medical_cg_26 by medical cg

JUN 2011. - GODINA III - BROJ 26

Gost: Nebojša Vignjević

1.00

PREDSTAVLJAMO:

PRVI KONGRES FARMACEUTA CRNE GORE

Intervju: mr ph Milanka Žugić Etika u stomatologiji Surutka - nutritivne vrijednosti Principi liječenja sportskih povreda

Meditas d.o.o. Uvoznik i distributer za Crnu Goru tel: +382 20 625 016; +382 20 623 002 e-mail: meditas@t-com.me

Impresum Izdavač: doo Flaer, Podgorica Osnivač: Dragan Nikolić Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Anita Radanović Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Dušan Nenezić spec. za dječiju reh. Spec. pedag. Dragana Marković Jelena Živković dipl. kozm. est. Maja Nikolić Dr Marko Savovski, spec. ortop. i baromed. Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Mišo Pejaković Dr Nadica Praščević Zindović Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. Prim. dr Radovan Mijanović, int. kardiolog Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić, spec. or. hir. Srđan Ninković Dr Svetlana Radović-Vučeković Dr Tanja Ševaljević-Bojović Dr Vladan Knežević Mr ph spec. Zorica Potpara dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: D.O.O. "Pegaz" Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Etika u stomatologiji Dr. Slobodan V. Radonjić 6–7 Bogatstvo majskih komunikacija 12 – 15 Rast i razvoj djeteta Dr Lidija Rakočević 16 Brahiterapija Dr Vladimir Todorović 22 Zloupotreba supstancija Psihološkinja, Radmila Stupar-Đurišić 26 – 27 Prvi kongres farmaceuta Crne Gore 34 – 41 Intervju: Mr ph Milanka Žugić 42 – 43 Sunce i djeca Kozm.-estetičar Maja Nikolić 44 – 45 Termalna voda u dermatologiji Dr Sandra Vujović 46 - 47 Hipotenzija Dr Milica Šofranac 52 – 53 Omega – 3 masne kisjeline Dr Milutin Mirić 54 – 55 Surutka – nutritivne vrijednosti Mr ph Mehrixana Dervishi Llazorja 56 – 57 Intervju: Nebojša Vignjević 60 - 61 Principi liječenja sportskih povreda Dr Vukosav Joksimović 62 – 63 Deformiteti grudnog koša Spec. prim. fizioter. Bojan Kraljević 64 – 65 Hiperbarična oksigenacija Dr Marko Savovski 66 – 67 Svjetski dan fizičke aktivnosti Mr ph Pavle Jurlina 72 Komunikacija u zdravstv. ustanovama Damir Peličić, vsmt. 73 – 75 Rezultai istraživanja u populaciji Dr sc Dragan Čabarkapa 76 – 77 Zapisi dr Željka Poljaka Dr Božo Vuković 82

Riječ „etika” (nauka o moralu) potiče od grčke riječi ethos - običaj i ethikos - moralan

U STOMATOLOGIJI Piše: prim. mr sci. dr Slobodan V. Radonjić, Spec. za oralnu hirurgiju U istoriji civilizacija bilo je, naravno, izuzetno mudrih i pametnih ljudi koji su postavili temeljne postulate moralnih normi. Tako je u drevnoj Kini, njen možda najznačajniji filozof Konfučije (551–479. god. p. n. e.) ostavio sjajnu etičku maksimu: čini drugima ono što sebi želiš, da bi mnogo vjekova kasnije njemački filozof Kant (1724–1804) dodao svoj stav: sve što hoćete ljudi vama da čine, činite i vi njima, a naš narodni pametar Marko Miljanov (1833–1901) o junaštvu i čojstvu kao viteškim etičkim normama kaže: junaštvo je braniti sebe od drugih, a čojstvo braniti druge od sebe. Opšti etički principi su sistem normi i pravila ponašanja za čitav ljudski rod, ali su ta pravila posebno značajna i specifična u medicinskoj nauci i praksi. Hipokrat1, otac medicine, postavio je, svojom čuvenom Zakletvom, osnovne etičke norme za sve zdravstvene radnike. Još tada, on je govorio o osobinama koje ljekar mora da posjeduje da bi mogao obavljati svoju uzvišenu dužnost: znanje, moralno ponašanje, povučenost, dostojanstvo, životnu mudrost, razuman govor, čuvanje od mana, proizvoljnosti i lakomosti prema novcu, kao i sposobnost da zna koje kategorije ljudi treba besplatno liječiti. Koja su to etička načela u stomatologiji? Zdravstvena zaštita stanovništva kod nas, kao sistem, decenijama je gotovo permanentno u reformama. Tako je nedavno veoma radikalno reformisana i stomatološka zdravstvena zaštita. Ona je praktično privatizovana, uz određeni segment koji finansira država. Stomatolozi, lišeni institucija koje su omogućavale organizovani, sistematski, timski rad, uglavnom su prepušteni sami sebi, svojoj individualnoj svijesti, znanju, savjesti i moralnoj odgovornosti. U takvim novonastalim uslovima rada, bez dovoljno ličnog iskustva, etička načela u stomatologiji zahtijevaju dodatni

napor i angažovanje. Počev od prvog kontakta stomatologa sa pacijentom, načina kako ga je primio, kako se prema njemu ophodi (tim prije što je pacijent u izvjesnom smislu u podređenom, čak zavisnom položaju), kako mu ukazuje pomoć, kako saosjeća sa njegovim problemom, posebno bolom, da li i u kojoj mjeri prihvata i može prihvatiti zahtjeve i želje pacijenta, kakav plan terapije predlaže, da li u određenim situacijama odbije prijem pacijenta, da li saopšti pacijentu da je prethodni stomatolog napravio propust ili grešku u tretmanu, itd., itd., sve su to, i još mnogo štošta, etičke norme svakodnevno prisutne u radu, stavu pa i profesionalno-životnoj filozofiji svakog stomatologa. Iako su svi etički principi važni svaki na svoj način, ipak: prvenstveno ništa ne naškoditi pacijentu, činiti mu dobro, poštovati njegovo autonomno pravo, detaljno ga

informisati o svemu što se tiče konkretne situacije i prisutnog problema - naročito su važne etičke norme, ali isto tako su važni: dobročinstvo, pravičnost, povjerljivost, odanost, istinitost i dr. Ovo predstavlja dio sveukupnih moralnih načela kojih ljekar stomatolog treba i mora da se pridržava. „Primum non nocere” – prvenstveno ništa ne naškoditi, jedna je od prvih, čak možda i prva etička norma u medicini. Stomatolog jednostavno ne smije sebi dozvoliti da pogorša postojeće stanje pacijenta, da mu prouzrokuje nepotreban bol, da ga povrijedi. Na osnovu sopstvenog znanja mora da procijeni do kog nivoa može pružiti uslugu pacijentu, upuštajući se u intervenciju koju može da dovede do kraja. U protivnom, obavezan je da ga blagovremeno uputi odgovarajućem stručnjaku koji će potrebnu intervenciju uraditi na način koji je sigurniji i bezbjedniji za pacijenta. Prvenstveno pomoći pacijentu - „Primum est adiuvare”, princip je činjenja dobra, što predstavlja osnovni postulat u zdravstvenoj struci. Oba navedena principa u uskoj su vezi, prepliću se i stomatolog ih primjenjuje za dobro svakog pacijenta. Autonomija pacijenta je moralna norma koja mu daje pravo da donosi sopstvenu odluku o svom zdravlju, čime je u stvari i uspostavljeno načelo punog poštovanja njegove ličnosti. Da bi pacijent mogao donijeti ovako važnu odluku mora, najprije, da bude dobro obaviješten od strane stomatologa o problemu koji ga se tiče, da shvati i razumije objašnjenje i tek tada samostalno iznese lični stav. Međutim, iako je ovaj autonomni princip veoma bitan, on ipak može biti i komplikovan, tim prije što pacijent u dovoljnoj mjeri, razumljivo, ne može uvijek da shvati ponuđenu informaciju i predlog stomatologa, ili mu je nedovoljno jasna, ili je u takvom stanju da ne može biti koncentrisan na ponuđeno objašnjenje (npr. osjećaj jakog bola). Drugim riječima, uz svo poštovanje pacijentove ličnosti, njegovo pravo na sopstveno odlučivanje, stomatolog će, ne postavljajući se paternalistički, jasno usmjeravati situaciju ka zajedničkom rješenju koje će biti u najboljem interesu za pacijenta. U vezi sa informisanošću pacijenta stomatolog je obavezan da mu pruži punu i potpunu informaciju o stanju zdravlja usne duplje, da postavi dijagnozu, plan terapije, prognozu stanja, dužinu trajanja terapijskog postupka, moguće rizike, a pošto je stomatologija praktično privatizovana, i cijenu kompletnog tretmana. Sve su ovo elementi koji pacijentu daju mogućnost da samostalno donese odluku o prihvatanju ili neprihvatanju ponuđenog rješenja, pod uslovom da tu odluku može donijeti samo osoba koja je punoljetna i mentalno zdrava, što je i etičko pravilo koje stomatolog obavezno primjenjuje. U svom praktičnom radu stomatolog se katkad susreće i sa etičkim dilemama. Naime, dešava se da predloženo rješenje bude optimalno, sa kojim je

pacijent saglasan, ali mu finansijske mogućnosti ne dozvoljavaju da prihvati ponuđenu mogućnost, što stomatologa dovodi u prilično delikatnu situaciju. Dešava se i da pacijent ne prihvati ono što mu se predlaže, zahtijevajući drugo rješenje (npr. vađenje i po nekoliko zuba, iako za to ne postoji indikacija). Dešavaju se, dakle, i takve situacije u kojima stomatolog, poštujući etičke norme svoje struke i svog poziva, uz poštovanje prava i ličnosti pacijenta, treba da donosi i kompromisna rješenja. Pored navedenih osnovnih etičkih principa postoje i drugi, takođe veoma ili gotovo ništa manje važni: princip pravičnosti, koji stomatologa obavezuje na potpuno poštovanje i uvažavanje svake ličnosti, bez obzira na vjeru, rasu, pol, nacionalnost, političku pripadnost, obrazovanje, uz nastojanje da princip empatije (saosjećanje sa pacijentom i njegovim problemom) bude izražen podjednako; princip povjerljivosti, praktično znači čuvanje svih podataka o pacijentu, stanju zdravlja usne duplje, pa i ne samo nje, jer pacijent ponekad saopšti svom doktoru, u kojeg ima povjerenje, i neke činjenice za koje s pravom smatra i želi da ostanu tajna (npr. iz ličnog i porodičnog života); princip istinitosti, podrazumijeva obavezu stomatologa da bude iskren prema pacijentu i da mu uvijek i u svakoj situaciji saopšti istinu o stanju zdravlja usne duplje. Istina, ovo je, ipak, diskutabilan princip, naročito ako se radi o teškim bolestima čija je prognoza krajnje neizvjesna, ponekad i beznadežna. I danas preovlađuje nedefinisan stav: reći ili ne reći pacijentu punu istinu, dio istine ili dobronamjerno zaobići istinu. Uz navedene etičke principe pomenimo i to da ponašanje stomatologa podrazumijeva i sljedeće norme: nikada ne kritikovati kolege i ne oduzimati im pacijente; pacijentu iz druge ordinacije, u slučaju potrebe, ukazati hitnu pomoć ili neku drugu trenutno potrebnu intervenciju, i uputiti ga kolegi kome ovaj pacijent pripada; ne reklamirati se, ali ako se to i radi, onda reklama mora biti sa mjerom, ukusom i stilom, tačna i istinita. Odnos stomatolog-pacijent, kao etička norma, danas, u savremenoj stomatologiji, nameće neophodnu i vrlo značajnu ulogu stomatološke sestre. Ona, koja prva prima pacijente, svojim odnosom, stavom, ljubaznošću i stručnošću, treba da stekne povjerenje pacijenata, pa tako uz stomatologa, kao najznačajnijeg člana ekipe, zajedno sa pacijentom, čini tim - trojku koja funkcioniše za dobro svih. Etički principi u medicini, stomatologiji, široka su lepeza odnosa ljekar-pacijent. Suština svih principa predstavlja osnovnu moralnu normu koja podrazumijeva poštovanje i puno dostojanstvo čovjeka.

1 Rodio se 450. god. p. n. e., i, po jednim autorima, živio 104, a po drugim, 85 godina.

ZANIMLJIVOSTI

Šoljica fine tradicije

Iz privlačno aranžirane kartonske kutijice izvučete kesicu čaja, potopite u 2 dl uzavrele vode, ostavite da odstoji nekoliko minuta, sačekate da se ohladi i pijete čajni napitak. Jednostavno uputstvo koje bi kod prosječnog građanina Kine moglo izazvati jedino osmijeh nalik onom koji se pojavi na licu roditelja koji se iznenadi naivnim dječijim nestašlukom. Iako je poznato da ovaj narod, pored Engleza u Evropi i Indijaca u Aziji, spada u najznačajnije potrošače čajnog napitka, pa je stvar opšte kulture poznavanje statističke činjenice da recimo prosječan Englez godišnje konzumira oko 5 kg čaja, ipak je manje poznato kakvu prirodu ima proces pripremanja čaja. Za propisno pripremljen napitak od čaja potrebno je koristiti sadržaj osušenih listova biljki koje se uzgajaju u dvije osnovne vrste - u Kini i Indiji. Biljke kineskog čaja dostižu najveću visinu do jednog metra, dok stabljike indijskog čaja porastu i do šest metara visine. List se bere dok je još mlad, a potom se suši, ali samo do izvjesne mjere kada još uvijek sadrži sok koji je moguće iscijediti. U kineskim fabrikama čaja postoje specijalni valjci koji služe u ovu svrhu. Ukoliko odlučimo da pripremimo zeleni čaj, ovo će biti završna faza procesa. Ako presovane listove vratimo na sušenje i kasnije prekrijemo vlažnim krpama, dobićemo crni čaj. Naravno, ako Vas zapane da čaroliju ispijanja ovog napitka upoznate u Kini, dobro bi bilo i da konsultujete neki od brojnih priručnika o pravilima čajne ceremonije.

Wanted Nikada nije utvrđeno ko se prvi dosjetio da se sposobnost vizuelnog opažanja objekata može korigovati uvećavanjem posredstvom raznih staklenih pomagala. Sigurno je da je pronalazač naočara, kao pomagala koje je specijalno namijenjeno za ovu svrhu, još u davnoj prošlosti imao inspirativne primjere pojednostavljene primjene ove metode. Postoje istorijske činjenice o tome da je staklo kao uvećivač vizuelnih objekata u Evropi korišćeno još 1266. godine. Staklarski zanat dobio je ovu neobičnu porudžbinu tokom 16. vijeka. Bila je to posljedica pronalaska štampe. Razvoj zanata kretao se i u pravcu povećanja komfornosti pomagala. Tako je 1784. godine Bendžamin Frenklin izumio bifokalne naočare. Naravno da se na tom putu ni do danas nije stalo.

Kada? Kako? Da li zaista želim da znam? Predviđanje budućnosti oduvijek je predstavljalo veliki izazov za čovjeka. U kojoj ću godini života stupiti u bračne vode, kada ću postati mama/tata i slična pitanja predstavljala su podstrek za brojne „djelotvorne” obrasce predviđanja. Ako je vjerovati ubjedljivim najavama, jedan veoma neobičan oblik proroštva pojavio se i u savremenoj medicini. Tim španskih medicinskih profesionalaca sa Madridskog nacionalnog centra za istraživanje karcinoma, predvođen doktorkom Marijom Blasko, ustanovio je obrazac medicinskog testa za predviđanje godine smrti! Cijeli postupak se bazira na monitoringu karakteristika telomera, DNK stanica smještenih na krajevima hromozoma, koje su odgovorne za proces starenja. Naravno, ako se imaju u vidu izazovi funkcionisanja savremenog čovjeka, brojni nesrećni slučajevi, nema ni govora o funkcionalnosti ove metode. Ipak, test je privukao veoma veliku pažnju kako od strane laičke javnosti tako i od strane stručne javnosti. Pored toga, postoji najava da će se vrlo brzo naći u primjeni u Velikoj Britaniji, po cijeni od 435 funti. Da li biste zaista željeli saznati koliko Vam još ostaje vremena za život na planeti koju svakodnevno iznova upoznajete?

IZ MEDICINE O mladosti duha

U sferi istraživanja koja se odnose na proces starenja odavno su se nizali najraznovrsniji predlozi za „usporavanje” tog procesa. Zdrav način življenja, promjena loših životnih navika, optimalna hidriranost organizma... samo su neki od predloga. Postoji i jedna neobična teorija koja je potvrđena rezultatima istraživanja britanskih naučnika. Riječ je o pretpostavci da učenje usporava proces starenja! Učenje, bavljenje umnim radom, naravno.

Posmatrajući dužinu hromozomskih traka kod 450 osoba koje su po osnovu stepena stečenog obrazovanja podijeljene u četiri grupe, nesporno je ustanovljeno da se dužina tih traka povećava ukoliko je riječ o osobama koje se kontinuirano bave umnim radom. Ovo je, prema objašnjenju prenesenom u britanskom Dejli mejlu, relevantan parametar po kom se može suditi o starosti organizma. Evo i savjeta: Ukoliko ne želite bore oko očiju (već podočnjake umjesto njih) povremeno pročitajte neku zanimljivu priču. U svakom slučaju, i smijeh je lijek.

Očaravanje Osobi koja je zaljubljena vjerovatno neće biti teško da razumije kako stanje očaranosti zaista može biti fantastičan doživljaj, ali ako se obratimo nekom objektivistički nastrojenom, samosvjesnom pripadniku savremene populacije ubjeđujući ga u teoriju skoro nadnaravnog manipulisanja ljudskom osjećajnošću nećemo baš naići na zdušnu podršku. Isti problem imao je Franc Mesmer, bečki ljekar iz druge polovine 18. vijeka, ustanovitelj metode hipnoze. Tvrdeći da ovim postupkom utiče na „životinjski mehanizam” čovjeka, Mesmer je vjerovao da sila kojom raspolaže hipnotizer prelazi na osobu koja je podvrgnuta hipnozi. Danas su te zablude odbačene, ali se hipnoza, kao regularan metod psihoterapije, i dalje nalazi u upotrebi. Činjenica da se hipnotizirana osoba zaista može navesti da misli na način koji projektuje hipnotizer, ili da emituje osjećanja za kojima nema fizičku potrebu - da drhti, smije se, strahuje i sl. - dovoljan je razlog da se hladna ubijeđenost u svemoć racija ipak malo preispita.

Različitim smjerovima

Lijevo–desno, odnos je koji može postaviti bezbroj filosofskih dilema, ali koji u pogledu spektra specifičnih sklonosti i karakteristika ličnosti zaista dijeli populaciju na ljevoruke i desnoruke osobe. Sprovedeno je bezbroj različitih istraživanja koja se tiču ispitivanja različitosti osobina „ljevaka” i „dešnjaka”, ali interesovanje za ovu oblast ne jenjava. Jednu od novijih naučno potvrđenih istina predstavlja tvrdnja da su ljevoruke osobe plašljivije u odnosu na predstavnike suprotnog tabora. Naučnici britanskog Univerziteta kraljice Margaret sproveli su mjerenje stepena posttraumatskog stresa kod ispitanika koji su imali zadatak da gledaju film „Kad jaganjci utihnu”. U tekstu britanskog Telegrafa navodi se podatak da je tom prilikom utvrđeno da su ljevoruke osobe pokazivale duplo veći stepen uznemirenosti. Ovaj naučno lako objašnjiv podatak dobro je došao većinskom dijelu populacije u isticanju sopstvenih kvaliteta koji su dobrom mjerom uzdrmani tvrdnjama da su ljevoruke osobe sklonije bavljenju umjetnošću, kao i da se u većem procentu mogu pohvaliti natprosječnim nivoom inteligencije.

Na putu do e-cigarete... Tekovina moderne ere življenja, edukacije, borbe za zaštitu zdravlja i sličnih teorija, elektronska, „pametna” cigareta, imala je prethodnike koji bi se takođe mogli pohvaliti karakteristikama nekih od zvučnih slogana: „bezbjednošću upotrebe”, „zaštitom zdravlja pasivnih pušača” ili sl. Primitivna plemena bila su razvila proces pušenja duvana koji se svodi na ovakav sistem: u zemljištu se iskopa rupica koja služi za „nalaganje” duvana. Od nje se, kroz zemlju, štapom probije tunelčić koji ima izlaz na strani postavljenoj suprotno od rupice za duvan. Potencijalni pušač izvuče štap iz zemljišta, naloži duvan i kroz tunelčić udiše dim proizveden u svojoj luli. Fizički ne baš komforno, ali veoma poučno.

Prvi kurs Crnogorske nacionalne škole ultrazvuka u ginekologiji i akušerstvu održan je 9. i 10. maja 2011. godine u Budvi, u Hotelu „Mediteran”. Škola je dio kontinuirane medicinske edukacije studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore

ŠKOLA ULTRAZVUKA „JAN DONALD” (THE IAN DONALD Inter-University School)

9. i 10. maja 2011. godine, u Budvanskom hotelu „Mediteran” realizovan je prvi kurs Crnogorske nacionalne škole ultrazvuka u ginekologiji i akušerstvu. Škola je dio kontinuirane medicinske edukacije studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je ovom prilikom organizovan pod pokroviteljstvom ministra zdravlja Republike Crne Gore doc. dr Miodraga Radunovića. Organizator događaja bila je doc. dr Snežana Crnogorac, direktorica nacionalne grane ove škole u Crnoj Gori. Školu ultrazvuka pohađalo je više od 80 polaznika, ginekologa, akušera i pedijatara iz Crne Gore, Srbije, Makedonije i Republike Srpske. Oni su u toku dva dana mogli da čuju izlaganja 30 najeminentnijih predavača iz oblasti ultrazvučne dijagnostike u ginekologiji, akušerstvu i neonatologiji, koji su ovdje doputovali sa raznih strana svijeta. Predavači su bili direktori Škole prof. Asim Kurjak iz Hrvatske i prof. Frank Červenak iz SAD-a, kao i direktori

nacionalnih grana: prof. Ana Bijanči iz Urugvaja, prof. Ivica Zalud sa Havaja, prof. Ricuko Pu iz Japana, Ulrih Honemajer iz Ujedinjenih Emirata, prof. Aleksandar Ljubić iz Srbije, prof. Jadranka Dizdarević iz Bosne i Hercegovine, prof. Milan Stanojević i doc. Biserka Funduk-Kurjak iz Hrvatske, kao i doc. Snežana Crnogorac iz Crne Gore. U radu Škole učestvovali su i priznati eksperti sa Univerziteta u Beogradu i Novom Sadu, kao i predavači iz Crne Gore. Oni su prikazali najnovije standarde i mogućnosti prenatalne dijagnostike i tretmana anomalija ploda, posebnih stanja ploda, ultrazvučne dijagnostike novorođenčeta i savremeni pristup ove dijagnostičke metode u terapiji oboljenja iz oblasti ginekologije. Osim predavanja, učesnici su imali priliku da razmjenjuju lična iskustva, postavljaju pitanja koja ih interesuju, kao i da uspostave saradnju. Škola je značajna i po tome što omogućava saradnju i sticanje teoretskog i praktičnog znanja u ostalim zemljama.

Tri decenije tradicije Škola ultrazvuka „Ian Donald” osnovana je davne 1981. godine, u Dubrovniku. Nazvana je po Janu Donaldu, škotskom ljekaru, pioniru ultrazvuka u akušerstvu. Ideju o osnivanju škole dala je grupa entuzijasta koja je ovu ustanovu pripojila Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije (IUC)1. Prvi Jan Donald kurs održan je 1982. god u organizaciji prof. Asima Kurjaka i prof. Džordža Kosofa. Pohađalo ga je 152 učesnika iz 42-ije zemlje. Doktor Jan Donald učestvovao je na prvih 12 kurseva. Od osnivanja, Škola je organizovala veliki broj kur-

seva širom svijeta, koje je pohađalo više od 2.500 učesnika iz više od 60 zemalja. Ova ustanova je osnovana da bi ljekarima koji svakodnevno primjenjuju ultrazvuk u svojoj praksi dala mogućnost da svoje znanje iz oblasti ginekologije i akušerstva prošire u skladu sa najnovijim naučnim i praktičnim dostignućima u svijetu. Dakle, ima za cilj promociju nauke i vještina ultrazvučnog pregleda, istraživanja i edukacije, te kontinuirane obuke iz oblasti ultrasonografije. Škola želi da doprinese poboljšanju obrazovnih standarda kroz upotrebu kompjuterske tehnike i tehnologije telemedicine. Na taj način se pacijentu lakše obezbjeđuje savjet eksperta, kada je to potrebno. Danas ova ustanova ima nacionalne ogranke u 58 zemalja svijeta. Proslavila je 30 godina postojanja. U Crnoj Gori je 2009. godine organizovan Nacionalni ogranak Škole. Svaka nacionalna škola ima zadatak da organizuje napredne kurseve na svojoj teritoriji. Ovi kursevi moraju biti održani u skladu sa protokolima koje je Škola usvojila, a tiču se načina organizacije, tema koje moraju biti zastupljene, odabira predavača i tehničke podrške. R.T. 1 IUC je neprofitna, internacionalna, nevladina organizacija, sa sjedištem

u Dubrovniku. Centar je osnovan sa ciljem da podučava i unapređuje istraživačku saradnju između srodnih institucija u svijetu, a na teme koje su od međunarodnog značaja. IUC je osnovan na inicijativu Univerziteta u Zagrebu još 1972. godine i povezuje 240 univerziteta i naučnih institucija iz 50 zemalja.

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

BOGATSTVO MAJSKIH KOMUNIKACIJA Održavanje niza veoma značajnih manifestacija, po prvi put u Crnoj Gori održavanje dvaju kongresa sa međunarodnim učešćem, obilježavanje Međunarodnog dana sestrinstva, Međunarodnog dana dobrovoljnih davalaca krvi, podsjećanje na značaj Svjetskog dana bez duvanskog dima, seminar o obaveznim imunizacijama, činili su korpus događaja kojim se tokom maja rasplamsala komunikacijska aktivnost medicinara i farmaceuta Crne Gore, a time i predstavnika svih službi usmjerenih na saradnju sa ovim društvenim sektorima. Sa tih događaja donosimo nekoliko preporuka koje bi posebno trebalo imati u vidu kada je riječ o unapređenju uslova zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Prvi kongres opšte i porodične medicine sa međunarodnim učešćem U Baru je, u Hotelu „Princess”, održan Prvi kongres opšte i porodične medicine. Učešće predstavnika međunarodnih ljekarskih udruženja predstavljalo je posebno značajnu notu događaja. Skup koji je realizovan od 26-og do 29-og maja organizovali su Društvo ljekara Crne Gore i Udruženje doktora opšte/porodične medicine Crne Gore. Tematski opus ovih značajnih susreta činili su reforma primarne zdravstvene zaštite, informacioni sistem, revizija prakse arterijske hipertenzije, bolesti zavisnosti, „burnout” i „mobing” u zdravstvu, kao i niz slobodnih tema. Promotere ove korisne akcije činili su članovi triju odbora Kongresa: Počasnog (doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja, prim. dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore, prim. dr Slobodan Tomić, predsjednik Društva ljekara, prim. dr Ljubin Šukriev, predsjednik Asocijacije ljekara opšte/porodične medicine Jugoistočne Evrope, i Branka Nikezić, predsjednica SO Bar), Naučnog (prof. dr Marina MugošaRatković, predsjednica Odbora, prim. dr Mirjana Tošković, dr Igor Jovanović, prim. dr Ljiljana Zogović-Vuković) i Organizacionog (prim. dr Mirjana Tošković, predsjednica Odbora, prim. dr Ljiljana Zogović-Vuković, sekretar Odbora, dr Igor Jovanović, dr Mirjana Dobrović-Milošević, dr Božika Subašić, dr Katica Rašković, dr Lidija Isailović, dr Bosiljka Radović, dr Nataša Đonović, dr Vesna Peranović, dr Tatjana Borilović-Stamenković, dr Vesna Zelović, dr Rada Sore, dr Lenka Radunović, dr Veselinka Paunović, dr Lidija Delević, dr Alma Bajramspahić). Skup je, prve večeri susreta, svečano otvorio ministar zdravlja Miodrag Radunović. - Ovi kongresi su upravo namijenjeni tome da uhvate od svega po malo: nešto što je najčešće, nešto što je vrlo primjenljivo, i naravno, nove stvari koje su apsolutno

primjenljive. U tom smislu, ovakvi kongresi i jesu uvijek važni - opisala je doc. dr Katarina Lalić, koja je bila jedna od predavača na Kongresu. Ne skrivajući utisak o prijatnom doživljaju, ona je iskoristila priliku da ukaže i na visok nivo interaktivnosti među posjetiocima Kongresa, izražene u želji da se sazna što više korisnih informacija o stručnim pitanjima. U tom smislu, objasnila je, produktivan je i rad Sekcije ljekara opšte medicine Srbije, čiji je član. Izrazivši želju za potrebom ostvarivanja bolje posjećenosti Kongresa, dr Nebojša Bulatović, ljekar Kliničkog centra Crne Gore, naveo je da je uočljiva namjera organizatora Kongresa da teme budu aktuelne, ali i usmjerene na razmatranje nepoznanica i dilema prisutnih u ljekarskoj praksi. Želja većine posjetilaca svakako je da ovaj vid susreta postane tradicionalan.

Značaj zaštite od štetnosti duvanskog dima O štetnostri uticaja duvanskog dima gotovo da je suvišno govoriti. Ipak, epidemija pušenja duvanskih proizvoda ne jenjava uprkos jasno predočenim dokazima o neophodnosti suzbijanja te pojave. Svjetski dan bez duvanskog dima, koji se svake godine obilježava 31. maja, bio je dobar povod okupljanja predstavnika najuticajnijih zdravstvenih institucija. U organizaciji Instituta za javno zdravlje, 30. maja upućen je još jedan apel za odlučnije sprovođenje mjera borbe protiv uticaja ove pogubne pojave. Doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica ministra zdravlja, Mina Brajović, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori i dr Agima Ljajević, predstavnica Instituta za javno zdravlje, uputili su poruke koje treba posebno imati u vidu.

Duvan sadrži oko 4.000 otrovnih supstanci, a duvanski dim oko 250 dokazanih kancerogenih i otrovnih materija, a pri tome, u sadržaju nema nijednu „korisnu supstancu”! U međunarodnoj klasifikaciji bolesti i povreda (MKB-10) pušenje je označeno kao bolest zavisnosti i ima svoju šifru (F 17.2). Posebno je značajno „pasivno pušenje”, koje podrazumijeva udisanje duvanskog dima koji se oslobađa iz cigarete osobe sa kojom se boravi u zajedničkoj prostoriji. Na ovaj način komplikacije pušenja pogađaju ne samo aktivne, nego i pasivne pušače. Izvod iz obraćanja dr Bobana Mugoše, direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv duvanskog dima Prema podacima istraživanja sprovedenih tokom 2011. u Institutu za javno zdravlje, koje je saopštio doc. dr Boban Mugoša, ustanovljen je niz činjenica koje između ostalog ukazuju da sedam godina nakon usvajanja Zakona, skoro četvrtina ispitanika eksplicitno tvrdi da nema zvanične politike o zabrani korišćenja duvanskih proizvoda u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama. Više od polovine ukupnog broja ispitanika smatra da se ova politika ne primjenjuje u njihovoj ustanovi, a oko 16% ispitanika smatra da zabranu pušenja ne treba sprovoditi u restoranima. - Gotovo četiri od deset ispitivanih studenata navodi da ne treba zabraniti korišćenje duvanskih proizvoda u diskotekama, barovima i pabovima. Više od četvrtine svih ispitanika smatra da ne treba zabraniti pušenje na svim zatvorenim javnim mjestima, što se izjednačava sa brojem studenata pušača. Ostali studenti smatraju da treba zabraniti pušenje na svim javnim mjestima. Više od tri četvrtine ispitanika (83,6%) smatra da treba zabraniti prodaju duvanskih proizvoda maloljetnicima, dok se oko 10% studenata ne zalaže za primjenu ograničenja kupovine cigareta maloljetnicima, što se može tumačiti njihovim pušenjem u doba prije punoljetstva - navodi se u saopštenju dr Mugoše. Zaštita od štetnog uticaja duvanskog dima projekat je na kom se odavno počelo intenzivno raditi u okviru svjetskog zdravstva. Usvajajući preporuke i programe relevantnih svjetskih zdravstvenih službi, zemlje kakva je Crna Gore daju značajan doprinos poboljšanju uslova življenja. - Kontrola pušenja je jedan od prioritetnih zadataka naše zdravstvene politike, ne samo zbog ogromnog opterećenja koje ono predstavlja za našu zemlju, nego i iz obaveza koje proizilaze iz potrebe usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU koje se odnose na duvan i duvanske proizvode, kao i onih koje se odnose na primjenu Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana - rekla je na obilježavanju Svjetskog dana bez duvanskog dima, a u vezi sa ranije navedenim, prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica ministra zdravlja u Vladi Crne Gore. U cilju podsjećanja na značaj Svjetskog dana borbe protiv pušenja, Mina Brajović, predstavnica Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici, istakla je da je ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv pušenja tematski posvećen Okvirnoj konvenciji o kontroli duvana,

kako bi se naglasio ukupni značaj Konvencije ustanovljene 2003. godine, obaveze zemalja potpisnica i promovisala njena implementacija na nacionalnom nivou. Sloganom „postoje tri načina da se spasi život”, navela je ona, pokušalo se istaći značaj primjene ovog projekta. - Pušenje predstavlja vodeći, 100% preventabilni uzrok umiranja u svijetu. Prema procjenama SZO, pušenje, uključujući „pasivno pušenje” - izloženost duvanskom dimu, godišnje uzrokuje gotovo 6 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. Podsjećanja radi, hronične nezarazne bolesti uzrokuju 63% smrtnih slučajeva na globalnom nivou, pri čemu pušenje predstavlja drugi po redu riziko faktor, odmah nakon visokog krvnog pritiska. Broj smrtnih slučajeva kao posljedica pušenja, veći je od združenog broja umrlih od tuberkuloze, HIV/AIDS-a i malarije. Pušenje duvana uzročno je povezano ne samo sa lošim zdravljem, nastankom invaliditeta, sa brojnim hroničnim nezaraznim bolestima poput raka pluća, srčanih oboljenja, moždanog udara i respiratornih oboljenja, već i sa povećanim rizikom umiranja od zaraznih bolesti uključujući respiratorne infekcije i tuberkulozu - naglasila je Mina Brajović. Osnove Konvencije, prema riječima Mine Brajović, predstavljaju informisanost građana o štetnom efektu duvana po zdravlje, multisektorska saradnja, učešće civilnog sektora u aktivnostima na planu kontrole upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, uvođenje zabrane reklamiranja i prodaje duvanskih proizvoda maloljetnim licima, a Konvencija obavezuje zemlje potpisnice da povećaju akcize na duvanske proizvode. - Ovogodišnja kampanja kontrole duvana se fokusira na ključne poruke zemljama koje moraju u potpunosti implementirati sporazume zaštite sadašnjih i budućih generacija od razornih zdravstvenih, socijalnih, ekoloških i ekonomskih posljedica potrošnje duvana i nevoljnog izlaganja duvanskom dimu. Mi smo odabrali istraživanje, informisanje, edukaciju i liječenje bolesti kao metode za prevazilaženje problema pušenja. U tom smislu radimo na izradi preventivnih i promotivnih programa, programa odvikavanja - navela je dr Agima Ljajević. Pored prikazanih rezultata najnovijeg istraživanja, Ljajević je ukazala i na neophodnost implementacije Okvirne konvencije.

Tradicionalni susreti zdravstvenih radnika u Ulcinju Ulcinjska rivijera je, kako to već tradicija nalaže, domaćin susreta zdravstvenih radnika Crne Gore. Ove godine, od 26. do 30. maja, ova manifestacija je okupila oko 200 zdravstvenih radnika. Održavanje psihijatrijske, hirurške, ortopedske, sekcije urgentne medicine i intenzivne njege, internističke, urološke, nefrološke, pedijatrijske, ginekološko-akušerske, sekcije dječije stomatologije i sekcije za tehničare, obilježili su veoma sadržajni rad na ovim 51-im susretima. Doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, otvarajući ove edukativne susrete istakao

je da zdravstvena njega obuhvata promociju zdravlja i prevenciju bolesti, kao i brigu o bolesnim i umirućim, uz neohodnu psihosocijalnu podršku. Osim toga, naveo je, ona podrazumijeva i učestvovanje u kreiranju zdravstvene politike, saradnju sa udruženjima pacijenata, menadžmen- tom zdravstvenih ustanova i sistemom obrazovanja. Skupovi zdravstvenih radnika baštine tradiciju dodjele nagrada najzaslužnijim predstavnicima struke. Srebrne povelje Saveza zdravstvenih radnika ove godine su uručene medicinskoj sestri Jadranki Nikčević, dr Novaku Praščeviću i Domu zdravlja u Plavu.

Dan dobrovoljnih davalaca krvi Dan dobrovoljnih davalaca krvi, 11. maj, svečano je obilježen u prostorijama Crvenog krsta Crne Gore u Podgorici. Obraćajući se „najhumanijim među humanima”, dr Rajko Strahinja, pomoćnik ministra zdravlja, izrazio je zadovoljstvo zbog pozitivnih promjena u odnosu na povećanje procenta ostvarenosti dobrovoljnog davalaštva krvi u toku prošle godine. U Crnoj Gori, unapređivanje dobrovoljnog davalaštva krvi, kao strateški cilj, utvrđeno je nacionalnom Strategijom bezbjedne krvi. Cilj kome težimo još nije ostvaren, ali možemo izraziti zadovoljstvo pozitivnim promjenama u odnosu na povećanje procenta ostvarenosti davalaštva krvi u prošloj godini u odnosu na raniji period, kao i povećanim učešćem dobrovoljnih davalaca krvi u odnosu na porodično davalaštvo. Prema zvaničnim podacima Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, u 2010. godini, procenat davalaštva krvi ostvaren je sa 2,47%, a u njegovom ostvarivanju, dobrovoljni davaoci krvi su učestvovali sa 28,71%. Obraćanje dr Rajka Strahinje povodom obilježavanja Dana dobrovoljnih davalaca krvi (izvod) Rajko Joličić, koji je čak 122 puta donirao krv, Arso Popović, Aleksandar Jovanović, Vujadin Bobičić i Milan Mugoša, zaslužno su dobili priznanja na proslavi Dana davalaca krvi. Nagrađeni su i dobrovoljni klubovi davalaca krvi „Romi” - Nikšić i „Kombinat aluminijuma” - Podgorica, a priznanje za profesionalni doprinos u oblasti transfuziologije dobili su direktorica podgoričkog Centra za transfuziju dr Gordana Rašović i medicinski tehničar Dragan Prelević. Za uspjeh u ulozi motivatora nagrađena je profesorica Podgoričke gimnazije Magdalena Popović.

Svečano obilježen Međunarodni dan sestrinstva 12. maj, Međunarodni dan sestrinstva, okupio je i ove godine značajan broj predstavnika ovog zdravstvenog sektora. Svečani skup bio je prilika da se oglase predsjednica Udruženja medicinskih sestara i babica Nada Rondović, pomoćnik ministra zdravlja dr Rajko Strahinja i prim. dr Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore.

Međunarodni dan medicinskih sestara se obilježava 12. maja svake godine u znak sjećanja na datum rođenja Florens Najtingel. Florens Najtingel je rođena u Firenci, Italija, 12. maja 1820. godine, kao ćerka bogatog veleposjednika Vilijama Najtingela. 1851. godine, otišla je u Njemačku i poslije završetka školovanja prijavila se za odlazak u Tursku. U Turskoj se, sa grupom od 38 medicinskih sestara, brinula o ranjenicima. To je bila prva grupa žena koje su kao medicinski radnici otišle na front. Za vrijeme Krimskog rata organizovala je bolnice i uvela značajne reforme u sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Higijenskim mjerama uspjela je da smanji nepotrebna umiranja u bolnicama. Kada se 1856. godine, vratila u Englesku, već je bila nacionalna heroina. Otvorila je prvu službu za medicinske sestre. Njene učenice su kasnije otvarale škole takvog tipa u mnogim zemljama. Do kraja svog života se zalagala za napredak struke medicinskih sestara i prava žena. Umrla je u Londonu, 13. avgusta 1910. godine. Obraćanje dr Rajka Strahinje, Međunarodni dan sestrinstva (izvod) Naglasivši da je za donošenje zdravstvene politike i njeno uspješno sprovođenje Ministarstvo zdravlja svjesno značaja kvalitetnog sestrinstva, dr Strahinja je najavio namjeru da se dalji rad na tom polju usmjeri na osnivanje Komore za sestre i babice; jačanje uloge sestara u kreiranju zdravstvene politike u vidu tima sestara koji će neposredno sarađivati sa Ministarstvom zdravlja i izradu Strategije razvoja sestrinstva u Crnoj Gori. Ovom prilikom uručene su nagrade medicinskim sestrama Vesni Banović, Zorici Vujičić, Radmili Kaluđerović, Anki Vlaović i tehničarima Remziju Zdraljeviću i Vesku Jankoviću. Priznanja najzaslužnijima, razmjene iskustava, pregled inovacija u raznim oblastima medicine i farmaceutike, te brojne druge edukativne i komunikacijske mogućnosti, obilježili su bogatstvo majskih manifestacija upriličenih u Crnoj Gori. Neka bi se dogodilo da entuzijazam ostane dobra navika, a napor posla koji obavljaju postane visoko vrednovan i zaslužno nagrađen od društva. A. R.

Institut za javno zdravlje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

SEMINAR O OBAVEZNIM IMUNIZACIJAMA U CRNOJ GORI U skladu sa planiranim godiĹĄnjim aktivnostima a polazeÄ&#x2021;i od Ä?injenice da je kontinuirana medicinska edukacija ljekara i medicinskih tehniÄ?ara osnov odrĹžavanja i unapreÄ&#x2018;ivanja kvaliteta pruĹženih usluga u zdravstvu, Institut za javno zdravlje - Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, od 16. do 19. maja u hotelu â&#x20AC;&#x17E;Aleksandarâ&#x20AC;? u Budvi, organizovao je Seminar o obaveznim imunizacijama u Crnoj Gori. Seminar je samo jedan u nizu redovnih skupova organizovanih od strane Instituta za javno zdravlje, a odrĹžan je kako bi se na jednom mjestu okupili domaÄ&#x2021;i struÄ?njaci iz oblasti imunizacije, pedijatrije i infektivnih bolesti, te da bi se na multidisciplinaran i sveobuhvatan naÄ?in obradila pitanja vezana za imunizacije i za Program obaveznih imunizacija u Crnoj Gori. Cilj ovogodiĹĄnjeg Seminara o obaveznim imunizacijama bio je da se svim naÄ?elnicima pedijatrijskih sluĹžbi koordinatorima programa imunizacija za djecu i odrasle i njihovim glavnim tehniÄ?arima zaduĹženim za planiranje i Ä?uvanje imunobioloĹĄkih preparata - vakcina, nadleĹžnim epidemiolozima i njihovim tehniÄ?arima, kao i ostalim ljekarima iz primarne i sekundarne zdravstvene zaĹĄtite koji se bave sprovoÄ&#x2018;enjem programa imunizacija (izabranim ljekarima za djecu i odrasle): t 1SF[FOUJSB FWBMVBDJKB TQSPWFEFOJI BLUJWOPTUJ OB SF alizaciji Programa obaveznih imunizacija u 2010. godini u Crnoj Gori t 1SF[FOUJSB J VĘ&#x160;FTOJDJNB QPEJKFMJ VodiÄ? za nadzor i eliminaciju malih boginja i kongenitalne rubele u kontekstu podrĹĄke sprovoÄ&#x2018;enja Programa eliminacije malih boginja i rubele u evropskom regionu SZO-a do kraja 2015. godine t 1SF[FOUJSB EPTUJHOVUJ OJWP OBE[PSB OBE BLVUOPN Ä&#x2DC;B kcidnom paralizom t 1SF[FOUJSB USFOVUOB FQJEFNJPMPĂ?LB TJUVBDJKB V SFHJ onu i svijetu vezana za vakcinopreventabilne bolesti

t 1SF[FOUJSB OBĘ&#x160;JO OBE[PSB OBE NPHVĘ&#x2030;JN OFĂ¤FMKFOJN reakcijama vezanim za upotrebu imunobioloĹĄkih preparata t 0NPHVĘ&#x2030;J SB[SKFĂ?BWBOKF QPKFEJOJI OFEPVNJDB J[ PC lasti imunoprofilakse. Naime, nedavne epidemije zaraznih - vakcinopreventabilnih bolesti u EU i zemljama u naĹĄem ĹĄirem okruĹženju, jasno su pokazale da vakcinopreventabilne bolesti ne priznaju niti poznaju drĹžavne granice i da predstavljaju zajedniÄ?ku prijetnju za sve drĹžave i ljude. IĐ°kĐž Ń&#x2DC;Đľ ĐžbuhvĐ°t vĐ° kcinama u Crnoj Gori visĐžk, prĐľkĐž 90% sa pojedinim vakcinama, uvijek postoji opasnost od nĐ°gĐžmilĐ°vĐ°nja ĐžsjĐľtljive p ĐžpulĐ°ciŃ&#x2DC;e, nĐľvĐ°kcinisĐ°nĐľ djĐľcĐľ, kĐžŃ&#x2DC;Đ° tĐžkĐžm vrĐľmĐľnĐ° mĐžrĐ° biti prĐľpĐžznĐ°tĐ°, ĐžtkrivĐľnĐ° i vĐ°kcinisĐ°nĐ°. SnĐ°ĹžĐ°n i ĐždrĹživ sist Đľm imunizĐ°ciŃ&#x2DC;Đľ pĐždrĐ°zumijĐľvĐ° kontinuiranu edukaciju svih imunizacija involviranih u proces, kako bi svĐ°kĐž dijĐľtĐľ primilo prĐ°vu vĐ°kcinu, u prĐ°vĐž vrijĐľmĐľ, na Ä?emu Institut za javno zdravlje insistira i ulaĹže velike napore. Napominjemo da je uspjeĹĄan program imunizĐ°ciŃ&#x2DC;Đ° i odrĹžavanje visokog obuhvata vakcinacijama rĐľzultĐ°t kĐžlĐľ ktivnĐľ ĐždgĐžvĐžrnĐžsti cijele zajednice - zdravstvene sluĹžbe, roditelja, medija, obrazovnih institucija i na njemu se kroz procese edukacije i neprestane komunikacije mora stalno insistirati. Seminaru je prisustvovalo 46 uÄ?esnika i predavaÄ?a iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori, KliniÄ?kog centra Crne Gore, Instituta za javno zdravlje, CALIMS-a - Crnogorske agencije za lijekove i medicinska sredstva, kao i privatnih zdravstvenih ustanova. Direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Prof. dr Dragan LauĹĄeviÄ&#x2021; Direktor Instituta Doc. dr Boban MugoĹĄa

Normalan tjelesni rast djeteta pokazatelj je njegovog dobrog zdravlja, adekvatne ishrane, povoljnog psihoemocionalnog okruženja i nepostojanja bolesti. Nizak rast djeteta ili pothranjenost treba da ukažu na nedovoljnost ishrane i poremećaj rasta. Praćenje tjelesnog rasta i razvoja djeteta jedno je od osnovnih načela rada pedijatra

RAST I RAZVOJ

Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar endokrinolog, Institut za bolesti djece KCCG Rast djeteta počinje u utrobi majke. To se naziva prenatalni rast. Na njega utiču svi faktori koji su bitni za trudnoću majke. Period poslije rođenja jeste postnatalni rast. On obuhvata: period novorođenčeta, koji predstavlja uzrast do dvadeset osam dana, period odojčeta - od dvadeset osam dana do dvanaest mjeseci, malog djeteta - uzrast od jedne do tri godine, predškolskog djeteta - uzrast od tri do sedam godina, školskog djeteta - uzrast od sedam do jedanaest godina i period adolescenta - uzrast od jedanaest do osamnaest godina. U svakom od navedenih doba treba pratiti rast i razvoj djeteta. Rast je posljedica interakcije između genetskih faktora i faktora okoline. Genetski faktori su: nasljeđe visine roditelja, odnosno konačna visina, kao i brzina sazrijevanja. Faktori okoline su: rasa, godišnje doba, ishrana, socioekonomsko okruženje, hronične bolesti i psihološki poremećaji. U periodu odojčeta i malog djeteta najvažniji poznati činilac rasta jeste ishrana, gdje hronična malnutricija i malapsorpcija usporavaju rastenje. Zdravo dijete starosti tri-četiri godine do puberteta slijedi jednu percentilnu krivu rasta koja je u skladu sa visinom roditelja. Relativna pozicija na grafikonu rasta može se smatrati sopstvenim kanalom rasta koji dijete slijedi do kraja rastenja. Rast se odvija pod uticajem hormona koji luči žlijezda u mozgu - hipofiza. Biološka djelovanja hormona rasta mogu se podijeliti na direktna djelovanja samog hormona rasta i indirektna djelovanja, koja on ostvaruje preko IGF-I (somatomedin), a to su peptidni faktori rasta.

Hormon rasta je glavni regulator rasta skeleta i mekih tkiva, što se uglavnom ostvaruje stimulacijom ćelijske diobe. Pored toga, hormon rasta djeluje kao važan regulator metabolizma ugljenih hidrata, proteina i lipida, mineralne homeostaze, hematopoeze i drugih fizioloških funkcija. On stimuliše jetru na proizvodnju somatomedina, preko koga ima uticaj na sva tkiva u organizmu. U periodu puberteta i adolescencije na rast utiču muški polni hormoni kod dječaka i ženski polni hormoni kod djevojčica. Sredinom puberteta nastupa period ubrzanog pubertetskog rastenja. Dječaci dostižu najveću brzinu rastenja dvije godine kasnije u odnosu na djevojčice. Promjena glasa u pubertetu, koja je rezultat rasta larinksa dječaka, izazvanog androgenim hormonima, nastupa istovremeno s ubrzanim rastenjem. Oblikovanje muškog i ženskog tijela nastupa pod dejstvom gonadnih hormona. U periodu puberteta određeno je 85% finalne visine. Kod djevojčica se zamah rasta javlja na samom početku puberteta, do pojave prve menstruacije. Kod dječaka zamah rasta nastaje u drugoj polovini puberteta. Najveći prirast u tjelesnoj težini dječaka poklapa se sa najvećom brzinom rastenja i masno tkivo čini 15-18 % ukupne tjelesne mase. Uvećanje tjelesne težine kod djevojčica nastupa šest do devet mjeseci nakon vrhunca u brzini rasta i masno tkivo sačinjava 25-28 % ukupne tjelesne sredine. Uvećanje masnog tkiva u pubertetu važno je za perifernu konverziju polnih hormona i produkciju hormona masnog tkiva - leptina, zaslužnog za direktnu stimulaciju oslobađanja hormona u mozgu koji podstiču sekreciju polnih hormona. Govoreći o normalnom rastu i razvoju naveli smo sve činioce koji su bitni za normalno razvijanje djeteta. Ispitivanje problema niskog rasta potiče od pedijatra koji uočava takav poremećaj i upućuje ga endokrinologu. Radi pravovremenog otkrivanja uzroka i sprovođenja adekvatne terapije, veoma je bitan period uočavanja poremećaja rasta i razvoja.

Čovjek dostiže najvišu visinu rasta tek oko 35–40. godine života. On, nasuprot ranije iznošenim tvrdnjama, ne prestaje rasti ni nakon 25. godine života.

Umor se smatra neregularnim načinom funkcionisanja organizma, pojavom na koju organizam reaguje kao na primjer na trovanje. Za njegov nastanak odgovoran je balast mliječne kisjeline u mišićima.

Legenda o početku konzumiranja kafe govori da je miris zapaljenog grma ove sazrele biljke privukao prvog kafopiju, jednog Etiopljanina dovoljno hrabrog da se odvaži da proba.

Toplomjer je, u obliku kakav je danas dostupan, prvi put upotrijebio toskanski vojvoda Ferdinand Drugi. Istorija čuva svjedočanstvo o činjenici da se to dogodilo 1654. godine.

Prosječna dužina zdravorođene bebe iznosi 48–50 cm.

U Staroj Grčkoj nijesu postojale ustanove za zbrinjavanje bolesnika. Bolnice su tekovina rimske civilizacije. Prve takve ustanove finansirane su sredstvima prikupljanim u narodnim fondovima.

Nesumnjivo najćutljiviju životinjsku vrstu predstavljaju žirafe. Utvrđeno je da su ove životinje gotovo sasvim nijeme. Tiho mukanje predstavlja jedini način njihovog oglašavanja koji se u rijetko dostupnim situacijama može oslušnuti.

Slavni pjesnik sa engleskog govornog područja, Volt Vitmen (Walt Whitman, 1819-1892), u toku Američkog građanskog rata (1861–1865) službovao je u vojsci kao medicinski tehničar. Zbog angažmana u pružanju njege ranjenicima i upornog sprovođenja svojevrsnog psihoterapijskog rada, vojnici su ga nazvali Psihološka Sestra.

Nakon tri sedmice neunošenja nikakve tečnosti u organizam nastupa stanje kritične ugroženosti života.

Osnovni hemijski sastojak koštanog sistema, kalcijum, u ljudskom organizmu prosječno je zastupljen sa oko 1.5 kg.

Kada bi se izdvojili pigmenti koji utiču na boju kože, osnovna boja ljudske kože bila bi sivobjeličasta.

List jagode predstavlja veoma cijenjeno sredstvo alternativne kozmetičke njege kože. Ima primjenu u izbjeljivanju tena, suzbijanju malformacija nastalih zbog različitih uzročnika, a postoje i preporuke za djelovanje na suzbijanju upalnih procesa.

Drevna meksička civilizacija uzdizala je kult soli do mjere da je ustanovila boga soli.

Topli čokoladni napitak koji je spravljan u civilizaciji Maja i Asteka bio je veoma gorak i ljut. Usitnjenom kakau dodavana je, između ostalog, mljevena ljuta paprika.

(Zlo)upotreba ljekova i sredstava za liječenje predstavlja temu koja u posljednje vrijeme postaje sve prisutnija u brojnim programima, preporukama i medicinskim vodičima ustanovljenim od strane relevantnih i najuticajnijih svjetskih zdravstvenih službi. Uočavajući značaj očuvanja resursa raspoloživih ljekova, Svjetska zdravstvena organizacija i ove godine je apelovala na sve kategorije korisnika ljekova, posvetivši ovom problemu širok medijski prostor Svjetskog dana zdravlja. Evo nekoliko preporuka za rješavanje uobičajenih dilema u vezi sa pravilnom upotrebom ljekova i sredstava namijenjenih liječenju.

Majke koje doje bebu ne bi smjele da piju ljekove bez konsultacije sa ljekarom. ISTINA: Sasvim je logično da ako su obavezne da vode računa o pravilnoj ishrani, majke dojilje treba da posvete posebnu pažnju unosu svih vrsta materija u organizam. Posredstvom krvi raznovrsne materije prenose se i u mlijeko kojim se hrani beba. Budući da ljekovi predstavljaju hemijsku komponentu koja na različite načine može uticati na stanje organizma, u cilju očuvanja zdravlja majke i bebe, za primjenu bilo koje vrste ljekova najsigurnije je konsultovati ljekara. Lijekovi na bazi steroida izazivaju pojačano lučenje hormona polnih žlijezda a time i uvećanu maljavost. ISTINA: Postoje raznovrsni oblici ljekova koji se pripremaju na bazi hemijskih jedinjenja steroida. Možda su oni ipak dobili najveću primjenu u liječenju poremećaja polnog funkcionisanja, jer se tada obično radi o optimalizaciji nivoa estrogena i androgena. Ova grupa hormonskih ljekova gotovo da je neprevaziđena po efektivnosti kada je u pitanju funkcionalnost u smislu obezbjeđivanja brze sanacije problema. Ipak, dobro je biti oprezan. Ljekove ove vrste nipošto ne treba uzimati „na svoju ruku”, po procjeni koju je nekada ranije dao ljekar ili sl. U pitanju je hormonska reakcija koju nije lako predvidjeti i koja, ukoliko se pravilno ne sprovodi, može da ima veoma neprijatne posljedice. Osobe ženskog pola koje kontinuirano koriste sredstva za kontracepciju postaju gojazne. ZABLUDA: Krivnje zbog kojih laičkom oku zaista postaje vidljiva uzročno-posljedična veza između reakcije hormona sadržanih u antibebi pilulama i odgovora organizma u smislu povećanja broja kilograma, mogu da budu: progesteron ima svojstvo da poveća apetit, a estrogen može da izazove kratkotrajni osjećaj nadutosti. Suština odgovora na ovo pitanje nalazi se u činjenici da žene obično počinju sa uzimanjem pilula u periodu života kada su prirodno sklone pojačanom gojenju, a opisane reakcije hormona nemaju stvarni efekat trajnog djelovanja koje bi bilo neophodno za pojavu viška kilograma. Astmatičari vremenom nužno razviju zavisnost od upotrebe inhalacione pumpice. ZABLUDA: Neadekvatna primjena kombinovane terapije ljekova za otklanjanje astmatskih tegoba i inhalacione terapije ima za posljedicu pogoršanje stanja bolesti i pojavu potrebe za stalnim vršenjem inhalacije. Kada određuju terapiju, ljekari se obično pridržavaju GINA preporuka, u skladu sa kojima određuju ljekove i način njihovog doziranja u cilju ostvarivanja kontrole toka bolesti. Jedino poštovanjem tih pravila, pacijent se nalazi na putu stabilizacije bolesti. Zbog nepravilne upotrebe ljekova nastaju komplikacije u funkcionisanju želuca. ISTINA: Danas se pouzdano zna da postoji veliki broj različitih vrsta ljekova čija dugotrajna, a pogotovu prekomjerna upotreba može da dovede do ozbiljnih oštećenja sluzokože želuca. Produkti takve neprimjerene primjene terapije jesu razvoj ulceracija i komplikacije koje pritom nastaju: krvarenja, bol u želucu i sl. Nesteroidni antiinflamatorni reumatici primjer su ljekova koji se nalaze u veoma raširenoj upotrebi i uz koje obavezno treba uzimati neki od farmaceutika namijenjenih za zaštitu sluzokože. Bilo da se unose oralno ili intravenski, ovi ljekovi imaju štetan uticaj na zdravlje želuca.

RAK - mislite na vrijeme Zdrave životne navike i izbjegavanje rizika iz okruženja mogu u izvjesnoj mjeri pomoći u prevenciji raka

Prema Američkom udruženju za borbu protiv raka (American Cancer Society), rak može biti uzrokovan brojnim faktorima, kao što su duvan, hrana bogata zasićenim mastima, nedovoljan unos svježeg voća i povrća i infekcije virusima ili bakterijama koje izazivaju rak. Jedan od faktora rizika je i starosno doba – svake tri od četiri osobe oboljele od raka imaju preko 55 godina.1 Međutim, iako su otkrivene brojne metode smanjenja rizika obolijevanja od raka, dokazano je da ni najbolje od tih metoda ne mogu da spriječe svaki slučaj pojave raka. Žene najčešće obolijevaju od raka dojke, što potvrđuje i podatak da samo od ove bolesti svake godine u svijetu oboli čak 1,2 miliona žena.1,2 Osim toga, najveći broj žena obolijeva i od raka debelog creva, grlića materice i raka pluća.1,2 Muškarci najčešće boluju i umiru od karcinoma pluća, debelog crijeva i prostate.1 Incidenca karcinoma grlića materice je u našem regionu znatno viša od evropskog prosjeka.3 Broj registro-

vanih slučajeva u Crnoj Gori je u 2003. god. iznosio 138, a u bolničkoj službi su liječene 83 žene. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore iz 2008. godine, 17 žena je umrlo od raka grlića materice, 13 od raka jajnika, a čak 76 od raka dojke.4 Neki faktori rizika se mogu kontrolisati. Zdravim životnim navikama i izbjegavanjem izloženosti faktorima rizika iz okruženja, svaki pojedinac može da smanji vjerovatnoću da oboli od raka. Ljekari koriste testove za rano otkrivanje raka, čime se povećavaju šanse da se rak otkrije u ranoj fazi razvoja, kada ga je lakše liječiti.2 R.T. Reference: 1 www.cancer.org/research/factsfigures/index 2 www.batut.org.rs/incidencija 3 HPV and related cancers, WHO/ICO, third edition 2010. 4 www.gov.me/files/1170677956.doc

BRAHITERAPIJA Piše: prof. dr Vladimir Todorović, Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju, Podgorica Brahiterapija je poseban način sprovođenja radioterapije (jonizujućeg zračenja), kod koga se zračni izvor (izotop: iridijum, kobalt, cezijum...) dovodi u blizak kontakt sa tumorom ili uvodi unutar samog tumora. Cilj liječenja je da se maligni tumor, prethodno smanjen spoljašnjim zračenjem (sa dodatkom ili bez hemioterapije), potpuno uništi ili maksimalno ošteti, uz istovremeno očuvanje okolnih zdravih tkiva i organa. Zahtijeva izuzetno obučeno osoblje i apsolutni timski rad (radioterapeut, medicinski fizičar, radiološki tehničar, anesteziolog, instrumentar…). Danas je u svakodnevnoj, rutinskoj kliničkoj praksi u svijetu najčešća upotreba radioaktivnog iridijuma, a sada i u Crnoj Gori. U vrijeme postavljanja ovih aplikatora nema zračenja, tako da su bezbjedni i pacijent i osoblje koje izvodi ovu intervenciju. Pacijent se zatim odvozi na snimanje (CT) u istoj prostoriji u kojoj je rađena aplikacija („bunker”). Snimci se zatim šalju na sljedeću „radnu stanicu”, fizičaru na planiranje. Po izlasku osoblja iz prostorije, zračni izvor se udaljenim komandama, kroz plastično crijevo (engl. source guide), dovodi unutar aplikatora. U sekundu proračunatog vremena boravka izvora unutar tumora, pomoću tajmera se prekida zračenje (10-15 min), izvor se vraća nazad u kontejner mašine te je moguć pristup osoblju, koje obrnutim redosljedom vadi aplikatore i završava proceduru. Zavisno od težine i prirode bolesti, vrste aplikatora i lokalizacije malignog procesa, pacijent odlazi kući, kao ambulantni ili ostaje u hospitalnim uslovima još najmanje 24h zbog dodatnog praćenja i kontrole vitalnih funkcija. Ova procedura se najčešće ponavlja u sedmičnim intervalima (za maligne tumore materice obično 3–4 puta u kombinaciji sa spoljašnjim zračenjem). Spoljašnje (transkutano) i unutrašnje zračenje (brahiterapija) nisu konkurentne metode, što znači da upotreba jedne ne isključuje drugu. Brahiterapija, kao i svaki drugi lijek koji se koristi u medicini, ima i svoje neželjene efekte čiji broj i težina zavise od organa koji se tretira. Značajno je naglasiti da je naša ustanova jedna od rijetkih u regionu koja je iskoristila prvi izvor zračenja obezbijeđen za ovu namjenu, jer efikasno trajanje izvora zračenja traje do tri mjeseca, bez obzira na to da li se koristi ili ne, što znači da ono sa savremenom primjenom gubi svoj potencijal.

OBAVJEŠTENJE Na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore, prvi put je počela primjena brahiterapija (unutrašnje zračenje). Takav vid terapije primjenjuje se kod određenih vrsta tumora na ginekološkim organima, debelom crijevu, plućima i tumorima glave i vrata.

Stručni tim (radioterapeuti, fizičari, rendgen tehničari i instrumentari) Klinike za onkologiju i radioterapiju, uz podršku eksperata Međinarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz Beča, sa uspjehom su primijenili prvu ginekološku aplikaciju brahiterapije kod sedamdesetdvogodišnje Podgoričanke. Tretman brahiterapijom kod ove bolesnice trajao je tačno 12 minuta i sproveden je bez komplikacija. Od danas ovaj vid terapije primjenjivaćemo svakodnevno. Sada pacijenti kojima je neophodna brahiterapija više neće morati da, uz pratnju bližnjih odlaze u druge onkološke centre van države, što predstavlja iskorak više i novi kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga oboljelima od maligne bolesti, čime je Klinički centar dostigao najveći standard u pružanju terapije onkološkim pacijentima. Inače, kao što je već poznato, za planiranje terapije zračenjem instaliran je novi skener, a za spoljašnje zračenje novi LINAC „Oncor - Expression” na kojem od februara ove godine pacijenti svakodnevno dobijaju 3D konformalnu radio-terapiju, čime smo im obezbijedili maksimalnu efikasnost zračenja i najbolje rezultate terapije, uz minimalne neželjene efekte na zdravim tkivima u okolini tumora. Epilog strateškog planiranja razvoja naše ustanove, utemeljenog na potrebama liječenja pacijenata sa malignim oboljenjima jeste da je po prvi put Crna Gora dobila i savremeni aparat za brahiterapiju. Na ovaj način našim pacijentima obezbijedili smo sveobuhvatno savremeno liječenje i neophodan komfor koji zaslužuju, pa više neće imati potrebu za liječenjem van Crne Gore, što je rađeno dugi niz prethodnih godina. U prošloj godini zbog brahiterapije van Crne Gore bilo je oko 300 upućivanja, za koja je iz budžeta za zdravstvo izdvojeno oko 700.000 eura. Otvaranjem nove Klinike za onkologiju i radioterapiju, prvog novog prostora posle 36 godina, namijenjenog ležećim pacijentima, utemeljenog na potrebama liječenja onkoloških pacijenata, obezbijeđena je nova savremena koncepcija u liječenju oboljelih od kancera čime je postavljen novi standard za boničke pacijente. Sada smo u mogućnosti da primjenjujemo evropske standarde i procedure, a pacijenti će time imati bolji kvalitet života, što je jedan od savremenih principa za bolničke pacijente u regionu. Takođe smo stvorili uslove da mladi kadrovi koji dolaze sa našeg Medicinskog fakulteta stiču znanja i vještine u Kliničkom centru i da na onkologiju ne gledaju kao granu bez perspektive.

Direktorka KC CG Prim. dr sci. med. Olivera Miljanović

Hoffmann-La Roche Ltd, dio stranog društva Podgorica

5 GODINA POSTOJANJA NA FARMACEUTSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE 2006. godine na farmaceutskom tržištu Crne Gore Firma sa težišnom tačkom u Bazelu, Hofman-La Roš pojavila se kompanija „Hoffmann-La Roche Ltd.”, oficijelni danas uspješno prezentuje proizvode svoje djelatnosti farmaceutskim tržištima 153 svjetske države, a smatra se da predstavnik istoimene švajcarske farmaceutske kompanije upošljava oko 81.500 osoba. Od trenutka kada se pojavila u čiji istorijat seže do davne 1896. godine. Zakoračivši u drugi farmakološkom miljeu Crne Gore, prije pet godina, urađeno vijek poslovanja, kompanija koja u svom nazivu čuva ime utemeljivača Frica Hofmana i njegove supruge Adele La Roš, je mnogo na poljima edukacije, rane dijagnostike i kliničkih kao što čuva tradiciju dobrog poslovanja dokazuje se i kao studija .Povećan je i broj zaposlenih, tako da tim zadužen za značajan lider u oblasti zdravstvene zaštite - u prvom redu crnogorsko tržište trenutno sačinjava 8 profesionalaca. istraživanja, proizvodnje i promocije ljekova i dijagnostičkih sredstava. Brojne su i raznovrsne oblasti na koje je fokusirana pažnja profesionalaca ove industrije: biotehnologija, onkologija, transplantologija, virusologija, imunologija, neurologija, reumatologija, a inovativna tehnologija predstavlja oblast djelovanja kojom se ova firma posebno ponosi. Inovatori u oblasti zdravstvene zaštite, istraživači iz ovog respektabilnog naučno-istraživačkog tima u proces otkrivanja novog lijeka danas implementiraju selekciju jednog od 10.000 molekula, a cijeli proces traje najmanje 9.5 godina i košta oko 1.000.000.000 eura. Industrijska proizvodnja farmaceutika u ovoj kompaniji prešla je razvojni put od ponude prirodnih proizDio crnogorskog tima na Kongresu farmaceuta u hotelu Splendid voda do genomike. Sintetički analozi, nova hemijska jedinjenja, terapijski peptidi, Strukturni plan baziran je na koordinaciji Odjeljenja rekombinantni proteini, terapijska antitijela, genska terapija i terapija matičnim ćelijama, čine složeni opseg različitih za klinička ispitivanja i praćenje bezbjednosti ljekova i vrsta proizvoda koje tržištu nudi ova kompanija. Odjeljenja za registraciju ljekova. Na planu edukacije učinjen je snažan zamah. U posljednih 5 godina Hofman-La Roš je posredovao u organizaciji više od 200 različitih edukativnih Hofman-La Roš je farmaceutski aktivist čije ime sastanaka, sa učešćem više od 20 domaćih i 10 predavača iz je ostalo zabilježeno u istoriji svjetske farmaceutike zbog inostranstva. Realizovano je 8 „awareness” kampanja, u kojima je uzelo učešća oko 2.000 učesnika. U domenu zasluge za proizvodnju prvog antidepresiva (1956), prvog kliničkih studija sprovodi se 5 kliničkih studija faze IV, a u citostatika (1962), a u oblasti biotehnologije posebno je pripremi su još dva takva projekta. značajan doprinos za proizvodnju prvog genetskim inžeVrijedan partner u sprovođenju edukacije i zastupnjeringom dobijenog proizvoda kao i prvog monoklonskog nik spektra reprezentativnih farmaceutika, Hofman-La Roš antitijela. planira da na isti, tradicijom afirmisan način nastavi svoj rad na polju farmaceutike u Crnoj Gori.

Autosugestivna, terapija uvjerenjem, liječenje je koje se može kretati u dva suprotna smjera i dostići placebo (poželjni) ili nocebo (nepoželjni) efekat. Sakriveno pod velom vjekovne tradicije liječenja bajanjem, primjenom alternativnih „medicinskih” sredstava i sličnih metoda koje po neznanom mehanizmu uspijevaju da dovedu do izlječenja, liječenje primjenom placebo efekta ušlo je i u fazu legitimne primjene u konvencionalnoj medicini i farmaceutici. Kako je do toga došlo? PLACEBO I NOCEBO O osnovnom značenju placebo efekta veći dio populacije uglavnom je stekao neka saznanja ili je bar čuo da postoji takav izraz. Riječ „placebo” izvedena je od latinskog glagola „placere”, što znači „učiniti po volji”. Najjednostavnije rečeno, uglavnom je riječ o upotrebi lažno djelujućeg lijeka čija je osnovna namjena da se isprovocira poželjna psihološka reakcija oboljele osobe, kako bi se proizveo aktivizam za ozdravljenje. Nije zapamćeno kada je ustanovljeno postojanje takvog efekta, ali po svemu sudeći, moglo bi biti riječi o praksi koja je po lukavosti kojom se sprovodi „starija od lisice”. Efekat o kom nije u prevelikoj mjeri prošireno saznanje, naziva se „nocebo”. Ne samo da o njemu ne postoji obrazloženje u nekim popularnim jezičkim leksikonima, već se ni medicinski leksikoni ne mogu baš pohvaliti pretjerano frekventnim uvrštavanjem ovog pojma u resurs objašnjenih pojmova. Kako god, riječ je o efektu koji je po krajnjem rezultatu potpuno suprotan placebu. Dok se pravilnim usmjerenjem placebo terapije zaista može postići ozdravljenje pacijenta, pogotovu kada su u pitanju bolesti koje imaju veze sa psihološkom konstitucijom, nocebo efekat predstavlja usmjerenje sa kojim se nije poželjno susretati u toku liječenja. Riječ „nocebo” izvedena je od latinskg glagola „nocere”, što znači „naškoditi”.

USMJERENA PSIHOLOŠKA DJELATNOST Istina počiva u dubini. Tragati za njom nije svačija stvar. Zabluda leži na površini i s njom ćemo lako izaći na kraj. (J. V. Gete) Stanje oboljelosti predstavlja jedno od stanja u kojima ljudska psiha pokazuje svu svoju ranjivost, prevrtljivost, nestabilnost, sklonost ka iracionalnom i sl. To je u stvari i razumljivo kada se uzme u obzir da čovjek jednostavno ima težnju ka izgrađivanju mehanizma za prevazilaženje nepoželjnog stanja. Takvi procesi uvijek su određeni psihološkom komponentom. U zavisnosti od toga, u prvom redu od optimističke ili pesimističke profilacije ličnosti, razvijaju se i „poželjne” / „nepoželjne” reakcije na bolest, na primijenjenu terapiju i sl. Ukoliko je osoba „sklona” da povjeruje u izlječenje, ona će neminovno imati benefita od takve reakcije. U suprotnom, doživljava „najgore”, to jest ono što je bilo uporno projektovano u svijesti. Za ilustraciju takvog ponašanja postoji ogroman broj primjera. Skoro da je postao klasičan onaj po kom je pacijentu,

pedesetosmogodišnjem Amerikancu, nakon prijema u bolnicu zbog anemičnosti, dijagnostikovan karcinom želuca. U želucu je zaista potvrđeno prisustvo ciste koja je krvarila i uzrokovala lučenje krvi. Daljom analizom otkriveno je da postoje „mrlje” na sluzokoži svih važnijih tjelesnih organa. Ljekari su bili obeshrabreni saznanjem da je u pitanju proširena metastaza karcinoma. Pacijent, kom je saopšteno da mu ostaje svega još nekoliko sedmica života, pomirio se sa „neumitnom sudbinom”. Mjesec dana kasnije utvrđeno je da je pacijent veoma mnogo izgubio na tjelesnoj težini, pojavili su se problemi sa disanjem, a bol u stomaku bio je veoma intenzivan. Pacijent je zaista umro nekoliko dana kasnije. Kada je urađena autopsija, ljekari su bili šokirani. Pluća, jetra i pokožica stomaka bili su potpuno zdravi, a metastaza tumora uopšte nije registrovana. Tumor

je zaista potvrđen u cisti želuca, ali se radilo o sporogenerišućem karcinomu koji se mogao liječiti. „Mrlje” koje su primijećene na početnom snimku bile su u stvari posljedica infektivnog oboljenja. Bez obzira na to koliko ovaj primjer može da podstakne egocentrizam protivnika konvencionalne medicine, treba razmisliti i o opciji po kojoj bi pacijent, uprkos loše postavljenoj dijagnozi, vjerovatno bio izliječen da je pokazao malo više želje za izlječenjem. PRIMJENA U MEDICINI Eksperimentisanje uticajem psihologije ličnosti na proces izlječenja nije novina u medicinskoj nauci. Poznato je da su istraživanja te vrste, pogotovu kada je u pitanju uslovljavanje reakcije imunog sistema, sprovođena još 1955. godine u terapiji životinja tretiranih saharinom, a da je u istraživanju sprovedenom 1975. godine zvanično potvrđeno da je kod životinja na kojima je eksperimentisano, zaista uočena modifikacija reakcije imunog sistema kakva je u stvari i zahtijevana uslovljavanjem (Garsija, Ader i Koen1). - Tokom posljednjih nekoliko godina, različite vrste placebo efekata analizirane su pomoću sofisticiranih aparata kojima je otkriveno da postoje posebni biohemijski mehanizmi na ćelijskom nivou. Nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da postoje psiho-biohemijske i mobilne promjene u mozgu pacijenta koje djeluju na principu veoma sličnom drogama. Ovaj novi način razmišljanja može da ima duboke posljedice kako za klinička ispitivanja, tako i za medicinsku praksu - tvrdi dr Francisko Benedeti, profesor fizologije i neurologije na Univerzitetu u Torinu i svjetski priznat stručnjak za ovu oblast („Placebo i nocebo”, Sjevernoamerička istraživačka konferencija o integrativnoj medicini, maj 2009). Dakle, nesporno je postojanje mogućnosti za samoprodukciju izlječenja. Bitna je priroda podsticaja. Ono na čemu se sve više insistira kada su u pitanju istraživanja jeste podsticanje očekivanja - indukovano aktiviranje mozga u cilju podsticanja placebo efekta, ali i prevazilaženje anksioznosti koja predstavlja siguran uslov za nastanak nocebo reakcije. Nije potrebno ponavljati priču o angažovanju dviju ili više grupa ispitanika za testiranje dejstva određenog lijeka u farmaceutici, pri čemu se, u sklopu već ustaljene prakse obavezno angažuje grupa pacijenata koji imaju placebo podsticaj. Nije nikakva tajna da te grupe ispitanika, po pravilu, pokazuju veoma visok procenat pozitivnog odgovora na terapiju ! Riječ je o osobama koje, motivisane raznovrsnim razlozima, veoma često i pokušajem za izlječenje od hronične neizlječive bolesti, pristaju da budu testirane na dejstvo „novog”, „revolucionarnog” lijeka, koji nije ništa drugo do saharinska tableta, analgetik ili sličan pseudolijek. O tome da li je legitimna ili nemoralna ovakva vrsta sprovođenja terapije, da li se radi o istini ili zabludi, možda najbolje govori statistika. Placebo efekat u slučaju tretiranja funkcionalnih poremećaja organizma pokazuje oko 40% ukupnog broja ispitanika, u terapiji depresije oko 29%, u terapiji migrene 21%, a u slučaju sprovođenja takvog načina liječenja kod pacijenata oboljelih od bipolarne

manije placebo efekat pokazuje 31% učesnika istraživanja2. - Razlog velike zastupljenosti placebo odgovora povezan je sa većom koncentracijom dopamina i opioidnih aktivnosti - navodi se u jednom naučnom objašnjenju3. Dakle, mogućnost izlječenja zvanično je utvrđena. Teorija istina/zabluda ovdje ne pokazuje relavantnost. Bitan je cilj pozitivan odgovor na „terapiju”, a ipak je očigledna i humanost namjere. ALTERNATIVNA VARIJANTA LIJEČENJA Kroz istoriju čovjekove borbe sa bolešću ustanovljen je ogroman broj najrazličitijih oblika savlađivanja „pošasti”. Kada je u pitanju primjena alternativne medicine, to vrlo često zna da postane borba sa vetrenjačama. Brojni su primjeri hipnotičkog djelovanja na psihu osobe koja traži „lijeka”, bilo da je u pitanju melodijska terapija magova najrazličitijih religijskih organizacija, bilo da se radi o djelovanju ubjeđenjem ili sl. Vudu magovi, vračare, nadriljekari i slični alternativci u svojim spasonosnim formulama obično nude kompleks biljnih preparata, vitaminsku terapiju, a nekada ta sredstva mogu čak biti opasna po zdravlje, pogotovu ukoliko se uzimaju u pretjerano velikim količinama. Liječenje biljem staro je vjerovatno koliko i ljudski rod. Biohemijskim analizama danas je i zvanično potvrđeno da ono ima svoje mjesto u terapiji bolesnika. Međutim, kada se govori o ostalim, pogotovu popularnim metodama liječenja, nije loše uzdržati se od nepotrebnog eksperimentisanja. Ipak, možda se srećnicima osmjehne šansa da dožive placebo efekat. R.T. 1.„New Insights into the Placebo and Nocebo Responses”, Paul Enck, Fabrizio Benedetti and Manfred Schedlowski, „Neuron”, Review, 59, 2008, 197 2.Paul Enck, Fabrizio Benedetti and Manfred Schedlowski, n.d., 199 3.N. d., 201

Zloupotreba supstancija Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psiholog Klinička slika uživalaca različitih vrsta droga S obzirom na izmijenjena spoljna obilježja i veću samokontrolu očiglednog ponašanja savremenih zavisnika, mora se priznati da prepoznavanje narkomana na ulici ili nekom drugom mjestu nije uvijek lako, a ponekad je skoro nemoguće. Ovo se posebno odnosi na zavisnika koji puši hašiš, marihuanu ili povremeno uzima halucinogene droge. Klinička slika raznih oblika narkomanije nije uvijek ista i uglavnom zavisi od vrste droge, ali isto tako i od činjenice da li se zavisnik odnosno narkoman nalazi u stanju intoksikacije drogom ili pak pati od nedostatka droge (apstinencijalna kriza). OPIOMANIJA Opijum i njegovi derivati, prije svega heroin, pored psihičke zavisnosti izazivaju i vrlo snažnu fizičku zavisnost. Brzina stvaranja zavisnosti pod uticajem je ličnosti narkomana, njegove individualne otpornosti, vrste droge i načina uzimanja. Nakon 20 dana kontinuirane upotrebe opijata stvara se snažna fizička zavisnost, s izuzetkom heroina koji već poslije 5 dana stvara izuzetno jaku fizičku zavisnost. Opiomani kod kojih postoji povišena tolerancija na opijate postaju zavisni na novi opijat tek nakon 20 dana, znači nešto kasnije nego zdrave osobe. Opiomanija, kao bolest, obično prolazi kroz 3 stadijuma: 1. Opioman spava kratkotrajno, a san mu je površan. Lučenje mokraće se smanjuje i javlja se opstipacija. Pri nazebu se ne javlja kašalj kao odbrambeni refleks. Svako unošenje opijata praćeno je svrabom, čije trajanje postepeno iščezava do kraja prvog stadijuma. Znakova fizičke krize još nema. Prvi stadijum karakterišu sindrom izmijenjene reaktivnosti i sindrom psihičke zavisnosti. Trajanje prvog stadijuma je različito - od 2 mjeseca kod morfinomanije do 6 mjeseci kod konzumiranja kodeina.

2. Lučenje mokraće i stolice se stabilizuje, a prilikom prehlade ponovo se javlja kašalj. Kod onih koji su u prvom stadijumu malo spavali, san se popravlja i produbljuje. Efekat blaženstva zamjenjuje se efektom stimulacije. U prvom stadijumu opioman je prije unošenja budan i pokretljiv, da bi nakon „fiksanja” postao ukočen i pospan. U drugom stadijumu opioman je prije unošenja droge mlitav i usporen, da bi neposredno nakon ubrizgavanja opijata postao živahan i pokretan. 3. Opijat ima isključivo stimulativni efekat na opiomana, a njegovi euforogeni efekti iščezavaju. Apstinencijalna kriza se razlikuje od krize u drugom stadijumu, npr: morfin dat u apstinencijalnoj krizi u toku drugog stadijuma snižava arterijsku hipertenziju (povišen arterijski krvni pritisak), usporava tahikardiju (ubrzani rad srca), smanjuje mišićni tonus i hiperrefleksiju, dok u krizi u toku trećeg stadijuma otklanja arterijsku hipotenziju (nizak krvni pritisak), ubrzava usporeni rad srca i istovremeno popravlja mišićni tonus i hiporefleksiju. Apstinencijalni sindrom trećeg stadijuma bolesti karakterišu sniženje normalne mišićne napetosti i depresija sa suicidalnim mislima.

U toku razvoja opiomanije odigravaju se značajne promjene na endokrinim žlijezdama, prije svega na gonadama. Djevojke po pravilu gube menstruaciju i seksualno su hladne, a mladići postaju seksualno nezainteresovani i impotentni. Dugogodišnji opioman uglavnom ima oštećenu jetru, što mu daje karakterističan izgled: neuhranjen je, sa „uvenulom” kožom i velikim tamnim podočnjacima, boja kože je pepeljasto siva, beonjače su žućkaste (zbog povećenog bilirubina u koži). Nakon uzimanja droge zjenice su maksimalno sužene, ili pak jako proširene u krizi. Zubi narkomana koji uzimaju opijate ili opijumski čaj postaju žuti, brzo se kvare i ispadaju u velikom broju. Pošto opijati suzbijaju bol, narkomani ne pate od zubobolje, i pored toga što su im zubi ozbiljno oboljeli. Heroinski zavisnici često se u toku ljetnjeg perioda mogu uočiti odjeveni u majice dugih rukava i pantalone dugih nogavica (prikrivaju zapaljene, otečene vene i tragove uboda igle), kao i sa sunčanim naočarima u svako doba dana (prikrivaju tamne podočnjake). BARBITUROMANIJA Zlopotreba barbiturata zavisnika do pospanosti, mentalne konfuzije, zamuckivanja i otežanog govora. Disanje mu je površno i ima slab puls. Ravnoteža je oštećena, tako da pod toksičnim dozama barbiturata zavisnik posrće dok hoda, slično pijanoj osobi. Pokreti su nekontrolisani a izvođenje preciznih pokreta gotovo je nemoguće. Barbituromani pokazuju znatne teškoće u mišljenju i brzom zaključivanju, misli su im nesređene, nejasni su u izlaganju, mogu biti dezorijentisani u vremenu i prostoru. Pri govoru zapliću jezikom i uopšte otežano izgovaraju riječi sa više suglasnika. Zbog opšte nesigurnosti i nesposobnosti snalaženja, oni i u relativno jednostavnim situacijama mogu biti neraspoloženi i emocionalno razdražljivi, sa nepredvidljivim oblicima ponašanja. Nerijetko upadaju u ozbiljne konflikte koji podrazumijevaju i fizičko razračunavanje. Zloupotreba barbiturata u dužem vremenskom periodu uvijek je udružena sa nekim psihijatrijskim poremećajem, obično neurozom ili poremećajem karaktera. Neurotične osobe koje ispoljavaju strah i nesigurnost postepeno povećavaju doze, i to u toku dužeg vremenskog perioda, za razliku od psihopata, koje uzimaju barbiturate samo zbog njihovog omamljujućeg efekta. Psihopatske ličnosti vrlo brzo povećavaju doze barbiturata i nerijetko ih kombinuju sa alkoholom - kako bi ubrzali i pojačali njihov efekat. Pri naglom obustavljanju unošenja barbiturata u organizam osobe kod koje postoji zavisnost, već tokom prvih 24 časa razvija se kriza. Među najozbiljnije komplikacije spadaju nagli pad krvnog pritiska i napadi gubitka svijesti praćeni grčevima mišićne muskulature koji obično podsjećaju na „Grand Mal” (veliki epileptični napad). U toku napada zavisnik je modar, a na ustima mu se usljed ugriza jezika pojavljuje krvava pjena. Vrlo često se javljaju poremećaji svijesti, u vidu delirantnih epizoda praćenih strahom i velikim brojem zastrašujućih halucinacija. Epileptoidni grčevi i delirijum ne događaju se istovremeno. Obično u toku prvih 48 sati zavisnik ima dva do tri epileptoidna

napada, da bi trećeg dana zapao u psihotično ili sumračno stanje. Ove psihotične epizode ozbiljne su i nerijetko praćene sumanutim idejama proganjanja, pa je zavisnik opasan za sebe i okolinu. Zavisnik u barbiturnoj apstinencijalnoj krizi mora što prije biti hospitalizovan.

U SLJEDEĆEM BROJU: KLINIČKA SLIKA ZLOUPOTREBE KOKAINA, MARIHUANE, AMFETAMINA I PSIHODELIČNIH SUPSTANCI

Pismo primljeno 14.4.2011, na adresu: radmila.stupar. djurisic@gmail.com Počela sam da se drogiram iz čiste radoznalosti, zezanja. Kao, bila sam neka faca u gradu. Ćale i keva intelektualci, zauzeti, malo vremena kod kuće. Ja puna para, prepuštena sama sebi, malo obaveza a puno slobode. Tako sam se i okružila „prijateljima”. Misliš da je društvo oko tebe zato što te vole, zato što te gotive, a tek kada bude kasno shvatiš da su u stvari bili pored tebe samo zbog para, da su sve to najobičniji prevaranti. Počela sam da se drogiram već sa 14 godina. U gradu je tada bilo u modi „duvanje” lepka i bronze i ja sam počela sa „duvanjem”. Tokom školovanja u srednjoj školi najlonske kese pune „tigra” zamenile su druge droge: marihuana, hašiš, razne tablete za smirenje koje se piju uz pivo ili neko drugo alkoholno piće. Onda sam sa 16 godina probala heroin i svidio mi se. Kažem sebi: „Dosadno više, ’ajde i ja da ga probam”. Kada ga probaš, gotovo, nemaš pojma šta te čeka... Vidi, mnogo je lako da se neko

navuče. Jasno, niko ti na početku ne traži novac za drogu, sve je besplatno. Sedite u nekom kafiću ili na nekoj žurci i onda ti kažu: „Hajde da probaš, dobro je, malo se zezamo”. Još se uvrijede ako im kažeš da hoćeš da platiš. Ali... uvek posle dođe jedno „ali”... Poslije, da bi je dobio daješ sve živo. Prvih godinu dana heroin sam isključivo ušmrkivala. Prvo ušmrkavaš, kao „sportski”, opušteno. Uvjeravaš sebe: „Sve je O.K., nema šanse da se navučem”. Ali, nema sportskog drogiranja, to je laž. Jer, svaki sljedeći put treba ti sve više i više i češće i češće i onda kreneš na „autoput”, onda provališ intravenozno. Na taj „autoput” krenula sam pošto mi je za dnevnu upotrebu bilo potrebno između tri i četiri grama heroina. Prešla sam na iglu jer više nijesam imala para za šmrkanje. Vidiš, pre tog prvog puta i ja sam se plašila igle. Kada su mi ranije o tome govorili ja sam razmišljala: „Nema šanse i ja da se rokam, gde ću ja, igla je to”. Ali, svakome od nas dođe taj dan. Jasno, taj prvi put nikada sam ne bodeš iglu u venu. Uvek se nađe neko ko će da ubode umesto tebe. Tako bude i drugi put, ali već trećeg ispostavi se da nema nikoga pored tebe. Sam si i u krizi si. Naučiš i to. U početku sam uredno išla u školu, da bi potom istu napustila i tada počinje „totalno ludilo”. Kada neko počne da se drogira on to uvijek uradi još sa nekim, obično najboljim prijateljem. Ubrzo oboje počinjete da gledate kako vas napuštaju svi, drugovi iz škole, momci i kako je sve manje para za drogu. Jedino razmišljate kako da dođete do kinte tj. do „heroina”. Prvo počnete da prodajete iz kuće stvari za koje mislite da roditelji neće primjetiti da nedostaju, onda „tehniku”, pa počnete da kradete. Ali, kako vrijeme prolazi i vas dvoje zbog droge od najboljih prijatelja postajete najveći neprijatelji. Samo gledate kako jedan drugog da zavrnete. Najteže su krize. Prva počinje za otprilike 24 časa od kako si posljednji put uzeo dozu. Počinje strahom, panikom, suze ti idu na oči, znojiš se, stalno zevaš, pa onda počinje jeza, topli-hladni talasi. Nešto što ne možeš da objasniš. Osećaš se slabo, ne razmišljaš ni o čemu, samo o „njoj”, o drogi. Onda polako, pa sve jače i jače počinju bolovi stomak, mišići, kosti... Kost kao da je prazna, a neko iz nje lupa čekićem. Svaki mišić ti se koči. Ne možeš da ležiš, da sjediš, da stojiš, ništa ti ne odgovara, a pri tom ne možeš da spavaš. Od bolova jednostavno više ne znaš šta ćeš i kako ćeš. Ta prva 24 sata ti izgledaju kao mesec dana. Vreme tako sporo prolazi. Ali, pakao nastaje tek drugog dana, tada je najstrašnije, bolovi sve jači i jači, srce lupa, hoće da iskoči, muka ti je, povraćaš, svako malo si u toaletu. Zatim dolaze crne misli. Kažeš sebi: „Ovo je kraj. Želim da me nema”. Pitaš se zbog čega si se rodio, šta si zgriješio Bogu, pokušavaš da se vraćaš u prošlost, da se sećaš lijepih stvari koje su ti nekada bile drage, da zaboraviš patnju, ali ne ide, osećaš da su đavoli već došli po tebe. Kako su godine prolazile od lepe djevojčice koja zbog

imućnih roditelja nema mnogo problema oko para, počela sam da se „snalazim”. U narkomanskom žargonu to „snalaženje” po pravilu označava krađe ili prostituciju. Svaki moj dan je bio isti, godinama je sve bilo isto. Budim se, a nema pravila da li je to jutro ili veče, i odmah počnem da mislim na „nju”, na drogu. Odmah. Ako je nemaš kod sebe onda je nevjerovatna panika. Ako nemaš novac, ili ako znaš da nemaš ništa što možeš da prodaš i uzmeš pare, panika. Ako je neko kod kuće počneš da histerišeš... Vidi, prvo uzimaš od ćaleta i keve, a posle, kada to presuši, počneš da prodaješ stvari po kući. Kada sam iz kuće prodala svu tehniku, počela sam da se snalazim. Dešavalo se da kada nemam para uletim u stan kod neke babe, opljačkam je i kupim heroin. Nekoliko puta sam osuđivana kao maloljetnik, a iskreno priznajem da ne znam tačno koliko sam puta bila u policiji. Neprestano te privode, hapse, tuku, maltretiraju. Valjda misle da će tim batinama da te opamete, ali jok. Od toga nema ništa. Samo čekaš priliku da se ponovo urokaš. Do sada sam se lečila desetak puta. Vidi, uvek sam se lečila zbog drugih, zbog keve i ćaleta, okoline, nikada zbog sebe. „Skinem se” mesec-dva, izađem napolje i kažem sebi: „Samo još ovaj put, više neću”. Ali, to je prevara. Čim uzmeš „ovaj put”, uzmeš i sljedeći i sljedeći, a non-stop razmišljaš: „Ma, skinuću se ja, samo još malo, pa još malo...”. I tako sve dok čovek ne dođe do dna, do granice kada vidi da je došao kraj. Došlo je do kraja, trebalo je samo malo i da se ubijem. Poslednjih nekoliko meseci sam dnevno trošila između 50 i 100 evra samo da bih mogla da funkcionišem. Onda je majka otišla od kuće, nije više mogla da izdrži. Ostala sam sama, napuštena od svih, tek tada sam rešila da prekinem s tim sranjem. Cilj mi je da se ponovo rodim. Želim da živim, da volim, da osećam. Ne mogu da nabrojim na prste sve svoje prijatelje koji su stradali od heroina. Svi oni su bili moji vršnjaci ili stariji od mene tri-četiri godine, a meni je tek 23. Eh da je neko mogao da mi kaže ... da sam mogla da čujem: Droga je kao atomska bomba. Jeste, prvih nekoliko meseci će ti biti lijepo, ali posle... posle ti se život pretvara u pakao. Ne nasjedaj na priče da iz tog kruga poslije možeš sam da izađeš - ne možeš! Ja to znam, a Vi ovo prenesite drugima. Maja

Oslobodite se osjećaja težine u nogama Brojni su razlozi zbog kojih se javlja osjećaj težine u nogama, često praćen bolom. Najčešće nastaje kao posljedica nošenja neudobne obuće, dugotrajnog sjedenja ili pak stajanja u jednom mjestu, a svakako je uzrokovan lošom cirkulacijom. Postoje različiti načini uz pomoć kojih možete da otklonite ovaj neprijatan osjećaj. Fizička aktivnost je najefikasniji. Preporučuje se brzo hodanje ili hodanje brzinom koja Vama najviše odgovara, u zavisnosti od Vašeg zdravstvenog stanja. Rekreativno hodanje ima brži tempo nego uobičajena šetnja. Optimalni trening podrazumijeva minimum 20 minuta pješačenja, sa 70 do 120 koraka u minuti, dok bi vrijednost pulsa trebalo da bude 120/min. Da biste postigli pun efekat hodanja, tielo držite pravo sa blago zategnutim mišićima zadnje lože. Opustite ramena, kako bi

vam se ruke slobodno kretale. Dišite ravnomerno i duboko, tako što udišete na nos a izdišete na usta. Ukoliko su vam neophodne pauze, na svakih 10 minuta možete odahnuti jedan minut. Tokom hodanja mišići nogu pumpaju krv prema srcu i na taj način se sprečava zadržavanje tečnosti u donjim djelovima nogu. Sebi možete da pomognete i upotrebom preparata koji blagotvorno utiču na cirkulaciju i smanjuju oticanje nogu. Naša preporuka su Hepathrombin gel i krem iz Hemofarm palete, koji su efikasni u prevenciji i terapiji proširenih vena. Povećavaju čvrstinu i elastičnosti venskih zidova i pomažu regeneraciju tkiva, ublažavaju bolove, otoke i osjećaj težine u nogama. Za više informacija obratite se Vašem apotekaru ili ljekaru.

Hronika 4. maj - SUSRET SA NAJAVOM NASTAVKA USPJEŠNE SARADNJE

4-og maja tekuće godine u Podgorici je upriličen susret ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića i gospodina Frederika Denekera, zvaničnika Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA), koji je u organizaciji Kancelarije za droge Ministarstva zdravlja boravio u službenoj posjeti Crnoj Gori. - Informišući gosta o mnogobrojnim aktivnostima koje Kancelarija za droge u Ministarstvu zdravlja realizuje, ministar doc. dr Miodrag Radunović je naglasio da je formirana mreža opštinskih kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti, te da je učvršćena saradnja sa civilnim sektorom. Naglašavajući ulogu koju ima Državni savjet za sprečavanje zloupotrebe droga tokom sastanka istaknut je i značaj donošenja i novog zakona koji se odnosi na sprečavanje zloupotrebe droga - objašnjeno je u Saopštenju za javnost izdatom od strane PR službe Ministarstva. Ovom prilikom saopštena je namjera da se nastavi dosadašnja kvalitetna saradnja dviju imenovanih institucija u cilju uspostavljanja kapaciteta za organizovanje informacione jedinice koja će učestvovati u radu i biti integralni dio Evropske informacione mreže za droge (Reitox). 6. maj - SASTANAK LJEKARA PEDIJATARA I GASTROENTEROLOGA Pedijatrijski stručni sastanak u okviru kog su govorile prof. dr Sanja Kolaček, sa Klinike za dječije bolesti iz Zagreba, i dr Veselinka Đurišić, pedijatar-gastroenterolog sa Instituta za bolesti djece u Podgorici, realizovan je 6-og maja u Hotelu „Podgorica”. Priliku da posjetioci skupa dobiju odgovore na pitanje možemo li hranom mijenjati naslijeđeno, kao i informacije o dječijoj alergiji na proteine kravljeg mlijeka, omogućila je firma „Baypharm”, kao zastupnik proizvođača dječije hrane čiji je asortiman dostupan u Crnoj Gori.

9-11. maj - PRVA ŠKOLA ULTRAZVUKA „IAN DONALD” ODRŽANA U BUDVI U Hotelu „Mediteran” u Budvi, 9. maja zvanično je otpočela sa radom prva Škola ultrazvuka „Ian Donald”. Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović svečano je otvorio ovu manifestaciju. Prema navodu iz Saopštenja Ministarstva zdravlja, cilj održavanja predavanja bio je da se tokom dvodnevnog rada Škole, u cilju promovisanja nauke i vještina ultrazvučnog pregleda, istraživanja i edukacije, te kontinuirane obuke iz oblasti ultrasonografije, doprinese poboljšanju obrazovnih standarda kroz upotrebu kompjuterske tehnike i tehnologije telemedicine. - Prvi ’Ian Donald’ kurs održan je 1982. godine u organizaciji prof. Asima Kurjaka i prof. George Kossoff-a. Pohađalo ga je 152 učesnika iz 42 zemlje. Od osnivanja, škola je organizovala veliki broj kurseva širom svijeta koje je pohađalo preko 2500 učesnika iz preko 60 zemalja - navedeno je u obrazloženju Saopštenja.

11. maj - DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI Dan dobrovoljnih davalaca krvi, 11. maj, svečano je obilježen u prostorijama Crvenog krsta Crne Gore u Podgorici. Rajko Joličić, koji je čak 122 puta donirao krv, Arso Popović, Aleksandar Jovanović, Vujadin Bobičić i Milan Mugoša, zaslužno su dobili ova priznanja. Dobrovoljni klubovi davalaca krvi „Romi” - Nikšić i „Kombinat aluminijuma” - Podgorica, takođe su nagrađeni. Priznanje za profesionalni doprinos u oblasti transfuziologije dobili su direktorica podgoričkog Centra za transfuziju dr Gordana Rašović i medicinski tehničar Dragan Prelević, a za uspjeh u ulozi motivatora nagrađena je profesorica Podgoričke gimnazije Magdalena Popović. Obraćajući se „najhumanijim među humanima”, dr Rajko Strahinja, pomoćnik ministra zdravlja, izrazio je zadovoljstvo zbog pozitivnih promjena u odnosu na povećanje procenta ostvarenosti davalaštva krvi u prošloj godini, u odnosu na raniji period, kao i povećanog učešća dobrovoljnih davalaca krvi u odnosu na porodično davalaštvo. On je podsjetio da je, prema zvaničnim podacima

Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, u 2010. godini, procenat davalaštva krvi ostvaren sa 2,47%, a u njegovom ostvarivanju, dobrovoljni davaoci krvi učestvovali su sa 28,71%.

12. maj - SVEČANO OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA 12. maj, Međunarodni dan sestrinstva, okupio je i ove godine grupu djelatnika uključenih u program profesionalizacije i afirmacije ovog zdravstvenog sektora. Upriličen je svečani skup na kom su priliku da se obrate prisutnima iskoristili Nada Rondović, predsjednica Udruženja medicinskih sestara i babica, dr Rajko Strahinja, pomoćnik ministra zdravlja, i prim. dr Olivera Miljanović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore. Medicinskim sestrama Vesni Banović, Zorici Vujičić, Radmili Kaluđerović, Anki Vlaović, kao i tehničarima Remziju Zdraljeviću i Vesku Jankoviću, dodijeljena su priznanja za ostvareni uspjeh u radu. - Ministarstvo zdravlja je svjesno značaja kvalitetnog sestrinstva za donošenje zdravstvene politike i njeno uspješno sprovođenje. Da bismo stvorili preduslove da se pomenuto može i sprovesti kvalitetno u našem zdravstvenom sistemu, svoje napore ćemo usmjeriti na osnaživanje sestrinske zajednice kroz: osnivanje Komore za sestre i babice; jačanje uloge sestara u kreiranju zdravstvene politike u vidu tima sestara koji će neposredno sarađivati sa Ministarstvom zdravlja; izradu Strategije razvoja sestrinstva u Crnoj Gori - naveo je u svom obraćanju dr Rajko Strahinja.

12. maj - DODIJELJENA NOVA ZVANJA PRIMARIJUS MEDICINE

Na sjednici Komisije za dodjelu zvanja Primarijus, jedinice Ministarstva zdravlja Crne Gore, održanoj 12. maja 2011. godine godine, dvojici crnogorskih ljekara uručena su uvjerenja o dodjeli tog zvanja. Dr Aleksandar Raičević, specijalista ortopedije i fizijatrije iz Igala, i dr Mišo Pejaković, specijalista otorinolaringologije iz Nikšića, zvanično su dobili nova zvanja.

Tel: 020 242 258, 069 879 713 www.slusni-aparati.rs 31

12–15. maja - PRVI KONGRES FARMACEUTA CRNE GORE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

ovakav poduhvat trebalo da osigura u narednom periodu procjenjuje sa na oko 700.000 eura. Ujedno, stvoreni su i uslovi za edukaciju mladih kadrova Medicinskog fakulteta u sprovođenju terapije na koju je samo prošle godine u inostranstvo bilo upućeno oko 300 osoba iz Crne Gore. 25. maj - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN BORBE PROTIV MULTIPLE SKLEROZE

Prvi kongres farmaceuta Crne Gore, događaj sa međunarodnim učešćem, održan je od 12-og do 15-og maja u Budvanskom hotelu „Splendid”. „Farmacija juče, danas, sjutra” bio je slogan koji je obilježio raznovrsnost tema zastupljenih na Kongresu i bogatstvo iskustava koja su ovom prilikom razmijenjena. Za organizaciju događaja bili su zaslužni Farmaceutska komora Crne Gore, Univerzitet Crne Gore - Samostalni studijski program Farmacija i Agencija za lijekove i medicinska sredstva. Ministarstvo zdravlja Crne Gore bilo je pokrovitelj skupa, a glavni sponzor bila je kompanija „Alkaloid”. 12-og maja tekuće godine skup je svečano otvorio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović.

U Amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra, 25. maja 2011, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv multiple skleroze, realizovan je okrugli sto na temu Unapređenje efikasnosti liječenja i pružanja zdravstvene usluge pacijentima oboljelim od multiple skleroze, sa akcentom na primarnu zdravstvenu zaštitu. Organizatori događaja bili su Centar za nauku i Klinika za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore, koji su ovim povodom ostvarili saradnju i sa Domom zdravlja - Podgorica. Uvodna predavanja održali su neurolozi Kliničkog centra: dr Jevto Eraković („Multipla skleroza - klinička slika, dijagnoza”) i dr Mirjana Čukić („Terapijski protokoli u liječenju multiple skleroze”). - U poslednjih pet godina u Kliničkom centru Crne Gore smo napravili veliki iskorak kako u brzoj i blagovremenoj dijagnostici, tako i u tretmanu oboljelih. Svi pacijenti se tretiraju prema savremenim terapijskim protokolima zasnovanim na kliničkim dokazima, bez obzira što to podrazumijeva ogromna materijalna sredstva i predstavlja veliko opterećenje za budžet. Sa zadovoljstvom ističemo da ne postoje liste čekanja ni za jedan vid terapije - navedeno je pored ostalog u oficijelnom saopštenju o ovom događaju izdatom od strane PR službe Kliničkog centra. 26–29. maj - PRVI KONGRES OPŠTE I PORODIČNE MEDICINE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

25. maj - NA KLINICI ZA ONKOLOGIJU I RADIOTERAPIJU POČELA PRIMJENA BRAHITERAPIJE Saopštenjem Kliničkog centra Crne Gore od 25. maja tekuće godine zvanično je objavljeno da je primjena brahiterapije (unutrašnjeg zračenja) otpočela sa primjenom u liječenju pacijenata Klinike za onkologiju i radioterapiju. Ovakav vid terapije, objašnjeno je, primjenjuje se u medicinskom tretmanu tumora ginekoloških organa, debelog crijeva, pluća, glave i vrata. - Stručni tim (radioterapeuti, fizičari, rendgen tehničari i instrumentari) Klinike za onkologiju i radioterapiju, uz podršku eksperata Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz Beča, sa uspjehom su primijenili prvu ginekološku aplikaciju brahiterapije kod sedamdesetdvogodišnje Podgoričanke. Tretman brahiterapijom kod ove bolesnice trajao je tačno 12 minuta i sproveden je bez komplikacija. Od danas ovaj vid terapije primjenjivaćemo svakodnevno - navedeno je u Saopštenju. Na Klinici su obezbijeđeni uslovi koji odgovaraju zahtjevima komforne i bezbjedne terapije, a ušteda u budžetu zdravstva koju bi

U Baru je, u Hotelu „Princess”, održan Prvi kongres opšte i porodične medicine, skup sa međunarodnim učešćem. Reforma primarne zdravstvene zaštite i informacioni sistem, revizija prakse arterijske hipertenzije, bolesti zavisnosti, „burnout” i „mobing” u zdravstvu, kao i niz slobodnih tema, činili su tematski korpus ovih značajnih susreta. Skup koji je realizovan od 26-og do 29-og maja organizovali su

Društvo ljekara Crne Gore i Udruženje doktora opšte/ porodične medicine Crne Gore, a svečano otvorio ministar zdravlja Miodrag Radunović. Da sve bude organizovano kao što se to očekuje od jedne ovako zahtjevne manifestacije, potrudili su se su timovi Naučnog odbora (predsjednica prof. dr Marina Mugoša-Ratković) i Organizacioni odbor Kongresa (predsjednica dr Mirjana Tošković). 26.-29. MAJ - ODRŽANI 51. MAJSKI SUSRETI ZDRAVSTVENIH RADNIKA CRNE GORE

„Belvi” organizovani su 51. majski susreti zdravstvenih radnika Crne Gore. Seminar koji je tim povodom upriličen svečano je otvorio ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, prvog dana susreta čije je trajanje predviđeno za period 26–30. maja. Konstruktivni rad seminara obilježilo je održavanje ukupno 10 sekcija iz različitih medicinskih oblasti. Srebrna povelja Saveza zdravstvenih radnika ovom prilikom je uručena Jadranki Nikčević, medicinskoj sestri iz OB Nikšić, dr Novaku Prašćeviću, ljekaru Doma zdravlja u Podgorici, i JU Dom zdravlja u Plavu. 30. maj - OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV PUŠENJA

U organizaciji NVO Udruženja zdravstvenih radnika i pod pokroviteljstvom Fonda zdravstva, u Ulcinjskom hotelu

Redovno obilježavanje Svjetskog dana bez duvanskog dima tradicionalno određenog datumom 31-og maja, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i Skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ove godine je upriličilo 30-og maja. U amfiteatru Instituta za javno zdravlje organizovana je konferencija za javnost na kojoj su govorili pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević, prof. dr Agima Ljaljević, direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, i mr Branka Tanasijević, predsjednica Skupštinskog odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste. Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada. Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

Prvi kongres farmaceuta Crne Gore napokon je ugledao svijetla pozornice. Renomirani budvanski hotel „Splendid” bio je mjesto okupljanja više od 700 farmaceuta iz zemlje i inostranstva. Tokom trodnevnog održavanja posjetioci su imali priliku da isprate sadržaj raznovrsnih stručnih predavanja, poster prezentacija, tematskih predavanja sponzora Kongresa, a upriličen je i mini simpozijum

PRVI KONGRES FARMACEUTA CRNE GORE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM REALIZOVAN UZ BROJNE POHVALE „Farmacija juče, danas, sjutra”, slogan je Prvog kongresa farmaceuta koji je realizovan u prijatnom budvanskom ambijentu Hotela „Splendid”, u periodu 12–15. maja. Predusretljivi domaćini kao da nijesu imali previše napora oko regulacije toka Kongresa, pa je ukupan doživljaj ovog međunarodnog skupa, prema izjavama brojnih svjedoka, čak i premašio očekivani nivo uspjeha. Organizatori događaja bili su Farmaceutska komora Crne Gore i Univerzitet Crne Gore - Samostalni studijski program Farmacija iz Podgorice. Zahvaljujući saradnji sa Agencijom za lijekove i

medicinska sredstva realizovan je sadržajni Mini simpozijum, a uloga pokrovitelja pripala je Ministarstvu zdravlja Crne Gore. U velikom broju prisutnih predstavnika farmaceutske struke koji su dali doprinos sponzorstvu, u svojstvu generalnog sponzora izdvojio se „Alkaloid”, skopljanska kompanija koja posjeduje ovlašćeno predstavništvo i u glavnom gradu Crne Gore. Osnovne teme bile su regulativa u farmaciji i dostignuća u oblasti farmaceutskih nauka. U skladu sa namjerom da se organizuje skup koji će biti jedinstvena galerija konciznih ali sadržajnih stručnih i

naučnih prezentacija, priliku da se pojavi u svojstvu naučnih predavača dobilo je ukupno 16 učesnika, a upriličeno je ukupno 38 predavačkih projekata. Prisutni su tako imali priliku da se edukuju ili upotpune stečena naučna znanja slušajući izlaganja koja su prikazali: Adlija Jevrić-Čaušević, Andrej Bertoncelj, Danijel Vincek, Dragica Bojović, Gordana Vuleta, Iscan Mumtaz, Lidija Petruševska-Tozi, Mira Antunović, Momir Mikov, Nataša Duborija-Kovačević, Silva Dobrić, Slobodanka Jovanović, Svetlana Goločorbin-Kon, Vanja Tadić, Zoran Ranković i Zorica Potpara. Za koordinaciju događanja bila su zaduženi Naučni odbor (predsjednica Svetlana Goločorbin-Kon, potpredsjednica Zorica Potpara, članovi: Andrej Bertoncelj, Gordana Vuleta, Ljubica Šuturkova, Momir Mikov, Mumtaz Iscan, Nataša Duborija Kovačević, Vanja Tadić i Vladimir Savić) i Organizacioni odbor (predsjednik Vladislav Stanišić, potpredsjednica Snežana Stanković, članovi: Jadranka Bošković, Jelena Popović, Lazar Komnenić, Marko Ljušić, Milanka Žugić, Milica Popivoda, Nataša Burzanović, Slavica Vučurović, Slobodanka Brnjada, Vera Dabanović, Vesna Bauković, Željka Bešović i Zoja Ðurović-Perović). Čast da predstavljaju učesnike Počasnog odbora Kongresa pripala je ministru zdravlja Miodragu Radunoviću, ministru prosvjete Slavoljubu Stijepoviću, rektoru Predragu Miranoviću, kao i Budimiru Stanišiću, Miloradu Drljeviću, Kenanu Hrapoviću, Refiku Zejniloviću i Ðoku Jočiću. Stručna predavanja, sponzorska predavanja, mini simpozijum, poster prezentacije, nijesu iscrpli sadržajni obim Kongresa. Organizovan je i zanimljiv zabavni program, pa je ovo bila jedinstvena prilika za komforan boravak u prijatnom ambijentu kao i za razmjenu iskustava, kontakata i slično. Koncert Sergeja Ćetkovića, održan tokom završne večeri, kao i krstarenje Bokokotorskim zalivom, dali su, između ostalog, osoben pečat druženju prisutnih famaceuta i prijatelja struke. Organizatori su akcentovali i učešće studenata Farmaceutskog fakulteta iz Podgorice, pa je to bila dodatna vrijednost prikazanih sadržaja. PRILIKA ZA USTANOVLJENJE DOBRE NAVIKE

Ističući počastvovanost prilikom da učestvuje u programu Prvog kongresa farmaceuta, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović nastupio je kao prvi govornik i svečano proglasio početak realizacije ovog perspektivnog međunarodnog skupa. Govoreći o značaju reforme u oblasti ljekova, te navodeći raznovrsne segmente ove oblasti koji predstavljaju osnov politike i strategije u oblasti lijekova, dr

Radunović je ukazao na benefite usvajanja savremenog zakonodavstva o ljekovima, usklađenog sa odgovarajućim evropskim zakonima, direktivama i ostalim propisima Evropske unije, kao i ustanovljenja Zakona o lijekovima i Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore, koja je „regulatorno tijelo za lijekove, odnosno ovlašćena institucija koja garantuje kvalitet i sigurnost lijekova na cijeloj teritoriji Crne Gore”. Značajnu ulogu ima i ustanovljenje Studijskog programa Farmacije u Podgorici, dobra funkcionalnost informatičkih mogućnosti Fonda za zdravstveno osiguranje kojim je omogućeno praćenje potrošnje ljekova koje ova ustanova finansira, ali i afirmativan uticaj Farmaceutske komore Crne Gore. - Ovaj skup je prvijenac i ukoliko ga iskoristimo kako smo planirali i kako je najbolje za razvitak farmacije u Crnoj Gori, postoje velike šanse da nam ova druženja postanu dobra tradicija, kako u druženju tako i u naučnoj nadgradnji - zaključio je ministar Radunović. POZDRAVNI GOVOR PREŚEDNICE FARMACEUSKE KOMORE MR PH MILANKE ŽUGIĆ Poštovane koleginice i kolege, dragi prijatelji i naši uvaženi gosti, Nije lako naći pravu riječ koja bi opisala zadovoljstvo zbog časti koju imam da vas pozdravim u ime Farmaceutske komore Crne Gore, u ime Farmaceutskog fakulteta Crne Gore, kao organizatora Prvog kongresa Farmaceuta Crne Gore, i u svoje lično ime, i poželim vam najsrdačniju dobrodošlicu. Hvala vam što ste vjerovali u nas i došli u ovako impozantnom broju, da zajedno sa nama, ekipom farmaceuta entuzijasta učinite ovaj kongres još ljepšim, korisnijim i uspješnijim. Imam posebnu čast da pozdravim naše uvažene goste: Ministra zdravlja g-dina doc. dr Miodraga Radunovića, gospodu članove Počasnog odbora, predstavnike institucija visokog obrazovanja i zdravstvenih institucija Crne Gore kao i direktore i predstavnike farmaceutskih kuća i ostalih donatora, naših prijatelja, koji su svojim donacijama omogućili održavanje Kongresa. Takođe, pozdravljam naše kolege predavače, učesnike Kongresa iz zemlje i inostranstva kao i poznate ličnosti iz oblasti farmaceutskih nauka koji su nam došli iz zemalja Evrope i svijeta. Zadovoljstvo mi je da pozdravim predsjednicu doc. dr Svetlanu Goločorbin-Kon i ostale članove Naučnog odbora, i, naravno, našu ekipu, članove Organizacionog odbora i predsjednika g-dina Vladislava Stanišića. Potrudili smo se da nam predstojeći dani Kongresa budu ispunjeni predavanjima eminentnih stručnjaka iz zemlje, okruženja, inostranstva, kao i promocijama farmaceutskih kuća, prezentacijom postera i mini simpozijumom koji nam je priredila Agencija za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore, naš saradnik u organizaciji Kongresa. Želimo, po našem crnogorskom običaju, onako kako to mi umijemo kad hoćemo, a sada to zaista iskreno želimo, da budemo dobri domaćini, da to osjetite i doživite, ovdje na najljepšoj obali, uz zajednički zadatak, da svi budemo raspoloženi, podijelimo ovo druženje sa starim i steknemo nove prijatelje. Pridružiće nam se naša budućnost, najbolji studenti

Farmaceutskog fakulteta Crne Gore, koji imaju obavezu, po tradiciji, da uče od nas, a mi ćemo im našim primjerom, nadam se, pokazati svu ljepotu naše profesije. Očekujemo, zbog truda koji smo uložili, da će sve proteći onako kako smo i osmislili a na zadovoljstvo svih učesnika. Naredna četiri dana će biti naše vrijeme, lijepo kao nekad, drugačije kao danas a za još bolje sjutra, za nas, za našu profesiju - jer mi to zaslužujemo. Još jednom - dobro nam došli ! MOZAIK NAUČNO-STRUČNOG SADRŽAJA

Veliki broj pohvala koje su posjetioci Kongresa iznijeli odnosio se na uspješno realizovan napor da se veliki broj predavanja učini zaista diferenciranim, da se nametne aktuelnošću i neponavljanjem tema, bogatstvom stručnih preporuka, opisom ličnih iskustava i sličnim korisnim edukativnim iskustvima. - Što se stalnih tema tiče, mi smo na neke mogli da utičemo, a na neke nismo. Ljudi su se prijavljivali samoinicijativno, pa je onda bila vještina grupisati sve to po temama da bi svaka sesija imala svoj smisao predočila je svoje iskustvo u radu Naučnog odbora predsjednica tog tijela, doc. dr Svetlana Goločorbin-Kon, inače predavač na Farmaceutskim fakultetima u Novom Sadu i Podgorici. Na Kongresu se govorilo o dizajniranju ljekova, načinima njihovog klasifikovanja, neželjenim reakcijama, interakcijama, novijim tehnologijama produkcije farmaceutika, zakonskoj i farmaceutskoj regulativi, fitoterapiji i sl. Tokom razgovora sa dr Goločorbin-Kon, koja je istakla visok stepen ličnog zadovoljstva zbog organizacije ovakvog događaja, nametnula se i tema reafirmacije uloge farmaceuta u društvu. Tim povodom ona je obrazložila da Crna Gora nakon ovako značajnog događaja ima dobru priliku da obraćajući se relevantnim institucijama kao što su Ministarstvo zdravlja ili Farmaceutska komora, pokrene inicijativu za uočavanje potencijala kakav gaji u mladim kadrovima koji stasavaju na Farmaceutskom studiju. kako bi se otvorio prostor njihovog slobodnijeg funkcionisanja. ULOGA STUDENATA Poseban pečat održavanju Prvog farmaceutskog kongresa u Budvi, prema ocjenama nekih organizatora i učesnika, dalo je učešće studenata sa Samostalnog studijskog programa za farmaciju. Veliki broj pohvala za

njihov angažman iznijeli su doc. dr Svetlana Goločorbin -Kon i prof. dr Momir Mikov, profesionalno afirmisani autoriteti koji su predavači na Studiju za Farmaciju u Podgorici. Ističući prednosti rada sa malim grupama studenata zbog mogućnosti primjene svih novijih metoda naučnog rada, prof. dr Momir Mikov ocijenio je da se u dijelu edukacije studenata u Crnoj Gori ostvaruje efektivan rad. Navodeći zvanični statistički podatak da u Crnoj Gori trenutno postoje 323 licencirana farmaceuta, što u poređenju sa procjenom da je za uzorak od 4.000 građana potrebno angažovati samo jednog farmaceuta, doc. dr Svetlana Goločorbin-Kon ukazala je na jednostavnu računicu da je kapacitet kadra koji zahtijeva tržište Crne Gore već popunjen. U prilog tezi da ovakav proračun ne odražava realne potrebe, ona je ipak iznijela razloge zbog koji smatra da su te potrebe značajno veće, čak i na malom farmaceutskom tržištu kakvo je crnogorsko.

ZNAČAJ ODRŽAVANJA PRVOG KONGRESA FARMACEUTA - Razgovor sa mr ph Zoricom Potparom -

S obzirom na činjenicu da ste potpredsjednik Naučnog odbora Prvog kongresa farmaceuta Crne Gore, recite nam kakva je njegova uloga, zadaci i ciljevi ? Osnivanjem Farmaceutskog fakulteta, aktiviranjem rada Farmaceutske komore i otvaranjem Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore, ojačala je uloga farmaceuta u našoj državi, kao i strategija u oblasti ljekova, zakonodavstva, ispitivanja, kontrole i registracije ljekova, racionalne upotrebe ljekova, edukacije i dr. Samim tim, prije skoro godinu dana počela je realizacija ideje o održavanju Prvog kongresa farmaceuta Crne Gore. Velika želja ekipe farmaceuta entuzijasta - da se sretu farmaceuti iz zemalja koje nas okružuju, da razmijenimo iskustva sa starim kolegama i upoznamo nove, promovišemo našu zemlju i pokažemo da smo tradicionalno dobri domaćini - bila je jedan od ciljeva održavanja Kongresa farmaceuta Crne Gore. Prvi Kongres farmaceuta Crne Gore je završen. Kakvi su Vaši utisci ?

Sam logo Kongresa „Farmacija juče, danas, sjutra” govori koliko je farmaceutima Crne Gore bilo značajno njegovo održavanje. Činjenica da je bilo blizu 1.000 učesnika iz Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Republike Srpske, Velike Britanije, Turske i dr. dovoljno govori o uspješnosti Kongresa. Teme Kongresa su bile: dostignuća u oblasti farmaceutskih nauka i regulativa u farmaciji. One su prezentovane kroz plenarna predavanja, usmena predavanja, mini simpozijum Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, zatim prezentacijom postera i promocijama velikog broja farmaceutskih kuća. Kroz poster prezentacije veoma uspješno predstavili su se i studenti Farmaceutskog fakulteta u Podgorici, koji su naša budućnost i naše sjutra, te smo im kroz druženje pokazali ljepotu naše profesije. Moji utisci su da je Kongres bio veoma uspješan, veliki broj eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti farmaceutskih nauka prezentovao je veoma interesantne radove. Dobili smo čestitke od svih učesnika Kongresa, što nam daje za pravo da sa još većim elanom pristupimo organizaciji narednog. Koliko Komora može doprinijeti stručnom usavršavanju svog članstva ? Farmaceutska komora Crne Gore je strukovna organizacija koju osnivaju farmaceuti, radi unapređenja uslova za obavljanje svoje djelatnosti, zaštite profesionalnih interesa, unapređenja profesionalne zdravstvene etike i učešća u unapređenju kvaliteta farmaceutske zdravstvene djelatnosti. Komora može doprinijeti stručnom usavršavanju svojih članova kroz kontinuirane edukacije, stručna savjetovanja, organizovanjem promocija farmaceutskih kuća, organizovanjem kongresa i dr. Svi naši članovi, svojim znanjem, sposobnostima, iskustvom, kreativnošću i profesionalizmom, posvećeni su ciljevima i vrijednostima Farmaceutske komore Crne Gore. ZADOVOLJNI OSTVARENIM UČINKOM Prvi Farmaceutski kongres bio je organizovan na način što je pored oficijelnog dijela programa, koji je podrazumijevao učešće predavača sa raznih strana svijeta, brojne prezentacije, diskusije i održavanje Mini simpozijuma Agencije za lijekove i medicinska sredstva, ostavljeno dovoljno prostora za nešto komercijalnije sadržaje. Produkt takve organizacione politike bila je štandovska prezentacija velikog broja predstavnika farmaceutskih i kozmetičkih industrija, kao i apotekarskih ustanova. Bila je to odlična prilika za upoznavanje spektra raznovrsnih brendova koji potiču iz cijelog svijeta. Sponzorska kompanija AD „Alkaloid” iz Skoplja predstavila je bogat tržišni asortiman, a veoma zapažen nastup imala je i podgorička kompanija „Meditas”. Procjenjujući da se na Kongresu pojavilo oko 800 posjetilaca i učesnika, Ceca Đorđević, zastupnica „Muradovog” dermetološkog koncepta, iznijela je veoma pohvalne ocjene o programskom sadržaju Kongresa, načinu njegovog funkcionisanja, te ukupnoj slici koju je on pružio. Vršeći

upoređenje sa prošlogodišnjim Farmaceutskim kongresom održanim u Lisabonu, ona je istakla mišljenje da se Kongres u Budvi može čak smatrati bolje ostvarenim. „Murad” je, inače, brend koji je već dvije godine prisutan na tržištu Crne Gore koga zastupa “Meditas”. -Bilo je privilegija pojaviti se na Prvom farmaceutskom kongresu Crne Gore, u organizaciji kakva je bila - navela je Branka Ninković, predstavnica veledrogerije „Meditas”. Ističući dobru saradnju i maksimalnu posvećenost organizatora ka zadovoljenju svih organizacionih potreba, ona je navela da su očekivanja kompanije koju predstavlja „više nego ispunjena”. Prezentujući veliki broj raznovrsnih brendova, lijepo uređeni štand ove kompanije plijenio je oduševljene poglede posjetilaca Kongresa. U RAZGOVORU O KONGRESU

Pozivu za učešće na Prvom farmaceutskom kongresu u Budvi, prema zvanično saopštenom podatku organizatora, odazvalo se više od 700 farmaceuta. Kongres je, i po mišljenju predsjednika Organizacionog odbora i predstavnika generalnog sponzora „Alkaloida”, Vladislava Stanišića, ocijenjen kao uspješan. Veliki broj prijatelja ove struke, kolega ljekara, kozmetičara, dermatologa, predstavnika prodajnog sektora, znatiželjnih posjetilaca cirkulisao je prostorijama za održavanje ovog događaja. Utisci su bili pohvalni. Iznoseći opasku o tome da je riječ o „vrlo informativnom kongresu”, te zadovoljstvo zbog ostvarenih kontakata, privlačnosti ambijenta, interakcije sa kolegama iz nekada zajedničke zemlje, dr Borko Đorđević, estetski hirurg. - S obzirom na to da smo mi ekološka zemlja, ovdje u Crnoj Gori takva industrija je vrlo prihvatljiva: ne izaziva oštećenja vazduha, i ja imam želju da američku farmaceutsku industriju uključim i proizvodnju matičnih ćelija dovedem ovdje - naveo je dr Đorđević. Ocjenjujući da postoje svi uslovi koji bi omogućili optimalan razvoj ovog oblika metode, on je ukazao i na mogućnost sprovođenja ovakve terapije u Igalu. Potvrdu o mogućnosti primjene terapije matičnim ćelijama u svrhe efikasnog liječenja iznio je i dr Milan Colić, takođe afirmisani estetski hururg. U vezi sa Kongresom, on je izrazio zadovoljstvo zbog ostvarenja neočekivano velikog uspjeha, te duhovito primijetio da „svi jedva čekaju da skup postane tradicionalan”. Poseban kvalitet, po njegovoj ocjeni, predstavlja prisustvo velikog broja učesnika iz cijelog regiona, koji su se ovom prilikom našli na jednom mjestu. Dr Colić je, inače, kreator dermatološke linije. Govoreći o

preporukama za primjenu brenda „Dr Colić”, on je objasnio da se radi na proširenju njenih resursa, tako da će pored već lansirane hijaluronske kisjeline, tržištu namijenjenom generacijama koje dolaze biti dostupni kozmetički proizvodi za muškarce i za adolescente. Ocjenjujući da je riječ o jednom od bolje posjećenih skupova koji su održani u „Splendidu”, direktor ovog hotela, Žarko Radulović, izrazio je želju da ovaj događaj postane tradicionalan. On je naveo da bez obzira na mjesto održavanja, Kongres farmaceuta treba da zaživi u Crnoj Gori. Inače, realizovanje kongresa oblik je manifestacija kakvima se poklanja sve značajnija pažnja kada je u pitanju organizacija programskih sadržaja u ovoj renomiranoj ustanovi. MINI SIMPOZIJUM AGENCIJE ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTAVA Drugog dana realizacije Kongresa, u petak 13. maja, u odvojenom dijelu programa prezentovan je Mini simpozijum za čiju se organizaciju pobrinula Agencija za lijekove i medicinska sredstva. Predstavnice ove značajne farmaceutske ustanove Željka Bešović i Maja Stanković u društvu kolega iz agencija za lijekove zemalja regiona i sličnih relevantnih ustanova: Tatjane Šipetić (ALIMS), Tatjane Ponorac (ALIMS BiH), Maje Tabak-Slošić (HALMED), Marije Trajculeski (BLRM) i Silve Dobrić (VMA), prezentovale su sadržajan

Farmaceutska javnost Crne Gore od maja 2011. postala je bogatija za novo stručno glasilo, kojim se, prema najavi Uređivačkog odbora, želi uticati na pravovremenu stručnu informisanost i poštovanje principa struke. Riječ je o Biltenu Farmaceutske komore Crne Gore kojeg očekuju nova izdanja UVODNA RIJEČ BILTENA FARMACEUTSKE KOMORE CRNE GORE Drage koleginice i kolege,

program o regulativi farmaceutike, saradnji ostvarenoj na regionalnom planu (Crna Gora-Srbija), kao i pristupu nezavisnim informacijama o ljekovima. Ovim segmentom Kongresa realizovana je komponenta kvalitetne interakcije profesionalaca na međunarodnom nivou.

BROJ 1 • MAJ 2011.

Bilten FARMACEUTSKE KOMORE CRNE GORE

Ako li apotekar ne drži svoju apoteku uredno, ljekove ne nabavlja i ne pravi po propisu farmakopeje, prodaje nečiste i pokvarene ljekove, ne izdaje ljekove u svako doba dana i noći, čini pogreške u izdavanju ljekova, naplaćuje i preko propisane crnogorske apotekarske takse, ljekarije manje ili više izda no što glasi recept, opomenut će se zvanično prvi put, drugi put kazniti sa 50 forinti globe. Ako se ovakve neurednosti dogode tri puta u godini, oduzeće mu se koncesija. Apotekarska taksa Knjaževine Crne Gore, 1901. god.

Prvi kongres farmaceuta Crne Gore

Etički kodeks farmaceuta

Pravilnik o kontinuiranoj edukaciji

Urednik mr ph. Marko Ljušić sa uređivačkim odborom: Mr ph. Jelena Popović Mr ph. Željka Bešović

Mr ph. Sonja Bulajić Mr ph. Jovana Popović

Obaveza poštovanja različitih regulativa, propisa i standarda, kojih je svakim danom sve više, nameće kao neophodnu kontinuiranu edukaciju i pravovremenu informisanost o svim dešavanjima u struci, kako bi mogli adekvatno odgovoriti svim zahtjevima farmaceutskog poziva danas. Farmaceutska Komora Crne Gore, prepoznavši aktuelni trenutak, pokrenula je niz različitih aktivnosti, među kojima je i pokretanje Biltena Komore, čiji je prvi broj pred Vama. U ovom, prvom broju, pored interesantnog osvrta na istoriju farmacije u Crnoj Gori, predstavljamo Komoru, Farmaceutski fakultet i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva (CALIMS), kao krovne institucije naše struke. Aktivnosti Komore će svakako biti osnova i budućih izdanja Biltena, a u ovom broju objavljujemo Etički kodeks i Pravilnik o kontinuiranoj edukaciji i najavljujemo donošenje pravilnika o Dobroj apotekarskoj praksi. Cilj nam je da farmaceutima u Crnoj Gori približimo aktivnosti Komore i da ih zainteresujemo u što većem broju da aktivno uzmu učešća u radu Komore, kako bi efikasnije ostvarili naša osnovna načela: poboljšanje statusa struke, unapređenje uslova za obavljanje svoje profesije, zaštita profesionalnih interesa i unapređenje zdravstvene etike. Svakako će značajno mjesto u Biltenu imati tekstovi iz CALIMS-a, u kojima ćemo Vas informisati o aktuelnoj regulativi i smjernicama vezanim za promet lijekova i medicinskih sredstava, a počećemo sa temama Bezbjedna primjena lijekova i Oglašavanje lijekova. Sa zadovoljstvom ćemo ispratiti sve aktivnosti Farmaceutskog fakulteta i sa nestrpljenjem očekujemo osvježenje u vidu energije i entuzijazma mladih kolega prve generacije studenata ovog fakulteta, koja uskoro treba da diplomira. Tu su i ostale aktuelne teme i zakonski propisi vezani za našu struku, kao i noviteti u terapiji. Kao uređivački odbor prvog broja Biltena Farmaceutske komore Crne Gore, počastvovani smo ukazanim povjerenjem, i nadamo se da će nam se u budućim izdanjima priključiti što više naših koleginica i kolega kako bi zajedničkim naporima doprinijeli boljoj informisanosti farmaceuta u Crnoj Gori kao preduslova, kako za ličnu profesionalnu nadgradnju, tako i za unapređenje kvaliteta farmaceutske zdravstvene djelatnosti i uopšte zdravstvene zaštite građana Crne Gore. S poštovanjem, Mr ph. Marko Ljušić, urednik A. Radanović

Intervju: mr ph Milanka Žugić, preśednica Farmaceutske komore Crne Gore

NA BRANIKU

PROFESIJE

Osnovni zadatak Komore jeste da u granicama svojih mogućnosti, preko svojih propisa, očuva ugled i prava struke i djelatnosti, naravno, zaštitu prava pacijenta, što je naš osnovni stub - polazište struke Farmaceutska komora Crne Gore profesionalna je organizacija diplomiranih farmaceuta, osnovana 2001. godine. Koji su njeni osnovni ciljevi i zadaci? Farmceutska komora, kao profesionalna organizacija, organizovana je radi unapređivanja uslova za obavljanje farmaceutske profesije, zaštite interesa, unapređenja profesionalne i zdravstvene etike i doprinosa unapređenju kvaliteta ukupne farmaceutske djelatnosti. Osnovni zadatak Komore jeste da u granicama svojih mogućnosti, preko svojih propisa, očuva ugled i prava struke i djelatnosti, naravno, zaštitu prava pacijenta, što je naš osnovni stub - polazište struke, putem uspostavljanja standarda profesije. U cilju uzajamne podrške i saradnje između članstva i Komore, šta u praktičnom smislu Komora pruža svom članu odnosno na koji način članstvo može unaprijediti cjelokupnu djelatnost Komore? Komora obavlja sledeće poslove za svoje članstvo: -Vodi registar licenci za rad i licenci iz prakse i izdaje uvjerenja o činjenicama o kojima se vodi evidencija; -Izdaje i oduzima licence za rad i izdaje, obnavlja i oduzima licence iz prakse; -Prati i proučava rad i uslove rada svojih članova u obavljanju farmaceutske djelatnosti; -Preko svojih organa, Komisija donosi pravila o vrednovanju stručnih i naučnih referata i drugih vidova stručnog usavršavanja svojih članova; preduzima potrebne mjere radi podizanja kvaliteta stručnog rada svojih članova; -Daje mišljenja u postupku izrade i primjena zakona, planskih dokumenata i drugih propisa iz svoje djelatnosti.

Sa druge strane, članovi Komore mogu unaprijediti djelatnost Komore aktivnim učestvovanjem u njenom radu. Rad Komore je javan i ima svoje organe preko kojih djeluje, ali angažovanjem, sugestijama svih članova Komore naš rad može da bude samo djelotvorniji. Naravno, Farmaceutska komora je usvojila Kodeks farmaceutske zdravstvene etike i obezbjeđuje njegovu primjenu, a članovi Komore prateći propise i primjenjujući ih u praksi, obezbjeđuju i bolji kvalitet ukupne farmaceutske djelatnosti. Doba u kojem živimo sve snažnije postavlja zahtjev unapređenja kvaliteta u svim segmentima života, posebno u području proizvodnje i usluga. Istovremeno, očekujemo vrlo brzu integraciju u Evropsku uniju, što znači i usvajanje evropskih standarda, između ostalih i standarda kvaliteta.

Može li Farmaceutska komora olakšati svom članstvu implementaciju standarda kvaliteta koja se očekuje u narednom periodu? Prije svega, mislim na komplikovanost procedura implementacije, a i na značajne troškove kojima su izloženi subjekti implementacije ? Posebno važna uloga Komore, koju obezbjeđuje svom članstvu, jeste kontinuirana edukacija, jer diplomirani farmaceut, sa završenim farmaceutskim fakultetom, obavljenim pripravničkim stažom i položenim državnim ispitom, dužan je da nastavi svoje obrazovanje kroz programe kontinuirane edukacije. U tom smislu, Komora će omogućiti svom članstvu da učestvuje na naučnim skupovima, u cilju sakupljanja bodova za dobijanje licence iz prakse. Važna stvar koja nas očekuje u relativno skoro vrijeme jeste i implementacija standarda kvaliteta. Samu proceduru implementacije olakšaćemo kroz razne vidove edukacije, preko uporedne prakse koju će nam prezentovati kolege iz regiona koji su već prošli kroz istu a koji su nam se već ponudili za saradnju. U krajnjem, iako na prvi pogled djeluje i drugačije, utvrđivanje standarda, ili dobra apotekarska praksa, tj. njena implementacija, na fonu je i naše osnovne formulacije - uspostavljanje standarda same struke, profesije. U međuvremenu od osnivanja Komore do danas Crna Gora je dobila Farmaceutski fakultet i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva, odnosno, postala je dio cjelovitog farmaceutskog miljea osposobljenog da punim kapacitetom odgovori zahtjevima vremena. Kakva je saradnja Komore i navedenih institucija? Da svi radimo u istom pravcu - zaštita profesije a samim tim i zdravstvenog sistema, govori i činjenica da smo i realizaciju Kongresa ostvarili na našu inicijativu i saradnju sa Agencijom i Farmaceutskim fakultetom. Naš najveći resurs i jesu mladi kadrovi koje će da iznjedri Farmaceutski fakultet Crne Gore. Sa druge strane, Agencija za lijekove i medicinska sredstva svojim radom i normativom upravo stvara uslove za još bolji zdravstveni sistem. Opet mi, Farmaceutska komora, svojim sugestijama koje pripremamo Ministarstvu zdravlja, želimo da pokažemo da smo spremni da aktivno učestvujemo u kreiranju našeg zdravstvenog sistema kroz njegove legitimne organe. Ovog mjeseca održan je Prvi kongres farmaceutske komore koji je, po našim utiscima i reagovanjima koja smo zapazili, uveliko nadmašio sva očekivanja, kako domaće, tako i inostrane stručne javnosti. Koristim priliku da Vam, kao preśednici Komore uputim čestitke tim povodom. Šta biste željeli istaći u vezi sa održanim Kongresom?

Hvala i Vama i svim učesnicima Kongresa od kojih još uvijek dobijamo čestitke o uspješno održanom Kongresu. Mislim da je ključ uspjeha bio u entuzijazmu nas kolega iz Organizacionog odbora, koji nismo žalili ni truda ni vremena za proteklih skoro godinu dana koliko je trajala njegova organizacija. Taj dah entuzijazma prenio se i na članove Naučnog odbora, tako da smo na kraju bili jedna potpuno sinhrona ekipa, skoncentrisana na krajnji cilj - zadovoljstvo svih učesnika. Zadovoljstvo je bilo vidjeti kolege i koleginice iz svih bivših republika, opet zajedno, i naravno eminentne predavače, kako našeg tako i drugih farmaceutskih faulteta iz inostranstva, Slovenije, Turske, Velike Britanije. Važno je reći da smo bili u prilici da čujemo veliki broj plenarnih predavanja, naučnih, komercijalnih, sa zapaženim brojem slušalaca. Pored toga, imali smo i poster prezentacije i studentske radove koje smo simbolično nagradili novčanim nagradama. Razmjena stručnih iskustava i komunikacija sa kolegama iz drugih država, dobrodošla nam je za naš budući rad. Koji su planovi Komore za naredni period? Kad su planovi Komore za naredni period u pitanju i tu smo sebi postavili visoke ciljeve i standarde. Farmaceutska komora je u zadnjih godinu dana značajno intenzivirala svoje aktivnosti pa se uporedo sa tim javila i potreba za adekvatnim uslovima za rad, kako prostornim tako i kadrovskim. Posebno ističemo rad Komore u narednom periodu u cilju regulisanja statusa Komore u ukupnom zdravstvenom sistemu, posebno u dijelu normativnih akata (Zakon, podzakonski akti, opšti i pojedinačni akti Komore), intenziviranje saradnje sa farmaceutskim činiocima u Crnoj Gori, Farmaceutskim fakultetom, Agencijom za lijekove i medicinska sredstva i srodnim zdravstvenim institucijama. Za vrijeme proteklog Kongresa aktivirali smo uspostavljanje saradnje sa farmaceutskim komorama drugih zemalja i što je posebno važno i interesantno za nas, inicirali smo i proces udruživanja u Evropsku asocijaciju komora. Vjerujem da ćemo ostvariti naše planove, a rezultat ćemo između ostalog vidjeti i u odjeku javnosti, baš kao što smo i za protekli događaj, Prvi kongres farmaceuta Crne Gore, dobili najveću ocjenu od nama najmjerodavnijih osoba, prisutnih koleginica i kolega. Dragan Nikolić

SUNCE

I DJECA

Znaci starenja i tumori kože viđaju se u kasnijim životnim dobima, ali oni nastaju zbog kumulativnog efekta UV zračenja nakupljenog tokom ranijih godina.. Što su djeca mlađa, više ih treba čuvati od sunca a bebe do 6 mjeseci nikako ne bi smjele biti izložene direktno suncu. Iako blegotvorni, sunčevi zraci i visoke temperature mogu izazvati niz problema, od opekotina do toplotnog udara i sunčanice.

Piše:Maja Nikolić, dipl. kozm. estetičar Tijelo vaše bebe može izgledati kao mala misterija za vas… Koža novorođenčadi, dojenčadi i djece do tri godine izuzetno je osjetljiva jer imaju vrlo tanak površinski sloj kože i nerazvijen odbrambeni sistem. Mehanizmi koji su važni za održavanje stalne tjelesne temperature tijela još su nerazvijeni, lojne i znojne žlijezde nisu u punoj funkciiiji, tako da sve ovo kožu beba čini posebno osjetljivom na štetan uticaj sunca. Kada se tome dodaju činjenice da koža pamti svaki minut proveden na suncu i da se 50–80 odsto izlaganja suncu desi baš u djetinjstvu, izlišno je i govoriti koliko je važno sačuvati najmlađe od štetnog sunčevog zračenja.. Siguran boravak na moru Boravak na otvorenom za djecu je veliki užitak. Brčkanje u plićaku, igre u pijesku, vožnja biciklom - uobičajene su ljetnje aktivnosti. Ako nisu odgovarajuće zaštićena, djeca pri učestalom i dugotrajnom boravku na otvorenom trpe snažno

opterećenje na koži zbog djelovanja sunca. Osjetljiva dječija koža traži posebnu pažnju! Pretjerano izlaganje suncu, posebno od 10 - 17 časova, može biti opasno, što uzrokuje akutno i kumulativno oštećenje kože. Treba imati na umu da pijesak i kamenje reflektuju sunčeve zrake, pa ako se vaše dijete i nalazi ispod suncobrana, to ne znači da je potpuno zaštićeno. Kako biste izbjegli štetne uticaje sunca i maksimalno iskoristili sve njegove blagodeti, treba se pridržavati osnovnih pravila zaštite:

tOF J[MBHBUJ EKFDV TVODV J[NFÿV J ʊBTPWB tCPSBWJUF QPE TVODPCSBOPN

tPCBWF[OP LPSJTUJUJ QSFQBSBUF TB [BÝUJUOJN GBLUPSPN PE QB OBWJÝF [BWJTOP PE EPCJ J QSJSPEOPK CPKJ LPäF EKFUFUB CJMP POP V IMBEPWJOJ JMJ KF EJSFLUOP J[MPäFOP TVODV tQSFQBSBU [B [BÝUJUV PE TVODB OBOJKFUJ OB LPäV QPMB TBUB QSJKF J[MBHBOKB EKFUFUB TVODV tOF [BCPSBWJUJ EPCSP [BÝUJUJUJ QPTFCOP PTKFUMKJWF J J[MPäFOF EKFMPWF UJKFMB LBP ÝUB TV VTOF VÝJ J [BEOKJ EJP WSBUB JEFBMOJ [B QSJNKFOV QSFQBSBUJ [B [BÝJUV PE TVODB V 45*,6

tOFJ[PTUBWOJ SFLWJ[JUJ ÝFÝJSJʉ TB ÝJSPLPN PCPEPN LPNPUOB PEKFʉB EVHJI SVLBWB TVOʊBOF OBPʊBSF t[BÝUJUOV LSFNV OBOPTJUJ TWBLB EWB TBUB J OBLPO CPSBWLB V WPEJ tPCJMOP OBOPTJUJ QSFQBSBUF KFS TBNP EFCFMJ TMPK LSFNF PTJHVSBWB [BÝUJUV P[OBʊFOV OB QBLPWBOKV t[BÝUJUJUF TF PE TVODB J LBE KF PCMBʊOP JMJ LBEB TUF V IMBEV 0CMBDJ QSPQVÝUBKV 67 [SBLB tOB LSBKV EBOB OBLPO TVOʊBOKB OBOJKFUJ QSPJ[WPE [B OKFHV 5BLWJ iBęFS TVOw QSPJ[WPEJ JTVÝFOPK LPäJ WSBʉBKV WMBHV JOUFO[JWPJ TNJSVKV OBESBäFOV LPäV J VCMBäBWBKV PTKFʉBK QFDLBOKB J [BUF[BOKB ÀUFUB V NMBEPTUJ NPäF JNBUJ TUBMOF P[CJMKOF FGFLUF J VWJKFL USFCB QSFEV[FUJ NKFSF QSFEPTUSPäOPTUJ EB CJ TF [BÝUJUJMB LPäB EKFUFUB

Šta treba znati o preparatima za zaštitu od sunca: %BOBT KF KFEJOP QPV[EBO MBLP QSJIWBUMKJW J FMFHBOUBO OBʊJO [BÝUJUF QSFQBSBUJNB LPKJ TF OBOPTF OB LPäV KFS TV POJ PENBI OB NKFTUV EKFMPWBOKB J NPHV TF QSJMBHPÿBWBUJ JOEJ WJEVBMOJN QPUSFCBNB TWBLF LPäF ;BÝUJUOJ ĕMUSJ TV PTOPWOF LPNQPOFOUF PWJI QSFQBSBUB J OBKʊFÝʉF TF [B QPTUJ[BOKF WJTPLF WSJKFEOPTUJ [BÝUJUOPH GBLUPSB LPNCJOVKF WJÝF ĕMUFSB J[ PCJKF PTOPWOF HSVQF IFNJKTLJI JMJ 67 BQTPSCFSB J ĕ[JDLJI JMJ NFIBOJDLJI ĕMUFSB %B CJ QSFQBSBU CJP LWBMJUFUBO FĕLBTBO J CF[CKFEBO NPSB EB QPKTFEVKF NJOJNBMOV NPHVʉOPTU JSJ UBDJKF J TFO[JCJMJ[BDJKF EB GPSNJSB ĕMN OB QPWSÝJOJ LPäF EB CVEF WPEPPUQPSBO J EB LPäJ PCF[CJKFEJ TWF LPNQPOFOUF LPKF TV KPK OFPQIPEOF V FLTUSFNOJN VTMPWJNB V LPKJNB TF OBMB[J QSJMJLPN TVOʊBOKB t[B [BÝUJUV EKFDF MKFLBSJ QSFQPSVʊVKV TSFETUWB TB NJOFSBMOJN CMPLBUPSJNB UJUBO EJPLTJE DJOLPW PLTJE PE OPTOP TB PSHBOTLJN ĕMUSJNB 5JOTPSC . .FYPSZM 9- /BWF EFOJ CMPLBUPSJ TV TUBCJMOJ OB TVODV OF J[B[JWBKV BMFSHJKTLF SFBLDJKF OF VMB[F V DJSLVMBDJKV " À5*5& ,0Ç6 I zapamtite ... učite vašu djecu na dobre navike...a štititi se od sunca, jedna je od njih.

MEDITAS SUNČANI IZLOG

TERMALNA VODA U

Piše: dr med. Sandra Vujović Ne može se tačno reći kada se termalna voda počinje koristiti kao pomoćno sredstvo u terapiji mnogobrojnih hroničnih bolesti, bilo u reumatologiji, dermatologiji, pulmologiji, vaskularnoj medicini. Međutim, prvi podaci o hidroterapiji potiču još od prije 6.000 godina. Polovinom XVIII i početkom XIX vijeka počinjemo se sretati sa sintagmom medicinskog korišćenja termalne vode. Ovaj pristup je posebno prihvaćen u Francuskoj, gdje se formiraju centri koji sublimiraju znanja o termalnim vodama iz različitih naučnih oblasti. Termalne vode su tople izvorske vode sa različitim mineralnim sastavom. Izvori iz kojih potiču označavaju se kao geotermalni i prvenstveno se nalaze na mjestima gdje se magma izliva blizu Zemljine površine, najčešće u vulkanskim regijama. Temperatura vode na izvoru iznosi oko 21ºC i više. Da bi se određena voda koristila u medicinske svrhe, mora imati niz karakteristika kao što su: specifičan fizički i hemijski sastav, nepostojanje patogenih bakterija u njenom sastavu, kao i postojanje odgovarajućih farmakoloških kvaliteta. Francuska medicinska akademija, u drugoj polovini XIX vijeka, označava Termalnu vodu „Avene” medicinskom vodom. Ova odluka je zasnovana na brojnim zapažanjima ljekara koji su u hidroterapeutskim centrima imali iskustvo rada sa Termalnom vodom „Avene”, kao i na naučnim ispitivanjima fizičkih i hemijskih osobina ove vode. Grupa „Pierre Fabre” 1975. preuzima „Avene” Hidroterapeutski centar, kao i izvor Avene-les-bains, iz koga potiče ova termalna voda umirujućih svojstava. Odlučni u implementiranju kliničkih studija i istraživanja farmakoloških svojstava ove vode, u cilju ispitivanja njenih terapeutskih mogućnosti, „Pierre Fabre” laboratorije razvijaju

Termalna voda „Avene” jedinstvena je voda sa umirujućim, antiiritativnim i protivupalnim svojstvima. Ima niskomineralni sastav od 266 mg/l, što je definiše kao vodu sa najnižom koncentracijom minerala na tržištu. Pored toga, sadrži optimalan odnos kalcijuma i magnezijuma, nisku koncentraciju natrijuma, a sadrži i silikate. Ovakav optimalan mineralni sastav vraća koži svilenkastu teksturu, nježnost i komfor.

„Eau thermale Avene”, brend koji je posvećen njezi osjetljive kože. Efektivnost ove termalne vode, koju već vjekovima potvrđuje empirija, opisuje i oko 150 naučnih projekata kao i 50-ak naučnih publikacija, od kojih navodim nekoliko: * Doktor Jean Sainte-Laudy, stručnjak Alergološke laboratorije u Parizu, ispitivao je antidegranulacionu moć Termalne vode „Avene” kod senzibilisanih bazofila. Upravo prema klasifikaciji Gella i Coombsa trenutna hipersenzitivnost definisana je pomoću tri parametra: genetski uslovljena IgE sinteza; fiksacija At na odgovarajuće ćelije (bazofili i mastociti); kao i ispitivana degranulacija bazofila i mastocita u prisustvu senzibilizirajućeg srebra. On je dobio signifikatne rezultate koji pokazuju da Termalna voda „Avene” ima sposobnost da stabilizuje bazofile, odnosno da je u njenom prisustvu potrebna veća koncentracija antigena da bi došlo do degranulacije. * Da niskomineralne vode imaju blagotvorno dejstvo na iritiranu kožu, dokazuju Sulimović i ostali učesnici u multicentričnoj studiji Istraživačkog centra „Pierre Fabre”.

Oni su tretirali pacijente kojima je rađena laserska abrazija, tj. lasersko otklanjanje površnih slojeva epidermisa u cilju uklanjanja ožiljaka od akni ili podmlađivanja kože. Kao posljedica ovog tretmana javlja se i eritem tretirane kože, bol, svrab i peckanje. Upravo je posmatran učinak termalne vode koja se koristila više puta dnevno, uz emolijent u „vodenoj grupi”, u odnosu na kontrolnu grupu gdje su pacijenti za smanjivanje nabrojanih simptoma i znakova koristili samo emolijentno sredstvo. Dokazano je da redovno hidriranje kože ima značajno pozitivan učinak na ove simptome i da su pacijenti iz „vodene grupe” brže povratili komfor kože, kao i da su se crvenilo i svrab brže iščezli. Da li je ovaj benefit Termalne vode „Avene” rezultat njenog niskomineralnog sastava ili njenog direktnog antiinflamatornog dejstva, ostaje da se istraži.

ekscizije, elektrokoagulacije) i dermokozmetičke (osvježavanje, hidratacija). Istorijat potvrđuje da je termalna voda imala svoje mjesto u prošlosti, ali kako nauka potvrđuje, njena blagotvorna svojstva zasigurno osiguravaju svoje mjesto kao osnov za dermokozmetičke preparate i u budućnosti.

* Mnoge studije su upravo bile posvećene pacijentima sa atopijskim dermatitisom i psorijazom i benefitom koju imaju ti pacijenti od dejstva Termalne vode „Avene”. One pokazuju značajno smanjenje SCORAD skora za atopijski dermatitis i PASI skora za pacijente sa psorijazom koji redovno koriste ovu termalnu vodu u direktnoj aplikaciji, kao adjuvantnu terapiju. * Poseban kuriozitet predstavlja istraživanje A. Brianta i D. Guerrera, iz Dermatološke laboratorije „Avene”, koji predlažu Termalnu vodu „Avene” kao jedino sredstvo za čišćenje rane poslije dermatoloških operacija. Iako je ovaj njihov stav u suprotnosti sa praksom i osnovnim principima asepse, oni svoje argumente potvrđuju rezultatima istraživanja koji su išli u korist ove termalne vode, kao sigurnog sredstva za postoperativno tretiranje rane kod dermatoloških operacija. U prilog njihovoj tvrdnji ide i činjenica da Termalna voda „Avene” ima dinamski efekat čišćenja rane, uklanja kruste i fizički uklanja mikroorganizme, posebno zbog nanošenja pod pritiskom, kao i intrinzični efekat koji se odnosi na umirujući antiiritativni aspekt djelovanja ove vode. U Evropi, pogotovo u Francuskoj, termalizam kao terapeutska alternativa korišćen je za više vrsta dermaloških patologija već duži niz godina. Moderni dermokozmetološki trendovi preporučuju Termalnu vodu „Avene” kao adjuvatno sredstvo za niz indikacija: dermatološke (crvenilo lica, opekotine od sunca, postoperativna njega, iritacije na koži, pelenski osip, ekcemi, iritativni dermatitisi, čišćenje rane, kuperoza, hiperkeratotične lezije), postproceduralne (laserska abrazija,

Đoka Miraševića br. 7, Podgorica tel.+ 382(0) 20 266 333 fax.+ 382(0) 20 267 805 m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina mob.+ 382(0) 69 777 069 e-mail: netpharm@t-com.me NetPharm - Tw Cen MT regular

GLJIVIČNE INFEKCIJE

NOKTIJU Gljivične infekcije noktiju (onihomikoze) najčešće su izazvane dermatofitima (lat. Tinea unguium). Pored toga, njihov uzročnik može da bude gljivica Candida albicans (Paronychia candidomycetica, lat.) ili gljivice iz roda plijesni. Tinea unguium češće se javlja na noktima stopala, mada može da zahvati i nokte ruku. Da bi došlo do razvoja infekcije, pored naseljavanja dermatofita, potrebni su i određeni uslovi koji pogoduju razvoju gljivica. Mehaničko oštećenje rožastog sloja nokta idealno je mjesto za prodor gljivica. Gljivična infekcija započinje s unutrašnje strane nokatne ploče, a uslovi koji doprinose njenom razvoju jesu toplota, vlaga, kao i tijesna i zatvorena obuća. Gljivične infekcije su uobičajene kod starijih ljudi. Smatra se da ovo nastaje iz razloga što kod njih nokti sporije rastu, a i otpornost na infekcije je smanjena. Neka istraživanja pokazuju da se onihomikoza dva puta češće razvija kod žena i vrlo rijetko se razvija kod djece.

Gljivice koje parazitiraju na noktu hrane se keratinom i zbog toga nokat koji je obolio ima karakterističan izgled. Nokatna ploča je zadebljala, neravne površine i izmijenjene boje, u početku bjeličaste i žute a kasnije čak i smeđe ili sive boje. Nekad može doći čak i do potpunog odvajanja nokta od ležišta. Gljivična infekcija postepeno zahvata nokat i ukoliko se ne tretira može potpuno da ga uništi. Pored toga, ukoliko se nokat ne tretira, postoji velika vjerovatnoća da će doći do infekcije susjednih noktiju. Za uspješnu terapiju vrlo je važno da preparat ima sposobnost da prođe kroz tvrd keratin nokta i djeluje u samom ležištu gdje je infekcija nastala.

Nailner Repair® je inovativni preparat oblikovan u vidu olovke, koji se sa gljivičnom infekcijom bori na mjestu njenog nastanka. Proizvod je na bazi etarskih ulja koja dokazano djeluju antimikotički i umirujuće.1 Sadrži ekstrakte: t ɇBKFWDB Melaleuca alternifolia), t -BWBOEF Lavandula angustifolia), t ɇFNQSFTB Callitris intratropica). Pored navedenog, Nailner Repair® sadrži etil-laktat, nosač koji omogućava da aktivni sastojci prodru kroz nokat i djeluju na mjestu nastanka infekcije. Formulacija olovke stvara sredinu koja nije optimalna za dalji razvoj gljivica koje uzrokuju onihomikozu. Nailner Repair® je klinički ispitan i djeluje u roku od 12 sedmica redovne upotrebe.2

1 Cassella S. et al.: Synergistic Antifungal Activity of Tea Tree (Melaleuca

BMUFSOJGPMJB BOE -BWFOEFS -BWBOEVMB BOHVTUJGPMJB &TTFOUJBM 0JMT "HBJOTU Dermatophyte Infection, Interneational Journal of Aromatherapy, Volume 12, issue 1, March 2002, 2-15 2 Medner, Data on file

Nailner Repair - olovka protiv gljivičnih infekcija nokta. Na efikasan i jednostavan način se bori sa gljivičnom infekcijom na mjestu njenog nastanka. Zasnovan je na ekstraktima etarskih ulja, koja dokazano djeluju antimikotički i smirujuće. Patentiran nosač omogućava da aktivni sastojci prodru kroz tvrd keratin nokta u ležište nokta. Oblikovan je kao olovka i zbog toga jednostavan za nanošenje.

Vidljivi rezultati za 12 nedjelja

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, riziku upotrebe i neželjenim dejstvima na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Ispitivanje efekta komercijalnih preparata sa koncentracijom ureje 10% i emolijentnih masti na Autori: Monika Mališić, Tina Božović, Jelena Novović, studenti Farmaceutskog fakulteta u Podgorici Mentor: Marija Mališić-Korać, Dermatovenerološka ambulanta, JZU Dom zdravlja Plav Koža predstavlja permanentnu barijeru prema mnogobrojnim uticajima iz spoljašnje sredine. Koža nije samo omotač tijela. Njene funkcije su brojne: zaštitna, tj. barijerna prema spoljašnjoj sredini, mehanička, imunološka (koža je najveći imuni organ), senzorna- čulno opažanje, sinteza vitamina D, endokrina, termoregulaciona, učestvuje u respiraciji i utiče na društvenu komunikaciju. Kako su promjene kože rezultat akcije i interakcije genetskih determinanti i faktora okoline, to se dermatolozi ne mogu ograničiti samo na ispitivanje kože. Suva koža jedan je od simptoma kod velikog broja pacijenata s dermatološkim oboljenjima. Oko 30% ukupne populacije se žali povremeno ili stalno na neki od simptoma suve kože.

Tačnu prevalenciju kožnih oboljenja teško je utvrditi jer većina studija koje se bave ovim problemom, koriste selekcionisane djelove populacije ili hospitalizovane bolesnike. Pored toga, razni socijalni faktori, kao i faktori sredine, utiču na pojavu i registraciju bolesti kože.

Svakodnevno se sreću bolesnici čija je osnovna ili najizrazitija tegoba osjećaj svraba. Svrab je prateći simptom brojnih zapaljenskih dermatoza, ali i drugih raznorodnih oboljenja bez očiglednog patološkog supstrata na koži. Osjećaj svraba često je pratilac ostarele kože. Bolesnici svrab opisuju kao površinsku senzaciju, gotovo redovno simetrično i na istim mjestima. Kod osoba starijih od 60 godina svrab se javlja posle kupanja ili tuširanja kada se koža isuši, posebno ukoliko su primjenjivani jaki deterdzenti i sapuni. Simptomi se pogoršavaju zimi, kada je vlažnost spoljašnje sredine najmanja. U toku pisanja ovog rada, koristili smo retrospektivu

analiza protokola za jun- decembar 2010. godine. Za period 6 mjeseci u dermatovenerološkoj ambulanti u Plavu pregledano je 930 pacijenata, od toga, kod njih 158, tj. 16,98% je prisutan simptom svraba. Od 158 pacijenata, žena je bilo 89, tj. 56,32%, a muškaraca 69, tj. 43,68%. Terapijski tretman je započet preparatima za topijsku primjenu i to je 40 žena (44,97%) i 30 muškaraca (43,47%) aplikovalo ung. Emolliens izrađen po recepturi oficinalne farmakopeje, a 49 žena (55,05%) i 39 (56,52%) muških pacijenata su aplikovali 2X dnevno topijske komercijalne preparate sa 10% ureje. U 79% slucajeva kod obije grupe smo imali dobar terapijski odgovor uz značajno smanjenje svraba.

NJEGA LICA I TIJELA REGISTROVANIM PREPARATIMA PO VLASTITOJ RECEPTURI Naš tim se sastoji od: mr ph specijalista farmaceutske tehnologije, dipl. farmaceut farmaceutski tehničari kozmetičari

NJEGA ZDRAVE KOŽE NJEGA PROBLEMATIČNE KOŽE KONSULTACIJE I SAVJETI

TRETMANI:

INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

- medicinski tretman aknozne kože - mikro dermoabrazija - tretmani hijaluronom - BDR metodom - otklanjanje i ublažavanje ožiljaka i bora - epilacija - uklanjanje celulita i masnih naslaga - relaksaciona i sportska masaža - depilacija kože voskom - depilacija kože šećernom pastom - pedikir i manikir - tretmani RF biPolarom - kavitacija BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane. Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija. BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

HIPOTENZIJA stanje ili bolest

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar Nizak krvni pritisak definiše se kao vrijednost krvznog pritiska, u određenim uslovima, koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu. Ovo je relativan pojam. U stručnoj literaturi hipotenzija se definiše kao stanje u kome je vrijednost krvnog pritiska manja od 100/60 mm Hg (izmjeren više puta u ambulantnim uslovima) uz postojanje određenih simptoma. Klinička slika hipotenzije odlikuje se polimorfnim tegobama, a to su: umor, malaksalost, nesvjestica, vrtoglavica, poremećaj sna, pospanost i usporenost, zbunjenost, loše pamćenje, rasijanost, pojačano znojenje, osjećaj lupanja srca, apatija, anksioznost, depresija. 1. Primarna hipotenzija - trajno nizak krvni pritisak koji je urođen. Kod ovih osoba od rođenja postoji trajno nizak krvni pritisak. Osim niskog krvnog pritiska svi ostali nalazi su normalni. Ove osobe često osjećaju umor, mogu da imaju nesvjestice i lako kolabiraju pri većim emotivnim dražima. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan uticaj geografskog područja i ishrane. 2. Sekundarna hipotenzija - posljedica neke bolesti i stanja -Krvarenje, infekcije, opekotine, dehidracija, trovanje, hemodijaliza, alergijske reakcije, -Bolesti srca - infarkt, aritmije, stenoza aorte… -Moždani udar, Parkinsonova bolest, neuropatija, oštećenje kičmene moždine… -Adrenalna insuficijencija, dijabetes, hipotireoza… -Pad pritiska nakon obroka, promjena položaja iz ležećeg u stojeći, trudnoća… -Strah, šok… -Ljekovi/antihipertenzivi, diuretici, antagonisti kalcijuma, beta-blokatori, antidepresivi, analgetici iz grupe narkotika.

Ortostatska (posturalna) hipotenzija je nagli pad pritiska nakon zauzimanja stojećeg položaja. Ako je uzrokovana bolestima, stanjima i ljekovima, naziva se sekundarna ortostatska hipotenzija. Idiopatska ortostatska hipotenzija postoji kad se ne može utvrditi bolest ili lijek koji bi je uzrokovao. Često je pokazatelj poremećaja funkcije određenih djelova nervnog sistema. Postprandijalna hipotenzija - kod određenog broja osoba javlja se neposredno nakon jela. Češće se javlja kod starijih osoba, osoba s inače povišenim krvnim pritiskom i onih s određenim poremećajima autonomnog nervnog sistema. Osobe s ovim stanjem ne smiju uzimati antihipertenzive prije jela, a nakon jela treba da odleže. Hipotenzija je rijetko kada pokazatelj nekog zdravstvenog poremećaja i tijelo joj se brzo prilagođava, te se često ne osjećaju nikakvi simptomi. Problem nastaje kod naglog pada nivoa pritiska, kada mozak i drugi organi osjete nedostatak krvi te nemaju vremena za prilagođavanje. U tim slučajevima javlja se vrtoglavica, slabost, poremećaj vida, a ponekad i kraći prekid svijesti. Mišljenja stručnjaka se razlikuju - od onih koji hipotenziju smatraju stanjem koje prolazi i sa kojim treba naučiti živjeti, do onih koji je smatraju potencijalno ozbiljnim, dobro definisanim stanjem koje zahtijeva liječenje i redovnu kontrolu. Osobe koje pate od ovog stanja lako se zadišu, često misle da nemaju vazduha, zijevaju i imaju osjećaj da će pasti u nesvijest. Takve osobe se izjutra ne osjećaju naspavano i teško se razbuđuju, tokom dana klonu, da bi naveče bile u punoj snazi. Osobe sa niskim krvnim pritiskom ne podnose ljeto, ali ni proljeće. Vrućina utiče da se krvni pritisak

dodatno spušta, pa se tako mnogi simptomi dodatno pojačavaju. Liječenje nije potrebno ako nizak krvni pritisak ne uzrokuje simptome, a ukoliko postoje, ono je usmjereno ka olakšanju simptoma i postizanju krvnog pritiska od 100 mm Hg. Liječenje sekundarne hipotenzije sprovodi se eliminisanjem uzroka koji su do nje doveli. Savjet: promijenite navike ! -Prvi i osnovni postulat predstavlja dovoljan unos tečnosti (nešto više od 30 ml/kg tjelesne mase). -Hipotenzija može da se javi nakon jela i zato treba uzimati više manjih obroka, sa manje ugljenih hidrata, a umjesto u krevet, poslije jela se preporučuje odlazak u šetnju. Pogrešna prehrana, uz mnoge druge poremećaje i bolesti, može uzrokovati i pogoršanje hipotenzije. Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovešće organizam u ravnotežu, te ublažiti simptome hipotenzije. Od posebne su važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih sudova), vitamin E (omogućuje optimalnu snabdjevenost tkiva kiseonikom) i vitamini B grupe, naročito vitamin B-5 (pantotenska kisjelina). Neki od izvora bogatih tim vitaminom jesu meso, mlijeko, jaja, narandže, banane, avokado, brokula, pasulj, soja, suncokret i pšenične klice. Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog pritiska, a to su: đumbir, bademi, grožđice, ruzmarin itd. Kako korisnih,

tako ima i biljaka sa suprotnim dejstvom odnosno čijom bi se upotrebom mogli pogoršati simptomi hipotenzije, a to su: celer, jagode, glog , kopriva, žalfija, bijeli luk, hren, peršun itd. -Uzimanje veće količine tečnosti i soli ishranom, jer so vezuje vodu u organizmu i povećava zapreminu cirkulišuće krvi. Ne treba pretjerati s njenom konzumacijom kako se ne bi preopteretili bubrezi. -Upražnjavanje fizičke aktivnosti, a najbolji su šetnja i plivanje. -Izbjegavanje naglog ustajanja iz kreveta i izloženosti stresnim situacijama. -Kvalitetan san i adekvatna ishrana, najbolja su pomoć. DIJAGNOZA Prvo treba utvrditi da li je hipotenzija primarna ili sekundarna odnosno treba isključiti bolesti, stanja ili ljekove koji dovode do sekundarne hipotenzije. Nakon pregleda cijelog tijela potrebno je u više navrata izmjeriti nivo krvnog pritiska i frekvencu srca u ležećem, sjedećem i stojećem položaju. Laboratorijska testiranja treba ograničiti na glukozu, KKS i funkciju bubrega. Nakon toga je preporučljivo obaviti praćenje krvnog pritiska tokom svakodnevnih aktivnosti odnosno njegovo dvadesetčetvoročasovno mjerenje.

OSNOVAN 1972. godine SA JASNIM CILJEM PROIZVODNJE PRIRODNE, EFIKASNE, BEZBJEDNE KOZMETIKE PRIJATNE ZA ČULA I KOŽU

STRATEGIE CELLULITE - PROGRAM ZA CELULIT -na bazi braon, crvenih i zelenih morskih algiSa DVOSTRUKIM DEJSTVOM: SPREČAVANJE i BORBA PROTIV CELULITA sa BRZIM i VIDLJIVIM REZULTATIMA

MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

efekat „NARANDŽINE KORE“ tel: 020 625 016 fenomen „DUŠEKA“ -vodeni celulit -tvrdi, duboki celulit

z b oje .Be z mi nera

lnih u lja.Bez

konzervansa.

Samo u apotekama

RINA n.4251/00/s Certification

RINA n.EMS-77/s Certification

OMEGA-3 POLINEZASIÄ&#x2020;ENE MASNE KISJELINE

1JĂ?F QSPG ES .JMVUJO .JSJĘŤ

Koronarna bolest je najÄ?eĹĄÄ&#x2021;i uzrok umiranja u OBĂ?PK [FNMKJ t 0NFHB NBTOF LJTKFMJOF LPKF QPUJĘŹV J[ SJCF J SJCMKJI VMKB NPHV EB QSFETUBWMKBKV [BĂ?UJUV PE LPSPOBSOF CPMFTUJ t 1PTUPKF EPLB[J EB KF VOPT SJCF JMJ EPEBUBLB SJCMKFH VMKB LPSJTBO QPTMJKF JOGBSLUB TSDB t .FIBOJ[NJ LPKJN SJCMKB VMKB JTQPMKBWBKV TWPKF LPSJTOF VĘŹJOLF OJTV QPUQVOP JTQJUBOJ t 3B[VNJKFWBOKF PWJI NFIBOJ[BNB NPĂ¤F EB JEFOUJÄ&#x2022;LVKF OPWF UFSBQJKTLF DJMKFWF J QPNPHOF V MJKFĘŹFOKV LPSPOBSOF CPMFTUJ TSDB t #VEVĘŤB JTQJUJWBOKB NPHV QPNPĘŤJ V JEFOUJ Ä&#x2022;LBDJKJ CPMFTOJLB LPKJ NPHV JNBUJ LPSJTUJ PE EPEBUBLB SJCMKFH VMKB LBP Ă?UP TV CPMFTOJDJ TB TUBCJMOPN BOHJOPN QFLUPSJT POJ LPKJ JNBKV GBLUPSF SJ[JLB [B SB[WPK LPSPOBSOF CPMFTUJ JMJ POJ TB TSĘŹBOPN TMBCPĂ?ĘŤV

prije svega iz biljnih ulja bogatih linolenskom kisjelinom. MeÄ&#x2018;utim, naĹĄe tijelo nema neophodne enzime za pretvaranje omega-6 masnih kisjelina sadrĹžanih u trima masnim kisjelinama, pa se preostale vrste moraju posebno unositi ishranom. Omega-3 masne kisjeline, EPA i DHA dobijaju se iz riba hladnih mora i ribljeg ulja. NajveÄ&#x2021;i broj ispitivanja pokazao je obrnutu vezu izmeÄ&#x2018;u dijete bogate ribom i rizika za pojavu koronarne bolesti. Dijeta bogata ribom i viĹĄa koncentracija omega-3 masnih kisjelina u krvi povezani su sa smanjenim rizikom od naprasnog umiranja. Omega-3 masne kisjeline imaju razne moguÄ&#x2021;e kardioprotektivne efekte, ali relativni doprinos svakog od njih nije u potpunosti utvrÄ&#x2018;en.

Ă&#x20AC;UB TV PNFHB QPMJOF[BTJĘŤFOF NBTOF LJTKFMJOF &1" %)" Omega-3 masne kisjeline, kao i omega-6 masne kisjeline, esencijalne su polinezasiÄ&#x2021;ene masne kisjeline. Svakodnevna ishrana obiluje omega-6 masnim kisjelinama,

.PHVĘŤJ NFIBOJ[NJ EKFMPWBOKB PNFHB NBTOJI LJTKFMJOB

t t

"OUJBSJUNJKTLP "OUJUSPNCPUTLP

t t t t t

"OUJBUFSPTLMFSPUTLP "OUJ[BQBMKFOKTLP 1PCPMKÝBOKF GVOLDJKF FOEPUFMB 4OJäFOKF LSWOPH QSJUJTLB 4OJäFOKF LPODFOUSBDJKF USJHMJDFSJEB

Preporuke za unos omega-3 masnih kisjelina t 0TPCF CF[ EPLVNFOUPWBOF LPSPOBSOF CPMFTUJ +FTUJ SB[MJʊJUF QPäFMKOP NBTOF SJCF CBS EWB QVUB TFENJʊOP %P EBUJ VMKB J ISBOV CPHBUV BMGB MJOPMFOTLPN LJTKFMJOPN t 1BDJKFOUJ TB EPLVNFOPWBOPN LPSPOBSOPN CPMFÝʉV 6[JNBUJ H &1" J %)" EOFWOP QPäFMKOP J[ NBTOF SJCF JMJ PEHPWBSBKVʉJI EJKFUFUTLJI TVQMFNFOBUB V[ LPOTVMUBDJKV TB MKFLBSPN t 1BDJKFOUJ TB IJQFSUSJHMJDFSJEFNJKPN H &1" J %)" EOFWOP V WJEV LBQTVMB QPE MKFLBSTLJN OBE[PSPN Unos i morski izvori omega-3 masnih kisjelina 4BEBÝOKJ VOPT PNFHB NBTOJI LJTKFMJOB LPKF QPUJʊV J[ NPSB OFEPWPMKBO KF J J[OPTJ o H EBO 1BOFM FLTQFSBUB

TQFDJKBMJTUB [B JTISBOV QSFQPSVʊVKF VOPT H EBO EP H EBO 4UVEJKF TFLVOEBSOF QSFWFODJKF VLB[VKV EB OBLPO JOGBSLUB TSDB NPäF EB CVEF LPSJTBO VOPT H EBO &1" J %)" J[ SJCF JMJ EPEBUBLB SJCMKFH VMKB .BTOF SJCF LBP ÝUP TV TLVÝB IBSJOHB UVOB MPTPT TBSEJOF J NPSTLB QBTUSNLB CPHBUJ TV J[WPSJ &1" J %)" J UBLWB EWB EP USJ PCSPLB TFENJʊOP PCF[CKFÿVKV PUQSJMJLF H EBO PNFHB NBTOJI LJTKFMJOB 1PTOF SJCF LBP ÝUP TV VHPUJDB JMJ PTMJʉ TBESäF NBOKF LPMJʊJOF B QSäFOB SJCB OB QSJNKFS J[ SFTUPSBOB CS[F ISBOF JMJ TNS[OVUJI OBNJSOJDB TBESäJ NJOJNBMOF LPMJʊJOF PNFHB NBTOJI LJTKFMJOB 0E TLPSB V OBÝJN BQPUFLBNB KF EPTUVQBO 0NFHB%FGFOE QSFQBSBU ʊJKJ KF QSPJ[WPÿBʊ SFOPNJSBOB GBSNBDFVUTLB LVʉB ,BQTVMF TBESäF NH QSPʊJÝʉFOPH J TUBOEBSEJ[JSBOPH LPODFOUSBUB SJCMKFH VMKB J TB WJTPLJN QSPDFOUPN LBSEJPQSP UFLUJWOJI PNFHB QPMJOF[BTJʉFOJI NBTOJI LJTKFMJOB &1" J %)" J UP NH FJLPTBQFOUBFOTLF &1" V WJEV FUJM FTUBSB J NH EPLPTBIFLTBFOTLF %)" LJTKFMJOF V WJEV FUJM FTUBSB Ovo je preparat korišćen u najvažnijim kliničkim studijama na osnovu kojih su donijete preporuke za sekundarnu prevenciju posle infarkta srca.

U TERAPIJI TUBERKULOZE, ŽUTICE, KOŽNIH I PROBAVNIH SMETNJI, PREPORUČIVAO JU JE HIPOKRAT

SURUTKA I NJENE NUTRITIVNE VRIJEDNOSTI Surutka je tečnost koja nastaje kao nusprodukt u toku proizvodnje sira. Zbog toga sadrži sve u vodi topive komponente mlijeka

Piše: mr ph. Mehrixhana Dervishi Llazorja Upotreba surutke datira još od praistorijskog doba, kada je počelo pripitomljavanje životinja i njihovo korišćenje za ljudsku ishranu. Proces proizvodnje sira Homer u „Odiseji” opisuje slikom Kiklopa koji ovčije i kravlje mlijeko siri tako što ih stavlja u pletene korpe. U terapiji tuberkuloze, žutice, kožnih i probavnih smetnji, preporučivao ju je Hipokrat. U našim krajevima koristila se prevashodno za ishranu stoke, ali i kao osvježavajući napitak za osobe koje su radile teške poslove na polju. U Švajcarskoj, gdje je proizvodnja sira bitna grana industrije, surutka se koristi kao osnova za proizvodnju osvježavajućeg gaziranog napitka „Rivella”. U Irskoj se proizvodi „Mysa”, napitak na bazi surutke. Nutritivna vrijednost surutke ogleda se u sadržaju vitamina A, bogata je i vitaminima grupe B, naročito vitaminom B-12, pa se smatra da samo jedan litar surutke zadovoljava dnevne potrebe organizma za ovim vitaminima. Bogata je jodom i kalcijem, a istovremeno je i niskokalorična, te na taj način predstavlja zaista visokovrijedan dijetetski napitak. Međutim, najvredniji sastojci surutke jesu proteini surutke, koji se po karakteristikama i djelovanju bitno razlikuju od kazeina. Proteini surutke sastoje se od kratkih lanaca amino-kisjelina koji nakon unosa u organizam postaju bioraspoloživi u veoma visokoj mjeri. Biološka vrijednost označava odnos raspoložive i iskoristive energije organizma. Za proteine surutke ona iznosi približno 100, što je ujedno i maksimalna vrijednost, dok je biološka vrijednost za kazein 77.

Litar surutke sadrži svega 350 do 370 kilokalorija, ili pola kalorijske vrijednosti manje od svježeg mlijeka. Digestija, resorpcija i distribucija nutrijenata iz surutke veoma su brzi procesi. Razlog tome je što surutka ima relativno nisku pH vrijednost, kao i relativno male molekule proteina i ugljenih hidrata, dok je nivo lipida vrlo nizak. Zbog toga se danas surutka može smatrati dijetetskim proizvodom i funkcionalnom hranom ciljanog djelovanja na pravilno funkcionisanje probavnog trakta, funkciju jetre i drugih organa. Tradicionalno, surutka se dobija dobro poznatim postupkom. Mlijeko se ostavi da fermentira na sobnoj temperaturi, pri čemu mliječni šećer usljed fermentacije prelazi u mliječnu kisjelinu, te dolazi do odvajanja kazeina od surutke i izdvajanja masnijeg dijela - pavlake - na površini. Ona se zatim odvaja sa površine. Preostalo kisjelo mlijeko se zagrijava, pri čemu dolazi do koagulacije i razdvajanja sira od surutke. Po završenom procesu sirenja, cijeđenjem se odvaja surutka. U industrijskim uslovima, za ubrzanje koagulacije mlijeka mogu se koristiti kisjeline, enzimi i sirila. Zavisno od postupka kako se dobija i vrsta sredstava korišćenih za koagulaciju kazeina iz mlijeka, svježa surutka može biti slatka i kisjela. Pojednostavljeno, slatka surutka se dobija prilikom proizvodnje tvrdih sireva, kao što su čedar i švajcarski sir, a kisjela prilikom proizvodnje svježeg kravljeg sira. Kisjela surutka je ukusnija i stabilnija, sadrži manje laktoze i mliječne masti. Od 10 litara mlijeka dobije se oko 1 kg sira i 9 litara surutke.

PROIZVODI OD SURUTKE Surutka se koristi u produkciji tri osnovna proizvoda koji se upotrebljavaju u ljudskoj prehrani. To su: surutka u prahu, proteini surutke i šećer laktoza. Surutka u prahu dobija se uklanjanjem vode iz svježe surutke. Postoji slatka (pH 5,6), kisjela (pH 5,1), demineralizovana surutka u prahu i surutka u prahu bez laktoze. Surutka u prahu koristi se kao aditiv u prehrambenoj industriji. Demineralizovana i surutka bez laktoze najčešće se koriste u proizvodnji hrane za djecu. Proteini surutke najvažniju primjenu nalaze u prehrani sportista. Koriste se kao dodatak prehrani za povećanje mišićne mase i oporavak oštećenja mišića. Najbolje ih je koristiti sa vodom, jer ako se uzimaju sa mlijekom kazein iz mlijeka usporava apsorpciju proteina surutke. Proteini surutke koriste se i u adaptiranom mlijeku za djecu, naročito kada postoji intolerancija na kazein. Surutka se koristi i za proizvodnju laktoze koja se najviše upotrebljava u farmaceutskoj industriji, kao ekscipent, ali i u proizvodnji laktuloze kao lijeka. U proizvodnji penicilina surutka je imala značajnu ulogu. PROTEINI SURUTKE Najvredniji sastojak surutke jeste protein surutke koji se po karakteristikama i djelovanju bitno razlikuje od osnovnog proteina mlijeka - kazeina. U svježem mlijeku nalazi se oko 80% kazeina i oko 20% proteina surutke koji imaju različita svojstva. Majčino mlijeko je dominantno surutkino mlijeko, pa se s obzirom na sličan sastav proteina mogu izvesti mnoge analogije u pogledu nutritivnih i dijetetskih svojstava. Najznačajnije komponente proteina surutke su beta-laktoglobulini, alfa-laktoalbumini, imunoglobulini, enzimi, slobodne amino-kisjeline, laktoferini, albumin krvnog seruma i glikomakropeptidi. Alfa-laktoalbumin je jedan od glavnih proteina koji se nalaze i u humanom i u animalnom mlijeku. Nalazi se u oko 20–25% proteina surutke i sadrži široku paletu amino-kisjelina, uključujući i esencijalne i amino-kisjeline razgranatih lanaca. Pročišćeni alfalaktoalbumin ima strukturalno sličan proteinski profil u odnosu na majčino mlijeko pa se koristi u proizvodnji mlijeka za dojenčad. Beta-laktoglobulini predstavljaju polovinu ukupnih proteina surutke. Dobar su izvor amino-kisjelina razgranatih lanaca i esencijalnih amino-kisjelina. Sadrže i retinol vezujući protein, koji je nosač retinoične kisjeline (vitamin A) i ima potencijal da modulira limfni odgovor. Značajno je spomenuti da majčino mlijeko ne sadrži beta-laktoglobuline. Imunoglobulini surutke predstavljaju antitijela koja imaju važnu ulogu u imunološkom sistemu jer vezuju antigene. Imunoglobulini čine 10–15% ukupnih proteina surutke. Albumini čine oko polovinu proteina krvnog

seruma, pa se konzumiranjem surutke unose aminokisjeline koje mogu poslužiti kod sinteze različitih proteinskih komponenti u ljudskom organizmu. Albumini imaju funkciju u održavanju osmotskog pritiska, prenose hormone, masne kisjeline, nekonjugirani bilirubin i mnoge lijekove. Smanjena sinteza albumina nastaje zbog bolesti jetre ili gladovanja, te kod bolesti bubrega, zbog povećanog izlučivanja albumina urinom. Gubitak albumina nastaje i kod opekotina. Zbog toga unos albumina kao proteinske komponente surutke može dominantno poboljšati stanje osoba u navedenim stanjima. Laktoferin je željezo-vezujući glikoprotein, neenzimski je antioksidant koji se nalazi i u surutki i u humanom mlijeku. Kao protein surutke, sastoji se od oko 689 amino-kisjelinskih ostataka, dok se ljudski laktoferin sastoji od 691 ostataka, što predstavlja veliku sličnost. Laktoferin je dominantna komponenta proteina surutke humanog mlijeka, koje u surutki ima manje. Antimikrobni efekat laktoferina može biti izražen prema mikroorganizmima koji u svom metabolizmu koriste željezo. Posjeduje jedinstvenu sposobnost heliranja željeza i na taj način ga oduzima mikroorganizmima. Sposobnost laktoferina ogleda se i u tome da iz vanjske membrane gram-negativnih bakterija oslobađa lipopolisaharidne komponente i tako djeluje kao bakteriostatik. Glikomakropeptid je protein prisutan u surutki u količini 10–15%. Nastaje tokom sirenja, zbog djelovanja kimozina na kazein. Po sastavu je peptid sa razgranatim lancem amino-kisjelina i ne sadrži fenil-alanin, triptofan, tirozin. Proteini surutke imaju sve esencijalne aminokisjeline i to u signifikantno većim koncentracijama nego proteini biljnog porijekla, kao što su soja, kukuruz i pšenični gluten. U odnosu na druge izvore proteina, surutka ima visoku koncentraciju leucina, isoleucina i valina, koji spadaju u amino-kisjeline razgranatih lanaca. Amino-kisjeline razgranatih lanaca, posebno leucin, važni su faktori regeneracije tkiva. Leucin je ključna amino-kisjelina u metabolizmu proteina. Proteini surutke takođe su bogati amino-kisjelinama cisteinom i metioninom, koje sadrže sumpor. Uz visoku koncentraciju tih amino-kisjelina, imunološki sistem jača, zbog intracelularne sinteze glutationa. Veća biološka vrijednost proteina surutke u odnosu na proteine mlijeka rezultat je visokog nivoa lizina, cisteina i metionina. Za iskoristivost proteina u organizmu bitan je omjer cisteina i metionina, koji je u proteinima surutke oko 10 puta veći nego u kazeinu. Oni sadrže i taurin koji djeluje na volumen mišića na ćelijskom nivou. Zbog svega navedenog, surutka se preporučuje kao napitak za osvježavanje u svim životnim dobima i fizičkim stanjima, kao zamjena za gazirane napitke ili zaslađene sokove koji se danas koriste. Današnji uslovi života, uz korišćenje brze hrane, stres i malo fizičke aktivnosti, nalažu korišćenje tzv. niskokalorične ili „light” prehrane, gdje je surutka pravi izbor.

Uz šolju čaja do vitke linije Nagomilane kilograme nije lako ukloniti, i za to je potrebno određeno vreme. Rigorozne dijete kojih se pojedinci pridržavaju i koje su popularne u određenim vremenskim periodima daju dobre ali kratkotrajne rezultate i vrlo brzo dolazi do vraćanja težine. Ljeto je idealno godišnje doba za započinjanje i primjenu dobro izbalansiranih dijeta. Na pijacama se može naći obilje voća i povrća, koji su zbog specifičnosti sadržaja vitamina, minerala i hranljivih materija značajni za uspješno skidanje kilograma i održavanje zdravlja. Da bi se postiglo pravilno smanjenje tjelesne mase, važno je smanjiti svakodnevni energetski unos (smanjiti unos masti i ugljenih hidrata) i istovremeno povećati fizičku aktivnost i rekreaciju, što je u ljetnjem periodu najlakše učiniti. Za one koji su u proljećnim mjesecima uspjeli da „skinu” nekoliko kilograma viška i postignu željeni izgled, veoma je značajno da tokom ljeta uspiju da održe postignute rezultate. Danas, s obzirom na popularnost date teme, postoje brojni programi za smanjenje tjelesne težine, dijete, anticelulit tretmani, ali su rezultati veoma često kratkotrajni, sa još većim posljedicima po zdravstveno stanje. Ono što se već duže vrijeme priča i na šta stručna javnost upozorava, to je unošenje adekvatnih količina tečnosti. Ovim ne samo da se sprečava dehidratacija, već se povećava diureza odnosno rad bubrega. Čajevi umnogome mogu da pomognu u rješavanju ovakvih problema, jer su oni najbolji prirodni diuretici, pospješuju izlučivanje vode i toksina zajedno sa produktima metabolizma, uljepšavaju Vaš ten i učvršćuju Vašu kožu. Takođe, čajevi poput sene i krušine poboljšavaju fiziološke funkcije digestivnog trakta i doprinose boljem metabolizmu masnih materija, povoljno djeluju na peristaltiku crijeva i smanjuju napetost u stomaku. Neki biljni čajevi utiču na stimulaciju rada organa za varenje i bubrega, eliminišu nakupljene toksične materije, poboljšavaju cirkulaciju. Većina čajeva Vama je poznata i lako ih je nabaviti: breza, kukuruzna svila, cikorija, krušina, sena, uva, trešnjine peteljke i anis. Mogu pomoći i biljke kao što je matičnjak, jer oslobađaju od stresa i depresije koji su vrlo često uzrok nekontrolisanog konzumiranja hrane, mada je sve zastupljenije i korišćenje zelenog čaja za koji je povrđeno blagotvorno dejstvo na čovječiji organizam. Zeleni čaj ubrzava oksidaciju masnoća i termogenezu (brzina kojom organizam sagorijeva kalorije). Konzumiranje upravo ovakvih čajeva pogodno je u

ljetnjim mjesecima, s obzirom na to da ih možete pripremiti, ohladiti i piti kao hladan čaj, tj. veoma popularan „ice tea”. Takođe, proizvodi na bazi ljekovitog bilja smatraju se za jedne od najbezbjednijih za rješavanje problema suvišnih kilograma. Svi ljekoviti sastojci nalaze se u prirodi, samo ih treba pronaći, obraditi i pravilno upotrebiti. Takođe, veoma je bitno znati kako napraviti dobru mješavinu, tj. pravilno odabrati sastojke i količinski ih upotrebiti. Na kraju, evo i nekoliko savjeta za održavanje normalne tjelesne težine: -Nikad ne jedite brzo -Izbjegavajte napetost za vrijeme jela, kao što je gledanje TV-a -Jedite uvijek u isto vrijeme, jer tako želudac najbolje funkcioniše -Izbjegavajte uzimanje hrane u kasnim večernjim časovima (poslije 20 h). Želja za dobrim izgledom osnovna je pokretačka snaga za primjenu novih načina i kura mršavljenja. Zato Vam je potrebno da prije nego što uđete u apoteku i kupite jedan od ovakvih preparata uložite sve svoje napore, čvrsto vjerujete i jako želite da dobro izgledate. Srećno! Zdrav način ishrane pomoći će Vam da kontrolišete svoju tjelesnu težinu, daće vam energiju i sačuvati zdravlje. Zdrava ishrana daće Vam lijep i blistav spoljašnji izgled koji dolazi samo ukoliko ste zdravi iznutra. R.T.

Poznati i zdravlje: Nebojša Vignjević, fudbalski trener

Ipak se sve ne okreće oko Mladi i perspektivni fudbalski stručnjak, Nebojša Vignjević, svoju fudbalsku karijeru započeo je u mlađim selekcijama „Partizana”. Njegovi fudbalski nastupi zabilježeni su i u istorijatu Fudbalskog kluba „Rakovica”, „Rad”, klubova na Kipru, u Americi, Kanadi. Nakon jedanaest godina profesionalnog igranja fudbala, otisnuo se u trenerske vode. Poslije rada sa mlađim kategorijama FK „Rad”, trenirao je prvi tim „Radničkog”, „Pirota”, „Grblja”, a potom dolazi u FK „Rudar” i u grad na rijeci Breznici donosi dva trofeja - prvaka Crne Gore i osvajača KUP-a Crne Gore 2010. godine. Od strane fudbalskih stručnjaka Prve lige izabran je za najboljeg trenera 2010. godine. SA KOLIKO GODINA STE POČELI DA SE BAVITE FUDBALOM? Fudbal sam počeo da treniram sa 11 godina, a svoj prvi profesionalni nastup imao sam sa 18 godina, u FK „Rakovica”. DOSTA SE PRIČA O UTICAJU RODITELJA NA KARIJERE SPORTISTA. KOLIKO JE DOBAR ODNOS SA RODITELJIMA BIO VAŽAN DA STIGNETE DO USPJEŠNE KARIJERE? Ranije se roditelji nisu toliko miješali u naše karijere. Otac je bio fudbaler, ali se njegova podrška uglavnom svodila

na gledanje utakmica i po neki savjet, tako da sam svoje odluke najčešće donosio sam. DA LI JE BILO TEŠKO USKLADITI TRENINGE, ŠKOLU, IZLASKE, S OBZIROM NA TO DA STE U TIM GODINAMA BILI SPRIJEČENI DA UČESTVUJETE U AKTIVNOSTIMA U KOJIMA SU UČESTVOVALI VAŠI VRŠNJACI KOJI SE NISU BAVILI SPORTOM? Želja za profesionalnom karijerom, od ranog djetinjstva, bila je jača od svih drugih stvari (izlazaka, odlazaka na more sa drugarima i sl.), a što je najbitnije, uporedo sa treninzima moram napomenuti da sam bio i redovan đak. Škola i fudbal su mi bili prioritet. Iako sam možda ostao uskraćen za neke stvari, ostvario sam svoj dječački san. JESTE LI TOKOM KARIJERE IMALI NEKU KRIZU, A AKO JESTE, ŠTA JE BIO PRELOMNI TRENUTAK DA NASTAVITE DALJE? Najveća profesionalna kriza bio je odlazak iz „Partizana”, gdje sam osvojio Titulu Jugoslavije, 1987. godine, i prešao u nižerazredni FK „Rakovica”. Od maštanja o igranju u prvom timu „Partizana” prešao sam u ekipu koja je bila u nižem rangu takmičenja i to je bio trenutak kada su se srušili moji snovi. Nastavio sam da treniram i igram, i iz ljubavi prema fudbalu pojavila se nada da ponovo ostvarim svoje želje.

POZNATO JE DA FUDBALERI MLADI OSNIVAJU PORODICU. KOJE SU PRIVILEGIJE PORODICE KADA JE U PITANJU KARIJERA? Sportisti, od treninga, karantina, utakmica, nemaju dovoljno vremena za izlaske, pa zbog takvog načina života veoma rano stupaju u bračne vode. Miran porodični život dobar je za karijeru. DOBAR TRENER MORA DA BUDE DOBAR PEDAGOG, DA POZNAJE DUŠU SVAKOG IGRAČA. KOLIKO STE ZADOVOLJNI VAŠIM PEDAGOŠKIM RADOM U KLUBOVIMA U KOJIMA STE DO SADA RADILI KAO TRENER? U svakom klubu sam imao dobru saradnju, jer su mi jako bitni dobri međuljudski odnosi, pa zato posebnu pažnju posvećujem ne samo selekciji fudbalskih već i ljudskih kvaliteta. U slučaju negativnosti, reagujem i trudim se da sačuvam mir i dobru atmosferu. Svjestan sam da su igrači mladi momci koji s vremena na vrijeme imaju svoje prohtjeve, prave greške. Trudim se da im to objasnim i skrenem pažnju da se takve stvari drugi put ne bi ponavljale. Uvijek sve što imam da kažem, kažem pred cijelim kolektivom. POZNATO JE DA IMATE DOBAR ODNOS SA MEDIJIMA. KOLIKO VAM JE BITNA NJIHOVA PODRŠKA U VAŠEM POSLU I KAKO REAGUJETE NA KRITIKE? Oduvijek imam dobru saradnju sa medijima, jer je uspostavljeno obostrano poštovanje. Ne volim da me neko hvali bez potrebe, a ni da me kritikuje. Svjestan sam i kada sam nešto dobro uradio i kada sam pogriješio. Ne volim insinuacije i spletkarenja. Zadovoljan sam što sam do sada imao sreće da u medijima sarađujem sa novinarima koji se takvim stvarima ne bave. ŠTA BISTE PORUČILI SVIM MLADIM LJUDIMA KOJI BI ŽELJELI DA SE BAVE „NAJVAŽNIJOM SPOREDNOM STVARI NA SVIJETU”? Da ne zapostavljaju školu. Ja sam imao san da postanem igrač, i razumijem ih, ali, u principu, treba postati kvalitetan i dobar čovjek, jer i u slučaju da ne ostvarite dobru fudbalsku karijeru, uvijek možete biti zadovoljni sami sobom. Ako se posvetite samo fudbalu, onda budite spremni na mnogo odricanja i znajte da vam ni to nije garancija uspjeha, ali ako ste svjesni da ste uradili sve što je bilo do vas, onda ćete opet biti zadovoljni. SPORTSKI REŽIM ISHRANE, PODRAZUMIJEVA ZDRAV ŽIVOT, BEZ ALKOHOLA, CIGARETA I DRUGIH POROKA. JESTE LI KAO AKTIVNI SPORTISTA STROGO POŠTOVALI OVA PRAVILA? U većini slučajeva sam se pridržavao. Izuzetak su bila slavlja koja fudbaleri kao i svi drugi mladi ljudi vole i nekada

priušte sebi. Mislim da ni taj „nesportski” život, ukoliko je umjeren i u pravom trenutku, ne može da smeta. DA LI SADA VODITE RAČUNA O ZDRAVLJU? KAKO SE REKREIRATE? Kao i svaki bivši sportista, vodim računa o svom zdravlju. Rekreiram se na treninzima, sa igračima, i na taj način se podsjetim starih fudbalskih dana. VAŠ SAVJET ZA SVE MLADE LJUDE, SPORTISTE? Mnogo više poštovanja i tolerancije prema drugima. Ne težiti uspjehu po svaku cijenu, gaženjem svih principa, jer to na kraju nije pravi uspjeh i ne donosi ništa dobro. Milorad Aranitović

PRINCIPI LIJEČENJA

sportskih povreda Piše: prim. dr Vukosav Joksimović, specijalista fizijatar i subspecijalista sportske medicine Povreda je svako oštećenje tkiva nastalo u ograničenom vremenskom intervalu. Pojam sportske povrede u širem smislu obuhvata sve povrede koje su nastale dejstvom bilo kakve kineziološke aktivnosti (nastava fizičkog vaspitanja, rekreacija, treninzi i sportska takmičenja), dok sportska povreda u užem smislu označava povredu tipičnu za pojedinu sportsku granu, prema mehanizmu nastanka i po učestalosti. Prevencija povreda (bolje spriječiti nego liječiti) Posebno se u sportskoj medicini mora dati važnost prevenciji povreda, jer se sprovođenjem preventivnih mjera može u znatnoj mjeri smanjiti rizik od povređivanja.

Vještina sportista od velike je važnosti u prevenciji povreda. Naime, vještina nije samo fizička sposobnost kontrole pokreta, nego i mentalna sposobnost „čitanja” situacije u kojoj se sportista nalazi i samim tim i „prepoznavanje” rizičnih situacija i njihovo reduciranje. Međutim, sama vještina neće zaštititi sportistu ukoliko je aktivnost koju sprovodi iznad granica njegove kondicije. Pod pojmom kondicije mislimo na snagu, brzinu, koordinaciju pokreta, mišićnu i kardiorespiratornu izdržljivost, kao i fleksibilnost. Tu posebno treba naglasiti vježbe istezanja (engl. stretching exercises), za postizanje dobre fleksibilnosti koja ima jednu od najvećih uloga u prevenciji povreda. O prevenciji povreda putem dobrog zagrijavanja, adekvatne sportske opreme, terena, pravilne ishrane - suvišno je detaljnije raspravljati. Treba u svemu ovom naglasiti još jedan primjer prevencije koja se često nezasluženo zapostavlja, a to je prevencija pravilnim liječenjem ranije nastalih povreda. OSNOVNI PRINCIPI ZBRINJAVANJA AKUTNIH SPORTSKIH POVREDA Najveći broj sportskih povreda (mišićnih i ligamentarnih) praćen je krvarenjem (hemoragijom) na mjestu povrede i stvaranjem krvnog podliva, kolekcije krvi (hematom), čije je pravilno kontrolisanje i zbrinjavanje osnovni dio liječenja sportskih povreda. S obzirom na to da je većina sportskih povreda lakše prirode i da pretežno zahvata mišiće i ligamente, od velikog je značaja činjenica da se rupture ovih tkiva ne obnavljaju same od sebe, već da se defekti premošćavaju ožiljcima. Veličina ovih fibroblastičnih ožiljaka zavisi koliko od veličine defekta, toliko i od veličine hematoma. Ukoliko ne postoje indikacije da se prekid kontinuiteta mišića ili ligamenta liječi operativnim zahvatom, tada je indikovano neoperativno (konzervativno) liječenje. Osnovni cilj neoperativnog

liječenja jeste kontrola i minimiziranje početnog hematoma. U slučaju da se to ne postigne, stvaraju se uslovi za formiranje većih ožiljaka. Takvi ožiljci na ligamentima prouzrokuju njihovu labavost i nestabilnost zgloba, smanjuju funkcionalnu sposobnost mišića i time stvaraju sklonost ponavljanju povreda i pri manjim traumama. Zato, polazeći od činjenice da je krvarenje u povrijeđenom tkivu osnovni problem, postavljeni cilj kontrole i minimiziranja hematoma postiže se primjenom osnovnih pravila liječenja povreda, a to su: a) Hlađenje b) Kompresija c) Elevacija d) Pošteda. U anglosaksonskoj literaturi često se spominje pojam RICE: R – rest (pošteda), I – ice (hlađenje), C – compresion (kompresija), i E – elevation (elevacija). Ovdje valja naglasiti da se velike i teške povrede, koje zahtijevaju operativno liječenje, saniraju brže i sa boljim funkcionalnim rezultatima, ako su neposredno nakon povređivanja bili primijenjeni osnovni principi liječenja, tj. hlađenje, kompresija, elevacija i pošteda. HLAĐENJE: primjenjuje se neposredno nakon povređivanja, radi smanjivanja reakcije tkiva na traumu. Hlađenjem se smanjuje upalna reakcija tkiva, metabolizam cirkulacija, kao i mišićni spazam. Posebno važan momenat jeste vazokonstrikcija, kojom se smanjuje prokrvljenost povrijeđene zone, što smanjuje otok i sprečava formiranje hematoma. Osim toga, hlađenjem se ublažava bol, i to na dva načina - smanjenjem refleksnog spazma okolnih mišića i usporavanjem ili blokiranjem senzornih puteva bola. Hlađenje se, po pravilu, vrši ledom ili potapanjem povrijeđenog dijela tijela u hladnu vodu. Posebno je praktična primjena vrećica za duboko smrzavanje. Važno je napomenuti da se, bilo led, bilo vrećice za duboko smrzavanje - ne apliciraju direktno na kožu, već preko suve gaze, peškira i sl. Pri tome, ako se taj sloj drži stalno suvim, nema straha od pojave smrzotina, čak i ako se led aplicira i djeluje 15 min. Valja naglasiti da je od posebne važnosti hlađenje

tokom prva tri časa poslije nastanka povrede, kada nekoliko puta po 15 minuta treba staviti led, a tokom prvih 48 h predlaže se još 4–6 ovakvih intervencija. Osim toga, treba istaći da rashlađivanje površinskim raspršivačem (hloretila) nema veći učinak, jer je hlađenje površinsko i kratkotrajno, dok neposredno po prestanku raspršivanja nastaje reaktivna hiperemija, čime se dobija suprotan efekat. KOMPRESIJA: primjenjuje se zajedno sa hlađenjem i njen je cilj da se hematom proširi na veću površinu, čime se poboljšavaju djelovi resorpcije. Kompresija se vrši na različite načine (elastičnim zavojem, kompresivnim zavojem, manuelnim pritiskom i sl.), pri čemu treba voditi računa da pritisak bude ravnomjeran, da nema nabora na zavoju i da pritisak ne ometa perifernu cirkulaciju. ELEVACIJA: postavljanje povrijeđenog ekstremiteta iznad visine srca i to tako da ima oslonac i ukoliko je moguće da se što bolje približe razdvojeni krajevi povrijeđenog tkiva, što ima za cilj podržavanje venskog krvotoka i sprečavanje staze. Takav položaj poboljšava limfnu drenažu, kojom se vrši resorpcija i eliminacija hematoma. Trajanje i intervali elevacije zavise od težine povrede, odnosno veličine hematoma. Pri tome, valja imati na umu da veličina hematoma ne označava uvijek i veličinu povrede, jer i manje povrede mogu biti praćene povredama većih krvnih sudova i obrnuto. POŠTEDA: od istog je značaja kao i ostali principi, ali često se nedovoljno poštuje. Pod poštedom se podrazumijeva mirovanje koje je određeno prema vrsti i težini povrede, počevši od odmora pa do imobilizacije, a u trajanju koje se individualno određuje. Mirovanjem se smanjuje lokalna reakcija tkiva na povredu, poboljšavaju se učinci hlađenja i kompresije, čime se doprinosi kvalitetu liječenja. Ukoliko se primjenom osnovnih principa liječenja ostvari zacrtani cilj, tj. minimiziranje hematoma, tada su ostvareni povoljni uslovi za adekvatan način liječenja. Potrebno je naglasiti da put liječenja treba proći ravnomjerno koračajući, uz saradnju svih osoba zaduženih za povrijeđenog sportistu - ljekara, fizioterapeuta i trenera, ne pokušavajući preskočiti ni jednu stepenicu unazad, jer svaki pokušaj je ne samo jedan korak unazad, već znatno veći rizik od ponovnog povređivanja.

GRUDNOG KOŠA (Pectus infundibuliforme (exavatum)

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App) ŠTA SU TJELESNI DEFORMITETI? Pod terminom „tjelesni deformiteti” podrazumijevamo promjenu u morfologiji lokomotornog aparata koja dovodi do većih ili manjih funkcionalnih smetnji. KAKO SE DIJELE TJELESNI DEFORMITETI? U zavisnosti od toga kada se javljaju, tjelesni deformiteti se dijele na: - Urođene (hereditarni razlozi, toksični faktori, endokrini faktori, infekcija ploda, dejstvo ljekova i sl.) - Stečene (rahitis, mišićne distrofije, tumori koštanog tkiva, tuberkuloza zglobova i kostiju, traumatski uzrok i sl.). DEFORMITETI GRUDNOG KOŠA Oblik grudnog koša može biti različit. Međutim, samo neke oblike grudnog koša možemo da smatramo fiziološkim: cilindrični, kupasti i sl. Pectus infundibuliforme (exavatum) - IZDUBLJENE GRUDI Ovdje se radi o relativno čestom deformitetu grudnog koša kod kojeg dolazi do promjene u položaju grudne

kosti (sternuma). Pomenute promjene zahvataju donji dio grudne kosti, a ako se radi o težem obliku deformiteta, onda one budu udružene i sa promjenama položaja rebara koja pripadaju toj regiji. Kada govorimo o samom nastanku ovog poremećaja, onda govorimo i o etiopatogenezi koja je korespondentna većini tjelesnih deformiteta. Dakle, radi se o urođenim deformitetima (u poređenju sa ostalim vrstama, mnogo rjeđe se sreću), i stečenim, koji se mnogo češće javljaju kod djece školskog uzrasta. Postoji i pretpostavka da se kod pojave ovakve deformacije grudnog koša može naći i određena veza sa pojedinim vrstama zanimanja. Pored

pomenutog, vrlo često se pojava ovakvog poremećaja vezuje i za rahitis, kao i određene respiratorne bolesti praćene specifičnom simptomatologijom. Pomenuti deformitet grudnog koša vrlo često je vezan za kifotično tjelesno držanje. Klinička slika izdubljenih grudi vezana je za promjenu oblika grudnog koša i položaja rebarnih hrskavica i samih rebara. Nerijetko se susrećemo i sa težim oblicima ovog deformiteta, gdje se grudna kost nalazi na svega nekoliko centimetara udaljenosti od položaja kičmenog stuba. Dijagnostikovanje ovog deformiteta moguće je izvršiti na više načina. Postoje mogućnosti konzervativnog dijagnostikovanja koje mogu biti direktne i indirektne. Od direktnih metoda navodim mogućnost primjene pelvimetra, gdje se mjeri prednje-zadnji promjer grudnog koša (anteroposteriorni prečnik). Indirektan način podrazumijeva mjerenje respiratornog kapaciteta grudnog koša. Pored pomenutih načina, dijagnostikovanje je moguće sprovesti uz pomoć rendgenskog snimka (profilni prikaz). Kod jače izraženih deformiteta, pored samog estetskog faktora, može doći i do narušavanja funkcionisanja organa u grudnoj duplji: pluća, srca i sl. Jače izraženi deformiteti mogu biti uzrok dislokacije srca u lijevu stranu i pomjeranja dijafragme nadolje. U pitanje se dovodi i samo funkcionisanje pluća: otežano disanje (dispnea) često je

kombinovano sa limitiranim vitalnim kapacitetom pluća. Posljedica pomenutog jesu blaža zamaranja djece sa težim oblikom ovog deformiteta i pojava bljedila. Prekomjerna zamaranja ovakve djece treba izbjegavati, sa oprezno doziranim opterećenjem. Liječenje ove vrste deformiteta grudnog koša podrazumijeva primjenu korektivnog kineziterapijskog programa vježbi sa sprovođenjem respiratorne gimnastike. Sam program se sastoji iz vježbi koje se sprovode u cilju jačanja muskulature sa prednje (ventralne) strane grudnog koša, mišića ramenog pojasa i ekstenzora leđa. Često se respiratorna gimnastika kombinuje sa sprovođenjem laganog pritiska na abdomen ili donje rebarne partije, kako bi se spriječila pretjerana ekskurzija dijafragme. Pored pomenutog, veliki značaj imaju i pojedini sportovi - poput leđnog ili prsnog plivanja. Pri ovom, mora se voditi računa o izbjegavanju prekomjernog opterećenja, posebno kod jače izraženih deformiteta. Na kraju, sa velikim značajem naglašavam i važnost pravilnog dršanja tijela, jer kifotičan položaj kičme (povijenost gornjeg dijela leđa) mogao bi da utiče na eventualnu progresiju deformiteta. Blagovremeno dijagnostikovanje i adekvatno, kontinuirano liječenje predstavljaju dobar put ka korekciji ovakvog deformiteta.

SPECIJALISTIČKA AMBULANTA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU IZDVAJAMO: kineziterapijski program vježbi u grupi za prevenciju i korekciju tjelesnih deformiteta (grudni koš, kičmeni stub, koljena, stopala + izrada individualnih anatomskih uložaka u višeslojnoj tehnici, pri čemu se pritisak ravnomjerno raspoređuje ergonomskim oblikom uloška). Program vodi i kontroliše specijalista primijenjene fizioterapije. Preporuka za djecu predškolskog, školskog uzrasta i starije. Telefoni za informacije i zakazivanje ljekarskog pregleda: 020/227-286; 020/207-040 (radnim danima od 08-21h, subotom od 09-17h); Ul. Serdara Jola Piletića 24, Podgorica, (preko puta pet solitera, zgrada pored Prohouse, ulaz sa strane rijeke) www.mbscg.me

- PRVI

TRETMAN U HIPERBARIČNOJ KOMORI Piše: dr Marko Savovski Spec. ortopedije, traumatološke hirurgije i baromedicine ANEA HBO Medical, Budva Karakteristike komore Komora mora biti adekvatno opremljena za liječenje ronilaca - odnosno mora omogućiti liječenje u trajanju od više časova, uz minimalni radni pritisak od 2,8 bar.abs/18 m. Za vrijeme predviđenih pauza u terapiji kiseonikom, tokom kojih se diše vazduh, treba obezbijediti mogućnost primjene kiseonika, ali i vazduha. Poželjno je da se liječenje sprovodi u višemjesnoj komori !!! PROTOKOL LIJEČENJA t4UBOEBSEOP TF QSJNKFOKVKF UBCMJDB US Navy 6 ili njena modifikacija, ali se počinje sa disanjem kiseonika pri pritisku od 2,8 bar.abs/ 18 m, za sve ronilačke udese, bez

obzira na gas koji je korišćen pri ronjenju. Za teške slučajeve, dobre rezultate daje i Comex 30 (50:50 HeOx), na 4 ATA, ukoliko ima mogućnosti. t#MBäJ PCMJDJ TBNP CPM V [HMPCPWJNB [BNPS JMJ QSPQVÝUFOB EFLPNQSFTJKB CF[ TJNQUPNB NPäF EB TF USFUJSB kraćim protokolima, ali se počinje sa disanjem kiseonika na 2,8 bar.abs/ 18 m. Takva je tablica US Navy 5 i prema statistici koja se odnosi na praksu podvodnih radova, dala je odlične rezultate. t;B UFäF TMVʊBKFWF LPE LPKJI TV QSJTVUOJ CJMP LBLWJ neurološki simptomi, vestibularni oblik dekompresione povrede, arterijska gasna embolija koja dobro reaguje na TUPQSPDFOUOJ LJTFPOJL OB "5" TJNQUPNJ TF QPWMBʊF

prilikom boravka na dubini od 18 metara). Kod dekompresione povrede tipa I (samo bol u zglobovima, promjene na koži, zamor), pri čemu se stanje ne poboljšava ni poslije 10 minuta disanja stoprocentnog kiseonika na dubini od 18 metara, i nekih slučajeva propuštene dekompresije, primjenjuje se US Navy 6, na 2.8 ATA sa mogućim ekstenzijama: Dodaju se još dva perioda disanja stoprocentnog kiseonika na 18 metara i / ili još dva perioda disanja ovog kiseonika na dubini od 9 metara. Generalno pravilo za moguću ekstenziju ove tablice jeste da se poslije stabilizacije simptoma primijeni još jedan dodatni period disanja kiseonika, uz praćenje eventualne pojave plućnog oblika toksičnosti kiseonika. U skoro svim slučajevima izbjegava se primjena US Navy 6A ! Danas se ovaj oblik terapije rijetko kad primjenjuje - skoro isključivo za slučajeve arterijske gasne embolije nastale zbog naglog izranjanja, ukoliko prethodno nije došlo do supersaturacije tkiva. Ukoliko je prethodno ronjenje dugotrajno vršeno na velikoj dubini, znači da je saturacija tkiva inertnim gasom velika, tako da se smatra da bi dodatno opterećenje bilo uslovljeno gasom. Ukoliko se koristi vazduh za rekompresiju na 6 ATA, mogla bi se izazvati dodatna oštećenja i pogoršanje stanja. Arterijska gasna embolija tretira se rekompresijom na 2,8 ATA, stoprocentnim kiseonikom i u trajanju od 20 minuta. Zatim se evaluira stanje pacijenta. Ukoliko je došlo do poboljšanja, nastavlja se i kompletira tretman po tablici US Navy 6, odnosno u tom slučaju nema potrebe za primjenom tablice US Navy 6A. US Navy 6A koristi se i za slučaj teških oblika dekompresione povrede koji ne reaguju ili se pogoršavaju poslije početne rekompresije na 18 metara dubine i disanja stoprocentnog kiseonika. Ni u tim slučajevima više se ne primjenjuje početna rekompresija vazduhom na 6 ATA (50 m), nego se prilikom rekompresije na 6 ATA koristi Nitrox (60:40) ili Heliox (50:50). DODATNI HBO TRETMANI - LIJEČENJE REZIDUALNIH I PERZISTENTNIH SIMPTOMA Nema čvrsto usaglašenih stavova i konsenzusa za liječenje rezidualnih i perzistentnih simptoma. Preporučuje se maksimalno 10 dodatnih HBO tretmana ( 2,2– 2,5 ATA), osim ukoliko ne postoji evidentno poboljšanje poslije svakog narednog tretmana odnosno kada nije dostignut „klinički plato”, tako da je poželjan nastavak HBO liječenja. Potreban je što raniji početak rehabilitacijskog postupka i kontinuirano sprovođenje rehabilitacije.

JEDNOMJESNE KOMORE Ukoliko se liječenje ipak sprovodi u jednomjesnoj komori, mora se obezbijediti prisustvo ljekara specijaliste podvodne medicine i operatera - rukovaoca komore. Potrebno je da u komoru uđe i pratilac, odnosno da jednomjesna komora ima prostor i kapacitet za smještaj dvije osobe, ali i za aparaturu za slučaj potrebe za dodatnim intervencijama ili reanimacijom. Ovakav tretman je vrlo rizičan i izbjegava se. Na osnovu procijenjenog stepena rizika i dosadašnjeg iskustva u praksi, mnogo je bezbjednije poštovati protokol prve pomoći na terenu, odmah primijeniti prvu pomoć stoprocentnim kiseonikom i nastaviti je tokom transporta, nego počinjati rekompresioni režim u neodgovarajućoj komori i oboljele izlagati nepotrebnom riziku i potpunoj neizvjesnosti - da li će se tretman moći završiti, da li će se stanje pacijenta pogoršati, da li će mu život biti ugrožen, i na kraju, kakva će biti odgovornost vršioca tretmana.

Danas ima kliničkih dokaza da odlaganje hiperbarične oksigenacije u rekompresionoj komori, čak i duže od 5 časova - zbog transporta nije uticalo na stepen oporavka oboljelih ronilaca koji su adekvatno zbrinuti na terenu i kojima je omogućena primjena stoprocentnog kiseonika za vrijeme transporta do odgovarajuće hiperbarične komore. Iako je HBO širom svijeta prihvaćena kao terapija izbora za niz bolesti a za mnoge bolesti kao vrlo značajan pomoćni lijek, još uvek ima veoma suprostavljenih mišljenja. Odricanja potiču do onih koji ne poznaju fiziološku ulogu kiseonika i osnove primjene HBO u kliničkom liječenju, kao i kod onih koji su pod uticajem sve agresivnijeg marketinga farmaceutskih industrija. Ipak, u većini zdravstvenih institucija u svijetu, HBO terapija je sve privaćenija opcija i koristi se u skladu sa preporukama koja dolaze iz kliničkih iskustava koja su sistematizovana do strane nacionalnih asocijacija i od Undersea and Hyperbaric Medical Society/UHMS/. Zbog saradnje na izradi ovog priloga, zahvaljujemo se regionalnom i medicinskom direktoru DAN „Balkan”, dr Dragani Ivković - specijalistkinji baromedicine

Zahvalni smo svojim ljekarima, ali pamtimo i oduševljavamo se podvizima njihovih medijskih dvojnika

Pod medijskom Postoje određeni trenuci života kada nam se minut može učiniti dugotrajan kao vječnost, a vapaj za pomoć glasan kao odjek u planini. Obično u takvim prilikama na scenu stupaju osobe odjevene u prepoznatljive bijele uniforme, zadužene da nesebičnošću i ažurnošću učine sve što je u ljudskoj moći kako bi se pomoglo. Toplo ljudsko hvala kao da nije dovoljno oduženje za pruženu pomoć. Možda je ovo razlog popularizacije medicinske struke na medijskoj sceni. Veliki broj TV serija, muzičkih spotova, filmova i sličnih medijskih predstava ispisani su scenarijima stvarnih događaja iz ljekarske svakodnevnice. To je i razlog što glumci koji tumače uloge medicinara postaju veoma popularni.

LUPOM

Jedan od čuvenih ljekara sa medijskog platna svakako je Omar Šarif, porijeklom Egipćanin, koji je u jednoj od ekranizacija slavnog Pasternakovog romana Doktor Živago odigrao naslovnu ulogu (1965). Bajka o ljubavi Živaga i Lare ni u eposi moderne civilizacije ne gibi jedinstvenu harizmu, pa i dalje, kao i prvog dana, plijeni uzdahe uživljene publike. Težak život ljekara iz vremena Prvog svjetskog rata jedna je u nizu suptilno izvedenih niti ove očaravajuće bajke. Na sebi svojstven način, ulogu slavnog Jurija Živaga tumačio je i slavni Oleg Menjšikov (2005). Epitet seksualno izazovnih osoba, karakteristika je koja se skoro tipski pridodaje likovima ljekara i medicinskih

Serija dr house - Hju Lori

sestara koje viđamo u TV serijama i filmovima. Italijanska medicinska saga Opčinjeni, američke serije Uvod u anatomiju i ER, kao i neodoljiva domaća serija Naša mala klinika, neke su od poznatih galerija takvih likova. Otuda pamtimo slavnog američkog glumca Džordža Klunija kao Daglasa Rosa, Patrika Dempsija u ulozi neodoljivog neurohirurga Dereka Šeparda, Erika Dejna u ulozi doktora Slouna, a sličan angažman imali su i Džastin Čembers, Noa Vajl i Dilan Volš. Po ulogama medicinskih sestara u spotovima svojih muzičkih numera pamtimo i Maraju Keri i Maju Nikolić.

Omar Šarif

Serija ER - Džordž Kluni Pamte se, naravno, i likovi koji se nalaze s one strane stetoskopa. Nezaboravnu ulogu psihopate Hanibala Lektera svojevremeno je odigrao Entoni Hopkins u slavnom filmskom ostvarenju Kad jaganjci utihnu. Kao ne manje srdačan od Lektera medijskim nebom medicinskih saga u posljednjih 7 godina vlada slavni Dr Haus. Mrzovoljan i nepodnošljivo arogantan, Haus je vjerovatno najbolji dijagnostičar na svijetu. Hju Lori, britanski glumac koji tumači ovaj lik, porijeklom je iz porodice ljekara. Uloga Gregorija Hausa donijela mu je nevjerovatan uspjeh, a između ostalog i Zlatni globus za 2006. i 2007. godinu.

Rade Šerbedžija

Osjećaj koji se teško može zaboraviti pružiće vam i gledanje filma Variola vera, iz jugoslovenske produkcije 1982. godine. Zasnovan na stvarnom događaju, film prikazuje jezive kadrove bolnice koja se nalazi u karantinu zbog užasavajuće zaraze. Uloge koje se urezuju u sjećanje tumačili su Rade Šerbedžija i Dušica Žegarac. Realni ili fiktivni, medicini posvećeni ljudi zaista zaslužuju zahvalnost koja ne smije biti pro forme. Ona treba da postane nezaobilazan dio opšteg kodeksa ponašanja, a medijska popularnost dobar je reper kultivacije takvih pojava.

Entoni Hopkins

Hronika - svijet Maj 2011 - STATISTIKA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE O GLOBALNOM ZDRAVSTVENOM STANJU Tokom maja 2011. na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije prezentovani su aktuelni statistički podaci koji ukazuju na globalnu zdravstvenu situaciju. Bilo da su u pitanju hronične ili zarazne bolesti, status obolijevanja zahtijeva dodatne napore u organizaciji globalnog zdravstvenog sektora. Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih hroničnim nezaraznim bolestima, prema prikazanim podacima, obuhvatio je 63% svih smrtnih slučajeva, tj. 36 od 57 miliona. Čak 80% slučajeva nesrećno okončane bolesti dogodilo se u zemljama koje nijesu ekonomski razvijene. 13. maja dostavljen je novi izvještaj o stanju globalnog zdravlja, koji je sačinjen na osnovu posmatranja više od 100 indikatora zdravlja populacije, praćenih u 193 države svijeta. Ocijenjeno je da osnovne ciljeve treba da predstavlja borba za suzbijanje faktora rizika za dobijanje hroničnih bolesti, kao i smanjenje broja smrtnih slučajeva u populaciji majki i djece. Ipak, u odnosu na raniji period, prosječan životni vijek povećan je na 68 godina, što je podatak za 2009. godinu. Uslovi za zaštitu zdravlja stanovništva, kada su u pitanju ekonomski visoko razvijene zemlje, daleko su više diferencirani i usmjereni na korist stanovništva, nego što je to slučaj sa ostalim državama svijeta. Rezultati takvog stanja nepovoljni su i ne mogu se prikriti. Slična je situacija i sa zdravstvenim informatičkim sistemima. U cilju pospješenja efektivnijeg povezivanja na tom planu, Svjetska zdravstvena organizacija lansirala je poseban veb-sajt. Kada je riječ o infektivnim bolestima, u centru pažnje nalaze se HIV infekcije. 23. maja javnosti je prezentovan sadržaj nove globalne sektorske strategije za period 2011–2015. Saopšteno je da će sprovođenjem ovog akta u predviđenom periodu biti spriječena pojava 4.2 miliona novih slučajeva obolijevanja. - Uprkos napretku u poboljšanju HIV terapije, kao i usluga prevencije, HIV i dalje utiče na milione života širom svijeta. HIV se najbrže širi u Istočnoj Evropi, a Ukrajina je najviše opterećena ovim problemom navodi se u tekstu „Borba protiv HIV-a u Ukrajini”, objavljenom na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije. Maj 2011 - MASOVNE ZARAZNE BOLESTI Avijarna influenca u Indoneziji, ebola u Ugandi, pojava novog virusa u Južnoj Koreji, i dalje nestabilna zdravstvena situacija u Obali Slonovače i sve izraženije

širenje zaraze Ešerihijom koli u Njemačkoj, što je uzrok nastanka komplikovanog hemolitičko-uremičkog sindroma, goruća su područja zdravstvene ugroženosti stanovništva svijeta kada su u pitanju infektivne bolesti širih razmjera. Pridržavanje uputstava o posebnim mjerama ponašanja, važan je uslov od čijeg sprovođenja zavisi povoljan ishod situacije. 4. maj - CONTRADICTIO IN ADJECTO Nakon osmogodišnjeg istraživačkog rada sprovedenog na uzorku od 3.681-og ispitanika, belgijski naučnici sa Univerziteta u Levenu objavili su podatak koji je u kontradikciji sa do sada primjenjivanom kardiološkom preporukom o smanjenju unosa soli u organizam u cilju sprečavanja pogoršanja kardiološke situacije. Smanjen unos soli, tvrde oni, dovodi do povećanja šansi za nastanak srčanog ili moždanog udara. Istraživači su pratili nivo urinarnih soli, što im je bio osnovni pokazatelj razvoja situacije. Iako ovo nije prva studija kojom se iznosi navedena teza, predstavnici nekih zdravstvenih institucija reagovali su osporavajući prikazane podatke i navodeći razne nedostatke teorije. 7. maj - IDENTIFIKOVAN GEN SREĆE Povezanost zadovoljstva životom i genetske strukture osobe napokon su razjašnjeni naučnom ekspertizom. Stručnjaci Londonske škole za ekonomiju objavili su vijest o identifikaciji hormona sreće. Podaci o zadovoljstvu životom prikupljeni su od više od 2.500 osoba, a za otkriće upravljača serotoninom zaslužan je 5-ХТТ gen. U zavisnosti od toga o kojoj vrsti kombinacije kratkih i dugih alela je riječ, uslovljen je genotipski odgovor na upravljanje lučenjem serotonina. Tim naučnika predvođen Janom de Neveom došao je do zaključka da ukoliko osoba posjeduje genotipski par dviju dugih genskih jedinica, osjećaće se srećnijom i zadovoljnom svojim životom. 11. mај - POČELA DEKADA BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA Posve inovativan projekat Svjetske zdravstvene organizacije predstavlja prva globalna akcija za bezbjednost putničkog saobraćaja. Usmjerena na period 2011–2020. godine, akcija će biti sprovođena u smislu organizovanja programa usmjerenih na osvješćivanje svih učesnika saobraćaja. Početak sprovođenja ovog projekta obilježen je

11-og maja. Njegov produkt, kako se planira, trebalo bi da bude redukcija ukupnog broja smrtnih slučajeva izazvanih saobraćajnim nesrećama - tj. spašavanje oko 1.9 miliona života. Vlade Australije, Kambodže, Etiopije, Indonezije, Kuvajta, Malezije, Nigerije, Nigera, Filipina, Slovenije, Šri Lanke, Uzbekistana i Vijetnama obavezale su se na sprovođenje visokobudžetnih programa koji će biti održani u toku Dekade borbe. 11. maj - KARDIOTERAPEUTIKE DOZIRATI PRED SPAVANJE Na osnovu istraživanja koje je sprovela grupa naučnika iz Kanade, pojavila se nova preporuka o pravilnom doziranju kardioloških ljekova baziranih na ACE inhibitorima. 11-og maja u Medikal njuz tudeju objavljena je vijest o tome da ukoliko vam je određena terapija navedenom grupom ljekova treba da izbjegavate njihovu primjenu u jutarnjim časovima, što znači da ih je pravilno uzimati uveče. Naučnici sa Univerziteta u Gvelfu, u Kanadi, ovakvu tvrdnju obrazlažu teorijom o povezanosti reakcije lijeka i odgovarajuće hormonske reakcije koja je optimalna u vrijeme spavanja. Detaljniji nalazi ovog projekta predstavljeni su 17. maja u časopisu Američkog koledža za kardiologiju. 16–24. maja - REALIZOVANA GODIŠNJA SKUPŠTINA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U Ženevi je u periodu od 16. do 24. maja 2011. godine realizovana Šezdeset četvrta godišnja skupština Svjetske zdravstvene organizacije u okviru koje su uzeli učešća delegati svih zemalja članica Organizacije. Riječ je o redovnom godišnjem sastanku koji se od ustanovljenja ove institucije održava svake godine u maju. Milenijumski razvojni ciljevi, programska i budžetska pitanja, priprema zemalja za moguće pandemije, implementacija Međunarodnog zdravstvenog pravilnika, te jačanje zdravstvenih sistema, neke su od tema, o kojima se, prema Saopštenju Ministarstva zdravlja Crne Gore,raspravljalo tokom skupštinskog zasijedanja. Predvođena ministrom doc. dr Miodragom Radunovićem, na Skupštini Svjetske zdravstvene

organizacije, pojavila se i delegacija iz Crne Gore koju su činili još dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, i Mirjana Đuranović, savjetnica za međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja. 28. maj - TERAPIJA RAZBIJANJEM KRVNIH UGRUŠAKA MOZGA Na Konferenciji neurologa održanoj tokom posljednje sedmice maja u Hamburgu promovisan je novi vid terapije moždanog udara. Riječ je o kombinovanoj primjeni minimalno invazivne hirurške metode i posebnog oblika snimanja nazvanog „GPS za mozak”. U blizinu jasno lociranog ugruška dodatno se sprovodi T-PA terapija, čijom se kontinuiranom primjenom dovodi do smanjenja veličine ugruška. Tretman je prvenstveno namijenjen pacijentima sa intracerebralnim krvarenjem, a postoje tvrdnje da je veoma efikasan u eliminisanju krvnih ugrušaka iz moždanog tkiva. 60 pacijenata sa teritorije SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Njemačke podvrgnuto je liječenju koje je promovisao tim neurohirurga sa Univerziteta „Džon Hopkins” u Baltimoru. Stopa smrtnosti pacijenata izloženih tridesetodnevnoj terapiji svedena je na svega 10%, što predstavlja značajan pomak u efektivnosti liječenja. 31. мај - SVJETSKI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA Ustanovljenje efikasne politike borbe za smanjenje potrošnje duvana predstavlja osnovni princip održavanja Svjetskog dana bez duvanskog dima. Pušenje je, kako se navodi u obrazloženju Svjetske zdravstvene organizacije, nakon hipertenzije, osnovni uzrok umiranja u svijetu, a trenutno od posljedica konzumiranja duvana umre jedna od deset osoba odnosno oko 6 miliona osoba u svijetu. Duvan koriste 4 od 10 muškaraca i jedna od deset osoba ženskog pola. Po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, obilježavanje ovog dana ustanovljeno je još 1987. godine, od kada se svake godine u brojnim državama svijeta angažuju značajni resursi promovisanja borbe protiv pušenja. Potpuna implementacija Okvirne konvencije o kontroli duvana, najvažnija je preporuka koju je ove godine istakla Svjetska zdravstvena organizacija.

International Health d.o.o. Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg NOVO - MANJE, EKONOMIČNIJE

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PAKOVANJE

Kao i ranijih, i ove godine se obilježava Svjetski dan fizičke aktivnosti - kako bi se svakog dana u godini promovisala i primjenjivala fizička aktivnost. 10. maj određen je za podsjećanje na ovu obavezu

SVJETSKI DAN Piše: mr ph Pavle Jurlina Bavljenje sportom prilagođenim našoj formi trebalo bi da predstavlja dio svakodnevnog života. Danas je ovo sve važniji faktor održavanja zdravlja, fizičke kondicije, radne sposobnosti i duševne ravnoteže. Fizička neaktivnost nalazi se na visokom četvrtom mjestu vodećih rizičnih faktora smrtnosti u svijetu (6%), iza visokog krvnog pritiska (13%), pušenja (9%) i povišenog šećera u krvi (6%). Procjenjuje se da oko 60–85% odraslih živi sedentarnim načinom života, a koji je obrnuto proporcionalno povezan sa lošim zdravstvenim ishodima. Uz slabu fizičku aktivnost, i prekomjerna tjelesna težina, kao direktan i intermedijarni faktor, značajno utiče na nastanak hroničnih bolesti. Da bi sve to preduprijedili preporučuje se najmanje 150 minuta (2 časa i 30 minuta) fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta vršene sedmično, ili 75 minuta (1 čas i 15 minuta) aerobne aktivnosti jačeg intenziteta. Tako se može smanjiti rizik od nastanka nekih hroničnih bolesti. Aktivnosti se tokom dana mogu podijeliti u kraće segmente, od po 10 minuta ili više. Umjerena ili jača aktivnost koja traje najmanje 10 minuta računa se u dostizanje sedmične preporuke. Prije nekoliko godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), donoseći preporuke za zdrav život i održavanje zdravlja svjetske populacije, obavezno navodi fizičku aktivnost kao imperativ dobrog zdravlja, kao što je npr. 2006. godina bila godina posvećena fizičkoj aktivnosti kroz preporuku „10.000 koraka do zdravlja”, što je otprilike 7 km dnevnog hodanja. Prije dvije godine, na svjetskom skupu kardiologa usvojena je Bečka deklaracija. Ona kroz Kod zdravlja (0350 140 530) daje ljekarske preporuke za zdrav život u koji je uključena i fizička aktivnost - minimalno 30 minuta hodanja ili laganog džogiranja. Za sve nas koji većinu naših aktivnosti obavljamo sjedeći, najbolji izbor je rekreacijsko hodanje, lagano trčanje, planinarenje, vožnja biciklom, tj. sve aktivnosti kojima nastojimo povećati mobilnost i fleksibilnost svih zglobova i mišića, povećati kapacitet srca i pluća, a svim zajedno povećati kondicijsku spremnost za veće fizičke napore. Definišući program fizičke aktivnosti, obavezno

moramo uzeti u obzir nekoliko faktora: zdravstveno stanje osobe, dob, pol i motivaciju za vježbanje. Ako ste zdravi, a problem je samo što ste trenutno bez bilo kakve kondicije, treba samo znati početi na pravi način. Ako bolujete od neke hronične bolesti ili osjetno povećane tjelesne težine (BMI iznad 30), provjerite kod ljekara koja su vaša ograničenja. Možda zbog perioda prilagođavanja Vašeg organizma nećete odmah osjetiti korist, ali sigurno ćete odmah osjetiti bolje raspoloženje, jer su hodanje, džogiranje i biciklizam najbolja antistres terapija. Poslije svake tjelesne aktivnosti i tjelesnog napora obavezno treba ohladiti i odmoriti organizam, uz obavezno konzumiranje tečnosti, i to najbolje čiste vode ili laganog biljnog čaja. Za svaki dodatni čas aktivnosti potrebna nam je dodatna količina od 2 do 3 dcl vode na preporučljivu količinu od otprilike 2 litra dnevno! Promjena životnih navika zahtjevan je zadatak, ali je i najdjelotvorniji način prevencije prekomjerne tjelesne težine i pretjerane gojaznosti, a time i prevencije hroničnih bolesti.

u zdravstvenim

ustanovama Priredio: Damir Peličić, vsmt., Klinika za urologiju i nefrologiju KCCG Zdravstveni sistem je jedan od rijetkih podsistema društvene djelatnosti koji je usmjeren na zaštitu zdravlja ljudi od njihovog rođenja do smrti, odnosno na čitav njihov životni vijek. Kada govorimo o zdravstvu, možemo reći da komunikacija u takvom složenom sistemu ima značajnu ulogu u organizacionoj strukturi. Ona utiče na kvalitet rada na svim nivoima zdravstvene zaštite. DEFINICIJA KOMUNIKACIJE U literaturi možemo naići na brojne definicije komunikacije i svaka od njih ima posebno značenje. Komunikacija je prenošenje poruka od pošiljaoca do primaoca. Važno je naglasiti da potiče od latinske riječi COMUNIS, što znači „zajednički”, „zajedno”. Zbog toga je komunikacija temelj socijalne interakcije, odnosno međuljudskih odnosa. U svim vidovima komunikacije postoji bar jedan pošiljalac, jedan primalac i jedna poruka. I pošiljalac i primalac moraju imati osjećaj kako za internu tako i za eksternu atmosferu, jer se percepcija poruka u velikoj mjeri mijenja u zavisnosti od atmosfere koja vlada u vrijeme kada se poruka šalje ili prima. Pošto je svaka osoba različita, pa tako odluke donosi i percipira drugačije, procjenjivanje eksterne atmosfere obično je lakše nego procjenjivanje interne atmosfere. Pri procjeni interne atmosfere imamo u vidu da ljudski um zapaža samo ono što očekuje da zapazi. Neočekivano se,

generalno, ignoriše ili pogrešno shvata. Drugim riječima, primaoci ne mogu ili teže mogu da komuniciraju ako poruka nije u skladu sa njihovim očekivanjima. Zbog toga efikasna komunikacija zahtijeva da onaj koji šalje odredi šta primalac vidi i čuje. Komunikacija je ono što čini suštinu ljudskog bića. Komuniciranje je ne samo osnovna ljudska potreba, ona je i pokretač ljudskog razvoja i napredovanja. Dominacija ljudske vrste na Zemlji ostvarena je konstantnom akumulacijom znanja i iskustava koja su se prenosila sa generacije na generaciju. Ta vrsta prenosa nije ni najmanje jednostavan zadatak. Informacije se dobijaju kao rezultat određenih postupaka koji obuhvataju prikupljanje, sređivanje i ispitivanje pojava i procesa u prirodi i društvu. Shvativši snagu informacija, čovječanstvo je oduvijek težilo da ih razmjenjuje, pa je tako od prvobitne zajednice pa sve do danas razvijen čitav niz različitih metoda. ZNAČAJ KOMUNIKACIJE Komunikacija se može definisati kao proces pomoću kog sestra menadžer ostvaruje funkciju planiranja, organizovanja, rukovođenja i kontrole. Komunikacija je neophodna u organizaciji menadžmenta i ona mora biti: sistematična, kontinuirana i potpuno integrisana u organizacione modele, čime se postiže razmjena pogleda i ideja. Komuniciranje angažuje većinu vremena koje sestre menadžeri imaju na raspolaganju. Svaki

menadžer troši oko 80% svog radnog vremena na neki vid komunikacije, a od toga oko 60% na komuniciranje u formi sastanka. Kako sestrinska praksa pokazuje tendenciju da bude grupno orijentisana, interpersonalna komunikacija među članovima grupe neophodna je radi održavanja kontinuiteta u radu i produktivnosti. Lider je odgovoran za razvoj kohezivnog tima za ispunjivanje ciljeva organizacije. Da bi to postigao, on mora komunicirati, usaglašavati i uklapati sve elemente tako da radnici ne postanu konfuzni što se prioriteta tiče. Sposobnost efikasnog komuniciranja često određuje nečiji uspjeh kao lidera menadžera.

Istraživanje vrlo jasno pokazuje da komunikacija ima veliki uticaj na zdravstveni sistem i organizacionu strukturu uopšte. Ovo se vrši u cilju bolje organizacije i kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i interpersonalnih odnosa na svim hijerarhijskim ljestvicama u menadžment sistemu zdravstvenih ustanova, na svim nivoima zdravstvene zaštite.

KOMUNIKACIJA U ORGANIZACIJI / USTANOVI Formalna struktura organizacije ima uticaja na komunikaciju. Ljudi na nižim stupnjevima organizacione hijerarhije pod rizikom su od neadekvatne komunikacije sa viših nivoa. Organizacije su u stalnom stanju protoka ljudi. Odnosi (podgrupe ili potkulture). Zbog stalnih promjena teško je saopštavati odluke svim ljudima na koje se one odnose. Pol je takođe značajan faktor u organizacionoj komunikaciji. Zdravstvene organizacije su istorijski zahtijevale komunikaciju između dominantne ženske sestrinske profesije. Muška uloga se, generalno, odlikovala aktivnošću i vitalnošću, dok je ženska uloga bila pasivna i poslušna. Manns (1994) karakteriše tradicionalne interakcije na relaciji ljekar-sestra kao interakciju na relaciji nadređeni-podređeni. Do tog dolazi dijelom zbog činjenice da žene imaju drugačiji način govora i drugačiji odnos prema jeziku (Sellers, 1991). Većinu direktora u zdravstvu i dalje čine muškarci. Te razlike među polovima, moći i statusu i dalje nastavljaju da ozbiljno ugrožavaju kvalitet organizacione komunikacije i komunikacije na nivou radne jedinice. Menadžeri treba da procijene organizacionu komunikaciju, tj. ko sa kime komunicira u organizaciji, da li postoje konflikti i koji načini komunikacije se koriste. Komunikacija nije samo jednosmjerni kanal. Ako druga odjeljenja ili discipline budu ugroženi komunikacijom, menadžer mora da se konsultuje sa njima što se tiče potvrdne sprege - povratnih informacija prije same komunikacije. Komunikacija mora biti jasna, jednostavna, precizna i razumljiva. Menadžer zahtijeva povratnu informaciju koja se odnosi na tačan prijem komunikacije. Jedan od načina da se to postigne jeste da se od primaoca traži da ponovi vidove

komunikacije i instrukciju. Uz to, pošiljalac treba da nastavi da prati komunukaciju u naporu da odredi da li je ona distribuirana. Korišćenjem različitih metoda povećava se vjerovatnoća da će svako u organizaciji ko treba da čuje određenu poruku imati priliku da je čuje. VERBALNA KOMUNIKACIJA Prva i najznačajnija informaciona revolucija jeste primjena verbalne komunikacije. Jezik je zamijenio neverbalnu komunikaciju prije otprilike 400.000 godina. Pojava govora predstavljala je prvi značajni korak u razvoju komunikacija, pošto je omogućila prenos iskustva i saznanja. Drugi značajan korak predstavlja pojava pisma. Pojava pisma omogućila je prenos misli i iskustva za buduća pokoljenja kao i prenos informacija na različite teritorije. Pisanjem se misli i činjenice saopštavaju drugima ali se ujedno „skladište” za budućnost. Najbrži razvoj komunikacije omogućila je pojava računara. Informacione i komunikacione tehnike danas su odlučujući faktor za poslovni, socijalni i kulturni život društva. Savremeno poslovanje, u informaciono-komunikacionom dobu, zapravo se vrti oko posjedovanja prave informacije u pravo vrijeme. VRSTE KOMUNIKACIJE U USTANOVI U organizaciji (zdravstvenoj ustanovi) komunikaciju možemo podijeliti na: -Vertikalnu -Lateralnu -Neformalnu. Vertikalna komunikacija: U okviru vertikalne komunikacije postoji komunikacija usmjerena nadolje i komunikacija usmjerena nagore. Komunikacija nadolje: Osnovni zadaci komunikacije nadolje su: davanje instrukcija i uputstava o tome KO, ŠTO i ZAŠTO; pružanje informacija o misiji i ciljevima organizacije; obezbjeđivanje informacija o politici organizacije, procedurama, običajima i pravima; pružanje povratne informacije. Komunikacija nagore: Osnovni zadaci komunikacije nagore su: dostupnost informacija o pojedincima, njihovom radu i problemima; informacija o ostalim članovima grupe, njihovom radu i problemima; vršenje procjene i postavljanje zadataka o onome što treba raditi i kako treba raditi. Vertikalna komunikacija nailazi na određene barijere, kao što su: razlike u statusu i moći između nadređenih i podređenih. Komunikacija je manje otvorena i pouzdana ukoliko je sestra menadžer previše ambiciozna i agresivna, tako da joj je važnija njena slika u očima drugih nego uspjeh u komunikaciji. Ovaj tip menadžera onemogućava komunikaciju nagore, pošto opstruira sve što dolazi sa nižeg nivoa. Lateralna komunikacija: Osnovna svrha lateralne komunikacije jeste direktno rješavanje u organizaciji. Na ovaj način se stvara bolja prohodnost u komunikaciji, izbjegava

se direktna komunikacija sa nadređenim i omogućava stvaranje kolegijalnih odnosa. Osnovni zadaci horizontalne komunikacije su: koordinisanje aktivnosti, davanje informacija, rješavanje problema, razumijevanje i razvoj interpersonalne podrške. INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA Kako je sestri menadžeru nemoguće da lično komunicira sa svakim članom u ustanovi ili organizaciji, potrebno je da sestre menadžeri razviju drugačija umijeća interpersonalnih komunikacija. Ta umijeća obuhvataju neverbalnu komunikaciju. Neverbalna komunikacija: Pod neverbalnom komunikacijom podrazumijevaju se sva namjerna ili nenamjerna značenja koja nemaju oblik verbalnog komuniciranja, a tu se najčešće ubrajaju: pogled, izraz lica, govor tijela, gestovi, paralingvistika… Kao što verbalna komunikacija posjeduje sopstvene gramatičke strukture, tako i neverbalna komunikacija ima svoj oblik, funkciju i značenje, sa različitim varijacijama koje su kulturno determinisane. Neverbalna komunikacija je najvećim dijelom nesvjesna. Ljudi njome izražavaju svoje emocije. Oko 93%

utisaka formira se na bazi neverbalnog, a samo 7 % na bazi verbalnog komuniciranja. Neverbalni znakovi imaju mnogo funkcija u komunikaciji. Prema Argalju, neverbalno ponašanje prvenstveno se koristi za: izražavanje emocija (npr. kada izgleda da su nam oči sužene, usne stisnute u tanku ravnu crtu, tj. kada smo ljuti), otkrivanje stavova (na primjer kada nam se neko sviđa - mi se smiješimo, tada imamo pojačan kontakt očima. Kada nam se neko ne sviđa, izbjegavamo poglede, govorimo dubokim glasom…), odražavanje osobina ličnosti (kada govorimo energičnim glasom znači da smo otvorena osoba), regulisanje verbalne komunikacije (spuštamo glas i odvraćamo pogled dok završavamo rečenicu…). Oblici neverbalne komunikacije obično se proučavaju pojedinačno, radi lakšeg razumijevanja, iako se oni u svakodnevnom životu pojavljuju istovremeno. Potoji 5 različitih kategorija neverbalnih kodova: gledanje, ekspresija lica, govor tijela, paralingvistika i proksemika. Literatura: 1. Saverin Rakić. „Organizacija zdravstvenih ustanova”, cjelina 5. Panevropski univerzitet „Areiron”. Banja Luka. 2. Ljiljana Milović (2003) Organizacija zdravstvene njege sa menadžmentom. Beograd: Naučna KMD. 3. Rajko Šofranac (2011) „Primjena standarda kvaliteta”, Medical. Podgorica (62-63)

020 / 237-383 mob.tel. 069-517-727

email: rajkosofr@t-com.me

Nudi usluge za implementaciju Evropskih standarda: ISO 9000, dobre apotekarske (DAP) i proizvođačke (GMP) prakse za: apoteke koje se bave prodajom i veleprodajom ljekova, apoteke koje se pored prodaje bave i proizvodnjom galenskih i magistralnih ljekova, uvoz i prodaju medicinske opreme (ISO 9001:2008,ISO 13485) medicinske laboratorije ( ISO 9001:2008, ISO 15189,ISO 17025)

Usaglašenost Vašeg poslovanja sa ovim standardima omogućava: integrativne procese unutar ustanove afirmaciju dobre apotekarske prakse (DAP) afirmaciju dobre proizvođačke prakse GMP (Good manufacturing practice) uspostavljen mehanizam za definisanje korisnikovih iskazanih potreba u cilju njegovog potpunog zadovoljstva kvalitetom usluge-proizvoda, poboljšanje kolektivne želja za unapređenje kvaliteta u svim segmentima poslovanja imperativ da planiranje i stalno poboljšanje kvaliteta moraju postati još više dio poslovnog stila ustanove Uspješno realizovani projekti u proteklom periodu, prve knjige i rešenja iz ove oblasti u Crnoj Gori i šire daju nam za pravo da kažemo: POKLONITE NAM VAŠE POVJERENJE, JER MI SMO AGENCIJA KOJOJ SE VJERUJE.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA U Analiza istraživanja publikovanog u drugom dijelu knjige MENADŽMENT ZDRAVSTVENIM RESURSIMA U USLOVIMA EKONOMSKE KRIZE NASTAVAK TEKSTA IZ PROŠLOG BROJA

Autor: dr sc Dragan Čabarkapa, Pomoćnik direktora Doma zdravlja iz Kotora

5. Na pitanje: Da li ste čuli da se vrši reforma zdravstvene zaštite ?, 86% ispitanika je odgovorilo da je čulo, a 14% da nije. A na potpitanje: Da li je reforma dala odgovarajuće rezultate ?, 73% ispitanika odgovorilo je sa Ne, a 27% sa Da. Očigledno je da velika većina ispitanika, nije zadovoljna rezultatima do sada sprovedene reforme, jer su očekivanja bila veća, ali se iz drugih odgovora može zaključiti da ispitanici nijesu protiv reforme. 6. Sljedeća dva potpitanja daju odgovor na ocjenu sprovedenih reformi u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori, odnosno konkretnije vezano za reformu Stomatološke službe u Crnoj Gori i reformu PZZ-a uvođenjem institucije izabranog doktora. Na pitanje: Kako ocjenjujete reformu stomatološke službe u Crnoj Gori ?, 10% ispitanika ocijenilo je kao veoma dobro, 38% ispitanika kao dobro, a 52% kao loše. S obzirom na to da je na prethodno pitanje velika većina od 73% ispitanika odgovorila da „reforma nije dala očekivane rezultate”, reforma stomatološke službe u Crnoj Gori ipak je ocijenjena kao polovično uspješna. 7. Na pitanje: Kako ocjenjujete reformu primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori i ostvarivanje iste preko izabranog doktora ?, 10% ispitanika ocijenilo je kao veoma

dobro, 42% ispitanika kao dobro, a 48% kao loše, što je pozitivan odnos. Analizirajući odgovore na oba prethodna pitanja, nameće se zaključak da je sprovedena reforma u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori, odnosno konkretnije reforma stomatološke službe u Crnoj Gori i posebno reforma PZZ-a uvođenjem institucije izabranog doktora, ocijenjena pozitivno. Treba imati na umu da je istraživanje obavljeno u septembru 2009. godine, dakle, u prvoj godini nakon praktične primjene gore pomenutih instituta, kada su još uvijek postojale brojne tehničke smetnje u implementaciji informacionog sistema PZZ-a. 8. Vezano za reformu, postavljena su dva pitanja, i to: Da li smatrate da treba nastaviti sa reformom sekundarnog (drugi - bolnički) i tercijarnog (treći - klinički) nivoa zdravstvene zaštite u Crnoj Gori? i Da li smatrate da treba i u uslovima krize nastaviti sa reformom zdravstvene zaštite u Crnoj Gori ? Ispitanici su pozitivno i slično odgovorili, tako je na prvo pitanje sa Da odgovorilo 73% ispitanika, a sa Ne 27%, dok je na drugo pitanje pozitivno odgovorilo 68% ispitanika, a negativno 32%. 9. Na naredno pitanje: Šta po Vašem mišljenju ima odlučujući uticaj na efikasan i kvalitetan rad zdravstvene

službe ?, gdje su ponuđena četiri odgovora, dati su odgovori koji suštinski određuju jasan pravac u kom smjeru i na koji način treba rješavati efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Najviše ispitanika, 31%, odgovorilo je da: visoka stručnost i etika zdravstvenih radnika, ima odlučujući i najefikasniji uticaj na kvalitetan rad zdravstvene službe. Na drugom mjestu, sa 27% odgovora, ispitanici su se izjasnili da: stabilno finansiranje zdravstvene službe i namjensko trošenje sredstava, ima odlučujući uticaj na kvalitetan i efikasnost zdravstvene službe. Na trećem mjestu, sa 20% odgovora, ispitanici smatraju da: orijentacija zdravstvene službe na unapređenje zdravlja i sprečavanje bolesti - preventiva, ima uticaj na kvalitetan rad i efikasnost zdravstvene službe. Na četvrtom mjestu po važnosti (13%) od uticaja na efikasnost i kvalitet rada zdravstvene službe, ispitanici su dali povjerenje: ravnomjernoj rasprostranjenosti zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u cijeloj državi. Najmanji dio, 9% ispitanika, odgovorili su da je za efikasan rad i kvalitet zdravstvene zaštite najvažniji: veći uticaj građana i lokalne zajednice u oblasti zdravstvene zaštite. A. B. C. D. E.

13% ( 19,13,2,14) 20% (21,24,20,13) 31% (25,27,35,39) 27% (26,27,31,22) 9% (9,9,12,12).

Ravnomjerna rasprostranjenost zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u cijeloj državi Orijentacija zdravstvene službe na unapređenje zdravlja sprečavanje bolesti-preventiva Visoka stručnost i etika zdravstvenih radnika Stabilno finansiranje zdravstvene službe i namjensko trošenje sredstava Veći uticaj građana i lokalne zajednice u oblasti zdravstvene zaštite

Najviše pažnje suštinski se mora posvetiti visokoj stručnosti i etici zdravstvenih radnika i ulagati u struku i nauku, jer je to najisplativija investicija, pa se i u Crnoj Gori sve više mora ulagati u edukaciju, stručna i naučna usavršavanja u zdravstvu. Finansiranje zdravstvene službe nije dovoljno i često je nestabilno, pa se mora naći održiv, stabilan i realan model finansiranja koji će obezbjeđivati potreban standard

pružanja zdravstvenih usluga i dostojanstven materijalni položaj zaposlenih u zdravstvu. Ubuduće se razvoj, reformisanje i napredak zdravstvene zaštite moraju tražiti u decentalizaciji. 10. Na pitanje koje je glasilo: Koji su po Vašem mišljenju najteži zdravstveni problemi u Crnoj Gori ?, najviše ispitanika, čak 55%, odgovorilo je da su: masovne nezarazne bolesti (bolesti srca i krvnih sudova, rak, šećerna bolest), najteži zdravstveni problem u Crnoj Gori. Visok procenat ispitanika, od 38%, smatra da su: alkoholizam, pušenje i narkomanija veoma zabrinjavajući zdravstveni problem u Crnoj Gori, a to su rizični faktori nezaraznih bolesti. Veoma mali procenat odgovora, od svega 7%, ocijenili su zarazne bolesti kao zabrinjavajući zdravstveni problem, što ukazuje na činjenicu da su zarazne bolesti u Crnoj Gori praktično iskorijenjene, a da nove opasnosti koje dolaze sa strane za sada ne predstavljaju veću prijetnju za zdravlje. 11. Na pitanje koje je glasilo: Da li Vam je poznato da se kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, šećerna bolest i druge masovne nezarazne bolesti mogu veoma uspješno spriječiti preventivnim mjerama ?, sa Da je odgovorilo čak 93 % ispitanika, a sa Ne svega 7% ispitanika. Na u ovoj anketi posljednje pitanje: Da li zdravstvena služba u Crnoj Gori u dovoljnoj mjeri primjenjuje preventivne mjere u sprečavanju i suzbijanju masovnih nezaraznih bolesti ?, sa Ne je odgovorilo 78% ispitanika, a sa Da 22% ispitanika. Ovakvi odgovori jasno pokazuju da se preventivne mjere u sprečavanju i suzbijanju masovnih nezaraznih bolesti malo primjenjuju. Konkretno rečeno, ispitanici su dali jasan odgovor da se preventiva mora staviti u prvi plan ako se žele sprečavati i suzbijati narasle masovne nezarazne bolesti. U tom pravcu, i ovaj rad u teorijskoj i praktičnoj elaboraciji daje maksimalnu potporu. Crna Gora raspolaže značajnim potencijalom za savladavanje posljedica ekonomske krize. Zdravstvena infrastruktura u osnovi odgovara potrebama zdravstvene zaštite. U njoj nedostaje pravo mjesto i uloga primarne zdravstvene zaštite i precizan reformski stav o potrebi njene reorijentacije na promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Visok nivo poznavanja stanja i problema od strane zdravstvenih radnika i građana i njihovo opredjeljenje za nastavak reforme u velikoj mjeri jačaju navedeni potencijal. Trenutno nezadovoljstvo značajnog procenta zdravstvenih radnika i građana radom zdravstvene službe i dosadašnjim rezultatima reforme, kao i nedovoljnom orijentacijom na preventivu, treba shvatiti u prvom redu kao zahtjev da se ubrza sa procesom reforme i da se otklone nedostaci koji negativno utiču na očekivanu efikasnost, efektivnost i kvalitet zdravstvene zaštite.

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

daruje poklon paket svojih proizvoda

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

IN SPE, Bar

poklanja: tri poklon paketa organskog proizvoda

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

tel: 020 664 589 poklanja: 3 poklon paketa svojih proizvoda

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Milena Đurišić, Zoran Vučurović, Boris Pajović, Milena Rajković, Miljana Rakočević, Tanja Pavićević,

Miloš Ostojić, Nikšić: Marija Kosić, Novka Kovačević, Armin Hodžić, Cetinje: Ognjen Savić, Mojkovac: Nena Babić,

Berane: Bisa Adrović, Milica Babić, Bijelo Polje: Nermin Agić, Vjekoslav Bojović, Andrijevica: Marijan Bakić,

---------------Pljevlja: Zorica Vraneš, Bar: Azra Husović, Budva: Sanja Popović, Tivat: Tea Ivković

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (26)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, od ovog broja, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK Dođe pacijent kod stomatologa i ovaj mu kaže: — Sada vičite najglasnije što možete. — Ali, doktore, mene ništa ne boli. — Znam, ali u čekaonici je gužva, a meni se žuri na utakmicu. Razgovaraju dvije plavuše. — Napravila sam još jednu rupu na uhu. — I kako je ? Je l’ sad bolje čuješ ? Policajac na granici zaustavio nekoliko prolaznika pa ih ispituje. Svakoga pita kuda ide, kako se zove i šta je po zanimanju. Kad je skoro sve ispitao, upita posljednjeg: — Ja sam biohemičar — odgovori ovaj. — Ma šta lupetaš — drekne pandur — ne zanima me šta si bio, nego šta sad radiš ! Plavuša objašnjava prijateljici kako joj je ljekar odredio dijetalni režim ishrane: — Doktor mi je rekao da idućih nekoliko dana živim samo na jabukama. — Druga plavuša kaže: — A šta ako padneš ?! Bili Mujo i Haso u nekom hotelu i preko noći ih izujedaju komarci. Žale se oni na recepciji, a ovi ih pitaju da li su možda bili ostavili uključeno svijetlo. — Jesmo, bolan! — Pa morate ugasiti svijetlo. Ono ih privlači. Druge noći oni ugase svijetlo, ali u sobu ulete svici. Mujo poviče: — Bjež’mo, Haso, evo ih s baterijama!

i ponudi svoj mozak za 500.000$. Nakon nekoliko dana dođe Mujo i ponudi svoj mozak za 1.000.000$. — Kako milion dolara, kad je nobelovac svoj mozak ponudio za 500.000$ ?!!! — šokirao se službenik. — Al’ moj nije upotrebljavan… — odgovori mu smireno Mujo. Crnogorka posprema kuću i čuje supruga kako galami iz njive, gdje, naravno, odmara u hladovini: — Ženo, ženoooooooo, nađi mi brzo onaj serum ! — A što, jado? Je l’ te ujela zmija?!! — A, vala, nije, no se evo primiče…

Sjedi Mujo u čekaonici Rendgenologije, kad naiđe Haso i začuđen pita: — Mujo, jesi li u redu? — Mujo će: — Nijesam, bolan, no evo na klupi!

Žali se Mujo Sulju: — Znaš, bolan, da je moja Fata homoseksualac ? — Kako, bolan ? Šta ti je ? Pa homoseksualac ide s muškima ! — Pa, ja ! To ti i govorim!

U novoosnovanu banku organa dođe neki naučnik i ponudi da nakon smrti ustupi svoj mozak za 100.000$. Dođe i poznati nobelovac

Kaže mama Perici: — Zašto si školskoj zubarki rekao da je glupa?! Odmah joj reci da ti je žao! Perica će: — Teto, žao mi je što si glupa...

Medicinski rječnik

krodinija, lat. acrodynia, oboljenje izazvano trovanjem živom koje može imati veoma uznemiravajuće posljedice, pogotovu ako se javi kod djece. Intenzivni bol osjetljiv je u završnim djelovima ekstremiteta, a stalno znojenje, hladnoća šaka i stopala, povišen nivo krvnog pritiska, fotofobija, hipotonija mišića i slični poremećaji funkcionisanja organa, prateći su pokazatelji bolesti. Koža se ljušti, a kosa opada. Sin. Ferova bolest.

B E G I

ekapsulacija, lat. decapsulatio, medicinska intervencija koja podrazumijeva uklanjanje spoljašnjeg dijela, opne nekog organa. Ovaj vid hirurškog pristupa ima možda najveću primjenu u nefrologiji terapiji zapaljenja bubrega ili sl. ktrodaktilija, lat. ectrodactylia, urođena anomalija pri kojoj osoba ne posjeduje pravilno razvijene prste, tj. nedostaje joj dio ili čak cijeli prst.

astroenteritis, uopšteni naziv za cijeli spektar bolesti organa gastroenteralnog sistema čija je glavna karakteristika zapaljenjska priroda oboljenja. Razlikuju se akutni i hronični oblici bolesti, a frekventno je i prisustvo zaraznih infektivnih bolesti izazvanih dejstvom raznih bakterija ili virusa. mpetigo, gnojni ekcem. Oboljenje kože izazvano mikrobima zaslužnim za izazivanje gnojne infekcije. Veoma često uzročnici su streptokok Impetigo Tilbury-Fox (lat.) i stafilokok Impetigo Bockhart (lat.), ali postoje i drugi prouzrokovači bolesti. Iako ne predstavlja značajnu fizičku opasnost po poremećaj funkcionisanja organizma, impetigo, zbog prisustva oku neprijatnih krusta mednožute boje, obično utiče na emocionalnu uravnoteženost osobe.

azva, dio crijevnog sistema čovjeka koji se nalazi naspram kloakne opne, čiji se sadržaj uliva u alantoidni kanal, a zatim u repno crijevo. Postepenim vertikalno usmjerenim spuštanjem nabora iz ugla koji odjeljuje crijevni od alantoidnog kanala omogućava se pravilno funkcionisanje ovog dijela crijevnog trakta. Sin. kloaka.

olitis, lat. colitis, zapaljenje sluzokože debelog crijeva ili pojedinih njegovih djelova. Izazivači ove bolesti mogu biti veoma raznovrsni, ipak, riječ je o trajnijem kontinuiranom draženju nedovoljno

svarenom hranom, hemijskim supstancama ili dejstvom bakterija. Postoje teorije po kojima uzročnici mogu biti i razna stresna stanja. Dijareja, pojava krvi u stolici i bol u trbuhu predstavljaju najprisutnije oznake bolesti. Liječenje je dugotrajno i zahtijeva veliku posvećenost.

M N P R S T

akrorinija, lat. macrorhinia, urođena anomalija oblika nosa koja podrazumijeva pretjeranu dimenzioniranost. Dokazano je da može biti genski uslovljena.

ozologija, grana medicine koja se bavi klasifikacijom svih oblika bolesti.

arestezija, lat. paraesthesia, zajednički naziv za spektar različitih osjećaja uzrokovanih poremećajem funkcionisanja perifernih kožnih nerava. Mogu se javiti: osjećaj utrnulosti, bockanja, pretjerane zagrijanosti ili hladnoće, „miljenje mravâ pod kožom”, svraba i slične neuobičajene reakcije. ekonvalescent, osoba koji se oporavlja nakon neke bolesti, koja je u periodu ozdravljenja.

kijaskopija, lat. sciascopia, oftalmološka metoda za objektivno, što detaljnije određivanje karakteristika refrakcionih anomalija. Radnu aparaturu predstavljaju ravno ogledalo i ljestvice. Osnovni zadatak je utvrđivanje stepena sposobnosti prelamanja svjetlosti u oku. Sin. pupiloskopija, retinoskopija. eniski lakat, oštećenje pripoja mišića na spoljašnjem epikondilu ramene kosti. Ovo je profesionalna bolest tenisera za čiju pojavu postoji pojačani rizik ukoliko se pravilno ne izvede tzv. bekhend udarac. Dobar test za provjeru sumnje o postojanju teniskog lakta može da predstavlja ispitivanje mogućnosti podizanja savijene šake koja je spuštena preko ivice ravne površine na koju je oslonjena ruka.

IZ MEDICINSKE PROŠLOSTI PLJEVALJA

Zapisi dr Poljaka - direktora Doma zdravlja u Pljevljima Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković Dr Željko Poljak, poslije završenog staža u SoŠ-u (Sanitetska oficirska škola) u Beogradu, raspoređen je da obavezni staž iz sanitetske službe nastavi u Vojnom garnizonu u Pljevljima. To je bilo 1953. godine, kada je rađen put u kanjonu Tare, od Mojkovca do Đurđevića Tare. Prije izgradnje ovog puta Pljevlja su imala lošu putnu mrežu sa drugim djelovima Crne Gore, pa ih je Poljak, rođeni Zagrepčanin, krstio da su „Jugoslovenski Sibir”. Priznao je dr Poljak da mu je ljekarska praksa u Pljevljima koristila kao „još jedan fakultet”. Evo kako on objašnjava zbog čega je kao ljekar stažista postao upravnik Doma zdravlja u Pljevljima: Najviši domet u karijeri postigao sam u prvoj godini radnog staža: direktor kotorskog doma zdravlja, sanitarni inspektor sreza i graSl.1 Planinari i učitelji crnogorskih ljekara: prof. dr Željko Poljak i da itd. prof. dr Branimir Gušić Uvjeti: nakon godine dana specijalizacija koju hoću, gdje hoću i koliko dugo hoću, s time da nakon nje odradim isto toliko u Pljevbivšem bjelopoljskom srezu, koje je vršeno 1955. godine od ljima; plaća gotovo deset puta veća nego u Hrvaskoj; automostrane prof. dr Gušića, dr Pražića, dr Salaja, dr Poljaka, sa bil i šofer na raspolaganju. Tako sam ostao u jugoslovenskom dr Bogdanom Banjaninom i mr Savetom Perović iz Kotora. Sibiru, ali mi je to vrijedilo kao još jedan fakultet. Imao sam U ekipi je bila i medicinska sestra Štefica Kralj. Ispitivanje najbogatiju patologiju u europskim razmjerima: gubavice, gušavosti podstaklo je dalja istraživanja patologije obolijeepidemiju obaju tifusa, ratnu kirurgiju (iz sukoba s ostacima vanja stanovništva, o čemu su saopštavani referati na Sabočetničkih skupina). U toj prvoj godini radnog staža, zauvijek rima ljekara Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije. sam ’istrošio” sve svoje ambicije za hijerarhijsku karijeru. Primarijus dr Rasim Agić, upravnik Doma zdravlja, Nakon godine dana, dobio sam specijalizaciju u Zagrebu, bez sa saradnicima, septembra 2010. godine organizovao je u obaveze da se vratim u Pljevlja1. Bijelom Polju XXXI Sabor ljekara, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, Opštine Bijelo Polje i Dr Poljak je bio strastveni planinar, pa je kao ljekar u Fonda za zdravstveno osiguranje RCG. Sabor sa 230 prijavgarnizonu i kao direktor Doma zdravlja, koristio priliku ljenih referata, učešćem autora i profesora iz Crne Gore, da pod izgovorom obilaska karaule i bolesnika pješači po Srbije i Albanije, bio je eminentan skup, posvećen istražiplaninama Crne Gore (Ljubišnja, vrh Dernečišta, područje vanju oboljenja i liječenju bolesnika savremenim medicinDurmitora). I kasnije, više puta, dr Poljak je boravio u Crski znanjem. noj Gori, sa svojim, kako kaže, medicinskim i planinskim učiteljem prof. dr Branimirom Gušićem. (Sl. 1) U „Medicinskim zapisima”, br. 7, Titograd 1957. godine, objavljeno je istraživanje endemske gušavosti u

1 Prof. dr Zvonimir Krajina, prof. dr Željko Poljak, prof. dr Ranko Mladina, „Tri rinologa, želje, pregnuća i tragovi”, Zagreb, 203, 72.

UK KA

MA TE

PA D

AT E

PA D

AT E

PA D

AT E

PA D

AT E

hb.co.me

AT E

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: â&#x20AC;&#x153;ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, I Boke{ke brigade 58 Tel/fax: 031/345-773

Mob. 069/929-003, 068/666-791

Proizvodi:

d.o.o. Loznica