medical_cg_23

MART 2011. - GODINA II - BROJ 23

PREDSTAVLJAMO: DOM ZDRAVLJA U BUDVI

IV nacionalna konferencija o kontroli pušenja

Intervju: Jovanka Radičević

1.00

Prevencija infekcija kod liječenja dijalizom Dijagnostika autoimunskih bolesti Koliko poznajete prirodu dijabetesa

Prvi kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem

Poštovane koleginice i kolege, dragi prijatelji, Sa zadovoljstvom objavljujemo održavanje Prvog kongresa farmaceuta Crne Gore, pod sloganom “Farmacija: juče, danas, sjutra”.

Kongres organizuju Farmaceutska komora Crne Gore i Farmaceutski fakultet u Podgorici, u saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Od 12. do 15. maja 2011.godine, u hotelu Splendid, u Bečićima, bavićemo se različitim temama na polju farmaceutske djelatnosti, sa posebnim naglaskom na najnovija dostignuća u oblasti nauke, kao i osvrtom na pitanje regulative u farmaciji. Naša zemlja biće domaćin značajnim imenima iz oblasti farmaceutske nauke i prakse, te očekujemo veliko interesovanje i prisustvo velikog broja učesnika i posjetilaca. Imajući u vidu i međunarodni karakter Kongresa, držimo da će ovaj povod, za sve nas, biti dragocjena prilika za ostvarivanje kontakata, razmjenu znanja i afirmaciju Crne Gore kao države.

Cijeneći značaj događaja ovih razmjera, uz činjenicu da je i Prvi, veoma odgovorno i profesionalno pristupamo organizaciji Kongresa, te Vas pozivamo da i Vi svojim prisustvom i učešćem doprinesete uspiješnosti ovog skupa.

Vidimo se u Crnoj Gori! web: www.kongresfarmacijacg.me, e-mail: farmaceutska.komora.cg@gmail.com, tel: +382 20 642 541, fax: +382 20 642 540 Organizatori: Univerzitet Crne Gore Farmaceutski fakultet

Generalni sponzor:

ALKALOID AD SKOPJE

Pokrovitelj:

ČISTI KOLAGEN IZ MORSKIH DUBINA Najbolje što priroda daje iz morskih dubina

krema protiv bora sa kolagenom liječenje čistim kolagenom dnevna krema za sve tipove kože noćna krema za sve tipove kože dnevna hidratantna krema za izbjeljivanje kože noćna hidratantna krema za izbjeljivanje kože dnevna krema - 24 časa zaštita

U apotekama APOTEKARSKA USTANOVA CRNE GORE

MONTEFARM

Tretman ovim proizvodom je istinska kura za podmlađivanje zbog svoje jedinstvene formule prirodno aktivnih supstanci vrlo visoko koncentriranog kolagena morskog porijekla, acide hyaluronique i aktivnog djelovanja esencijalnog ulja (Helichrysum Italicum).

Protivupalnim i cikatrizirajućim načinom povećava mikrocirkulaciju epiderme i na taj način omogućava prodiranje kolagena u epidermu. Sa time je osiguran učinak protiv bora, učvršćivanja kože i optimalna hidratacija.

NOVI BREND NA TRŽIŠTU CRNE GORE

miocare – deterdžent za pranje pelena i dječije garderobe - U pakovanju od 800 gr ( otprilike 10 pranja ) - Bez enzima, bez boja, bez optičkog sjaja - Sadrži sastojke na bazi biljaka i minerala - Biorazgradiv, blagotvorno djeluje na okolinu - Efikasno pere i na niskim temperaturama ( 30ºC ) - Pogodan za septičke jame - Idealan za svu odjeću i višekratne pelene - Pogodan za bijelu i obojenu odjeću Deterdžent za pranje veša na bazi biljnih i mineralnih sastojaka. Nježan prema osjetljivoj koži i blagotvorno djeluje na okolinu.

Proizvedeno u Velikoj Britaniji.

miofresh – dodatak deterdžentu - U pakovanju od 750 gr ( otprilike 50 pranja ) - Efekat pranja na 30ºC - 100% biorazgradiv - Bez hlora Antibakterijsko sredstvo za pranje pelena i dječije garderobe. Čisti, osvježava, dezinfikuje sve pamučne pelene bez potrebe za otkuvavanjem. Hipoalergeno, bez enzima, bez mirisa, bez hlora, biorazgradiv, nije testiran na životinjama.

Mnogi sastojci koji se upotrebljavaju u uobičajenim deterdžentima imaju štetan uticaj na bebe i djecu. Uzrokuju kožna oboljenja, respiratorne smetnje i hiperaktivnost.

Uključeni su: enzimi, sintetički parfemi, izbeljivači i sjajila. Dodatak deterdžentu Bambino Mio ne sadrži navedene sastojke.

Proizvedeno u Velikoj Britaniji.

miogel – prirodni gel za dezinfekciju ruku Mio gel sadrži prirodne sastojke, klinički je dokazano da uništava 99.9% bakterija. Higijenski način čišćenja ruku prije i nakon mijenjanja pelena, bez vode i sapuna. Idealan za svaku priliku i mjesto.

Proizvedeno u Velikoj Britaniji.

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb - Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me; www.bambinomio.com

Odojčadi i djeci treba više tečnosti nego odraslima, s obzirom na njihovu tjelesnu težinu. HiPP-ovi čajevi su idealni za tu svrhu, koji su ne samo blagi već i lako svarljivi, bez dodatka rafiniranog šećera. HiPP čaj je: blag, ugodan, s odabranim biljem, umirujući, lako probavljiv, obogaćen sa vitaminom C...

ČAJ ZA DOJILJE sastojci: matičnjak, kopriva, kim, anis, komorač, ždraljevina,...

Podstiče dojenje i stvaranje mlijeka.

Takođe, efikasan kod grčeva beba i nadimanja, jer se izlučuje u majčinom mlijeku.

ČAJ OD KOMORAČA

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

ČAJ ZA PROBAVU sastojci: komorač, kamilica, anis...

Može se davati od drugog mjeseca.

HiPP čaj za probavu blagotvorno djeluje kod nadimanja, grčeva i bolova u stomaku.

DJEČIJI ČAJ

sastojci: komorač...

Može se davati od prve nedjelje.

Komorač je poznat kao blaga i umirujuća biljka, djeluje na osnovne uzroke grčeva. HiPP čaj od komorača ima dobar i osvježavajući ukus.

sastojci: kamilica, komorač, matičnjak, anis, majčina dušica...

Može se davati od četvrtog mjeseca.

HiPP dječiji čaj je ukusan i brzo gasi žeđ dojenčadi i školskoj djeci.

Blagotvorno djeluje na probavu.

ČAJ OD KAMILICE

ČAJ OD ŠUMSKOG VOĆA

sastojci: kamilica...

Može se davati od prve nedjelje.

Kamilica djeluje blagotvorno i umirujuće.

HiPP čaj od kamilice je blag i lako probavljiv.

Može se davati u periodu nicanja prvih zubića.

ČAJ ZA LAKU NOĆ sastojci: lipov cvijet, matičnjak, kamilica,...

Može se davati od drugog mjeseca.

HiPP čaj za laku noć djeluje umirujuće.

Gasi brzo žeđ dojenčadi, maloj i školskoj djeci.

sastojci: crvena i crna ribizla, kupina, malina, šumska jagoda, borovnica, hibiskus...

Može se davati od šestog mjeseca.

HiPP čaj od šumskog voća je izvanredan napitak za jačanje imuniteta i nadoknadu tečnosti.

VOĆNI ČAJ sastojci: hibiskus, šipak, limun, jabuka...

Može se davati od šestog mjeseca.

HiPP voćni čaj sa vitaminom C je blaga mješavina bilja, nadoknađuje tečnost, djeluje osvježavajuće i zasitno.

Preporučuje se djeci i odraslima.

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me, web: www.hipp.co.me

Impresum IzdavaÄ?: doo Flaer, Podgorica OsnivaÄ?: Dragan Nikolić IzvrĹĄni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIĹ TVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Boťković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc BoŞo Vuković Dr Ilija Aťanin, spec.hir.

Dr Jelica Staniťić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina MugoĹĄa Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Ass. prim. dr sc med. Olivera Miljanović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin StaniĹĄić, mr sc STALNI SARADNICI Anita Radanović Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr DuĹĄan Nenezić spec. za djeÄ?iju reh.

Spec. pedag. Dragana Marković Maja Pejović Dr Marko Savovski, spec. ortop. i baromed.

Dr Milana Ĺ oć Dr Milica Ĺ ofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struÄ?. rad. terapeut Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr MiĹĄo Pejaković Dr Nadica PraĹĄÄ?ević Zindović Dr Olivera KovaÄ?ević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Ĺ ofranac Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psih.

Prim. dr Radovan Mijanović, int. kardiolog Dr Slobodan V. Radonjić SrÄ‘an Ninković Dr Svetlana Radović-VuÄ?eković Dr Tanja Ĺ evaljević-Bojović Dr Vladan KneĹžević Mr ph spec. Zorica Potpara dizajn i tehniÄ?ki urednik: Petar Nikolić Ĺ tampa: AP Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadrĹžaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

MART 2011. - GODINA II - BROJ 23

1.00

PREDSTAVLJAMO: DOM ZDRAVLJA U BUDVI

IV nacionalna konferencija o kontroli puĹĄenja

Intervju: Jovanka RadiÄ?ević

INTERVJUI: Prof. dr BoŞina Radević Dr Nemanja Damjanov Bojana Bojović

foto: shutterstock

Dr Marina MugoĹĄa Ratković Prevencija infekcija kod lijeÄ?enja dijalizom 10 – 11 IV nacionalna konferencija o kontroli puĹĄenja 12 – 15 Dr Vineta Vuksanović Respiratorne infecije 16 – 17 Dr Tamara Jovićević Dijagnostika autoimunskih bolesti 22 – 24 Dr Milana Ĺ oć Ciste jajnika 25 Dr SneĹžana VujoĹĄević Koliko poznajete prirodu dijabetesa 28 – 29 Spec.fiz. Bojan Kraljević Interakcija dijabetes / fizioterapija 30 – 31 Intervju – Jovanka RadiÄ?ević 32 – 33 Str. rad. terap. Milorad Aranitović Samozbrinjavanje i lumbalni sindrom 34 – 35 Predstavljamo – Dom zdravlja u Budvi 42 – 44 Dr Olivera Simić KovaÄ?ević Hijaluronska kisjelina 52 – 53 Mr ph. MehridĹžana DerviĹĄi-Lazorja Ulje Ĺžutog noćurka 58 – 59 Mr ph. Pavle Jurlina Apotekari i ljkari kroz istoriju 60 – 61 Dr Rajko Ĺ ofranac Primjena standarda kvaliteta u farmaciji 62 – 64 Psiholog Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić LaĹžni pacijenti 72 – 73 Dr BoĹžo Vuković Ljekar prosvetitelj dr Jovan KujaÄ?ić 82

ZANIMLJIVOSTI

Feniksi ipak postoje

Coturnix japonica (lat.), ili japanska prepelica, predstavlja životinjsku vrstu koja se odlikuje veoma posebnim karakteristikama. Najvažnija od njih je neobično visok procenat regenerativnog svojstva. Ove ptice selice, prema postojećim tvrdnjama, umiru samo od starosti, a neobično je zanimljiv i podatak da su pokazale visok stepen otpornosti prema namjerno proizvedenom zračenju kom su bile izložene. Pokazalo se da je već nakon mjesec dana od izlaganja izvoru radioaktivnosti, koje doduše nije bilo prevelikog intenziteta, konstatovano da je njihov organizam potpuno zdrav a da jaja ne pokazuju radioaktivnost.

Jaja japanske prepelice tradicionalno su korišćena u svrhe liječenja u Japanu.

Postoje tvrdnje i da su u drevnoj prošlosti ona bila jedan od sastojaka trpeze egipatskih faraona. Skoro da ne postoji bolest za čije liječenje se ne preporučuje njihova upotreba. Ipak, čini se da su najdjelotvornija kad je u pitanju očuvanje zdravlja krvnog sistema. Naučna istraživanja pokazuju da je riječ o niskokaloričnoj vrsti hrane koja u potpunosti ispunjava sve poželjne zahtjeve kvaliteta prirodnog lijeka. Naučnici tvrde da u odnosu na kokošije, jaje japanske prepelice sadrži pet puta veću koncentraciju fosfora i sedam puta veću koncentraciju gvožđa. Budući da konzumentu obezbjeđuju značajnu dozu vitamina A, B-1 i B-2, predstavljaju pravi multivitaminski resurs. Pored sve prisutnijeg uzgoja ove vrste peradi u svijetu, u opticaju je i primjena terapije ishranom jajima japanske prepelice. Preporučuje se da liječenje traje 49 dana. Tokom tog perioda obično se tokom prva tri dana konzumiraju po 3 sirova jajeta, a kasnije se taj režim pojačava uzimanjem po 5 jaja dnevno, do kraja terapije.

Cijela dnevna doza lijeka uzima se odjedanput.

Plodni periodi

sprovedenih na raznim stranama svijeta, pa se ova tvrdnja pokazala kao tačna i kada su u pitanju Novozelanđanke i Vijetnamke. Suprotnost polova unijela je suprotnost i kada je riječ o ovom pitanju. Istraživanja pokazuju da veći procenat plodnosti imaju osobe muškog pola koje su rođene u toku ljeta.

Fotodinamičke inovacije u liječenju

U ogromnom resursu naučno-medicinskih istraživanja koja se u svijetu sprovode, veliku pažnju laičke javnosti privlače podaci o osobenostima fertiliteta.

Upoređenjem rezultata studija koje su u posljednje vrijeme sprovođene u vezi sa ovim pitanjem, došlo se do jedne veoma zanimljive naučne konstatacije o tome da na osobine plodnosti utiče godišnji period rođenja roditelja. Naime, još davne 1967. godine, Suzan Huber sa Univerziteta veterinarskih nauka u Beču i stručni tim koji je predvodila utvrdili su da osobe ženskog pola koje su rođene tokom zimskog perioda imaju 13 odsto veći broj djece nego one koje su rođene tokom ljetnjeg perioda. Od tada pa do danas ovaj podatak je potvrđivan rezultatima istraživanja

08

Na medicinskom tržištu razvijenog svijeta pojavio se aparat koji obezbjeđuje veoma komforan tretman pacijenata oboljelih od nekog od oblika nemelanomskih karcinoma kože. Postoji, pored ovog, i izvjestan procenat učinka u suzbijanju pojedinih vrsta melanomskih karcinoma: bazalni i skvamozni ćelijski poremećaji. Riječ je o proizvodu „Ambulight”, namijenjenom za samoliječenje i koji u ovom trenutku košta oko 120 funti. Za ovaj izum zaslužan je Džejms Ferguson, profesor dermatologije slavnog škotskog univerziteta „Dandi”. Osnovni princip rada zasnovan je na primjeni laserske terapije, a da bi se uređaj doveo u funkciju potrebno je obezbijediti funkcionisanje terapije posredstvom gela i izvršiti pričvršćivanje aparata flasterom. Tretman fotodinamičke terapije sprovodi se tokom šest časova aktivnosti aparata.

Da bi emitovana svjetlost dala povoljne rezultate, potrebno je kombinovati terapiju sa ljekovima. Sam uređaj sastoji se od diskoidnog kućišta sa LED diodama i odvojenog upravljačkog sistema.

IZ MEDICINE Uticaj računara na srčano zdravlje

Poslovično poznatu štetnost od izloženosti izvoru zračenja kakvi su televizijski ekrani i računari, možda ne bi trebalo posebno ni isticati kada se svakodnevno ne bi pojavljivao sve veći broj novih upozorenja, a upotreba ovih naprava sticala sve veću popularnost. Rezultati naučne studije sprovedene na Londonskom univerzitetu pokazuju da osoba koja dnevno provede više od 4 časa u društvu računara, povećava rizik od obolijevanja od nekog oblika srčane bolesti za čak dva puta. Ovo je faktor rizika za izazivanje prijevremene smrti, a svaki vid upotrebe računara u trajanju dužem od dva časa automatski povećava rizik za obolijevanje. Zanimljivo je da, prema ovom istraživanju, fizička aktivnost ne obezbjeđuje dovoljan stepen kompenzacije za suzbijanje štetnog uticaja računara.

Razlog za nastanak ovakvih poremećaja jeste redukcija lipoproteinske lipaze, što je direktno povezano sa slabljenjem otpornosti organizma na nastanak srčanih poremećaja.

Plemenito srebro

postoje preporuke o tome da je zbog direktnog kontakta sa krvi pluća veoma efikasna i nazalna primjena terapije.

Zanimljiv je podatak da gljivica Candida albicans (lat.), u populaciji od više od milijardu jedinica, u potpunosti nestaje u samo dvominutnom kontaktu sa ovim preparatom.

Snažan antibiotik, srebro predstavlja i regenerativno sredstvo veoma izraženog potencijala. Za ovo njegovo svojstvo znalo se prije otkrića antibiotika, pa je u hirurškim procedurama postojala praksa primjene „srebrnih zavoja”. Još tada primijećeno je da se procenat regeneracije tkiva povećava za oko 50% ukoliko se u terapiju uključi liječenje srebrom. Naravno, kao ni kod ostalih oblika liječenja, ne treba pretjerivati sa primjenom. Poremećaj koji može nastati zbog neodmjernog i dugotrajnog korišćenja ove terapije naziva se argirija.

Mobilni telefoni izvor bakterijske zaraze Istraživanje sprovedeno od strane stručnjaka za higijenu koje je angažovao engleski magazin Vič još jedanput je potvrdilo činjenicu da tehnološka sredstva koja danas imaju široku primjenu predstavljaju prava staništa najraznovrsnijih mikroba koji remete zdravlje čovjeka. U rezultatima istraživanja saopšteno je da čak 14.7 miliona mobilnih telefona koji se koriste u Velikoj Britaniji predstavljaju ozbiljan izvor zaraze za njihove vlasnike. Tvrdi se da mobilni telefon obično sadrži 18 puta veću koncentraciju bakterija nego što je to slučaj sa vodokotlićem. Između ostalog, u mobilnim telefonima su ovom prilikom pronađene Escherichia coli (lat.) i Staphyloccocus aureus (lat.), a ozbiljnu prijetnju predstavljaju i brojni oblici veoma zastupljenih enterobakterija koje mogu prouzrokovati ozbiljna oštećenja probavnog sistema vlasnicima tako kontaminiranih telefona. Jedan od oblika borbe protiv ove pojave svakako je redovna sterilizacija uređaja.

Srebro, kao i ostali plemeniti metali prirodni je činilac tkiva ljudskih organa. Davno je ustanovljeno da ovaj plemeniti metal ima veoma izraženu sposobnost suzbijanja infekcija. Tako je i došlo do sve veće zainteresovanosti za proizvodnju i primjenu koloidne, srebrne vode - rastvora malih količina srebra u vodi. Danas se ovaj preparat primjenjuje u liječenju svih vrsta pacijenata, čak i oboljelih od karcinoma, a postoje i tvrdnje o veoma visokom procentu izliječenih pacijenata. Prilikom primjene ove vrste tretmana potrebno je voditi računa o koncentraciji srebra u organizmu. Optimalna količina dnevnog unosa srebrne vode trebalo bi da iznosi 0.5 mg/l, mada se u terapijske svrhe koriste i doze do 30 ml. Uglavnom se dozira oralno, ali

09

PREVENCIJA INFEKCIJA I ANTIMIKROBNE REZISTENCIJE KOD HRONIČNIH PACIJENATA KOJI SE LIJEČE DIJALIZOM Piše: prof. dr Marina Mugoša Ratković, spec. nefrolog, KCCG, Podgorica Pacijenti koji boluju od hronične bubrežne insuficijencije čine pravi endemski prostor infekcija koje su sve više multirezistentne na antibiotike. Oni spadaju u grupu osoba sa posebnim potrebama i kao takve treba ih distribuirati i locirati u posebne prostore. Mi to na izvjestan način vršimo samim tim što obezbjeđujemo poseban prevoz, strogo određeni, odvojene radne prostorije, zaseban ulaz, obezbijeđeno je liječenje odvojeno od ostalih pacijenata jer su to uglavnom ambulantni pacijenti. Osnovnu grupu takvih pacijenata predstavljaju osobe u terminalnoj fazi liječenja, kada se one moraju liječiti nekom od dvije vrste dijalize. U svim rezultatima Američke i Evropske asocijacije nefrologa potpuno jednako se navodi da su ovi pacijenti izvori jednakog procenta multirezistentnih infekcija. Upravo oni su napravili put infekcijama koje se odvijaju u raznim pravcima.

Svakodnevna kontaminacija sve većeg broja pacijenata koji moraju koristiti metode za zamjenu bubrežne funkcije pokazuje koliko, kako i šta moramo raditi kako bismo obezbijedili ne samo aktivno liječenje već i preventivno nalaženje endemskih kliconoša za koje se u malom broju studija pokazalo da postoje u mnogo većem broju nego što dosadašnji rezultati pokazuju. Rizik za pojavu infekcije kod pacijenata koji pate od hroničnog inflamatornog sindroma predstavlja dug period trajanja hronične bolesti, dug period uzimanja krvnih pripravaka, kao i najčešće dug period liječenja sa čestim krvnim punkcijama za kontrolne laboratorijske nalaze i nalaze urina. Sve ovo stvorilo je nemogućnost kontrole, a u svakodnevnoj rutinskoj praksi, nažalost, dešava se da se zaboravljaju postaviti pitanja o tome koju terapiju uzima, ili je uzimao, pacijent. Pod ovim podrazumijevamo ne samo imunosupresivnu terapiju koju veliki broj pacijenata mora upotrebljavati, već i dodatke liječenju, posebno hemodijaliznim principima. Novim modalitetima liječenja koji obezbjeđuju da su leukociti manje dijalizibilni omogućena je bolja imunološka stabilnost pacijenta.

Komorbiditeti su jako izraženi kod ovih pacijenata: od promjena na koži, preko promjena centralnog nervnog sistema, plućnih infekcija, do gastrointestinalnih komplikacija. Pravi izvori infekcija jesu svakodnevni, ili na drugi dan, punkcija stalnih krvnih pristupa, ili, nažalost, sve veći broj akutnih krvnih pristupa upotrebom vještačkih materijala. Kako dijabetes melitus pokazuje tendenciju porasta, te je

10

broj dijabetičara veći od 15% u odjeljenjima dijalize, sve je veći broj komplikacija na krvnim sudovima u okviru ove bolesti, kao i činjenica da su naši pacijenti sve stariji pa bolesti kao ateroskleroza i hronični bubrežni sindrom onemogućavaju izradu adekvatnih stalnih krvnih pristupa.

Smanjena funkcija neutrofila, smanjena funkcija limfocita, imunoglobulina, kao i smanjenje citokina, govore da je pad imuniteta kod ovih pacijenata izražen. Česte su i hospitalizacije pacijenata. Kako hronična bubrežna slabost podrazumijeva, dijalizni proces nažalost pogoršava komplikacije na mnogim sistemima što indikuju relativno česte hospitalizacije ovih pacijenata. Međutim, zbog pojave relativno čestih komplikacija, ove pacijente uglavnom hospitalizujemo na Odjeljenju nefrologije. Prenos infekcije može biti direktan ili indirektan. Ono na čemu u posljednje vrijeme insistiramo jeste higijensko krečenje prostorija, koje se obavlja na 3 mjeseca, stalno održavanje higijene vodenih čvorova, stalne promjene posteljine, stalno pranje ruku i čišćenje svih radnih površina, ne samo podova u prostorijama za smještaj bolesnika. Poseban faktor rizika jesu kanulacije za pristup hemodijalizi (akutni ktrvni pristupi): centralni venski kateter,vještačke AV fistule i, ništa manje, ne dobro obezbijeđena aneurizmatski izmijenjena, slaba zbog recirkulacije i stalna arteriovenska fistula.

Kratkotrajni pristup za akutnu kanulaciju krvnih sudova, kod pacijenata sa akutnom bubrežnom slabošću ili trombozom stalnog krvnog pristupa, po svim gajdovima, ne bi smjeo da traje duže od 3 sedmice. Ukoliko se stalan pristup ne može kreirati, kod pacijenta se liječenje nastavlja primjenom permanentnog katetera. Akutni pristupi koje kreiramo traju i po 8 mjeseci, na sreću, kod velikog broja pacijenata to se odvija bez pojave infekcije, bez izolacije, bez antibiotske prevencije. Međutim, dijelom se to odvija i u smislu postojanja sistemske infekcije, razvoja subakutnog endokarditisa, a ne tako rijetko ni smrtnog ishoda u okviru sistemske infekcije svakako potpomognute imunoinkompetencijom imunološkog sistema ovih pacijenata.

Ono što čini poseban problem jeste pristup zamjeni katetera. Još uvijek ne postoje jasni stavovi o tome da li treba vršiti ponovnu kanulaciju istog krvnog suda ukoliko nema znaka infekcije na tom lokusu, upravo zbog nastanka komplikacija u smislu teških tromboza.

32 puta je veći rizik za razvoj bakterijemije ukoliko se primjenjuje akutni krvni pristup, a sa dugotrajnim pristupom stalnim-permanentnim kateterom on postaje 19 puta veći nego u normalnim uslovima. Već u momentu plasiranja dvolumenskog venskog katetera razvija se imunološka reakcija, direktni komplementarni niz reakcija kao prirodna reakcija potpomognuta postojanjem imunodeficijencije ovih pacijenata, niz imunodeficijencije, razvoj imune upale, razvoj inflamatornih citokina koji će poremetiti i lokalni pristup punktiranog lokusa i dovesti do stenoze i tromboze ovog prostora. To objašnjava zašto pacijenti tokom 10-15 godina hemodijaliznog procesa imaju po više puta izradu stalnih krvnih pristupa i stalni krvni pristup se mora kreirati više puta.

Dužina trajanja katetera , dužina insercije određuju koliko će trajati hospitalizacija. Pacijent koji se nakon 3-4 sedmice hospitalizacije otpušta na kućno liječenje, hemodijalizni proces se nastavlja u drugoj sredini gdje je takođe vrlo moguće da mu se kontaminira prostor insercije. To je razumljivo zbog činjenice da kateter mora da se pokrene najmanje 2 puta u toku jedne primjene hemodijalize, mora se pipati i okolni prostor jer je potrebno održavati sterilnost na mjestu insercije, ali i sam pritisak stranog tijela na prostor tunela do pristupa kroz mišić u venu omogućuje pojavu ne tako rijetkih ne samo infekcija nego i tuneliziranih septikemija do kojih nekada ne možemo da dopremo. Ono sa čime se ne bih složila, jeste preporuka da nikako ne treba dirati kateter. To je jednostavno neizvodljivo, makar zbog promjene kontinuiranih hemodijaliznih postupaka sa upotrebom posebnih membrana i kertridž sistema u trajanju procesa od više dana gdje se u određenim vremenskim intervalima postupak izmjene sistema mora raditi zavisno od samog procesa, tj. zavisi od mnogo činilaca. Postoje multirezistentni sojevi bakterija koji su veoma specifični i nažalost česti pratioci naših pacijenata sa hemodijalize.

Posljednjih decenija se generalno registruje povećana incidenca i prevalenca multirezistentnih infekcija, naročito intrahospitalnih, što je slučaj i sa odjeljenjima dijalize. Najčešće registrovane infekcije među pacijentima na hroničnom programu dijalize su infekcije meticilin rezistentnim Staphylococcus aureus (MRSA), koagulaza negativnim stafilokokama (CoNS), vankomicin rezistentnim enterokokama (VRE) i vankomicin rezistentnim (VRSA).

Prema podacima iz literature i različitih studija, procentualna zastupljenost slučajeva registrovanih infekcija sa meticilin rezistentnim Staphylococcus aureus (MRSA) među pacijentima na različitim oblicima hronične dijalize povećavala se sa 32% na 54%, dok je procentualna zastupljenost registrovanih infekcija sa vankomicin rezistentnim enterokokama (VRE) među pomenutim pacijentima porasla sa 14% na 25% u posljednjoj dekadi. („Prevencija infekcija i antimikrobna rezistencija kod pacijenata na programu hemodijalize”, Marina Ratković, „Dan antibiotske svijesti”, zbornik, 2010, 63) Nekada se dešava da zbog hitnosti situacije, ne čekajući nalaze mikrobiologa, pristupimo davanju terapije.

Tada se obično radi o primjeni ciljanog antibiotika vankomicina zbog poznate incidence infekcije kod naših pacijenata sa zlatnim stafilokokom. Problem koji je počeo da se pojavljuje jeste rezistentnost i na taj lijek. Rezistentnost tj. nereagovanje na određeni antibiotik je veliki problem kako za naše pacijente tako i uopšte, problem za pristup liječenju. Jedno od pravila koje se primjenjuje u našoj praksi jeste promjena mjesta insercije u liječenju pacijenata i sa akutnim i stalnim krvnim pristupima. Na Odjeljenju nefrologije u KCCG-u u oktobru 2010. liječeno je 12 hroničnih pacijenata sa stalnim venskim pristupom. Razlozi tolikom broju pacijenata prevashodno su: iskorišćenost vaskularnih pristupa, neodgovornost pacijenta da na mnogo raniji traženi period pristupe izradi stalnog krvnog pristupa, preopterećenost Vaskularne hirurgije, nemanje prostora za intervencije kreiranja fistula, ali i nedovoljna povezanost u planiranju izrade stalnih krvnih pristupa sa ostalim medicinskim centrima.

Blagovremena izrada krvnih pristupa predstavlja oblik prevencije infekcija. U ovim uslovima, mora se priznati da bi bili zadovoljni i ostvarivanjem uvida u ono što se tačno dešava sa pacijentom, da se oni „sa ulice” ne uključuju u program hemodijalize. Mudra je i odluka o ekonomičnosti upotrebe ljekova, ali se nekada jednostavno nema vremena za sve to. Pacijenti se, bez obzira na to što dolaze iz raznih populacionih grupa, moraju edukovati o svojoj bolesti i faktorima rizika upotrebe i neupotrebe antibiotika, te značaju blagovremene izrade stalnih krvnih pristupa. Preporuka za podizanje opšte otpornosti pacijenata sa jako imunokompromitovanim sistemima jeste vakcinacija protiv Pneumococcusa.

Kod nas je u programu godišnja vakcinacija za virus influence, a kod svih pacijenata sa hroničnom bubrežnom slabošću već u III fazi HBI-a, kao i kod svih dijaliznih pacijenata sprovodi se i program preventivne vakcinacije za hepatitis B. Vakcinacija protiv hepatitisa B redovna je i za sve zaposlene na Hemodijalizi. U liječenju pacijenata koji pate od hroničnog bubrežnog sindroma treba poštovati ono što je zvaničan stav. Samim tim ćemo redukovati i broj infekcija.

Nažalost, mislim da smo upravo mi nefrolozi odgovorni za stvaranje prvih vrsta rezistentnih odgovora na terapiju antibiotika. Liječenje peritoneumskom dijalizom, zbog postojanja peritonitisa, zahtijeva relativno često i različito davanje antibiotske terapije, kao prvog i dugogodišnjeg jedinog oblika liječenja dijalizom koje se sprovodi kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom slabošću. To je i prvi dokazani prostor multirezistentnih mikroorganizama. Peritoneumskoj dijalizi se dodaje i hemodijaliza prisutna kao oblik liječenja dijaliza već 35 godina.

U Baltimoru je već u opticaju nova vrsta katetera koji su impregnirani antibioticima: Impermiron i Rinociklin rimfapinol. Ustanovljeno je da je već u prva tri mjeseca njegove primjene učestalost pojave infekcija smanjena za više od 50%, na potpuno istim mjestima kontakta i manipulacije kao i centralnim venskim kateterom. Američki stručnjaci tvrde da je podloga koja se koristi specifična u 96% slučajeva i može pomoći u otkrivanju ciljanog Stafilococcusa aureusa, kao mogućnosti nastanka manje greške te ciljane i medicinski opravdane upotrebe antibiotika vankomicina.

11

---------------------------------------------------------

Proces aktivne kontrole dostupnosti, distribucije i upotrebe duvanskih proizvoda u Crnoj Gori je započet 2003. godine - ustanovljenjem Nacionalne komisije za kontrolu duvana. U kasnijem periodu utvrđene su odrednice Nacionalne strategije za kontrolu duvana, a usvojen je i Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji treba da bude osnažen najnovijim dopunama o zabrani pušenja na javnim mjestima i sličnim obavezujućim nalozima sadržanim u Prijedlogu dopuna Zakona. Krovni dokument iz ove oblasti predstavlja Okvirna konvencija o kontroli duvana, čije su potpisnice skoro sve države svijeta. U smislu davanja podstreka aktivnoj borbi protiv problema masovne upotrebe duvanskih proizvoda, u Podgorici je 2. februara februara održana Četvrta nacionalna konferencija o kontroli pušenja.

ODRŽANA ČETVRTA NACIONALNA KONFERENCIJA O KONTROLI PUŠENJA

Rad Četvrte nacionalne konferencije o kontroli pušenja koja je 2. februara tekuće godine upriličena u Hotelu „City” u Podgorici bio je svojevrstan poziv na borbu za očuvanje zdravlja građana Crne Gore tokom kojeg su objavljeni rezultati dosadašnjeg rada na tom polju, ali i predočene mogućnosti daljeg djelovanja, najprije u smislu daljeg uobličavanja pravne regulative koja se odnosi na ovu oblast.

Jedna od inicijativa za održavanje ove značajne manifestacije, istaknuto je više puta u toku Konferencije, sastojala se u tome da se prevaziđe kontekst održavanja susreta ove namjene koji se isključivo održavaju povodom obilježavanja Svjetskog i Nacionalnog dana borbe protiv pušenja. Cilj je da se postigne maksimalna efektivnost i stvori osnov za djelotvorno sprovođenje aktivnosti borbe protiv pušenja.

Tema ovog skupa bilo je pasivno pušenje.

Izražavajući zadovoljstvo zbog poziva za otvaranje skupa, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, podsjetio je prisutne ljekare, predstavnike medija, predstavnike nevladinog sektora i zainteresovane građane na neophodnost sprovođenja obaveze za ostvarivanje kvalitetne, efikasne i dostupne zdravstvene zaštite građana.

- Kroz programe kao što su Kontrola pušenja kod mladih, Akcioni plan za prevenciju narkomanije kod djece i omladine, Nasilje i zdravlje, Prevencija HIV-a u Crnoj Gori, Razvoj i zaštita mentalnog zdravlja u Crnoj Gori i mnogi drugi, koji su saglasni sa Milenijumskim ciljevima razvoja i globalnim trendovima razvoja evropskog zdravstva, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa svim relevantnim zdravstvenim institucijama insistira na kontinuiranoj

12

edukaciji ne samo zdravstvenih radnika, već i stanovništva naveo je ministar Radunović. On je rekao da pušenje, kao najznačajniji „pojedinačni faktor narušavanja ljudskog zdravlja”, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, bolest je koja izaziva brojne morbiditete kod ljudi.

Upoređujući statističke podatke i zastupljenost pušenja u svijetu i u Crnoj Gori u pitanju, doc. dr Radunović naveo je da se, prema istraživanju o zdravstvenom stanju stanovništva Crne Gore iz 2008. godine, po rasprostranjenosti upotrebe duvanskih proizvoda koja obuhvata 32,8% stanovništva, Crna Gora prednjači u odnosu na evropske zemlje. Ipak, u odnosu na stanje registrovano u ovoj oblasti tokom 2000. godine, zabilježeno je osjetno poboljšanje, tj. smanjenje zastupljenosti upotrebe duvanskih proizvoda sa ranije ustanovljenih 41.9%. Efekti suzbijanja štetne navike pušenja registrovani su i u dijelu mlađe adolescentske populacije prosječne starosti 15 godina. U tom dijelu, bilježen je trend pada sa 5.6% (2004. god.) na 5.1 % (2008. god.), a smanjen je i procenat izloženosti štetnom uticaju duvanskog dima.

Obeveza za obezbjeđivanje parametara dalje efikasne borbe protiv pušenja, kako je ovom prilikom naveo ministar Radunović, baziraće se na efikasnoj implementaciji odredaba Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, ustanovljenom 2004. godine. - Nesumnjivo nepotpuna implementacija pomenutog Zakona navela nas je da uradimo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda čije je usvajanje predviđeno za prvi kvartal ove godine. Cilj nam je, da u skladu sa evropskim standardima uradimo zakonski okvir koji će omogućiti sprovođenje rigoroznih mjera

U ime Fonda za zdravstveno osiguranje učesnicima Konferencije obratila se dr Ana Mrdak. Pušenje je, prema riječima dr Mrdak, jedan od osnovnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i maligniteta, koji dominiraju u strukturi obolijevanja građana Crne Gore.

- Pušenje je samovoljno hronično trovanje i najraširenija bolest zavisnosti - istakla je dr Mrdak. Pasivno pušenje nosi i neke od rizika koji nijesu dovoljno poznati u javnosti. Prije svega, naglašeno je ovom prilikom, treba znati da izdahnuti dim sadrži veći procenat nikotina i toksičnih gasova nego dim udahnut pušenjem. Kao i kod aktivnih pušača, djelovanje štetnih sastojaka duvana veoma brzo se očitava u krvnom sistemu i utiče na dalje negativne promjene u organizmu. Hronični bronhitis, posebno njegova kombinacija sa emfizemom, kardiovaskularne bolesti, predisponiranost za razvoj karcinoma pluća (čak 95% broja oboljelih čine pušači), karcinoma dojke, grlića materice, kolorektuma, smanjena imunološka odbrana i sl., bolne su posljedice sa kojima se suočavaju pušači. Oni su odgovorni i za brojne faktore lošeg zdravlja sa kojima se suočavaju žrtve pasivnog pušenja, u prvom redu djeca, koja su ovoj pošasti nerijetko izložena već u prenatalnom periodu. - U zemljama Evropske unije kardiovaskularni mortalitet je iznosio 42%, a u Crnoj Gori 54.5%. Od malignih bolesti, koje su u Crnoj Gori na drugom mjestu, mortalitet iznosi 16.12% - navela je dr Mrdak obrazlažući da je tokom 2009. godine Fond ostvario 162 miliona evra prihoda. - Najznačajniji rashodi Fonda su rashodi za zdravstvenu zaštitu sa učešćem od 88.96%, i to za zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou 43.44%, za sekundarni nivo - 17.62%, tercijarni nivo zdravstvene zaštite - 13.5%, za ljekove i medicinski potrošni materijal - 24.75% - navedeno je u daljem obrazloženju.

Značajan dio ovih sredstava usmjeren je upravo na lije-

---------------------------------------------------------

zabrane konzumiranja duvanskih proizvoda, da bi sa kontrolom duvana započeo proces uticaja na stavove, vrijednosti i vjerovanja stanovništva, što bi determinisalo promjenu njihovog ponašanja - objasnio je doc. dr Radunović. Radiće se na donošenju Akcionog plana za Strategiju iz 2005. godine, usavršavanju i razvijanju programa koji se sprovode u savjetovalištima domova zdravlja, razvijanju programa djelovanja Nacionalne komisije za kontrolu pušenja i planiranju nastavka edukacije zdravstvenih radnika.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je blizu 700 miliona djece, ili skoro svako drugo dijete na svijetu, izloženo pasivnom pušenju odraslih.

Dijete, koje provede jedan sat u zadimljenoj prostoriji s nekoliko pušača ili u zatvorenom automobilu s jednim pušačem, udahne toliko štetnih hemikalija kao kad pušač sam popuši 10 ili više cigareta. Djeca izložena duvanskom dimu češće kašlju, imaju lošiju fizičku kondiciju i smanjenu funkciju pluća, imaju češće upale disajnih puteva i astmatične napade. (Čist vazduh, duga ljubav!, Kreativni centar „Monte Vita”, Bijelo Polje, 2010)

čenje bolesti uzrokovanih pušenjem. Budući da se aktuelni trend obolijevanja od karcinoma pluća broji oko 200 novooboljelih osoba godišnje, ovom prilikom je upozoreno i na činjenicu da samo hemoterapijsko liječenje jednog pacijenta košta 44.737 evra, kao i da je za radioterapijsko liječenje potrebno izdvojiti 18.270 evra po pacijentu.

- Budući da pušači od karcinoma pluća obolijevaju 20 puta češće, od srca 4 puta, a skoro svaki bolesnik od hroničnog bronhitisa je pušač, možemo zaključiti da ekonomski efekti pušenja nisu zanemarljivi - objasnila je dr Mrdak. Pušenje kao faktor obolijevanja od još 25 bolesti uzrokuje ogroman broj odsustvovanjâ sa posla, što stvara dodatne ekonomske izdatke Fonda. Rad na prevenciji pušenja, posebno usmjeren na porodičnu i školsku sredinu, bitna je mjera borbe na kojoj je, kako je preporučeno, neophodno raditi. U tom segmentu borbe poseban doprinos treba da daju zdravstveni radnici.

Ocjenjujući kao veoma značajan momenat prepoznavanje problema pušenja u Crnoj Gori i stvaranje relevantne grupe aktivista uključenih u suzbijanje te štetne pojave, prof. dr Agima Ljaljević, nastupajući u ime Instituta za javno zdravlje, podvukla je značaj rada na daljem sprovođenju mjera kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.

Smanjivanje dostupnosti duvanskih proizvoda, informisanje građana o štetnosti pušenja, postavljanje slikovnih upozorenja o štetnosti duvana na paklice cigareta, rad na zabrani dodavanja hemijskih aroma cigaretama, suzbijanje štetne kampanje koju još od 70-ih godina prošlog vijeka aktivno i vrlo nametljivo sprovode duvanske industrije, aktivnosti su kojima se u ovom trenutku, prema riječima dr Ljaljević, projektuje globalni sistem borbe protiv pušenja.

Pozivajući se na zaključke Konferencije Svjetske zdravstvene organizacije održane krajem 2010. godine u Urugvaju, te na preporuke krunskog dokumenta regulative ove oblasti u svijetu, Okvirne konvencije o kontroli upotrebe duvana, dr Ljaljević je podsjetila na značaj postizanja sporazuma o uvođenju programa pomoći za prestanak pušenja u okviru pojedinih nacionalnih programa, kao i na zalaganje za zabranu dodavanja hemijskih aroma u cigarete. Takođe, predstoji i period rada na regulisanju upotrebe elektronskih cigareta, o čemu će se, kako je ovom prilikom saopšteno, raspravljati 2012. godine, na skupu najznačajnijih svjetskih

13

---------------------------------------------------------

stručnjaka koji će biti održan u Južnoj Koreji. Prof. dr Ljaljević akcentovala je značaj rada savjetovališta za odvikavanje od pušenja kao aktuelni institucionalni odgovor koji se sprovodi u domovima zdravlja u Crnoj Gori i za koji je potrebno definisati indikatore evaluacije sprovedenih aktivnosti.

Predstavnik nevladine organizacije Kreativni centar „Monte vita”, dr Elvir Zvrko, u toku svog izlaganja na Konferenciji ukazao je na problem nedovoljne transparentnosti problema pasivnog pušenja u okviru borbe protiv pušenja na globalnom nivou. - Možemo reći da iako postoji svijest o štetnosti pušenja, ona se prvenstveno odnosi na aktivno pušenje, a negdje se pasivno pušenje zanemaruje naveo je dr Zvrko. On je upozorio da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnje oko 600.000 ljudi umre zbog posljedica pasivnog pušenja, a svako drugo dijete na planeti, oko 700 miliona djece, izloženo je pasivnom pušenju. Od 8 osoba koje umru zbog posljedica aktivnog pušenja, jedna osoba je nepušač. U Crnoj Gori zbog ove bolesti zavisnosti godišnje umre 1.000-1.200 osoba, od čega je oko stotinu nepušača. U toku ovog izlaganja, ukazano je na problem drastičnog uticaja kampanja koje sprovode duvanske industrije u cilju zadržavanja potrošača njihovih proizvoda i kobnog uticaja na mlade.

-Vremenom sazrijeva svijest i kod nas da su potrebne restriktivnije mjere, s aktom određivanja preciznosti, tako da se mora raditi i na izmjenama Zakona u predstojećem periodu - istakao je dr Zvrko. Statistika ukazuje na podatak da je više od 35% mladih ljudi u Crnoj Gori izloženo nevoljnom udisanju duvanskog dima. Problem koji za sada nailazi na poteškoće u oblasti pravne formulacije jeste pušenje u privatnim stanovima. To je, navedeno je više puta u toku Konferencije, najzastupljeniji oblik zlostavljanja pasivnim pušenjem. Zabrana pušenja duvanskih proizvoda u automobilima, pušenja na plažama i sličnim Zakonom neregulisanim mjestima, ideje su o kojima bi u toku uobličavanja zakonske regulative valjalo razmišljati.

Poučni performans čija je poruka bila da je izlaganje dejstvu revolvera koji je spreman da opali metak možda čak i manje štetno nego nalaziti se u društvu osobe koja puši duvan bio je uvod u izlaganje dr Nebojše Crnogorca, člana Nacionalne komisije za kontrolu duvana.

Nedovoljno razvijena svijest o štetnosti pasivnog pušenja i nedovoljno uspješna primjena Zakona o upotrebi duvanskih proizvoda istaknuti su kao otežavajuće okolnosti borbe protiv pušenja u Crnoj Gori. Stoga se, kao veoma značajni ciljevi postavljaju preventivni rad i zalaganje za obezbjeđivanje bezdimnog prostora, tj. zabrane pušenja u svim zatvorenim prostorima (prvenstveno ugostiteljskim objektima, školama i bolnicama), te definisanje budžeta finansijskih sredstava namijenjenih za ulaganje u borbu protiv pušenja. Svega 57 mandatnih kazni podnijetih tokom 2010. godine na ime kršenja Zakona o kontroli duvana od strane organa javnog reda i mira, i 5 prekršajnih prijava, nepovoljan su pokazatelj sprovođenja odredaba zakona važećeg u Crnoj Gori. Pozivajući se na praksu koja je zaživjela u

14

susjednoj Italiji, a u cilju efektivnijeg sprovođenja Zakona, dr Crnogorac je ukazao i na potrebu obavezivanja službenika Policije na aktivnije sprovođenje mjera za sankcionisanje ovakvih prestupa. - Opasno je izvaditi pištolj, ali je opasno i izvaditi i zapaliti cigaretu. Zato je to, u suštini, remećenje javnog reda i mira i opasna aktivnost, opasnija od revolvera - upozorio je dr Crnogorac.

PANDEMIJA KONZUMIRANJA DUVANSKIH PROIZVODA I ISKUSTVA U CRNOJ GORI Pandemijski problem pušenja duvanskih proizvoda predstavlja ozbiljnu opasnost kojoj se treba suprotstaviti na globalnom nivou. Tokom Četvrte konferencije o kontroli upotrebe duvana ukazano je između ostalog i na podatke relevantnih istraživanja koji ukazuju na razmjere ovog gorućeg problema. Ne jednom je predočena i činjenica da „veliki duvanski brat”, moćna duvanska industrija, predstavlja značajan remetilački faktor na planu realizacije ciljeva borbe za osvješćivanje građana i podizanje nivoa svijesti o štetnosti duvanskih proizvoda. Apelovano je na osnaživanje programa rada u savjetovalištima za odvikavanje od pušenja, u prvom redu za angažovanje izvršitelja programa, pripadnika ljekarske branše, a potom i za dodatno širenje te mreže na sve domove zdravlja u Crnoj Gori. Naravno, kako je istakla prof. dr Agima Ljaljević, potrebno je obezbijediti i adekvatnu finansijsku potporu tom značajnom projektu.

Kada je u pitanju „kontrola duvana”, dr Ljaljević je istakla značaj saradnje Instituta za javno zdravlje i Agencije za duvan, predočila dostupne statističke rezultate kojima opisuje stanje u oblasti pušenja duvana u Crnoj Gori, opisala sistem pravne regulative ove oblasti, te ukazala na postignuća ostvarena sprovođenjem sistemskog odgovora na problem korišćenja duvanskih proizvoda (nepostojanje „skrivene reklame” duvanskih proizvoda, iskorjenjivanje prodaje duvanskih proizvoda po ulicama, smanjenje broja pušača u grupi odraslih osoba i mladih adolescenata, sprovođenje programa upozorenja o štetnosti duvana i sl.), ali i nespornu činjenicu nepoštovanja zabrane pušenja duvanskih proizvoda na javnim mjestima. - Ukoliko budemo imali pravilan monitoring, mi ćemo imati apsolutnu implementaciju Zakona - naglasila je dr Ljaljević.

Izražavajući uvjerenje o visokom kvalitetu postojeće pravne regulative, u prvom redu Zakona čijom implementacijom nijesu posebno zadovoljni ni sami donosioci, dr Nebojša Crnogorac je naglasio da je neophodno ostvariti uslove za primjenu Zakona. Potrebno je, pored ostalog, sprovesti dosljednu zabranu reklamiranja duvanskih proizvoda i edukovati građane o štetnosti pušenja. Na štetnost pasivnog pušenja dovoljno ukazuje podatak koji je dr Crnogorac prezentovao a koji govori da konobari/-ce koji su radno angažovani u stalno zadimljenim zatvorenim prostorijama i tako izloženi nevoljnom pušenju, 4 puta češće, u odnosu na nepušače, obolijevaju od karcinoma pluća i 2 puta češće dobijaju koronarnu bolest. Zaposleni, koji su izloženi nevoljnom pušenju, imaju 30% veće šanse da obole od karcinoma pluća, a više od 80% ukupnog broja

Dr Ljilja Gledović-Musić, ljekar Kliničkog centra u Podgorici, ukazala je na štetne efekte pušenja kada je riječ o kardiovaskularnim oboljenjima. U uvodnom dijelu izlaganja ona se pozvala na rezultate studije Svjetske zdravstvene organizacije realizovane 2004. godine u 192-ije zemlje, prema kojima je od posljedica pušenja umrlo 6 miliona ljudi, od čega 10% nepušača. Od tog broja nepušača, 63% smrtnih ishoda bilo je uslovljeno razvojem kardiovaskularnih bolesti. Ističući značaj štetnog uticaja visokotoksičnog alkaloida nikotina na uvećanje frekvence, konstrikcije malih krvnih sudova, povišenje krvnog pritiska, te oštećenje endotela i disfunkciju trombocitne aktivnosti, dr Gledović-Musić ukazala je i na najfrekventnije poremećaje ovog sistema uzrokovane pušenjem: aterosklerozu, ishemičnu bolest srca i hipertenziju, i detaljno objasnila pojedine karakteristične parametre obolijevanja i metodologije za utvrđivanje pojedinih poremećaja. Mjerenje koncentracije kotinina u serumu, sastojka cigareta, jedan je od pouzdanih načina za utvrđivanje stanja kardiovaskularnog sistema. Porast koncentracije lipida i pad protoka, takođe mogu ukazivati na izloženost određene osobe štetnom uticaju duvanskog dima koji je, ne zaboravimo, veoma brzo moguće registrovati u krvi osobe izložene pasivnom pušenju. Pasivno pušenje ostavlja posljedice na koronarnu cirkulaciju a pospješuje i arterijsku hipertenziju.

U ime grupe pedijatara Instituta za bolesti djece, prisutnima na Četvrtoj konferenciji obratila se dr Slađana Radulović. Kao posebno značajne štetne manifestacije uticaja duvanskog dima navela je efekat prenatalnog i postnatalnog pasivnog pušenja. U cilju opisivanja stanja u vezi sa dječijom populacijom, ona je istakla da je čak 16-68% djece koja boluju od astme izloženo uticaju duvanskog dima, da djeca čiji su roditelji aktivni pušači udišu jednaku količinu štetnih gasova kao i aktivni pušači koji godišnje popuše 60-150 cigareta. Situaciju otežava visok procenat trudnica koje puše duvan, oko 30% ukupnog broja, a tek svaka četvrta buduća majka odluči se da prekine tu štetnu naviku zbog zdravlja svog djeteta. Dr Radulović je istakla značaj činjenice da svih 4.000-4.500 štetnih materija koje cigarete sadrže, biva propušteno kroz placentu i dospijeva do bebe u razvoju. Budući da je metabolizam djeteta značajno ubrzan u odnosu na metabolizam odrasle osobe, jasno je zašto su djeca osjetljivija na dejstvo duvana.

---------------------------------------------------------

djece na svijetu izloženo je pasivnom pušenju. Žene koje tri časa dnevno udišu duvanski dim, imaju šansu da obole od karcinoma grliće materice, a brojne su i posljedice koje izloženost duvanskom dimu ima na novorođenčad (koja se čak i rađaju kao zavisnici

Dr Samira Gargović, anesteziolog Kliničkog centra Crne Gore, ukazala je na niz problema sa kojima se suočavaju ljekari anesteziolozi kada je u pitanju planiranje i sprovođenje programa preoperativne i postoperativne anestezije pacijenta koji je konzument duvanskih proizvoda. Brojne su komplikacije koje nakon podvrgavanja operativnom zahvatu može izazvati pušenje. Tu spadaju: tromboembolija, intenzivna koagulacija krvi, nemogućnost optimalnog obezbjeđenja organizma dovoljnom količinom kiseonika, ubrzano lučenje mukoznog sekreta, suženje lumena respiratornog trakta, mogućnost pojave kolapsa alveola, hroničnog kašlja, laringospazma i bronhospazma, pojačano lučenje želudačne kisjeline, ubrzanje metabolizma lijekova u jetri, smanjenje odbrambenih snaga organizma, te povećana mogućnost pojave postoperativnih infekcija i slabog zarastanja rana. Dr Gargović ističe da se mogućnost pojave komplikacija kod pušača povećava za čak 6 puta u odnosu na ostale pacijente. Zanimljiva je njena preporuka o sprovođenju višenedjeljnog apstinencijalnog programa u preoperativnom toku pripreme pacijenta.

15

Izvod iz knjige: dr Vineta Vuksanović, „KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA�, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2009, 14-18.

R E S P I R ATO R N E

INFEKCIJE Upala respiratornog trakta ubraja se meÄ‘u najÄ?eťće infekcije u ljudskoj populaciji. Jedan od razloga zaĹĄto je respiratorna infekcija najÄ?eťća je to da ne postoji dobna granica, te svaka generacija podjednako moĹže biti ugroĹžena.

Kod male djece i starih ljudi infekcija respiratornog trakta moĹže dovesti do teĹĄkih, Ĺživotno prijetećih komplikacija, ĹĄto joj dodatno daje na medicinskom znaÄ?aju.

TFHNFOU V PULSJWBOKV LMJDPOPĂ?UWB *[V[FW PULSJWBOKB 4UBQIZMPDPDDVT BVSFVT J 4USFQUPDPDDVT QZPHFOFT V OPTV V SJKFULJN sluÄ?ajevima javlja se potreba za uzimanje brisa nosa zbog prisustva drugih bakterija koje mogu izazvati lokalne infekcije nosa.

Zavisno od lokacije respiratorne infekcije, uzimaju se sljedeće vrste uzoraka:

ÄŒovjek je rezervoar infekcije ako je bolestan ili je kliconoĹĄa. Osobe koje nemaju znake bolesti, a nose patogene mikroorganizme nazivamo kliconoĹĄama. Trajane kliconoĹĄtva je razliÄ?ito, a ponekad moĹže da traje i doĹživotno. Za kontrolu zaraznih bolesti, veliki znaÄ?aj se pridaje otkrivanju kliconoĹĄtva.

t#SJT OPTB t#SJT OB[PGBSJOLTB t#SJT HSMB äESJKFMB t4QVUVN

BRIS NOSA Medicinska opravdanost za mikrobioloĹĄku analizu

#SJT OPTB KF WSMP ĘŠFTU V[PSBL NJLSPCJPMPĂ?LF BOBMJ[F #SJT OPTB TF QSJNBSOP LPSJTUJ [B JTQJUJWBOKF QSJTVTUWB EWJKF bakterije: tStreptococcus pyogenes tStaphylococcus aureus, posebno meticilin rezistentnih sojeva.

Medicinski znaÄ?aj mikrobioloĹĄke obrade brisa nosa se sastoji u tome ĹĄto se omogućava otkrivanje ljudi LMJDPOPĂ?B QJPHFOJI LPLB V OPTV 4USFQUPDPDDVT QZPHFOFT J 4UBQIZMPDPDDVT BVSFVT *BLP LMJDPOPĂ?F NPHV JNBUJ OFHBUJvan uticaj na zdravlje Ä?ovjeka u razliÄ?itim uslovima, QPTFCOP WVMOFSBCJMOB PTKFUMKJWB HSVQB TV OFPOBUVTJ 4LSJOing neonatusa se zbog toga izdvaja kao posebno znaÄ?ajan

16

BRIS NOSA I KLICONOĹ TVO

Detekcija kliconoĹĄa je bitna svuda gdje postoji kolektivni smjeĹĄtaj i opasnost od egzogenih infekcija (staraÄ?ki domovi, vrtići, kasarne i sl.). Poseban znaÄ?aj otkrivanje kliconoĹĄa ima u bolnicama, gdje zbog naruĹĄenog zdravlja ljudi, kliconoĹĄe su rezervoar i Ĺživot zaraze intrahospitalnih infekcija. U tom smislu posebnu ulogu imaju SF[JTUFOUOJ TPKFWJ 4UBQIZMPDPDDVT BVSFVT NFUJDJMJO SF[JTtentni, vankomicin rezistentni).

TakoÄ‘e, detekcija kliconoĹĄa u nosu ima medicinsku opravdanost i kada se radi o ljudima koji proizvode ili distribuiraju hranu. Razlog otkrivanja ovih kliconoĹĄa jeste u Ä?injenici da ovi ljudi mogu biti rezervoar i izvor zaraze za pojavu stafilokoknog trovanja hranom.

Generalno govoreći, stafilokokne bakterije ubikviUBSOP TV SBTQSPTUSBOKFOF 0TJN OB LPäJ 4UBQIZMPDPDDVT aureus i koagulaza negativni stafilokoki nalaze se i u orofarinksu, gastrointestinalnom traktu i urogenitalnom USBLUV ,SBULPUSBKOJ JMJ QFS[JTUFOUOJ OPTJPDJ 4UBQIZMPDPDDVT

aureus (S. aureus) kod starije djece predstavlja čestu pojavu. Otprilike 15% osoba su konstantne kliconoše S. aureus u nosu. Učestalost stafilokoknih kliconoša još je veća u bolnicama, kako među hospitalizovanim ljudima, tako i među medicinskim osobljem.

Kako je već rečeno, detekcija osoba sa stafilokoknom kolonizacijom ima višestruko značenje. Prvenstveno, nazalna kolonizacija sa Staphylococcus aureus, a i druge piogene koke kao što je Streptococcus pyogenes, povećava rizik od širenja prisutnih bakterija na druga udaljena mjesta kao što su oko i koža, sa pojavom endogenih stafilokoknih ili streptokoknih infekcija. Za razliku od stafilokoka, Streptococcus pyogenes češće kolonizuje oropharynx, gdje je i njegovo značenje veće.

Zbog prisustva na koži i u nosu, stafilokok je jedan od najčešćih uzročnika intrahospitalnih infekcija. Ovi mikroorganizmi mogu da se prenesu ili direktnim ili indirektnim kontaktom preko posteljine, odjeće i sl. Zbog toga medicinsko osoblje mora redovno i temeljno da pere ruke, kako bi spriječilo prenos stafilokoka na pacijente.

Posebno rizične su egzogene stafilokokne infekcije u bolničkim uslovima. Naročita opasnost od širenja piogenih koka iz nosa kliconoša, posebno stafilokoka, postoji ukoliko se radi o bolničkim odjeljenjima gdje su smješteni pacijenti s postoperativnim ranama, opekotinama i dijaliznim ulaznim mjestima. Kao što je poznato, Staphylococcus aureus je jedan od najčešćih uzročnika intrahospitalnih infekcija rana. Zbog lakog prenosa stafilokokne kliconoše često srećemo među ljudima koji iz nekog razloga regularno koriste injekcije, gdje spadaju i ljudi na dijalizi. Stafilokok se locira na mjesto uboda. Kasnije, taj stafilokok je prepoznat kao najčešći uzročnik morbiditeta i mortaliteta pacijenata na dijalizi.

DODATNE ANALIZE BRISA NOSA Dodatne analize, koje mogu da se rade i imaju medicinsku opravdanost, jesu bris nosa na: Corynebacterium diphteriae, Klebsiella rhynoscleromatis i Klebsiella ozaenae.

Mikrobiološka analiza na Corynebacterium diphteriae radi se po potrebi, odnosno kada se sumnja na difteriju nosa. Ova analiza se ne radi rutinski u mikrobiološkoj laboratoriji.

održava na koži. Razlog za pojavu kliconoša je ekspozicija bakterijom difterije ili davanje vakcine protiv difterije. Ova bakterija prenosi se respiratornim kapljicama ili direktnim kontaktom sa kože. Ljudi su jedini poznat rezervoar Corynebacterium diphteriae. Difterija je primarno pedijatrijska bolest, ali danas se srećemo sa promjenom i povećanjem incidence oboljelih kod starijih osoba. Starije osobe češće obolijevaju od difterije u sredinama gdje postoji aktivan imunizacijski program za djecu.

Bris nosa za kultivaciju, izolaciju i dijagnostiku Klebsielle rhynoscleromatis uzima se ukoliko pacijent ima hroničnu granulomatoznu infekciju nosa (rinosklerom). Rinosklerom se prepoznaje kao tumorozna promjena sluznice nosa koja je propraćena progresivnom infekcijom sa lokalnim širenjem. Uobičajeno se javlja kod ljudi u Istočnoj Evropi, Centralnoj Africi, Latinskoj Americi i Jugo-istočnoj Aziji. Rinosklerom je rijetko zarazan.

Klebsiella ozaenae je bakterija koja se izoluje ukoliko postoji sumnja na hronični atrofični rinitis koji daje hronični, gnojni sekret iz nosa, često neprijatnog mirisa.

Bris nosa na Haemophilus influenzae i Neiseria meningitidis može da uzme prema epidemiološkim indikacijama, posebno ukoliko se radi o bakterijskom meningitisu.

Iako se u brisu nosa često izoluju Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae, ne postoji jasna evidencija o značaju izolacije ovih bakterija iz nosa u infekcijama respiratornog trakta (npr. sinusitis).

Pri sumnji na Bordetella-u pertussis, bris nosa se ne uzima.

U nekim okolnostima virusi mogu da budu uzročnici respiratornih infekcija, odnosno prisustvo virusa može da se očekuje na sluznici nosa. Najčešći uzročnici infekcije gornjeg respiratornog trakta s lokalizacijom u nosu su rinovirusi.

Njihova lokacija u nosnim haonama proističe od njihove sposobnosti da se mogu razmnožavati na temperaturi od 33ºC, koliko iznosi temperatura u nosnim hodnicima. U nosu, tačnije u nazofarinksu, može se očekivati prisustvo i drugih respiratornih virusa (npr. respiratorni sincicialni virus).

Corynebacterrium diphteriae se održava preko asimptomatskih kliconoša u orinofarinksu, dok kod imunizovanih osoba bakterija difterije se

17

Kostur odraslog čovjeka građen je od 206 kostiju. Koštana masa glave sastoji se od 22-ije kosti.

Jedini pokretni zglob koji povezuje ove kosti jeste zglob vilica.

Bijeli luk je tek jedna je od oko 700 botaničkih vrsta roda Allium (lat.).

Najznačajniji sastojak ove biljke naziva se alicin.

Gotovo sve zeljaste biljke proizvode celulozu. Ona je bitan pokretač životnog procesa biljke, a sadrži iste hemijske sastojke kao i šećer: ugljenik, vodonik i kiseonik.

Svakim udisajem u organizam unosimo milione bakterija. Srećom, oko 80% njih sasvim je bezopasno.

Kijanje ne mora uvijek da bude refleksni odgovor na draženje sluzokože nosa. Ono je nekada posljedica jakog svjetlosnog nadražaja očnog živca.

Koncentracija od preko 4.0 promila alkohola u krvi smatra se smrtonosnim trovanjem alkoholom.

Kao posljedica takvog stanja nastaje paraliza respiratornog i kardiovaskularnog centra u mozgu.

Ova pojava uslovljava izumiranje ćelija, što dovodi do smrti organizma.

18

Novorođene bebe su daltonisti.

Svakih 30 sekundi, u Africi po jedno dijete mlađe od 5 godina umre od posljedica malarije.

Tanko crijevo ljudskog organizma dugačko je 6.5 m i u njemu se odvija glavni dio varenja hrane.

Tuberkuloza je zarazna bolest koju izaziva bacil tuberkuloze.

Ustanovljeno je da oko 90% stanovništva gradova tokom života, uglavnom da to i ne osjeti, postaju nosioci tuberkuloze.

Na svu sreću, ljudski organizam je u velikoj mjeri postao otporan na reakciju bacila, tako da manje od 10% oboljelih umire od posljedica ove hronične bolesti.

Veliki pomor stanovništva Irske nastupio je 1846. godine, kada je podbacio godišnji prinos krompira. Zbog prevelike zastupljenosti ove biljke u ishrani Iraca, smrtno je stradalo oko 600.000 stanovnika te države.

Nasuprot važećim predrasudama, magarci spadaju u najpametnije kopitare. Primijećeno je da oni, na primjer, dlakama na bradi ispituju da li je kroz žičanu ogradu sprovedena električna struja.

Zjenica oka u stvari je rupica.

Ona prividno ima crnu boju, što je posljedica neometanog prolaska svjetlosti, bez odbijanja.

Prokrastinacija je psihološki poremećaj koji se odražava kao nekontrolisano i veoma učestalo odlaganje ili odugovlačenje vlastitih obaveza.

19

Gdje se primjenjuje

11_Medical ME LaboVOL_10-2010_T.1 1

16-09-2010 16:35:07

DIJAGNOSTIKA

AUTOIMUNSKIH BOLESTI - značaj, interpretacija, dileme i primjena (nastavak teksta objavljenog u prethodnom izdanju)

Piše: dr Tamara Jovićević, imunolog, Centar za medicinsku genetiku i imunologiju, KCCG ELISA METODA Istraživanje zasnovano na ELISA metodi, odnosno enzimoimunotestu, veoma se često koristi u imunološkim i neimunološkim laboratorijama. Ukratko, izvodi se u plastičnoj mikrotitarskoj pločici, pri čemu je svaki bunarčić pločice obložen ciljnim antigenom i koristi se za detekciju antigen specifičnih antitijela u serumu pacijenta. Inkubacija seruma pacijenta omogućava da se antitijela, ukoliko su prisutna, vežu za ciljni antigen, a onda se, nakon procesa pranja, ona detektuju sekundarnim antiimunoglobulinskim antitijelima koja su obilježena enzimom. U posljednjem koraku se dodaje supstrat koji biva razgrađen djelovanjem enzima, čime nastaje kolorni proizvod, a intenzitet boje koji je proporcionalan količini vezanih antitijela, mjerimo spektrofotometrijski. Korišćenjem odgovarajućih kalibratora i definisanjem kalibracionih kriva, možemo da mjerimo koncentraciju detektovanih antitijela.

ELISA metoda je definitivno najzastupljenija metodologija u svim laboratorijama. Vrlo je jednostavna i fleksibilna, ima relativno zadovoljavajući odnos senzitivnosti i specifičnosti, relativno brzo se izvodi i traje prosječno 2 časa. Može da se izvodi potpuno manuelno ili potpuno automatizovano, zavisno od mogućnosti i potreba laboratorije, i u velikom broju slučajeva omogućava kvantitativno mjerenje antitijela.

22

S druge strane, i ova metoda ima svoje nedostatke: za neka antitijela za koja antigen još nije definisan, a ima ih dosta, ne može da se proizvede takav test, potrebne su veće količine antigena i ne predstavlja prihvatljivu metodu za skrining ANA u slučaju sumnje za postojanje SBVT-a, s obzirom na to da omogućava eventualnu detekciju antitijela oko osam antigenskih specifičnosti, u odnosu na stotinu njih koje su do sada definisane. Negativan nalaz ANA ELISA metodom ne isključuje postojanje SBVT-a.

KARAKTERISTIKE TESTA KOJE UTIČU NA REZULTAT ANALIZE AUTOANTITIJELA ANTIGEN ELISA IIF

KONJUGAT

nativni / rekombinantni IgG, IgM, IgA substrat / postupak obrade IgG, IgM, IgA

„CUT OFF” različit (zavisno od proizvođača)

HEp2 – 1 : 80

Za sve metode koje koristimo za detekciju i mjerenje antitijela postoje 3 važna parametra koja će uticati na tumačenje dobijenog rezultata.

Prije svega, to je antigen - ono što koristimo za detekciju klinički relevantnih antitijela. Primjenom nativne forme antigena iz humanog izvora obično se dobijaju bolji rezultati, ali ni to nije pravilo za sve vrste autoantitijela.

Nerijetko se danas koriste i rekombinantne forme antigena.

Koliko je značajan uticaj same vrste antigena pokazuje i podatak da različiti proizvođači jednog testa za detekciju jedne (iste) specifičnost antitijela mogu da koriste različite „dijelove” (antigenske determinante) datog antigena, što utiče na mogućnost ili nemogućnost detekcije traženih antitijela kod određenog pacijenta; zatim na različite načine da ga fiksiraju za pločicu i time interferiraju sa hemijskom reakcijom u toku vezivanja antitijela za antigen, potencirajući jedan tip a blokirajući drugi tip hemijske

reakcije. Time se ili povećava ili umanjuje mogućnost da se detektuju antitijela kod pacijenta, a ponekad rezultira pojavom razlika u rezultatima primjenom testa različitih proizvođača, i mogućim razlikama razultata promjenom različitih metoda za detekciju istog antitijela. U IIF, postupci kultivisanja, obrade i fiksacije ćelija, dakle kvalitet supstrata, mogu da utiču na to da određeni ćelijski antigeni budu izgubljeni, tj. manje eksprimirani, što može da rezultira nemogućnošću detekcije odgovarajućih antitijela specifičnih za dati antigen.

Konjugat je reagens koji koristimo za utvrđivanje klase pacijentovih antitijela. Za većinu autoantitijela postoji konsenzus da su značajna ona koja su u IgG klasi, za druga pak zna se da je veći dijagnostički značaj antitijela u drugim klasama (npr. antitijela specifična za tkivnu transglutaminazu u IgA klasi), a o nekima i dalje traje debata.

Jedan od najznačajnijih parametara je tzv. kat-of (engl. cut-off), odnosno vrijednost rezultata koja definiše granicu između negativnog i pozitivnog nalaza. Definisanje kat-ofa za svakog proizvođača ELISA testa vjerovatno predstavlja najveći izazov. Zato, nerijetko će desiti da se upotrebom ELISA testa za detekciju određenih antitijela, ali porijeklom različitih proizvođača, dobiju oprečni rezultati, tj. jednim testom se dobije pozitivan rezultat, a drugim negativan rezultat. Adekvatan izbor kontrolne grupe na kojoj se ispituje dijagnostička osjetljivost i specifičnost testa,

4 citoplazmatska obrasca Primjeri pojedinih citoplazmatskih obrazaca na Hep-2 supstratu (s lijeva na desno i odozgo na dolje): citoplazmatski vlaknasti obrazac zbog prisustva antiaktin antitijela, citoplazmatski vlaknasti obrazac zbog prisustva antivimentin antitijela, citoplazmatski granularni obrazac karakterističan za prisustvo antimitohondrijalnih antitijela, citoplazmatski granularni obrazac karakterističan za prisustvo antitijela specifičnih za antigene „Golgi aparata”

jedan je od ključnih faktora. Nerijetko, problemi nastaju ukoliko za kontrolnu grupu koriste zdravi ljude. Podizanjem nivoa kat-ofa, a obično se postiže bolja specifičnost testiranog antitijela za datu bolest. Samim tim, taj test nudi kliničaru veću dijagnostičku vrijednost. Smanjivanjem nivoa kat-ofa postiže se bolja senzitivnost testa, odnosno mogućnost detekcije većeg broja oboljelih, ali samim time se umanjuje specifičnost ispitivanog antitijela za jednu bolest, te može da se očekuje pozitivan rezultat na testirano antitijelo i u okviru bolesti za koje nije specifično, ili očekivano.

U subjektivnom testu, kakav je IIF, imunolog koji posmatra preparat utiče na odluku koji je to intenzitet fluorescence koji se može smatrati pozitivnim. Da bi se bar djelimično umanjile razlike među laboratorijama, preporučuje se početno razblaženje seruma za ANA IFA test od 1 : 80, jer pri manjim razblaženjima dobija se veoma velik broj pozitivnih nalaza koji nemaju nikakav klinički značaj.

DIJAGNOSTIČKI ZNAČAJ DETEKTOVANJA AUTOANTITIJELA Dijagnostički značaj autoantitijela je višestruk.

Dovoljno je reći da neka od njih već odavno predstavljaju jedan od klasifikacionih kriterijuma za postavljanje dijagnoze pojedinih SBVT-a (sistemskog eritemskog lupusa, reumatoidnog artritisa...). Pored toga što su korisni

Mješoviti obrazac Mješoviti obrazac na Hep-2 supstratu nastao zbog istovremenog prisustva više različitih autoantitijela u jednom ispitivanom serumu (mrljasti, homogeni, tačkasti i mitohondrijalni obrazac)

Princip funkcionisanja ELISA metode

4 jedarna obrasca Primjeri pojedinih jedarnih obrazaca na Hep-2 supstratu (s lijeva na desno i odozgo na dolje): grubo mrljasti obrazac, homogeni obrazac, nukleolarni obrazac i centromerni obrazac bojenja

23

dijagnostiÄ?ki markeri, odskora se naglaĹĄava i njihov prognostiÄ?ki znaÄ?aj.

DijagnostiÄ?ki znaÄ?aj autoantitijela se obiÄ?no tumaÄ?i kroz senzitivnost i specifiÄ?nost metode koja se koristi za njegovu detekciju, u datoj bolesti. NaĹžalost, apsolutno specifiÄ?na antitijela za jednu odreÄ‘enu bolest gotovo da ne postoje i zato ne moĹžemo biti iskljuÄ?ivi u tumaÄ?enju rezultata ispitivanih autoantitijela. Npr. poznato je da se anti SS-A (Ro60) antitijela smatraju znaÄ?ajnim markerom Sjegrenovog sindroma, ali ona mogu da se detektuju i kod pacijenata sa lupusom, a u manjoj mjeri i kod pacijenata sa sistemskom sklerozom, polimiozitisom, reumatoidnim artritisom i sl. VaĹžno je znati da kada ga detektujemo ELISA metodom, senzitivnost testa je oko 60%, ĹĄto znaÄ?i da 40% pacijenata koji imaju Sjegrenov sindrom neće imati pozitivan rezultat. S druge strane, s obzirom na to da je specifiÄ?nost 80%, 20% onih koji imaju pozitivan rezultat, neće imati Sjegrenov sindrom. U tom kontekstu, kljuÄ?no je dobijeni rezultat tumaÄ?iti u vezi sa kliniÄ?kim manifestacijama koje pacijent prezentuje.

Pored toga ĹĄto su dijagnostiÄ?ki markeri, autoantitijela mogu biti znaÄ?ajni prediktori bolesti. Brojne prospektivne i retrospektivne studije pokazale su da pojedina specifiÄ?na antitijela mogu dugi niz godina da prethode ispoljavanju bolesti, tj. da se detektuju u serumu potpuno zdravih osoba i da vrijeme koje proÄ‘e do ispoljavanja kliniÄ?kih manifestacija moĹže biti od nekoliko mjeseci do viĹĄe godina. S jedne strane, sluÄ?ajan nalaz odreÄ‘enih autoantitijela kod „zdraveâ€? osobe, naravno, nije dovoljan za dijagnostikovanje bolesti, pogotovo ĹĄto se pojedina antitijela mogu tranzitorno naći i kod osoba oboljelih od neautoimunskih bolesti, ali i kod npr. zdravih roÄ‘aka osoba oboljelih od neke SBVT, koji nikad ne moraju da razviju simptome te ili neke druge AIB. S druge strane, rana detekcija visokospecifiÄ?nih antitijela kod pacijenata koji imaju nespecifiÄ?ne simptome, ĹĄto je veoma Ä?esto za autoimunske bolesti, omogućava nam rano dijagnostikovanje bolesti i pravovremeno zapoÄ?injanje terapije. To je npr. od znaÄ?aja kod reumatoidnog artritisa, zbog pravovremenog zapoÄ?injanja terapije koja moĹže da modifikuje njen tok i ishod.

Danas je jedna od najznaÄ?ajnijih koristi testiranja na autoantitijela mogućnost dijagnostikovanja bolesti u ĹĄto je ranijem stadijumu, zbog efikasnijeg djelovanja terapije, ali i mogućnost prepoznavanja limitiranih ili atipiÄ?nih formi bolesti (neurolupus) ili pak odreÄ‘enih, prognostiÄ?ki razliÄ?itih, oblika jedne te iste bolesti, ĹĄto moĹžemo da vidimo jednostavno na primjeru jedne takve bolesti - sistemske skleroze (SScl). Aktuelni ACR kriterijumi za dijagnozu SScl ne omogućavaju prepoznavanje bolesti u ranoj fazi, kad terapijska intervencija moĹže da bude efikasnija. Ali testiranje svakog pacijenta sa Rejnoovim fenomenom, sa ili bez odreÄ‘enih kliniÄ?kih manifestacija na ANA (ezofagealni hipomotilitet i sl.), a zatim i SScl - specifiÄ?na ANA, moĹže da pomogne u ranoj dijagnozi oboljenja, pa i da definiĹĄe

24

pripadnost odreÄ‘enoj prognostiÄ?koj grupi. SScl je kao i druge AIB veoma heterogena. U okviru ove bolesti poznato je viĹĄe od 20 razliÄ?itih specifiÄ?nosti antitijela udruĹženih sa razliÄ?itim kliniÄ?kim formama bolesti, a razliÄ?iti kliniÄ?ki oblici udruĹženi su sa razliÄ?itim prognozama. Otkrivanje antitijela specifiÄ?nih za pojedine oblike ovog oboljenja kliniÄ?ara moĹže da usmjeri u pravcu pravovremenog dijagnostikovanja patoloĹĄkog procesa u pojedinim organima (npr. kod pacijenta sa anti Scl-70 antitijelima potrebno bi bilo paĹžljivo tragati za ranim znacima alveolitisa, s obzirom na visoku udruĹženost ovih antitijela sa plućnom fibrozom).

ZAKLJUÄŒCI I SMJERNICE:

t/PSNBMOJ TFSVNJ NPHV EB JNBKV BVUPBOUJUJKFMB (potrebno je unaprijed znati koje kliniÄ?ko pitanje postavljamo kad traĹžimo odreÄ‘enu analizu)

t4QFDJÄ•ĘŠOB BVUPBOUJUJKFMB NPHV EB QSFUIPEF JTQPMjavanju bolesti (potrebno je da adekvatno, u regularnim intervalima, takve pacijente kliniÄ?ko-laboratorijski pratimo)

t%FÄ•OJDJKB QP[JUJWOPH UFTUB CB[JSB TF OB FNQJSJKTLJ definisanom kat-ofu (ponavljati testiranje graniÄ?no pozitivnih rezultata)

t/FLF NFUPEF TF CB[JSBKV OB TVCKFLUJWOPK JOUFSQSFUaciji rezultata (IIF)

t/F QPTUPKF VOJWFS[BMOJ TUBOEBSEJ [B NFUPEF LPKF TF koriste za mjerenje autoantitijela

t1SPCMFN QPSFĂżFOKB SF[VMUBUB EPCJKFOJI SB[MJĘŠJUJN metodama

t%JKBHOPTUJĘŠLB WSJKFEOPTU BVUPBOUJUJKFMB PESFĂżFOF specifiÄ?nosti zavisi od metode koja je koriťćena za njegovo mjerenje

t+FEOB WSTUB NFUPEF ĘŠFTUP OJKF EPWPMKOB [B PQUJNB lnu dijagnostiku, s obzirom na heterogenost autoantitijela i autoimunskog odgovora

tv;MBUOJ TUBOEBSEw [B FWBMVBDJKV SF[VMUBUB UFTUJSBOKB Ä?esto je kliniÄ?ka ekspresija odgovarajuće bolesti (laboratorijski nalaz nije dijagnoza bolesti sama po sebi)

t&GFLUJWOB J VTQKFĂ?OB EJKBHOPTUJLB OF NPäF TF QPTUJ ći bez saradnje izmeÄ‘u pacijenta, kliniÄ?ara, laboratorijskog imunologa i „dijagnostiÄ?ke industrijeâ€?

CISTE JAJNIKA Piše: dr Milana Šoć, specijalistkinja ginekologije i akušerstva Cista jajnika je patološka promjena u oblasti jajnika. Obavijena je čvršćom kapsulom i ispunjena sadržajem koji može biti tečniji ili gušći. Veoma se često sreću u praksi. Nastaju kao posljedice upale, hormonskih ili cirkulatornih poremećaja. Otkrivaju se uglavnom tokom rutinskog pregleda. Obično nestaju spontano, nakon jednog do tri mjeseca.

Interesantni su tipovi cisti koje najčešće srećemo u praksi. Mikrocistična degeneracija jajnika predstavlja prisustvo mikrocistica na površini jajnika. One mogu biti veličine zrna graška do veličine trešnje. Njihova pojava može ukazivati na zapaljenjski proces, ali i na hormonski poremećaj... Ovakvo stanje jajnika uglavnom se otkrije slučajnim ultrazvučnim pregledom, ali i kada se pacijentkinja žali na neredovne menstruacije, pojačanu dlakavost, masnu kožu, akne, gojaznost, opadanje kose…

Liječenje zapaljenjskih promjena je konzervativno, a kod hormonskih, u slučaju da ne pomaže konzervativna terapija, indikovana je operacija.

Folikularna cista nastaje tokom jednog menstrualnog ciklusa, kada ne dođe do pucanja folikula u kojem raste i sazrijeva jajna ćelija, već takav folikul nastavlja da raste čak i do veličine mandarine. One spontano pucaju, ponekad i tokom pregleda, pa uglavnom nije potrebno vršiti ni hiruršku ni konzervativnu terapiju. Ciste žutog tijela su, takođe, vrsta cisti koja uglavnom ne zahtijeva poseban tretman. One vremenom iščezavaju. Hirurški pristup je potreban jedino u slučaju kada dođe do

njenog uvrtanja ili krvarenja nakon prsnuća, što je ipak veoma rijetko. Takav nalaz prati snažan bol, te je žena svjesna da mora potražiti ljekarsku pomoć.

Dermoidna cista je dobroćudni tumor koji čini 15–20 % novoobrazovanja na jajniku. Najčešći je tumor jajnika kod žena u drugom i trećem desetljeću života i u 12–15% svih slučajeva javlja se obostrano.

Liječenje je isključivo hirurško, a kod 1–3% žena kod kojih nije blagovremeno urađena intervencija, može doći do zloćudne promjene tumora.

Vrsta liječenja zavisi od vrste i veličine ciste.

Ne postoji pravilo o tome koju cistu treba operisati, ali postoje određene smjernice koje treba poštovati u liječenju. Primjena hirurškog liječenja preporučuje se kod pojave dermoidne ciste, endometrioma, ciste koja pokazuje mogućnost zloćudne promjene, ciste koja uzrokuje tegobe ili je veća od 5 cm.

Mogućnost bilo kakvog lošeg uticaja bolesti na Vaše reproduktivno zdravlje svodi se na minimum ukoliko redovno posjećujete svog ginekologa.

Ginekološka ordinacija

„ŠOĆ”

Beogradska, 31, Podgorica 25

Test za roditelje: Da li mislite da ste roditelj koji dijete podstiče da bude nezavisno, uporno, prilagodljivo, samopouzdano, osoba koja će jednog dana biti u stanju da razumije svoje, ali i tuđe potrebe?

PROČITAJTE PITANJA I RAZMISLITE DA LI BISTE NA NJIH ODGOVORILI SA DA ILI SA NE. RAZMISLITE I ZAŠTO? 1. Da li krijete ozbiljne probleme od djece?

Većina psihologa smatra da roditelji ne bi trebalo

6. Da li tjerate dijete da nastavi s pokušajima i poslije nekoliko uzastopnih neuspjeha?

Uspješni ljudi su uporni. Upornost nas uči da savladamo frustracije i neuspjehe. Probajte, pa ako na kraju ne ide - nikom ništa.

7. Ostavljate li dijete na miru kad sa vama ne želi da razgovara?

Iako je teško privoljeti dijete da vam govori o svojim problemima, roditeljski zadatak jeste da to posredno otkrije. Razgovor o problemima i izražavanje osjećanja može djetetu da pomogne da nauči da ne treba potiskivati

Učite li dijete samopouzdanju? da od djece kriju ozbiljne probleme. Djeca su mnogo otpornija nego što se misli i realna objašnjenja su za njih uvijek korisnija od laži i prećutkivanja.

2. Da li vaše dijete gleda TV više od 12 sati nedeljno?

Pasivno gledanje televizije i obilje nasilja koje dijete pri tom vidi neće ga podstaći da se razvija u dobrom smjeru. Potrudite se da sa djetetom zajedno osmislite mnogo bolji i kreativniji način za korišćenje slobodnog vremena od gledanja televizije.

3. Da li sebe smatrate optimistom?

Istraživanja su pokazala da dijete razvija optimizam, prije svega, gledajući roditelje.

4. Da li provedete bar 15 minuta dnevno u igri ili druženju s djetetom?

Igrajući se s manjom djecom, odnosno, družeći se sa starijom, stvaramo kod njih pozitivnu sliku o njima samima, porodici i podstičemo njihovo samopouzdanje.

5. Da li "uskačete" kad dijete ima problem?

Djeca počinju da rješavaju sopstvene probleme mnogo ranije nego što mi mislimo. Pri tom stiču i samopouzdanje. Pustite ih, a "uskočite" samo ako se to od vas zatraži.

26

probleme, već ih treba razumjeti i pokušati da se dođe do najboljeg rješenja.

8. Tražite li od svog djeteta iskrenost čak i u nevažnim stvarima?

Da. Iskrenost se i uči na "nevažnim" i "malim" stvarima.

Velikih ionako nema mnogo, na njima se iskrenost samo provjerava.

9. Držite li porodične sastanke?

Donosite li zajedno sa djecom dio porodičnih odluka?

Otvoreni razgovori i pokušaj da se do rješenja dođe dogovorom, a ne svađom, sjajan su način na koji djeca uče kako se funkcioniše u grupi.

10. Zahtevate li od djeteta da se pravilno hrani i da se dovoljno kreće?

Zdrav način ishrane igra važnu ulogu i u biohemiji dječjeg mozga u razvoju. Pri tom, dijete treba da se od ranog djetinjstva uči da čuva sopstveno zdravlje.

Dragana Markovic, spec. predskolske pedagogije Preuzeto: www. psiholog online

IZ DRUŠTVA ZA BORBU PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI - BIJELO POLJE

Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Bjelopoljsko društvo za borbu protiv šećerne bolesti postoji već punih 35 godina i formirano je kao jedno od 21-og opštinskog društva u Crnoj Gori, kada je legendarni čika Đuro Jovanović, pionir i doajen borbe protiv dijabetesa u Crnoj Gori, formirao Savez društava Crne Gore za borbu protiv šećerne bolesti. Bjelopoljsko društvo je imalo, sa kraćim i dužim pauzama, oscilacije u radu, ali ipak postoji i danas i jedno je od rijetkih u Crnoj Gori koje se održalo i koje je aktivno, zahvaljujući entuzijazmu nekoliko aktivista - članova IO Društva.

Posljednjih 4-5 godina, Društvo je izvelo 20 akcija ranog otkrivanja dijabetesa, gojaznosti i hipertenzije, na teritoriji opštine Bijelo Polje. Dobijene rezultate statistički smo obradili, analizirali i iskoristili u naučno-istraživačke svrhe i objavili kao radove na Kongresu ljekara Crne Gore u Bečićima i na Saboru ljekara Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije u Bijelom Polju. Društvo je za taj period održalo i 10 tribina o dijabetesu, sa učešćem i predavanjima dr Elzane Čikić, interniste endokrinologa, dr Cvijete

Sekulić, interniste kardiologa, dr Zilhe Idrizović, neurologa, dr Budimira Rakonjca, interniste nefrologa, dr Mevlida Gusinjac, spec. medicine rada, prim. dr Miroslava Femića, pedijatra, i dr. Prikazivani su edukativni filmovi o dijabetesu i Školi života za djecu sa dijabetesom. Takođe, na akcijama i tribinama besplatno su dijeljeni časopisi, brošure i leci o dijabetesu, savjeti, stručna pomoć, tehnička pomoć oko upotrebe aparata za samokontrolu šećera u krvi i penkala za davanje insulina. Društvo je odigralo važnu ulogu u podizanju svijesti o dijabetesu, značaju prevencije nastanka dijabetesa, ranog otkrivanja dijabetesa, edukacije dijabetičara i prevenciji komplikacija ove bolesti. Uloga je bila značajna i prije 35 godina, kada je bilo „malo” dijabetičara, i danas, kada je dijabetes u totalnoj ekspanziji i „eksploziji”, kako kod odraslih, tako i kod djece, nažalost.

U Bijelom Polju ima više od 2.000 dijabetičara.

Sigurno je taj broj i veći, ako znamo da na jednog otkrivenog i registrovanog dolazi i jedan neotkriveni i neregistrovani, što znači i neliječeni dijabetičar, kod kojih komplikacije nastaju znatno brže i ranije.

Djece sa dijabetesom u opštini Bijelo Polje uzrasta do 18 godina ima trideset petoro.

Aktivnosti Društva ograničene su sredstvima koja dobiju po aplikaciji Projekta, svake druge-treće godine, od Komisije za dodjelu sredstava za nevladin sektor opštine Bijelo Polje. Drugih donacija i sponzorstava nema.

27

koliko poznajete prirodu

?

DIJABETESA

DIJAGNOSTIKOVANJE DIJABETESA

Doc. dr Snežana Vujošević, endokrinolog, Klinički centar Crne Gore, Podgorica Dijabetes melitus je klinički sindrom pri kom organizmu nedostaje glavni hormon insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi. Veliki dio hrane koju jedemo pretvara se u šećer koji organizam koristi kao energiju. Insulin je hormon koji pomaže iskorišćavanje šećera u organizmu za stvaranje energije. Bez dovoljne količine insulina u organizmu, šećer se ne iskorišćava već se zadržava u krvi. Postoje dva osnovna tipa dijabetesa: tip 1 i tip 2. Pacijenti oboljeli od dijabetesa tip 1 imaju nedostatak insulina, a oboljeli od dijabetesa tip 2 imaju djelimično odsustvo insulina ili otpornost na insulin. Poznato je, naravno, da postoji i gestacijski dijabetes, koji se može pojaviti tokom trudnoće.

Nepravilna ishrana, neaktivnost, genetska predodređenost, gojaznost, starosna dob, rasna pripadnost, visok krvni pritisak, ali ne samo ovi, faktori su rizika za dobijanje dijabetes melitusa. Na posredan način, faktor rizika može biti i izloženost stresu. Stres može da isprovocira određene parametre našeg genetskog materijala koji pokreću mehanizam oboljevanja. Mogućnost dobijanja bolesti postaje sve veća ukoliko vremenom dođe do udruženog prisustva faktora rizika.

U simptome pojave šećerne bolesti spadaju: unošenje velike količine tečnosti u organizam tj. pojačano žedjanje, učestalo mokrenje, zamor, pospanost, nedostatak energije, nagli gubitak tjelesne mase, pojačan apetit, smetnje sa vidom.

28

Gojazne osobe, osobe koje nisu fizički aktivne i osobe sa porodičnom anamnezom na dijabetes, spadaju u rizične grupe za oboljevanje. Kod njih, kao i kod pacijenata koji se žale na dugoročno prisutne simptome dijabetesa, potrebno je blagovremeno vršiti laboratorijske analize krvi kako bi se ustanovilo da li je riječ o prisustvu dijabetesa. Analizu šećera u krvi moguće je izvršiti u bilo koje doba dana, bez obzira na to da li je pacijent nešto jeo. Dijagnoza bolesti ne postavlja se samo na osnovu jednog nalaza. Osnovni nalaz na osnovu koga se može govoriti o prisustvu bolesti predstavlja nivo šećera u krvi. Ukoliko se nalazom uzetim natašte ustanovi da u uzorku krvi nivo šećera iznosi 3.5–6,1 mmol/l, riječ je o normalnom stanju organizma.

Bolest je potvrđena kod pacijenta čija je vrijednost šećera u krvi natašte >= 7, 0 mmol/l ili u toku dana >= 11.1 mmol/l. izmjerena barem u dva uzorka.

Pacijentima za koje je utvrđeno da se nalaze u „sivoj zoni” za oboljevanje, tj. onima koji se nalaze između zdravih i bolesnih izvodi se test opterećenja ili OGTT.

Ne postoji izgovor za nebavljenje nekom fizičkom aktivnošću. Šetnja, plivanje, hodanje stepenicama umjesto prevoza liftom, plesanje... samo su neke aktivnosti koje svi mogu redovno da sprovode u cilju očuvanja zdravlja. Jako je važan i zdrav način ishrane. Povrće i voće predstavljaju važan izvor zdrave hrane. Kada se govori o ishrani dijabetičara, neopravdano je tvrditi da je prehrana „skupa”.

Hrana koja se prodaje kao namijenjena za dijabetičare, a prvensteno slatkiši ni po kom dijetetskom režimu nije preporučljiva za isključivu upotrebu. Naprotiv, vrlo često je štetna. Dakle, za zdrav život jako je važno imati motivaciju.

PRIMJENA INSULINSKE TERAPIJE Nezamjenljiv oblik liječenja dijabetesa tip 1, gestacijskog, kao i u velikom procentu dijabetesa tip 2 predstavlja insulinska terapija. Svaki pacijent treba da zna kako se insulin koristi. U praksi postoje slučajevi da pacijenti čak ni nakon 10 i više godina davanja insulina ne umiju pravilno da ga primjenjuju.

U frižideru je dozvoljeno držati zalihe insulina, ali ne i insulin koji je namijenjen za skoru upotrebu. On se čuva na hladnom mjestu. Prije upotrebe, dozu insulina potrebno je promućkati, potom okrenuti nadolje i obavezno isprskati dvije do četiri jedinice insulina i omogućiti da se oslobodi vazduh iz flašice. Čak i osobe koje imaju problema sa vidom, mogu na osnovu osjećaja isprsnutih kapljica na dlanu steći utisak o tome da su pravilno pripremile insulin za ubrizgavanje u određeni dio tijela. Nakon navedenih radnji vrši se sterilisanje područja namijenjenog za ubod igle i ubrizgava se insulin. Nakon ubrizgavanja izvlači se igla posle 6 do 10 sekundi.

Insulin se najbrže resorbuje kada se ubrizgava u trbušni zid, a važno je napomenuti da se ovaj način davanja preporučuje i kod trudnica. Najsporije se resor-

buje iz mjestâ glutealnih predjela. Ono što je najvažnije jeste da treba voditi računa o obaveznoj promjeni mjestâ primjene terapije. Takođe, obavezna je svakodnevna promjena igala kojima se daju injekcije.

Postoje akutne i hronične komplikacije dijabetesa.

Hipoglikemija i hiperglikemija spadaju u akutne, a promjene na malim i velikim krvnim sudovima ubrajaju se u hronične komplikacije. Postoje načini regulacije akutnih komplikacija koje svaki pacijent treba dobro da poznaje. Ukoliko pacijent primijeti prisustvo hipoglikemije, potrebno je da reaguje na način što će pojesti 1 do 2 kocke šećera ili popiti čašu soka. Nakon regulacije hipoglikemije konzumira se slani obrok. Ukoliko se pojave simptomi visokog nivoa šećera u krvi: zamućen vid, svrab kože, umor, suvoća usta, žeđ i sl., potrebno je povećati dozu insulina.

Svaki pacijent treba da vrši samokontrolu (nivo šećera u krvi, pregled urina, mjerenje tjelesna mase i kvnog pritiska, pregled stopala) i makar jedanput godišnje da obavlja očni, neurološki i pregled bubrega. Da bi se što duže sačuvalo zdravlje, potrebno je uvesti zdrav režim ishrane, šetati, prestati pušenje duvana i redovno odlaziti na ljekarske preglede.

TENA - NAJBOLJA ZAŠTITA PRI INKONTINENCIJI Laka i srednja inkontinencija TENA Lady Mini, Lady Normal, Lady Extra, Lady Extra plus Zaštita kod problema slabosti bešike kod žena.

Ulošci za diskretnu zaštitu pri laganoj i umjerenoj inkontinenciji.

Frech odour Control - za potpunu diskreciju i kontrolu neprijatnih mirisa Dišući zadnji sloj – Dopušta koži da diše i sprječava iritacije kože Anatomski oblik – pruža potpunu udobnost pri nošenju Različiti oblici upijanja: za različite nivoe inkontinencije TENA Men Level 1, Men Level 2 Specijalno oblikovan prema anatomiji muškarca.

Ulošci za diskretnu zaštitu pri laganoj i umjerenoj inkontinenciji muškaraca.

Odour Control – za potpunu diskreciju i kontrolu neprijatnih m i r i sa Dišući zadnji sloj – Dopušta koži da diše i sprječava iritacije kože Anatomski oblik – pruža potpunu udobnost pri nošenju Različiti oblici upijanja: za različite nivoe inkontinencije

Pacijenti koji brinu o sebi, za srednju inkontinenciju

TENA Pants Izgledaju i daju osjećaj kao normalni donji veš.

Upijajuće gaćice pri umjerenoj inkontinenciji za pokretne pacijente.

Nose se poput običnog donjeg veša, potpuno prijanjaju za tijelo.

Jednostavne za samostalnu upotrebu.

Osjećaj sigurnosti i udobnosti.

100% dišući, prijatan za kožu.

Visoko upijajući proizvodi za tešku inkontinenciju Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Lamex Commerce d.o.o. ul. SKOJ-a 57, Podgorica, tel./fax. 020/280-477 www.tena.com www.tena.hr

TENA Slip Plus, Slip Super Pelena za odrasle za umjerenu i tešku urinarno/fekalnu inkontinenciju, idealna za nepokretne pacijente.

FeelDry: brzo upijajuća jezgra Anatomski oblik. Elastični rubovi oko nogu i struka.

Samoljepljiva traka koja omogućava ponovno skidanje i stavljanje proizvoda. Indikator vlažnosti: žuta traka mijenja boju u plavu.

Interakcija akutnih komplikacija dijabetesa sa fizioterapijom

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App) Osnovni terapijski ciljevi fizioterapije su: normalizovanje metabolizma, postizanje normalne tjelesne težine i sprovođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti. Osnovni elementi terapije dijabetesa su: dijeta, obuka dijabetičara da samostalno mjeri glikemiju, tjelesni aktivitet i uzimanje ljekova koji snižavaju nivo šećera u krvi. Poseban značaj kineziterapije potvrđen je kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, kod kojih je ustanovljeno da terapija pokretom snižava nivo šećera u krvi, smanjuje eventualnu rezistenciju na insulin, smanjuje rizik od tromboze i redukuje tjelesnu težinu.

Glikozu u krvi treba kontrolisati i prije i poslije primjene kineziterapije. Ukoliko je ta aktivnost dugotrajna ili jakog intenziteta, trebalo bi je mjeriti i tokom obavljanja aktivnosti.

Akutne komplikacije mogu se pojaviti u toku samog sprovođenja kineziterapijskog programa vježbi ili u

toku primjene nekih od fizikalnih modaliteta, ukoliko pacijent nije dovoljno edukovan da se pripremi za pomenute terapije, sa jedne strane. Sa druge strane, one mogu nastati i ukoliko postoji nedovoljno znanje stručnog lica o ovim stanjima. Da bi se prevenirale pomenute komplikacije u toku tretmana sa pacijentima, fizioterapeut prije izvođenja terapije treba da uzme podatke od pacijenta. Ovi podaci su vezani za vrijednost glikemije prije primjene terapije, vrijeme i vrstu uzete terapije, kao i redovnost uzimanja obroka.

Regije davanja insulina

30

Hipoglikemija, kao akutna komplikacija dijabetesa, može biti posljedica većeg intenziteta fizičke aktivnosti, neredovnog uzimanja obroka ili predoziranja terapijom, posebno insulinom.

Prevencija hipoglikemije odnosi se na odlaganje fizičke aktivnosti, ako je vrijednost glikemije manja od 4 mmol/l, bez prethodne korekcije glikemije (200 ml đusa).

Poslije 15 minuta potrebno je ponovo provjeriti glikemijski nivo. Ako vrijednost glikemije bude manja od 5 mmol/l, potrebno je ponoviti postupak, a ako je veća od 5 mmol/l, pacijentu treba dati neki sporodjelujući ugljeni hidrat (kriška hljeba, šolja mlijeka, komad voća). Kada su u pitanju djeca, za svakih 30 minuta aktivnosti, nakon prvih pola sata, potrebno je dodati 15 g ugljenih hidrata (200 ml đusa, komad voća). Kada je riječ o terapiji odraslih, daje se 30 g ugljenih hidrata (đus + komad voća).

Bitno je pacijentu ukazati na važnost uzimanja obroka nakon davanja insulina, tj. prije sprovođenja kineziterapijskog programa vježbi. Pored pomenutog, potrebno je prilagoditi i primjenu fizioterapije terapijsko-dijetetskom režimu dijabetesa. Međutim, važno je izbjegavati i sprovođenje kineziterapijskog programa tokom perioda maksimalnog dejstva insulina. Pacijenta treba edukovati da prije terapije insulin daje na mjestima udaljenim od mjesta koja su najviše angažovana u toku kineziterapije. Npr. izbjegavanje davanja insulina u predjelu butina - kod kineziter-

ACAI je bovičasto voće tropske Amazonije sa visokim energetskim i nutririvnim sadržajem. Raste na palmolikom drvetu Acaia u kišnim zelenim tropskim šumama i kojeg brazilski indijanci nazivaju "Drvetom života", koristeći ga vijekovima za održavanje svog imuniteta, mladolikosti i kao energetski dodatak ishrani.Zbog svojih zdravstvenih vrijednosti pripada grupi od 10 namirnica kao "Super voće".

Mnoge zdravstvene i kliničke studije su pokazale da sa nutricionističkog stanovišta ACAI iz Amazonije i Gojiberry sa Himalaja zajedno u kombinaciji daju izuzetne zdravstvene efekte.

apijskog programa vježbi za jačanje mišića donjih ekstremiteta.

Komplikacija može biti posljedica primjene fizikalnih modaliteta na lokalnim promjenama mjesta samodavanja insulina, zbog ubrzane apsorpcije insulina nakupljenog pod kožom. Stoga, prije postavljanja elektroda treba pregledati stanje regija samodavanja insulina. Ukoliko pacijent započne fizičku aktivnost pod stanjem hiperglikemije, može doći do pogoršanja stanja dijabetesa, tj. do još većeg porasta glikemije i pojave ketona (prvo u krvi, a zatim i u mokraći).

Prevencija se odnosi na odlaganje tretmana u slučaju da je nivo glikemije veći od 12 mmol/l, pri čemu se registruje prisustvo pozitivnih ketona u mokraći, ili ukoliko je vrijednost glikemije veća od 14 mmol/l, bez obzira na prisustvo ketona u mokraći.

Ketoacidoza - stanje praćeno visokim nivoom šećera u krvi, pojavom ketonskih tijela u krvi i mokraći i lošim opštim stanjem pacijenta, samo po sebi predstavlja ugroženost života.

Primjena fizioterapije u ovom stanju kontraindikovana je. Za uspješnu prevenciju ketoacidoze, kojoj su posebno sklone osobe sa DMT-1 (dijabetes melitus, tip 1), potrebno je provjeriti stanje ketona u mokraći. Ovo se obavezno vrši kada je vrijednost glikemije prelazi 12 mmol/l.

2-in-1 instant najzdravija kombinacija REISHI pečurke sa Arabic kafom. Podiže imuni sistem, opšte zdravlje i metabolizam, zdrav nivo energije uz manje kofeina.

Najprikladnije za ljude koji brinu o glukozi i trigliceridima.Velika degustacija i ukus produženog exspressa, cappuccina.

Zdravstvena prednost od REISHI-a čini ga savršenim pićem za vas i vašu porodicu u svako doba dana. Ovaj proizvod je potpuno prirodan i bez vještačkih konzervansa, aroma i boja.

Zdravstveni benefiti za ACAI BARRY: ACAI je jak antioxidant i ima snažno dejtsvo u borbi protiv slobodnih radikala te stoga: * Usporava proces starenja i odumiranja ćelija. * mršavljenje na prirodan način, potpomaže boljem sagorijevanju masnih naslaga i pojačava metabolizam. * Štiti kardiovaskularni sistem i mozak jer posjeduje visok sadržaj nezasićenih masnih kisjelina, Omega 3,6 i 9. * Unapređuje zdravlje kože te je čini otpornijom na promjene (starenje) i štiti od UV zračenja. * Sprečava ateroskrelozu i snižava LDL holesterol. * Smanjuje nivo glukoze u krvi te je stoga pogodan za dijabetičara. * Poboljšava cirkulaciju i mentalni fokus, podiže energetsku sposobnost. * Smanjuje uticaj moždanog stresa usled pojačanog oksidativnog dejstva slobodnih radikala.

ACAI posjeduje moćno antioxidantno djelovanje zbog visokog sadržaja Antocijana čime doprinosi odbrani ćelija od štetnog djelovanja slobodnih radikala sprečavajući i degeneraciju DNK u njima.

Suplement pod nazivom "ACAI Thermogenic Complex" je najnoviji produkt kao rezultat dugogodišnjih ispitivanja te u kombinaciji čistog ACAl-a sa dodatnim extratima od Guarane i Zelenog čaja daje pojačan efekat na sagorijevanje masnih naslaga, većeg antioxidantnog dejstva usled čega se dobija izrazito dobar Slimming efekat.

Sadrži prirodne FLAVONOIDE i ANTOJICANINE-antioxidante

Biljni dijetetski suplement.

Pojačano sa Ginkgo Biloba & Artičoka Leaf Ekstrakti. Poboljšava Energiju, izdržljivost i vitalnost. Prikladno za vegetarijance. Podržava zdravlje pluća. Podržava funkcije jetre. Podržava Memory & mentalne sposobnosti. Ultra Plus sadrži čisti Cordyceps, pečurka se koristi već vijekovima u Kini za revitalizaciju tijela koji poboljšava energiju i funkcije raznih organa i podiže imunitet.

EXTRAT ARONIJE – Organic 90 capsula extrata iz svježeg voća 100% Kosher (prirodne čistoće)

Olakšava rad pankreasa i posjeduje anti-inflamatorma svojstva koja regulišu nivo šećera u krvi i funkiju insulina te stoga pomaže u borbi protiv dijabetesa, smanjenju gojaznosti i poboljšavanju krvne slike....

Može se naći u svim bolje snadbjevenim apotekama kao što su: "Sveti Vrači", "Iva Pharm", "Attica Pg"..., ili naručite kod uvoznika "TD-MED"- Bar 069 069 954; www.suplementi.me

•kao najjači antioksidant jača imuni sistem •podmladjuje i blagotvoreno djeluje na kožu •stabilizuje krvni pritisak i trigliceride •podstiče bolju cirkulaciju •uravnotežuje nivo glukoze u krvi •smanjuje visok stepen LDL-holesterola •i podiže nivo HDL-holesterola •pojačava izgradnju proteina u mišićima •zaštitno djeluje na jetru •smanjuje opasnost od obolijevanja od hroničnih bolesti •štiti vid i učestvuje u prevenciji staračkog slijepila •ublažava simptome artritisa •snažan prirodan afrodizijak (znatno podiže nivo testosterona) •ublažava menstrualne tegobe i probleme menopauze

- Kao hrana-voće preporučuje se u ishrani - Oporavak organizma i jačanje imuniteta

POZNATI I ZDRAVLJE: Jovanka Radičević, rukometna reprezentativka Crne Gore

Zlatna četvorka rukometa „Budućnosti” Desno krilo prvog tima ženskog rukometnog kluba „Budućnost”, rukometašica čija je igra dovoljno prepoznatljiva i bez posebnog osvrta na broj 4 na dresu, veoma perspektivna dvadesetčetvorogodišnja Podgoričanka Jovanka Radičević, počela je da niže značajna svjetska odličja već 2002. u Španiji (Evropsko prvenstvo u rukometu na pijesku, Kadiz). Kao rezultat veoma uspješne sportske karijere izdvajaju se bronzana medalja sa Juniorskog prvenstva Evrope u Češkoj (2004), 4 zlata na državnim prvenstvima 2004-2007, 4 zlatne medalje sa državnih kupova osvojena u istom periodu, zlato sa Kupa pobjednika kupova Evrope 2006, učešća na brojnim prijateljskim utakmicama, igra u Ligi šampiona, u Svjetskoj rukometnoj ligi, ali i podvizi za pamćenje ostvareni u nastupima u okviru Rukometne reprezentacije Crne Gore. Bila je dio pobjedničkog tima osvajača Kupa pobjednika kupova 2006. i 2010. godine, a više puta je proglašavana za najbolju igračicu, i od strane Olimpijskog komiteta i od strane publike.

Jovanka je trenutno student druge godine Studija ekonomije na Univerzitetu „Donja Gorica” u Podgorici. U svemu iskrena, i sama kaže da je eksplozivna po naravi i da ne podnosi laž. Omiljena u društvu, veoma je vezana za svoju porodicu, za koju kaže da su joj to najbolji prijatelji.

Nakon veoma efektivne igre u Regionalnoj ligi, pobjedâ nad rukometnim klubovima „Zaječar”, „Metalurg” i „Podravka”, kojih se svi rado sjećamo, nastupio je period odmjeranja snaga u okviru Lige šampiona. Budući da nadmetanje traje do 20. marta, te da je odigran tek jedan dio susreta, možete li dati neku procjenu daljeg razvoja događaja kada je u pitanju konačan plasman ekipa? Što se tiče Lige šampiona, ne želim da unaprijed dajem neke procjene, jer i sami znate da je ova završna faza najteža i da je svaki protivnik izuzetno jak. Mogu da obećam da ćemo se svaku utakmicu boriti i dati sve od sebe, kako bi

32

korak po korak išli dalje, i na taj način ćemo se truditi da dođemo do željenog cilja. „Plave” su ne jednom do sada dokazale da su ovladale vrhunskim kvalitetom igre. Ipak, kada su u pitanju takmičenja tipa Lige šampiona, neminovni su susreti sa ekipama koje predstavljaju opasne protivnike. Sa čime najmanje volite da se susrećete kada je u pitanju strategija igre protivničkog tima?

Svakako da analiziramo protivnike sa kojima igramo i tačno je da se spremamo kroz gledanje DVD-a, ali ne možemo mi da biramo sa čime ćemo se susresti na utakmici. Iskreno, uvijek volim da se bavim sa sobom i da ja uvijek dam sve od sebe, naravno i moje saigračice, jer smatram da ako se psihološki dobro spremite za utakmicu, protivnik vas ne može iznenaditi ni sa čim.

Kako vidite crnogorski rukometni sport u perspektivi od narednih 10 godina? „Budućnost” ima veoma dobru školu i rad sa mlađim generacijama, i sigurna sam da će se i u narednim godinama raditi kao i do sada - veoma dobro - i da će „Budućnost” uvijek biti u samom vrhu, da će se spojiti mladost i iskustvo starijih igračica, kao što je to i sada.

Da li je prije bavljenja rukometom kod Vas postojala pasioniranost za bavljenje nekim drugim vidom aktivnosti? Kada ste shvatili da ćete se baviti baš ovim sportom?

Uvijek sam voljela sport. Doduše u početku, dok sam bila veoma mlada, najviše sam voljela fudbal i to mi je bila neka želja da treniram jer sam uvijek igrala sa dječacima iz škole. Zašto baš rukomet?! Pa, vjerovatno, to mi je malo i u krvi jer mi se majka takođe bavila rukome-

tom. Rekla sam - idem da probam pa šta bude. Nisam ni slutila da ću da ga toliko zavolim da sad bez njega ne bih mogla.

Kakva odricanja zahtijeva intenzivno bavljenje rukometom kada su u pitanju žene?

Svaki sport uopšteno zahtijeva velika odricanja, a još ako ste profesionalni sportista onda tek postoje velika odricanja. Uopšteno, nemate puno vremena za neke druge stvari za koje ljudi koji se ne bave sportom imaju, tj. izlasci, grad itd., jer kada trenirate aktivno i to dva puta dnevno, onda u toku slobodnog vremena koje imate gledate da se što bolje odmorite i spremite za sledeće obaveze. Ja, iskreno, ne žalim ni za čim do sada. Opet kada bi trebalo da biram, izabrala bih isto.

Postoji li neki poseban zahtjev koji u svakodnevnoj brizi o vrhunskoj kondiciji obavezno ispunjavate?

Ne postoji ništa posebno. Imam svoje ciljeve ispred sebe, težim ka njima i uvijek se trudim da napredujem u svakom pogledu.

Od strane nekih fanova ocijenjeni ste kao „najljepša, (simpatičnija, šarmantnija) rukometašica sa ovih prostora”. (Fejzbuk, „Fan Club”) Šta mislite o tvrdnji, za koju su nedavno izneseni i neki naučno-istraživački dokazi, da fizički izgled i duhovnost imaju uzročno-posljedični odnos?

Prvo da se zahvalim na svim ovim komplimentima koji su mi dodijeljeni od strane mojih fanova, a sa druge strane mislim da fizički izgled meni nije presudan. Jeste bitan, ali, po meni, mnogo je važnija neka unutrašnja ljepota i upravo ta duhovnost koja prikriva neke moguće

nedostatke kod fizičkog izgleda ukoliko ih neko ima. Samim tim, mislim da ova tvrdnja ima smisla.

U kojoj mjeri ispunjavate zahtjeve brige o zdravlju: zdrava ishrana, pravilan unos tečnosti, izbjegavanje efekata stresa...?

Samim tim što se aktivno bavim sportom i što sam svakodnevno izložena napornim treninzima, podrazumijeva se da vodim zdrav život, da se pravilno hranim, adekvatno odmaram i vodim računa da unosim u svoj organizam ono što mi je najpotrebnije, kako bih mogla da izdržim sve. To je veoma bitno za svakog sportistu. Šta mislite o pušenju duvanskih proizvoda? Podržavate li projekat pooštravanja odredaba Zakona koji bi uskoro trebalo da postane praksa u Crnoj Gori?

Svako od nas živi život kako mu odgovara. Meni lično smeta pušenje i jesam za to da se uvedu veće mjere protiv pušenja na javnim mjestima, a isto tako mislim da pušačima treba obezbijediti mjesto gdje im je to dozvoljeno.

Smatram da nisu dužni ljudi koji ne puše da podnose dim pušača, a isto tako da pušači prekinu zbog nepušača.

Potrebno je pronaći mjesto gdje će to biti dozvoljeno.

Kakva je vaša poruka ljubiteljima rukometa i uopšte čitaocima Medikala?

Moja poruka ljubiteljima rukometa je da ostanu, kao i do sada, najbolji u Evropi, da vjeruju u nas, da budu uvijek uz nas, jer sa njima lakše stižemo do željenog cilja, a čitaocima predlažem DA ŽIVE ZDRAVO I DA UŽIVAJU U ŽIVOTU. A. R.

33

AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA KOD PACIJENATA SA

LUMBALNIM SINDROMOM Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut OBAVLJANJE LIČNE HIGIJENE Umivanje, pranje zuba i brijanje aktivnosti su koje se obavljaju nad umivaonikom. Zbog niskog umivaonika, vrši se pregibanje, obično sa opruženim koljenima, čime osoba sa lumbalnim sindromom rizikuje pojačavanje bolova ili pojavu recidiva. Zato se savjetuje da te aktivnosti obavlja uz primjenu posturalnog obrasca. Potrebno je malo abducirati noge, zategnuti trbušne mišiće i spustiti se u polučučanj sa kičmom u bloku.

Pranje kose se obično obavlja nad kadom. Savjetuje se da to bude vršeno u klečećem stavu, na nekoj prostirci pored kade, sa glavom pognutom nad kadom i leđima u ravnom položaju. Drugi način je da osoba sjedne u kadu, opere kosu i istušira se.

Oblačenje se obavlja tako što se maksimalnim flektiranjem noge u kuku i koljenu navlači čarapa i donji dio obuće. Kod oblačenja gornjeg dijela tijela, odjeću prvo treba navući na glavu, a onda provlačiti ruke. Ukoliko se ova aktivnost izvodi u stojećem položaju, obavezno se treba osloniti leđima na zid ili orman kako bi se izbjegao gubitak ravnoteže ili nagli nekontrolisani pokreti kičmenog stuba.

Stabilnost se postiže flektiranjem i postavljanjem jedne noge na stepenicu ili nižu stolicu.

SAVJETI ZA OBAVLJANJE KUHINJSKIH I DRUGIH POSLOVA U DOMU Probiranje pasulja, čišćenje pirinča, ljuštenje krompira i slični poslovi, gdje je potrebno provesti izvjesno

34

vrijeme u istom položaju, treba obavljati u pravilnom sjedećem stavu i za stolom čija visina dostiže do visine laktova.

Pranje posuđa radije treba obavljati u kadici postavljenoj na radnoj površini, što je pogodnije nego pranje u sudoperi koja je obično niža i zahtijeva saginjanje. Čišćenje rerni ili stavljanje posude u nju, stavljanje ili vađenje posuda iz donjih kuhinjskih elemenata treba izvoditi kroz čučanj sa kičmom u bloku ili klečećem položaju na jednom koljenu. Ovaj položaj se može koristiti i za brisanje prašine sa niskih polica.

Brisanje poda (pločice, linoleum, parketi i sl.) treba obavljati korišćenjem štapa sa dugom drškom, da ne bi bilo potrebno vršiti saginjanje. Drugi način je da osoba klekne na jedno ili oba koljena, jednom rukom da se oslanja na podlogu, a drugom da radi.

Za ručno pranje veša važi isto što i za posuđe.

Prenošenje veša od kupatila do žice za sušenje obavlja se u više navrata, uz pomoć stalka sa točkićima. Veš se postavlja na neki stalak tako da se osoba ne pregiba pri uzimanju.

Konopac na koji se kači veš treba da je postavljen u visini ramenog pojasa ili niže.

Peglanje treba obavljati u sjedećem položaju, sa daskom podešenom na visinu laktova. Pri peglanju dužih komada veša, veš povlačiti, a izbjegavati rotaciju trupa.

Za svakodnevne nabavke na pijaci ili u prodavnici koristiti po dvije torbe ili kese, kako bi teret rasporedili u obje ruke.

Za veće nabavke koristiti kolica za kupovinu.

PODIZANJE TERETA SA NISKE POVRŠINE Pošto je podizanje tereta sa niske površine čest provocirajući faktor za nastanak oštećenja kičme i javljanje

karakterističnih bolova, sa pacijentima je neophodno vježbati pravilno podizanje tereta. Podizanje tereta treba obaviti koristeći zaštitni obrazac.

Stati što bliže teretu, sa razmaknutim nogama (široka površina oslonca), zategnuti trbušne mišiće, trbuh malo uvući, pa napraviti čučanj sa kičmom u bloku. Teret obuhvatiti sa strane i odozdo i privući do između koljena, što bliže tijelu, zatim se uspraviti snagom antigravitacionih mišića donjih ekstremiteta. Umjesto iz polučučnja, teret se može podizati i iz poluklečećeg položaja.

Guranje težih predmeta i namještaja može se obaviti leđima. Ako se taj posao obavlja rukama, onda ispod namještaja treba poturiti krpu, da lakše klizi, a u tom slučaju se ne oštećuje ni pod. Pri guranju treba zategnuti trbušne mišiće, obezbijediti pravilan položaj lumbalne kičme, jednom nogom iskoračiti naprijed, čime se sprečava povećanje lumbalne lordoze i izbjegava bol.

NA RADNOM MJESTU Ukoliko osoba radi posao koji po opterećenju i pretežnom položaju u toku rada obuhvata lumbalni dio kičme, bitan je izbor pravilne stolice. Stolica treba da je na

podešavanje visine, sa punim naslonom za leđa i bočnim naslonima za ruke, a da ima točkiće. Na takvoj stolici potrebno je i pravilno sjedjeti. Noge treba malo raširiti.

Između stopala i potkoljenica, potkoljenica i natkoljenica, natkoljenica i trupa treba da postoji razmak veličine ugla od 90 stepeni. Karlica je postavljena u sredinu sjedišta. Ako je stolica bez podešavanja visine pa je niska za osobu koja je koristi, potrebno je staviti podizač pod noge i urediti da osoba pravilno sjedi. Ako je stolica niža od preporučene visine, neophodno je staviti jastuče odgovarajuće visine.

Radni sto treba da je u visini laktova. Telefon, mašina za pisanje ili kompjuter treba da se nalaze nadohvat ruke i ispred osobe.

U prostorijama gdje se duže stoji treba stajati sa malo razmaknutim stopalima, a u autobusu, okrenut bočno prema pravcu kretanja, držati se u visini laktova.

Preporučuje se da osoba ulazi u automobil okrenuta leđima, da na sjedište sa strane sjeda, pri čemu su trbušni mišići zategnuti, noge savijene, a okretanje se vrši prema naprijed, sa kičmom u bloku (osovine kukova i ramena ostaju paralelne). Prilikom vožnje treba češće zaustaviti auto, izlaziti iz njega i malo prošetati.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste.

Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada.

Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

IZ UGLA STRUČNJAKA...

Magnezijum – wellness za nervni sistem

Pritisci na poslu, prekovremeni rad, finansijski problemi, preveliki zahtjevi, buka, premalo sna... sve su to faktori stresa koji izrazito povećavaju potrebu za magnezijumom. Stres uzrokuje brzu potrošnju magnezijuma a ujedno mu povećava izlučivanje. Simptomi stresa, kao što su hronični umor, glavobolja, ukočenost mišića, nesanica i visok krvni pritisak, lakše se prevladavaju uz dodatni magnezijum.

Paradoksalno je da su današnje potrebe za magnezijumom sve veće zbog stresnog načina života, a sa današnjom ishranom ga unosimo sve manje. Zato je potreban dodatni magnezijum. Preporučuje se 300 mg dnevno, a najbolje je koristiti ga u obliku šumećih tableta ili tableta za žvakanje.

Magnezijum je najefikasnija mineralna materija protiv stresa, a djeluje brže od bilo koje vježbe opuštanja. Magnezijum smiruje nadraženi nervni sistem jer ublažava prenos prekomjernih nervnih impulsa. Na isti način jača i kardiovaskularni sistem, jer stres na njega najviše utiče. Magnezijum povoljno utiče na obnavljanje životne energije u ćelijama, poboljšava raspoloženje, pomaže kod postizanja kvalitetnijeg spavanja i smanjuje pojavu noćnih grčeva u nogama.

*pravilan rad nervnog sistema i zdrav san

Magnezijum je neophodan za:

*pravilan rad srca i regulaciju krvnog pritiska *zdravlje skeletnih mišića i smanjenje grčeva *pravilno varenje i metabolizam Asist. dr Janko Samardžić Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Terapija solju, speleoterapija, jedan je od novijih trendova pomoćnih medicinskih terapija. Efikasnost terapije potvrđena je kod osoba koje pate od neke iz velikog spektra bolesti: oboljenja gornjih disajnih puteva (rinitis, sinusitis, laringitis, faringitis, tonzitis, hrkanje); bolesti donjih disajnih puteva (astma, traheitis, bronhitis, pušački kašalj); kožnih problema (alergijski dermatitis, ekcem, psorijaza, seboreja); upornih bakterijskih infekcija; oboljenja koštano-zglobno-mišićnog sistema; stresa; nesanice; predmenopauze i srčanih (vaskularnih problema).

U Nikšiću je, od juna 2010, ovaj oblik terapije dostupan u jednom veoma komfornom obliku, u vidu boravka u prostorijama Salt caffe & relax-a, specijalizovanog objekta ove namjene. Razgovarali smo sa vlasnikom tog objekta g. Duškom Šćepanovićem.

Salt kafe je prvi ugostiteljski objekat u Nikšiću koji primjenom speleoterapije promoviše prihvatanje zdravog stila življenja. Kako ste došli na ideju da pokrenete ovaj projekat?

Na ideju da otvorimo objekat koji promoviše zdrav stil življenja, došli smo zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije i zagađenju životne sredine. Zagađenja proizvode veliku količinu pozitivnih jona koje naš organizam apsorbuje. Nastaje deficit negativnih jona, zbog kojeg dolazi do pada imuniteta organizma. Opšte je poznato da tako nastaje veliki broj bolesti.

Svjesni te činjenice, a vođeni iskustvom iz našeg okruženja, kao što su Srbija i Hrvatska, došli smo na ideju da otvorimo jedinstven objekat na našem prostoru. Iskoristili smo ljekovita svojstva soli i stvorili oazu mira i spokoja koja nastaje usljed prisustva velike količine negativnih jona.

Tako je na dan 24. juna 2010. god. u Nikšiću otvoren za sada prvi i jedinstveni objekat tipa slani kafić / slana soba, u kom se primjenjuje metoda speleoterapije.

Koje su mogućnosti koje Salt kafe nudi posjetiocima a koje ga izdvajaju iz klasičnog ugostiteljskog koncepta?

Ovo nije klasičan ugostiteljski objekat. Sastoji se iz dva dijela. Prvi je kafićni dio - njegovi zidovi obloženi su kamenom solju pa se osjeća miris soli koji utiče na pozitivno raspoloženje posjetilaca. U tom dijelu zabranjeno je

38

pušenje i konzumiranje alkoholnih pića.

U drugom dijelu objekta nalazi se specijalno opremljena prostorija, tzv. slana soba. U njoj se sprovodi metoda speleoterapije. Zidovi i pod prekriveni su kamenom, morskom i himalajskom soli. U ovom prostoru stvara se mikroklima koja podsjeća na klimu u slanim pećinama iz kojih se vadila so. Takav vazduh mora da ima određenu temperaturu i vlažnost, zato se koriste specijalni odvlaživač i klima-uređaj sa jonizatorom. Predviđeni boravak posjetilaca kreće se u intervalu od 45 min, za odrasle, i 20 min, za djecu. Relaks opuštanje i disanje za vrijeme ovog vremenskog intervala zamjenjuje 3 dana boravka na moru.

Tretmani se odvijaju 7–10 puta, jer po svim istraživanjima koja su izveli mnogi stručnjaci, iz raznih oblasti medicine, to predstavlja minimum da bi se organizam oporavio i popravio imunosistem, a samim tim i da bi se uz postojeću medikamentoznu terapiju skratilo vrijeme oporavka.

Da li namjeravate da unesete još neke inovacije u koncept pomoćne terapije koju nudite?

Speleoterapija je prvi korak naše djelatnosti. Naš sljedeći korak nosiće naziv haloterapija! Željeli smo da našim posjetiocima pokažemo kako na organizam utiče prirodno okruženje bilo koje vrste soli. Haloterapijom ćemo postići jači efekat i veću koncentraciju natrijum-hlorida, joda i ostalih navedenih elemenata koje sadrži prisutna aeroso. Haloterapija se odvija uz pomoć halogeneratora koji mrvi so do najsitnijih mikročestica i uduvava ih u prostor slane sobe. Samim tim, prisustvo negatvnih jona biće još veće a oporavak organizma još brži.

U kojoj mjeri Nikšićani pokazuju zainteresovanost za boravak u „slanoj sobi” ?

Zadovoljni smo našim dosadašnjim radom. Nijesmo htjeli da budemo agresivni u vidu reklame, već smo se vodili činjenicom da je lično iskustvo naših posjetilaca najbolja reklama. Bilo je i radoznalih posjetilaca, njihov broj nije veliki, tako da smo u suštini zadovoljni.

Kakve su bile prve reakcije Vaših sugrađana na postojanje jednog ovakvog objekta?

Komentari onih koji su ispoštovali tretmane su pozitivni. Nema veće sreće, taj se osjećaj ne može opisati, kada roditelj nekog djeteta kaže da mu posle boravka u slanoj sobi dijete bolje spava, jede, manje kašlje ... Što se tiče

starijih posjetilaca, njihovi komentari su da su rasterećeniji, raspoloženiji, bolje spavaju, kostobolja se svela na minimum, da primjećuju poboljšanje cirkulacije krvi itd.

Kakve su reakcije pušača na postojanje zone bez dima?

Po našem mišljenju, posjećenost kafićnog dijela bila bi mnogo bolja da je dozvoljeno pušenje, ali nas to neće spriječiti da istrajemo u borbi za zdrav način življenja.

Da li Vam je poznato u kojoj mjeri je prihvaćen speleoterapijski koncept koji Vi podržavate u ostalim gradovima Crne Gore?

Nije lako biti nov i jedinstven. Postoji stara izreka: prvi uvijek lomi led, a ostali piju vodu. Iskreno se nadamo da će svaki grad u Crnoj Gori imati objekat ovakve vrste, pa će i nama biti mnogo lakše. Ovakvu oazu pozitivne energije treba da ima svaki grad.

Kako glasi novogodišnja poruka Salt kafea?

Svim čitaocima, Medikala poželjeli bi da u 2011. god. prvenstveno budu zdravi. Da i dalje čitaju Medikal, jer uz njega će biti u trendu bilo kojeg aspekta medicine. Što se tiče nas, poručili bismo: - Otkrijte čar prirodne soli u prvom slanom kafeu i relaks sobi u Crnoj Gori - „Salt caffeu”.

A. Radanović

39

Hronika Januar - OD SIMPTOMA DO DIJAGNOZE Udruženje Celijakija Crne Gore je organizovalo uspješnu tribunu u Bijelom Polju o važnosti poštovanja bezglutenske dijete u osoba sa celijakijom i herpetiformnim dermatitisom, na kojoj su govorili dr Veselinka Đurišić pedijatar gastroenterolog Instituta za bolesti djece KC CG, dr Miroslav Femić, pedijatar u bjelopoljskom Domu zdravlja i Vera Samolov, iz Udruženja Celijakija.

Misija Udruženja Celijakije je edukacija članova i šire društvene zajednice o celijakiji (glutenskoj enteropatiji) i jedinom lijeku – bezglutenskoj dijeti, odnosno izbjegavanju konzumiranja pšenice, ječma, raži i namirnica od ovih žitarica. Udruženje je četvrtu godinu zaredom obezbjedilo besplatne novogodišnje paketiće za djecu na dijeti bez glutena u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, zahvaljujući sponzorstvu „Baypharm“-a, Rotari kluba Podgorice i "Hipp"-a. Najprije osnovani 2003. godine kao Udruženje roditelja djece na dijeti bez glutena, 2008. prerastaju u udruženje svih oboljelih od celijakije. Društvo broji oko 120 članova. Analize upućuju da na jednog dijagnostikovanog celijakičara u Crnoj Gori ima osam neprepoznatih. Svjetska statistika kaže da jedan posto od ukupnog broja stanovnika ima celijakiju, odnosno u Crnoj Gori je između 5.000 i 6.000 hiljada ljudi sa simptomima glutenske enteropatije, ali ne i sa dijagnozom.

2. februar - STOP KONZUMACIJI DUVANSKIH PROIZVODA 2. februara 2011. godine, Nacionalna komisija za kontrolu duvana i Kreativni centar „MonteVita”, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje, organizovali su Četvrtu nacionalnu konferenciju o kontroli duvana. Tema skupa održanog u Podgorici, u hotelu „City”, bilo je pasivno pušenje. Predavači su bili: doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja, prof. dr Agima Ljaljević, predsjednica Nacionalne komisije, dr Ana Mrdak, predstavnica Fonda za zdravstveno osiguranje, mr sc. dr Nebojša Crnogorac, dr Elvir Zvrko, prof. dr Ljilja Musić, dr Slađana Radulović i dr Samira Gargović.

40

11. februar - KURS „MALIGNA BOLEST U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI” Otvoreni medicinski klub „Medicus”, Dom zdravlja - Berane i Udruženje otorinolaringologa Crne Gore u amfiteatru Doma zdravlja u Beranama organizovali su kurs „Maligna bolest u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”. Prof. dr Agima Ljaljević, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, otorinolaringolozi KCCG dr Elvir Zvrko, dr Vladan Knežević i dr Mirko Popović, kao i dr Samira Gargović, spec. anestezije, i dr Nada Cicmil, onkolog iz KCCG, bili su predavači na skupu namijenjenom za dodatnu edukaciju izabranih ljekara. - Polaznicima kursa predavači su potencirali važnost traheotomije kao i obezbjeđenja disajnog puta kod traheotomisanih pacijenata, uz video prikaz same intervencije. Na kursu su izabrani doktori upoznati sa savremenom terapijom hroničnog kancerskog bola i toalete traheostome, u cilju poboljšanja palijativne njege kod malignih bolesnika od raka grkljana - obrazloženo je u Saopštenju Beranskog doma zdravlja.

13. februar - STATISTIKA OBOLIJEVANJA OD INFEKTIVNIH BOLESTI SLIČNIH GRIPU - Za šestu nedjelju 2011-te g. (period od 07-13 februara) stopa obolijevanja od oboljenja sličnih gripu iznosi 108,1 na 100,000 stanovnika (registrovano 699 oboljelih od oboljenja sličnih gripu). Intenzitet registrovanog obolijevanja je, za sada, u granicama srednjeg intenziteta. Od početka 2011. g. u Crnoj Gori je registrovano ukupno 3312 oboljelih od oboljenja sličnih gripu. Zaključno sa 13. februarom 2011. godine, a počevši od 10. januara 2011. godine, kada je dokazan prvi slučaj ove sezone, infekcija virusom gripa je dokazana kod ukupno 139 osoba - navodi se u Saopštenju za javnost izdatom od strane Instituta za javno zdravlje. Institutu je tokom ovogodišnje zimske sezone prijavljeno pet smrtnih ishoda obolijevanja kod kojih je potvrđena infekcija sa virusom gripa.

18. februar - DONACIJA KLINIČKOM CENTRU Njemačka kompanija „Biotronik” donirala je Kliničkom centru Crne Gore konvoj implantibilnih kardioverterskih defibrilatora. - U Kliničkom Centru Crne Gore metoda implantacije defibrilatora se izvodi još od 2002. godine i prosječno se godišnje implantira između 20-25 defibrilatora - podsjećeno je u Saopštenju za javnost izdatom od strane Kliničkog centra. 18. februara izvršena je ugradnja defibrilatora, a dr Franc Vajt, iz ugledne bečke klinike „Krankenhaus Hietzing”, zajedno sa stručnjacima Centra za pejsmejker KC CG izveo je ovu proceduru.

21. februar - PREDAVANJA O AKNOZNOJ KOŽI U Amfiteatru Srednje medicinske škole u Podgorici 21. februara održano je prezentacijsko predavanje na temu Akne. Predavači: Nada Mašanović, diplomirani farmaceut, i Maja Nikolić, diplomirani kozmetičar-estetičar, potrudile su se da doprinesu edukaciji o nastanku, prirodi i tretmanu masne i aknozne kože. Organizator ovog edukativnog programa bio je Kozmetički centar „Meditas” iz Podgorice, a poseban angažman u realizaciji projekta imala je Viktorija Pavićević, promoterka „Meditasa”, učenica IV razreda Srednje medicinske škole.

Radunović je predložio i mogućnost pokretanja pilot projekta za implementaciju tog strateškog plana, a kasnije i njegovu integraciju kroz cjelokupan zdravstveni sistem navedeno je u Saopštenju za javnost izdatom od strane Ministarstva. Ambasade Holandije i Japana objavile su namjeru da u sklopu ovog projekta finansijski pomognu razvoju zdravstva.

23. februar - INICIJACIJA NOVOG PROGRAMA U ZDRAVSTVU CRNE GORE U cilju određivanja prioriteta crnogorskog zdravstvenog sistema u okviru programa „UN - djelujući kao jedan” upriličen je sastanak ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića sa Aleksandrom Avanesovim, glavnim predstavnikom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Noalom Skiner, šeficom Kancelarije UNICEF-a, i Minom Brajović, šeficom Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru. Mentalno zdravlje, zaštita majke i djeteta kroz uvođenje „baby friendly” programa u Kliničkom centru Crne Gore, te projekat koji se odnosi na spremnost bolnica u vanrednim situacijama, polja su djelovanja na koja će biti stavljen akcenat. - Najavljujući skoro finiširanje Akcionog plana za mentalno zdravlje, dr

Tel: 020 242 258, 069 879 713 www.slusni-aparati.rs 41

Predstavljamo: Dom zdravlja „Budva”, Budva

PRIMJER NAMJENSKOG ZADOVOLJENJA ZDRAVSTVENIH POTREBA GRAĐANA Doživljaj očaravajuće ljepote koja krasi Crnogorski Majami, nešto je čemu se zaista ne može odoljeti. Boravak u ovom mjestu odavno je ocijenjen kao nezaobilazan segment posjete Crnoj Gori. Građani Crne Gore, pogotovu Budvani, mogu se u tom smislu smatrati povlašćenim srećnicima.

Zaista, ko bi mogao odoljeti jedinstvenom kompleksu ljepote niske najljepših plaža na Mediteranu, kulturi na kojoj se jasno poznaju godovi raznovrsnih istorijskih uticaja, sunčanom nebu i noćnom životu po kom je ovaj grad visoko ocijenjen u svijetu? Stari Grad, Citadela, Miločer, Mogren... pripovijedaju univerzalnu priču trajanja, drevnu istinu o tome da je ljepota uvijek jednostavna i vremenom sve bogatija.

Primarno turistički centar, Budva je danas grad sa oko 25.000 stanovnika. U dijelu zdravstvene zaštite građana posebno mjesto pripada Domu zdravlja „Budva”. Pokrivajući oblast primarne zdravstvene zaštite stanovništva ovog primorskog grada i nekih okolnih mjesta, uz angažovanost i opremljenost za zadovoljenje nekih posebnih zdravstvenih potreba, u ovoj ustanovi se na kvalitetan način odvija kompleksni program zdravstvene zaštite koji mora biti prilagođen uslovima turističkog centra. U tom smislu, od jednog ovakvog centra očekuje se da na adekvatan način odgovori zadovoljenju zdravstvenih potreba populacije turista, koja posebno u ljetnjem periodu,

42

višestruko premašuje broj stanovnika Budve. Aktivno se radi na zdravstvenom vaspitanju stanovništva, zdravstvenoj zaštiti majke i djeteta, imunizaciji, prevenciji u suzbijanju lokalnih endemskih bolesti, zdravstvenoj zaštiti svih populacionih grupa, te obezbjeđenju farmaceutskog materijala.

Pored Odjeljenja za opštu praksu i Stomatologije, ustanovljene su i posebne specijalističke službe: Pedijatrija, Ginekologija, Medicina rada, Mikrobiologija, Biohemija, Interna medicina, Dijagnostika, Neuropsihijatrija, Epidemiologija, Služba hitne pomoći i Ambulanta za hemodijalizu terminalnih oštećenja bubrega.

U cilju zadovoljenja zdravstvenih potreba stanovništva okolnih mjesta, u sastavu Doma zdravlja funkcionišu ambulanta opšte medicine u Petrovcu „Doktor Vojislav Franičević”, Ambulanta opšte medicine u Pržnom, Ambulanta opšte medicine u Rafailovićima i Stomatološka ambulanta u Srednjoškolskom centru „Danilo Kiš”.

Uspostavljena je i veoma funkcionalna saradnja sa regionalnim specijalističkim zdravstvenim centrima, u prvom redu sa Specijalnom bolnicom „Vaso Ćuković” u Risnu, Opštom bolnicom u Kotoru i Opštom bolnicom Cetinje. Dva puta mjesečno u ovoj zdrastvenoj ustanovi zasijeda Ljekarska komisija, te je regulisano i pitanje nekih važnih administrativno-protokolarnih aspekata liječenja građana ovog regiona.

Dom zdravlja predstavlja i tehnološki kvalitetno prilagođen sistem pružanja zdravstvenih usluga koji se periodično može odnositi na veoma brojnu populacionu grupu. Uporno se radi na usavršavanju tehnologije koja se koristi u cilju zaštite zdravlja građana. Služba za mikrobiologiju opremljena je savremenim aparatima za izolaciju osnovnih mikrobioloških uzročnika na nivou primarne zdravstvene zaštite, osim obavljanja uobičajene dijagnostike, analize bakterioloških uzroka, briseva, piokulture, parazitske analize, kao i dijela virusoloških analiza. Sanitarni pregledi čine značajan dio rada tokom cijele godine, a posebno u toku ljetnjih mjeseci. Biohemijsko-hematološka laboratorija raspolaže automatskim brojačem za krvne slike „DREW D-3”, kao i automatskim biohemijskim analajzerom „COBAS INTEGRA 400 PLUS”.

Ambulanta za hemodijalizu predstavlja segment Doma zdravlja koji pruža i tu visoko specifičnu vrstu usluge. Napravljena je za potrebe kako pacijenata sa područja Opštine Budva tako i za sve one koji boluju od terminalnog oštećenja bubrega a svoj godišnji odmor ili neki drugi boravak provode u našem gradu. Mogu je koristiti i svi strani državljani, na što se inače mislilo prilikom otvaranja, s obzirom na to da u naš grad dolazi veliki broj stranih gostiju. Ambulanta za hemodijalizu otvorena je prije pet godina. Zbrinjavanje pacijenata vrši stručno i obučeno osoblje koje radi na aparatima „INTEGRA” HOSPITAL, proizvedenim u Italiji. Ambulanta raspolaže sa četiri aparata, a rad je organizovan u smjenama, po potrebi i 24 h dnevno.

Zakon se opredjelio za izabrane doktore - porodične ljekare i Centre za podršku. Od 1. januara 2008. godine u našem Domu zdravlja otpočelo se sa implement-

acijom projekta Izabranog doktora sa informatičkom podrškom. Projekat informatičke podrške, u poslovnom dijelu, uspješno je završen zaključno sa aprilom mjesecom 2008. godine, a od 1. aprila 2008. godine osiguranici Fonda zdravstva - Budva imali su mogućnost da biraju svoje porodične ljekare i to: osam (8) izabranih doktora za odrasle, tri (3) izabrana doktora za djecu - pedijatri i jednog (1) izabranog doktora za žene (izabrani ginekolog). U periodu od 1. aprila 2008. godine do 31. decembra 2010. godine, od ukupnog broja osiguranika cca 25 000 Fonda zdravstva Budva, 72 % građana Budve izabralo je svog porodičnog ljekara.

Na osnovu svega naprijed iznesenog, a sve na osnovu našeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Dom zdravlja „Budva” ima sistematizovano devet (9) izabranih doktora za odrasle i jedanaest (11) medicinskih sestara / tehničara za rad sa izabranim doktorom za odrasle, tri (3) izabrana doktora za djecu i četiri (4) medicinske sestre / tehničara za rad sa izabranim doktorom za djecu - pedijatar, jednog (1) doktora za žene i jednu (1) medicinsku sestru / tehničara za rad sa izabranim doktorom za žene.

Kao podrška, izabranim timovima ljekara za odrasle, djecu i žene u našoj ustanovi postoje i centri za podršku: CENTAR ZA DIJAGNOSTIKU Laboratorijska dijagnostika, Mikrobiološka dijagnostika, Radiološka dijagnostika JEDINICA ZA MENTALNO ZDRAVLJE - sa centom u Kotoru

43

HIGIJENSKO-EPIDEMIOLOŠKA SLUŽBA CENTAR ZA PREVENCIJU Populaciono savjetovalište, Savjetovalište za mlade, Savjetovalište za reproduktivno zdravlje JEDINICE ZA PODRŠKU IZABRANOM DOKTORU Jedinica za patronažu - šest (6) izvršilaca medicinskih sestara / tehničara, Jedinica za fizikalnu terapiju na primarmom nivou - jedan (1) izvršilac, fizioterapeut, Jedinica za sanitetski prevoz - dva (2) vozača Ostale djelatnosti Doma zdravlja „Budva” koje nisu predviđene normativom kadra za primarnu zdravstvenu zaštitu su: Medicina rada, Sportska medicina i Hemodijaliza.

Hitna medicinska pomoć organizuje se na nov način, shodno Zakonu o hitnoj medicinskoj pomoći koji je stupio na snagu 25. avgusta 2008. godine (Sl. list Crne Gore od 15. avgusta 2008. godine), a čija je implementacija otpočela od 1. aprila 2010. godine.

Djalatnost Hitne medicinske pomoći organizuje Zavod za hitnu medicinskiu pomoć. Zakon takođe predviđa i ustanovljenje podstanica za hitnu medicinsku pomoć u Andrijevici, Plužinama i Šavniku. Tokom javne diskusije ovog zakona, Menadžment naše ustanove tražio je da se i u Petrovcu formira podstanica, ali nije udovoljeno tom našem zahtjevu, već je ostavljena mogućnost da Zavod, po pribavljenom mišljenju Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, u saradnji sa nadležnim organima lokalne samouprave, može privremeno, tokom turističke sezone, otvoriti podstanice za hitnu medicinsku pomoć, shodno članu 9, stav 4 navedenog zakona. Međutim, nemamo razumijevanje od strane lokalne uprave, koja nije spremna da finansira podstanicu u Petrovcu.

Koordinaciju sa naprijed navedenim službama obavlja Menadžment, koji sačinjavaju direktor, pomoćnik direktora i glavna sestra. Takođe, u našoj ustanovi postoji i Služba za administrativno-tehničke poslove u okviru koje funkcionišu Ekonomsko-finansijska, Pravna i Tehnička služba.

Centralni objekat Doma zdravlja smješten je na popularnom Trgu sunca, u samom jezgru Budve. Površina ukupnog prostora kojim, zajedno sa ambulantnim i ostalim područnim zdravstvenim stanicama, raspolaže Dom zdravlja, iznosi oko 4.500 m2. Istorija ustanovljenja ovog objekta vezuje se za 1980. godinu. Sadašnji Dom zdravlja izgrađen je 1980. godine i iste godine otvoren, nakon katastrofalnog zemljotresa koji je 15. aprila 1979. godine zadesio Crnu Goru. Dom zdravlja je izgrađen uz pomoć naroda i Vlade Sjedinjenih Američkih Država i predstavlja krunu ljudske solidarnosti u borbi protiv neumitnih i nepredvidivih sila prirode.

Stara zdravstvena stanica u Budvi izgrađena je 1965. godine. Radila je u okviru Medicinskog centra „Danilo I” sa Cetinja, zajedno sa Ambulantom u Petrovcu, da bi se 1973. godine transformisala u OOUR Dom zdravlja

44

„Budva” u okviru kog je bila i Zdravstvena stanica u Petrovcu.

Kada je u pitanju istraživanje razvoja zdravstva na području Opštine Budva, treba razmišljati o ozbiljnom projektu izrade studije u obliku monografije pod nazivom „ZDRAVSTVENA SLUŽBA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA U OPŠTINI BUDVA (1918–2010).

Ovakva jedna monografija zahtijeva višegodišnji istraživački rad, koji bi pored naučno-medicinskog imao i istorijski značaj. Ona bi trebalo da predstavlja svjedočanstvo o vremenu i ljudima koji su ga obilježili sa zdravstvenog i kulturnog aspekta.

JZU Dom zdravlja „Budva” pruža zdravstvene usluge za cca 25 000 osiguranika. To se uglavnom poklapa sa brojem stanovnika Opštine Budva. Napominjemo da, ako izuzmemo Podgoricu, demografski rast u Budvi najveći je u Crnoj Gori. Ovaj broj stanovnika se više nego dvostruko uvećava tokom turističke sezone. Po podacima Turističke organizacije „Budva” za 2010. godinu, našu opštinu je posjetilo cca 500 000 (petsto hiljada turista), pa kada ovaj broj saberemo sa brojem stanovnika i podijelimo na dvanaest mjeseci, dolazimo do cifre cca 60 000 stanovnika Opštine Budva, pri tom ne računajući cca 30% sive ekonomije - neprijavljenih turista, vlasnika vikendkuća i stanova, koji borave u Budvi u dane vikenda, državnih i vjerskih praznika, kao i radnika koji ovdje borave i rade tokom građevinske sezone.

Imajući sve ovo u vidu, pred zdravstvom Crne Gore, Domom zdravlja „Budva” i lokalnom upravom Budve, a o čemu se vode razgovori već duži niz godina, javlja se potreba otvaranja stacionara za građane Budve u dijelu ginekološko-akušerske i interno-kardiološke medicine.

Ovaj vid sekundarne zdravstvene zaštite mogao bi se realizovati kroz oblik javno-privatnog partnerstva, kao i uz pomoć valorizacije „placa starog Doma zdravlja” i stare Apoteke, koji su u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom korišćenja koje pripada JZU Dom zdravlja „Budva”.

Tehnička opremljenost naše ustanove više je nego dobra - počev od ambulanti za porodične ljekare, pa preko centara za dijagnostiku, centara za prevenciju, do jedinica za podršku izabranim doktorima, posebno u dijelu voznog parka sa dva nova specijalizovana vozila marke „DACIA” i dva nova vozila za patronažnu službu marke „SUZUKI”, uz novo vozilo marke „DACIA” za potrebe hemodijalize, kao i relativno nova vozila reanomobil marke „CITROËN” i patronažno vozilo marke „KALINA”, za potrebe Ambulante u Petrovcu.

Kroz istoriju postojanja, Dom zdravlja u Budvi razvio se u veoma funkcionalan zdravstveni centar. Vrši se stalni rad na usavršavanju zdravstvene usluge, modernizaciji raspoložive aparature i neophodnih pratećih sadržaja, te analiza potreba korisnika zdravstvenih usluga na osnovu koje se projektuje dalji rad. Na taj način se prevazilaze okviri striktnog zadovoljenja usluga primarne zdravstvene zaštite i obezbjeđuje komfornost u radu.

DIREKTOR Zoran Špadijer

U Amfiteatru Srednje medicinske škole u Podgorici 21. februara održano je prezentacijsko predavanje na temu Akne. Problem koji predstavlja ogroman izazov za istraživanja i inovacije u dermatološkom liječenju, privukao je pažnju velikog broja mladih medicinara, polaznika srednjoškolskog obrazovanja u ovoj referentnoj ustanovi. Predavači: Nada Mašanović, diplomirani farmaceut, i Maja Nikolić, diplomirani kozmetičar-estetičar, potrudile su se da obrazlažući aspekte pripremljene prezentacije značajno doprinesu edukaciji o nastanku, prirodi i tretmanu masne i aknozne kože. Organizator ovog edukativnog programa bio je Kozmetički centar „Meditas” iz Podgorice.

AKNE

KAKO SE BORITI SA NJIMA ?

Predavanje o aknama koje je održano u Srednjoj medicinskoj školi u Podgorici, bilo je spoj kvalitetno vođenog edukativnog programa koji je u značajnoj mjeri realizovan zaslugom Viktorije Pavićević, mlade promoterke „Meditasa”, učenice IV razreda ove škole, koja se potrudila oko animiranja mlade publike za ovu vrstu edukacije. Time je program dobio jedan nenametljiv i konstruktivan oblik rada. Učenici svih razreda Srednje škole, koji su činili veći dio publike, bili su aktivno uključeni u odgovaranje na pitanja o prirodi akni, a sprovedeno je i pismeno anketiranje na ovu temu. Sponzor programa adekvatno je nagradio davaoce tačnih odgovora.

Predavanje o aknama bilo je odlična prilika da se slušaoci podsjete i prošire svoja znanja o pravilima adekvatne njege kože. Pitanja na koja je ponuđen odgovor bila su: zašto se stvaraju akne, kakva je razlika između „crnih” i „bijelih” akni, zašto akne nekada postaju crvene, nabubrene i bolne, zašto se ne smiju „dirati”, da li i kakva hrana može uticati na njihovu pojavu ili pogoršanje stanja, šta raditi da se ne pojave, kako ih ukloniti, te koliko dugo traje proces njihovog uklanjanja. - Akne su lokalna kožna bolest koja se smatra „fazom odrastanja”. Njihova pojava povezana je sa početkom aktivnosti sebacelnih žlijezda povećava se mašćenje kože i stvara „dobra” podloga za razvoj bakterija, upalnih procesa i pojavu akni, čime se narušava estetski izgled kože - objasnila je Maja Nikolić.

U obrazloženju ove pojave navela je: - Na našoj koži postoji izobilje sebacelnih (lojnih) žlijezda koje luče masni sekret. To nije bolest, naprotiv - taj isti masni film, hrani, vlaži i štiti kožu. Problem nastaje kada kožni loj postane suviše gust i ćelije lojnih žlijezda se uvećaju. Dolazi do začepljenja lojne žlijezde i formira se akna (bubuljica).

Napominjući da otprilike 80% populacije u starosti 12-24 godine ima manje ili više izražene akne, ali da se one mogu

javiti već i u 8 godini života i trajati i do 30. godine pa i duže.

Maja je objasnila i da se osnovna razlika između „crnih” i „bijelih” akni sastoji u stepenu otvorenosti komedona i dostupnosti izlučenog loja oksidaciji vazduhom. Crna tačka, ili otvoreni komedon (engl. black haed), nikada se ne inflamira.

Važna poruka sa predavanja za koju se čini da nikada neće biti dovoljno ponavljana, jeste da je bubuljica upalni proces koji se ne smije mehanički tretirati jer se time unosi dodatna infekcija. - Najgore od svega je što upala, bubuljica, nestaje, a na koži ostaju ožiljci, čvorići, proširene pore kojih se teško riješiti! - naglasila je Nikolić.

Stanište bakterije Propionibacterium acnes (lat.), može biti sebacelna žlijezda i površina kože - do problema dolazi kada bakterija oslobodi enzime čiji razgradni proizvodi difunduju u derm, gdje izazivaju zapaljenje koje se na koži manifesuje kao crvenilo. Kada je riječ o ishrani, treba navesti podatak da je, prema najnovijim istraživanjima,

45

otkrivena pozitivna epidemiološka povezanost između konzumiranja mlijeka, mliječnih proizvoda i akni, kao i namirnica sa visokim glikemijskim indeksom (gazirana pića, slatkiši, bijeli hljeb) - objasnila je Nikolić.

Bez obzira koji je Vaš tip kože ili problem, koraci do konačnog zdravlja Vaše kože su jednostavni kao 1-2-3 1 Čišćenje / toniranje Dva puta dnevno očistite lice kako bi otklonili nečistoću, prljavštinu, tragove šminke, stare, odumrle ćelije kože i nakupljenu masnoću. Koristite tonik - ne više od dva puta dnevno - kako bi povratili pH vrijednost kože i pripremili je za naredni korak.

2 Njega / obnavljanje Ovo je najvažniji korak svake njege kože.

Koristitite ga prema uputstvima kako bi otklonili postojeća oštećenja, u cilju poboljšanja zdravlja Vaše kože, tako da se ona može odbraniti od daljih oštećenja. Ovo uključuje, kako spoljašnju, tako i unutrašnju njegu (koristeći dodatke ishrani).

3 Hidriranje / zaštita Nanesite hidrantnu kremu kako bi ponovo postigli glatku kožu. Vodite računa da koristite kreme sa zaštitnim faktorima, u zavisnosti od Vaših aktivnosti i vremenskih prilika. „ODABERITE PUT ZA ZDRAVU I LIJEPU KOŽU” U cilju izbjegavanja štetnih posljedica neadekvatno određenog samoliječenja, posebno treba voditi računa o tome da tretman kože bude prvenstveno vođen od strane stručnog lica. Tokom predavanja dat je naglasak na štetno djelovanje sunca na kožu! Mladi su često u zabludi kada su u pitanju akne i sunce - jer prvi rani efekti sunčanja na koži vidljiv je kao poboljšanje - međutim, dugotrajno sunčanje dovodi do mnogo težeg stanja nego što je to bilo prije izlaganja suncu !

Zadovoljni sprovođenjem uspješne edukacije mladih medicinara U ime organizatora predavanja održanog u Srednjoj medicinskoj školi, Kozmetičkog centra „Meditas”, Nina Trifunović, diplomirani estetičarkozmetičar, sabirajući utiske ocijenila je ovaj događaj kao veoma uspješan projekat. - Prezentacija je bila veoma posjećena i mi smo zadovoljni ako smo uspjeli približiti način rješavanja problema sa kojim se mladi danas sve više susreću - objasnila je Trifunović.

46

TRETMAN AKNOZNE KOŽE Veoma značajnu temu predavanja činile su preporuke o tretmanu aknozne kože. Mladi medicinari upoznati su sa supstancama koje su bitne prilikom izbora kućne njege kao i terapijom lokalnog uklanjanja akni terapijom biljnim enzimima i voćnim kisjelinama. Saopšteno je i da, ukoliko se radi o ozbiljnijem problemu, primjenjuje se opšta terapija - obavezno uz nadzor ljekara.

Terapija biljnim enzimima može da doprinese impozantnom poboljšanju stanja kože - redukuje akne, redukuje crvenilo i iritaciju, razlaže nečistoće i dubinski čisti pore, redukuje lučenje sebuma... Tretman enzimima može se raditi tek jedanput sedmično, kao dio serije od 6 tretmana. Svake druge sedmice može se zamijeniti tretmanom glikolnom kisjelinom, a može se primjenjivati i kao dio dubinskog čišćenja kože, svakih 4-6 sedmice. Terapija enzimima i kisjelinama ne smije se sprovoditi kod klijenata koji su na terapiji retinoidima, odmah nakon mikrodermoabrazije (sačekati 7-10 dana), na svježe depiliranoj koži (sačekati 24-48 h). Uzimajući u obzir navedeno, postaje jasno zbog čega je potrebno posebno voditi računa o stručnom vođenju terapije masne i aknozne kože.

Tretmani voćnim kisjelinama u ovom trenutku predstavljaju najznačajniji domet dermatološke terapije.

Predavači su ovom prilikom prenijeli preporuku da treba voditi računa o stanju kože, aplikovanoj koncentraciji kisjelina kao i obaveznom nanošenju preparata sa odgovarajućum SPF faktorom. Ukoliko se djeluje prema predviđenim propisima, gotovo je nemoguće da se dogodi bilo kakva iritacija kože, svrab, crvenilo ili bol !

Terapija kisjelinama primjenjuje u seriji od 6 tretmana, pri čemu se prva 4 tretmana rade jedanput sedmično,a peti i šesti u razmaku od 10 dana.

Idealna terapija masne i aknozne kože sastoji se u tretiranju kože enzimima sve dok postoje upalni procesi, a

tek nakon saniranja upalnih procesa potrebno je preći na tretmane voćnim kisjelinama. Voćne kisjeline, pored djelovanja na smanjenje prekomjernog lučenja sebuma, djeluju na saniranje fleka, ožiljaka i proširenih pora kao posljedica akni, objašnjeno je ovom prilikom.

Maja Nikolić je naglasila da je liječenje akni dugotrajan proces i šta se ranije započne to je efekat bolje izražen - te da je akne nemoguće izliječiti preko noći! Treba znati da je jednom „problematična” koža uvijek podložna aknama, te da je u cilju održavanja zdravlja lijepe kože neophodno sprovoditi odgovarajući stručno vođen tretman.

A. Radanović

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu!

Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214

MATIČNE ĆELIJE (STEM cells ) U PREVENCIJI STARENJA Ćelija Esencijalni dio života ... koji kreira i obezbjeđuje rad organa

SVE ĆELIJE U JEDNOM ISTOM ORGANIZMU - Imaju isti genetski sastav, DNA (određeno dejstvo) - Različite su (specifične za samo jednu funkciju i mjesto) - Imaju limitiran kapacitet umnožavanja (30-50 kopija) - Kopije imaju iste karakteristike kao i original (specijalizacija i starost) MATIČNE - STEM-ĆELIJE Bazalne ćelije koje se nalaze u početnom stadijumu razvoja embriona.

Matične ćelije su prisutne kod svih višećelijskih organizama. Jedna od osnovnih odlika stem-ćelija jeste nespecijalizovanost: pod određenim uslovima od njih mogu nastati specijalizovane ćelije krvi, kože... Za razliku od ostalih, matične (stem) ćelije mogu neprekidno da se dijele (proliferacija), odnosno da obnavljaju same sebe.

Matične ćelije su multipotencijalne osnovne ćelije iz kojih se tokom razvoja organizma formiraju sve vrste ćelija.

ADULTNE MATIČNE ĆELIJE Čak i nakon rođenja, u organizmu se nastavlja stvaranje matičnih ćelija - one služe za obnovu tkiva oštećenih tokom života. Da bi tkivo pravilno funkcionisalo potreban je dovoljan broj ADULTNIH ćelija, sa punim funkcionalnim kapacitetima.

Stem-ćelije su otpornije i bolje zaštićene od drugih ćelija, ali takođe trpe uticaj faktora koji izazivaju prevremeno starenje. Vremenom se smanjuje njihov kapacitet da generišu nove zdrave ćelije potomke, pa zato, ako se funkcija ovih specifičnih grupa „izvornih” ćelija izgubi ili pogorša, bilo zbog starenja, ili spoljnih uticaja, stvoriće se deficit epidermalnih ćelija. Bez epidermalnih ćelija, nikakav

48

vanćelijski materijal se ne sintetiše i funkcije kože propadaju, posebno njena sposobnost da se regeneriše od trauma (posjekotine, opekotine...). Ova činjenica je od presudnog značaja za izgled kože, jer se sitne traume kože akumuliraju kao znaci prevremenog starenja: bore, mlitava koža, nedostatak elastičnosti, oštećenja, naduvenost.

Stem-ćelije su lokalizovane u bazalnom sloju u iznosu 2-7% Jedna od 10 000 ćelija je STEM-ćelija Činjenice o matičnim ćelijama naučnicima su odavno poznate, ali se tek posljednjih decenija te ćelije koriste u raznovrsne tretmane liječenja. Taj napredak medicine omogućen je razvojem tehnologije za bezbjedne procese izdvajanja, zamrzavanja, odmrzavanja i aplikacije.

Upotreba stem-ćelija (ljudskog porijekla) limitirana je u mnogim zeljama, iz etičkih razloga. Zbog toga su naučnici tražili drugi izvor stem-ćelija

STEM ĆELIJE U BILJKAMA Skorašnje studije iz oblasti genetskog inženjeringa ukazuju na to da dio hranljivih sastojaka možemo naći unutar drugih stem-ćelija sa sličnim karakteristikama, kao što su ćelije-majke biljnog porijekla. 2007. godine, švajcarska kompanija specijalizovana za ćelijski inženjering kreirala je novu tehnologiju koja omogućava ekstrakciju, prečišćavanje i rast stem-ćelija na industrijskom nivou.

Koristeći saznanja da svaka ćelija biljke ima sposobnost kompletne regeneracije (grana, cvijet...), što važi čak i za čitave biljke, stručnjaci su primijenili svoju tehnologiju ekstrakcije stem-ćelija na biljnu vrstu. Švajcarskoj kompaniji specijalizovanoj za ćelijski inženjering za to je poslužila jedinstvena vrsta jabuke - SPÄTLAUBER. SPÄTLAUBER jabuke rasle su širom Švajcarske tokom 18 vijeka. Danas je to zaštićena botanička vrsta.

Plodovi ove jabuke su mali i manje slatki, ali su jako popularni zbog njihove dužine trajanja.

Tajna dužine trajanja plodova SPÄTLAUBER jabuke Studije epigenetskih faktora stem-ćelija ekstrahovanih iz „Spätlauber” jabuke pokazuju ogroman regenerativni kapacitet ove vrste jabuke. Biljne stem-ćelije imaju zapreminu veću od 0,1 mikrona i kao takve ne mogu da prodru u kožu, tj. u derm. Prevazilaženje tog problema

omogućeno je NANOTEHNOLOGIJOM. Sadržaj stemćelija biljnog porijekla prenosi se nanolipozomima.

Nanolipozomi (mali tankoslojni prenosioci) sistemi su za oslobađanje aktivnih sastojaka na polju nanokozmetike, što poboljšava apsorpciju i bioraspoloživost kapsuliranih aktivnih sastojaka i štiti ih od oksidacije i raspadanja.

Otkriće ovog aktivnog sastojka nagrađeno je 2008, od strane BSB Evropske kozmetičke asocijacije.

Enkapsulirani sistem Enkapsuliranim sistemom postiže se: –Visok stepen penetracije (do derma), –Zaštita epigenetskih faktora od svjetlosti i oksidacije, –Bolja biološka kompatibilnost sa membranom epidermalnih stem-ćelija, –Uvećana trajnost fibrolasta.

Ovaj životni eliksir biljnog je porijekla i predstavlja proizvod za regeneraciju. On snabdijeva hranljivim sastojcima „izvorne ćelije” epidermisa i revitalizuje ih. Na ostatak tkiva takođe ima izvanredan, sveobuhvatni, dugotrajni podmlađujući efekat koji poboljšava sve aspekte koji su u vezi sa prevremenim starenjem.

Priredila: Maja Nikolić

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

%

Malus domestica Borkh., Rosaceae (lat.)

JA BUK A Jabuka je biljka iz porodice Rosaceae. Postoji preko 7.500 kultivara domaće jabuke. Zbog prijatnog ukusa i arome, relativno velike hranljive vrijednosti i bogatog sadržaja minerala i vitamina, jabuke su omiljeno i korisno voće za ishranu djece i odraslih.

Jabuke su mnogo hranljive zbog sadržaja ugljenih hidrata, odnosno voćnih šećera. Plod jabuke uglavnom od šećera sadrži fruktozu i glukozu, koje organizam lako i potpuno koristi i dobija potrebnu energiju. Bjelančevina ima veoma malo, a zastupljene su svega 0.4%. Jabuka sadrži 84% vode, pa se koristi kod osoba koje se nalaze na tretmanima redukcije tjelesne težine. Ona je jako dobar izvor mineralnih sastojaka, naročito je bogata kalijumom, natrijumom, kalcijumom, fosforom i gvožđem, od čega najviše ima kalijuma. Pored minerala obiluje i voćnim kisjelinama, kao što su jabučna, limunska i taninska, a koje su odgovorne za osvježavajući ukus ove vrste voća. Pomenute kisjeline su značajne za uspostavljanje normalnog aciditeta (kisjelosti) u organizmu i od značaja su za varenje hrane. Voćne kisjeline povoljno djeluju na lučenje želudačnih sokova, ali i na apetit. Od vitamina najviše su zastupljeni B1 i B2, potom vitamin C, kao i znatne količine karotina koji se u organizmu pretvara u aktivni oblik vitamin A. Kora jabuke sadrži mnogo više vitamina nego unutrašnji djelovi jabuke, pa je preporučljivo da se jede sa korom, pošto se prije konzumiranja dobro opere vodom. Jabuke treba dobro sažvakati, jer unošenjem većih komadića može dovesti do opterećenja želuca. Žvakanje je ujedno korisno, jer se time postiže mehaničko čišćenje zuba i desni i na taj način održavamo higijenu naših zuba i usne duplje.

Ljekovitost Sirova, ostrugana jabuka se preporučuje za redovno konzumiranje kod zdravih osoba, a i osoba koje imaju katar (upalu) crijeva ili dijareju. Studije su pokazale da su jabuke odlična preventiva u nastanku Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Antioksidansi kojima je ovo voće bogato smanjuju uticaj supstanci koje se luče kada je organizam pod stresom i mogu da umanje oštećenja na nervnim ćelijama izazvana ovim bolestima. Jabuke su bogate antioksidansima, naročito ako se uzimaju sa korom. Svakodnevno konzumiranje ovog voća štiti neurone u mozgu i kičmenoj moždini.

Jabuka sadrži dosta pektina koji ima sposobnost bubrenja, pa dovodi do upijanja i toksičnih produkata koji

50

„Jedna jabuka na dan, ljekar iz kuće van.” se nalaze u crijevima i na taj način lako odstranjuje otrove iz organizma. Nutricionisti preporučuju tzv. „jabučni dan”, kada se jedu samo jabuke i pije čist jabukov sok, čime se odstranjuje „šljaka” koja se stvara i nagomilava u organizmu prilikom uzimanja namirnica životinjskog porijekla (meso, jaja, sir...). Jabuka sadrži celulozu i neke druge materije koje povoljno djeluju na peristaltiku crijeva, što uzrokuje brže pražnjenje crijeva koje može nastati usljed smanjene fizičke aktivnosti, naročito kod starijih osoba. Pektin koji se nalazi u jabuci povoljno djeluje na sluznicu crijeva, pa je sa drugim sastojcima u jabuci blago i neškodljivo sredstvo protiv opstipacije i dijareje. Kora jabuke sadrži više pektina od ostalog dijela, pa se upravo iz tog razloga upotrebljava za liječenje dijareje kao i za urednu defekaciju, zbog čega se preporučuje uzimanje čaja od osušene kore jabuke.

Istraživanja su pokazala da dvije jabuke dnevno snižavaju nivo masti u krvi, sprečavaju nastanak arteroskleroze i infarkta srca.

Jabuka u sebi sadrži najviše kalijuma, koji je jako važan za pravilan rad svih ćelija u organizmu, jer učestvuje u biohemijskim procesima u ćeliji. Slobodno se može reći da je kalijum za ćelije čovjeka, ono što je kalcijum za kosti.

Profesor Leo Bine, stručnjak za dijetetiku, jabuku je uvrstio u najkorisnije voće u ishrani za „vječitu mladost organizma”. Za jabuku je kazao: „Jedite najmanje dvije jabuke dnevno ako vam je stalo da budete zdravi i da što duže ostanete mladi, bez obzira na Vaše godine.”

(Literatura: „Voće i povrće, hrana i lijek”, Đ. Jovanović) Priredio: Miomir Šoškić, student Farmaceutskog fakulteta - Podgorica

HIJALURONSKA

KISJELINA (HK) Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Hijaluronska kisjelina (HK) najistaknutiji je glukozaminoglikan u koži koji snažno vezuje vodu i, kada je injiciran u kožu, voluminizira, omekšava i hidrira. Igra ulogu u rastu ćelija, funkcionisanju membranskih receptora i adheziji, poboljšava ćelijski metabolizam, pomaže zarastanje rana. Hijaluronska kisjelina stabilizuje interćelijske strukture i proizvodi viskoznoelastičnu mrežu međusobno povezanih kolagenih i elastičnih vlakana. Starenjem se ova vlakna gube, što rezultira dezorganizacijom nakupina ovih vlakana. Hijaluronska kisjelina je prirodni polimer, izgleda niske bisera. U jednoj „kuglici”ove „niske” nalaze se dva jedinjenja koja čine jednu jedinicu: acetil-glukozamin i natrijum-glukuronat.

Po hemijskom sastavu, ovo je prirodni polisaharid (šećer), u osnovi isti kod svih živih vrsta (životinja, ljudi, bakterija...). U ljudskom organizmu nalazi se svugdje po tijelu (zadržava vodu u koži, ima funkciju vlaženja očiju, podmazivanja zglobova...). Nekada se ova kisjelina koristila iz dva izvora: iz rustikoma - životinjski izvor koji se sada ne koristi, i bakterijskog izvora (strepekvi), koji se sada koristi kao jedini.

Familija proizvoda hijaluronske kisjeline broji više od 160 proizvoda. Oni sadrže kisjelinu proizvedenu od strane različitih proizvođača (porodice Restylane, Perlane, Juvederm, Teosyal, Belotero-Aestelis, Revanesse). Budući da je polimer u tečnom stanju, kao i voda, hijaluronska kisjelina se u tom stanju može odmah razgraditi, pa je neophodno da se ona umreži. Jednostruko umrežena hijaluronska kisjelina u koži traje svega nekoliko dana. Neophodno je da se

hijaluronska kisjelina mrežno ukrsti i time poprimi gel-oblik, dok se pri povećavanju nivoa ukrštenosti dobija neželjeno čvrsto stanje. Pri ovakvoj „dozirano” ukrštenoj povezanosti, enzim hijaluronidaza, koji razlaže hijaluronsku kisjelinu, ne dopire do kisjeline koja formira male kuglice i ona se ne može razložiti. Parametri koji utiču na čvrstinu gela su: koncentracija kisjeline, nivo umrežavanja, oblikovanje gela koje zavisi od veličine čestica (granuloma formacije, „Hylacross” tehnologija, „Thixofix” tehnologija, jednostruko umrežena kisjelina). Da bi se hijaluronska kisjelina mogla ubrizgati, mora zadovoljavati određene uslove: biokompatibilnost hemijskog sastava i površinske strukture, opterećenje površine, veličinu čestica, (mikrosfere hijaluronske kisjeline moraju biti okrugle, minimalnog prečnika 40 mikrometara, iste veličine, homogene, glatke površine, smještene u tečni, bikompatibilni medijum).

Generalno, ubrizgani materijal reaguje sa makrofagima i izaziva akutno i hronično zapaljenje, a kasnije i formiranje fibrozne kapsule i neokolagenezu! Pravilne mikročestice sfernog oblika i glatke površine izazivaju adheziju fibroblasta i neokolagenazu, a mikročestice koje ne zadovoljavaju ove uslove - brzu reakciju makrofaga i reakciju oko stranog tijela (nastanak granuloma). Jedan sloj makrofaga oko mikrosfere hijaluronske kisjeline, znak je optimalne biokompatibilnosti!

U februaru 2003. godine FDA je odobrila Restylane kao umreženu hijaluronsku kisjelinu. Ovaj filer je relativno dugog trajanja, minimalnih nuspojava, lak za upotrebu, ne zahtijeva držanje u frižideru, kao ni prethodna testiranja na alergijsku reakciju - isplativ je!

Pošto je hijaluronska kisjelina identična kod svih vrsta, a po sastavu nije protein, rizik od alergije je neznatan.

Hijaluronska kisjelina ima efekat sličan heparinu, što rezultira većom mogućnošću stvaranja modrica nego što je slučaj kod kolagena. Do 2010, nijedan proizvod hijaluronske kisjeline odobren od strane FDA u USA nije sadržavao lidokain, što povećava blagi osjećaj diskomfora u odnosu na

51

injiciranje kolagena. Uprkos tome, punjači hijaluronske kisjeline vodeći su dermalni punjači za uvećanje mekih tkiva sa odličnim kozmetološkim rezultatima.

U rijetkim uslovima stvaranja neočekivanih rezultata moguće je vršiti korekcije injekcijama hijaluronidaze, koja doduše nije odobrena od strane FDA. Deset do 30 jedinica nestabilizovane hijaluronidaze dovoljno je da se postigne željena korekcija. Može se početi sa 5-10 jedinica, a maksimalno se koristi 75 jedinica. Krajnji rezultati se očekuju poslije 4 sedmice. Neki proizvodi hijaluronidaze goveđeg su porijekla, pa je potrebno prethodno obaviti testiranje.

Preparat hijaluronidaze je bistra, koncentrovana tečnost koja se čuva u frižideru. Za rekonstituisanje ovog dermalnog filera ljekari obično dodaju fiziološki rastvor ili lidokain (sa ili bez epinefrina). Pri primjeni Amphadase upotrebljava se 3 ml jednoprocentnog lidokaina, sa epinefrinom u razmjeri od 1 : 100 000. Poslije miješanja, ampula se blago promućka. Prije tretmana vrši se testiranje kože injiciranjem 3-5 jedinica ( 0,06-0,1 ml ) rekonstituisanog rastvora u gornji sloj derma „prednjeg dijela podlaktice”.

Pozitivna hipersenzitivna reakcija uočava se kao edematozna papula koja nastaje za 5 minuta od injiciranja, traje 20-30 minuta, a praćena je i lokalnim svrabom.

52

RESTYLANE/RESTYLANE-L 2003. godine, od strane FDA, odobren je Restylane preparat za tretiranje nazolabijalnih nabora. Ovaj dermalni filer proizvodi se fermentacijom kultura konjskih streptokoka. Sadrži oko 100 000 čestica na 1 ml (20mg/ml). Čestice su veličine oko 300 nm i visoko su unakrsno umrežene upotrebom etarske veze (jednostruko unakrsno umrežene), pa stvaraju dermalni filer koji je među najgušćim filerima hijaluronske kisjeline. Upotrebljava se za korekciju nazolabijalnog nabora, „marionette” linija oko usana, suznih uglova i čeonih bora mrštenja, kao i za uvećavanje usana i brade.

Može se koristiti za korekciju obraza i nazalnih deformiteta.

Korekcija traje minimalno 6 mjeseci. Ove godine u praksu je uveden Restylane-L, koji sadrži lidokain, lokalni anestetik koji smanjuje bolnost intervencije.

PERLANE/PERLANE-L Ovaj dermalni filer identičan je sa Restylanom, sem što su kod njega veće čestice gela hijaluronske kisjeline.

Upotrebljava se za korekcije dubljih brazda, npr. nazolabijalne, kao i za uvećanje brade. Neki iskusniji praktičari preferiraju njegovu upotrebu za uvećavanje usana u odnosu na Restylane. Trajnost korekcije iznosi 6-12 mjeseci. U 2010-oj godini takođe je uveden Perlane-L, koji sadrži

lidokain, a namijenjen je za smanjivanje bolnosti intervencije.

Pri korišćenju Restylana i Perlana očekuje se više modrica i bola nego prilikom korišćenja kolagenih dermalnih filera. Bol pri injiciranju može se smanjiti upotrebom lidokaina. Često poslije tretmana nastaju eritemi i edemi a takvo stanje traje nekoliko dana. Kada se ovi fileri injiciraju suviše površinski, može se uočiti plavkasti Tindalov efekat koji predstavlja hijaluronsku kisjelinu vidljivu kroz proziran epidermis. Srećom, ove plavkaste ciste lako se koriguju blagovremenim tretiranjem kože malim iglama (30 gejdža) ili skalpelom broj 11, brzim odstranjivanjem neželjenog površinskog dermalnog filera. Ponekad mogu da se jave palpabilni nodusi. To je slučaj kada se koristi multipla „penč” tehnika. Zbog navedenih razloga, bolje je koristiti linearnu tehniku injiciranja dermalnog filera koja minimalizuje stvaranje nodusa. Kao i kod kolagena, pacijenti treba da

izbjegavaju korišćenje antikoagulanata u toku 10 dana prije injiciranja filera.

U cilju preveniranja nastanka modrica nedjelju dana prije injiciranja filera treba prestati sa antikoagulantnom terapijom i upotrebom biljnih preparata kao što su: aspirin, ibuprofen, vitamin E, ginko, bijeli luk i ginseng. U tom periodu, kao i nedjelju dana nakon obavljanja tretmana, preporučuje se pijenje čaše soka od ananasa dnevno (sadrži bromelain, enzim koji se pokazao kao djelotvoran u liječenju tromboze). U slučaju da kod osobe koja namjerava da se podvrgne tretmanu postoji prolaps mitralnih valvula, potrebno je piti antibiotike za prevenciju infekcije.

Pacijent treba da prijavi i prisustvo herpes simpleks infekcije, jer igla, ne filer, može, doduše rijetko, aktivirati virus i izazvati reaktivaciju ove bolesti. Za prevenciju se daje odgovarajući antiviralni lijek.

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI

TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

IMLEK predstavio nove mliječne proizvode bez laktoze Kompanija Imlek predstavila je dva nova mliječna proizvoda: MOJA KRAVICA, jogurt bez lakotoze, i MOJA KRAVICA, jogurt bez lakotoze sa ukusom jagode, namijenjene prevashodno osobama sa intolerancijom na laktozu.

U savremenoj medicini sve više je zabilježenih oblika intolerancije na laktozu, mliječni šećer, koji je dominantno prisutan u mliječnim proizvodima. Neke osobe ne podnose ni najmanju količinu laktoze u ishrani. Konkretno, u našem regionu više od polovine ukupnog broja stanovništva u određenoj mjeri je netolerantno na laktozu. To je pojava koja je u izuzetnoj progresiji.

Organizam netolerantan na laktozu, njenim unosom počinje da pati od otežanog varenja, bolova u stomaku i bolne nadutosti.

Glavni izvori laktoze jesu mlijeko i mliječni proizvodi. S druge strane, 70% neophodnog dnevnog unosa kalcijuma osigurava se ovom grupom namirnica, a jednostranim izbacivanjem mlijeka i mliječnih proizvoda iz ishrane povećava se rizik od nastanka koštanih preloma, osteoporoze i hipertenzije, te ugrožava unos drugih esencijalnih nutrijenata prisutnih u mlijeku, kao što su proteini i vitamin B-2. Iz tog razloga je i konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda neophodna.

Za razvijanje ove vrste proizvoda odlučili smo se iz dva razloga.

Prvi je postojanje velikog broja osoba koje su osjetljive na mliječni šećer i koje zbog svoje intolerancije ne bi smjele da konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode.

Proizvodi bez laktoze, pored toga što su neophodni osobama intolerantnim na laktozu, vrlo su lako svarljivi i samim tim preporučljivi svima.

Drugi razlog je da sve osobe, sa godinama, gube toleranciju na laktozu i postaju osjetljive na mliječni šećer u mliječnim proizvodima, a to im naravno otežava konzumaciju omiljenih proizvoda.

Mlijeko bez laktoze, koje se nalazi u Imlekovoj paleti proizvoda, uz novi Jogurt bez laktoze, omogućavaju da i djeca i odrasli nesmetano uživaju u ovim proizvodima, a da pri tom ne osjećaju negativne posljedice.

Imlek je regionalna kompanija koja posluje na teritorijama Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Tradicija duga više od pola vijeka, stručni kadrovi, savremena tehnologija i stalno unapređivanje proizvodnje rezultiralo je ponudom od više od 100 mliječnih proizvoda koje Imlek svakodnevno donosi.

Iz tog razloga, osluškujući potrebe savremenog potrošača, kompanija Imlek je, kao lider na tržištu, u svoju paletu proizvoda uvrstila ova dva nova mliječna proizvoda, kako bi potrošači neotporni na laktozu mogli nesmetano da uživaju u svojim omiljenim mliječnim proizvodima.

O Imleku:

Za sve dodatne informacije možete se obratiti agenciji Communis, koja je od strane DFG-a ovlašćena za odnose sa javnošću. Kontakt osobe: Sanja Radan, izvršni direktor PR sektora agencije Communis (sanja.radan@communis.rs), na telefon +381 65 36 36 18, i Danijela Popović-Jurić, direktor PR sektora agencije Communis (danijela.popovic@ communis.rs), na telefon + 381 65 36 36 143.

SAVJETI ZA PREVENCIJU I KONTROLU POVIŠENOG KRVNOG PRITISKA

Piše: Damir Peličić, visokostrukovni medicinski tehničar, Klinika za urologiju i nefrologiju, KCCG, Podgorica UZROCI NASTANKA POVIŠENOG KRVNOG PRITISKA

smrću. Ranom prevencijom i liječenjem možemo blagovremeno spriječiti pojavu brojnih komplikacija.

Povišen krvni pritisak je bolest modernog doba povezana sa povećanim stresom, manjkom sna, gojaznošću, slanom hranom, ljekovima (kortikosteroidi i kontraceptivi), pušenjem, pojačanim konzumiranjem alkohola i energetskih napitaka. U preko 90% slučajeva povećanog krvnog pritiska ne zna se uzrok bolesti, a kod manje od 10% povećanje krvnog pritiska nastaje kao posljedica drugih bolesti (oboljenja bubrega ili nadbubrežne žlijezde, srčana oštećenja, poremećaji štitaste žlijezde). Ukoliko se krvni pritisak blagovremeno ne detektuje, prevenira i liječi, povećan je stepen opasnosti od nastanka: moždanog i srčanog udara, poremećaja funkcionisanja bubrega ili vida, a ovakvo stanje može se završiti i

SIMPTOMI

Kategorije Optimalan Normalan Visoko normalan Hipertenzija 1. stepen (blaga) Hipertenzija 2. stepen (srednjeteška) Hipertenzija 3. stepen (teška)

56

„Gornji” pritisak (mm Hg) < 120 120-129 130-139

„Donji” pritisak (mm Hg) < 80 80-84 85-89

140-159

90-99

160-179

100-109

> 180

> 110

Normalne vrijednosti krvnog pritiska kreću se od 120/80 mm Hg do 140/90 mm Hg. Kada sistola pređe vrijednost od 140 mjernih jedinica, a dijastola vrijednost od 90, smatra se da postoji povišeni krvni pritisak.

Kada se kod jedne osobe sistolni i dijastolni pritisak nađu u različitim kategorijama, pacijent se uvjek klasifikuje tamo gdje su vrijednosti veće. Visoko normalan krvni pritisak imaju osobe kod kojih još nije potrebno medikamentozno liječenje, ali kod kojih treba sprovesti nefarmakološke mjere liječenja, jer upravo ova kategorija najčešće prelazi u prave hipertoničare.

(Manojlović, D.: Interna medicina)

Povećan krvni pritisak je „tihi ubica” jer se često javlja bez ikakvih simptoma, ali se može ispoljiti i glavoboljom, zujanjem u ušima, vrtoglavicom, kratkim dahom, mučninom. Generalno, organizam se prilagodi povećanom pritisku i nauči da živi sa njim, pa osoba ne osjeća nikakve simptome. Ipak, ovakvo stanje pojačano opterećuje kardiovaskularni sistem i

dugoročno ostavlja posljedice (uvećanje srčanog mišića, srčana slabost, infarkt, moždani udar, oštećenja bubrega).

PREVENCIJA Promjenama u načinu života može se uticati na smanjenje krvnog pritiska i razvoja komplikacija.

Faktori na koje se može uticati su: -Gojaznost i nepravilna ishrana -Fizička aktivnost -Pušenje -Stres.

Faktori na koje se ne može uticati: -Pol -Rasa -Nasljeđe -Godine starosti.

PRESTANAK PUŠENJA Prestanak pušenja je bitan momenat u regulaciji krvnog pritiska. Nikotin sužava krvne sudove i povećava nivo krvnog pritiska. Bitno je rasteretiti arterije od uticaja nikotina. Broj srčanih napada znatno je veći kod pušača nego kod nepušača.

SMANJENI UNOS SOLI Smanjenjem unosa soli na manje od 2 g dnevno smanjuje se i količina vode u organizmu, pa se time rasterećuje i krvotok. Obična kuhinjska so (NaCl, natrijum-hlorid) može se zamijeniti sa KCl, kalijumhloridom. Smanjenje unosa natrijuma obezbjeđuje i manji krvni pritisak.

Redovan san i smanjenje stresa, takođe su poželjni za regulaciju pritiska. Gojaznost je faktor rizika za razvoj povećanog krvnog pritiska, ali i brojnih drugih oboljenja. Savjetuju se regulacija tjelesne težine, umjerena fizička aktivnost, kao i smanjenje unosa alkoholnih i energetskih pića. Konzumacija bijelog i crnog luka snižava nivo krvnog pritiska, pa se preporučuje osobama sa povišenim krvnim pritiskom. Upotrebom celera, peršuna i mirođije, koji pomažu pri izbacivanju tečnosti iz organizma, postiže se smanjenje krvnog pritiska. Paradajz, svjež ili u vidu soka, takođe obara krvni pritisak. Ovo ne važi za pacijente na hroničnom programu hemodijalize, zbog velike koncentracije kalijuma. Čajne mješavine koje stimulišu izbacivanje tečnosti iz organizma (diuretici) doprinose smanjenju zapremine cirkulišuće krvi i tako rasterećuju krvotok. Diuretične osobine pokazuju: čaj od brusnice, od maslačka, uve, kukuruzne svile, lista breze, rastavića, zeleni čaj, zečji trn, kleka, peršun. Nedostatak magnezijuma povezan

je sa povećanim vrijednostima pritiska, pa se preporučuje unos mahunarki, zelenog lisnatog povrća, integralnih žitarica, kisjelog mlijeka i drugih namirnica bogatih magnezijumom. Ako se u bar tri obroka sedmično koristi masna morska riba (losos, sardina, tuna), bogata omega-3 masnim kisjelinama, doprinosi se regulaciji krvnog pritiska i masti u krvi.

PRAVILNO MJERENJE KRVNOG PRITISKA Kontrolom krvnog pritiska u jednakim vremenskim intervalima, u istim uslovima, uz vođenje evidencije o mjerenju, može se pratiti vrijednost krvnog pritiska i vršiti samokontrola. Bar 10 minuta prije mjerenja potrebno je smireno sjedjeti, da se puls smanji, jer ako se pritisak mjeri poslije obavljanja fizičke aktivnosti (trčanje, penjanje uz stepenice), puls i pritisak će biti povećani. Pri mjerenju je neophodno poštovati pravilo o postavljanju ruke u odgovarajući položaj u visini srca, što je dato u uputstvu o upotrebi digitalnog aparata. Aparat sa živinim stubom daje preciznije podatke pri mjerenju, ali je njime teže rukovati, pa su digitalni aparati popularniji. Mjerenjem vrijednosti krvnog pritiska u ljekarskoj ordinaciji obično se dobijaju nešto više vrijednosti, ali se to pripisuje uzbuđenju zbog pregleda i prisustva ljekara.

SAVJETI OSOBAMA SA POVIŠENIM KRVNIM PRITISKOM Jedite što više voća i povrća, manje solite jelo, izbacite alkohol, prekinite pušenje. Ako ste gojazni, obratite se dijatetičaru (nutricionisti) za savjet. Redovno kontrolišite krvni pritisak, povećajte fizičku aktivnost, redovno uzimajte terapiju. Ukoliko u porodici imate osobâ sa povećanim krvnim pritiskom a nemate simptome bolesti, obratite se svom izabranom ljekaru da bi blagovremeno odradili skrining.

Da bi se spriječila pojava komplikacija, krvni pritisak je neophodno kontrolisati i regulisati (sprovoditi promjene u načinu života i koristiti ljekove).

Reference: Manojlović, S.; Matić, Đ.: „Zdravstvena nega u internoj medicini”, Zavod za udžbenike, Beograd, 2009; Manojlović, D.: „Interna medicina”; http://www.healthyroadsmedia.org; http://www. prirodnilek.com/povisen-krvni-pritisak

57

Ulje žutog

NOĆURKA Piše: mr ph. Mehridžana Derviši-Lazorja Žuti noćurak (lat. Oenothera biennis L.) pripada biljkama pupoljkama, porodica Onagraceae (lat.). To je dvogodišnja zeljasta biljka visoka 1 do 1,5 m. Njena stabljika je uspravna i bridasta, često razgranata, sa crvenim mrljama. Listovi su duguljasti, dugi petnaestak centimetara, nazubljeni. Cvjetovi se otvaraju naveče (otuda ime !), privlače brojne noćne kukce i ostaju otvoreni tokom čitave noći. Za oprašivanje se brinu noćni leptiri. Prije nego što sunce izađe, cvjetovi uvenu, a već sljedeće večeri novi cvjetovi krase biljku.

Noćurak je porijeklom iz južne Amerike, iz Perua, odakle se proširio u Sjevernu Ameriku, te na istočnu obalu Kanade. Vjekovima su američki Indijanci koristili njegov korijen i lišće za liječenje rana, iritacije i upale na koži, za otklanjanje respiratornih problema, za iskašljavanje, za umirenje, poput sedativa, kao antibiotik i kao digestivni stimulator. Tek 1619. godine ova ljekovita biljka postala je poznata u Evropi, pod nazivom kraljevska svelječiteljka (engl. King's Cure-All). Danas je poznatija po ulju koje se dobija iz njenog sjemena nego po korijenu i lišću, koji su prvobitno bili korišćeni.

Sastojci ulja noćurka Ulje koje se dobije hladnim presovanjem malih zrelih sjemenki noćurka sadrži važne farmakološke djelotvorne sastojke kao što su: -Višestruko nezasićene masne kisjeline (88 %) - alfa- linolensku (72 %) i gamalinolensku kisjelinu (8 – 10 %) -Maksimalno 8% zasićenih masnih kisjelina -Fosfolipidi -Steroli.

58

Dvije važne nezasićene masne kisjeline prisutne su u ulju žutog noćurka: alfa-linolenska kisjelina i gamalinolenska kisjelina. Alfa-linolenska kisjelina spada među esencijalne masne kisjeline, što znači da je organizam nije sposoban sam proizvesti, već ju je potrebno unijeti hranom.

Gama-linolensku kisjelinu, međutim, organizam može proizvesti iz nezasićenih masnih kisjelina koje se nalaze u hrani, ali samo pod idealnim uslovima, a naš životni stil i prehrana modernog doba, na žalost, ne osiguravaju unos dovoljnih količina nezasićenih masnih kisjelina u organizam. Upravo je obrnuto - naša je prehrana prebogata zasićenim masnim kisjelinama i holesterolom, i rafinisanim biljnim uljima u kojima već nedostaju nezasićene masne kisjeline.

Djelovanje Esencijalne masne kisjeline poznate su po svojim brojnim povoljnim ljekovitim svojstvima. Dokazana je upotreba ulja noćurka u regulisanju nivoa holesterola i njegovih frakcija kao i nivoa triglicerida u krvi. To povoljno djeluje na srce i krvni pritisak, pa se time može slobodno reći da je ulje žutog noćurka prijatelj kardio-vaskularnog sistema.

Organizam proizvodi gama-linolensku kisjelinu, prvenstveno iz linolenske kisjeline, a ova biljka služi i kao izvor nekih prostaglandina koji imaju važnu ulogu u organizmu. Među prostaglandinima je najznačajniji prostaglandin E-1 (PGE-1) koji smanjuje mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, podržava funkciju imuniteta i reguliše moždane funkcije. Svjetska zdravstvena organizacija smatra esencijalne masne kisjeline toliko važnima da, prema njenim prijedlozima, nezasićene masne kisjeline kod odraslih moraju obuhvatiti 3% dnevno unesenih kalorija, a za dojilje i djecu 5%.

Ulje žutog noćurka posebno blagotvorno djeluje na ženski organizam, prvenstveno u saniranju neugodnih simptoma koji se javljaju prije menstruacije, a takođe

pomaže ženama u menopauzi da se uspostavi hormonalni balans bez upotrebe hormonalnih preparata.

Manjak esencijalnih masnih kisjelina dovodi do upalnih promjena na koži. Stoga ulje noćurka pomaže u liječenju hroničnih upalnih bolesti i kožnih tegoba poput psorijaze, raznih ekcema, akni i neurodermitisa, gdje korišćenje ovog ulja može pomoći i popraviti stanje kože ako postoji nedostatak linolenske kisjeline.

Uzimanje ulja noćurka korisno je i u odvikavanju od alkohola. Naime, kod alkoholičara se smanjuje nivo prostaglandina E-1, što dovodi do depresije, koja ipak podstiče konzumiranje alkohola. Ulje noćurka smanjuje depresiju a samim time proporcionalno djeluje i na želju za alkoholom. Poznato je da alkohol oštećuje jetru i bubrege, dok ulje noćurka sprečava blokadu enzima izazvanu alkoholom i tako predstavlja zaštitu ovih organa.

Način primjene Ulje je dobro ispitano i vrlo sigurno za upotrebu, a uzimanje se preporučuje kroz duži vremenski period. Kao dnevna doza podijeljena na 3 obroka odraslima se preporučuje 4–6 g (jedna mala kašika 3 puta dnevno, tokom jela), a djeci mlađoj od 12 godina 2–4 g. Ukoliko se uzima u obliku kapsula, njih treba uzimati nesažvakane, nakon jela,

sa dosta tečnosti. Vidljivo poboljšanje nastupa tek nakon 4 sedmice. Preporučuju se pauze nakon dužeg oralnog uzimanja ulja.

Preparati za dermalnu primjenu na bazi ulja žutog noćurka koriste se dva puta dnevno, u tankom sloju. Može se koristiti i u terapiji beba i djece koja boluju od različitih vrsta ekcema, umjesto kortikosteroidne terapije. Bitno je napomenuti da je tokom dermalne primjene potrebno zaštititi kožu od sunca.

Nuspojave Nema nikakvih naučnih saznanja o nuspojavama za primjenu ulja noćurka tokom trudnoće ili dojenja. Kod dojenčadi i djece mlađe od 1-ne godine ne preporučuje se oralno uzimanje. Osobe sa epilepsijom trebalo bi da se posavjetuju sa ljekarom ili farmaceutom. Oralno se ne smije koristiti u kombinaciji sa ljekovima kao što su fenotijazini.

Pojačava djelovanje tamoksifena i smanjuje toksičnost ciklosporina A. Potreban je oprez u korišćenju ulja noćurka. Bogatstvo nezasićenih masnih kisjelina koje posjeduje čini ga podložnim kvarenju oksidacijom te je manje stabilno od većine drugih biljnih ulja. Proces oksidacije ubrzava se u prisustvu nekih metala. Čuva se obavezno na suvom, hladnom i tamnom mjestu.

OSNOVAN 1972. godine SA JASNIM CILJEM PROIZVODNJE PRIRODNE, EFIKASNE, BEZBJEDNE KOZMETIKE PRIJATNE ZA ČULA I KOŽU

VISOK KVALITET HELAN PROIZVODA JE REZULTAT

Za poseban užitak Proizvodi za osvježenje prostora

UJEDINJENJA: PRIRODE: našeg dragocjenog izvora rijetkih materijala TRADICIJE, drevnog blaga znanja NAUČNOG ISTRAŽIVANJA i inovativnih tehnoloških rješenja NJEGA KOŽE LICA NJEGA KOŽE TIJELA NJEGA KOSE NJEGA STOPALA MAKE-UP PREPARATI NJEGA NJEŽNE, OSJETLJIVE KOŽE BEBA

tel: 020 625 016

Samo u apotekama

RINA n.4251/00/s Certification

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

RINA n.EMS-77/s Certification

APOTEKARI

I LJEKARI Odnos profesionalnih nadleštava kroz istoriju

Piše: mr ph Pavle Jurlina Stara narodna poslovica kaže: od kada je svijeta, ima i lijeka. U jednoj kratkoj rečenici. Ako malo odemo u prošlost vidjećemo da se još od tih davnih dana ljudi bave i liječenjem i spravljanjem ljekova. Ali tu nastaju i prvi problemi.

Ako preskočimo jedan veliki zlatni period od Egipta, stare Grčke i Rimskog carstva, možemo slobodno reći da se prvi počeci farmacije kao samostalne profesije javljaju u gradovima Mediterana u kojima se osjećao uticaj Salernske medicinske škole, najpoznatije škole srednjeg vijeka za obrazovanje ljekara i apotekara.

Još daleke 1140. godine i pod uticajem arapskog uređenja, sicilijanski kralj i sveti rimski car Fridrih II Hohenstaufen donio je svoje Konstitucije, odnosno odredbe, kojima je uredio cjelokupnu zdravstvenu službu u državi. „Constitutiones Regum regni utriusque Siciliae”, donijete u periodu 1231–1240. god, izvršile su velike promjene u zakonodavstvu srednjeg vijeka uopšte, a obuhvatale su i dio koji se odnosi na sanitetsko zakonodavstvo, a

60

kojim je regulisano razdvajanje medicine od farmacije.

Ovim su i formalno odvojene profesije liječenja i pripremanja ljekova, a akt je poznat pod nazivom Salernski edikt. Uvođenjem ovih odredbi 1240. god., zajedničko stablo medicine i farmacije razdvojilo se u dvije zasebne grane, koje će se dalje razvijati i granati samostalno. Istorijski gledano, apotekarstvo po prvi put dobija svoj zakonski oblik, a apotekar u javnom životu zauzima mjesto sa tačno određenim funkcijama i djelokrugom rada. Salernski edikt je uspostavio model koji je farmacija slijedila širom Evrope, sa izuzetkom britanskih ostrva. U to vrijeme, a i mnogo poslije odvajanja medicine od farmacije, ljekovi se nisu izrađivali samo u apoteci. Bilo je opšteprihvaćeno pravilo da su ljekari imali pravo da izrade i izdaju pacijentima one ljekove koji su bili potrebni za vrijeme obavljanja pregleda i liječenja. Po nekim autorima, ove priručne apoteke ljekara smatraju se najstarijim tipom apoteka, a kasnije su se iz njih razvile gradske apoteke u mnogim srednjovjekovnim gradovima. Tadašnje socijalne prilike, nažalost kao i dan danas, uticale su na kvalitet liječenja. Ljekari su se uglavnom okretali imućnijim slojevima društva, dok su siromašniji morali da se zadovolje uslugama ranara i berbera. U seoskim područjima, gdje je bilo relativno malo školovanih ljekara i apotekara, stanje je bilo još gore.

Jedno od najstarijih načela etike zdravstvenih radnika, koje je prvi put spomenuto u statutu južnofrancuskog grada Arla daleke 1170, kasnije ozakonjeno Salernskim ediktom, jeste zabrana udruživanja ljekara i apotekara u poslovnom pogledu, a na štetu bolesnog čovjeka. U jednom od najstarijih, Trogirskom statutu, kaže se da se ljekar (lat. medicus) i apotekar (lat. apotecarius seu speciarius), koji primaju platu od opštine, obavezuju „Zakletvom za službu” prilikom stupanja na dužnost. Zakletva podrazumijeva da neće nikada sklapati bilo kakve sporazume (lat. quod medicus comunis non faciat societatem cum speciario).

U srednjovjekovnim gradovima formiraju se razna strukovna udruženja ili esnafi. Tako su „hirurgički ceh” sačinjavali ljekari (lat. physici, medici, doctori), apotekari (apothecarii, speciarii), ranari (cirologi) i brijači (barbieri).

Međutim, u nekim gradovima i apotekari počinju osnivati svoje esnafe. Apotekarska udruženja su kontrolisala da li se poštuje apotekarski monopol, postavljala jedinstvene cijene, utvrđivala broj budućih učenika, nadgledala njihovo školovanje, ali su dozvole za bavljenje farmaceutskim poslom davali gradski ljekarski prezidijumi ili savjeti koji su se nazivali „Collegio medicum”. U pojedinim gradovima Evrope apotekari i njihova udruženja uspijevaju da dobiju status kolegijuma. Ipak, ovi kolegijumi dugo nisu bili u ravnopravnom položaju sa „Collegio medicum”, naročito u Francuskoj i Engleskoj. U ovim dvijema zemljama od početka sprovođenja ovih reformi postojali su veliki antagonizmi. Kada su jednom prilikom apotekari nazvani nepismenima, prevarantima, neznalicama, prodavcima roga za svijeću - otpočeo je pravi rat. Nije teško naslutiti da se u osnovi ovog sukoba, pored ekonomskog interesa, nalazilo i fundamentalno shvatanje odnosa između profesija. Ljekari ne samo da su od apotekara očekivali da ne prelaze okvire svoje struke, često ih optužujući da se bave medicinom i da rade ljekaru iza leđa, već su očekivali da priznaju superioran autoritet ljekara u svim medicinskim pitanjima. Apotekari su odbijali ideju podređenosti ljekarima i počeli su da se trude da stvore sopstveni prestiž i profesionalni status.

ekonomskim interesima, prestižu i održavanju hijerarhije, oslikava kroz međusobne optužbe za nekompetentnost, zamjenu ljekova, razblaživanje i netačnu izradu.

Sve ovo je uticalo na pojavu prvih etičkih normativa koje su u formi kodeksa donosila udruženja farmaceuta i ljekara. Svijest da dobro izrađen lijek govori o stručnosti apotekara isto toliko koliko određuje uspjeh liječenja, pa samim tim i uspjeh ljekara, promijenila je odnos između ove dvije struke, koji se danas bazira na povjerenju i uzajamnom poštovanju.

Kao stanovnici Mediterana, možemo biti izuzetno ponosni i pohvaliti se da je na ovim prostorima, uz Trogirsku i Apoteku Male braće iz Dubrovnika, radila i Apoteka u Kotoru - još davne 1326. godine. Ovo nam govori da su te apoteke bile i među najstarijim apotekama u Evropi.

Odvajanje farmacije od medicine nije značilo da je farmaceut nezavisan i ravnopravan. On je ostao podređen ljekaru po zakonu i po razdvajanju profesionalnih normativa. Najstariji primjeri apotekarskih zakletvi, pronađeni u statutima srednjovjekovnih gradova iz perioda razdvajanja farmacije od medicine, govore o podređenom položaju apotekara. Često korišćen izraz za apotekara - „ljekareva desna ruka” (lat. dextera medici manus) - koji se prvi put pojavljuje u dodatku Nirnberške farmakopeje upravo u smislu zajedničke brige za očuvanje zdravlja bolesnika, kasnije je preuzet u sasvim drugom značenju i koristio se sve do 19. vijeka da opiše podređen položaj apotekara u odnosu na ljekare. U to doba, mali broj ljekara čije su usluge bile skupe i nedostupne većini ljudi, doveo je do toga da apotekari pored izrade ljekova u apotekama često daju savjete bolesnima, a nerijetko i propisuju terapiju. Kao jedinstven primjer ovog rivaliteta između „Collegio medicum” i Apotekarskog društva, prisutan u Londonu tokom 17. vijeka, navodi se sudski proces u kom je tužen jedan apotekar da se bavio klasičnim liječenjem. Kraljevski ljekarski prezidijum iz Londona izveo je apotekara pred sud pod optužbom da je postavljao dijagnoze, propisivao terapiju i bavio se medicinom na drugi način. Slučaj je oboren jer se smatralo da je to uobičajeno u to doba i da je javni interes zaštite zdravlja da se apotekari u nekim situacijama bave i onim za šta nisu bili obučeni. Ipak, zbog velikog doprinosa razvoju hemijske nauke i botanike, početkom 18. vijeka apotekari stiču poštovanje, a ljekari im sve više prepuštaju spravljanje i izdavanje ljekova. Danas, osvrćući se unazad, možemo reći da se taj profesionalni odnos, baziran na

61

Primjena standarda kvaliteta u farmaciji Filozofija DAP-a bazira se na Ä?etiri osnovna naÄ?ela (principa): PiĹĄe: prof. dr Rajko Ĺ ofranac Zdravstveni sistem je jedan od rijetkih podsistema druĹĄtvene djelatnosti koji je usmjeren na zaĹĄtitu zdravlja ljudi od njihovog roÄ&#x2018;enja do smrti, odnosno kroz Ä?itav njihov Ĺživotni vijek. Zdravstveni sistem ne moĹže biti â&#x20AC;&#x17E;kompletanâ&#x20AC;? bez kvalitetne apotekarske usluge. Apoteka, kao graÄ&#x2018;anima i druĹĄtvu najdostupnija zdravstvena ustanova, prepoznala je kvalitet usluge kao svoju buduÄ&#x2021;nost!

Farmaceutska zdravstvena zaĹĄtita predstavlja nov koncept farmaceutske prakse koji se fokusira na direktnu interakciju farmaceuta i korisnika u cilju pruĹžanja kvalitetne zdravstvene usluge. Savremena organizacija apotekarske djelatnosti zahtijeva:

t+BTOP QP[JDJPOJSBOKF BQPUFLF V TJTUFNV QSJNBSOF zdravstvene zaĹĄtite stanovniĹĄtva,

t*NQMFNFOUBDJKV QSPGFTJPOBMOJI TUBOEBSEB %PCSF apotekarske prakse (DAP),

t0SHBOJ[BDJKV SBEB BQPUFLB QP [BIUKFWV 4UBOEBSEB ISO 9001:2008.

Dobra apotekarska praksa (DAP)

%FDFOJKTLB JTLVTUWB V PSHBOJ[BDJKJ SBEB QSPJ[WPEOKF i kontrole ljekova dovela su do stvaranja dokumenta Good manufacturing practice (GMP) - Dobra proizvoÄ&#x2018;aÄ?ka praksa %PLVNFOUPN 'FEFSBUJPO *OUFSOBUJPOBMF 1IBSNBceutique (FIP) - Standardi za kvalitet farmaceutske usluge, 1993. godine predstavljene su meÄ&#x2018;unarodne smjernice za DAP, sa ciljem podizanja kvaliteta farmaceutske usluge. Svi QSJODJQJ %"1 B PLSFOVUJ TV QBDJKFOUJNB LPSJTOJDJNB usluge, a najvaĹžniji od svih je zahtjev da prvi farmaceutov interes mora uvijek biti dobrobit pacijenta.

62

t1SWJ J PTOPWOJ JOUFSFT GBSNBDFVUB NPSB CJUJ PTUWBrenje blagostanja pacijenta;

t0TOPWOB BQPUFLBSTLB BLUJWOPTU KF snabdijevanje ljekovima i drugim proizvodima od znaÄ?aja za zdravlje dokazanog (bezbjednog) kvaliteta, pruĹžanje odgovarajuÄ&#x2021;ih informacija i savjeta pacijentu, kao i praÄ&#x2021;enje efekata upotrebljenih ljekova;

t*OUFHSBMOJ EJP GBSNBDFVUTLPH EPQSJOPTB [ESBWTUvenoj zaĹĄtiti sastoji se u unapreÄ&#x2018;enju racionalnog i ekonomiÄ?nog propisivanja i pravilne upotrebe ljekova;

t$JMK TWBLPH FMFNFOUB farmaceutske usluge relevantan je za svakog pacijenta, jasno definisan i efikasnom komunikacijom prezentovan svima koji su ukljuÄ?eni u lijeÄ?enje i brigu o pacijentu.

Bitno je naglasiti da:

t4VĂ?UJOB BQPUFLBSTLF QSBLTF USFCB EB CVEF profesionalizam, iako su vaĹžni i ekonomski faktori,

t'BSNBDFVUJ USFCB EB JNBKV uticaj na odluke o upotrebi ljekova (mora postojati sistem koji farmaceutu omoguÄ&#x2021;ava prijavljivanje neĹželjenih efekata ljekova, farmakoterapijskih greĹĄaka, nedostataka u kvalitetu ljekova ili pojave falsifikovanih ljekova),

t/FPQIPEOP KF PTUWBSJUJ TUBMOV saradnju sa drugim zdravstvenim radnicima QPTFCOP MKFLBSJNB 0OB NP ra biti shvaÄ&#x2021;ena kao struÄ?na saradnja koja ukljuÄ?uje meÄ&#x2018;usobno povjerenje po svim pitanjima vezanim za farmakoterapiju,

t0EOPTJ NFĂżV GBSNBDFVUJNB NPSBKV CJUJ QSJKF kolegijalni nego konkurentski, u cilju unapreÄ&#x2018;enja kvaliteta farmaceutske djelatnosti,

t'BSNBDFVUJ J NFOBEäFSJ BQPUFLB NPSBKV QSJIWBUJUJ podjelu odgovornosti za definisanje, evaluaciju i unapreÄ&#x2018;enje kvaliteta,

t1PUSFCOP KF WSÝJUJ širenje evaluiranih informacija o ljekovima JMJ ESVHJN BTQFLUJNB [ESBWTUWFOF [BÝUJUF J

t0CBWMKBUJ aktivno uključivanje u sve faze kliničkih TUVEJKB Jednostavnije rečeno, uloga DAP-a je:

t%B TF EFĕOJOJÝV J TUBOEBSEJ[VKV GBSNBDFVUTLB VTMVHB J BLUJWOPTUJ GBSNBDFVUB V BQPUFDJ

t%B TF VOJGPSNJÝV QSPDFTJ SBEB V KBWOJN J CPMOJʊLJN BQPUFLBNB ÝUP EPQSJOPTJ QPWFʉBOKV LWBMJUFUB VTMVHF J QSPJ[WPEB

t%B TF EFĕOJÝF QSPDFT LPKJ EPQSJOPTJ NJOJNBMJ[BDJKJ HSFÝBLB V SBEV

t%B TF NKFSF FWBMVJSBKV J OBE[JSV NPOJUPSJOH

GBSNBDFVUTLF [ESBWTUWFOF VTMVHF J OKJIPWJ JTIPEJ LMJOJʊLJ [ESBWTUWFOJ FLPOPNTLJ J TPDJKBMOJ QFSTPOBMOJ

/B PTOPWV QSFUIPEOP OBWFEFOJI OBʊFMB J QSJODJQB NPäF TF LSFJSBUJ model farmaceutske usluge 1SJ QPTUBWM KBOKV NPEFMB GBSNBDFVUTLF [ESBWTUWFOF VTMVHF NPSBNP JNBUJ V WJEV PTOPWOF QSPDFTF LPKJ TF EPNJOBOUOP PEWJKBKV V BQPUFDJ B UP TV

t1MBOJSBOKF t6QSBWMKBOKF EPLVNFOUJNB t6QSBWMKBOKF SFTVSTJNB t*[EBWBOKF MKFLPWB OB SFDFQU t*[EBWBOKF MKFLPWB CF[ SFDFQUB t*[SBEB NBHJTUSBMOJI QSFQBSBUB t/BCBWLB QSPJ[WPEB [B EBMKJ QMBTNBO

t4LMBEJÝUFOKF t,PSFLUJWOF NKFSF t*OUFSOF QSPWKFSF t.KFSFOKB BOBMJ[F J QPCPMKÝBOKB

4 ESVHF TUSBOF TWJKFU KF JTLPSJTUJP HPEJOBNB QSJLV QMKBOB JTLVTUWB CSPKOJI VTQKFÝOJI QSFEV[FʉB JOTUJUVUB OBVʊOJLB J QSJ[OBUJI TUSVʊOKBLB J QSFUPʊJP JI V TUBOEBSEF LPKJ QSFETUBWMKBKV NJOJNBMOF [BIUKFWF [B LWBMJUFU KFEOF PSHB OJ[BDJKF JMJ QSFEV[FʉB 5J TUBOEBSEJ TV QP[OBUJ LPSJTOJDJNB J ÝJSPK KBWOPTUJ QPE JNFOPN 4FSJKB TUBOEBSEB ISO 9000 Integracija standarda ISO 9001:2008 i DAP ISO i DAP TNKFSOJDF OB TWPK OBʊJO QSFETUBWMKBKV TJTUFNF LWBMJUFUB +FEBO PE PTOPWOJI QSJODJQB NFOB EäNFOUB LWBMJUFUPN QP 4FSJKJ TUBOEBSEB ISO KFTUF VTNKFSFOKF OB LPSJTOJLF LPE LPKJI TF OBHMBÝBWB EB PSHBOJ[BDJKF [BWJTF PE TWPKJI LPSJTOJLB J EB QSFNB UPNF USFCB EB SB[VNJKV BLUVFMOF J CVEVʉF QPUSFCF LPSJTOJLB USFCB EB JTQVOF [BIUKFWF LPSJTOJLB J EB OBTUPKF EB QSVäF J WJÝF OFHP ÝUP LPSJTOJDJ PʊFLVKV *TUJ QSJTUVQ NPäF TF VPʊJUJ J V PLWJSV QSJODJQB [BIUKFWB DAP TJTUFNB *OUFHSBDJKB TJTUFNB NFOBEäNFOUB QSFLP NFOBEäNFOUB TJTUFNPN LWBMJUFUB WSÝJ TF OB OJWPV QSPDFTB ;BKFEOJʊLJ FMFNFOUJ [BIUKFWB 4UBOEBSEB ISO 9001 : 2008 i Standarda DAP-a su:

t;BIUKFWJ LPKJ TF PEOPTF OB EPLVNFOUBDJKV t0EHPWPSOPTU SVLPWPETUWB t0CVLB t*OGSBTUSVLUVSB t3BEOB TSFEJOB BTQFLUJ äJWPUOF TSFEJOF

63

t1SPDFTJ t;BLPOTLJ J ESVHJ [BIUKFWJ t,PNVOJLBDJKB t/BCBWLB t1SPJ[WPEOKB J TFSWJTJSBOKF t0QSFNB [B NKFSFOKF t;BEPWPMKFOKF LPSJTOJLB t*OUFSOB QSPWKFSB

3B[NBUSBOKFN OBWFEFOJI FMFNFOBUB V PLWJSV ISO 9001 : 2008 i Standarda DAP-a VPʊBWB TF NPHVʉOPTU [B WJTPL TUFQFO JOUFHSBDJKF TJTUFNB NFOBEäNFOUB LWBMJUFUPN (QMS J QSPGFTJPOBMOJI TUBOEBSEB BQPUFLBSTLF QSBLTF LBP J PQDJKB EB TF NPäF LPSJTUJUJ [BKFEOJʊLB EPLVNFOUBDJKB 1PSFE UPHB LPODFQU VOBQSFÿFOKB QSFQP[OBKF TF V PCB QSJTUVQB ÝUP KF OBSPʊJUP WBäOP [B PCF[CKFÿFOKF LWBMJUFUB VTMVHF QSVäFOF QBDJKFOUJNB LPSJTOJDJNB VTMVHF B TWF V DJMKV [BEPWPMKFOKB QPUSFCB J PTUWBSJWBOKB EPCSPCJUJ QBDJKFOUB LPSJTOJLB Šta se dobija implementacijom standarda?

$JMKFWJ VWPÿFOKB TJTUFNB LWBMJUFUB V QSVäBOKF VTMVHB V BQPUFDJ TBTUPKF TF V TUBOEBSEJ[BDJKJ GBSNBDFVUTLF [ESBWTUWFOF VTMVHF J BLUJWOPTUÔ TB PTOPWOJN QSJODJQPN VTNKFSFOKB OB QBDJKFOUB LPSJTOJLB VTMVHF B VQSBWMKBOKF LWBMJUFUPN GBSNBDFVUTLF [ESBWTUWFOF VTMVHF QSFETUBWMKB QSJPSJUFU V NFOBEäNFOUV BQPUFLBSTLPN QSBLTPN 4B KFEOF TUSBOF PSHBOJ[BDJKB QPTMPWOPH TJTUFNB V TLMBEV TB [BIUKFWJNB 4UBOEBSEB ISO 9001 : 2008 EBKF NPHVʉOPTU QSBʉFOKB J VOBQSFÿFOKB DKFMPLVQOPH TJTUFNB TB ESVHF TUSBOF TUBOEBSEJ %PCSF BQPUFLBSTLF QSBLTF DAP QPTFCOP TV [OBʊBKOJ [B LPSJTOJLF VTMVHB GBSNBDFVUTLF [ESBWTUWFOF [BÝUJUF +BTOP DJMK GVOLDJPOJTBOKB VTUBOPWF KFTUF QSPĕU .FÿVUJN PO TF PTUWBSVKF TBNP LWBMJUFUPN ,WBMJUFU B TB OKJNF J QSPĕU EPMB[J J[ ʊFUJSJ EJNFO[JKF GPLVTJSBOKFN OB LVQDB PSJKFOUBDJKPN OB QSPDFTF USFUJSBOKFN [BQPTMFOJI LBP WBäOPH SFTVSTB J TQSFNOPÝʉV OB CS[F QSPNKFOF /B UBK OBʊJO

TF EPCJKB

t3BE V TLMBEV TB [BLPOTLPN SFHVMBUJWPN

t,WBMJUFUOP QSVäBOKF GBSNBDFVUTLF [ESBWTUWFOF [BÝUJUF FZZ)

t,POUJOVJSBOPTU TQSPWPÿFOKB BLUJWOPTUJ V BQPUFDJ WF[BOP [B QSPNPDJKV [ESBWMKB J QSFWFODJKV CPMFTUJ

t0EHPWPSOP TOBCEJKFWBOKF TUBOPWOJÝUWB J [ESBWTUWFOJI VTUBOPWB MKFLPWJNB NFEJDJOTLJN TSFETUWJNB USBEJDJPOBMOJN J CJMKOJN MKFLPWJNB NKFSOJN JOTUSVNFOUJNB QSFENFUJNB PQÝUF VQPUSFCF J ESVHJN QSPJ[WPEJNB [OB ʊBKOJN [B [ESBWMKF MKVEJ

t0TUWBSJWBOKF FĕLBTOF LPNVOJLBDJKF OB TWJN PSHBOJ[BDJPOJN OJWPJNB

t1SBʉFOKF TBWSFNFOJI EPTUJHOVʉB V PCMBTUJ GB SNBDJKF J LPOUJOVJSBOJ QSPGFTJPOBMOJ SB[WPK J VTBWSÝBWBOKF [BQPTMFOJI V TLMBEV TB QMBOPN PCVLF

t1PWFʉBOKF CSPKB J MPKBMOPTUJ LPSJTOJLB VTMVHB

t3FEFĕOJTBOKF BTPSUJNBOB J QSPEBKOB QPMJUJLB QSFNB [BIUKFWJNB USäJÝUB

t1PCPMKÝBOKF LWBMJUFUB J QSPÝJSFOKF BTPSUJNBOB VTMVHB

t&GFLUJWOJKB J FĕLBTOJKB OBCBWLB

t1PWFʉBOKF [BEPWPMKTUWB [BQPTMFOJI LSP[ QSPGFTJPOBMOV FEVLBDJKV J WSFEOPWBOKF SBEB QSFNB PTUWBSFOJN SF[VMUBUJNB

/B LSBKV OJKF TVWJÝOP QPETKFUJUJ OB Zakon o ljekovima PCKBWMKFO V Službenom listu LPKJ [BIUJKFWB

t0CF[CKFÿFOKF LWBMJUFUB t%PCSV QSPJ[WPÿBʊLV QSBLTV GMP), t%PCSV BQPUFLBSTLV QSBLTV DAP JUE

3F[VMUBU QSJNKFOF PWPH [BLPOB NPSBKV CJUJ BLSFEJUPWBOF VTUBOPWF OB PTOPWV VTWPKFOJI BLSFEJUBDJKTLJI TUBOEBSEB [B BQPUFLF JMJ TFSUJĕLPWBOJ TJTUFNJ NFOBEäNFOUB V PWPK PCMBTUJ *40 "OBMJ[JSBKNP ÝUB TNP VSBEJMJ QP UPN QJUBOKV V $SOPK (PSJ

International Health d.o.o.

Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg NOVO - MANJE, EKONOMIČNIJE

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PAKOVANJE

ANTIBIOTICI DJELUJU ISKLJUČIVO NA BAKTERIJE. ISTINA: Antibiotici su ljekovi koji sprečavaju razvoj bakterija u organizmu. Njihova primjena opravdana je jedino u slučaju kada ljekar ustanovi da je pacijentovo patološko stanje izazvano bakterijskom infekcijom. Bitno je izbjeći samoliječenje antibioticima, jer se dešava da izabrani lijek nije efikasan u liječenju pojedinih sojeva bakterija. Pored toga, nerijetko se dešava i da slobodna primjena antibiotika čak i naškodi zdravlju pacijenta izazivanjem alergijskih reakcija i uzrokovanjem gljivičnih oboljenja i sl.

IZBEGAVANJEM PRIMJENE KOMBINOVANE ANTIBIOTSKE TERAPIJE SMANJUJE SE OPASNOST OD POJAVE OTPORNOSTI BAKTERIJSKIH SOJEVA NA ANTIBIOTIKE. ISTINA: Kombinovana antibiotska terapija sasvim se opravdano može primjenjivati u specifičnim slučajevima obolijevanja, prevashodno kod komplikovanih infekcija, naravno tek nakon laboratorijski jasno evidentiranih parametara oboljenja i po ljekarskom nalogu. Ukoliko izostane ovakav pristup, rizikuje se sa izazivanjem komplikacija bolesti, a jedna od njih može biti i pojava rezistentnosti bakterija na liječenje. Kada je u pitanju kombinovanje, treba znati i da se mora biti veoma oprezan u kombinovanju. Tako npr., cefalosporine ne bi trebalo uzimati u kombinaciji sa diureticima, zbog opasnosti od izazivanja nefrotoksičnosti (oštećenja bubrega). Isto tako, uz tetracikline ne treba uzimati preparate gvožđa i kalcijuma (čak ni mlijeko), jer se na taj način umanjuje mogućnost apsorbovanja lijeka u organizmu.

VRLO JE VAŽNO UZIMATI ANTIBIOTIKE U TAČNO ODREĐENO VRIJEME I U PROPISANOJ DOZI. ISTINA: Pravilnim doziranjem terapije obezbjeđuje se stalna količina lijeka u organizmu. Veoma je važno razumjeti da je disciplinovanost osobina od presudnog značaja u liječenju. U cilju obezbjeđivanja što komfornije terapije, farmaceutske kompanije primjenjuju politiku proizvodnje ljekova koji se uzimaju 1-2 puta dnevno.

ISTINE I ZABLUDE DA BI SE OBOGATILO IMUNOLOŠKO STANJE ORGANIZMA ANTIBIOTIKE TREBA UZIMATI U KOMBINACIJI SA MLIJEKOM.

ZABLUDA: Antibiotike, kao ni ostale tablete i kapsule, nikako ne treba uzimati u kombinaciji sa mlijekom. Mlijeko, kao i ostali oblici hrane, usporava apsorpciju antibiotika. Upravo zbog toga, preporučuje se da se antibiotici uzimaju u periodu između jela ili najmanje sat vremena prije jela. Rastvaranje sa vodom predstavlja jedini pravi oblik primjene lijeka.

ZA VREME LIJEČENJA ANTIBIOTSKOM TERAPIJOM, KORISNO JE UZIMATI PROBIOTIKE. ISTINA: Uzimanje probiotika u pravilno raspoređenim dozama usklađenim sa primjenom antibiotika predstavlja veoma povoljnu okolnost kada je u pitanju očuvanje mikroflore sistema za varenje. Važno je znati da probiotike treba uzimati najmanje dva časa poslije primjene antibiotika, nikako ne istovremeno sa njima. U tom slučaju, njihov efekat bio bi poništen dejstvom antibiotika.

BOLNICE I OSTALE RELEVANTNE USTANOVE U KOJIMA SE SPROVODI SISTEM ZAŠTITE ZDRAVLJA GRAĐANA IMAJU OBAVEZU DA U SVOJIM ZALIHAMA ČUVAJU REZERVE SPECIFIČNIH ANTIMIKROBNIH LJEKOVA KOJE SE PROPISUJU SAMO U IZUZETNIM SLUČAJEVIMA. ISTINA: Suočeni sa problemom neracionalne primjene antibiotika, prekomjerne (samoinicijativne ili neadekvatno kombinovane antibiotske terapije) zdravstveni sistemi skoro svih država svijeta pokušavaju da pronađu način za prevazilaženje pojave rezistentnosti bakterija na uobičajeno primjenjivane oblike antibiotske terapije. U najkraćem, događa se da je nepravilna primjena antibiotika uslovila jačanje otpornosti bakterijskih sojeva, tako da su, „ojačani”, oni postali otporni na primjenu propisane terapije. Kako bi se stvorio resurs efikasnih ljekova, u zdravstvenim ustanovama se čuvaju najnovije vrste antibiotika, te se na taj način maksimalno produžava efekat primjenjivosti lijeka. Ovo je dio legitimne politike zaštite zdravlja građana.

ANTIBIOTICI MOGU UZROKOVATI NASTANAK OPASNIH ALERGIJSKIH REAKCIJA. ISTINA: Poznato je da penicilin može uzrokovati veoma komplikovane zdravstvene situacije koje mogu predstavljati veliki problem osobama koje ne podnose njegovo dejstvo. Ipak, postoji tvrdnja da se ove neželjene reakcije češće javljaju nakon intramuskularnog injektiranja lijeka. Pri oralnoj primjeni, manja je vjerovatnoća od nastanka nuspojava. Antibiotici tipa aminoglikozida mogu izazvati oštećenje bubrega ili sluha. Utvrđeno je i da klindamicin može uzrokovati razvoj kolitisa.

65

MIRISNI A K O R D I U XXI vijeku, sa globalno razvijenom parfemskom industrijom, svakom od nas su dostupne mnogobrojne vrste parfema. Različite arome, ambalaže i modeli, krase nas i našu kolekciju mirisa koja, s obzirom na dostupnost i pristupačnost, posjeduje potencijal za konstantni rast. Zbog komercijalnosti tržišta vlada masovna proizvodnja parfema, potencirana od strane parfemske industrije zarad što većeg profita. Na taj način dobijamo priliku da se svakog dana susrećemo sa novim proizvodima, zbog čega parfem postaje svakodnevnica i gubi svoju pravu vrijednost.

Međutim, na svjetskom tržištu se nalaze i vrste parfema za koje mnogi ne znaju, mirisne note koje nisu dostupne svakom, parfemi koje bi svako od nas poželio da ima... „niche” parfemi. Zbog zasićenosti komercijalnim proizvodima, ovi rijetki parfemi sve su više i više traženi.

Međutim, njihova je proizvodnja ograničena, a samim tim i broj ljudi koji može da posjeduje neki od njih, tako da je, pored kvaliteta i estetike, jedna od glavnih karakteristika „niche” parfema - rijetkost. Kompanijske kuće koje proizvode ovu vrstu parfema, najviše se baziraju na umjetnost pravljenja mirisa i kreativnost. Njihov cilj nije masovna proizvodnja i prodaja, već stvaranje najkvalitetnijih proizvoda i pravljenje jedinstvenih parfema. Neke od glavnih karakteristika ovakvih kuća jesu da imaju svog parfemistu koji je zadužen za stvaranje parfema; da svoje proizvode ne plasiraju kroz brojne parfimerije i prodavnice gdje se mogu naći brojni komercijalni parfemi, već da pažljivo biraju gdje i kako će prodavati parfeme; da izbjegavaju reklamiranje, osim eventualno u određenim časopisima i nekim istaknutim medijima. Još jedna bitna razlika između „niche” i svakodnevnih parfema jesu prirodne komponente koje ih čine tako posebnim. Stvar je u tome što ovi parfemi ne utiču samo na naše čulo mirisa već i na našu psihu. Naime, u zavisnosti od sastojaka i mirisa, nanoseći neki od ovih parfema možemo osjetiti opuštenost, uzbuđenje, ili doživjeti bilo koji drugi osjećaj koji nam je parfemista, stvarajući parfem, želio pomoći da osjetimo. „Niche” parfemi se mogu podijeliti u tri osnovne grupe. To su: vintaž parfemi, nominalni parfemi i monomirisi. Vintaž parfemi su karakteristični po tome što nam omogućavaju da putujemo kroz vrijeme i osjetimo se kao što su se nekad

66

osjećale aristokrate mirišući se istim tim parfemima. Nominalni parfemi karakteristični su po tome što dobijaju ime po ljudima koji su ih stvorili, a monomirisi, najjednostavniji od ove tri grupe, sastoje se od samo jedne mirisne note. Neke od najpoznatijih „niche” kompanija, poznate po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i kvalitetu, su: „Rance”, „Jean Charles Brosseau”, „L’Artisan Parfumeur”, „Annick Goutal” i druge.

Svaki parfem je jedinstven na svoj način i nemoguće ih je klasifikovati na osnovu sastojaka zato što je prava formula uvijek držana u tajnosti. Međutim, parfemi se mogu razlikovati prema koncentraciji mirisnih nota koje ispuštaju prilikom isparavanja sa naše kože. U zavisnosti od mirisnih nota, dijele se na sedam olfaktivnih grupa, a to su: DRVENI - u kojima preovladava miris drveta, naročito

pačulije, kedrovina i sandalovo drvo; CITRUS - mirisna porodica u kojoj je donedavno preovladavala kolonjska voda zbog slabe istrajnosti citrusnih mirisa. Međutim, stvaranjem i pronalaženjem novih parfemskih sastojaka počeli su da se proizvode i citrus parfemi koji su prepoznatljivi po osvježavajućim mirisnim notama; FLORALNI - u kojima dominiraju jedan ili više cvjetnih mirisa; KOŽNI - koji se mogu sastojati iz mirisa cigareta, meda i drveta, kao i mirisa koji podsjećaju na kožu; ORIJENTALNI - jedna od većih mirisnih porodica koja nas svojim mirisima vanile i životinjskim aromama pomiješanim sa cvjetnim i šumskim mirisima vodi u predjele Bliskog istoka; „FOUGERE” - ovoj mirisnoj porodici uglavnom pripadaju muški parfemi, s obzirom na oštrinu i jačinu biljnih i drvenih mirisa. Prave se na bazi lavande, kumarina i lišaja; „CHYPRE” - ova vrsta parfema izgrađena je na bazi bergamota, jasmina i lišaja, a mirisi ove grupe najčešće podsjećaju na kajsiju. Iako na prvi pogled možemo pomisliti da parfem emituje samo jedan miris, u svakome možemo prepoznati tri različite mirisne note. Svaka od njih u sebi nosi jedinstvenu aromu i čini da se na različite načine osjetimo posebnim. Ove mirisne note su: gornje note, srednje note, ili note srca, i bazne note. Gornje note su prve mirisne note koje

osjetimo kada nanesemo parfem. Traju samo nekoliko minuta i obično su nestabilne, imaju jak miris i brzo isparavaju. Najčešće su to citrus i đumbir. Srednje note su dominantne i nastupaju nakon isparavanja gornjih mirisnih nota, kada koža stupi u hemijsku reakciju sa parfemom. One ublažavaju oštrinu i jačinu dotadašnjeg mirisa tek nanešenog parfema i karakteriše ih blag, „mekan” i istrajan miris koji traje nekoliko časova, a najčešći predstavnici su ruže i lavande. Bazne note su posljednje mirisne note koje možemo osjetiti nakon nanošenja parfema. One uglavnom nisu osjetne do oko 30 minuta nakon mirisanja, a mogu trajati i do 24 časa. Obično su bogate mirisima i predstavljaju osnovu parfema, a neke od najviše korišćenih baznih nota jesu: mošus, smola i vanila.

U svakom slučaju, htjeli mi to ili ne, parfem je neophodan detalj za svakog od nas. Svaki je jedinstven na svoj način i svakog od nas čini jedinstvenim. Svojom natprirodnom zavodljivošću čini nas zavisnim i već vjekovima nemilosrdno utiče na naše živote, čineći ih ljepšim i potpunijim.

Meditas d.o.o. Uvoznik i distributer za Crnu Goru tel:+382 20 625 016 ; +382 20 623 002 e-mail:meditas@t-com.me

Srđan Ninković

„Želja i ljubav su krila za velika djela”, rekao je slavni pjesnik. Nekada međutim, cijena slave može biti veoma velika. Budući da po prirodi nijesmo jednakog kova, dešava se, što je nije izuzetak ni u svijetu slavnih, da zalutamo u prostor nepoznatog i omogućimo mu da postane „zli gospodar”. Takvi gospodari veoma često postaju razne sićušne pilulice, tabletice, medicinski ljekovi...

PRIMAMLJIVE

PILULICE Cijena „egoizma velikih ljudi”, slave, pogotovu se skupo plaća kada na red dođe uplitanje javnosti u njihov privatni život. Iako je Balzak jednom davno upozorio da „ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću - nikad nismo ni tako srećni ni tako nesrećni kako se to govori”, sa ogromnim interesovanjem se raspravlja o boljkama pojedinih slavnih ličnosti, pri čemu javnost nije ni najmanje pošteđena detaljnog opisa pojedinih sasvim banalnih situacija. Tako na primjer, sasvim prirodna, ljudima, pa i medijskim bogovima, svojstvena sklonost ka infektivnim zarazama, nekada može da dobije dramatičan izgled u očima javnosti. Tipičan primjer senzacionalne vijesti te vrste predstavlja recimo naslov: „Antonija Šola završila na antibioticima”. (Portal Jutarnji.hr, 22.10.2008) Koliko god izgledale kao nepotrebno eksponirane, takve situacije zaista mogu donijeti velike nevolje slavnim ličnostima remeteći njihove obaveze a u pojedinim slučajevima i prekidajući njihovu karijeru. Jedna naizgled bezazlena komplikacija nažuljenog stopala slavne hrvatske umjetnice Antonije Šole zamalo da je uslovila prekid njenog nastupanja u plesnom takmičenju „Ples sa zvijezdama”.

- Bilo mi je nekako glupo zbog običnog žulja otići u bolnicu, da ne pomisle doktori kako sam neka plačljivica. No tek kada su mi održali predavanje, da se zbog takvih stvari može izgubiti i prst, shvatila sam ozbiljnost ozljede. Nakon što sam dobila lokalnu anesteziju i još dvije injekcije, očistili su mi ranu, a sada sam na antibioticima - prenio je portal „Jutarnji.hr” Antonijino obrazloženje.

Da slavnim ličnostima nijesu strane navike „običnih smrtnika”, govori i primjer Ža Že Gabor. Nakon dugotrajnog odlaganja ljekarske intervencije i višemjesečnog neefektnog liječenja antibioticima, hirurzi medicinskog centra „Ronald Regan” u Los Anđelesu, bili su

68

prinuđeni da devedesttrogodišnjoj glumici izvrše amputaciju desne potkoljenice noge. Kada su u pitanju antibiotici, čini se da ne samo slavni pacijenti već i njihovi ljekari gaje sklonost ka primjeni ovih popularnih ljekova u terapiji.

Pored ostalih senzacija iz svijeta šou-biznisa, početak 2011. obilježio je i nastup Majkla Daglasa koji je objavio da je napokon pobijedio karcinom grla, ali da ne može oprostiti

Majkl Daglas

ljekarima koji su ga upornom antibiotskom terapijom odveli daleko od dijagnostikovanja bolesti i na taj način drastično otežali njegovo liječenje. - Tokom januara i februara posjetio sam brojne ljekare koji nisu ništa otkrili, samo su mi dali antibiotike. U maju sam ih opet sve posjetio i oni ni tada nisu ništa otkrili. To je već bilo vrijeme kada mi je jezik počeo smetati. Kad sam u avgustu, nakon odmora, otišao ljekaru, rekao sam mu da se nešto sigurno događa […] Mogu reći da im nisam još oprostio. Drugi stadij bio bi puno bolji od četvrtog - objasnio je Daglas u jednoj američkoj TV emisiji.

Stresan način življenja pogotovu od slavnih ličnosti zahtijeva neki vid odbrane organizma. Nije tajna da slavni veoma često pribjegavaju upotrebi raznovrsnih medicinskih terapija, a jedan od popularnijih oblika terapije predstavlja upotreba antibiotika vankomicina. Nažalost, dešava se da za neracionalnu primjenu ovih ljekova podnesu najgoru kaznu - smrtnu. Ovo je, i zvanično, bio razlog smrti slavne glumice Britani Marfi koja je 2009. godine preminula samoliječeći se od upale pluća. Poznato je i da je Majkl Džekson svojevremeno koristio velike količine ovog lijeka, a isti problem, doduše sa srećnim ishodom, prevazišao je popularni reper Eminem. - Predoziranje ljekovima postalo je alarmantno učestalo među slavnima - ocijenio je Eminem optužujući ljekare za preveliku popustljivost kada je u pitanju davanje ljekova na recept slavnim ličnostima.

Prekomjerna upotreba antibiotika predstavlja problem na čije rješavanje svakodnevno pozivaju brojne zdravstvene zajednice širom svijeta. Problemi koje bi u tom kontekstu svakako trebalo riješiti jesu: trendovska upotreba velikih količina antibiotika, koja je veoma frekventna u svijetu šou-biznisa, i neracionalan pristup u doziranju ljekova. Činjenica je da bar u ovom trenutku kampanje koje su usmjerene na osvješćivanje od prekomjerne upotrebe ljekova još uvijek nemaju javnu podršku poznatih ličnosti, kako kod nas tako i u svijetu.

Ža Že Gabor

KADA BI BILI NAŠI SAVREMENICI Iako ni savremeno svjetsko društvo nije stoprocentno riješilo problem umiranja od oboljenja infekcijskog tipa, drevna prošlost bilježi neke od razloga smrti osoba koje su upravljale svijetom, a

Britani Marfi

kojima bi današnji antibiotici svakako mogli pomoći. Tako na primjer, utvrđeno je da je egipatski faraon Ramses I umro zbog infekcije uha izazvane posredstvom bakterija. Uzrok smrti Aleksandra Velikog lako bi mogla biti upala pluća. Postoje, međutim, i neke tvrdnje da je kod njega bila u pitanju tuberkuloza. Od tuberkuloze su umrli slavni engleski književnici Džon Kits i Džordž Orvel.

Svakako da bi, da je naš savremenik, Franc Šubert bio pošteđen smrti od sifilisa, jer bi mu u liječenju

Eminem

dosta pomogla antibiotska terapija.

69

Hronika - svijet 2. februar - OPREZ U PRIMJENI TERBUTALINA Američka administracija za hranu i ljekove (FDA) zvanično je objavila zabranu upotrebe terbutalina u terapiji trudnica, pogotovu ako se radi o produženoj terapiji, tj. u trajanju 48-72 časa. U obrazloženju ove zabrane navodi se da takva primjena može uzrokovati nastanak ozbiljnih kardijalnih oštećenja ili čak izazvati umiranje. Ovaj lijek se koristi u saniranju bronhijalnih poteškoća, astme, bronhitisa, emfizema, ali ga je moguće koristiti i u kobinovanim terapijama. Upozorenje FDA odnosi se, pored navedenog, i na upotrebu terbutalina u liječenju pacijentkinja koje se prijevremeno porode. Poremećaji kardijalnog sistema, nastanak hipoglikemije, hiperglikemije ili pulmonarnih edema, neke su od komplikacija koje mogu nastati zbog dugotrajne primjene ovog lijeka. Upozorenje objavljeno 2. februara na sajtu FDA, rezultat je istraživanja stručnjaka ove organizacije iniciranog u novembru 1997.

2. februar - NEDOSTATAK VITAMINA D ŠKODI ZDRAVLJU PLUĆA Istraživači sa Univerziteta u Sinsinatiju dokazali su da nedostatak vitamina D može biti uzročnik nastanka hroničnih respiratorniih bolesti. Ovo je utvrđeno analizom rezultata dobijenih praćenjem zdravstvenog stanja 118 ispitanika koji su pokazivali simptome opstuktivne bolesti pluća, a koji su imali deficit količine vitamina D u organizmu. Utvrđeno je da ovaj postulat ima posebno mjesto pogotovu kad su u pitanju takozvani CTD/ILD plućni poremećaji.

18. februar - PREPORUKE ZA LIJEČENJE HRONIČNOG UMORA - Kognitivno-bihejvioralna terapija i terapija vježbama najefikasniji su načini za liječenje pacijenata sa hroničnim sindromom umora ili mijalgičnog encefalomijelitisa - navodi se u izvještaju o najnovijem istraživanju objavljenom u Medikal njuz tudeju, a sprovedenom od strane engleskih stručnjaka sa Univerziteta kraljice Marije u Londonu i njihovih kolega sa Univerziteta u Edinburgu. 18. februara, u naučnom časopisu Lancet, objavljen je detaljan izvještaj o toku i rezultatima istraživanja. Ovom prilikom istaknuto je da od problema hroničnog umora pati oko četvrtina ukupnog broja pripadnika britanske populacije, a smatra se da ni u ostatku svijeta, pogotovu kada su u pitanju ekonomski razvijene zemlje, situacija nije bitno različita u

70

tom smislu. Istraživanjem je obuhvaćen 641 pacijent koji je zbog sindroma hroničnog umora bio hospitalizovan u nekoj od britanskih bolnica. Praćenje stanja ispitanika trajalo je 12 mjeseci.

24. februar - IZLOŽENOST MIKROBIMA NEKADA MOŽE BITI KORISNA Rezultati međunarodnog istraživanja predvođenog timom istraživača sa Univerziteta „Ludvig Maksimilijans” pokazali su da izloženost djece uticaju mikroba može pomoći u jačanju odbrambenog sistema organizma i prevazilaženju opasnosti od obolijevanja od respiratornih bolesti. - Djeca koja žive na farmama manje su sklona dobijanju astme u odnosu na ostalu djecu iz ruralne sredine - navodi se u tekstu objavljenom na ovu temu u Medikal njuz tudeju („Microbes Help Children To Breathe Easily”). Istraživanje je vođeno na način što su izdvojene dvije grupe ispitanika, djece školskog uzrasta koja žive u ruralnoj sredini Bavarske. Vođena su dva uporedna projekta, „Gabrijel” i „Parsifal”, kojima je ustanovljeno da kod djece koja žive u blizini farma, tj. u sredini koja obiluje prisustvom mikroba sa bakterijskim i fungalnim DNA sadržajem, postoji otpornost na respiratorna oboljenja.

24. februar - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TUBERKULOZE Svake godine, 24. februara, u dan sjećanja na ustanovljenje prvog naučnog udruženja za borbu protiv tuberkuloze (1882), čiji je inicijator bio Robert Koh, ujedno i sjećanja na revolucionarno otkriće bacila tuberkuloze, organizacijom brojnih projekata namijenjenih za edukaciju, Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća građane svijeta na problem ove hronične bolesti. Ove godine, Svjetska zdravstvena organizacija istakla je činjenicu da je ova bolest prisutna u vidu epidemije u najvećem dijelu svijeta. Sistem borbe protiv ove nimalo bezazlene bolesti predmet je rada nekoliko značajnih tijela od kojih se kao vodeće izdvaja „Stop TB”. Trenutno najznačajnije dokumente u skladu sa kojim se obavljaju njegove dužnosti predstavlja Strategija borbe protiv tuberkuloze, važeća za period 2011-2015, kao i Globalni plan za borbu protiv ove bolesti. Inače, statistika pokazuje da je bacilom iz grupe Mycobacterium (lat.)

zaražena trećina ukupnog broja svjetskog stanovništva, a njime se svake sekunde zarazi po jedna osoba u svijetu.

24. februar - TEGOBE KOJE SE „ISPLATE” - Nova naučna studija pokazuje da žene koje imaju intenzivne simptome menopauze, kao što su osjećaj poduzimanja toplotom i noćno znojenje, u stvari imaju prednost po zdravlje: mogu biti zaštićene od obolijevanja srca, moždanog udara i umiranja u tom i periodu po nestanku simptoma - navodi se u Tajmovom članku objavljenom 24. februara („The Hot Flashes of Menopause May Protect Women's Hearts”, Healthland, Alice Park). U daljem objašnjenju rezultata studije navodi se da dodatno lučenje estrogena i progesterona utiče i na smanjenje rizika od obolijevanja od karcinoma dojke, da su žene sa intenzivnijom pojavom simptoma menopauze u oko 11% pokazale veću otpornost ka kardiološkim oboljenjima, te da je kod njih za oko 8% manje prisutan rizik od pojave smrti iz bilo kog drugog razloga u toku perioda menopauze. Riječ je o megastudiji koja je obuhvatila veliki broj ispitanica - više od 60.000 žena starosti 50-79 godina života. Ipak, skrenuta je pažnja na značaj pojave ovih simptoma u ranoj fazi menopauze, kada oni zaista mogu biti efektivni u navedenom smislu. Proces praćenja simptoma trajao je 10 godina.

Istraživanje je vodila grupa stručnjaka sa Nortvestern univerziteta.

24. februar - Alkoholizam i mladi Finski naučnici sproveli su istraživanje zasnovano na posmatranju neobične populacione grupe. Uključili su 600 blizanaca i pratili efekat konzumiranja alkohola u ranom adolescentskom periodu. Dokazano je da ukoliko je osoba postala konzument u svojoj 18-oj godini, postoji velika vjerovatnoća, u čak oko 46% svih slučajeva, da će se do 25. godine njenog života javiti potreba za liječenjem od bolesti zavisnosti. Poređem tih podataka sa stanjem američke nacije, izvršenim u Tajmovom osvrtu na ovo pitanje („Is Teen Binge-Drinking Really a Harbinger of Alcoholism?”, Maia Szalavitz), ustanovljeno je da je ovaj procenat u toj zemlji znatno niži - oko 16%. To je stvorilo

osnov da naučnici uvedu i druge parametre u obrazloženje sklonosti ka konzumiranju alkohola, u prvom redu uticaj sredine i genetsku predodređenost.

Februar 2011 - PROBLEM ANTIMIKROBNE REZISTENCIJE TEMA SVJETSKOG DANA ZDRAVLJA 2011.

Upozoravajući na pogubnost neodgovorne primjene antibiotika, Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je na podatke koji govore da se godišnje pojavi oko 440.000 novih slučajeva obolijevanja od multirezistentne tuberkuloze, od kojih čak 150.000 ima najteži, smrtni ishod.

Rezistentnost na lijekove posebno je prusutna u regionima u kojima malarija predstavlja endemsku bolest, od kojih se u novije vrijeme posebno ističe region Jugoistočne Azije. Tu je uglavnom riječ o otpornosti na efekat hlorokvina i sulfadoksin-pirimetamina, rane generacije ljekova protiv malarije. Na globalnom nivou, registrovan je visok procenat meticilinske rezistentnosti u slučaju liječenja bakterijskih infekcija čiji je uzročnik Staphylococcus aureus. Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća da aktivnosti u vezi sa tim treba sprovoditi imajući u vidu odrednice UN-ovih Milenijumskih ciljeva. U cilju podizanja nivoa odgovornosti za prevazilaženje ovog problema, Svjetska zdravstvena organizacija odredila je antimikrobnu rezistenciju za temu Svjetskog dana zdravlja 2011.

Februar 2011 - EPIDEMIOLOŠKI OSVRT Sindrom avijarne influence (H5N1) početkom februara 2011. godine bilježio je nove slučajeve obolijevanja u Kambodži. Ministarstvo zdravlja te zemlje saopštilo je da je od 2005. godine potvrđeno 11 slučajeva obolijevanja, a od tog broja, kod čak 9 osoba registrovan je fatalni ishod bolesti. Isti virus influence prisutan je i u Egiptu. U toj zemlji registrovano je 122-oje oboljelih, od kojih je 40-oro imalo smrtni ishod bolesti.

Ministarstvo zdravlja Obale Slonovače objavilo je podatak da je u toj zemlji vakcinisano više od 700.000 ljudi u cilju prevencije obolijevanja od žute groznice i širenja te pojave. Do početka februara potvrđeno je 35 smrtnih slučajeva uzrokovanih žutom groznicom.

NAJSAVREMENIJI SLUŠNI APARATI U CRNOJ GORI

NOVO

POZNATE KUĆE Podgorica, Njegoševa 49 tel: 067 827 909 Herceg Novi, Sava Ilića 46 Igalo tel/fax: 00382 31 332 266 sms: 069 345 926 www.tomicalfa.com; e-mail: tomicalfa@t-com.me

OTICON ACTO ENERGIJA RAZUMIJEVANJA

NOVO

t o m i ć

generalni zastupnik

za crnu goru

ConnectLine

OTICON CHILI SUPER SILA

PC

MUSIC

PHONE

TV

MOBILE

REMOTE

Lažni pacijenti STVARNO NASPRAM NESTVARNOG, ISTINA NASPRAM LAŽI

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog Od vremena kada je čovjek smislio prvu riječ, a pero filozofa dotaklo list papira, ova konceptualna dihotomija prožima misao i dominira brojnim raspravama. Borba između istine i falsifikata u medicini vodi se u domenu simuliranja i njegove detekcije. Još od davnina mentalna oboljenja su omiljena među simulantima, kako zbog činjenice da ih je objektivno teško verifikovati, tako i zbog subjektivne dramatičnosti i emocionalne ekspresije. Od davnina je poznato da se psihička oboljenja simuliraju da bi se ostvarila neka dobit ili izbjegla neka obaveza (opis glumljenog ludila postoji čak i u Bibliji).

Osnovna karakteristika simuliranja predstavlja namjernu produkciju ili eksterno preuveličavanje psihičkih simptoma motivisano spoljnim podsticajima kao što su: izbjegavanje radne obaveze, ostvarivanje finansijske kompenzacije, izbjegavanje krivičnog gonjenja ili dobijanje ljekova - droga. Klasifikacija mentalnih poremećaja bavi se ovim fenomenom, ali se lažni poremećaji ne smatraju mentalnim poremećajem. Postoje stanja u kojima je laž dominantan ili jedini simptom, a da pacijenti toga nijesu ni svjesni. Ta stanja ih bitno razlikuju od stanja simulacije karakterističnog za jedan drugi tip pacijenata.

Izvjesni epidemiološki podaci kazuju da osoba

72

prosječnih sposobnosti u toku prosječnog dana slaže dva puta, pri čemu ta ista osoba podrazumijeva potpunu iskrenost od strane drugih ljudi. Među mentalno oboljelim pacijentima u kliničkoj praksi zabilježena je pojava simulacije od 1%, u ranije postojećim vojnim institucijama ta brojka se pela na 5%, u krivičnim procesima na 10-20%, a u građanskim parnicama ovaj procenat je veći od 30%.

PATOLOŠKA LAŽLJIVOST (LAT. PSEUDOLOGIA FANTASTICA) Patološka lažljivost predstavlja interesantan konglomerat laži i istina. Priča na prvi pogled izgleda logično, ima kvalitet trajnosti i poslije više ponavljanja i pseudolog počinje da vjeruje da je ona zaista istinita. Mada kod 1/3 slučajeva pseudologije u osnovi leže poremećaji funkcionisanja mozga, psihoanalitičari ovaj fenomen tumače iz ugla nesvjesno motivisanih napora da se sačuva ili kreira sopstveni smisao i da se odbrani od obuzimajuće anksioznosti.

Lično, podržavajući ovo objašnjenje, definisala bih ovaj fenomen kao sanjarenje koje osoba doživljava kao realnost, i ono često reflektuje profesionalne ili erotske želje. Ono može da posluži u odbrambene svrhe, pomažući da se održi smisao subjektivnog identiteta ili oblik projektovanja negativnih aspekata ličnosti odnosno njihovo pripisivanje drugoj ličnosti.

Mnogi patološki lažljivci nijesu tako živopisni i interesantni kao što bi se dalo zamisliti čitaocu ovog teksta.

Velika većina njih nanosi ogroman bol ljudima koji žive i rade sa njima, a svojim ponašanjem komplikuju i svoje i njihove živote. Komplikuju i rad ljekarima. Uvijek postoji dilema da li simulaciju ili laž uočenu kod pacijenta objelo-

daniti u direktnom kontaktu, odmah čim se utvrdi, ili se izložiti dugotrajnom procesu dokazivanja da simptomi koje pokazuje nemaju organsko ili hemijsko porijeklo (krvne analize, ultrazvučna dijagnostika…). Ovakvu dilemu nemate ako gledate iz ugla uštede i racionalizacije troškova liječenja niti kada ste na sudu zaštićeni imunitetom, ali kada ste u ordinaciji sami sa pacijentom, uvijek možete očekivati ljutnju ili izlive bijesa. U prošlosti su se čak dešavali i fizički napadi od strane pacijenata čiji je svjesni pokušaj obmane otkriven i na taj način osujećena njegova namjera da ostvari dobit koju je planirao. Suočeni sa realnošću da nema niko da vas „brani” od nasilnika, pa neka on bude i u vidu verbalnih ispada na čaršijskom nivou, tipa: „Ma nema on pojma. Završio je fakultet na livadi. Znam ja takve stručnjake”, veliki broj ljekara prihvata simptome i šalje takvog pacijenta na dalje analize. Zar im treba zamjeriti ? Ustanove koje nude usluge privatne ljekarske prakse, gdje se svi oni uzaludni pregledi mogu naplatiti od sredstava tog pacijenta, djeluju kao dobar način smanjenja štete koju mogu u zdravstvenom sistemu napraviti patološki lažljivci. Najbolji i najefikasniji način detektovanja i suočavanja sa simulantima u okviru zdravstvenog sistema jeste izdavanje uputa za razgovor sa psihologom i psihološko testiranje, jer psihotestovi imaju mjerne skale koje nepogrešivo detektuju ovakve poremećaje.

period od 16 godina imao: 40 hospitalizacija zbog bolova u stomaku, grudima, krvi u mokraći, gubitka svijesti i dr.; 32 odlaska u Hitnu pomoć zbog istih problema; 4 operacije abdomena i jednu operaciju na mozgu. Kad god je odlazio u bolnicu govorio je da mu je to prvi put.

MINHAUZENOV SINDROM - LAŽNI POREMEĆAJ KOJI PREDSTAVLJA „FALSIFIKOVANJE BOLESTI”

Dobra vijest je ta da pacijente sa dijagnozom Minhauzenovog sindroma na našim prostorima još uvijek rijetko srećemo. Za to vjerovatno možemo zahvaliti podatku da su još uvijek u velikoj većini crnogorske populacije očuvani zdravi porodični odnosi. Sa druge strane, sa pojavom patoloških lažljivaca srećemo se skoro svakonedjeljno. Razlozi su, kao što je navedeno, različiti. Cilj je ostvarenje dobiti ili izbjegavanje obaveza. U posljednje vrijeme u mnogim zemljama se posredstvom novina, časopisa i TV emisija ukazuje na sve veću učestalost ovog poremećaja. Istovremeno, oboljelima od lažnog poremećaja ukazuje se na to da ma koliko to njihovo ponašanje izgledalo „uvrnuto” i njima samima, može im se pomoći.

Za razliku od simulanata, osobe sa ovim pseudo- poremećajem nemaju za cilj konkretnu dobit. Ove osobe namjerno navode druge da misle da oni (ili njihova djeca) imaju ozbiljne medicinske ili psihološke probleme, što često za posljedicu ima veliki broj medicinskih pregleda, dijagnostičkih ispitivanja, hospitalizacija, pa čak i hirurških intervencija za koje su i oni sami svjesni da im nijesu potrebne. Ljekare najviše zbunjuje nepostojanje očiglednog eksternog razloga za traženje hospitalizacije i izuzetno poznavanje medicinske terminologije kojom su ovakvi pacijenti obično ovladali. U cilju postizanja veće uvjerljivosti, ovi pacijenti često falsifikuju laboratorijske nalaze (dodaju krv ili proteine u uzorak mokraće), pogoršavaju postojeći medicinski problem (manipulišu ranom tako da ona ne može da se zaliječi), ili čak indukuju pravu bolest (ubrizgavaju bakterije samima sebi ili svojoj djeci, i tako uzrokuju razvoj ozbiljne infekcije). Ovi pacijenti često putuju od grada do grada ili borave u različitim bolnicama istog velikog grada. U literaturi je zabiljžen slučaj pacijenta koji je za

Da li se radi o varalicama? Ne baš. Ovakvi problemi su prihvaćeni u medicini kao psihijatrijski oblik poremećaja karaktera koji se manifestuje kroz antisocijalno ponašanje. Mnogi tvrde da je svim ovakvim pacijentima zajedničko nesrećno djetinjstvo, bez ljubavi. S tim u vezi nalazi se i najčešće objašnjenje da se ove osobe ponašaju na ovakav način jer traže pažnju i ljubav koju ranije nijesu dobijali.

Vjerovatno nijedan fenomen u medicinskoj praksi nije toliko obeshrabrujući za zdravstvene radnike kao ovaj. Izgleda prosto nevjerovatno da neko sam sebe povrijedi, raskrvari ili čak, što je slučaj iz moje prakse, oslijepi, sa ciljem da ostvari iluzorne emocionalne gratifikacije.

Najefikasnija terapijska strategija jeste izbjegavanje direktne konfrontacije, koja je često povod za demonstrativno napuštanje bolnice, suzbijanje negativnih reakcija zdravstvenih radnika kada se otkrije prevara, kao i dugotrajna primjena površinske psihoterapije.

Primjer iz naše prakse je djevojka Z, mlada asistentkinja koju je napustio momak. Na poslu objavljuje da je odoljela od raka dojke.

Odlazi na razna savjetovanja, otkida kosu do glave („hemoterapija”), drži dijetu (smršala 30 kg), a sve da bi potkrijepila sopstvenu iluziju bolesti i stekla simpatije i sažaljenje na poslu. Izliječena je antidepresivima i psihoterapijom. Sada je supruga i majka. (Firmu u kojoj je radila morala je promijeniti, naravno!)

73

Nepobitna je činjenica da je konflikt sastavni dio života ljudi, dio života koji se ne može izbjeći, a koji se može iskoristiti kao prilika za učenje i lični razvoj. Iako je uobičajeno mišljenje da je konflikt negativna pojava, on je sam po sebi neutralan. Svako od nas može da razvije i koristi vještine kreativnog razrješavanja konflikata.

Popunite sljedeći test analize ličnog stila ponašanja u konfliktu i saznajte nešto više o sopstvenom stilu ponašanja u konfliktnim sutuacijama.

ANALIZA LIČNOG STILA PONAŠANJA U KONFLIKTU Priredila: Dragana Radoman MOJA REAKCIJA NA KONFLIKT Uputstvo: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se Vaše želje razlikovale od želja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na Vašu inicijalnu / početnu reakciju na neslaganje, a drugi dio (od K do T) na reakcije pošto je neslaganje pojačano.

Možda će Vam biti lakše da izaberete jednu konkretnu konfliktnu situaciju i na osnovu nje odgovorite na sva pitanja.

Razmišljanja na koja Vas ovaj upitnik može podstaći bitnija su i pouzdanija od samih brojčanih rezultata do kojih se dođe. Nema „ispravnih” i „pogrešnih” odgovora, niti je ovaj upitnik „standardizovan”. Neki ispitanici se slažu sa rezultatima, neki ne. Bez obzira na to da li Vam se rezultati sviđaju ili ne, ne bi trebalo da ih posmatrate kao preciznu procjenu sopstvene ličnosti, već prije kao mogućnost daljeg samoispitivanja i diskusije sa drugima.

PRVI DIO: Inicijalne reakcije na neslaganje Zaokružite jedan broj na liniji ispod svake rečenice.

A. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Postaram se da se sva viđenja iznesu i razmotre sa podjednakom pažnjom, čak i ako postoji znatno neslaganje.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

B. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Posvećujem više pažnje tome da objasnim drugima logiku i

74

prednosti moje pozicije, nego da im udovoljim.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

C. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Objasnim svoje potrebe, ali ih stavljam u drugi plan i tražim kompromisna rješenja.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

D. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Povlačim se iz diskusije na određeno vrijeme, kako bih izbjegao/-la napetost Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

E. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Posvećujem više pažnje tuđim osjećanjima nego svojim ciljevima.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

F. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Trudim se da moji zahtjevi ne dovedu u pitanje odnos koji imam sa tom osobom/-ama.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

G. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Aktivno objašnjavam svoje ideje i isto toliko aktivno trudim se da razumijem druge.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

H. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Više se brinem o onome što je meni važno, nego o tome kako se drugi osjećaju.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

I. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Odlučujem da razlike nijesu vrijedne pretjerane brige.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

J. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE Odričem se određenih stvari da bih dobio/-la druge.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

DRUGI DIO: Reakcija nakon što je neslaganje pojačano K. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Aktivno se uključujem u raspravu i tražim načine da zadovoljim svoje i potrebe drugih.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

L. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Ulažem više truda u to da se moje viđenje istine prihvati nego u to da izađem u susret drugima.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

M. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Pokušavam da budem razuman/-a i ne tražim baš sve što bih želio/-la, vodeći računa da dobijem bar nešto od onoga što želim.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

smanji dio zahtjeva koje postavljaju drugi.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

O. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Svoje želje stavljam u drugi plan i trudim se, prije svega, da sačuvam dobre odnose.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

P. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Manje pričam sa ostalima i pokušavam da zauzmem bezbjednu distancu.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

Q. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Radim ono što mora da se uradi i nadam se da ćemo kasnije popraviti odnose.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

R. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Činim sve što treba kako bih izgladio/-la situaciju.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

S. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Vodim računa o onome što drugi žele, ali i tražim da oni obrate isto toliko pažnje na moje želje.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

T. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Zahtijevam umjerenost i kompromis kako bi donijeli odluku i produžili dalje.

Nimalo karakteristično 1 -2 -3

-4

Vrlo karakteristično -5 -6

Vrlo karakteristično -5 -6

N. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEĆANJA SE POJAČAJU Ne zahtijevam da se sve uradi po mome i utičem da se

75

BODOVANJE I TUMAÄ&#x152;ENJE Unesite rezultat svakog odgovora u odgovarajuÄ&#x2021;u jednaÄ?inu. Na primjer, kod reÄ?enice pod A, ukoliko ste izabrali broj 6, upiĹĄite broj 6 u jednaÄ?inu. Zatim saberite brojeve.

Primjer: B 1 + H 4 = 5 Ova vjeĹžba pruĹža dvije vrste podataka: rezultati koji se odnose na VaĹĄu inicijalnu reakciju kada se neslaganje prvi put javi, nazivaju se â&#x20AC;&#x17E;Zagrijavanjeâ&#x20AC;?. Rezultati koji se odnose na VaĹĄu reakciju nakon ĹĄto je doĹĄlo do rasta neslaganja, nazivaju se â&#x20AC;&#x17E;Razbuktavanjeâ&#x20AC;?.

Rezultati pokazuju VaĹĄu sklonost da koristite neki od navedenih stilova. Ĺ to je zbir veÄ&#x2021;i, to je vjerovatnije da Ä&#x2021;e to biti VaĹĄ dominantni stil reakcije u konfliktu.

STIL PONAĹ ANJA U KONFLIKTU: Saradnja t"@@@@@@@@@@ ( @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ ;BHSJKBWBOKF t,@@@@@@@@@@ 4 @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ 3B[CVLUBWBOKF Kompromis t$@@@@@@@@@@ + @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ ;BHSJKBWBOKF t.@@@@@@@@@@ 5 @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ 3B[CVLUBWBOKF PrilagoÄ&#x2018;avanje / PopuĹĄtanje t&@@@@@@@@@@ ' @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ ;BHSJKBWBOKF t0@@@@@@@@@@ 3 @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ 3B[CVLUBWBOKF Izbjegavanje / PovlaÄ?enje t%@@@@@@@@@@ * @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ ;BHSJKBWBOKF t/@@@@@@@@@@ 1 @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ 3B[CVLUBWBOKF Nadmetanje / Prisiljavanje t#@@@@@@@@@@ ) @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ ;BHSJKBWBOKF t-@@@@@@@@@@ 2 @@@@@@@@@ @@@@@@@@@ 3B[CVLUBWBOKF KoristeÄ&#x2021;i rezultate sa prethodne strane, upiĹĄite zbirove koje ste dobili i nazive stilova koje koristite.

PoreÄ&#x2018;ajte ih od najveÄ&#x2021;eg do najniĹžeg rezultata.

Stil koji je dobio najviĹĄi rezultat u svakoj od kolona Zagrijavanja i Razbuktavanja upuÄ&#x2021;uje na â&#x20AC;&#x17E;preferiraniâ&#x20AC;? ili primarni stil ponaĹĄanja u konfliktu. Ukoliko dva ili viĹĄe stilova imaju isti zbir, znaÄ?i da su za Vas podjednako bitni.

SljedeÄ&#x2021;i zbir po veliÄ?ini ukazuje na â&#x20AC;&#x17E;rezervniâ&#x20AC;? stil, ukoliko su brojevi blizu jedan drugome. PribliĹžno

Zagrijavanje Ukupni zbir Stil

ujednaÄ?en broj bodova za sve stilove upuÄ&#x2021;uje na to da je osoba u moguÄ&#x2021;nosti da bez problema bira izmeÄ&#x2018;u razliÄ?itih reakcija na konflikt.

STILOVI SARADNJA

%SäJ TF TWPKJI HMFEJĂ?UB BMJ QPĂ?UVKF J UVĂżB 7PMJ razliÄ?itost, identifikuje sve glavne probleme, generiĹĄe opcije, traĹži rjeĹĄenja koja Ä&#x2021;e zadovoljiti ĹĄto viĹĄe zahtjeva, traĹži zajedniÄ?ki dogovor.

Pogled na konflikt: Konflikt je prirodan, neutralan. PromoviĹĄe razliÄ?itost i cijeni specifiÄ?nost TWBLF PTPCF 5FO[JKB V PEOPTJNB J TVQSPUTUBWMKFOJN stanoviĹĄtima prihvata se i prepoznaje. Konflikt zbliĹžava.

KOMPROMIS PodstiÄ?e umjerenost, cjenjka se, pronalazi neĹĄto za svakog, s drugima se nalazi na pola puta. VaĹžnije je rjeĹĄenje nego problem.

Pogled na konflikt: Konflikt je zajedniÄ?ka razlika koja se najbolje rjeĹĄava saradnjom i kompromisom. Ako svako doÄ&#x2018;e na pola puta, napredovaÄ&#x2021;e se na demokratski naÄ?in.

POPUĹ TANJE / PRILAGOĂ?AVANJE Prihvata stanoviĹĄte drugog, dopuĹĄta da miĹĄljenje drugog prevagne, odustaje, podrĹžava, priznaje greĹĄke, odluÄ?uje da nije bitno.

Pogled na konflikt: Konflikt je opasan, zato treba popuĹĄtati. Ĺ˝rtvuju se sopstveni interesi, ignoriĹĄu se probMFNJ %PCSJ PEOPTJ TV VWJKFL OB QSWPN NKFTUV .JS TF Ä?uva po svaku cijenu.

POVLAÄ&#x152;ENJE / IZBJEGAVANJE OdlaĹže ili izbjegava reakciju, povlaÄ?i se, preusmjerava paĹžnju, skreÄ&#x2021;e temu.

Pogled na konflikt: Konflikt je bezizlazan i treba ga izbjegavati. Razlike treba izbjegavati. Neslaganja prihvatiti ili se skloniti.

NADMETANJE KontroliĹĄe ishode, obeshrabruje neslaganja, insistira na tome da ono ĹĄto on/-a misli prevagne.

Pogled na konflikt: Konflikt je oÄ?igledan, neki MKVEJ TV V QSBWV ESVHJ HSJKFĂ?F $FOUSBMOP QJUBOKF KF LP KF u pravu. Pritisak i prisila su neophodni.

Razbuktavanje Ukupni zbir Stil Nadam se da Vam je bilo zanimljivo istraĹživati sopstvene stilove i reakcije na konfliktne situacije, da ste nauÄ?ili neĹĄto novo o sebi, a samim tim i da ste spremniji da svoj stil reagovanja prilagodite datoj situaciji

76

Nadaleko poznati kao kolekcionari i degustatori najraznovsnijih vrsta sireva i vina, produkata domaće proizvodnje, Francuzi su između ostalog poznati i po veoma niskoj incidenci kardiovaskularnih bolesti izraženoj na populacionom nivou. Slavna latinska izreka in vino veritas možda bi mogla donekle objasniti prirodu ove pojave, ali se moramo zapitati da li djelotvornost vina zaista može imati ne samo anulirajući već i značajan unapređujući efekat na zdravlje osoba za koje se ne bi baš moglo reći da vode vegeterijanski ili dijetalni režim ishrane. Izgleda da se u svakodnevnoj konzumaciji odmjerenih doza domaćeg vina nalazi ključ za objašnjenje „francuskog paradoksa”.

g o n e v r c a c i š a Č Vino je od davnina važilo za napitak sa brojnim ljekovitim svojstvima. Poznato je da je jedan od utemeljitelja medicinske nauke, Galen (130-200. god.) svojim pacijentima preporučivao liječenje rana upotrebom vina. U pojedinim civilizacijama pridavao mu se magijski potencijal. Bila je to s koljena na koljeno prenošena formula zdravlja, nešto što je smrtnicima postajalo poznato tek nakon smrti, npr. u dionizijskoj mitologiji. U novije vrijeme počelo se raditi na naučnoj verifikaciji sistema koji vino čine ljekovitim napitkom. Istraživanja koja su sprovedena na Harvardu ukazuju na činjenicu da konzumacija vina stimuliše lučenje enzima sirtuina u organizmu, tj. enzima koji se prirodno luči u stanju izgladnjelosti, a koji, dokazano je, djeluje na očuvanje vitalnosti a posredno i na obezbjeđivanje dugovječnosti. Kada su se upitali koji je to sistem kojim vino utiče na lučenje ovog enzima, naučnici su došli do odgovora da se radi o rezveratrolu, polifenolnom antioksidansu koji je sastojak vina. Rezveratrol je tako, u veoma kratkom periodu, postao predmet istraživanja brojnih naučnih ekspertiza, a veoma raširenu upotrebu dobio je u kozmetologiji. Postoje i brojna naučna istraživanja kojima je potvrđeno da ovaj napitak posjeduje određena antikancerska svojstva.

Jedini problem predstavlja tolerancija organizma na alkohol, pa se sasvim opravdano postavlja pitanje o tome kolika treba da bude dnevna doza vina koja bi organizmu obezbijedila optimalan unos korisnih supstanci a da se pritom ne ugrozi prag podnošljivosti alkohola. Sudeći po

iskustvu francuskih seljaka, reklo bi se da oni poznaju magičnu formulu. Naime, postoje svjedočanstva o tome da je svakodnevno potrebno popiti po čašu crvenog vina nakon obroka, kako bi se obezbijedili zdrav život srca i krvnih sudova i izbjegao rizik od arterioskleroze i povišenog nivoa holesterola. Vino jedne te iste, prevashodno domaće proizvodnje, treba piti redovno, a jako je važno voditi računa o tome da ono zaista posjeduje kvalitet: da je „odležalo” u hrastovini najmanje godinu dana, te da nije industrijski tretirano.

Nauka je ovim zaista dala objašnjenje uticaja vina na srce.

Polifenoli iz grožđa prilikom prirodnog procesa fermentacije u hrastovim buradima stvaraju moćne oksidanse koji ulaze u sastav vina.

Takve supstance blagotvorno utiču na kardiovaskularni sistem, a čašica crvenog vina na dan predstavlja dobru preventivu nastanka komplikacija u ovom sistemu.

Anita R.

77

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

2

daruje poklon paket svojih proizvoda

3

4

5

6

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

IN SPE, Bar

poklanja: tri poklon paketa organskog proizvoda

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

tel: 020 664 589 poklanja: 3 poklon paketa svojih proizvoda

Nagrađeni čitaoci:

Podgorica: Jevrosima Sošić, Čedomir Jovićević, Sofija Mrdak, Živko Maraš, Amela Hadžimuhović, Marija Piper, Nišić: Ivan Tomašević, Sandra Gojković, Cetinje: Lilja Vujović, Pljevlja: Zoran Vuković, Plav: Amel Bašić, Berane: Adnan Adović, Tivat: Milica Petković, Budva: Gordana Marić,

---------------Nerceg Novi: Jovan Đurović, Pavle Kosić.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (23)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

KUPON SLATI NA ADRESU: ul. Mitra Bakića 140, Podgorica ZA MEDICAL CG IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK — Tata, reci mi kako sam se rodio ? — pita dječak oca koji je genije za računare. — Dobro, sine, znao sam da ćeš me jednog dana to pitati.

Evo ovako: tata i mama su napravili jedan COPY/PASTE na jednom četu na MSN-u. Tata je onda zakazao mami sastanak preko imejla.

Poslije nekoliko dovnloda, primijetili smo da smo zaboravili da koristimo fajervol. Pošto je bilo kasno da se koristi DELETE, 9 mjeseci kasnije virus je u stvari postao beba.

Djeda kaže unuku: — Sakrij se… Evo ti učitelja.

Danas nisi išao u školu! — Unuk odgovori: — Sakrij se ti ! Ja sam im javio da si jutros umro!

Došao student u biblioteku i kaže: — Dobar dan. Dajte mi jednu knjigu o samoubistvu. — A bibliotekarka će : — Jest’… Pa da mi je posle ne vratiš ?!

Mujo i Fata objašnjavaju svom petogodišnjem sinu: — Uskoro ćeš dobiti sestricu... — Aaaa, takooo… Za to ste imali novca ?!?! A za biciklo niste!!!

Pitali Srećka kako to da je tri puta ostao udovac. On kaže da su mu supruge stradale zbog otrovnih gljiva: — Moja prva žena je umrla jer je pojela otrovne gljive. Druga žena je preminula jer je takođe jela otrovne gljive.

Treću sam udavio jer nije htjela jesti gljive.

Saobraćajac je zaustavio čovjeka čija mu se vožnja učinila sumnjivom: — Dunite ovdje, molim Vas — kaže on čovjeku podnoseći mu balon za alkotest. — Ne mogu, imam astmu.

80

Evo ljekarskog uvjerenja... — Onda ćete sa mnom u Stanicu: da vam uzmemo krv. — Ni to ne može. Imam hemofiliju. — Pođite onda ovom bijelom linijom desetak koraka. — Ne mogu. Pijan sam... Šeta Crnogorac sa djevojkom pored jednog mosta, pa joj kaže: — Znaš ti, jadna, da je jedna đevojka skočila sa ovoga mosta zbog mene! — Djevojka kaže: — Iz depresije? — Crnogorac će na to: — Ne, no iz Nikšića!

Sjedi baka u autobusu pored mladića koji žvaće žvakaću gumu. U jednom trenutku baka se osvrnu pa će: — Sinko, možeš ti pričat koliko god ’oćeš, ali te ja ništa ne čujem...

Tri pacijenta odlučila da pobjegnu iz psihijatrijske bolnice. Uradili sve što treba: ubili čuvare, uzeli ključeve, ponijeli svoje stvari, otvorili kapiju, kad organizator zavika: — Ljudi, ovo je proba. Sjutra idemo kući !

Medicinski rječnik

A B

bdukcija, lat. abductio, odmicanje od zamišljene srednje linije određenog dijela tijela koje se vrši pokretanjem nekog zgloba, ekstremiteta ili sličnog pokretljivog dijela tijela. Mišić koji vrši takve pokrete naziva se abduktor.

enzodijazepini, sredstva za umirenje. Kod nas se uobičajeno nazivaju dijazepami, prema sredstvu iz grupe ovih ljekova koje ima veoma frekventnu primjenu - nlat. diazepamum. Iz ove grupe, poznat je i hlor-dijazepoksid (lat. chlordiazepoxydum). Dijazepam, lorazepam, bromazepam i alprazolam predstavljaju vašnije podgrupe ovih ljekova. Benzodijazepini čine i veoma primamljivu grupu ljekova čijoj zloupotrebi su naročito skloni korisnici opojnih droga.

E

kstrasistola, prerano izvršena srčana kontrakcija.

Razlikuju se: pretkomorne (atrijalne), pretkomorno-komorne (atrioventrikularne) i komorne (ventrikularne) ekstrasistole. U slučaju postojanja komornog ekstrasistolnog poremećaja, u radu srčanog mišića izostaje svaka druga normalna kontrakcija, a takva promjena funkcionisanja „nadomješta se” produženom dijastolom, tzv. kompezatornom pauzom.

F

agocitoza, osobina fagocita da u svoju citoplazmu uvuku strane čestice i unište ih svarivanjem. Predstavlja važan odbrambeni proces zadužen za normalno funkcionisanje organizma. Krajnji produkt ovog odbrambenog mehanizma jeste razgradnja mikroorganizama u unitrašnjosti fagocita, tj. njihovo potpuno uništenje dejstvom enzima fagocita.

K

ortizol, nlat. cortisol, najznačajniji hormon kore nadbubrežne žlijezde. Popularno se naziva hormon stresa. Spada u grupu glikokortikoida, hormonâ koji regulišu metabolizam ugljenih hidrata na način što stimulišu glikogenezu. Sintetički oblik ovog hormona naziva se hidrokortizon. Djelovanjem kortizola povećava se nivo krvnog pritiska, nivo šećera u krvi, a važna je i njegova uloga u regulisanju imunskog odgovora organizma.

L

eomiom, nlat. leiomyoma, benigni neoplazmatski poremećaj nastao atipičnim umnožavanjem ćelija glatkih mišića. Karakteriše ga prilično spor razvoj, jasna vidljivost, ograničenost, a obično se javlja u vidu okruglastih sivobijelih formacija nakalemljenih na vlaknastu granu mišića. Najčešće nastaje na mišićima materice.

M

aksila, lat. maxilla, gornja vilica. Ovaj pojam je vremenom dobio prošireno značenje, pa se upotrebljava i u slučaju označavanja cijelog donjeg dijela glave. Inače, gornja vilica je koštana formacija sastavljena od šuplje poprečne kosti na koju se nadovezuju četiri spojna koštana produžetka koji je povezuju sa ostalim djelovima glave (čelo, jagodice, zubi i nepca).

O P

dontalgija, grč. odus, odontos - zub, algos - bol; pojava bola u zubu. Sinonim za zubobolju.

rimoinfekcija, pojam koji se najčešće koristi u ftiziologiji (nauci o tuberkulozi). Označava prvu infekciju bacilom tuberkuloze Mycobacterium tuberculosis (lat.), tzv. Kohovim bacilom.

Interesantno je da se može odnositi i na period razvoja odojčeta ili sasvim malog djeteta koje može biti inficirano hranom ili udisanjem bacilom kontaminiranog vazduha.

R S

ekrudescencija, pogoršanje nekog oboljenja nakon privremeno poboljšanog zdravstvenog stanja. Treba je razlikovati od pojave recidiva bolesti jer se ona prvi put javlja već nekoliko dana nakon poboljšanja. aliva, lat. saliva, pljuvačka. Postoje tri para velikih pljuvačnih žlijezda i mnoštvo malih pljuvačnih žlijezda smještenih u mekom tkivu obraza koji su zaduženi za stalno lučenje ove tečnosti. Ovo je bezbojna tečnost sastavljena od vode, neorganskih i malog broja organskih sastojaka koji imaju važnu ulogu u rastvaranju skroba. U posebne funkcije pljuvačke spadaju vlaženje i umekšavanje hrane, a ne treba zaboraviti ni njeno antibakterijsko djelovanje. U tom procesu, bitna je uloga fermenta ptijalina. Dnevno se izluči 1.000–1.500 mililitara pljuvačke.

81

DR JOVAN KUJAČIĆ (1869–1958) LJEKAR • PROSVETITELJ I ne opijajte se vinom, u tome leži propast, nego se ispunjavajte Duhom ! ( And be not drunk with wine, where in excess; but be filled with the Spirit ! ) Biblija Piše: dr sc med. Božo Vukovic U monografiji „Trezvenjački pokret u Crnoj Gori (1900- 1984)”, istaknuti novinar Radenko Smolović, među istaknutim trezvenjacima, na prvom mjestu pominje dr Kujačića, ovim riječima: „Kao ljekar, kulturni i javni radnik, a posebno kao borac na planu trezvenosti dr Jovan Kujačić bio je vrlo zapažena ličnost u crnogorskom društvenom životu krajem prošlog i u prvoj polovini ovog vijeka.”1 Kujačić je rođen u Nudolu kod Grahova. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima, a medicinu u Moskvi, 1899. godine. Po završetku studija specijalizirao je unutrašnje bolesti u Ženevi i Parizu. Po povratku iz Pariza, kratko je bio na službi u bolnici „Danilo I” na Cetinju. Ubrzo je postavljen za okružnog ljekara u Kolašinu. Kao dokaz njegovog živog temperamenta i emotivne privrženosti ljekarskoj praksi, u Kolašinu se dugo pamtilo i prepričavalo kako je u vrijeme januarske hladnoće i snijega bosonog pohitao u komšiluk da ukaže pomoć, spasi bolesnika.

Za vrijeme boravka u gradu na Tari dr Kujačić osniva prvo društvo za borbu protiv alkoholizma u Crnoj Gori, pod nazivom „Društvo dobre nade”.

U rubrici „Narodno zdravlje”, pod naslovom „Protiv alkoholizma”, Kujačić između ostalog piše: „Ima već nekoliko godina, kako sam se počeo pobliže i pažljivije upoznavati s alkoholom (spiritnim pićima) i njegovim zlokobnim utjecajem na zdravlje i duševno i tjelesno, kako pojedinca tako i cijelog društva. Osobito me zainteresovalo to pitanje od kako sam, izučavajući duševne bolesti, uvidio da je nesrećno piće uzrok manitilu [ludilu] u dvije trećine slučajeva.” Još kao mladi ljekar, dr Kujačić je počeo da piše popularne članke iz medicine, kako bi na prikladan način obavijestio narod o čuvanju i njegovanju zdravlja. Prva

82

takva publikacija „Jektika”2 , izdata je 1904. godine, a zatim su uslijedile i „Neuroza i njeni najglavniji uzroci”, „Alkohol i jektika”, „Kolera” i „Lepra”.3 Pored medicine, Kujačić se bavio i književnošću. Pošto je poznavao više stranih jezika, bavio se i prevodilačkim radom, pa je više godina radio na prevođenju Homerove „Ilijade”. Knjigom „Prilog istoriji zdravstvene kulture Crne Gore”, koju je izdala Srpska akademija nauka i umjetnosti (1950), zadužio je zdravstvenu službu Crne Gore.

Profesor doktor Filip Šoć u opširnoj monografiji „Narodna i naučna medicina u Crnoj Gori”, štampanoj 2002. godine, posebno je apostrofirao nastojanje dr Kujačića da osnuje „Crnogorsko ljekarsko udruženje”. To bi udruženje obavještavalo ljekare o medicinskim novinama i uticalo na usavršavanje ljekara. Kujačić je bio protiv šablona i zaostalosti u medicini. Upozoravao je da su alkoholizam, sifilis i jektika tri strašne pojave koje „rone”4 temelje narodnog zdravlja. Njih treba spriječiti jer se ne mogu liječiti. Logičnijem tumačenju Njegoševih metaforičnih misli u „Gorskom vijencu”, može pomoći Kujačićeva izjava da se „sifilis u trećem stadiju, odlikuje najgroznijim slikama, opadanjem nosa, tabesom i raznim vrstama ludila. Te bolesti ne mogu se liječiti, nego treba od njih narod čuvati. Higijena tu mora imati prvjenstvo. Ona je alfa i omega cjelokupnog ljekarskog rada.

Narod treba učiti i upoznavati s blagovremenom naukom.”

1 Ovo vrijeme odnosi se na 19. i početak 20-og vijeka.

2 Tuberkuloza 3 Guba 4 Roniti, sin. nagrizati

Iskoristi

a

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: â&#x20AC;&#x153;ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica