medical_cg_21

JANUAR 2011. - GODINA II - BROJ 21

1.00

Intervjui: dr Đoko Jočić dr Veljko Todorović dr Boban Mugoša dr Milorad Drljević dr Rajko Šofranac Goran Vujović

Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović: Pacijenti su nam najbitniji dr Kenan Hrapović: Cilj – optimalno liječenje a ne ušteda

PREDSTAVLJAMO: - Dom zdravlja na Cetinju - Centar za medicinsku genetiku i kliničku imunologiju (KCCG)

Srećne praznike želi vam JANUAR 2011. - GODINA II - BROJ 21

1.00

Intervjui: dr Đoko Jočić dr Veljko Todorović dr Boban Mugoša dr Milorad Drljević dr Rajko Šofranac Goran Vujović

Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović: Pacijenti su nam najbitniji dr Kenan Hrapović: Cilj – optimalno liječenje a ne ušteda

PREDSTAVLJAMO: - Dom zdravlja na Cetinju - Centar za medicinsku genetiku i kliničku imunologiju (KCCG)

Prvi kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem

Poštovane koleginice i kolege, dragi prijatelji, Sa zadovoljstvom objavljujemo održavanje Prvog kongresa farmaceuta Crne Gore, pod sloganom “Farmacija: juče, danas, sjutra”.

Kongres organizuju Farmaceutska komora Crne Gore i Farmaceutski fakultet u Podgorici, u saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Od 12. do 15. maja 2011.godine, u hotelu Splendid, u Bečićima, bavićemo se različitim temama na polju farmaceutske djelatnosti, sa posebnim naglaskom na najnovija dostignuća u oblasti nauke, kao i osvrtom na pitanje regulative u farmaciji. Naša zemlja biće domaćin značajnim imenima iz oblasti farmaceutske nauke i prakse, te očekujemo veliko interesovanje i prisustvo velikog broja učesnika i posjetilaca. Imajući u vidu i međunarodni karakter Kongresa, držimo da će ovaj povod, za sve nas, biti dragocjena prilika za ostvarivanje kontakata, razmjenu znanja i afirmaciju Crne Gore kao države.

Cijeneći značaj događaja ovih razmjera, uz činjenicu da je i Prvi, veoma odgovorno i profesionalno pristupamo organizaciji Kongresa, te Vas pozivamo da i Vi svojim prisustvom i učešćem doprinesete uspiješnosti ovog skupa.

Vidimo se u Crnoj Gori! web: www.kongresfarmacijacg.me, e-mail: farmaceutska.komora.cg@gmail.com, tel: +382 20 642 541, fax: +382 20 642 540 Organizatori: Univerzitet Crne Gore Farmaceutski fakultet

Pokrovitelj:

ČISTI KOLAGEN IZ MORSKIH DUBINA Najbolje što priroda daje iz morskih dubina

krema protiv bora sa kolagenom liječenje čistim kolagenom dnevna krema za sve tipove kože noćna krema za sve tipove kože dnevna hidratantna krema za izbjeljivanje kože noćna hidratantna krema za izbjeljivanje kože dnevna krema - 24 časa zaštita

U apotekama APOTEKARSKA USTANOVA CRNE GORE

MONTEFARM

Tretman ovim proizvodom je istinska kura za podmlađivanje zbog svoje jedinstvene formule prirodno aktivnih supstanci vrlo visoko koncentriranog kolagena morskog porijekla, acide hyaluronique i aktivnog djelovanja esencijalnog ulja (Helichrysum Italicum).

Protivupalnim i cikatrizirajućim načinom povećava mikrocirkulaciju epiderme i na taj način omogućava prodiranje kolagena u epidermu. Sa time je osiguran učinak protiv bora, učvršćivanja kože i optimalna hidratacija.

Novi život je upravo počeo Za uspješan razvoj Vašem djetetu je prvenstveno potrebna Vaša ljubav i pažnja. Naravno, u prvoj godini života zdravlje i zadovoljstvo posebno zavise od pravilne ishrane. Svojim dugogodišnjim iskustvom, kao jedan od vodećih proizvođača dječije hrane, želimo da Vam pomognemo da izaberete najbolje. HiPP-ov koncept ishrane i HiPP-ovi proizvodi dokazali su se kao pravi izbor.

Ako odlučite da slijedite naša uputstva, uživaćete u skladnom razvoju svog djeteta i bićete mirni i sigurni da ste izabrali najkvalitetnije.

U NOVOJ GODINI PUNO ZDRAVLJA I VESELIH TRENUTAKA !

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me www.hipp.co.me

Impresum IzdavaÄ?: doo Flaer, Podgorica OsnivaÄ?: Dragan Nikolić IzvrĹĄni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIĹ TVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Boťković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Doc. dr sc med. Boban Mugoťa Prof. dr sc med. BoŞidar M. Bojović Dr med. sc BoŞo Vuković Prim. dr sc med. Djurdjica Ostojić DraŞen Ljumović Dr Ilija Aťanin, spec.hir.

Dr Jelica Staniťić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec.pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoťa Ratković Doc. dr sc med. Mileta Golubović Dr Milorad Drljević, spec. hir.

Prim. dr sc med. Milovan Živković Prim. dr Mensud Grbović mr sc Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Dr Nebojťa Kavarić, spec.ped.

Ass. prim. dr sc med. Olivera Miljanović Mr ph.SneŞana Stanković Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Staniťić, mr sc Doc. dr sc med. Vesna Miranović Doc. dr sc med. Zoran Srzentić Dr Zuhra Hadrović, spec. opť. med.

STALNI SARADNICI Anita Radanović Spec. fiz. Bojan Kraljević Prof. dr Bogdan Pajović Dr DuĹĄan Nenezić spec. za djeÄ?iju reh.

Spec. pedag. Dragana Marković Maja Pejović Dr Marko Savovski, spec. ortop. i baromed.

Dr Milana Ĺ oć Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr MiĹĄo Pejaković Dr Nadica PraĹĄÄ?ević Zindović Dr Olivera KovaÄ?ević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Ĺ ofranac Dr Slobodan V. Radonjić Dr Svetlana Radović-VuÄ?eković Dr Tanja Ĺ evaljević-Bojović Dr Vladan KneĹžević Mr ph spec. Zorica Potpara Dr Ĺ˝ana Blagojević dizajn i tehniÄ?ki urednik: Petar Nikolić Ĺ tampa: AP Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadrĹžaj oglasa.

INTERVJUI: Prof. dr BoŞina Radević Dr Nemanja Damjanov Bojana Bojović

SADRŽAJ

JANUAR 2011. - GODINA II - BROJ 21

1.00

!

Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović: Pacijenti su nam najbitniji dr Kenan Hrapović: Cilj – optimalno lijeÄ?enje a ne uĹĄteda

PREDSTAVLJAMO: - Dom zdravlja na Cetinju - Centar za medicinsku genetiku i kliniÄ?ku imunologiju (KCCG)

foto: shutterstock MINISTAR ZDRAVLJA DOC. DR MIOGRAG RADUNOVIĆ PACIJENTI SU NAM NAJBITNIJI (10 – 12) SIMPOZIJUM: MEDICINSKA GENETIKA I IMUNOLOGIJA (13 – 15) INTERVJU: DR SC MED. VELJKO TODOROVIĆ (16 – 17) INTERVJU: PRIM. DR Ä?OKO JOÄŒIĆ (20 – 22) DR KENAN HRAPOVIĆ CILJ – OPTIMALNO LIJEÄŒENJE A NE UĹ TEDA (26 – 27) PREDSTAVLJAMO: CENTAR ZA MEDICINSKU GENETIKU I KLINIÄŒKU IMUNOLOGIJU (28 -29) PRIM. DR SC MED. OLIVERA MILJANOVIĆ ZNAÄŒAJ OTKRIVANJA NASLJEDNIH BOLESTI (30 – 31) PROF. DR VLADIMIR TODOROVIĆ LIJEÄŒENJE GIST/NET-A (32) INTERVJU: DOC. DR BOBAN MUGOĹ A (38 – 39) DR EROLDINA HALILOVIĆ: ORALNA KANDIDIJAZA (40 – 41) DR SPEC. MAJDA Ĺ AHMAN ZAIMOVIĆ: ANTIBIOTICI (42 – 43) INTERVJU: DR MILORAD DRLJEVIĆ (44 – 45) PREDSTAVLJAMO: DOM ZDRAVLJA NA CETINJU (50 – 51) PRIM. DR JADRANKA LAKIĆEVIĆ ZAKON O PRAVIMA PACIJENATA (52 – 53) DIPL. EST. MAJA NIKOLIĆ: ENZIMI I KOĹ˝A (54 – 55) DR MARIJA MALIĹ IĆ-KORAĆ: ISHRANA I AKNE (56 – 57) DR OLIVERA SIMIĆ-KOVAÄŒEVIĆ: DERMALNI FILERI (58 – 59) SRÄ?AN NINKOVIĆ: MIRIS GOVORI SVE (60 – 61) INTERVJU: GORAN VUJOVIĆ (62 – 63) INTERVJU: DR RAJKO Ĺ OFRANAC (66 -67) MILORAD ARANITOVIĆ, STRUK. RAD. TERAPEUT TERAPIJA RADOM (68 – 69) DR DUĹ AN NENEZIĆ: POVREDE RAMENA (70 – 72) MINA BRAJOVIĆ: ZDRAVLJE U SVJETSKOJ POLITICI (74 – 75) DRAGANA MARKOVIĆ SPEC. PEDAG. : PRAZNICI (80) MR PH LEJLA KUBUROVIĆ: HAJDUÄŒKA TRAVA (82) MIOMIR Ĺ OĹ KIĆ: OVAS (84 – 85) DR MIROSLAV STANIĹ LJEVIĆ: KARDIOPULMONALNA RESUSCITACIJA (88 – 89) SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A (90 – 92) DR SC MED. BOĹ˝O VUKOVIĆ: DR. MILAN JOVANOVIĆ BATUT (98)

U PRIPREMI JE

CRNOGORSKI MEDICINSKI VODIČ 2011 POKLON ČITAOCIMA ČASOPISA

- PREZENTACIJA UČESNIKA U SVIM SEGMENTIMA JAVNOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVENO - MEDICINSKOG SEKTORA CRNE GORE

GRATIS - INTERNET PREZENTACIJA VODIČA

INFORMACIJE NA: 067 395 032, 067 262 336; E-MAIL: marketing@medicalcg.me

Srećne praznike Şeli vam

i

ne pra

zn

Sreć

Ĺželi e k va m

ZANIMLJIVOSTI

Ko je ljući?

Skovilova skala ljutine predstavlja mjeru koja je u posljednje vrijeme nekoliko puta zasjala crvenim svijetlom. Nakon mjerenja ljutine „but džolokija”, ljute papričice, činilo se da zadugo neće biti premašen prag podnošljivosti. Međutim, pojavio se za sada najljući kompleks triju vrsta papričica. Ponosni proizvođač „naga vajper” paprike, Britanac Džerald Fauler kazao je za Dejli mejl: - Posjetioci mog paba mogu da probaju kari napravljen od ove paprike, ali prethodno potpisuju papir koji me oslobađa odgovornosti ukoliko im pozli. Kada probate, najprije vam jezik utrne, a onda ljutina kreće od usta, sve do želuca. Osjećaj pečenja traje oko sat vremena, i za to vrijeme neće vam biti ni do druge hrane, ni do razgovora.

Najkvalitetnija sijesta

Akcija, akcija

U cilju obnavljanja „tradicionalnih navika španskog naroda”, sredinom oktobra 2010. u Madridu je organizovano takmičenje u drijemanju. Učešće na takmičenju koje je trajalo 9 dana uzelo je oko 360 osoba, a pobjednik je bio šezdesetdvogodišnjak iz Ekvadora Pedro Sorija Lopez.

Ovaj nezaposleni radnik obezbjeđenja pobijedio je u takmičenju udruženja „Prijatelji sijeste” tako što je u uspio da odrijema u bučnoj atmosferi tržnog centra cijelih 17 minuta. Kao takmičar koji je najglasnije hrkao, ostvario je pravo na novčanu nagradu od hiljadu evra. Kvalitet sna takmičara praćen je medicinskim nadzorom, a posebno su vrednovane i kategorije: brzina ulaska u san, najoriginalnija poza u toku spavanja, najmelodičnije hrkanje i sl.

Promovisanje sijeste - ugodne podnevne dremke, bio je osnovni cilj organizovanja takmičenja. Ujedno, ovo je predstavljalo i poruku o potrebi prevazilaženja ograničenja koja nauštrb komfornosti postavlja moderni način življenja.

Bolnice u Južnoj Koreji razvile su jedan veoma neobičan pristup komercija- lizaciji svojih usluga. Ovo se uglavnom odnosi na sektor plastične hirurgije. Primjena ove vrste tretmana postala je toliko popularna da su se pojedine zdravstvene ustanove odlučile na pružanje akcijskih ponuda njihove primjene. Pravo na popust za plastične operacije stiče svaki student/studentkinja koji se pojave sa indeksom u kom je ovjeren položeni ispit. Na raspolaganju im stoje korektivni tretman nosa, kapaka, grudi... Ukoliko se korisnici usluga odluče za primjenu dviju intervencija, u gratis ponudi dobijaju dozu botoksa.

U apoteku na čašicu Alternativni način konzumiranja alkohola odnedavno je počeo da se primjenjuje u Moskvi. Riječ je o tome da je naučnik Jevgenij Moskalev iz Sankt Peterburga promovisao upotrebu votke u tabletama.

Javnosti za sada nije poznat mehanizam pretvaranja alkohola u čvrstu supstancu koji je Moskalevu omogućio da patentira ovaj pronalazak, ali prvi konzumenti tvrde da tablete votke imaju ukus parafina. Najavljeno je da će ovaj nedostatak biti prevaziđen dodavanjem aroma koje će uticati na promjenu kvaliteta tableta. Jedinu komponentu primjene, o kojoj se nije raspravljalo, predstavlja doziranje tableta.

08

IZ MEDICINE Pretili djeda Jedan od najpoznatijih veseljaka, Djeda Mraz, našao se na meti istraživanja britanskog naučnika Nejtana Grilsa. U studiji objavljenoj u Britiš medikal džurnalu, Djeda Mraz se optužuje za navođenje na gojaznost! Nezdrave navike koje je razvio ovaj viševjekovni dobričina, navodi se u studiji, podsvjesno utiču na promovisanje sedentalnosti, prekomjerne ishrane, konzumiranja alkohola, a u nekim zemljama i konzumiranja duvana. Grils sugeriše da bi trebalo u potpunosti promijeniti imidž ovog svima omiljenog lika. Novi Djeda Mraz trebalo bi da postane vitak muškarac koji se bavi sportom, a kom se umjesto hrane i alkohola ostavljaju šargarepe i celer namijenjeni irvasima.

PROIZVODI ZA MRŠAVLJENJE KOJI

Masni papir za ambalažu Papir koji se na masti u dodiru s hranom kojoj služi kao ambalaža može da ima opasno dejstvo na zdravlje. Iako se u ishrani ne koristi ambalaža, naučnici su utvrdili da postoji dovoljan broj uslova za prodiranje štetnih sastojaka papira u hranu. U naučnoj studiji objavljenoj u časopisu Envajronmental helt perspektivs, tvrdi se da papir koji se ne masti sadrži hemikalije PFCA, supstance koja utiče na razvoj tumora. Ostale štetne posljedice koje se mogu pojaviti pod uticajem PFCA jesu: povećanje nivoa holesterola, hormonski poremećaji i pogoršanje imuniteta.

w w w. s l i m l i n e - c l u b . c o m

ĆE ZADOVOLJITI VAŠA OČEKIVANJA

DOČEKAJTE NOVU GODINU SA NOVOM KILAŽOM, VIŠAK OSTAVITE U STAROJ ZAUVIJEK. SA NAMA JE TO MOGUĆE!!!

tel: +382 67 279 123, e-mail: info.mn@slimline-club.com

IZ MEDICINE Pretili djeda Jedan od najpoznatijih veseljaka, Djeda Mraz, našao se na meti istraživanja britanskog naučnika Nejtana Grilsa. U studiji objavljenoj u Britiš medikal džurnalu, Djeda Mraz se optužuje za navođenje na gojaznost! Nezdrave navike koje je razvio ovaj viševjekovni dobričina, navodi se u studiji, podsvjesno utiču na promovisanje sedentalnosti, prekomjerne ishrane, konzumiranja alkohola, a u nekim zemljama i konzumiranja duvana. Grils sugeriše da bi trebalo u potpunosti promijeniti imidž ovog svima omiljenog lika. Novi Djeda Mraz trebalo bi da postane vitak muškarac koji se bavi sportom, a kom se umjesto hrane i alkohola ostavljaju šargarepe i celer namijenjeni irvasima.

PROIZVODI ZA MRŠAVLJENJE KOJI ĆE ZADOVOLJITI VAŠA OČEKIVANJA

Masni papir za ambalažu Papir koji se na masti u dodiru s hranom kojoj služi kao ambalaža može da ima opasno dejstvo na zdravlje. Iako se u ishrani ne koristi ambalaža, naučnici su utvrdili da postoji dovoljan broj uslova za prodiranje štetnih sastojaka papira u hranu. U naučnoj studiji objavljenoj u časopisu Envajronmental helt perspektivs, tvrdi se da papir koji se ne masti sadrži hemikalije PFCA, supstance koja utiče na razvoj tumora. Ostale štetne posljedice koje se mogu pojaviti pod uticajem PFCA jesu: povećanje nivoa holesterola, hormonski poremećaji i pogoršanje imuniteta.

w w w. s l i m l i n e - c l u b . c o m DOČEKAJTE NOVU GODINU SA NOVOM

KILAŽOM, VIŠAK OSTAVITE U STAROJ ZAUVIJEK. SA NAMA JE TO MOGUĆE!!!

tel: +382 67 279 123, e-mail: info.mn@slimline-club.com

Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović za „Medical” kazao da se nastavlja proces reformi u zdravstvu

SVE BLIŽI CILJU, PACIJENTI SU NAM NAJBITNIJI Ministarstvo zdravlja osnovnu smjernicu razvoja zdravstva realizuje u skladu sa „Master planom razvoja zdravstva za period 2010–2013. godine”, koji je Vlada usvojila u maju ove godine, kojim je precizirana dugoročna vizija razvoja sistema, a odnosi se na izgradnju dostupnog, kvalitetnog i dugoročno održivog sistema zdravstvene zaštite, gdje je građanin u centru pažnje, uz ojačanu svjesnost i odgovornost pojedinca za posljedice odluka na lično zdravlje i zdravlje drugih.

Ovo je prilika da istaknem da je Ministarstvo zdravlja, u sprovođenju reformskih procesa, izradom

normativnih akata i izgradnjom zdravstvenih kapaciteta, u godini koja je na izmaku, uradilo mnogo i realizovalo sve planirane aktivnosti. Od brojnih planova izdvojio bih neke: nastavak reformskih aktivnosti u prvom redu, Odluka o mreži zdravstvenih ustanova, informatička podrška bolnicama, uvođenje specijalizacije iz porodične medicine i edukacija izabranih doktora.

Da smo na pravom putu i da brinemo o svim aspektima u zdravstvu potvrđuje i posljednje CEDEM-ovo istraživanje gdje povjerenje u institucije zdravstvenog sistema bilježi 64,6 %.

Donošenjem odluke o mreži zdravstvenih ustanova, zajedno sa kriterijumima za sklapanje ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje, biće omogućeno uključivanje 10 do 20% privatnih zdravstvenih ustanova u sistem pružanja zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, i to u onim oblastima u kojima postoje određene poteškoće u obezbjeđivanju dostupne i efikasne zdravstvene zaštite pacijentima u javnom sektoru. Cilj uvođenja mreže je doprinos unapređenju zdravstvenog sistema uvođenjem planiranja zasnovanog na naučnoj osnovi i donošenje odluka u ostvarivanju ciljeva zdravstvene politike na osnovu dokaza zasnovanih na naučnoj i empirijskoj osnovi. Formiranjem mreže definisaće se standardi i normativi u pogledu kadra, usluga, prostora i opreme u zdravstvenim ustanovama za sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite.

Istakao bih da smo jedna od rijetkih zemalja koja je zakonski uredila zaštitu genetičke privatnosti pacijenata u eri eksplozivnog razvoja biomedicinskih tehnologija i zloupotreba koje sa sobom takav razvoj neminovno donose.

doc. dr Miodrag Radunović

10

U okviru normativne djelatnosti izdvojio bih i Zakon o uzimanju i korišćenju bioloških uzoraka. Ovim zakonom propisano je uzimanje, korišćenje, skladištenje, čuvanje, transport i uništavanje bioloških uzoraka ljudskog

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

porijekla, uzetih u medicinske i naučne svrhe, uslovi koje zdravstvene ustanove moraju da ispunjavaju da bi obavljale ove poslove uz zaštitu privatnosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i nepovredivosti fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka.

Doprinos ulaganju u javno zdravlje jeste i rekonstrukcija Instituta za javno zdravlje. Urađena je i rekonstrukcija punktova Doma zdravlja u Podgorici - „Nova” i „Stara Varoš”, a započet je i biće rekonstruisan Dom zdravlja u Bijelom Polju.

Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je ostvarivanje prava pacijenata, kao i jačanje samostalnosti i odgovornosti medicinskih sestara, babica i tehničara, u vezi zdravstvene njege i babinjstva, u skladu sa međunarodnim dokumentima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tim izmjenama željeli smo, između ostalog, da uz bolje i efikasnije pružanje zdravstvene zaštite formiramo i Komisiju za kontrolu kvaliteta, koja vrši kontrolu, monitoring i evaluaciju na svim nivoima zdravstvene zaštite, predlaže direktoru mjere za unapređenje kvaliteta rada u zdravstvenoj ustanovi. Takođe, određeno je i obavljanje dopunskog rada zdravstvenom radniku, koji se dozvoljava isključivo u okviru mreže zdravstvenih ustanova.

Budući da na unapređenju infrastrukturnih kapaciteta nećemo stati, planiramo da u idućoj godini započnemo: izgradnju Zavoda za transfuziju krvi, završimo Interno odjeljenje Opšte bolnice - Nikšić, adaptiramo OB Pljevlja, izgradimo poliklinički centar u Beranama, adaptiramo OB Bijelo Polje, SB Brezovik i SB Risan, adaptiramo KCCG i izgradimo zgradu Agencije za lijekove i medicinska sredstva, opremimo novoizgrađeni objekat Instituta za javno zdravlje.

Ne treba zaboraviti da smo u cilju obezbjeđivanja kvalitetne zdravstvene zaštite pacijenata, donijeli Zakon o pravima pacijenata, koji predstavlja iskorak u ostvarivanju zdravstvene zaštite, budući da su konkretizovana i proširena prava pacijenata i dodata obaveza zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika da zdravstvenu zaštitu pružaju uz poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta i da se svakom pacijentu garantuje jednako pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zdravstvenim stanjem, medicinskim standardima i etičkim principima.

Izgradnjom dvije zgrade u Podgorici na Starom aerodromu i na prostoru bivše Kamionske pijace riješićemo stambena pitanja zaposlenih u zdravstvu za oko 125 porodica. Ovim modelom, gdje je opština ustupila lokaciju i oslobodila plaćanja komunalija u 2010. godini, riješili smo stambena pitanja i za deset porodica u Kolašinu, a u planu je i da se u narednom periodu po ovom sistemu rješavaju ovi problemi i u drugim opštinama.

Elektronska faktura u bolnicama funkcioniše od aprila ove godine, što je preduslov za uvođenje modela DRG plaćanja, u cilju finansijske održivosti sistema, i u krajnjem, obezbjeđivanja više novca za zdravstvenu zaštitu pacijenata.

Ministarstvo zdravlja kao kreator zdravstvene politike i stvaralac ambijenta za njeno sprovođenje, veliku pažnju poklanja i realizaciji infrastrukturnih kapaciteta, čime želimo da doprinesemo ne samo efikasnijoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata već i stvaranju boljeg ambijenta za rad naših zdravstvenih radnika, što potvrđuju brojni projekti realizovani u godini za nama. Kroz brojne donacije u ovoj godini u zdravstvene objekte uloženo je 1.462.015,26 €, kako kroz edukaciju zaposlenih u zdravstvu, nabavku aparata, medicinske opreme, tako i kroz izgradnju novih zdravstvenih objekata.

U narednom periodu, kroz reformu sekundarnog i tercijarnog nivoa, biće uveden i osnovni paket zdravstvenih prava kojim se definiše kao neophodan nivo zdravstvenih usluga koji se, pod jednakim uslovima, pruža svim osiguranicima u Crnoj Gori, a čiji je cilj da doprinese unapređenju sistema zdravstva Crne Gore kroz definisanje osnovnog paketa usluga na oba nivoa zdravstvene zaštite kako bi se racionalizovali troškovi. Osnovni paket usluga sastoji se od liste zdravstvenih usluga koje treba obuhvatiti, odnosno koje treba obezbijediti svim građanima pod istim uslovima. OPU na sekundarnom i tercijarnom nivou definiše sve zdravstvene usluge koje sistem zdravstvene zaštite obezbjeđuje svojim korisnicima.

Imajući u vidu da maligne bolesti predstavljaju globalan problem ne samo zbog njima uzrokovanog morbiditeta i mortaliteta, nego i zbog posljedica na kvalitet života, kako oboljelih, tako i članova njihovih porodica, izgradnjom Klinike za onkologiju, i izgradnjom PET / CT centra, koja predstavlja jednu od najsavremenijih dijagnostičkih metoda za dedukciju i praćenje efekata terapije kod većine malignih oboljenja, doprinijećemo da i ova zdravstvena usluga bude ostvarena u našoj zemlji.

Troškovi po osnovu liječenja naših građana, koji na godišnjem nivou iznose 14.500.000 evra, izgradnjom PET / CT centra, koji se realizuje po modelu javno-privatnog partnerstva, doprinijeće se da se izdvajanja po ovom osnovu smanje.

Radićemo i na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite u svim segmentima, a jedna od bitnih pretpostavki je i izrada i implementacija kliničkih vodiča i protokola.

Primjenom kliničkih vodiča i protokola, koji je u svijetu opšteprihvaćeni pristup, obezbijedićemo primjenu standardizovanih postupaka i procedura u dijagnostici i liječenju pacijenata oboljelih od određenih bolesti. Klinički vodiči i protokoli zasnivaju se na konsenzusu medicinskih saznanja, tako da u njihovom stvaranju i razvijanju učestvuju najveći profesionalni autoriteti iz različitih oblasti medicine, a periodično se revidiraju i inoviraju zbog brzog napretka medicinske nauke i tehnologije.

Uvođenje vodiča i protokola ima višestruke ciljeve jer ljekar dobija određenu sigurnost. Ukoliko ih primijeni,

11

zna da je uradio ono što najbolja ljekarska praksa poznaje.

Sa druge strane, pacijentima se pruža standardan, provjeren i kvalitetan način dijagnostike i liječenja. Ovakvim načinom se smanjuju varijacije u pružanju zdravstvenih usluga i u ishodima liječenja, a istovremeno se doprinosi finansijskoj održivosti zdravstvenog sistema. Planirano je da se vodiči i protokoli usvoje na nacionalnom nivou.

Takođe, naredne godine usvojićemo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda kojim će se uvesti potpuna zabrana upotrebe duvanskih proizvoda na javnim mjestima.

Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju usvojenim krajem 2010. godine na Vladi, između ostalog predviđeno je uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, kao oblika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje ima za cilj da se osim doprinosa, koji su izvorna sredstva finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja, pridobiju i „privatna” sredstva neposredno od osiguranih lica. Dopunsko zdravstveno osiguranje kod ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbjeđuje pokriće troškova usluga iznad iznosa koji ide na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, do punog iznosa cijene tih usluga. Uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja u samom sistemu zdravstvenog osiguranja ima prednosti: u prvom redu, pored uvođenja dopunskog osiguranja za korišćenje određenih usluga iz paketa usluga obaveznog osiguranja, što predstavlja vid učešća sredstava građana. Dopunsko plaćanje edukuje osigurana lica da se moraju odgovorno odnositi prema svom zdravlju i da moraju i sami nešto da doprinesu za svoje zdravlje odnosno liječenje; dopunsko plaćanje može da se osigura, čime se osiguranik rješava brige o obavezi doplaćivanja, pogotovu visokih iznosa (skupe operacije i slično), kod nepromijenjenih stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, zdravstvena politika i Fond imaju mogućnost uvođenja novih ljekova i postupaka dijagnostike u skladu sa razvojem nauke i medicine, stabilnog i održivog sistema finansiranja bez gubitaka, što je uslov za pristupanje u evropske integracije; dopunsko plaćanje daje i dodatnu mogućnost približavanja evropskim trendovima, i uravnoteženost plaćanja iz javnih i privatnih sredstava u finansiranju zdravstvene zaštite u zemlji. To omogućava, sa jedne strane, pristup zdravstvenim uslugama svim stanovnicima, a sa druge strane, uvodi dodatni udio pojedinca u finansiranje zdravstvene zaštite.

UŠTEDA KROZ ENERGETSKU EFIKASNOST Projekat „Energetska efikasnost u Crnoj Gori” u narednoj godini biće implementiran u šest bolnica, čime želimo prije svega smanjiti troškove potrošnje energenata i poboljšati uslove rada medicinskog i administrativnog osoblja i boravka pacijenata. Želimo kroz naše objekte pokazati da je opravdanost ovakvih projekata više nego očigledna. Dovoljno je samo uzeti podatak da je ukupna potrošnja energije na godišnjem nivou za pet bolnica

12

(izuzev Kliničkog centra Podgorice) na kojima će se primijeniti mjere energetske efikasnosti: 11.783.534,00 kWh, a da se predloženim setom mjera unapređenja energetske efikasnosti ostvaruju vrijednosti planirane uštede od 6.773.354,00 kWh godišnje. To znači da godišnje imamo smanjenje troškova u iznosu od 274.983,00 evra. Novac od ušteda može se planirati za druge aktivnosti. Implementacija ovog projekta započeta je prvo u OB Berane, a radiće se i u Opštoj bolnici i Domu zdravlja - Pljevlja, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić” - Brezovik, Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković” - Risan, Opštoj bolnici - Bijelo Polje i Kliničkom centru Crne Gore.

RIJEŠIĆEMO ODLAGANJE MEDICINSKOG OTPADA Problem tretiranja medicinskog otpada u Crnoj Gori riješićemo naredne godine. Ministarstvo zdravlja je, u skladu sa Planom upravljanja otpadom 2008–2012. godine, izradilo Nacionalnu strategiju o upravljanju medicinskim otpadom a svrha ovog dokumenta je da na opštim načelima EU u upravljanju otpadom, uspostavi realan okvir za smanjenje količine medicinskog otpada i za njegovo upravljanje na zdravstveno bezbjedan i ekološki prihvatljiv način, primjeren nacionalnoj ekonomskoj situaciji i stepenu razvoja zdravstvene zaštite. U ukupnoj količini proizvedenog medicinskog otpada, prosječno oko 25% čini opasni otpad, a ostalo je komunalni, s tim što 80% opasnog medicinskog otpada čini infektivni koji može sadržati mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja ljudi i životinja, a čine ga kulture i pribor iz mikrobioloških laboratorija, oprema, materijal i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju i ostalim izlučevinama infektivnih bolesnika, otpad od dijalize, infuzije, transfuzije, otpad iz obdukcije, te iz svih ostalih zahvata na pacijentima. Preostalih 20% čini ostali opasni otpad. U cilju rješavanja problema upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori Ministarstvo zdravlja je pripremilo Koncesioni elaborat za upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori koji je prošao javnu raspravu i usvojen je na Vladi. Izabrani investitor biće u obavezi da nakon razvrstavanja medicinskog otpada na mjestu nastanka sakupi i obradi sav opasni medicinski otpad nastao u zdravstvenim ustanovama, obezbijedi da je oprema i tehnologija koja je eksploataciji bez štetnih ekoloških efekata, da obezbjeđuje 100% sterilizaciju medicinskog otpada, da je u mogućnosti da obezbijedi redukciju težine minimum 30%, da finalna materija bude suva, bez mirisa i neprepoznatljivog oblika, da kapacitet opreme koji obrađuje otpad bude dovoljan da teritorijalno obradi sav otpad iz JZU na godišnjem nivou, sa mogućnošću rasta do 30 %, sa optimalnim (minimalnim) brojem ciklusa obrade. Ovo potvrđuje da ćemo imati kvalitetno rješenje problema upravljanja medicinskim otpadom koje će biti u skladu sa standardima EU, jer je ponuđač imao obavezu da, u prethodnom periodu, ima najmanje pet instalacija svoje opreme u zemljama EU.

Povodom obilježavanja 10 godina postojanja Centra za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore i 17 godina kliničke genetike u ovom centru, 10. decembra 2010, u Amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici, upriličen je referentni naučni skup tokom kojeg je organizovan Simpozijum „Medicinska genetika i imunologija u kliničkoj praksi”.

DVA ZNAČAJNA J U B I L E JA Evociranje uspomena i prikazivanje ostvarenih rezultata vezanih za konstituisanje Centra za medicinsku genetiku i imunologiju u Podgorici bile su karakteristike svečanog dijela manifestacije priređene povodom obilježavanja desetogodišnjice rada ove institucije. Akademik prof. dr Goran Nikolić, dr Srđan Brkić, prim. dr sci. med.

Olivera Miljanović, prof. dr Danilo Vojvodić i prof. dr Zvonko Magić, tim saradnika i eminentnih stručnjaka ovih oblasti, predstavili su hronologiju osnivanja Centra, rezultate i razvojne planove, te specifičnosti rada ovog zdravstvenog centra tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Skup je, u ime Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, pozdravio predsjednik te ustanove dr Kenan Hrapović.

Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, doc. dr Miodrag Radunović, svečano je proglasio početak održavanja naučnog simpozijuma.

Centar za medicinsku genetiku funkcioniše u sklopu Kliničkog centra Crne Gore i objedinjuje rad dvaju odjeljenja: Odjeljenja za medicinsku genetiku i Odjeljenja za imunologiju. Kako je navela prim. dr Olivera Miljanović, rad tih dviju jedinica objedinjen je zajedničkim fokusom istraživanja subcelularnog molekularnog nivoa funkcionisanja našeg organizma i poremećaja koji u njemu nastaju.

Pravovremeno laboratorijsko otkrivanje postojanja hromozomskih aberacija koje ukazuju na mogućnost začeća ili rođenja osobe ozbiljno poremećenog zdravlja predstavlja jedan od najčešćih zadataka koji se postavljaju pred kliničare Centra.

Statistički podaci na koje je ukazala dr Miljanović ukazuju na djelotvornost angažovanja jedne ovakve institucije. Riječ je o postojanju 0.6% ukupnog broja novorođenčadi koja se rađaju sa hromozomskom bolešću, 3-5% trudnoća koje nose rizik ove vrste, 2-3% novorođenčadi sa kongenitalnim anomalijama, te 6% djece starosti do jedne godine koja imaju ovakav

zdravstveni problem. 15.000 klinički obrađenih slučajeva, 3.300 parova zainteresovanih za dobijanje zdravog potomstva i skoro 5.000 trudnica koje su uključene u program genetskog savjetovanja, pokazatelji su frekventnosti rada u Centru za vrijeme od njegovog osnivanja. Posebno se ističe podatak o uspjehu u snižavanju incidence Daunovog sindroma kod novorođenčadi u Crnoj Gori, koja je sa početnih 1:530 snižena na 1:1280. Kao posebnu vrijednost rada u Cenru prof. dr Danilo Vojvodić prepoznao je broj specifičnih usluga po pacijentu koji se u ovom trenutku nalazi na zavidnom nivou od 1.2 usluge po osobi. Ubrzano kompletiranje medicinske usluge na državnom nivou i smanjenje troškova usluga, predstavljaju, po njegovoj ocjeni, ne manje značajan parametar uspješnog rada. Efekte ovakvog rada afirmativno je vrednovao i dr Kenan Hrapović, koji je izrazio spremnost za podršku ovakvim projektima i ubuduće.

Edukacija studentskog kadra i učešće u regulaciji zakonske normative koja se odnosi na ovu oblast predstavlja sekundarnu ali ne manje značajnu funkciju Centra. Uz isticanje značaja angažovanja ovakvih institucija u zdravstvenom sistemu, te analizu rezultata rada Centra, ministar zdravlja doc. dr Radunović, istakao je značaj učešća kadrovske službe ove ustanove u ustanovljenju Zakona o uzimanju i korišćenju bioloških uzoraka i Zakona o zaštiti genetskih podataka.

- Mi smo spremni i mislim da zajednički možemo ući u jednu novu vizuru u kojoj bi jedan Institut za biomedicinu Kliničkog centra, koji bi objedinjavao četiri osnovna stuba: medicinske genetike, kliničke imunologije, centra za kliničku farmakologiju i centra za matične ćelije, mogao da obezbijedi sve naše dalje razvojne projekte, između ostalog transplantacijske medicine i medicine matične ćelije - obrazložila je tokom svog obraćanja prim. dr Miljanović.

13

Postignuća i mogućnosti medicinske genetike i imunologije u kliničkoj praksi Dijagnostika autoimunskih bolesti, njen značaj, interpretacija dobijenih podataka, dileme i primjena, bili su tema izlaganja dr Tamare Jovićević, stručnjaka Kliničkog centra Crne Gore. Dajući opis aspekata detekcije autoantitijela i mehanizama njihovog učešća u organskim procesima, te podsjećajući na klasifikacione grupe ovih antitijela i svojstva procesa autotolerancije, dr Jovićević je detaljno opisala metodologiju rada u Centru za imunologiju: metodu indirektne imunoflorescencije i enzim-imunotest.

Iako nesavršeni, kao uostalom i sve ostale imunološke dijagnostičke metode, ovi testovi pokazuju visoku senzitivnost a pokazuju se i kao značajni prediktori nastanka bolesti.

Prof. dr Danilo Vojvodić, stručnjak Vojnomedicinske akademije Beograda, ukazao je na naučna saznanja vezana za tumačenje enigmatskog procesa eliminacije tumorskih ćelija posredstvom imunog sistema organizma i proces multimorfnog prikrivanja osobina tumorske ćelije koja stalno usavršava svoje sposobnosti prikrivanja promjena i na taj način prevazilazi djelovanje imunosistema. Proces svakodnevne produkcije tumorskih ćelija jedna je od odlika funkcionisanja ljudskog organizma. Da bi se obezbijedilo normalno funkcionisanje organizma, imunosistem prepoznaje promjene koje nastaju na membrani ćelije koja je promijenila funkciju i uništava ih pravovremenom reakcijom. Problem nastanka tumorskih bolesti javlja se u trenutku kada tumorska ćelija uspješno prikrije svojstva promjene statusa i dostigne autonomni i razarajući efekat. Tada imunološki sistem više nije u mogućnosti da odreaguje u smislu odbrane organizma.

Tumorska ćelija manipuliše imunskim odgovorom na razne načine, a savremena medicinska nauka nema terapijski odgovor za uspješnu terapiju tog poremećaja. Objašnjavajući da se svi napori nalaze u sferi kombinovanja aktivne i pasivne imunoterapije, dr Vojvodić je prezentovao i princip funkcionisanja metode koja je tek od početka decembra 2010. našla svoje mjesto u terapijskom procesu pacijenata

oboljelih od melanoma koji se liječe na Institutu za dermatovenerologiju u Beču. Riječ je o davanju antigen prezentujućih ćelija napunjenih peptidima tumora u kombinaciji sa limfocitima ili antigenima koji su u stanju da inhibiraju određene tumorske procese.

Iskustvo u utvrđivanju hromozomskih aberacija tokom desetogodišnjeg rada u Centru za genetiku u Podgorici predstavila je dipl. biolog Slađana Teofilova.

Podsjetivši na osnovne karakteristike hromozoma, hromozomskih aberacija, kariotipova osobe muškog i ženskog pola, dipl. biolog Teofilova je ponudila rezultate rada se pacijentima koji su imali problem infertiliteta (432 pacijenta od kojih 31 sa utvrđenom aberacijom), pacijentkinjama koje su gubile 2, 3, 4 do 7 trudnoća (648 pacijentkinja kod kojih je potvrđeno 25 slučajeva aberacije), parova sa utvrđenim porodičnim rizikom za razvoj aberacija (821 slučaj od ukupno 170), kao i jedan broj slučajno utvrđenih aberacija kod pacijentkinja starijih od 35 godina.

Specijalistkinja pedijatrije i kliničke genetike, prim. dr sci. med. Olivera Miljanović, tokom prve sesije seminara govorila je o indikacijama za dijagnostiku nasljednih rizika i bolesti u rizičnim populacionim grupama. Djeca za koju postoji izražena sumnja na nastanak određenih monogenetskih bolesti, sa kongenitalnim anomalijama, dismorfijom, mentalno retardirana djeca, trudnice starije od 35 godina, osobe kod kojih je dijagnostikovana primarna i sekundarna amenoreja, osobe muškog pola sa infantilnim genitalijama, kao i osobe niskog rasta, predstavljaju posebne populacione grupe predisponirane za vršenje protokolarno utvrđenih genetskih ispitivanja i obavljanja konsultacija sa stručnim licem.

Sve aktuelnija metodologija Upoznavanje sa rezultatima rada referentnih genetsko-imunoloških centara zemalja okruženja bio je jedan od ciljeva održavanja predavanja u okviru druge sesione cjeline Seminara. Prof. dr Zvonko Magić, stručnjak Vojnomedicinske akademije iz Beograda, ukazao je na iskustvo translacije dostignuća iz genetske laboratorije u kliničkoj praksi. Iskustvo koje se pokazuje kao efektivno u identifikovanju pacijenata sa trombofilijom u SAD-u, moglo bi, kako tvrdi dr Magić, biti lako primjenljivo i u Srbiji i Crnoj Gori. Rad sa biočipovima, kao i terapija bolesnika koji pate od sepse predstavljaju dio svakodnevne rutine genske terapije koja se trenutno primjenjuje u liječenju pacijenata u ekonomski najrazvijenijim zemljama.

Parametre koji uslovljavaju nasljednost karcinoma dojke i karcinoma jajnika, u poređenju sa utvrđivanjem BRCA genske uslovljenosti obolijevanja, objasnila je dr Mirjana Branković, stručnjak Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije. Iako,

14

prema nasljednosti, bolesti koje se ne javljaju sa prevelikom učestalošću, 5-10% slučajeva kada je u pitanju karcinom dojke i do 10% kada je u pitanju karcinom jajnika, postoje faktori rizika koji u kombinaciji sa nasljednošću mogu značajno da povećaju rizik od obolijevanja. Proces „nakupljanja karcinoma” u porodici, posebno populaciono porijeklo (Aškenazi), proces razvoja multiplih tumora, s jedne, i genske predisponiranosti postojanjem BRCA-1 ili BRCA-2 mutacija, s druge strane, značajno usložnjavaju problem. Postojanje označene genske mutacije utvrđuje se DNK sekventiranjem iz uzoraka periferne krvi i predstavlja praksu na čije je rezultate Institut u Beogradu veoma ponosan. Posebno treba imati u vidu ustanovljenje Banke genomske DNK i proces detekcije BRCA mutacija od kojih su neke prvi put dijagnostikovane u ovom centru.

Doprinos osvjetljavanju prirode multifaktorijalnih bolesti (infekcija, kongenitalnih anomalija ili sl.) dala je prim. dr sci. med. Olivera Miljanović. Govoreći o svijetu od više od 10 miliona genetskih polimorfizama, karakteristikama SNP genskih jedinica, njihovoj raznolikosti u posebnim populacijama i efektu djelovanja na pojedine strukture u okviru organizma, dr Miljanović je otvorila široko polje pitanja vezanih za oblast polimorfizama.

Istraživanje kojim je nedvosmisleno utvrđeno da sklonost ka razvijanju otitis medije kod djece može da predstavlja nasljednu karakteristiku pokazuje u kojoj mjeri mogu da budu značajna istraživanja sprovođena na ovom nivou.

Studija je pokazala postojanje genske predisponiranosti za

A. Radanović

T

H I T

trainingpants

razvoj ove bolesti kod djece u crrnogorskoj populaciji kod koje je potvrđeno odsustvo „wild tipe” genotipa za interleukin 10 na poziciji – 1082 GG protektivnog antigena.

Spektar brojnih mogućnosti liječenja koje je danas moguće sprovesti primjenom tehnologije nanomedicine opisao je dr Srđan Brkić, predstavnik „DiaFarme” iz Beograda. Ne podržavajući ideju da je riječ o revolucionarnoj tehnologiji medicine, dr Brkić je ustvrdio da se radi o evolutivnoj metodologiji liječenja. Precizna primjena u dijagnostici, terapiji, pasivnoj implantaciji, programiranju kultivacije tkiva, dezinficijensima, identifikaciji, uz posredstvo jona srebra, ova tehnologija se postaje visoko rangirana u savremenoj svjetskoj medicini u kojoj se kao značajan princip postavlja konstatacija da ulazimo u sferu ograničenu samo maštom istraživača.

- Osnovni „take home message” iz ovog našeg druženja je upravo to da ste uspjeli da pronađete jednu divnu mjeru da genetika i imunologija ne budu same sebi cilj, nego da budu inkorporisane u ono što kliniku interesuje, da budu inkorporisane u liječenje tumora, u liječenje otitisa… Znači, jedan nov pristup koji je sigurno pristup budućnosti - ocijenio je u završnoj riječi akademik Goran Nikolić. 10 godina rada obilježenog postojanjem značajnih rezultata zaista ukazuju na neophodnost njegovog pravednog vrednovanja i ulaganja napora cijele društvene zajednice u ostarivanje ciljeva budućeg rada.

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb - Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me; www.bambinomio.com

Pacijent je uvijek u pravu, on je „Njegovo Veličanstvo”. Dok god ljekar ne shvati suštinu problema svog pacijenta, dok on ne pređe na njegovu stranu, dok on ne provede makar malo vremena u njegovoj koži - ne može dokučiti suštinu njegovog problema. A ako ljekar nije shvatio suštinu problema - nije postavljena pravilna dijagnoza. A bez prave dijagnoze nema uspješnog liječenja.

Svaki pacijent je jedinstveni primjer u univerzumu Intervju: brig. gen. dr. sc. med. Veljko Todorović, toksikolog Vrstan etičar medicinsko-zdravstvenog pristupa pacijentu, stručnjak interne medicine i toksikologije Vojnomedicinske akademije u Beogradu koji je ostvario zapažene rezultate na polju nauke, nesebični edukator, brigadni general, dr sc. med. Veljko Todorović jedan je od osnivača Balkanskog udruženja toksikologa i predsjednik Toksikološke službe Srpskog ljekarskog društva. Pozivajući se na lično iskustvo, njegovi nekadašnji pacijenti i poznanici tvrde da je riječ o ljekaru čiji se odnos prema pacijentu odlikuje bezuslovnom humanošću.

Budući da ste angažovani kao internista-toksikolog, ljekar sa višedecenijskim radnim angažmanom u eminentnim zdravstvenim institucijama nekad nam zajedničke države, pedagog, urednik dvaju stručnih časopisa i predsjednik nekoliko udruženja koja zastupaju program ekvivalentan Vašem stručnom opredjeljenju, možete li nam reći na koji način koordinirate sve ove aktivnosti?

U određenom periodu života, a to su u većini slučajeva zrele godine, ljekar u potpunosti ovlada tajnama svog posla. A naš posao je u isto vrijeme i struka i nauka i zanat i vještina i umjetnost. Kada se to postigne - stvorili su se uslovi da može da se posveti ne samo struci u najužem smislu, nego i širem angažmanu. Najprimjerenije je da to bude u nešto široj dimenziji svoje osnovne djelatnosti, na višem nivou ili u društvenim aktivnostima kada može sebe da stavi i u funkciju profesije, svojih kolega, a ne samo pacijenata. Iako zahtijeva veliki angažman, to može da se harmonično uskladi, pogotovo ako imate privilegiju da te aktivnosti radite u timu vrhunskih profesionalaca. Ja sam tokom čitave karijere bio u prilici da radim sa vrhunskim ljekarima i menadžerima, da od njih dosta naučim, a bio sam nesebičan da svoje znanje i iskustvo podijelim sa drugima. Zato nije bilo teško u isto vrijeme obavljati dužnost načelnika jedine klinike u državi koja se bavi liječenjem akutnih trovanja odraslih osoba, biti predsjednik strukovne Sekcije za toksikologiju Srpskog ljekarskog

16

brigadni general, dr sc. med. Veljko Todorović društva, biti član uređivačkog odbora u dva nacionalna časopisa, aktivno liječiti bolesne ljude, publikovati stručne radove, učestvovati u nastavi.

U svjedočanstvima pacijenata i poznanika slovite za osobu koja se odlikuje istinskom predusretljivošću, a prije svega bezuslovnom humanošću. Kakav, po Vašem mišljenju, treba da bude odnos ljekar-pacijent?

To treba da je izrazito obostrano poštovanje, uz izraženu svijest i ljekara i pacijenta da je to veoma osjetljiv odnos. Osjetljiv je jer je to interaktivni odnos dva subjekta, dvije osobe, od kojih jedna traži pomoć, često zbog rješavanja životno važnog problema, a druga osoba je u obavezi da učestvuje u rješavanju tog problema, a najčešće je u prilici da taj problem riješi veoma uspješno. Te naizgled u startu nejednake pozicije, ukoliko se nepravilno

protumače od jedne ili od druge strane, mogu da se izrode u nezdrav odnos neravnopravnosti i zavisnosti. Tu je veoma velika odgovornost ljekara, jer on „vodi” i posao ljekarapraktičara, on je taj koji diktira nivo etičnosti u odnosima, on je taj koji je u prilici da više ulaže sebe u tom procesu.

Ukoliko se taj ljudski, poslovni i moralni odnos i u najmanjoj mjeri poremeti, moralni, poslovni i ljudski odnosi između te dvije osobe u startu ne postave pravilno i ukoliko se ne održavaju, nastaju ozbiljni problemi. Veoma je važno da je ljekar svjestan činjenice da je on servis građaninu, svom pacijentu, da on postoji zbog tog pacijenta. Pacijent je uvijek u pravu, on je „Njegovo Veličanstvo”. Dok god ljekar ne shvati suštinu problema svog pacijenta, dok on ne pređe na njegovu stranu, dok on ne provede makar malo vremena u njegovoj koži - ne može dokučiti suštinu njegovog problema. A ako ljekar nije shvatio suštinu problema - nije postavljena pravilna dijagnoza. A bez prave dijagnoze nema uspješnog liječenja.

U kojoj mjeri je takav odnos zastupljen u svakodnevnoj medicinskoj praksi?

Korektan i etičan odnos između ljekara i pacijenta postoji u velikoj većini slučajeva. Da je drugačije, došlo bi do urušavanja cijelog sistema, do ozbiljnih praktičnih problema u liječenju. I čitavo društvo bi bilo u stvari jedan težak, infaustan bolesnik. Nažalost, jedan broj ljekara prekrši dobre poslovne i etičke principe, iznevjeri Hipokratovu zakletvu, koja je najstariji moralni poslovni kodeks, koji se u skoro nepromijenjenoj formi održava više od 2.400 godina.

Da li ljekari današnjice imaju dovoljno mogućnosti za stvaranje jednog, sada utopijskog, ali ostvarivog, izmijenjenog pristupa svojim pacijentima koji bi prije svega bio usmjeren na tretman pacijenta kao posebne i neponovljive ličnosti?

To je jedini ispravan pristup: svaki pacijent je individua za sebe, jedinstven, neponovljiv. Uzrok tome je, između ostalog, i to što je svaka individua sklop različitih somatskih, mentalnih i socijalnih elemenata. Ti elementi su iznijansirani, različiti kod svakog pojedinca. Poremećaj jednog ili više tih elemenata izaziva nezdravo stanje ili bolest kod čoveka. Zato se ista bolest ne ispolji uvijek na isti način kod različitih ljudi. I zato je jedan od postulata u medicini: „Liječi se bolestan čovjek a ne bolest”. Zbog toga se ne pristupa shematski, stereotipski, stoga se svakom pacijentu pristupa kao da je on originalni, jedinstveni primjer u univerzumu. Takav pristup treba njegovati kod studenata medicine, mladih ljekara i svih zdravstvenih radnika. Medicinska etika je veoma važan predmet u oblikovanju svakog zdravstvenog radnika!

Svjedoci smo da su na globalnom planu aktuelne tendencije koje nimalo ohrabrujuće ne djeluju na stanje javnog zdravlja opšte populacije. Šta se izdvaja kao prijetnja u oblasti toksikologije?

U oblasti toksikologije postoje dva ozbiljna problema. Jedan je porast broja akutnih trovanja različitim hemikalijama (industrijskim otrovima, pesticidima, gasovima, opojnim drogama, otrovnim biljkama, ali i lijekovima - ako se namjerno ili slučajno uzimaju u dozama koje su znatno veće od preporučenih). To ima za posljedicu naglo i ozbiljno oštećenje zdravlja koje može da ugrozi i sam život.

Zbog akutnih trovanja u svijetu godišnje umire više od pola miliona ljudi. Drugi problem su posljedice koje nastaju zbog permanentnog zagađenja životne i radne sredine, hrane i vode, zbog čega je skoro cjelokupna populacija na Zemlji izložena štetnom dejstvu malih doza otrova; ti otrovi mogu da se kumuliraju, da polako oštećuju genski materijal, da djeluju štetno na plod kod majke, da oštećuju reprodukciju; te posljedice su fatalnije nego posljedice djelovanja otrova u akutnim trovanjima. Zbog toga se mora voditi aktivna koordinisana zaštita životne sredine u čitavom svijetu, da se ne bi desilo da zbog neodgovornog odnosa prema prirodi i živom svijetu ugrozimo sveukupnu civilizaciju. Šta, po Vašem mišljenju, predstavlja trenutno najizraženiju prijetnju javnom zdravlju opšte populacije?

Hronične nezarazne bolesti su ozbiljan problem: hronični stres, kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, šećerna bolest, arterijska hipertenzija, gojaznost, bolesti zavisnosti zbog zloupotrebe alkohola, duvana i psihoaktivnih supstanci.

Koji su najprisutniji problemi pacijenata Klinike za toksikologiju Vojnomedicinske akademije u Beogradu?

U Klinici za toksikologiju Vojnomedicinske akademije u Beogradu se liječe najteža akutna trovanja različitim otrovima. U Klinici se godišnje liječi oko 5.000 bolesnika, od toga u hospitalnim uslovima oko 1.500 najtežih trovanja. Namjerna trovanja lijekovima su zastupljena u oko 60% pacijenata, od toga su najčešća trovanja psihosedativima iz grupe benzodijazepina). Dalje, po učestalosti su zastupljena trovanja pesticidima, sredstvima koja se koriste u domaćinstvu (sredstva za čišćenje u vidu jakih baza ili kisjelina), alkoholom, sredstvima zloupotrebe (drogama), otrovnim biljkama, štetnim gasovima, industrijskim otrovima itd. Mnoga trovanja izazivaju istovremeno oštećenja više različitih organa i organskih sistema u organizmu, često dovode do vitalne ugroženosti pacijenata, a 1-2% akutnih trovanja se, i pored primjene najsavremenijih mjera liječenja, završi smrtnim ishodom. U prevenciji akutnih trovanja je veoma važna edukacija stanovništva o štetnosti različitih hemikalija, opreznom rukovanju i njihovoj pravilnoj primjeni. Veoma je važan i vaspitni rad sa mladima u porodici i školi i isticanje štetnosti alkohola, pušenja i različitih droga.

A. Radanović

17

Ajkule spadaju u najotpornije žive vrste organizama. Imune su na skoro sve poznate vrste bolesti.

Bebe se rađaju bez čašica u koljenima. One se formiraju tek u periodu od drugog do šestog mjeseca bebinog života.

Dužina rastojanja od ručnog zgloba do lakta jednaka je dužini čovječijeg stopala.

Noženje slušalica prilikom rada na računaru, slušanja radijskog programa i sl.

Enormno povećava koncentraciju bakterija u uhu. Postoje tvrdnje da se za samo 1 čas takvog ponašanja broj bakterija u uhu povećava čak 700 puta.

Donja vilica je najtvrđa kost u čovjekovom tijelu.

18

Prva ikada napisana enciklopedija imala je za temu opisivanje prirode.

Djelo pod nazivom „Istorija prirode” priredio je Rimljanin Plinije Stariji, u prvom vijeku naše ere.

Do 1536. godine izdata je 43 puta.

Iako je spoljašnjost kosti čvrsta, unutrašnjost je veoma laka i mekana. Otprilike 75% kosti čini voda.

Najveći broj djece koju je rodila jedna žena bio je 69. Ponosna majka bila je jedna Ruskinja.

Zbog povećanog izlaganja dejstvu ultraljubičastih zraka, što je posljedica globalnih klimatskih promjena, povećava se rizik od razvoja sljepila kod ljudi današnjice.

Svinje ne mogu da se znoje.

Obojena fleka na kravinoj koži unikatna je kao i otisak prsta. Ne postoje dvije krave sa istim oblikom fleke.

Svaki put kada poližete poštansku markicu u organizam unosite deseti dio kalorije.

Omiljena hrana džinovskog afričkog cvrčka veoma je neobičnog ukusa. U pitanju je ljudska kosa.

Pasivno pušenje godišnje ubije 600.000 ljudi u svijetu.

19

Intervju: prim. dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore

Vrednovanje rada i stručnosti Pitanja valorizacije ljekarskog rada, unapređivanja uslova rada i licenciranja samo su neke od nadležnosti Ljekarske komore. Razgovor sa prim. dr Đokom Jočićem, predsjednikom tog udruženja u Crnoj Gori, pokušaj je da osvijetlimo neke od tih važnih aspekata ljekarske struke u Crnoj Gori, ali i da na izvjestan način napravimo paralelu sa stanjem u toj oblasti u svijetu.

U kojoj mjeri se ostvaruje unapređivanje uslova za obavljanje profesije doktora medicine i doktora stomatologije, kao jedan od prioritetnih ciljeva Ljekarske komore Crne Gore, u uslovima ekonomske recesije koja se još osjeća, kako u svijetu, tako i kod nas?

Posebna pažnja kod nas posvećena je unapređenju uslova za obavljanje poslova pro-

fesije. Čak i u najtežim vremenima, kad smo bili pod sankcijama međunarodne zajednice, napravljeni su vidni iskoraci u izgradnji, rekonstrukciji i opremanju novih dijagnostičkih i terapijskih sadržaja kod nas, posebno u Kliničkom centru u Podgorici, krovnoj zdravstvenoj instituciji Crne Gore. U kasnijim vremenima, uključujući i vrijeme recesije, taj napredak je u vidnoj ekspanziji u svim našim zdravstvenim ustanovama.

Praktično svakodnevno smo u prilici da se upoznamo, i preko sredstava informisanja, o otvaranju nekog novog sadržaja, puštanja u rad nekog savremenog aparata, nove dijagnostičke ili terapijske metode i slično. Ističemo da se i programu stručnog usavršavanja u kontinuitetu poklanja posebna pažnja. Dokaz toga je veliki broj mladih specijalista, užih specijalista i doktora sa naučnim zvanjima, posebno nakon formiranja Medicinskog fakulteta u Podgorici. To je dokaz da Država ima puno razumijevanje za potrebe zdravstva, a s druge strane, opredjeljenje da se u Crnoj Gori stvori kvalitetna stručna i naučna baza, što je interes profesije, naših građana i zdravstvene službe u cjelini.

Kakve su praktične mogućnosti Komore na planu podizanja kvaliteta stručnog rada članova udruženja u tekućem periodu?

prim. dr Đoko Jočić 20

Ovom pitanju Komora posvećuje posebnu pažnju. Na planu podizanja kvaliteta stručnog rada posebno je angažovana Komisija za stručni rad i Komisija za kontinuiranu edukaciju. Kontinuirana edukacija, uz praćenje savremenih medicinskih dostignuća, uz obavezu da ih primjenjuju u praksi, imperativ je za svakog doktora člana Komore. Svjesni smo činjenice da svakom doktoru nije dostupna najsavremenija stručna literatura i mogućnost prisustva stručnim skupovima u zemlji, posebno inostranstvu. Iz navedenih razloga, program kontinuirane edukacije Komora stavlja u prioritet. U tom cilju Komisija za kontinuiranu edukaciju u okviru svog

programa rada organizuje edukativne skupove u saradnji sa specijalističkim udruženjima, farmaceutskim kompanijama i drugim zdravstvenim institucijama. Na ovim skupovima se prezentira aktuelna problematika sa predavačima po pozivu, afirmisanim stručnjacima iz Crne Gore i inostranstva. Shodno Pravilniku o kontinuiranoj edukaciji i vrednovanju svih vidova stručnog usavršavanja, Komisija za kontinuiranu edukaciju adekvatno bodovno vrednuje sve ove skupove, stvarajući uslove doktorima da dobiju licencu iz prakse i da produže njenu važnost nakon sedam godina. Za posljednje tri godine Komora je organizovala ukupno 260 ovakvih skupova, a svi ovi skupovi bili su maksimalno posjećeni. Naše periodično glasilo „Bilten” u stalnoj rubrici „Novosti u medicini” objavljuje radove sa aktuelnom problematikom uljučujući savremene standarde u dijagnostici i terapiji kojih su doktori dužni da se pridržavju.

Obzirom da se Bilten dostavlja pojedinačno svakom doktoru, članu Ljekarske komore, to je i ovo jedna od mogućnosti da se doktori upoznaju sa novinama u medicini.

Možete li objasniti kakav je Vaš odnos prema dvijema bitnim kategorijama ljekarske usluge: kvantitetu i kvalitetu? U kojoj mjeri se medicinska praksa može pohvaliti istovremenim optimalnim zadovoljenjem obje navedene kategorije kod nas i u najrazvijenijim društvima?

Kada je u pitanju kvantitet, možemo reći da je najveći broj doktora u Crnoj Gori maksimalno opterećen i da je obim poslova daleko iznad predviđenih normativa. Od doktora se zahtijeva da pacijenti što manje čekaju na preglede, razne dijagnostičke i terapijske procedure i prijeme na bolničko liječenje. Idealno bi bilo kad bi to moglo biti ostvarljivo. I u zemljama daleko bogatijim i sa daleko razvijenijom i organizovanijom zdravstvenom službom to nije izvodljivo. Svuda u svijetu se čeka na ove usluge po više mjeseci i duže, s tim što hitne intervencije imaju prednost. Ovo iz razloga što je naš posao težak i izuzetno odgovoran i što zahtijeva adekvatne uslove za rad i optimalni broj pacijenata. Za pacijenta se mora rezervisati vrijeme u skladu sa standardima i normativima pa je shodno tome neophodno ograničiti broj pregleda i drugih intervencija. U protivnom, to ide na uštrb kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga, što prije svega nije interes pacijenata i što povećava rizik od mogućih grešaka doktora.

Nažalost, sva normativna akta ističu isključivo samo kvantitet i na osnovu broja usluga kreiraju se programi rada. Očigledno da se kvalitetu ne poklanja pažnja, što je po mom mišljenju za današnje vrijeme neprihvatljivo. Da bi

mogli govoriti o kvalitetu zdravstvenih usluga prije svega moraju se uraditi standardi usluga i protokoli. Standardi su već ranije urađeni za primarni nivo zdravstvene zaštite i već se ukazuje potreba za neke korekcije. Za sekundarni i tercijarni nivo to kod nas još uvijek nije urađeno, a bez utvrđenih standarda ne može se govoriti ni o normativima zdravstvenih usluga. Takođe, neophodno je uraditi protokole u dijagnostici i terapiji kako bi se zdravstvene usluge pružale po savremenim standardima i utvrđenim protokolima. Kvantitet - broj pruženih usluga neophodno je vrednovati, a po meni je od ključnog značaja kvalitet i on zavređuje da bude posebno vrednovan i adekvatno normativnim aktima valorizovan.

Obzirom da je nadležno Ministarstvo zdravlja nedavno ustanovilo posebni resor zadužen za kvalitet u zdravstu, to očekujemo da će se ovom pitanju pokloniti posebna pažnja, a Ljekarska komora će u okviru svojih programskih opredjeljenja dati posebni doprinos konačnom definisanju ovog, po nama, značajnog pitanja od interesa za medicinsku struku i nauku i Zdravstvenu službu u cjelini.

Kakve su mogućnosti adekvatne valorizacije rada ljekara ?

Komora se zalaže da se adekvatno valorizuje rad, struka i nauka i da se odvoji rad od nerada i stručnost od prosječnosti. U tom cilju, zalažemo se da se licenca iz prakse koja se dobija nakon stečenih ekspertskih znanja adekvatno valorizuje. Ovo iz razloga što je ona dokaz praćenja savremenih medicinskih dostignuća, samim tim i garant pacijentima da brigu o zdravlju prepuštaju provjerenim stručnjacima. Licenca iz prakse kao dokaz stručnosti i garant kvaliteta rada treba da bude adekvatno valorizovana, što je predviđeno našim novim normativnim aktima.

Ona treba da opredijeli posebno mjesto ovim doktorima u stručno-rukovodnim, ekspertskim i edukativnim timovima i da bude na startu adekvatno valorizovana, a što treba ugraditi i u normativna akta zdravstvnih ustanova. Ukoliko doktor ne produži važnost licence iz prakse, ona nakon sedam godina gubi benefite po osnovu iste i do produžetka važnosti licence iz prakse radi pod kontrolom licenciranih doktora. Ovo je samo jedan od načina vrednovanja kvaliteta rada.

Uvođenjem adekvatnog informativnog sistema u zdravstvenim ustanovama pruža se mogućnost da se sve usluge pojedinačno registruju i adekvatno valorizuju zavisno od složenosti poslova i kvaliteta usluga. Tada će se stvoriti mogućnost da lični dohodak pojedinca određuje, na prvom mjestu, kvalitet rada, pa nakon toga kvantitet. To je posebni motiv za rad, stručna usavršavanja i

21

praćenje savremenih medicinskih dostignuća u kontinuitetu, garant kvaliteta i napretka medicinske struke i nauke.

U kojoj mjeri je aktuelna mogućnost formiranja sindikata doktora medicine i stomatologije?

Komora je već pokrenula inicijativu za formiranje Sindikata doktora medicine i doktora stomatologije. Ovo iz razloga što smatramo da razjedinjeni sindikat zdravstva nije pravi zastupnik naših interesa. Postojećim statusom profesije nijesmo zadovoljni i tu se nešto mora mijenjati. Na tom planu nije mnogo urađeno, a mi kao profesija nijesmo bili u mogućnosti da nešto više uradimo iz razloga što je naš status u rukama sindikata, a mi ne participiramo u izradi dokumenata koja opredjeljuju naš status i našu egzistenciju. Iz navedenih razloga pokrenuta je inicijativa za formiranje našeg sindikata koji će se posebno baviti statusom naše profesije. Status ostalih zdravstvenih radnika i saradnika nećemo zapostaviti jer su oni ključne poluge u našim stručnim timovima.

Na koji način je regulisan program nostrifikacije sertifikata i diploma stečenih u inostranstvu?

Krajnje smo nezadovoljni i zbunjeni zbog načina vrednovanja inostranih diploma i sertifikata. Dosadašnji način nostrifikacije inostranih diploma više ne postoji. Obrazovna zvanja su u domenu Ministarstva prosvjete i nauke, a sertifikati o stručnim usavršavanjima na osnovu Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama („Sl. list”, 26/2010) u domenu Ministarstva rada i socijalnog staranja. Doktori koji su stekli obrazovna zvanja u inostranstvu, Komori prilažu rješenje nadležnog ministarstva o vrednovanju dokumenta, što znači samo provjeru vjerodostojnosti dokumenta. Da bi Komora izdala licencu za rad neophodno je sprovesti i postupak upoređivanja obrazovnih programa, na osnovu čega bi se obrazovno zvanje stečeno u inostranstvu priznalo u rangu obrazovnog zvanja stečenog u Crnoj Gori, shodno našim važećim obrazovnim programima. U inostranim dokumentima o stručnim i obrazovnim zvanjima, pojavljuje se profil doktora higijeničara, biofizičara, vojnog doktora i slično, što naša Komora ne prepoznaje. S druge strane, za vrijeme šestogodišnjeg školovanja u inostranstvu, prilaže se sertifikat o završenom Medicnskom fakultetu i specijalizaciji (primjer: hirurgija, ginekologija i slično), što je za nas neprihvatljivo. Iz navedenih razloga, Komora je pokrenula inicijativu za sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i nauke, Rada i socijalnog staranja, Zdravlja i Medicinskog fakulteta radi zauzimanja definitivnog stava po

22

ovom, za nas, vrlo značajnom i aktuelnom pitanju.

U saznanju sam da je u toku izrada Pravilnika o nostrifikaciji obrazovnih zvanja i da će to najvjerovatnije ubuduće biti u nadležnosti Komore, kao što je to regulisano i u zemljama okruženja i šire.

Kakva je saradnja Ljekarske komore sa inostranim komorama?

Imamo saradnju sa komorama okruženja i zemalja Evrope. Posebno je razvijena saradnja sa Ljekarskom komorom Makedonije koja je formirana daleko ranije. Ova saradnja je nastavak višedecenijske saradnje sa Makedonskim ljekarskim društvom, što je i krunisano Poveljom o bratimljenju Drušva ljekara Crne Gore i Makedonskog ljekarskog društva 1981. godine. Decembra ove godine imali smo sastanak medicinskih asocijacija Istočne Evrope u Skoplju gdje smo u otvorenoj raspravi izmijenili iskustva i iznijeli probleme sa kojima se srećemo uz predloge i preporuke za dalji rad i saradnju. Željeli bismo znati kakav je Vaš stav po pitanju alternativne medicine. Postoje li segmenti alternativne medicine koji su usvojeni u praksi tradicionalne medicine, bar kao pomoćni metodi u liječenju?

Alternativna medicina je široko zastupljena u svijetu, pa i u zemljama okruženja, i ima dugu tradiciju. Alternativnu medicinu treba odvojiti od nadriljekarstva čiji su akteri praktično nepismene osobe koje donose velike nevolje teškim bolesnicima dajući im lažne nade za izlječenje, sve u interesu lične koristi.

Moj stav je da alternativna medicina treba da zauzme svoje mjesto i kod nas, da ima stručno i naučno utemeljenje i da bude organizovana i posebno kontrolisana. Mora se tačno znati što nudi jedna alternativna metoda liječenja i koje su njene mogućnosti. U protivnom, ona može biti zloupotrijebljena, posebno kada su u pitanju teški bolesnici sa malim izgledima na uspješno liječenje, a koji u svom beznađu traže spas i prihvataju sve što im se ponudi putem sredstava informisanja i raznih publikacija, često nerealno i stručno i naučno neutemeljeno i po bolesne ljude opasno.

Formiranjem jednog takvog udruženja, odnosno legalizovanjem alternativne medicine, stvaraju se uslovi da se ova djelatnost adekvatno organizuje i stavi pod kontrolu sopstvenog udruženja i nadležnih državnih institucija.

Dragan Nikolić

PregnaVitality Trudnoća i laktacija predstavljaju period života kada postoji povećana potreba za vitaminima i mineralima i tada se mora obratiti pažnja na unos esencijalnih nutrijenata i energije.

Mnogobrojne studije su pokazale korist suplementacije i za dijete i za majku tokom cijele trudnoće. Posebno su važni dodatni unos folne kiseline, magnezijuma, kalcijuma i gvožđa.

PregnaVitality, novi preparat iz linije Mislim , sadrži 16 vitamina i minerala: kalcijum, vitamin C, niacin, vitamin E, cink, gvožđe, pantotenska kiselina, vitamin B6, vitamin B1, vitamin B2, bakar, folna kiselina, selen, biotin, vitamin D, vitamin B12 i omega 3 masne kiseline i riblje ulje. Namijenjen je trudnicama, dojiljama i ženama koje planiraju trudnoću.

PregnaVitality, kompleks vitamina, minerala i omega 3 masnih kiselina: tupotpunjuje pravilnu, uravnoteženu ishranu trudnica i dojilja tpriprema organizam žena koje planiraju trudnoću za period povećanih potreba za vitaminima i mineralima Trudnoća je stanje koje ženu uvodi u novi životni

ciklus, blagosloven, ali i izazovan. Zato treba pažljivo i na vrijeme pripremati tijelo, um i duh, kao i okruženje, na promjene koje će uslijediti. Ovaj podsticaj treba iskorititi za usvajanje novih zdravih navika, jer će njihov blagotvorni uticaj osjetiti i trudnica i beba. Uravnotežena i zdrava ishrana je jedna od njih. Pravilna ishrana tokom trudnoće doprinosi zdravlju žene i omogućuje pravilan rast i razvoj ploda. Energetske potrebe trudnice, kao i prihvatljivi dobitak na težini, određuju se na osnovu stanja uhranjenosti žene prije početka trudnoće, a povećavaju se tokom svakog trimestra.

Ishrana trudnice treba da bude bogata svježim voćem i povrćem, kao i proteinima iz ribe, mesa i jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, dok žitarice treba da budu integralne, cijelog zrna. Najbolji načini pripremanja hrane su barenje, roštilj i pečenje u foliji bez dodataka ulja i masti. Zdravoj trudnici je potrebno više tečnosti nego prije trudnoće, prije svega mineralne vode, i to oko 3 litra u prvom do 3,75 litra u trećem trimestru.

Plan ishrane za svaku ženu tokom trudnoće je individualan, pa je najbolje konsultovati ljekara.

Obratite pažnju na istine i zablude o kojima smo govorili tokom 2010.

BEZ ZABLUDA U VEZI SA ZDRAVLJEM Pitate se kako je moguće da primjenjujete režim redukovane ishrane, ali se vaša tjelesna masa na koriguje, kako je moguće da „sasvim zdravoj” osobi ženskog pola odjedanput bude dijagnostikovan karcinom dojke, kako pravilno vježbati, u kojoj mjeri primjenjivati ustaljene preporuke o sunčanju i sl. Brojna su pitanja koja čekaju na odgovor. Uporna edukacija predstavlja najuputniji oblik prevazilaženja predrasuda i ustaljenih nepravilnih radnji. Imajte u vidu neke od preporuka na koje ukazujemo.

Dijeta: ZABLUDA je da su djelotvorne dijete koje u ishranu uključuju samo voće ili isključuju upotrebu povrća Ovakve dijete predstavljaju krajnost i možda daju kratkotrajne rezultate, ali narušavaju zdravlje. U ishrani treba upotrebljavati sve potrebne korisne sastojke da bi organizam normalno funkcionisao (meso, mliječni proizvodi, žitarice, voće, povrće, ulja, masti, šećer, slatkiši).

Rak dojke: ZABLUDA je da se krvržice koje upućuju na rak uvijek mogu napipati.

Ova je tvrdnja zabluda. Ponekad mamograf može pokazati ćelije raka a da osoba ili ljekar nijesu napipali nikakve kvržice. U stvari, ova je situacija znatno češća u praksi.

Tjelesne vježbe: ISTINA je da su „izdržaji zakon”.

- Kada savijete kičmu tokom trbušnjaka, rizikujete da se povrijedite - kaže dr Stjuart Mekgil, profesor spinalne biomehanike na Univerzizetu „Vaterlo” u Ontariju. Te vježbe ionako nijesu najbolji način da angažujete stomačne mišiće, jer tako samo savijate kičmene pršljenove umjesto da forsirate te mišiće da se odupiru kretanju. Zato Mekgil predlaže vježbe koje podstiču ispravljanje kičme i stabilizaciju, kao što su izdržaji. Vaši mišići stomaka tako čine sve kako bi Vas stabilizovali i smanjili rizik od povređivanja leđa.

24

Vegeterijanstvo: ZABLUDA je da je vegeterijanstvo dobro samo za odrasle, ali ne i za djecu Djeci trebaju velike količine bjelančevina, kalcijuma i drugih hranljivih sastojaka za koji utiču na rast. Treba da unose ugljene hidrate za energiju i vitamine. Meso je bogato bjelančevinama i željezom, ali isto tako sadrži zasićene masti i holesterol. Meso, takođe, oduzima kalcijum iz kostiju.

Nutricionisti tvrde da djeca mogu dobiti sve potrebne sastojke za svoj rast iz balansirane vegeterijanske prehrane koja sadrži širok spektar žitarica i zrnevlja, povrća i voća.

Hrana i san: ZABLUDA je da toplo mlijeko poboljšava san Prije nekoliko decenija naučnici su ispitali djelovanje narodnog lijeka - toplog mlijeka - na san i pretpostavili da triptofan, amino-kisjelina u mlijeku, može biti odgovoran za navodno uspavljujuće djelovanje mlijeka. Naime, prethodna istraživanja pokazala su da ispuštanje triptofana u mozak stvara serotonin koji nas smiruje. Kad su testirali mlijeko (i drugu hranu bogatu triptofanom), nije došlo do djelovanja na spavanje. Možda zato što su amino-kisjeline u ovim namirnicama poništavale uticaj triptofana na mozak. To znači da toplo mlijeko može ugrijati, ali neće doprinijeti izlučivanju serotonina koji uspavljuje.

Povišena tjelesna temperatura: ZABLUDA je da povišena tjelesna temperatura djeluje štetno na organizam Brojne naučne studije pokazale su da povišena tjelesna temperatura ne djeluje štetno na organizam. Zdrave osobe, uključujući i djecu, bez teškoća mogu da podnesu temperaturu do 40ºC. Međutim, uvijek treba biti na oprezu kada je u pitanju snižavanje nivoa tjelesne temperature kod djece, zbog recidivnih reakcija koje se mogu javljati. Najbolje je da se roditelji upravljaju prema sugestiji ljekara.

Sunčanje: DJELIMIČNO JE TAČNO da je sunčanje zdravo Kada vremenom shvatimo da se ova preporuka odnosi na blagotvornost efekta sunčanja u smislu pojačavanja prijatnosti osjećanja, liječenja reume i oboljenja zglobova, te rahitisa, gubi se tajanstvenost potke ove popularne poruke. Treba uživati u blagodetima sunca, ali nikada pretjerano! Ne smiju se gubiti iz vida ozbiljne i veoma štetne posljedice koje dugotrajno sunčanje ima na kožu.

Krvarenje iz nosa: ISTINA je da krvarenje iz nosa može da predstavlja nasljednu osobinu Učestalo krvarenje iz nosa koje predstavlja nasljednu osobinu naziva se teleangiekstazija.

Nasljednost se obično ogleda u nasljeđivanju karakteristične fizionomije krvnih sudova nosa.

Prekomjerna gojaznost: ISTINA je da alkohol podstiče gojaznost Alkohol indirektno utiče na gojenje. Naučnim istraživanjima potvrđeno je da alkohol utiče na usporavanje metabolizma, a to predstavlja dobru osnovu za razvoj navika koje ne pogo-

duju održavanju i postizanju dobre kondicije.

Međutim, postoje načini da se takvo dejstvo ublaži. Ako popijete čašu vode poslije konzumacije jednog alkoholnog pića, na dobrom ste putu da povećate unos tečnosti u organizam, ublažite dejstvo kisjelina iz alkohola i smanjite potrebu za daljim pijenjem alkohola.

Dijabetes: ZABLUDA je da su osobe muškog pola više sklone ka razvijanju dijabetesa Osobe ženskog pola veoma često postaju žrtve dijabetesa. Nešto iz razloga što ženski dio populacije pokazuje veću senzitivnost na stresore prisutne u svakodnevnici, nešto zbog većeg broja pripadnica ove populacije u odnosu na pripadnike muškog pola, ili inih riziko faktora, evidentno je da veći broj oboljelih od dijabetesa pripada ovoj grupaciji.

SIDA: ISTINA je da je virus HIV-a prisutan u majčinom mlijeku Virus HIV-a je prisutan u svim tjelesnim tečnostima, a kada je u pitanju prenošenje virusa sa majke na dijete presudni su krv i majčino mlijeko.

Poklon sa kojim nikog nećete ostaviti ravnodušnim !

Unikatne saksije ručne izrade, veoma kvalitetne i postojane !

Saksije su rad Vesne Đuranović Vuksanović, akademskog slikara i magistra umjetnosti.

Mob. tel.: 067 816 603, 069 750 056

Za MEDICAL piše: dr Kenan Hrapović, Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore

PREVASHODNI CILJ OPTIMALNO LIJEČENJE A NE UŠTEDA Prioritet - uspostavljanje potpune kontrole potrošnje lijekova u stacionarnim zdravstvenim ustanovama Savremena medicina i farmakoterapija pružaju čovječanstvu šansu za zdraviji život i duži životni vijek, ali istovremeno zahtijevaju veći obim sredstava za područje zdravstvene zaštite. Zdravstvena potrošnja uopšte, i posebno potrošnja lijekova, predstavlja problem svih država. Sredstva za zdravstvenu zaštitu su ograničena, a sa druge strane, postoji stalan rast potreba za novim zdravstvenim uslugama i lijekovima.

dr Kenan Hrapović 26

Cilj svih segmenata javnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao njegovog finansijera, jeste sprovođenje temeljnih reformi koje imaju osnovni cilj - ograničavanje rasta troškova, ali uz istovremeno očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca.

Racionalna potrošnja lijekova može se definisati kao terapija kojom se uz optimalno doziranje lijeka, za definisani vremenski period postiže maksimalan terapijski efekat i izlječenje. Ukoliko se lijek neadekvatno primjenjuje, neizostavna su i neželjena dejstva sa nerijetko trajnim posljedicama. Na primjer, česta neracionalna primjena antibiotika dovodi do stvaranja rezistentnih bakterijskih sojeva, ili, dugotrajna primjena psiholeptika ima za posljedicu stvaranje zavisnosti na iste. Ne postoje neškodljivi lijekovi, postoje samo lijekovi koji su prihvatljivo štetni.

Problem samomedikacije veoma je prisutan na našem području. Činjenica je da pacijenti često vrše pritisak na ljekare u cilju propisivanja lijekova za koje su čuli da su djelotvorni. Takođe, naši pacijenti često propisanu terapiju nedisciplinovano primjenjuju, samoinicijativno je prekidaju poslije prvih terapijskih učinaka ili mijenjaju dozu po svom nahođenju.

Ukupna vrijednost lijekova izdatih na recept u apotekama „Montefarm” i ICN CG u 2009. godini iznosi 15.303.398,94 €. U

2008. godini ukupna vrijednost lijekova izdatih na recept, u apotekama „Montefarm” i ICN CG, iznosila je 13.558.665,00 €. Dakle, u 2009. godini evidentno je povećanje troškova za 1.744.743,94 € ili 12,87%.

Od ukupne vrijednosti sredstava 56,61% izdvojen je za tri grupe lijekova i to: za liječenje kardiovaskularnog sistema 4.135.410,96 €, za liječenje digestivnog trakta i metabolizma 2.476.199,50 € i za sistemske antiinfektivne lijekove 2.051.955,43 €.

Prema starosnoj strukturi, najviše sredstava izdvojeno je za osiguranike koji imaju više od 65 godina života i to 5.921.058,10 €.

Fond za zdravstveno osiguranje, kao institucija zadužena za obezbjeđivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, za građane Crne Gore, kao jedan od prioritetnih zadataka ima i obezbjeđivanje pravovremenog i dobrog snabdijevanja osiguranika i javnih zdravstvenih ustanova svim neophodnim lijekovima, potrošnim medicinskim i sanitetskim materijalom.

Veliki dio troškova zdravstvene zaštite u svim zemljama, pa i u Crnoj Gori, odnosi se upravo na lijekove, medicinski potrošni i sanitetski materijal. Stoga su u raskoraku sve veće potrebe sredstva za zdravstvenu zaštitu u odnosu na sve veća ograničenja sredstava, kao i zahtjevi za najboljom raspodjelom za one koji planiraju i sprovode zdravstvenu politiku.

Istraživanja su pokazala da će cijene lijekova, potrošnog medicinskog i sanitetskog materijala u budućnosti i dalje rasti. Štednja u području nabavke lijekova, medicinskog potrošnog i sanitetskog materijala jedna je od važnijih mjera prema kojoj se usmjerava zdravstvena politika regulisanjem potrošnje uz najviši stepen odgovornosti pri potrošnji, kako korisnika tako i pružalaca usluga. Fond se trudi da u prometu ima što kvalitetnije lijekove i da se u farmaceutskoj oblasti približi visokim standardima Evropske unije.

Farmaceutski sektor je dio zdravstvenog sistema svake zemlje. Naime, svaki građanin očekuje da ima pristup ka bezbjednim, pristupačnim i efikasnim lijekovima.

Neracionalna primjena lijekova predstavlja glavni razlog zašto tokom godine rastu troškovi za zdravstvo. Ovo nije samo zbog toga što je povećana ponuda novih i skupih lijekova, nego i stoga što populacija stari i njen je udio u demografiji značajan, a tu spadaju glavni „potrošači”, tj. korisnici

lijekova. Danas se troškovi za lijekove nalaze na trećem mjestu prema izdvojenoj sumi u ukupnim izdvajanjima za zdravstvo, odmah poslije troškova za bolničko i ambulantno liječenje.

Crna Gora ne posjeduje značajniju farmaceutsku proizvodnju i Fond vrši nabavku lijekova iz drugih država. Tenderska procedura nabavke lijekova je otpočela 2003.godine i već je u prvim godinama dala izuzetno pozitivne rezultate, koji su uočeni i od mnogih međunarodnih institucija. Odabir lijekova se vrši prema definisanim kriterijumima, a to su cijena i kvalitet lijeka. Analize tenderskih cijena u Crnoj Gori su pokazale da je evidentno smanjenje cijena u odnosu na prethodne godine što je stvorilo ogromne uštede Fondu, a takođe su pokazale da su znatno niže od cijene istih lijekova u zemljama u okruženju U okviru Projekta „Kontrola distribucije i potrošnje lijekova” u Fondu zdravstva Crne Gore tokom 2004. godine izvršena je informatička pokrivenost apoteka AU „Montefarm” i „Galenike” Crna Gora. Implementacija Projekta zasnovana je na primjeni ATC klasifikacije lijekova i omogućava veoma kvalitetno praćenje potrošnje lijekova koji se propisuju na recept na nivou Crne Gore.

Primarni nivo zdravstvene zaštite takođe je informatički podržan - „elektronskim receptom”.

Ono što predstoji, a što je Fond definisao kao svoje prioritete u procesu reforme zdravstvenog sistema, jeste uspostavljanje potpune kontrole potrošnje lijekova u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, što će se postići informatičkom pokrivenošću tih poslovnih procesa. Informatizacija je urađena za sedam opštih bolnica u Crnoj Gori, a predstoji i njena realizacija u specijalnim bolnicama i Kliničkom Centru Crne Gore.

Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore ušteda lijekova nije prevashodni cilj, već je to optimalno liječenje, koje će svakako dovesti do uštede.

27

Predstavljamo: CENTAR ZA MEDICINSKU GENETIKU I KLINIÄŒKU IMUNOLOGIJU - CMGI Centar za medicinsku genetiku i imunologiju predstavlja znaÄ?ajan segment KliniÄ?kog centra Crne Gore, namijenjen savremenoj dijagnostici genomskih oboljenja i poremećaja imunskog sistema. Neophodnost medicinske struke u Crnoj Gori da prati savremene tokove laboratorijske i kliniÄ?ke dijagnostike, rezultirala je osnivanjem Centra za medicinsku genetiku i kliniÄ?ku imunologiju 2000. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Vlade Republike Crne Gore.

Prim. dr sci med. Olivera Miljanović Centar objedinjuje dvije srodne medicinske cjeline: Odjeljenje za medicinsku genetiku i Odjeljenje za imunologiju. Iako raznovrsne po dijagnostiÄ?kom fokusu, medicinska genetika i kliniÄ?ka imunologija su srodne po metodologiji, subcelularnom i molekulskom sagledavanju dijagnostiÄ?kih i terapijskih izazova i zajedniÄ?kom poimanju primjene sofisticirane laboratorijske dijagnostike u kliniÄ?ku praksu. Temeljitim planiranjem sadrĹžaja dijagnostiÄ?kih djelatnosti u okviru obije discipline, postignut je maksimalni efekat iskoristljivosti iste opreme, tehnologije i prostora.

Princip rada Centra zasnovan je na timskom multidisciplinarnom i konsultativnom pristupu, uz tijesnu sarad-

28

nju sa kliniÄ?arima svih medicinskih disciplina. StruÄ?ni tim Centra Ä?ine visokospecijalizovani struÄ?njaci raznih profila: doktori - specijalisti medicinske i kliniÄ?ke genetike i imunologije, biolozi - specijalisti medicinske genetike i laboranti posebno obuÄ?eni za rad u ovoj dijagnostici.

Viťe od 6.000 pacijenata godiťnje, koji su do otvaranja Centra upućivani van Crne Gore, ostvari neophodnu dijagnostiku u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju:

t7JĂ?F PE USVEOJDB LPE LPKJI TF QSFOBUBMOPN dijagnostikom utvrdi ili iskljuÄ?i rizik od pojave hromozomskih oboljenja kod budućeg djeteta,

t0LP CSBĘŠOJI QBSPWB TB QSPCMFNJNB V TUWB ranju potomstva,

t0LP QBDJKFOBUB TB TVNOKPN OB OBTMKFEOP oboljenje ili hemato-onkoloĹĄkim oboljenjima i

t7J�F PE QBDJKFOBUB TB JNVOPMP�LJN QPSF mećajima.

Jedan od efikasnijih naÄ?ina da se zdravlje Ä?ovjeka unaprijedi i saÄ?uva, jeste otkrivanje i prevencija nasljednih oboljenja. Analiza obolijevanja savremenog Ä?ovjeka ukazuje na Ä?injenicu da 30-40% pedijatrijskih kreveta zauzimaju pacijenti pogoÄ‘eni nasljeÄ‘em.

Plemenito nastojanje da se sprijeÄ?i raÄ‘anje oblikom i funkcijom oĹĄtećenog djeteta sprovodi se kroz niz zajedniÄ?kih strateĹĄkih djelatnosti u okviru: 1.Ambulante za nasljedne bolesti i genetiÄ?ko savjetovanje, odnosno GenetiÄ?kog savjetovaliĹĄta Instituta za bolesti djece KC CG 2.Odjeljenja medicinske genetike Centra za medicinsku genetiku i imunologiju KC CG 3.Konzilijuma za prenatalnu dijagnostiku KC CG Ambulanta za nasljedne bolesti sa genetiÄ?kim savjetovaliĹĄtem jedina je uskospecijalizovana medicinska sluĹžba za oblast kliniÄ?ke i medicinske genetike u Crnoj Gori. U njoj se godiĹĄnje obavi viĹĄe od 2.000 pregleda pacijenata. Fokus djelatnosti kliniÄ?ke genetike predstavljaju tri populacijske grupe sa rizikom za razvoj nasljednih

oboljenja: djeca i odrasle osobe sa sumnjom na nasljedna oboljenja, trudnice sa rizikom od nasljednih oboljenja i kongenitalnih anomalija ploda i bračni parovi sa problemima u ostvarivanju potomstva. Tretman pacijenata u ovom medicinskom segmentu podrazumijeva izradu rodoslovnog stabla, utvrđivanje tipa nasljeđivanja, postavljanje dijagnostičkog protokola, uz obavezno genetičko informisanje prije sprovođenja genetskih analiza i detaljno genetičko savjetovanje nakon završenih dijagnostičkih postupaka, uključujući proračunavanje rizika nasljednog opterećenja i predloga raspoloživih mogućnosti prevencije nasljednih bolesti.

Genetičko informisanje i savjetovanje sprovode: doktor medicine, specijalista pedijatrije i subspecijalista medicinske i kliničke genetike, koji obezbjeđuje pisanu saglasnost za testiranje i pisanu genetičku informaciju poslije testiranja. Princip rada genetičkog savjetovališta zasniva se na savremenim konceptima medicinske genetike i bioetike, obezbjeđujući potpuno genetičko informisanje koje mora biti sveobuhvatno i nedirektno, uz poštovanje privatnosti i konačne odluke pacijenata, kao i zagarantovanu tajnost genetskih podataka.

Odjeljenje za medicinsku genetiku jedino je specijalističko odjeljenje koje pruža usluge genetičkih analiza za ambulantne i hospitalne pacijente iz cijele Crne Gore, pa i okruženja. Ovo odjeljenje u potpunosti je opremljeno i osposobljeno za dijagnostiku hromozomskih nasljednjih oboljenja, „in vitro” kultivacijom ćelija i tkiva u sterilnim uslovima i primjenom savremenih metoda citogenetike, pomoću kojih se otkrivaju pojedinci i porodice sa promjenama u genomu. Savremene metode citogenetike primjenjuju se i u dijagnostici, praćenju toka i terapijskih efekata kod pacijenata sa malignim oboljenjima, u saradnji sa hematolozima i onkolozima. Korišćenjem raspoloživih metodologija citogenetike moguće je pratiti uticaj faktora okoline na humani genom, odnosno istraživati procese mutageneze i teratogeneze.

Odjeljenje za imunologiju jedino je specijalističko odjeljenje u kome se sprovodi dijagnostika imunskih poremećaja za ambulantne i hospitalne pacijente iz cijele

29

Crne Gore, pa i okruženja. Imunološki dio Centra u potpunosti je osposobljen za ispitivanje svih vrsta kvaliteta imunskog odgovora. Struktura rada Odjeljenja za imunologiju može se uslovno podijeliti u nekoliko oblasti.

Prva oblast odnosi se na određivanje opštih imunohemijskih parametara, prvenstveno proteina koji predstavljaju normalne sastojke različitih tjelesnih tečnosti, čije se koncentracije mijenjaju u odgovoru na različite patogene agense. Druga oblast predstavljena je određivanjem parametara specifičnog humoralnog imunskog odgovora detekcija i kvantifikacija antitijela specifičnih za različite strukture humanih tkiva i ćelija. Ova antitijela predstavljaju uzrok i/ili parametar oštećenja određenih tkiva i organa u sklopu niza oboljenja kao što su: sistemski eritemski lupus, reumatoidni artritis, autoimunski posredovane endokrinopatije, vaskulitisi kod Vegenerove granulomatoze, Gudpasturova bolest i druga autoimunska oboljenja.

PLANOVI DALJEG RAZVOJA Pored sprovođenja redovne dijagnostike u domenu medicinske genetike i imunologije, djelatnosti stručnog tima Centra usmjerene su i na istraživačke djelatnosti,

regionalnu saradnju i razmjenu iskustava, edukaciju kadrova i angažman na izradi bioetičke legislative. Stručni tim Centra predstavlja kadrovsko-tehnološku bazu za sprovođenje istraživačkih studija u biomedicini u saradnji sa brojnim kliničkim disciplinama. Korišćenjem epohalnih otkrića u molekularnoj medicini, razvojni projekti Centra usmjereni su prema tehnologijama koje će omogućiti kompetentnu i sveobuhvatnu pre- i posttransplantacionu pripremu i praćenje pacijenata, dijagnostiku i praćenje terapije bolesnika sa hematološkim malignitetima, detekciju nasljedne predispozicije ka trombozama, ispitivanje značaja polimorfizama gena u nastanku multifaktorskih bolesti, farmakogenomiku i personalizaciju terapije zasnovanu na genomskim osobitostima pojedinca.

Interes je svakog društva i organizovane zaštite zdravlja da dolazeće generacije i čovjeka današnjice približe proklamovanom idealu zdravlja. Poštujmo i čuvajmo osobine i nasljeđe koje su naša djeca dobila od nas i naših roditelja. Ako to možemo, tad smo neopterećeni i zadovoljni, tad smo srećni i slobodni. direktor Prim. dr sci med. Olivera Miljanović

ZNAČAJ OTKRIVANJA I PREVENCIJE NASLJEDNIH BOLESTI U CRNOJ GORI Piše: Prim. dr sci med. Olivera Miljanović Sa razvojem prirodnih nauka, medicine, zdravstvene zaštite i standarda življenja, nasljedne bolesti, zajedno sa traumatizmom i degenerativnim oboljenjima, zauzimaju vodeće mjesto u ukupnom morbiditetu i mortalitetu. Udio nasljednih uzroka u totalnom novorođenačkom mortalitetu porastao je tokom posljednjih godina sa 3.3% na 33.3%, odnosno, mortalitet djece od nasljednih, ili bolešću djelimično uzrokovanim genetičkim faktorima porastao je sa 20 na 72%. Procenat učestalosti bolesti izazvanih isključivo uticajem sredine proporcionalno je opao. Prosječan rizik osoba normalnog zdravlja i normalne konstitucije da dobiju potomke sa nekom genski uslovljenom anomalijom ili bolešću dostiže 2-3% .

Analiza obolijevanja savremenog čovjeka ukazuje na to da 30-40% pedijatrijskih kreveta zauzimaju pacijenti pogođeni genomskim poremećajem. Studije morbiditeta hospitalizovane djece, sprovedene u Engleskoj, Kanadi i

28

SAD-u, ukazuju na pojavu da pri stopi smrtnosti dojenčadi ispod 15‰ (u Crnoj Gori je stopa smrtnosti oko 7‰), najmanje jedna trećina hospitalizovane djece ima bolest uslovljenu promjenama u nasljednom materijalu.

Imajući u vidu činjenicu da je smrtnost dojenčadi u Crnoj Gori oko 7‰, očekuje se značajan udio genomskih bolesti u ukupnom obolijevanju stanovništva u našoj državi. Imajući u vidu podatke da se u Crnoj Gori godišnje rađa oko 8.000 novorođenčadi, očekuje se da oko 250–400 trudnoća i bračnih parova koji planiraju potomstvo ima rizik za rađanje djeteta koje ima neku vrstu nasljednog poremećaja ili kongenitalne anomalije. Takođe se očekuje da će se svake godine roditi oko 40-oro djece sa hromozomskim nasljednim oboljenjima koje značajno ugrožavaju kvalitet života oboljele osobe i njene porodice.

Uprkos značajnom napretku medicine i genetike, terapijske mogućnosti u tretmanu nasljednih oboljenja i

dalje su veoma ograničene. Stoga rano otkrivanje rizika od genomskih poremećaja predstavlja jedini efikasan način u programima smanjenja učestalosti nasljednih oboljenja.

Stručne i finansijske analize upućuju na podatak da ukupni troškovi liječenja i habilitacije samo troje djece sa Daunovim sindromom (najučestalije hromozomsko nasljedno oboljenje) košta državu koliko i formiranje jedne laboratorije za dijagnostiku hromozomskih nasljednih bolesti, uključujući opremanje, edukaciju kadra i amortizaciju od 12 godina. Troškovi liječenja jednog djeteta sa hromozomskom bolešću koštaju državu koliko i ulaganje u školovanje jednog redovnog profesora univerziteta.

Osnivanjem Ambulante za nasljedne bolesti i Genetičkog savjetovališta, 1993. godine, po prvi put su se stvorili uslovi za organizovani pristup prepoznavanju, ranom otkrivanju, registrovanju i prevenciji nasljednih oboljenja i rizika u Crnoj Gori. Imajući u vidu veoma ograničene terapijske mogućnosti u oblasti kliničke genetike, fokus djelatnosti usmjeren je na prevenciju začeća ili rađanja nasljeđem pogođenog djeteta, uz poštovanje principa kliničke genetike i bioetike. Premještajući težište djelatnosti u domen prekoncepcijskog i prenatalnog perioda, primarni zadatak kliničke genetike usmjeren je na smanjenje učestalosti nasljednih oboljenja u populaciji.

zaštite jedne države. Crna Gora je za manje od jedne dekade primjene savremenog koncepta prevencije nasljednih oboljenja, prešla iz zone nerazvijenih u zonu država sa veoma dobro organizovanim otkrivanjem i prevencijom nasljednih oboljenja. Ovi rezultati su postignuti obezbjeđivanjem prenatalne dijagnostike za sve trudnice sa rizikom od hromozomskih nasljednih bolesti kod potomstva.

Najznačajniji rizik za rađanje djeteta sa hromozomskim nasljednim poremećajima predstavlja uznapredovala životna dob majke u vrijeme začeća (više od 35 godina), koja se dovodi u direktnu vezu sa nastankom hromozomskih bolesti kod potomstva. Naše desetogodišnje aktivnosti dovele su do duplog umanjenja zastupljenosti majki koje su rodile djecu sa hromozomskom bolešću u životnoj dobi preko 35 godina (sa 44% na 24%,), što je ostvareno blagovremenim prepoznavanjem rizika i sprovođenjem dijagnostike, a potom omogućavanjem elektivnog prekida trudnoće u slučajevima kada je potvrđeno da je nerođena beba nosilac oboljenja.

Osnivanjem Centra za medicinsku genetiku i imunologiju 2000. godine i implementacijom visokospecijalizovane i zahtjevne dijagnostike, u potpunosti su stvoreni preduslovi za kompletno pretraživanje rizika i sprovođenje dijagnostike hromozomskih nasljednih bolesti u Crnoj Gori. Od 2003. godine rutinski se sprovodi i prenatalna dijagnostika ovih oboljenja, uz multidisciplinarni pristup.

Fokusiranjem na prenatalno otkrivanje i sprečavanje rađanja djece pogođene nasljednim oboljenjem, postignut je stoprocentni obuhvat rizičnih trudnoća, odnosno, dijagnostika se sprovodi kod svih trudnica koje su upućene u Genetičko savjetovalište, bez lista čekanja ili upućivanja na tretman van Crne Gore. Od osnivanja Centra do sada, prenatalnom dijagnostikom je potvrđeno zdravo potomstvo kod skoro 2.000 rizičnih trudnoća i spriječeno rađanje 46-oro djece pogođene prisustvom nasljedne hromozomske bolesti. Objedinjenom dijagnostikom nasljednih oboljenja na nivou cjelokupne Crne Gore, u saradnji sa medicinskim službama od primarnog do tercijarnog nivoa, a u domenu prenatalne dijagnostike sa Ginekološkoakušerskom klinikom KC CG i svih ginekologa u Crnoj Gori, postignuto je značajno smanjenje učestalosti rađanja djece sa hromozomskim bolestima.

Učestalost najčešće hromozomske bolesti, Daunovog sindroma (trizomije 21), u posljednjih 10 godina smanjena je oko 2,5 puta: sa 1 : 530 u ranim 2000-tim na 1 : 1248 živorođene novorođenčadi u Crnoj Gori u posljednjim godinama ove dekade (slika 8). Učestalost Daunovog sindroma kreće se od 1/600 do 1/1000 živorođene novorođenčadi, zavisno od stepena razvijenosti zdravstene

31

SAVREMENI HEMIOTERAPIJSKI PRISTUP

U LIJEČENJU GIST/NET-a (Izvod sa predavanja prof. dr Vladimira Todorovića, upriličenog 20. oktobra, na seminaru o GIST/NET-u održanom na Plavnici) Hemioterapija je ustanovljena kao terapijski princip u liječenju malignih tumora 50-ih godina prošlog vijeka.

Tretirane su različite lokalizacije i ustanovljeno je da postoje različiti efekti u liječenju kancera. Što se tiče gastrointestinalnih stromalnih (GIST) i neuroendokrinih (NET) tumora, primjenom različitih mono i polihemioterapija, rađene su analize na osnovu kojih je ustanovljeno da ne postoji značajan pozitivan efekat. Primjenom hemioterapije razvijaju se značajni toksični efekti, dok je terapijski odgovor manji od 10 %. Veoma mali procenat efikasnosti i radioterapije utvrdjrn je u studijama izmedju 2003-2006. godine. Sve do pojave imatiniba nismo imali neki efikasan tretman bolesnika koji imaju GIST. Važno je voditi računa o primjeni adekvatne doze imatiniba. Veoma dobro se toleriše doza od 800 mg dnevno.

Parcijalna remisija je ustanovljena čak kod 50 %. Nepredvidive neželjene reakcije su dosta rijetke i povlače se nakon obustave terapije. Pivotalna studija je vršena na 147 bolesnika i pokazala je da čak 83 % bolesnika ima klinički benefit. Ustanovljena je progresija nakon 84. sedmice primjene i time je potvdjeno da je ovo potpuno prihvatljiv oblik liječenja.

Upoređivanjem doza lijeka u meta-analizi vršenoj na 1640 bolesnika nije ustanovljeno da postoji razlika između doze od 400 i 800 mg kada su u pitanju progresija bolesti i ukupno preživljavanje. Postojeće faze kliničkog ispitivanja za ovaj lijek pokazuju da je vrlo efikasan, a procenat kontrole tumora veoma je visok - do 90 %. Neophodno je da terapija bude primjenjena u kontinuitetu. Ukoliko dođe do diskontinuiranosti i prekida terapije, preživljavanje se tada smanjuje na manje od 6 mjeseci. Kod mutacije na eksonu 9, uočeno je da postoji mnogo manji efekat terapije imatinibom, tako da treba povećati dozu u startu na 800 mg.

Primjena imatiniba predstavlja jedan vid ciljane terapije. Sama veličina tumora više ne predstavlja najznačajniji parametar. Potrebno je ustanoviti smanjenje denziteta, smanjenje kontrasta tumora, a veličina može da bude ista ili čak povećana, a da se ne smatra da je došlo do progresije bolesti. „Grupa za GIST” smatra čak da povećanje veličine tumora za 10 % i povećanje denziteta za 15% mogu da se tolerišu. Primjenom PET-CT aparata, za 7 dana do dvije

32

sedmice nakon započinjanja tretmana, moguće je ustanoviti da je došlo do pozitivnog efekta u terapiji bolesnika. Nakon 3 mjeseca od početka terapije primjenom PET-CT-a moguće je ustanoviti postojanje peritonealnih metastaza koje se nekad teško mogu otkriti klasičnim metodama kao što su kompjuterizovana tomografija i magnetna rezonanca.

Mogućnost za koju se ranije nije znalo, predstavlja nastanak rezistencije na hemioterapiju. Veliko je pitanje šta dalje treba raditi sa tim pacijentima. Tokom petogodišnje primjene imatiniba mi nismo imali takvih iskustava, pa se može reći da su neželjena dejstva prisutna u veoma malom procentu. Nakon nastanka rezistencije na imatinib moguće je koristiti sunitinib, multiblokator receptora koji dovodi do antiangiogeneze, jedan od faktora koji je jako bitan u posljednjim istraživanjima. Klinički trajali ovog lijeka pokazuju da postoji mnogo bolje preživljavanje u poređenju sa placeboefektom.

Primjenom ovih novih i savremenih terapija, prognoza GIST-a značajno je popravljena. Sada je novina da pored ostalih faktora treba pratiti mitotski indeks, što je od značaja za procjenu nastanka peritonealnih metastaza nakon operativnog zahvata. Zbog toga je ustanovljeno da ukoliko kod pacijenata sa faktorima relapsa primenimo imatinib možemo prevenirati rani relaps bolesti i metastaziranje. Npr. nakon godinu dana praćenja efekata primene postoperativnog imatiniba, 97 % pacijenata nije imalo nikakvih recidiva ili diseminacije, dok je to u slučaju placeba bilo kod 83% pacijenata. Ako posmatramo faktore rizika, uočavamo da kod pacijenata sa niskim i srednjim rizikom praktično ne postoji razlika između uzimanja lijeka i placeba. Pacijenti kod kojih je ustanovljen visok rizik za relaps, imaju znaćajan efekat imatiniba, praktično bez neželjenih efekata.

Primjena 400 mg lijeka se preporučuje kao početna doza imatiniba. Ukoliko postoji mutacija eksona 9 potrebno je duplirati početnu dozu. Značajno je kontinuirano primjenjivati terapiju sve do pojave neprihvatljive toksičnosti ili progresije osnovne bolesti. Ako postoji progresija, moguće je primjeniti drugu liniju sistemske terapije. Neželjeni efekti imatiniba nijesu toliko značajni u odnosu na njegovu veoma veliku efikasnost.

SERENITY OZBILJNOST I PROFESIONALIZAM KOJI GARANTUJE: AVANGARDNE, PRAKTIČNE I JEDNOSTAVNE PROIZVODE UZ MAKSIMALNO POŠTOVANJE PRIVATNOSTI Zahvaljujući brendu SERENITY Artsana, je u Italiji cijenjeni lider zadnjih 25 godina u sektoru vezanom za proizvode za inkontinenciju. Da bi konstantno imala jasan pregled i pratila potrebe, oformila je CSS istraživački centar za koordinaciju i programiranje svih intervencija poboljšanja u okviru proizvoda i usluga vezanih za probleme inkontinencije.

Proizvodi SERENITY na tržištu su predstavljeni inovativnom duplom linijom proizvoda visokog kvaliteta i efikasnosti, čime je adekvatno odgovoreno na rastuće potrebe i istovremeno ponuđeno više sigurnosti, udobnosti i dobrog zdravlja.

Pelene za inkontinenciju Idealne su za različite stepene inkontinencije sa fizioanatomskim oblikom, obezbjeđuju maksimalnu zaštitu u slučajevima urinarne i fekalne inkontinencije. Postoje u 3 verzije kapaciteta upijanja, u zavisnosti od težine inkontinencije, od umerene do vrlo teške ili duple. Pelene gaćice su namjenjene prije svega za osobe koje leže, i pri tom su maksimalno protektivne u dužim periodima dana.

Ulošci za inkontinenciju Ulošci fizioanatomskog oblika, idealni su za različite stepene inkontinencije, a asortiman se sastoji iz četiri verzije kapaciteta upijanja.

Koriste se pomoću mrežastih gaćica u svim periodima dana.

Podloga za krevet Upijajući štitnik za jednokratnu upotrebu, lak za primjenu i idealan za sve slučajeve kad je neophodna zaštita kreveta, fotelja ili drugog namještaja.

"Decco Monte int d.o.o."

Kuće Rakića bb; 81206 Tuzi; Podgorica, tel/fax : +382 20 870 083; +382 20 870 098, e-mail: deccomonte@t-com.me

Značajan naučni skup koji je 29. novembra održan u hotelu „Podgorica” u Podgorici, u organizaciji farmaceutske kompanije „Hoffmann - La Roche Ltd” imao je za cilj da se predstave najznačajniji aspekti tretmana pacijenata oboljelih od karcinoma bronha ili pluća te da se ponudi odgovor na pitanje: savremeni terapijski pristup u terapiji karcinoma pluća - problem ili izazov?

Prof. dr Danko Živković, spec. pulmolog-onkolog Specijalne bolnice za plućne bolesti u Brezoviku, i dr Milan Mijović, spec. grudne hirurgije Klinike za grudnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, pored stručno-naučnog razmatranja problema, dali su i niz sugestija koje bi trebalo primjenjivati u cilju suzbijanja učestalosti i ostvarivanja korisnog terapijskog pristupa u liječenju ove komplikovane hronične nezarazne bolesti. Pojava novih hemioterapijskih lijekova Tarceva® (erlotinib) i Avastin® (bevacizumab) obogatila je tržište antitumorskih terapeutika kod nas, pa je njihovo predstavljanje bilo i jedan od povoda za održavanje ovog skupa.

APEL ZA

MULTIDISCIPLINARNOST

--------------------------------------------------

Karcinom pluća je bolest koja predstavlja poseban problem u svijetu zbog toga što se stopa mortaliteta izazvanog njenim prisustvom skoro da je identična sa incidencom obolijevanja, a procenat preživljavanja se nalazi skoro na istom nivou kao i prije pola vijeka. Godišnje u svijetu oboli 1.3 miliona osoba, a umre 1.18 miliona novooboljelih osoba. - Spadamo u grupu zemalja sa visokom incidencom obolijevanja od ove bolesti. Početkom 1988. godine bilo je oko 200 novooboljelih, a sada se približavamo cifri od 300 slučajeva pojave karcinoma pluća.

75% slučajeva se otkrije u uznapredovalom stadijumu bolesti, a samo 25% u stadijumu koji ima šanse za nastavak života - objasnio je prof. dr Danko Živković u toku svog uvodnog predavanja. - Prema podacima koje mi imamo u Bolnici u Brezoviku, svake godine bilježimo porast u incidenci obolijevanja, otprilike 6% kod muškaraca i 5.8% kod žena. Mi se približavamo cifri od 44 novooboljela na 100.000, što je mnogo - rekao je dr Živković. Šansa za preživljavanje osoba čija se bolest rano dijagnostikuje, iznosi više od 60%. Kod pacijenata čija se bolest nalazi u odmakloj fazi, šansa za preživljavanje manja je od 5% slučajeva.

Hirurški tretman karcinoma pluća Načelnik Centra za grudnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, dr Milan Mijović, opisao je hiruršku proceduru tretmana pacijenata oboljelih od karcinoma pluća kojima je taj status dijagnostikovan najkasnije do

34

III-B faze razvoja bolesti. Kada se posmatra period 19302010. godine, maksimalna incidenca obolijevanja registrovana je 90-ih godina prošlog vijeka, da bi nakon toga, objasnio dr Mijović, zahvaljujući snažnoj kampanji sprovedenoj u SAD-u, broj novooboljelih bio primjetno umanjen.

Senzibilnost ženskog dijela populacije na ovu bolest drastično je povećana tako da smrtnost prevazilazi stopu koja je važila za karcinom dojke.

Podsjećajući na simptomatologiju ove bolesti: specifičan kašalj, naročito prisutan u jutarnjim časovima, iskašljavanje sukrvičastog ispljuvka, gubitak apetita i tjelesne težine, nedostatak vazduha, učestale upale pluća, rijetka pojava bola, kao i na najučestaliji faktor rizika pušenje 87% slučajeva), dr Mijović je podvukao značaj adekvatnog ljekarskog pristupa, precizne i pravovremene dijagnostike i pravilno uzete anamneze. Rendgenologija, skeniranje, testiranje plućne funkcionalnosti, CT glave, magnetna rezonanca kičme, citologija, bronhoskopija, biopsija, medajastinoskopija, kako je objašnjeno, predstavljaju osnovne mjere pristupa dijagnostikovanju stanja pacijenta. Osnovni uslov za postizanje uspjeha u tom procesu jeste multidisciplinarnost. Naravno, teži se ka osavremenjavanju dijagnostičke aparature. U tom smislu, u Kliničkom centru Crne Gore već 10 godina se primjenjuje videobronhoskopija, a videoasistirana grudna hirurgija primjenjuje se u tom centru već 15 godina. Upotrebu ovih metoda, sugestija je sa ovog skupa, trebalo bi što je moguće više učiniti dostupnim i u ostalim zdravstvenim centrima u

Crnoj Gori koji se bave ovom bolešću. Produkt multidisciplinarnog dijagnostičkog pristupa neminovno postaje izrada kvalitetnog „stejdžinga”, što predstavlja jedan od važnijih uslova pripreme pacijenta za konzilijarno razmatranje stanja njegove bolesti i donošenje odluke o daljem liječenju. Osnov stejdžinga, pored utvrđivanja veličine tumora, neizostavno mora biti utvrđivanje statusa limfnih žlijezda.

Biološka terapija karcinoma predstavlja inovativnu tehnologiju liječenja koja po potvrđenim rezultatima prevazilazi učinak nekih do sada primjenjivanih metoda liječenja, a posebno se ističe komfornošću primjene i dobrom podnošljivošću.

- Najčešći postupak u hirurškom radu je otvorena tehnika, gdje se standarnom prolateralnom torakatomijom, kod nas u posljednjih 10 godina, sa prezervacijom muskulusa saratusa prolazi kroz peti ili šesti interpostalni prostor, oslobađa pleura, ukoliko je ima, identifikuje tumor i sprovodi anatomska resekcija pluća, resekcija limfnih žlijezda medijastinuma, ciljana drenaža i zatvaranje grudnog koša po slojevima - objasnio je dr Mijović. Pneumonektomija, slivna monektomija, videoasistirana lobektomija, te u zavisnosti od pojedinačnog slučaja, primjena metoda pripreme pacijenta za hirurški tretman (endoskopska kauterizacija, elektrokauterizacija, krioterapija i laserski tretman, primjenljive u ranim stadijumima bolesti, ili čak primjena hemio- i radioterapije u starijim stadijumima bolesti) predstavljaju neke od metoda izbora u planiranju operativnog pristupa u liječenju pacijenta.

Njenom kombinovanom primjenom sa hemioterapi-

Hemioterapijski pristup i principi savremene terapeutike

tretmani kolorektalnog karcinoma, ali postoji sasvim

Najčešći oblik terapije koja se primjenjuje u ciju obezbjeđivanja uslova za kvalitetan nastavak života pacijenata kojima je karcinom dijagnostikovan u stadijumu kada je već kasno za primjenu hirurškog tretmana, III-B i IV stadijumu razvoja, predstavlja hemioterapija. Ovaj metod liječenja, naveo je dr Danko Živković, primjenjuje se u kombinovanom obliku, linijski raspoređenim doziranjem različitih vrsta lijekova, najčešće u periodu do 6 ciklusa.

Dokazano je da je primjena hemioterapije kod makromalignih bolesti imala koristi u odnosu na najbolju potpornu njegu, a evidentno je i da je primjenom savremenih hemioterapijskih terapeutika podnošljivost tretmana značajno popravljena u odnosu na ranije iskustvo u njihovoj primjeni. - Mi u Brezoviku u prvoj liniji hemioterapije pacijentima dajemo preparate platine u kombinaciji sa gemcitabinom, u drugoj liniji koristimo platinske spojeve sa docateksalom ili paclitakselom (u svijetu se sve više primjenjuje liječenje pemetreksatom), a u trećoj liniji i kod stabilizacije bolesti koristi se erlotinib (Tarceva®) u tabletama i to po odobrenju komisije republičkog fonda za zdravstveno osiguranje - objasnio je dr Živković. Ljekar, kako se moglo zaključiti, treba da je spreman da ponudi adekvatan odgovor u prevazilaženju progresije bolesti što je veoma česta pojava nakon vršenja hemioterapije. On mora biti svjestan da svaki pacijent ima svoju bolest, što zahtijeva i praćenje i primjenu savremenih terapeutika u cilju ostvarivanja većeg preživljavanja i obezbjeđivanja kvalitetnijeg života pacijenta.

argumentovana težnja da se njegova primjena obezbi-

jom, postižu se dobri rezultati liječenja.

Erlotinib predstavlja lijek izbora u osavremenjavanju

terapije.

Pripada

grupi

inhibitora

tirozin-kinaze. Riječ je, kako je objasnio dr Danko Živković, o molekulu male ćelijske mase koji prolazi kroz ćelijsku membranu, ciljno se vezuje za epiduralni faktor ćelije rasta, prekida prenos signala do jedne maligne ćelije i na taj način sprečava rast tumorske mase. Kod nas je za sada u primjeni kada su u pitanju

jedi i u tretmanu nesitnoćelijskih karcinoma. - To je jedini hemi-1 faktor koji je pokazao statističku signifikantnost kao druga linija u liječenju uznapredovalog nesitnoćelijskog karcinoma. On signifikantno pojačava kvalitet života i dobro se podnosi - objasnio je dr Živković.

Avastin®, druga grupa lijekova koji neselektivno blokiraju faktore rasta i sprečavaju razvoj novih krvnih sudova u tumoru, lijek koji kod nas za sada čeka na odobrenje za terapijsku dostupnost, pokazao se kao preparat čijom se primjenom u liječenju obezbjeđuju najveći procenat preživljavanja, više od 14 mjeseci, najveća kontrola bolesti, oko 90%, a ukupna stopa odgovora veća je od 40%. Pored svega, ovo je maksimalno komforan lijek, a njegovo dejstvo potvrđeno je brojnim naučnim i kliničkim istraživanjima.

A. Radanović

35

Farmaceutska kompanija „Sanofi aventis” bila je organizator dvodnevnog uro-onkološkog simpozijuma koji je održan od 3-eg do 5-og decembra 2010. u bečićkom hotelu „Splendid”.

Predavački dio skupa, pored klasičnog, uključivao je i otvoren diskusioni pristup kojim su prezentovane i razmatrane opcije izbora liječenja u pojedinim opisanim situacijama. Poseban aspekt izlaganja činilo je predstavljanje karakteristika terapije lijekovima iz grupe taksela (docetaksel i kabazitaksel).

MASTER KLAS URO-ONKOLOGIJE Dvodnevni dio radnog programa bečićkog simpozijuma započet je predavanjima prof. dr Jovana Hadžiđokića i prof. dr Vladimira Todorovića koji su objašnjavali problem terapijskog djelovanja na hormonrefraktorni karcinom prostate. Bolest koja tenutno u svijetu ima incidencu od približno 80 na 100.000 na Zapadu i oko 20 na 100.000 u zemljama krajnjeg Istoka, spada u grupu hroničnih nezaraznih bolesti koje se, kako je objašnjeno na Simpozijumu, po incidenci nalaze odmah iza karcinoma kože, a po mortalitetu odmah iza karcinoma pluća.

Dijagnostička iskustva su takva da se trenutno u svijetu otkriva 60% slučajeva lokalizovanog karcinoma, 30% regionalnog i 5% metastatskog karcinoma.

Jedan od najznačajnijih parametara utvrđivanja dijagnoze jeste vrijednost specifičnog antigena prostate (PSA). - American Cancer Society - Dallas predlaže da se PSA i rektalni pregled godišnje rade kod muškaraca starijih od 50 godina. Ako je PSA između 1 i 2.5 ng/ml godišnja evaluacija je neophodna. Kod pacijenata sa PSA iznad 2.5 ng/ml vrše se ispitivanja i biopsija - objasnio je prof. dr Hadžiđokić. PSA je u malim količinama sadržan i u endometrijumu, tkivu dojke i mlijeku, a ima ga i u tkivu tumora bubrega i nadbubrežnih žlijezda. To je organospecifični marker.

Simptomi tipa smanjenog mlaza, noćnog mokrenja, fisuričnih smetnji, ukazuju na potrebu za vršenjem ispitivanja. Na progresiju stanja ukazuju: hemospermija, smanjen volumen ejakulata, impotencija, a kasnije se javljaju i metastatska stanja. Radikalna prostatoktomija i ekstenzivna limfadenoktomija predstavljaju osnovne oblike hirurške intervencije, a u kasnijim stadijumima oboljelosti primjenjuje se tretman hemioterapijom, farmakološkom kastracijom ili sl. Najveći procenat metastatskih promjena koje se vezuju za ovu bolest odnosi se na koštani sistem čak 80%. Stoga i pronalaženje lijekova koji obezbjeđuju veći kvalitet života takvih pacijenata, a ujedno smanjuju intenzitet bola, predstavlja jedan od zadataka liječenja.

Hormon nezavisni karcinom prostate dijagnostikuje se u slučaju kada pacijent pokazuje nezavisanost za androgen, kada je hormonski neosjetljiv, kada je vrijednost

36

PSA do 50% povećana tokom provjere izvršene u tri navrata za dvije sedmice, ako su primjetne koštane ili visceralne metastaze, te na osnovu kastracionog nivoa testosterona.

Na ovom seminaru je ukazano i na činjenicu da bisfosfonati mogu prevenirati pojavu koštanih komplikacija, da radionukleidi, spoljašnje zračenje i primjena analgetika mogu smanjiti intenzitet bolova i uticati na poboljšanje kvaliteta života pacijenata, kao i da se spinalna hirurgija i dekompresiona radioterapija kod bolesnika sa neurološkim simptomima mogu primjenjivati u vidu palijativno liječenja. Može se reći da se hormon refraktivni karcinom prostate može smatrati tumorom osjetljivim na hemioterapiju, da docetaksel u hemioterapiji hormon refraktivnog karcinoma prostate dovodi do dužeg preživljavanja, pada PSA za više od 50%, boljeg kvaliteta života, sporijeg nastavka progresije bolesti i manjeg broja komplikacija - objasnio je prof. dr Hadžiđokić. Ovaj lijek se, kako je objasnio prof. dr Vladimir Todorović, proizvodi iz iglica biljke taksus, a posjeduje nekoliko različitih indikacija za upotrebu u liječenju: karcinoma prostate, karcinoma dojke, ćelijskih tumora, želuca, glave i vrata, te skvamocelularnih karcinoma. Kao i kod svih lijekova pa i kod ovog, moguća je pojava neželjenih efekata, što je bila tema predavanja prof. Nade Babović, koje je održano drugog dana trajanja Seminara.

Poseban aspekt programa Seminara činila je prezentacija slučajeva iz prakse i otvorena diskusija u rješavanju predočenih problema. Prof. dr Cane Tulić i dr Vesna Stojanović bili su moderatori interaktivnog programa organizovanog po ovom sistemu. Ovo je bila dobra prilika da ljekari međusobno uporede iskustva liječenja, razmotre prednosti i nedostatke djelovanja određene terapije, pri čemu se posebno obraćala pažnja na uputstva data u vodičima koje svjetski relevantna udruženja predlažu za primjenu. Prof. dr Sava Mićić predstavio je mogućnosti kabazitaksela, novog u grupi antikancerskih ljekova čije su mogućnosti ispitivane primjenom kod učesnika TROPIC studije.

A. Radanović

Intervju: doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore

FUNKCIONALNIJI ZA NOVI AMBIJENT U 2010.

Jedna od zdravstvenih ustanova sa nesumnjivo najstarijom tradicijom u crnogorskom zdravstvenom sistemu, Institut za javno zdravlje Crne Gore tokom 2010. godine dobio je nov, moderno opremljen radni prostor.

Efektivnost njegovog djelovanja potvrđena je, između ostalog, i prilikom saniranja posljedica katastrofalnih poplava koje su se krajem 2010. dogodile u Crnoj Gori. O tradiciji i savremenim zadacima funkcionisanja Instituta razgovarali smo sa doc. dr Bobanom Mugošom, direktorom ove ustanove.

doc. dr Boban Mugoša Institut za javno zdravlje, čiji je početak institucionalnog organizovanja vezan za daleku 1922. godinu, ove godine je premješten u moderno, funkcionalno zdanje. U kojoj mjeri je olakšan rad centara Instituta u novim uslovima?

Organizovanje Stalne bakteriološke stanice na Cetinju, maja 1922. godine, može se smatrati početkom institucionalnog organizovanja današnjeg Instituta za javno zdravlje. Prvog marta 1927. godine Bakteriološka stanica je prerasla u Higijenski zavod, sa obrazloženjem da se ustanovljava institucija od posebnog državnog značaja.

Odmah nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, na temeljima ovog Zavoda osnova se Higijensko-epidemiološki institut. 1956. godine Institut se seli u Podgoricu i dobija naziv Centralni higijenski zavod. Početkom 1962.

38

godine ustanova nastavlja da radi pod nazivom Republički zavod za zdravstvenu zaštitu Crne Gore. Osnivanjem Medicinskog zavoda „Dr Vukašin Marković”, Titograd, 1970. godine, ova ustanova funkcioniše u okviru iste kao jedan od OOUR-a, pod imenom Zavod za zdravstvenu zaštitu. Ukidanjem Medicinskog zavoda, 1991. godine, organizuje se JZU Zavod za zdravstvenu zaštitu - Podgorica, a po Odluci Vlade RCG 2002. godine prerasta u Institut za zdravlje Crne Gore, te novom Odlukom Vlade 2004. godine biva organizovan kao Institut za javno zdravlje.

Navedene i česte promjene u nazivu jedne ovakve institucije nijesu bile odraz pomodnosti već potrebe i nastalih velikih promjena u sferi preventivne medicine koje su zahtijevale organizovani napor zajednice kako bi se unaprijedilo i očuvalo zdravlje stanovništva Crne Gore, kako u ranijem periodu kada se masovno obolijevalo i umiralo od pojedinih zaraznih bolesti, tako i u današnjem vremenu kad se obolijeva i umire od masovnih hroničnih nezaraznih bolesti, a koje nijesu mogle i ne mogu biti kontrolisane i eliminisane samo kurativnom medicinom.

Da bi djelovao u skladu sa zdravstvenom politikom Crne Gore, Evropske Unije i zacrtanim ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije, gdje se posebni naglasak stavlja na očuvanje i unapređenje zdravlja, promociju zdravih stilova života i širenje javno-zdravstvenih aktivnosti van zdravstvenih ustanova, Institut mora i treba da ima posebno mjesto u sektoru zdravstva u Crnoj Gori. U skladu sa Dubrovačkom poveljom, potpisanom 2001. od strane ministara zdravlja iz zemalja Jugoistočne Evrope, instituti za javno zdravlje treba da preuzmu ključnu ulogu u jačanju kontrole i nadzora nad zaraznim i masovnim nezaraznim bolestima, očuvanju, unapređenju zdravlja, promociji zdravih stilova življenja, kao i jačanju institucionalnih kapaciteta i međusektorske saradnje u obezbjeđivanju kvalitetne hrane, vode i životne okoline, i uspostavljanju regionalnih mreža i sistema za prikupljanje i razmjenu zdravstvenih informacija na nivou regiona, Evrope i svijeta (SZO).

Svjesna ovih obaveza, Vlada Crne Gore je 1999. godine krenula sa dogradnjom i rekonstrukcijom starog objekta Instituta. Tokom te i sljedeće 2002. godine izvedeni su grubi radovi na dogradnji i proširenju postojećih gabarita Instituta u vrijednosti od 1.250.000.00 €, a obezbjeđivanjem dovoljno sredstava u budžetima od 2007 – 2010. godine u iznosu od 4.467.329.00 €. Radovi su nastavljeni tokom 2007. godine. Zbog ekonomske krize koja

je pogodila i domaće graditelje, došlo je do kašnjenja, ali se ipak danas može reći da smo uspjeli da napravimo objekat koji će omogućiti da Institut za javno zdravlje uspješno nastavi svoju misiju na očuvanju i unapređenju zdravlja stanovništva Crne Gore. Dobijeno je preko 4.400 m2 namjenskog prostora, kupljen je novi laboratorijski i kancelarijski namještaj, kao i nedostajuća sofisticirana oprema, tako da se po njenoj ugradnji može završiti proces akreditacije Instituta i njegovo uspostavljanje kao referentne ustanove u domenu njegovog rada za Crnu Goru.

Djelatnosti Instituta odvijaju se kroz nekoliko centara od oko dvadesetak specijalizovanih odjeljenja. Koji su prioriteti rada Instituta?

Institut za javno zdravlje danas ima šest centara: Centar za nauku, Centar za razvoj zdravstvenog sistema, Centar za promociju zdravlja, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, Centar za zdravstvenu ekologiju i Centar za medicinsku mikrobiologiju.

Centar za nauku priprema i stara se o sprovođenju plana i programa stručnog i naučnog usavršavanja, organizuje sprovođenje kontinuirane medicinske edukacije, ostvaruje saradnju u oblasti naučno-istraživačke i nastavne djelatnosti sa fakultetima zdravstvenih usmjerenja i drugim naučnim institucijama.

Osnovna djelatnost i sadržaj Centra za razvoj zdravstvenog sistema sastoji se u istraživanju funkcionisanja zdravstvenog sistema. Djelatnost ovog centra obavlja se u okviru dva odjeljenja: Odjeljenje za zdravstvenu politiku i menadžment i Odjeljenje za zdravstvenu statistiku i informatiku. Odjeljenje za zdravstvenu politiku i menadžment bavi se istraživanjem zdravstvenog sistema, pripremanjem analiza resursa, praćenjem, planiranjem, monitoringom i evaluacijom zdravstvenih resursa, dok Odjeljenje za zdravstvenu statistiku i informatiku vodi evidencije u oblasti zdravstva, registar za profesionalne bolesti i registar povreda, vrši kontrolu podataka iz medicinske dokumentacije itd.

Centar za promociju zdravlja obuhvata proučavanje zdravstvenih pokazatelja i analizu zdravlja stanovništva Crne Gore. Ovaj centar svoju djelatnost obavlja kroz 2 odjeljena: Odjeljenje za zdravlje zajednice i zdravstveno vaspitanje i Odjeljenje za vulnerabilne grupe.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti radi na praćenju, istraživanju i analizi epidemiološke situacije zaraznih bolesti i predlaže programe za prevenciju i kontrolu istih, kao i eliminaciju i eradikaciju pojedinih zaraznih bolesti. Djelatnost ovog centra obavlja se u okviru 3 odjeljenja: Odjeljenje za epidemiologiju zaraznih bolesti, Odjeljenje za epidemiologiju masovnih hroničnih bolesti i Odjeljenje za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i preventivno medicinsku zaštitu u vanrednim uslovima.

Centar za zdravstvenu ekologiju identifikuje faktore rizika po zdravlje ljudi iz životne sredine, bavi se prevencijom štetnog uticaja životne sredine na zdravlje ljudi, obavlja funkcije referentne laboratorije, bavi se naučno-istraživačkim poslovima itd. Djelatnost se vrši kroz 2 odjeljenja:

Odjeljenje za sanitarnu hemiju i Odjeljenje za ishranu i humanu ekologiju.

Centar za medicinsku mikrobiologiju istražuje rezistenciju antibiotika i drugih ljekova, obavlja funkciju referentne mikrobiološke laboratorije, otkriva uzročnike zaraznih i drugih bolesti prouzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama itd. Ovaj centar ima 5 odjeljenja: Odjeljenje za bakteriologiju, Odjeljenje za virusologiju i serologiju, Odjeljenje za parazitologiju i mikologiju, Odjeljenje za molekularnu mikrobiologiju i Odjeljenje za sanitarnu mikrobiologiju.

Kraj ove kalendarske godine obilježile su poplave koje su ostavile katastrofalne posljedice na dio crnogorske populacije i privrede. Službe Instituta aktivno su uključene u saniranje posljedica poplava. Kakva je situacija na terenu poslije povlačenja vode u smislu sprovođenja sanitarne mikrobiologije?

Epidemiološka situacija je složena, ali je za sada povoljna i stabilna. Higijensko-sanitarni rizici postoje, prije svega: higijenski neispravna voda za piće na pojedinim teritorijama, otežano održavanje lične higijene, higijene životnog prostora i higijenske pripreme namirnica. Prisutni su i ostali zdravstveni rizici: slabljenje otpornosti organizma zbog stresa i rashlađivanja organizma, alergije na plijesni i slično.

Institut za javno zdravlje u saradnji sa ostalim nacionalnim i opštinskim organima kontinuirano sprovodi preventivne aktivnosti sa ciljem sprečavanja pojave epidemijskog javljanja zaraznih bolesti.

Službe sa dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Instituta za javno zdravlje su na terenu i vrše DDD poslove iz kuća iz kojih se povukla voda i tretiraju domaćinstva zajedno sa veterinarskom službom. Takođe, koordiniraju rad higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja koji se bave DDD poslovima.

Kvalitet vode za piće u više crnogorskih gradova, usljed obilne i dugotrajne kiše povremeno je ispod zadovoljavajućeg nivoa. Kakva je situacija sada, po prestanku padavina?

Institut će i u narednom periodu vršiti pojačanu kontrolu kvaliteta vode za piće, po planu dogovorenom sa kriznim štabovima, i pojačani epidemiološki nadzor u saradnji sa higijensko-epidemiološkim službama u poplavljenim područjima. Pored redovnih analiza uzoraka vode predviđenih ugovorom sa javnim komunalnim preduzećima, svakodnevno se rade i vanredne analize zdravstvene ispravnosti vode za piće u ugoženim područjima.

Prema posljednjim raspoloživim podacima od 21.12.2010. godine, u 9 opština se još uvijek ne preporučuje korišćenje vode za piće iz vodovoda, već se preporučuje prokuvavanje vode ili upotreba flaširane vode, dok je u ostalim opštinama došlo do normalizacije vodosnabdijevanja.

Dragan Nikolić

Oralna kandidijaza

PiĹĄe: dr Eroldina Halilović Kandidijaza (lat. candidiasis), monolijaza (monoliasis), sor (soor), u narodu poznata i kao mleÄ?ac, mikotiÄ?na je infekcija koju uzrokuje gljivica Candida albicans, rjeÄ‘e Candida tropicalis, Candida glabrata, Candida krusei i Candidi dubliniensis.

Candida albicans je, kod 10–14% zdravih osoba, normalni saprofitni stanovnik probavnog trakta (ukljuÄ?ujući i sluznicu usne ĹĄupljine), gornjih dijelova disajnog sistema i vagine, a moĹže se naći i na zdravoj koĹži. Kao dio normalne flore usne ĹĄupljine izolovana je kod 50% zdrave populacije, a kod nositelja mobilnih proteza prisutna je u Ä?ak do 90% sluÄ?ajeva. To potvrÄ‘uje Ä?injenicu da Candida albicans predstavlja komenzalnu floru, te se ne smije smatrati obligatno patogenom. Postaje patogena onda kada se pojavi uzroÄ?nik koji naruĹĄava imuni sistem domaćina i omogućava prelaz iz kolonizacije u (oportunistiÄ?ku) infekciju kandidom. To su sljedeći sistemski uzroÄ?nici:

t%VHPUSBKOB BOUJCJPUTLB UFSBQJKB

t1SJNKFOB JNVOPTVQSFTJWB LPSUJLPsteroida i citostatika), kontraceptiva i rendgenskog i radijumskog zraÄ?enja

t%FÄ•DJUBSBO JNVOJ TJTUFN VSPĂżFO JMJ steÄ?en kao posljedica malignih tumora, leukeNJKF MJNGPNB 4*%& JMJ TMBCF VISBOKFOPTUJ

t#PMFTUJ LBP Ă?UP TV EJKBCFUFT IJQPUJSFoza, KuĹĄingova bolest, Adisonova bolest, smanjenje i defekt limfocita, smanjenje neutrofila i defekt polimorfonukleara

t1PWFʉBOB LPODFOUSBDJKB Ă?FʉFSB (dijabetiÄ?ari, trudnice sa povećanom koliÄ?inom glikogena u epitelu vaginalne sluznice, kandidijaza koĹže ĹĄaka kod kuvara, pekara, poslastiÄ?ara i ostalih Ä?iji je rad vezan za „slatkiâ€?, vlaĹžni i alkalni medijum).

40

Lokalni uzroÄ?nici oralne kandidijaze su:

t/FEPWPMKOB PSBMOB IJHJKFOB

t/FPEHPWBSBKVʉF [VCOF QSPUF[F J mikrotraume na sluznici,

t3FEVLPWBOJ NFIBOJ[NJ JTQJSBOKB usne ĹĄupljine: ploÄ?a zubne proteze kao mehaniÄ?ka prepreka koja jeziku i pljuvaÄ?ci onemogućava vrĹĄenje funkcije Ä?iťćenja; dijabetiÄ?ka kserostomija („suvoća ustaâ€?) i sl.,

t6QPUSFCB LPSUJ[POTLJI TQSFKFWB LPE astmatiÄ?ara,

t1PSP[BO NBUFSJKBM QSPUF[F �UP omogućava naseljavanje kandide.

S obzirom na anatomsku lokalizaciju, kandidijaza se dijeli na: kandidijazu sluznica (oralna, genitalna i gastrointestinalna), kandidijazu koĹže i nokata i sistemsku kandidijazu koja je vrlo rijetka pojava.

Kandidijaza novoroÄ‘enÄ?adi Kandidijaza genitalne sluznice vrlo je Ä?esta pojava kod trudnica i porodilja. Tokom prolaska kroz vaginalni kanal, infekcija se prenosi na novoroÄ‘enÄ?e. Manifestuje se na bilo kojem dijelu sluznice usne ĹĄupljine, u vidu bjeliÄ?astih naslaga (skramica) koje liÄ?e na VHSVĂ?BL NMJKFLB /BTMBHF TF JMJ KFEOPTUBWOP skidaju, pri Ä?emu se nakon nekoliko Ä?asova pojave nove, ili se teĹĄko skidaju, nakon Ä?ega ostaju erodirane crvene povrĹĄine koje lako krvare a ponekad i ulceriraju. Iz usta se osjeća karakteristiÄ?an neprijatan zadah. Ĺ˝vale (lat. cheilitis angularis) Kao Ä?est etioloĹĄki uzroÄ?nik ovog oboljenja, pored Staphylococcus auresa i Streptococcus haemoliticusa, javlja se i Candida albicans. Ona moĹže da se javi i zbog BWJUBNJOP[F WJUBNJOB # 0CPMKFOKF KF MPLBMJ[Pvano na uglovima usana, jednostrano ili obostrano, a najÄ?eťće se javlja kod osoba koje nose proteze. Manifestuje se najprije eritemom, a zatim bjeliÄ?astim naslagama i fisurama koje mogu da krvare prilikom govora i Ĺžvakanja.

otvora postaje osjetljivo, bolno, otečeno i svrbi.

Terapija Krvarenje je čest znak bolesti. Uvijek je površno, tačkastoKada ili prugasto, svijetlocrvene su na prisustvo gljiviceboje. pozitivni i klinički nalaz i mikološki bris, liječi se samo Kako se postavlja dijagnoza ? antimikotska manifestna infekcija.

Međutim, terapija može da bude indikovana i kada ispitivanje započinje uzimanjem nemamoKliničko ni klinički manifestnu infekciju niti podataka od pacijenta o vremenu nastanka čekamo nalaz brisa, npr. u slučaju liječenja tegoba ibolesti njihovom načinu ispoljavanja.

Kada se oralnih antibioticima i imunosupreradi o spoljašnjim vrlo je jednossivnim sredstvima. hemoroidima, Tada očekujemo jatrogeni tavno postavljanje dijagnoze i vrši senavedene inspekcijom poremećaj flore, te je tokom trajanja u koljeno-lakatnom položaju bolesnika.

Unuterapije potrebno preventivno ordinirati trašnji čvorovi se ne vide i obično ih je teško antimikotik. prepoznati i pri pipanju.

Dijagnoza se postavlja Osnovno je napraviti detaljnu anam- na temelju anoskopije ili rektoskopije. nezu i postaviti pitanje: zbog čega je uslovno patogena kandida postala patogena? DjelotLiječenje: voran tretman infekcije i spriječena pojava recidiva može se postići jedino ispravljanjem započinje lokalnih Nakon faktorapostavljanja i uticanjemdijagnoze na sistemske. se liječenje koje je u početku medikamentozno.

Time liječimo i kandidijazu i predisponirajuće NajčešćeUkoliko je dovoljno regulisati i za osigurati bolestanje. se odlučimo liječenje sniku mekanu stolicu. Veoma je bitna ishrana, infekcije bez eliminacije predisponirajućeg kao i nećemo svakodnevna higijena analne regije. faktora, preduzeti adekvatne terapiMedikamentozna terapija se sprovodi kombinacijske mjere. jama vazoprotektiva, antivarikoznih ljekova i Potrebno je spriječiti i reinfekciju: npr. ukoliko laksativa. se dijagnostikuje palatitis prothetica, tretiramo i protezu, a ako je riječ o cheilitis anguLiječenje hemoroidalne bolesti larisu, antimikotik se aplikuje ne samomože na se sprovoditi i naveć neki odcijela sljedećih uglove usana, i na usta.načina: skleroterapijom, ligiranjem hemoroida i operativnim liječenjem.

Lokalna (topikalna) terapija uvijek predstavlja prvu terapiju izbora.

Savjeti: Liječenje se sastoji u dvosedmičnoj primjeni antimikotika Rojazol gela (tri puta po jedna- Ukoliko kašika) po ili prirodi rastvoraposla Nystatina mnogo(3–4 sjedite, puta dnevno, 30 kapi koje utreba potrebno je dapo barem jednom toku mućkati jednog sata što duže).

Potrebno je vršiti i ispiranje antiseptičkim rastvorom: Peridex (hlor-heksidin glukonat 0.2 %, P&G) ili heksetidin (Belosept

GE132

napravite prekid uHeksetidin trajanju od 5–10 - „Belupo”, „Hexoral”). treba dozi-minuta.

Vozačima se ne preporučuje da za volanom rati po 10 ml tri-četiri puta dnevno i mućkati provedu tokom više od 3jedne sata bez prekida.Ukoliko u ustima minute.

-Treba izbjegavati hranu sa jakim oboljeli nosi proteze, potrebno ih je preko začinima, feferone, žestoka alkoholna pića noći stavljati u dezinficijens. U tu svrhu se i crno vinonpr. (u rastvor pretjeranim koriste Acidikoličinama), Borici 3%, ilikonzervisanu blagi hranu, rastvor sodesuvomesnate bikarbone. proizvode, meso, kafu, so.

Pušenje treba smanjiti na najmanju moguću Veoma jeftino, izuzetno djelotvorno, mjeru, a potrebno je smanjiti i upotrebu a prilično slabo korišćeno sredstvo zatijesta i mliječnih proizvoda u ishrani. antimikotsku obradu mobilne proteze predNaročito treba izbjegavati: stavlja obična kućna varakina. Za pripremu bijelo brašno, kolače, peciva, keks, mahunasto rastvora koristi se 5 puta veća količina običnepovrće, crni čaj, kakao. vode u odnosu na količinu varakine (od petose ishrana povrćem, procentnog -Preporučuje rastvora koji kupimo, razre-voćem, kuvanim žitom, mekinjama, raznim đivanjem dobijemo jednoprocentni rastvorvrstama pahuljica, sjemenomNakon lana, integralnim hljebom, natrijum-hipohlorita).

15-minutnog pirinčem,čišćenja, medom,protezu te pijenje od kamilice, mehaničkog trebačaja ostaviti u kantariona, nane, koprive, žalfije i soka od rastvoru, a potom je najmanje dvije minute šargarepe. ispirati u tekućoj vodi. normalno pražnjenje najprikladnija Kod-Za tvrdokornijih slučajeva otpornih je upotreba kompota od suvih šljiva i smokava, na lokalnu terapiju, ili kod pozitivnog kontrolkoji se uzima uveče pred spavanje.

Osoba nog brisa i pozitivne koprokulture, koja ima problem sa hemoroidima trebalo bi da pristupićemo sistemskoj terapiji kandidijaze: svakodnevno pije 6–8 čaša vode.„Pliva”) Gladovanje i 1.Flukonazol (Diflucan, izbjegavanje pražnjenja stolice nijesu kapsule, 50 mg, 1–22 puta tokom 14 dana, preporučljivi.2.Ketokonazol (Nizoral, „Janssen”) -Poslije preporučuje se izbjegatablete, 1 × 200 mg /stolice 7–14 dana, vanje3.Itrakonazol upotrebe toaletnog papira, uz 100 obavezno (Itrac, „Sporanox”) pranje vodom i neparfimisanim sapunom.

Na taj mg / 7–14 dana. načinPojavom smanjujete svrab. flukonazola, zbog velike hepatotoksičnosti, ketokonazol je gotovo je obavljati mlakom uklonjen sa -Poželjno tržišta. Jedna od glavnihtuširanje prednosti vodom i jeste nanositi hladne obloge nakon u predjelu flukonazola salivarna ekskrecija rektuma sat vremena prije odlaska na spavanje. sistemske primjene.

To znači da je ovaj lijek prisutan u usnoj šupljini u djelotvornim dozama.

Njegova toksičnost Ova bolest se ne je smije ignorisatimanja i trpjetiod!!! drugih azola, ali se ipak preporučuje oprez.

Stoga treba kontrolisati transaminaze nakon 7–14 dana trajanja terapije, radi otkrivanja eventualnog hepatotoksičnog dejstva.

International Health d.o.o.

Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

najjači prirodni antioksodant

MEHANIZMI DEJSTVA GE132:

SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

- Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

NOVO - MANJE, EKONOMIČNIJE PAKOVANJE

Pojam antibiotik dolazi od riječi „anti”, što znači „protiv”, i „bios”, što znači „život”.

Dakle - supstanca koja služi protiv života. Ironično je da je to „djelovanje protiv života” do sada spasilo više života nego bilo koja druga supstanca u istoriji čovječanstva.

Antibiotici su specifični proizvodi mikrobnog metabolizma koji imaju visoku fiziološku aktivnost prema određenim grupama mikroorganizama (bakterije, plijesni, protozoe, virusi) ili zloćudnih tumora, jer im sprečavaju rast ili ih uništavaju. Osim prirodnih, dobijenih mikrobnom biosintezom, postoje i polusintetski i sintetski antibiotici.

ANTIBIOTICI Piše: dr spec. Majda Šahman-Zaimović Cilj proizvodnje lijeka je pronalaženje terapije za određene indikacije, rješavanje određenog zdravstvenog problema i njegovo stavljanje na tržište. Cilj regulative ljekova je prije svega zaštita pacijenta i zaštita javnog zdravlja.

Da bi se lijek našao na farmaceutskom tržištu, proizvođač mora dokazati njegov kvalitet, bezbjednost i efikasnost i na osnovu toga dobiti dozvolu za stavljanje lijeka u promet od nadležnog regulatornog tijela iz oblasti lijekova. Regulativa lijekova je skup zakonskih pravila koja se baziraju na naučno utvrđenim principima po kojima se lijek razvija, ispituje, proizvodi i stavlja na tržište.

Osnovni princip svih regulatornih sistema je dokazati: SIGURNOST (SAFETY), EFIKASNOST (EFFICACY), i KVALITET (QUALITY).

Glavni protagonisti na polju kreiranja farmaceutske politike i posljedično legislative u svijetu su EU, SAD i Japan, koji čine 80% farmaceutskog tržišta. Ove zemlje su osnovale u Briselu, aprila 1990, „The International Conference on Harmonisation of Technical Requirements for Registration of Pharmaceuticals for Human Use” (ICH), organizaciju koja će harmonizovati zahtjeve u pogledu kvaliteta lijekova koji će biti isti u svim zemljama koje ova organizacija okuplja. U Crnoj Gori regulativu iz oblasti lijekova usvaja i sprovodi Ministarstvo zdravlja i Agencija za lijekove i medicinska sredstva, na osnovu zakonodavstva koje je usklađeno sa EU legislativom.

Procjenjivanjem dokumentacije o lijeku (koja broji oko 170 različitih dokumenata), uz asistenciju spoljnih eksperata (stručnjaka iz oblasti medicine, farmacije, farmakologije i drugih srodnih grana), a na osnovu savjetodavnog mišljenja Komisije za lijekove, (sastavljene od eminentnih profesora iz ove oblasti iz okruženja), Agencija za lijekove i

42

medicinska sredstva izdaje rješenje o statusu lijeka u Crnoj Gori.

Registracijska dokumentacija lijeka sastoji se od: -Opšteg dijela koji sadrži administrativne podatke i izvještaj eksperata proizvođača o lijeku, -Farmaceutsko-hemijske dokumentacije, koja opisuje razvoj lijeka i njegovu proizvodnju, odnosno kvalitet, -Farmakološku dokumentaciju kojom se opisuje bezbijednost lijeka (utvrđena kroz eksperimente na životinjama ) i -Kliničku dokumentaciju (klinička ispitivanja na ljudima), kojom se dokazuje efikasnost lijeka.

Lijek je prihvatljivog kvaliteta kada zadovoljava zahtjeve: ICH smjernica (www.ich.org), Evropske farmakopeje (Eu. Ph.) i kada je proizveden u skladu sa pravilima dobre proizvođačke prakse (GMP).

Istorija

Aleksandar Fleming je 1922 god. otkrio lizozim, a 1928. god. otkrio je PENICILIN, antibiotik iz plijesni Penicillium notatum.1929. godine objavio je rad koji je prošao nezapaženo. Nastavio je eksperimente, no uzgajanje plijesni i izolacija penicilina bili su veoma komplikovani, odnosno 1000 L medija s Penicillium-om bilo je potrebno za tretman samo jednog pacijenta.

Fleming nije uočio važnost penicilina, te nikada nije ispitao njegov efekat na zaraženim laboratorijskim životinjama, već je penicilin koristio za klasifikaciju bakterija. On je u početku smatrao da navedena plijesan ne može dugo opstati u ljudskom organizmu, pa iz tog razloga ne može biti ni efikasna kao lijek, ali daljnjim istraživanjima ispostavilo se drugačije. Premda su mnogi njegovi prethod-

nici ranije utvrdili antimikrobna djelovanja (Ehrlich,1904; Twight,1923), njemu se ipak prepisuje zasluga izolovanja prvog antibiotika. 1938 g. Flori i Čejn uzgajali su Penicillium za eksperimente na životinjama, odnosno na inficiranim miševima, a 1941. god. počinju sa tretiranjem ljudi. Međutim, prvi pacijent je umro zbog nedovoljne doze.

Krajem 1943. god. počinje masovna proizvodnja.

Za ovo otkriće Fleming, Flori i Čejn dobili su Nobelovu nagradu 1945. godine. Danas je za 20.000 veća produkcija nego u Flemingovim gljivicama.

Razvoj antibiotika

Do sada je poznato oko 300 mikrobnih genoma. Od 1945–1975. patentirano je oko 1,6% svih patentiranih prirodnih antibiotskih proizvoda. Od 1975. taj procenat stalno pada i iznosi oko 0,11 %. Razlozi su: veliki broj novih patentiranih antibiotika završi kao „rediscovery” već odavno poznatih antibiotičkih struktura, a „padaju” i na ispitu rezistencije (zbog postojanja rezistentnih gena za te antibiotike).

Od 1975. godine farmaceutske kompanije svoje zanimanje okreću prema liječenju karcinoma i bolesti srca, vjerujući da su infekcijske bolesti pod kontrolom (od 1969. do 1980. fondovi za razvoj antibiotika nijesu imali prioritet). Uprkos pronalasku velikog broja novih antibiotika, samo ih mali broj dobija odobrenje od regulatornih tijela, prije svega EME (EU) i „Food and Drug Administration” (USA) za komercijalnu primjenu. Naime, potrebno je najmanje 7–10 godina razvoja lijeka kao i prethodno navedenih dokaza da bi novi lijek dobio odobrenje za komercijalnu primjenu.

Tokom približno četiri decenije (od 1940-tih do 1970-tih) farmaceutska industrija je obezbjeđivala konstantan „priliv” novih antibiotika uključujući nekoliko sa novim mehanizmima dejstva koji su rješavali probleme rezistencije na prethodne generacije. Od tada, samo tri sistemski djelujuća antibiotika (quinupristin-dalfopristin, linezolid, daptomycin), uključujući dva iz novih klasa (oxazolidinones, lipopeptides) stavljeni su u promet u EU za tretman infekcija koje su uzrokovane multirezistentnim grampozitivnim bakterijama. Svi ostali antibiotici koji su u ovom periodu stavljeni u promet na teritoriji EU pripadaju već postojećim klasama antibiotika i nisu efikasni protiv većine mikroorganizama koji su razvili rezistenciju na druge antibiotike iz te klase.

Na tržištu se nalaze 252 spoja s antibiološkom aktivnošću od kojih su: 30% prirodni spojevi, 30% polusintetski spojevi, hemijski spojevi nastali hemijskom modifikacijom biosintezom proizvedenih antibiotika i 40% su hemijski sintetizovani spojevi.

U 2007 godini, Evropski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ECDC, Evropska Agencija za lijekove EMA i internacionalna mreža Action on Antibiotic Resistance zaključili su da postoji potreba da se napravi izvještaj koji bi razmatrao i dokumentovao jaz koji postoji između porasta infekcija izazvanih multirezistentnim bakterijama i

Pasterovo razdoblje, 1865-1940, poznaje etanol, butanol, aceton, glicerol, organske kisjeline (octena, limunska, mliječna) aerobnu, obradu otpadnih voda, 1890, i intenzivni razvoj starter kultura koje se koriste za dobijanje fermentiranih namirnica.

Antibiotičko razdoblje, 1940-1960, zlatna era antibiotika („Golden Era of Antibiotics”) kada se pronalaze penicilin, streptomicin, klortetraciklin itd.; submerzno vođenje procesa, tehnologija kulture životinjskih ćelija (virusne vakcine), mikrobne transformacije steroida (kortizon, testosteron, estrogen).

Razdoblje novih biotehnologija, od 1975, poznaje genetičko inženjerstvo (1974), tehnologiju hibridoma,

monoklonske

dijagnostičke

testove

(1980). To je razdoblje razvoja primijenjene mikrobiologije - probiotički koncept, humani insulin (1982), hormon rasta (1983), monoklonska antitijela u kulturi životinjskih ćelija (1986), ά i γ interferon (1986) itd.

Postgenomičko razdoblje, 2001 - proteomika, transkriptomika, metabolomika.

razvoja antibiotika za njihov tretman. ECDC I EMA osnovali su zajedničku radnu grupu koja je sačinila izvještaj za Evropsku komisiju pod nazivom „Bakterisjki izazov vrijeme za reagovanje. Poziv na smanjenje jaza između multirezistentnih bakterija u EU i novih antimikrobnih agenasa” (“The bacterial challenge - time to react. A call to narrow the gap between multi-drug resistant bacteria in the EU and development of new antibacterial agents”).

Jedan od ciljeva EMA jeste da pomogne istraživanja i inovacije u farmaceutskoj industriji u EU. U ovu svrhu je i Komitet za humane lijekove EMA osnovao posebnu grupu koja se bavi inovativnim lijekovima, 2006. godine. Ova grupa pruža mogućnost prezentovanja mišljenja stejkholdera i neformalnog razmatranja njihovih stavova u pogledu strategija razvoja lijekova i tokom ovih procesa značajna pažnja je posvećena malom broju novih antimikrobnih agenasa.

EMA takođe izrađuje smjernice za procjenu dokumentacije o kvalitetu lijekova koji se koriste u postupcima registracije u svim zemljama EU (i kod nas) a koje su kroz usaglašavanje na internacionalnom nivou harmonizovane i sa ICH smjernicama. Prilikom donošenja novih smjernica u EMA je prepoznata potreba da se uvaže specifičnosti antibiotika u odnosu na sintetske lijekove i da se ne postavljaju „nesavladivi” regulatorni zahtjevi koji će obeshrabriti industriju da razvija nove antibiotike.

43

Intervju: dr Milorad Drljević, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva

USPJEŠNO REALIZOVANI PLANOVI RADA Agencija za lijekove, specijalizovana jedinica za kontrolu, nadzor i registraciju lijekova koji se distribuiraju na crnogorskom farmaceutskom tržištu, ustanovljena je 2008. godine. Tokom relativno kratkog perioda postojanja uspjela je da se uspješno umreži u sistem najznačajnijih institucija koje djeluju na domaćem i svjetskom nivou, te da se preporuči „kvalitetom i transparentnošću” usluge. O nekim aspektima rada Agencije razgovarali smo sa dr Miloradom Drljevićem, direktorom ove ustanove.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva relativno je mlada institucija. U kojoj mjeri se za nešto više od dvije godine njenog postojanja uspjelo sa realizacijom ciljeva postavljenih u početnoj fazi rada?

Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da smo, nakon dvije godine rada, uspjeli realizovati skoro sve planirane aktivnosti koje su dio strategije razvoja Agencije

dr Milorad Drljević

44

do 2015. god. Polazeći od profilacije CALIMS-a kao stručno-naučne institucije, svakako da je najvažniji dio posla bio formiranje veoma kompetentnog tima stručnjaka, koji su ovladali svim poslovima koje nam je država povjerila.

Uporedo sa radom, intenzivno su se odvijali i edukativni programi, za zaposlene, spoljne saradnike i stručnu javnost.

Već godinu dana se nalazimo u projektu „Instrument for PreAccession” u okviru kojeg zaposleni u CALIMS-u prisustvuju redovnim sastancima radnih grupa i komiteta Evropske agencije za lijekove (EMA), što svakako doprinosi podizanju internih kapaciteta. Velikim zalaganjem svih zaposlenih u našoj instituciji, uspjeli smo da u poslovanje uvedemo standard upravljanja kvalitetom ISO 9001/2008. i opredijelili se da upravo kvalitet rada i transparentnost budu osnov našeg poslovanja. Postali smo i prepoznatljiva institucija u regionu, kao i članica brojnih evropskih i svjetskih asocijacija ( EMA, UPSALA, Centar za monitoring WHO-a, Bord za kontrolu narkotika...).

Da bi do kraja uspjeli da ostvarimo svoju misiju i viziju, neophodno je i da riješimo pitanje smještaja i uslova za rad, uključujući formiranje skrining laboratorije za brze analize. Očekujemo da će Vlada Crne Gore u najskorijem vremenu pomoći da se ovo pitanje riješi. Saradnja koju ostvarujemo sa Ministarstvom zdravlja, institucijama zdravstvenog sistema (KC, Institut za JZ, JZU, Veterinarska uprava, Ekotoksikološki zavod...), Medicinskim i Farmaceutskim fakultetom, kao i velikim brojem regionalnih institucija, garancija su da će lijekovi i medicinska sredstva koji su dostupni građanima Crne Gore zadovoljavati standarde kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti.

Na elektronskom sajtu Agencije pored ostalog dostupne su i informacije o spiskovima lijekova. Kada se govori na tu temu, kao asocijacija se javljaju liste ljekova koji se refundiraju i onih čiju upotrebu pacijenti finansiraju, za čije određivanje je nadležan Fond zdravstva. Zanima nas u kom smislu se odvija saradnja Agencije sa Fondom i da li postoje neki ljekovi i medicinska sredstva za koje smatrate da bi obavezno trebalo da se nađu na Listi pozitivnih lijekova?

Na sajtu CALIMS-a se nalazi spisak lijekova koji su prošli proceduru stavljanja lijeka u promet i dobili potvrdu da zadovoljavaju standarde kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti. Fond je zadužen da obezbijedi dovoljnu količinu i vrste lijekova neophodnih za potrebe zdravstvenog sistema Crne Gore zajedno sa Ministarstvom zdravlja, a preko AU Montefarm. Sve institucije djeluju sinhronizovano. Agencija procjenjuje da li lijekovi zadovoljavaju standarde kvaliteta i vrši kontrolu kvaliteta. Veoma važan segment našeg rada je i praćenje neželjenih reakcija na lijekove (farmakovigilanca). Naši stručnjaci učestvuju u radu brojnih komisija za potrebe zdravstvenog sistema iz oblasti za koje je nadležna Agencija, koja samim tim ima dobru saradnju sa Fondom zdravstva. Upravo je započet zajednički rad tima za određivanje referentnih cijena lijekova koji su u prometu u Crnoj Gori. Tim je sastavljen od predstavnika CALIMS-a, Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja.

Jedan od oblika istraživanja javnog mnjenja koje sprovodi Agencija u cilju obezbjeđivanja upotrebe što kvalitetnijih lijekova i medicinskih sredstava svakako je Anketa o zadovoljstvu korisnika usluga. Da li možete da opišete presjek rezultata dobijenih dosadašnjim rezultatima Ankete?

Na osnovu rezultata ankete možemo reći da su klijenti CALIMS-a zadovoljni radom zaposlenih. Primjedbe se uglavnom odnose na razvojne probleme, kao što je nedostatak jednog broja podzakonskih akata i ažuriranje sajta. To je uslovljeno malim brojem zaposlenih, koji su maksimalno angažovani na osnovnim poslovima, a problem će se prevazići daljim razvojem informacionog sistema, kojim je predviđen razvoj portala koji će omogućiti adekvatnu komunikaciju i interakciju sa korisnicima.

Razvojem IS predviđeno je i uvođenje DMS-a, što će omogućiti upravljanje dokumentima i veliki broj kvalitetnih analiza i izvještaja o potrošnji lijekova.

Sredinom novembra 2010. Podgorica je bila domaćin Simpozijuma „Dan antibiotske svijesti”, kojim je sugerisano postojanje problema neracionalne upotrebe antibiotika. U kojoj mjeri je ovaj problem, po Vašim podacima, prisutan u Crnoj Gori?

Da li mislite da je za liječenje hroničnih nezaraznih bolesti dostupan dovoljan broj lijekova? U kojoj mjeri su zastupljeni najnoviji svjetski terapeutici?

Crna Gora je snabdjevena dovoljnim količinama kvalitetnih lijekova. Lijekovi prisutni na našem tržištu zadovoljavaju sve standarde kvaliteta, a prisutni su skoro svi poznati evropski i svjetski proizvođači, kao i tradicionalno pouzdani regionalni proizvođači.

Na koji način se u Agenciji pristupa ispitivanju efekata lijekova čiju registraciju treba odobriti?

Kontrola kvaliteta se vrši: ocjenom sertifikata o izvršenoj kontroli kvaliteta od strane ovlašćenih laboratorija, laboratorijskim ispitivanjem u ovlašćenim laboratorijama (nacionalne laboratorije Srbije i Hrvatske, mreža evropskih laboratorija OMCL). Kontrole lijekova vrše se metodom slučajnog uzorka (sistematska kontrola) iz prometa, kao i za potrebe ad hock kontrole, po prijavi ili sumnji na neispravnost u akreditovanim laboratorijama. U našem planu razvoja predviđena je skrining laboratorija za potrebe brzih analiza sa novom tehnologijom, koja će biti i posebno angažovana za otkrivanje falsifikovanih lijekova prisutnih u našem regionu.

Agencija , kao što sam i naveo, razvija sistem praćenja neželjenih reakcija na lijekove i punopravni je član Centra za monitoring - WHO. Taj sistem uključuje veliki broj ljekara i zdravstvenih radnika. Svaka prijava se pažljivo analizira i prosljeđuje u bazu WHO-a. Na svaki značajan signal saziva se Nacionalna komisija za bezbjednost lijekova, koja predlaže eventualne mjere za postupanje ili povlačenje lijeka iz upotrebe. Pored toga, postoji dobro regionalno povezivanje i razmjena informacija, kao i direktna komunikacija sa Evropskom agencijom za lijekove (EMA).

A. Radanović

Mislim da je ključ za rješenje svake neracionalne upotrebe lijekova, ne samo antibiotika, u izdavanju lijekova za koje je Rješenjem za stavljanje u promet to predviđeno, samo na ljekarski recept. Niko bolje ne može procijeniti potrebu za terapijom i dužinu terapije od ordinirajućeg ljekara. Svaki lijek može biti i otrov u slučaju nekontrolisane upotrebe. Zato se i prilikom registracije lijeka, a naravno i propisivanja, vodi računa o procjeni koristi i rizika. Dakle, preporuka je: uzimati antibiotike samo na ljekarski recept.

U CALIMS-u se upravo radi jedna studija o rezistenciji na antibiotike, a ona je najčešće posljedica neracionalne i nekontrolisane upotrebe antibiotika. Sada radimo i na pripremi praćenja potrošnje lijekova, prikupljaju se podaci i očekujemo da ćemo prve izvještaje imati do kraja prvog kvartala 2011.

45

Hronika 1. decembar - BROJNE MANIFESTACIJE POVODOM SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV HIV/AIDS-A U skladu sa kampanjom koja se svake godine sprovodi u organizaciji Nacionalne komisije za HIV Ministarstva zdravlja Crne Gore povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, u decembru 2010. realizovan je veliki broj raznih aktivnosti od strane vladinog i nevladinog sektora, u zdravstvenim institucijama, školama, na fakultetima. Institut za javno zdravlje Crne Gore bio je organizator jednodnevnog stručnog simpozijuma „Socioekonomski, epidemiološki i klinički aspekt HIV infekcije i AIDS-a”. Projekat je realizovan u saradnji sa stručnjacima Kliničkog centra Crne Gore i regionalnim partnerima, stručnjacima „Instituta Superiore di Sanita” i Nacionalne klinika za infektivne bolesti „Lazzaro Spallanzani” iz Rima.

Simpozijum je održan 6.12.2010, u Amfiteatru Instituta.

Gosti predavači iz Italije bili su: dr Nikolo Petrosilo, infektolog, i dr Masimo Ćicozi, epidemiolog. Pored gostujućih predavača, na simpozijumu su govorili doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, Nj. E. Serđo Barbanti, ambasador Italije u Crnoj Gori, prim. dr sci. med. Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog Centra Crne Gore i doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore.

3. decembar - DONACIJA U RAČUNARIMA Povodom doniranja 1.500 računara od strane NR Kine Crnoj Gori, u prostorijama Fonda za zdravstveno osiguranje 3. decembra održana je pres-konferencija na kojoj je predstavnik Ministarstva za informaciono društvo, dr Vujica Lazović, potpredsjednik crnogorske vlade i ministar za informaciono društvo, zahvalio Vladi NR Kine i uručio 100 kompjutera za potrebe crnogorskog zdravstva. Danas iz te donacije startujemo sa ovih 100 računara koje će dobiti zdravstveni sistem Crne Gore, dok ćemo ostatak podijeliti kulturnim i obrazovnim ustanovama, udruženjima osoba sa hendikepom, socijalnim ustanovama i djeci u nerazvijenim područjima - kazao je, između ostalog, ministar Lazović. Otpravnik poslova kineske ambasade u Crnoj Gori Tao Vanšui u ime svoje vlade najavio je da će Kina i ubuduće sličnim donacijama pokazivati prijateljstvo između dvije zemlje i da će Kina nastaviti da pruža podršku razvoju Crne Gore i prijateljskih odnosa dvaju naroda. Doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja ocijenio je da će se kroz reformu crnogorskog zdravstva i upotrebu savremenih tehnologija, omogućiti kvalitetna kontrola zdravstvenog sistema. U ime Fonda za zdravstveno osiguranje, prisutnima se obratio i dr Kenan Hrapović, direktor te institucije.

3-5. decembra - REALIZOVAN URO-ONKOLOŠKI SIMPOZIJUM U BUDVI

Projekat kampanje „Osvijetlimo prava” podržan je i konferencijom za javnost upriličenom 30. novembra u zgradi Vlade Crne Gore. Parametre trenutnog stanja HIV/AIDS epidemije u Crnoj Gori i presjek aktivnosti koje se u cilju borbe protiv ove bolesti sprovode u Crnoj Gori predstavili su dr Rajko Strahinja, pomoćnik ministra zdravlja, doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje. Mina Brajović, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, govorila je o problemu diskriminacije i stigmatizacije oboljelih, a Ivana Vujović, predstavnica nevladine organizacije „Juventas”, jednog od aktera borbe protiv HIV/AIDS-a koja je u prethodnom periodu realizovana kod nas, dala je pregled postignuća ostvarenih radom ove organizacije.

46

Farmaceutska kompanija „Sanofi aventis” bila je organizator dvodnevnog uro-onkološkog simpozijuma koji je održan od 3-eg do 5-og decembra 2010. u bečićkom hotelu „Splendid”. U toku predavačkog dijela skupa bilo je riječi o dijagnostici i liječenju hormon-refraktornog karcinoma prostate (prof. dr Jovan Hadžiđokić), hemioterapiji hormonski refraktornog karcinoma prostate (prof. dr Vladimir Todorović), o neželjenim efektima docetaksela u terapiji navedene vrste karcinoma (prof. Nada Babović), a predstavljeni su i rezultati TROPIC studije koja se bavila ispitivanjem efekata kabazitaksela (prof. dr Sava Mićić). U toku Simpozijuma predstavljena su dva radionička projekta koja su se ticala prikazivanja slučajeva iz svakodnevne prakse. Moderatori tog dijela programa bili su prof. dr Cane Tulić i dr Vesna Stojanović.

8. decembar - SASTANAK INICIRAN ISTRAŽIVANJEM POTROŠNJE HRANE NA BALKANU 8. decembra 2010. u prostorijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore održan je Četvrti nacionalni sastanak u okviru FOCUS-Balkans projekta „Nauka o potrošnji hrane

na Balkanu”. Ovaj program podrazumijeva istraživanje, edukaciju i izgradnju mreže partnera u pomenutoj oblasti.

Tema sastanka bila je Tradicinalna hrana u Crnoj Gori: trendovi i perspektive. Sastanku je prisustvovao g. Josip Jogušt, član SEEDEV-a iz Zagreba, firme koja je subkoordinator ovog projekta. - Na sastanku su prezentovani rezultati istraživanja u zemljama Zapadnog Balkana i preliminarni rezultati u vezi sa zastupljenošću i korišćenjem tradicionalnih proizvoda koji su dobijeni tokom istraživanja u Crnoj Gori - navedeno je u Saopštenju za štampu doc. dr Bobana Mugoše, direktora Instituta.

8. decembar - SASTANAK O UNAPREĐENJU SISTEMA VAKCINACIJE U CRNOJ GORI Radni sastanak direktora svih domova zdravlja, opštinskih koordinatora programa obaveznih sistemskih imunizacija i koordinatora za nadzor nad vakcinalnopreventibilnim bolestima, održan je 8.12.2010. u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Radnom sastanku prisustvovao je i dr Rajko Strahinja, pomoćnik ministra zdravlja.

- Sastanak je bio posvećen unapređenju vakcinacije u Crnoj Gori i aktivnostima koje je neophodno sprovoditi u cilju održavanja statusa zemlje koja je iskorijenila dječiju paralizu, a u svijetlu pojave dječije paralize koja je ove godine evidentirana u nekim zemljama evropskog regiona SZO, što je značajno povećalo rizik za importaciju (unošenje) virusa u mnoge države pa i našu. Takođe, bilo je riječi o aktivnostima koje treba sprovesti u cilju eliminacije malih boginja i rubele, za šta je Svjetska zdravstvena organizacija postavila rok do kraja 2015. godine za države evropskog regiona - obrazloženo je u Saopštenju organizatora. Učešće u stručnom dijelu skupa uzeli su prof. dr Dragan Laušević, mr sci. med. Veselinka Beatović i mr sci. med. Božidarka Rakočević, epidemiolozi u Institutu za javno zdravlje. Vakcinacija djece bila je jedna od posebnih tema diskusije na skupu.

Gore i 17 godina postojanja kliničke genetike u ovom centru, bilo je povod da se 10. decembra 2010, u Amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici, održi referentni naučni skup tokom kojeg je organizovan Simpozijum „Medicinska genetika i imunologija u kliničkoj praksi”. Predavači su bili dugogodišnji saradnici KC CG-a, eminentni stručnjaci genetike i imunologije: akademik prof. dr Goran Nikolić, dr Srđan Brkić, prof. dr Danilo Vojvodić, prof. dr Zvonko Magić, dr Mirjana Branković, kao i zaposleni u Centru: dr Tamara Jovićević i dipl. biolog Slađana Teofilova. Prisutnima se u ime organizatora obratila prim. dr Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, a pozdravnu riječ dali su i ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenan Hrapović.

11. decembar - ODRŽAN BOŽIĆNI BAZAR

10-19. decembra - OBILJEŽENI ZNAČAJNI JUBILEJI KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE U Kliničkom centru Crne Gore tokom decembra 2010. održane su dvije manifestacije jubilarnog karaktera.

Povodom obilježavanja 19. decembra, Dana Kliničkog centra Crne Gore, dva dana ranije, 17. decembra 2010. godine, u Amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore organizovana je svečanost otvaranja novog dijagnostičkog segmenta zasnovanog na primjeni magnetne rezonance i kompjuterizovane tomografije.

Aparat je namijenjen za dijagnostiku pacijenata Instituta za bolesti djece. Ovim je, kako je navedeno, konačno zaokružen segment osavremenjavanja ovog dijela aparature u Dječijem institutu. Prisutnima su se ovom prilikom obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Kenan Hrapović i direktorka KC CG prim. dr Olivera Miljanović.

Obilježavanje 10 godina postojanja Centra za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne

Humanitarni program nevladine organizacije „Međunarodni klub žena Crne Gore” namijenjen prikupljanju finansijskih sredstava neophodnih za renoviranje infrastrukture Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, po drugi put je realizovan 11. decembra 2010. organizovanjem Božićnog bazara u Delta sitiju u Podgorici. Na štandovima koji su bili otvoreni od 10 do 18 časova predstavnici više od 20 ambasada, crnogorskih kompanija, i volonteri prodavali su nacionalna kulturna obilježja, božićne suvenire, knjige, CD-ove, odjevne predmete...

Posjetiocima je bila omogućena i degustacija nacionalnih jela izloženih u okviru bogate kulinarske ponude. Prva dama Crne Gore Svetlana Vujanović, koja je ovom prilikom postala počasna članica „Međunarodnog kluba

47

žena”, svečano je otvorila Bazar. U ime „Međunarodnog kluba žena” prisutnima se obratila gđa Korina Žugić, predsjednica udruženja, a u ime Dječije klinike govorila je dr Vesna Miranović, direktorica te ustanove. - Mi u Institutu za bolesti djece svakoga dana vodimo bespoštedni rat sa bolešću, neznanjem, zabludama, predrasudama. Stari mudrac je rekao da je jedno društvo onoliko dobro koliko pažnje ukazuje najslabijim i najnesrećnijim pojedincima.

Mi se trudimo da svojim znanjem, vještinom i ljubavlju prema djeci damo skromni prilog osvajanju povjerenja roditelja i poštovanja djece - istakla je u svom obraćanju dr Miranović zahvaljujući dobrotvorkama iz Kluba žena.

nosti celijakije i korelacija sa serološkim i patohistološkim nalazom”, dr Veselinka Đurišić, IBD KCCG, Podgorica), nove preporuke o kliničkom tretmanu portne hipertenzije, („Zaključci Baverno V konsenzusa o dijagnozi i terapiji portne hipertenzije”, mr sc. med. Brigita Smolović, KCCG, Podgorica), kao i karakteristike primjene lijeka iz novije generacije inhibitora protonske pumpe - ezomeprazola („Naša iskustva sa esomeprazolom”, mr sc. med. Olivera Sekulić, KCCG, Podgorica ). U sklopu internog dijela sastanka usaglašavani su stavovi u vezi sa projektnim rješenjem veb-sajta Udruženja, www.ugcg.me, koji će biti dostupan korisnicima interneta.

15. decembar - REALIZOVANI SADRŽAJNO VEOMA RAZNOVRSNI SIMPOZIJUMI

14. decembar - ODRŽAN SASTANAK GASTROLOGA I HEPATOLOGA U organizaciji Ljekarske komore Crne Gore, a pod pokroviteljstvom farmaceutske kompanije „AstraZeneca UK Ltd.”, u podgoričkom hotelu „Podgorica” 14. decembra 2010. održan je sastanak gastroenterologa i gastroenterohepatologa. U ime organizacije prisutnima se obratio dr Dušan Mandić, predsjednik Udruženja gastroenterohepaloga. Ovom prilikom organizovan je stručni skup na kom su predstavljena nova naučna saznanja u vezi sa dijagnostikovanjem i specifičnostima celijakije („Kliničke osobe-

48

Farmaceutska kompanija Berlin hemi bila je pokrovitelj skupa ljekara održanog 15. decembra 2010. u barskom hotelu „Princeza”. Prof. dr Mirko Šaranović govorio je o evropskim standardima u terapiji hipertenzije, dr Valentina Kalinić govorila je o prevenciji komplikacija dijabetesa melitusa tipa 2, a dr Aleksandar Vujičić izlagao je na temu Savremena terapija bola. Berlin hemi ima registrovane ljekove koji se koriste u terapijama navedenih zdravstvenih poremećaja. Predstavnik te kompanije, Vladan Knežević, ocijenio je da je Simpozijum u Baru bio jako uspješan. - Bili su pozvani izabrani doktori iz Bara, Ulcinja, Sutomora, Budve i Petrovca. Zadovoljni smo njihovim učešćem kazao je Knežević.

Berlin hemi je tokom decembra 2010. bio organizator još jednog naučnog skupa. Na Simpozijum o hroničnom pankreatitisu, održanom 03.12. u podgoričkom hotelu „Premijer”, predavači su bili dr Krstić, stručnjak Kliničkog centra Srbije, i dr Brigita Smolović, ljekar Kliničkog centra Crne Gore.

17. decembar - RAD NA OSTVARIVANJU ENERGETSKE EFIKASNOSTI Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i grupa njegovih saradnika razgovarali su 17. decembra sa tim-liderom za projekat energetske efikasnosti u Crnoj Gori Francom Gernerom i Janom Peterom Oltersom, direktorom Svjetske banke za Crnu Goru. - Na sastanku je bilo riječi o realizaciji i značaju implementacije projekata mjera energetske efikasnosti u zdravstvenim objektima u Crnoj Gori. Ministar je istakao da se projekat mjera energetske efikasnosti realizuje na kvalitetan način dodajući pritom da je naš cilj da koristimo obnovljive izvore energije čime ostvarujemo značajne uštede u pogledu utroška električne energije - objašnjeno je u Saopštenju PR službe Ministarsva zdravlja. Ministar Radunović kazao je da je iz finansijskih sredstava kredita Svjetske banke namijenjenih za realizaciju ovog projekta Ministarstvu zdravlja pripalo 3 miliona evra, a pola miliona evra odnosi se na izradu projektne dokumentacije i preglede objekata prije i poslije implementacije mjera. Kao primjer uspješne realizacije ovog programa navedeno je iskustvo uštede od 28% mjesečne energetske

uštede ostvarene u Opštoj bolnici u Beranama. U toku je priprema ambijenta za sprovođenje programa u Opštoj bolnici u Pljevljima, a na redu su Specijalna bolnica u Brezoviku (Nikšić), Specijalna bolnica u Risnu, Opšta bolnica u Bijelom Polju i Klinički centar Crne Gore.

21. decembar - URUČENE DIPLOME NOVOJ GENERACIJI DOKTORA MEDICINE U Amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici 21. decembra 2010. realizovan je program redovne dodjele diploma, studentskih nagrada i jubilarnih radnih nagrada.

Studentima koji su postali doktori medicinskih nauka uručena je ukupno 51-na diploma. Od tog broja, 17 studenata dovršilo je školovanje po novom bolonjskom studijskom sistemu. Prof. dr Bogdan Ašanin, dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici, svečano je uručio i nagrade studentima Medicinskog fakulteta i polaznicima Visoke medicinske škole u Beranama, obrazovnog programa koji funkcioniše u sklopu Medicinskog fakulteta. Studentima koji su stekli prosjek ocjena veći od 9 uručene su 22-ije nagrade, a od posebnih nagrada: Nagrada „19. decembar” pripala je Marku Vukoviću, Nagrada Univerziteta Crne Gore pripala je Željku Jeliću, Nagrada Zavoda za tehničku saradnju uručena je Vesni Kisić, a dobitnici triju nagrada Američko-crnogorskog kulturno-prosvjetnog društva „Lovćen” iz Detroita bili su: Azra Kulosmanović, Ana Vojičić i Mirka Knežević. Jubilarne nagrade za radni doprinos uručene su povodom ostvarivanja 10 godina radnog staža, a pripale su: doc. dr Nataši Duborija-Kovačević, Vinki Janketić, Danijeli Ivanović i Mirjani Jokić. - Bilo je zadovoljstvo uručiti veliki broj diploma na fakultetu koji u principu upisuje mali broj studenata - istakao je prof. dr Bogdan Ašanin objašnjavajući da Medicinski fakultet ulaže veliki napor za stvaranje uslova za bolje funkcionisanje naučnog i nastavnog programa. Na Fakultetu, podsjetio je prof. dr Ašanin, trenutno postoji 5 studijskih programa: Medicina, Stomatologija, Doktorske studije, Specijalistički program i

Program Visoke medicinske škole. Sve do decembra 2010. u sklopu ove obrazovne jedinice funkcionisao je i Farmaceutski fakultet u Podgorici. Sada je to zasebna studijska jedinica.

21. decembar - POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI

U cilju ostvarivanja dodatne komunikacije zdravstvenih ustanova i medicinskih, farmaceutskih i stomatoloških fakulteta Crne Gore i Srbije, ostvarivanja razmjene srtručnjaka, te implementiranja i kontrole primjene Sporazuma o socijalnom osiguranju projektovanog 2006. godine, predstavnici ministarstava zdravlja Crne Gore i Srbije, ministri zdravlja u vladama navedenih zemalja, doc. dr Miodrag Radunović i dr Tomica Milosavljević, 21. decembra, u Podgorici, potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka između Crne Gore i Srbije. Ministri su istakli obostranu korist od potpisivanja i primjene ovog sporazuma, kao i neophodnost njegove implementacije u cilju ostvarivanja evropskih integracija. Ministar Radunović naveo je i podatak da je tokom 2010. godine 5.826 osiguranika Crnogorskog fonda zdravstva koristilo pravo na medicinske usluge u Srbiji.

NAJSAVREMENIJI SLUŠNI APARATI U CRNOJ GORI

NOVO

POZNATE KUĆE Podgorica, Njegoševa 49 tel: 067 827 909 Herceg Novi, Sava Ilića 46 Igalo tel/fax: 00382 31 332 266 sms: 069 345 926 www.tomicalfa.com; e-mail: tomicalfa@t-com.me

OTICON ACTO ENERGIJA RAZUMIJEVANJA

NOVO

t o m i ć

generalni zastupnik

za crnu goru

ConnectLine

OTICON CHILI SUPER SILA

PC

MUSIC

PHONE

TV

MOBILE

REMOTE

Predstavljamo:

DOM ZDRAVLJA CETINJE Dom zdravlja - Cetinje renomirana je i poznata zdravstvena ustanova sa dugogodišnjom tradicijom koja je do kraja 70-ih godina 20-tog vijeka bila smještena u objektu tadašnjeg Medicinskog centra ,,Danilo I”. Kao samostalna ustanova, Dom zdravlja je oformljen 1991, kada dolazi do zvaničnog razdvajanja Medicinskog centra na dvije posebne ustanove: Dom zdravlja i Opštu bolnicu. Zgrada Doma zdravlja smještena je na samom ulasku u prijestonicu, u ulici Vuka Mićunovića, a sama lokacija objekta čini ga atraktivnim jer se istovremeno nalazi i u samom centru grada.

Dr sc. med. Nenad Vušurović Naša ustanova upošljava 92 radnika, od čega je čak 70 njih medicinske struke, pa se može reći da je kadrovska popunjenost na zadovoljavajućem nivou. U potpunosti je sprovedena i dobrim dijelom zaživjela reforma programa „Izabranog doktora”. Trenutno radi 10 timova izabranih ljekara, od čega 6 timova za odrasle, 3 tima za djecu i 1 tim izabranog doktora za žene. Shodno važećem Pravilniku o unutrašnjoj orga-

50

nizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, uspješno funkcionišu i ostali organizacioni djelovi Doma zdravlja - centri za podršku, a to su: Centar za plućne bolesti i tuberkulozu, gdje ordinira 1 specijalista pneumoftiziolog, Centar za mentalno zdravlje, sa jednim ljekarom specijalistom psihijatrije, Rendgenološka i ultrazvučna dijagnostika, sa jednim ljekarom specijalistom radiologije, Laboratorijska dijagnostika, Mikrobiološka laboratorija sa ordinirajućim ljekarom specijalistom mikrobiologije. Time izabrani doktori dobijaju potpunu i pravovremenu podršku u cilju pravilnog i sveobuhvatnijeg liječenja pacijenata kojima je Dom zdravlja prva stanica u potrazi za adekvatnom zdravstvenom zaštitom.

Po prvi put su u okviru Doma zdravlja formirana i savjetovališta gdje se pruža mogućnost da se preventivno djeluje u sprečavanju niza zdravstvenih problema. Od savjetovališta rade: Populaciono savjetovalište, Savjetovalište za mlade i Savjetovalište za reproduktivno zdravlje. U sklopu Doma zdravlja funkcionišu i jedinice za podršku koje čine: Jedinica za patronažu, Jedinica za fizikalnu terapiju i Jedinica za sanitetski prevoz.

Dom zdravlja - Cetinje ima i dvije jedinice za specifičnu zdravstvenu zaštitu koju sačinjavaju: Medicina rada i Sportska medicina. U sklopu Ustanove angažovana su i 3 stomatologa koji pružaju usluge po novom sistemu u organizaciji stomatološke službe. Želimo naglasiti da se 6 naših ljekara nalazi na specijalizacijama i to iz sljedećih oblasti: biohemije, pedijatrije, ginekologije i akušerstva, sportske medicine, opšte i porodične medicine. Izuzetno moramo pohvaliti činjenicu da smo ove godine uspjeli uposliti i 4 mlada ljekara, koji trenutno obavljaju pripravnički staž.

Za potrebe naših pacijenata po Ugovoru o djelu angažovani su ljekari: fizijatar, oftalmolog, otorinolaringolog, ginekolog, urolog i biohemičar.

Naši timovi izabranih ljekara obavljaju preglede u ambulantama na: Rijeci Crnojevića, Njegušima, Ćeklićima, Bati, Trešnjevu i Čevu. Čine se veliki napori da Dom zdravlja obezbijedi bolje uslove za rad zaposlenih, stoga se možemo pohvaliti činjenicom da je jedan blok zgrade već dobio novu eloksiranu bravariju, te se postepeno ulaže i u ostale djelove kako bi kompletan Dom zdravlja bio obnovljen. Otklonjeni su stari rendgen-aparati, koji su predstavljali veliki izvor elektroemisija.

U ovom periodu Menadžment Doma zdravlja intenzivno radi na nabavci nove opreme za pojedine službe, prvenstveno rendgen-aparata za mamografiju, a zatim i ostalih aparata neophodnih za rad službi kao što su: elektrokardiografski portabl aparat, defibrilator, sterilizator, respirator, centrifuga sa više ležajeva, kao i novih sanitetskih i putničkih vozila, a sve ovo u cilju povećanja broja usluga i podizanja njihovog kvaliteta na jedan viši nivo. Time bi građani dobili preventivnu zaštitu po svim zapadnoevropskim standardima.

Najbitnija činjenica koja se može istaći jeste ta da je veliki broj građana iz naše opštine izvršio izbor svog ljekara, te da zahvaljujući predanom i organizo-

vanom radu naših ljekara i medicinskih sestara nema velikih gužvi i čekanja na pregled kod izabranog doktora. Stoga se može reći da svi uposleni u našem kolektivu čine sve kako bismo naše usluge upodobili potrebama građana.

Snabdijevanje ljekovima i vakcinama redovno je. Trenutno je aktuelna vakcinacija protiv sezonskog gripa prioritetnih grupa stanovništva, kao i redovna vakcinacija i sistematski pregledi djece školskog uzrasta.

Za Dom zdravlja ovo je samo početak tokom kog će se kroz zajedničke napore svih uposlenih ići ka osavremenjivanju sistema rada, modernizaciji opreme i poboljšanju standarda pruženih zdravstvenih usluga.

Menadžment Doma zdravlja može se pohvaliti i izuzetnom saradnjom sa Ministarstvom zdravlja, Fondom zdravstvenog osiguranja i Lokalnom upravom, sa kojima se nadamo da ćemo i ubuduće, u mjeri mogućeg, jačati i unaprijediti sistem zdravstvene zaštite građana prijestonice.

Direktor, Dr sc. med. Nenad Vušurović

51

Zakon o pravima pacijenata Piše: prim. dr Jadranka Lakićević Sa razvojem medicine i informaciono-komunikacionih tehnologija, danas su u savremenom svijetu značajno izmijenjena očekivanja od zdravstvenih radnika: od njih se ne zahtijeva samo da brinu o zdravlju i životu svojih pacijenata, da poštuju njihovu ličnost i dostojanstvo, nego i da prihvate i uvaže autonomiju pacijenta, odnosno sa njim izgrade odnos u kojem će pacijent biti aktivan učesnik u donošenju svih odluka vezanih za sopstveno zdravlje ili bolest.

Zakon o pravima pacijenata usvojen je prije nekoliko mjeseci.

Osnovni razlog za njegovo donošenje uslovljen je potrebom da se tokom postupka ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu obezbijedi visok nivo zaštite ljudskog zdravlja, smatrajući pod zdravljem individualno i društveno dobro. Zakonom se obezbjeđuje poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta, a njime se garantuje jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zdravstvenim stanjem, stručnim standardima i etičkim načelima.

Zakon je usklađen sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata, kao i sa Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudi u odnosu na primjenu biologije i medicine.

Zakonom su definisana sljedeća prava pacijenata: 1.Pravo na slobodan izbor doktora medicine ili doktora stomatologije. Svaki pacijent ima pravo da izabere doktora medicine ili doktora stomatologije. Tokom liječenja, pacijent ima pravo da pisanim putem zatraži promjenu izabranog doktora. Na specijalističkim nivoima pružanja zdravstvene zaštite, pacijent ima pravo da izabere doktora u skladu sa kadrovskim mogućnostima ustanove.

2.Pravo na informisanje i obavještavanje. Pravo na obavještavanje obuhvata pravo pacijenta da od zdravstvenog radnika blagovremeno dobije obavještenje koje mu je neophodno za donošenje odluke o prihvatanju ili odbijanju

52

predložene medicinske intervencije. Takođe, pacijent treba da bude obaviješten o dijagnozi i prognozi bolesti, o načinima sprovođenja predložene medicinske intervencije, mogućim posljedicama njenog preduzimanja/ nepreduzimanja i vrsti i procjeni mogućih rizika. Zdravstveni radnik navedena obavještenja pruža bez traženja pacijenta, na razumljiv način, vodeći računa o starosti pacijenta, njegovom obrazovanju i emocionalnom stanju. Zakon propisuje da se pacijent može odreći prava na obavještavanje. U slučajevima kad je pacijent gluvonijem ili ukoliko ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi, propisano je da je zdravstvena ustanova dužna da obezbijedi prevodioca ili tumača.

Zdravstveni radnik, prema odredbama ovog Zakona, izuzetno, može prećutati dijagnozu, tok predložene intervencije i njene rizike, i to u slučajevima kad se procjenjuje da će se pruženim obavještenjem znatno naškoditi zdravlju pacijenta. Željela bih da istaknem da je u kompleksnom odnosu ljekar-pacijent, iskrenost obostrana obaveza, i ljekara i pacijenta. To znači da pacijent ima pravo na istinu o dijagnozi, prognozi i terapijskim opcijama, dok je iskrenost sa strane pacijenta neophodan uslov koji ljekaru omogućava objektivno prosuđivanje stanja pacijenta.

U određenim okolnostima, postavlja se pitanje gdje su granice iskrenosti? Postoji li bezuslovna obaveza iskrenosti ljekara prema pacijentu? Osnovni postulat medicine „primum non nocere” - „prvenstveno ne naškoditi”, svakako je nadređen dužnosti bezuslovne iskrenosti, pa odredba o izuzetnim situacijama kada ljekar može prećutati dijagnozu ima svoje opravdanje.

Pacijent ima pravo da bude obaviješten i upoznat sa rezultatima sprovedenih medicinskih postupaka.

3.Pravo na samoodlučivanje (slobodan izbor).

Ovim pravom se poštuje autonomija pacijenta i njegove individualne vrijednosti. Zakon propisuje da pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih lica. Pacijentu je omogućeno da slobodno odlučuje između više medicinskih intervencija koje mu ljekar predloži. Pisani oblik pristanka u anglosaksonskoj literaturi označava se kao „informed consent”, a kod nas se odomaćio, ne sasvim odgovarajući prevod „informisani pristanak.” Izvjestan broj stručnjaka koji se bave

medicinskim pravom naglašava da bi odgovarajući izraz bio „pristanak informisanog (obaviještenog) pacijenta”. I po mom mišljenju, ovo bi bilo adekvatnije, jer bi se bolje izrazila suština ovog prava.

Zakon propisuje da pacijent može da odbije pregled i liječenje, hiruršku ili neku drugu medicinsku intervenciju, čak i u slučaju kada se njome spašava ili održava njegov život, a pod uslovom da je pacijent svjestan, orijentisan u vremenu i prostoru i sposoban za rasuđivanje. U tim slučajevima, nadležni zdravstveni radnik je dužan da pacijentu ukaže na posljedice njegove odluke o odbijanju predložene medicinske intervencije i da o tome od pacijenta zatraži pisanu izjavu.

4.Pravo uvida u medicinsku dokumentaciju označava pravo pacijenta i/ili njegovog zakonskog zastupnika (staraoca), da izvrši uvid u medicinsku dokumentaciju i pravo da je kopira.

5.Pravo pacijenta da odbije da bude predmet naučnog ispitivanja i istraživanja je pravo pacijenta da odbije svaki pregled ili medicinski tretman koji ne služi njegovom zdravlju. Zakon propisuje da se naučno ispitivanje i istraživanje može vršiti, uz pisanu saglasnost punoljetnog i poslovno sposobnog pacijenta, koju on može opozvati u svakom trenutku.

6.Pravo na drugo stručno mišljenje se prvi put normativno uređuje u našem zakonodavstvu. Ovo pravo omogućava pacijentu da, kada nije zadovoljan dobijenim informacijama i preporučenim liječenjem jednog ljekara, zatraži mišljenje drugog ljekara specijaliste koji do tada nije učestvovao u njegovom liječenju („second opinion”).

Obaveza zdravstvenog radnika visoke stručne spreme i određene specijalnosti koji nije učestvovao u direktnom pružanju zdravstene zaštite jeste da, na usmeni ili pisani zahtjev pacijenta, pruži traženo stručno mišljenje.

7.Pravo na privatnost i povjerljivost obuhvata pravo pacijenta da tokom sprovođenja dijagnostičko- terapijskih procedura sačuva svoju privatnost. Podaci koji se odnose na zdravstveno stanje pacijenta, oni koje saopšti nadležnom zdravstvenom radniku, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu. Na ovaj način obezbjeđuju se zaštita dostojanstva, nepovredivost ličnosti i prava na privatnost zajemčenih Ustavom.

8.Pravo na blagovremenu zdravstvenu zaštitu je pravo koje garantuje ostvarivanje zdravstvene zaštite svakom pacijentu u skladu sa zdravstvenim stanjem, a u granicama mogućnosti sistema zdravstvene zaštite. Pacijent ima pravo na blagovremenu zdravstvenu zaštitu, koja se obezbjeđuje na svim nivoima zdravstvene zaštite.

9.Pravo na prigovor obuhvata pravo pacijenta kome je uskraćena zdravstvena zaštita, odnosno koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog radnika ili drugog radnika zdravstvene ustanove da podnese prigovor ovlašćenom zdravstvenom

radniku koji rukovodi procesom rada ili drugom ovlašćenom licu - zaštitniku prava pacijenata. U naš zakonodavni sistem se na ovaj način, prvi put, uvodi institut zaštitnika prava pacijenata. Zakon propisuje da je zdravstvena ustanova dužna da organizuje rad zaštitnika prava pacijenata, a njega određuje direktor zdravstvene ustanove.

Zakonom je predviđena mogućnost da dvije ili više zdravstvenih ustanova, koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na određenom području, mogu odrediti zajedničkog zaštitnika prava pacijenta.

Prema odredbama ovog Zakona, pacijent podnosi prigovor na zapisnik usmeno ili u pisanom obliku. Takođe, propisano je da ovlašćeni zdravstveni radnik po prigovoru postupa odmah ili u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, na način što utvrđuje sve bitne činjenice u vezi sa prigovorom, a o nalazu obavještava podnosioca prigovora, najkasnije u roku od tri dana. U slučaju da je nezadovoljan nalazom po prigovoru, pacijent ima pravo da se obrati zdravstvenoj inspekciji.

10.Pravo na naknadu štete. Pacijent kod kojeg je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja zbog nestručnog i nesavjesnog postupanja zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika ima pravo na odgovarajuću naknadu štete u skladu sa zakonom.

11.Pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove predstavlja pravo pacijenta da samovoljno napusti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima kada bi to štetilo zdravlju i sigurnosti drugih lica i njihovoj sigurnosti. Pacijent o svojoj namjeri treba da da pisanu izjavu, ili izjavu u prisustvu dva istovremeno prisutna svjedoka, koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta. Takva izjava se prilaže u medicinsku dokumentaciju. U slučajevima kada je pacijent maloljetan ili nesposoban za rasuđivanje, neophodno je da zdravstveni radnik obavijesti njegovog zakonskog zastupnika, odnosno staratelja.

Zakon o pravima pacijenata treba da unaprijedi povjerenje u odnosu ljekar-pacijent, a težište „liječenja bolesti” usmjeri na „liječenje bolesnika”, uvažavajući u potpunosti njegovu individualnost i autonomiju. Donošenjem ovog zakona proširuju se i konkretizuju prava pacijenata u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, iz kojih proizilaze i obaveze zdravstvenih radnika i zdravstvenih ustanova da poštuju ova prava i da omoguće njihovo ostvarivanje, a sve u cilju podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga na viši nivo.

Prava pacijenata označavaju zaštitu i poštovanje prava onih koji su, u trenutku kada im se ta prava krše, ujedno i najnemoćniji da se za njih izbore. Zbog tih činjenica, informacije o pravima pacijenata moraju postati dostupne svima: pacijentima, zdravstvenim radnicima i ostalim učesnicima u sistemu zdravstvene zaštite. Jedino aktivnim učešćem i angažovanjem svih aktera možemo ostvariti zadati cilj: zaštita prava pacijenata mora postati imperativ našeg svakodnevnog rada, koji će štititi pacijente, ljekare i sve one koji učestvuju u pružanju zdravstvenih usluga.

53

Koža kao najveći organ predstavlja „izlog” kojim se predstavljamo svijetu, drugim ljudima, pa i sami sebi pred ogledalom. Zato je lijep izgled kože od izuzetnog značaja za samopouzdanje koje će osoba imati, kao i za uspostavljanje socijalne i emocionalne komunikacije.

Enzimi i voćne kisjeline u tretiranju masne i aknozne kože Kožne promjene na eksponiranim djelovima tijela dovode do nastanka brojnih kompleksa koji osobu opterećuju i čine nesigurnom.

Akne su lokalna kožna bolest koje se smatra „fazom odrastanja”. Njihova pojava povezana je sa početkom aktivnosti sebacelnih žlijezda - povećava se mašćenje kože i stvara „dobra” podloga za razvoj bakterija, upalnih procesa i pojavu akni, čime se narušava estetski izgled kože, dovodeći kod mladih često do pada samopouzdanja, kao i otežane socijalne i emocionalne komunikacije. Oko 80% populacije u starosnom razdoblju od 12-24 godine imalo je manje ili više izraženu pojavu akni. No, one se mogu javiti već i u 8-oj godini i potrajati i do 30-te godine života.

Varijante akni Acne mechanica (lat.) - nastaju zbog mehaničke iritacije kože. Viđaju se kod violinista: na vratu, na čelu kod

54

osoba koje nose traku za kosu ili šlem, na leđima osoba koje nose neki teret na leđima.

Profesionalne akne, lat. acne oleosa - vide se kod osoba koje rade sa mašinskim uljem. Predilekciona mjesta su čelo i zigomatični djelovi lica, jer se prljavom rukom često briše znoj sa čela.

Chloracne (lat.) - javljaju se kod osoba koje rade sa hlorovim ugljovodonicima. Udružene su sa drugim znacima trovanja.

Acne medicamentosa (lat.) - nastaju zbog uzimanja nekih ljekova, obično zbog androgena, antiepileptika i litijuma. Izgledaju kao obične akne.

Acne cosmetica (lat.) - nastaju zbog prisustva komedogenih supstanci u kozmetičkim sredstvima. Lokalizuju se na mjestima aplikacije ovakve kozmetike. Promjene nastaju u vidu komedona, a javljaju se kod osoba u uzrastu kada ne bi trebalo da imaju akne. Dobra kozmetika ne sadrži komedogene supstance.

Acne detergicans (lat.) - javljaju se kod osoba koje koriste sapune i sredstva za pranje koja sadrže komedogene supstance. Promjene su uočljive u vidu komedona.

Acne neonatorum et infantum (lat.) - tokom trudnoće dijete dobija majčine polne hormone preko placente. Oni stimulišu sebacelne žlijezde, koje postaju aktivne poslije rođenja. Zato je i moguća pojava akni kod novorođenčeta. Ovi pasivno prenijeti hormoni potpuno se izgube tokom drugog-trećeg mjeseca poslije porođaja, time i sebacelne žlijezde prestaju sa sekrecijom, a akne se gube.

Sekrecija se ponovo aktivira u pubertetu!

Acne neonaturum (lat.) liče na obične akne i spontano nestaju poslije 2-3 mjeseca.

Acne excoriee (lat.) - vide se kod žena koje ispoljavaju nervozu na koži, tretirajući svoje minimalne ili potpuno zamišljene akne i tako ih pogoršavaju ili prave nove lezije. Upadljivo je odsustvo komedona.

Acne tropicalis (lat.) - nastaju kod osoba koje borave u tropskim krajevima, gdje je vlažnost velika. Zbog

visoke vlažnosti nabubri stratum corneum pa se sebum teže eliminiše.

Comedo senilis seu solaris (lat.) - vide se kod starijih osoba sa fotoeksponiranim regijama glave (nos, zigomatični predio, uši, tjeme ćelavih osoba). Uvijek su udružene sa drugim znacima solarnog oštećenja. Promjene su vidljive u vidu komedona. U težim slučajevima postoje i ciste.

Akne iziskuju lokalnu terapiju, a teži oblici i lokalnu i opštu terapiju.

Ukoliko se ne liječe, nerijetko zahvataju dublje tkivo i ostavljaju trajne ožiljke.

Istraživanja sprovedena posljednjih decenija otkrivaju nam neke nove supstance i preparate sa jako pozitivnim učinkom u tretiranju akni, masne kože i ožiljaka (nastalih kao posljedica akni).

ENZIMI Biljni enzimi (ananasa i papaje) imaju značajnu primjenu u aplikativnoj kozmetici kao agensi za poboljšanje estetskog izgleda kože. Enzimi čistog voća otapaju suvišne naslage keratina na površini kože i lagano šire otvore pora pa tako olakšavaju čišćenje. Jedinstveno djelovanje pjene u preparatu hladi kožu i odmah nakon primjene smanjuje

crvenilo, uklanja odumrle ćelije sa površine kože i redukuje pojavu akni.

Tretman enzimima predviđen je za: -Masnu kožu sa mitiserima i aknama (inflamatornim i neinflamatornim) -Dehidriranu kožu sa grisevima (milium, lat.)

-Kombinovanu kožu sa začepljenim porama u području T-zone -Kožu muškaraca iritiranu brijanjem i urastanjem dlaka Tretman enzimima može se raditi: -Jednom sedmično - kao dio serije od šest tretmana -Kao dio dubinskog čišćenja kože lica svakih 4-6 sedmica -Svake druge sedmice može se zamijeniti tretmanom glikolnom kisjelinom Nakon tretmana, koža je svježija, mekša i dobija zdrav izgled.

Kontinuiranom primjenom reguliše se sjaj na licu - posljedica povećanog lučenja sebuma. Time se redukuje i pojava akni i upalnih procesa.

Maja Nikolić, dipl. estetičar - kozmetičar (U narednom izdanju: voćne kisjeline)

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu!

Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214

Uticaj ishrane na nastanak Piše: dr Marija Mališić-Korać spec. dermatovenerolog Akne su oboljenje pilosebacealne jedinice, karakteristično za period adolescencije. Početnu patološku leziju čini mikrokomedon, a iz njega, u procesu zapaljenja, nastaju papule, pustule, nodusi i, kao sekvele, ožiljci.

Svi dječaci i skoro 90% djevojaka imaće u pubertetu bar neke od promjena tipičnih za razvoj akni. Oko 40

akni

miliona adolescenata ima akne, tako da je riječ o svjetskoj epidemiji. Češće se javljaju kod dječaka nego kod djevojčica, a najprisutnije su kod osoba starosti od 11 do 30 godina.

Mogu rezultirati osjećajem nesigurnosti, redukovanim samopoštovanjem, posramljenošću, usamljenošću, depresijom. Ako ovo stanje kože traje godinama, može ostaviti ne samo fizičke već i emocionalne ožiljke. Inače, signifikantan je porast incidence akni u svim životnim dobima, pa se sada mogu javiti čak i poslije pedesete godine života !!! Akne se posljednjih godina javljaju i kod nekih naroda kod čijih pripadnika ih ranije nije bilo - kod Japanaca.

Interesantno je da postoje potpuno izolovana društva u Pacifiku i Južnoj Americi čiji pripadnici uopšte nemaju akne.

Postavlja se pitanje: šta se dešava? Uporno dugogodišnje odbijanje dermatologa da ishrana ima uticaja na pojavu akni, sada se dovodi u pitanje. Da li je uticaj zapadnjačke kulture na navike u ishrani doveo do nastanka epidemije akni koja sada ima svjetske razmjere? Da li zaista čokolada, koka-kola i mlijeko pogoršavaju akne?

Danas, 2.000 godina poslije objave Hipokratovog zapisa: „Neka hrana bude vaš lijek, a lijek neka bude post vaša hrana”, jedno od pitanja koja se najčešće postavljaju u vezi sa aknama jeste: da li hrana ima uticaja na njihov nastanak? Istorijski gledano, odnos između akni i ishrane kontroverzan je.

Kontroverzna čokolada Od 1930. do 1960. godine pacijentima su u okviru terapijskog liječenja često uskraćivane brojne namirnice, uključujući čokoladu, masti i slatkiše. Bilo je

56

potrebno da prođe skoro pola vijeka i nekoliko kritičnih studija da bi se ovaj mit prekinuo. Nakon toga, dijetalna ograničenja decenijama su preporučivana kao standardni dio terapije akni. Danas je pitanje povezanosti akni i dijetalnog režima ishrane ponovo u fokusu istraživanja dermatologa i nutricionista. Dosadašnji sveobuhvatni pregled literature posebnu pažnju posvećuje uticaju unosa mliječnih proizvoda i ugljenih hidrata na težinu kliničke slike akni. Iako većina dokaza podržava vezu između ishrane i akni, u literaturi se poklanja pažnja i drugim prehrambenim faktorima kao što su omega-tri masne kisjeline, antioksidansi, cink, vitamin A, jod i drugo. Dermatolozi više ne mogu da odbacuju vezu između ishrane i pojave akni. Postoje dokazi da visok glikemijski indeks može da pogorša akne. Postoji povezanost unošenja mlijeka i pojave akni, ali su dokazi za to slabi. Uloga omega-tri masnih kisjelina, antioksidanasa, cinka, vitamina i hrane bogate biljnim vlaknima još uvijek je nejasna.

Bez mlijeka i šećera Iako je veza između mlijeka i akni manje ubjedljiva od one između hiperglikemijske ishrane i akni, obje činjenice zaslužuju pažnju prilikom savjetovanja o ishrani pacijenata kojima se liječe akne. Postoje konzistentni

epidemiološki podaci koji podržavaju teoriju o vezi između uzimanja mliječnih proizvoda i pojave akni. Da li je povezanost uzrokovana hormonima sadržanim u mliječnim proizvodima ili povećanom aktivnošću insulina (engl. like growth factor-1) ostaje da se utvrdi. Nivo i kvalitet istraživačkih dokaza koji su na raspolaganju obavezuju pacijenta na oprez u korišćenju mliječnih proizvoda i dodatno savjetovanje sa dermatologom. S obzirom na to da postoji benefit u korišćenju kalcijuma kod adolescenata, dermatolozi treba da pripreme one pacijente koji se odluče da izbjegavaju upotrebu mliječnih proizvoda - da uzmu dodatak ishrani sa odgovarajućim nivoom kalcijuma i vitamina D. Uloga omega-tri masnih kisjelina, antioksidanasa, cinka, vitamina i hrane bogate biljnim vlaknima nejasna je.

Iako je veza između konzumiranja mlijeka i nastanka akni manje ubjedljiva od one između hiperglikemijske ishrane i akni, obje činjenice zaslužuju pažnju prilikom bilo kakvog savjetovanja o ishrani pacijenata koji liječe akne. Prije donošenja zvaničnih preporuka i predloga - korekcije ograničenja ishrane kod pacijenata sa aknama, potrebno je sprovesti različita istraživanja kod većih grupa pacijenata sa aknama, koja uključuju ispitanike oba pola.

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI

TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija

DERMALNI FILERI (MATERIJALI ZA PUNJENJE I UVEĆANJE MEKOG TKIVA)

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, spec. dermatovenerolog Tokom modernog doba sve više je individua u potrazi za plastičnim hirurzima, dermatolozima, estetičarima koji mogu pomoći u ostvarivanju velikog sna o podmlađenom i ljepšem izgledu.

Koncept ljepote se mijenjao kroz vjekove, kroz različitost kultura i u odnosu na polnu pripadnost. Može se reći da ne postoji objektivni pristup pojmu ljepote - mi ne vjerujemo svojim očima, već vidimo ono u šta vjerujemo!

Matematika ljepote lica oslanja se na istu geometrijsku formulu koja vrijedi i za ljepotu oblika violine, doživljaj ljepote pri posmatranju slike „Tajna večera” ili Partenona, na zlatni koeficijent broja P (PHI)! Upravo univerzalnost ljepote krije se u odnosu dužine i širine, odnosno visine (lica, Partenona, violine, razglednice…), čija vrijednost iznosi 1,618033… Ljepota je i u neprimjetnoj asimetriji dvije strane ljudskog lica odnose se kao brat i sestra, a ne kao blizanci! Magičnih sedam atributa ljepote lica: simetrija lica, visina čela, oblik obrva, veličina očiju i razmak između očiju, oblik nosa, izgled usana i čistoća kože. Lijepo žensko lice treba da je ovalno, sa obrvama u vidu lukova, visokog čela koje je visočije u sredini a niže na bočnim stranama, istaknutih očiju i usana, a neprimjetnog nosa! Savršene usne imaju odnos gornje i donje usne 1,6 a veličina usana treba da odgovara širini rastojanja između zjenicâ očiju…

Lijepo muško lice je četvrtasto, punije, nižeg čela, akcenat nije na očima i usnama, već na pogledu!

Na starenje (kože) lica utiču: fiziološki proces starenja (hronološko starenje, engl. intrinsing aging), linije spavanja, gravitacija, linije ekspresije lica i starenje pod uticajem sunca (engl. photoaging, photodemage). Na licu koje stari vrh nosa okreće se nadolje, usne se „skupljaju”, vide se tamni kolutovi oko očiju, stvaraju se kesice oko donje usne, linija donje vilice postaje manje oštra, vide se dublje bore na glabeli (dijelu čela između obrva) engl. lion wrinkles, sitne bore oko očiju (engl. crew feet), diskoloracija

58

kože lica sa lentigo promjenama (tamne sitne flekice), gubi se zaobljenost i turgor kože (usljed smanjenja količine hijaluronske kisjeline u koži). Mogu se primijetiti bore koje nastaju usljed zauzimanja stalno istog položaja pri spavanju (kod žena - na bradi i obrazima, kod muškaraca - na čelu), gornja usna se povlači ka unutra, u usnu duplju, kapci „padaju” nadolje, tkiva ispod kože takođe se pomjeraju, gube se depoziti masnoće i kolagen pa se gube oštre konture lica, posebno donje vilice i brade. Lice, umjesto obrnutog trougla u mladosti, dobija izgled obrnutog trapeza.

Svi ovi nedostaci očekivano lijepog izgleda, kao i posljedice procesa starenja, decenijama unazad rješavaju se operativnim zahvatima plastične i estetske hirurgije.

Današnje vrijeme donosi imperative neinvazivnosti i brzine, što otvara vrata intervencijama iz oblasti estetske dermatologije za korekciju površinskih iregularnosti kontura lica i bora, koje su smanjene rizičnosti, kraćeg vremena oporavka (ili bez njega), a pri tome mnogo jeftinije. Misli se prvenstveno na intervencije botoksom i dermalnim filerima. Treba naglasiti da je termin „dermalni fileri” stari termin za „materijale za punjenje i uvećanje mekog tkiva”, što je termin novijeg datuma.

Botoksom i dermalnim filerima mogu se uspostaviti simetrija lica, oblik obrva, ispraviti nos i oblikovati usne, ali se ne može promijeniti visina čela, veličina očiju, razmak između očiju ili blistavost kože. Mehanizam djelovanja dermalnih filera temelji se na punjenju površnih i dubokih defekata, stimulisanju formiranja novog kolagena (neokolageneza), korekciji volumena, oblikovanju lica i tijela (u USA npr. glutealni fileri i sl. ).

ISTORIJAT UPOTREBE DERMALNIH FILERA Intervencije dermalnim filerima nisu potpuna novost. Još 1890. godine ljekari su primjenjivali tehniku uzimanja masnoće iz pacijentove nadlaktice i injiciranja u njihova lica. I danas se primjenjuju tehnike istog principa, ali potpuno osavremenjene (čak se i tehnika primjene stem-ćelija bazira na istom teoretskom principu!). Sredinom 1900. korišćen je parafin kao filer, dok nije otkriven veliki broj reakcija tipa formiranja granuloma oko stranog tijela. 1940. godine počeo se koristiti visoko prerađeni

injektibilni silikon kao dermalni implant sa odličnim kozmetičkim rezultatima visokog potencijala. Posljednjih 25 godina vidna je tehnološka eksplozija upotrebe novih materijala kao dermalnih implanata. Injektibilni goveđi kolagen otkriven je 1970, a odobren od strane FDA 1981.

Liposukcija je postala popularna 1970. godine, a kasnih 80-tih prošlog vijeka autologni kolagen koristio se za uvećanje volumena mekih tkiva. Najnovija istraživanja na području dermalnih filera usmjerena su istraživanjima hijaluronske kisjeline, kultura autolognih dermalnih imlanata, alogenih produkata i sintetskih derivata. Kontinuirana istraživanja obećavaju pronalaske na polju rekombinovanog humanog kolagena.

Istraživanja Američkog udruženja za plastičnu i estetsku hirurgiju (ASAPS) pokazuju da su injekcije hijaluronske kisjeline na 5-om mjestu najčešće primjenjivanih estetskih procedura u USA. Po definiciji, dermalni filer je proizvod koji se injicira ili plasira u derm! Postoji podjela na jednofazne (goveđi, svinjski i humani kolagen, hijaluronska kisjelina, čisti polimeri) i dvofazne filere (Artefill/Artecoll, Radiesse, Redexis). Oni se razlikuju po hemijskom sastavu i metodu unakrsnog povezivanja. Perfektni dermalni filer ne bi trebalo da bude skup. Trebalo bi da je siguran, bezbolan pri infiltraciji, hipoalergen i dugotrajan, predvidljivog i sigurnog rezultata, prirodnog osjećaja u koži, kratkog vremena trajanja intervencije, u obliku spremnom za upotrebu, bez neophodnog vremena oporavka, sa malom rizičnošću od komplikacija.

KOLAGEN Postoje dermalni fileri neživotinjskog, životinjskog i sintetskog porijekla. Kadaverični dermalni fileri koriste se samo za tretman pacijenata sa opekotinama. Izbor tipa filera zavisi od lokacije koja će biti popunjavana, dubine promjena, željene dužine trajanja filera i željenog efekta.

Goveđi kolagen koristio se kao prvi FDA odobreni dermalni filer sve do ove, 2010. godine! Kolagen je glavni strukturalni sastojak kože i njegovim dodavanjem koža djeluje zategnutije. Bioinžinjeringom stvoren humani kolagen odobren je za primjenu u tretmanima od strane FDA u martu 2003. godine. Do 2010. godine i goveđi (Zyderm I, Zyderm II, Zyplast) i humani kolagen (CosmoDerm I, CosmoDerm II, CosmoPlast) bili su jedini dermalni fileri koji su sadržavali lidokain koji ima funkciju smanjivanja bolnosti injiciranja, kao i smanjivanja stvaranja otoka i modrica inhibicijom aktivacije eozinofila. Svi dermalni kolageni fileri degradiraju se aktivnošću enzima kolagenaza i moraju se držati u frižideru.

VRLO JE VAŽNO ZNATI DA SE OD KRAJA 2010.

GODINE KOLAGENI FILERI VIŠE NEĆE PROIZVODITI! (U narednom izdanju: goveđi, humani i svinjski kolagen)

Problemi sa noktima?

MAVALA IMA RJEŠENJE Meki, slabi nokti?

MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i sprečavа rascjepljivanje i listanje.

Suvi, krti nokti?

NAILACTAN CREAM - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA NJEGU hranljivi krem koji stimuliše njihov rast, suzbija suvoću i vraća noktima elastičnost.

Tanki, slabi, osjetljivi nokti?

NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice?

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka?

MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

M I R I S

GOVORI SVE Još od prvih početaka velikih civilizacija: Egipta, Mesopotamije, Persije, Grčke; od vremena kada su ljudi stvarali kulture, osvajali, divili se božanstvima i pravili ogromne pomake u ljudskoj istoriji, aktuelna je upotreba parfema koja od tada evoluira. Parfem je najbolje opisati kao nužnost u ljudskom bivstvovanju, iako ga svi shvatamo zdravo za gotovo.

60

Iako nastao veoma davno, parfem kakav danas poznajemo najviše se razvio u Francuskoj za vrijeme XVII vijeka. Budući da su Francuzi bili veliki romantičari, parfemi su bili više nego uobičajeni u njihovom svakodnevnom životu. Oni su ga koristili u svim prilikama i nisu se zadržavali samo na sebi, već su mirisali svoju odjeću, kao i namještaj, što je uzrokovalo da sve oko njih ima specifičnu mirisnu notu parfema koje su koristili. Međutim, iako već u XVII vijeku parfem postaje uobičajeni detalj u životima ljudi, do pravog napretka dolazi u XVIII vijeku - stvaranjem prve kolonjske vode koja je bila rezultat miješanja ruzmarina, limuna, nerolije i bergamota. Kolonjska voda je zaživjela u tolikoj mjeri da je Francuzi nisu koristili samo kao mirisno sredstvo. Oni su je stavljali u svoja pića, hranu, koristili je kao klistir a čak je bila korištena i u medicinske svrhe. Pošto je parfem i tada bio sredstvo koje predstavlja ličnost i uljepšava kao i upotpunjava pojavu osobe koja ga nosi, Francuzi su željeli da njegove osobine pokažu i kroz izgled a ne samo kroz miris, tj. pravili su ambalaže koje bi pojačale utisak koji parfem ostavlja na nekoga. U ovome su se ugledali na drevne Egipćane, jer su oni prvi koji su spaljivali mirisno cvijeće, smole i začine da bi uljepšali svoj tjelesni miris ili pak, odali čast bogovima. Naime, Francuzi su usvojili egipatsko umijeće u pravljenju parfemskih bočica, što je kasnije proslavilo i danas poznatu fabriku stakla u Bakaratu otvorenu 1765. godine.

Za vrijema Napoleona Bonaparte, krajem XVIII vijeka, tačnije 1795. godine, pojavljuje se čovjek po imenu Fransoa Ranse, koji je izvršio veliki uticaj na revoluciju parfemske industrije. On se, nakon dugogodišnje tradicije njegove porodice bavljenja proizvodnjom mirisnih rukavica za francusku aristokratiju, ekskluzivno okrenuo parfemima.

Izabravši pravi trenutak, sa pojavom nove vladajuće klase nakon Francuske revolucije, zahvaljujući svom inovativnom duhu i kreativnosti, postaje jedan od omiljenih Napoleonovih parfemista. Za tadašnjeg cara proizvodio je: „Le Vainqueur”, „L'Eau de Austerlitz” i „Gloire a l'aigle Francois”, a njegovi potomci su i dan-danas poznati po proizvodnji parfema „Rance”, jednog od najkvalitetnijih na svijetu.

Početkom XIX vijeka, napreci u nauci i hemiji

otvorili su potpuno nove mogućnosti parfemskoj industriji a Francuze ništa nije moglo da spriječi u korištenju parfema pa ni Francuska revolucija. Čak ih ni ovaj događaj nije onemogućio da iskažu svoju kreativnost i ljubav prema parfemima. Štaviše, preokrenuvši ga u sopstvenu korist, jednoj od tadašnjih linija parfema dali su ime „Parfume a la Guillotine”, što znači: „miris giljotine”. Krajem istog vijeka, na scenu parfemske industrije stupa dobitnik odlikovanja Legije časti za izlaganje svojih radova od stakla u Briselu, Rene Lalik, sa svojim originalnim idejama i čvrstom odlukom da napravi promjenu u svijetu. On se, osim izrade vaza i svijećnjaka, tekstila i tapeta, maskota za „Bentley”, „Rolls-Royce”, „Bugatti” i druge poznate automobilske fabrike, bavio i dizajniranjem i kreiranjem bočica za parfeme, između ostalih i ambalaže za jedan od najpoznatijih svjetskih parfema ikada „Chane l5”. Njegov uticaj i djela postoje i danas, a fabrika „Lalique”, nakon duge tradicije dizajniranja radova od stakla, svoj prvi parfem izdaje 1992. god., postižući veliki uspjeh i 2007. god. Njihov proizvod „Perles de Lalique” biva proglašen za parfem godine u Francuskoj.

Međutim, parfemska revolucija najviše se vezuje za gradić Gras u Južnoj Francuskoj koji je bio najveći

snabdjevač sirovina parfemske industrije. Naime, svake godine žitelji Grasa mogli su se vidjeti na svojim poljima kako masovno beru blijedoroze cvjetove majskih ruža. Ove latice bile su najtraženije za izradu kvalitetnih parfema.

Međutim, od velikog broja ruža mogla je da se proizvede sasvim mala količina parfema, što je značilo da kako bi se dobio samo jedan kilogram kvalitetnih latica bilo je potrebno oko 300.000 majskih ruža. S obzirom na to da je proces koji je potreban da bi se došlo do krajnjeg rezultata vrlo dugačak, cijena finalnog proizvoda ovih ruža i danas košta čak oko 9.000 USD. Ovaj ekstrakt je vrlo popularan u svijetu, međutim, države kao što su Kina, Južna Afrika, Maroko i Indija koriste zamjene za njega i prodaju ga po jeftinijoj cijeni tako da mnoge fabrike koriste upravo njihov proizvod u zamjenu za originalni iz Grasa.

Na kraju, parfem je detalj bez kojeg ne možemo, vrlina koja usavršava. Bez njega ne bismo bili to što jesmo i možemo samo biti zahvalni što nam je kroz godine bio vjerni podanik i što je odigrao veliku ulogu u konstruisanju svijeta kakav danas poznajemo. Kao što je rekla Koko Šanel: „Nosite parfem gdje god želite da budete poljubljeni.”

Srđan Ninković

OSNOVAN 1972. godine SA JASNIM CILJEM PROIZVODNJE PRIRODNE, EFIKASNE, BEZBJEDNE KOZMETIKE PRIJATNE ZA ČULA I KOŽU

VISOK KVALITET HELAN PROIZVODA JE REZULTAT

Za poseban užitak Proizvodi za osvježenje prostora

UJEDINJENJA: PRIRODE: našeg dragocjenog izvora rijetkih materijala TRADICIJE, drevnog blaga znanja NAUČNOG ISTRAŽIVANJA i inovativnih tehnoloških rješenja NJEGA KOŽE LICA NJEGA KOŽE TIJELA NJEGA KOSE NJEGA STOPALA MAKE-UP PREPARATI NJEGA NJEŽNE, OSJETLJIVE KOŽE BEBA

tel: 020 625 016

Samo u apotekama

RINA n.4251/00/s Certification

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

RINA n.EMS-77/s Certification

Poznati i zdravlje: GORAN VUJOVIĆ, član popularnog sastava „THE BOOKS OF KNJIGE”

U ZDRAVLJE !

Javnosti veoma dobro poznat kao Edi Purašević, pop-star crnogorskog medijskog neba, član popularnog sastava „THE BOOKS OF KNJIGE”, grupe čija popularnost već odavno prevazilazi granice Crne Gore, Goran Vujović nastupa kao osoba koja, po ličnoj ocjeni, nema nikakve veze sa likovima koje tumači. Specifičan cetinjski smisao za humor i pronicljivost pojavljuju se, međutim, kao nešto što je svima dobro poznato iz brojnih replika, TV i radijskih emisija, šou-programa, singlova, fotografija i reklama koje čine Goranov umjetnički izraz. Priča o zdravlju, zastupljena U jedno selo u Katunsku nahiju počne jedne godine jednome ovnu da zuji glava. Dolazio veterinar iz Cetinja da utvrdi što je, slušao mu glavu sa domaćinom, utvrditi ne mogaše. Ovan je, po gazdinoj priči, bio najbolji u selu. Razmjer njegovih rogova bio je, parafraziram, preko dvije pede. Nesrećni ovan tucijaše glavom o međama, i konobama seoskim, ne mogavši da istrpi zujanje i preveliku bol. Zlosrećni Ovo preskakaše međe i ulazaše u tuđa dobra, vođen svojim instiktom, te pravljaše štetu. Izvjesni Vukale predloži domaćinu da ga zakolje, da ne bi poludio (misli se na ovnu). Devet neđelja po prijedlogu Vukalinom, pošto nagrdi babu Zarubicu Moša Milačića, ovnu presudi domaćin ne želeći da se svadi sa komšijama. Niko od prisutnih seljana nije vjerovao svojijema ušima kad čuše da i mrtvome ovnu zuijaše glava. Rog mu prešegaše bonsekom, a iz njega izleće roj čela.

Pet kila meda su mu iz glave izvadili ! (www.thebooksofknjige.com, Tekstovi)

62

u nekoliko popularnih ostvarenja ovog sastava, bila je predmet našeg novogodišnjeg razgovora.

Da li mislite da briga o ličnom zdravlju u dovoljnoj mjeri predstavlja odliku lične kulture naših savremenika?

Briga o ličnom zdravlju jeste važna stvar u životu svakog pojedinca, i djelimično, odraz odnosa pojedinca prema sebi. No, postoje i takvi ljudi koji u samodestruktivnosti (a to nije zdravo!) pronalaze inspiraciju za svoj umjetnički rad. Bilo je mnogo velikih stvaralaca za koje se nije moglo reći da vode zdrav život. Kako je tačno da iza brige o sopstvenom zdravlju stoji lična kultura, isto tako je moguće da iza te brige stoji lična nekultura. Sa druge strane, iza nebrige može biti i sama kultura. Ima i ljudi kojima životne okolnosti nijesu naklonjene i ne dozvoljavaju im da o sopstvenom zdravlju puno razmišljaju i sl. E stoga, pitanje je kompleksno i veoma lično. Ja navijam za kulturu u svim njenim značenjima. „Bolje umrijeti bolestan nego zdrav”, jedna je od ideja popularnih stihova grupe „The books of knjige”. Uopšte, bolest je veoma zastupljena tema tekstova vašeg benda.

Možete li nam navesti neke od ideja na kojima se u tom smislu insistira?

Ma ne insistiramo mi ni na čemu. Stvaralaštvo, pa i ovog tipa, nekad je proizvod trenutnog stanja duha a nekad generalnih razmišljanja. Mi ta naša razmišljanja saopštavamo kroz razne forme djelovanja (pa i navedenu) i nije nam namjera da ih predstavljamo kao istinita već samo kao naša. To što smo često u pravu je proizvod čudnih okolnosti a ne naše inteligencije i vizije. Na pitanje da li je bolje umrijeti bolestan ili zdrav tačno mogu odgovoriti samo oni

koji su već mrtvi a njih ne možemo pitat’, tako da mi možemo samo filozofirat’.

Prošlogodišnji preventivni program borbe protiv virusa influence obilježili su i reklamni spotovi grupe „The books of knjige”. Kako iz današnje perspektive posmatrate cijelu tu priču? Da li se možda u nekom segmentu pretjeralo sa upozorenjima?

Kao i svakom zadatku toga tipa i tom smo pristupili krajnje profesionalno. Dobili smo instrukcije što se mora saopštiti kroz reklamnu kampanju, koje stvari naglasiti i uz sve to spotovima pokušati dati lični pečat. Vjerujem da smo u tome uspjeli. Mislim i da se nije prećeralo sa upozorenjima. Ako su ljudi malo više prali ruke, malo manje kašljali jedni drugima u facu i ako su smeće bačali u kante, onda to može biti samo dobro. Takvih nam kampanja i mimo gripa treba što više.

Podržali ste projekat borbe protiv narkomanije. U kojoj mjeri ona zaista predstavlja problem u savremenom crnogorskom društvu?

Narkomanija jeste veliki problem našeg društva i toj borbi mora svako da da svoj doprinos. Njome nije ugožen samo pojedinac, već i njegovo neposredno okruženje a onda i život zajednice u cjelini. Cilj naših kampanja su bili đeca iz osnovnih i srednjih škola, odnosno mladi koji se po prvi put susrijeću sa drogom bilo tako što o tome pričaju sa vršnjacima, čuju, vide ili čitaju u medijima ili im

je „dobronamjerni” nude u školskim dvorištima. Ako smo uspjeli da ih upozorimo na opasnosti te vrste, neizmjerno nam je drago.

Koliko ste predani bavljenju sportom?

Sport strašno volim i strastveni sam igrač basketa!

Mojem mentalnom zdravlju doprinos daje i igranje bilijara od tri šponde.

Zdrav stil življenja. U kojoj mjeri je ostvaren kod Vas? Pa mislim da jeste. Pokušavam da nađem balans između zdravog i nezdravog načina života nametnutog modernim dobom. Uspijevam li, viđeću za 40 godina.

Imate li neke planove za koje očekujete da će biti realizovani 2011. godine?

Strašno bih volio da se u narednoj godini provozam jedan krug helikopterom ali mislim da taj plan neće bit’ realizovan. Kako sad stvari stoje, sa tim ću morati čekat’ 2015.

Kako bi glasila novogodišnja poruka čitaocima Medikala?

Pijte što više tečnosti!!!

A. Radanović

63

Četvrti intenzivni balkanski seminar telemedicine i elektronskog zdravlja, međunarodno značajan događaj, imao je za cilj da tokom dvodnevnog trajanja, 19-20. novembra 2010. predstavi najnovija iskustva i periodiku telemedicine kao inovativne medicinske nauke. Saradnjom Međunarodne virtuelne elektronske bolničke fondacije (International Virtual e-Hospital Foundation, IVeH) i Ministarstva zdravlja Crne Gore došlo je do ostvarenja ovog značajnog projekta. 4. seminar telemedicine i elektronskog zdravlja održan je u Institutu za javno zdravlje u Podgorici.

ČETVRTI SEMINAR INTERNACIONALNE TELEMEDICINE I ELEKTRONSKOG ZDRAVLJA ODRŽAN U PODGORICI Projekat promovisanja telemedicinskih dostignuća i elektronskog zdravlja okupio je zavidan broj međunarodno uticajnih eksperata ove oblasti, predstavljača najnovijih medicinskih metoda. Svečano otvarajući Seminar, doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, naglasio je značaj primjene najnovijih istraživanja u medicinskoj praksi, ali i neophodnost usklađivanja naših zakona sa evropskom legislativom. Obaveza obezbjeđivanja kvalitetne zdravstvene zaštite, kako je naveo, ponudila je i priliku da se uporede iskustva zemalja regiona i šire, kako bi se doprinijelo implementaciji programa tehnološki

64

najzahtjevnije medicinske grane. Ovo je svakako dio novih strateških projekata koji se kod nas nalaze u izradi.

Dvodnevni prezentacijski program Seminara organizovan je aktivnošću predstavnika IVeH-ovog organizacionog tima predvođenog dr Rifatom Latifijem, profesorom Univerziteta u Arizoni, SAD, u čiji sastav su ušli Moli Beri, Flamur Bekteši, Erion Dašo, Čarls Dorn, Egron Dogjani, Kadri Haksihamza, Kalterina Latifi i Ismet Lecaj. Predstavnici Lokalnog organizacionog komiteta Nebojša Todorović, dr Kenan Hrapović, doc. dr Mileta Golubović, doc. dr Filip Vukmirović i Svetlana Stojanović učestvovali su u realizaciji projekta.

Istorijat telemedicine, nauke koja je 1964. - povezivanjem Psihijatrijskog instituta u Nebraski sa ostalim bolnicama u SAD-u - učinila pionirske korake ustanovljenja, detaljno je obrazložio dr Rifat Latifi. On je, takođe, predstavio i osnovne načine telemedicinske edukacije vezane za traumatski i urgentni menadžment. Jedna od bitnih poruka projektovanih nastupom na Seminaru bila je vezana za predavanje dr Čarlsa Dorna, univerzitetskog profesora i jednog od važnijih projektanata telemedicinskog programa u SAD-u. Jasno projektovanje očekivanja,

logistička podrška, vođstvo, sprovođenje izmjena, finansijska platforma i edukacija, raspoloživost ljudskih resursa, telekomunikacija i tehnička opremljenost, finansijski resursi, legalizacija i procesuiranje predstavljaju osnovne zahtjeve koje je neophodno ispuniti da bi jedan ovakav proces mogao biti ustanovljen. Prednosti telemedicine, mogućnost prevazilaženja prevelike udaljenosti na relaciji ljekar-pacijent, ali i brojne prednosti koje nudi virtuelna elektronska biblioteka kao način organizovanja administracije prezentovao je na Seminaru prof. Ronald Merel, predstavnik Državnog univerziteta u Virdžiniji. Prof. Ačjut Bhatačarja, sa Univerziteta u Arizoni, opisala je aspekte evolucije telepatologije počev od ustanovljenja ove medicinske tehnologije u periodu 1968-1975, u Opštoj bolnici Masačusetsa, do prikazivanja svjedočanstava pacijenata koji su u najnovije vrijeme podvrgnuti ovoj vrsti opserviranja bolesti kože, oftalmologije i sl.

Specifičnosti primjene telemedicine u savremenom medicinskom pristupu kosovskih praktičara, prikazao je dr Ismet Lecaj, IVeH-ov koordinator programa za Balkan i direktor Telemedicinskog centra Kosova. Od 2000. godine, kada je na Samitu G-8 u Berlinu iznesena ideja o implementaciji ovog programa na Kosovu, do danas, došlo je do ozbiljnog uključivanja u proces, a jedan od pokazatelja spremnosti za edukaciju te vrste bilo je organizovanje Prvog intenzivnog balkanskog seminara telemedicine i elektronskog zdravlja u Prištini 2002. godine. Direktor Telemedicinskog programa Arizone, Ronald Vajnštajn, ukazao je na pojedinosti organizacije ovog programa, telepsihijatrijske, telepedijatrijske, teledermatološke i teletraumatske mogućnosti, kao i neke od osobenosti edukacije. Erion Dašo, koordinator implementacije programa telemedicine za Albaniju, govorio je o iskustvu u oblasti teleoftalmologije. O tehničkim mogućnostima opremanja programa govorili su Piter Kilkomons i Linda Brenegan, a Endrju Greli i Džoel Bartelemi bili su zaduženi za predstavljanje metoda izbora u sprovođenju programa telemedicine.

Poseban dio programa Seminara činio je okrugli sto koji je bio odlična prilika za uporedno predstavljanje iskustava, preporuka, mogućnosti i namjera ovog savremenog medicinskog programa kada su u pitanju zemlje regiona: Albanija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora. Trendovi savremene medicinske nauke koji imaju ozbiljne predispozicije da zažive i kod nas, telemedicinska nauka i elektronsko zdravstvo, u ovom trenutku zahtijevaju ozbiljan angažman najznačajnijih zdravstvenih institucija u smislu donošenja zakonske regulative i obezbjeđivanja najprije finansijskih resursa, kako bi se stvorio temelj za sprovođenje olakšane primjene medicinskih znanja i tehnika u cilju obezbjeđivanja što kvalitetnije medicinske usluge.

Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Cu Zn gel -dermatološki gel namijenjen za pranje oštećene kože -sadrži bakar-pidolat i cink-pidolat, minerale koji dezinfikuju kožu. Bez sapuna, parfema i konzervansa -primjenjuje se kao sredstvo za tuširanje, nanosi se na mokru kožu, blago zapjeni i dobro se ispere -pri pranju se ne preporučuje korišćenje sunđera -pri pranju kosmatih djelova razrijediti Uriage Cu Zn gel i 1 dl tople vode -mogu ga koristiti djeca i odrasli -posebno se preporučuje osobama osjetljive kože sklone atopijskom dermatitisu -ne smije doći u kontakt sa očima -kupuje se u apoteci

Pruriced krem i gel -dermatološki krem i gel namijenjeni su koži sklonoj svrabu -sadrže kalamin (ulje iz koštica maline), termalnu vodu koja brzo smanjuje svrab i potrebu za češanjem -bez konzervansa i parfema -primjenjivati ih u tankom sloju na područja zahvaćena svrabom kad god je potebno -mogu ga koristiti djeca i odrasli -Pruriced gel, namijenjen kosmatim djelovima tijela, idealan je za anogenitalnu primjenu

A. Radanović MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Intervju sa jednim od autora knjige „Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja” profesorom Evropskog univerziteta u Beogradu dr Rajkom Šofrancem

Doprinos radu na unapređenju menadžmenta u zdravstvu Ovih dana je iz štampe izašlo prvo izdanje knjige dr Rajka Šofranca i dr Milice Šofranac „Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja”. To je bio i povod za ovaj razgovor.

Profesore Šofranac, budući da dolazite iz sfere tehničkih nauka a svoj naučni rad dijelom ste usmjerili medicini, bolje reći menadžmentu u medicini, objasnite nam koji uslovi Vam omogućavaju taj spoj?

Kao i za prethodnu knjigu, „Menadžment kvalitetom u medicini”, glavni inicijator bila je moja supruga dr Milica Šofranac, koja je kroz praktični rad i iskustvo u zdravstvenoj ustanovi u kojoj radi (DZ Danilovgrad) shvatila da su menadžment, kvalitet, upravljanje, tehnike unapređenja, integrisani informacioni sistemi i ostale univerzalne naučne discipline, oblasti u kojima inženjeri imaju šta da kažu. Tako su demantovani tvrdokorni stavovi da knjige iz ove oblasti mogu pisati samo osobe sa medicinskim obrazovanjem. Mi smo nastojali da ova kombinacija radnog iskustva autora ostvari pravi rezultat i da poseban pečat knjizi.

66

dr Rajko Šofranac uslov zdravstvene zaštite. Zato se u ovoj knjizi ukazuje na uslovljenost kvaliteta primarne zdravstvene zaštite, na kvalitet ostalih vrsta zdravstvene zaštite, kao sistemske cjeline koja koris obezbjeđuje kvalitetan nivo svih usluga pruženih korisnicima. Poseban doprinos daje ukazivanje na ulogu standarda kvaliteta i standarda akreditacije, sagledavajući ih kao komplementarne procese.

Možete li u najkraćim crtama prezentirati koji je doprinos ove knjige kvalitetu zdravstvene zaštite?

U knjizi detaljno opisujete standarde koje treba implementirati u zdravstvu. Možete li ukratko reći o kojim standardima se radi?

U ovoj knjizi ukazuje se na određene metode, postupke i procedure koje bi mogle uspješno zadovoljiti potrebe pacijenta i zdravstvenih ustanova, u ovom slučaju domova zdravlja. Implementacija standarda kvaliteta u zdravstvenim ustanovama (domovima zdravlja) predstavlja neminovnost. Idući u susret tim procesima, smatramo da je ovo jedan mali doprinos toj nezaobilaznoj praksi. Zdravstvena zaštita se sagledava kao koherentni sistem u kome je primarna zdravstvena zaštita temelj i značajna karika u lancu organizovanja zdravstvenih usluga. Dom zdravlja je ustanova koja je najbliža i najneposrednije dostupna korisnicima zdravstvenih usluga. Istovremeno je posrednik za upućivanje pacijenata na dalje specijalizovane nivoe

To su, prije svega, standardi koji se odnose na prava pacijenata. Imajući u vidu evropsku praksu, pacijenti imaju pravo na slobodan izbor ne samo ljekara već i zdravstvene ustanove u kojoj se pacijent želi liječiti. Sasvim je logično da će pacijenti birati one zdravstvene ustanove u kojima mogu da dobiju bolju uslugu, u kojima je osoblje pristupačnije i ljubaznije, u kojima je organizacija rada prilagođena potrebama pacijenta i gdje se uvažava ono što pacijent želi.

Globalno bi mogli standarde primjenljive u medicini podijeliti na ISO standarde i standarde specifične za medicinske usluge. U knjzi su posebno obrađeni ovi specifični standardi koji su kompatibilni sa ISO standardima.

ISQua (International Society for Quality in Health Care) definisao je međunarodne principe za standarde u zdravstvu 1997. godine. Sve je to prezentirano kroz pet principa i osam posebnih ISQua standarda za akreditaciju u zdravstvu. Sadržaj standarda je sveobuhvatan i odražava sljedeće dimenzije kvaliteta: dostupnost, adekvatnost, trajnost, djelotvornost, isplativost, sigurnost i održivost, sposobnost službi koje ih pružaju, kao i njihovo razumijevanje za zahtjeve. Standardi daju preporuke o tome šta bi trebalo da bude urađeno, a ne propisuju načine i norme na koje to treba da se ostvari. Svako ima pravo da do kvalitetnih usluga dođe svojim putem, na način koji smatra najprikladnijim za date uslove, raspoloživo osoblje i novac. Šta sve regulišu standardi koji se postavljaju zdravstvenim ustanovama? Što se tiče direktnog pružanja zdravstvenih usluga, standardi tretiraju pacijenta od ulaska u zdravstvenu ustanovu do izlaska iz nje - obuhvataju cio proces prijema, planiranja, liječenja i završetka liječenja, bilo da se to odnosi na potpuni završetak liječenja, ili na upućivanje u neku drugu ustanovu. Ispunjenost standarda podrazumijeva da postoje jasno definisana pravila kako se, šta, gdje i kome radi, ko to radi, i ona su data u pisanoj formi. Ona se moraju poštovati. To nameće sistem rada koji stavlja pacijenta u centar sistema i obezbjeđuje da pacijent bude zbrinut na najbolji mogući način.

U knjizi je dosta prostora posvećeno akreditaciji. Šta se podrazumijeva pod akreditacijom, da li je ona obavezna i na koji će se način moći akreditovati zdravstvene ustanove?

Akreditacija u zdravstvu predstavlja, najkraće rečeno, verifikaciju standardizacije procesa i kvalitetnog rada, po međunarodnim standardima. Akreditacija će, htjeli ili ne, ubrzo postati sastavni dio medicinske prakse.

Onda je bolje usvojiti je što prije. Akreditacija podrazumijeva da svaka zdravstvena ustanova obavlja svoj posao na najbolji mogući način i da koristi sve postojeće resurse.

Ciljevi akreditacije podrazumijevaju unapređenje kvaliteta, bezbjednost pacijenta, obezbjeđivanje djelotvornog i isplativog pružanja zdravstvenih usluga, stvaranje jednakih ili približnih uslova za pružanje zdravstvenih usluga u cijelom sistemu zdravstvene zaštite, uspostavljanje povjerenja korisnika u sistem zdravstvene zaštite i unapređenje menadžmenta u zdravstvu.

Profesore Šofranac, šta je u Crnoj Gori urađeno u ovoj oblasti?

Crna Gora je dosta uložila u poboljšanje zdravstvene usluge. Ako napravimo paralelu sa devedesetim godinama prošlog vijeka, osjeća se vidan napredak. Normalno, sa time ne možemo biti zadovoljni i lično smatram da je moglo da se uradi više. Što se tiče oblasti kojoj je posvećena ova knjiga, dovoljno je reći da smo jedna od rijetkih

zemalja koja nema akreditovanu ni jednu ordinaciju, dom zdravlja, a da ne govorimo o bolnicama. Evidentni su neki pokušaji, ali po mojem dubokom ubjeđenju oni nijesu dali očekivane rezultate.

Mora se shvatiti da je ovo proces za koji treba definisati logički redosljed koraka i onda ići korak po korak. Preskakanje bilo kojeg koraka ili faze prouzrokuje disproporciju sa referentnim zahtjevima standarda.

Koji su onda, po Vama, koraci koje je potrebno sprovesti da bi proces akreditacije zdravstvenih ustanova bio efikasniji?

U knjizi je prezentiran originalni model za akreditaciju domova zdravlja. Veliki broj aktivnosti neophodnih za akreditaciju domova zdravlja i uopšte zdravstvenih ustanova grupisan je i radi lakše realizacije podijeljen u sljedeće faze: stvaranje institucionalnog okvira, priprema za promjene, proučavanje i usvajanje standarda, implementacija standarda, samoocjenjivanje - interna evaluacija, eksterna evaluacija - akreditacija.

Svaka od ovih faza sadrži veliki broj procesa i aktivnosti od kojih neke mogu da se odvijaju nezavisno, dok se druge kontinuirano nastavljaju i međusobno su zavisne. Mislim da je od svih faza najvažnija prva, jer treba formirati subjekte odgovorne za sprovođenje, definisati njihove nadležnosti i izraditi i usvajiti standarde.

Svaka država treba da usvoji sopstvene standarde za kvalitet u zdravstvu na osnovu smjernica i preporuka međunarodnih standarda, uz očuvanje kulturnih, jezičkih, nacionalnih i ostalih specifičnosti. Namjena osnivanja nacionalne ustanove jeste povezivanje, usmjeravanje i stimulisanje neprestanog poboljšavanja kvaliteta u zdravstvu.

Bez nje su djelatnosti za kvalitet usitnjene, nepovezane ili ih uopšte nema. Činjenica je da skoro sve države Evropske unije imaju svoje samostalne nacionalne institucije za kvalitet. Nacionalne institucije uglavnom čine: nacionalni savjet, agencija za akreditaciju i provjeru kvaliteta i resorno ministarstvo. Savjet i agencija treba da izrade standarde kako bi akreditacija zdravstvenih ustanova, pa i domova zdravlja, bila u skladu sa preporučenim standardima i smjernicama za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite.

Posebno bih se osvrnuo na rad agencije za kvalitet i akreditaciju. Ona treba da bude subjekt čija se nadležnost na području osiguranja i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i akreditacije u zdravstvu utvrđuje zakonom. Pored podrške formiranju nacionalnih kliničkih smjernica i kliničkih puteva i pružanju pomoći pri njihovom uvođenju u svakodnevni rad, agencija treba da obavlja i niz drugih aktivnosti. One su detaljno prezentirane u knjizi. Konstituisanjem pomenutih subjekata u sastavu nacionalne institucije, definisanjem njihovih nadležnosti, usvajanjem standarda i uputstava (koje priprema agencija, a usvaja ministarstvo), stvoren je potreban institucionalni okvir za uspostavljanje kvaliteta u zdravstvu.

Dragan Nikolić

67

Specifičnosti funkcionalne procjene i tretmana u terapiji radom kod porođajne paralize pleksusa brahijalisa

Piše: Milorad Aranitović, strukovni radni terapeut Mijelinizacija nerava po rođenju djeteta nije u potpunosti završena pa su nervi osjetljivi na istezanje i podložni kidanju. U slučaju nastanka oštećenja pleksusa brahijalisa, pored posljedica kao što su motorni, senzitivni i trofički poremećaji, javljaju se i kontrakture skapulohemeralne regije.

Kao posljedica trofičkih poremećaja, odsustva aktivnih pokreta i izostanka nadražajnih impulsa za rast, nekorišćenja oslonca na oštećenu ruku, dolazi do zaostajanja u rastu te ruke. Javljaju se i druge deformacije, kao što je asimetrija glave, zbog rotiranja glave prema zdravoj ruci, kada dijete leži ili spava, ili taj položaj zauzima spontano.

Hemitoraks i lopatica oštećene strane slabije se razvijaju.

Koordinacija pokreta oštećene ruke znatno zaostaje. To zaostajanje je posljedica disbalansa muskulature, ali i nepotpune inkorporiranosti oštećene ruke u šemu tijela. Inkorporaciji doprinose i kontrakture i deformacije, pogotovu spljoštenost glave humerusa i skvrčena kapsula ramenog zgloba. Ove deformacije ograničavaju i usmjeravaju pokrete u ramenom zglobu u određenim pravcima, a to remeti koordinaciju.

Evaluacija stanja djeteta sa porođajnom paralizom pleksusa brahijalisa u terapiji radom Dijete treba posmatrati razgolićeno i obratiti pažnju na: -Položaj koji dijete spontano zauzima u postelji, naročito položaj oštećene ruke -Posmatrati simetriju glave, vrata i tijela -Posmatrati spontane pokrete oštećene ruke i porediti ih sa pokretima zdrave

68

-Izmjeriti obim i dužinu ruku -Procijeniti obim pokreta u svim zglobovima oštećene ruke -Provjeriti elastičnost aduktora, unutrašnjih rotatora i fleksora nadlakta -Procijeniti orijentaciono-mišićnu snagu oštećene ruke i ramenog pojasa (stimulisati rad igračkama ili draženjem preko tijela mišića) -Procijeniti sposobnost djeteta da oštećenu ruku spontano koristi u kompleksnim koordiniranim radnjama, određenim igrama (kod starije djece u radu), u skladu sa nivoom psihomotornog razvoja koji je dijete postiglo.

Ciljevi terapije radom kod djece sa oštećenjem pleksusa brahijalisa Ciljevi terapije zavise od uzrasta djeteta i veličine problema, tj. obima oštećenja nerava brahijalnog spleta. U liječenju djeteta do tri mjeseca starosti najvažniji cilj je prevencija deformacija. Kod djece starosti od četiri mjeseca do tri godine postavljaju se sljedeći ciljevi: -Prevencija kontraktura i deformiteta ruke i ramenog pojasa - Poboljšanje trofike -Inkorporiranje oštećene ruke u tjelesnu šemu (koordinacija oko ruku, razvoj funkcije hvata, bimanuelna aktivnost, upotreba kažiprsta) -Podsticanje psihomotornog razvoja, posebno razvoja aktivnosti funkcije ruke i šake, kroz složene koordinirane radnje za koje je dijete doraslo -Održavanje i povećanje pokretljivosti u zglobovima oštećene ruke, stimulisanje pokreta supinacije -Jačanje mišićne snage podsticanjem, stimulisanjem i potpomaganjem voljnih pokreta kroz odgovarajuću igru -Izrada privremenih korektivnih pomagala -Obuka roditelja za postupanje i rad sa djetetom, održavanje i namještanje korektivnih položaja i stimulisanje kroz odgovarajuću igru.

U terapiji djece starije od tri godine do predškolskog uzrasta ciljevi su: -Prevencija deformacija -Poboljšanje trofike ali i elastičnosti humeroskapularne regije

-Održavanje ili povećanje pokretljivosti -Jačanje snage mišića svih segmenata oštećene ruke -Poboljšanje koordinacije pokreta oštećene ruke -Podsticanje bimanuelnih aktivnosti i spontanog korišćenja oštećene ruke -Korekcija tjelesnog stava i sprečavanje nastanka deformiteta tipa skolioze -Podsticanje formiranja radnih navika, sistematičnosti i istrajnosti.

Kod djece predškolskog uzrasta potrebno je fokusirati se na uvježbavanje grafomotorike i osposobljavanje za samostalnost u samozbrinjavanju. Kod djece u osnovnoškolskom i srednjoškolskom periodu treba usmjeravati razvoj realizovanja preostalih potencijala. U periodu ubrzanog rasta pažnju treba posvetiti korekciji posture. Na kraju osmogodišnjeg školovanja neophodno je evaluirati funkcionalne sposobnosti značajne za nastavak školovanja i profesionalno opredjeljivanje i usmjeravanje.

Liječenje Odmah u početku tretmana treba obučiti majku za postavljanje djeteta u korektivni položaj, aplikovanje parafinskih pakovanja, držanje, nošenje, hranjenje i kupanje djeteta, način igranja i način pomjeranja oštećene ručice.

Pri držanju bebe majka mora da pridržava oštećenu ruku. Pri hranjenju postavlja oštećenu ruku na flašicu. Pri

oblačenju benkice prvo navlači rukav na oštećenu ruku.

Iznad kreveca, tačno na sredini iznad glave djeteta, treba okačiti predmete jarkih boja radi podsticanja pokreta ruku.

Biraju se igračke koje su interesantne za dijete. Bira se položaj igračke prema cilju koji treba postići i drži se na razdaljini na kojoj dijete može da je dohvati oštećenom rukom. Dozvoljava mu se i podstiče se da je drži i manipuliše njome. Ono na taj način dobija nadražaje za poboljšanje pokretljivosti, mišićne snage, koordinacije i cirkulacije, a sve to utiče na pravilan rast kostiju i pravilan psihofizički razvoj djeteta. Bitno je da se nudi draž koja je odgovarajuća za uzrast djeteta, jer ga samo takva draž može zainteresovati. Interesovanje djeteta je kratkotrajno, pa igru često treba mijenjati.

U slučajevima dok je dijete sasvim malo, ili je mišić veoma slab, koristi se draženje tijela mišića prstom, kockicom leda, četkicom i sl. Ukoliko je očuvan senzibilitet tog područja, moguće je dobiti refleksni odgovor kontrakcijom mišića.

Podsticanje psihomotornog razvoja vrši se odabiranjem igara i igrački kojima se stimuliše razvoj funkcije koja se u odgovarajućem periodu javlja. Potrebno je stimulisati aktivnosti djeteta i jednom i drugom rukom, kao i bimanuelne aktivnosti.

Dijete treba postavljati u položaje iz kojih može da pokrene i oštećenu ruku, uz vješto manipulisanje igračkama od strane roditelja ili radnog terapeuta.

Srećni nastupajući praznici

Uvoznik i distributer za Srbiju: MCG group d.o.o.

Slobodana Selenića 44, Veternik 21203, Novi Sad, tel./fax: 021/824 864, tel: 021 824 936, 649 649 5, mobilni: 063 50 40 13, e-mail: mcg@teamnet.rs, www.mcggroup.rs Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Donator d.o.o.

Kuće Rakića bb, Tuzi, Podgorica 81206, tel. 020/870 082, fax: 020/870 059, e-mail: info@donator.co.me

Povrede ramena nestabilnost, luksacije, subluksacije Građa ramena

Piše: dr Dušan Nenezić, fizijatar - akupunkturolog - kiropraktičar, spec. za dječiju rehabilitaciju Nestabilnost ramena je poremećaj funkcionisanja ramenog zgloba kod kojeg je rameni zglob previše labav. U nekim slučajevima nestabilno rame doslovno sklizne iz zgloba pa nastane iščašenje (luksacija). Iščašenje nastaje kad sila nadvlada snagu mišića i ligamenata ramena.

Ponekad se zglobna tijela ne odvoje potpuno, već se djelimično razdvoje i nakon toga se zglob vrati u normalan položaj. Ovo se naziva subluksacija.

Rame oblikuju kosti, mišići i vezivno tkivo. Tri su kosti koje oblikuju rame: ključna kost (lat. clavicula), lopatica (lat. scapula) i nadlaktična kost (lat. humerus).

Pokrete u ramenu omogućuju tri zgloba: zglob između nadlaktične kosti i lopatice (lat. articulatio humeri), između akromiona i ključne kosti (lat. articulatio acromioclavicularis) i zglob između ključne i grudne kosti (lat. articulatio sternoclavicularis). Ovi su zglobovi međusobno povezani i usklađenim funkcionisanjem omogućuju maksimalnu pokretljivost ramena. Oštećenje jednog od njih smanjuje funkcionalnost zgloba. Statičku stabilnost ramenim zglobovima omogućuju zglobne površine i zglobna čaura, a dinamičku mišići rotatorne manžetne i okretači lopatice (lat. musculus trapesius, m. serratus anterior, m. rhomboideus major, m. rhomboideus minor i m. levator scapulae).

Rotatorna manžetna je tetivno-mišićna ovojnica koja sa svih strana pokriva i pojačava zglobnu čauru ramenog zgloba. Mišići rotatorne manžetne su: m. supraspinatus, m. infraspinatus, m. teres minor i m. subscapularis. Oko ramenog zgloba postoji nekoliko burza, sluznih vreća, koje umanjuju trenje okolnih tetiva.

Građa ramenog zgloba Rameni zglob (lat. articulatio humeri) predstavlja spoj između lopatice i nadlaktične kosti. Ispupčeno, konveksno, zglobno tijelo glava je nadlaktične kosti koja ima oblik polukugle prečnika 25-30 mm. Zglobna tijela nisu razmjerno građena jer je glava nadlaktične kosti 2-3 puta veća od zglobne čašice. Zbog ovakve građe, elastičnosti zglobnih tijela, rameni zglob je najpokretljiviji zglob na čovjekovom tijelu. U njemu su mogući svi tipovi pokreta i obimna kretanja u svim smjerovima pa rukom možemo da dotaknemo svaki dio tijela. Ligamenti svojom organizacijom i elastičnošću kontrolišu pokrete u ramenu i štite ga.

Novim i neprilagođenim mehaničkim opterećenjima ligamenti teško odolijevaju. Pri povredama, u tom zglobu vrlo često nastaje iščašenje, a građa zgloba pridonosi nastanku habitualnog iščašenja ramena.

70

Podjela vrsta nestabilnosti Prema stepenu: subluksacija, luksacija Prema smjeru: prednja, zadnja, donja, višesmjerna Prema uzroku: traumatska, atraumatska: voljna i nevoljna Prema učestalosti: akutna, hronična: habitualna (ponavljana) i zastarjela, fiksna Traumatska nestabilnost ramena, najčešći oblik, često nastaje nakon povrede koja je uzrokovala iščašenje.

Ovo je prva povreda i obično je teže prirode. Potrebna je intervencija ljekara za vraćanje glave nadlaktične kosti natrag u prirodni položaj u zglobu. Iako je rame nakon ove intervencije naizgled opet normalno, čestu posljedicu predstavlja nestabilnost ramena. Ligamenti koji drže kosti u zglobu često se ne zaliječe pravilno ili se rastegnu, što ih čini previše labavim da bi pri nekim pokretima mogli držati rameni zglob u zglobnoj čauri. Nestabilno rame može dovesti do ponavljanih iščašenja, čak i tokom uobičajenih aktivnosti. Nestabilnost može nastati i nakon manje teških povreda. Kod prednjeg iščašenja ramena, uzrok je obično pad na ispruženu ruku ili pad na rame ili lakat.

Osobe koje često izvode određene pokrete u ramenom zglobu s vremenom mogu poprilično rastegnuti zglobnu čauru. Ako bolesnik može svojevoljno da iščaši rame pomoću stezanja mišića, govorimo o voljnoj, a ako se

rame iščaši spontano, nakon podizanja ruke, to je nevoljna nestabilnost. Opšte stanje bolesnika teže je nego kod traumatske nestabilnosti. Nastup bolesti obično je podmukao, polagan, iako može nastati i nakon manje povrede ili dužeg perioda pogrešnog pokretanja ramena.

Simptomi mogu varirati od osjećaja manjeg klizanja, ili ispadanja u zglobu, do potpunog iščašenja, odnosno odvajanja glave nadlaktične kosti od zglobne površine na lopatici. Pomak zglobnih površina obično se spontano rješava, nakon čega se pacijent može vratiti svakodnevnim aktivnostima, bez mnogo bolova ili problema. Kako poremećaj napreduje, rame postaje labavije, te se osjeća ispadanje i vraćanje sve većom lakoćom, kod sve većeg broja aktivnosti. Pacijent može namjerno „izbaciti” rame. Kod ovog poremećaja potrebno je prikupiti što više podataka o trenutku nastanka simptoma, kao i svim položajima ramena i aktivnostima kod kojih se nestabilnost opaža. Važno je i stanje drugog ramena - javljaju li se i na njemu simptomi.

Simptomi Hronična nestabilnost uzrokuje pojavu nekoliko simptoma. Jedna od njih je učestala subluksacija, nepotpuno odvajanje zglobnih tijela. Kad se subluksacija ponavlja kažemo da se radi o habitualnoj (ponavljanoj) subluksaciji.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste.

Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada.

Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint uije Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, iii ako imate giavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

Kod ovog pomjeranja zglobnih tijela rame može djelimično ispadati u određenim položajima, pa se može osjećati labavost ramena. Simptomi subluksacije su nagla bol i osjećaj ispadanja i probadanja u ramenu. Nakon čestih subluksacija pacijenti obično nauče koji pokreti uzrokuju ispadanje, pa ih izbjegavaju.

Zglob može biti tako labav da se učestalo događa potpuno odvajanje zglobnih površina: iščašenje odnosno luksacija. Tada govorimo o habitualnoj luksaciji ramena.

Ovo može biti veliki problem, naročito ako se rame ne može spontano vratiti u zglob već je svaki put potrebno sprovesti intervenciju od strane ljekara. Uočljivo iščašenje vrlo je bolno i rame ne izgleda normalno. Svaki pokušaj izvođenja pokreta u zglobu uzrokuje jake bolove. Iščašeno rame može oštetiti živce oko ramenog zgloba. Ukoliko se živci oštete, može nastati neosjetljivost kože na nadražaje u području ispod vrha ramena.

Dijagnoza Nakon opisa simptoma i pregleda, ljekar će vjerovatno odmah posumnjati na nestabilnost ramena. Pregled uključuje ispitivanje ramena i pokušaj njegovog pomjeranja, čime se provjerava njegova funkcionalnost i snaga mišića. Ljekar će napraviti određene pokrete ramenom kako bi ustanovio smjer nestabilnosti. Prilikom obavljanja testa straha (engl. Apprehension Test) bolesnik sjedi, a ljekar stoji iza bolesnika i vrši pokrete ramena. Pri nekim pokretima bolesnik ima osjećaj kao da će se rame iščašiti (prepadne se).

Dijagnostika je obavezna: rendgensko snimanje (CT), artroskopija (posmatranje unutrašnjosti zgloba, mišića i ligamenata optičkim instrumentom), MR (magnetna rezonanca kod koje nismo sigurni u dijagnozu).

Liječenje Nestabilno rame može se liječiti konzervativnim i hirurškim metodama. Konzervativno liječenje: u početku liječenja najvažnije je kontrolisati bol i upalu. U tu svrhu potrebno je obezbijediti mirovanje i upotrebu protivupalnih ljekova koji su ujedno analgetici. Nakon što prođe bol potrebno je početi sa primjenom fizikalne terapije.

Sportisti koji izvode pokrete iznad glave treba da nose poseban povez ili rukav kojim se sprečava pokretanje ramena u smjerovima koji bi doveli do ispadanja. Upotreba leda ili topline kroz fizikalnu terapiju pomaže u kontroli upale. Masaža i različite vježbe sprovode se kako bi se povećao obim pokreta. Kasnije se sprovode vježbe jačanja za povećanje snage i kontrole mišića rotatorne manžetne.

Fizijatar i kineziterapeut pomažu bolesniku u treniranju mišića koji drže glavu nadlakatne kosti u zglobu, što povećava stabilnost ramena i omogućuje glatko kretanje u ramenom zglobu. Fizikalna terapija može trajati 6-8 sedmica, što se prilagođava svakom bolesniku. Nakon primjene programa fizikalne terapije, bolesnik uči vježbe koje će samostalno izvoditi kod kuće.

72

Hirurško liječenje: ako konzervativna terapija mirovanje, lijekovi i fizikalna terapija - ne urode plodom, ljekar može preporučiti hirurško liječenje. Postoji više vrsta hirurških zahvata za liječenje nestabilnosti ramena, a gotovo svi podrazumijevaju učvršćenje labavih ligamenata.

Rehabilitacija koja se sprovodi nakon hirurškog zahvata predstavlja složen proces. Rameni povez za potporu i zaštitu ramena može biti potrebno nositi 1-4 sedmice.

Fizikalna terapija će možda trajati 2-4 mjeseca, a potpuni oporavak može se očekivati nakon 6 mjeseci. U početku je cilj fizikalne terapije da se postigne smanjenje boli i otekline, što su normalne pojave nakon operacije.

Vježbe počinju da se vrše pasivnim pokretima, pri čemu se pomiče zglob a ne opterećuju mišići. Pacijenti se uče da izvode pasivne pokrete kod kuće. Aktivna terapija započinje 3-4 sedmice nakon operacije. Počinje se izometričkim vježbama jačanja kod kojih se ne ozljeđuje tkivo koje se oporavlja. Nakon 6. sedmice obavljanja vježbi, počinje aktivnije jačanje mišića rotatorne manžetne i ramena. Program vježbi prilagođava se pokretima koje bolesnici izvode tokom svojih radnih ili sportskih aktivnosti. Svrha je da se omogući obavljanje tih pokreta bez prevelikog opterećenja ramena.

Prevencija nestabilnosti ramena Sportisti treba da obrate veću pažnju na fleksibilnost, snagu i izdržljivost mišića ramena koji se u treningu ne smiju zanemarivati. Učenje pravilnih tehnika vježbanja i izbor pravilne opreme veoma su važni. Svako povećanje količine treninga treba da se vrši postupno, kako se ne bi pretjeralo sa opterećivanjem rotatorne manžetne. Pravilno zagrijavanje i hlađenje su obavezni. Osobe koje nisu sportisti, a često izvode pokrete iznad ramena trebalo bi da izvode vježbe za jačanje ramena i mišića rotatorne manžetne kako bi se spriječio nastanak mogućih posljedica.

Pravilno liječenje i sprovođenje fizikalne terapije kod već nastale nestabilnosti, prevencija su razvoja daljnjih komplikacija.

Povodom obilježavanja 19. decembra, Dana Kliničkog centra Crne Gore, dva dana ranije, 17. decembra 2010. godine, u Amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore upriličena je svečanost otvaranja novog dijagnostičkog segmenta zasnovanog na primjeni magnetne rezonance i kompjuterizovane tomografije u Institutu za bolesti djece. Ovim je, prema ocjeni promotera projekta, konačno zaokružen segment osavremenjavanja ovog oblika aparature u Dječijem institutu.

Prisutnima su se ovom prilikom obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Kenan Hrapović i direktorka KC CG prim. dr Olivera Miljanović.

ZAOKRUŽEN ZNAČAJAN

PROJEKAT 2010. bila je godina koja je pred rukovodstvo Klinčkog centra postavila veliki broj izazova. Prezentujući efekte ovogodišnjeg rada u ovoj ustanovi, prim. dr Olivera Miljanović, direktorka Kliničkog centra Crne Gore, navela je kao značajna ostvarenja: sprovođenje programa stručnog osposobljavanja kadra uprkos preprekama koje je postavila ekonomska kriza, uvođenje novih koncepata liječenja, nabavku visokokvalitetne opreme, rekonstrukciju postojećih i izgradnju sasvim novih kliničkih jedinica, te uspjeh u jačanju efektivnosti i dostupnosti medicinske usluge. Zahvaljujući podršci, prije svega od strane Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje, potom i od strane brojnih dobrotvora, u Centru je tokom 2010. otvorena Klinika za onkologiju i radiologiju, nabavljena nova oprema za scintigrafiju paratireoidne i tireoidne žlijezde ili cijelog tijela (usljed čega je po prvi put omogućeno ne samo sprovođenje uspješnog dijagnostikovanja, već i terapije pacijenata), profunkcionisala je osavremenjena protetička terapija koljena, u februaru se otpočelo sa primjenom koncepta hitnog ortopedskog zbrinjavanja tokom 24-48 časova od prijema pacijenta, ukinute su liste čekanja za kateterizaciju i koronografiju, značajno je povećan broj kardiohirurških intervencija (tokom prošle godine izvršeno je 420 zahvata), smanjeno je vrijeme čekanja na operaciju kuka ili koljena (3-4 mjeseca), adaptirane su i rekonstruisane prostorije u nekoliko kliničkih sektora, a zahvaljujući saradnji sa ostalim institucijama radi se na stalnom obezbjeđivanju nove medicinske opreme. Kraj 2010. obilježio je još jedan uspješno realizovan projekat: nabavka aparata za magnetnu rezonancu i kompjutersku tomografiju, prvog ove vrste kod nas koji je namijenjen dijagnostikovanju djece. Projekat koji je, prema riječima dr Kenana Hrapovića, vrijedan oko 700.000 evra, podržao je Fond za zdravstveno osiguranje, koji je pored ovih finansijskih sredstava obezbijedio i dodatnih 100.000 evra namijenjenih za adaptaciju prostorija Instituta za bolesti djece u kojima će aparat biti dostupan.

Podsjećanjem na projekat opremanja Angio sale Instituta od prije dvije godine, ministar zdravlja doc. dr

Miodrag Radunović, izrazio je zadovoljstvo zbog uspješnog zaokruženja procesa dobavljanja moderne rendgenske medicinske opreme namijenjene za rad u Institutu. - Iskoristio bih ovu priliku da pred kraj godine poručim da imajući u vidu naš glavni zadatak, a to je obezbjeđivanje kvalitetne, efikasne i dostupne zdravstvene zaštite, moramo intenzivirati aktivnosti na optimizaciji sistema. Ovo između ostalog podrazumijeva definisanje novih standarda i normativa za II i III nivo zdravstvene zaštite, izradu osnovnog paketa usluga za ta dva nivoa, izradu kliničkih smjernica i vodiča, te rješenja za novi sistem plaćanja u bolnicama i Kliničkom centru Crne Gore - istakao je ministar Radunović pozivajući na koordiniranost u radu u cilju obezbjeđivanja društvene koristi.

Nalazeći da se uspjeh zbog ostvarenja ovakvih projekata može sagledati i u značajnom skraćenju procesa liječenja i smanjenju njegovih troškova, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Kenan Hrapović, iskazao je spremnost te ustanove da i ubuduće podrži projekte ove vrste. - Put i rezultati koji su evidentni i priznati, dobar su dokaz da zdravstvo u Crnoj Gori ima veliku ulogu, sa tendencijom evropskog napretka - ocijenio je dr Hrapović u svom pozdravnom govoru.

A. Radanović

73

ZDRAVLJE U SVJETSKOJ POLITICI - ISTORIJSKA PERSPEKTIVA

Piše: Mina Brajović, šefica kancelarije SZO za Crnu Goru Ideja i praksa upravljanja međunarodnim zdravljem razvijala se paralelno sa procesom intenziviranja odnosa između država u oblasti zdravlja, ekonomije, politike, tehnologije, kulture i životne sredine tokom niza vjekova. Proces izgradnje institucionalnih struktura, pravila i mehanizama za sistematsku zaštitu i unapređenje ljudskog zdravlja na međunarodnom nivou, odnosno proces institucionalizacije, započeo je tokom XIX v. i to naročito od druge polovine XIX vijeka.

Rani oblici upravljanja međunarodnim zdravljem, u obliku saradnje po zdravstvenim pitanjima između dvije ili više država bili su ograničeni i usmjereni na kontrolu i sprečavanje određenih zaraznih bolesti - kuga, kolera i žuta groznica - koje su predstavljale direktne prijetnje po zdravlje stanovnika i ugrožavale slobodan protok roba i ljudi.

Od druge polovine XIX v. realizovane su kolektivne međunarodne akcije u cilju borbe i protiv drugih zdravstvenih prijetnji, uz punu podršku političkih i ekonomskih elita širom Evrope, budući da je bivalo jasno da širenje bolesti ugrožava industrijalizaciju i razvoj međunarodne trgovine. Ovi napori obuhvatali su pokušaje rješavanja pitanja zagađenosti rijeka ili jezera u pograničnim oblastima dvije ili više zemalja; regulisanja trgovine alkoholom u zemljama, kolonijama i drugim oblastima kada je postojala percepcija da je njegovo konzumiranje postalo škodljivo po zdravlje; zaštite zdravlja pripadnika vojske tokom trajanja ratnih operacija, uključujući obavezu humanog tretiranja povrijeđenih vojnika.

Godine 1851. uspostavljena je Međunarodna sanitarna konferencija. Kao rezultat brojnih konferencija, usvojen je osnovni princip koji prepoznaje međudržavnu saradnju, uz uvažavanje usvojenih pravila i procedura, kao pretpostavku bolje zaštite stanovnika od zdravstvenih prijetnji i rizika transnacionalnog karaktera. Ovaj princip definisao je i usmjeravao kasnije napore na planu izgradnje međunarodnog zdravstvenog režima.

74

Početak XX v. obilježilo je osnivanje nekoliko međunarodnih zdravstvenih institucija: Međunarodni sanitarni biro (1902. god.), Međunarodna kancelarija za javnu higijenu (1907. god.) i Zdravstvena organizacja Lige naroda (1920. god.). Uprkos njihovoj raznovrsnosti, ove rane napore na planu izgradnje međunarodnog zdravstvenog režima karakterisala je fokusiranost na direktne prijetnje po zdravlje koje su bile transnacionalnog karaktera i ukazivale na uzajamnu zavisnost država, istovremeno zahtijevajući saradnju i kolektivno djelovanje.

Ideja i praksa upravljanja međunarodnim zdravljem osnažene su i diverzifikovane po završetku II svjetskog rata. Zdravlje je ostalo dio međunarodnog prava o zaraznim bolestima, oružanim sukobima, radu, trgovini i životnoj sredini. Novi koncepti i ideje javili su se sa osnivanjem Svjetske zdravstvene organizacije. Za razliku od prethodnih međunarodnih zdravstvenih organizacja (poput Međunarodne kancelarije za javnu higijenu), SZO postavlja široku definiciju zdravlja i promoviše ostvarenje najvišeg standarda zdravlja kao fundamentalnog ljudskog prava. Iako je SZO obezbijedila kontinuitet aktivnosti započetih prije njenog formiranja, napravljen je i iskorak u smislu pružanja podrške zemljama u razvoju i razvijanja strategija u cilju unapređenja prava na zdravlje, kao što su napori na planu ostvarenja univerzalne dostupnosti primarne zdravstvene zaštite u okviru inicijative „Zdravlje za sve do 2000. god”.

SZO funkcioniše kao naučno utemeljena, tehnički fokusirana institucija koja se rukovodi humanitarnom etikom i posmatra zdravlje kao integralni element ljudskog digniteta.

Mandat i ustrojstvo Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) / Regionalna kancelarija za Evropu Svjetska zdravstvena organizacija osnovana je 1948. godine sa mandatom ostvarenja najvišeg nivoa zdravlja za sve. Ustavom SZO iz 1948. god. zdravlje je definisano kao stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

Ustav SZO obezbjeđuje moralnu i tehničku osnovu za sprovođenje liderske uloge kada je riječ o zdravstvenoj politici i javnom zdravlju.

Kao agencija specijalizovana za zdravlje unutar sistema Ujedinjenih nacija, SZO sarađuje sa 193 zemlje svijeta i predstavlja globalnog lidera u definisanju zdravstvene istraživačke agende, uspostavljanju normi i standarda i artikulisanju zdravstvenih politika zasnovanih na dokazima. Na globalnom nivou, SZO pruža tehničku podršku zemljama članicama, prati i procjenjuje zdravstvene trendove, proizvodi i distribuira relevantne informacije i pruža podršku i pomoć u slučaju vanrednih situacija.

Kao jedna od šest regionalnih kancelarija širom svijeta, SZO Regionalna kancelarija za Evropu pruža podršku u 53 zemlje članice, pokrivajući prostrano geografsko područje Starog kontinenta. Regionalna kancelarija, sa sjedištem u Kopenhagenu, realizuje svoje vitalne funkcije koje se odnose na formulisanje politika, strategija i programa u tijesnoj saradnji sa šest (6) geografski distribuiranih kancelarija širom Evrope i 29 nacionalnih kancelarija u zemljama članicama. SZO nacionalne kancelarije implementiraju programe tehničke saradnje u tijesnoj saradnji sa nacionalnim vlastima, prvenstveno u formi dvogodišnjih sporazuma o saradnji.

Vrhovni organ odlučivana u SZO je Svjetska zdravstvena skupština, čije sjednice se održavaju u Ženevi, Švajcarska, na godišnjem nivou. Tijelo sa sličnim mandatom u EURO regionu jeste SZO Regionalni komitet za Evropu, koji se sastaje svake godine u septembru mjesecu okupljajući predstavnike zemalja članica: ministre zdravlja i druge visoke predstavnike zdravstvenih vlasti. Tom prilikom razmatraju se ključni izazovi i usvajaju regionalne politike, strategije i akcioni planovi. Takođe, ovo tijelo nadzire rad i aktivnosti Regionalne kancelarije za Evropu i odobrava finansijska sredstva. Regionalni komitet, bez sumnje, predstavlja jedinstvenu platformu za dijalog o zdravstvenoj politici u smislu definisanja njenog koncepta i pravca razvoja, odlučivanja i definisanja javnozdravstvene politike.

Osnovna misija Regionalne kancelarije jeste ujedinjenje i puna integracija regiona, uz promovisanje jednakosti, solidarnosti, univerzalnosti, participacije i ljudskih prava.

Svrha postojanja i rada Regionalne kancelarije jeste pružanje podrške zemljama članicama u njihovim naporima da unaprijede zdravstveni status populacije pružanjem tehničke podrške, prilagođenje nacionalnom kontekstu i potrebama, u formi različitih tehničkih programa, kao i obezbjeđivanje pomoći u pružanju odgovora u vanrednim situacijama, za vrijeme epidemija i drugih zdravstvenih kriza. Povjereni mandat omogućava SZO da pruži najbolju ekspertizu i sakupi i analizira podatke i rezultate, a sve u cilju predlaganja javnozdravstvenih intervencija zasnovanih na dokazima.

SZO Regionalna kancelarija za Evropu tijesno sarađuje sa velikim brojem EU institucija, UN agencijama, međunarodnim organizacijama, nacionalnim agencijama za razvoj i saradnju i akademskim i istraživačkim centrima.

Liderska pozicija SZO u oblasti javnog zdravlja bazirana je na pravnom autoritetu da se implementiraju odluke država članica, povjerenom mandatu i misiji da pruža neutralne i

nepristrasne ekspertske savjete, kao i obavezi da se obezbjeđuju javnozdravstvene inovacije.

Kontekst koji se mijenja i pretpostavke za pružanje adekvatnog odgovora Dok misija i mandat SZO ostaju nepromijenjeni, evropski region se značajno mijenja. Socijalni, politički i ekonomski faktori modifikuju profil zdravstvenih prijetnji i rizika i vrše sve veći pritisak na zdravstvene sisteme. Populacija je sve mobilnija i starija.

EURO region proživljava epidemiju hroničnih nezaraznih bolesti (uključujući kardiovaskularna oboljenja, maligna oboljenja, mentalne poremećaje i neurodegenerativne poremećaje), koje zajedno sa pripadajućim riziko faktorima učestvuju sa oko 90% u ukupnom opterećenju bolestima u EURO regionu.

Pored toga, zarazne bolesti (počevši od influence, preko tuberkuloze, poliomijelitisa i HIV/AIDS-a) predstavljaju značajan izazov i opterećenje po javno zdravlje.

Ekološki faktori (poput klimatskih promjena, kvaliteta vode i vazduha, korišćenja hemikalija) donose nove rizike po zdravlje populacije i sistem zdravstva. Realno je očekivati da će ovi rizici imati negativne efekte u pogledu dovoljne snabdjevenosti bezbjednom hranom, izazivati oštećenja fizičke infrastrukture i prouzrokovati povećanje respiratornih oboljenja i bolesti koje se prenose putem hrane i vode.

Osim toga, socio-ekonomske nejednakosti sve su prisutnije i izraženije unutar i među zemljama EURO regiona. Korelacija između lošeg zdravlja i socioekonomskih uslova življenja dokazana je. Stopa smrtnosti među novorođenčadima u siromašnijim zemljama Regiona 25 puta je veća nego u bogatijim zemljama Regiona. Razlike u pogledu zdravstvenog statusa korespondiraju socijalnom statusu, reflektujući poziciju pojedinca ili grupe u samom društvu. Ostvarivanje održivog napretka pretpostavlja rješavanje problema zdravstvene nejednakosti, ali i unapređenje dostupnosti zdravstvenim uslugama. Ukupna situacija je otežana usljed djelovanja globalne finansijske krize koja je izvršila dodatni pritisak na nacionalne budžete.

Ne treba zaboraviti da su brojni faktori koji u značajnoj mjeri utiču na zdravstveno stanje populacije i učinak zdravstvenog sistema van dometa i kontrole sektora zdravstva. Ovo samo potencira potrebu jačanja multisektorske saradnje kao ključne pretpostavke uspješne prevencije obolijevanja i uspješne implementacije zdravstvenih intervencija i politika koje imaju za cilj promociju zdravlja.

U ovako promijenjenom kontekstu, pretpostavke pružanja adekvatnog odgovora postojećim zdravstvenim prioritetima i izazovima koje sa sobom nosi proces globalizacije, demografskih i klimatskih promjena i efekti globalne finansijske krize počivaju u formulisanju Evropske zdravstvene politike kao koherentnog okvira efikasnog djelovanja, produbljivanju saradnje sa državama članicama u jačanju strateških partnerstava, kao i redefinisanju načina rada, funkcionisanja i organizacije Regionalne kancelarije za Evropu.

75

Hronika - svijet Decembar 2010 - EPIDEMIOLOŠKA SLIKA NAJUGROŽENIJIH REGIJA Britanska Agencija za zaštitu zdravlja saopštila je podatak da se u toj zemlji očekuje porast broja oboljelih od H1N1 influence. Ova zdravstvena služba potvrdila je tačnost podatka da je od posljedica „svinjskog gripa” koji je ove zimske sezone aktuelan u Britaniji, umrlo najmanje 10 osoba.

Ova zarazna prenosiva respiratorna bolest traje 7-10 dana, a u grupe sa visoko izraženim rizikom od nastanka komplikacija spadaju osobe starije životne dobi, trudnice, dijabetičari i ostali bolesnici koji pate od hroničnih bolesti.

U cilju prevencije nastanka komplikacija, ovim osobama se savjetuje sprovođenje vakcinacije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno je u svijetu aktuelno masovno zarazno obolijevanje od avijarne influence („ptičji grip”) koje je u Indoneziji i Egiptu tokom decembra 2010. imalo veliki procenat smrtnosti. Riječ je o virusu tipa H5N1. Takođe, stanovništvo Haitija tokom decembra snosilo je novi teret stradanja zbog ponovnog jačanja epidemije kolere u toj zemlji.

6. decembar 2010 - OMASOVLJENA PRIMJENA „MENAFRIVACA” Nova vakcina protiv meningitisa, koja se, po ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije, naziva „revolucionarnom”, od 6. decembra prethodne godine našla se u masovnoj primjeni u Burkini Faso. Plan ove organizacije bio je da do početka 2011. u ugroženom afričkom regionu bude vakcinisano najmanje 12 miliona osoba. - Prva vakcina koja je dizajnirana specijalno za Afriku, „MenAfriVac” treba da pomogne zdravstvenim radnicima u eliminaciji meningokokalne E epidemije prisutne u 25 zemalja, počev od Senegala na zapadu do Etiopije na istoku - navodi se u obrazloženju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom na veb-sajtu te organizacije 6. decembra 2010. U svrhu sprovođenja ovog programa vakcinacije SZO je opredijelila 50 miliona američkih dolara. Tokom 2009. godine, podaci su SZO, u oblasti subsaharske Afrike oboljelo je 88.000 ljudi, od kojih je 5.000 imalo smrtni ishod bolesti.

76

„MenAfriVac” je registrovana 2001, a produkt je angažovanja stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije i PATH-a u programu „Meningitis Vaccine Project”.

12. decembar 2010 - EFEKTIVNOST ZOLEDRONIČKE KISJELINE Istraživanja vršena u trajanju od 62 mjeseca, sprovedena na velikoj grupi pacijentkinja potvrdila su postojanost kliničkog efekta i antikancerski učinak bisfosfonat-zoledroničke kisjeline u terapiji tumora dojke.

Saopštenje i detaljno obrazloženje istraživačkog procesa promovisani su na 33-em godišnjem Simpozijumu o karcinomu dojke koji je održan u San Antoniju. Poseban efekat, kako je saopšteno dobija se kombinovanjem efekata zoledroničke kisjeline i adjuvantne terapije kod pacijentkinja koje su oboljele od karcinoma dojke. Austrijska studijska grupa za grudni i kolorektalni kancer ispitivala je svojstva terapije na uzorku od 1.803 žene premenopauzalne dobi kod kojih je dijagnostikovan endokrin-zavisni tumor dojke u ranom stadijumu razvoja. Primjena ljekova kontinuirano je sprovođena tokom 3 godine, a radi upoređivanja efekata liječenja korišćene su 4 grupe lijekova: goserelin, tamoksifen, anastrozol i zoledronička kisjelina.

Dejstvo zoledroničke kisjeline pokazalo je značajan uticaj na smanjenje progresije metastaza u kostima, smanjenje kontralateralnog karcinoma dojke a pokazalo se i da su efekti ostali djelotvorni i nakon prestanka primjene terapije što je uticalo na produženje života pacijentkinja. U članku koji je objavio Medikal njuz tudej („Zoledronička kisjelina pokazuje produženi efekat dejstva u terapiji premenopauzalnih žena”, 12. decembar 2010, Džil Štajn) navodi se i da je Evropsko udruženje medicinske onkologije ovim povodom odlučilo da da preporuku za liječenje premenopauzalnih žena endokrinom terapijom, a da kada su u pitanju žene postmenopauzalne dobi u liječenju treba primjenjivati aromataznu inhibitorsku terapiju. Zoledroničku kisjelinu, preporuka je, treba primjenjivati u cilju preveniranja gubitka koštane materije i redukcije rizika za ponovno obolijevanje.

14. decembar 2010 - TERAPIJA GOJAZNOSTI Lijek koji se, bar po najavama, pokazuje kao veoma zanimljivo ostvarenje u farmakološkom tretmanu gojaznosti, a kom je preporuku za upotrebu obezbijedila FDA, najpoznatija svjetska agencija za lijekove, proizvod je saradnje kompanija „PharmaDirections” i „Orexigen

Therapeutics”. „Kontrav” (Contrave™), kako se navodi u saopštenju „PharmaDirections” objavljenom 14. decembra u Medikal njuz tudeju, za sada je jedini lijek koji medikamentnom terapijom u potpunosti zamjenjuje kliničku terapiju gojaznosti. Zahvaljujući maksimalnoj bezbjednosti lijeka, te kombinovanom sadržaju naltreksona i bupropiona, upotrebom ovog lijeka omogućen je gubitak apetita i žudnje za jelom. Procjenjuje se da će do 2018. godine njegovi proizvođači ostvariti prihod od 1.2 biliona dolara.

15. decembar - DEKONTAMINACIJA „PLAVIM PIGMENTOM” Agencija za zaštitu zdravlja objavila je smjernice upotrebe hemijskog jedinjenja ferocijanida gvožđa („plavog pigmenta”) u cilju suzbijanja efekata radioaktivnosti na organizam. Primjenom „plavog pigmenta”, kako je objavljeno u tekstu u Medikal njuz tudeju („Novi vodič za primjenu dekontaminirajućih radioaktivnih droga”, 15. decembar, HPA), pojačava se lučenje radioaktivnog cezijuma koji je na bilo koji način unešen u organizam.

-Primjena „plavog pigmenta” redukuje koncentraciju radioaktivnog cezijuma za oko dvije trećine. Ovo je bezbjedan i efektivan lijek, ali zahtijeva dugotrajan tretman koji se sprovodi pod medicinskim nadzorom - navodi dr Džil Mira, iz Agencije za zaštitu zdravlja (HPA), u izjavi za Medikal njuz tudej. Tretman može da traje 3-6 mjeseci.

koji je stanovnik Njemačke. Braun, prema tvrdnjama ljekara, već tri i po godine ne koristi terapiju protiv HIV/AIDS-a.

17. decembar 2010 - KOBNI UTICAJ ALKOHOLA U „NAJLUĐOJ NOĆI” Grupa istraživača sa Univerziteta Kalifornije u Sen Dijegu objavila je veoma zabrinjavajuće podatke o drastičnom porastu broja slučajeva smrtnosti beba koje u bolnicama u SAD-u dočekuju 1. januar. U tekstu objavljenom u Medikal njuz tudeju („Studija ukazuje na povezanost između SIDS-a i alkohola”, 17. dec. 2010, Inga Kidera) prenosi se tvrdnja istraživača po kojoj procenat djece koja podlegnu iznenadnom infantilnom sindromu smrtnosti (SIDS) iznosi čak do 33% ukupnog broja beba u bolnicama! Kao jedini razlog takve pojave razmatran je nedostatak koncentracije medicinskog osoblja zaduženog za brigu o bebama nastao kao posljedica pretjeranog konzumiranja alkohola u toku Novogodišnje noći. Bebe čije majke konzumiraju alkohol, pokazuju dvostruko veći rizik za SIDS u odnosu na ostale.

16. decembar 2010 - VIRUS HIV-A PODLEGAO TERAPIJI Iako se od 2007. godine u medicinskoj javnosti dosta spekulisalo tvrdnjama o uspješnom izlječenju Berlinskog Pacijenta, inficiranog virusom HIV-a, od decembra 2010. opet je aktuelizovana priča o stvarnom efektu terapije zračenjem i presađivanjem matičnih ćelija. Ovog puta je to učinjeno tvrdnjama berlinskih naučnika sa „Charity” Univerziteta iz Berlina.

One su objavljene u elektronskom časopisu Blad (Blood). Uz detaljan opis medicinskog tretmana leukemije koja je nastala kao komplikacija bolesti, dvokratnog presađivanja matičnih ćelija, drugi put uzetih od donatora kod kog je ustanovljeno prisustvo rijetke T-mutacije hromozoma, u časopisu je objavljen i identitet četrdesetdvogodišnjeg Amerikanca Timotija Reja Brauna

Tel: 020 242 258, 069 879 713 www.slusni-aparati.rs 77

Druga polovina decembra i prva polovina januara po nepisanom, tradicijom utvrđenom pravilu predstavljaju poseban period praznične veselosti čiju je blagodet moguće osjetiti skoro na svim meridijanima. Zvončići, perlice, jele, irvasi, pahulje... dio su dekora u kom se rado nalazimo.

Dobro raspoloženje i ispunjavanje želja samo su posljedica obitavanja u tako prijatnoj atmosferi. Ipak, sve to ne bi bilo moguće bez prisustva

?

slavnog veseljaka, Djeda Mraza, Božić Bate, svetog Nikole, Santa Klausa, Krisa Kringla, Pjera Noela Odina ili Joulupukija... Pitali smo se šta slavni žele od njega? Zdravlje?

Uspjeh? Nešto drugo? Kako ga uopšte zamišljaju?

Rezultati jednog internet istraživanja o uvjerenosti ispitanika u postojanje Djeda Mraza pokazali su da je 66% učesnika ankete sasvim sigurno da negdje, da li u Laponiji ili drugdje, zaista živi Djed Mraz. Čini se da ni slavne ličnosti ne žele da se odreknu radosnih trenutaka djetinjstva koje su provele u razmjeni poklona sa ne manje slavnim likom. Nepopravljivi tradicionalista Tom Henks prisjeća se tog vremena sa asocijacijom na štrudlu od banana. Zapravo, to je miris koji ga podsjeća na darove koje jedna bakica svake godine nosi svojim unučićima prevozeći se autobusom kojim i Henks ide u božićnu posjetu majci.

Božić ljude podsjeća na značaj trajnih vrijednosti usvojenih tokom života. Izgleda da je na taj način i Rene Zelveger povezala ljubav prema svom djedu koji je pušio cigarete sa duhom božićnih praznika pa se i dim cigareta tako usjekao kao asocijacija na ovaj praznik.

Najveći procenat slavnih ličnosti opredjeljuje se za želje koje su vezane sa poslovnim uspjehom tako da novogodišnje poruke veoma često imaju marketinški karakter. 2011. je godina povratka Britni Spirs na muzičku scenu nakon kraćeg prekida koji je bila napravila. Pripremne aktivnosti, prema najavi, trebalo bi da budu dovršene u martu 2011. Priliku da novogodišnjim marketingom skrene pažnju javnosti na svoje planove, iskoristila je i Bet Dito, glavni vokal popularnog sastava Enigmatik džosip. Ona je već odavno najavila promociju svog debi albuma koja je planirana za januar 2011.

Izvršenje posebnih novogodišnjih planova Lejdi Gaga je naložila ekipi svojih menadžera. Moglo bi se reći da kada je ona u

78

pitanju, a pogotovu kada je riječ o organizovanju njenog vjenčanja, ovaj zahtjev zaista predstavlja poduhvat za koji je neophodna djedamrazovska ažurnost. Slavna Lejdi poželjela je da se u januaru 2011. vjenča u britanskom dvorcu, pa je naložila da njeno vjenčanje sa Lukom Karlom bude „bajka iz snova”.

Iako će vjerovatno zauvijek ostati nepoznanica koliko su planovi iz neke od ranijih novih godina ispunjeni, sasvim je jasno da planovi u vezi sa očuvanjem sopstvenog zdravlja ipak nijesu zapostavljeni u svijetu onih koji mogu da imaju skoro sve što požele. Očajna Domaćica Eva Longorija-Parker imala je jednu želju - da prestane da jede meso.

Starleta Kim Kardašijan izjavila je da bi najviše željela da prevaziđe potrebu za konzumiranjem slatkiša.

Prevazilaženje navike grickanja noktiju bio je jedan od ranije saopštenih planova Britni Spirs.

Kada su ga jednom prilikom upitali šta bi sebi poklonio kada bi bio Djeda Mraz, legenda pop kulture Dejan Cukić, rekao je: - Nepristojno je samom sebi davati poklone. Poželio bih da moja porodica i ja budemo zdravi: zdravlje, zdravlje, zdravlje. Poznata glumica Dubravka Mijatović takođe se opredijelila za najbitnije: - Sebi ne bih poklonila ništa materijalno. Moja prva želja biće ona najdosadnija, ali i najpotrebnija: zdravlje i sreća.

Neki su bili malo maštovitiji. Svetlana Ceca Slavković obznanila je svoju božićnu utopijsku priču: - U ponoć bih voljela da poljubim Brusa Vilisa u ćelu! Zazvoni Brus Vilis na moja vrata obučen kao Djeda Mraz. Ja otvorim, a on uprtio pun džak poklona. Dok serviram ćurku, on mi pomaže. U ponoć - poljubac, a onda odosmo na maskenbal.

Možda bi Djeda Mraz mogao biti i jedan od igrača fudbalskog tima. Slavni brazilski fudbaler Felipe Melo poučen lošim iskustvom u vezi sa nepristojno pripremljenim sportskim terenom na kom je krajem 2010. igrao utakmicu, izjavio je da mu je žao što Djeda Mraz nije bio u timu, jer bi samo njemu takav teren odgovarao. - Stvarno mi nije jasno da li su normalni što dopuštaju da se igra u takvim uslovima. Mi smo zaslužili pobjedu, ali ona nam je izmakla. Šteta što nismo mogli da računamo na Djeda Mraza, njemu bi teren savršeno odgovarao - istakao je Melo na konferenciji za štampu.

Bez obzira na to da li ga vide kao Brusa Vilisa, saigrača u fudbalskom timu ili donosioca poručenih pošiljki, nesumnjivo je da prema imidžu Djeda Mraza teško da ko može ostati ravnodušan. Naravno, uvijek ima i onih koji negoduju na pomen omiljenog lika iz djetinjstva.

Nevaljali Djeda Mraz, junak prošlogodišnje istoimene američke komedije, dodao je još jednu crtu osobenoj ličnosti božićnog veseljaka. Film je režirao Teri Zvigof, a scenaristi su bili braća Koen, tradicionalno zaduženi za stvaranje zabavnog doživljaja.

Tom Henks

Lejdi Gaga

Britni Spirs

Dejan Cukić

Felipe Melo

79

Tokom praznika dozvolite djetetu da radi ono što voli. Ne opterećujte ga obavezama i planovima, jer posebnost praznika upravo je u tome da se i djeca odmore i uživaju

PRAZNICI SU NAJLJEPŠA ČAROLIJA DJETINJSTVA Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Praznični dani, za odrasle, prilika su da se malo odmore i provedu lijepe trenutke sa porodicom. Za djecu, oni treba da predstavljaju posebne dane - pune čarolije, mašte i dobrog raspoloženja. Oni su za mališane dugo očekivani događaj koji izaziva neobuzdanu radost i lijepe emocije. Ukoliko se roditelji potrude da ih uljepšaju sitnim iznenađenjima i maštovitim pričama, njihovoj sreći neće biti kraja.

Psiholozi tvrde da način na koji će praznici biti proslavljani u svakoj porodici bitno određuje i kako ćemo ih doživljavati kao zrele osobe, pa zbog toga savjetuju roditeljima da učine sve kako bi se mališani tih dana osjećali veselo, posebno i raspoloženo. Kićenje doma, novogodišnja jelka, svijetleće lampice i nezaobilazni pokloni od Djeda Mraza, trebalo bi da budu dio prazničnih dana svakog djeteta, savjetuju stručnjaci. Možete i sami da napravite ukrase, zajedno sa djetetom. To će ga zabaviti i praznike mu učiniti još zanimljivijim.

Tokom praznika, kroz povezanost sa porodicom i prijateljima, dijete razvija svoj identitet, emocionalnu inteligenciju, pripadnost, socijalizuje se i zadovoljava potrebe za ljubavlju, poštovanjem, uvažavanjem i prihvatanjem. Ponavljanjem aktivnosti, kod djece se razvijaju porodični rituali koji djeci pružaju osjećaj sigurnosti, što pozitivno utiče na to da dijete kasnije bolje shvati međuljudske odnose i razvije se u samopouzdanu, prilagođenu i zrelu osobu.

Razgovarajte sa djecom o Novoj godini, Badnjem danu, Božiću, pričajte im lijepe priče o Djeda Mrazu i njegovom čarobnom putovanju na sankama, o patuljcima i irvasima, prisjetite se dogodovština iz vašeg detinjstva i objasnite im da Djeda Mraz „zna kako se ko ponašao”, pa će

80

dobru djecu nagraditi očekivanim poklonima. Predložite djetetu da napiše pismo Djedu U Crvenom, jer ćete tako saznati šta želi da dobije, a rasplamsaćete i njegovu maštu i kreativnost. Pokloni ne moraju da budu skupi da bi obradovali dijete. Važno je samo da sve bude šareno, veselo, toplo, da se dijete osjeti posebnim i bude radosno.

Tokom praznika dozvolite djetetu da radi ono što voli. Ne opterećujte ga obavezama i planovima. Posebnost praznika upravo je u tome da se i djeca odmore i uživaju.

Ako dijete insistira na tome da bude budno do ponoći u novogodišnjoj noći, to mu i dozvolite. Malo odskakanje od rasporeda neće škoditi, naspavaće se sjutradan, a osjećaće se važno i značajno. Pustite ga da osjeti prazničnu atmosferu i da učestvuje u svemu što se događa u porodici. Zajedno kitite jelku, pakujte poklone za druge članove porodice, dozvolite da pomaže u aranžiranju novogodišnje trpeze. Uzdržite se od svađa i prepirki tokom praznika, provodite vrijeme sa porodicom i prijateljima.

Djeca uče od vas, posmatraju vas i imitiraju, pa se potrudite da njihov svijet, prepun čarolija, mašte i smijeha, što duže ostane takav.

Belka ne zna zašto joj se posvećuje toliko pažnje.

Ali Imlek zna da Belka zato daje kvalitetnije mleko.

Da li ste znali da su Francuski naučnici u istraživanju poboljšanja kvaliteta i količine proizvodnje mleka došli do zaključka da kvalitet i količina proizvedenog mleka zavisi pre svega od komfora i pažnje koja se posvećuje kravama?

Pored toga istraživači sa Univerziteta Njukastl su dokazali da, kada se kravama posvećuje posebna pažnja a pri tome se oslovljavaju imenom, daju do 200 litara mleka više godišnje.

Imlek je poslednjih pet godina uložio preko 50 miliona evra u podizanje produktivnosti i kvaliteta mleka. Procenat sirovog mleka prve klase koji je u 2007. iznosio 5%, u 2010. podignut je na preko 80% a produktivnost Imlekovih farmi je do tri puta veća od nacionalnog proseka.

Zato Imlek svojim potrošačima može da ponudi mleko i mlečne proizvode vrhunskog kvaliteta po svim standardima Evropske Unije.

Proglašavanje “Moja Kravica” brenda za najomiljeniji brend u Srbiji je dokaz da su potrošači prepoznali naše napore.

Hvala Vam.

HAJDUČKA TRAVA (lat. Achillea millefolium)

Piše: mr ph. Lejla Kuburović Hajdučka trava (sporiš, kunica, stolisnik) višegodišnja je biljka koja je vrlo rasprostranjena.

Raste po suvim i umjereno vlažnim livadama, pored puteva, oranica i kamenjara. Cvjeta od početka juna pa do kasne jeseni. Skuplja se tokom ljetnjih mjeseci: odsijecanjem vršnih djelova biljke dužine do 25 cm ili se sakupljaju samo cvasti.

Sadrži etarsko ulje, vitamin K, gorku materiju ahilein, izvjesnu količinu tanina, smole i inulina.

Hemijski sastav hajdučke trave ni do danas nije potpuno ispitan.

LJEKOVITOST Hajdučka trava spada među ljekovita sredstva koja djeluju svojim gorkim ukusom na sluzokožu želuca i tako podstiču izlučivanje želudačnog soka, a samim tim pobuđuju apetit.

Povoljno djeluje i na resorpciju hrane, pa se primjenjuje u liječenju raznih oboljenja crijeva i želuca, kod nedostatka apetita, nadutosti i grčeva u crijevima i želucu, kao i za liječenje upala debelog crijeva.

Hajdučka trava čisti i jača krv. Zbog prisustva vitamina K, primjenjuje se u liječenju poremećaja praćenih krvarenjem kao što su krvarenje iz želuca i hemoroida ili neredovna menstruacija. Žene bi bile pošteđene mnogih bolesti kada bi s vremena na vrijeme koristile hajdučku travu, bilo da se radi o mladoj devojci sa

82

neurednim menstruacijama, ili o ženi u klimaksu.

Zbog znatnog sadržaja kalijuma, hajdučka trava povoljno utiče na rad bubrega. Djeluje i baktericidno, pa se koristi za liječenje rana i čireva.

PRIMJENA Čaj od hajdučke trave priprema se tako što se jedna-dvije kašičice suve materije čaja preliju sa 200 ml ključale vode. Ovo treba da odstoji 10 min.

Potom se procijedi i pije nezaslađen čaj, dvije četiri šolje dnevno.

Hajdučka trava često ulazi u sastav čajnih mješavina koje pomažu u liječenju gastritisa, kolitisa, grčeva u crijevima i želucu. Takođe se koriste za čišćenje organizma, u liječenju pojačanog lučenja žuči, za normalizaciju metabolizma i umirenje. Hajdučka trava može da se upotrebljava u spoljašnjim tretmanima: za obloge, kupke i ispiranje. Kupka ili oblog liječe ispucalu kožu ruku ili bradavice dojilja. Tople kupke od hajdučke trave i kamilice ublažavaju nervne tegobe.

POACEAE - OVAS ILI ZOB „Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude hrana.” (Hipokrat) Većina ljekara svojim pacijentima preporučuje upotrebu pšeničnih mekinja, koje sadrže dosta biljnih vlakana - kao dopunu ishrani. Najviše ih koriste u liječenju opstipacije ili zatvora. Polisaharid-celuloza je nesvarljiva u organizmu jer čovjek ne posjeduje enzim celulazu pa dolazi do prolaza hrane koja sadrži ovaj polisaharid kroz crijeva.

Mehaničkim uticajem ovo dovodi do poboljšanja peristaltike i pražnjenja crijeva. Nedostatak ovih vlakana čini iritantno dejstvo na debelo crijevo, čime dolazi do nadimanja, pojave gasova i stomačnih tegoba.

Biljna vlakna koje sadrži ovas, kao i ona koje posjeduje pšenica, ne mogu se svariti, pa prolaze kroz crijeva u nesvarenom obliku i izbacuju se stolicom. Postoji jedna razlika. Za razliku od dugih žitarica, vlakna ovsa koja se nalaze u ovsenim mekinjama rastvaraju u vodi. Osim pomenute osobine, imaju sposobnost da upijaju veliku količinu tečnosti i u njoj rastvorene hranljive materije.

Znamo da digestija hrane počinje u ustima. Hrana koju unosimo u organizam sastoji se od ugljenih hidrata, proteina i masti. Da bi se pomenuti sastojci apsorbovali u organizmu, oni se prije toga moraju razložiti na prostije sastojke. Nakon digestije u ustima, hrana prelazi u želudac, dvanaestopalačno i tanko crijevo. Ugljeni hidrati ili šećeri moraju se razložiti do prostih šećera, masti do slobodnih masnih kisjelina, a proteini do amino-kisjelina. Varenje se odvija pod uticajem raznih enzima, želudačne kisjeline, žuči i pankreasnog soka, kao i fermenata koji se izlučuju za svaku vrstu hrane.

Ovas je jednogodišnja zeljasta biljka. Pripadnik je familije trava u koju spadaju i tri najvažnije žitarice koje čovjek koristi u svojoj ishrani, a to su pšenica (lat. Triticum aestivum), pirinač (lat. Oryza sativa) i kukuruz (lat. Zea mays). Ovas je, za razliku od pomenutih žitarica, mnogo manje zastupljen u ishrani. Jako je cijenjen jer u sebi sadrži rastvorljiva biljna vlakna. Sve žitarice posjeduju celulozna vlakna koja su u organizmu čovjeka nesvarljiva, što se u nutricionizmu naziva balastnim materijama. Da bi održali dobro zdravlje organizma, neophodno je redovno unositi pomenute balastne materije.

84

Prilikom uzimanja ovsenih pahuljica, pljuvačka i enzimi nemaju uticaja na vlakna koja se nalaze u ovoj žitarici, pa stoga hrana dospijeva nepromijenjena u želudac. Već u želucu, ovsena vlakna počinju da upijaju vodu iz unijetih namirnica, čime dolazi do uvećanja njihovog obima.

Zajedno sa vodom, vlakna upijaju i već razložene hranljive sastojke. Hrana poslije izvesnog vremena iz želuca prelazi u tanko crijevo, gdje se dovršava razgradnja još nekih hranljivih sastojaka. Potom se putem crijevnih resica vrši apsorpcija vode i u njoj rastvorenih hranjivih materija koje će dospjeti u sistemsku cirkulaciju. Međutim, ovsene mekinje koje su upile određenu količinu tečnosti u želucu, nastavljaju da upijaju i na nivou tankog crijeva. Tako nabubrele ovsene mekinje kreću se sa ostalim nesvarljivim materijama u debelo crijevo, odakle će biti eliminisane iz organizma odnoseći dio hranljivih materija i kalorija sa sobom.

Ovsene mekinje se smatraju idealnom hranom za osobe koje hoće da redukuju svoju tjelesnu težinu, a da pritom ne drže neku posebnu dijetu. Pravilna i prirodna ishrana koja uključuje upotrebu jedne ili dvije kašike ovsenih mekinja dnevno, može da pospješi Vaše ciljeve.

DJELOTVORNOST OVSENIH MEKINJA t1PNBäV V PESäBWBOKV äFMKFOF UKFMFTOF UFäJOF Već smo ukazali na činjenicu da ovsene mekinje imaju sposobnost da uvećavaju svoj obim po unosu u organizam. One na taj način daju osjećaj sitosti. Ovo je odlično za sve one koji su riješili da izgube na težini! t4OJäBWBKV OJWP IPMFTUFSPMB Loši holesterol koji nastaje u jetri praktično se lijepi za nabubrele ovsene mekinje i zajedno sa njima biva uklonjen iz organizma. Na taj način se može smanjiti nivo holesterola i do 15%, a što je ravno sniženju vrijednosti holes-

terola pri uzimanju nekih lijekova. Druga dobra strana ovsenih mekinja jeste da se sniĹženjem vrijednosti loĹĄeg holesterola smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja.

LSWJ

t4QSFĘŹBWBKV OBHMP QPWFĘŤBOKF WSJKFEOPTUJ Ă?FĘŤFSB V

Nabubrela masa koja se naĹĄla u tankom crijevu lijepi za sebe glukozu koja je nastala razgradnjom ĹĄećera, Ä?ime spreÄ?ava njenu resorpciju u krvi. Na ovaj naÄ?in ovsene mekinje spreÄ?avaju nagle skokove nivoa ĹĄećera u krvi. t1SFWFOUJWOP QSPUJW SBLB PoĹĄto je već naglaĹĄeno da ishrana ovsenim vlaknima utiÄ?e na odrĹžavanje tjelesne teĹžine, a gojaznost je jedan od faktora rizika za obolijevanje od raka, jasno je da ovsene mekinje predstavljaju dobar oblik prevencije.

EpidemioloĹĄke studije pokazuju da su biljna vlakna jako dobra preventiva protiv nastanka raka debelog crijeva. t%KFMVKV QSPUJW PQTUJQBDJKF J IFNPSPJEB Ovsena vlakna svojim mehaniÄ?kim uticajem podstiÄ?u kontrakcije i praĹžnjenje debelog crijeva. PoĹĄto imaju sposobnost upijanja velike koliÄ?ine vode, sadrĹžaj u crijevima postaje mekĹĄi, ĹĄto olakĹĄava eliminaciju crijevnog sadrĹžaja iz organizma.

13&1036," ;" ,03*Àɨ&/+& 074&/*) .&,*/+" %S 1KFS %JLBO preporuÄ?uje da osobe koje Ĺžele da vrĹĄe redukciju svoje poviĹĄene tjelesne teĹžine koriste mekinje u tri faze, na sljedeći naÄ?in: 6 QSWPK GB[J uzima se po jedna supena kaĹĄika ovsenih mekinja dnevno. %SVHB GB[B predstavlja period kada tjelesna teĹžina već poÄ?inje da opada, pa se prelazi na uzimanje jedne do dvije supene kaĹĄike mekinja dnevno.

5SFĘŤB GB[B predstavlja stanje postignute Ĺželjene tjelesne teĹžine, kada se preporuÄ?uje uzimanje po tri supene kaĹĄike mekinja dnevno.

Ovsene mekinje se mogu uzimati sa vodom, sa niskomasnim slatkim mlijekom ili jogurtom, kao i u kombinaciji sa drugim namirnicama i prilikom pripreme raznih vrsta jela.

(Literatura: „Botanika farmaceutikaâ€?, RadiĹĄa JanÄ?ić, „Čudo ovsenih mekinjaâ€?, Pjer Dikan) .JPNJS Ă€PĂ?LJĘŤ TUVEFOU GBSNBDFVUTLPH GBLVMUFUB 1PEHPSJDB

14. decembra 2010. u Hotelu „Podgorica” u Podgorici održan je redovni sastanak Udruženja gastroenterohepatologa Crne Gore. Organizaciju stručnog dijela sastanka podržala je farmaceutska kompanija „AstraZeneca UK Limited”. Pored aktuelnih pitanja vezanih za funkcionisanje udruženja, razmatrana je problematika dijagnostikovanja i prirode celijakije, predstavljeni zaključci Petog konsenzusa o terapiji portne hipertenzije, kao i iskustva primjene esomeprazola, inovativnog inhibitora protonske pumpe u Kliničkom centru Crne Gore.

NOVE SMJERNICE GASTROENTEROHEPATOLOGIJE U CRNOJ GORI

Uvodnom riječju predsjednika Udruženja gastroenterohepatologa Crne Gore dr Dušana Mandića, gastroenterologa Kliničkog centra Crne Gore, započet je decembarski sastanak. Pitanja internog karaktera i usaglašavanje stavova o izgledu veb-sajta www.ugcg.me sačinjavali su dio skupa fokusiranog na rad Udruženja. Poseban segment rada predstavljala su naučna izlaganja dr Veselinke Đurišić, mr Brigite Smolović i mr Olivere Sekulić.

Sastanak je bio idealna prilika da se skrene pažnja na celijakiju, poremećaj funkcionisanja gastrointestinalnog trakta koji može da bude jako problematičan kod djece.

Navodeći statističke podatke o zastupljenosti ove bolesti u opštoj populaciji (1%), posebno u populacionim grupama dijabetičara (3-6%), pacijenata koji pate od osteoporoze (2-3%), hroničnog iritabilnog crijevnog sindroma, simptomatske sideropenijske anemije, incidentnosti po

86

srodničkom osnovu (20-45%), posebno se osvrćući na rezultate studija čiji su učesnici bila djeca, dr Veselinka Đurišić navela je da je celijakija bolest koja je „značajno češća nego što se prepoznaje i da u zadnjih nekoliko decenija, zahvaljujući serološkim testovima koji su svima dostupni incidenca koja se saopštava čak je i 10 puta veća”.

Tipična klinička slika, navela je dr Đurišić, uočljiva je u periodu 4-24 mjeseca starosti djeteta, a karakterišu je: slabije napredovanje, gubitak apetita, hronična dijareja, disteniran stomak, povraćanje, anemija... Rekurentni abdominalni bol jedan je od simptoma koji se javljaju kod djece predškolskog uzrasta. Osteoporoza, anksioznost, mijalgija i infertilitet pratioci su celijakije odraslih osoba.

Kada je klinička praksa Crne Gore u pitanju, dr Đurišić je izdvojiila pojavu ovog poremećaja kod djece niskog rasta, djece sa anemijom ili u zakašnjelom pubertetu.

Specifičnosti serološke dijagnostike, metodologije i tačnosti dijagnostike, posebno glutenska dijeta, kao standardizovani oblik terapije, neki su od parametara o kojima bi posebno trebalo voditi računa u terapiji ovih pacijenata.

Zaključke Petog konsenzusa o terapiji portne hipertenzije održanog u Bavernu (Sjeverna Italija) 21. i 22. maja 2010. obrazložila je mr Brigita Smolović. Definisanje pojmova akutno i aktivno krvarenje, neuspjeh u kontroli krvarenja, rekrvarenje, odrednice koje se odnose na proces sanacije krvarenja pacijenata, primarna profilaksa, uloga mjerenja gradijenta venskog pritiska, terapija krvarenja kod malih i srednjih variksa, antibiotička profilaksa i prevencija rekrvarenja, teme su o kojima je bilo riječi tokom izlaganja dr Smolović. Preporuka za sprovođenje lagane endoskopije pacijenta koji pate od ciroze - tokom 12 časova od njegovog prijema - i što hitnija upotreba bazoaktivnih ljekova, predstavljaju novije smjernice Konsenzusa.

Prikaz kliničkih iskustava upotrebe esomeprazola u terapiji pacijenata Intenzivne jedinice Interne klinike KCCG-a ponudila je mr Olivera Sekulić. Lijek iz grupe inhibitora protonske pumpe koji je već 10-ak godina prisutan na svjetskom tržištu, ušao je u upotrebu u KCCG-u zahvaljujući donaciji firme „AstraZeneca” koja je Centru uručila 100 jedinica lijeka početkom prošle godine.

Uobičajeni terapijski protokol koji je opisala dr Sekulić koncipiran je kao kontrola intragastrične pH vrijednosti (održavanje iznad 4) i uključivanje terapije inhibitorima

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) bolest je koja je, ukoliko ne po osobenom nazivu, po svojim simptomima veoma dobro poznata nezanemarljivom dijelu opšte populacije. Smatra se da je jedan od njenih simptoma - gorušica - prisutan kod 75% pacijenata. Strog režim ishrane jedan je od vidova terapijskog djelovanja na ovu neprijatnu pojavu refluksa hranljivog sadržaja želuca i dvanaestopalačnog crijeva u jednjak. Pacijentima se savjetuje da uobroče ishranu u pet tročasovno raspoređenih obroka, izbjegavaju jako začinjenu i masnu hranu, smanje upotrebu kafe i alkohola, ali i čaja od nane, gaziranih pića, velike količine šećera, te da izostave upotrebu duvana ili ljekova koji iritiraju sluzokožu želuca. protonske pumpe, u početku intravenske a potom i u vidu tableta. Esomeprazol pokazuje prednost u odnosu na ostale ljekove ove vrste jer je zbog rastvorljivosti u vodi i mogućnosti unosa putem nazofaringealne sonde jako pogodan za korišćenje u bolničkim uslovima, superiorniji je u kontroli pH vrijednosti, ali i u prevenciji rekrvarenja peptičkog ulkusa.

A. Radanović

Pričajte s ljekarom

Slabost mokraćne bešike, odnosno, nemogućnost zadržavanja urina (inkontinencija) je veoma neugodan problem, ali sa njim se treba suočiti otvoreno i bez oklijevanja

rvi korak je obraćanje ljekaru, koji će umjeti da razlikuje inkontinenciju od simptoma koji se pripisuju zapaljenju, infekciji ili neželjenom dejstvu lijekova. Kada isključi druge uzroke, porodični ljekar će preporučiti specijalističko zbrinjavanje kod ginekologa, urologa ili neurologa.

P

Specijalista pregled započinje temeljnim ispitivanjem o trajanju, učestalosti i drugim karakteristikama tegoba; zanimaće ga da li se curenje urina javlja pri odlasku u toalet, tokom kijanja, kašljanja, hodanja uz stepenice... Bitan podatak je i broj porođaja, kao i njegov tok, odnosno porođajna težina djece. Ljekar će se informisati o prethodnim operacijama, odnosno lijekovima koje pacijent pije.

Procedura se nastavlja dijagnostičkim testovima, koji su bezbolni i mogu da se završe u jednom aktu. Labaratorijsko ispitivanje urina je obavezno, a samo u komplikovanijim slučajevima koriste se instrumenti, odnosno sprovode urodinamična ispitivanja pomoću sonde koja se uvodi u mokraćnu cijev i bešiku (cistoskopija). Slika o stanju bešike, bubrega i materice upotpunjuje se ultrazvučnim pregledom. Tokom metode opadajuće urografije pomoću kontrasta se ispituje stanje bubrega i mokraćne bešike, ali to se radi u posebnim slučajevima. Što se tiče lijekova, u opticaju je veliki broj preparata sa različitim mehanizmom dejstva. Izbor odgovarajućeg lijeka prepušta se ljekaru, a on zavisi od prirode samog oboljenja. Kod manje ozbiljnih curenja urina, fizioterapija može biti od velike pomoći. Kombinacijom vježbi i masaža ojačavaju se mišići karlice i postižu drugi povoljni efekti (samo pod nadzorom stručnjaka).

Broj 1 u svijetu Mnogi ljudi skrivaju probleme sa inkontinencijom i do pet godina, pokušavajući da se sažive sa svojim problemom

U nekim slučajevima konačno rješenje problema inkontinencije treba potražiti u hirurškim metodama. Ova mogućnost se uvijek pažljivo razmatra i sprovodi se samo ako konzervativna terapija ne pruži željene rezultate.

U svakom slučaju, neophodna je dobra dijagnoza, koju može da postavi samo vaš ljekar. TENA vam zato preporučuje: razgovarajte o problemu inkontinencije sa vašim ljekarom!

Uvoznik i distributer za Crnu Goru:

Lamex Commerce d.o.o.

Ul. SKOJ-a 57, Podgorica, tel./fax. 020/280-477 www.tena.com www.tena.hr

Evropski resuscitacioni savjet (ERC) je vodeća institucija iz oblasti resuscitacije. ERC je, takođe, i članica ILCOR-a. Punopravno članstvo u ERC-u trenutno imaju 24 evropske zemlje.

U Crnoj Gori prvi seminar po ERC-ovoj metodologiji i standardima organizovan je u maju 2006. godine, nakon potpisivanja ugovora o saradnji između Doma zdravlja - Bar i Resuscitacionog savjeta Srbije. Saradnja je rezultirala održavanjem više seminara za medicinske profesionalce kao i za radnike službi zaštite i turističkih radnika. Uporedo sa ovim aktivnostima edukovani su i prvi crnogorski ERC instruktori za BLS/AED i ALS i tako stvorena baza za formiranje Crnogorskog nacionalnog resuscitacionog savjeta. Sada predstoje aktivnosti na učlanjenju u ERC-u

PREPORUKE ZA KARDIOPULMONALNU RESUSCITACIJU ZA 2010.

Piše: dr Miroslav Stanišljević, instruktor ALS programa Evropskog resuscitacionog savjeta Svake godine u Evropi 500.000 ljudi doživi srčani zastoj. Najveći broj tih osoba nalazi se u životnoj dobi između 40 i 60 godina. Veoma je jednostavno pomoći njihovim srcima koja su uglavnom još uvijek mlada da bi umrla. Poražavajuće je da i pored činjenice da kardiopulmonalna resuscitacija, koju započinju očevici, medicinski neobrazovani ljudi, povećava stopu preživljavanja za 2-3 puta, ipak, danas ovakva pomoć u vanbolničkim uslovima, prema evropskim statistikama, bude pružena u 1 od 5 slučajeva srčanog udara.

Međunarodni komitet za reanimaciju osnovan je 22. novembra 1992, a trenutno ga sačinjavaju predstavnici AHA (Američko udruženje kardiologa), ERC (Evropski resuscitacioni savjet), HCFC (Kanadska fondacija za srce i moždani udar), ANZCOR (Odbor za reanimaciju Australije i Novog Zelanda), IAHF (Interamerička fondacija kardiologa), RCA (Reanimacioni savjet Azije) i Resuscitacioni savjet Južne Afrike. Zadatak ILCOR-a jeste da napravi pregled naučnih saznanja u svijetu, iz oblasti kardiopulmonalne resuscitacije (CPR) i tretmana hitnih kardiovaskularnih stanja (ECC), i, kad postoji konsenzus, da ponudi preporuke za liječenje. Tretman hitnih kardiovaskularnih stanja podrazumijeva sve odgovore neophodne za liječenje iznenada nastalih stanja koja ugrožavaju život, sa posebnim osvrtom na iznenadni srčani zastoj.

88

AHA je 1999. bila domaćin prve konferencije ILCOR-a za reanimaciju koja je imala za cilj evaluaciju naučnih saznanja iz oblasti resuscitacije i razvijanje zajedničkih preporuka za resuscitaciju. Zaključci sa Konferencije objavljeni su u „International Guidelines 2000 for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care”(Međunarodne smjernice za 2000. za kardiopulmonalnu resuscitaciju i tretman hitnih kardiovaskularnih stanja).

Od 2000. godine istraživači ILCOR-ovih članica vrše evaluaciju naučnih saznanja iz oblasti resuscitacije u petogodišnjim ciklusima. Zaključci i preporuke sa konferencije 2005. godine objavljeni su krajem 2005. godine. U februaru 2010. godine održana je konferencija u Dalasu, a zaključci i nove smjernice objavljeni su 18.10.2010. U radu Konferencije učestvovalo je 313 eksperata iz 30 zemalja.

Analizirane su brojne studije koje su proučavale efikasnost reanimacionih procedura za nove smjernice za 2010, pri čemu je posebna pažnja poklonjena njihovoj naučnoj utemeljenosti i njihovom pojednostavljivanju.

ILCOR-ove članice formirale su 6 radnih grupa: Grupa za osnovnu životnu potporu (BLS); za naprednu životnu potporu (ALS); za akutni koronarni sindrom (ACS); pedijatrijsku životnu potporu; neonatalnu životnu

potporu i Grupa za edukaciju, implementaciju i timski rad.

Organizovane su međunarodne veb-konferencije koje su pomogle radnim grupama da od obilja materijala izdvoje radove sa visokim nivoom naučne utemeljenosti i formiraju bazu podataka. Informacije iz ovih radova i zaključci radnih grupa činili su radni materijal koji je koristila Konferencija u Dalasu za donošenje preporuka 2010. U toku dvije godine koje su prethodile početku Konferencije, 350 istraživača izvršili su, uz pomoć posebno kreiranih anketnih listova, reviziju nekoliko hiljada naučnih radova i stručnih publikacija iz oblasti resuscitacije, sumirali podatke i svrstali ih po nivoima dokaza. Na taj način, Konferencija je bila u mogućnosti da koristi najviši nivo dokaza objavljenih u naučnim radovima vezanim za KPR-om i ECC-om.

Tri ključna faktora resuscitacije na kojima posebno insistiraju Preporuke za 2010. su: -Bez odlaganja započete snažne kompresije grudnog koša, -Rana defibrilacija i -Indukovana hipotermija.

Preporuke skreću pažnju na neophodnost edukacije dispečera u službama hitne pomoći (HMP) za prikupljanje informacija od pozivaoca - po strogom protokolu koji ima za cilj tačno utvrđivanje stanja svijesti i disanja.

Naglašen je značaj prepoznavanja agonalnog disanja kao sigurnog znaka zastoja rada srca.

Najvažnija aktivnost u resuscitaciji jesu kompresije grudnog koša. U Preporukama za 2010. ističe se da kompresije grudnog koša mogu izvoditi svi, i obučeni i neobučeni, i djeca i odrasli. Posebno je istaknut značaj kvaliteta izvođenja kompresija, koje moraju biti dovoljno duboke, najmanje 5 cm, i dovoljno učestale - 100 / min.

Kompresije grudnog koša mogu se izvoditi i bez vještačkog disanja jer jedino one obezbjeđuju snabdijevanje mozga kiseonikom. One su te koje značajno povećavaju šanse za preživljavanje unesrećenog i treba raditi na ohrabrivanju očevidaca iznenadnog srčanog zastoja da bez odlaganja započnu sa kompresijama grudnog koša. Preporučuje se upotreba aparata za praćenje kvaliteta kompresija, što omogućava dobijanje informacije o kvalitetu kompresija u toku samog izvođenja.

Preporuke posebno naglašavaju značaj rane defibrilacije, a samim tim i značaj upotrebe AED aparata koji se u zemljama EU i članicama ERC-a postavljaju na javnim mjestima. Istaknuta je jednostavnost i bezbjednost upotrebe ovih uređaja. AED uređaj govornim komandama vodi spasioca kroz algoritam KPR-a. Zbog svega toga je istaknuta potreba za instaliranjem ovih uređaja u stambenim naseljima. Značaj rane defibrilacije potvrđuje i činjenica da se stepen preživljavanja povećava na 49-75% ukoliko se defibrilacija uradi u prvih 3-5 minuta nakon gubitka svijesti. Svaki minut kašnjenja poslije tog vremena smanjuje šanse za preživljavanje za 10-12%. Ponovo je naglašeno da

je bezbjednost spasioca na prvom mjestu. Dosadašnja praksa, izvođenje KPR-a u određenom vremenskom periodu prije isporuke šoka kod slučajeva iznenadnog srčanog zastoja u nekontrolisanim uslovima, odnosno van zdravstvenih ustanova, ukoliko spasilac ima na raspolaganju defibrilator, nije preporučeno. Dakle, onog momenta kad je sve spremno za isporučivanje šoka, treba ga bez odlaganja isporučiti, bez obzira na to kad je započet KPR, a zatim odmah po isporučenom šoku nastaviti sa KPR-om. Ostavljena je mogućnost da službe HMP-a, koje su ovu proceduru inkorporirale u svoje algoritme, do daljnjeg nastave sa tom praksom. Takođe, naglašen je značaj što manjeg vremenskog razmaka između defibrilacije i kompresija grudnog koša, kako prije, tako i poslije šoka. Pauza između defibrilacije i kompresija ne bi smjela trajati duže od 5 sekundi. Preporučeno je da se kompresije izvode i za vrijeme između dva punjenja defibrilatora. Utvrđeno je da prekordijalni udarac nema značaj koji mu je do sada pripisivan.

Preporuke za 2010. potvrđuju i ističu značaj indukovane hipotermije nakon srčanog zastoja. Rashlađivanje tijela unesrećenih koje je zadesio srčani zastoj na 32-34˚C u toku 12-24 časa signifikantno povećava šanse za dobro neurološko preživljavanje. Ova tehnika se preporučuje i kod novorođenčadi koja su u toku poroda imala problema sa nedostatkom kiseonika.

Pored izmjena u ove tri ključne oblasti, napravljene su, takođe, izmjene i u redosljedu administriranja lijekova u toku resuscitacije. Adrenalin se daje u istoj dozi kao i do sada, ali je izmijenjeno vrijeme davanja prve doze koja se sada daje neposredno poslije III-eg šoka, a zatim se nastavlja sa KPR-om. U tretmanu bradikardije i asistolije više se ne preporučuje upotreba atropina. Ostali lijekovi se koriste kao do sada. Ne insistira se na ranoj intubaciji, nego na sigurno izvedenoj intubaciji od strane iskusnog, uvježbanog stručnjaka. Skrenuta je pažnja na uključivanje kiseonika samo u strogo indikovanim situacijama, zbog štetnih posljedica po pacijenta koje može izazvati hiperoksemija. Istaknuta je potreba formiranja resuscitacionih timova u zdravstvenim ustanovama, posebno bolnicama, njihovog uvježbavanja i usavršavanja vještina.

Konstatovano je da je retencija znanja i vještina kratka i zato je preporučeno da se retreninzi izvode na tri do šest mjeseci. Takođe, istaknuto je da je obuka stanovništva iz oblasti BLS-a i AED-a od posebnog značaja.

Prof. dr Bernd Betiger (Bernd Böttiger), predsjednik ERC-a, naglasio je veliki značaj KPR-a započetog u vanbolničkim uslovima od strane očevidaca iznenadnog srčanog zastoja. Aktivnim uključivanjem svih, i medicinskih radnika i medicinski neobrazovanih očevidaca, povećavanjem učestalosti započinjanja KPR-a u vanbolničkim uslovima, uz dosljednu primjenu preporuka za 2010, broj spašenih bi mogao biti veći čak za 20%. To bi značilo spašavanje 100.000 života u Evropi svake godine.

89

U organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Nacionalne komisije za AIDS i Nacionalnog koordinirajućeg tijela, u Amfiteatru Instituta za javno zdravlje u Podgorici realizovan je značajan naučni simpozijum koji je pored predstavnika domaćeg zdravstvenog sistema uključivao i učešće dvojice italijanskih eksperata za HIV/AIDS. Povod održavanja skupa bilo je obilježavanje Prvog decembra, svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, a sam skup, sa motom „Osvijetlimo prava”, održan je 6. decembra 2010. Naravno, ovo je bila samo jedna u nizu manifestacija u okviru kampanje sprovedene u okviru zdravstenog sistema Crne Gore sa ciljem osvješćivanja kada je u pitanju aktuelna epidemija AIDS-a.

OSVIJETLITI PRAVA BOLEŠĆU UGROŽENIH U ime jednog od organizatora, doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, pozdravio je učesnike skupa. Ističući značaj borbe za ljudska prava u sistemu zdravstva, ukazao je na ovogodišnji idejni kurs Seminara. Bila je ovo prilika da se prisutnima ukaže na pojedine aspekte programa upriličenog u ovoj instituciji.

Zahvaljujući na pozivu za učešće u manifestaciji nazvanoj „Sociomedicinski, epidemiološki i klinički kontekst HIV infekcije i AIDS-a”, publiku Simpozijuma u Institutu pozdravio je ambasador Italije u Crnoj Gori Serđo Barbanti. Njegovo uvodno izlaganje bilo je prilika da se javnost podsjeti na podatke vezane za statističku situaciju u vezi sa brojem inficiranih, oboljelih ili bilo koje druge vrste žrtvama HIV/AIDS-a. 33 miliona inficiranih u svijetu, od kojih 2 miliona djece, 18 miliona smrtnih slučajeva, finansi-

90

jske potrebe od 45 miliona dolara godišnje, samo su neki od parametara trenutne slike epidemije na koje je upozorio g.

Barbanti. Jedna od poruka njegovog obraćanja bilo je upućivanje poziva za jačanje napora u sprovođenju kvalitetne edukacije, istraživačkih resursa, poboljšanja kvaliteta i smanjenja smrtnosti uzrokovane ovim faktorom.

Prim. dr Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, u okviru pozdravnog govora predočila je neke od statističkih podataka o broju osoba koje se trenutno nalaze na tretmanu u Infektivnoj klinici ove institucije i poručila: - Ovu bolest možemo zaustaviti poštujući sebe i druge, ali i zaustavljajući predrasude o HIV-u i HIV infekciji. - Pored ostalog, istakla je i značaj saradnje sa zemljama regiona, a podsjetila je i na istorijat sistemskog sprečavanja širenja HIV/AIDS-a u Crnoj Gori započet 1987. godine. - Od 1987. do danas testirano je blizu 200.000

jedinica krvi i otkriveno 16 osoba oboljelih od HIV-a kazala je Miljanović, ističući da upravo zbog ovakvog pristupa nikada nijedna osoba u Crnoj Gori nije inficirana ovim virusom primjenom metode transfuzije krvi. Klinički centar objedinjuje dijagnostiku i terapiju ove bolesti na nivou Crne Gore.

U ime Ministarstva zdravlja Crne Gore skup je pozdravio dr Rajko Strahinja, pomoćnik ministra zdravlja u Vladi Crne Gore. Videći ovaj događaj kao odraz uspješnosti sprovedenih napora u oblasti kontrole i Nacionalnog odgovora na HIV/AIDS, dr Strahinja je istakao i značaj saradnje koja se u oblasti zaštite zdravlja sprovodi na međunarodnom nivou. Ocijenio je da kampanja u Crnoj Gori koja se sprovodi povodom 1. decembra „počinje da poprima željenu formu, koju smo odavno željeli da postignemo.”

vezanog za opisivanje epidemije HIV/AIDS-a u svijetu, Mina Brajović, predstavnica UNDP-a i Svjetske zdravstvene organizacije, naglasila je da pravo na zdravlje zauzima centralno mjesto u pružanju nacionalnog odgovora na HIV. Doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prezentovao je relevantne trenutno važeće podatke koji oslikavaju stanje epidemije u svijetu i kod nas. Crna Gora zadržava nisku stopu incidentnosti obolijevanja, primjetna je značajna razlika u proporcionalnosti oboljelih posmatrano prema rodnoj pripadnosti (4:1, m./ž. pol), ali sa 33 na 1.000 testiranih osoba spada u zemlje sa najnižom stopom testiranja na HIV. Od prvog slučaja dijagnostikovanja koji datira iz 1989, u Crnoj Gori je utvrđeno 114 slučajeva infekcije HIV-om, od kojih je oboljelo 55 osoba, a 59 su HIV pozitivne. 34 osobe su umrle, a 33 osobe primaju terapiju.

Tokom 2010. godine dijagnostikovano je 11 novih slučajeva prisustva virusa (10 muškaraca i 1 transvestit), od kojih 5 osoba sa AIDS-om.

Ocjenjujući dosadašnji rad na sprovođenju Nacionalnog programa borbe protiv HIV/AIDS-a kao primjer dobre prakse i saradnje institucionalnog i nevladinog sektora, Ivana Vujović, predstavnica NVO „Juventas”, podsjetila je na učinak njene organizacije u procesu zadobijanja povjerenja pripadnika ciljnih grupa: zatvorenika, seksualnih radnika/-ca, intravenskih korisnika/-ca droga, populacije mladih, Roma, muškaraca koji upražnjavaju seksualne odnose sa prišadnicima istog pola.

FOKUSIRANOST NA PROBLEM STIGME I DISKRIMINACIJE OBOLJELIH GODIŠNJI PREGLED POSTIGNUĆA Na Konferenciji za štampu koja je povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a upriličena u zgradi Vlade Crne Gore, 30. novembra 2010, javnosti su se obratili predstavnici institucionalnog i nevladinog sektora Crne Gore u svojstvu nosilaca borbe protiv ove svjetske epidemije čije se posljedice osjećaju i u Crnoj Gori.

Podsjećajući na značaj izrade Nacionalnog odgovora za HIV/AIDS i ocjene o njegovom zadovoljavajućem kvalitetu donešenoj od strane Evropske komisije, na opredijeljenost za rad na prevenciji širenja infekcije, dr Rajko Strahinja, zamjenik ministra zdravlja Crne Gore, istakao je da je „kvalitet prevencije u našim uslovima to što je ona sveobuhvatna, usmjerena i na opštu populaciju (npr. uvođenje predmeta u osnovne škole Zdravi životni stilovi) i teško dostupne grupe, a raspoloživost i dostupnost usluga besplatnog, povjerljivog i dobrovoljnog testiranja na HIV su na optimalnom nivou.”

Iznoseći ambivalentne podatke činjeničnog stanja

Podsjećanjem na etimologiju grčke riječi stigma koja je vezana za žigosanje drušveno nepodobnih osoba, obraćanje na temu „Stigma i diskriminacija u Crnoj gori” započeo je predstavnik nevladine organizacije „Montevita” (Bijelo Polje) dr Elvir Zvrko. Predrasude, strahovi, neodgovornost za liječenje, kao i različiti oblici stigme, između ostalih i institucionalne, predstavljaju okvir društveno nepoželjnog obrasca ponašanja čije bi prisustvo trebalo eliminisati iz prakse. Kada je u pitanju odbacivanje oboljelih od strane porodica, dr Zvrko je naveo da Crna Gora uglavnom spada u tolerantna društva u kojima ovakva pojava nije uobičajena. Međutim, stigmatizacija na poslu ili u oblasti sticanja obrazovanja, nažalost, ne pradstavlja raritet. Istraživanja u oblasti pojedinih populacionih grupa: žrtava bolesti, zdravstvenih radnika ali i pripadnika opšte populacije, mladih osoba, ukazuju na nedovoljno razvijenu toleranciju kada su u pitanju osobe sa HIV/AIDS-om. Dr Zvrko je, između ostalih naveo i podatke da, većina mladih ispitanika smatra da osobe oboljele od HIV/AIDS-a treba da budu izolovane u karantine, da djeca koja odrastaju u porodicama sa takvim roditeljima treba da budu izdvojena iz takve sredine i sl. Ukazujući na značaj institucionalizovanja borbe protiv ove pojave, istakao je i smisao

91

sprovođenja ovog programa koji se ogleda jačanju sistema prevencije širenja infekcije u društvu.

Situacija u vezi sa statusom epidemije HIV/AIDS-a u Crnoj Gori pokazuje se kao, s jedne strane, sve bolja, a sa druge, kao sve komplikovanija, kazao je doc. dr Boban Mugoša prilikom obraćanja u toku radnog dijela Simpozijuma. Nizak nivo epidemije u opštoj populaciji Crne Gore, ali povećana prevalenca obolijevanja u okviru rizičnih populacionih grupa, pokazatelji su stanja infekcije u Crnoj Gori. Dostupnost tačnih i preciznih podataka o testiranju, o savjetovanjima za testiranje i liječenje, o liječenju i sprovođenju istraživanja koja se odnose na stavove, ponašanje i prevalencu u postojećim grupama koje nose rizik od pojave epidemije, spadaju u osnovne zahtjeve koje je, po mišljenju dr Mugoše, neophodno sprovesti u crnogorskom sistemu zaštite zdravlja. Upoređujući podatke svjetske statistike vezane za infekciju HIV-om sa podacima koji su dostupni na domaćem terenu, dr Mugoša je naveo da Crna Gora trenutno spada u zemlje sa niskom prevalencom obolijevanja, ali i u zemlje sa najniže izraženim odzivom za testiranje na prisustvo virusa. Povjerljivo savjetovanje i testiranje, programi smanjenja štete, te jačanje uvida u stanje infekcije u rizičnim grupama, predstavljaju osnovne pomake u kontroli širenja virusa u Crnoj Gori sprovedenoj na institucionalnom nivou u periodu od 2005-2010. godine.

Specifičnosti nadzora druge generacije HIV infekcije u Crnoj Gori predstavio je dr Rajko Strahinja.

Pouzdanost i upotpunjenost podataka koji su dostupni u vezi sa infekcijom predstavljaju neke od osnovnih zahtjeva ovakvih programa. Prednost novog strategijskog pristupa nadzoru infekcije, prema riječima dr Strahinje, ogleda se u prevazilaženju isključivo pasivnog pristupa obezbjeđivanju podataka o zdravstveno ugroženim osobama, inovacija resursa, obezbjeđivanje ciljanog pristupa, što omogućava dobijanje preciznijih podataka o prisustvu infekcije u rizičnim grupama, praćenje stanja na terenu, uključivanje civilnog sektora u sprovođenje aktivnosti u vezi sa identifikovanjem ugroženih, kao i upoređivanje i primjena podataka u planiranju programa borbe sa epidemijom. Dr Strahinja je ovom prilikom podsjetio na brojna istraživanja u posebnim populacionim grupama koja su u tom cilju sprovedena u periodu 2005-2010. godine.

Institucija koja ujednačenim kadrovskim resursima sprovodi program zdravstvene zaštite osoba ugroženih HIV/AIDS-om, a čiji se obim usluga u periodu 2001-2010. godine povećao čak 10 puta, jedina je u Crnoj Gori koja funkcioniše na jednom centralizovnom nivou a riječ je o Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore.

Direktorica Klinike dr Brankica Dupanović, predstavila je metodologiju rada, individualizovanost pristupa i statistiku koja se odnosi na broj pacijenata ove zdravstvene ustanove.

Trenutno se antiretroviralno tretira 35 oboljelih osoba.

Tokom posljednje dvije godine dijagnostikovana su 24 nova slučaja obolijevanja, a u načinu prenosa bolesti dominira transmisija seksualnim putem (83%). Među pacijentima, saopštila je dr Dupanović, nalazi se i dvoje djece, od kojih se jedno tretira antiretroviralno.

Mreža savjetovališta o HIV/AIDS-u u crnogor-

92

skom zdravstvenom sistemu predstavlja inovativni program zdravstvene zaštite koji se sprovodi u cilju edukovanja i preveniranja posljedica bolesti i širenja infekcije HIV-om.

Sedam domova zdravlja uključeno je u ovaj program, a povećanje broja dijagnostikovanih slučajeva jedan je od pokazatelja jačanja povjerenja u ovu instituciju. Predstavnica Instituta za javno zdravlje, ustanove odgovorne za pokretanje ovog projekta, dr Aleksandra Marjanović, ukazala je na iskustvo funkcionisanja savjetovališta. Obavljanje razgovora prije i nakon sprovođenja testiranja, pružanje podrške osobama oboljelim od HIV-a i promovisanje promjene rizičnog ponašanja, neke su od prioritetnih aktivnosti koje se sprovode na ovom nivou zdravstvene zaštite.

NEKA OD ISKUSTAVA IZ REGIONA Dvojica italijanskih stručnjaka koji su referentnost Simpozijuma prenijeli na međunarodni nivo govorili su o filogenezi i savremenim pristupima u terapiji pacijenata ugroženih HIV/AIDS-om. Neke od poruka koje su se izdvojile kao zajedničke bile su neophodnost obezbjeđivanja dostupnosti informacija u vezi sa brojem oboljelih i njihovim ponašanjem, te obezbjeđivanje što posvećenijeg pristupa svakom pojedinačnom pacijentu. Dr Masimo Ćikozi, epidemiolog Nacionalnog instituta za zdravlje u Rimu, govorio je o frekvenciji i načinima interakcije pojedinih struja rasprostiranja HIV/AIDS-a u svijetu. Zemlje Južne Afrike, Rusija, Turska, zemlje njihovog okruženja, te zemlje Zapadne Evrope sačinjavaju posebne domene kada je u pitanju filogeneza ove bolesti u svijetu. Dominantan način prenošenja zaraze predstavlja seksualna transmisija, a kada je u pitanju Crna Gora ne primjećuje se diferentnost u odnosu na globalne trendove ponašanja epidemije (osim, naravno, kada je u pitanju stopa prevalencije). Dr Nikolo Petrosilo, infektolog Nacionalnog instituta „Lazaro Spalanzani” u Rimu, ukazao je na karakteristike savremenog terapijskog pristupa tretmanu oboljelih od HIV-a. Od 1987. godine, tačnije od trenutka uvođenja retroviralne terapije u liječenje ove grupe pacijenata, dosta se napredovalo u njenoj modernizaciji. Ovo se prije svega odnosi na stvaranje uslova za poboljšanje kvaliteta života pacijenata uslovljeno redukcijom broja dnevnih doza lijeka. Postalo je moguće jednako efektivno intervenisati uzimanjem jedne dnevne doze lijeka u toku određenog perioda liječenja kao što je to ranije ostvarivano uzimanjem čak po 20 dnevnih doza lijeka uz obavezno ispijanje po 3 litra tečnosti. Osnovni problemi koji se danas javljaju u vezi sa kvalitetom ljekova, naveo je dr Petrosilo, jesu toksičnost i nedovoljan nivo penetracije u centralni nervni sistem. Ističući brojne značajne efekte terapije, on je ovom prilikom podvukao značaj ranog otkrivanja bolesti i podvrgavanja tretmanu, a kao ne manje važnu, istakao je potrebu za institucionalizovanjem borbe protiv ove epidemije.

A. Radanović

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

2

3

4

5

6

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

GRUPPO TESSILE poklanja 3 kompleta BAMBINO MIO

IN SPE, Bar

poklanja: tri poklon paketa organskog proizvoda

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

tel: 020 664 589 poklanja: 3 poklon paketa svojih proizvoda

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Radonjić Tatjana, Ljilja Vasović, Živko Maraš, Andrija Drakulović, Persida Novosel, Draga Todorović, Nikšić: Gordana Andrijašević, Pljevlja: Zoran Vuković, Bijelo Polje: Lidija Damjanović, Žaklina Gajević,

Kolašin: Beba Bagaš, Bar: Vjera Čelebić, Duško Kondić, Ulcinj: Menvud Adrović, Budva: Vjera Petrušić,

---------------Milivoje Tošić, Kotor: Mario Kosić, Tivat: Anka Morić Herceg Novi: Anđelija Petrć

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (21)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

KUPON SLATI NA ADRESU: ul. Mitra Bakića 140, Podgorica ZA MEDICAL CG IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK Idu dva lovca šumom. Odjedanput, jedan padne na zemlju i prestane da diše. Drugi pozove Hitnu pomoć. — Upomoć, moj prijatelj je mrtav !

—Smirite se. Prvo morate ustanoviti da je Vaš prijatelj mrtav.

Začuje se pucanj, a potom opet lovac: — Dobro. I šta sad?

—Saobraćajka, a? — upita ljekar pacijenta.

— Da — odgovara čovjek.

—Vozili ste prebrzo?

— e, prelazio sam pješački prelaz presporo.

Leže trojica pacijenata i razgovaraju. Prvi kaže: — Ovaj naš hirurg je jako zaboravan. Kad mi je operisao slijepo crijevo, zaboravio je zavoj u stomaku, pa me je ponovo otvarao i zatvarao.

Drugi će: — Nije to ništa. Kad je meni operisao nogu, u njoj je zaboravio makaze! Treći pacijent samo ćuti i sluša. U sobu upada hirurg i pita: — Da nije kod nekog od vas moj kišobran?

Pacijent se probudi nakon operacije i pita: — Doktore, kako je prošla operacija?

— Nisam ja doktor. Ja sam Sveti Petar!

— Doktore, treba mi potvrda da ne mogu da radim. — Zašto ne možete? Šta Vam fali?

— Ta potvrda.

Novinarka intervjuiše seljaka. — Opišite nam jedan Vaš dan? — Svakako. Ujutro drmnem jednu rakijicu. Onda za kafom još dvije...

— Moram da Vas prekinem. Ovo je za školski program, za djecu. — Dobro. Ujutro pročitam jednu knjigu, pa uz kaficu još dvije ... pa dođe komšija Sima pa pročitamo još 4–5... Pa odem da čuvam ovce... ...Pa se tu sit iščitam ! A uveče sa Simom odem u varoš kod Zorke. Znate, ona ima biblioteku...

80 96

Ode Mujo u restoran, sjedne za „švedski sto” i počne da jede. Dođe konobar i kaže mu: — Izvinite gospodine, ali to je „švedski sto”.

Mujo će: — Ma, nema problema, jarane.

Ustaću ja čim dođu Šveđani!

Ljekar kaže pacijentu: — Ako budete koristili ove tablete, moći ćete bez problema spavati cijelu noć. — Koliko često ih moram žvakati?

— Svaka dva sata.

Pacijent se žali ljekaru: — Doktore, u posljednje vrijeme počeo sam gubiti pamćenje. Šta mi predlažete? — Platite unaprijed.

— Tata, — kaže Ivica ocu — Zašto hirurzi nose maske preko lica?

— Pa da ih kasnije pacijenti ne bi prepoznali.

Došao čovjek kod ljekara po nalaze, a ovaj mu kaže: — Bojim se da imam loše vijesti... Živjećete još samo tri mjeseca. — Doktore, ali od čega, doktore?!!

— Doktore, dešava mi se nešto grozno. Čujem glasove, a nikoga ne vidim. — Od kad Vam se to događa? — Kad telefoniram.

MEDICINSKI RJEČNIK

A

mbiseksualnost, sinonim za biseksualnost. Bez obzira na vrstu motiva zbog kog je ambiseksualna osoba opredijeljena za ovakav seksualni profil, smatra se da primarni seksualni izbor predstavlja homoseksualnost. Stupanje u heteroseksualne odnose koje je uvijek pridruženo ovakvom izboru, može nastati i kao posljedica socijalnog pritiska na homoseksualnu osobu.

B C D

akteriofag, virus koji inficira bakterije. Riječ je o sićušnim stanovnicima organizma koji reaguju u sklopu odbrambenog mehanizma organizma napadajući i razarajući zarazne klice. Popularan naziv im je klicožderi. Postoje DNK-fag i RNK-fag. ementom, lat. caementoma, tumorozna tvorevina u osnovi koje se nalazi anomalija cementa korijena zuba. Ovaj poremećaj može biti i golom oku vidljiv.

akriostenoza, lat. dacryostenosis, poremećaj fizionomije suzno-nosnog kanala koji uslovljava promjene funkcionisanja zbog otežane prohodnosti tih puteva. Suzno-nosni kanali se sužavaju i na taj način se stvara prepreka koordiniranom funkcionisanju očno-nosnog mehanizma. Pored suznih kanalića, može se javiti i u dijelu suznih tačkica, suznih kanalića, suzne kesice ili na mjestu gdje se suzna kesica uliva u nosnu šupljinu.

E G H

lektroforeza, lat. electrophoresis, metoda liječenja kojom se ljekovi unose u oboljele djelove tijela posredstvom jednosmjerne struje. Sinonim ovog pojma je jonoforeza.

anglioneurom, lat. ganglioneuroma, razvojna anomalija simpatičkih nervnih vlakana. Najčešće se javlja u srži nadbubrežne žlijezde. Predstavlja benignu neoplazmu koju sačinjavaju nediferentovane ganglijske ćelije simpatikusa kod kojih je uočljivo pomanjkanje nervnih vlakana. ebefrenija, lat. hebephrenia, vrsta shizofrenije.

Smatra se da ovaj psihički poremećaj počinje da se razvija od 15. godine života. Neki ga nazivaju mladalačkim ludilom. Iako naizgled benigna pojava koja uključuje redovne pubertetske manifestacije ponašanja, bolest ima progresivan karakter čije su posljedice destrukcija misaono-emotivnog sistema, kao i razvoj agresivnog ponašnja. Sklonost ka mistici i filozo-

firanju, narcisoidnost, umišljenost, depresivne ideje, impulsivne reakcije i rasijanost predstavljaju neke od karakteristika ovog poremećaja.

K L

eratoplastika, komplikovana i veoma osjetljiva hirurška intervencija koja se odnosi na zamjenu dijela ili cijele rožnjače oka u procesu kadaverske transplantacije. Osnovni cilj je poboljšanje oštrine vida osobe podvrgnute tretmanu. aktacija, lat. lactatio, fiziološki proces stvaranja mlijeka u dojci koji se spontano javlja nakon porođaja. Sekrecija mlijeka vrši se pod dejstvom hormona hipofize. Prolaktin, hormon prednjeg režnja hipofize, odgovoran je za regulaciju sekrecije, a oksitocin, hormon zadnjeg režnja hipofize, stimulativno utiče na kontrakciju mioepitelnih ćelija mliječnih kanalića, izazivajući istiskivanje mlijeka kroz bradavice dojki. U proces regulacije protoka mlijeka uključeni su i estrogen i progesteron.

M P

iksom, lat. myxoma, opšti naziv za neoplazme nastale umnožavanjem ćelija mezenhima. Specifičnu odliku ovih tvorevina predstavlja prisustvo velike količine sluzi u međućelijskim prostorima. Ovo su uglavnom benigne promjene.

erforacija, lat. perforatio, stadijum radikalnog zrijevanja određenog patološkog procesa u organizmu. Riječ je o otvaranju, izlivanju određenog produktivnog sadržaja u okolno tkivo. Kada se govori o perforacijama, najčešće se imaju u vidu zrele spontane manifestacije čireva, cisti, krajnika i zuba. One, međutim, mogu zahtijevati i hitnu medicinsku intervenciju kada se pojave u ostalim tkivima organizma. Komplikovaniji oblik perforacije predstavlja tzv. maskirana perforacija, kad je zbog sakrivanja u ranije deformisano tkivo jedva uočljiv cijeli proces.

R

ahijalgija, opšti naziv kojim se označavaju brojne različite pojave bola u leđima. U užem smislu riječi, koristi se za imenovanje pojave hroničnog bola u kičmenom stubu.

97

DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT - KORIFEJ MEDICINE U CRNOJ GORI Piše: sc med. dr Božo Vuković Milan Jovanović Batut rođen je 1847. godine u Sremskoj Mitrovici. Medicinski fakultet završio je u Beču 1878. godine. Radio je u Crnoj Gori od 17. avgusta 1880. do polovine oktobra 1882. godine. Pod njegovim uredništvom štampan je časopis „Zdravlje”, ljekarske pouke narodu. Časopis je izlazio petnaestodnevno. Prvi broj štampan je u Somboru 15. januara 1880. godine, gdje je štampano i još 13 brojeva. Zbog Batutovog odlaska za Crnu Goru, časopis je prestao izlaziti do 15-og januara 1882. godine, kada se počeo ponovo štampati na Cetinju do 31.10.1882. godine.

Na Cetinju je štampano 6 brojeva. Fototipsko izdanje časopisa objavila je Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević” sa Cetinja, 1982. godine (urednik i priređivač dr Dušan Martinović).

U pogovoru fototipskog izdanja dr Branislav Pešić svjedoči da je dr Jovanović bio veliki zdravstveni prosvetitelj, jedan od osnivača i prvi dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu. Zatim Pešić nastavlja: „Časopis ’Zdravlje’, cetinjsko izdanje za crnogorsku medicinu, kristalni kamen temeljac, čije čestice i danas zrače i nalaze svoje mjesto u svim naučnim i stručnim radovima [...] Računam da će čitaoci izraziti divljenje i odati poštovanje ovako velikom stvaralaštvu u uslovima onog doba, a od strane čovjeka sa malim praktičnim iskustvom, koji se predstavio svojim vrhunskim obrazovanjem i nenadmašnim entuzijazmom”.

Prof. dr Milan Jovanović postao je počasni doktor medicine Zagrebačkog univerziteta 20. juna 1931. godine.

Akt promocije izvšio je rektor Univerziteta prof. dr Josip Belobrk sa promotorom prof. dr Emilom Prašekom.

Svečanosti je prisustvovao Profesorski zbor Medicinskog fakulteta predvođen dekanom prof. dr Karlom Radoničićem1.

U Zborniku radova iz istorije Crnogorskog senata (Cetinje 1998. godine) štampan je referat prim. dr Novice Vujoševića s naslovom: „Rad dr Milana Jovanovića-Batuta na proučavanju zdravstvenog stanja naroda u Knjaževini Crnoj Gori”, (1880-1882). O Batutovom ispitivanju zdravstvenog stanja naroda u Crnoj Gori i njegovom putovanju Crnom Gorom Vujošević kaže da Batut „donosi nažalost samo djelimičan izvještaj s tog puta”, kao na primjer: „Batut je okrenuo na put ’malom pratnjom‘ 4. jula 1882. godine preko rijeke Crnojevića, Žabljaka, Dodoša, Zete i Podgorice. Na put (do Andrijevice pratio me je Mitar Bakić, sekretar Ministarstva spoljnih poslova; Josif Holaček do

98

Morače, poznati češki književnik i žurnalista), na tom putu sam se zadržao do polovine septembra”.

Pešić, Vujošević i dr Drago Petrović, nijesu nam dali objašnjenje zbog čega je Batut iznenada otišao iz Crne Gore. Bio je to veliki gubitak za primjenu novih saznanja iz higijene i medicine za sprečavanje bolesti, liječenje bolesnika i suzbijanju nadriljekarstva.

1 Dr Dragutin Karlo (Filipov) Radoničić sin je pomorskog kapetana iz

Dobrote koji je službovao u austrijskom Lojdu u Trstu. Karlo se tu i rodio.

Dr Dragutin Radoničić, sestrić Miloša Miloševića iz Dobrote, učio je Gimnaziju u Kotoru. Studije medicine završio je u Beču 1905. godine.

Poslije završetka studija radio je na klinici u Beču, usavršavajući se u oblasti interne medicine. Pri otvaranju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, postavljen je za profesora Interne medicine, gdje je i preminuo u 56-oj godini života. Sahranjen je u Dobroti.

Iskoristi

a