanje usluga zasnovanih na primjeni savremenih naučnih i socijalno prihvatljivih metoda medicine rada, koristeći pristup primarne zdravstvene zaštite. Suštinu BOHS modela ne predstavlja forma sistema, već njegova dostupnost i funkcionalnost. Osnovni cilj koji se želi postići jeste pružanje usluga medicine rada svim zaposlenim. Uspješna implementacija usluga medicine rada u skladu sa BOHS modelom pretpostavlja: 1.Prilagođenost lokalnim potrebama, zahtjevima i uslovima, 2.Prihvatljivost usluga za pružaoce i primaoce, 3.Organizovanje usluga zaposlenima od strane poslodavca, 4.Odgovornost javnog sektora za pružanje usluga samozaposlenima i zaposlenima u neformalnom sektoru. Infrastruktura za pružanje usluga po BOHS modelu S obzirom na to da BOHS model predstavlja primjenu politike primarne zdravstvene zaštite u oblasti medicine rada, nije moguće postići široku i održivu dostupnost i pokrivenost uslugama bez adekvatne infrastrukture. Ukupni nacionalni zdravstveni sistem i kontekst u kojem treba realizovati usluge medicine rada određuju organizacioni oblik infrastrukture i sistema za primjenu BOHS

modela.

Iz tog razloga BOHS model u Crnoj Gori prepoznaje četiri (4) stepena pružanja usluga medicine rada, pri čemu će svaki od njih biti organizovan od strane Zavoda za medicinu rada. 1. Prvi stepen pružanja usluga: Ovaj stepen pružanja usluga realizuje se u okolnostima gdje nije moguće obezbijediti angažman izabranog ljekara ili specijaliste medicine rada, budući da je njihovo angažovanje finansijski neopravdano zbog malog broja primalaca usluga. Izvršilac usluga prvog stepena, definisanih Osnovnim paketom, jeste medicinska sestra sa svršenom visokom školom i/ili edukacijom iz oblasti medicine rada po BOHS modelu. Izvršilac prvog stepena pruža usluge definisane Osnovnim paketom u skladu sa važećim smjernicama i protokolima, o čemu na redovnoj osnovi izvještava i odgovara izvršiocu drugog stepena. Prvi stepen pružanja usluga biće organizovan u sljedećim opštinama: Andrijevica, Plužine, Šavnik, Žabljak. 2. Drugi stepen pružanja usluga: Ovaj stepen pružanja usluga realizuje se u okolnostima gdje zbog malog broja primalaca usluga finansijski nije prihvatljivo obezbijediti rad specijaliste medicine rada. Izvršilac uluga drugog stepena, definisanih Osnovnim paketom, može da bude izabrani ljekar sa završenom edukacijom iz oblasti medicine rada po BOHS modelu.

Izvršilac drugog stepena pruža usluge definisane Osnovnim paketom u skladu sa važećim smjernicama i protokolima. On na redovnoj osnovi izvještava izvršioca trećeg stepena kojemu podnosi odgovornost. Izvršilac drugog stepena može biti angažovan na poslovima medicine rada maksimalno u trajanju od 40 sati na mjesečnom nivou, u vidu dopunskog rada. Drugi stepen pružanja usluga biće organizovan u sljedećim opštinama: Plav, Rožaje, Mojkovac, Kolašin, Danilovgrad, Cetinje, Ulcinj, Budva, Tivat. 3. Treći stepen pružanja usluga: Ovaj stepen pružanja usluga realizuje se u okolnostima gdje nije moguće obezbijediti angažovanje multidisciplinarnog tima, budući da je njegovo angažovanje finansijski neopravdano zbog nedovoljnog broja primalaca usluga. Kao izvršilac usluga trećeg stepena, definisanih Osnovnim paketom, prepoznaje se specijalista medicine rada. Do uvođenja specijalizacije iz medicine rada i izmjene plana i programa dodiplomske nastave, postojeći specijalisti medicine rada obavezni su da završe edukaciju iz oblasti medicine rada po BOHS modelu. Izvršilac trećeg stepena pruža usluge definisane Osnovnim paketom u skladu sa važećim smjernicama i protokolima, o čemu na redovnoj osnovi odgovara nosiocu četvrtog stepena. Treći stepen pružanja usluga može da bude organizovan u sljedećim opštinama: Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Podgorica, Nikšić, Herceg Novi, Kotor. 4. Četvrti stepen pružanja usluga: Ovaj stepen pružanja usluga realizuje se u okolnos-

tima gdje je moguće obezbijediti multidisciplinarnost. Vršenje usluga četvrtog stepena, definisanih Osnovnim paketom, obavlja multidisiplinarni tim koji mogu da čine: specijalista medicine rada, subspecijalista medicine rada, inženjer zaštite na radu, psiholog, oftalmolog, psihijatar, ergonom, kao i specijaliste drugih grana medicine. U sastav tima biće uključene i medicinske sestre sa svršenom visokom školom i/ili edukacijom iz oblasti medicine rada po BOHS modelu. Do uvođenja specijalizacije medicine rada i izmjene plana i programa dodiplomske nastave, postojeći specijalisti medicine rada obavezni su da završe edukaciju iz oblasti medicine rada po BOHS modelu. Izvršilac četvrtog stepena pruža usluge definisane Osnovnim paketom u skladu sa važećim smjernicama i protokolima. O tome na redovnoj osnovi izvještava referentnu ustanovu i nalazi se pod njenim nadzorom. Četvrti stepen pružanja usluga može da bude organizovan u sljedećim opštinama: Podgorica, Bijelo Polje, Bar. Referentna ustanova za medicinu rada (Zavod) Referentnu ustanovu za medicinu rada osniva država, sa ciljem promovisanja radne sposobnosti, funkcionalnog kapaciteta i ukupnog zdravlja radno aktivne populacije u Crnoj Gori, kao i unapređenja kvaliteta njihovog života. Osnovna misija referentne ustanove jeste generisanje novih znanja u oblasti zdravlja zaposlenih i zaštite na radu, primjenjivanje znanja u praksi zarad dobrobiti zaposlenih. U cilju ostvarivanja ove misije referentna ustanova sprovodi naučno istraživanje, vrši procjenu i upravljanje rizikom na radnom mjestu, razvija smjernice i preporuke, oblikuje doktrinu, metode i standarde rada. Takođe, refer-

entna ustanova je zadužena za poslove verifikacije profesionalnih bolesti. Ova ustanova ima rukovodeću ulogu u osmišljavanju i sprovođenju aktivnosti usmjerenih ka prevenciji profesionalnih oboljenja i povreda, razvijanju kapaciteta u smislu dizajniranja i implementacije programa edukacije, uključujući usvajanje preporuka za promovisanje zdravlja zaposlenih i zaštite na radu. Osnovne organizacione vrijednosti na kojima se temelji referentna ustanova jesu efektivnost i partnerska saradnja. Referentna ustanova se finansira dijelom iz budžeta, a dijelom iz nadoknada po osnovu pruženih usluga. Aktivnosti i sadržaj usluga koje se pružaju kroz BOHS model Koncept pružanja usluga medicine rada predstavlja funkcionalni proces, a ne niz fragmentiranih aktivnosti, koji se odvija u skladu sa principom multidisciplinarnosti. Jednaka pažnja poklanja se zdravstvenom aspektu, zaštiti na radu, ergonomskim, psihosocijalnim, organizacionim i tehničkim aspektima rada i uslova rada. U kvalitativnom smislu, aktivnosti koje se realizuju kroz BOHS model prate ovaj princip. S obzirom na limitiranost kadrovskih kapaciteta, poštovanje principa multidisciplinarnosti one podrazumijevaju adekvatnu obuku pružaoca usluga medicine rada i podršku drugih usluga. Sve aktivnosti realizovane kroz BOHS model prate sljedeći ciklus: - Identifikacija potreba, - Implementacija mjera, aktivnosti, - Evaluiranje efekata preduzetih mjera, - Revizija programa. Preduzete aktivnosti biće fokusirane na radno okruženje i zaposlenog. Jedna od ključnih aktivnosti jeste procjena radnog mjesta u cilju identifikovanja rizika i hazarda kojima je zaposleni izložen tokom procesa rada, uključujući i uslove rada, kao i identifikovanje zaposlenih koji su izloženi rizicima i procjena nivoa rizika vezanih za razne grupe zaposlenih. Posebnu pažnju treba posvetiti procjeni zdravlja zaposlenih u formi raznih vrsta zdravstvenih pregleda. Osnovna svrha zdravstvenih pregleda jeste procjena sposobnosti zaposlenih za obavljanje poslova i zadataka, procjena eventualnog zdravstvenog oštećenja koje može biti posljedica izloženosti štetnim agensima u toku procesa rada i identifikovanje profesionalnih oboljenja. Procjena rizika po zdravlje i zaštitu na radu sprovodi se na osnovu informacija dobijenih procjenom radnog mjesta i zdravlja zaposlenog. Pregledi i procjene rizika predstavljaju osnov za upravljanje rizikom. Informacije o prepoznatim rizicima na radnom mjestu moraju biti obezbijeđene od strane menadžera, kao lica odgovornih za implementaciju mjera

prevencije i kontrole. U cilju obezbjeđivanja potpunijeg razumijevanja informacija o rizicima, poslodavac je odgovoran za edukaciju zaposlenih o rizicima i hazardima na radnom mjestu, radi njihovog izbjegavanja, prevencije i zaštite. Poslove edukacije moguće je povjeriti pružaocima usluga medicine rada. Posebna pažnja biće posvećena preventivnim i kontrolnim mjerama radi eliminisanja izloženosti hazardima i rizicima i zaštite zdravlja zaposlenih (aktivnosti upravljanja rizikom). Budući da su povrede na radu najučestalije negativne posljedice procesa rada, usvojeni BOHS model imaće značajnu ulogu u sprečavanju povreda na radu kroz: identifikaciju rizika, procjenu stepena rizika, identifikaciju stepena izloženosti zaposlenih u odnosu na određeni rizik, planiranje i predlaganje preventivnih i kontrolnih mjera. Kapaciteti i spremnost za pružanje prve pomoći na radnom mjestu predstavljaju važnu komponentu integrisanu u koncept BOHS modela. U sklopu predloženog BOHS modela sprovodiće se dijagnostikovanje profesionalnih oboljenja i povreda na radu. Pružaoci usluga medicine rada mogu realizovati opšte preventivne zdravstvene usluge i to: vršenjem imunizacije i sprovođenjem aktivnosti na planu prevencije, kao i promocije, kako bi se predočili zdravi stilovi života. Osim usluga dijagnostikovanja, kroz BOHS model mogu se pružati kurativne usluge i rehabilitacija zaposlenih za slučaj profesionalnih oboljenja i povreda na radu. Vulnerabilne kategorije zaposlenih (trudnice, stariji zaposleni, mladi) imaju posebne potrebe za prilagođavanjem rada i radnog mjesta zaposlenom. U cilju unapređivanja kvaliteta usluga medicine rada potrebno je sprovođenje periodične evaluacije preduzetih aktivnosti i njihove efektivnosti na planu prevencije hazarda u odnosu na zdravlje i zaštitu na radu, ali i u pogledu unapređenja dostupnosti usluga zaposlenima. Kadrovski kapaciteti za pružanje usluga kroz BOHS model Optimalni aranžman pružanja usluga medicine rada pretpostavlja postojanje funkcionalnog multidisciplinarnog tima koji bi obuhvatao učešće ljekara, medicinske sestre, specijaliste higijene rada, ergonoma i psihologa. Ove resurse nije moguće uvijek obezbijediti, naročito kada je riječ o ruralnom poljoprivrednom i neformalnom sektoru, malim i srednjim preduzećima i malim opštinama. Iz tog razloga biće neophodno povjeriti pružanje dijela usluga medicine rada ljekarima i medicinskim sestrama koji će pohađati posebnu obuku po BOHS modelu, u cilju razvijanja znanja i vještina potrebnih za obavljanje nove uloge u dijelu usluga medicine rada. Obaveza pohađanja posebne kondenzovane obuke odnosiće se i na specijaliste medicine rada, do revidiranja dodiplomske nastave. Kraj

Predstavljamo:

Medicinski fakultet Podgorica Medicinski fakultet u Podgorici trenutno je jedina visokoškolska ustanova ove vrste u Crnoj Gori. Počeo je sa radom studijske 1997/1998. godine. Predstavlja samostalnu naučno-nastavnu jedinicu koja se nalazi u sastavu Univerziteta Crne Gore. Nastavni planovi i programi za sve studijske programe osmišljeni su tako da studije obuhvate predkliničke i kliničke sadržaje, što studentima omogućava sistematsko sticanje potrebnih fundamentalnih teorijskih znanja i kvalitetnu praktičnu obuku. Fakultet se nalazi u neposrednoj blizini Kliničko-bolničkog centra Crne Gore, u obrazovnom jezgru Podgorice kojim dominiraju Pravni i Ekonomski fakultet, sa jedne strane, i grupa prirodnjačkih studija, sa druge strane. Nastavu na ovoj prof. dr Bogdan Ašanin visokoškolskoj ustanovi izvodi 73 nastavnika i 150 saradnika u nastavi i stručnih saradnika. Pored nastavnika Univerziteta Crne Gore angažovani su i nastavnici sa drugih univerziteta, prevashodno sa medicinskih fakulteta Beograda, Novog Sada, Niša, kao i Stomatološkog fakulteta - Beograd. Trenutno se na Fakultetu realizuje pet studijskih programa: • OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE MEDICINE, • OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE STOMATOLOGIJE, • DOKTORSKE STUDIJE • SPECIJALIZACIJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA. Pored navedenih studijskih odsjeka, u sastav ove naučne institucije ulaze i PRIMIJENJENE STUDIJE čije izučavanje je organizovano na VISOKOJ MEDICINSKOJ ŠKOLI U BERANAMA. U skladu sa Pravilnikom o speci-

jalizacijama (Sl. list RCG broj 74/06), u ovoj naučnoj ustanovi realizuje se i Program specijalizacija zdravstvenih radnika - specijalizacija medicinskih radnika iz oblasti radiologije. Vrijeme trajanja studija usklađeno je sa principima svjetske zdravstveno-obrazovne politike. Program izučavanja osnovnih medicinskih studija traje 12 semestara; program izučavanja stomatoloških studija traje 10 semestara; doktorske studije traju 6 semestara, a izučavanje primijenjenih medicinskih studija opšte medicine u Beranama traje 6 semestara. Fakultet raspolaže sa dvije zgrade i moderno opremljenom Stomatološkom poliklinikom, savremeno

opremljenim amfiteatrima, slušaonicama, laboratorijama, kompjuterskim salama, prostorijama za predkliničke predmete, salom za elektronsko učenje, salom za video prezentacije na daljinu itd. Studentima je omogućeno korišćenje Poštovane kolege, Jedna od najznačajnijih odluka u životu mladog čovjeka je opredjeljenje za buduću profesiju. Zato dobro razmislite i sami odlučite. Ako ste vrijedni i sistematični, sa puno ljubavi da se posvetite zdravlju ljudi, upišite Medicinski fakultet, ili jedan od njegovih studijskih programa. Najvažniji princip našeg rada je želja da su nauka i medicina humane i visoko inteligentne, da ljekari ne otkrivaju samo dijagnozu oboljelih, već takođe pokazuju dobrotu i visoki moral, a radeći razvijaju čovjekoljublje. Kvalitet nastave ocjenjuje se kroz nastavni kadar i tehničku opremljenost za sticanje vještina. Medicinski fakultet ispunjava oba uslova. Na Fakultetu će Vas sresti dobronamjerni nastavnici i saradnici, a tehnička opremljenost ja na visokom nivou i na bazičnim disciplinama i na kliničkim predmetima. Želim dobrodošlicu svim potencijalnim kandidatima koji imaju san da su u službi društva kao doktori. Mi Vas čekamo.

usluga studentskog kluba, biblioteke, čitaonice, prostorija za studentske aktivnosti i druge vannastavne sadržaje. Stvoreni su i uslovi za sprovođenje istraživačkog rada na predkliničkim predmetima za bazična istraživanja. U bazama Fakulteta studenti se specijalizuju za izvođenje primijenjenih istraživanja. - Najvažniji princip rada na ovoj ustanovi je, kako kaže dekan prof. dr Bogdan Ašanin, želja da nauka i medicina postanu humane i visoko inteligentne, da ljekari ne otkrivaju samo dijagnozu oboljelih, već i da pokazuju dobrotu i visoki moral, a da radeći razvijaju čovjekoljublje. Nastava iz kliničkih predmeta obavlja se u nastavno-naučnim bazama Fakulteta (KC Crne Gore, Institut za zdravlje Crne Gore, Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo, Zavod za plućne bolesti - Brezovik i Dom zdravlja Podgorica). Medicinski fakultet je na osnovu međufakultetske saradnje povezan sa drugim fakultetima, a u okviru iste obavlja se i mobilnost studenata i nastavnika. Akademske 2004/05. na Fakultetu je organizovana nastava usklađena sa principima Bolonjske deklaracije. Nastavne baze raspolažu zavidnom opremom i kadrom, tako da je potpuno zadovoljen nivo edukacije. Iako relativno mlada ustanova, Medicinski fakultet u Podgorici već sada pokazuje snažan afinitet za osvajanje naučnog tržišta, ne samo regionalnog karaktera. Njegova uloga neće biti sadržana samo u naučnom osposobljavanju medicinskih radnika najvišeg obrazovnog stepena, već, nadamo se, i u ostvarivanju aktivnog doprinosa optimalnom funkcionisanju zdravstva u cjelini. A. Radanović

Oralni antidijabetesni lijekovi (agensi) kod šećerne bolesti tipa 2

Lijekovi nijesu zamjena za zdravu ishranu i fizičku aktivnosti Piše: ass. mr sci dr Sreten Kavarić Metformin je terapijski izbor osoba sa prekomjernom tjelesnom masom i dijabetesom tipa 2. Hipoglikemije i porast tjelesne mase mogu biti problemi u liječenju sulfonil-urejom i repaglinidom. Akarboza može izazvati nadimanje i dijareju. Za vrijeme terapije glitazonom neophodan je monitoring jetrenih enzima i porasta zadržavanja tečnosti. U liječenju srčane insuficijencije neophodan je oprez. Alergija na određeni lijek predstavlja kontraindikaciju za njegovu upotrebu. Terapija oralnim antidijabetesnim agensima uvodi se kada primjena zdravog načina života (nemedikamentna terapija) u trajanju od 6 sedmica kod osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 ne obezbjeđuje zadovoljavajuću glikoregulaciju. Ako pacijent prilikom postavljanja dijagnoze ima simptome šećerne bolesti, ili je nivo šećera u krvi visok (preko 20 mmol/L), lijekovi mogu biti primijenjeni na početku, zbog sniženja nivoa šećera u krvi i smanjenja simptoma. U sprovođenju terapije oralnim antidijabetsnim lijekovima, prema rezultatima brojnih multicentričnih studija, naročito UKPDS-a, potrebno je postići striktnu glikoregulaciju, zbog toga što se tim pristupom značajno smanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija bolesti. Takođe, u kliničkim studijama je pokazano da se striktna glikoregulacija ogleda u postizanju ciljnih vrijednosti glikemije procjenjivane našte i postprandijalno. Oralni hipoglikemijski lijekovi se, prema dominantnom mehanizmu djelovanja, mogu svrstati u tri osnovne grupe: (a) stimulatori insulinske senzitivnosti, (b) stimulatori insulinske sekrecije i (c) inhibitori apsorpcije glukoze iz crijeva.

Metformin je lijek izbora osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 2. Ovaj lijek smanjuje jetrenu produkciju glukoze i insulinsku rezistenciju. Dokazano je da metformin značajno smanjuje rizik od morbiditeta i mortaliteta povezanog sa šećernom bolešću tipa 2, kao i kod osoba sa prekomjernom tjelesnom masom. Jedina apsolutna kontraindikacija za primjenu metformina jeste hronična bubrežna insuficijencija (npr. porast serumskog kreatinina obično odražava značajno oštećenje funkcije bubrega). U primjeni metformina neophodan je oprez kod liječenja pacijenata sa jetrenom i srčanom bolešću, kao i kod osoba koje koje konzumiraju veće količine alkohola. Sulfonil-ureja povećava sekreciju insulina. Može biti primijenjena nakon odluke o vođenju zdravog stila života i metformina. Akarboza (acarbose) je korisna kada se održava visoka vrijednost nivoa šećera u krvi nakon obroka, uprkos izmjenama u ishrani. Ovaj lijek inhibira apsorpciju ugljenih hidrata i odlaže ulazak glukoze u cirkulaciju. Akarbozu treba koristiti na početku obroka i postepeno povećavati dozu da bi se izbjeglo nadimanje i stvaranje gasova. Ako dođe do pojave hipoglikemije (zbog moguće konkurentnosti primijenjene sulfonil-ureje ili insulinske terapije) neophodna je primjena glukoze prije nego ostalih ugljenih hidrata. U liječenju osoba sa oštećenom bubrežnom funkcijom ili gastrointestinalnom bolešću obavezan je pažljiv tretman. Neophodno je pratiti jetrene enzime. Repaglinid uzrokuje brz, prolazni porast insulinske eskrecije u pankreasu. Može biti korišćen kao monoterapija ili sa metforminom u kontroli postprandijalnih hiperglikemija. Ne može se dozirati u kombinaciji sa sulfonilurejom. Glitazoni (thiazolidinediones) su još jedna grupa oralnih hipoglikemijskih lijekova. Uključuju pioglitazone i rosiglitazone. Ovi lijekovi su efikasni u sniženju nivoa glukoze putem smanjenja insulinske rezistencije. Oba glitazona mogu se koristiti u dvojnoj terapiji, sa metforminom ili sulfonil-urejom. Pioglitazoni mogu biti korišćeni i u trojnoj terapiji, sa metforminom i sulfonilureom, ili u kombinaciji sa insulinom. Kontraindikacije uključuju umjerenu ili težu srčanu insuficijenciju. Rosiglitazon se ne preporučuje pacijentima sa

poznatom ishemijskom bolešću srca, naročito kod osoba koje koriste nitrate. Pažnja je neophodna i kod onih sa bilo kojim stepenom srčane insuficijencije ili jetrene disfunkcije, zbog čega je potrebno vršiti monitoring jetrenih enzima. Predlaže se poštovanje preporuka proizvođača. Dvije klase lijekova posjeduju svojstva glukagon-like peptide (GLP-1, glukagonu slične bjelančevine) GLP-1 povećava insulinsku sekreciju i inhibira sekreciju glukagona u glukoza zavisnoj sekreciji. Snižava natašte i postprandijalnu glikemiju. Oba imaju efikasnost sličnu ostalim oralnim antidijabetesnim lijekovima. GLP-1 mimetici koriste se u obliku injekcija koje se vezuju za GLP-1 receptore (exenatide). GLP-1 “pojačivači” su lijekovi za oralnu upotrebu. Oni usporavaju razlaganje endogenih GLP-1 (sitagliptin). Ne dovode do promjene težine. Za razliku od njih, GLP-1 mimetici dovode do gubitka u težini. Primjena sulfonil-ureje zahtijeva posebnu pažnju, naročito u liječenju starijih, zbog prevencije pojave hipoglikemija. Iskustvo pokazuje da kada su metformin, akarboza, glitazoni i GLP-1 lijekovi korišćeni kao monoterapija, nijesu uzrokovali hipoglikemije. Svi preparati sulfonilureje mogu uzrokovati pojavu hipoglikemije. Pacijenti koji koriste sulfonil-ureju, repaglinid ili insulin treba da obavijeste sve koji se bave izdavanjem vozačkih dozvola i osiguravajuće kompanije da ovi lijekovi mogu uticati na vozačku sposobnost.

IJA C AK

U cilju postizanja striktne metaboličke kontrole, važno je uskladiti osobine lijekova koji se primjenjuju sa individualnim potrebama postizanja optimalne glikoregulacije. Tako npr., među stimulatorima insulinske sekrecije, preparati sulfonil-ureje postižu snažnu dugotrajnu stimulaciju sekrecije i posebno su efikasni u korekciji glikemije našte. Lijekovi novije grupe sekretagoga insulina i nesulfonil-ureja stimulatora sekrecije vrlo su efikasni u korekciji postprandijalne glikemije. Doziranje se uvijek počinje malom dozom koja se povećava tokom prve sedmice, ili dvije sedmice, do dolaska na kontrolu. Ako stanje na kontrolnom pregledu nije očekivano, potrebno je provjeriti pacijentovo razumijevanje principa liječenja, i treba provjeriti druge pogoršavajuće faktore, kao što su okultna infekcija urotrakta ili lijekovi koji mogu interferirati na stanje između kontrola. Ukoliko pacijent nastavi da gubi u težini, doza hipoglikemijskog lijeka može biti redukovana ili ponekad stopirana. Sa progresijom dijabetesa, najveći broj oboljelih od šećerne bolesti zahtijeva povećanje doze i primjenu dodatnih lijekova. Insulinska terapija se takođe može pokazati kao potrebna. U sprovođenju terapije hipoglikemijskim lijekovima, povoljan efekat se postiže i kombinovanjem dvaju oralnih lijekova, pri čemu, po pravilu, lijekovi u kombinaciji treba da imaju različite mehanizme djelovanja, npr. kombinovanje stimulatora insulinske sekrecije i stimulatora insulinske senzitivnosti.

A P R I L – M J E S E C B O R B E P R OT I V D I J A B E TA Z a s v e k o r i s n i k e P r e c i s i o n X c e e d a p a r a t a P R O M OT I V N E C I J E N E z a

Tr a k e 5 0 k o m = 2 1 , 0 0 e u r

CI K A

DI JD AIB JEAT BES

Aparat za mjerenje nivoa šećera u krvi

Precizan - biosenzorska tehnologija. Tačan - kalibrisan na krvnu plazmu. Pregledan ekran s velikim brojevima. Eliminiše uticaj lijekova i vitamina na rezultate. Posebna tehnologija štedi test-trake.

Čitav aparat staje na dlan ruke.

Mali uzorak krvi - samo 0,6 μL. Veoma lak za upotrebu. Memoriše 450 rezultata mjerenja. Prosječne vrijednosti za 7, 14 i 30 dana. Mogućnost određivanja ketonskih tijela iz krvi. Lagan, lijepog izgleda i kompaktnog dizajna. Zvučni signali za početak i kraj mjerenja. Nije potrebno čišćenje aparata. Jednostavna kalibracija. Rezultat za samo 5 sekundi.

Uvoznik i distributer: Meditas d.o.o., Oktobarske revolucije 44, 81000 Podgorica. Informacije: 020/625-016. U bolje snabdevenim apotekama! Prije upotrebe pročitajte priložena uputstva! Precision Xceed je zaštićeno ime Abbott kompanije.

ADC011ADVPXMMNEM0709-Rev.1

Automatsko uvlačenje potrebne količine krvi.

Uz aparat dobijate i: - 10 test-traka - 10 lanceta - podesivi lancetar - torbicu za nošenje.

Svaka traka u zasebnoj foliji.

Insulinske pumpe u liječenju djece i mladih sa insulin zavisnim dijabetesom

Piše: prof. dr Božidar M. Bojović, pedijatar endokrinolog Cilj insulinske terapije kod djece i mladih može se sažeti u pet sljedećih zahtjeva: •Postići normalne ili skoro normalne glikemije prije i poslije obroka; •Izbjeći česte i teške hipoglikemije; •Izbjeći i odložiti pojavu hroničnih komplikacija na zdravlje u kasnijim godinama života; •Izbjeći veći porast tjelesne težine i •Obezbijediti da bolesnik prihvati i sprovodi terapiju. Skokovi glikemije poslije obroka, tzv. postprandijalne hiperglikemije (PPH), glavni su krivac za nastanak hroničnih komplikacija dijabetesa. Samo u rijetkim situacijama, kod trajnog insulin zavisnog dijabetesa, moguće je davanjem jedne ili dvije doze insulina sa srednjim i/ili dugim djelovanjem, u kombinaciji sa insulinom kratkog djelovanja, spriječiti i kontrolisati skokove glikemije poslije obroka. Zato je intenzivirana insulinska terapija (IIT) postala terapija izbora trajnog insulin zavisnog dijabetesa (IZDM) djece i mladih i prihvaćena kao rutinski način liječenja u mnogim centrima i zemljama. U intenziviranoj insulinskoj terapiji, insulin kratkog djelovanja se koristi da bi se, prema sadržaju ugljenih hidrata u obroku , podmirile potrebe u insulinu i tako spriječili skokovi glikemije poslije obroka. Pokazalo se da je humane insuline kratkog djelovanja najbolje davati na 2.025 minuta prije obroka, kako bi se pikovi unijetog insulina i postprandijalne glikemije poklapali. Insulini produženog djelovanja daju se u jednoj ili dvije doze, kako bi pokrili bazalne potrebe za insulinom između obroka. Da bi se postigli osnovni ciljevi intenzivirane insulinske terapije, neophodno je da se pacijent pridržava

sljedećih mjera: •Režim ishrane sa tri glavna obroka, bez užina koje sadrže ugljene hidrate; •Svakodnevna samokontrola glikemije 35 puta dnevno; •Vođenje dnevnika samokontrole. Uprkos pridržavanju svih ovih mjera i uprkos poboljšanju čistoće i postojanosti insulina, postaje sve jasnije da se primjenom sadašnjih nemodiﬁkovanih insulina, posebno onih srednjeg i dugog djelovanja, teško može postići kvalitetna glikoregulacija. Za ovo postoje dva značajnija razloga. Prvi - insulini kratkog djelovanja postižu najveću koncetraciju poslije 24 časa, što neadekvatno prati porast postprandijalnih glikemija. Drugi - insulini sa produženim djelovanjem, koji se dobijaju kristalizacijom, imaju nejednaku i nesigurnu apsorpciju sa mjesta aplikacije (varijabilnost je čak 52% ! ). To uzrokuje pojavu čestih noćnih pikova insulina sa hipoglikemijama. Zbog ovih nedostataka nemodiﬁkovanih insulina, posljednjih godina se poklanja velika pažnja razvoju insulinskih analoga, čija se farmakokinetika značajno razlikuje od postojećih insulina. Insulinski analozi brzog djelovanja (Insulin Aspart Novo Rapid i Insulin Lispro Humalog) imaju brz početak djelovanja. Vrh aktivnosti postižu nakon 30 do 60 minuta poslije davanja, što je duplo brže od drugih vrsta brzodjelujućih insulina. Ova osobina im daje prednost u primjeni prije obroka, čime se sprečavaju postprandijalne hiperglikemije. Primjenom ovih insulina i hipoglikemije su postale daleko rjeđe. Dugodjelujući insulinski analozi, čije se djelovanje održava punih 24 sata, nemaju pika svojstvenog drugim vrstama insulina, što im daje veliku prednost kao bazalnim insulinima. Na tržištu ljekova nalaze se Insu-

pritiskom na dugme, bez dodatnog uboda, ubrizgava bolusnu dozu, prvenstveno izračunatu na osnovu unosa ugljenih hidrata u datom obroku. Ubrizgavanje insulina u tkivo vrši se putem tankog plastičnog (teflonskog) katetera koji na svom kraju ima malu iglu ili plastičnu kanilu (cjevčicu) kroz koju insulin prolazi. Kanila se postavlja automatski, pomoću injektora sa oprugom. Na tržištu se nalaze dvije vrste insulinskih pumpi: Mini Med (američka) i Disentronic (švajcarska). (Slike 1 i 2) Mjesto aplikacije katetera najčešće predstavlja prednji tribušni zid, a mogu da se koriste i druga, manje vulnerabilna mjesta, kao npr. butina (slika 3). Pumpa se nosi kao pejdžer. Kateter i pumpa se mogu privremeno diskonektovati (skinuti). Pored izvjesnih nedostataka, daleko su brojnije i značajnije prednosti insulinskih pumpi:

Slika 1 lin Glargine (Lantus) i Insulin Levemir. Zbog kisjele reakcije, insulinski analozi dugog djelovanja ne mogu se miješati u istoj brizgalici sa drugim insulinima koji imaju drukčiju hemijsku reakciju. Međutim, njihova upotreba, kao bazalnih insulina, sa drugim kratkodjelujućim insulinima koji imaju drukčiju hemijsku reakciju, ali davanim posebno, daje dobre rezultate. Međutim, intenziviranom insulinskom terapijom, bilo primjenom nemodifikovanih humanih insulina ili insulinskih analoga, kao i njihovom kombinacijom, kod djece i mladih se često ne mogu postići zadovoljavajuća glikoregulacija i postavljeni ciljevi kvalitetne metaboličke kontrole. Uz to se svim pratećim aktivnostima, koje iziskuje intenzivirana terapija, remeti svakodnevni komfor pacijenta, što vodi čitavom nizu nepovoljnih posljedica. U takvim situacijama, a i u stanju trajnog dijabetesa djece i mladih, gdje za to postoji motivacija, Američka asocijacija kliničkih endokrinologa (AACE), koja okuplja vodeće endokrinologe svijeta, preporučuje primjenu insulinske pumpe. Insulinska pumpa je alternativni metod za davanje brzodjelujućeg insulina putem kontinuirane potkožne infuzije preko katetera unijetog u potkožno tkivo. Princip primjene insulinskih pumpi polazi od stava da idealna insulinska terapija treba da oponaša beta-ćeliju (stalna, bazalna sekrecija insulina u malim količinama i dodatna sekrecija u bolusu pri unosu hrane). Pumpa je osmišljena tako da automatski ubrizgava insulin u tkivo tokom 24 časa, prema pojedinačnom programu pacijenta. Mala doza (0, 12, 0 internacionalne jedinice), kao bazalna doza, ubrizgava se kontinuirano. Prije obroka korisnik

Slika 3

•Insulinska pumpa luči brzodjelujući insulin kao zdravi pankreas. Predvidljivost doze je daleko veća; •Nema strogog režima rasporeda obroka i hrane; •Nema iznenadnih insulinskih reakcija; •Glikoregulacija je daleko bolja; •Živi se normalan život.

Bioaktivni prirodni preparat

BIOCIL Prirodni dijetetski preparat sastavljen od visoko protetnih bioaktivnih sastojaka ljekovitog bilja i korijena sa planine Bjelasice i Durmitora, spremljen u svježem stanju sadrži i zvornu ljekovitu snagu prirode. BIOCIL koriste pacijenti širom naše zemlje kao i pacijenti u inostranstvu Preparat pomaže Lpočele su da se šire na zabrinjavajući naččku sredinuKanada, i pred ( Amerika, bolesnicima sa teškim Južna Afrika i zdravstveni istraživanja malignim oboljenjima problem,zaszultati u Evropa ). Prihvaćeno raznim fazama razvoja francusko-švedskog tima stručnjaka. je da se postižu karcinoma čiji i posjeduje Istraživanje su rezultati objavljeni u "onlajn" naučnom izuzetni rezultati sertifikat za ispravnost časopisu "PlosVan" sprovedeno je na takozibovima", primjenomveoma BIOCILA i zračne: prisutnim na Mediteranu, koji se mogu smatrati bioindikacitostatske terapije. torima stanja životne sredine.

Sada je, kako su istakli naučnici, primijećeno zabrinjavajuće širenje otpornihje pokazao na antibiotike van Praćenljudskih od stranebakterija ljekara preparat izuzetnoi dobre rezultate u tretmanu tumora bubrega, bolničke sredine, tako malignih da se ljudi njimapluća, mogujetre, zaraziti i na želuca,mjestima, debelog crjeva, mozga, i kod je ženskih drugim znatnoprostate, više nego ranije,kao prenio franreproduktivnih organa materice, jajnika i dojki.

BIOCIL - VIŠE OD NADE BIOCIL - Bijelo Polje - vl. Cile Žujović 050 473 900 ; 069 052 229

Slika 2

Pored medicinskih indikacija, koje nesumnjivo daju prednost insulinskim pumpama u intenziviranoj terapiji, insulin zavisnog dijabetesa, odluku o tome da li prihvata njenu primjenu i promjene koje ona nosi u odnosu na dotadašnji način života, donosi pacijent. Do prije svega nekoliko godina, stav je bio da se insulinske pumpe ne preporučuju pacijentima mlađim od 18 godina. Međutim, kasnija iskustva su pokazala da za takav stav nema opravdanja i danas se u razvijenim zemljama visok procenat djece koja se liječe od dijabetesa prevodi na insulinske pumpe. U svakom slučaju, indikacije za primjenu insulinskih pumpi su sljedeće: •Pacijenti sa insulin zavisnim dijabetesom kod kojih se ne može postići dobra glikoregulacija konvencionalnom terapijom insulina (četiri i više doza); •Bolesnice sa insulin zavisnim dijabetesom u prekoncepcijskom periodu (prije trudnoće), za vrijeme trudnoće i dojenja;

•Bolesnici sa početnom dijabetesnom nefropatijom (albuminurija 30.300 mg/24 h); •Djeca do 15 godina starosti koja imaju teško kontrolisani dijabetes i česte acidoze. Crna Gora je, nažalost, jedina od republika bivše Jugoslavije koja nije ozakonila uvođenje insulinskih pumpi kod pacijenata sa indikacijama za njihovu primjenu. Samo jedno dijete, i to privatnom inicijativom roditelja, prevedeno je na insulinsku pumpu, a apsolutne indikacije za njihovu primjenu, samo u ovom momentu, ima nekoliko stotina djece i mladih. Ako se zna da primjenu insulinskih pumpi prati daleko bolja metabolička kontrola i regulacija dijabeta, da se razvoj komplikacija usporava i odlaže na kasnije godine života, da se na taj način preveniraju i smanjuju ogromni troškovi liječenja hroničnih komplikacija i invaliditeta, onda je zaista neshvatljiv tako neodgovoran i indolentan stav prema ozakonjenju i uvođenju insulinskih pumpi u Crnoj Gori. Formiranje stručne republičke komisije za postavljanje indikacija za primjenu insulinskih pumpi i tima koji treba da se osposobi za uvođenje, praćenje i kontrolu pacijenata sa insulinskim pumpama, danas kada ima toliko kvalifikovanih endokrinologa, ne može biti razlog. Zaista, medicinski radnici koji se bave problemom dijabetesa i odgovorni u Fondu zdravstva i Ministarstva zdravlja Crne Gore, ne bi smjeli više da čekaju, i da sjutra uvode insulinske pumpe pod pritiskom zabrinutih pacijenata i njihovih roditelja.

UROLOGIJA

UVEĆANA PROSTATA Značajan procenat muške populacije, posebno u zrelijim godinama, suočava se sa slabom bešikom i drugim urinarnim problemima. Ovakvo stanje može prouzrokovati i socijalnu izolaciju, jer muškarci sa povećanom urinarnom frekvencijom često odbijaju da putuju, izlaze u šetnje ili posjećuju prijatelje i porodicu. Najčešći uzrok učestalog i nekontrolisanog mokrenja je uvećana prostata, koja se javlja posle 45. godine života, zbog promjena u hormonskoj regulaciji. Tegobe na koje se muškarci najčešće žale su učestalo uriniranje tokom noći, učestalije uriniranje danju (ali jako male količine), ispuštanje kapljica urina posle uriniranja, ili urinarna inkontinencija. Ljekar opšte prakse može prepisati i lijekove, ali jedino u slučaju ako su simtomi dosta ozbiljni. Kao poslednje riješenje, kada bolest uzme maha, preduzima se operacija prostate. Nažalost, većina muškaraca se odluči da

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Lamex Commerce d.o.o. ul. skoj-a 51, Podgorica tel./fax. 020/280-477

porazgovara o ovom problemu tek kada su na korak od operacije. Ovo čekanje poslednjeg trenutka može da izazove i dodatne komplikacije kao što su infekcija bešike i mokraćnih kanala, ili upala bešike i pelvičnog zida. U 5 do 10% slučajeva ovi simtomi ukazuju na rak prostate. Muškarci koji pate od urinarnih problema mogu da koriste TENA for men. Velika prednost je to što su Tena for men ulošci jednako mekani i diskretni kao normalan donji veš, a imaju dovoljnu moć upijanja urina da se možete osjećati slobodno i sigurno cijeloga dana ili noći. Korisniku će povećati samopouzdanje i povjerenje. Tena i dalje ostaje svjetski lider u razvoju novih i kvalitetnih proizvoda za zaštitu inkontinencije kod muškaraca. Raspitajte se kod svog farmaceuta ili ljekara opšte prakse o ovim proizvodima za zaštitu kod slabosti bešike. Učinite život lakšm i ljepšim onome koga znate da ima problem slabe bešike.

DIJABETIČKO STOPALO - ŠTA PREDUZETI?

Piše: dr Zuhra Hadrović Dijabetičko stopalo je klinički pojam koji označava promjene koje zahvataju noge, pogotovo stopala oboljelih od šećerne bolesti. Ovakvo stanje može biti bolno i jako otežati svakodnevne aktivnosti. Znaci i simptomi dijabetičkog stopala su: • hladna stopala, • stopala bole tokom noći, • bol u stanju mirovanja, • stanje bez pulsa, • koža naizgled sjajna i istanjena, • česta su zadebljanja noktiju i gljivične infekcije, • gangrena. Mnogi od 110 miliona bolesnika u svijetu koji boluju od šećerne bolesti imali su, ili imaju, neke od promjena na nogama, sa raznovrsnom slikom promjena na stopalima. Prema nekim istraživanjima oko 15% oboljelih od šećerne bolesti ima, ili je imalo, neke od promjena na stopalima. Svake godine 4 miliona ljudi u svijetu dobije ulcer stopala. U razvijenim zemljama više od 5% dijabetičara ima problema sa dijabetičkim stopalom, a procjenjuje se da zemlje u razvoju mogu potrošiti gotovo 40% sredstava ukupnog zdravstvenog fonda. Direktni troškovi amputacija vezanih za dijabetes kreću se između 30.000 i 60.000 USD. Dijabetičko stopalo je i najčešći razlog bolničkog liječenja dijabetičara, jer su problemi sa stopalom najčešći razlog hospitalizacije osobâ sa dijabetesom. Izvještaji iz različitih zemalja govore da je 6–20% hospitalizacija oboljelih od šećerne bolesti uzrokovano problemima vezanim za dijabetičko stopalo. U Crnoj Gori, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti

evidentirano je ukupno 5.824 oboljelih od dijabetes melitusa. Svakih 30 sekundi u svijetu se obavi po jedna amputacija stopala, dijela stopala ili potkoljenice, prouzrokovana dijabetesom. Više od 70% svih amputacija događa se osobama oboljelim od šećerne bolesti. Broj amputacija donjih ekstremiteta (nogu) u osoba sa šećernom bolešću smatra se neprihvatljivim, jer se one u najvećem broju slučajeva mogu spriječiti dobro organizovanim timovima za njegu stopala, dobrom kontrolom dijabetesa i kvalitetnom edukacijom pacijenata. Zato su aktivnosti izabranih ljekara usmjerene u prvom redu na mjere sprečavanja amputacija, kao krajnje posljedice zanemarivanja kasne komplikacije dijabetesa - dijabetičkog stopala. Po stručnim preporukama i savjetima Međunarodne radne grupe za dijabetičko stopalo (International Working Group on the Diabetic Foot) bitna poruka grupe glasi: Brigom o vlastitom zdravlju, uz kvalitetnu zdravstvenu brigu i njegu, moguće je spriječiti broj amputacija gotovo za 49% do 85%. Za postizanje ovog cilja neophodno je sprovoditi strategiju zajedničke akcije zdravstvenih radnika i zdravstvenih institucija u podizanju nivoa svijesti o potrebi bolje brige o dijabetičkom stopalu, kako kod zdravstvenih radnika na svim nivoima pružanja zdravstvenih usluga, tako i kod samih pacijenata. Odgovarajuća briga podrazumijeva: - mjere prevencije, - multidisciplinarni pristup liječenju ulkusa na stopalu, - primjerenu organizaciju brige i njege, - potpuni nadzor i praćenje, - edukaciju zdravstvenih radnika, - edukaciju osoba sa šećernom bolešću.

Prevencija i njega dijabetičkog stopala Dijabetičko stopalo predstavlja kasnu komplikaciju šećerne bolesti, gdje promjene na sitnim krvnim sudovima - kapilarima, zajedno sa promjenama na većim krvnim sudovima i promjenama na nervima, dovode do funkcionalne i strukturalne promjene kože, potkožnog tkiva i krvnih sudova u području donjih ekstremiteta (nogu), stvarajući

uslove za nastanak kožnih oštećenja, infekcija - upale i gangrene , propadanja tkiva, sa posljedičnom amputacijom dijelova stopala ili cijelog stopala. Zato je od velike važnosti na vrijeme utvrditi kožne promjene koje se manifestuju suvoćom kože, zatim crvenilom, te nastajanjem sitnih ragada (otvora, pukotina) kože. Ulceracije nastaju najčešće na mjestu najvećeg pritiska na stopalo, u visini glavice prve, druge i pete kosti stopala. Prevencija higijensko-dijetetskim mjerama i održavanje nivoa šećera u krvi u što normalnijim vrijednostima veoma su bitni za sprečavanje pojave dijabetičkog stopala. Ipak, najbitnije je osobe oboljele od šećerne bolesti edukovati o značaju higijene nogu, pravilnom sječenju noktiju, održavanju elastičnosti kože, lokalnoj upotrebi masti, nošenju udobne obuće i redovnom pregledu nogu. Problemi sa stopalima mogu se ispoljiti kod svih osoba sa šećernom bolešću, bilo da se one liječe insulinom, tabletama ili samo dijetom. Pošto su komplikacije na stopalima česte kod oboljelih od šećerne bolesti važno je da pacijent odmah obavijesti ljekara o značajnim promjenama u izgledu ili osjećaju. Prevencija problema sa stopalima kod oboljelih od šećerne bolesti obuhvata: • pravilnu njegu nogu od strane oboljelih od šećerne bolesti, • rano otkrivanje i brzo liječenje od strane ljekara, • pomoć specijaliste za zdravstvenu njegu - ortopeda ili vaskularnog hirurga.

•koristiti grickalicu ili drugi pribor za nokte (makazice), •ne upotrebljavati nož ili grube turpije, •zanoktice se ne smiju guliti ili kidati, •nokti se moraju sjeći ravno - nikada u uglovima ili niže od završetka nokta.

Dobro je da oboljeli svakog dana provjeri stanje stopala, pregledajući dijelove sa zadebljalom, tvrdom kožom i ragade (rane) na koži. Ukoliko je to teško izvodljivo, ili ukoliko vid oboljelog od šećerne bolesti nije tako dobar, treba obezbijediti pomoć licâ koja žive sa oboljelim.

Važne su redovne kontrole šećera u krvi i drugih laboratorijskih vrijednosti, prema procjeni ljekara ili drugih stručnjaka tima koji se brine o bolesniku. Uz redovnu samokontrolu i dobru regulaciju bolesti problem dijabetičkog stopala može postati znatno manji.

Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti trebalo bi da shvati sljedeća pravila: •stopala treba održavati čistim i toplim, •ne dozvoliti da koža bude jako suva, •svakodnevno prati stopala i noge do koljena - u toploj vodi, mekanom tkaninom i blagim sapunom, •noge ne treba namakati, •kožu treba temeljno osušiti, a posebnu pažnju treba obratiti na prostor između prstiju, •obratiti pažnju na ispucale pete, a za mazanje koristiti losion ili hidratantnu kremu, ali je nikako ne nanositi između prstiju, •obratiti pažnju na čarape koje moraju biti od prirodnih materijala (pamuk, vuna, svila), •treba nositi čarape odgovarajuće veličine kako bi se spriječilo nabiranje istih u cipeli, •čarape mijenjati svakog dana, •pregledati da li između prstiju postoji gljivična infekcija, •nikada na otvorene rane ne treba nanositi kreme ili masti za rane, bez prethodnih konsultacija sa ljekarom, •nokti na nogama moraju se sjeći pod jakim svijetlom i nakon kupanja, kada su mekani,

Dijabetičko stopalo - tretman (liječenje)

U vezi sa obućom, dijabetičarima treba preporučiti da čarape, cipele ili papuče treba da im budu primjerene godišnjem dobu, da nikada na hodaju bosi, da izbjegavaju sandale ili nošenje cipela na goloj koži, bez čarapa, da nose obuću koja je mekana, dovoljno široka, ima srednje i visoke pete i koja omogućava disanje kože. Nošenje neodgovarajuće, tijesne obuće uzrokuje pojavu kurjih očiju i kalusa. Pri njihovoj pojavi dijabetičari treba da traže pomoć i savjet ljekara i nikada ih ne treba sasvim sjeći, jer postoji mogućnost oštećenja zdravog tkiva. Oboljeli od šećerne bolesti ne bi smjeli da zagrijavaju noge vrućom vodom, grijalicom ili približavanjem vatri, jer kod oštećenja nerava osjećaj hladnoće dolazi „iznutra“, a noge se ne mogu zagrijati spolja. Osjećaj hladnoće savladati pridržavajući se savjeta neurologa i pomoću odgovarajuće fizikalne terapije. Oboljele treba savjetovati: •da prestanu pušiti, •da ne sjede prekrštenih nogu ili ne stoje dugo, •da redovno vježbaju, pa čak i ako pate od grčeva u nogama, •da budu aktivni u granicama do kojih to problem dopušta.

Manje neinficirane rane moraju se: •čistiti antiseptičnim sredstvom preporučenim od strane ljekara, •stopala bi trebalo da budu suva i čista, •neophodno je svakodnevno previjanje i odmor kod kuće, sve dok se ne postigne zarastanje rane, •ozbiljni problemi, kao što su inﬁcirani čirevi (ulkusi), najbolje se liječe uz konsultaciju specijaliste, u bolnici ili poliklinici za dijabetes. Tretman neinficirane rane može obuhvatiti: •davanje antibiotika (lijekova) putem tableta ili injekcija, •hiruršku obradu rane, •terapiju insulinom da bi se obezbijedila dobra kontrola šećera, čime se pojačava prirodni odbrambeni sistem protiv infekcije, •kombinaciju gore spomenutog. Izbor bilo koje od gore spomenutih metoda liječenja zavisi od težine infekcije rane.

Higijena ishrane Piše: mr ph. Svetlana Lazarević Higijena je osnov zdravlja. Da bismo kvalitetno živjeli neophodno je obratiti pažnju na: higijenu ishrane, tijela, odijevanja, stanovanja, to jest na higijenu svega što nas okružuje. Higijena ishrane obuhvata predstavu o tome šta, kako i koliko jedemo, šta, kako i koliko pijemo. Moramo shvatiti da smo mi ti koji kreiramo svoj život. Ništa ne dolazi samo po sebi. Kad bismo pogledali unazad na ono šta smo sebi radili, svjesno ili nesvjesno, mogli bismo biti srećni što još postojimo. Koliko smo tokom dana pojeli konzervisanih namirnica? Uzimanje jednog konzervisanog preparata ne može nam napraviti štetu, ali nekoliko takvih sigurno hoće. Umjesto da svježom namirnicom organizmu nadoknadimo potrošeno, mi ćemo ga preopteretiti brzom konzervisanom hranom i napraviti još veću štetu. To ne mislim ja kao jedinka, već statistika oboljenja prouzrokovanih nepravilnon ishranom. NIJE BITNO KOLIKO JEDEMO, VEĆ ŠTA JEDEMO. Pravilan izbor namirnica učiniće nam dan ljepšim i dati nam snage da se radujemo novom danu. U svakodnevnoj ishrani forsira se meso i prerađevine od mesa. Tjestenine i, naravno, neki zašećereni preparat, torta, kolač i

slično. Šta je sa voćem, povrćem i mlječnim proizvodima? Pripadnice ljepšeg pola radije će staviti kolutiće krastavca na lice, da im lice ljepše izgleda, a neće se sjetiti da ga svakodnevno konzumiraju i time nahrane cijelo tijelo. Tjestenine, mesa i šećeri učiniće nas sitim, ali i nesposobnim da obavljamo bilo kakvu fizičku aktivnost. Moja želja je da podstaknem na razmišljanje sve one koji BRZO ŽIVE da je život jedan i da treba uživati u svakom trenutku, a ne po svaku cijenu završiti sve, a na sebe ni na tren ne pomisliti. Kad zanemarimo sebe, to jest svoj organizam, čemu sve ostalo? Koliko ČISTE, ŽIVE VODE unesemo tokom dana u organizam; da li smo svjesni šta dobijamo, to jest šta gubimo, unošenjem ili neunošenjem te dragocjene tečnosti koje imamo i nemilosrdno je rasipamo? Kada bismo dali svom organizmu dovoljno zdrave hrane, čiste vode, ne bismo imali potrebu da se dopingujemo raznim hemijskim preparatima koji će nam u jednom momentu biti od koristi, a kasnije ćemo, kad ubijedimo sebe da su nam oni nadomjestili sve vitamine i minerale, sve rjeđe konzumirati zdravu hranu. Naravno da ćemo obratiti pažnju na to da taj preparat sadrži sve vitamine i minerale, a da pri tom bude i jeftin, pa ćemo zanemariti činjenicu da sagledamo sve ono što on u stvari i jeste - HEMIJA.

AJKULIN PROTEINSKI KOMPLEKS Piše: dr Snežana Bašić Ekstrahovan iz ajkuline hrskavice i jetre. Sprečava rast novih krvnih sudova koji hrane tumor i na taj način sprečava rast tumora. Efekti dejstva ekstrakta ajkulinog proteina su dokazani na mitohondrijalnoj antioksidantskoj odbrani jetre. Ekstrat ajkulinog proteina je povećao nivo peroksidaze i superoksid dismutaze, što popravlja narušenu

funkciju „disanja“ mitohondrija tj. pojačava mitohondri -jsku odbranu jetre. Jednostavnim rečnikom rečeno, pomaže jetri u uklanjanju slobodnih radikala tj. detoksikaciji.

International Health d.o.o. Podgorica, Kralja Nikole 122 tel.: + 382 20 64 78 23 mob.: + 382 67 612 611 www.internationalhealth.biz

GE132 najjači prirodni antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132:

SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

- Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

PAPRIKA JAČA IMUNITET Piše: mr ph Pavle Jurlina Paprika je visoko cijenjeno povrće, bogato ljekovitim sastojcima i zbog toga preporučljiva u prehrani. Iz paprike dobijamo vitalnost i energiju, te bogatstvo vitamina C. Jedna zelena paprika srednje veličine ima 32 kcal. Paprika je porijeklom iz Južne Amerike. Španci su donijeli njeno sjeme u Evropu u 15. vijeku. Njen uzgoj se odatle proširio sve do Turske. Danas se najviše uzgaja u Mađarskoj. Prvi zapisi o paprici datiraju iz 1593. godine. Oni govore o paprici kao o začinu u ishrani siromašnih ljudi. Današnji naziv “paprika” potiče od riječi “paparka”, kako su ovu biljku nazivali Turci i Bugari. Mađari su, kao najveći proizvođači paprike, dali pečat toj biljci i njenom imenu.

HEMIJSKI SASTAV PAPRIKE Prosječni sastav vode u paprici dosta je visok, približno 89%. Od ugljenih hidrata najviše sadrži šećera iz grupe monosaharida i disaharida. Od monosaharida 90–98% otpada na glukozu, a ostatak na fruktozu i saharozu. Od vitamina paprika najviše sadrži vitamina C. Dokazano je da u paprici ima čak 4–5 puta više vitamina C nego u limunu ili naranči. Količina vitamina C iznosi oko 100250 mg / 100 g svježeg ploda, što zavisi od starosti paprike. Za papriku su značajne i količine vitamina B grupe. Posebno se ističu B-1 ( 60 mg / 100 g ) i B-2 ( 30 mg / 100 g svježe paprike). Paprika sadrži još i vitamin E, kojem se pripisuju antikarcinogena svojstva, zatim pantotensku kisjelinu, a u formi provitamina sadrži i vitamin A koji je prisutan kao beta-karoten. Od minerala paprika je najbogatija kalijumom, fosforom i gvožđem. Ljekovitim se smatra mesnati, plodni dio paprike. Ljekovitost paprike u narodnoj medicini, iako je novijeg datuma, nikad nije bila sporna. Koristila se kao antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik, diuretik.

Zbog velikih količina vitamina C preporučuje se kao dodatak prehrani za jačanje imunološkog sistema. Njezin uticaj na površinsku kapilarnu cirkulaciju može se pripisati sastojku citrinu, koji utiče na elastičnost i propustljivost kapilara što se koristi za liječenje arterioskleroze. Kao aromatik koristi se za pripravljanje jela u našoj kuhinji, a takođe i za razna pića. Paprika je sredstvo koje pospješuje apetit, a pri tome podstiče rad želuca, jer pojačava lučenje želudačnog soka i podstiče peristaltiku. Sadrži dosta kalijuma kojem se pripisuje diuretsko i antikarcinogeno djelovanje. Vjerovanja u afrodizijsko svojstvo temelje se na uticaju paprike u pojačanoj cirkulaciji. Od ljute paprike u narodnoj medicini postoji niz pripravaka za liječenje reumatskih bolova. Sokom od paprike liječe se razni upalni procesi kao što su upala grla ili počeci infektivnih oboljenja. Takođe, trljanjem vlasišta kose sokom paprike može se spriječiti njezino opadanje. Prašak od ljute crvene paprike koristi se za liječenje probavnih smetnji i hemoroida. Količina eteričnih ulja u sjemenu paprike zavisi od količine prisutnog alkaloida kapsaicina. Kapsaicin je specifična materija i sastavni dio eteričnih ulja roda Capsicum, a daje ljutinu plodovima paprike. Prema količini kapsaicina, koja je obrnuto proporcionalna veličini ploda, sprovedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike. Kapsaicin ima ljekovito dejstvo jer djeluje antiseptički, a u probavnom sistemu sprečava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva. Povećava i nivo histamina u krvi, koji čini glavni odbrambeni sistem ljudskog organizma na reumatska oboljenja. Poznato je da hanabera, papričica visokog sadržaja kapsaicina, izaziva opekotine kod osjetljivih ljudi, iritaciju kože i sluznice. Kuvari koji je koriste u pripremanju hrane pažljivo je drže među prstima jer ako dođe u dodir sa očima može izazvati privremeno sljepilo.

PELEN I PELIM

Šta povezuje ove dvije biljke osim sličnog imena?

Piše: mr ph Vera Dabanović Krajem 19. i početkom 20. vijeka za izradu različitih alkoholnih pića upotrebljivane su brojne vrste biljaka koje su pićima davale aromu i ukus. Vrsta koja je najviše korišćena u ove svrhe bila je Artemisia absinthium (pelen). Jedan od najpoznatijih likera tog vremena bio je apsint. Ova alkoholna pića nijesu djelovala samo sedativno, zbog efekta etanola, već su izazivala halucinacije. Osim halucinogenih efekata, upotreba većih doza ovog pića dovodila je i do pojave konvulzija (grčeva), sličnih epileptičnim. S druge strane, ustanovljeno je da upotreba većih doza lista biljke Salvia officinalis (pelim) kod unutrašnje upotrebe za liječenje raznih upalnih procesa, takođe dovodi do konvulzija. Analizom hemijskog sastava ovih ljekovitih biljaka, koje imaju slično ime, došlo se do saznanja da one imaju istu supstancu u svom sastavu, zbog koje je njihova upotreba ograničena dozom.

Artemisia absintium, Compositeae - Pelen, vermut Već sam antički naziv ove biljke potiče od grčke riječi artemis (što u prevodu znači zdrav) ukazuje na njenu ljekovitost. Koliko je cijenjena kroz istoriju govore podaci da su Rimljani na Kapitolu najbolje sportiste napajali napitkom od pelena, kao najvećom nagradom za pobjednike. Pelen je višegodišnji polužbunasti grm koji raste na suvim i sunčanim padinama i veoma je rasprostranjen u Crnoj Gori. Stabljika je uspravna, visoka oko 1 m, drvenasta u donjem dijelu, dok je gornji dio zeljast i razgranat. Listovi na donjem dijelu stabljike su na dužim lisnim drškama i trostruko su perasto dijeljeni, dok su listovi na

gornjim djelovima stabljike sjedeći ili na kratkim lisnim drškama dvostruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žuti, cjevasti i grupisani u mnogobrojne, viseće glavičaste cvasti. Listovi uz cvast su jednoperasti, sjedeći, slični bodlji. Čitav nadzemni dio biljke sivo-zelene je boje, jer je pokriven gustim, mekanim dlačicama, u kojima se nalazi etarsko ulje. Pelen cvjeta tokom ljeta. Ljekoviti dio biljke je herba, vršni zeljasti dio biljke, sakupljen u početnoj fazi cvjetanja. Suši se u hladu, na promajnom mjestu ili u termičkim sušnicama na temperaturi do 35°C. Pelen sadrži gorke seskviterpenske laktone - apsintin i anapsintin, etarsko ulje, flavonoidne heterozide, tanine, vitamin C. Ljekovitost pelena potiče od gorkih sastojaka koji izazivaju poboljšanje apetita nakon bolesti, dovode do jačanja organizma, olakšavaju varenje hrane i djeluju karminativno. Pelen ima i anthelmintično dejstvo (protiv crijevnih parazita), zbog čega ga u narodu i zovu vermut (vermis - crv). Jednom riječju, pelen je izuzetan stomahik kad se koristi prije jela u terapijskim dozama (1–1,5 g herbe tokom 3–4 sedmice). Etarsko ulje se nalazi u koncentraciji 0,3–0,6%. Glavni sastojci etarskog ulja su alkohol - tujol i keton tujon, koji su nosioci toksičnosti. Njihova koncentracija je

značajno povećana u precvjetalim cvjetovima, zato je veoma značajno vrijeme branja ove biljke. Osim medicinske uloge u poboljšanju apetita, pelen nalazi primjenu u industriji alkoholnih pića (apsint, „Gorki list“, pelinkovac, „Vermouth”, „Jagermeister”...).

Salvia officinalis, Labiateae - Pelim, žalfija, kadulja Naziv biljke Salvia potiče od latinskih riječi: salvare (što znači spasti, izliječiti) i officinalis (što znači ljekovit). Žalfija je jedna od najstarijih medicinskih biljaka. Do otkrića antibiotika, čaj od žalfije je upotrebljivan u liječenju upala grla, ždrijela, promuklosti, upala unutrašnjih organa, gljivičnih infekcija, za vaginalna ispiranja... Pelim je višegodišnja zeljasta biljka visoka do 70 cm. Stabljika je u donjem dijelu drvenasta, dok je gornji dio zeljast i gusto prekriven dlačicama. Listovi su lancetasti, naspramno postavljeni na lisnim drškama, debeli, mekani, izrazito dlakavi tako da su sivo-zelene boje, sa izraženom mrežastom nervaturom na naličju. Cvjetovi su dvousnati, plavo-ljubičasti, sakupljeni u klas na vrhu stabljike. Plod je merikarp koji se raspada na 4 orašice. Kao ljekoviti dio biljke koriste se listovi, sakupljeni prije samog cvjetanja, koji se suše u termičkim sušnicama na temperaturi do 35°C ili na promajnom mjestu. List pelima sadrži etarsko ulje u koncentraciji 1,52,5 % flavonoidne heterozide, tanine... Glavni sastojci etarskog ulja su tujon (30–60%), cineol (15%) i kamfor. Zbog prisustva cineola pelim djeluje antiseptično i antimikrobno i ima veliku primjenu kod upaljenih desni i katara za ispiranje usne duplje. Adstigentno dejstvo tanina pomaže antiseptično djelovanje. Flavonoidni heterozidi smanjuju lučenje znojnih i pljuvačnih žlijezda, zbog čega ova biljka ima upotrebu u regulaciji znojenja kod toplotnih talasa u klimaksu. Najnovije kliničke studije su potvrdile da pelim blokira enzim acetil-holin esterazu, tako da se preporučuje oboljelim od Alchajmerove bolesti. Međutim, prisustvo tujona ograničava dugotrajnu upotrebu ove biljke za unutrašnju upotrebu i to u maksi-

malnoj dnevnoj dozi od 4 g do 6 g lista. Ako se primjenjuje za unutrašnju upotrebu, preporučuje se da se list kuva 3–5 min, kako bi ispario tujon, ili se prelije ključalom vodom i ekstrahuje maksimalno 5 min. Za upotrebu u liječenju upale desni, list se ne kuva, već se samo prelije ključalom vodom, poklopi i ostavi da se ekstrahuje 30 min. Dejstvo tujona Tujon je široko rasprostranjen prirodni proizvod pronađen u etarskim uljima biljaka. To je monoterpen nastao biosintezom u biljkama i dobija se iz prirodnih izvora, destilacijom vodenom parom. Zastupljenost tujona u pojedinim biljkama prikazana je u tabeli: BILJKA

(+)-tujon [mg/100g]

(-)-tujon [mg/100g]

Smješa [mg/100g]

Kedar

55,0

9,5

64,5

Pelim Pelen

28,3 0,53–1,22

14,5 17,5–42,3

32,8 ~

tujona

Potvrđeno je da u centralnom nervnom sistemu tujon blokira GABA receptore, koji se nalaze na površini nervnih ćelija i regulišu transport hloridnih jona kroz membranu nervne ćelije. Blokadom GABA receptora koncentracija hlorida van ćelija je povećana, ali je niska unutar ćelija i dolazi do stvaranja akcionog potencijala, odnosno prenošenja električnog signala na okolne nervne ćelije. Posljedica ovakvog djelovanja jeste izazivanje nemira, konvulzija i hiperaktivnost nervnog sistema. Od sredine 20. vijeka bila su strogo zabranjivana alkoholna pića u čiji sastav ulazi tujon - zbog konvulzivnog djelovanja tujona i njegovih metabolita. Međutim, kako nije bilo moguće zabraniti upotrebu alkoholnih pića koja sadrže tujon, akcenat je stavljen na standardizaciju alkoholnih pića. Standardizacija je podrazumijevala utvrđivanje praga koncentracije tujona u piću, koji se ne smije prekoračiti u proizvodnji. Ta koncentracija je utvrđena Pravilnikom o kvalitetu aroma za namirnice (februar 2009). Za tujon je definisano: 5 mg/kg u alkoholnim pićima sa manje od 25 % (v/v) alkohola; 10 mg/kg u alkoholnim pićima sa više od 25 % (v/v) alkohola; 25 mg/kg u proizvodima koji sadrže pelim; 35 mg/kg u gorkim pićima. Trudnice, dojilje i epileptičari ne bi smjeli upotrebljavati ekstrakte ovih biljaka za unutrašnju upotrebu! veleprodaja: 00382 78 101 440 maloprodaja: 00382 30 316 397

jača imunitet

kod gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija (kandida, stafilokoka, streptokoka....)

Im u n o e nerget ik ORGANSKI PČELINJI PROIZVODI NA BAZI MEDA, POLENA, PROPOLISA, MATIČNOG MLIJEČA I ORGANSKOG LJEKOVITOG BILJA

D.O.O. IN SPE BAR ul. J. Tоmaševića 32 www.eliksir.co.me, e-mail: orlando@t-com.me

NIKŠIĆKA MLJEKARA “NIKA” TRIJUMFOVALA NA NEDAVNO ODRŽANOM BUDVANSKOM SAJMU HRANE

100% prirodno 100% uspješno Višedecenijsku uspješnu tradiciju prerade mliječnih proizvoda nikšićka mljekara „Nika“ potvrdila je nedavnim nastupom na 36.međunarodnom sajmu hrane u Budvi koji je otpočeo 17.marta 2010. „Nika“ je tom prilikom dobila šampionski pehar za izuzetan kvalitet i asortiman proizvoda od mlijeka, kao i sedam velikih zlatnih, deset zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Ova priznanja su, naravno, samo potvrdila majska odličja za kvalitet osvojena na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu održanom u Novom Sadu 9-16.maja 2009.godine. Da podsjetimo, Tomislav Žižić „Nika“ je tada bila jedan od 30 crnogorskih izlagača, koji su za kvalitet svojih proizvoda nagrađeni sa ukupno 362 medalja i 22 vrhunska priznanja. Kao priznanje posebne vrste dobila je srebrni šampionski pehar za visok kvalitet ocijenjenih proizvoda od mlijeka. Na sajmu hrane u Budvi je promovisan novi mliječni proizvod organskog porijekla – NIKA KIDS organski jogurt, za koji je ova mljekara dobila veliku zlatnu medalju. Promovišući zdrav način življenja, ova nikšićka mljekara odlučila se za proizvodnju i preradu organskih mliječnih proizvoda. Organsko mlijeko dobija se od grla koja se hrane tradiocionalnim načinom ishrane, odnosno, ne koriste konvencionalna hraniva (koncetrati) niti genetski modifikovanu stočnu hranu. Ta grla su isključivo na ispaši na pašnjacima koji nijesu tretirani vještačkim đubrivima, pesticidima i ostalim hemijskim sredstvima. Mlijeko dobijeno organskom proizvodnjom sadrži 68% više omega-tri masnih kiselina nego ono dobijeno konvencionalnom proizvodnjom. Ako nemate naviku da ove, za organizam korisne, masne kiseline unosite ishranom bogatom plavom ribom, koja je njihov najveći resurs, dovoljno je da dnevne potrebe za njima nadoknadite ishranom koja sadrži količinu od 3 dl organskog mlijeka ili parčetom sira veličine kutije šibica. Pored proizvoda organske ishrane koji se od 15.avgusta 2009.godine nalaze u „Nikinoj“ stalnoj ponudi

na tržištu – organskog jogurta, organskog sira sa ljekovitim biljem, organske pavlake i organske surutke – ovaj proizvođač se može pohvaliti velikim izborom mliječnih proizvoda: jogurta, dijet-jogurta, probiotskog jogurta, kisjelog mlijeka, ekstra kisjelog mlijeka, kisjele pavlake, maslaca i masla. Mljekara „Nika“, za sada jedina u Crnog Gori, proizvodi sireve: trapist, kačkavalj, laki obrani sir i sir za pekarsku industriju. Upornim radom na modernizaciji proizvodnih postupaka, sertifikovanjem mliječnih proizvoda i odgovornim pristupom prema zdravlju konzumenata svojih proizvoda, ova mljekara, čini se s pravom, potvrđuje lidersko mjesto u proizvodnji mliječnih proizvoda u Crnoj Gori radeći, naravno, na proširenju aspekata svog djelovanja prema stranom tržištu. Ovo govori u prilog činjenici da je mljekara „Nika“ uspješan nastavljač tradicije započete 1880.godine, kada je u Nikšiću pod trebjesom osnovan Zavod za mliječnu industriju. Ona, kako ističe Tomislav Žižić, direktor mljekare, ima odlučnu namjeru da kvalitetom svojih proizvoda prevaziđe barijere koje ugrožavaju rad domaćih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda. Anita Radanović

?`USXM VQ :[bM \MXQ`M YXUVQÓZUT \^[Ufb[PM 9XVQWM^Q :UWM

<^bU a /^Z[V 3[^U U ^QSU[Za ;^SMZ_WU \^[Ufb[PU <-B8-7- 6;3A>@ ?5>1B5 ?- 8617;B5@59 .58619

BM Z[ VQ PM fZM ?bQ `[ ZM Q W^MbQ VQPa \^U^[PZ[ VQ

;^SMZ_WU \^[Ufb[PU a `b[V[V U_T^MZU fZMÓQ bU Q bU`MYUZM

/M < 2Q 9S bU`MYUZ / U ;YQSM YM_ZUT WU_QXUZM

M ZVUT[b \^U^[PZU NMXMZ_ ÓabM `b[VQ fP^MbXVQ U fP^MbXVQ `b[VQ \[^[PUOQ

Poznati i zdravlje: Boško Drašković, mladi bokserski reprezentativac

Za dobro zdravlje slijediti uput: u zdravom tijelu - zdrav duh Da uspjeh ne bude cilj, već posljedica dugotrajnog rada koji se ostavlja za sobom Dvadesettrogodišnji nikšićki bokser Boško Drašković bavi se boksom od svoje dvanaeste godine. Izgleda da se ključ njegovog profesionalnog uspjeha nalazi u srećnoj kombinaciji ljubavi prema boksu, talenta, upornog rada i genetskih predispozicija naslijeđenih od njegovog oca, bokserskog asa Ratka Draškovića. Ovaj skromni student nikšićkog Fakulteta za sport i fizičku kulturu uspio je da ostvari brojna sportska priznanja. Dva puta je bio prvak Srbije i Crne Gore, pet puta prvak Crne Gore, osvajač je zlatnih medalja u Stokholmu, Skadru i Prištini, dva puta je bio osvajač “Trofeja Podgorice”, zatim “Beranske zlatne rukavice”, prvi je osvajač trofeja “Mate Parlov” u Puli, dobitnik nagrade “18. septembar”, najbolji strani bokser na “Beogradskom pobjedniku”. Proglašen je za najboljeg boksera Crne Gore za 2009. godinu, a iste godine proglašen je i za sportistu Nikšića. Prošle godine uspio je da svoj sportski rad ukrasi zlatnom medaljom osvojenom na „Mediteranskim igrama“ održanim u Peskari. MEDICAL: Da li, prema svom iskustvu, možete da nam kažete koliko se može poistovjetiti bavljenje sportom i zdrav život? Da li intenzivno bavljenje sportom nosi sa sobom i elemente koji mogu biti ugrožavajući za zdravlje čovjeka? B. DRAŠKOVIĆ: Oduvijek je sport značio zdrav život, a bavljenje sportom neophodan uslov za pravilno stasavanje u zdravog čovjeka. S obzirom da potičem iz sportske porodice, uvijek mi je stavljano do znanja da sportu treba pristupiti odgovorno i u skladu sa svojim fizičkim predispozicijama. Uvijek je bilo važno da treninge vodi stručno lice, kako bi se izbjegla mogućnost ugrožavanja zdravlja. MEDICAL: Koja su to zdravstvena stanja koja nastaju kao posljedica iscrpljivanja fizičke snage boksera? Možete li nam reći kako se ona prevazilaze? B. DRAŠKOVIĆ: Boks je sigurno jedan od najtežih sportova, jer iziskuje veliki rad. Često dolazi do iscrpljenosti organizma i pada imuniteta. Ove posledice jedino se mogu

izbjeći zdravom ishranom i unošenjem veće količine tečnosti. MEDICAL: Šta biste izdvojili kao najvažnije u očuvanju zdravlja sportiste? B. DRAŠKOVIĆ: Samim tim što se bavimo sportom, naš organizam se koliko-toliko brani od boleština koje napadaju čovjeka. Vrlo je važno biti disciplinovan i ne odstupiti od zdravog života. Nezdrava ishrana, noćni izlasci, konzumiranje alkohola, uticaće kako na naše zdravlje tako i na naše sportske rezultate. MEDICAL: Koliko je bitna zdrava ishrana? Postoji li neki protokol ishrane kada su bokseri u pitanju? B. DRAŠKOVIĆ: Lično, ishrani dajem veliki značaj. Važno je šta unosimo u organizam i u kojoj količini. Kad su bokseri u pitanju, ishrana mora biti raznovrsna. Prednost dajemo mesu, voću, povrću, žitaricama i ribi. Teško se odričem slatkiša, ali sam svjestan da ako umjesto parčeta torte pojedem jabuku, mnogo više sam uradio za svoj organizam. MEDICAL: Da li u okviru priprema za turnire / mečeve imate običaj da mijenjate životne navike u smislu promjene načina ishrane ili drugih životnih navika? Zašto je to bitno? B. DRAŠKOVIĆ: Životne navike jednog sportiste moraju se odvijati u kontinuitetu, tako da pred nastup nema nekih većih promjena. Do samog takmičenja bokser mora imati odgovarajuću kilažu. Gubitkom viška kilograma dan ili dva pred takmičenje, bokser gubi na snazi i svježini, tako da je najvažnija izbalansirana ishrana u svakoj fazi rada. MEDICAL: Šta mislite o narodnoj medicini, prvenstveno o liječenju ljekovitim biljem? B. DRAŠKOVIĆ: Mislim da narodna medicina i liječenje ljekovitim biljem može da upotpuni liječenje koje propisuje zvanična medicina i često ubrza i pojača rezultate. Po mom

mišljenju, ne bi trebalo odbacivati nešto što postoji u narodu toliko vjekova. MEDICAL: Liječenje povreda alternativnim medicinskim pristupima pokazalo se kao veoma produktivno. Da li ste imali iskustva sa liječenjem ove vrste? Šta mislite o ovom pristupu - u prvom redu o tradicionalnim istočnjačkim medicinskim tehnikama? B. DRAŠKOVIĆ: Nijesam nikad koristio alternativne medicinske tretmane pri saniranju povreda, ali nemam ništa protiv takvog liječenja, ukoliko se pokaže da daje rezultate. MEDICAL: Banjsko liječenje? Masaže? B. DRAŠKOVIĆ: Sportisti, odnosno bokseri, u našim okolnostima nemaju mnogo mogućnosti da posjećuju banje, niti da redovno idu na tretmane masažom, prije svega zbog loše finansijske situacije u klubovima. Uglavnom se sam brinem o svom zdravlju i koristim one tretmane koje sebi mogu da priuštim. Najviše, naravno, radim na prevenciji i čuvam se od povreda. MEDICAL: Kakvi su Vam dalji sportski planovi? Koju medalju priželjkujete? B. DRAŠKOVIĆ: Prošla godina za mene je bila vrlo uspješna. Zlatne medalje i trofeje najboljeg boksera osvojio sam na turnirima u Podgorici, Skadru, Puli i Beogradu. Zatim su došle Mediteranske igre u Peskari, gdje sam slavio uzevši zlatnu medalju koja je najvrednija u mojoj dosadašnjoj karijeri. Preda mnom je Evropsko prvenstvo i nadam se da ću osvojiti jednu od medalja. MEDICAL: Utisci sa martovskog turnira u Podgorici

(14.3.2010) ? B. DRAŠKOVIĆ: Ovogodišnji turnir u Podgorici odlično je organizovan. Publika, koja je došla u velikom broju, uživala je u ovoj plemenitoj vješini. Moram naglasiti da su svi bokseri naše reprezentacije ostvarili pobjede. Za protivnika sam imao reprezentativca BiH-a, Kučuka, koga sam savladao jednoglasnom ocjenom sudija. MEDICAL: Šta mislite o bavljenju sportom kao vrstom rekreacije? B. DRAŠKOVIĆ: Mislim da svaki čovjek treba da se bavi rekreacijom. Parola U ZDRAVOM TIJELU — ZDRAV DUH, uistinu je tačna. MEDICAL: Šta biste poručili sportistima koji tek počinju da se aktivno bave sportom? B. DRAŠKOVIĆ: Da shvate da je talenat presudan samo u 20%, sve ostalo je rad. Da im uspjeh ne bude cilj, već posledica dugotrajnog rada koji ostavljaju za sobom. MEDICAL: Šta biste poručili onima koji nemaju mogućnosti da se bave bilo kakvom vrstom sporta? Zašto je sport toliko bitan? B. DRAŠKOVIĆ: Jedan sam od onih koji se ne mogu pohvaliti uslovima za trening. Sa mukom sam prevazilazio sve nedaće na koje sam nailazio. Ali, valjda je bila presudna istrajnost i ljubav prema boksu. Čovjek će uvijek naći način da se, ako ne profesionalno, a ono rekreativno bavi sportom. A. Radanović

Po Piše: mr ph Pavle Jurlina

d o č nj

Do danas je napisano malo studija o podočnjacima. O njima ne znamo baš mnogo, osim da su jako čest estetski problem. Mnogim osobama predstavljaju veliki problem, kako na emocionalnom tako i na poslovnom planu, jer su jako izraženi i teško se prikrivaju. Jutarnji pogled u ogledalo predstavlja svakodnevnu mučnu i bolnu rutinu, a podrazumijeva se i prikrivanje podočnjaka tonama pudera ili naočarima. Crni krugovi još nekako se i prikriju, ali nikako natečenost ispod očiju. Podočnjaci se većinom nepravilno poistovjećuju sa vrećicama ispod očiju. To su dva različita pojma koja tokom života često budu udružena. Ukoliko ne odredimo vrstu i uzroke podočnjaka i prema tome ne odredimo terapiju, nemamo rezultate. Podočnjaci nastaju kod mlađih osoba, a vrećice ispod očiju počinju obično nakon 35. godine života. S

i c a

vremenom, zbog degenerativnih promjena, vrećice ispod očiju često budu udružene s podočnjacima. Kasnije je teško pronaći razgraničenje između podočnjaka i vrećica ispod očiju. Po nekim autorima radi se o istom problemu. Šta su podočnjaci? Podočnjaci su estetski problem koji nastaje zbog više uzroka koji su često udruženi. Najčešće su obilježeni tamnocrnom obojenošću, natečenošću i pigmentacijom ispod očiju, što može biti pojedinačno ili zajednički izraženo. Većinom nastaju zbog slabe cirkulacije, sporog metabolizma, građe i obojenosti kože. Njihov razvoj zavisi od genetike, spoljnih ili unutrašnjih uticaja. Čine veliki estetski problem jer licu daju umoran izgled. Podočnjaci u pravom smislu označavaju degenerativne promjene usljed slabe cirkulacije i lifmne drenaže. Krv se nakuplja i ne odlazi. Usljed povećanog hidrostatičkog

pritiska, krv prodire van stijenke krvne žile u tkivo u kom se razgrađuje. Usljed razgradnje krvi, nastaje pigmentacija koja se s vremenom taloži, što daje tamne krugove ispod očiju. To su pigmentirani ili obojeni podočnjaci. Podočnjake možemo ugrubo uporediti kao neku vrstu dugotrajne modrice. Kod dijela ljudi prevladavaju samo degenerativne promjene bez prodora krvi u tkivo. To su zastojni podočnjaci obilježeni naticanjem ispod očiju. Često usljed natečenosti, vremenom nastaje višak kože ispod očiju. Kasnije dolazi do udruživanja, obojenosti kože i naticanja. Kod osoba s neurodermatitisom trljanje ispod očiju zbog svrabeža pridonosi razvoju pigmentacije. Jača i duža izlaganja suncu pridonose tamnosmeđoj obojenosti kože. Uzroci stvarenja podočnjaka mogu biti i: - Alergijske bolesti, često u vidu neurodermatitisa; - Bolesti srca i bubrega, gdje nastaje slabljenje njihove funkcije; - Tanka koža ispod koje prosijavaju mišići i žilice koji daju plavičastu boju, što je često kod neurodermatitisa; - Krvne žile u blizini i ispod samog oka, koje ljudi često miješaju sa podočnjacima; - Usljed oštećenja kože zbog dugotrajnog izlaganja suncu, nastaje tamnosmeđa obojenost kože; - Genetika; - Hipotireoza, tj. oslabljen rad štitne žlijezde; - Prodor masnog tkiva iz očne šupljine doprinosi izgledu otečenosti ispod očiju;

- Koža se starenjem stanjuje i jače se vide mišići i žilice koji daju plavičastu boju kože; - Starenje: metabolizam se usporava, hranljive materije teže dolaze, a štetne materije teže odlaze, što podstiče degenerativne promjene. Do danas ne postoji opšteprihvaćena podjela podočnjaka, ali bi se moglo reći da postoje: - Pravi podočnjaci: pigmentirani (tamni); zastojni; kombinovani. - Lažni podočnjaci: podočnjaci nastali usljed spoljnih uticaja: sunce, grebanje i trljanje kože, kozmetika. Čini se kako spavanje nema tako veliki uticaj kao što mu se pridaje. Zasad se čini da on najviše utiče na nastanak zastojnih podočnjaka. Nažalost, nema pravila, jer kod nekih ljudi utiče, a kod drugih ne.

Vrećice ispod očiju Vrećice ispod očiju nastaju zbog više uzroka, a predstavljaju degenerativne promjene nastale zbog starenja - usljed spuštanja lica ili prodora masnog tkiva iz očne šupljine. Nekad su oba uzroka udružena. Kod gubitka potpore vezivnog tkiva masno tkivo koje ispunjava očnu šupljinu prodire van. Često dolazi do opuštenosti kože ispod očiju, što je izraženo u obliku viška kože i bora. Nekad je dodatno izražena i pigmentacija. Zbog gubitka potkožnog masnog tkiva usljed starenja, lice se spušta jer gubi potporu, što pridonosi da se normalno masno tkivo u očnoj šupljini izrazitije vidi i daje izgled vrećica ispod očiju.

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

BOTOKS Farmark koji je napravio revoluciju u tretiranju bora. Efikasan kao lifting, lagan kao kozmetički tretman

Prof. dr Borko Đorđević (Ph D, MD F. I. C. S., F. A. A. C. S. , Diplomate American Board Of Cosmetics Surgery), više je od trideset godina radio u SAD-u kao stručnjak u oblasti plastične hirurgije. Početkom 2008. godine počeo je sa radom u Igalu, u Institutu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Simo Milošević”. Ordinira sa timom stručnjaka sa Vojno-medicinske akademije iz Beograda, ali, kako ističe, konkretne intervencije uvijek samostalno obavlja, što isključuje i neposredni angažman od strane asistenata. Primjenom teorije „četiri R“ i intervencijama putem prenošenja matičnih ćelija koje, po njemu, čine sam vrh naučnih dostignuća do kojih se danas došlo, postiže se maksimalan učinak u ordiniranju. Osobama koje svakodnevno vode bitku protiv bora lica i vrata danas je u ovom institutu na raspolaganju i novo oružje - botoks - efikasan kao lifting, lagan kao kozmetički tretman. Fileri koji su se ranije koristili u tretiranju neestetizama kože i bora samo su donekle rješavali problem, i to uglavnom dubokih bora. Zahvaljujući studijama američkih hirurga, danas je pomoću Botulinum toxina moguće postići briljantne rezultate - „brišući bore“ u toku samo jednog tretmana, bez rizika, ožiljaka i neizbježnih otoka.

Medical: Kako se obavlja tretman? Dr Đorđević: Tretirana zona se dezinfikuje, iscrtaju se sitne tačkice tretiranih polja i pomoću finih i kratkih igala injektira se vrlo mala doza farmake, direktno u mišić odgovoran za nastajanje bora. Intervencija je završena! Medical:Koliko tretman traje? Dr Đorđević: Tretman je vrlo brz - u principu, potrebno je 10 minuta za sve bore lica i vrata. Efekat počinje od trećeg dana, a svoj vrhunac dostiže poslije dvije nedjelje i traje od 4 do 6 mjeseci. Studije govore da ponovljene infiltracije kod istog pacijenta dovode do progresivnog produženja trajanja, tj. poslije dva, tri tretmana, aplikacija jedanput godišnje dovodi do zadovoljavajućih rezultata. Poslije aplikacije botoksa nije potreban oporavak i pacijent se može odmah vratiti svakodnevnim aktivnostima. Takođe, nije kontraindikovan sa drugim procedurama kao što su hemijski pil, laser ili fileri.

Medical: Možete li nam objasniti kako funkcioniše ova tehnika? Dr Đorđević: Danas, u čitavom svijetu, botoks predstavlja jedini farmark koji je u stanju da eliminiše i umanji mimične bore tako što djeluje na sami mišić koji je odgovoran za njihovo stvaranje. Botoks se proizvodi u laboratoriji. Normalno, nervni sistem šalje električne impulse u određeni mimični mišić i izaziva njegovu kontrakciju. Botoks, jedan put ubrizgan tankim iglama u određeni mišić, zaustavlja lučenje hemijske supstance i na taj način sprečava širenje električnih impulsa i kontrakciju mišića. Rezultat tretmana je relaksacija mišića, a samim tim i fascinantno „peglanje“ bora. Veliko iskustvo, dobro poznavanje anatomije i dobra tehnika neophodni su da bi se postigli sigurni i bezbjedni rezultati.

Medical: Postoje li neželjeni efekti? Dr Đorđević: Botulinum toxin tipa A koristi se u medicini više od 25 godina, u mnogim oblastima. Do danas je više od milion pacijenata tretirano bez neželjenih efekata. Što se tiče upotrebe u estetske svrhe, međunarodne statistike govore da je podvrgnuto više od 6 miliona pacijenata, bez kolateralnih efekata i sa pozitivnim rezuktatima. Danas botoks predstavlja metodu No 1 među nehirurškim metodama u oblasti estetske medicine. Medical: Koje su prednosti u odnosu na lifting i druge filere? Dr Đorđević: Atraumatičan, malo rizičan, nema otoka, nema bola, ožiljaka. Medical: Za koji tip bora je botoks indikovan? Dr Đorđević: Najviše za mimične bore - glaberalne (između obrva), bore na čelu (mrštenje), bore oko očiju, vertikalne bore (pušačke) oko usana, za podizanje obrva, vrat ...

Medical: Da li je za tretiranje lica dovoljan jedan tretman? Dr Đorđević: Da. U jednom tretmanu se mogu tretirati sve bore lica. Za samo 10 minuta mogu se „izbrisati“ bore čela, oko očiju, oko usta, vrata. Odmah poslije toga pacijent se može vratiti normalnim aktivnostima života. Medical: Prednosti? • Jednostavnost, • Laganost, • Mala rizičnost, • Nema mehaničke traume tkiva, • Nema ehimoze, • Odsutnost bola, • Odsutnost otoka, • Uniformno nestaju bore, • Odsutnost ožiljaka, • Može se ponavljati, • Nema perioda oporavka. Osmijeh sa vidljivim desnima, isto tako, može da se koriguje botoksom. U sljedećem broju: terapijske svrhe botoksa - hiperhidroza, migrena, asimetrija, spazmi mišića neurogenog porijekla na tijelu.

A.Radanović

Primjena u dermatologiji: IPL i (ili) laser Dr Olivera Kovačević, spec. dermatovenerolog Svjetlost je kompleksni sistem zračenja energije sastavljene od talasa i energetskih snopova zvanih fotoni. Radi se o elektromagnetnom zračenju koje se kreće brzinom od 300.000 km u sekundi. Svjetlost je u elektromagnetnom spektru određena dužinom talasa. Talasna dužina specifične boje svjetlosti je najmanja udaljenost dviju tačaka iste faze pokreta jednog talasa, a mjeri se nanometrima (nm). Takođe, svaki izvor elektromagnetne energije ima specifičnu frekvenciju koja je definisana kao broj talasa koji prolaze kroz jednu tačku u jednoj sekundi. Fizika IPL sistema i lasera bazira se na razumijevanju strukture atoma i na načinu na koji atomi apsorbuju i otpuštaju energiju. Da podsjetim, elektroni u atomu, isto kao i planete u Sunčevom sistemu, kruže oko jezgra

(nukleusa). Elektroni su smješteni u različitim energetskim nivoima i okružuju nukleus. Kada atom apsorbuje (primi) foton energije, jedan ili više elektrona pomjeriće se u nestabilni, energetski viši nivo, dalje od nukleusa. Taj energetski napunjen atom brzo će otpustiti foton energije da bi se elektroni mogli vratiti na svoj stabilni, energetski niži nivo, a atom u početno, energetski stabilno stanje. Pod normalnim uslovima, elektroni visokog energetskog statusa spontano će spustiti nivo orbitalne energije dok otpuštaju fotone energije. To spontano otpuštanje energije neorganizovano je i slučajno, poznato kao inkoherentna svjetlost. Ta inkoherentna svjetlost, koja nije u fazi u vremenu i prostoru, korisno je upotrijebljena za terapeutske ciljeve sa izvorima intenzivne pulsne svjetlosti. U laserskim sistemima mnogo više atoma egzistira u njihovom nestabilnom, energetski višem stanju, nego u ostalim uobičajenim energetskim strukturama. To stanje je neophodno za početak procesa u laserskoj terapiji. Elektron u ekscitiranom stanju može biti stimulisan fotonom da pređe na niži orbitalni nivo. U takvoj situaciji će dva fotona identične talasne dužine i frekvencije izaći iz atoma zajedno

putujući u istoj fazi. Taj proces je početak faze amplifikacije.

energiju koja se sprovodi na cijelo tretirano područje uračunat broj pulseva.

Kako je medijum lasera ekscitiran (pobuđen), atomi se “pumpaju” na viši energetski nivo. Neki od ekcitiranih atoma spontano će preći natrag na niži, originalni energetski nivo, ili nulto stanje, otpuštajući fotone. Ako se foton emituje u pravom smjeru, on će pogoditi neko od ogledala na kraju rezonantne cijevi i biće reflektovan natrag u ekscitirani laserski medijum. Ekscitirani foton može stimulisati drugi ekscitirani atom da se vrati na niži, početni nivo, upravljajući foton u istom pravcu, ka ogledalima na kraju rezonantne cijevi, stimulišući emisiju velikog broja fotona. Kada je većina atoma i molekula u medijumu lasera u ekscitiranom stanju, dobija se mreža amplifikacije svjetlosne energije, pa otuda i naziv LASER (engl. Light Amplification by the Stimulated Emission of Radiation), što bi u slobodnom prevodu značilo „pojačavanje svjetlosti stimulisanom energijom zračenja”. Stavljanjem jednog djelimično transparentnog ogledala na drugi kraj rezonantne cijevi, lasersko svijetlo može izlaziti iz rezonantne cijevi i biće emitovano dok god je medijum ekscitiran.

Značajni mjerni pokazatelji rada lasera ili IPL-a su:

Da bi se mogli razumjeti biološki efekti lasera ili IPL sistema, važno je naglasiti da postoje dva ključna koncepta. Prvi koncept je da se količina energije odvodi na pojedinačno područje u jednom pulsu. Drugi koncept je prostorno prosječni protok energije, kada je u ukupnu

1. Vrh energije, mjeri se vatima (W) ili kilovatima (kW) i pokazuje vrijeme kada je snop najjači za vrijeme trajanja pulsa. 2. Širina pulsa (dužina pulsa u vremenu). To je trajanje pulsa i mjeri se mikrosekundama (ms), milisekundama (Ms) ili nanosekundama (ns). 3. Brzina pulsa (ponavljanje). Mjeri se hercima (Hz) i označava broj pulseva u jednoj sekundi. 4. Energija pulsa, mjeri se u džulima (J) ili milidžulima (mJ) po pulsu. 5. Gustina energije (protok energije). Mjeri se u džulima na kvadratni centimetar i ima veze sa iznosom energije pulsa na površini kože u specifičnom vremenskom periodu. Zavisi od izlazne energije, površine svjetlosnog snopa, odnosno veličine tretiranog područja, vremena ekspozicije i odabrane pulsne širine. NASTAVIĆE SE...

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija

Pet najvećih holivudskih zavodnika svih vremna

Daleki predmeti požude Teško je sada reći ko su najveći holivudski zavodnici jer ih ima bezbroj. Po defniciji zavodnici su oni momci koji se rijetko kada smire u ozbiljnim vezama. Ako to i čine klone se oltara. Najpoželjniji holivudski zavodnici su po pravilu neženje. Neki su buntovnici, a neki su dobri momci. Ipak, jedno im je zajedničko - svi oni bude požudu i raspaljuju maštu ženske polovine svijeta. Za Džordža Klunija, Leonarda Dikaprija, Roberta Petisona, Toma Kruza, Džejmija Foksa i Breda Pita kažu da su najveći holivudski zavodnici ove decenije. Ipak, status najvećih holivudskih zavodnika i dalje drže glumačke legende iz prošlog vijeka: Klerk Gebl, Marlon Brando, Robert Redford, Šon Koneri i Pol Njumen. Klerk Gebl (1901-1960) je bio oličenje američkog sna. Zračio je muževnošću i potpunom ravnodušnošću prema

Marlon Brando ženama. Na filmskom platnu Gebl je bio pravi mačo tip, a privatno je bio drugačiji. Njegova supruga Kerol Lombard, izjavila je da njen muž "kod kuće nije Klerk Gebl". Nikada nije prebolio njenu pogibiju. Marlon Brando (1924 - 2004) je bio poznat jer se drznuo da pokaže životinju koja se krije u muškarcu. Ostaće upamćen po filmu "Tramvaj zvani želja" gdje je tumačio lik predstavnika mačizma. Bez obzira na to da li se preznojavao u potkošulji u "Tramvaju" ili onako provokativno poigravao prstenom u "Kumu", Brando je isijavao uzavrelu mješavinu tuge, moći i privlačnosti - sve samih muških osobina. Klerk Gebl

Robert Redford (1937) je svojom opčinjavajućom ljepotom po pravilu zasjenjivao partnerke u filmovima. Redford je

Nijedan američki glumac nije tako dugo bio i ostao alfa muškarac kao Pol Njumen (1925-2008). Bez obzira na to da li je glumio mišićave momke ili neodoljive zavodnike, svaka žena bi dala godinu dana života da bude Džoan Vudvord na samo jedan sat. Plavooki ljepotan nije bio lak igrač na filmskom platnu. Nije se plašio da igra problematične gubitnike niti ohole oportuniste Bond. Džejms Bond. To bi trebalo da bude dovoljno. Šon Koneri (1930) je ščepao za gušu najslavnijeg tajnog agenta na svijetu i unio u njega malo smisla i duše, zasjenivši usput slavu neuništivog vetropira sa šifrovanim nazivom 007. Muškarac se zaljubljuje očima, a žena ušima. Žene su komentarisale da je Koneri melem za oba čula i u tome je tajna njegove popularnosti.

Robert Redford seks simbol koji nikada nije morao da se trudi oko žena, koji je svoju pasivnost pretvorio u seksualni stil.

Pol Njumen

Šon Koneri

Aromaterapija protiv stresa na poslu Piše: mr ph Pavle Jurlina Eteričnim uljima se može stvoriti prijatna atmosfera i smanjiti stres. Kad se osjećate preopterećeno upalite aroma lampicu s eteričnim uljem peperminta, a ako očekujete stresne situacije, umjesto parfema na zglobove možete staviti mješavinu ruže geranije, lavande i sandala pomiješanu sa baznim bademovim uljem. Eterična ulja mogu jako dobro doći na poslu i pomoći u stvaranju prijatne atmosfere. Važno je izabrati one mirise koji se sviđaju svim kolegama u prostoru. Zgodna kombinacija, koja se većini ljudi sviđa, je ruža geranija (Pelargonium graveolens) i bergamot (Citrus bergamia). Upotrijebe li se u lampici, dobiti će se miris koji će pomoći stvaranju harmonične, ugodne radne atmosfere, a ujedno će štititi od mikroba, jer su eterična ulja snažni antiseptici. Ako je pred vama važan zadatak ili potreba za maksimal-

nom koncentracijom, upotrijebiti eterično ulje ružmarina (Rosmarinus officinalis). Njega su koristili i studenti u staroj Grčkoj kako bi ojačali memoriju i prisjetili se gradiva prije ispita. Može se upotrijebiti u lampici ili otopiti 3 kapi u 5 ml biljnog ulja (badem, makadamija,...) te umasirati u sljepoočnice i na vrat. Na isti način se može koristiti ulje peperminta (Mentha piperita) koje nevjerojatnom brzinom odnosi umor, te osvježava preopterećen um. Odlična je pomoć i prilikom glavobolje.

Protiv bolova u leđima Mnogi ljudi koji rade kancelarijski posao često se žale na bolove u donjem dijelu leđa. Uz redovne šetnje i vježbe istezanja, djelotvorna je i sljedeća mješavina: U 50 ml baze dodati: • 10 kapi lavande (Lavandula angustifolia) • 10 kapi eukaliptusa (Eucalyptus globulus) • 10 kapi đumbira (Zingiber oﬃcinale) Dobijena mješavina se umasira u donji dio leđa prema potrebi.

Spas u stresnim danima Za vrijeme stresnih razdoblja na poslu, od pomoći su sljedeća eterična ulja koja se mogu staviti u aroma lampicu: • Ruža geranija • Lavanda • Sandal Staviti po dvije kapi svakog od navedenih ulja istovremeno u aroma lampicu, a želi li se snažniji učinak, istu količinu eteričnih ulja ukapati u 10 ml baznog ulja badema te nanijeti na zglobove i vrat.

Somatoline Cosmetic i u Crnoj Gori Revolucionarni proizvodi za preoblikovanje tijela Somatoline Cosmetic je nova linija preparata protiv celulita i za preoblikovanje, broj jedan su u Francuskoj i Italiji, a napokon su stigli i u Crnu Goru i nude četiri tretmana usmejrena na različite probleme. Nakon što su Francuskinje i Italijanke otkrile ove revolucionarne kreme, Somatoline Cosmetic postao je broj jedan na tržištu anticelulit tretmana i tretmana za preoblikovanje tijela. Tajna je u tome što Somatoline Cosmetic djeluje protiv uzroka nastanka celulita i nakupljanja masnih naslaga. Budući da nemamo svi iste probleme Somatoline Cosmetic nudi četiri programa: Total Body Gel za Vitkije Tijelo djeluje na površinske nepravilnosti koje su nastale zbog prekomjerne masnoće i masnih naslaga, posebno na rukama, nogama i bokovima, poboljšava tonus kože zahvaljujući svom lifting djelovanju. Figura postaje vitkija do 37 % za četiri nedelje. Tretman Stomak i Bokovi napravljen je da bi izravnao naš Stomak. On smanjuje obim stomaka za jedan konfekcijski broj, odnosno 4 cm za četiri nedelje, a mogu ga koristiti i muškarci. Anti celulit tretman sadrži aktivne sastojke kofeina, sagorijeva masnoće, sprječava ponovni nastanak celulita. Tvrdokorni celulit smanjuje do 33% za četiri nedelje. Najveća novost na tržistu su jednokratne anticelulit vrećice koje su praktične za putovanja. Tretman za Vitkije Tijelo Intezivni Noćni djeluje tokom spavanja na smanjenje debljine potkožnog masnog tkiva. Inovativni sastojci intezivno djeluju tokom vašeg sna . Figura postaje vitkija do 33% za samo dvije nedelje. www.somatolinecosmetic.com NALL International, www.nall.me

VISOKA ŠKOLA SESTRINSTVA

“KRALJICA JELENA”

Visoka škola sestrinstva “Kraljica Jelena” obrazuje sestre na bečelor nivou i prva je takva visokoškolska ustanova u Crnoj Gori. Osnovana je uz pomoć Univer Univerzitetskog koledža u Oslu, Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilit rehabilitaciju i reumatologiju, 2005. godine. Ideja je bila da škola pripadne Univer Univerzitetu Crne Gore i postane regionalni centar za visokoškolsko obrazovanje sestara, podršku formalizovanom obrazovanju sestara za cio život (doškolovavanje sestara, specijalistički kursevi, programi kontinuirane edukacije, itd.), podršku kreiranju i implementaciji nacionalnih standarda sestrinstva i kvaliteta u zdravstvu. Studijski program VŠS „Kraljica Jelena“ usklađen je sa preporukom Direktive 36, Bolonjskim procesom i okvirom profesionalnih kvalifikacija Evropske unije („POSITION PAPER ON SYNERGY BETWEEN DIRECTIVE 36“, „BOLOGNA and EUROPEAN QUALIFICATIONS FRAMEWORK“). Pored sestrinskih kompetencija, Program je naročito fokusiran na razvijanje liderstva i izučavanje širokog spektra teoretskih postavki sestrinstva koje su refleksivne za zdravstvene usluge 21. vijeka. Sestrinstvo je visoko vrednovana zdravstvena profesija zbog specijalizovanih znanja, vještina i brige za sigurno, efektivno i kvalitetno unapređenje narodnog zdravlja („Nursing’s Agenda for the Future by 2010 The Future”; „Vision for Nursing”). Naš fakultet karakterišu kvalitet, odgovornost i potpuna posvećenost studentu. Strani i domaći predavači dostupni su u svakom momentu, fizički i virtuelno (mentorstvo na daljinu). VŠS „Kraljica Jelena” posjeduje atraktivne, funkcionalne i savremeno opremljene učionice i kabinete za nastavu i praksu, u međunarodno poznatom Mediteranskom zdravstvenom centru u Igalu. Studentska praksa se obavlja na najboljim klinikama u Crnoj Gori (Institut Igalo, Klinički centar Crne Gore u Podgorici), Srbiji (VMA, KBC

„Dedinje”, Beograd) i Norveškoj (Luizenberg, Oslo). Studenti stiču važna znanja i vještine, profesionalne i društvene kompetencije, a diploma omogućava zaposlenje u bilo kom dijelu svijeta. Kako zbog neprihvatanja od strane Udruženja sestara, tako i od strane R Crne Gore, ovaj studijski program još nije prihvaćen od strane Univerziteta Crne Gore, iako je ostvarena mobilnost studenata i nastavnika i dobijanje džoint diplome. Tom Kili, predstavnik „TAIEX”-a, odgovoran za visoko obrazovanje sestara u EU, kaže da „ovaj Program treba da je osnova za dalju reformu sestrinskog obrazovanja u Crnoj Gori” i predlaže da ministar za evropske integracije i crnogorski ambasador u Briselu pruže podršku.

Šta nam nokti govore Njegovani i lijepi nokti pokazatelj su zdravlja i urednosti pa pogledom na nokte možemo mnogo toga da zaključimo o osobi. Svi znamo da je osnovna namjena noktiju da zaštite nerve na vrhovima prstiju na rukama i nogama od oštećenja ili povreda. Nokti imaju važnu ulogu u prepoznavanju našeg zdravstvenog stanja. Oni govore mnogo o našem unutrašnjem zdravlju i snazi. Samim posmatranjem noktiju može se reći mnogo toga. -Nedostatak proteina, folne kiseline i vitamina C uzrokuje zanokticu. -Horizontalne crte na noktima mogu označavati slabo varenje. -Vertikalne linije na noktima obično znače slabo varenje i apsorpciju minerala ili proteina i manjak vitamina B12 i željeza. -Bijele mrlje obično ukazuju na manjak kalcijuma i cinka. -Izgriženi nokti ukazuju na nervozu, nedostatak minerala ili parazite u organima za varenje. -Nokti savijeni prema dolje pokazuju manjak proteina, vitamina C i folne kiseline u tijelu zbog nedovoljnog uzimanja ili slabe apsorpcije prilikom probave. -Krhki nokti ukazuju na manjak željeza ili vitamina A, neuravnoteženi rad tiroidne žlijezde ili bubrega i slabu cirkulaciju. -Napukli nokti pokazuju slabo varenje u želucu. -Crvenkasto - purpurni nokti pokazuju slabost tijela i opštii umor. -Tamno - crveni nokti pokazuju slabi protok krvi zbog konzumacije teške, slane i masne hrane. -Žućkasti nokti ukazuju na nepravilan rad jetre. -Plavi nokti ukazuju na nepravilan rad pluća i srca. -Blijedi nokti pokazuju slabu cirkulaciju, anemiju i slabi energetski nivo u jetri i bubrezima Normalni, zdravi nokti kod mlađih osoba su ružičasti, sjajni i glatke površine. Nokat raste oko 0,5 -1 mm sedmično. Vrijeme potrebno za obnovu nokta na rukama iznosi oko 3 - 6 mjeseci, dok nokti na nogama rastu sporije pa vrijeme potrebno za njihovu obnovu iznosi oko 12 mjeseci.

Problemi sa noktima? MAVALA IMA RJEŠENJE Meki, slabi nokti? MAVALA SCIENTIFIQUE – očvršćuje nokte i sprečavа rascjepljivanje i listanje.

Suvi, krti nokti? MAVALA HRANLJIVI KREM ZA NJEGU – hranljivi krem koji stimuliše njihov rast, suzbija suvoću i vraća noktima elastičnost.

Tanki, slabi, osjetljivi nokti? ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju – dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju? MAVALA 002- osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja? MAVALA COLORFIX – Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice? MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice? MAVALA KREM ZA POKOŽICE – sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti? MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI – stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka? MAVADRY – suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti? MAVALA STOP – bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte? MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE – ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte? MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

Oslobodite se bolova i hodajte zdravo Piše: Velimir Grujičić, profesor Tokom svog životnog vijeka čovjek u prosjeku pređe oko 180. 000 km. To, u prevodu, znači 90 miliona koraka i isto toliko puta opterećena stopala. Iz tog razloga neophodno je sprovesti adekvatnu brigu kako bi se spriječio nastanak ili pogoršanje postojećih deformiteta stopala. Svakodnevnom upotrebom odgovarajućih i kvalitetnih uložaka eliminišemo većinu problema koji nastaju kao posljedica deformiteta stopala. Čovjek dobar dio svog životnog vijeka provede u hodu ili u stojećem položaju. Tada je najveći oslonac na stopalima koja nose težinu čitavog tijela. U slučaju da se jave odstupanja u funkcionalnosti stopala, može doći do pojave bolova u području stopala i ostalih dijelova tijela. Ova odstupanja su posljedica načina života, a posebno profesionalnih opterećenja i rada. Iako ih većina ljudi shvata kao estetsku manu, ona mogu uzrokovati teške poremećaje statike tijela. Ravno stopalo ili Pes planovalgus najčešći je deformitet stopala. Često i svodovi normalnog stopala popuštaju pod pritiskom težine tijela, pri čemu dolazi do spuštanja stopala. Stopalo je građeno od 26 koštanih dijelova, koji su manje ili više pokretni, i brojnih kratkih i dugih mišića koji drže kosti stopala. Pri hodu, tlo najprije dotiče peta, zatim spoljni dio stopala i konačno njegov predni dio. Prsti ne nose težinu tijela, ali često pomažu pri odbijanju tijela od tla i olakšavaju održavanje ravnoteže. Zbog opterećenja, na pojedinim dijelovima stopala dolazi do promjene oblika kostiju, popuštanja mišića, degeneracije hrskavice zglobova, rastezanja ili skraćenja sveza prema položaju, povlačenja koljena u “X” položaj, što cijelu statiku tijela dovodi u nepravilan položaj. Pes excavatus, ili udubljeno stopalo, za razliku od statičkog ravnog stopala, izrazito je dinamički deformitet koji nastaje djelovanjem pogrešnih odnosa mišića. Ovdje se javljaju bolovi u dijelu metatarzalnih kostiju (prednji dio stopala), dolazi do promjene

oblika kostiju stopala i prstiju, hod postaje tvrd i neelastičan. Takođe, mogu da se jave i deformiteti zglobova. Jedan od danas velikih problema jeste i Halux valgus, deformitet prednjeg dijela stopala. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Ovaj deformitet najčešće nastaje kao posljedica slabog vezivnog tkiva opterećenog stopala, gdje palac postepeno poprima valgusni položaj i tako nastaje čukalj. Obuća nije glavni uzrok ovog problema, ali svakako pospješuje pogoršanje ove promjene. Takođe, i visoka peta preopterećuje metatarzus i razmiče njegove kosti poput lepeze. Još jedan od čestih problema čini bolna peta, tj. trn u peti, odnosno spina koja je, u stvari, rast kosti u peti i stvara velike bolove pri hodanju i stajanju. Sve prethodno navedene manifestacije možemo djelimično korigovati redovnim nošenjem ortopedskih uložaka. Bitno je napomenuti da procjenu o tome donosi stručnjak, na osnovu ispitivanja i pregleda cijelog tijela. Važno je naglasiti da je oblikovanje stopala stalan proces, od rođenja do završetka rasta. Stopalo se neprestano mijenja. U njegovom razvoju postoje uobičajene anatomske varijacije.

Povreda kičme i kičmene moždine u saobraćajnom traumatizmu. Prva pomoć Piše: dr Ivan Lekić Saobraćajne nesreće su najčešći uzrok višestrukih povreda. Naročito su opasne povrede glave i kičmenog stuba, jer one mogu imati fatalne posljedice. Kičmeni stub je čvrsta, fleksibilna formacija koja drži glavu, vrat i trup i omogućava pokretljivost i ujedno štiti neurološke elemente koji se nalaze u njemu. Prognoza povrede kičme zavisi od toga da li je povrijeđena kičmena moždina. Povreda kičme sa povredom kičmene moždine razlikuje se prema stepenu oštećenja medule (kičmene moždine). U slučaju potpunog prekida medule javlja se

potpuna motorna i senzitivna oduzetost. U zavisnosti od visine povrede medule javlja se kvadriplegija (oduzetost svih udova) ili paraplegija (oduzetost nogu). Lezije kičmene moždine do visine četvrtog vratnog pršljena C-4 smrtonosne su, zbog ugroženosti centra za disanje, a lezije do nivoa C-5, petog vratnog pršljena, dovode do stoprocentne invalidnosti. Prva pomoć kod povrede kičmenog stuba pruža se na mjestu udesa i uključuje obaveznu imobilizaciju. Imobilizacija predstavlja dovođenje povrijeđenog dijela tijela u stanje mirovanja. Veoma je značajno da se prilikom izvlačenja i pomjeranja povrijeđenog isključe pokreti povrijeđenog segmenta, što značajno smanjuje mogućnost sekundarne dislokacije pršljenskih segmenata i naknadne povrede, nervnih korjenova, kičmene moždine i okolnog tkiva. Imobilizacija preloma kičme vrši se stavljanjem povrijeđenog na tvrdu podlogu (daske, vrata i slično). Kod povrede vrata, bolesnik se uvijek drži za glavu i ramena, a kod povrede slabinske kičme, za leđa i karlicu. Prilikom pružanja ovakve pomoći, potrebno je više osoba. Poslije ovoga mora se obezbijediti isključivo adekvatan transport, najbolje u ležećem položaju, na ravnoj tvrdoj podlozi. Kod povreda vratne kičme dozvoljen je i sjedeći položaj, uz obaveznu imobilizaciju. Važno je i napomenuti da su usljed brze i nepažljive vožnje česte hiperekstenzivne povrede vratne kičme. One nastaju nakon udara drugog automobila otpozadi pa se usljed inercije vozačev grudni koš pomjera naprijed, pri čemu se glava snažno savija. U momentu nekontrolisanog hiperistegnuća vrata dolazi do povrede okolnih mišića međupršljenskih zglobova, pa čak i nervnih korjenova. Često ovakve povrede odmah nakon nastanka izgledaju bezazleno, jer povrijeđeni izuzev umjerenog bola nema druge tegobe, međutim, one se moraju ozbiljno shvatiti, jer se za nekoliko časova ili dana javljaju bolovi jačeg intenziteta i ograničena pokretljivost vrata. Pravovremeni medicinski tretman nakon ortopedske i neurohirurške procjene sprečava dalje neželjene posljedice.

Feng šui u kuhinji Obojite zidove kuhinje nekom od pastelnih ili blago zemljanih nijansi - kao što je boja vanile

Kuhinja se, u feng šuiju, smatra „srcem doma“ i veoma je važno koja je vrsta energije zastupljena u njoj. Kada je riječ o kuhinji i njenom uređenju, postoje pravila koje se moraju posebno poštovati da bi se harmonizovala energija koja je već narušena samim tim što su u svakoj kuhinji suprotstavljena dva elementa — vatra i voda. Nepovoljnim se smatra ako se kuhinja nalazi u sjevernom sektoru, kao i na sjeveroistoku. Kada je smještena na jugu, vjeruje se da povećava opasnost od požara u kući. Povoljnim se smatra ako se nalazi u unutrašnjoj polovini doma. Podstaknite protok zdrave, pozitivne energije tako što ćete u kuhinji imati zdjele sa svježim voćem. Naročito je poželjno da one sadrže mandarine ili pomorandže koje su simbol izobilja. Da biste ublažili nesklad dvaju elemenata koji su u destruktivnom odnosu, unesite cvijeće i biljke, koji će uspostaviti ravnotežu.

Boje u kuhinji Kada se radi o boji kuhinje (kuhinjski elementi) najbolje je uraditi feng šui analizu kojom se najpreciznije utvrdi koja boja najviše odgovara sektoru kojem ona pripada.

POLOŽAJ ŠPORETA Najvažnije na šta morate obratiti pažnju u kuhinji jeste mjesto koje zauzima šporet. Šporet može narušiti energiju ili blagotvorno uticati na istu u zavisnosti od toga gdje je smješten. Još važniji je njegov položaj u odnosu na sudoperu. Ovo pravilo sadrži i nekoliko zabrana: - Nikad ne postavljajte šporet tako da se nasuprot njemu nalazi sudopera. - Ne postavljajte šporet i sudoperu jedno pored drugog. -Nikad ne postavljajte šporet tako da mu je sa jedne strane frižider, a sa druge sudopera. -Ne preporučuje se da se šporet smjesti naspram vrata od kuhinje.

Primjer: Ako kuhinja zauzima jugozapadni dio kuće, nemojte odabrati plavu ili zelenu boju. Energija vode ne prija ovom sektoru, pa se odlučite za neku zemljanu nijansu. Isto tako, možete kombinovati zemljane tonove sa elementima vatre, odnosno crvene boje. Nevezano za strane svijeta i sektora kojem pripada, važi univerzalno pravilo za bojenje zidova kuhinje, a to je da zidovi moraju biti u svijetloj boji — od bijele, blijedo žute, i ostalih svijetlih nijansi, do blago zemljanih tonova karamel i boje vanile. Vrlo je nepovoljno upotrebiti tamnu boju, jer bi se time mogla „ugušiti“ energija kuhinje koja treba da ima pozitivnu, „živahnu“ jang energiju. Maja Pejović, feng šui konsultant

PHARMACIA

GALEN

Jedini u Crnoj Gori sa vrlo uspješnim rezultatima proizvodimo i liječimo: - Mast za dekubite - Mast za njegu kože – prevencija dekubita - Lijek protiv E.COLI u vaginalnom sekretu djevojčica, žena i trudnica - na prirodnoj bazi - Ulje za liječenje HERPES ZOSTERA - Tonik za liječenje oštećenih kapilara i mikrokapilara Osim toga vrlo uspiješno liječimo sa sledećim preparatima: - Gel za sve vrste problema vezanih za vene - Mast i losion protiv gljivica - Suspenzija i ulje za želučane tegobe (kolitisi,čir,hipersekrecija želučane kiseline) - Losion protiv akni Od sada naše proizvode možete kupiti i u sledećim apotekama: apoteka PRIMA PHARM, Stari aerodrom, VOLI centar, 020 650 130 Apoteka REMEDIA Tuzi, 020 875 083 Apoteka BIOFAR , Blok VI, 020 266 546

Kotor, Škaljari bb Tel: 032 304 212, mob.tel: 067 268 690 e-mail: galen@t-com.me

tel/fax: 020/625-077, mob.tel: 069/671-157, e-mail: campus@t-com.me, adresa: ul. Marka Miljanova 32

SPECIJALISTICKA GINEKOLO GINEKOLOŠKA ORDINACIJA

“ŠOC” “Š OC” Podgorica, naselje Gorica, ul. Beogradska 31 tel. ++382(0) 20 655-542 ; 069 621 801

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje,

Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

3 5

D.o.o. KLIKOVAC

FONTIS *Fontela*

Svetozara Markovića br.1 tel. 020 248 914 poklanja: Pregled i preparat za njegu kože iz palete proizvoda po vlastitoj recepturi

daruje 5 poklon paketa

4 IN SPE,

Bar

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 – Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1.Pregled specijaliste fizijatra 2.Tretman u hidromasažnom bazenu, sauni ili infracrvenoj kabini 3.Masaža

poklanja: tri poklon paketa organskog proizvoda ApiBronhi

---------------POKLON KUPON ZA ČITAOCE (12)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

KUPON SLATI NA ADRESU: ul. Mitra Bakića 140, Podgorica ZA MEDICAL CG IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

BIOPROTEKTOR

7 8

poklanja: zaštitu od zračenja . *Bioprotektor za mobilni telefon* - 2 kom tel: 067 309 307

tel: 020 664 589 poklanja: 5 poklon paketa svojih proizvoda

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Vera Marković, Ljilja Tomanović, Milinko Adžić, Balša Korać, Svetlana Pantović, Andrijana Vujović, Boško Rajović, Spuž: Milivoje Vukadinović, Nikšić: Marina Pejaković, Marina Knežević, Nebojša Ojdanić, Almir Baletić, Andrijevica: Božidar Bošković, Bijelo Polje: Isidor Gajević, Ana Antunović, Berane: Branko Lalić, Hajra Mustajbašić, Rožaje: Dunja Baletić, Ulcinj: Borka Ivović, Kotor: Dušanka Vukmirović, Marijan Stojadinović, Tivat: Miljenko Arađuš, Herceg Novi: Olivera Biuk, Zorica Milić, Janko Dendić, Igalo: Sonja Vuković

MALO SMIJEHA

Ulazi hipohondar kod ljekara, a ljekar mu kaže: -Dobar dan, dugo vas nijesam vidio. -Znam…. Bio sam nešto bolestan. Dolazi čovjek kod doktora i govori: -Doktore, ja imam Alzhajmerovu bolest. A doktor začuđeno kaže: Šta imate? A čovjek: Šta imam? Otišao Mujo kod doktora, vidi on da mu se ruke tresu, pa kaže: -Vi vjerovatno previše pijete? -Kako da ne, dok popijem pola flaše mi se prospe. Živite u prljavom predgrađu ovog prljavog grada, jedete prljave i nezdrave stvari, radite na prljavom mjestu, udišete prljavi zrak... Pa nije ni čudno da su i vaše misli - prljave! - reče psihijatar pacijentu. Jedan dođe psihijatru: - Doktore, pomozite! - A što vam je? - Pa, svi mi govore da sam strašno neodlučan. - A što vi mislite? - Paaa..., ovaj - paaa... jesam i nisam! Onda dragi, jesi li imao problema s onom turpijom koju sam ti sakrila u tortu? - pita žena muža koji je u zatvoru. - Jesam, i te kakvih! Sjutra - me operišu! Došli Mujo i Haso u bolnicu. Pita njih doktor: -Je l’ ima neko od vas H1N1? Javlja se Mujo: -Ja bolan, imam MP3 već pet godina. Doktor: Gospodine, prilično ste gojazni, morali bi obratiti pažnju na ishranu! Pacijent: Ali kako doktore, kako kad mi je sve slatko! Doktor: E, u tome i jeste stvar, treba prekinuti kada je najslađe! Pacijent: Pa doktore, meni je najslađe kad omažem tanjir! Dođe bolesnik kod doktora i kaže: Doktore pomagaj kašljem, kašljem ubijam se!!!!" Doktor kaže: Je li suvo! Pacijent odgovara: Ma ne brate s uvo, sa usta je! Poslije operacije...doktor ne može da nađe mobilni...traži i traži, ali ništa. Na kraju shvati da je mu je, izgleda, ostao u pacijentu. Dolazi kod čovjeka, malo mu je neprijatno, ali kaže: Izvinite, ali moraćemo ponovo da vas operišemo. Hitno... Otvaraju čovjeka, on, nara-

vno, nalazi mobilni, pogleda ga i kaže sav iznerviran: Znao sam! Deset propuštenih poziva! Arhitekte svoje greške pokrivaju mermerom, a doktori zemljom! Kako ljekari zovu motorcikliste? -Donatori! Dovodi čovjek sina kod doktora i kaže: Doktore, ovaj mali je počeo da jede zid! Doktor odgovara: Odvedite ga u sobu gdje je lamperija! Na nekakvom sistematskom pregledu za provjeru radnih sposobnosti, neki čovjek mora da ima i uvjerenje psihijatra. Ulazi on kod psihijatra, i ovaj ga pita: - Na šta se vi žalite? - Ni na šta, doktore. Ja imam stabilnu porodicu, dobar posao, zadovoljan sam platom, dobar sam sa kolegama, nemam nikakvih neprijatnosti … Na to će doktor: - Hmm… I kad su vam se pojavili ti simptomi!?

MEDICINSKI RJEČNIK

Aspirin (Acetilsalicilna kiselina, lat. Acidum acetylsalicylicum) - lijek iz porodice salicilata, koji se često koristi protiv blažih bolova, kao antipiretik (protiv groznice), i protiv zapaljenja. U malim dozama djeluje kao antikoagulans (sprječava zgrušavanje krvi), pa se koristi u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda. Ime Aspirin je skovala njemačka kompanija Bajer. U nekim zemljama ovo ime se koristi kao ime za lijek, a ne kao zaštićeno ime. U zemljama u kojima je naziv Aspirin i dalje zaštićeno, koristi se skraćenica ASA (engleski - acetylsalicylic acid), ASS (njemački - Acetylsalicylsäure) ili AAS (španski - ácido acetilsalicílico). U zemljama bivše Jugoslavije lijek je poznat i kao Andol. Zbog povezanosti aspirina i Rejevog sindroma, aspirin se više ne koristi za kontrolisanje simptoma nalik gripu kod djece do 12 godina.

B E

Botulizam (lat. botulismus od lat. botulus - kobasica) - trovanje izazvano toksinima anaerobnog botulinusovog bacila, koji se razvija bez prisustva kiseonika u kobasicama, konzervama i suhomesnatim proizvodima. Otrkio ga je krajem XIX vijeka u Gentu Belgijanac E. P. van Ermangem. Ejakulacija - izlučivanje sperme iz penisa, uobičajeno propraćeno orgazmom. Obično je posljedica polnog nadražaja za vrijeme snošaja (ili bilo koje druge polne aktivnosti), a može uključivati i nadražaj prostate. Rijetko je posljedica oboljenja prostate. Ejakulacija se može desiti i sama od sebe tokom spavanja.

Farmakologija - grana farmacije koja proučava lijekove, njihove fizičke i hemijske karakteristike, primjenu u liječenju, u farmakoterapiji, kao i metabolizam lijeka. Farmakologijom kao hemijskom disciplinom se bave farmakolozi. Među njenim poddisciplinama su: klinička farmakologija (uticaj lijekova na ljude), neuro- i psihofarmakologija (uticaj lijekova na ponašanje i funkcionisanje nervnog sistema), farmakogenetika (kliničko testiranje genetskih varijacija koje dovode do različitih reakcija na lijekove), farmakogenomika (primjena genomičkih tehnologija na otkrivanje novih lijekova i dalju karakterizaciju već postojećih), farmakoepidemiologija (proučavanje uticaja lijekova na veliki broj ljudi), toksikologija proučavanje štetnih uticaja lijekova, teoretska farmakologija, posologija - doziranje lijekova, i farmakognozija - dobijanje lijekova iz biljaka.

Imuni (imunološki) sistem - odbrambeni sistem organizma koji ga štiti od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih hemijskih supstanci (toksina), kao i sopstvenih izmijenjenih (npr. tumorske) i istrošenih ćelija. Postoje dvije komponente ovog sistema: nespecifični, urođeni i specifični, stečeni imunitet. Nespecifični imunitet čini prvu liniju odbrane organizma, postoji prije kontakta sa uzročnicima bolesti i reaguje na isti način prema svakom štetnom agensu. Specifični imunitet se razvija u kontaktu sa uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, nedjelje, mjeseci da bi se razvio. Ova dva dijela imuniteta ne djeluju razdvojeno jedan od drugog, već se međusobno dopunjavaju. Nespecifični imunitet određuje vrstu specifičnog imunološkog odgovora, dok specifični imnitet dalje usmjerava i pojačava nespecifični.

Kapilari - najmanji krvni sudovi, veličine 5-10 μ m, dok im je zid debljine 0,5 mikromilimetara. Mala debljina zida kapilara služi efikasnoj i brzoj razmjeni iz i u kapilare, molekula kiseonika, ugljen-dioksida, šećera, amino kiselina, vode, i ostalih materija, između krvi i ćelija tkiva. Nivo razmjena materija kroz zidove kapilara varira od regiona do regiona, i u nekim djelovima tijela, kao što je mozak, razmjena ne postoji. Kapilari su najbrojniji krvni sudovi u organizmu, i broje se na oko 10 milijardi. Veličina cjelokupne površine svih kapilara je oko 6000 kvadratnih metara, dok su zidovi najtanjih kapilara od jednog sloja endotelijuma. Krv teče iz srca u arterije, koje se granaju u uske arteriole, a potom se one granaju u kapilare. Nakon što je izvršena razmjena materija iz krvi dopremljene kapilarima na nivou tkiva, iz arterijskih nastaju venski kapilari koji dalje formiraju venule, a zatim iz njih nastaju vene, koje vraćaju krv u srce.

Mazohizam - seksualna perverzija nazvana prema prezimenu austrijskog pisca Mazoha. Odnosi se na povezanost sladostrašća i podvrgavanja mučenju, odnosno sklonost ka nanošenju fizičkog i duševnog bola partneru, radi postizanja seksualnog zadovoljstva. Osim erotskog, psihoanalitičari govore i o moralnom mazohizmu (uživanje u moralnoj degradaciji). Frojd je prvobitno tvrdio da je mazohizam preokrenuti sadizam, tj. autosadizam. Kasnije, poslije uvođenja nagona smrti, Frojd ističe da je mazohizam primaran. K. Hornaj mazohizam tumači instrumentalno, kao pokušaj da se na jedan zaobilazan način, trpljenjem, patnjom i ponižavanjem, dođe do sigurnosti i zaštite.

Ljekar Samuel Hahnemann pomogao svijetu utemeljivši homeopatiju

Slično se sličnim liječi Svi smo čuli za homeopatiju koja je efikasan, naučni sistem liječenja. Riječ je grčkog porijekla: homeo - sličan i pathos patnja. Homeopatija se temelji na zakonu "similia similibus curentur" ili "slično se sličnim liječi". Taj metod liječenja je najbolje ilustovao Samuel Hahnemann rekavši: "Simptom sam za sebe nije bolest isto kao što ni stopalo samo za sebe nije čovjek". Homeopatijom se tretira čovjek koji je bolestan, a ne sama bolest. Odavnina je poznat ovaj način liječenja, ali ga je krajem 18. vijeka njemački ljekar Samuel Hahnemann (1755-1843) utemeljio

na zakonu sličnosti. Tako je razvio cjelovitu filozofiju i principe liječenja. Danas takvu homeopatiju praktikuju mnogi terapeuti nazivajući je klasičnom homeopatijom. Hahneman je bio ljekar. Bio je nezadovoljan i nesrećan rezultatima medicine jer mu je kćerka bolovala od difterije i nije mogao da je izliječi. Nije želio da više radi kao ljekar, pa je počeo da prevodi kultno farmakološko djelo, Kulenovu „Materiju Mediku”. Eksperimentisao je pa je uzeo kinin u velikim dozama. Dobio je simptome veoma slične malariji. I tako je razvio zakon sličnosti, zaključivši da je kinin efikasan u liječenju malarije zato što može da izazove slične simptome kod zdrave osobe, ali takođe i da liječi iste simptome kod bolesne osobe. On je veoma precizno ispitao simptome trovanja pojedinim supstancama, tako da su njegova učenja i danas sasvim validna. Počeo je da bolesnicima daje materije koje izazivaju određene simptome kod zdravih osoba i na taj način otklanjao tegobe kod bolesnih. Nastavio je sa eksperimentima i 1810. izašao u javnost sa svojim najznačajnijim djelom “Organon medicinske vještine”, koji je ubrzo preveden na sve važnije evropske jezike. “Organon” i danas predstavlja kamen temeljac homeopatske edukacije. Hahnemann je slavu stekao liječeći oboljele od tifusa nakon Napoleonovih osvajanja i postao predavac na Lajpciskom univerzitetu. Napadao je tadašnje metode liječenja i nastavio da objavljuje svoja najznačajnija djela. Tridesetih godina 19. vijeka Evropom je zavladala epidemija kolere. Stopa smrtnosti bila je viša od 50 odsto. Hahenmann je savjetovao upotrebu homeopatskih lijekova kao i dezinfekciju i uništavanje zagađenog materijala. Homeopatskim liječenjem smrtnost je bila svedena na 2,4 do 21,1 odsto. Homeopatija je time zadobila velike pristalice. Hahneman je život posvetio utemeljivanju ove nauke. Po svijetu su počeli da otvaraju homeopatske bolnice. Čak je u engleskom parlamentu odlučeno da homeopatija postane paralelan medicinski sistem.

Zamisli želju... - Potrošački krediti - Gotovinski krediti do 20.000€ - Sprint krediti - Krediti za kupovinu automobila - Krediti za penzionere i studente - Krediti za pomorce do 25.000€ - Krediti za adaptaciju i izgradnju

Ovo nije magija, već...

FER KREDITI Vama posvećena

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: â&#x20AC;&#x153;ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o. Loznica