Medical cg broj 41

5. SEPTEMBAR 2012.

GODINA IV BROJ 41

1.00

Gost urednik: Prof. dr Slavica Vujisić Autoritet i djeca Kašalj kod djece Faza laganja kod djece

Intervjui: Maja Savić i Bojana Popović Pavle Marjanović Najava:

sajam

edicine

Kamion zdravlja VWLĂŽH X &UQX *RUX Podgorica: Delta city, 11-13. maj ƒ Bar: Trg Kneza Vladimira, 14. maj ƒ Bijelo Polje: Trg Slobode, 15.maj

81,4$ RVLJXUDQMH 9DV SR]LYD QD MHGLQVWYHQX YRĂŽQMX Povodom promocije UNIQA dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja X &UQX *RUX VWLĂŽH UNIQA Vital truck - kamion zdravlja!

Tim crnogorsko-austrijskih ljekara, fizioterapeuta, nutricionista i instruktora besplatno odreĂ°uje VaĹĄ fitnes profil.

Program ĂŚe voditi Ivan MaksimoviĂŚ.

81,4$ oH 9DP SRPRoL GD VH RVMHoDWH EROMH L ĂŽLYLWH ]GUDYR Vidimo se, ulaz je slobodan!

ViĹĄe informacija na www.uniqa.me

/('$ -( * ( 5 3 -( 1 $ =$.$=,9 $ 7(/ 2%$9(=12 1 020/444-700 60 godina) o d 6 1 d o e b (za oso

UNIQA selo ĂŚe biti otvoreno od 11h-19h u svim gradovima.

narandžasti put Vaš put

www.actavis.rs

Impresum GOST UREDNIK Prof. dr Slavica Vujisić, dr sc.

Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Jelena Živković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Moždani udar Dr Ljiljana Radulović 10 Intervju: Pavle Marjanović 12 – 13 Komunikacija u farmakovigilanci Mr ph. Maja Stanković 14 – 15 Provjera kvaliteta medicinske usluge Dr sc. Rajko Šofranac 16 – 17 Kašalj kod djece Dr Mitar Šaranović 20 Autoritet i djeca Dragana Marković, psihološkinja 26 – 28 Faza laganja kod djece Dr Milica Šofranac 30 Minerali, Dr Valentina Kalinić 35 – 37 Stres i dijabetes Dr Miroslav Femić 38 – 39 Probiotske bakterije Dr Nedeljko Radlović 46 – 47 Sve blagodeti grožđa Mr ph. Ivana Gojković 48 – 49 Bolesti koje se prenose hranom Dr Snežana Barjaktarović-Labović 50 – 52 Intervju sa Majom Savić i Bojanom Popović 54 – 55 Bol, Bojan Kraljević, spec.prim.fiziot.

58 – 59 Perkutana nefrolitotomija Dr Dunja Nikčević 62 – 63 Bakterijske infekcije kože Dr Olivera Simić-Kovačević 66 - 67 Povrede, Dr Marko Čvorović 72 Afte, Dr Miloš Radulović 74 Zavisnost od interneta Radmila Stupar-Đurišić, psihološkinja 76 – 77 Omaglica i vrtoglavica Dr Božo Vuković 78

RIJEČ UREDNICE

Poštovani čitaoci, Uredništvo časopisa Medikal i njegovi brojni saradnici sa velikim entuzijazmom već dugo ulažu napor da do Vas dođu informacije i novine iz oblasti medicine, stomatologije, farmacije i srodnih područja. Autori tekstova se trude da razumljivim jezikom saopšte korisne podatke o čestim oboljenjima, gdje se poseban akcenat stavlja na sve ono što možete preventivno sami uraditi da spriječite pojavu nekog oboljenja ili barem smanjite rizik od obolijevanja. Sigurna sam da je birani rječnik i objašnjenje stručnih pojmova doprinijelo da Medikal postigne cilj i da napisano dopre do svih koji nisu profesionalci u oblasti medicine. Takođe, članci Medikala sadrže mnogo praktičnih i korisnih informacija i za ljekare, stomatologe, farmaceute i druge koji su u svojim oblastima eksperti, ali pitki tekstovi kolega iz drugih oblasti dobro dođu da se podsjetimo ili čujemo nešto novo.

Urednici časopisa Medikal, kao žurnala popularne medicine, kontinuirano rade na poboljšanju kvaliteta tako što proširuju listu saradnika angažujući kako univerzitetske profesore tako i ljakare iz primarne zaštite, psihologe, fizioterapeute, praćenjem novosti sa internet stranica, praćenjem značajnih datuma u pojedinim oblastima i obilježavajući značajne datume u pojedinim oblastima zdravstva, npr. dane borbe protiv šećerne bolesti, moždanog udara i drugih. Medikal prati aktuelne stručne i naučne skupove, najavljuje ih i publikuje saopštenja sa takvih sastanaka.

Moderno i kvalitetno opremljen, sa odabranim zabavnim sadržajima i sa u mjeri zastupljenim reklamnim sadržajima, ovaj časopis postaje sve čitaniji a Uredništvu sve veći izazov da tu čitanost i opravda.

Prof. dr Slavica Vujisić, dr sc.

CICATRIX DERMATOLOŠKA KREMA

MEGAFOLIC

Medicinsko sredstvo koje pomaže u procesima zarastanja površinskih i dubinskih rana, kao što su dekubitis, čirevi, poderotine, ogrebotine, ispucalost kože, opekotine, posjekotine, dermatitis (kao i iritativni kontaktni dermatitis) i može podspješiti regeneraciju oštećene kože.

PAKOVANJE: Tuba od 20 gr.

Dodatak ishrani bogat folnom kiselinom i vitaminom B12. Koristi se u slučaju nedostatka i povećane potrebe za ovim sastojcima. PAKOVANJE: 20 ml

CICATRIX REKTALNI GEL Medicinsko sredstvo koje ubrzava procese obnove analnog kanala. Posjeduje snažno zaštitno dejstvo, omogućava obnovu oštećenog tkiva i sluzokože u slučajevima unutrašnjih i spoljašnjih hemoroida, upale rektuma, analnih ragada (fisura), analnih čireva, analnih fistula, fisura, kao i nakon proktoloških hiruških intervencija i oštećenja uzrokovanih radioterapijom i hemioterapijom.

PAKOVANJE: Tuba od 30 gr sa kanilom za aplikaciju.

CICATRIX DERMATOLOŠKI PRAH SPRAY Medicinsko sredstvo koje pomaže u procesima zarastanja površinskih i dubinskih rana, kao što su dekubitis, čirevi, poderotine, ogrebotine, ispucalost kože, opekotine, posjekotine, dermatitis (kao i iritativni kontaktni dermatitis) i može podspješiti regeneraciju oštećene kože.

PAKOVANJE: 125 ml.

GLUTANLIVER Kapsule sadrže glutamin, supstancu koja neutrališe uticaj spoljnih agensa, uključujući i duvanski dim. Usporava intoksikaciju etil alkoholom i određenim vrstama medikamenata (hemioterapijski antineoplastici, antituberkolozni lijekovi, neuroleptici, antidepresivi, paracetamol). Djeluje preventivno i smanjuje oštećenja nastala jonizirajućim zračenjem. PAKOVANJE: 30 kapsula.

Osjećaj se ljepše, živi duže

ZINCO SPRAY Kozmetički preparat za spoljnu upotrebu. Njegova formula na bazi cink oksida i nevena koristi se kod nesavršenosti kože, crvenila i ispucalosti, kod osipa nastalih djelovanjem hemijskih ili fizičkih preparata, usljed starenja, loše ishrane i klimatskih uslova, rane hipotrofije, čak i kod novorođenčadi, usljed zastoja u kretanju tjelesnih tečnosti, kao i iritacije od odjeće. PAKOVANJE: 125 ml

MEGASTAR JUNIOR Vitaminski dodatak ishrani sa sposobnošću rastvaranja masnoća, uz dodatak polizasićenih masnih kiselina Omega 3 i Omega 6 i matičnog mliječa. Značaj koji dokosahe-ksenoična kiselina (masne kiseline Omega 3) posjeduje za ljudski organizam, naročito u zaštiti kardiovaskularnog i nervnog sistema, obezbjeđujući pravilno funkcionisanje mozga i mrežnjače. Fosfoserin je agens centralnog nervnog sistema koji se troši u stanjima nervne iscrpljenosti, slabosti muskulature, kao i pri oporavku. Fosfor koji se nalazi u obliku proteina je od primarnog značaja zbog svoje uloge koju ima u mnogim biološkim procesima. Njegova funkcija je da veže kalcijum u kostima i zubima, a predstavlja i sastojak fosfolipida prisutnih u svim ćelijama, naročito nervnim.

PAKOVANJE: 7 flašica od 10 ml.

LEUTROFIN Leutrofin je proizvod namijenjen jačanju imunološkog sistema organizma, posebno kod sezonskih oboljenja, povećava otpornost na infekcije i bolesti. PAKOVANJE: 10 flašica, 93 gr.

AFROVIR Dodatak ishrani na bazi aktivnih prirodnih sastojaka sa tonizirajućim i energizirajućim dejstvom.

Ima sposobnost biostimulacije, detoksikacije, energizacije, afrodizijačko dejstvo. SASTAV: U čepu: fosfatidilserin, polikosanoli 10% u octa-esa-tetra-triacosanoli, esencijalno ulje iz listova mente (mentha piperita).

U flašici: demineralizovana voda, frutktoza, Kompleks Bioerb, ekstrakt iz korijena boiljke Eleuterococco (eleuterococcus senticosus), bagremov med, magnezijum aspartat, kalijum asparat, kreatin, arginin aspartat, karanfilić, bottoni floreali, esencijalna ulja (eugenia caryophyllata), konzervans kalijum sorbat. Kompleks Bioerb:ekstrakt iz krtole biljke Maca tuberi (lepidium meyenii), ekstrakt iz listova biljke Damiana (turnera aphrodisiaca), ekstrakt iz stabla biljke Muira puama (ptycopetalum olacoides), ekstrakt iz korijena bijljke Gingseng (panax gingseng), ekstrakt iz sjemena biljke Guarana (paullinia cupana aut sorbilis), ekstrakt iz ploda biljke Tribulin (tribulus terrestris).

VENIL PLUS KAPSULE Dotatak ishrani sa ekstraktom crnog grozdja, divljeg kestena, Diosmina, Vitamin C i Vitamin E, namijenjen poboljšanju mikrocirkulacije.

GMG BJELIŠI d.o.o. Bar ekskluzivni uvoznik za Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku i Makedoniju +382 30 353 760 www.gmg-pharmacy.com gmgbar@t-com.me

PROIZVOĐAČ: ITALFAR, Pomezia, ITALY DISTRIBUTER ZA CRNU GORU: GLOSARIJ d.o.o. Podgorica

VENIL PLUS PJENA pjena koja se moze primjeniti i na bolna mjesta, za razliku od kreme i gelova koji mogu iritirati.

Nanesite na kožu lagano masirajuci, a zahvaljujući svojim sastojcima pomaže pri ublažavanju otoka i nesavršenosti nogu, stvarajući osjećaj lakoće na koži pruža osjećaj hlađenja. Sadrži ekstrakte divljeg kestena, borovnice, grožđa, supstance korisne za poboljšanje i regulaciju mikrocirkulacije.

ZANIMLJIVOSTI Sajber oralna higijena Kada je u pitanju pronalaženje načina za animiranje djece da se naviknu na održavanje oralne higijene, maštovitost roditelja skoro da nema granica. Idealan pomoćnik u tom smislu mogla bi da im bude nova kompjuterska igrica „Colgate”. Igrica nazvana „Zubno kraljevstvo” namijenjena je za učenje o važnosti održavanja čisoće zuba, pravila upotrebe četkice za zube, paste, zubnog konca i tečnosti za ispiranje usta i zuba.

Može se pronaći jednostavnom pretragom interneta i za njenu instalaciju nije potrebno vršiti novčanu uplatu.

Igara i zdravlja

Plave bebe Urođena srčana oboljenja mogu se kretati u rasponu od onih koja ne zahtijevaju nikakvu medicinsku intervenciju do onih za koje ju je obavezno izvršiti. Postoji više od 35 različitih srčanih problema koji mogu biti otkriveni kod novorođenčeta.

Statistika pokazuje da se neki oblik urođenog srčanog oboljenja dijagnostikuje kod 8 do 10 na 1.000 živorođenih beba. Jedan od pokazatelja prisustva nekog od ovih poremećaja može da bude i obojenost kože. Ukoliko je ona plavkasta, radi se o neadekvatnoj oksigenaciji krvi. Ovo se naziva cijanoza, a bebe kod kojih je ona prisutna popularno su nazvane „plave bebe”. Kod većine novorođenčadi sa ovom vrstom poremećaja potrebno je već na rođenju ili u toku djetinjstva izvršiti rekonstruktivni zahvat.

Na ovogodišnjim Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama, održanim u Londonu, učestvovalo je više od 14 000 sportista.

Jedna od obaveza organizacije ovog događaja bilo je i obezbjeđivanje sistema zdravstvene njege. Britanska agencija za zdravstvenu zaštitu bila je na čelu tog projekta, a značajno učešće imali su i eksperti Svjetske zdravstvene organizacije. Za procjenu javnih zdravstvenih rizika koji mogu uticati na događaj bili zaduženi predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije iz Londona. Pet stručnjaka SZO-a, uključujući predstavnike EURO-a i SEARO-a, imali su tokom Igara pored ostalog za obavezu da svoje radno vrijeme provode na rotirajućoj platformi koja je je bila specijalno sagrađena za vršenje nadzora u ovom smislu.

Osnovni cilj njihovog angažovanja bio je da se obezbijedi dobra zaštita zdravlja posjetilaca i učesnika Igara kada je riječ o zaraznim bolestima. Ujedno, bila je ovo prilika da se testira poboljšani program zaštite zdravlja mase, koji je nastao kao jedan od popularnih HPA projekata. Vođa ovog tima bio je dr Brajan Mekloski.

08

IZ MEDICINE Lotos djevojke

Bio jednom jedan grip

Pomalo neobičan obred vajanja lotos stopala odlika je čak i nekih regija savremene Kine. Sve do sredine 19. vijeka u toj zemlji je bila sasvim uobičajena pojava da se jednom od djece ženskog pola stopalo povezuje na način da tokom odrastanja, zbog čvrsto stegnutog kalupa, ono poprimi izgled lotosovog cvijeta. Najraniji podaci o primjeni ovog vida ekonstrukcije potiču iz perioda dinastije Tang, 10. vij. p. n. e. Ovaj običaj najprije je sprovođen u dobro stojećim porodicama da bi kasnije bio prenešen i na ostale.

Kandidatkinje za lotos stopala bile bi djevojčice starosti 2-5 godina. Proces vezivanja stopala započinjao bi kada profesionalne njegovateljice stopala potopile djetetova stopala u rastvor životinjske krvi i ljekovitog bilja. Obično je započinjan u toku zime, a cijeli proces bi trajao nekoliko godina. Otisci stopala u vidu lotosa smatrani su veoma privlačnim. Iako zdravstveni problemi koje je ovakav trend uzrokovao nikada nijesu bili riješeni, u pogledu izbora obuće nije se moralo brinuti. Tokom 20. vijeka postojale su čak i fabrike za proizvodnju obuće za lotos stopala. Tek 1998. godine zvanično je zabranjen ovaj vid remodelisanja prirodom danih stopala.

Jedan od junaka priče o SARS-u, sindromu koji je prije samo nekoliko godina uspaničio cijelu svjetsku javnost, bio je italijanski epidemiolog Karlo Urbani. Boraveći pri misiji ljekara Svjetske zdravstvene organizacije u Kini, on je već početkom 2003. godine prijavio simptome veoma zarazne bolesti - ptičjeg gripa. Zaprepašćeni zbog činjenice da je bolest koja regularno postoji u ptičjem carstvu i na koju je čovjek do tada bio imun počela da se prenosi brzinom svjetlosti i da kod čovjeka ima čak i smrtni ishod, ljekari su apelovali na što dosljedniju primjenu mjera prevencije i što suzdržanije ponašanje u situaciji koja je proizvodila nemir na svjetskom nivou. Tužna je činjenica, i ujedno još jedan primjer humanosti ljekarske profesije i profesionalaca u toj oblasti, da je dr Urbani, iako je pravovremeno prijavio simptome bolesti i kod sebe, podlegao posljedicama i umro nakon 2-3 mjeseca, 29. marta 2003. U to vrijeme nalazio se na radnom zadatku u Hong-Kongu.

I starost je relativna stvar Bolesti oka spadaju u grupu najsenzitivnijih oboljenja. Svjesni da se u velikom broju slučajeva one javljaju kao stečene, grupa ruskih naučnika došla je na ideju da istraži mogućnosti predupređenja njihove pojave u starosti. Kao proizvod takvog rada nastao je lijek za koji se tvrdi da ima veliki uspjeh u ovom vidu preventive. Budući da je prošao kliničke testove, on se već nalazi u prodaji i za sada se koristi kao terapija poremećaja zvanog „suvo oko”. Vladimir Skulačev, vođa tima koji se bavio pronalaženjem ovog lijeka, objasnio je da sama činjenica da on djeluje na sindrom suvog oka govori o velikom uspjehu. Riječ je o neizlječivoj bolesti i svaki uspeh u njenom liječenju je impresivan. Budući da je i sam bio korisnik ovog lijeka, on je opisao i to iskustvo. Nakon primjene standardizovane medicinske terapije u roku od mjesec i po dana, nije bilo napretka u liječenju njegove katarakte, ali pošto je počeo da koristi kapi iz laboratorije, napredak je bio evidentan.

Operacija koju mu je ljekar bio zakazao više nije bila neophodna. Taj uspjeh je on objasnio prikazujući lijek iz njegove laboratorije kao jedini efektivan u liječenju bolesti oka koje nastupaju kao posljedica starenja. Njegovi rezultati su opisani po efektima liječenja ostarjelih pacova. U nastavku ovog projekta planirano je da se ide čak dotle da se pronađu pilule protiv starenja.

09

MOŽDANI UDAR Piše: dr Ljiljana Radulović, spec. neurolog Moždani udar predstavlja nagli gubitak krvotoka u odredjenom dijelu mozga. Znaci moždanog udara zavise od funkcije dijela mozga koji ishranjuje oštećeni krvni sud. Zbog toga ovi simptomi mogu biti najrazličitiji, ali najčešće se radi o slabosti jedne ruke i/ili noge, gubitku govora ili otežanom govoru, slabosti jedne polovine lica, intenzivnoj vrtoglavici i nemogućnosti održavanja ravnoteže. Važno je odmah prepoznati ove simptome i što brže se javiti ljekaru, kako bi pacijent dobio brzo adekvatnu terapiju, a time se povećava šansa za dobar oporavak bolesnika. na:

U zavisnosti od uzroka moždane udare možemo podijeliti

1. Ishemijski: načešći uzrok moždanog udara, javlja se kod oko 75% pacijenta, a nastaje začepljenjem jednog od krvnih sudova koji ishranjuju mozak. Uzrok začepljenju može biti embolija (otkinut tromb, stvoren u drugom krvnom sudu ili srcu pod dejstvom krvne struje putuje do sve manjih krvnih sudova gdje se u jednom trenutku zaglavi i izazove prekid krvotoka) ili tromboza (stvaranje ugruška na mjestu oštećenja kvnog suda).

Ovjde treba napomenuti da postoji i tzv tranzitorni ishemijski atak (TIA), javlja se ukoliko poremećaj krvotoka traje veoma kratko. I u ovom slučaju dolazi do kratkotrajne pojave znakova moždanog udara, ali bez trajnog ošteženja mozga. Ovo stanje traje do 1h i njegov značaj je u tome što ovakvi bolesnici imaju veći rizik za razvoj konačnog moždanog udara, te je neophodna primjena preventivne terapije.

2. Hemoragijski: nastaje kod oko 25% bolesnika. Uzrokovan je pucanjem i posljedičnim krvarenjem iz krvnog suda u moždano tkivo (intrecerebralna hemoragija) ili u moždane omotače (subarahnoidalna hemoragija).

Značaj ove grupe oboljenja jeste prije svega u učestalosti njihove pojave i posljedicama koje imaju. U svijetu predstavlja treći vodeći uzrok smrtnosti (9,6%), posle srčanih oboljenja (12,7%) i maligniteta (12,6%), a u manje razvijenim zemljama, u koje spada i naša zemlja, se javlja u značajno većem procentu i predstavlja vodeći uzrok smrti kod žena (oko 19%), a drugi (odmah iza infarkta srca) kod muškaraca. Jedna trećina pacijenata umire zbog posljedica moždanog udara u toku prve godine, dok preživjelih oko 30% će biti zavisni od okoline, a preostali će imati manje posljedice i biti sposobni da samostalno obavljaju svakodnevne poslove, što čini ovo oboljenje vodećim uzrokom dugotrajnog invaliditeta.

Zbog ovako velikog i zdravstvenog, ali i posljedičnog socio-ekonomskog značaja, decenijama unazad su usmjerena brojna ispitivanja u cilju izučavanja faktora rizika za nastanak bolesti, kako bi njihovom kontrolom smanjili mogućnost razvoja ovog opasnog oboljenja. Danas upravo na osnovu toga možemo

10

da ih podijeliimo na one na koje možemo uticati, a to su: 1. Starost - sa svakom decenijom života udvostručuje se vjerovatnoća za moždani udar 2. Pol - muškarci češće oboljevaju 3. Rasa/etnička pripadnost - crna rasa i južnoazijati umaju veću stopu oboljevanja 4. Hereditet - češće oboljevaju osobe koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu Drugu grupu čine faktori rizika koji se mogu korigovati: 1. Hipertenzija- osobe sa povišenim krvnim pritiskom imaju 3 puta veći rizik, posebno kod mlađih. Neadekvatna terapijska kontrola pritiska povećava rizik za ishemičan moždani udar 1,5 puta, a za hemoragičan MU 3 puta.

2. Srčano oboljenje i/ili atrijalna fibrilacija - 15% svih moždanih udruženo je sa postojanjem atrijalne fibrilacije, a u populaciji preko 80 godina starosti čak 36%.

3. Šećerna bolest - oboljeli imaju 2-3 puta veću vjerovatnoću za udar 4. Hiperholesterolemija, gojaznost 5. Pušenje - potrebno je u prosjeku 6-9 godina da bivši pušaći dosegnu rizik koji imaju oni koji nisu nikad pušili 6. Alkohol - protektivan efekat ima u slučaju konzumiranja do 2 dl/dan i povećan rizik kod konzumiranja većih količina od ove.

Sprečavanje moždanog udara u suštini predstavlja kontrolisanje faktora na koje možemo uticati, kao i davanje ljekova koje mogu spriječiti nastanak tromboze u slučaju postojanja bolesti koje imaju visok rizik za njegov nastanak.

U slućaju nastanka ishemijskog moždanog udara terapija je usmjerena u pravcu razgrađivanja tromba koji je blokirao krvni sud (tromboliza), kao i davanju ljekova koji sprečavaju uvećanje nastalog i nastajanje novih trombova. Trombolitička terapija je primjena rekombinovanog tkivnog plazminogen aktivatora koji kada se da u prva 4,5h od nastanka moždanog udara u značajnoj mjeri smanjuje rizik od smrti neposredno nakon moždanog udara, kao i posljedice ove bolesti (značajno smanjena stopa invalidnosti).

Zbog potencijalno veoma opasnih neželjenih efekata, medju kojima je najznačajnije moždano krvarenje, postoje brojni, veoma strogi kriterijumi uključivanja ove terapije, pa je ovu terapiju moguće dati u oko 5% bolesnika. Posebno treba još jednom podvući limit od 4,5h od početka simptoma. Zbog toga što se veoma često u našoj sredini bolesnici prekasno jave ljekaru, najčešće čekajući da simptomi prodju spontano, zbog čega se kaksni sa početkom postavljanja dijagnoze,a samim tim isključuje i mogućnost davanja ove terapije. Zbog ovoga je pokrenuta akcija informisanja bolesnika o simptomima moždanog udara kako bi se što ranije javili ljekaru (izabranom ili u hitnoj medicinskoj pomoći) koji će ih uputiti u KC CG, gde je od prošle godine moguće primjeniti ovu terapiju.

Intervju: Pavle Marjanović, direktor "Acttavis d.o.o."

KVALITETAN, JEFTINIJI LIJEK DOSTUPAN SVIMA KOJIMA JE POTREBAN Gost u razgovoru o aktuelnim trendovima savremene farmaceutike, odgovorima i zahtjevima crnogorskog i regionalnog tržišta lijekova, te daljim inovacijama, bio je predstavnik veoma uticajne farmaceutske kompanije Actavis, Pavle Marjanović.

Generički ljekovi, inovativni ljekovi koji zadovoljavaju i zahtjev kvaliteta i finansijske povoljnosti, nametnuli su se kao važna tema ovog dijaloga.

Firma Actavis danas sve više radi na plasmanu ove grupe farmaceutika i važan je akter kada se govori o njihovoj proizvodnji i distribuciji. Osnovan 1956. godine, ovaj britanski farmaceutski gigant danas je prisutan na tržištima oko 40 svjetskih zemalja.

Koje benefite generički lijekovi pružaju pacijentima, a koje državi?

Generički lijekovi su po svom sastavu, efikasnosti kao i profilu neželjenih dejstava, odnosno bezbjednosti, potpuno jednaki sa tzv. originatorskim lijekom. Prednost generičkog lijeka je u cijeni, koja je po pravilu znatno niža, što ih čini pristupačnijim pacijentima i fondovima zdravstvenih osiguranja. Patentna zaštita za originatorski lijek nagrada je za uloženi napor vezan za inovaciju. Kada ona istekne, stiču se uslovi za lansiranje generičkih kopija. U zemljama Evropske unije dan poslije isteka patenta u apotekama je prisutno nekoliko generičkih verzija lijeka sa često dramatičnim sniženjem cijene.

Da li očekujete da će Crna Gora podržati razvoj generičke industrije?

Sistem nacionalnog tendera baziranog na nezaštićenim nazivima doprinosi značajnim uštedama zbog cjenovne konkurentnosti generičkih ljekova. Specifičnost Crne Gore, kao i ostalih država bivše Jugoslavije jeste da je postojala snažna „domaća” farmaceutska industrija. Velike multinacionalne kompanije često nisu ni bile prisutne pa nisu ni lansirale „megabrendove”. Samim tim, čitave terapijske kategorije nisu razvijane.

12

Npr. klasa „sartana” - antihipertenziva novije generacije, nije razvijena od strane originatora zbog visoke cijene za tržište Crne Gore. Tu kategoriju sada lansiraju generički proizvođači. Dakle, uloga Actavisa u Crnoj Gori jeste i podizanje svijesti zdravstvene zajednice po pitanju novih terapeutskih kategorija.

Na koje nove terapije pacijenti mogu da računaju do kraja godine?

Proizvodima kompanije Actavis pokrivene su najznačajnije terapeutske grupe. Pored postojećih, izuzetno poznatih proizvoda iz oblasti kardiologije, psihijatrije, neurologije, dijabetologije, palijativne njege i antiinfektive, jedan od strateških ciljeva jeste i proširivanje proizvodnog portfolia najmodernijim molekulima. U narednom periodu to je jedan od naših najznačajnijih zadataka. Kvalitetni proizvodi, po pristupačnim cijenama, jedan su od osnovnih strateških principa kompanije.

Kakva su iskustva Actavisa u upotrebi generičkih ljekova u drugim zemljama?

Actavis globalno ima jedinstvenu strategiju - lansirati najnovije generacije generičkih ljekova po znatno nižim cijenama.

U trenucima globalne finansijske krize, čak se i u najbogatijim zemljama svijeta fondovi zdravstvene zaštite suočavaju sa problemima likvidnosti. Sa jedne strane, imamo povećane potrebe stanovništva za ljekovima (pogotovo starije populacije), dok sa druge strane imamo manje prilive sredstava u fondove. Jedini izlaz iz ove situacije jeste optimizacija potrošnje i zamjena skupljih originatorskih ljekova jeftinijim generičkim kopijama.

Da li su na području Srbije i Crne Gore planirane neke veće investicije?

Kompanija Actavis investiraće ove godine u novi proizvodni pogon za proizvodnju ljekova protiv Parkinsonove bolesti,

u fabrici Zdravlje Actavis. Vrijednost ove investicije biće 3,7 miliona evra, a novim pogonom obuhvaćen je kompletan ciklus proizvodnje: od odmjeravanja, granulacije, preko tabletiranja, filmovanja, do primarnog i sekundarnog pakovanja. Pogon će se prostirati na oko 480 m2 proizvodnog prostora, što sa pripadajućim tehničkim prostorima čini ukupno oko 980 m2.

Novi pogon fabrike Zdravlje Actavis omogućiće proizvodnju ljekova najsavremenije generacije. Radovi na novom proizvodnom pogonu biće završeni do kraja ove godine.

Kakav je odnos sa dobavljačima?

Odnosi i saradnja sa svim relevantnim institucijama na tržištu Crne Gore na izuzetnom su nivou. Kompanija Actavis ima partnerski odnos sa svim svojim poslovnim partnerima. To podrazumijeva da je svima u fokusu „win-win” princip. Ovakav način obezbjeđuje da se ispuni osnovni cilj svih nas, a to je da pacijenti u svakom momentu imaju adekvatnu terapiju.

Koliko Actavis u prosjeku čeka da naplati lijek u Crnoj Gori?

Kada je u pitanju državno zdravstvo, na naplatu se u Crnoj Gori čeka oko 120 dana, što je povoljnije u odnosu na mnoge zemlje u okruženju.

Koliko je opravdana bojazan da će zbog ekonomske krize u svijetu pasti potrošnja ljekova?

Ekonomska kriza uglavnom dovodi do obaranja cijena ljekova, dok broj plasiranih kutija raste. Actavis se kao generička firma u potpunosti uklapa u ovaj trend. Kvalitetan, jeftiniji lijek mora da bude dostupan svima kojima je potreban!

A. Radanović

13

EFIKASNA KOMUNIKACIJA U FARMAKOVIGILANCI - PISMA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA

Piše: mr ph. Maja Stanković, Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), Podgorica

Praćenje bezbjednosti primjene ljekova, stručna procjena potencijalnih bezbjednosnih problema u vezi sa njihovom primjenom i komunikacija prema opštoj i stručnoj javnosti koja nakon toga slijedi, je jedna od najznačajnijih javnozdravstvenih aktivnosti i nadležnosti Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS). Sprovodjenje ovih nadležnosti je od velikog značaja za očuvanje zdravlja ljudi. CALIMS posvećuje punu pažnju adekvatnoj i blagovremenoj komunikaciji prema svim učesnicima u sistemu farmakovigilance. Sumnju u sistem adekvatne razmjene informacija o ljekovima kod naših gradjana često izazivaju senzacionalistički naslovi u medijima, štampanim i elektronskim, koji se nekritički i bez razmišljanja o mogućim negativnim posljedicama daju na uvid našoj opštoj javnosti.

Takve informacije su najčešće neprovjerene, nepouzdane, a njihovi izvori su nepoznati. Propusti u komunikaciji o pitanjima bezbjedne primjene ljekova, koji su, sami po sebi, vrlo osjetljivo polje u smislu interpretacije novih saznanja, mogu biti ozbiljna prijetnja i razlozi za klimu nepovjerenja od strane opšte javnosti, u rad nadležnih zdravstvenih autoriteta. Svaka nova informacija o bezbjednosti lijeka, čak ukoliko je naizgled i pouzdana i objektivna, ne treba biti interpretirana kao samostalna informacija, bez odredjene regulatorne aktivnosti i mjera od strane CALIMS-a. Takva informacija služi da se ponovo razmotri odnos korist/rizik od primjene odredjenog lijeka, i da se, ukoliko se ocijeni neophodnim, odnosno, ukoliko je taj odnos nepovoljan, preduzmu odredjene mjere u cilju zaštite zdravlja, o kojima se obavještava stručna i opšta javnost.

14

Efikasna realizacija pomenutih aktivnosti od strane CALIMS-a, umnogome zavisi od integriteta, kolektivne odgovornosti i edukacije svih zainteresovanih strana (pacijenti, zdravstveni radnici, istraživači, akademske institucije, mediji, farmaceutska industrija, nadležna tijela za ljekove, međunarodne organizacije) koji treba da ulože maksimum napora u interesu blagovremene komunikacije o bezbjednosti ljekova, posebno u mogućim kriznim situacijama. Visoki naučni, etički i profesionalni standardi, odnosno, moralni kodeksi, treba da prate uspješnu realizaciju ovih aktivnosti.

U samoj komunikaciji prema opštoj i stručnoj javnosti CALIMS se rukovodi i koristi samo objektivne, pouzdane, na naučnim dokazima zasnovane informacije o ljekovima. Do takvih, ažuriranih informacija o efikasnoj i bezbjednoj primjeni ljekova CALIMS dolazi u komunikaciji sa drugim nadležnim tijelima, u prvom redu sa Evropskom Agencijom za ljekove, Američkom upravom za hranu i ljekove, Svjetskom zdravstvenom organizacijom, agencijama iz okruženja, kroz rad zaposlenih internih eksperata Agencije, saradnika Agencije, članova savjetodavnih tijela, čijim se angažovanjem nastoji maksimalno iskoristiti stručni i naučni potencijal Crne Gore, kako bi se donijele valjane odluke u procjeni profila bezbjednosti ljekova koji su raspoloživi našim pacijentima.

Upravo iz razloga izuzetne osjetljivosti pitanja komunikacije o bezbjednosti ljekova, ove nadležnosti jesu povjerene agencijama za ljekove i precizno su definisane odgovarajućim propisima, kojima se jasno uređuje ova oblast.

Najveća odgovornost u pogledu komunikacije prema stručnoj i opštoj javnosti definitivno pripada CALIMS-u i predstavnicima proiuzvodjača ljekova, odnosno, njihovim odgovornim osobama za farmakovigilancu.

CALIMS prilikom sprovodjenja edukativnih aktivnosti o farmakovigilanci, na radionicama koje u kontinuitetu održava,

http://calims.me/

predstavlja, pored ostalih važnih dokumenata i jedan, za naše zdravstvene radnike, relativno nov dokument. Radi se o Pismu zdravstvenim radnicima (eng. DHPC – Dear Healthcare Professional Communication). Forma i sadržaj Pisma zdravstvenim radnicima su definisani evropskim smjernicama. Takav vid komunikacije je međunarodno prihvaćen kao najbrži i dokazano najpouzdaniji izvor informacija za zdravstvenog radnika o bezbjednoj primjeni ljekova. Taj princip brzog i pouzdanog informisanja već godinama efikasno funkcioniše u zemljama EU. Prvo pismo zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori poslato je 2009. godine (godina osnivanja CALIMS-a) a njihov broj je iz godine u godinu sve veći.

PISMA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA ( DHPC – DEAR HEALTHCARE PROFESSIONAL COMMUNICATION) Direktna komunikacija prema zdravstvenim radnicima ima cilj da zdravstveni radnici budu informisani o najnovijim informacijama koje se tiču efikasne i bezbjedne primjene ljekova. (DHPC) prosleđuje zdravstvenim radnicima direktno Agencija ili predstavnik proizvodjača lijeka.

Bitno je istaći da ukoliko se informacija prosleđuje zdravstvenim radnicima od strane proizvođača lijeka, tekst pisma mora biti odobren od strane Agencije.

Pisma zdravstvenim radnicima – ključni principi:

t 1SVäBOKF BäVSJSBOJI JOGPSNBDJKB P CF[CKFEOPK J FĕLBTnoj primjeni ljekova daje ogroman doprinos racionalnoj primjeni ljekova i smatra se javnozdravstvenom odgovornošću i obavezom svih učesnika u sistemu farmakovigilance.

t 1SVäBOKF JOGPSNBDJKB KF EJP LPNQMFLTOPH TJTUFNB upravljanja rizicima i blagovremenog uočavanja potencijalnih

rizika od primjene ljekova.

t &TFODJKBMOP KF EB UBLWF JOGPSNBDJKF CVEV QSPTMJKFÿFOF svim propisivačima ljekova na koje se konkretna informacija odnosi, kao i drugim relevantnim zainteresovanim stranama: udruženja pacijenata, strukovna udruženja...

t 7SMP KF CJUOP EB [ESBWTUWFOJ SBEOJDJ CVEV POJ LPKJ ʉF prvi doći u posjed bitnih informacija, kako bi, ukoliko je potrebno, na osnovu novih informacija, revidirali svoje terapijske odluke i o tome informisali pacijente.

Uz tekst pisma, CALIMS odobrava i plan komunikacije, predložen od strane proizvodjača lijeka, koji se odnosi na ciljnu kategoriju zdravstvenih radnika, propisivača lijeka, odnosno, farmaceuta koji izdaju lijek na koji se odnosi nova bezbjednosna informacija.

Kada se pismo pripremi, odobri, od strane CALIMS-a i proslijedi našim zdravstvenim radnicima, posljednji korak je objavljivanje na našim web stranicama.

Posljednji, ali ne i najmanje bitan dio ovih pisama jeste i stalni poziv zdravstvenim radnicima na prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova, ukazivanje na značaj istog, čime se stalno ukazuje na neohodnost njihovog aktivnog učešća, kako bi sistem praćenja bezbjednosti ljekova funkcionisao na optimalan način.

VODEĆI PRINCIP KOMUNIKACIJE PREMA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA = PRAVA INFORMACIJA DOSTAVLJENA PRAVOJ OSOBI U PRAVO VRIJEME. CALIMS će i ubuduće, kroz edukativne aktivnosti koje u kontinuitetu sprovodi za različite učesnike u sistemu farmakovigilance (zdravstveni radnici, predstavnici proizvodjača ljekova, mediji....), ukazivati na značaj međusobne komunikacije, čime se stvaraju preduslovi postojanja efikasnog sistema međusobne razmjene informacija, u koji stručna i opšta javnost bezrezervno vjeruje.

15

PROVJERA KVALITETA MEDICINSKE USLUGE Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac

Metode provjere kvaliteta medicinske usluge čine:

t 4BNPPDKFOKJWBOKF TBNPWSFEOPWBOKF

t &WBMVBDJKF JOUFSOB J FLTUFSOB J

t "LSFEJUBDJKB

;CPH SB[MJʊJUJI JOUFSQSFUBDJKB PWJI WFPNB WBäOJI UFSNJOB OFPQIPEOP KF QPKBTOJUJ OKJIPWV TUSVLUVSV

1. Samoocjenjivanje (samovrednovanje)

0TOPWOP QJUBOKF OB LPKF TF TBNPPDKFOKJWBOKFN äFMJ EPCJUJ PEHPWPS KFTUF LPMJLP [ESBWTUWFOB VTUBOPWB PTUWBSVKF TWPKV WJ[JKV NJTJKV J TWPKF DJMKFWF .PäF TF SFʉJ EB KF QSPDFT TBNPPDKFOKJWBOKB V [ESBWTUWV QSPDFT TJTUFNTLPH QSJLVQMKBOKB SFMFWBOUOJI QPEBUBLB T DJMKFN VUWSÿJWBOKB VTQKFÝOPTUJ [ESBWTUWFOF QPMJUJLF [ESBWTUWFOJI VTUBOPWB J JMJ QSPHSBNB 4BNPPDKFOKJWBOKFN TF QPLSFʉF USBKOB SBTQSBWB P LWBMJUFUV [ESBWTUWFOF VTUBOPWF *[WKFÝUBK TBNPPDKFOKJWBOKB QSFETUBWMKB CB[OV LPNQPOFOUV J PTOPWV [B FLTUFSOP PDKFOKJWBOKF [ESBWTUWFOJI VTUBOPWB 4BNPPDKFOKJWBOKF KF QSPDFT VʊFOKB P TFCJ 1PNBäF VPʊBWBOKV WMBTUJUJI QSFEOPTUJ OFEPTUBUBLB J SB[WPKOJI NPHVʉOPTUJ 0OP NPäF [OBʊBKOP QP NPʉJ PESFÿJWBOKV SB[WPKOJI QSJPSJUFUB SFBMOPN QMBOJSBOKV J PTUWBSJWBOKV QPTUBWMKFOJI DJMKFWB /KJNF TF VTQKFÝOP QPEJäF OJWP PEHPWPSOPTUJ [B WMBTUJUJ SBE J EKFMPWBOKF 4BNPPDKFOKJWBOKF OJKF J OF TNJKF CJUJ DJMK [B TFCF 0OP JNB TNJTMB BLP WPEJ QMBOJSBOKV BLUJWOPTUJ [B PTUWBSJWBOKF QPäFMKOJI QSPNKFOB .PSB SF[VMUJSBUJ PTUWBSJWJN SB[WPKOJN QMBOPWJNB UFNFMKFOJN OB QSFQP[OBWBOKV

16

razvojnih prioriteta i zacrtanih ciljeva. Najuspjeťnije je ono samoocjenjivanje kod kojeg je pacijent u centru paŞnje, a koje kao primarni cilj definiťe unapređenje kvaliteta usluge i bezbjednosti pacijenata. Efekti samoocjenjivanja zdravstvene ustanove biće bolji ukoliko postoji spoljaťnja podrťka, odnosno obezbjeđenje infrastrukture neophodne za ocjenjivanje.

Tu se prije svega misli na:

t 4UBUJTUJĘŠLF QPEBULF LPKJ PCF[CKFĂżVKV VQPSFĂżFOKF J postavljanje normativa,

t Sistem jasnih standarda / indikatora kvaliteta,

t 0CVLV [B TBNPPDKFOKJWBOKF JUE Preduslov unapređenja kvaliteta rada zdravstvene usUBOPWF KFTUF VPʊBWBOKF TBNPPDKFOKJWBOKFN EJTQSPQPSDJKF J[NFÿV postojećeg stanja i stanja definisanog smjernicama (akreditacijski standardi). Da bi ovaj proces bio uspjeťno sproveden potrebno je stvoriti niz preduslova, među kojima su najbitniji:

t 3B[VNJKFWBOKF WBäOPTUJ VOBQSFÿFOKB SBEB VTUBOPWF

t 3FBMOPTU TBNPLSJUJĘŠOPTU PUWPSFOPTU

t 4QSFNOPTU OB QSPNKFOF

t 4QSFNOPTU OB TVPĘŠBWBOKF TB WMBTUJUJN OFEPTUBDJNB J problemima,

t 4QPTPCOPTU QSFQP[OBWBOKB NPHVʉOPTUJ [B QSPNKFOV J

t 7J[JPOBSTUWP TQPTPCOPTU EFÄ•OJTBOKB WMBTUJUJI DJMKFWB i vlastitog napredovanja.

4QSFNOPTU [B QSPNKFOF WFPNB KF CJUBO QSFEVTMPW [B uspjeťno samoocjenjivanje. Promjene izazivaju fundamentalnu transformaciju najvećeg broja procesa i aktivnosti.

Zdravstvene ustanove, zbog kompleksnosti procesa i dobijanja realnijih rezultata definiťu redosljed aktivnosti u QSPDFTV TBNPPDKFOKJWBOKB 0O TF OBKʊF�ʉF PQJTVKF QSPDFEVSPN 1SPDFEVSPN TF VUWSÿVKF KFEJOTUWFOJ OBʊJO [B TQSPWPÿFOKF aktivnosti samovrednovanja i ocjenjivanja kvaliteta zdravstvene ustanove i definiťu ovlaťćenja i odgovornosti u vezi sa tim.

2. Evaluacije (interna i eksterna) Evaluacija (engl. evaluation) jesu bilo koji proces koji WPEJ LB PDKFOKJWBOKV J JMJ QSFQPSVLBNB LPKF TF UJʊV LWBMJUFUB Kada govorimo o evaluaciji u zdravstvenim ustanovama, ona predstavlja procjenu kvaliteta zdravstvene zaťtite. Ukoliko je zdravstvena ustanova akreditovana, onda se evaluacija moŞe definisati i kao ocjena kvaliteta akreditovane zdravstvene ustanove. To je, QPKFEOPTUBWMKFOP SFʊFOP QPTUVQBL GPSNBMOPH PDKFOKJWBOKB J utvrđivanja dostignutog stepena kvaliteta procesa koji se odvijaju u akreditovanoj zdravstvenoj ustanovi.

1SPDFT FWBMVBDJKF [ESBWTUWFOF VTUBOPWF QPĘŠJOKF JOUFSOPN evaluacijom (samoocjenjivanje, samovrednovanje).

Interna evaluacija sama po sebi predstavlja dragocjeno JTLVTUWP LPKF KF QPUSFCBO B OBKʊF�ʉF J EPWPMKBO VTMPW EB CJ TF QPTUJgao cilj unapređenja kvaliteta zdravstvene ustanove.

Interna evaluacija (emgl. internal evaluation): isto kao i „samoevaluacija� (engl. self-evaluation), sprovodi se kao oblik upravljanja kvalitetom ili kao priprema za eksternu evaluaciju.

0OP �UP CJ USFCBMP EB CVEF DJMK TWBLF P[CJMKOF [ESBWTUWFOF ustanove u sistemu izgradnje i osiguranja kvaliteta jeste sprovođenje eksternih evaluacija i akreditacija. Dakle, ne kao mehanizam prinude (zakonska obaveza u mnogim zemljama), nego kao normalan redosljed svih aktivnosti koje se sprovode u cilju izgrad-

nje ozbiljnog sistema kvaliteta i respektabilne zdravstvene ustanove.

Eksterna evaluacija (engl. external evaluation) jeste FWBMVBDJKB LWBMJUFUB LPKV TQSPWPEJ J[BCSBOJ UJN TUSVʊOKBLB LPKJ nijesu iz zdravstvene ustanove koja je predmet evaluacije. Eksternu evaluaciju zdravstvene ustanove sprovodi agencija specijalizovana za datu oblast. Eksterna evaluacija koju sprovodi ekspertni tim TBTUBWMKFO PE JTLVTOJI QSPWKFSJWBʊB TUBWMKB UFäJ�UF OB QSPDKFOV ustanove u cjelini, uzimajući u obzir viziju, misiju, ciljeve i potrebe zdravstvene ustanove.

3. Akreditacija Akreditacija zdravstvenih ustanova u svijetu sve viťe EPCJKB OB [OBʊBKV J TWF KF WFʉJ CSPK [FNBMKB LPKF TF PEMVʊVKF [B ovaj pristup da bi unaprijedile kvalitet zdravstvene zaťtite.

Akreditacija (engl. accreditation) u stvari je postupak ocjenjivanja rada zdravstvene ustanove, na osnovu primjene optimalnog nivoa utvrđenih standarda rada zdravstvene ustanove u određenoj oblasti zdravstvene zaťtite, odnosno grani medicine.

"LSFEJUBDJKB KF QPUWSEB PESFÿFOPH TUBUVTB /BKʊF�ʉF TF UFNFMKJ na primjeni prethodno definisanih standarda i prije svega je rezultat evaluacije.

Akreditacija treba da:

t 0TJHVSB EB [ESBWTUWFOF VTUBOPWF JTQVOKBWBKV PESFĂżFOF standarde (minimalne ili standarde izvrsnosti),

t 0CF[CJKFEJ PDKFOF [BTOPWBOF JTLMKVĘŠJWP OB LSJUFSJjumima kvaliteta, a nikad na politiÄ?kim prilikama, i da su uvijek JTLMKVĘŠJWF

t 1PUFODJSB OBHMBTBL OB PEHPWPSOPTUJ FOHM accountability) i

t 1SPDKFOKVKF NJTJKV [ESBWTUWFOF VTUBOPWF V PEOPTV OB standarde.

Jednostavno, efikasan sistem upravljanja kvalitetom osnova je za evaluacioni i akreditacioni proces i olakťava ga, a aktivnosti ovih procesa direktno poboljťavaju i razvijaju sistem upravljanja kvalitetom, odnosno u kontinuitetu poboljťavaju i unapređuju kulturu kvaliteta unutar zdravstvene ustanove.

Akreditacija će postati nuŞna ne samo zbog realizacije programa i obaveza Evropske unije, nego prije svega zbog neprestanog poboljťanja kvaliteta zdravstvenog tretmana i upravljanja ukupnog kvaliteta u zdravstvenim organizacijama. Ne smijemo se koncentrisati samo na kvalitet rada jedne profesionalne grupe, npr. ljekara, već na djelovanje ukupne ustanove, kao �UP KF UP VSFÿFOP ESVHEF QP TWJKFUV 1P�UVKVʉJ UP OBʊFMP DJMKFWJ akreditacije su:

t 6OBQSFĂżFOKF LWBMJUFUB

t #F[CKFEOPTU QBDJKFOUB

t 0CF[CKFÿJWBOKF EKFMPUWPSOPH J JTQMBUJWPH QSVäBOKB zdravstvenih usluga,

t 4UWBSBOKF KFEOBLJI JMJ QSJCMJäOJI VTMPWB [B QSVäBOKF zdravstvenih usluga u cijelom sistemu zdravstvene zaťtite,

t 6TQPTUBWMKBOKF QPWKFSFOKB LPSJTOJLB V TJTUFN [ESBWTUvene zaĹĄtite i

t 6OBQSFÿFOKF NFOBEäNFOUB V [ESBWTUWV

3FMBDJKB TBNPPDKFOKJWBOKF FWBMVBDJKB BLSFEJUBDJKB moĹže biti postavljena i obrnutim redosljedom, a samo njeno integralno sagledavanje moĹže rezultirati efikasnim i uspjeĹĄnim programima i koncepcijama kvaliteta u zdravstvenim ustanovama.

17

Da bi čovjek napravio samo jedan korak, potrebno je da angažuje oko 200 mišića.

Ljubljenje, čin zaljubljenih osoba, korisno je za zdravlje zuba.

Osoba koja je budna 17 časova zaredom ima isti stepen budnosti kao i ona koja popije dvije čaše vina.

Konzumiranje žvakaće gume utiče na povećanje mentalnih sposobnosti osobe.

Rinotiloksimanija je stručni naziv za opsesivno povlačenje nosa.

18

Da bi se kod riđokose osobe dostigao isti anestetski efekat kao i kod bilo koje druge, potrebno je primijeniti 20 % više supstanci koje služe u tu svrhu.

U toku seksualnog odnosa čovječiji organizam sagori oko 350 kalorija.

Dokazano je i da nervoza može biti veoma efikasna u tom smislu. 350 kalorija izgubi osoba koja je proživjela jedan takav dan.

Kada Vam je hladno, veća je potreba za hranom, jer tijelo traži energiju koja mu je potrebna za zagrijavanje.

Tek 20 minuta nakon konzumiranja cigarete povišeni nivo krvnog pritiska vraća se na normalnu vrijednost.

U stanju uplašenosti luči se više sekreta iz uha nego što je to uobičajeno.

Jedan oblik stresne kardiomiopatije jeste sindrom slomljenog srca. Dokazano je da je zbog ovoga moguće i umrijeti.

Smijanje može imati jednako dobar učinak kao i fizički rad.

Teoretski je dokazano da ukoliko se osoba nasmije 100 puta zaredom, čini toliko dobra zdravlju svog organizma kao i kada se odluči na desetominutni fizički trening.

Dokazano je da osobe koje su na dijetalnom režimu ishrane postižu bolji efekat u dijeti ako spavaju duže nego obično.

Nakon tridesete godine života, čovječiji nervni sistem počinje da gubi neurone nervne ćelije koje se više ne mogu obnoviti.

19

KAŠALJ KOD Piše: dr Mitar Šaranović FIZIOLOGIJA KAŠLJA Bronhije i dušnik su jako osjetljivi na dodir, tako da bilo koja strana supstanca, odnosno uzročnik (virus, dim, para, alergen...) prouzrokuje refleks kašlja. Posebno osjetljivo mjesto je karina (mjesto gdje se larinks dijeli u bronhije).

Aferentni nervni impulsi iz bronhija uglavnom se prenose vagusnim nervima do produžene moždine. Ovdje nervni centri pokreću automatski tok zbivanja, koji bi se sastojao u sledećem: Prvo, naglo se udahne 2,5 l vazduha. Drugo, epiglotis se zatvori a glasnice se tijesno priljube jedna uz drugu tako da vazduh biva zarobljen u plućima. Potom se kontrahuju disajni mišići (dijafragma, međurebarni i trbušni mišići), čime se pritisak u plućima povećava na 100 mm Hg. Zatim se epiglotis i glasnice naglo otvore, usljed čega vazduh eksplozivno izlazi (brzinom 120-160 km /h). Vazduh koji se tako brzo pokreće odnosi te strane supstance.

PATOLOGIJA KAŠLJA UOPŠTE UZEVŠI, KAŠALJ JE JEDAN OD NAJČEŠĆIH ZNAKOVA POREMEĆAJA ZDRAVLJA KOJI SE JAVLJAJU KOD DJECE. uzrast.

Uzročnici kašlja kod djece biće prikazani u odnosu na

Rano djetinjstvo: 1) Infekcije: A) Gornji respiratorni trakt; B) Bronhiolitis; C) Upala pluća.

2) Kongenitalne malformacije disajnih puteva 3) Gastroezofagealni refluks 4) Cistična fibroza Predškolski uzrast: 1) Infekcije A) Gornji respiratorni trakt B) Akutni bronhitis C) Upala pluća.

2) Strano tijelo 3) Astma 4) Cistična fibroza 5) Pasivno pušenje.

20

E C E J D Školski uzrast: 1) Infekcije 2) Astma 3) Pušenje 4) Slivanje iz nosa 5) Psihogeni.

Karakteristike kašlja: 1) Sitan, produktivan: bronhitis, cistična fibroza, bronhiektazije 2) Zvizdav: astma 3) Lajav: krup 4) Paroksizmalan (sa povraćanjem ili bez njega): cistična fibroza, strano tijelo, astma 5) Noćni: astma, sinuzitis 6) Najteži pri buđenju: cistična fibroza, bronhiektazije 7) Pri energičnom vježbanju: astma izazvana vježbanjem, cistična fibroza, bronhiektazije 8) Nestaje pri spavanju: kašalj po navici.

Pri uspostavljanju anamneze ljekar bi trebalo da utvrdi čemu je sličan zvuk kašlja, kakav je ispljuvaj, kada je kašljanje najgore, da li je kašalj akutan, uporan ili povratan, da li je dijete bolesno, postoje li udruženi znaci, da li neko puši u porodici, i naravno, kakva je ranija medicinska istorija. Što se tiče kliničkog pregleda, valja obratiti pažnju na rastenje, znakove respiratornog distresa (tahipnea, podrebarna i međurebarna uvlačenja), pregled grudnog koša (inspekciju, palpaciju - fremitus pectoralis, lat., auskultaciju) i druge znake. Od dodatnih ispitivanja poželjno je načiniti kompletnu krvnu sliku sa parametrima zapaljenja, bris grla, rendgendski nalaz grudnog koša, test znojenja (cistična fibroza), spirometrijsko ispitivanje...

ZBRINJAVANJE KAŠLJA Generalno, antibiotici se češće upotrebljavaju za zbrinjavanje kašlja nego što je to realno potrebno. Postoje dvije kategorije medikacije: ekspektoransi i supresori kašlja, mada se ovi drugi rijetko koriste. U ostale terapeutske procedure mogu se ubrojati ovlaživači vazduha, ako je u pitanju iritacija sluzokože. Takođe, od pomoći mogu biti i pastile za sisanje.

Dojenje - ishrana majčinim mlijekom Mlijeko: Prva dječja hrana Majčino mlijeko je hrana koju je priroda namjenila novorođenčetu.

Majčino mlijeko je prirodna i najbolja ishrana za novorođenče i dojenče i jedini pravi izbor za dobar početak života!

"Bebe se hrane majčinim mlijekom i poljupcima." (Homer, Himna Merkuru).

Dojenje je jedinstveni proces koji obezbjeđuje idealnu hranu, zdrav rast i razvoj, smanjuje rizik od infekcija, doprinosi zdravlju majki smanjenjem rizika od raka dojke i jajnika i pruža osjećaj zadovoljstva i ravnoteže bebi i majci.

Sa medinskog stanovništa majčino mlijeko predstavlja idealnu hranu, koja sadrži idealan odnos hranjljivih i anti- infektivnih sastojaka. Majčino mlijeko je u potpunosti prilagođeno digestivnom i ostalim, još uvijek nedovoljno razvijenim organskim sistemima novorođenčeta. Ono je hrana, ali i snažan prirodni lijek neophodan novorođenoj bebi, zato što u svom sastavu sadrži brojne biološki aktivne supstance (bioaktivni kompleks nukleotida, hormona, peptida, oligosaharida, faktora rasta, imunoglobulina). Na ovaj način majčino mlijeko smanjuje rizik od: PROLIVA,

INFEKCIJE ORGANA ZA DISANJE, INFEKCIJA UHA, INFEKCIJE ORGANA ZA MOKRENJE, ŠEĆERNE BOLESTI, ASTME, EKCEMA, ALERGIJA. Novija istraživanjia su pokazala da djeca koja se hrane majčinim mlijekom imaju veći koeficijent inteligencije (IQ) i bolji uspjeh u školi.

Majke koje odaberu da doje svoju bebu imaće manji rizik da obole od: ANEMIJE, RAKA DOJKE, RAKA JAJNIKA, BOLESTI KOSTIJU U POZNIM GODINAMA. NAUČNE ČINJENICE O ZNAČAJU DOJENJA KAO IDEALNOG IZBORA PRAVILNE ISHRANE POVOLJNI UČINCI DOJENJA NA DIJETE Majčino mlijeko sadrži sve sencijalne aminokisjeline i taurin, neophodan za rast centralnog nervnog sistema. Majčino mlijeko je priridni zaštitini faktor od crijevnih i respiratornih infekcija jer sadrži: - bifidus faktor koji sprečava rast patogenih bakterija u crijevima; - desetine antiinflamatornih produkata koji umanjuju zapeljenske procese; - limfocite i makrofage koji učestvuju u imunskom odgovoru na infekciju; - antitijela majke koja štitie od infekcija; - fragmente virusa bez sposobnosti razmnožavanja, koji

21

stimulišu prdukciju specifičnih antitijela.

Dojena djeca uzrasta do četiri mjeseca imaju 10 - 15 puta manji rizik od smrtnog ishoda. Dojena djeca imaju manji rizik od alergija, šećerne bolesti, gojaznosti, malokluzije, Hodgkinovog limfoma, celijakije, Crohn-ove bolesti, koronarne bolesti.

Digestivni sistem djeteta brže sazrijeva i zaštićen je od alergija jer nema ranog kontakta sa stranim proteinima. Djeca imaju manje ortodontnih problema (zubni karies i deformiteti vilica).

Dojena djeca imaju bolji psihomotorni, emocionalni i socijalni razvoj, zato što majčino mlijeko sadrži faktore rasta.

Dojena djeca imaju viši stepen inteligencije.

POVOLJNI UČINCI DOJENJA NA MAJKU Majke koje doje brže se oporavljaju poslije porođaja.

Hormon oksitocin, koji se oslobađa prilikom dojenja izaziva kontrakcije materice i zaustavlja krvavljenje posle porođaja.

Dojenje je prirodna zaštita od trudnoće - supresija ovulacije i uspostavljanja menstrualnog ciklusa hormonom prolaktinom.

Majke koje doje brže povrate poželjnu tjelesnu težinu.

Majke koje doje imaju rede imaju anemiju, postporođajnu depresiju.

- Dojenje štiti majku od raka dojke i jajnika i osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi.

- Dojenje je praktično i omogućava više slobodnog vremena.

- Dojenje je posebno praktično u noćnim satima i prilikom putovanja (nema trošenja vremena na pranje flašica, niti bojazni da će se mlijeko pokvariti tokom stajanja).

- Majke koje doje imaju bolje raspoloženje i rede imaju postpartalnu depresiju.

- Majke su emotivno vezanije za dijete.

Zamjene za majčino mlijeko (bebi-formule) nikada po kvalitetu ne mogu dostići kvalitete majčinog mlijeka (čak i kada se prave pomoću najsavremenijih i najsloženijih tehnologija).

One ne sadrže bioaktivni kompleks (elemete ključne za odbranu od infekcija i faktore koji podstiču rast), dok ih majčino mlijeko posjeduje. Majčino mlijeko potpuno je usklađeno sa potrebama djeteta u određenom uzrastu. Dojenje je važno za zdravlje, rast i razvoj djeteta, ali koristi su obostrane: i za bebu i za majku.

NAJVAŽIJE AKTUELNE PREPORUKE O DOJENJU Medicinski pediatrijski autoriteti (Američka pedijatrijska akademija, Evropska pedijatrijska akademija, Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF) preporučuju majčino mlijeko kao idealnu

22

hranu za dijete u prvoj godini života i preporučuju primjenu sledećih principa u ishrani novorođenčeta i dojenčeta: - U prvih 6 mjeseci života u ishrani bebe treba primjenjivati isključivo dojenje.

- Isključivo dojenje podrazumijeva da se bebi, osim majčinog mlijeka NE daje druga vrsta mlijeka, hrane ili tečnosti, niti da se koriste cucle, »laže« i flašice prilikom hranjenja djeteta. ◆ Dojenjem se zadovoljavaju sve bebine potrebe za tečnošću, vodu ne treba dodavati, čak ni u Ijetnjim mjesecima i pri visokoj spoljašnjoj temperaturi.

- Bebe treba dojiti na zahtjev, što znači kada god beba pokaže želju za sisanjem.

- Broj i trajanje obroka ne treba ograničavati.

- Dojenje treba nastaviti i do kraja prve godine, uz uvođenje adekvatne dopunske ishrane nakon navršenih 6 mjeseci.

- Poželjno je dojiti dijete i tokom druge godine.

Priroda je “opremila” znanjem i vještinama sve majke da hrane svije mlade. Praktično svaka majka može da doji svoju bebu. Najveći problem u stvaranju mlijeka i održavanju laktacije NE nastaje zbog nedostatka mlijeka.

Razlozi zbog kojih majke ne doje ili prerano prestaju da doje svoju djecu nisu “prirodni”, oni su “društveni”: - Nedovoljna informisanost budućih majki o značaju dojenja.

- Nedovoljno znanja o pravilnoj tehnici dojenja i održavanju laktacije.

- Neujednačene preporuke koje majke dobijaju od zdravstvenih radnika.

- Nedosljednost zdravstvenih radnika u prezentaciji naučnih doktrina u vezi sa dojenjem.

- Ekpanzija reklamiranja zamjena za majčino mlijeko.

- Predrasude utemeljene u različitim socijalnim sredinama.

- Nedostatak samopouzdanja i podrške okoline.

Uspostavljanje ritma dojenja nekad nije jednostavno i može potrajati, ali su koristi mnogostruke i ovaj trud se UVIJEK višestruko isplati. Nekim bebama je potrebno duže vremena da razviju pravilno dojenje i regulišu ishranu, neke žele da budu hranjene češće nego što je uobičajeno.

Majku koja je donijela odluku da doji svoje dijete treba podržati i pružiti joj pomoć. Podrška majke da hrabro i uporno nastavi dojenje, i kada se pojave neke poteškoće, najbolji je izbor za dijete i donosi užitak za cijelu porodicu. Čulna i osjećajna veza koja se uspostavi između majke i bebe je divno iskustvo vezano za osjećanja i nježnost.

Zdravstveni radnici imaju veoma značajnu ulogu u pripremi buduće majke za dojenje i donošenje odluke da doji nakon porođaja i da nastavi dovoljno dugo sa dojenjem svoga djeteta. Promocija dojenja i pravilne ishrane djeteta, jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvenih radnika, imajući u vidu činjenicu da je poslednje MICS istraživanje u Crnoj Gori 2005. godine (Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena) pokazalo da svega 19% djece isključivo doji do navršenog šestog mjeseca života, a samo 30% djece uzrasta od 6 do 11 mjeseci je pravilno hranjeno.

Od presudnog je značaja da zdravstveni radnici budu dobro upoznati sa savremenim medicinskim doktrinama o pravilnoj

ishrani i da ove preporuke primjenjuju u pripremi trudnica za uspješno dojenje i mladih majki za započinjanje i održavanje dojenja tokom cijele prve godine života njenog djeteta i primjenu principa pravilne ishrane kod svoje djece.

Prije nego donese odluku da li će dojiti svoju bebu majka treba da dobije adekvatne informacije o prednostima dojenja i negativnim posledicama vještačke ishrane.

U okviru teme o dojenju u ovom Vodiču, nalazi se »paket« informacija koje svaki ginekolog, pedijatar, medicinska sestra i babica treba da prenesu majkama novorođene djece u cilju USPOSTAVLJANJA I ADEKVATNE PRIMJENE DOJENJA, kao najboljeg izbora pravilne ishrane djeteta u prvoj godini života. Informacije o dojenju u Vodiču zasnovane su na savremenim međunarodnim preporukama koje daju visok prioritet prirodnoj ishrani (Konvencija o pravima djeteta, Deklaracija “Innocenti”, “Zdravlje za sve do 2000. godine”, Milenijumski razvojni ciljevi) i sadrže sve elemente preporuka “Deset koraka do uspješnog dojenja”, u okviru “Baby Friendly H os pita I Initiative” (Bolnica-porodilište prijatelj majki i beba) koja se u Crnoj Gori sprovodi pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

FIZIOLOŠKI MEHANIZMI KOJI OMOGUĆAVAJU PRODUKCIJU MLIJEKA I DOJENJE Stvaranje mlijeka omogušavaju dva vašna faktora: hormoni koje produkuje majka i odgovarajuće pražnjenje dojki,

Zn Cu

koje se ostvaruje sisanjem bebe.

- Mlijeko se stvara u žljezdanom tkivu dojke (alveole) pod uticajem hormona hipofize PROLAKTINA. - Sisanje stimuliše sintezu prolaktina koji dodatno stimuliše stvaranje mlijeka.

- Dužina i učestalost podoja utiču na nivo prolaktina.

- Prolaktin može izazvati pospanost i opuštenost kod majke.

- Kontakt majke i bebe (koža uz kožu) stimuliše stvaranje prolaktina i produkciju mlijeka.

- Sisanje izaziva lučenje hormona hipofize OKSITOCINA. - Oksitocin uzrokuje kontrakcije mišićnih ćelija oko alveola, što omogućava istiskivanje mlijeka u mlječne kanaliće (kraća strelica na donjoj slici).

- Tokom dojenja u prvim danima, majka može osjećati kontrakcije materice, koje izaziva oksitocin.

- Propušteni podoji mogu uticati na smanjenje količine mlijeka.

Izvod iz brošure “Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece” Autor: Doc. dr Olivera Miljanović Izdavač: Dom zdravlja “Dimitrije Dika Marenić” Danilovgrad, 2012.g.

GRČEVI KOD BEBA Vrlo je uznemirujuće i stresno za roditelja kada ne može da pomogne svojoj bebi koja satima neutješno plače, crvena je u licu, stiska pesnice, skuplja nožice ka grudima, ili ih potpuno opruža.

Kada se javljaju grčevi kod beba?

Grčevi (infantilne kolike) često se javljaju u prvim mjesecima bebinog života. Nije poznato koji procenat djece pati od grčeva, jer se mnogi roditelji ne obrate ljekaru za pomoć. Grčevi obično počinju u toku druge sedmice bebinog života, i nestaju u periodu između 3. i 4. mjeseca, ali mogu trajati i punih 12 mjeseci. Plač se najčešće intenzivira tokom određenog perioda u toku dana, posebno pred veče.

Dječaci češće pate od grčeva nego djevojčice.

Kako izgleda beba koja pati od grčeva?

Važno je istaći da se pojava grčeva opisuje kao stanje u kom zdrava beba ima periode iznenadnog, intenzivnog, nezaustavljivog plača koji traju oko 3 časa, a mogu trajati tri dana ili čak sedmicama. Beba pravi nagle pokrete nožicama, grči ih ka grudnom košu, ili potpuno opruža, ručice stiska u pesnicu i crvena je od plača. Stomačić joj može biti tvrd na opip i može ispuštati gasove. Simptomi se mogu pogoršati ubrzo nakon dojenja ili uzimanja mliječne formule, posebno kod beba koje ne umiju lako da „bljucnu”.

Šta sve može dovesti do pojave grčeva?

Nije utvrđen tačan uzrok nastanka grčeva, ali se smatra da nezrelost sistema za varenje ima

24

ključnu ulogu u njihovoj pojavi. Činjenica je da kod beba malog uzrasta u tom periodu još nije završen proces razvoja organa za varenje, pa može doći do nakupljanja gasova u stomaku, jer beba ne umije da podrigne, ili se oni nakupljaju u crijevima, jer su ona „lijena” (hipomotilitet). Takođe, mogu se javitii prekomjerni pokreti crijeva (hipermotilitet), što dovodi do pojave grčeva i bola, ali oni mogu nastati i zbog prekomjerne nervne stimulacije, jer je i razvoj centralnog nervnog sistema u toku. Kao posjedica nedovoljnog razvoja sistema za varenje može se javiti i dizbalans u crijevnoj flori. Bebe koje nisu dojene majčinim mlijekom imaju dvostruko veći rizik od nastranka grčeva.

Majčina ishrana u periodu dojenja takođe utiče na pojavu grčeva bebe. Dokazano je da čokolada, kupus, luk, kravlje mlijeko i koštunjavi plodovi mogu dovesti do pojave grčeva, pa se preporučuje da majka ne konzumira ove namirnice, jer putem mlijeka sve dobre, ali i štetne materije, dobija i beba. Intolerancija na hranu, kao što je šećer, laktoza iz mlijeka, alergija na neke namirnice, npr. protein, kazein iz mlijeka, takođe dovode do pojave grčeva.

Grčevi se javljaju i usljed prisustva vazduha u bebinom stomačiču, progutanog tokom hranjenja.

Ipak, to je rjeđi uzrok.

Jedna studija je pokazala da majke koje puše duvanske proizvode, ili pasivno pušenje bebe (beba udiše duvanski dim), predstavljaju opasnost za nastanak grčeva kod bebe.

Utvrđeno je da hormon stresa koji beba unese preko majčinog mlijeka može izazivati pojavu grčeva. Rođenje djeteta, ili sam proces uspostavljanja dojenja vrlo je stresan za majku, i hormon kortizol koji se tada pojačano luči u njenom organizmu

dospijeva i u mlijeko. Bebe čije su majke imale povišen nivo hormona kortizola tokom trudnoće, ispoljavaju veći stepen uznemirenosti, više plaču. Dokazana je i povezanost depresije, ukoliko ju je majka proživljavala prije porođaja i veće učestalosti plakanja bebe u takvim situacijama.

Kakav uticaj na porodicu ima bebin neutješni plač?

Grčevi se javljaju kod zdrave, site dece. Nisu posljedica bolesti, ali je taj proces za bebu bolan, a njegov uticaj na stres, frustraciju i iscrpljenost roditelja veliki.

Plač djeteta ima značajan uticaj na stabilnost u porodici. Grčevi se javljaju kod zdrave, site dece.

Nisu posljedica bolesti, ali je taj proces bolan za bebu, a njegov uticaj na stres i frustraciju kod roditelja takođe je veliki. Iscrpljenost usljed besanih noći i osjećaj bespomoćnosti zbog neutješnog plača svoje bebe loše utiče na samopouzdanje roditelja, dovodi do porasta međusobne tenzije, nesuglasica i svađa.

Konstantan plač bebe čak može uticati na prevremen prestanak lučenja mlijeka kod majke.

Kako pomoći bebi koja ima grčeve?

U trenucima neutješnog plača najvažnije je bebi pružiti osjećaj topline, sigurnosti i utjehe. Nekim bebama prija majčin glas, ili zvuk „šššš”. Da bi lakše „bljucnula”, ili podrignula, bebu treba staviti na rame i blagim, odsječnim pokretima lupkati je po guzi, uz istovremeno pridržavanje glavice i vrata, drugom rukom. Nakupljeni vazduh u stomačiću može se pokrenuti blagom masažom, kako bi ga beba izbacila.

Da bi se grčevi izbjegli ili smanjili, majka treba da koriguje ishranu i ne unosi namirnice koje mogu izazvati pojavu grčeva.

Primjena prirodnih preparata, čajeva, homeopatskih ljekova ima pozitivan uticaj na smanjenje grčeva.

Kada se treba obratiti ljekaru?

Ukoliko se osim dugotrajnog plača jave i sljedeći simptomi, treba se obratiti ljekaru za pomoć: gubitak tjelesne mase, slab, piskav plač (drugačiji od uobičajenog), masivno povraćanje zelenkasto-žutog sadržaja, promjene kvaliteta stolice (sluz, končići krvi), porast tjelesne temperature ili drugi neuobičajeni simptomi.

25

AUTORITET I ODNOS RODITELJA I

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Jedno od najuvriježenijih vjerovanja o odgajanju djece jeste da je nužno i poželjno da roditelji koriste svoj autoritet i kontrolu da upravljaju svojom djecom. Na osnovu mnogih sprovedenih ispitivanja, većina roditelja odobrava upotrebu autoriteta.

Autoritet opstaje i potpomognut je mnogim faktorima.

Jedan od njih je „psihološki opseg”. Iz perspektive djeteta, roditelj i dijete nisu iste veličine, tj. roditelj je u očima djeteta psihološki veći. To biva potvđeno izrazima tipa: „Moj tata je najveći i najjači na svijetu”. Od roditeljskih figura djeca kreiraju bogove, uzvišena bića koja znaju sve i mogu sve. Dijete je začuđeno širinom roditeljskog razumijevanja, tačnošću njihovih predviđanja, mudrošću njihovog rasuđivanja. Međutim, realna slika je mnogo drugačija od one koju djeca stvore. Ona roditeljima pripisuju osobine koje ne posjeduju, te za koje nemaju realan potencijal.

Takvo činjenično stanje ne podstiče roditelje da to otkriju djeci; oni namjerno skrivaju svoje slabosti, ograničenja i nedostatke i potkrepljuju mitove o tome da najbolje znaju sve, te da će djeca na kraju uvidjeti koliko su bili u pravu. To se radi s ciljem da se konstruiše što jači autoritet kojim roditelji kontrolišu ponašanje djece. Psihološka nadmoć predstavlja enorman izvor moći i pošto djeca u njemu vide autoritet kom se pokoravaju, on nosi veliku težinu prilikom vaspitanja djece. Ova vrsta autoriteta može se nazvati pripisani autoritet jer dijete pripisuje određene osobine roditelju i time mu daje moć koju ovaj kasnije iskorišćava u svrhu boljeg odgoja djeteta.

26

AUTORITET USLOVLJEN DJETETOVIM ŽELJAMA Za razliku od pripisanog autoriteta koji zavisi od djeteta i njegovog viđenja roditelja, jednu drugu vrstu autoriteta kontrolišu roditelji. Ona zavisi od roditeljevog posjedovanja onoga što dijete želi. U ranoj dobi, a u nekim slučajevima i kasnije, dijete isključivo zavisi od roditelja, kada je u pitanju zadovoljavanje njegovih potreba. Sve dok je dijete u stanju da nešto želi, da mu nešto fali, roditelj ima izvjesnu dozu moći nad djetetom.

Nedostatak samostalnosti kod djeteta daje veliku moć roditeljima, tako da oni mogu da manipulišu razvojem djeteta onako kako smatraju da on treba da se odvija. To se uglavnom mijenja kada dijete uđe u pubertet i polako počinje da se osamostaljuje. Ono je tada dovoljno odraslo da samo pribavi stvari koje bi zadovoljile njegove potrebe i stoga je uticaj roditelja sveden na minimum.

U tom periodu, opšte je poznato da je djecu jako teško kontrolisati i uticati na njihovo ponašanje jer su skloni pobunjeničkom i ratobornom stavu, generalno, gaje netrpeljivost prema bilo kakvoj vrsti autoriteta ili čak ispoljavaju nepoštovanje roditelja.

NAGRADE I KAZNE KAO VAŽAN IZVOR AUTORITETA Pošto roditelji posjeduju sredstva koja zadovoljavaju djetetove želje, oni imaju i moć nagrađivanja i kažnjavanja. Vrlo je efektan autoritet koji je baziran na nagradama i kažnjavanjima, jer tada dijete najbolje uči. Pod nagradom se podrazumijeva sve

ono ťto moŞe zadovoljiti potrebe djeteta. Ako je dijete gladno, mlijeko koje mu roditelj daje zapravo je nagrada. Pod kaznom se smatra uskraćivanje djetetovih potreba i nanoťenje bola.

Svaki roditelj zna da vrlo lako moĹže uticati na djetetovo ponaĹĄanje koristeći se principom nagrada i kazni. Sva ponaĹĄanja za koja roditelj smatra da su poĹželjna bivaju na odreÄ‘eni naÄ?in nagraÄ‘ena kako bi se podstakla i uvrijeĹžila u psihu djeteta, a sva nepoĹželjna ponaĹĄanja se kaĹžnjavaju kako bi se suzbila. Ovaj princip uÄ?enja pokazao se kao djelotvoran i kod Ĺživotinja i sprovedeni su mnogi eksperimenti gdje su Ĺživotinje uÄ?ile i bile manipulisane posredstvom nagrada i kazni. Roditelj nagradama potkrepljuje odreÄ‘ena ponaĹĄanja, a kaznama gasi ostale vrste ponaĹĄanja.

Poslije određenog broja ponavljanja kazni i nagrada dijete se moŞe kontrolisati pukim obećanjem da biti nagrađeno ili kaŞnjeno ukoliko neťto uradi ili ne uradi.

FAKTORI PRIMJENLJIVOSTI AUTORITETA Da bi autoritet bio djelotvoran, on mora da ispunjava odreÄ‘ene uslove. â– Individua nad kojom se sprovodi autoritet mora da bude jako motivisana - „mora da bude jako motivisana da radi za nagraduâ€?. Stoga roditelji moraju dobro da ocijene koje su to stvari za kojim djeca Ĺžude, stvari za koje su spremna da urade bilo ĹĄta i tako se povinuju moći roditelja. Na primjer, roditelji u većini sluÄ?ajeva neće imati veliki autoritet ako djetetu obećaju da će, ako obavi domaći zadatak, za nagradu dobiti da jede spanać. S druge strane, ako mu se obeća Ä?okoladni kolaÄ?, postoji velika vjerovatnoća da će dijete uraditi ono ĹĄto se od njega traĹži.

â– Kazna ne smije biti veoma oĹĄtra. Ukoliko se to desi, dijete će u potpunosti izbjegavati Ä?itavu situaciju koja mu je donijela kaznu. U strahu da će biti kaĹžnjeno, ono će odustati od pokuĹĄavanja da uradi neĹĄto kako treba. Na primjer, ako dijete pogreĹĄno uradi zadatak iz matematike i roditelj ga strogo kazni, dijete se viĹĄe neće usuditi da ga uradi bojeći se predstojeće kazne.

Tako neĹĄto roditelji treba strogo da izbjegavaju, jer se dijete poslije viĹĄe takvih pokuĹĄaja odvikava od mogućnosti da neĹĄto uradi kako treba i brzo odustaje. â– Da bi nagrada bila efektivna, ona mora biti dodijeljena odmah nakon Ĺželjenog ponaĹĄanja djeteta. Ako se djetetu obeća da će dobiti nagradu mjesec dana nakon nekog dobro odraÄ‘enog zadatka, dijete će zaboraviti za ĹĄta se zapravo nagraÄ‘uje i neće puno nauÄ?iti iz toga. â– Vrlo je bitna dosljednost prilikom nagraÄ‘ivanja i kaĹžnjavanja. Ako su roditelji nedosljedni, ako dijete ne moĹže da uvidi ĹĄablon na osnovu kog je nagraÄ‘eno ili kaĹžnjeno, autoritet roditelja neće imati pozitivan uticaj na razvoj poĹželjnih i uklanjanje nepoĹželjnih osobina. Dijete će biti zbunjeno i neće znati kako da se ponaĹĄa. â– Autoritet nagraÄ‘ivanja i kaĹžnjavanja nema efekta kod kompleksnih ponaĹĄanja, a i kad ga ima, potreban je veliki i dugotrajan rad, i ovo bi trebalo izbjegavati. Treba se drĹžati jednostavnih stvari, jer je tada uspjeh u većini sluÄ?ajeva zagarantovan.

Imajući u vidu ove faktore, roditelji treba paĹžljivo da ocijene kako da koriste svoj autoritet prilikom nagraÄ‘ivanja i kaĹžnjavanja. Tako će osigurati da njihovo dijete lako nauÄ?i ono ĹĄto oni Ĺžele i time se postarati da se dijete zdravo razvija kao liÄ?nost.

Sa nama je

pravljenje hleba djeÄ?ja igra ...

U kuhinji bez glutena sve postaje joĹĄ jednostavnije: „Bread-Mix“ (Mix B) je naĹĄa mjeĹĄavina braĹĄna za peÄ?enje tijesta s kvascem. NaĹĄe braĹĄno „Mix Pâtisserie“ (Mix C) struÄ?njak je za slatke kekse. Za svaki recept upravo ono ĹĄto treba – s braĹĄnom firme Schär svaki recept jednostavno uspijeva!

Mi ćemo se pobrinuti za Vať uŞitak, jer ste nam vaŞni. www.schaer.com Schär je evropski lider u Şivotu bez glutena:

Glosarij d.o.o., Vojislavljevica 76, Podgorica, Montenegro, tel.+382 20 642 495

VAŽNOST AUTORITETA U PREVAZILAŽENJU EDIPOVOG I ELEKTRINOG KOMPLEKSA Odnos između oca i sina bio je predmet mnogih psihologa, pedagoga i psihoanalitičara, i ponuđene su mnoge teorije koje osvjetljavaju taj odnos, upotrebu autoriteta i značaj tog odnosa za kasniji razvoj djeteta. Po Frojdu, dijete u toku rane dobi odrastanja ne poštuje oca i njegov autoritet zato što je do te mjere vezano za majku da želi da ima seksualni odnos sa njom a da oca ubije jer ga vidi kao prijetnju. Taj koncept se zove Edipov kompleks i dobio je naziv po istoimenom mitološkom liku koji je ubio svog oca Laja i oženio se svojom majkom Jokastom a da nije znao da je sa njima u krvnom srodstvu.

Kompleks se pojavljuje tokom tzv. falusne faze psihoseksualnog razvoja ličnosti, u dobi od treće do pete godine.

Razrješenje kompleksa odvija se u istoj fazi kada očev autoritet dopre do djeteta i dijete počne da osjeća strah da će biti kažnjeno.

Naime, kod djeteta se tada razvija kastracijski kompleks i ono se boji da će se na njegove agresivne namjere odgovoriti kastracijom. Tada nestaje želja za majkom i dijete počinje da se identifikuje sa ocem. Ova identifikacija rezultira formiranjem superega. Superego predstavlja sve društveno prihvatljive norme i pravila koje dijete internalizuje i ono se ponaša u skladu sa njima tokom čitavog svog života. Superego ima ulogu čuvara. On potiskuje sve nepodobne, nemoralne i sebične želje koje su koncentrisane u podsvijesti i koje sprečavaju normalan razvoj djeteta. Konačno se potiskuje sva memorija o kompleksu i dijete ulazi u period relativne seksualne i agresivne tišine koji Frojd naziva faza latencije.

Kod djevojčica dolazi do iste situacije, koja se ovog puta naziva Elektrin kompleks, a isto se ispoljava kroz agresiju prema ocu i seksualnu želju za majkom jer djevojčica misli da posjeduje falus. Do razrješenja dolazi kada dođe do falusne ljubomore, tj. kada djevojčica shvati da nema falus i da je majka za to kriva.

Onda djevojčica usmjerava svu svoju pažnju na oca a ljutnju prema majci. Do potpunog razrješenja dolazi kada se djevojčica identifikuje sa majkom i roditeljima i usvoji norme superega.

Ukoliko se ovi kompleksi ne razriješe, to može ostaviti katastrofalne posljedice na individuu. Fiksacija za roditelje može inhibirati

zdrav mentalni razvoj ličnosti i uticati na ponašanje prema roditeljima, prema suprotnom polu, odabir zanimanja, nastanak neuroza i mentalnih poremećaja. Ovakve osobe nikad ne dostignu stadijum zrelosti koje druge osobe dostignu. One su često narcisoidne, teško se zbližavaju, nepovjerljive su, sebične i sklone samopovređivanju. Prema Frojdu, u ovom stadiju se formira osobin seksualni identitet. Stoga, da bi se u najranijoj dobi djeteta prevazišle velike psihološke prepreke, vrlo je bitna uloga koju ima autoritet. On usmjerava dječake i djevojčice u pravom smjeru tako da oni uklone nemoralne i antagonističke težnje ka roditeljima, usvoje norme i pravila koja su prihvatljiva u društvu i posredstvom kojih društvo normalno funkcioniše, i na kraju nastave put ka zdravom razvoju u zrele i odgovorne individue.

FROM I NJEGOV DOPRINOS Erih From je, takođe, istraživao kako autoritet djeluje na djecu i na njihov razvoj kao ličnosti. Po Fromu, autoritet crpi snagu iz različitih izvora. Ponekad to može biti strah, nekad poštovanje, a nekad divljenje i poistovjećivanje sa roditeljem.

Nekada autoritet predstavlja konstantan pritisak a nekad je on pozdravljen kao obogaćenje. Bitno je istaći da autoritet nije iznuđen a da uvijek mora postojati određena doza dobrovoljnosti da bi on funkcionisao i trajao. Autoritet može da izazove različita osjećanja kod potčinjenih kao u naredna dva primjera. „Od oca se strahuje i sinovi ga slušaju odmah i bez protivljenja; tu je katkad pomiješan više osjećaj strahopoštovanja, katkad više osjećaj mržnje ili straha koji tom odnosu daju posebnu boju. Sve dok otac živi, njegova je volja jedini zakon, a nada u samostalnost i nezavisnost je, svjesno ili nesvjesno, povezana s nadom u očevu smrt. Takva nada, ali i takva želja izostaje u određenoj vrsti odnosa vojnika prema oficiru. Potčinjeni radosno i rado predaje svoju ličnost, postaje oruđe vođe čija volja zamjenjuje njegovu vlastitu. Potčinjeni mu se divi kao beskrajno nadmoćnom biću i nalazi svoju sreću u rijetkim vođinim pohvalama. Svakako, on ga se i boji, ali obično samo onda kada vjeruje da svoju dužnost nije sasvim ispunio. Strahopoštovanje, divljenje, pa i ljubav, igraju mnogo veću ulogu u njegovim osjećajima nego strah.” (From, 1989).

NA KRAJU MOŽEMO ZAKLJUČITI: prisustvo autoriteta igra veoma važnu ulogu u porodici i pravilan odgoj djeteta u obilnoj mjeri zavisi od upotrebe autoriteta. Naravno, da bi primjena autoriteta bila efektna, to se mora vršiti racionalno i zdravorazumno. Autoritet je vrlo često potpomognut dječijim razmišljanjem i ugledanjem na roditelja, kao i njegovim željama i potrebama.

To do neke mjere može ublažiti strogoću autoriteta i utisak da je on nešto kao naredba; zakon roditelja kojim se djeca bespogovorno povinuju a ne neka vrsta kompromisa od kog i roditelj i dijete mogu izvući korist.

Postoje određeni faktori prilikom zadovoljavanja ili uskraćivanja dječijih potreba na koje roditelji treba da obrate pažnju kako bi njihov autoritet bio djelotvoran. Djeca treba sama da uvide svrhu autoriteta i da nauče nešto iz njega. Zbog toga roditelji treba da budu veoma pažljivi jer neki put autoritet može da ima kontraefekat, i umjesto da nauči i stvori zdrave ličnosti, on može da inhibira razvoj i zaustavi pravilno učenje. To može da ostavi ozbiljne posljedice. Takođe, autoritet igra esencijalnu ulogu u razrješavanju Edipovog i Elektrinog kompleksa koji se javljaju u ranoj dječijoj dobi. Autoritet u ovom slučaju obezbjeđuje normalan razvoj i usvajanje društvenih normi i pravila. Stoga, jako je uska povezanost između autoriteta i superega - jedno bez drugog ne mogu opstati. Ukoliko se konflikti ne razriješe, neizostavno usljeđuju ozbiljni mentalni poremećaji u ličnosti djeteta i ono se nikad ne može u potpunosti razviti. Porodica je primarna institucija u kojoj dijete uči i polako se gradi kao ličnost.

Zdrav razvoj bez porodice nezamisliv je, a roditelji su ti koji svojim autoritetom usmjeravaju djecu na pravilan put; put ka samostalnoj, odgovornoj, disciplinovanoj i zreloj individui.

28

ZA ONO NAJVRIJEDNIJE U ŽIVOTU

Mala djeca imaju posebne prehrambene potrebe. Mala djeca nijesu mali ljudi. Zbog intezivnih procesa rasta i za optimalan razvoj, njima su potrebne posebne hranljive materije. HiPP nudi proizvode za djecu od 1 do 3 godine koji su specijalno prilagođeni potrebama male djece, a istovremeno su ukusni i zdravi.

Zadovoljstvo za Vas i Vaše mališane, Garantujem Vam svojim imenom

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me, web: www.hipp.co.me

DJEČIJE LAŽI: FAZA LAGANJA Laži su svjesni pogrešni iskazi kojima se postiže određeni cilj. a roditelji je prihvate ma koliko ona bila neprijatna, otvara se put za odgajanje istinoljublja kod djece.

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar

Zašto djeca lažu?

Negdje oko treće godine djetetovog života dolazi do pojave laganja. Dijete ne shvata što je to laganje. Sve dok mu to ne objasnimo, ono izgovaranje neistine ne shvata kao nešto loše.

Djeca pribjegavaju laganju u strahu od kazne. Krivicu prebacuju na drugoga kako bi sebe oslobodila kazne i time napravila što su htjela. Laganje se jako često javlja kod zlostavljane djece.

Dijete nije svjesno laži Za dijete je laž samo blago krivljenje istine kako bi se izbjegla kazna. Veliki je problem kad laž uzme maha u ranoj dječjoj dobi pa kad dijete shvati da s laži može manipulisati okolinom. Stoga djeci malog uzrasta, kojoj treba stvarati karakter, treba pomoći da lakše pređu preko laži kao odbrambene reakcije, jer ona sama nisu sposobna savladati se bez pomoći odraslih.

Najslađe laži jesu one umiljavajuće, kojima dijete pokušava manipulisati roditeljima da bi došlo do svog cilja. Dijete laže da bi iskrivilo istinu, time vas zaintrigiralo za razgovor i u tom razgovoru vam se jako dopalo.

Motivi dječijih laži su različiti Na veliku žalost, dijete najčešće laže iz straha i da bi se prikazalo u što boljem izdanju. Djeca iz porodica gdje je fizičko kažnjavanje svakodnevnica jako puno lažu. U suštini, ona rijetko kad govore istinu. Istina je za njih vrlo bolna, boje je se jer im donosi batine. Ako dijete ohrabrujemo u laganju, svakim danom razvija se i nadograđuje njegova sklonost ka lažima. Prihvatimo li djetetovo laganje kao nešto simpatično i „dio odrastanja”, nepravilno odgajamo dijete. Ako ga ohrabrimo da govori istinu,

30

Djeca često lažu da bi se prikazala u što boljem svijetlu Djeca lažu da bi realnost bila što blistavija i ljepša. Lažu da bi pobjegla iz realnog svijeta u svoj zamišljeni, savršeni svijet.

Djeca lažu da bi se poistovjetila sa svojim idolima, bilo da su to likovi iz bajke, umjetnici, likovi iz omiljene dječje serije, neko koga mi odrasli ne poznajemo. Usamljena djeca jako puno lažu.

Ona u svojim malim glavicama često stvore lik koji im postaje najbolji prijatelj. Ako razgovaramo s njima, ona će nam pričati o svom zamišljenom prijatelju kao o dječaku iz susjedstva.

Djeca lažu da bi se isticala među prijateljima, lažu da bi zaintrigirala drugu djecu, lažu da bi bila posebna. Nerijetko se u vrtiću u grupama izdvaja dijete koje ostala djeca ne vole i kojeg iz samo njima znanih razloga nikako ne prihvataju u svojoj igri. Često se dešava da se djeca poistovjećuju s nekim likovima iz imaginarnog, zamišljenog svijeta bajki, filmova, crtaća, ali i s osobama iz stvarnog života. Djevojčice tako postaju princeze, odijevaju se i preodijevaju iz haljine u haljinu. Dječaci su uglavnom trenutno aktuelni likovi iz crtanih filmova. Svi oni imaju najnovije igračke koje podsjećaju za njihove junake.

Kako prepoznati da dijete laže Kada lažu, djeca izbjegavaju da pogledaju odraslog ili ispitivača, Prekrivaju usta dok govore, Spuštaju pogled, Pojavljuju im se trzaji na licu, Vlaže usne jezikom, Često se iskašljavaju, Trljaju nos ili trepću, Grebu se po glavi ili licu dok govore.

Važno je znati da ako dijete ohrabrujemo u njegovim lažima, ono će živjeti u laži. Naučimo li dijete da nam od samog početka može govoriti istinu, da ga volimo bez obzira na to kakva je istina, da je laž loša i da se njome samo stvaraju problemi, dijete ćemo vaspitavati u istinoljublju.

PojaÄ?ava imunitet kod djece

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

ISTINE I ZABLUDE:

JESENJA NJEGA TIJEL A Koliko god da nam se čini da je ljeto imalo blagotvoran uticaj na stanje našeg organizma, da nam prija to što imamo preplanuli ten koji uspješno sakriva sve nedostatke i probleme koje sa kožom eventualno imamo, tragovi ljeta evidentni su svake jeseni. Oni se prije svega ogledaju u suvoći kose, lošem kvalitetu noktiju, suvoći i perutanju laktova, dlanova ili peta, pojavi borica oko očiju, komplikacija sa aknoznom kožom i sl. Koža koja je potamnjela od sunčanja doživjela je orožavanje, ima dosta melanina na površini, i zato treba da je regenerišemo. Jesen je idealan period kada svojoj kosi i koži treba da posvetite zasluženu pažnju — da ih obradujete prijatnom mješavinom hidrirajućih, vitaminskih i sl. preparata, ta da utičete na regeneraciju oštećenog.

MOGUĆE JE DOBITI ALERGIJU NA ZAŠTITNU FORMULU ISTINA: U toku jeseni na koži mogu da se jave i alergijske reakcije na faktore za zaštitu od sunca. One zaista mogu biti neprijatna pojava. Najčešće nastaju kao posljedica neželjenog dejstva sintetičkog parfema koji može da bude sastavni element ove formule, ali ovaj problem može da nastane i kao fotokontaktna reakcija. Alergije na sredstva sa zaštitnim faktorom mogu da izazovu hiper- ili hipopigmentaciju, osip, svrab... U izuzetno rijetkim slučajevima dolazi do eritrodermije ili cijepanja kože, što, naravno, zahtijeva poseban medicinski tretman.

ZA OPORAVAK KOSE I NOKTIJU TREBA KORISTITI ŠTO VIŠE VITAMINA ISTINA: Kosa i nokti trpe isušivanje poslije ljetnjeg sunčanja i kupanja, a samim tim zahtijevaju i dodatni vid njege. Za oporavak kvaliteta kose preporučljivo je koristiti pakovanja na bazi maslinovog ulja, kako bi se isušenim ćelijama vratio sjaj, a za pojačavanje kvaliteta noktiju preporučljiv je želatin. Netzaobilazan sastojak ishrane trebalo bi da bude mladi sir.

HIDRATANTNA KREMA NE SMIJE BITI ZABORAVLJENA NAKON LJETA ISTINA: Hidratantne kreme predstavljaju nezamjenljivo sredstvo za očuvanje elastičnosti i vlažnosti kože. Njihovom upotrebom koža dobija izvjesnu sigurnost, smanjena je mogućnost

32

isušivanja, a time i nastanka komplikacija na koži, oštećenja, starenja i gubljenja kvaliteta.

Njihova upotreba, baš stoga, ne smije biti zaboravljena i ona treba da predstavlja stalnu i dobru naviku. Na tržištu postoji veliki borj različitih hidratantnih preparata. U novije vrijeme veoma su popularni sprejevi. Večina njih sadrži kolagen, hijaluronsku kisjelinu, ekstrate algi, bambusa i meda, svilene proteine i mineralne soli.

SUNCE DOVODI DO POBOLJŠANJA NEKIH DERMATOLOŠKIH BOLESTI ZABLUDA: Pogotovu u slučaju da osoba ima vidljive kapilare, aknoznu kožu ili sl., njen susret sa ljetom ima otežavajuće okolnosti. Kod takvih osoba nerijetko se događaju manifestacije tipa naleta crvenila, pogoršanja stanja akni i sl. Sve ovo zahtijeva poseban dermatološki tretman.

SUVA „LJETNJA KOŽA” NAKON ČIŠĆENJA ZAHTIJEVA PUNO VLAGE, ALI I MASNOĆE ISTINA: Da bi koža povratila mekoću i gipkost veoma je važno obezbijediti joj potrebne masnoće. Prirodna ulja i preparati koji sadrže značajnu količinu ureje predstavljaju odlična sredstva za ovu namjenu.

SUZBIJTE SUVOĆU KOSE Smjesu žumanceta i kašike meda ravnomjerno utrljati po svježe opranoj kosi. Ostaviti da djeluje 15 minuta, a zatim dobro isprati.

33

Minerali Piše: dr Valentina Kalinić, spec. endokrinolog, Udruženje za borbu protiv dijabetesa „Plavi krug”, Bar Minerali imaju važnu ulogu u izgradnji elastičnog i neelastičnog tkiva, gradivnog materijala, održavanju osmotskog pritiska, jonske ravnoteže, kisjelobazne ravnoteže, koloidnog stanja. Aktiviranje rada mnogih hormona, enzima i vitamina nemoguće je bez minerala. Natrijum, kalijum i kalcijum su neophodni za održavanje električnog potencijala ćelije i funkcije mnogih organa, od kojih je rad srca najvažniji. Kalcijum je neophodan u neuromišićnoj provodljivosti i čvrstini kostiju.

Gvožđe ulazi u sastav hemoglobina i neophodno je u procesima tkivnog disanja i prenosa kiseonika. Jod je neophodan u funkciji štitne žlijezde (tiroksina), a selen u glutation-peroksidazi, kao poznati antioksidans u sprečavanju štetnih oksidacija. Hrom i cink su neophodni u metabolizmu ugljenih hidrata (šećera) jer pomažu u sintezi i iskoristivosti insulina.

Vitamini ne bi imali isti učinak bez minerala. Minerali se vezuju za amino-kisjeline iz bjelančevina i tako vezani (helirani) umnogome pospješuju učinak vitamina. Oni se nalaze u hrani, ali se mogu naći i u vazduhu. Vazduh na morskoj obali obogaćen je jodom i magnezijumom koji se tu nalaze u većoj koncentraciji usljed isparenja morske vode.

Manjak minerala, na direktan i indirektan način, može biti odgovoran za nastanak raznih bolesti: anemije (nedostatak gvožđa), šećerne bolesti (manjak cinka, hroma i magnezijuma), psihičkih poremećaja (manjak litijuma može izazvati manične poremećaje), poremećaj rada srca (natrijum, magnezijum, kalijum, kalcijum), razmekšavanje kostiju (manjak kalcijuma i magnezijuma). Na sadržaj minerala u biljkama utiče vrsta biljke, ali i tip zemljišta na kome biljka raste, te vrsta đubriva koje se upotrebljava. U namirnicama životinjskog porijekla količina određenog minerala zavisiće od vrste hrane kojom se životinja hrani.

Minerale dijelimo na esencijalne i neesencijalne.

Esencijalni: Kalcijum, mikroelementi, Hrom, makroelementi,

34

Natrijum, Kobalt, Kalijum, Mangan, Magnezijum, Molibden, Gvožđe, Selen, Bakar, Fluor, Fosfor, Hlor, Sumpor, Cink, Jod. Neesencijalni (u tragovima): Aluminijum, Olovo, Bor, Živa, Germanijum, Antimon, Zlato, Rubidijum, Srebro, Litijum, Titan, Stroncijum, Kadmijum, Brom, Arsen.

Vjerovatno esencijalni (u tragovima): Nikl, Vanadijum, Kalaj, Silicijum.

CINK Cink je jedan od nezamjenljivih mikroelemenata.

Neophodan je u procesu rastenja, razmnožavanja i rada polnih žlijezda, nadbubrega, građenja kostiju i krvi. Cink učestvuje u ostvarivanju neuromišićne koordinacije, neuronskih prenosa.

Sem što je neophodan za normalan rast, potpomaže zarastanje rana i obnavljanje oštećenih tkiva. Nalazi se u mrežnjači oka, mliječnoj žlijezdi, jetri, mišićima, spermi, prostati i pankreasu.

Neophodan je za stvaranje rezervi insulina. On ne ulazi u sastav insulina, već pospješuje njegovo dejstvo i sprečava razgradnju insulinazom. Kompleks cink-insulin nalazi se u beta-ćelijama pankreasa, a kristalizacija se vrši u Golžijevom aparatu. Kada u organizmu nema dovoljno cinka, poremećena je regulacija šećerne bolesti. Kod bolesnika oboljelih od dijabetesa količina cinka u pankreasu dva puta je manja od normalne.

Ima ga u ostrigama, mesu (naročito u iznutricama), žumancetu jajeta, soji, sočivu, pasulju, pivarskom kvascu, senfu, indijskom čaju, škampima, dagnjama, lješniku, orahu, divljači (naročito srnećem mesu). Voće ga sadrži vrlo malo, a od povrća peršun, grašak i pečurke u nešto većim količinama (dva tri puta više nego voće).

Odrasli - 8 mg/d, Trudnice i dojilje - 15 mg/d.

Resorpciju (iskorišćavanje) cinka odmažu alkohol i oralna kontraceptivna sredstva. Cink iz hrane životinjskog porijekla (meso, iznutrice, jaja) bolje se iskorišćava od onog iz biljaka.

Manjak ovog minerala može dovesti do usporenog rasta, pojave infantilizma i usporenog zarastanja rana. Ovo je naročito proučavano u nekim zemljama Bliskog istoka, gdje se narod hrani prijesnim hljebom od brašna niskosortnih pšenica uz malu upotrebu mesa. Brašna od kojih se prave ti hljebovi sadrže velike količine fitinske kisjeline koja cink čine biološki nedostupnim organizmu.

VAŽNO: Fitati, oksalati, fosfor i gvožđe ometaju resorpciju cinka. Soja ima dosta cinka, ali i fitata, koji ga čine nedostupnim organizmu. Cink, stoga, treba uzimati u kombinaciji sa mlijekom koje sadrži pikolinsku kisjelinu. Sa njom on gradi helatne komplekse koji se najbolje apsorbuju u crijevima. Ako se ne može nadoknaditi hranom, ovaj mineral treba uzimati u obliku cink-sulfata, cink-hlorida, cink-glukonata, a najbolje u obliku cink-oksida.

HROM Hrom nazivaju još i faktorom tolerancije (podnosivosti) glukoze - GTF (engl. Glukose Tolerance Factor), jer sa vitaminom

Preporučene doze: Djeca - 8 mg/d,

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

B3 i pojedinim amino-kisjelinama pravi organske komplekse.

To pomaže i povećava ulazak šećera u ćelije. Dokazano je, eksperimentalno, da se kod životinja koje se hrane samo šećerom poslije izvjesnog vremena javljaju znaci dijabetesa, a da nivo hroma opada. Unosom hrane koja sadrži trovalentni hrom simptomi dijabetesa iščezavaju.

Hrana bogata hromom, a naročito pivarski kvasac, izuzetno povoljno utiče na dobru regulaciju šećerne bolesti.

Pivarski kvasac je bogat hromom i vitaminima B grupe.

Dijabetičari mogu uzeti i preparate hroma u obliku tableta.

PREPORUKA: Mjesec dana uzimajte po tri kašike pivarskog kvasca dnevno ili dvije do tri tablete trovalentnog hroma.

To će Vam sigurno značajno poboljšati regulaciju šećerne bolesti, čak i ako ste na insulinu. Smatra se da aktivni oblik hroma sa insulinom postiže veću biološku vrijednost i iskoristivost. Takođe se smatra da hrom izuzetno povoljno utiče i na smanjenje nivoa holesterola u krvi, a može da poveća i količinu gvožđa u transferinu. Najveća količina hroma nalazi se u pivarskom kvascu.

Može se naći i u jetri, žlijezdama sa unutrašnjim lučenjem i crijevima. Ima ga i u crnom biberu, nerafinisanom šećeru, cjelozrnim žitaricama, integralnom brašnu, crnom hljebu i mahunarkama.

Meso ima vrlo malo hroma, a bijela brašna i bijeli šećer uopšte ga ne sadrže. Ljekovito bilje predstavlja pravu riznicu hroma.

Preporučene doze: Od 0,1 do 0,3 mg/d.

Manjak hroma u ishrani dovodi do smanjenja tolerancije na glikozu i pogoršanja šećerne bolesti. To se obično dešava zbog trajnije ishrane rafinisanim namirnicama kao što su bijeli šećer, keksovi, slatkiši, bijeli hljeb. Manjak hroma često se javlja kod starijih osoba ili žena u periodu trudnoće i laktacije. Pošto hrom diže nivo energije, prije velikih takmičenja koriste ga i sportisti.

PREPORUKA: Nemojte jesti slatkiše, bijeli šećer, bijeli hljeb. Uzimajte hljeb od cjelozrnog žita, heljdin hljeb, pivarski kvasac. Starije osobe, pogotovu ako su dijabetičari, moraju dodatno uzimati hrom. Hrom ne može zamijeniti insulin, ali insulin je neefikasan bez hroma.

SELEN Zajedno sa vitaminima A, E, C i bioflavonoidima, selen spada u pet veličanstvenih antioksidanasa. Nalazi se u zemljištu, odakle ga biljke koriste. Zemljišta Srbije i Crne Gore siromašna su selenom, pa dodatne količine možete unositi u obliku kapsula ili preko mineralnih voda koje su njime obogaćene.

Preporučena dnevna doza selena vrlo je mala - svega 0,03 mg, a uzimanje više od 0,15 mg dnevno u dužem vremenskom periodu može biti štetno za organizam. Ima antioksidativno dejstvo, slično vitaminu C, ali 1.000 puta jače. Više od polovine količine selena koji dospije u organizam nalazi se u testisima i sjemenim kanalima u prostati. Izbacuje se sjemenom tečnošću.

Ovaj mineral čuva ćelije jetre, mišića, pankreasa i eritrocita (nalazi se u srčanom mišiću). Djeluje zaštitno protiv žive, arsenika i kadmijuma. Umanjuje rizik od nastanka raka dojke i debelog crijeva.

VAŽNO: Nekontrolisan unos selena, više od 1,5 mg dnevno, može izazvati anemiju, oboljenje jetre, pa i smrt.

36

Selena ima u kori bubrega, pankreasu, jetri, hipofizi, pivarskom kvascu1, prokelju, paradajzu, luku, tunjevini, haringi, mekinjama, pšeničnim klicama i raznom zrnevlju.

JOD Jod, takođe, pripada veoma važnim mikroelementima, neophodnim za život. Neophodan je za sintezu hormona štitne žlijezde koji regulišu metabolizam masti, bjelančevina i ugljenih hidrata. Oko 90% joda dolazi u organizam hranom, a 10% vodom i vazduhom. Jodom su naročito bogati: morske ribe, tunjevina, haringa, sardine, sirevi i mliječni proizvodi. Voće uglavnom sadrži malo joda, sem ananasa i jabuke. Od povrća u čiji sastav ulazi, većom količinom joda izdvajaju se: crni luk, karfiol, pasulj, paradajz. Pečurke, pogotovu šumske, mogu biti njegov značajan izvor.

Kuvanjem hrane jod se gubi do 50%. Mlijeko kuvanjem izgubi 2% joda, krompir 32%, a riba i do 50%. Zato hranu ne treba dugo kuvati, pogotovu bez poklopca, već je blanširati kratko ili kuvati poklopljenu (ekspres-lonac). Treba je čuvati na suvom i hladnom mjestu ili u frižideru.

U našem tijelu ima 20 do 50 mg joda. Čovjeku je dnevno potrebno oko 0,25 mg joda, a djeci u periodu rasta dovoljno je po jedan miligram joda sedmično da bi se rast i razvoj odvijao normalno i da bi se spriječila gušavost. Kako bi se prevenirala gušavost, so koja se koristi za ljudsku upotrebu obavezno se jodira (na jedan kilogram kuhinjske soli dodaje se 10 mg kalijumjodida).

Preporučene doze: Djeca - 0,15 mg/d, Muškarci - 0,10 do 0,25 mg/d, Trudnice i dojilje - 0,20 do 0,25 mg/d.

Gušavost koja nastaje usljed nedostatka joda u ishrani i dalje je veoma rasprostranjena bolest u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 200 miliona ljudi boluje od gušavosti. Žene češće obolijevaju od muškaraca, a djeca su naročito osjetljiva na nedostatak joda. Manjak joda kod djece može dovesti do patuljastog rasta, mentalne retardacije, usporenog nicanja zuba, suvoće, žute obojenosti i hladnoće kože, pojave dubokog glasa i osjetljivosti na hladnoću. Kod odraslih zbog ovoga nastaju hipotireoidizam, slabost, usporenost u radu i govoru, kao i obilna menstrualna krvarenja kod žena. Smanjen je osjećaj ukusa i mirisa, mogu biti prisutni grčevi, nokti su krti, a kosa prorijeđena. Koža je suva, hladna i dobija žućkastu boju. Žene u trudnoći, poslije polnog sazrevanja, dojilje, osobe u postoperativnom periodu i u toku trovanja, naročito su osjetljivi na nedostatak joda u ishrani.

Ishrana bogata mastima, šećerima, uz nedostatak vitamina C i A, može uticati na smanjenje joda u organizmu.

Takođe, nedostatak kobalta, bakra, molibdena i manjak kvalitetnih bjelančevina, uz višak fluora, faktori su koji dovode do manjka joda u organizmu. Ipak, i pretjeran unos joda može dovesti do oštećenja štitne žlijezde i autoimunog zapaljenjskog procesa.

1 Pivarski kvasac sadrži obilje vitamina B i hroma, pa je izuzetan za dijabetičare.

Za zdravo, snažno i otporno dijete.

Raznovrsna i zdrava ishrana Vašeg djeteta posebno je važna u zimskom periodu, pogotovu ako je dijete slabog apetita, pothranjeno, iscrpljeno ili sklono prehladama.

Sanostol bez dodatka šećera i Sanostol plus gvožđe obezbijediće mališanima sigurnu dnevnu dopunu svih potrebnih vitamina - u odgovarajućoj dozi.

EVROPSKI KVALITET

Mame ga preporučuju! Djeca obožavaju!

Nije zamjena za uravnoteženu i raznovrsnu ishranu.

Predstavništvo Srbija: Mišarska 10, 11000 Beograd office@nycomed.rs, www.nycomed.com

Uticaj stresa na dijabetes

STRES I DIJABETES Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatrije Dom zdravlja – Bijelo Polje STRES I BOLESTI ADAPTACIJE Stres predstavlja reakciju organizma na neposrednu ili odloženu opasnost i prijetnju. Postoje neizbježni stresovi u životu, kao što su akt rađanja, dolazak fetusa na novi svijet, polazak u kolektiv (vrtić i školu), čitavo školovanje sa učenjem, odgovaranjem pred učiteljom, nastavnikom, polaganje ispita, pubertet, služenje vojnog roka, sklapanje braka, zaposlenje, stresovi na radnom mjestu, odlazak u penziju i dr. Postoje i drugi stresovi kao što su: alkoholizam, razvod braka, zatvor, smrt drage i

38

bliske osobe, teže akutne i hronične bolesti, operacije, finansijski problemi, rat i drugi.

Bolesti koje nastaju kao posljedica dugotrajnog, hroničnog stresa, nazivaju se još i bolesti adaptacije, to su: bolovi u mišićima, glavobolja, hipertenzija, hipertireoza, psorijaza, ulkusna bolest želuca i dvanaestopalačnog crijeva, ishemijska bolest srca, dijabetes, maligne bolesti, duševne bolesti, poremećaji menstruacije (amenoreja), impotencija, gojaznost i druge. Postoje profesije koje su naročito stresogene, a to su pilot, mašinovođa, ljekar, novinar, menadžer, političar i druga.

STRES I DIJABETES Kako živjeti sa stresom i dijabetesom, kada i fizički i mentalni stres čine svakodnevicu?

Današnji život je pun stresa koji se manifestuje kroz brzinu, velika očekivanja i stalnu borbu, posebno u gradovima, a naročito većim. Mnogobrojne društvene, porodične i radne obaveze dovode do prekomjernog rada i stresa. Dijabetičarima takav život predstavlja i prijetnju i štetu za zdravlje, zato što u tim situacijama raste nivo šećera u krvi. Jer, hormoni stresa (adrenalin, kortizol i dr.) ubacuju energiju, a to je glukoza u krvi što dijabetičarima predstavlja komplikaciju. Mnoge zdravstvene komplikacije može izazvati stres - i pojavu mnogih bolesti, kao što je dijabetes. Ljekari i stručnjaci za stres preporučuju dijabetičarima neke savjete. Prije svega, osoba sa dijabetesom se mora naučiti i priviknuti na neke nove stvari u svakodnevnom životu. Prije svega, treba prepoznati osjećaj kada rastu hormoni stresa i povećavaju glukozu u krvi, a znamo da svi stresni hormoni povećavaju nivo glukoze u krvi, a da samo jedan jedini, a to je insulin, snižava glukozu u krvi. Zato u uslovima dugotrajnog stresa (stalno ubacivanje glukoze u krv i stanje dugotrajne hiperglikemije, koja dovodi do hiperinsulinemije, a ova do iscrpljivanja pankreasa i nastanka relativnog ili apsolutnog nedostatka insulina i kliničke manifestacije dijabetesa) može nastati

dijabetes. Kod već registrovanog dijabetičara to dovodi do komplikacije dijabetesa u vidu skokova šećera u krvi. Ako bi se poslužili Njegoševim stihovima insulin je „jedna slamka među vihorove...“.

KAKO REAGOVATI NA STRESNE SITUACIJE Kakva će biti reakcija osobe na stres zavisi od strukture ličnosti, a ova opet od nasleđa i vaspitanja. Postoji struktura ličnosti da je sklona psihosomatskim oblicima reagovanja i da ima neuropatsku konstituciju.

Treba znati da ne postoje dvije iste osobe, pa tako ne postoje i dva ista oblika reagovanja i načina smanjivanja stresa.

Svako treba da shvati šta ga najbolje smiruje, tj. opušta. Međutim, postoje neke tehnike koje su svojstvene svima, kao npr. vježbe dubokog disanja, meditacija, vježbanje joge, fizička aktivnost, šetnje, sport, pozitivna energija i optimizam, druženje, slušanje muzike (meloditerapija), čitanje dobre knjige, opuštajući hobi, psihoterapija i tek na kraju farmakoterapija, tj. upotreba ljekova kod uznapredovalih oblika stresa, anksioznosti, depresije i slično.

U stresnim situacijama dijabetičarima su najvažniji pravilna i zdrava ishrana, fizička aktivnost, redovno uzimanje insulina ili tableta, smanjen unos kofeina i distanciranje od izvora stresa. Potrebne su češće samokontrole šećera u krvi, tj. praviti dnevno-noćne profile glikemije i po potrebi korigovati ishranu, fizičku aktivnost ili dozu insulina, koji predstavljaju kamene

temeljce za zdrav život sa dijabetesom. Naročito veliki značaj ima fizička aktivnost i tjelesno vježbanje jer povećavaju cirkulaciju, smanjuju masnoće u krvi i tijelu, sprječavaju gojaznost, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, povećavaju snagu i izdržljivost, kontrolišu stres i izazivaju zadovoljstvo.

Ako je stres kašnjenje na posao, gužva u saobraćaju, dugo čekanje u redu i sl., treba razumjeti koliko će stres trajati, vladati razumom, a ne emocijama, adaptirati se na postojeću situaciju i vježbati strpljenje. Ponekad osobe sa dijabetesom misle da zbog svojih osobina nijesu dorasli ovladavanju stresnim situacijama, da su preosjetljive ili pretjerano podložne stresu.

Neki će prići problemu da ga riješe i da promijene situaciju koja ih ugrožava i pogoršava njihovo zdravstveno stanje sa oscilacijama i skokovima glukoze u krvi, a neki će se udaljiti od problema i zanemariti ga.

Najvažnije je spriječiti stres da do njega dođe, zatim imati svoje ciljeve i biti realan u svojim ciljevima, da su mogući i dostižni, a ne nemogući. Usporiti tempo života, usredsrediti se na stvari koje su važne i prioritetne, a ostale staviti u drugi plan.

Potrebno je, takođe, osigurati vrijeme za sebe i odvojiti ga za rekreaciju, neki hobi ili tjelesno vježbanje, jer oni relaksiraju i redukuju stres. Takođe, potrebno je pozitivno razmišljanje, održavanje smisla za humor, koji oslobađa od napetosti i dovodi do olakšanja.

Ne zatvarati se u sebe, nego razgovarati sa drugima, podijeliti svoje probleme, biti otvoren i donositi odluke, ne odlagati ih previše.

DI JA BE TE S

Aparat za mjerenje nivoa šećera u krvi Precizan - biosenzorska tehnologija.

Tačan - kalibrisan na krvnu plazmu.

Pregledan ekran s velikim brojevima.

Eliminiše uticaj lijekova i vitamina na rezultate.

Posebna tehnologija štedi test-trake.

Čitav aparat staje na dlan ruke.

Mali uzorak krvi - samo 0,6 μL. Veoma lak za upotrebu.

Memoriše 450 rezultata mjerenja.

Prosječne vrijednosti za 7, 14 i 30 dana.

Mogućnost određivanja ketonskih tijela iz krvi.

Lagan, lijepog izgleda i kompaktnog dizajna.

Zvučni signali za početak i kraj mjerenja.

Nije potrebno čišćenje aparata.

Jednostavna kalibracija.

Rezultat za samo 5 sekundi.

Uvoznik i distributer: Meditas d.o.o., Oktobarske revolucije 44, 81000 Podgorica.

Informacije: 020/625-016.

U bolje snabdevenim apotekama!

Prije upotrebe pročitajte priložena uputstva!

Precision Xceed je zaštićeno ime Abbott kompanije.

ADC011ADVPXMMNEM0709-Rev.1

Automatsko uvlačenje potrebne količine krvi.

Uz aparat dobijate i: - 10 test-traka - 10 lanceta - podesivi lancetar - torbicu za nošenje.

Svaka traka u zasebnoj foliji.

Hronika 4 - 11. avgust - NEDJELJA DOJENJA Svjetska nedjelja dojenja, koja je u više od 120 država svijeta već po dvadeseti put otpočela 4-og avgusta, bila je realizovana i u Crnoj Gori. Novinu predstavlja činjenica da je Crna Gora ove godine po prvi put zvanično uvrštena u listu organizatora. Ovaj projekat realizovalo je Udruženje „Roditelji”, koje je osim okupljanja u Dječjem parku na Kruševcu u Podgorici, održanog 4-og avgusta, Ministarstvu zdravlja, Kliničkom centru, domovima zdravlja i porodilištima u Crnoj Gori uručilo postere i flajere sa 13 činjenica o dojenju. U Dječjem parku na Kruševcu, u Podgorici, organizovana je radionica u okviru koje su govorili pedijatri dr Vjera Janković i dr Paša Divanović, neonatolog dr Enver Lekić, onkolog dr Nada Cicmil i direktorka Doma zdravlja u Danilovgradu Zorica Kovačević.

Cilj akcije, po objašnjenju organizatora, bio je da se skrene pažnja na značaj dojenja za novorođenčad, da se ohrabre majke za obraćanje za pomoć u situacijama kada dojenje ne ide lako, kao i da se razbiju tabui o dojenju u javnosti.

17. avgust - VEOMA VAŽAN NACIONALNI PROJEKAT Prve transplantacije bubrega u Crnoj Gori predviđene su za septembar. One će u buduće biti realizovane u Kliničkom centru Crne Gore Na donatorskoj večeri održanoj u podgoričkom Delta sitiju, povodom najave ovog značajnog događaja

40

bilo je riječi kako o planiranim aktivnostima tako i o do sada postignutim rezultatima na ovom planu. Prof. dr Marina Ratković, nacionalni koordinator za transplantaciju, kazala je da je sam projekat pripreman uz podršku kolega iz Kliničko-bolničkog centra „Rebro” u Zagrebu, te da su sa ovom ustanovom potpisani ugovori o saradnji.

- Ugovor o saradnji potpisan je 11. aprila ove godine, a 4. jula je potpisan i Ugovor o transplantaciji, na Ministarskoj konferenciji u Zagrebu. Od 2. do 6. jula ove godine 18 ljekara i medicinskih sestara iz našeg Kliničkog centra boravili su u Bolnici ‘Rebro’ na edukaciji. Stručnjaci iz ove bolnice pružaju nam pomoć za planirani program transplantacije bubrega, ali i ostalih organa za kadaverični program transplantacije, čiju realizaciju takođe planiramo.

Ona je podsjetila da su aktivnosti vezane za projekat transplantacije počele još 2006, kada su sa studentima treće godine organizovani seminari da bi stručnoj i laičkoj javnosti objasnili šta je to transplantacija. Ovom prlikom prisutnima se obratio i ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović koji je, pored ostalog, najavio osnivanje „Montenegrotransplanta” kao institucije Ministarstva zdravlja koja će imati ulogu centralnog koordinacijskog tijela.

Medicinski direktor Kliničkog centra dr Ljilja Musić, istakla je da je ta ustanova potpuno spremna da prihvati program koji za državu Crnu Goru i njeno zdravstvo predstavlja istorijski događaj. Tokom večeri promovisan je video spot o transplantacionom programu, idejno rješenje bilborda kao i donatorska kartica za koju je idejno rješenje uradio akademski slikar Dimitrije Popović.

28. avgust - URUČENE NAGRADE GRADA KOLAŠINA Nagradu grada Kolašina, koja se dodjeljuje naučno-javnom radniku koji je obilježio proteklu godinu, dobio je dr Dragan Đurović, ljekar specijalista Kliničkog centra u Podgorici, rođen u Kolašinu gdje je i započeo ljekarsku praksu. Medicinu je završio u Beogradu, kao student generacije sa visokom prosječnom ocjenom.

Urologiju je specijalizirao u Beogradu. U toku specijalizacije godinu dana je proveo u Švajcarskoj.

Najbolji student je, po ocjeni žirija za ova priznanja, Iva Simonović, najbolji sportista Vuk Šuković, a nagradu za istaknutog pojedinca dobio je desetar Dušan Ćeranić. Na dan grada Kolašina, 28. avgusta, na svečanosti prisutnima su se obratili predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković, direktor direkcije za saobraćaj Veselin Grbović i predsjednik SO Kolašin Mile Šuković.

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom.

Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

31. avgust - TUBERKULOZA I DALJE PRISUTNA

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Podaci CAZAS-a objavljeni 31-og avgusta pokazuju da u Crnoj Gori živi 119 osoba koje boluju od tuberkuloze. Taj broj je, kako je saopšteno na pres-konferenciji održanoj 31-og avgusta, u odnosu na 2005. značajno manji jer je tada registrovano 176 ovakvih slučajeva. Ova bolest je rasprostranjenija na sjeveru nego u ostalim djelovima Crne Gore. Prilikom prezentacije ovih rezultata, pulmolog Olivera Bojović objasnila je da je tuberkuloza podmukla bolest jer samo jedna zaražena osoba može da inficira 10 do 15 zdravih. Ukazujući na osnovne simptome bolesti: povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, krvarenje u iskašljaju i noćno znojenje, ona je istakla da je zanemarivanje bolesti veoma opasno. - Da postoji jedno kasno javljanje ljekaru i postavljanje dijagnoze nama indirektno pokazuje da više od polovine pacijenata kada se jave na specijalistički pregled shvate da su pacijenti sa odmaklim ekstenzivnim fomama tuberkuloze i prisutnim kavernama, šupljinama u plućima koje su znak dužeg trajanja bolesti.

O problemima koje ova bolest postavlja pred društvo i pojedinca govorio je i direktor ovog centra Mišo Pejković. Projekat edukacije mentora koji će vršiti uticaj na javno mnjenje, a koji se odnosi na osvješćivanje u vezi sa tuberkulozom, vrijedan više od 60 hiljada evra, podržalo je Ministarstvo inostranih poslova Luksemburga. On će se posebno odnositi na rad u sjevernoj regiji Crne Gore.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice?

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka?

MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

edi

sajam

Podgorica, 4, 5. i 6. oktobar 201 Hotel “Crna Gora�

Pokrovitelj:

Informacije: www.

cine 2. godine

Generalni sponzor:

medicalcg.me

PREPORUKE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Podgorica

10

za pripremanje bezbjedne hrane

1. ODABRATI BEZBJEDAN POSTUPAK OBRADE Poslije pranja ruku namirnice detaljno oprati pod mlazom higijenski ispravne tekuće vode. Da bi se spriječio prenos mikroorganizama na hranu sa osobe koja je priprema, osobe koje su bolesne ili imaju rane na rukama, NE smiju pripremati hranu. Prilikom pripreme hrane NE kašljati/kijati blizu hrane, NE dirati nos, usta ili kosu, a ukoliko se to uradi, neophodno je DOBRO OPRATI RUKE.

od njih koji se naknadno ne obrađuju na toploti. Takođe, ne koristiti jaja sa oštećenom ljuskom. Dobro termički obrađeno meso i živina koji su spremni za bezbjedno konzumiranje ne smiju imati crvenkastoružičastu boju (ne smiju biti „živi”, tj. termički nedovoljno obrađeni).

2. BRIŽLJIVA I TEMELJNA TERMIČKA OBRADA

Pošto je hrana glavni put prenosa raznih mikroorganizama, treba odabrati onu koja je bezbjedno pripremljena, tj. dobro termički obrađena i konzumirati je ubrzo poslije pripreme.

Dobro termički obradite hranu (SKUVAJTE, ISPECITE, ISPRŽITE) posebno meso, živinu, plodove mora i jaja. Ne konzumirati „živa jaja” niti proizvode

3. PRIPREMLJENU HRANU ODMAH JESTI

4. TERMIČKI OBRAĐENU HRANU BRIŽLJIVO ČUVATI Ako se odmah nakon termičke pripreme hrana ne servira, onda se mora održavati vrelom (na temperaturi iznad 60°C), sve do momenta serviranja, ili se mora čuvati u frižideru (ispod 5°C).

Mikroorganizmi se najlakše razmnožavaju kad imaju povoljne uslove, a to su: t 5PQMPUB - najpovoljnija temperatura je 37°C (zato se trovanja najčešće događaju ljeti) t 7MBHB - posebno za rizičnu hranu (meso, jaja, sladoled, mlijeko, majonez, sos i sl.) t 7SJKFNF - mikroorganizmi moraju imati vremena da se na toploti razvijaju i razmnožavaju.

44

5. TEMELJNO PODGRIJATI KUVANU HRANU Podgrijavanje i hlaÄ‘enje hrane treba da bude brzo sprovedeno na odgovarajućoj temperaturi (kako bi se izbjegla zona „opasneâ€? temperature od 5ÂşC do 60°C na kojoj hrana ne smije duĹže da stoji). Ako podgrijavate hranu preostalu od prethodnog obroka, istu morate temeljno i brzo podgrijati, ĹĄto podrazumijeva da ona prokljuÄ?a, uz mijeĹĄanje.

6. SPRIJEÄŒITI KONTAKT SIROVIH NAMIRNICA I TERMIÄŒKI OBRAÄ?ENE HRANE Treba odvojiti sirovo meso, Ĺživinu i plodove mora od druge hrane. Poseban pribor i kuhinjsko posuÄ‘e, kao i noĹževe i daske za rezanje treba koristiti za pripremanje sirove hrane, a poseban pribor za termiÄ?ki obraÄ‘enu hranu (kuvanu, peÄ?enu, prĹženu). ÄŒuvati hranu u posebnim posudama sa poklopcem, da se izbjegne kontakt sirove i već pripremljene (termiÄ?ki obraÄ‘ene) hrane. U friĹžideru sirove namirnice Ä?uvajte na najdonjoj pregradi da bi se sprijeÄ?ilo eventualno kapanje po ostaloj hrani.

7. ÄŒESTO PRANJE RUKU Jedna od najznaÄ?ajnijih preventivnih mjera za većinu zaraznih bolesti jeste temeljno i Ä?esto pranje ruku: t 1SJKF V[JNBOKB ISBOF t 5PLPN QSJQSFNF ISBOF t /BLPO VQPUSFCF UPBMFUB t /BLPO SVLPWBOKB PUQBEPN t /BLPO LPSJĂ?ĘŤFOKB NBSBNJDB [B CSJTBOKF OPTB t /BLPO EJSBOKB TJSPWF ISBOF t /BLPO EJSBOKB MJDB VTUB OPTB LPTF BLP QSJQSFNBUF

ISBOV

Ruke se moraju prati sapunom i toplom vodom.

Ne treba ih brisati zajedniÄ?kim peĹĄkirom. Ukoliko niste u prilici da ruke operete sapunom i vodom, oÄ?istite ih maramicama koje sadrĹže alkohol - ovo je djelotvorno samo kada ruke nijesu vidljivo zaprljane, na taj naÄ?in će se ukloniti potencijalno infektivni uzroÄ?nici sa koĹže i sprijeÄ?iti prenos bolesti.

8. BESPREKORNA ÄŒISTOĆA KUHINJSKOG PRIBORA Sve radne povrĹĄine u kuhinji moraju da budu dobro oprane i Ä?iste prije upotrebe. VaĹžno je Ä?istiti i prati prostorije u kojima se Ä?uva i priprema hrana. VaĹžno je pravilno odlaganje otpadaka u vreće i kante za smeće.

Otpaci se ne smiju skupljati u blizini hrane. Prljavi i Ä?isti dio kuhinje moraju biti odvojeni da se termiÄ?ki obraÄ‘ena hrana ne bi zagadila (izbjeći ukrĹĄtenu kontaminaciju).

9. ZAŠTITA HRANE OD PRISTUPA INSEKATA, GLODARA I DRUGIH ŽIVOTINJA Potrebno je zaťtititi kuhinjske povrťine i hranu od insekata, kućnih ljubimaca i drugih Şivotinja.

Potrebno je i higijensko Ä?iťćenje i dezinfekcija prostorija, povremeno dezinsekcija (uniĹĄtavanje insekata) i deratizacija (uniĹĄtavanje miĹĄeva i ostalih glodara).

10. KORIŠĆENJE HIGIJENSKI ISPRAVNE VODE VaŞno je da se u pripremi hrane, kao i za pranje Şivotnih namirnica, koristi higijenski ispravna voda (voda za piće).

45

Probiotske bakterije bitna su komponenta zdravlja digestivnog trakta u cjelini, čije je prirodno stanje da nije sterilan. Njihov značaj definitivno je prepoznat tek 80-tih godina prošlog vijeka

PRIJATELJI STOMAKA Piše: prof. dr Nedeljko Radlović Univerzitetska dječja klinika u Tiršovoj, Beograd Dugo je trebalo da se prepozna značaj mikroekosistema koji obitava u čovječijem kolonu. Luj Paster je još prije 150 godina rekao da nijesu sve bakterije patogene, te da je normalno što ih ima u digestivnom sistemu i još na nekoliko mjesta u tijelu.

Korak dalje, prije nepunih sto godina, otišao je njegov sljedbenik Ilja Mešnjikov, tvrdnjom da one ne samo što nijesu štetne već su i korisne. Svoju opservaciju temeljio je na načinu ishrane koji je uočio kod ruskih i bugarskih pastira. Oni su koristili fermentisane mliječne proizvode i tako favorizovali korisnu bakterijsku floru u korijenu, koja je potiskivala putrificirajuću - onu koja podstiče truljenje. Na taj način štitili su se od intoksikacije. Tadašnja naučna javnost nije bila naročito

46

zainteresovana za njegova otkrića, ali su njegove genijalne ideje reinkarnirane 80-tih godina prošlog vijeka.

Danas se zna da mikroekosistem kolona predstavlja bitnu komponentu zdravlja, ne samo za digestivni trakt, nego i organizam u cjelini. On nije sterilan i u njemu ima od 400 do 1000 različitih bakterijskih vrsta, koje, kao i neke saprofitne gljivice i protozoe, predstavljaju normalnu činjenicu flore.

Savremeni život poremetio simbiozu Život, kao najviši oblik kretanja materije u prirodi, javlja se prije četiri biliona godina i rezultat je spontane transformacije i organizacije nežive prirode. Karakteriše ga zajedničko porijeklo, izuzetna složenost i trajna neraskidiva povezivanost. Mikrobi, bakterije, protozoe, gljivice - nalaze se u našem okruženju, na nama i u nama. Taj odnos prema mikrobima naš organizam zasniva na takozvanoj simbiozi - suživotu. U zavisnosti od toga kako se mikrobi ponašaju, ta simbioza može biti zasnovana na saprofitizmu, parazitizmu i mutualizmu (uzajamnoj koristi). Prema nepatogenim činiocima čovjek je razvio isti odnos kao i prema sopstvenim strukturama, a prema patogenim odgovarajući odbrambeni sistem.

Današnji čovjek se u velikom dijelu

odrekao izvornog života. Malo se kreće, drugačije se hrani, koristi različita higijenska i dezinfekciona sredstva, konzervanse, različite antimikrobne lijekove, a na pomolu je još jedna velika opasnost čije je ime genetski modifikovana hrana. Rezultat svega ovoga jeste poremećena prirodna simbioza čovjeka i korisnih koliformnih bakterija, što je rezultiralo porastom različitih alergijskih, autoimunih, pa i malignih oboljenja. Brojne studije pokazuju da iz godine u godinu raste incidenca tih oboljenja, a dobro je poznato da su ona rjeđa kod onih koji žive „izvorniji život” u odnosu na one sa visokim ekonomskim standardom. Riječ je o oboljenjima multifaktorske prirode, a u tome poremećena biološka ravnoteža ima veliko učešće. Vraćanje ove ravnoteže značajno je za prevenciju i liječenje tih oboljenja. Nezamjenljivu ulogu u tome imaju probiotske bakterije, kojima se vraćamo u narednim redovima ovog članka.

Probiotici i prebiotici - ključni efekti Šta su, u stvari, probiotici i prebiotici? Probiotici su mikroorganizmi, uglavnom bakterije i neke gljivice sa pozitivnim dejstvom na zdravlje čovjeka, a prebiotici nesvarljivi oligosaharidi i polipeptidi koji favorizuju rast bakterija sa probiotskim svojstvima. Simbiotici su kombinacija probiotika i prebiotika. Iz ovog imamo još jedno saznanje, ono o namirnicama sa pozitivnim nenutritivnim efektima. Najkarakterističnije je majčino mlijeko, koje nije sterilno i ima čitav niz nenutritivnih svojstava, od kojih je jedno probiotsko jer ima oligosaharide koji predstavljaju

podlogu za razvoj korisnih bakterija u kolonu (debelom crijevu).

Sa tim svojstvima je i kefir, te nemliječni proizvodi kao kisjeli kupus.

Osnovni probiotici su sojevi bakterija laktobacila, bifidobakterija, Streptococcus thermophilus (lat.), kao i gljivica Saccharomyces boulardii (lat.).

Ljekovitost gljivice Saharomices bulardi otkrio je 1923. godine Anri Bular, tokom svog boravka u Indokini. On je uočio da stanovnici Indokine protiv kolere koriste gljivicu koje nema u kolonu, ali ima važnu ulogu u prevenciji i liječenju ove, kao i drugih crijevnih infekcija.

Navodeći ove primjere htio sam da pokažem važnost probiotika, čiji su osnovni efekti antimikrobni, imunomodulirajući, imunostimulirajući, a u dobi odojčeta i malog djeteta i imunomaturirajući. Osnovne indikacije za primjenu probiotika i simbiotika jesu infektivne dijareje, prije svega u terapijskom smislu, zatim u prevenciji i terapiji poremećaja crijevne flore uzrokovanih primjenom antibiotika. Korisni su i za prevenciju alergija, u tretmanu hroničnih inflamatornih bolesti crijeva, poremećajima tolerancije laktoze, pomažu eradikaciju Helikobaktera pilori, a od koristi su i u funkcionalnoj opstipaciji, kao i prevenciji karcinoma kolona.

Probiotski preparati se dobro tolerišu i praktično nemaju kontraindikacije. Ispitivanja nagovještavaju iznalaženje novih oblika tih preparata, koji će se poput antibiotika koristiti za prevenciju i tretman konkretnih oboljenja.

Sve blagodeti grožđa Piše: mr ph. Ivana Gojković

Ljeto i sve blagodeti koje nam ono donosi, omogućavaju da u potpunosti ispoštujemo navedenu Hipokratovu izjavu. Da bi hrana koju unosimo zaista bila naš lijek, potrebno je da u sve to unesemo samo malo više svijesti. Sve ostalo je tu, pred nama.

Nameće nam se, mi samo treba da ga uzmemo. I uživamo. I shvatimo da je to upravo ono što treba da uradimo za sebe.

Upotrebimo tako malo snage, a tako mnogo dobijemo za uzvrat.

Grožđe, kojim obiluju naši prostori, predstavlja nepresušan izvor energije. Zahvaljujući svojim hranjivim materijama, bogatstvu ugljenih hidrata i velikom vitaminsko-mineralnom opsegu, ovo voće nam pomaže u kompletnoj regeneraciji organizma. Njegove blagodeti su poznavali i stari narodi i rado ga koristili. Grožđe pripada rodu Vitis (lat.) koji uključuje brojne sorte crnog, bijelog, stonog i vinskog grožđa. Crne sorte su uglavnom jače kisjelosti i manje količine šećera, dok je bijelo slađe i manje kisjelo. Neke vrste grožđa koriste se u medicinske svrhe, naročito one bogate kininom, druge se koriste za pripremu soka ili vina, neke se jedu u svježem, prirodnom obliku, a određene sorte se suše. Na taj način se dobija suvo grožđe, koje je još koncentrisanije, u svom bogatstvu različitih nutrijenata.

Grožđe sadrži 79% vode. Ona je neophodna za odvijanje metabolizma u svim ćelijama organizma biljaka, životinja i čovjeka. U zavisnosti od vrste i uslova gajenja, voće može da sadrži od 75 do 93% vode. Tako visok sadržaj vode smanjuje energetsku, ali pruža visoku fiziološku vrijednost. Zahvaljujući tome što su nutritivno vrijedne supstance grožđa vodeni rastvori (šećeri, kisjeline, bojene materije, pojedini vitamini i minerali) čovječiji organizam ih lako usvaja.

Tabela 2 . Sadržaj šećera i kisjelina u grožđu Sadržaj Vrsta voća invertnog šećera Grožđe

Sadržaj saharoze

20,5%

/

Sadržaj ukupnog šećera 15-25%

Ukupne kisjeline 0,5-0,9%

pH

Koeficijent slasti šeć. kisj.

3,5

18-50%

Ugljeni hidrati su, poslije vode, najzastupljeniji sastojci.

Zajedno sa kisjelinama oni predstavljaju osnovnu komponentu u formiranju ukusa proizvoda.

Tabela 1. Nutritivni sastav 100 g grožđa Jedinice Suvo grožđe

48

E1 kJ

Bjel. g 1240

3,2

UH g 71,8

M g

VL g 0,5

7,3

Ca mg 49

P mg 97

Fe mg 2,1

Mg mg 33

Zn mg 0,3

K mg 751

B2 mg 0,09

B5 mg 0,05

Fk µg

AIj 3

8

C mg 3

Tabela 3. Prosječan sastav mineralnih materija u grožđu (mg/100g) Ako Vas muče proširene pore i umorna

VOĆE Grožđe

Kalijum Natrijum Kalcijum Magnezijum 255

26

30

17

koža, u svježe iscijeđeni sok od grožđa natopite gazu, rasporedite je po licu, držite 20 minuta, a zatim lice operite hladnom vodom. Ovo može djelo-

U 100 gr svježeg voća (to je količina koja može da stane u žensku šaku srednje veličine) ima 70 kalorija, 1 gr proteina, 0,2 gr masti, 20 gr ugljenih hidrata (od čega 15,5 grama šećera) i 1 gr dijetalnih biljnih vlakana. Dobar je izvor vitamina A, E i C, kao i minerala - magnezijuma i kalijuma.

Zahvaljujući izraženoj koncentraciji biljnih pigmenata (bioflavonoida), koji mu i daju boju, grožđe spada u namirnice sa izrazitim antioksidacionim potencijalom. Te osobine mu daju sposobnost da se bori protiv zračenja, duvanskog dima, štetnih dejstava ljekova i drugih materija koje oštećuju naše ćelije, a time i čitav organizam. Antioksidanti iz voća i povrća, kao što su vitamini A, E i C, koje nalazimo i u grožđu, značajno utiču na očuvanje vida, objavljeno je u studiji Oftalmološkog arhiva. Tri obroka ovog voća, ako se uzimaju svakodnevno, smanjuju rizik od pojave staračke katarakte. Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima koja pospješuju probavu. Od njih može da se pravi i čaj, koji se uspješno primjenjuje u borbi protiv skoro 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiu colli i Staphylococcus aureus.

Sjemenke grožđa treba pažljivo sažvakati, jer dokazano smanjuju nivo holesterola u krvi. Postoje brojni dokazi o uticaju grožđa na zdravlje srca i krvnih sudova. Polifenoli, resveratroli, antocijani, katehini i kvarcetini (biljni pigmenti) komponente su koje međusobnim dejstvom preveniraju pojavu oboljenja srca i krvih sudova, ali i zaustavljaju već uznapredovalu bolest. Svi ovi pigmenti se nalaze u samo jednoj bobici grožđa.

Polifenoli, zbog kojih je uostalom grožđe i ušlo na velika vrata u svijet kozmetike, djeluju kao svojevrsni štit koji čuva kožu od štetnih uticaja iz okoline, znatno usporavajući prirodni proces starenja. Polifenoli, u kombinaciji s ostalim sastojcima, prijaju svim tipovima kože. Utiču na cirkulaciju, čuvaju prirodnu elastičnost i vlažnost kože, pa je tako čine nježnom i svježom.

Uspješno usporavaju i brišu prve znakove starenja na mladoj koži i znatno usporavaju starenje. Vidljivo jačaju, zatežu i osvježavaju zrelu kožu.

Njega grožđem bila je popularna i na dvoru francuskog kralja Luja XIV. Plemići i plemkinje masirali su lice sokom od grožđa kako bi izbrisali tragove umora i učinili kožu mekom i sjajnom.

Sastojci iz grožđa prijaju i koži koja nije čista, jer djeluju dezinfekcijski i uspješno čiste i sužavaju pore. Zato je grožđe čest sastojak mnogih kozmetičkih preparata za njegu kose i kože.

vati i tonizirajuće na kožu lica.

Smatra se, takođe, da izmiksovane bobice grožđa koje nanesemo direktno na očišćeno lice, u toku nekih 15-ak minuta, značajno čiste pore kože od mitisera.

Odlična kombinacija namirnica koja može preduprijediti i otkloniti prve znakove umora kože, nakon napornog dana: izmiješajte masku od po jedne supene kašike soka od grožđa, meda, brašna i malo maslinovog ulja. Masku držite 20 minuta, a zatim je isperite mlakom vodom.

Grožđe ima ljekovita svojstva koja povoljno djeluju na neke bolesti i tegobe: kod alergija, Alchajmerove bolesti, anemija, angine pektoris, arteroskleroza, kod gojaznosti, gubitka apetita, gubitka koncentracije, zatvora, nadutosti, kašlja, nesanice, nervoze...

Grožđe se u narodu koristi za jačanje krvi, ali povoljno djeluje i na: bubrege, jetru, žuč, kožu, prostatu, stomak, crijeva, srce, krvne sudove i imuni sistem. Pored toga, dokazano je da njegova primjena u ishrani usporava procese starenja i pomaže organizmu u borbi protiv toksina, virusa i karcinoma.

Grožđe i vino pozitivno djeluju na naše zdravlje. Otkada su Francuzi svijetu otkrili sve blagodeti vina, vinoterapija je sve popularnija u kozmetičkoj i velnes industriji. Dokazano je kako ovaj tretman podstiče mikrocirkulaciju i produkciju kolagena, pa tako izvrsno djeluje i na razmjenu materija i oslobađanje supstanci iz vezivnih tkiva, nakon čega koža postaje čvršća, napetija i sjajnija. Za voćne kisjeline odavno znamo kako podstiču regeneraciju i revitalizaciju kože. Tretmanima na bazi vina i grožđa koža se izbjeljuje pa nestaju i pigmentacijske mrlje koje su posljedica pretjeranog sunčanja, djelovanja hormona ili starenja. Zato je ne tako rijetka pojava da se ekstrakti grožđa nalaze u preparatima za izbjeljivanje fleka i pjega na koži.

Nezasićene masne kisjeline iz grožđa čuvaju vlažnost kože, pa ona postaje elastičnija, a istovremeno podstiče izlučivanje tečnosti iz organizma - jak je diuretik.

Ciceron je rekao: Biti zadovoljan onim što se ima, najveće je i najsigurnije bogatstvo.

Zašto ne bi bili? Šta nas sprečava?

1 (E — energija | Bjel. — bjelančevine | UH — ugljeni hidrati | M — mast | VL — vlakna |)

49

BOLESTI koje se prenose HRANOM Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene

Veliki je broj bolesti koje se prenose hranom. One nastaju kao posljedica konzumiranja kontaminirane materije. Za hranu kažemo da je kontaminirana ako sadrži patogene mikroorganizme i/ili njihove toksine.

Od momenta konzumiranja kontaminirane hrane do pojave prvih simptoma bolesti može proći od nekoliko časova do nekoliko dana. To zavisi od stanja imuniteta organizma i od broja mikroorganizama koji su unijeti u organizam. Nakon ulaska patogenih mikroorganizama i/ili njihovih toksina u organizam, oni nastanjuju ciljno tkivo, a to je u ovom slučaju sluzokoža želuca i crijeva, pa su javljaju mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku i proliv. Kao i kod većine drugih bolesti, posebno osjetljive grupe, kada su u pitanju bolesti koje se prenose hranom, jesu novorođenčad i odojčad, trudnice, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom. Najčešće bolesti koje se prenose hranom jesu salmoneloze, stomačni grip, kampilobakterioze i stafilokokna trovanja hranom.

Salmoneloze izazivaju bakterije iz roda Salmonella, koje se nalaze u crijevima ptica, gmizavaca i sisara. One se prenose na ljude preko hrane životinjskog porijekla. Salmoneloza se manifestuje povišenom temperaturom, prolivom i grčevima u stomaku.

50

Kod osoba sa hroniÄ?nim oboljenjem ili oslabljenim imunitetom moĹže doći do razvoja teĹĄke kliniÄ?ke slike, sa veoma ozbiljnim komplikacijama.

StomaÄ?ni grip je uzrokovan norovirusima. Ovo oboljenje je vrlo Ä?esto, ali se teĹĄko dijagnostikuje. U kliniÄ?koj slici dominira povraćanje, a oboljenje prolazi u roku od dva dana. Rezervoar zaraze je Ä?ovjek.

Kampilobakteriozu izazivaju bakterije iz roda Campylobacter. Javljaju se poviĹĄena tjelesna temperatura, grÄ?evi u stomaku i proliv. Ova bakterija je stanovnik crijeva zdravih ptica, pa se nalazi u sirovom Ĺživinskom mesu. Konzumiranje nedovoljno termiÄ?ki obraÄ‘ene hrane ili hrane kontaminirane sirovim mesom (kontaminirane povrĹĄine u klanicama) jeste najÄ?eťći izvor i put prenosa kampilobakterioze.

Stafilokokno trovanje hranom jeste intoksikacija koja nastaje kao posljedica prisustva stafilokoka i/ili njihovog toksina u hrani. Simptomi bolesti su muÄ?nina, grÄ?evi i povraćanje. Rezervoar infekcije je Ä?ovjek.

Botulizam je teĹĄko trovanje toksinom koji luÄ?i bakterija Clostridium botulinum. Ako se pojede hrana kontaminirana ovim toksinom prvi simptomi su oĹĄtećenje vida (zamućen vid ili duple slike), oteĹžano gutanje i suĹĄenje usta, a nekada i povraćanje i opstipacija. Cl. botulinum stvara spore koje su prisutne u zemlji, a izvor i put prenoĹĄenja uglavnom su konzervirana hrana, kobasica, dimljeno ili usoljeno meso. Oporavak moĹže trajati mjesecima.

Dijagnoza bolesti koje se prenose hranom moĹže se postaviti na osnovu kliniÄ?ke slike ili laboratorijskih nalaza.

Međutim, veliki broj osoba sa pomenutim tegobama uopťte se ne jave svom ljekaru, pa veliki broj tih bolesti ostane neprijavljen.

Terapija je simptomatska i vrĹĄi se u vidu nadoknade teÄ?nosti i elektrolita. Mirovanje i probiotici koriste se za regulaciju crijevne flore. Antibiotici se daju samo prema antibiogramu na osnovu laboratorijskih analiza.

Obavezno se obratiti ljekaru u sluÄ?aju pojave:

t 7JTPLF UKFMFTOF UFNQFSBUVSF

t 1PKBWF LSWJ V TUPMJDJ

t 6QPSOPH QPWSBʉBOKB

t 1PKBWF [OBLPWB EFIJESBUBDJKF LBP Ă?UP TV TNBOKFOP izluÄ?ivanje urina, osjećaj suvoće usta i grla i osjećaj slabosti prilikom stajanja

t 1PKBWF QSPMJWB LPKJ USBKF EVäF PE USJ EBOB Kako dolazi do kontaminacije hrane?

Mikroorganizmi se nalaze svuda oko nas. Od njive ili ĹĄtale do trpeze hrana se moĹže zagaditi u svakom trenutku - tokom uzgoja, pripreme, obrade, Ä?uvanja, distribucije. Mnogi uzroÄ?nici bolesti koje se prenose hranom stanovnici su crijevnog trakta Ĺživotinja koje se uzgajaju za ljudsku upotrebu i tada vode primarOPK LPOUBNJOBDJKJ 7PʉF J QPWSʉF NPäF TF LPOUBNJOJSBUJ VLPMJLP se za zalivanje koristi zagaÄ‘ena voda ili se koristi prirodno Ä‘ubrivo. Hrana moĹže biti i sekundarno (naknadno) kontaminirana na viĹĄe naÄ?ina. NajÄ?eťće je tako zagaÄ‘uje osoba koja njome rukuje, VLPMJLP OF WPEJ SBĘŠVOB P MJĘŠOPK IJHJKFOJ 7PʉF JMJ QPWSʉF NPäF biti kontaminirano sokovima svjeĹžeg, sirovog mesa, ako se za obradu ovih namirnica koriste iste radne povrĹĄine ili pribor, koji se ne peru deterdĹžentom i vodom prilikom prelaska sa jedne na drugu vrstu namirnica. TermiÄ?ki obraÄ‘ena hrana smatra se sigurnom. MeÄ‘utim, i termiÄ?ki obraÄ‘ena hrana moĹže se kontaminirati ako doÄ‘e u dodir sa sirovim namirnicama. To se naziva ukrĹĄtena kontaminacija. Ukoliko doÄ‘e do kontaminacije hrane, vrlo je bitno kako se njome u tom sluÄ?aju rukuje.

Bakterije koje prouzrokuju bolesti koje se prenose hranom moraju se umnoĹžiti u dovoljnom broju kako bi mogle dovesti do infekcije i pojave bolesti. Hrana, naroÄ?ito Ĺživotinjskog porijekla, vrlo je pogodna sredina za rast i razmnoĹžavanje bakterija u temperaturnom rasponu od 5-60ÂşC. Kao rezultat toga, hrana koja je bila „blago kontaminiranaâ€? i ostavljena nekoliko Ä?asova na sobnoj temperaturi, postaje izrazito zagaÄ‘ena i nije viĹĄe sigurna

51

za upotrebu. Generalno govoreći, većina bakterija prestaje da se razmnoĹžava na temperaturi friĹžidera, a visoke temperature prilikom termiÄ?ke obrade uniĹĄtavaju patogene mikroorganizme.

Kada su u pitanju toksini koji pojedine bakterije proizvode, njihova osjetljivost na visoku temperaturu varira. Stafilokokni toksin se ne uniĹĄtava Ä?ak ni na temperaturi kljuÄ?anja, ali, srećom, opasni botulinski toksin potpuno se inaktivira kuvanjem.

Sirove namirnice Ĺživotinjskog porijekla, kao ĹĄto su svjeĹže meso, svjeĹža piletina, svjeĹža jaja, nepasterizovano mlijeko i proizvodi od nepasterizovanog mlijeka predstavljaju izuzetno pogodnu sredinu za patogene mikroorganizme. Posebno treba naglasiti da veliki rizik po ljudsko zdravlje predstavlja hrana koja potiÄ?e od viĹĄe Ĺživotinja. Na primjer, jedna pljeskavica moĹže da sadrĹži meso viĹĄe vrsta Ĺživotinja. Jedan omlet u restoranu moĹže biti napravljen od jaja dobijenih od nekoliko stotina kokoĹĄaka. Jedna Ä?aĹĄa sirovog mlijeka moĹže biti porijeklom od nekoliko stotina krava. Na taj naÄ?in, ukoliko je samo jedna Ĺživotinja bila inficirana, zaraza će se prenijeti na cijelu koliÄ?inu hrane. Voće i povrće predstavlja poseban problem, jer se uglavnom konzumira u sirovom stanju. Pranjem ovih namirnica moĹže se smanjiti broj prisutnih mikroorganizama, ali oni ne mogu u potpunosti biti uklonjeni.

ZnaÄ?ajnu ulogu u kontaminaciji voća i povrća ima kvalitet vode koja se koristi za njihovo zalivanje i pranje, vrsta Ä‘ubriva koje se koristi i naÄ?in Ä?uvanja do konaÄ?ne upotrebe.

Kako se moĹžemo zaĹĄtititi od bolesti koje se prenose hranom?

t 1SBOKFN SVLV QSJKF UPLPN J QPTMJKF QSJQSFNF ISBOF

t 1SBWJMOPN UFSNJĘŠLPN PCSBEPN

t 4QSFʊBWBOKFN LPOUBLUB TJSPWJI OBNJSOJDB J UFSNJʊLJ obrađene hrane

t ɇVWBOKFN ISBOF OB PEHPWBSBKVʉJN UFNQFSBUVSBNB

t #FTQSFLPSOPN IJHJKFOPN LVIJOKTLPH QSJCPSB J SBEOJI povrĹĄina.

Svjetska zdravstvena organizacija dala je pet kljuÄ?nih pravila za zdravstveno bezbjednu hranu:

1. OdrĹžavajte higijenu

t 0CBWF[OP QFSJUF SVLF OBLPO VQPUSFCF UPBMFUB QSJKF J viĹĄe puta tokom pripreme hrane

t 0ESäBWBKUF ʊJTUJN SBEOF QPWS�JOF QSJCPS J QPTVÿF

t ;BĂ?UJUJUF ISBOV PE VUJDBKB JOTFLBUB HMPEBSB J ESVHJI Ĺživotinja.

Patogeni mikroorganizmi koji se nalaze na rukama, krpama za brisanje, sunđerima, priboru za jelo, daskama za rezanje i drugim radnim povrťinama lako mogu da se prenesu na hranu, ťto povećava rizik od pojave bolesti koje se prenose hranom.

2. Odvojite svjeĹže i termiÄ?ki obraÄ‘eno

t 0EWPKFOP QSJQSFNBKUF TJSPWP NFTP SJCV J NPSTLF plodove

t 0EWPKFOP QSJQSFNBKUF TJSPWF J UFSNJĘŠLJ PCSBĂżFOF namirnice

t 5FNFMKOP QFSJUF QSJCPS OPäFWJ EBTLF QSJMJLPN QSF

52

laska sa jedne na drugu vrstu namirnica

t 4JSPWF J UFSNJĘŠLJ PCSBĂżFOF OBNJSOJDF ĘŠVWBKUF V QPTFCnim, dobro zatvorenim posudama.

Sirove namirnice, naroÄ?ito meso, riba i morski plodovi i njihovi sokovi, mogu sadrĹžati patogene mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice prilikom pripreme i Ä?uvanja.

3. Hranu dobro termiÄ?ki obradite

t )SBOV UFNFMKOP UFSNJĘŠLJ PCSBEJUF QPTFCOP NFTP Ĺživinu, jaja, ribu i morske plodove.

t 1VTUJUF EB TVQB JMJ ĘŠPSCB QSPLMKVĘŠB

t 5FNFMKOP QPEHSJKUF UFSNJĘŠLJ PCSBĂżFOV ISBOV Pravilna termiÄ?ka obrada namirnica moĹže uniĹĄtiti skoro TWF QBUPHFOF NJLSPPSHBOJ[NF #SPKOB JTUSBäJWBOKB EPLB[BMB TV da temperatura iznad 70ÂşC uniĹĄtava bakterije za 30 sekundi, Ä?ak i pri visokoj koncentraciji mikroorganizama, Ä?ineći hranu sigurnom za upotrebu. Posebnu paĹžnju prilikom termiÄ?ke obrade treba obratiti kada se priprema mljeveno meso, veliki komadi mesa i Ĺživina.

4. ÄŒuvajte hranu na bezbjednim temperaturama

t /F PTUBWMKBKUF UFSNJĘŠLJ PCSBĂżFOV ISBOV OB TPCOPK temperaturi duĹže od dva Ä?asa

t 4WF TJSPWF J UFSNJʊLJ PCSBÿFOF OBNJSOJDF LPKF TF CS[P LWBSF ʊVWBKUF V GSJäJEFSV OB UFNQFSBUVSJ EP ¥$

t 5FSNJʊLJ PCSBÿFOV ISBOV EP TFSWJSBOKB ESäJUF OB WJTPLJN UFNQFSBUVSBNB J[OBE �$

t Zamrznute namirnice otapajte na temperaturi friĹžidera

t /F ʊVWBKUF OBNJSOJDF QSFEVHP ʊBL OJ V GSJäJEFSV

0QBTOB UFNQFSBUVSOB [POB KFTUF UFNQFSBUVSB J[NFĂżV Â?$ J Â?$ KFS TF V PWPN UFNQFSBUVSOPN PQTFHV NJLSPPSHBOJ[NJ KBLP CS[P SB[NOPäBWBKV )MBĂżFOKF JMJ [BNS[BWBOKF ISBOF OF VCJKB mikroorganizme, ali ograniÄ?ava njihov rast. S druge strane, već OB UFNQFSBUVSJ PE Â?$ WFʉJOB NJLSPPSHBOJ[BNB TF OF SB[NOP Ĺžava.

5. Upotrebljavajte higijenski ispravnu vodu i svjeĹže namirnice

t ,PSJTUJUF IJHJKFOTLJ JTQSBWOV WPEV [B QJʉF JMJ QSJQSFNV hrane

t #JSBKUF TWKFäF J OFP�UFʉFOF OBNJSOJDF

t 6QPUSFCMKBWBKUF EVHPUSBKOF OBNJSOJDF QBTUFSJ[PWBOP NMJKFLP EVHPUSBKOF NFTOF QSFSBĂżFWJOF

t 1SJKF ʊJ�ʉFOKB JMJ LPO[VNJSBOKB WPʉF J QPWSʉF EPCSP operite pod mlazom higijenski ispravne vode

t 0CSBUJUF QBäOKV OB SPL USBKBOKB OBNJSOJDB Sirove namirnice, ukljuÄ?ujući vodu, pa i led, mogu biti kontaminirane patogenim mikroorganizmima i hemikalijama.

5PLTJʊOF NBUFSJKF NPHV EB TF TUWBSBKV V P�UFʉFOJN JMJ QMKFTOKJWJN namirnicama.

PridrĹžavanjem navedenih procedura, a prije svega higijenskih mjera, znaÄ?ajno smanjujemo rizik od nastanka bolesti koje se prenose hranom.

Poznati i zdravlje: Maja Savić i Bojana Popović, srebrne iz Londona

heroine Osvajanjem srebrne medalje na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Londonu veliku radost Crnoj Gori donijele su rukometašice. Tu zlatnu generaciju predvodile su Maja Savić i Bojana Popović. Blistale su one na terenu i van njega. Majstorstvom, kapitenskim autoritetom, pobjedničkim karakterom bile su prave liderke, prave lavice. Podijelile su sa nama utiske sa ovog događaja.

OSVOJILI STE KUP EVROPE I SREBRO NA OLIMPIJSKIM IGRAMA. KOJE TAKMIČENJE JE BILO TEŽE?

54

BEZ OBZIRA NA TO ŠTO STE BILI DEBITANTI, IPAK STE U MNOGIM UTAKMICAMA IMALI ULOGU FAVORITA. DA LI JE BILO TEŠKO NOSITI SE SA TIME? Maja: Težak je period iza nas. Vrijedno smo trenirale i radile i bile uvijek jedinstvene, što se moglo vidjeti na terenu.

Rad se isplatio. Prvo smo osvojili Ligu šampiona pa srebro na Olimpijskim igrama. Pisali smo istoriju. Iako smo bile svjesne kvaliteta koji posjedujemo imale smo i malo sreće jer su nam se sve kockice složile.

Maja: Liga šampiona je najjače klupsko takmičenje i za nju se spremate 365 dana, a da bi nešto uradili mora se dobro odigrati cijela sezona. Opet, san svakog sportiste je Olimpijada, gdje imate 12 nacionalnih timova i jednostavno u svakoj utakmici idete na pobjedu. Mislim da je svakako teža Olimpijada. Reprezentacija Crne Gore imala je sreće da se takmiči svakog drugog dana i da je nijesu pratile povrede. Bili smo autsajderi, pa smo imale i motiv više da se dokažemo.

Bojana: Samo u nekim utakmicama bili smo favoriti. Željeli smo prvo uspješno proći kvalifikacionu grupu, što smo i uradili, pobijedile Englesku i Angolu. Kasnije smo rasterećene igrale, jednostavno uživali u igri. Mislili da odigramo najbolje i spontano, a kako bude biće. Naša dobra odbrana i napad su se isplatili.

Bojana: Liga šampiona duže traje i više se radi, a Olimpijske igre dvije sedmice i morate maksimalno biti spremni za svaku utakmicu. To su dva velika različita takmičenja. Mislim da se ne mogu porediti jedno sa drugim. I na jednom i na drugom najbitnija je forma da biste ostvarili uspjeh.

Maja: San svakog sportiste jeste osvojiti medalju na Olimpijskim igrama. Eto, naš san je postao java. Srebrna medalja ima puno veći značaj u našoj zemlji nego što bi imala negdje drugo, prva je državna. Ovo je novo i značajno iskustvo i divan osjećaj koji ću pamtiti do kraja života.

KAKO SADA GLEDATE NA OSVOJENU MEDALJU?

Bojana: Još uvijek sabiram utiske sa Olimpijskih igara.

Kada pogledam snimke utakmica, srce mi je puno. Doček u Podgorici bio je fantastičan. To je nešto što se ne zaboravlja.

Presrećna sam što smo osvojili medalju.

KAKO SU TEKLE PSIHIČKE PRIPREME? Maja: Gledali smo utakmice protivnika i analizirali ih.

Nastojali smo da naša odbrana bude što je moguće bolja u odnosu na rivala. Nijesmo dozvolili da nas bilo šta omete sa strane, nijesmo obraćale pažnju na novinske natpise. Znali smo da moramo disati kao jedno da bi ostvarili dobar rezultat. Opet, utakmica kao utamica, za neku se manje, a za neku više spremate.

Bojana: Znali smo da su Olimpijske igre veliko takmičenje na kome će se pojaviti najbolji sportisti planete. Iako je naša reprezentacija relativno mlada, radi se o veoma iskusnim djevojkama koje iza sebe imaju puno odigranih utakmica. Možda se u Olimpijskom selu osjećala neka mala euforija, ali smo to uspješno prevazišle.

KAKO JE U LONDONU BILO VAN TERENA? Maja: Bilo je prelijepo. Prvo početna euforija, pa mala adaptacija, srećete puno poznatih sportista. Znali smo šta nam je cilj pa je euforija stavljena u drugi plan. Ništa nijesmo prepustili slučaju. Lijep je osjećaj biti na Olimpijskim igrama, ali je još ljepše kad osvojite medalju.

Bojana: Važan je, ako ne i presudan, jer bez toga nema ni uspjeha u sportu. Ja sam, na primjer, puno pažnje posvetila ishrani, pa onda tome da ne pretjeram u izlascima, kad ću otići da spavam, uopšte zdravom životu. Taj režim je posebno bio rigorozan za vrijeme važnih utakmica.

DA LI SE, I U ČEMU, RAZLIKUJE VAŠ JELOVNIK ZA VRIJEME PRIPREMA I TAKMIČENJA I ZA VRIJEME ODMORA? Maja: Postoji jedan mali period opuštanja kad se odmaramo i kad priuštimo sebi kolače i neka jela koja u takmičarskom periodu moramo izbjegavati. Mladi sportisti ne razmišljaju o tome, ali ishrana je jako bitna u karijeri, a o njoj se tek kasnije sazna. Normalno je da sam se pridržavala određenog režima ishrane. Na mom jelovniku je bilo puno vitamina i zdrave hrane.

Bojana: Držim se istog režima ishrane tokom cijele godine, pa i tokom ljeta kada smo na odmoru. Tada je posebno bitno obratiti pažnju na ishranu, da se kilaža ne bi povećala.

Zaista bi trebalo da sportisti tokom cijele godine paze šta i koliko jedu.

UZOR STE MLADIM RUKOMETAŠICAMA. ŠTA BISTE IM PORUČILI? Maja: Nadam se da će puno djevočica i dječaka da krenu našim stopama. Kad ste sportista zdravo živite, a samim tim postajete dobra osoba. Djeca krenu pravim putem kad se bave sportom, kad treniraju.

Bojana: Uglavnom je naša relacija bila Olimpijsko selo - hala, tako da nijesmo imali vremena za obilazak Londona.

Slobodno vrijeme smo provodili sa porodicama koje su bile uz nas, a i odmarale smo da bi se što bolje pripremile za utakmice.

Bojana: Da znaju šta žele postići u životu. Da budu profesionalni, odgovorni, da to što rade, rade s ljubavlju. Da se nikako ne boje poraza, da uče na greškama. Da slobodno pokazuju emocije, jer je i to sastavni dio života.

POSTOJI LI NEKI TAJNI RECEPT ZA USPJEH?

ŠTA PLANIRATE NAKON ZAVRŠETKA KARIJERE? OSTAJETE LI I DALJE VEZANI ZA RUKOMET?

Maja: U kolektivnim sportovima kao što je rukomet morate biti jedinstveni da bi ostvarili uspjeh. Naša reprezentacija je bila mala zajednica koja je disala kao jedno biće. Bile smo samokritične, što je bilo i te kako značajno. Mislim da su harizma i više puta pomenuto jedinstvo ipak prevagnuli.

Bojana: Čovjek mora da voli to što radi, da bude odgovoran. U rukometu je bitno da svaka karika funkcioniše besprekorno, da nema povreda, ali i da imate malo sreće. Zaista nemam neki konkretan recept.

Maja: Trenutno mi je najbitnije da se dobro odmorim.

O budućem poslu još ne razmišljam. Planiram porodični biznis.

Obaviću neke razgovore pa možda i ostanem u sportu, ali o tom potom. Još uvijek je rano.

Bojana: Mislim da ću ostati u sportu, a da li će to biti rukomet ili neki drugi sport još nijesam odlučila. Sada samo želim da se dobro odmorim, poslije toliko godina karijere.

PORUKA ZA ČITAOCE MEDICALA?

KOLIKO JE ZDRAV NAČIN ŽIVOTA PRESUDAN U SPORTU? Maja: Sigurno je jako bitan, prije svega pravilna ishrana, dovoljno odmora, pa onda i sitnice u vezi sa tim kad treba otići u krevet, kad ustati…

Da biste bili vrhunski sportista podrška porodice je neophodna. Sad kad sam završila karijeru znam koliko stvari sam se odricala, npr. o ekstremnim sportovima nijesam smjela ni razmišljati. Dešavalo se: na odmoru smo a moramo paziti koliko vremena provedemo na suncu.

Maja: Željom i upornošću se dolazi do cilja, što su rukometašice u Londonu i pokazale. U sportu, kao i u životu, postoji puno rizika, ali se nikako ne treba bojati poraza jer bez poraza nema ni pobjede.

Bojana: Da žive zdravo i puno vode računa o vlastitom tijelu, jer je u zdravom tijelu zdrav i duh.

T. Drašković

55

Aktivno bavljenje sportom ili rekreativna fizička aktivnost dobra je prevencija od raznih bolesti, produžava životni vijek i doprinosi psihosocijalnom razvoju. Omasovljenje bavljenja sportom, naročito kod djece, treba da bude globalni zadatak savremene civilizacije

SPORT NEOPHODAN ZA DOBRO ZDRAVLJE Osim pravilne ishrane, i redovna fizička aktivnost, odnosno aktivno bavljenje nekim sportom, jedan je od ključnih faktora za održavanje dobrog zdravlja. Mnogi su pozitivni aspekti koje bavljenje sportom ima na ljudski organizam. Prije svega, to je opšte unapređenje zdravlja i kvaliteta života i produženje njegovog trajanja. Tu je i smanjenje rizika od nastanka konkretnih oboljenja, u prvom redu srca i krvnih sudova, dijabetesa i malignih bolesti. Bavljenje sportom ili rekreacijom smanjuje nastanak hipertenzije, snižava nivo štetnih masnoća, ima pozitivne efekte u kontrolisanju tjelesne težine. Vježbanje poboljšava koordinaciju pokreta, izdržljivost, snagu, jača kosti, povećava fleksibilnost, kapacitet srca i pluća.

Pored dobrobiti za fizičko zdravlje, bavljenje sportom doprinosi očuvanju i razvoju mentalnog zdravlja. Sjetimo se rimske poslovice „Mens sana in corpore sana” - „U zdravom tijelu, zdrav duh”. Sport, takođe, jača socijalnu adaptiranost i povezanost, te pruža mogućnost svim učesnicima u sportskim nadmetanjima da se samoiskažu.

Značaj bavljenja sportom kod djece i omladine Bavljenje nekim sportom treba započeti u djetinjstvu, jer za to nikada nije prerano. Razne studije pokazuju da većina djece koja se bave nekim sportom i fizički su aktivna u djetinjstvu, takve navike zadrži i kada odraste. Sport kod njih unapređuje karakter, jer od rane dobi razvijaju korisne navike i samodisciplinu, a pomaže im i da emocionalno sazrenu i socijalizuju se.

Sport preventivno djeluje i na problem prekomjerne debljine kod djece, pomaže im u razvoju samosvijesti, smanjuje anksioznost i stres. Djeca i mladi koji se aktivno bave sportom imaju zdravije navike hranjenja, rjeđa je pojava konzumiranja duvanskih proizvoda, uzimanja alkohola, a njihov društveni život je ispunjeniji i oni nijesu prepušteni negativnim socijalnim uticajima, pa je među njima manja pojava kriminala. Upravo suprotno, djeca i mladi koji se bave sportom uče se fer-pleju ne

56

Počeci u staroj Grčkoj Antičke olimpijske igre prvi put su, izgleda, održane 776. godine prije nove ere i priređivane su do 393. godine n.e. Slične igre održavale su se širom tadašnje Grčke. Ipak, ove koje su postojale u mjestu Olimpija, i po njemu dobile ime, nadvladale su ostale i upamćene su u istoriji.

Igre su u početku bile uglavnom lokalnog karaktera i dugo su se takmičari nadmetali samo u jednoj disciplini - trčanju na oko 185 metara. Kasnije je dužina staze duplirana, a onda, oko 720. god. p. n. e., dodata i prva dugoprugaška trka na oko 4.420 metara. Godine 748. prije nove ere uveden je pankration, kombinacija boksa i rvanja, a 708. p. n. e. klasično rvanje i petoboj. Pesničenje, poput današnjeg boksa, uvedeno je 688, a 689, godinu ranije, trke kočija.

samo u igri, već i u životu. Dijete se uči kako pobjeđivati, ali i prihvatiti poraz, te razvijanju prijateljstva među ljudima.

Sport i globalna zajednica Povezanost sporta i zdravlja prepoznata je i od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koja je 2004. godine donijela dokument o Globalnoj strategiji zdrave ishrane, fizičke aktivnosti i zdravlja, kao i Rezoluciju o unapređenju zdravlja i zdravog stila života.

I Crna Gora među najboljim olimpijcima Na nedavno završenim ljetnjim Olimpijskim igrama u Londonu crnogorske rukometašice postigle su veliki uspjeh osvojivši srebrnu medalju. U finalnoj utakmici zlato je otišlo Norvežankama, ali igra koju su naše rukometašice pokazale sigurno je bila na najvišem nivou.

Srebro je odličje koje je naše rukometašice i crnogorski sport svrstalo u sam vrh svjetskog sporta. Uspjeh bi bio kompletan da su se i vaterpolisti vratili sa medaljom. No, sigurno je da vrhunski sport u Crnoj Gori ima budućnost.

Nova inicijativa SZO-a odnosi se na uvrštavanje fizičke aktivnosti među prioritetne domaće zadatke, u svrhu suzbijanja globalnog povećanja broja nezaraznih bolesti u razvijenim i zemljama u razvoju. To otvara mogućnost da se sport učini dostupnim svima. Tako će savremeno civilizovano društvo pokazati da je odgovorno prema budućnosti djece, a omasovljenje sporta predstavljaće korist i za pojedince i za društvo u cjelini.

Iako se životni standard ljudi uglavnom poboljšao u mnogim zemljama svijeta, izuzev nekih najnerazvijenijih država, to nije iskorišćeno za poboljšanje i unapređenje zdravlja. Svijet potresaju nove opasnosti od pandemija, poput debljine, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma. Većina ovih bolesti povezana je sa prevelikim unosom visokokalorične hrane i smanjenim kretanjem, pa je fizička aktivnost i bavljenje sportom neophodno kao prevencija. Zato je važno omasovljenje bavljenja sportom, a naročito uključenje što većeg broja djece. To je preporuka ne samo SZO-a, već i Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK). - Sportska zajednica se suočava s novim društvenim izazovima poput javnog zdravstva, pravednosti, tolerancije i očuvanja okoline, koji traže razuman odgovor masovnog i elitnog sporta - zapisano je u Deklaraciji sa Svjetskog sportskog kongresa, koji je još 2002. organizovao MOK.

Olimpijske igre najmasovnije takmičenje Sport se danas sve više profesionalizuje radi postizanja vrhunskih rezultata i ogromne materijalne dobiti. Jedna od posljedica toga je i svođenje sporta na jedan uži krug, odnosno manje učešće populacije. Civilizovano društvo mora se posvetiti omasovljenju sporta, radi bolje budućnosti naraštaja koji će doći.

Olimpijske igre predstavljaju u tom smislu jedinu veliku sportsku manifestaciju u svijetu koja pruža mogućnost velikom broju ljudi da učestvuje. To je, sjetimo se, i bila deviza osnivača modernog olimpijskog pokreta francuskog barona Pjera de Kubertena Važno je učestvovati.

Iako u završnom događaju od dvije sedmice učestvuju samo najbolji, mnogi ljudi širom svijeta prođu kroz kvalifikacije.

Na taj način postiže se masovnost veoma kvalitetnog sporta i sučeljavaju dobri sportisti. Osim toga, postoje i Paraolimpijske igre, koje se održavaju odmah nakon zvanične Olimpijade i na kojima učestvuje takođe veliki broj takmičara. Tu su, naravno, i Zimske olimpijske igre. Moglo bi se reći da se u tom takmičenju zadržao onaj izvorni duh nadmetanja, koje su igre imale u staroj Grčkoj, a čiji su pobjednici slavljeni poput junaka.

Dragan Novčić

57

BOL Neprijatno senzorno / emocionalno iskustvo praćeno stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)

Bol nastaje usljed oštećenja tkiva i predstavlja zaštitnu reakciju organizma u odnosu na dalje oštećenje. On nije uvijek srazmjeran oštećenju tkiva. Naime, postoje situacije kada je oštećenje tkiva veliko a bol minimalan, i obrnuto. Kada je riječ o tome, u obzir treba uzeti i činjenicu da bol nije samo tjelesni, već i mentalni proces. U zavisnosti od trajanja, bol može biti: 1. Akutni 2. Hronični.

Akutni bol Izazvan aktuelnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva Oštar Obično lokalizovan Počinje odjednom (brzi bol) Prolazan (traje dok djeluje nociceptivan, tj. bolan nadražaj)

Hronični bol Traje duže od šest mjeseci Tup Difuzan Počinje postepeno (spori bol) Postojan je i nakon djelovanja nociceptivnog nadražaja koji se često teško otkriva

Akutni bol definišemo kao simptom kod kojeg je obično sasvim jasno vrijeme početka. Objektivni znaci su prisutni, a patološki procesi koji su uzrokovali bol mogu se objasniti. Obično se javlja kao odgovor na neku vrstu traume i podložan je dejstvu medikamenata i analgetske terapije. Obično je kod pacijenata praćen anksioznošću i ima uticaj na samu osobu.

Ako povučemo paralelu i uporedimo gore pomenuto sa promjenama koje karakterišu hroničan bol, onda možemo da uočimo sljedeće razlike: hroničan bol se često tumači kao bolest.

Vrijeme početka često ne možemo jasno definisati, a patološki

58

procesi obično su neobjašnjivi. Objektivni znaci koji ga prate odsutni su ili su izmijenjeni. Hroničan bol se često javlja kao posljedica promjena u CNS-u (centralnom nervnom sistemu) i somatosenzornim putevima. On često ne reaguje na medikamente i analgetsku terapiju, a osoba sa hroničnim bolom obično je depresivna, sa izraženim gubitkom tjelesne težine. Hroničan bol nema uticaj na samu osobu. Prisustvo ovakve vrste bola obično indirektno ima uticaja i na članove porodice, okolinu i sl.

Akutni i hronični bol nastaju kao posljedica dejstva perifernih receptora i imaju uočljivu i odvojenu anatomskofiziološku postavku.

U zavisnosti od mehanizma nastanka, bol može biti: 1. Nociceptivni bol (nastaje usljed oštećenja tkiva): elementi koji se oslobađaju na mjestu oštećenja nadražuju receptore odakle se informacije prenose u mozak, koji ih prepoznaje kao bolne. U ovom slučaju, bol služi kao signal upozorenja i zaštitni mehanizam od daljeg oštećenja.

2. Neuropatski bol (nastaje usljed oštećenja bilo kojeg dijela nervnog sistema). Često osjećaj neuropatskog bola podsjeća na električni udar, a opisuje se kao žarenje, bockanje, probadanje i sl.

3. Psihogeni bol

U zavisnosti od lokalizacije, bol može biti: 1. Bol u vratu 2. Bol u slabinskom dijelu kičme 3. Bol u perifernim zglobovima DE (donjih ekstremiteta) 4. Bol u perifernim zglobovima GE (gornjih ekstremiteta) i sl.

Periferni receptori za bol jesu slobodni nervni završeci koji su široko raspostranjeni, a mogu se nalaziti u: koži (dermisu), mišićima, zglobovima, periostu, aponeurozama, zubnoj pulpi i sl.

Svaka draž koja dovodi do oštećenja tkiva aktivira receptore za bol koji se nazivaju nociceptori, pa se stoga ovakva draž naziva nociceptivna draž. Skoro sve metode fizikalne terapije imaju direktan ili indirektan analgetički efekat.

Bol nije samo značajan dijagnostički znak. Kad tumačimo bol, onda često govorimo i o bitnom kliničkom znaku, jer bol upozorava da nešto nije u redu.

Smanjenje ili uklanjanje bola uglavnom je vezano za zarastanje tkiva i poboljšanje stanja.

Povećanje intenziteta bola uglavnom je znak pogoršanja stanja, razvoja komplikacija i zapaljenjskih promjena.

Na smanjenje intenziteta ili uklanjanje bola možemo djelovati na više načina. Neki od efikasnih su:

- Modaliteti fizikalne terapije - Analgetici - Lokalni anestetici - Antidepresivna - Antikonvulzivna terapija i sl.

U okviru fizikalne medicine i rehabilitacije postoji veliki broj procedura koje se koriste kao ciljana analgetska terapija (terapija koja se primjenjuje u cilju smanjenja intenziteta ili za uklanjanje bola).

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Prve transplantacije bubrega u Crnoj Gori biće obavljene u septembru, u KCCG-u. Pripreme se privode kraju, a prvi pacijent biće Nikšićanin. U budućnosti se planiraju i transplantacije ostalih tjelesnih organa

ISTORIJSKI DOGAĐAJ ZA CRNOGORSKO ZDRAVSTVO Polovinom septembra u Kliničkom centru Crne Gore biće obavljena prva transplantacija u Crnoj Gori. Tada će Aleksandru Vujoviću iz Nikšića biti presađen bubreg koji će donirati njegova majka. Radi se o istorijskom događaju kojim će i u Crnoj Gori otpočeti primjena ove metode liječenja, za koju se u Kliničkom centru pripremaju već duže vremena. - Odmah nakon Vujovića, bubreg će od živih donora dobiti još dvoje pacijenata - rečeno je na donatorskoj večeri u podgoričkom Delta sitiju, održanoj sredinom avgusta.

- Drugi transplantirani pacijent biće Nemanja Božović, takođe iz Nikšića, a bubreg će i on dobiti od majke. Sabaheta Osmančević iz Rožaja majka je dvije bliznakinje: Jasminke, koja je tri minuta prije rođena od svoje sestre Jasmine. Njima objema treba bubreg, a kojoj će biti transplantiran odlučiće Medicinski i Etički komitet - kazala je prof. dr Marina Ratković, nacionalni koordinator za transplantaciju. Ona je kazala da je sam projekat pripreman uz podršku kolega iz Kliničko-bolničkog centra „Rebro” u Zagrebu, te da su sa ovom ustanovom potpisani ugovori

60

o saradnji.

- Ugovor o saradnji potpisan je 11. aprila ove godine, a 4. jula je potpisan i Ugovor o transplantaciji, na Ministarskoj konferenciji u Zagrebu. Od 2. do 6. jula ove godine 18 ljekara i medicinskih sestara iz našeg Kliničkog centra boravili su u Bolnici ‘Rebro’ na edukaciji. Stručnjaci iz ove bolnice pružaju nam pomoć za planirani program transplantacije bubrega, ali i ostalih organa za kadaverični program transplantacije, čiju realizaciju takođe planiramo. Naše aktivnosti vezane za projekat transplantacije počele su još 2006, kada smo sa našim studentima treće godine organizovali seminare da bi stručnoj i laičkoj javnosti objasnili šta je to transplantacija. Zatim smo za Vaskrs 2008. godine uradili anketu, na osnovu koje smo vidjeli kakav je odnos prema transplantaciji i doniranju organa među pripadnicima različitih religija u Crnoj Gori, ljudima različitog uzrasta i pola. Mi smo još od 2006. punopravni članovi Evropske asocijacije za bubrežne bolesti, 2009. postali smo partneri sa „Slovenijatransplantom”, a prije dvije godine smo u Crnoj Gori dočekali goste iz 15 centara za

PRIVATNICI POMOGLI ADAPTACIJU NEFROLOŠKOG ODJELJENJA Prof. dr Marina Ratković navela je da je za otpočinjanje programa neophodna adaptacija Nefrološkog odjeljenja, edukacija kadra, pokretni monitor za praćenje transplantiranih pacijenata, aparati za mehaničku ventilaciju, špric-pumpe za kontinuiranu terapiju, set instrumenata za transplantaciju bubrega, sredstva za ispiranje, šavni materijal i grijač za rastvor.

- Brojne privatne firme pomogle su adaptaciju Nefrološkog odjeljenja. Zahvaljujem se barskim preduzećima ’Fabis’, ’2. decembar’, ’Trajan’, ‘Braća Đokić’ i ‘Porcelanosa’, te ulcinjskom ‘Lali komercu’ i podgoričkim firmama ‘Fab live’, ‘Frigo-elektro’, ’Gradnja promet’, ‘Dr Trejd’, ‘Ave Marija Koljčević’, ‘Kips’, ‘Montepano’, te Podgoričkom vodovodu i Agenciji za izgradnju Podgorice, kao i kolašinskoj firmi ‘Biometal’ i nikšićkom preduzeću ‘Drašković’. Adaptaciju je pomogao i transplantirani pacijent Radovan Vujačić - kazala je Ratković, ističući da je zagrebačka firma „Mini mejor” poklonila vrijedan monitor za praćenje vitalnih parametara transplantiranih pacijenata. U ime zagrebačke firme prisutne je pozdravio Hrvoje Stojić.

liječenje bubrežnih bolesti iz zemalja u okruženju, Italije i Albanije.

Najintenzivnija nam je saradnja sa stručnjacima iz Hrvatske, naročito sa kliničkim koordinatorom za transplantaciju Bolnice ’Rebro’ Jasnom Stojić-Brezak i njihovim nacionalnim koordinatorom Mirelom Bušić. Ona je u maju mjesecu boravila u Crnoj Gori zajedno sa harvardskim profesorom hirurgije Frensisom del Monikom, predsjednikom Međunarodnog udruženja za transplantaciju. Oni su nam pružili podršku i ekspertsku pomoć - podsjetila je profesorica Ratković. Profesor Del Moniko je, kazala je dr Ratković, pohvalio ono što je urađeno u Crnoj Gori, kao i buduće planove.

- Mi smo i članovi Regionalne organizacije za unapređenje zdravlja i Mreže zdravlja za Jugoistočnu Evropu, a te organizacije nam takođe pružaju podršku i omogućavaju nam da koristimo njihovu organizacionu šemu kao da smo razvili transplantacioni program. U posjeti su nam krajem maja bili profesor Januš Valaševski iz Poljske i Danica Asek Letoni, predsjednica Slovenijatransplanta, od kojih smo takođe dobili podršku i ekspertsku pomoć - kazala je Ratković, objašnjavajući da se Nefrološko odjeljenje Kliničkog centra nalazi u fazi adaptacije i da će ono spremno dočekati prvu transplantaciju.

Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović zahvalio je svima koji su podržali humanu akciju i najavio osnivanje „Montenegrotransplanta” kao institucije Ministarstva zdravlja koja će imati ulogu centralnog koordinacijskog tijela.

- Stvorili smo administrativno-pravne pretpostavke za osnivanje Montenegrotransplanta, čija će uloga biti organizacija, komunikacija i koordinacija transplantacionog i donorskog programa između nacionalnog i bolničkih koordinatora. Oni će biti imenovani u svim bolnicama koje imaju jedinice intenzivne njege, a imaće ulogu da prepoznaju potencijalne kadaverične

LOMPAR PREDLOŽIO, POPOVIĆ OSMISLIO Idejno rješenje donorske kartice u Crnoj Gori dao je slikar Dimitrije Popović, koji je za to iskoristio motive iz svojih djela. Predlog da to baš on učini potekao je od poznatog crnogorskog pjesnika Mladena Lompara.

Projekat su podržale brojne javne ličnosti među kojima je bio i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, mitropolit CPC Mihailo, predsjednik DPS-a Milo Đukanović, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, džudista Srđan Mrvaljević i brojne ličnosti iz kulturnog života.

donatore organa u intenzivnim jedinicama i da organizuju neophodne organizacione procedure za uspješnu transplantaciju.

Planiramo da Montenegrotransplant ostvari saradnju sa drugim institucijama zemalja sa razvijenom transplantacionom i donorskom mrežom, kao i članstvo u asocijacijama koje bi omogućile razmjenu tkiva i organa, što je za zemlje sa malim brojem stanovnika poput naše od esencijalnog značaja. Obaviještenost stručnjaka i svih građana je temelj uspjeha ovog procesa i na tom aspektu treba posebno raditi. Planiramo promotivne aktivnosti i javne kampanje sa ciljem podizanja svijesti i obaviještenosti građana o zavještavanju organa i potpisivanju donorske kartice - kazao je Radunović, ističući da je napravljen prvi korak, da postoji vizija, stvoreni tehnički preduslovi, postoji kadar i politička podrška.

- Ostaje nam da kapitalizujemo ove vrijednosti kako bi transplantacija zaživjela kao kruna crnogorskog zdravstvenog sistema. Kreiranjem pozitivne atmosfere u društvu stvoreni su uslovi za living transplantaciju sa živih donora, a uporedo ćemo razvijati program i sa kadaveričnih donora. Vjerujemo u iskazanu humanost naših građana, koja je vrijedna velikog respekta i trajne zahvalnosti - zaključio je ministar Radunović.

Medicinski direktor Kliničkog centra dr Ljilja Musić, istakla je da je ta ustanova potpuno spremna da prihvati program koji je za državu Crnu Goru i njeno zdravstvo istorijski događaj.

D. Novčić

61

PERKUTANA NEFROLITOTOMIJA (Izvod iz završnog rada „Zastupljenost urolitijaze u Crnoj Gori”)

Autor: dr Dunja Nikčević Perkutana nefrolitotomija (lat. percutaneous nephrolithotomy - PCNL danas, zahvaljujući tehnološkom napretku, predstavlja minimalno invazivnu proceduru za uklanjanje bubrežnih kalkulusa. Preko kože se, pod ehosonografskom ili rendgenskom vizuelizacijom, punktira odgovarajući kaliks, a zatim plasira nefroskop. Uklanjanje kamena se zatim vrši pomoću instrumenata, ispiranjem ili sukcijom. Koriste se rigidni ili kod

Slika. Veliki tzv. „staghorne” kamen u oba bubrega

62

kompleksnijih slučajeva (multipli ili koraliformni kamenci, anatomske malformacije, kao npr. potkovičasti bubreg) fleksibilni nefroskopi, a kod djece se izvodi mini PCNL metod, sa nefroskopima malog dijametra.

Razbijanje kamena - intrakorporalna litotripsija - obično se vrši pomoću pneumatskih ili ultrazvučnih litotriptora, dok je elektrohidraulična litotripsija rezervisana samo za vrlo tvrde

Slika. Nakon lijeve PCNL, uklonjen kamen

kamence (npr. cistinski) zbog mogućeg oštećenja okolnog tkiva.

Preproceduralna vizuelna dijagnostika neophodna je i izuzetno važna u pripremi ove procedure, prije svega ultrazvučni pregled i CT, da bi se dobile ne samo informacije o građi i položaju kamena i bubrežnog kanalikularnog sistema, nego i o eventualnoj interpoziciji susjednih organa na putu planirane punkcije. PCNL se u nekomplikovanim slučajevima kamena u bubregu može izvoditi i bez plasiranja nefrostomske cijevi, sa ureteralnim stentom ili bez njega, u kom slučaju se skraćuje vrijeme liječenja i rizik od komplikacija.

PCNL se izvodi u opštoj anesteziji. Nefrostomska cijev se plasira u bubreg, da bi se mogao ubrizgati kontrast vidljiv na rendgenskom snimku. Ovo omogućava vizuelizaciju kamena i mjesta punkcije.

Sljedeći postupak je punktiranje bubrega iglom, kroz koju se onda plasira žica. Rez na koži je veličine 1.5 cm, a žica služi kao vodič za dilataciju trakta od 1 cm u prečniku. Dalje se u bubreg plasira nefroskop, radi vizuelizacije kamena koji treba razbiti na sitnije komade. Nakon usitnjavanja dijelovi kamena se odstranjuju, a cijev ostaje u bubregu da bi se omogućio jednostavan odvod urina.

Prednost PCNL-a sastoji se u tome što se veliki kamen iz mokraćnog sistema može ukloniti samo jednim zahvatom, a nakon intervencije pacijenti se vrlo brzo oporavljaju i vraćaju svakodnevnim aktivnostima. Uspješnost ove metode nije ograničena ni veličinom ni vrstom kamena, a pored toga izaziva minimalna oštećenja na bubregu. Uopšteno govoreći, rizik od primjene PCNL-a direktno zavisi od veličine kamenca, odnosno, što je veći kamen u bubregu, to je i rizik za nastanak komplikacija veći. Najčešće postoperativne komplikacije jesu isticanje urina, rezidualni kamenci, infekcija i krvarenje.

Krvarenje je očekivano ako je minimalno, međutim, obilno krvarenje je neuobičajeno i javlja se u 1% slučajeva. U zavisnosti od vremena kada se javi, krvarenje može biti rano i kasno. Rano krvarenje se zbrinjava u toku izvođenja intervencije. Ukoliko se krvarenje ne zaustavi preduzetim mjerama, mora se hirurški zbrinuti, što se dešava veoma rijetko.

Kasno krvarenje se javlja ukoliko nastane komunikacija između arterije i vene u blizini mjesta punkcije (0.5–2%), a zbrinjava se okluzijom komunikacije kateterom kroz preponu.

Infekcija urina nije neuobičajena tokom intervencije, pa se antibiotici daju rutinski da bi smanjili rizik za njen nastanak. Ozbiljna infekcija javlja se u oko 0.25% slučajeva.

(Komisija za odbranu rada: Doc. dr Bogdan Pajović - mentor Prof. dr Bogdan Ašanin - predsjednik Doc. dr Miodrag Radunović - član)

Slika. Punkcija bubrega tokom PCNL

Slika. Dilatacija i plasiranje nefroskopa

Slika. Završena PCNL

63

PodgoriÄ?ki Dom zdravlja u kontinuitetu organizuje edukativne radionice. Tema najnovije bile su kardiovaskularne bolesti. Na neke faktore rizika ne moĹžemo uticati, a na neke i moĹžemo

OSTAVITI PUĹ ENJE I PRILAGODITI ISHRANU Kako se izraÄ‘uju programi prevencije kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaĹĄtiti i kako se ona sprovodi, pitanja su na koja su odgovore mogli da Ä?uju polaznici edukativne radionice u PodgoriÄ?kom domu zdravlja, koje ta ustanova organizuje prvenstveno za medicinske radnike. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. U Crnoj Gori oko 50 odsto svih smrtnih sluÄ?ajeva uzrokuju kardiovaskularne bolesti.

- U naĹĄoj zemlji - kazao je direktor Doma zdravlja - Podgorica dr NebojĹĄa Kavarić - stalni je porast morbiditeta i mortaliteta uzrokovanog tim bolestima. Stoga je prevencija kljuÄ?na u borbi protiv obolijevanja, spreÄ?avanja pogorĹĄanja postojećeg srÄ?anog oboljenja, bolesti moĹždanih krvnih sudova i perifernih arterijskih oboljenja. Krajnji cilj prevencije u primarnoj zdravstvenoj zaĹĄtiti jeste spreÄ?avanje invalidnosti i prerane smrti. KljuÄ?nu ulogu ima izabrani ljekar, koji treba da motiviĹĄe pacijente na saradnju.

Faktori rizika Prvu grupu ovih uzroÄ?nika Ä?ine faktori na koje ne moĹžemo uticati, a to su Ĺživotna dob, pol i genetika. MuĹĄkarci Ä?eťće obolijevaju, i to nakon 55 godina, a Ĺžene nakon 65 godina.

Druga grupa, naglasio je dr Kavarić, jesu rizici na koje moĹžemo uticati: puĹĄenje, visok krvni pritisak, plazmalipidi, dijabetes melitus, ishrana, alkohol, gojaznost, fiziÄ?ka neaktivnost i stres.

U duvanskim proizvodima postoji veliki broj hemijskih jedinjenja koja su ĹĄtetna, a nikotin, ugljen-monoksid i katran su glavne komponente. Prestankom puĹĄenja brzo se smanjuje i rizik od oboljenja.

PoviĹĄen krvni pritisak karakteriĹĄe kontinuirano poveÄ&#x2021;anje od 140/90 mmHg. Uz genetske faktore, moĹže biti izazvan gojaznoĹĄÄ&#x2021;u, puĹĄenjem, konzumiranjem alkohola, unosom veÄ&#x2021;e koliÄ?ine soli, Ĺživotinjske masti i dr. Hipertenzija je najÄ?eĹĄÄ&#x2021;a kardiovaskularna bolest u veÄ&#x2021;ini zemalja. Lipidi u krvnoj plazmi, kao ĹĄto su holesterol i trigliceridi, vezani su za razne proteine i formiraju lipoproteine. Holesterol (< 5.5mmol/l), tj. lipoproteini male gustoÄ&#x2021;e (LDL< 3.4mmol/l), trigliceridi (< 1.7mmol/l).

Kod osoba oboljelih od dijabetesa melitusa dolazi do gomilanja masnih naslaga koje dovode do stvaranja plaka u arteri-

64

jama i njihovog zaÄ?epljenja, ĹĄto za posljedicu ima poviĹĄen krvni pritisak. Namirnice bogate masnoÄ&#x2021;ama Ĺživotinjskog porijekla (masno meso, iznutrice, suhomesnati proizvodi, maslac, Ĺžumance, punomasni sireviâ&#x20AC;Ś), brza hrana, slatkiĹĄi, te zasiÄ&#x2021;ene masne kisjeline, poveÄ&#x2021;avaju nivo LDL lipida.

Debljina podrazumijeva stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, naroÄ?ito oko struka. Indeks tjelesne mase izgleda ovako:

t 6NKFSFOP QPWFĘ&#x2030;BOB UFäJOB o LH N

t 6NKFSFOB HPKB[OPTU o LH N

t 5FĂ?LB HPKB[OPTU o LH N

t 7SMP UFĂ?LB HPKB[OPTU J WJĂ?F LH N

t 0CJN TUSVLB [B NVĂ?LBSDF DN [B äFOF DN EpidemioloĹĄka istraĹživanja pokazala su da se pasivan naÄ?in Ĺživljenja, sa puno sjedjenja, bez fiziÄ?kog rada i aktivnosti, negativno odraĹžava na zdravlje.

Stres je napetost kojom ljudski organizam odgovara na

Uloga tima izabanog doktora Tim izabranog doktora treba da identiďŹ kuje faktore rizika i izoluje problem. PostiÄ&#x2021;i pristanak, ostvariti saradnju i motivisati ispitanika za promjenu navika i prihvatanje zdravih naÄ?ina Ĺživota, takoÄ&#x2018;e je posao ovog tima.

svako psihičko i fizičko opterećenje koje se svakodnevno dešava.

On izaziva lučenje stresnih hormona, adrenalina i noradrenalina, čime opterećuje srce. Usljed izloženosti stresu dolazi do stezanja krvnih žila, što uzrokuje povećavanje krvnog pritiska i broja otkucaja srca - podsjetio je dr Kavarić.

Prevencija Za sve navedene faktore rizika na koje se može uticati, objasnio je dr Kavarić, postoje metode prevencije. - Kada se radi o pušenju onda se prvo sistematski identifikuju pušači, određuje stepen zavisnosti i spremnost za prestanak pušenja, pacijent se upoznaje sa rizicima pušenja i dobitima ako prestane, te savjetima podržava i pomaže da prestane.

Stres, kao pratilac savremenog načina života, prevenira se izbalansiranom ishranom i fizičkom aktivnošću. Neophodna

D. Novčić

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

je motivisanost za neki kreativan rad, usvajanje novih znanja o kardiovaskularnim bolestima, a poželjno je i učlanjenje u neko udruženje kardiovaskularnih bolesnika. Nezaobilazni su odmor i opuštanje - kazao je dr Kavarić.

Prevencija visokog krvnog pritiska mora započeti promjenom načina života - tako što će pušač prestati da puši. Tjelesna težina se mora držati pod kontrolom, održavati kondicija, izbjegavati masnoće i jesti zdrava hrana. Treba smanjiti unošenje soli i kontrolisati stres. Prevencija povećane masnoće, dijabetesa melitusa i gojaznosti podrazumijeva regulisanje ishrane, povećanu fizičku aktivnost i kontrolisanje tjelesne težine. Za dobru prevenciju neophodno je prepoznati faktore rizika, imati dobru strategiju preventivnih aktivnosti i primjenjivati ih u svakoj prilici.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

BAKTERIJSKE INFEKCIJE KOŽE Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva Koža uobičajeno kolonizuje veliki broj bakterija i one čine njenu „normalnu” floru. Broj i vrste ovih bakterija nisu statični u odnosu na region tijela, dob, način života i slično. Uopšte, bakterije na koži mogu se podijeliti na kožnu rezidentnu floru (mikroflora): Staphylococcus spp. (S. epidermidis - eksponirani regioni kože, nos, kožni nabori, usta, uretralna cijev; S. saccharolyticus - gornji trup, okcipitalni dio, nadlaktice; S. saprophyticus perineum; S. anginosus - kožni nabori), Streptococcus spp. (S. mitis, S. salivarius, S. mutans - usta), Propionibacterium spp. (P. granulosum - lojne žlijezde, izvodni kanali folikula; P. acnes - lojne žlijezde), Corynebacterium spp.: visoko hidrirana područja i kožni nabori, nos, usta, uretralna cijev i genitalno područje, (C. minutissimum - pazuh, podbradak i intertriginozna područja; C. xerosis - konjunktiva) i na tranzientnu floru - kantaminantnu floru (Staphylococcus spp.: lice, skalp, nos i drugi otvori na tijelu, S. aureus; eksponirana područja - S. warneri; Streptococcus pyogenes: eksponirana koža, usta; Corynebacteria: kožni nabori - C. minutissimum; Enterobacteriaceae: usta - E. colli; Proteus spp.: nos, konjunktiva, eksponirana koža - P. mirabilis; Psudomonadaceae: eksponirana koža - P. aeruginosa). Pri tome, neke bakterije (npr.

Staphylococcus aureus) nisu dio normalne flore kože, ali se mogu naći na nekim dijelovima tijela ne izazivajući bolest (nos, kliconoše, međica). S druge strane, mnoge bakterije koje čine mikrofloru kože u određenim uslovima mogu postati patogene izazivajući tzv. oportunističke infekcije.

Patogeni efekat, uopšte, pa i na koži, bakterije ostvaruju svojom invazivnošću i toksičnošću. Invazivnost bakterije ostvaruju inhibicijom fagocitoze, kao i produkcijom brojnih enzima koji olakšavaju širenje bakterija u tkivima. Toksičnost se ostvaruje

66

sposobnošću bakterija za stvaranje toksina koje oslobađaju u svoju okolinu (egzotoksini) ili se toksini oslobađaju tek poslije raspadanja ćelije same bakterije (endotoksini). Egzotoksini su po svojoj hemijskoj strukturi proteini, dok su endotoksini lipopolisaharidi. Egzotoksine stvara mali broj bakterija. Oni pokazuju afinitet prema određenim vrstama tkiva (mozak, srce, bubrezi) i najjači su do sada poznati otrovi. Endotoksine stvaraju gram-negativne bakterije.

Lipidna komponenta je uzrok toksičnosti, a polisaharidni dio je nosilac antigena. Obije vrste toksina ponašaju se kao antigeni, pokrećući odgovarajuće imunske reakcije.

Bakterijske infekcije kože mogu se klasifikovati na osnovu kliničke slike ili etioloških agenasa koji ih uzrokuju. Na osnovu kliničke slike dijele se na primarne, sekundarne i kutane manifestacije sistemskih bakterijskih oboljenja. Primarne infekcije su one koje bakterije uzrokuju na primarno zdravoj koži, sekundarne nastaju kao superinfekcija već postojećih lezija i obično su, za razliku od primarnih, multibakterijske.

Bakterijske infekcije kože (i mekog tkiva) često uzrokuju akutne bolesti, a ponekad i urgentnu reakciju i jedan su od najčešćih uzroka infekcija različitih dobnih grupa. Mogu biti predstavljene širokim spektrom različitih kliničkih manifestacija različite ozbiljnosti. Incidenca ovih oboljenja raste tokom posljednjih dekada i daleko prelazi do sada utvrđenih 7-10%. Uzročnici bakterijskih lezija mogu biti gram-pozitivne bakterije, gram-negativne bakterije, spororastuće bakterije i spirohete. Najčešće se izoluju gram-pozitivne bakterije sa predominacijom Staphylococcus aureusa i Streptococcus pyogenesa, praćene Enterococcus faecalisom i Corynebacterium spp. Staphylococcus aureus je najčešći uzročnik bakterijskih infekcija kože i mekih tkiva. Tokom posljednje decenije otkriven je u 40% bakterijskih infekcija kože i predstavlja daleko najčešći uzrok celulitisa, apscesa i infekcija rana. U istom tom periodu Staphylococcus aureus postaje rezistentan na meticilin (Ethicillin resistant S. aureus, MRSA) i širi se po svijetu, posebno kao intrahospitalna infekcija, po jedinicama za intenzivnu njegu i urgentnim blokovima.

Do klinički manifestne infekcije dolazi zbog dizbalansa između patogene moći mikroorganizma i imunoloških odbrambenih moći domaćina. Mnogobrojne fiziološke i hemijske alteracije

kože mogu narušiti kožnu barijeru i predisponirati penetraciju, rast i multiplikaciju bakterija. Kada bakterija penetrira u slojeve kože i njeni faktori virulencije prevagnu nad lokalnim odbrambenim snagama, dešava se lokalna invazija. Dodatna diseminacija mikroorganizma u druga tkiva izaziva sistemsku reakciju domaćina.

Gubitak integriteta kože može biti uslovljen ogrebotinama (laceracijama), ubodima, hirurškim ranama, češanjem, opekotinama ili ulkusnim ranama, uporedo sa inflamatornim dermatozama, virusnim i gljivičnim infekcijama. Takođe, varijacije pH vrijednosti kože, tjelesne temperature, isušivanje i maceracija kože mogu biti pogodno tlo za razvoj bakterijskih infekcija. Uopšte, faktore rizika za nastajanje bakterijskih infekcija kože možemo svrstati u unutrašnje lokalne faktore (anatomske alteracije, varičela, gljivične infekcije, inficirane rane - hirurške, traumatske i ubodne, inflamatorne dermatoze - kontaktni dermatitis, atopijski dermatitis, psorijaza, limfatička opstrukcija, loša higijena kože, ranije bakterijske infekcije kože, rane nastale pritiskom, ponavljajuća trauma, infekcije urinarnog trakta, perianalne i retroperitonealne infekcije, vaskularni ulkusi), unutrašnje sistemske faktore rizika (alkoholizam, hronične bubrežne bolesti, kardiovaskularne bolesti, ciroza, šećerna bolest, starost, HIV- infekcija, imunosupresija, pothranjenost, neuropatija, pušenje duvanskih proizvoda, gojaznost i sedentaran način života, periferna vaskularna insuficijencija, solidni i hematološki tumori) i faktore rizika okolne sredine (životinjski ujedi i ubodi, blizak kontakt sa članom porodice koji već ima bakterijsku infekciju kože, invazivne medicinske tehnike - liposukcija, endoskopske procedure i kateterizacija, intravenozna ili subkutana aplikacija injekcija, pirsing...).

Da bi se postavila rana i brza dijagnoza bolesti, potrebno

je uzeti iscrpnu anamnezu koja uključuje i nedavna putovanja, hobije, traume, ujede i ubode insekata i ekspoziciju svježoj i morskoj vodi, prethodne infekcije kože i imuni status pacijenta.

Pri postavljanju dijagnoze treba uzeti u obzir četiri glavna klinička znaka - eritem, edem, lokalno povišenu temperaturu kože i bol ili napetost! Lokalni znaci koji ukazuju na ozbiljniju bakterijsku infekciju kože uključuju eritem, edem, bule, hemoragijske lezije, krepitacije, lokalnu disfunkciju i diskoloraciju (od ishemije do tromboze lokalnih krvnih sudova). Sistemske manifestacije, kao hipotenzija, tahikardija, hipotermija i groznica i izmijenjen mentalni status, uvijek ukazuju na veoma ozbiljnu bakterijsku infekciju kože. Nekrotizirajuće infekcije kože i mekih tkiva generalno su fulminantne, sa tipičnim progresom 24-48 časova i mogu značiti ozbiljnu opasnost po život pacijenta! Laboratorijska ispitivanja bakterijskih infekcija kože i mekih tkiva uključuju bris kože i/ili mekog tkiva na bakterije sa antibiogramom, iglene aspiracije i eventualno hemokulturu. U krvnoj slici se mogu pronaći, u ozbiljnijim slučajevima, povišeni broj leukocita, anemija i trombocitopenija.

Pacijenti sa erizipelom mogu imati ubrzanu sedimentaciju, povećan CRP, leukocitozu s neutrofilijom. U slučajevima ozbiljnijih infekcija kože i mekih tkiva, potrebna su i dodatna ispitivanja!

Bakterijske infekcije kože (i mekih tkiva) najčešće se klinički manifestuju kao impetigo, Ecthyma, Erysipelas, Cellulitis, Scarlatina, Folliculitis, Furunculus, Carbunculus, dok se ozbiljnije kliničke slike bakterijskih infekcija kože i mekih tkiva javljaju kao nekrotizujući fasciitis, stretokokna gangrena, stafilokokni sindrom oparene kože (SSSS), stafilokokni toksični šok-sindrom (TSS), gasna gangrena...

Nastaviće se!

VI S O K K V A L I T ET B I L JN I H P REP A RA T A PROT IV O P A D A N JA K O S E - SAMO U APO T E K A M A

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Za lijep izgled kože slavnih ličnosti valja zahvaliti i resursima iz prirode

PRIRODNO JE U TRENDU Lijep izgled kože lica može se smatrati važnim atributom za sticanje prvog utiska o nekoj osobi, što je, htjeli to priznati ili ne, poseban segment u sticanju predstave o nekome. Kada je svijet popularnih u pitanju, ovo pitanje dobija i dodatne dimenzije.

Nije nikakva tajna da u filmskoj industriji ili manekenstvu obavezno funkcionišu specijalistički dermatološki timovi zaduženi za dobar izgled kože popularnih klijenata. Budući da tek jedna neželjena pojava, kao što je npr. preko noći nastala bubuljica na licu glavne glumice, može da unese pravi haos u raspored kadrova za snimanje, jasno je da uloga ovih timova mora biti usmjerena kako na prevenciju, tako i na superbrzo uklanjanje nastalog dermatološkog problema. Dermatolog Suzan Evans objasnila je za „Glamour”, jedno od popularnih američkih glasila o slavnima, da primjena procedura kao što su fileri i slične kozmetičke intervencije u svijetu slavnih ne predstavljaju prioritet. Akcenat je na brizi o koži. Dio svakodnevne rutine u očuvanju zdravog izgleda kože, po njoj, sada predstavlja izlaganje sunčevoj svjetlosti.

Takođe, važna je i primjena preparata na bazi A, C i E vitamina.

Budući da liječenje akni kakvo bi u normalnim okolnostima zahtijevalo najmanje sedmicu dana u svijetu slavnih baš i nije poželjno te na određeni način predstavlja luksuz, kao alternativa se javljaju brojne raznovrsne hitne dermatološke procedure.

Jedan od zanimljivih postupaka čini tzv. fotodinamička terapija.

Riječ je o primjeni amino-kisjeline čije se dejstvo pospješuje plavom svjetlošću, tako da već u roku od 1 čas rezultati suzbijanja neželjenih pojava na koži klijenta bivaju uočljivi. Procjenjuje se da cijena ovakvog godišnjeg tretmana iznosi 2.500-4.000 $.

Veoma je popularna i primjena preparata na bazi benzoilperoksida ili salicilne kisjeline, kao i kortizona.

Hidratacija je jedan od zakona dobrog izgleda kože.

Nije, stoga, nimalo čudno da na snimanjima obavezan rekvizit predstavlja flaša sa vodom za piće. Kada je čišćenje kože u pitanju, slavni se nerijetko izjašnjavaju da koriste neki od brendova koji reklamiraju. Kvin Latifahinsists, naprotiv, tvrdi da već godinama

Hale Beri

68

u tu svrhu ne koristi ništa osim sode bikarbone. Moli Sims daje poseban recept: hidrantnu kremu pomiješa sa medom, zadrži je nekoliko minuta na licu i zatim ispere. Kada je u pitanju koža tijela ona takođe savjetuje da se prije kupanja izvrši četkanje suve kože, što, kako objašnjava, ima efekta na podsticanje cirkulacije.

Ni traga od bijega od prirodnog.

Svima dobro poznat piling od ovsenih pahuljica i bjelanceta predstavlja i redovnu rutinu slavnih. Kaša od svježe breskve, koja je efikasna u izbjeljivanju tena, takođe je popularno sredstvo i daleko od toga da je de mode. - Postoje noći kada sam umorna ili prezauzeta brigom o svojoj kćerci, ali i tada natjeram sebe da operem i očistim lice - kaže Džesika Alba. Poseban trend, ipak, predstavlja čišćenje mobilnih telefona. Razumljivo je da ovi uređaji mogu štetno uticati na zdravlje kože jer se zna da predstavljaju resurse najraznovrsnijih bakterija. Dobro je, stoga, makar jedanput sedmično alkoholom preći tastaturu.

Jedan od bestselera 2011. godine bile su „Teksture Go Hiun-Jung”. Korejska zvijezda malih ekrana Go Hjun Jung objavila je u toj knjizi svoje tajne za njegu kože. Važno je, po njoj, izbjegavati upotrebu slane i začinjene hrane, koristiti čaj od grejpfruta, jer on potiskuje apetit i vrši regulaciju materija u organizmu, prati ruke prije nanošenja šminke ili sredstava za njegu kože. Ona tvrdi da je u toku čišćenja lica važno raditi sa pjenom veličine kokošijeg jajeta. Kokosovo ulje, koje je bogat resurs vitamina i minerala, takođe može biti odlično sredstvo za održanje zdravlja kože. Zvijezda Victoria Secret brenda Miranda Ker njegov je strastveni korisnik. Nižu se dalje najraznovrsniji savjeti za magične eliksire: Koreanka Jung Ki tvrdi da vitalnost svoje kože održava tako što svakodnevno jede jabuku i pije jogurt, a Gu Hara preporučuje sok od banana, badema, borovnica, oraha i mlijeka.

Naravno, do zdravlja kože ne može se doći primjenom svakojakih uputstava, makar ona bila predložena i od strane najljepših. Više od svega važno je voditi računa o njenoj čistoći i hidriranosti.

Liv Tajler

Ešton Kučer

Bred i Gibson među najgorima Prema top listi koja je 7. avgusta objavljena u magazinu „The Total Beauty”, u svijetu slavnih najljepši izgled kože imaju Hale Beri, Ešton Kučer, Kejt Blanšet, Rajan Rejnolds i Liv Tajler. Nimalo pohvalnu ocjenu, štaviše titulu najgoreg izgleda kože ponijeli su Lindzi Lohan,

Lindzi Lohan

Bred Pit, Rene Zelveger, Mel Gibson i Teri Hačer.

69

Hronika 20. avgust - NOVI NAČIN ZA BORBU PROTIV BAKTERIJSKIH INFEKCIJA Istraživači sa Univerziteta u Montrealu nedavno su sugerisali zanimljiv način za suzbijanje bakterijskih infekcija.

Ukoliko se uzme u obzir činjenica da danas bakterije postaju sve otpornije, te da su postale otporne na veliki broj antibiotika, ovo može biti veoma zanimljiv predlog. Dr Kristijan Baron, vodeći autor studije i profesor na Katedri za biohemiju, objasnio je da su u okviru ovog istraživanja otkriveni mali molekuli koji ciljaju proteine u biološkom sistemu (tip IV sekretornog sistema), što je neophodno za smrt štetnih bakterija. - Našli smo način da razotkrijemo molekularne detalje o vezivanju ovih molekula na ciljni protein poznat kao VirB8, ključni dio mehanizma virulentnosti patogenih Brucella vrsta bakterija - objasnio je Baron. Koncept antivirulencije ljekova tek treba da se dokaže u klinici.

23. avgust - KAKAO I KRVNI PRITISAK

koja je u svijetu medicine ocijenjena kao pouzdan metod da se časovnik na krvnim ćelijama okrene nazad. Vraćajući ih u stanje primarnih stem ćelija, kako se navodi u radu, one mogu da se razviju u bilo koju drugu vrstu ćelija u tijelu. - Uzimajući ćeliju odrasle osobe i konvertujući je na način što je vraćamo u stanje kada je osoba bila tek šest dana star embrion, stvaramo potpuno novu biologiju koja objašnjava šta se dešava kada stvari krenu naopako, kao npr. u slučaju razvoja karcinoma - kaže dr Elijas Zambidis, jedan od nosilaca ovog projekta. Iako je program pretvaranja krvnih ćelija u matične ćelije opisan još prošlog proljeća, cijela ideja je aktuelizovana nakon niza eksperimenata koji su uslijedili. Za sada se tvrdi da tek jedno ili dva od stotine krvnih zrnaca može biti uspješno konvertovano u matičnu ćeliju, ali to ipak predstavlja sasvim nov i obećavajući put u ovom dijelu medicine.

24. avgust - BIOSENZOR KOJI MOŽE DA DETEKTUJE NIVO GLUKOZE I U PLJUVAČKI I SUZAMA

Intervju koji je 23. avgusta objavljen u Njuz medikal netu, privukao je veliku pažnju svjetske javnosti. Gost intervjua koji je napravila Ejpril Kejšin-Džerbat, bila je dr Kerin Rid, direktorica Sektora za istraživanja u Nacionalnom institutu za integrativnu medicinu Amerike. Tema ovog razgovora bili su benefiti upotrebe kakaoa. Dr Rid tvrdi da su flavonoli i polifenoli koje kakao sadrži odgovorni za smanjenje nivoa krvnog pritiska, da su efikasni u smanjivanju krvnog pritiska za 2-3 mm Hg u veoma kratkom roku, ali da prekomjeran dnevni unos čokolade još uvijek nije potvrđeno dobra preporuka za zdravlje kardiovaskularnog sistema. Zahvaljujući sadržaju flavonola iz kakaoa, crna čokoloada se može smatrati zdravijom za upotrebu od bijele.

24. avgust - KONVERTOVANE I KRVNE ĆELIJE U radu opisanom u časopisu „Public Librari of Science” naučnici sa Instituta „Dr Džon Hopkins” predstavili su metodu

70

Grupa američkih istraživača objavila je vijest da je stvorila novi tip biosenzora koji može da detektuje minutne koncentracije glukoze u pljuvački, suzama i urinu. Jedan od njih, dr Džonatan Klozen, objasnio je za mrežu Njuz medikal net da se ovaj uređaj može proizvoditi po niskoj cijeni jer ne zahtijeva mnogo koraka obrade u proizvodnji. - Većina senzora obično mjeri nivo glukoze u krvi. Mnogi opisi u literaturi nisu u stanju da detektuju nivo glukoze u suzama i pljuvački. Za ovaj biosenzor karakteristično je da objedinjuje sva četiri ljudska seruma: pljuvačka, krv, suze i urin, što nije ranije dokazano - objasnio je dr Klozen.

Senzor ima tri glavna dijela: sloj nanoćelija koje podsjećaju na male latice ruže napravljene od grafena, sloj platinastih nanoćelija i sloj enzima oksidaze. Naučnici tvrde da osim za mjerenje nivoa glukoze, može da se koristi za detekciju raznih hemijskih jedinjenja za testiranje drugih medicinskih stanja.

10. septembar - SVJETSKI DAN PREVENCIJE SAMOUBISTVA Širom svijeta 10. septembra promoviše se akcija za sprečavanje samoubistava. Procjena je da u toku samo jednog dana skoro 3.000 ljudi izvrši samoubistvo.

U cilju sprečavanja suicidalnog ponašanja, obezbjeđivanja adekvatnog tretmana i vođenja brige o ljudima koji su pokušali samoubistvo, kao i odgovornog izvještavanja o

samoubistvima, Međunarodna asocijacija za prevenciju samoubistva, Svjetska zdravstvena organizacija i ostali partneri zalažu se za to da na globalnom nivou mora biti podignuta svijest o tome da je samoubistvo glavni uzrok prerane smrti. Pozivajući Vlade svjetskih država da razviju nacionalne strategije za prevenciju samoubistva, organizatori ove globalne akcije ukazali su i na potrebu za sprovođenjem preventivnih programa i aktivnosti u zajednicama. Ključni parametri raširenosti ove pojave jesu činjenice da svake godine skoro milion ljudi umre zbog samoubistva. To bi značilo jedan smrtni ishod na svakih 40 sekundi.

U posljednjih 45 godina stopa samoubistva porasla je za 60%, a ova pojava spada u tri vodeća uzroka smrti osoba starosti 15-44 godina. Postoje države u kojima je to čak drugi vodeći uzrok smrti u populaciji staroj 10-24 godina. Smatra se da su mentalni poremećaji (naročito depresija i poremećaji zbog upotrebe alkohola) glavni faktor rizika za samoubistvo u Evropi i Sjevernoj Americi, dok u azijskim zemljama važnu ulogu za to čini impulsivnost. Organizatori Svjetskog dana borbe protiv samoubistva upozoravaju da su pokušaji za izvršenje samoubistva i do 20 puta češći u odnosu na već prikazano stanje.

28. septembar - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV BJESNILA Svjetski dan borbe protiv bjesnila, koji se na globalnom nivou obilježava 28-og septembra, usmjeren je na promociju mjera sprečavanja i zaustavljanja bolesti koja pogađa kako životinjske vrste tako i ljude. Alijansa za kontrolu bjesnila i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država, povodom ove akcije izdali su izveštaj po kom 55 000 ljudi u svijetu svake godine umre od posljedica bjesnila, što čini jedan smrtni slučaj na svakih 10 minuta. Podsjećajući na činjenicu da postoje sigurne i efikasne vakcine za ljude koji pretrpe ujed zaraženih životinja, ali je, zbog visoke cijene, njihova upotreba u zemljama u razvoju nezadovoljavajuća, Svjetska zdravstvana organizacija upozorila je i na niz ključnih činjenica kada je ovaj vid zaraze u pitanju: bjesnilo se javlja u više od 150 zemalja, a

40% ukupnog broja osoba koje pretrpe ujed bijesnih životinja čine djeca mlađa od 15 godina. Psi su, u 99% slučajeva, nosioci opasnosti od bjesnila. Svake godine, više od 15 miliona ljudi širom svijeta dobije preventivni režim sprečavanja bolesti procjenjuje se da to na godišnjem nivou sprečava 327.000 smrti izazvanih bjesnilom. Ukoliko se simptomi bolesti razviju, ona je u najvećem broju slučajeva fatalna.

29. septembar - SVJETSKI DAN SRCA

S obzirom na to da godišnje odnesu 17,3 miliona života, kardiovaskularne bolesti smatraju se najvećim svjetskim ubicom.

Upozoravajući na faktore rizika za nastanak ovih bolesti - povišen krvni pritisak, nivo holesterola i glukoze u krvi, pušenje, nepravilan unos voća i povrća, gojaznost i fizička neaktivnost - Svjetska zdravstvena organizacija je u saradnji sa Svjetskom federacijom za srce organizovala program osvješćivanja populacije u više od 100 zemalja svijeta. Povodom Svjetskog dana srca planirano je da budu vršene zdravstvene provjere, organizovane šetnje, trčanje i fitnes seanse, javni razgovori, scenske predstave, naučne tribine, izložbe, koncerti, karnevali i sportski turniri. Činjenice koje ne treba gubiti iz vida kada je riječ o bolestima srca i moždanog sistema pokazuju da se do 2030. godine očekuje godišnji porast broja oboljelih na 23,6 miliona.

International Health d.o.o.

Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Povrede i oboljenja lokomotornog sistema

PROFILAKTIČKA PRIMJENA

Piše: dr Marko Čvorović, spec. ortoped Danas je opšteprihvaćena upotreba niskomolekularnih heparina, kako za prevenciju tromboembolije u mnogim hirurškim disciplinama (hirurgija, ginekologija, traumatologija, ortopedija), tako i u liječenju akutnog ishemičnog insulta, akutnog koronarnog sindroma, u liječenju pacijenata na dijaliznom tretmanu, te u terapiji duboke venske tromboze i plućne embolije.

Zbog tako široke primjene oni su potpuno zamijenili standardni nefrakcionisani heparin.

Davne 1916. godine, na Medicinskom fakultetu „John Hopkins” student Mek Lin je, u saradnji sa profesorom Hauelom, došao do zaključka da ekstrakt jetre koji je dugo vremena bio čuvan dovodi do usporavanja zgrušavanja krvi. Nazvao ga je antitrombin, da bi dvije godine kasnije profesor Hauel tu supstancu izolovao iz pseće jetre i nazvao je heparin. Od tada pa do danas upotreba heparina se stalno širi, počev od liječenja venskog tromboembolizma do današnje preventivne upotrebe u mnogim hirurškim i internističkim disciplinama.

Kao što se zna, niskomolekularni heparini su fragmenti standardnog heparina koji se dobijaju hemijskom ili enzimskom depolimerizacijom i čine trećinu težine standardnog heparina (otuda i ime ovih heparina), pa im se molekulska masa kreće od 3.500 do 6.500. Važno je napomenuti da niskomolekularni heparini imaju biološke prednosti koje se ogledaju u maloj sklonosti ka vezivanju za proteine plazme i trombocite. Izlučivanje putem bubrega nezavisno je od doze, i kao što je već rečeno, ima dobru biološku raspoloživost nakon subkutane primjene. Takođe, postoje i kliničke prednosti, a to je jednostavna primjena. Mogu se primjenjivati jednom na dan. Doza se lako prilagođava tjelesnoj težini, a laboratorijsko praćenje nije potrebno (osim kod oštećenja bubrega). Osim toga, postoji i mala interakcija sa drugim ljekovima.

Prije same upotrebe niskomolekularnih heparina, da bi se odredila doza istih, moraju se procijeniti rizici od nastanka duboke venske tromboze i plućne embolije. Ovi rizici se klasifikuju od niskog do vrlo visokog. Za njihovu procjenu uzimaju se u obzir godine starosti, prethodna oboljenja i hirurška procedura koja se izvodi. Takođe, postoje i dodatni faktori rizika od strane bolesnika, kao što su povećana tjelesna težina, slaba pokretljivost

72

Razlog zbog kog je primjena niskomolekularnih

heparina danas raširena, ogleda se upravo u njihovoj

velikoj bioraspoloživosti. Standardni nefrakcionisani

heparin ima mnogo bržu degradaciju u organizmu.

Stoga je i njihovo dejstvo kraće.

pacijenta, prisustvo varikoznih vena, anamnestički podaci o malignomima, kao i postojanje trombofilije.

Upotreba niskomolekularnih heparina najčešća je u ortopediji i traumatologiji, upravo zbog prevencije duboke venske tromboze i plućne embolije. Nakon njihove adekvatne primjene do ovih komplikacija rijetko kada dolazi.

Postoji više registrovanih niskomolekularnih heparina čija upotreba dovodi do najslabije ispoljenih neželjenih dejstava i veoma velikog terapijskog učinka.

Primjena niskomolekularnih heparina obavezna je u terapiji svih pacijenata sa povredama i oboljenjima lokomotornog sistema (degenerativna oboljenja koja zahtijevaju hirurško liječenje). Ona svodi pojavu komplikacija na najmanju moguću mjeru, a time ubrzava oporavak pacijenata (rana vertikalizacija).

Značajna je u smislu uštede i skraćenja trajanja postoperativnog toka, tj. smanjenja broja bolničkih dana.

Moj stomatolog

A F T E Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog Afta je povratna ulceracija, pravilnog, kružnog ili ovalnog oblika, žućkastobijela, oivičena crvenim prstenom, koja se javlja u usnoj duplji. Sama riječ afta potiče iz starogrčkog rječnika i u prevodu znači pali ili gori.

Afte, pored oboljenja parodoncijuma, spadaju u najčešća oboljenja usne duplje. Smatra se da svaki peti čovjek, ili svaki drugi dvadesetogodišnjak, boluje od ovih promjena. Istraživanja su pokazala da je najveći broj oboljelih starosti između 20. i 40. godine života. Poslije 40. godina života pojava ove bolesti je sve rjeđa, a poslije 60 skoro i ne javljaju. Afte su češće kod žena nego kod muškaraca, i to u odnosu 6 : 1.

Uzrok nastanka afti je NEPOZNAT. Obimnim istraživanjima u svijetu došlo se do saznanja da neki faktori ipak mogu dovesti do aftoznih promjena. One se mogu javiti u toku nekih anemija, dijabeta, nekih oboljenja digestivnog trakta, kao i u toku bolesti AIDS-a.

Na pojavu afti utiče hrana bogata glutaminima.

Od ostalih faktora koji imaju uticaja na nastanak afti izdvajamo: t /BTMKFÿF - kao dokaz da nasleđe utiče na pojavu ovih promjena ističe se činjenica da se ona nekada javlja kod članova iste porodice. Ovdje se vjerovatno radi samo o predispoziciji za nastanak afti. Bolesnici čiji su roditelji imali afte, imaju 90% veću šansu da ih dobiju; t &OEPLSJOJ QPSFNFʫBKJ - od kojih se posebno ističe poremećaj u funkciji polnih žlijezdi. Smatra se da postoji direktna veza između nivoa progesterona u krvi i aftoznih lezija, što potvrđuje i činjenica da se afte češće javljaju kod žena u pubertetu; t 1TJIPHFOJ GBLUPS - smatra se da briga, napetost ili frustracija može da na određen način izazove skupljanje krvnih sudova u ustima, što dovodi do lokalne nekroze i stvaranja afti; t #BLUFSJKTLF J WJSVTOF JOGFLDJKF - mišljenje je da afte mogu biti izazvane nekim bakterijama i virusima. Okrivljuju se esherichia colli i herpes simplex virus. Sa druge strane, postoje brojna istraživanja koja negiraju ovakve tvrdnje;

74

t "MFSHJKB - veliki broj dokaza upućuje na to da su afte alergijske prirode. Međutim, ni ova teorija ne može objasniti nastanak promjena kod nekih bolesnika kod kojih je alergija bila isključena.

Afta predstavlja čir kružnog ili ovalnog oblika koji je od okoline jasno ograničen zonom u obliku crvenog prstena.

Ivice čira su pravilne i oštre. Dno je prekriveno slojem fibrina, žućkaste boje. Ukoliko se te naslage uklone, nastaje krvarenje.

Ove lezije su izrazito bolne. Bolovi se pojačavaju prilikom govora, ishrane, kao i pri svakom pokretu obraznih mišića.

Prije pojave afte mogu se javiti neki predkazujući znaci.

Na mjestu gdje će se pojaviti afta bolesnici osjećaju izvjesno pečenje i nelagodnost, poslije čega se javlja crvenilo i otok. Afte mogu biti različitih veličina. One se kreću od veličine zrna prosa pa do veličine metalnog novca. Najčešće traju do 15 dana i zarašćuju lagano. U nekim slučajevima one traju 3 dana, dok u nekim mogu trajati i do 30 dana. Zarastanje ide od periferije ka centru i ne ostavlja ožiljke. Aftozne promjene su povratne.

Recidivi su različite dužine a periodi bez aftoznih lezija mogu trajati po nekoliko mjeseci, i duže. Same afte nisu praćene sistemskim simptomima. Izuzetno rijetko može doći do porasta tjelesne temperature, drhtavice i pojačane salivacije.

Promjene se lokalizuju na skoro svim djelovima usne duplje. Najčešće se javljaju na sljedećim mjestima: vrh i ivice jezika (24%); sluzokoža obraza (23%); sluzokoža usana (22%); donji forniks (17%); gornji forniks (2%); meko nepce (6%); pod usne duplje (3%); frenulum jezika (2%); desni (1%).

LIJEČENJE U liječenju aftoznih promjena koriste se brojna sredstva i načini liječenja. Nažalost, nije pronađen ni jedan lijek niti način liječenja kojim se afte mogu uspješno izliječiti. U terapiji se uglavnom koriste simpomatski lijekovi čiji je jedini cilj da se ublaže simptomi koji prate afte. Zbog toga se u terapiji afti koriste sljedeće metode:

t MPLBMOB UFSBQJKB o OBKʊFÝʉF TF LPSJTUF LPSUJLPTUFSPJEJ koji se nanose preko afti više puta u toku dana. Pored ovoga mogu se koristit brojni antiseptički rastvori kojima se ispiraju usta par puta dnevno.

t ĕ[JLBMOF NFUPEF o PE LPKJI TF OBKWJÝF QSJNKFOKVKV 67 zračenje kao i laseri. Cilj ovih fzikalnih metoda je ubrzavanje epitelizacije, ublažavanje simptoma (bola) kao i smanjenje recidiva.

W.W.W. : BIHEJVIORISTIÄ&#x152;KA ZAVISNOST PiĹĄe: Radmila Stupar-Ä?uriĹĄiÄ&#x2021;, dipl. psiholoĹĄkinja Zavisnost od interneta se Ä?esto uporeÄ&#x2018;uje sa upotrebom marihuane, jer, isto kao i ona, internet ima psihostimulativno dejstvo na Ä?ovjeka. Vidne karakteristike liÄ?nosti zavisnika su:

t 0TKFĘ&#x2030;BK OFNJSB J SB[ESBäMKJWPTUJ QSJ QPLVĂ?BKV EB TF TNBOKJ JMJ [BVTUBWJ LPSJĂ?Ę&#x2030;FOKF JOUFSOFUB

t 1PUSFCB EB TF JOUFSOFU LPSJTUJ LBP OBĘ&#x160;JO EB TF QPCKFHOF PE QSPCMFNB JMJ SB[SKFĂ?FOKB PTKFĘ&#x2030;BOKB CFTQPNPĘ&#x2030;OPTUJ LSJWJDF anksioznosti ili depresije.

t 5SFĘ&#x2030;B LBSBLUFSJTUJLB KF EB LPSJTOJL QSJLSJWB JMJ MBäF Ę&#x160;MBOPWF QPSPEJDF JMJ QSJKBUFMKF P USBKBOKV WSFNFOB QSPWFEFOPH OB JOternetu.

t É&#x2021;FUWSUB LBSBLUFSJTUJLB KF EB TF LPSJTOJL WSBĘ&#x2030;B LPSJĂ?Ę&#x2030;FOKV JOUFSOFUB V WFMJLPK NKFSJ VQSLPT QSFLJEJNB LPSJĂ?Ę&#x2030;FOKB PE QP OFLPliko dana.

1PSFE POF PQĂ?UF [BWJTOPTUJ PE JOUFSOFUB J [BWJTOF QPUSFCF [B JOGPSNJTBOKFN JMJ [B QPĂ?UPN [BWJTOPTU PE JOUFSOFUB JNB J QPEHSVQF LPKF TV TQFDJÄ&#x2022;Ę&#x160;OJKF J QPESB[VNJKFWBKV JTQSFQMFUBOPTU SB[OJI LPHOJUJWOJI CJIFKWJPSBMOJI J QTJIPEJOBNTLJI GBLUPSB V samom uzroku nastajanja.

Prevencija i samopomoÄ&#x2021;

1SWP LPSJTOJDJ JOUFSOFUB NPSBKV TBNPTUBMOP EB QSFQP [OBKV PCSBTDF QSFUKFSBOF VQPUSFCF 4WJKFTU P PTOPWOJN TJNQUP-

76

Zavisnost od interneta jeste impulsima kontrolisano oboljenje, koje ne ukljuÄ?uje koriĹĄÄ&#x2021;enje opijatskih droga i veoma je sliÄ?no patoloĹĄkom kockanju.

NJNB J[V[FUOP KF [OBĘ&#x160;BKOB ,MKVĘ&#x160;OJ TJHOBM KF OF TBNP USBKBOKF WSFNFOB QSPWFEFOPH OB JOUFSOFUV WFĘ&#x2030; J WSFNFOB QSPWFEFOPH V SB[NJĂ?MKBOKV P JOUFSOFUV JMJ BLUJWOPTUJNB WF[BOJN [B JOUFSOFU 4MKFEFĘ&#x2030;J LPSBL KF EB TF JEFOUJÄ&#x2022;LVKF PTOPWOJ QSPCMFN 4MJĘ&#x160;OP LBP J [B PTUBMF WSTUF [BWJTOJLB JOUFSOFU [BWJTOJDJ USFCB EB TF QJUBKV Ă?UB JI J[B[JWB EB äFMF EB QPCKFHOV PE TWBLPEOFWOPH äJWPUB 5SFĘ&#x2030;J LPSBL KF EB TF PTNJTMJ LBLP EB TF SBEJ OB SKFĂ?BWBOKV QSPCMFNB J UFL POEB [BWJTOJL USFCB EB QSFEV[NF LPSBLF EB TF SJKFĂ?J TBNB [BWJTnost.

LijeÄ?enje LijeÄ?enje zavisnosti od interneta ambulantno je, individuBMOP J JMJ TF PCBWMKB LSP[ HSVQF [B TBNPQPNPĘ&#x2030; J QPESĂ?LV 5FSBQJKB NPäF VLMKVĘ&#x160;JUJ QPSPEJĘ&#x160;OP TBWKFUPWBOKF J FEVLBUJWOF SBEJPOJDF [B [BWJTOJLF J OKJIPWF QPSPEJDF EB CJ JN UP QPNPHMP EB SB[VNJKV

Utvrđivanje stepena zavisnosti od interneta ili Test na kojem ne želite uspjeh 5,00 Na svako pitanje, umjesto odgovora, dajte sebi ocjenu u rasponu 1-5, s tim da je: 1 — Rijetko

2 — Povremeno

3 — Ne znam

4 — Često

5 — Uvijek

Na kraju saberite ocjene i ukupni iznos podijelite sa 20. 3,49 — dovoljan uspjeh — granica je koja se toleriše i ne ukazuje na poremećaj.

1. Koliko često vam se desi da ostanete na vezi duže nego što ste namjeravali?

2. Koliko često zanemarujete kućne poslove da bi proveli više vremena na internetu?

3. Koliko često odaberete internet aktivnost umjesto intimnosti sa svojim partnerom?

4. Koliko često stupate u bliskije veze sa drugim internet korisnicima?

5. Koliko se često ljudi žale na Vas u vezi sa količinom vremena koju provodite „on-line”?

6. Koliko često vaše ocjene ili posao trpe zbog vremena koje provodite „on-line”?

7. Koliko često provjeravate „e-mail” prije nečeg drugog što treba da uradite?

8. Koliko često Vaša produktivnost na poslu pati zbog interneta?

9. Koliko često imate odbrambeni stav ili postajete tajnoviti kada neko pita šta radite „on-line”?

10. Koliko često blokirate uznemirujuće misli o svom životu umirujućim mislima u vezi sa internetom?

11. Koliko često uhvatite sebe da planirate kada ćete ponovo ići na internet?

12. Koliko često se uplašite da bi život bez interneta bio dosadan, prazan i nezanimljiv?

13. Koliko često vičete ili se ljutite kada vas neko uznemirava dok ste „on-line”?

14. Koliko često gubite od sna zbog kasnog noćnog prijavljivanja?

15. Koliko često se osjećate preokupirani mislima o internetu kada niste „on-line”?

16. Koliko često uhvatite sebe da kažete: - Samo još nekoliko minuta - dok ste „on-line”?

17. Koliko često pokušavate da smanjite količinu vremena koje provodite „on-line” i ne uspijevate?

18. Koliko često pokušavate da sakrijete od sebe podatak o tome koliko dugo ste bili „on-line”?

19. Koliko često birate da provodite vrijeme „on-line” umjesto da izađete sa drugima?

20. Koliko često se osjećate depresivno, neraspoloženo ili nervozno a kad se uključite na mrežu to prestane?

aspekte porodičnog života koji su doprinijeli razvoju zavisnosti.

Za razliku od oporavka kod drugih oblika zavisnosti gdje pacijenti moraju da se uzdrže od konzuimiranja, tretman za zavisnost od interneta fokusira se na umjerenosti i kontroli korišćenja interneta.

Programi oporavka zasnivaju se na kognitivno-bihejvioralnim tehnikama za postizanje umjerenosti i kontrole korišćenja, uz sveobuhvatan psihosocijalni pristup za rješavanje osnovnih problema u životu osobe koja je stvorila potrebu da koristi internet kao način da pobjegne. Kognitivno-bihejvioralna terapija traje otprilike 3 mjeseca, tj. 12 sedmičnih sastanaka. U terapijskoj praksi njene tehnike su se pokazale najefikasnijima i takvi pacijenti imaju najmanji stepen ponovnog razvijanja zavisnosti.

Na kraju, umjesto zaključka Internet nije neprijatelj, iako ljudi vrlo lako postaju zavisni od njega. On ima mnoge važne i potrebne pogodnosti.

Na mnogo načina čini naše živote mnogo jednostavnijim. Ono što je najvažnije kod upotrebe interneta jeste UMJERENOST u korišćenju. Nije li ta osobina nešto što se savjetuje u svim segmentima čovjekovog ponašanja?

Ukoliko nijeste u stanju da sami postignete umjerenost, nemojte se ustručavati da tražite pomoć prije nego što se stvari pogoršaju.

Psihološko savjetovalište “ Minja “ • • • • •

fobije, anksioznost, napadi panike problemi ishrane problemi djece i mladih tepanje i mucanje, teškoće u učenju stres i post-traumatski stresni poremećaj

Nudi usluge kućne posjete na teritorijie grada Podgorice tel: 067 508 993, e-mail: savjetovalistepodgorica@gmail.com

OMAGLICA I VRTOGLAVICA Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković Bolesnici koji se žale da im se „zamrači pred očima” ili im se „zavrti u glavi”, ne razlikuju omlaglicu od vrtoglavice.

Vrtoglavica i omlaglica česta je žalba bolesnika, ali im ni bolesnik ni ljekar ne pridaju ozbiljnu pažnju, smatrajući da to nije znak opasnosti po život. Ove pojave treba znalački analizirati, a to se može strpljivom analizom, dobrim znanjem i analizom EKG snimka srca, čime se izbjegavaju složene procedure i upućivanje specijalistima na razna snimanja. Prvo što ljekar treba da na osnovu strpljive anamneze ustanovi jeste da li bolesnik ima omaglicu ili vrtoglavicu.

Za omaglicu je karakteristično da bolesnik kaže da mu se ponekad zamrači pred očima, padne mu mrak na oči, hoće da se onesvijesti. To mu se obično dešava kod naglog ustajanja iz sjedećeg položaja ili kod ustajanja iz kreveta. Razlog omaglici, nesvjestici jeste smanjen protok krvi kroz mozak.

Mozak je izuzetno osjetljiv ako mu i za trenutak nedostaje krvi koja ga u prvom redu snabdijeva šećerom.

U održavanju normalnog protoka krvi i normalnog krvnog pritiska tri su osnovna ele- menta: 1. Količina krvi koju srce kao motor cirkulacije izbacuje.

2. Periferni otpor u krvnim žilama, koji zavisi od toga da li su žile stegnute ili su opuštene, proširene.

3. Količina krvi u žilama u organizmu. Česti razlog omaglici jeste slaba procjena visine krvnog pritiska. Preporučljivo je da se on mjeri u miru, bar tri puta u toku istog časa, jer je kod prvog mjerenja njegov nivo obično povišen. Isto tako je važno ponovljeno snimanje EKG-a, jer će EKG snimak pokazati da li je uzrok omaglici usporen ili ubrzan rad srca. Noviji ljekovi za sniženje krvnog pritiska sadrže i komponentu za izmokravanje (diuretik). Njihova primjena dovodi do gubitka tečnosti iz organizma. Čak i jako proširene vene na nogama snizuju pritisak, što iziskuje nošenje elastičnih čarapa.

Vrtoglavica, ili vertigo, je osjećaj da se okolina okreće oko bolesnika ili bolesnik ima osjećaj padanja na lijevu ili desnu stranu, unaprijed ili unazad. U nekim slučajevima on ima osjećaj da se okolina ljulja ili se on sam ljulja. Napad vrtoglavice može biti praćen bljedilom, znojenjem, promjenom pulsa ili sniženjem pritiska, mučninom, povraćanjem ili pak i prolivom. Vrtoglavica

78

ima više uzroka. Najčešće je posljedica oštećenja centra za ravnotežu. Ponekad je prvi simptom multipleskleroze. Ovo je česta pojava kod osoba starosti između 40 i 50 godina, mada se u posljednje vrijeme javlja i kod osoba mlađe životne dobi, zbog okoštavanja (spondiloze) vratne kičme. To pogotovu može biti slučaj kada je spondiloza prisutna u dijelu između trećeg i sedmog vratnog pršljena. U takvim prilikama vrtoglavicu prati i glavobolja različitog karaktera i pojava bolova uz vrat, sa trnjenjem ruku.

Kod izraženog oblika vrtoglavice, timski treba izvršiti ispitivanje njenog uzroka. Tu se podrazumijeva pregled od strane otorinolaringologa, pregled očnog ljekara, neurologa i ortopeda radiologa, jer se u zavisnosti od njihovih nalaza određuje način liječenja.

Medicinski rječnik

A

hromatopsija, lat. achromatopsia, urođeno sljepilo za boje. Opažanje boja je monohromatsko, što znači da osoba koja ima ovaj vid poremećaja opaža boje u okviru veoma suženog spektra crno-bijelih nijansi.

Inače, pravilo je i da je centralni vid veoma slab kao i da se u vezi sa ovom anomalijom javljaju prateći poremećaji vida. Očno dno ne mora biti ugroženo ovim promjenama.

B

andaža, u širem smislu riječi radi se o zavoju koji se preventivno koristi kako bi se spriječila mogućnost pokretanja tjelesnih organa. Njime se fiksira postojeći položaj tijela. Najširu primjenu ima u održanju mišićne strukture sportista, posebno kada je riječ o onima koji se bave boksom, mačevanjem i sl. Bandažiranje je, inače, redovan postupak u operativnoj rekonstrukciji kile.

E H K L M

kskorijacija, lat. excoriatio, površni defekt kože ili sluznice organa koji nastaje odguljivanjem najdostupnijeg sloja. Promjena koja na takav način nastaje u stvari je oguljotina.

idrotici, lat. hidrotica, medicinska sredstva koja se primjenjuju u cilju podsticanja lučenja znoja. Ovaj metod liječenja tradicionalno je popularan i obično se sprovodi u cilju regulacije poremećaja tjelesne temperature. Topli čaj je jedno od najpopularnijih hidrotičkih sredstava. apsida, virusni omotač. Postoje dva osnovna tipa njene građe: kubična i spiralna simetrija.

aceracija, lat. laceratio, jedan od načina agresije na tkivo. Njome se označava razdiranje strukture, njegovo cijepanje. Istim pojmom imenuju se i promjene koje na taj način nastaju - ozljede u vidu razderotina.

elena, lat. melaena, poremećaj u funkcionisanju organizma koji podrazumijeva prisustvo krvi ili krvnog pigmenta u stolici. Ovom anomalijom posebno može biti ugrožena populacija novorođenčadi i dojenčadi, gdje ona može imati različitu uslovljenost.

Obično nastaje zbog deficita protrombinskog kompleksa, hematoloških devijacija, ali može biti i posljedica podojene krvne materije (lat. meleana spuria).

N P

auzeja, lat. nausea, gađenje, osjećaj mučnine koji obično prethodi povraćanju. Ovo je jedan od osnovnih simptoma po kom se poznaje tzv. morska bolest - nausea marina.

akovanje desni, terapijska metoda za liječenje upalnih procesa na desnima. Metod se sprovodi na način što se desni prekrivaju naročitim masama. Njegova svrha je imobilizacija i sprečavanje nagomilavanja ostataka hrane i bakterija na desnima. To treba da omogući primjenu i duže dejstvo upotrebljene terapije. Najkraće vrijeme zadržavanja obloga iznosi 24 časa.

R S V

esorpcija, proces prelaženja supstanci iz krvi u limfu.

Ovo je normalan proces koji karakteriše veliki broj struktura u organizmu. Sinonim je apsorpcija.

upuracija, lat. suppuratio, gnojenje, inflamatorni proces pri kom nastaje gnoj. On ne mora biti izazvan samo bakterijama. Nekada je produkt primjene aseptičkih sredstava, npr. petroleja. omitus, povraćanje. Prema vrsti odbačene materije razlikuje se nekoliko termina za njegovo dijagnostikovanje - krv, fecesne materije. Njegov hronični oblik označava se kao vomitus stercoralis.

79

POKLONI ČITAOCIMA 1

2

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

daruje poklon paket svojih proizvoda

4

3

IN SPE, Bar

poklanja: 3 poklon paketa organskih proizvoda

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

Organski proizvodi u službi zdravlja

5 poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Slavica Bulatović, Ljilja Šušić, Emira Vulić, Seid Kalač, Natalija Zeković, Božo Nikolić, Enes Šabotić, Nikšić: Jasna Rovčanin, Nikola Vilotijević, Emilija Đorđić, Vanja Mijušković, Darinka Raičević, Berane: Aleksandra Pešić, Olga Joksimović, Bijelo Polje: Ivan Šćekić, Slobo Milošević, Budva: Dunja Tuzović,

---------------Kotor: Natalija Golubović, Igalo: Dejan Vuković, Ana Dabović.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (41)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLJEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK — Doktore, imam problem. Često sanjam…

— Znam koji je Vaš problem. Sanjate da ste postali konj, zar ne?

— Kako znate?

— Vaš konjski rep više je nego simptom bolesti.

— Šta se desilo? — upita ljekar pacijenta. — Imam visoku temperaturu — reče pacijent. — Sve će biti u redu. Vratite se kući, okupajte sa ledenom vodom, a zatim lezite bez odjeće i uključite ventilator. Vratite se sjutra da provjerimo stanje. — I tada ću biti u redu? — upita pacijent pomalo se čudeći. — Dobićete upalu pluća — ravnodušno odgovori ljekar.

— Ja sam ipak specijalista pneumolog — dodade odgovarajući zaprepašćenom pacijentu.

— Doktore, imam čudan san. Sanjam da sam postao vrana. Šta da radim?

Ljekar će: — Sasvim je sigurno da nećete imati problema s nabavkom hrane. Samo se naselite u blizinu nekog smetlišta.

Medicinska sestra objašnjava pacijentu da je za rezervaciju ljekarskog pregleda potrebno da uplati 200 $. — Molim Vas, pa ja do tada mogu biti mrtav — odgovori pacijent kom se nije dopao datum koji mu je predložen za obavljanje pregleda.

— O, ne brinite. Refundiraćemo 50 odsto novca ako do toga dođe.

— Po izgledu Vaših očiju rekao bih da patite od katarakte i žutice — kaže ljekar u toku pregleda. — Daaaa… — kaže starija gospođa. — Možete li sada da pogledate šta se može zaključiti po izgledu mog drugog oka, koje nije vještačko?

82

— Doktore, da li ću moći da sviram gitaru kada ozdravim? — pita tinejdžer. — Da, naravno. — Kuuul.

Nikada je ranije nisam svirao.

Parkirao čovjek svoj novi luksuzni automobil ispred klinike i ulazi u ordinaciju. S vrata će: — Doktore, hvala Vam za liječenje. — Ali Vi, koliko se sjećam, nikada niste bili moj pacijent — odgovori ljekar.

— Ne, ali moj pokojni djeda je bio.

Bio Mujo u bolnici, pa ga Haso pita: — Kakvi su ti rezultati, jarane?

Mujo: — Bolan, jarane, muka me spopala. Imam kisjelinu u želucu, vodu u koljenima i šećer u krvi!

Haso: — Pa ti ba, jarane, nisi čovjek! Ti si limunada.

-Rekao mi je da sam trudna – kaže plavuša.

-I ko je otac?

-E, to mi nije rekao!

Dođe čovjek kod doktora i kaže mu: -Doktore, boli me cijelo tijelo! Kad dotaknem glavu – boli, kad dotaknem stomak – boli, kad dotaknem prsa – boli.

Doktor ga pregleda i kaže: -Tijelo vam je u redu, samo vam je prst slomljen!

J A R I V I T AK ! ! ! Š I SITN

„AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je Vaša štednja, koju ostvarujete korišćenjem debitnih platnih kartica.

Pri svakoj kupovini karticom, iznos sa računa koji plaćate karticom, zaokružuje se na prvi veći iznos i to na:  0.50 €, 1,00 €, 2.00 € ili 5,00 € - po Vašem izboru.

Razlika između iznosa na računu i zaokruženog iznosa, automatski se uplaćuje na Vaš štedni račun i još se vremenom uvećava za kamatu. „AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je još jedan razlog više da koristite debitne kartice Hipotekarne banke: VISA Electron, Premium ili Premium Plus.

Call Centar 19905 www.hb.co.me

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu