medical cg br 42

5. OKTOBAR 2012. ■ GODINA IV ■ BROJ 42

1.00

Predstavljamo: Opšta bolnica Pljevlja Intervju: Goran Pejović Gula

Transplantacija bubrega u Crnoj Gori

sajam

Odnos medicinskog osoblja prema pacijentu Majčino mlijeko - hrana, lijek i ljubav Medicinski časopisi u Crnoj Gori Sajam medicine: program predavanja

edicine

Podgorica, 4, 5. i 6. oktobar 2012. godine Hotel “Crna Gora”

narandžasti put Vaš put

www.actavis.rs

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Jelena Živković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Program predavanja na Sajmu medicine 4–5 Transplantacija bubrega u Crnoj Gori 10 – 11 Vantjelesno razbijanje bubrežnog kamena Dr Dunja Nikčević 12 Neželjena dejstva ljekova Mr ph Veselinka Luburić 16 – 17 Ehinokokoza Prim, mr sc dr Veselin Stanišić 20 – 22 Odnos med. osoblja prema pacijentu Dragana Loncović, SMS 28 – 29 Terapijski proces i ličnost Radmila Stupar-Đurišić, psihološkinja 30 – 32 Okupaciono radna terapija Milorad Aranitović, SRT 34 – 35 Predstavljamo: Opšta bolnica Pljevlja 42 – 43 Majčino mlijeko – hranja, lijek i ljubav Prim, dr Paša Divanović 44 – 47 Cink- Prof. dr Branimir Nestorović 50 – 51 Dijabetesna nefropatija Dr Predrag Stanković 52 – 54 Dijabetes – gojaznost – art. hipertenzija Grupa autora 56 – 59 Intervju: Goran Pejović Gula 60 – 61 Bakterijske infekcije kože Dr Olivera Simić-Kovačević 62 – 63 Agrumi u liječenju i kozmetici Mr ph Ivana Gojković 64 – 65 Pacijenti rizika u stomatologiji Prim. mr sc dr Slobodan V. Radonjić 70 – 71 Fiksne nadogradnje i implantanti Dr Miloš Radulović 72 – 73 Zagađenje vazduha Prim. dr Veselinka Ječmenica 74 – 75 Njegoševo istraživanje usročnika bolesti Dr Božo Vuković 76 – 77 Medicinski časopisi u Crnoj Gori Dragana Marković, bibliotekarka 78 – 79

2

1

edicine

sajam

Podgorica, 4, 5. i 6. oktobar 2012. godine Hotel “Crna Gora�

Pokrovitelj:

Generalni sponzor:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

9:30h – 11:00h

Dr NebojĹĄa Kavarić, predsjednik organizacionog odbora sajma: uvodna rijeÄ?

Ministar zdravlja, doc. dr Miodrag Radunović: uvodni govor i sveÄ?ano otvaranje sajma

11:00h – 13:00h

Ĺ tandovska sala u prizemlju: za opĹĄtu i struÄ?nu javnost Predavanja za struÄ?nu javnost: u salonima na spratu hotela Farmaceutski ĹĄtandovi: u prizemlju za opĹĄtu - na spratu za struÄ?nu javnost

Plenarana sesija 1. Moderatori: Prof. dr A. Ljaljević, Prof. dr D. LauĹĄević - SZO, Dr Matthijs Frederik Muijen, Stanje u oblasti mentalnog zdravlja u Evropi sa osvrtom na sistem mentalnog zdravlja u Crnoj Gori - Fond zdravstva Crne Gore, Dr Sanja Simović, Upućivanje pacijenata na lijeÄ?enje van Crne Gore - Institut za javno zdravlje: Prof. dr Dragan LauĹĄević, Imunizacija Prof. dr Agima Ljaljević, Biljana Popović mr sociologije, Aktivnosti centra za prevenciju Prof. dr Gorica Sbutega, Aktivnosti savjetovaliĹĄta za ishranu

Radno vrijeme: 9:30h – 18:00h SveÄ?ano otvaranje Sajma: 4. oktobar 9:30h – 11:00h (Zeleni salon, restoran) SveÄ?ana veÄ?era u organizaciji

5. oktobar u 20:00h (restoran)

13:15h – 15:30h

Organizator:

Plenarana sesija 2. Moderatori: Doc. dr P. Kavarić, Dr Lj. Kaluđerović - Doc. dr Petar Kavarić, Prevencija Ca prostate (PSA) u PZZ

5

6 - Meditas doo, Mr ph Marina Pavićević, Magistralna receptura u Podgorici - Farmaceutska komora Crne Gore, Dr ph Ana Camaj, Dr ph Tanja Vojinović, Dr ph Irena Elezović – Biofarmaceuitske karakteristike razliÄ?itih farmaceutskih oblika - Mr ph Djulija HadĹžibeti, Pro i prebiotici

- Mr sc dr Ognjen Jovićević: NauÄ?no - istraĹživaÄ?ki rad u KCCG Nove procedure u KCCG - Prof. dr Marina Ratković: Transplantacioni program - Prof. dr Ljilja Musić, Elektrofiziologija srca - Dr Mirjana ÄŒukić, TrombolitiÄ?ka terapija

12,00h – 14,00h Plenarana sesija 4. Moderatori: Dipl. ph L. ÄŒizmović, Dipl. Ph Maja Stanković - Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Dipl. ing. Branislav Bukelić, Novi portal Calims-a - Dipl. Ph Maja Stanković, Farmakovigilanca (uÄ?esnici u sistemu farmakovigilance) - Dipl. Ph Lidija ÄŒizmović, Prikaz potroĹĄnje ljekova u Crnoj Gori - Farmaceutska komora Crne Gore, Dr ph Aleksandra Radović, Dr ph Milica Timotijević, Uloga farmaceuta u zdravstvenom sistemu - Mr ph Vladislava JabuÄ?anin, ZnaÄ?aj farmaceutske komore i njena uloga u farmaceutskoj djelatnosti - Apotekarska ustanova Montefarm, Mr ph Amela Gusinjac, Terapija anksioliticima kod mlaÄ‘e populacije

14:15h – 15:45h Sesija 4. Moderator: dr sc. Zorica Potpara, Mr ph D. Golubović - Hoffmann La Roche, Prof. dr Vladimir Todorović, BioloĹĄki ljekovi i biosimilari – gdje smo danas - Novartis oncology, Dr Anka Popović, Novi pravac u terapiji hroniÄ?ne mijeloidne leukemije - Osmi red doo, Dr sc. ph SneĹžana Marković, Novosti u laboratorijskoj praksi

16:00h – 18:00h Sesija 5. Moderatori: Dr Ognjen Jovićević, Mr ph Djulija HadŞibeti - Hemofarm AD, Prof. dr Budimka Novaković, Magnetrans i kamistad - MSD (Merck Sharp & Dohme), Dr Ognjen Jovićević, Alergijski rinitis i nosno sinusna polipoza

14:00h – 15:45h

Sesija 6. (Institut za javno zdravlje) Moderatori: dr D. VujoĹĄević, dr A. Marjanović - Dr Zorica Ä?orÄ‘ević, Kontrola bezbjednosti hrane u Crnoj Gori - Mr sc. med. Vesna Beatović, Problem zaraznih bolesti u Crnoj Gori - Dr Aleksandra Marjanović, Dobrovoljno i povjerljivo testiranje i savjetovanje na HIV - Dr sc. Danijela VujoĹĄević, Mogućnosti PCR dijagnostike u Institutu za javno zdravlje

16:00h – 18:00h Sesija 7. Moderatori: dr S. Stefanović, Prim. dr sc med. A. Bajramspahić - Dr SaĹĄa Stefanović, Dr MomÄ?ilo Bajagić, Zavod za HMP od osnivanja do danas - Dr Tanja Motrenko, Rad i rezultati Odeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I - Dr Zoran VujaÄ?ić, Obim i kvalitet rada na Internom odeljenju bolnice Danilo I - Doc. dr Miroljub Todorović, Rad ORL odeljenja sa kabinetom za otologiju i audiologiju bolnice Danilo I, Cetinje - Dr Ifeta Erović, Prikaz rada savjetovaliĹĄta za dijetetiku - Prim. dr Rasim Agić, Kvalitetnija zdravstvena zaĹĄtita starih na ruralnom podruÄ?ju - Prim. dr sc med. Alma Bajramspahić, Kvalitet zdravstvene zaĹĄtite mjeren zadovoljstvom pruĹžaoca i korisnika usluga

4

3

- Dr Milovan Jovanović, Doc. dr Aleksandra Vuksanović, Prevencija raka grlića materice u PZZ - Dr NebojĹĄa Bulatović, Dr Vahida Divanović, Prevencija kardiovasku larnih bolesti u PZZ - Dr Olivera Vulić, Dr Ljubinko KaluÄ‘erović, Metadonski program PZZ - Dom zdravlja Podgorica, Dr Igor Jovanović: Prevencija osteoporoze – najava vodiÄ?a za ljekare - Nycomed a Takeda company, Dr Svetlana Aligrudić, Mr ph Radmila Bajić-Sekulić, U bolu je svaki minut znaÄ?ajan

16:00h – 18:00h Sesija 3. Moderatori: dr J. Boťković, dr V. Lalović - Opťta bolnica Bijelo Polje, Dr Zilha Idrizović, Prehirurťka evaluacija pacijenata sa epilepsijom - Dom zdravlja Bijelo Polje, Prim. dr Julija Boťković, Uspjeťnost reforme PZZ u sprovođenju imunizacije djece u Bijelom Polju 2009 – 2011g.

- Dom zdravlja Herceg Novi, Dr Biljana DapÄ?ević, Hemodijaliza kao specifiÄ?nost primarne zdravstvene zaĹĄtite - Dr Tatjana Borilović Stamenković, Dijabetes mellitus u radu izabranog doktora - Dom zdravlja Cetinje, Dr Marija Vuletić, HTA, revizija prakse - Dr Vesna Peranović, Tumori koĹže u ambulanti ID - Dr Ana Ä?uranović, Poremećaj vida kao uvod u depresivni sindrom - Dom zdravlja Kotor, Dr Aleksandar StjepÄ?ević, IzloĹženost mladih uticaju duvanskog dima - Dr sc. Dragan ÄŒabarkapa, Determinante koriĹĄtenja alkohola kod mladih Kotora

16:00h – 18:00h Sesija 1. (Dom zdravlja Podgorica) Moderatori: dr S. Kavarić, dr P. Divanović - Dr Edita BaĹĄović, Prevencija puĹĄenja kroz aktivnosti savjetovaliĹĄta za mlade - Dr Sreten Kavarić, dr Mira Dobrović: Dijabetes u PZZ - Dr Dubravka Lopicic, HOBP (hroniÄ?na opstruktivna bolest pluća) - Dr PaĹĄa Divanović, Dojenje odojÄ?adi - Dr Veselinka Lola Ä?uriĹĄić, Ishrana u prvoj godini Ĺživota - Dr Gordana Mandić, Centar za djecu sa posebnim potrebama – 7 godina iskustva - Dr Vesna Lalović, Imunizacija u PZZ

15:30h – 18:00h Sesija 2. Moderatori: Prof. dr D. Perović, Mr ph A. Nikolić - Sanofi Aventis dsd, Mr ph Bogdan VuÄ?enić, 5 godina Sanofija u Crnoj Gori - Bolnica Codra, MuĹĄki i Ĺženski sterilitet i IVF tretman (In vitro fertilizacija) – mini seminar: Prof. dr Dragoljub Perović, Dr Vesna Kavarić, Dr Nikola StaniĹĄić, Maja Ĺ oć, embriolog, Jelena LaliÄ?, embriolog - OÄ?na mikrohirurgija „Optimal“, Dr sc. med. Sergej Aplatov, Lucentis u lijeÄ?enju bolesti oÄ?nog dna - Dr sc. med. Sergej Aplatov, Mogućnosti moderne hirurgije staklastog tijela i mreĹžnjaÄ?e - Hoffmann La Roche, Prof. dr Ljubica Pejakov, Postoperativna muÄ?nina i povraćanje – veliki, mali problem anestezije i hirurgije

9:30h – 11:45h

Plenarna sesija 3. (KliniÄ?ki centar Crne Gore) Moderatori: Prof. dr S. Vujisić, Prof. dr Lj. Musić - Dr Milan Mijović, Presjek stanja u KCCG - realizovani i planirani projekti Centar za nauku - Prof. dr Slavica Vujisić, Uloga Centra za nauku KCCG - Dr sci med Elvir Zvrko: MeÄ‘unarodna saradnja KCCG

8

7

- MBS (member of bauerfeind group), Dr Sonja Naikov, Medicinska i ortopedsko rehabilitaciona pomagala - Hoffmann La Roche, Doc. dr Dragica Terzić, Pregled kliniÄ?kog iskustva u tretmanu hroniÄ?nog hepatitisa C u Crnoj Gori

9:30h – 11:00h Plenarna sesija 5. Moderatori: Prim. dr Ä?. JoÄ?ić, dr S. MugoĹĄa - Ljekarska komora Crne Gore, Prim. dr Ä?oko JoÄ?ić, Uloga ljekarske komore u sistemu zdravstva Crne Gore - DruĹĄtvo ljekara Crne Gore, Prof. dr Goran Nikolić, Predstavljanje "Crnogorskih medicinskih zapisa" - Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Prof. Momir Mikov, KliniÄ?ka ispitivanja – principi dobre kliniÄ?ke prakse - Dr SneĹžana MugoĹĄa, Regulativa kliniÄ?kih ispitivanja u Crnoj Gori

11:15h – 12:30h Plenarna sesija 6. Moderatori: Prim. dr I. Bralić, Dr M. Ĺ ahman Zaimović - Magazin Medical cg, Prof. dr Miodrag Ostojić, Ishemijska bolest srca (ĹĄta smo nauÄ?ili od upotrebe nitroglicerina do interventne karotologije) - Poliklinika Vita, Prof. dr Ida Jovanović, Prenatalna dijagnostika bolesti srca

13:00h – 16:00h Sesija 8. Moderatori: dr R. Agić, Dr sci Zorica Potpara, mr ph spec - Galenika AD Beograd, Dr Gordana ZaviĹĄić, Dr vet. Violeta Vujović, Dejstvo probiotiÄ?kih sojeva roda lactobacillus i njihova primjena u kliniÄ?koj praksi - Hoffmann La Roche, Dr Anka Popović, Savremene smjernice u dijagnostici i lijeÄ?enju limfoproliferativnih bolesti – limfomi i hroniÄ?na limfatiÄ?ka leukemija - Prim. Dr Jadranka Lakićević, Nove mogućnosti u terapiji ovarijalnog karcinoma

13:00h – 15:30h

Sesija 9. Moderatori: Dr I. Tursumović, Prim dr G. Karamanaga - Dom zdravlja Pljevlja, Dr Ilhan Tursumović, DZ Pljevlja – juÄ?e, danas, sjutra - Dom zdravlja Podgorica, Dr Cvetana Vukajlović, Centar za medicinu rada – osnovne aktivnosti - Dom zdravlja RoĹžaje, Prim. dr Izet Bralić, Dr Husko Bajrović, Mr dr Cena Kajević – Predstavljanje Doma zdravlja RoĹžaje, Primjena programa integrativnog pristupa djetetu u Crnoj Gori, Razvoj ginekoloĹĄke sluĹžbe u RoĹžajama, UÄ?estalost dijabetesne nefropatije kod bolesnika sa terminalnom bubreĹžnom insuficijencijom na terapiji dijalizom u dijaliznom centru RoĹžaje - Dom zdravlja Ulcinj, Dr Pavle Marniković, Prim dr Gani Karamanaga: Sarkoidoza pluća - Dom zdravlja Tivat, Dr Vjera Lipovac- Usanović, Aktivno puĹĄenje zdravlje trudnice i ploda, Dr Lidija Isailović, RiziÄ?na ponaĹĄanja u adolescenciji (alkoholizam), Angelina Uskoković, sest., Predstavljanje DZ Tivat

CICATRIX DERMATOLOŠKA KREMA

MEGAFOLIC

Medicinsko sredstvo koje pomaže u procesima zarastanja površinskih i dubinskih rana, kao što su dekubitis, čirevi, poderotine, ogrebotine, ispucalost kože, opekotine, posjekotine, dermatitis (kao i iritativni kontaktni dermatitis) i može podspješiti regeneraciju oštećene kože.

PAKOVANJE: Tuba od 20 gr.

Dodatak ishrani bogat folnom kiselinom i vitaminom B12. Koristi se u slučaju nedostatka i povećane potrebe za ovim sastojcima. PAKOVANJE: 20 ml

CICATRIX REKTALNI GEL Medicinsko sredstvo koje ubrzava procese obnove analnog kanala. Posjeduje snažno zaštitno dejstvo, omogućava obnovu oštećenog tkiva i sluzokože u slučajevima unutrašnjih i spoljašnjih hemoroida, upale rektuma, analnih ragada (fisura), analnih čireva, analnih fistula, fisura, kao i nakon proktoloških hiruških intervencija i oštećenja uzrokovanih radioterapijom i hemioterapijom.

PAKOVANJE: Tuba od 30 gr sa kanilom za aplikaciju.

CICATRIX DERMATOLOŠKI PRAH SPRAY Medicinsko sredstvo koje pomaže u procesima zarastanja površinskih i dubinskih rana, kao što su dekubitis, čirevi, poderotine, ogrebotine, ispucalost kože, opekotine, posjekotine, dermatitis (kao i iritativni kontaktni dermatitis) i može podspješiti regeneraciju oštećene kože.

PAKOVANJE: 125 ml.

GLUTANLIVER Kapsule sadrže glutamin, supstancu koja neutrališe uticaj spoljnih agensa, uključujući i duvanski dim. Usporava intoksikaciju etil alkoholom i određenim vrstama medikamenata (hemioterapijski antineoplastici, antituberkolozni lijekovi, neuroleptici, antidepresivi, paracetamol). Djeluje preventivno i smanjuje oštećenja nastala jonizirajućim zračenjem. PAKOVANJE: 30 kapsula.

Osjećaj se ljepše, živi duže

ZINCO SPRAY Kozmetički preparat za spoljnu upotrebu. Njegova formula na bazi cink oksida i nevena koristi se kod nesavršenosti kože, crvenila i ispucalosti, kod osipa nastalih djelovanjem hemijskih ili fizičkih preparata, usljed starenja, loše ishrane i klimatskih uslova, rane hipotrofije, čak i kod novorođenčadi, usljed zastoja u kretanju tjelesnih tečnosti, kao i iritacije od odjeće. PAKOVANJE: 125 ml

MEGASTAR JUNIOR Vitaminski dodatak ishrani sa sposobnošću rastvaranja masnoća, uz dodatak polizasićenih masnih kiselina Omega 3 i Omega 6 i matičnog mliječa. Značaj koji dokosahe-ksenoična kiselina (masne kiseline Omega 3) posjeduje za ljudski organizam, naročito u zaštiti kardiovaskularnog i nervnog sistema, obezbjeđujući pravilno funkcionisanje mozga i mrežnjače. Fosfoserin je agens centralnog nervnog sistema koji se troši u stanjima nervne iscrpljenosti, slabosti muskulature, kao i pri oporavku. Fosfor koji se nalazi u obliku proteina je od primarnog značaja zbog svoje uloge koju ima u mnogim biološkim procesima. Njegova funkcija je da veže kalcijum u kostima i zubima, a predstavlja i sastojak fosfolipida prisutnih u svim ćelijama, naročito nervnim.

PAKOVANJE: 7 flašica od 10 ml.

LEUTROFIN Leutrofin je proizvod namijenjen jačanju imunološkog sistema organizma, posebno kod sezonskih oboljenja, povećava otpornost na infekcije i bolesti. PAKOVANJE: 10 flašica, 93 gr.

AFROVIR Dodatak ishrani na bazi aktivnih prirodnih sastojaka sa tonizirajućim i energizirajućim dejstvom.

Ima sposobnost biostimulacije, detoksikacije, energizacije, afrodizijačko dejstvo. SASTAV: U čepu: fosfatidilserin, polikosanoli 10% u octa-esa-tetra-triacosanoli, esencijalno ulje iz listova mente (mentha piperita).

U flašici: demineralizovana voda, frutktoza, Kompleks Bioerb, ekstrakt iz korijena boiljke Eleuterococco (eleuterococcus senticosus), bagremov med, magnezijum aspartat, kalijum asparat, kreatin, arginin aspartat, karanfilić, bottoni floreali, esencijalna ulja (eugenia caryophyllata), konzervans kalijum sorbat. Kompleks Bioerb:ekstrakt iz krtole biljke Maca tuberi (lepidium meyenii), ekstrakt iz listova biljke Damiana (turnera aphrodisiaca), ekstrakt iz stabla biljke Muira puama (ptycopetalum olacoides), ekstrakt iz korijena bijljke Gingseng (panax gingseng), ekstrakt iz sjemena biljke Guarana (paullinia cupana aut sorbilis), ekstrakt iz ploda biljke Tribulin (tribulus terrestris).

VENIL PLUS KAPSULE Dotatak ishrani sa ekstraktom crnog grozdja, divljeg kestena, Diosmina, Vitamin C i Vitamin E, namijenjen poboljšanju mikrocirkulacije.

GMG BJELIŠI d.o.o. Bar ekskluzivni uvoznik za Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku i Makedoniju +382 30 353 760 www.gmg-pharmacy.com gmgbar@t-com.me

PROIZVOĐAČ: ITALFAR, Pomezia, ITALY DISTRIBUTER ZA CRNU GORU: GLOSARIJ d.o.o. Podgorica

VENIL PLUS PJENA pjena koja se moze primjeniti i na bolna mjesta, za razliku od kreme i gelova koji mogu iritirati.

Nanesite na kožu lagano masirajuci, a zahvaljujući svojim sastojcima pomaže pri ublažavanju otoka i nesavršenosti nogu, stvarajući osjećaj lakoće na koži pruža osjećaj hlađenja. Sadrži ekstrakte divljeg kestena, borovnice, grožđa, supstance korisne za poboljšanje i regulaciju mikrocirkulacije.

ZANIMLJIVOSTI

(Sve)mogući spanać

Iako je svima dobro poznato da naj-, sasvim, potpuno sasvim najjači mornar na svijetu - mornar Popaj - svoju ogromnu snagu duguje čudotvornosti spanaća, ova hranljiva biljčica posebno nije popularna u redovima onih kojima bi bila najneophodnija - Popajevih obožavalaca.

Međutim, naučna istraživanja pokazuju da koliko god dobro bilo to što ona obiluje vlaknastim materijama fitata i oksalata, što je veoma dobro za zdravlje digestivnog aparata, postoji izvjestan konflikt u apsorpciji kalcijuma - baš zbog visokog stepena prisustva navedenih sastojaka. Oni, naime, imaju sklonost da se vežu za kalcijum i na taj način smanje efekat normalno očekivane apsorpcije ovog veoma važnog elementa. Po rezultatima istraživanja prikazanog na sajtu http://manbir-online.com/, apsorpcija kalcijuma iz spanaća otprilike iznosi 5,1%, što je u poređenju sa mlijekom, ipak jako malo. Kada je riječ o unosu mliječnih resursa u organizam, može se računati na apsorpciju kalcijuma u iznosu od oko 27,6%. To se odvija zahvaljujući prisustvu laktoze, laktaze, te amino-kisjelina lizina i arginina.

Ne baš tako medicinski

Virusom protiv gena Hronične nezarazne bolesti, opšte je poznato, ulaze u sam vrh liste vodećih ubica na svijetu. Odgovarajući na izazov za pronalaženje efikasne terapije, naučnici su do sada ponudili značajan broj metoda liječenja. Jedna od zapaženih američkih farmaceutskih kompanija nedavno je predstavila i terapiju liječenja genetski modifikovanim virusom. Tvrdi se da, udružen sa hemoterapijom, ovaj adenovirus ima sposobnost da napadne ćelije koje nemaju normalan P-53 gen - što je uslov za napredovanje karcinoma. Istraživači koji su vodili ovaj projekat tvrde da je kod 25 od ukupno 30 ispitanika koji su bili pacijenti sa karcinomom vrata ili glave, primjenom ove metode došlo do suzbijanja tumora.

Po svemu, osim možda po nazivu, sasvim običan grad na jugu Kanade jeste Medicin Het. Čaroban ili ljekovit, šešir iz naziva ovog grada stanište je za oko 60 hiljada Kanađana koji se uglavnom bave poljoprivredom. Proizvodna industrija i rad sa naftom i gasom čine sekundarni izvor prihoda za ove ljude. Grad se nalazi na oko 290 km jugoistočno od Kalgarija i oko 1.350 km istočno od Vankuvera. Poseban efekat njegovom prostornom uređenju daju staklene bašte koje su ovdje raspoređene na oko 80 hektara. Ipak, nije vjerovatno da je baš zbog toga grad dobio naziv i, uopšte, nepoznato je zašto se baš ovako naziva.

08

IZ MEDICINE Oprezno sa romantikom

Tomato terapija Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu „Molecular Nutrition & Food Research” pokazali su da veoma dobar metod za preveniranje srčanih oboljenja može da predstavlja uključivanje paradajza u ishranu. Naučnici koji su se bavili ovim pitanjem tvrde da ova biljka sadrži jedinjenje zvano devet-okso-oktadecadenoična kisjelina (9-okso-ODA), koje utiče na regulaciju količine lipida u krvi. Paradajz, tvrde dalje oni, utiče na regulaciju LDL holesterola, što dodatno utiče na očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova.

Romantičan ambijent i lagana večerica skoro da su nezamislivi bez prisustva mirišljavih svjećica. Međutim, koliko god da je primamljiva, ta navika može biti veoma opasna.

Stručnjaci Američke asocijacije za plućne bolesti nedavno su uputili čak i upozorenje u vezi sa time. Dim svjećica, pogotovu onih koje sporo sagorijevaju, oslobađa olovo, živu i slične toksine koji posredstvom vazduha ulaze u organizam i štete mu. Takođe, veoma je opasno i sagorijevanje folije kojom su one obložene.

Riječ je o mogućnosti oslobađanja toksina koji se zadržavaju u namještaju i tako za duži vremenski rok ugrožavaju zdravlje korisnika datog enterijera. Američka asocijacija upozorava da ovom navikom mogu biti ugroženi nervni sistem, srce i kardiovaskularni sistem.

Da li ste znali…

Vjerovatno najpopularniji član porodice vitamina, Njegovo visočanstvo Vitamin C, ne treba posebno isticati ili hvaliti. Ipak, jednom novijom studijom objavljenom na sajtu za zdravlje Manbir, ustanovljeno je da dnevno uzimanje 500 miligrama vitamina C kod osoba sa umjerenom hipertenzijom može da smanji krvni pritisak za 9 odsto. Istraživači su ustanovili da je kod ispitanika mjesec dana nakon početka dnevnog doziranja vitamina C evidentno smanjenje sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska. Kod osoba koje ne pate od hipertenzije, tvrde oni, ustanovljeno je da nivo krvnog pritiska nije poremećen. Po svemu sudeći, radi se o mogućnosti dobre regulacije ovog veoma frekventnog zdravstvenog problema.

09

Uz pomoć hrvatskih stručnjaka uspješno obavljene dvije transplantacije bubrega u Crnoj Gori.

Na transplantaciju čeka još 34 bolesnika, a do Nove godine biće obavljen još jedan ciklus ovih intervencija

DOGAĐAJ ZA ISTORIJU Transplantacija bubrega prvi put je u Crnoj Gori urađena 25. septembra u Kliničkom centru Crne Gore. Tog, sada već, po jednodušnoj ocjeni stručne i laičke javnosti, za crnogorsko zdravstvo istorijskog datuma, bubreg je sa živog donora presađen jednom nikšićkom mladiću. I majka Olivera, koja je dala bubreg, kao i njen sin, dvadesetčetvorogodišnji Aleksandar Vujović, kome je bubreg presađen, dobro su podnijeli zahvate i uspješno se oporavljaju. Prvu transplantaciju je obavio ljekarski tim sastavljen od hrvatskih i crnogorskih hirurga.

Dan kasnije, 26. septembra, transplantacioni tim uradio je i drugi zahvat. Takođe, sa živog donora bubreg je presađen

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

Medicina odlučila koja će od sestara dobiti bubreg Sabaheta Osmanović dala je bubreg ćerki Jasmini, a kao majci bilo joj je veoma teško što ne može da pomogne i drugoj ćerki Jasminki, Jasmininoj blizankinji, koja takođe ide na dijalizu. - Rado bih dala i jednoj i drugoj bubreg, samo da se oslobode dijalize koja je veoma teška. Ali bubreg je odgovarao samo Jasmini, pa je medicina odlučila kojoj će od njih biti presađen. Jasmina je na dijalizi bila godinu i dva mjeseca, a Jasminka već godinu i po. Od maja se pripremamo i sve pretrage smo ovdje obavili, uz nesebičnu pomoć dr Marine Ratković. Mnogo je jednostavnije što se sve završava u Crnoj Gori - kaže Sabaheta.

Jasmina je prije operacije rekla da ima tremu, ali ne i strah. Ova dvadesettrogodišnjakinja nada se da će ubuduće moći da vodi normalan život, kao i njeni vršnjaci.

- Vrlo je teško ići na dijalizu tri puta nedjeljno. Težak je osjećaj koji se javlja kada vidimo da naše društvo izlazi u grad, a mi moramo na dijalizu koja traje četiri i po sata. Žao mi je što mojoj sestri nije mogao biti presađen bubreg, ali se nadam da će se i to riješiti - kaže Jasmina.

■ 10

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

dvadesettrogodišnjoj Jasmini Osmanović iz Rožaja, a bubreg joj je donirala majka Sabaheta. Time je završena prva grupa zahvata, a do kraja godine planirano je da se obavi još jedan ciklus operacija, takođe uz pomoć hrvatskih kolega.

Uspješna saradnja sa hrvatskim stručnjacima Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, ocijenio je da je timski rad rezultirao uspjehom i zahvalio hrvatskim stručnjacima iz Kliničkog centra „Rebro”, na čelu sa profesorom Željkom Kaštelanom, na nesebičnoj pomoći u ostvarivanju tog istorijskog poduhvata. - Događaj će biti upisan zlatnim slovima u istoriju crnogorskog zdravstva.

Kada smo prije nekoliko mjeseci sa ministrom zdravlja prof. dr Rajkom Ostojićem potpisali sporazum o saradnji u Hrvatskoj, vidjeli smo da imaju veliko iskustvo u ovoj metodi liječenja, prepoznali smo dobru namjeru i pruženu ruku. Nakon prvih pregovora, nesebično su ponudili da nam prenesu znanje i iskustvo da bismo sada slavili zajednički uspjeh. Nakon ove dvije operacije uslijediće nastavak i do kraja godine obaviće se još jedan ciklus transplantacija. Na dijalizi u Crnoj Gori sada je 212 bolesnika, od kojih 34 treba da dobiju bubreg. Poslije dijagnostičkih procedura obavljenih tokom godine, još četiri pacijenta su potpuno spremna za presađivanje bubrega. U narednom periodu ćemo vidjeti kada će crnogorski stručnjaci moći sami da obavljaju te složene procedure, a u međuvremenu će se ova specifična vrsta liječenja, koja zahtijeva multisektorski i multidisciplinarni pristup, obavljati uz podršku hrvatskih kolega - kazao je ministar Radunović.

Ostojić čestitao svima, a ponajviše majkama

■

Prof. dr Rajko Ostojić, hrvatski ministar zdravlja, čestitao je svim učesnicima u poduhvatu, a naročito majkama donorima. - Posebno čestitam mamama, koje su svom sinu Aleksandru i ćerki Jasmini dale bubreg. Da nema tog čina humanizma, čovječnosti i altruizma, onda ne bi bilo ni života. Tokom posjete, Aleksandar, kome je prethodnog dana presađen bubreg, napravio

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

Ministar Radunović prvi potpisao donorsku karticu Nakon što je obišao prvog transplantiranog pacijenta, ministar Radunović potpisao je donorsku karticu. Karticu su potpisali i direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović, te nacionalni koordinator za transplantacioni program dr Marina Ratković, hrvatski ministar zdravlja Rajko Ostojić i prof. Željko Kaštelan. Time je najavljena kampanja „Daruj da se nastavi život”, koja zvanično počinje 1. oktobra.

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

nego i organizacije. Ministar Radunović pokazao je da ima viziju i jasan cilj, ali i nevjerovatne organizacijske sposobnosti da u kratkom vremenu uspije da crnogorsko zdravstvo dovede do nivoa da se napravi transplantacija - rekao je Ostojić.

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

Ministri najavili nastavak saradnje Ministar Radunović i njegov hrvatski kolega kazali su da je uspješno obavljeni prvi ciklus transplantacije samo početak saradnje zdravstvenih sistema dvije države. - Saradnja će se nastaviti i u drugim aktivnostima, a hrvatski stručnjaci pomoći će svojim crnogorskim kolegama. Imajući u vidu da je Hrvatska usaglasila zakonsku legislativu sa standardima Evropske unije, ta država Crnoj Gori može pružiti pravnu pomoć u donošenju akata koji se odnose i na ostale vidove razvoja zdravstvenog sistema. Moguća je i zajednička aplikacija dvije države kod Evropske unije za finansiranje projekata u oblasti gastroenterologije - rečeno je na konferenciji za novinare dvaju ministara.

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

Tijela transplantiranih prihvatila bubrege

je jedan sjajan gest. Ustao je iz kreveta i zahvalio se iz duše i srca, čime nam je pokazao koliko mu ovo znači - kazao je Ostojić, čestitajući sestrama, instrumentarkama i ljekarima Kliničkog centra Crne Gore i Kliničko-bolničkog centra „Rebro”. - Posebne čestitke i prvom čovjeku crnogorskog zdravstva, ministru Radunoviću, na sjajno obavljenom poslu. U proljeće smo potpisali sporazum o saradnji Crne Gore i Hrvatske, a samo pet mjeseci poslije došlo je do prvog rezultata i to ne bilo kakvog. Transplantacija bubrega je definitivno kruna ne samo hirurškog umijeća,

Urolog KBC-a „Rebro” dr Hrvoje Šošić, koji je bio član transplantacionog tima, kazao je nakon prvog zahvata da je sve prošlo dobro i kako je planirano. Vađenje organa od majke i transplantacija kod sina protekli su, kazao je on, u najboljem redu, i može se reći da je tijelo prihvatilo organ. - Operacija je bila uspješna i nadamo se da će postoperativni tok biti u redu - kazao je Šošić.

Njegova koleginica iz iste ustanove doc. dr Nikolina Bašić-Jukić iz KBC-a, kazala je da transplantirani pacijenti zahtijevaju stalnu nefrološku njegu, te da se očekuje da će presađeni bubrezi imati dug vijek. - Životni vijek bubrega, ako se presadi sa živog davaoca, bitno je duži nego sa umrlog. Nije rijetkost da takvi bubrezi prežive i 40 godina, što znači da bolesnik može preživjeti životni vijek, ukoliko ne bude bilo komplikacija. U ovom slučaju nema razloga da ih bude - kazala je dr Bašić-Jukić, ukazujući da komplikacije nikada ne mogu biti u potpunosti isključene, jer „organ ne može raditi vječno”. Ukoliko do komplikacija dođe, kaže ona, bolesnik se mora vratiti dijalizi ili može biti ponovo transplantiran.

D. Novčić

11

VANTJELESNO RAZBIJANJE BUBREŽNOG KAMENA UDARNIM TALASIMA -

Autor: dr Dunja NikÄ?ević UvoÄ‘enje ESWL-a u lijeÄ?enje urolitijaze dovelo je do revolucionarnih promjena osamdesetih godina 20. vijeka. Ovom metodom se moĹže ukloniti viĹĄe od 90% bubreĹžnog kamenca kod odraslih, ĹĄto zavisi od veliÄ?ine (manji od 2 cm), lokalizacije (ureteralna, pelviÄ?na, kaliksna) i hemijskog sastava kamena, pacijentovog habitusa, ali i tehniÄ?kih mogućnosti i vjeĹĄtine izvoÄ‘enja samog zahvata. Litotripsija predstavlja metodu koja koristi zvuÄ?ne talase za razbijanje kamenaca. ZvuÄ?ni talasi prolaze kroz tkivo, ali ne i kroz kamen koji absorbuje energiju, i tako dolazi do rasitnjavanja na manje komade. Cilj je usitniti kamen na dijelove koji preko mokraćnog sistema mogu neprimjetno da se izbace iz organizma.

Razlozi zbog kojih ESWL moĹže biti neuspjeĹĄna obuhvataju one sluÄ?ajeve gdje je kamen previĹĄe Ä?vrst i ne mogu ga usitniti udarni talasi, kao i one gdje je kamen smjeĹĄten u donjem polu bubrega. Postoji nekoliko kontraindikacija za ESWL, a to su:

t 5SVEOPʉB [CPH QPUFODJKBMOPH P�UFʉFOKB GFUVTB

t )FNPSBHJKTLB EJKBUF[B LPKB NPSB CJUJ LPNQFO[PWBOB najmanje 24 Ä?asa prije i 48 Ä?asova poslije tretmana

t /FLPOUSPMJTBOF VSJOBSOF JOGFLDJKF

t *[SBäFOF TLFMFUOF NBMGPSNBDJKF J HPKB[OPTU LPKF OF dozvoljavaju ciljano djelovanje na kamen

t "SUFSJKTLB BOFVSJ[NB V CMJ[JOJ LBNFOB

t "OBUPNTLB PQTUSVLDJKB EJTUBMOP PE LBNFOB Pacijenti sa pejsmejkerom ili ugrađenim konverter defibrilatorima moraju se tretirati sa posebnom paŞnjom, uz prethodnu konsultaciju sa kardiologom.

Rutinski stenting prije ESWL-a ne preporuÄ?uje se kao

12

dio procedure jer nije potvrÄ‘eno da poboljĹĄava rezultate, a Ä?esto dovodi do dizurije i suprapubiÄ?nog bola, te povećava mogućnost OBTUBOLB JOGFLUJWOJI LPNQMJLBDJKB UK PQTUSVLUJWOPH QJKFMPOFGSJUJTB CVEVʉJ EB OF NPäF FÄ•LBTOP EB ESFOJSB QVSVMFOUOJ JMJ mukoidni materijal.

0QUJNBMOB GSFLWFODJKB VEBSOJI UBMBTB J[OPTJ )[ V sekundi, 60 u minutu), a njihov broj u pojedinaÄ?nom tretmanu zavisi od vrste litotriptera i snage talasa. Korektno izvoÄ‘enje metode zahtijeva:

t 1SBWJMOV VQPUSFCV WF[VKVʉFH HFMB J[NFÿV HMBWF BQBSBUB J LPäF QBDJKFOUB KFS QPTUPKBOKF EFGFLUB TB EäFQPWJNB WB[EVIB moŞe reflektovati i do 99% udarnih talasa

t 4UBMOJ ĘVPSPHSBGTLJ J JMJ FIPTPOPHSBGTLJ OBE[PS UPLPN procedure

t 6QPUSFCV BOBMHFUJLB EB TF J[CKFHOV CPMPN J[B[WBOJ pokreti pri tretmanu

t "OUJCJPUTLV QSPÄ•MBLTV V TMVĘŠBKV JOGFLUJWOPH LBNFOB ili bakteriurije, koja se sprovodi prije ESWL-a i najmanje 4 dana poslije tretmana.

Upotreba lijekova za izbacivanje kamena (MET) poslije &48- B PE LPSJTUJ KF KFS VCS[BWB J[CBDJWBOKF GSBHNFOBUB J TNBOjuje potrebu za dodatnom analgezijom.

Komplikacije ESWL-a NajÄ?eťće se poslije ESWL-a javlja bol usljed renalne kolike izazvane pasaĹžom usitnjenog kamenca, ako on nije dovoljno TJUBO .PHVʉF TV VSJOBSOF JOGFLDJKF J TFQTB UF CVCSFäOJ IFNBUPN MoĹže doći i do poremećaja srÄ?anog ritma, a ozbiljnije kardijalne LPNQMJLBDJKF QFSGPSBDJKB DSJKFWB IFNBUPNJ KFUSF J TMF[FOF PQJTBOJ su samo kao pojedinaÄ?ni sluÄ?ajevi. Od komplikacija vezanih za GSBHNFOUF SB[CJKFOPH LBNFOB OBWPEJ TF OKJIPW QPOPWOJ SBTU J nakupljanje u ureteru pod slikom tzv. steinstrasse.

(Izvod iz zavrťnog rada „Zastupljenost urolitijaze u Crnoj Gori�)

Komisija za odbranu rada: Doc. dr Bogdan Pajović - mentor Prof. dr Bogdan AĹĄanin - predsjednik Doc. dr Miodrag Radunović - Ä?lan

U Crnoj Gori će biti implementiran program za procjenu stručnih kompetencija farmaceuta i farmaceutskih tehničara. Osim stručnih, procjenjivaće se i organizacijske, ali i lične i profesionalne kompetence

U SLUŽBI ZDRAVLJA Program za procjenu stručnih kompetencija farmaceuta i farmaceutskih tehničara implementiraće se i u Crnoj Gori. Radi se o projektu razvijenom 2005. godine u Velikoj Britaniji, od grupe stručnjaka okupljenih u „Grupi za razvoj i evaluaciju kompetencija” (Competency Development and Evaluation Group, skraćeno CoDEG). Model su britanski stručnjaci razvili na inicijativu Svjetske farmaceutske federacije, koja posljednjih godina pridaje posebnu pažnju razvoju ovog sektora. Kod nas je počela priprema za njegovu implementaciju, pa je 19 septembra održano i istraživanje sa „Fokus grupom” u Hotelu „Crna Gora”. Cilj istraživanja, sprovedenog u kontaktu sa petnaestak crnogorskih farmaceuta i tehničara, bio je da provjeri da li je dokument primjenjljiv na naše uslove i odražava li realnu sliku željenih kompetenci u apotekarstvu.

Moderator „Fokus grupe” bila je dr sc. Arijana Meštrović, farmaceutkinja iz Zagreba i predstavnica CoDeG-a za Istočnu i Centralnu Evropu. Ona je kazala da su Globalni okvir za testiranje kompetencija, koji je CoDeG razvila, uzele mnoge zemlje kao svoj zvanični program evaluacije, a kompetence se prema njemu dijele na stručne, kompetence organizovanja i upravljanja i profesionalne.

STRUČNE KOMPETENCE -Pri procjeni kompetencija ne posmatra se načelno pristajanje uz očekivane standarde ponašanja, već usklađenost stavova i stvarnog ponašanja farmaceuta u praksi. Pri tome se mogu uočiti okolnosti koje dovode do mogućih neusklađenosti, te donijeti zaključci i planovi za budući razvoj kompetencija.

Stručne kompetence obuhvataju ulogu farmaceuta u javnom zdravstvu i pružanju pomoći u apotekama, bolničkim apotekama i specijalizovanim trgovinama medicinskih proizvoda. Znanje i sposobnosti farmaceuta do nedavno su bili usmjereni na izdavanje lijekova, a ne na pacijenta. Krajem 20. vijeka razvijen je novi koncept apotekarske prakse, prema kojem se u središte pažnje apotekara, kao i ljekara, stavlja pacijent kojem je potrebno

14

liječenje. Apotekarska pomoć je, dakle, sastavni dio farmaceutske prakse koja naglašava neposrednu interakciju apotekara, ljekara i pacijenta, a njegov primarni cilj je briga o pacijentovim potrebama za lijekom. Ta apotekarska pomoć, ili briga, predstavlja njegovo odgovorno pružanje sigurne i racionalne terapije pacijentu, odnosno preuzimanje odgovornosti za pozitivan ishod terapije ljekovima. Pomoć farmaceuta proizilazi iz postulata kliničke farmacije, kao naučnog temelja za mogućnost intervencije farmaceuta u liječenju. Taj koncept do kraja razjašnjava ulogu farmaceuta u procesu pružanja zdravstvene zaštite, koji predviđa različite načine saradnje stručnjaka. Tada se znanje i praksa mogu povezati u brizi za pacijenta. Zajednički cilj im je - povećanje djelotvornosti i sigurnosti farmakoterapije. Farmaceuti mogu znatno povećati kvalitet liječenja, a da bi se to postiglo potrebno je razvijati ne samo znanja nego i vještine iz područja kliničke farmacije. Klinička praksa bi trebalo da zauzme sve veću ulogu u svakodnevnom radu apotekara, jer je to područje farmacije koje se bavi racionalnom upotrebom ljekova. O tome treba da brine farmaceut, pošto, kako je kazala Meštrović, tako unapređuje ljudsko zdravlje, prevenciju bolesti i podstiče zdrave životne navike pacijenata.

Klinička praksa, kao farmaceutska metodologija, bavi se načinom na koji pacijenti primaju ljekove, kao i interpretacijom informacija i savjeta koje su dobili.

KOMPETENCIJE ORGANIZACIJE I UPRAVLJANJA Ove kompetencije obuhvataju organizacijske vještine i potrebna znanja, neophodna da bi farmaceut mogao organizovati rad i upravljati ustanovom. Transparentno i odgovorno poslovanje, poznavanje i poštovanje finansijskih zakonitosti, briga o zalihama i nabavkama - to su vještine koje farmaceut, rukovodilac apoteke, mora imati najmanje na nivou tri, a poželjan je i nivo četiri (brojčane vrijednosti koje pokazuju nivo kompetencije). - Ove kompetencije su direktno povezane s razvojem ljudskih potencijala, a modeli njihovog procjenjivanja mogu biti rasuđivački ili

PROCJENA STRUČNIH KOMPETENCI Stručne kompetence se, kazala je Meštrović, mogu procijeniti samoprocjenom ili uz pomoć iskusnog kolege, a za to moraju postojati odgovarajući dokumentovani podaci u portfoliju magistra farmacije. Željeni nivo stručnih kompetenci je 4, a farmaceut sa 5 godina staža trebalo bi da ima kompetence nivoa tri ili četiri. Stručne kompetence mogu se razvijati praksom, samostalnim ili organizovanim učenjem, razmjenom iskustva... razvojni. Najčešće se procjenjuju tako što neposredno nadređena osoba procjenjuje svoje podređene, ili obrnuto, a moguća je i samoprocjena. Da bi se ove kompetence procijenile, procjenjivač mora da ima uvid u dokumenta kao što su finansijski i izvještaji o prodaji, o stanju na zalihama, te podatke o zadovoljstvu i motivaciji svih članova tima. Najčešće se ove kompetence procjenjuju revizijom i tajnim kupcima, te rezultatima ostvarenih i održavanih poslovnih veza s ljekarima i poslovnim partnerima - kazala je Meštrović.

Kompetence organizacije i upravljanja mogu se razvijati praksom, samostalnim ili organizovanim učenjem, formalnim obrazovanjem, razmjenom iskustava. Radi prave procjene tih kompetencija nužno je omogućiti samostalni angažman i mogućnost timskog rada.

PROFESIONALNE I LIČNE KOMPETENCE Radi se o kompetencama koje obuhvataju lična zalaganja i individualnu dodatu vrijednost pojedinca, njegovim stručnim i kompetencama upravljanja i organizacije. Razvoj tih kompetenci je jedan od osnovnih preduslova za pružanje apotekarske pomoći, koja uključuje preuzimanje odgovornosti za ishod liječenja pacijenta. One su usmjerene ne samo na izvršenje zadatka, nego i na usvajanje određeniih oblika ponašanja. - Dobar ili kompetentan farmaceut je onaj koji odluke o terapiji temelji na naučnim saznanjima, ali isto tako i na etičkim vrijednostima, praktičnom

iskustvu i motivaciji da bolesniku pruži nadu i ohrabrenje u ostvarivanju pozitivnog ishoda liječenja. Briga o usavršavanju i razvoju znanja i vještina, otvorenost za učenje, prenošenje znanja i iskustva očekuju se od svih članova tima. Nivo profesionalnih kompetenci pokazuje naše prepoznavanje važnosti timskog rada, poštovanje autoriteta, sposobnost procjene prioriteta i prilagođavanje sistemu u kojem djelujemo kao stručnjaci. Lične kompetencije jasno otkrivaju želju i volju za angažovanjem, aktivnim doprinosom, našu kolegijalnost i etički profil - kazala je Meštrović.

Lične kompetence se najčešće procjenjuju tako što svi procjenjuju sve, uključujući i samoprocjenu. Često se procjenjuju i tajnim kupcima, a željeni nivo je 4.

D. Novčić

15

KAKO PREPOZNATI NEŽELJENO DEJSTVO LIJEKA ?

Piťe: mr ph. Veselinka Luburić, Odjeljenje za farmakovigilancu, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore - CALIMS

Profesionalna, ali i zakonska obaveza svakog zdravstvenog radnika u Crnoj Gori jeste da sumnju na neĹželjeno dejstvo lijeka prijavi Agenciji za ljekove i medicinska sredstva. MeÄ‘utim, kako neĹželjena dejstva mogu imati iste fizioloĹĄke i patoloĹĄke puteve nastanka kao i razliÄ?ite bolesti, ponekad je vrlo teĹĄko napraviti razliku izmeÄ‘u neĹželjenih dejstava lijeka i simptoma nove ili pogorĹĄanja osnovne bolesti. Alergijska reakcija koja se ispoljila 15 minuta nakon intravenske primjene lijeka jeste neĹželjeno dejstvo koje je lako prepoznati, ali to nije sluÄ?aj sa odloĹženim neĹželjenim efektima lijeka (kancerogenost, teratogenost, rezistencija...). Otkrivanje neĹželjenih dejstava najÄ?eťće je dodatno oteĹžano istovremenom primjenom viĹĄe ljekova, postojanjem komorbiditeta i komplikovanom kliniÄ?kom slikom. IstraĹživanja pokazuju da je oko 50% ispoljenih neĹželjenih dejstava moglo biti sprijeÄ?eno, tako da prvi i osnovni korak kada je u pitanju bezbjedna primjena lijeka nije prijavljivanje, već prepoznavanje neĹželjenog dejstva. Prilikom analize novih simptoma ili laboratorijskih odstupanja svaki zdravstveni radnik bi morao sebi postaviti i pitanje: Da li je lijek mogući uzrok?

Na ispoljavanje neĹželjenog dejstva lijeka mogu uticati:

t LBSBLUFSJTUJLF QSJNJKFOKFOPH MJKFLB GBSNBLPLJOFUJĘŠLF osobine, komponente lijeka koje nijesu aktivna supstanca, kao ĹĄto su boje ili konzervansi, primijenjena doza, duĹžina primjene lijeka, naÄ?in primjene lijeka

t LBSBLUFSJTUJLF QBDJKFOUB GBLUPSJ SJ[JLB QSFPTKFUMKJWPTU na neku komponentu lijeka, uzrast, pol, oslabljena funkcija jetre ili bubrega, ozbiljnost bolesti i sl.

t ESVHJ GBLUPSJ JTUPWSFNFOB QSJNKFOB MKFLPWB USBEJDJPnalnih biljnih preparata ili hrane, koji stupaju u interakciju,

16

greĹĄka pri propisivanju, izdavanju ili primjeni lijeka, kao i neadekvatno Ä?uvanje i skladiĹĄtenje lijeka prije primjene.

Neprepoznavanje neĹželjenog dejstva lijeka Ä?esto za posljedicu ima primjenu drugih ljekova za ublaĹžavanje novih simptoma, umjesto obustave primjene lijeka koji je simptome izazvao.

Simptomi bolesti

Lijek 1

NeĹželjeno dejstvo ?

Novi simptomi ?

NeĹželjeno dejstvo ?

Nova bolest?

Lijek 2

Lijek 3, Lijek 4...

Neprepoznata neĹželjena dejstva lijeka mogu biti pogreĹĄno protumaÄ?ena kao dio kliniÄ?ke slike, te dovesti do postavljanja pogreĹĄne dijagnoze i uvoÄ‘enja terapije za problem koji zapravo ne postoji.

Kriterijumi koji mogu pomoći u procjeni stepena uzroÄ?no-posljediÄ?ne povezanosti lijeka i ispoljenog neĹželjenog dejstva, a koji ujedno predstavljaju i kriterijume Svjetske zdravstvene organizacije, su sljedeći:

(+) Nestanak simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka (pozitivan dechallenge).

1. 4*(63/" povezanost

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezan sa uzimanjem lijeka, ali se moŞe objasniti i simptomima bolesti ili drugim uzrocima.

1PEBUBL P QSFTUBOLV TJNQUPNB OFäFMKFOPH EFKTUWB nedostaje ili nije jasan. (ÄŒesta procjena u situacijama kada se neĹželjeno dejstvo prijavi dok je joĹĄ u toku ili kod istovremene primjene viĹĄe ljekova).

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezan sa uzimanjem lijeka i ne moŞe se objasniti boleťću ili drugim uzrocima. (+) Događaj se sigurno moŞe objasniti farmakoloťkim djelovanjem lijeka.

ILI Nestanak simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka (pozitivan dechallenge).

1POPWOP QPKBWMKJWBOKF TJNQUPNB OBLPO QPOPW nog uzimanja lijeka (pozitivan rechallenge).

3. .0(6Ɇ" povezanost

1PWF[BOPTU /*+& 7+&307"5/"

2. 7+&307"5/" povezanost

DogaÄ‘aj ili laboratorijska abnormalnost vremenski nije u potpunosti povezan sa uzimanjem lijeka, ĹĄto Ä?ini njihovu vezu manje vjerovatnom, ali ne i nemogućom. (+) Bolest ili neki drugi dogaÄ‘aj mogu biti objaĹĄnjenje za simptome.

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezan sa uzimanjem lijeka. Nije vjerovatno da se radi o simptomu bolesti ili nekom drugom uzroku.

Bez obzira na procijenjeni stepen uzroÄ?no-posljediÄ?ne povezanosti, svaku sumnju na neĹželjeno dejstvo lijeka potrebno je prijaviti Agenciji za ljekove i medicinska sredstva.

Sljedeći pristup, prikazan u broťuri Safety of Medicines - A guide to detecting and reporting adverse drug reactions (WHO, 2002), moŞe olakťati procjenu povezanosti primijenjenog lijeka i ispoljenog neŞeljenog dejstva:

t 1SPWKFSJUF EB MJ KF QBDJKFOU [BJTUB LPSJTUJP QSPQJTBOJ lijek u propisanoj dozi,

t 1SPWKFSJUF EB MJ KF OFäFMKFOP EFKTUWP OB LPKF TVNOKBUF zaista uslijedilo nakon, a ne prije poÄ?etka primjene lijeka, i paĹžljivo zabiljeĹžite zapaĹžanja pacijenta o neĹželjenom dejstvu,

t 0ESFEJUF J QSPDJKFOJUF WSFNFOTLV QPWF[BOPTU izmeÄ‘u poÄ?etka terapije i poÄ?etka mogućeg neĹželjenog dejstva,

t 1SPDJKFOJUF TVNOKV OB OFäFMKFOP EFKTUWP OBLPO prestanka primjene suspektnog lijeka ili smanjenja doze, i pratite stanje pacijenta.Ukoliko je prikladno, poÄ?nite sa ponovnom primjenom lijeka i obratite paĹžnju na moguće ponovno ispoljavanje neĹželjenog dejstva,

t 1SPDJKFOJUF ESVHF NPHVʉF V[SPLF [B JTQPMKBWBOKF uoÄ?enih simptoma,

t ,PSJTUJUF OBKOPWJKB TB[OBOKB J[ MJUFSBUVSF J MJĘŠOPH profesionalnog iskustva u vezi sa primjenom ljekova i njihovim neĹželjenim dejstvima. Za informacije o prijavljenim OFäFMKFOJN EFKTUWJNB MKFLPWB NPäFUF TF PCSBUJUJ 0EKFMKFOKV [B farmakovigilancu Agencije za ljekove i medicinska sredstva, ili od predstavnika proizvoÄ‘aÄ?a lijeka zatraĹžite odobreni saĹžetak karakteristika lijeka,

t 4VNOKV OB OFäFMKFOP EFKTUWP MJKFLB QSJKBWJUF "HFODJKJ za ljekove i medicinska sredstva.

Prijavite neĹželjeno dejstvo lijeka!

To je vaĹĄa zakonska obaveza Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, II Crnogorskog bataljona bb, 81 000 Podgorica; +382 20 310 280; nezeljenadejstva@calims.me; http://calims.me

17

Preko kože i ekspliciranih organa lica udiše se oko 7 litara vazduha po minutu.

Mozak koristi oko 20% kiseonika koji udišemo, 20% kalorija koje unesemo u organizam a kroz njega se obavlja oko 15% cirkulacije krvi.

Većina osoba do svoje šezdesete godine izgubi skoro polovinu efektivnosti čula ukusa.

Novorođena beba diše 5 puta brže u odnosu na odraslu osobu.

Dokazano je da svjetlost ima 25-33% uticaja na pojačanje efekata kijavice.

Na svom prvom putovanju po Južnom Pacifiku Kapetan Kuk je izgubio 41-og od ukupno 98 članova pomorske posade. Razlog tome bio je skorbut. Od tada, od 1768. godine, na svim britanskim brodovima važio je propis o obaveznoj citrusnoj ishrani mornara.

18

Dlake na bradi mnogo brže izrastaju kod plavokosih nego kod tamnokosih žena.

U živoj prirodi jedino ljudi i psi imaju prostatu.

Hemofilija je bolest krvi koja pogađa samo muškarce.

Dr Moris Hileman je tvorac najvećeg broja vakcina.

Njegovo životno djelo predstavlja vakcina protiv zauški.

Pijenje vode poslije jela utiče na smanjenje osjećaja kisjelosti u organizmu.

Tokom ljubavnog poljupca razmijeni se 278 sojeva bakterija.

Kada bi ljudska krv bila lišena svojih proteina i ćelija, imala bi sastav po kom bi joj u prirodi najsličnija bila morska voda.

Bivšem američkom predsjedniku Džimiju Karteru izvršena je operacija hemoroida u njegovoj kancelariji.

19

EHINOKOKOZA Piše: prim. mr sc. dr Veselin Stanišić

Ehinokokoza je parazitarno oboljenje životinja i ljudi izazvano jednom od najopasnijih i najpodmuklijih parazita Teniom echinococcus (pseća pantljičara). Zbog načina prenošenja bolesti može se svrstati u bolesti prljavih ruku i loših higijenskih navika. Neodgovoran odnos vlasnika pasa, nepoštovanje pravila o čuvanju i zdravstvenoj zaštiti životinja, odnosno izbjegavanje dehelminizacije, najvažnija je karika u prenošenju bolesti. Prisutna je u svim krajevima svijeta, a najviše u stočarskim sredinama.

Rasprostranjenost oboljenja uglavnom zavisi od zdravstvene kulture naroda, aktivnosti veterinarske službe, higijenskih i hidroloških uslova. Za suzbijanje ove bolesti neophodna je timska i planska aktivnost zdravstvenih radnika, veterinarske službe, vaspitno-obrazovnih institucija, komunalnih službi.

Slika 1. Lanac prenošenja bolesti

20

Ehinokok (žednjak, mjehurnjak, klobučara, vodeni mjehur) je cistična larvalna forma male pljosnate pantljičare Tenije ehinokokus. Najčešće je parazitarno oboljenje koje nastaje invazijom larvne forme ehinokokusa u životinjskom i ljudskom organizmu. Javlja se u svim starosnim dobima a za njen razvoj potrebne su dvije vrste domaćina: glavni (mesožderi) u kojima se razvija pantljičara i prelazni (intermedijarni) - biljožderi u kojima se razvija larva (cista). Postoje dva tipa ehinokoka - granulozni i multilokularni.

Tenija ehinokokus kao odrasla pantljičara živi u tankom crijevu glavnog ili stalnog domaćina i hermafroditnom oplodnjom produkuje brojne embriofore (jajašca) koja se zajedno sa psećim ili lisičjim izmetom rasijavaju u prirodi. Dužine je do pola centimetra. Jaja su joj vidljiva jedino pod mikroskopom. Ako to jajašce proguta čovjek ili domaća stoka, ono pod uticajem alkalnog duodenalnog soka gubi spoljnu opnu i slobodna larvica aktivnim kretanjem uz pomoć svojih kukica probija sluzokožu crijeva i ulazi u kapilare crijeva odakle pasivno nošena krvnom strujom dospijevaju u jetru. Tu se najčešće i zadržavaju razvijajući se u larvenu formu parazita. Od jaja se formira cista koja se postepeno uvećava i potrebno joj je više godina za razvoj.

Glavni domaćin granuloznog ehinokoka jesu kanidi (domaći pas, divlji pas, vuk, kojot) koji se inficiraju hraneći se iznutricama koje sadrže ciste.

Pas u crijevima mogu nositi hiljade odraslih pljosnatih glista koje ga iscrpljuju i on mršavi. Takav pas često trlja njušku o zemlju. Zaražene životinje počinju da izlučuju jajašca sedam nedjelja poslije nastanka infekcije. Mačke nemaju epidemiološkog značaja jer se teško inficiraju, a osim toga, kod njih tenije ne dostižu polnu zrelost, tj. ne stvaraju jajašca.

To isto važi i za lisicu. Najčešći prelazni domaćini jesu ovce, goveda, svinje, rjeđe konji, jeleni, kamile.

Njena najveća zastupljenost registrovana je u zemljama umjerenog pojasa sjeverne i južne polulopte gdje je prosječna temperatura između 10 i 200C i gdje je stočarstvo

Suzbijanje ehinokokoze Ehinokokoza se najefikasnije suzbija prekidanjem lanca infekcije, kada se zreo uzročnik nalazi u crijevima psa.

Neophodno je: - Smanjivanje broja pasa lutalica.

- Dehelmintizacija (čišćenje pasa od parazita) najmanje dva puta godišnje. Dehelmintizacija mora obuhvatiti sve kućne i čobanske pse .

- Zbrinjavanje pasa lutalica u posebne ustanove i njihovo liječenje. Uginule životinje i oboljele životinjske organe treba sahranjivati ili spaljivati.

- Klanje životinja u klanicama pod veterinarskom sanitarnom kontrolom - Edukacija stanovništva (u porodici i vaspitno-obrazovnim institucijama treba insistirati na pravilnom održavanju lične higijene i sticanju navika da ruke treba prati sapunom nakon kontakta sa životinjama i prije unošenja hrane). Samo dobro oprano voće i povrće, higijenski ispravnom vodom, ne predstavlja opasnost za prenošenje bolesti.

- Sprečavanje dostupa termički neobrađene iznutrice psima - Zaštita bunarskih i izvorskih voda.

razvijeno, tj. u zemljama Mediterana, Istočne Evrope, Sjeverne Afrike, Australije, Južne Amerike i Srednjeg Istoka. Endemska područja su Turska, Španija, Italija, posebno Sardinija, Grčka, Bugarska, Rumunija, Kipar, zemlje bivše Jugoslavije, Izrael, Sirija, Iran, Irak, Maroko. U Crnoj Gori je najrasprostranjenija u području sjeverne Crne Gore i području između Orjena, Rumije i Lovćena, tj. u području crnogorskog krasa. Kod multilokularnog ehinokokusa glavni domaćin je lisica a prelazni domaćini su miševi. Manje je rasprostranjena od granulozne ehinokokoze, ali je opasnija i fatalnija za čovjeka. U Evropi je najzastupljenija u sjevernoj Švajcarskoj, Tirolu, Skandinaviji, Turskoj, zapadnom Sibiru. Na prostoru bivše Jugoslavije nije registrovan nijedan slučaj alveolarne ehinokokoze. Granulozna ehinokokoza se održava u prirodi tako što psi proždiru oboljele organe zaraženih domaćih ili divljih biljoždera. Naime, prilikom klanja psima se daju za hranu oboljelii organi, drugi izvor su neuništeni oboljeli organi na klanicama i nezakopane uginule životinje koje psi skitnice i čobanski psi proždiru. Pas se ne može zaraziti od drugog psa i ukoliko se hrani suvom komercijalnom hranom i termički obrađenim mesom. U slučaju multilokularne ehinokokoze glodari (miševi) iz roda Rodentida zaraze se unošenjem jajašaca (embriofora) koja se izlučuju izmetom lisice. Lisice mogu zagaditi voće i povrće. Čovjek kao prelazni domaćin zarazi se prilikom direktnog dodira sa parazitarnim psom. Infekcija se najčešće dešava u djetinjstvu i nastaje direktnim unošenjem jajašaca parazita prljavim rukama, preko kontaminirane hrane, vode, zemlje. Pas njuškajući i ližući svoj čmar a potom svoju dlaku, zbog svraba koji izazivaju jajašca parazita prilikom pražnjenja crijeva, zadržava jaja ehinokokne pantljičare na njušci, jeziku i dlaci. Čovjek se zarazi direktnim ili indirektnim putem, prilikom kontakta sa parazitarnim psom, tj. kada ga ljubi, miluje ili dira preko zaražene njuške, dlake ili jezika a zatim neopranim rukama jede i proguta jajašca ehinokokne pantljičare, potom milujući ovce ili druge domaće životinje zaražene prilikom ležanja na mjestu deponovanih fekalija zaraženog psa ili preko zaražene vode (bunarske, izvorske), ukoliko jede voće i povrće zagađeno pasjim fekalijama

Slika 2. Ehinokokna cista jetre

ili upotrebom kontaminiranih objekata koji su zagađeni direktno pasjim fekalijama, ili indirektno, kada se voće ili povrće zaliva zagađenom vodom.

Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. Bolest se više javlja na selu, gdje je više ovčarskih pasa i gdje je slabija veterinarska kontrola zaklane stoke pa se zbog loših navika crna i bijela džigerica (jetra i pluća) zaklane oboljele životinje bacaju psima.

Ehinokokni ciklus se završava u čovjeku. Životinje se zaraze na paši, u polju, šumi preko fekalijama zagađene trave.

Masovna infestacija je naročito prisutna kod koprofaga, npr. svinja, koje jedu izmet.

Ehinokokna cista se može javiti u bilo kom dijelu čovječijeg tijela. Najčešće je lokalizovana u jetri (65-75%), plućima (20-25%) a u ostalim organima (bubrezi, genitalni organi, slezina, mozak, mišići, skelet) zastupljena je sa manje od 5%. Ehinokokoza u kliničkom razvoju prolazi kroz nekoliko stadijuma: asimptomatski period, stadijum manifestnih kliničkih simptoma, stadijum komplikacija.

Asimptomatski period (period kliničke latencije) uslovljen je sporim rastom parazita. Obično je to period od tri godine nakon infestacije parazitom, kada su tegobe odsutne ili slabo izražene i neodređene, tako da bolesnik ne traži ljekarsku pomoć.

U tom periodu bolest se otkrije slučajno i to na sistematskom pregledu rendgenskim snimkom, ultrazvučnim pregledom ili u

21

toku hirurške intervencije zbog drugog patološkog procesa.

Najčešći simptomi, u zavisnosti od lokalizacije jesu osjećaj nelagodnosti i napetosti u gornjem dijelu trbuha, smanjenje apetita, mučnina, nadimanje, kašalj, brže zamaranje.

Stadijum manifestnih kliničkih simptoma karakterišu razni poremećaji u organizmu. Lokalizacija, broj, veličina i vrsta cista determinišu kliničku sliku ehinokokoze.

Bol različitog karaktera - tup, mukao ili oštar, najčešći je simptom i njegova učestalost je u uzročnoj vezi sa lokalizacijom i rastom ciste. Kod lokalizacije u jetri ispod desnog rebarnog luka može se uočiti otok. Česte su žalbe bolesnika u vidu zamaranja, gubitka apetita, smetnji u disanju, povišene tjelesne temperature, znojenja, te suv ili produktivan kašalj. Stadijum komplikacija nerijetko karakteriše urgentna klinička slika sa mogućim fatalnim ishodom.

Glavne komplikacije su infekcija ciste, ruptura, kompresija i alergija. Rupturom (prsnućem) ciste dolazi do diseminacije (rasijavanja) ehinokoka. Ukoliko su brojne, mogu dovesti do kaheksije i smrti bolesnika. Ruptura može uzrokovati brzu smrt bolesnika, zbog embolije, anafilaksije, iskrvarenja ili sepse. Kompresija ehinokokne ciste na bilijarne, vaskularne i susjedne organe može izazvati ikterus (žuticu), trombozu, otok donjih ekstremiteta, prekid ili otežanu pasažu u gastrointestinalnom traktu. Alergijske reakcije mogu biti blage - od lokalizovane urtike (koprivnjače) i svraba po

22

koži, lake hipotenzije, povraćanja i proliva, do generalizovane ospe, bronhospazma, teške hipotenzije, stanja šoka i smrti bolesnika. Dijagnoza se postavlja na temelju dobro uzete anamneze, epidemioloških podataka, kliničke slike, laboratorijskih nalaza, seroloških reakcija, rendgenskih pregleda, ultrasonografije, kompjuterizovane tomografije, nuklearne magnetne rezonance.

Liječenje ehinokokoze je medikamentozno i hirurško. Medikamentozno ima ograničeno indikaciono područje, zbog pretežno palijativnih efekata. Primjenjuje se u profilaktičkoj preoperativnoj pripremi kod multiplih, diseminovanih cista, kao zamjena za operaciju kod bolesnika u lošem opštem stanju, kod bolesnika kod kojih postojanje udruženih oboljenja isključuje operativni tretman ili kod hirurški teško dostupnih cista. Učinak medikamentozne terapije je skroman (30-40%). Koriste se preparati benzilmidazola koji posjeduju ovicidno, larvacidno i vermicidno dejstvo.

Radikalno liječenje ehinokokne ciste podrazumijeva operativni tretman miniinvazivnim ili otvorenim konzervativnim ili radikalnim procedurama. Najbolja prevencija recidiva (ponovna pojava bolesti) jeste pravilna primjena operativne procedure, blagovremena preoperativna dijagnostika, preoperativna antihelmintska medikamentozna terapija u odabranim slučajevima.

ISTINE I ZABLUDE: Sezona ljetnjih infekcija završena je sa dolaskom jesenjeg zahlađenja. Nova meteorološka situacija umnogome je uslovila nov način prilagođavanja organizma. Postoji izvjestan broj poremećaja zdravlja koji sa sezonskim prelazom dobijaju intenzivniji oblik. Sezonske alergije i infekcije tipičan su oblik takvih odgovora organizma. Obično se javljaju infektivna oboljenja gornjih disajnih puteva, što znači da nije neobična pojava reakcija tipa rinitisa, sinusitisa, faringitisa, gnojne angine, bronhitisa, poremećaja nivoa krvnog pritiska, pa ni poremećaja kao što su depresije i sl.

ZAČEPLJENI NOSIĆ PONEKAD MOŽE UZROKOVATI OZBILJNU UPALU UHA ILI NOSNIH ŠUPLJINA. ISTINA: Kao pojava koja je, pogotovu u dječijem uzrastu, veoma česta, začepljenost nosa obično nastaje kao reakcija na promjenu temperature vazduha, te prelaska sa uobičajene na novonastalu meteorološku situaciju. Kao posebno senzibilna grupa pojavljuje se dječija populacija. Koliko god da je njihovim roditeljima poznato kako treba postupati pri sprovođenju njege ovakve djece, ipak se dešava da ova naizgled bezazlena i spontano prolazna situacija bude uvod u veoma ozbiljnu upalu uha i nosa. Sve ovo postaje otežavajuće ukoliko se razvije sklonost ka razvijanju ovakve reakcije, pa tokom sezonskih prelaza treba biti naročito oprezan sa adaptacijom. Fiziološka infuzija i aspiracija mogu biti korisni pomoćnici u suzbijanju ove pojave kod djece.

U SLUČAJU POJAVE INFEKTIVNIH OBOLJENJA PREPORUČUJE SE BORAVAK U STANU. ZABLUDA: Pogotovu u slučaju kada dijete nema visoku tjelesnu temperaturu, preporučljivo je da boravi na svježem, cirkulišućem vazduhu. Velika je zabluda primoravati dijete da tokom infektivnog stanja respiratornog sistema boravi u zatvorenom prostoru. Veoma je važno da pod tim okolnostima ono ima svjež unos ove zdravlju neophodne materije.

PRILIKOM IZBORA SIRUPA PROTIV KAŠLJA TREBA VODITI RAČUNA O NJEGOVOJ VRSTI. ISTINA: Danas na tržištu postoji veoma mnogo vrsta sirupa. Prilikom njihovog izbora nipošto se ne smije vršiti samoinicijativni izbor, već je potrebno konsultovati mišljenje ljekara ili apotekara. Ovo je posebno važno kada se radi o tome da pacijent ima problema sa lučenjem sekreta. Ukoliko je ono prekomjerno, važno je izabrati sirup koji ne pospješuje njegovo lučenje. Poznato je da se u zavisnosti od tipa kašlja razlikuju i ljekovi za njega, tako da je oprez u opisanim situacijama veoma bitan.

24

U TOKU JESENI PRIMJETNO SU IZRAŽENIJI BOLOVI IZAZVANI IŠIJASOM I SPONDILOZOM. ISTINA: Tipično jesenjim oboljenjima izazvanim reakcijom organizma na veliku razliku između dnevne i jutarnje ili večernje temperature vazduha pridružuju se i išijas i spondiloza. Nema sumnje da koštano-zglobni sistem ima veoma izražen senzibilitet na meteorološke promjene. Oštri probadajući bolovi koji su intenzivirani u ovom periodu zaista su dobar dokaz o tome.

TIPIČNO JESENJA REAKCIJA MOŽE BITI I POVEĆANJE NIVOA KRVNOG PRITISKA. ISTINA: Porast nivoa krvnog pritiska predstavlja veoma opterećujući zdravstveni problem. Ovo pogotovu nije bezopasna situacija ukoliko se događa kao nagla reakcija na aktuelne klimatske promjene. Sasvim je prirodno da u toku ljetnjih mjeseci krvni sudovi koristeći svoju fleksibilnost postanu na izvjestan način prošireni. Nakon što nastupi jesenje zahlađenje oni se prilagođavaju novonastaloj situaciji i sužavaju svoje zidove. Pritisak koji se pritom pojavljuje, sasvim je prirodno povećan. To kod osoba koje pate od oboljenja krvnih sudova nipošto nije zanemarljiva pojava i mora se precizno pratiti i na vrijeme sanirati.

JESENJA DEPRESIJA NIJE NEIZBJEŽNA POJAVA. ISTINA: Sasvim je prirodno da prelaz sa solarnog na sumračni način življenja bude propraćen reakcijom tipa opadanja dobrog raspoloženja, prisustva melanholije, a kod osoba koje su sklone psihotičnim poremećajima i težim oblicima reagovanja kakva je tzv. jesenja depresija. Ovo stanje ne može se smatrati bezazlenom pojavom i potrebno je tražiti savjet profesionalnog ljekara. Ipak, dobro je znati da se njena pojava može preduprediti terapijom veselim bojama, rekreacijom i uživanjem u svakom trenutku provedenom u društvu sa Sunčevom svjetlošću. Ishrana, takođe, može biti dobar resurs kojim se utiče na vedro raspoloženje.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Nacionalna strategija za prevenciju alkoholizma u skladu je sa preporukama i dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, a za njenu buduću efikasnu primjenu nije dovoljno samo angažovanje zdravstvenog sistema i ljekara već čitavog društva. Alkoholizam povećava troškove liječenja, smanjuje produktivnost i prihode, rečeno je na skupu održanom 7. septembra u restoranu Ribnica u Podgorici

ALKOHOLIZAM NE ŠTETI SAMO POJEDINCU, VEĆ ČITAVOM DRUŠTVU Strategija prevencije alkoholizma i štetnih posljedica njegove upotrebe u periodu od 2013. do 2020. godine, predstavlja prvi strateški akt u Crnoj Gori i najvažniji dokument kojim će se utvrditi prioritetna područja i preporuke za političke odluke i mjere koje će biti opšteprimjenljive, a uzeće u obzir kulturološke specifičnosti i prioritete javnog zdravstva. Na okruglom stolu posvećenoj toj temi istaknuto je da je Strategija izrađena u skladu sa dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, te da je za njenu djelotvornu primjenu i trajnu održivost potrebno jasno opredjeljenje i volja, kao i društvena svijest o značaju problema.

Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, otvarajući skup kazao je da je za uspjeh neophodna kontinuirana politička odlučnost i posvećenost, efikasna koordinacija, održiv izvor finansiranja, odgovarajuće angažovanje lokalnih vlasti, kao i civilnog društva i ekonomskih subjekata. - Sistem zdravstva je središnje mjesto za rješavanje problema i bolesti nastalih zbog štetne upotrebe alkohola na individualnom nivou. Drugi važan zadatak zdravstvenog sistema i ljekara je informisanje javnosti o društvenim i zdravstvenim posljedicama štetnog korišćenja alkohola. Sistem zdravlja i profesionalci treba da pruže podršku zajednici u nastojanjima da se smanje štete i pruži djelotvoran društveni odgovor. Uloga zdravstvenog sistema u tom poslu je da osigura prevenciju i liječenje pojedinaca i rizičnih ili onih porodica kod kojih je već došlo do poremećaja ili bolesti vezanih za zloupotrebu alkohola. Zdravstveni sistem treba da mobilizuje i uključi široki raspon učesnika i izvan tog sistema kazao je ministar Radunović, naglašavajući da su „javnozdravstvene mjere za smanjenje štetnih posljedica zloupotrebe alkohola ponekad u sukobu s ostalim ciljevima poput slobodnog tržišta i izbora kupaca, a mogu se i doživljavati kao štetne za ekonomske interese i smanjenje državnih prihoda.” - U kreiranju politike Ministarstvo zdravlja se suočava s izazovima uravnoteženja mjera za unapređenje i zaštitu zdravlja populacije, kao i drugim ciljevima i obavezama prema međunarodnim zakonskim propisima i

26

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

Alkohol najozbiljniji zdravstveni problem Korišćenje alkohola jedan je od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, jer je to opijat koji se najčešće koristi u populaciji. Broj zavisnika u većini zemalja svijeta kontinuirano raste, a posebno je zabrinjavajuće što adolescenti sve ranije počinju da ga konzumiraju. - Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine, oko 2,5 miliona ljudi godišnje umire od posljedica povezanih s alkoholom, koji je i odgovoran za 4,4 odsto ukupnih bolesti i 3,7 odsto svih smrtnih slučajeva. To je veća smrtnost nego ona koju izaziva AIDS, nasilje ili tuberkuloza.

Oko 320.000 mladih između 15 i 29 godina umire usljed uzroka povezanih s alkoholom. Naročito je to slučaj s muškarcima između 15 i 59 godina, kod kojih je alkohol vodeći faktor smrtnog rizika - istakao je ministar Radunović.

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

interesima. Međunarodni trgovinski sporazumi načelno poštuju prava država da preduzmu mjere za zaštitu zdravlja ljudi. Politika za smanjenje štetnog uzimanja alkohola mora prerasti zdravstveni sektor i na odgovarajući način uključiti i ostale društvene oblasti poput obrazovanja, pravosuđa, socijalne zaštite, poreske politike, trgovine, poljoprivrede, potrošačke politike i zapošljavanja, te civilno društvo i privredne subjekte - kazao je Radunović,

podsjećajući da je alkohol u Crnoj Gori počeo kasno da se koristi.

Danas je konzumacija alkohola široko socijalno prihvaćena, kazao je ministar, ali u Crnoj Gori ne postoje detaljni empirijski podaci o prevalenci, količini i obrascima upotrebe alkohola kod odraslih.

- Ne postoji ciljano sprovedeno populaciono istraživanje alkoholizma u Crnoj Gori. Prema rezultatima Ankete o mjerenju životnog standarda sprovedene 2008. godine, na populaciji odraslih starijih od 20 godina, jedan od četvorice je pio alkohol povremeno ili svakodnevno. Jedna desetina pila je svaki dan. Konzumacija i učestalost teškog pijenja povezana je sa povećanim rizikom izazivanja saobraćajnih i drugih nesreća, kriminalnim ponašanjem, porodičnim i seksualnim nasiljem, ozljeđivanjem i samoubistvima. Porodice alkoholičara su visokorizične za razvoj loših odnosa među bračnim partnerima, povećava se verbalno i fizičko nasilje, a te porodice zapadaju u siromaštvo i socijalnu isključenost. Djeca su izloženija roditeljskom zanemarivanju, stvara se loš uzor ponašanja u porodici, što može da ima i generacijske posljedice. Na nivou društva alkoholizam obuhvata direktne i indirektne štete koje uključuju troškove medicinskog liječenja, gubitak produktivnosti zbog povećanog obolijevanja, oštećenje ili uništenje imovine i smanjenje prihoda. Procjenjuje se da troškovi koje uzrokuje alkoholizam iznose između 2 i 5 odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka - kazao je ministar Radunović. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović, istakla je da potrošnja alkohola u našoj državi prelazi prosjek koji važi u Evropskoj uniji.

- Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, potrošnja u Crnoj Gori kreće se između 12 i 13 litara čistog alkohola za osobe starije od 15 godina. Ako uzmemo u obzir da 30 odsto populacije ne koristi alkohol, dolazimo do zabrinjavajućeg zaključka da je prosječna potrošnja još veća. U maju 2010. godine 193 članice Svjetske zdravstvene organizacije usvojile su Globalnu strategiju za smanjenje štetnog dejstva alkohola, a u regionu Evrope usvojen je Akcioni plan još 1992.

Prošle godine Evropski regionalni komitet Svjetske zdravstvene organizacije usvojio je plan za smanjenje štetne upotrebe alkohola za period 2012-2020. Taj plan predstavljao je smjernicu i osnovu za izradu Nacionalne strategije u Crnoj Gori - kazala je Brajović, dodajući da Svjetska zdravstvena organizacija pozdravlja napore Vlade Crne Gore za izradu Strategije kao važnog momenta započetih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. - Zadnjih godina u Evropi je trend konvergencije mjera o upotrebi alkohola. Motivi su smanjenje vožnje u alkoholisanom stanju, restriktivnije definisanje dozvoljenog nivoa alkohola u krvi i dosljedna primjena propisa. U mnogim zemljama je alkohol na radnom mjestu za- branjen, što je pretpostavka bezbjednosti i sigurnosti. Mjere o regulisanju oglašavanja alkoholnih proizvoda dale su različite rezultate, a zemlje zapadne Evrope idu ka restriktivnijoj politici.

Polazeći od iskustva evropskih zemalja, preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da nacionalne vlasti treba da usmjere posebnu pažnju na dosljednu implement-

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

Prva kafana - na Cetinju 1832. godine Prva kafana u Crnoj Gori otvorena je na Cetinju 1832. godine, a kafedžije su bili Dalmatinci. Crnogorci se tada, podsjetio je ministar Radunović, nijesu opijali, već su alkohol služili na slavama i svadbama, a koristili su ga i za vidanje rana. Postojao je i stav da se ne smije napiti u tuđoj kući i na tuđem slavlju. Prvo društvo za borbu protiv alkoholizma osnovano je 1900. i zvalo se „Društvo dobre nade”.

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

■

aciju propisa kao kritičnog faktora za efikasnost mjera politike, da budu spremne na veliki otpor industrije alkohola, te da intenzivno sprovode aktivnosti u oblasti promocije zdravlja i prevencije, kao i razvijanja svijesti građana i čitavog društva da prepoznaju težinu problema i štete koju alkoholizam nanosi pojedincu, porodici i društvu u cjelini. Sve je više dokaza djelotvornosti mehanizama poreske, cjenovne i tržišne politike u smanjenju štetnog dejstva alkohola po zdravlje i očekivanja da se izmijeni trend obolijevanja i smrtnosti od alkohola - kazala je Brajović.

Na okruglom stolu učešće su uzeli i tehnički konsultant Svjetske zdravstvene organizacije dr Lars Moler, predstavnici Instituta za javno zdravlje dr Ljiljana Golubović i Tatjana Đurišić, dr Marina Roganović iz Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota” u Kotoru. Na skupu je prezentirano iskustvo iz Moldavije, odnosno njihov metod izrade nacionalne studije i istraživanja upotrebe alkohola u populaciji.

D. Novčić

27

Odnos medicinskog osoblja prema

PACIJENTU Piše: Dragana Loncović, strukovna medicinska sestra, glavna sestra Internog odjeljenja Opšte bolnice Pljevlja

Čovjek kada je zdrav, premalo ili nikako razmišlja o vrijednosti zdravlja. Izuzetak su profesionalci, posebno oni koji su svaki dan uz pacijente. Bolest mijenja svakog čovjeka i pojačava mu osjećaj slabosti. Svaki susret s medicinskim osobljem, njihov gest i riječ, na neki način predstavlja i lijek za bolesnika.

Mnoga ispitivanja zadovoljstva bolesnika sa zdravstvenim osobljem pokazuju da se većina njihovih zamjerki odnosi na nezadovoljavajuću komunikaciju sa zdravstvenim radnicima.

Komunikacija je prepoznata kao glavni uzrok problema u zdravstvu na osnovu mnogih provedenih studija.

Odnos osoblja prema pacijentu vrlo je važan u svim fazama medicinskog rada. Saradnja pacijenta sa zdravstvenim osobljem se svodi na pridržavanje ljekarskih uputa, tj. pristajanje bolesnika na određeni režim liječenja, bilo da se radi o uzimanju ljekova, mijenjanju nekih navika, redovnom dolasku na preglede i terapiju ili promijeni životnog stila. Na osnovu istraživanja, predlaže se da se bolesnika prestane gledati kao pasivnog i poslušnog, već da se u interakciju ugradi i njegov stav, pa da se tada ta interakcija smatra zajedničkim naporom u postizanju ciljeva liječenja. Pacijentovim učešćem u liječenju postiže se kompletna komunikacija između zdravstvenog radnika i bolesnika, realnija očekivanja bolesnika, donošenje kvalitetnijih medicinskih odluka, te bolje slijeđenje ljekarovih uputa. Na taj način mijenjaju se i neke svakodnevne navike i bolesnik dobija osjećaj da se može nositi sa svojom bolešću, čime se smanjuju negativne emocije koje često prate zdravstvene poremećaje.

Medicinsko osoblje treba da poštuje jedinstvenost i individualnost pacijenta, te njegova prava da učestvuje u liječenju.

Uspješna komunikacija je temelj razumijevanja, povjerenja i obostranog zadovoljstva pacijenta i medicinskog radnika.

Nije dovoljno samo tehničko-stručno pružanje usluga, potreban je odgovoran i brižan odnos koji se temelji na svijesti o sebi i drugoj osobi. Za izgradnju ovakvog odnosa bitni su: percepcija,

28

prihvatanje, saosjećanje, iskrenost, poštovanje, otvorenost. Mogu izdvojiti dvije vrste komunikacije:

t Neverbalna komunikacija – je podloga riječima koje koristimo (gestikulacija, dodir, izrazi lica, držanje, način govora)

t Verbalna komunikacija – je razmjenjivanje poruka govorom i temelji se na vještinama slušanja i govora.

Dobra komunikacija u zdravstvu je važna zbog toga što većina pritužbi pacijenata proizlazi iz slabe komunikacije sa zdravstvenim osobljem, a i većina neuspješnog timskog rada povezuje se s narušenom komunikacijom među članovima medicinskog tima.

Da bi komunikacija između bolesnika i zdravstvenog radnika bila bolja potrebno je strpljenje, razumijevanje, zanimanje za bolesnika, empatija (sposobnost uživljavanja u položaj bolesnika). Zdravstveni radnik treba da se trudi da stekne povjerenje, da pristupi toplo, ljudski, ali ne treba insistirati na detaljima iz života bolesnika, naročito ne u intimnom dijelu.

POČETAK RAZGOVORA SA PACIJENTOM Obzirom da je pacijent u središtu medicinske njege, vrlo je važno obratiti pažnju oko pristupa njemu samom. Taj pristup i budući odnos započinju razgovorom sa pacijentom.

Ono što će na pacijente posebno pozitivno uticati jeste da ga medicinski radnik pozdravi njegovim imenom. Nadalje, pozitivan uticaj na pacijenta će imati pozviv da sjedne, da mu se medicinski radnik predstavi ukoliko ga pacijent ne poznaje, i objasni svrhu razgovora.

TOK RAZGOVORA S PACIJENTOM Prilikom razgovora sa pacijentom treba obratiti pažnju kako na verbalnu, tako i na neverbalnu komunikaciju.Veoma je

vaĹžno osigurati privatnost razgovora bez prisustva ostalih ljudi.

Preporuke na koji naÄ?in se ophoditi prema pacijentu prilikom razgovora sa njim su sljedeće:

t ;BQPĘŠFUJ SB[HPWPS PUWPSFOJN QJUBOKJNB OB LPKB bolesnik moĹže ĹĄire odgovoriti, a ne samo sa „da“ ili „ne“

t (MFEBUJ CPMFTOJLB V PĘŠJ EPL TF T OKJN SB[HPWBSB

t 0ISBCSJWBUJ CPMFTOJLB OB SB[HPWPS HFTUPWJNB J J[SB[PN lica

t 1B[MKJWP TMVĂ?BUJ TWF Ă?UP CPMFTOJL HPWPSJ

t 1PTNBUSBUJ OFWFSCBMOF [OBLPWF EPL CPMFTOJL HPWPSJ

t 1PLB[BUJ TWPKV QPES�LV SB[VNJKFWBOKF J TBPTKFʉBOKF

t /F QPTUBWMKBUJ QSFWFMJL CSPK QJUBOKB

t 0ISBCSJUJ CPMFTOJLB EB TBN QJUB Ă?UP HB [BOJNB Ljutit i nasilan pacijent Bolestan Ä?ovjek, izmuÄ?en bolovima i neizvjesnoťću Ä?esto je ljut. Ponekad tu ljutnju usmjerava na medicinsko osoblje u kojima vidi izvor svoje patnje. Verbalno se ljutnja iskazuje kritikama, uvredama, zahtjevima i prijetnjama. Jednom prepoznata ljutnja kod pacijenta zahtijeva oprezan pristup pacijentu.

0TOPWOP QSBWJMP KF OF QSJESVäJUJ TF QBDJKFOUV V MKVUOKJ #F[ SB[MJLF u naÄ?inu ispoljavanja ljutnje medicinsko osoblje mora ostati mirno i pacijenta mirnim glasom uvjeriti da terapeutski odnos OFʉF CJUJ QSFLJOVU [CPH UPHB Ă?UP TF EFTJMP 0EOPT J[NFĂżV QBDJKFOUB i medicinskog osoblja mora biti zasnovan na otvorenosti i poĹĄtenju. Kada pacijentova reakcija prelazi granice dobre komunikacije i ĹĄteti lijeÄ?enju, ljekar mora upozoriti mirno pacijenta EB UP OJKF QSJIWBUMKJWP J UBEB NPSB QPTUBWJUJ PESFĂżFOF OPSNF LPKF pacijent treba da poĹĄtuje u budućnosti.

Pijan i buÄ?an pacijent Pri susretu sa ovakvim pacijentom ljekar mora ostati miran, predstaviti se svojom titulom i pozicijom na radnom mjestu, uspostaviti kratki kontakt oÄ?ima i ponuditi ruku za rukoWBOKF /F USFCB TF QPTUBWJUJ J[B[JWBĘŠLJ OJUJ USBäJUJ PE QBDJKFOUB EB TF TNJSJ 0ENBI OB Ă?UP OFVQBEMKJWJKJ OBĘŠJO QP[WBUJ MPLBMOP osiguranje (portira, Ä?uvara ili policiju). Razgovor je bolje obavljati u većim prostorijama kao ĹĄto su Ä?ekaonice ili holovi, jer se pijanac u maloj prostoriji moĹže osjećati zatvorenim u klopku. Veoma moĹže pomoći Ë?DA, ALIË? taktika (npr. Ë?DA, slaĹžem se sa Vama da Vas moramo primiti odmah, ALI Vi znate da morate malo priÄ?ekati zbog drugih pacijenataË?).

Pacijent koji zahtijeva previĹĄe (Ä?este posjete, pozivi kući, traĹži razliÄ?ite testove, lijekove, uputnice specijalistima) U svakom sluÄ?aju mora se dobro razmotriti pacijentov zahtjev, jer ponekad pacijenti bolje znaju svoje potrebe od ljekara.

Ukoliko se smatra da nema nikakvog medicinskog razloga da CJ QBDJKFOU VSBEJP PESFĂżFOJ EJKBHOPTUJĘŠLJ UFTU JMJ V[JNBP OFLF ljekove, mora mu se razumljivim jezikom, blago ali Ä?vrsto, objasniti zaĹĄto se odbija taj zahtjev. Malo viĹĄe utroĹĄenog vremena u razgovoru sa pacijentom mogu ga spasiti nepotrebnih testiranja i lijekova koji mogu oĹĄteti pacijentovo zdravlje, a nije ni zanemarljiva uĹĄteda novca koja se na ovakav naÄ?in ostvari.

Medicinsko osoblje se mora na odgovarajući naÄ?in edukovati o odnosu prema pacijentu, o kulturi zdravstvene zaĹĄtite i komunikaciji s bolesnicima. Ako se pacijent stavi u centar paĹžnje, a njegove potrebe posmatraju kao prioritet dobiće će se odnos sa povjerenjem sto je vazno za kvalitetnu komunikaciju i rad s pacijentom. O tome treba viĹĄe pisati i govoriti da svima postane jasno gdje je bit problema, da se ne govori samo o nedostatku novca, nedostatku vremena, medicinskim pogreĹĄkama i korupciji, jer to su zapravo posljedice a ne uzroci.

Pacijent koji plaÄ?e PlaÄ? je vaĹžan ljudski odgovor i u razliÄ?itom razvojnim dobima ima razliÄ?ito znaÄ?enje. Veoma je bitno da ljekar ili sestra imaju na svom radnom mjestu pakovanje papirnih maramica EB CJ JI NPHMJ QPOVEJUJ QBDJKFOUV 0WBK QPTUVQBL TJNCPMJĘŠOP QSFEstavlja njihovo sauÄ?estvovanje u pacijentovom bolu ili Ĺžalosti.

Ubrzo će se pacijent smiriti i biti u stanju da nastavi razgovor.

Slijep ili slabovid pacijent Pri susretu sa slijepim ili slabovidim pacijentom treba se rukovati.. Slijep ili slabovid pacijent će dosta informacija saznati o medicinskom radniku od njegove ĹĄake i naÄ?ina rukovanja. Treba biti obazriv u podizanja glasa, jer mnogi ljudi, nesvjesno, viÄ?u kada razgovaraju sa slabovidim ili slijepim osobama. PaĹžnja treba pokloniti saradnji sa porodicom i ukljuÄ?ivanju pacijenta u druĹĄtva za pomoć slabovidim i slijepim.

Pacijent sa ograniÄ?enom inteligencijom Ako pacijent ima teĹže oĹĄtećenje inteligencije (teĹĄka i duboka duĹĄevna zaostalost) anamneza se moĹže uzeti od rodbine. /FLBEB KF UFĂ?LP QSFQP[OBUJ QBDJKFOUB TB CMBäJN TUFQFOPN PĂ?UFʉFOF inteligencije. Pri sumnji u pacijentovu inteligenciju treba se detaljno uzeti anamneza o ĹĄkoli, uspjehu u ĹĄkoli i zanimanju.

Nepismen pacijent

0 PWJN LBSBLUFSJTUJLBNB QBDJKFOUB USFCB WPEJUJ SBĘŠVOB kada pacijent dobija pismene upute ili se oÄ?ekuje od pacijenta da slijedi već napisane instrukcije o uzimanju lijeka ili sliÄ?no.

Potrebno je viĹĄe vremena provesti u usmenom objaĹĄnjavanju.

Ponekad pacijenti nastoje sakriti svoju nepismenost. Blag postupak i izbjegavanje svega ťto moŞe uvrijediti pacijenta je pristup koji nam omogućava uspjeh. Treba uvijek imati u vidu da pismenost i inteligencija nisu sinonimi.

29

KAKVA SE LIČNOST POSTAJE POSLIJE TERAPIJSKOG PROCESA Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja

Proces psihoterapije je jedinstveno dinamičko iskustvo različito za svakog pojedinca, ali i iskustvo koje pokazuje opšti red i zakonitost. Jedna strana terapijskog odnosa mogla bi se nazvati „doživljavanjem doživljenog” ili doživljavanjem sopstvenog samstva (engl. self) gdje se klijent upušta u ispitivanja raznih strana svog iskustva i dopušta im da neiskrivljena dopru do njegove svijesti. Onda kada klijent otkrije da on može da bude sopstveno iskustvo, da prihvati i sagleda sebe, taj proces se može smatrati gotovim.

Ipak, taj proces je tek početak, jer klijent takođe mora naučiti da prihvata i pozitivna osjećanja drugih ljudi. Bitno je da u tom iskustvu otkrije i to da za njega nije pogubno da u svoje iskustvo uključi i pozitivna osjećanja koja neko drugi gaji prema njemu. Tako će postati svjestan da je vrijedan naklonosti drugih i pritom će razviti naklonost prema sebi samom, naučiće da voli i prihvata sebe. Može se reći da je psihoterapija proces kroz koji čovjek postaje sopstveni organizam, odnosno vraćanje na osnovna čula i visceralna iskustva. Osoba postaje u svojoj svijesti ono što zaista jeste u svom iskustvu. Kako sam Rodžers kaže: „Biti ono što jesi znači naći sklop i red koji leži u osnovi, otkrivaš sklad

30

Drugi stadijum Izražavanje tema koje nisu o sebi postaje istančanije. Problemi se opažaju, ali izvan sebe.

Ne osjeća se sopstvena odgovornost za probleme. Osjećanja se opisuju kao tuđa, a ponekad i kao objekti iz prošlosti. Osjećanja se mogu izraziti, ali se ne prepoznaju kao takva, ili bar ne kao vlastita.

Treći stadijum Izražavanje o sebi kao objektu postaje slobodnije i istančanije. Doživljaji u vezi samog sebe prikazuju se kao objekti.

Javljaju se izrazi o sebi kao o odrazu nečeg što prvenstveno postoji u drugima.

Osjećanja se vrlo malo prihvataju jer su za klijenta, još uvijek, na neki način neprihvatljiva. Javlja se prepoznavanje protivrečnosti u doživljavanju. Sopstvene odluke često se vide kao beskorisne.

Četvrti stadijum Klijent opisuje neka osjećanja iz skupa „ne-sad-prisutnih”. Povremeno se osjećanja ispoljavaju kao da provaljuju sama od sebe, protivno volji klijenta. Dolazi do izvjesne gipkosti u načinu opisivanja doživljaja. Otkrivaju se poneki lični konstrukti i konačno dolazi do uviđanja da su to konstrukti. Počinju da se postavljaju pitanja o njihovoj valjanosti. Javlja se zabrinutost zbog protivrečnosti i neslaganja između samog sebe i sopstvenog iskustva.

Klijent se polako, i pored toga što bliski odnosi izgledaju opasno, upušta u rizik i u maloj eri ostvaruje veze na osnovu osjećanja.

Peti stadijum i jedinstvo u sopstvenim aktualnim osjećanjima i reakcijama umjesto da stalno potireš svoje iskustvo.”

Interesujući se za nepromjenljive aspekte promjene ličnosti, postavlja se pitanje: „Koji je to proces kroz koji se promjene ličnosti zapravo odvijaju? Shodno tome, pokušalo se predstaviti proces u kojem se ličnost mijenja kroz sedam uzastopnih stadijuma, prolazeći kroz kontinuum koji je nazvan ukrućenost - opuštenost. Prolazeći kroz ove stadijume, samo ćemo ukratko navesti najvažnije odlike svakog od njih.

Prvi stadijum Nema želje za promjenom. Postoji otpor da se govori o sebi. Ne prepoznaju se i ne posjeduju osjećanja ni sopstvena značenja. Bliski i otvoreni odnosi smatraju se opasnim. Osoba ne prepoznaje i ne uviđa nikakve probleme. Postoji mnogo prepreka u opštenju sa samim sobom.

Osjećanja se slobodno izražavaju onako kako se javljaju u tom trenutku i tek što nisu u potpunosti doživljena. Doživljavanje je opušteno, ali se događa sa malim odlaganjem. Način građenja iskustva postaje dosta rastegljiv. Raste prihvatanje samoodgovornosti za probleme sa kojima se suočava i briga o tome kako uspeva. Mnogo su slobodniji dijalozi o samom sebi, dolazi do poboljšanja u opštenju sa samim sobom, odnosno do smanjenja zakočenosti.

Šesti stadijum U ovom stadijumu nema više „problema”, ni spoljašnjih, ni unutrašnjih. Klijent subjektivno proživljava jednu fazu svog problema koji više nije objekat i svoje iskustvo. Neposredno se doživljavaju osjećanja koja su kao proces bila zakočena i pokreću se do potpunog ostvarivanja. Protivrečnosti između doživljenog i svijesti živopisno se proživljavaju u trenutku kada iščezavaju pretvarajući se u slaganje.

31

Sedmi stadijum Razvija se osnovno povjerenje u svoje sopstvene procese.

Nova osjećanja se doživljavaju neposredno i o njihovom doživljavanju se može jasno misliti. Sopstveno ja postaje sve više jednostavno subjektivna i refleksivna svijest o doživljavanju.

Opštenje sa samim sobom je jasno. Doživljava se mogućnost stvarnog izbora između novih načina života.

Psihoterapijski proces dovodi do toga da se pokrenu zakočena osjećanja. Ovaj proces takođe obuhvata i promjene u načinu doživljavanja. Uključuje i promjenu od nepodudarnosti ka podudarnosti. Kao što se može vidjeti, uključuje i promjenu u načinu i u mjeri do koje je pojedinac u stanju i želi da saopštava sebi, kao i postizanje gipkosti u načinu poimanja doživljaja.

Ovaj proces predstavlja kretanje od krutosti do momenata koji se u terapiji mogu uhvatiti u proticanju, jer su svi elementi i aspekti neraskidivo isprepletani. Ono što je najznačajnije, to je da osoba sama u toku ovog procesa postaje zapravo jedan integrisani proces stalne promjenljivosti.

U dugogodišnjem radu sa raznim klijentima svaki terapeut će naići i na mnoštvo različitih problema. Ipak, uprkos mnogostrukosti problema ispod nivoa situacije na koju se pojedinac žali, nalazi se jedna središnja težnja da se dođe do saznanja o pitanju: „Ko sam ja stvarno?” U suštini, cilj svakog pojedinca jeste da postane on sam (self). Terapija stvara atmosferu u kojoj se klijent osjeća slobodnim da izrazi apsolutno svako svoje osjećanje ili misao, i, najčešće, pruženu slobodu koristi da bi, sve više, postajao on sam. Klijent počinje da skida masku, lažno lice koje mu je pomagalo da se suoči sa životom. U tom odnosu klijent obično koristi terapijski odnos da bi istraživao sopstveno doživljavanje. Klijenti uglavnom dolaze do saznanja da je veliki dio njihovog ponašanja zapravo samo fasada a da im je život vođen onim što misle da bi trebalo da budu a ne onim što zapravo jesu.

Istraživanje sopstvenog organizma postaje najbolnije onda kada klijent počne otklanjati svoja lažna lica za koja i nije znao da su lažna... I tek onda kada u potpunosti osoba iskusi osjećanja koja na organskom nivou jesu isto što i on sam, tek tada on postaje uvjeren da je dio svog novog samstva.

U svakodnevnom životu postoji barem hiljadu razloga da ne dozvolimo sebi da u potpunosti doživimo i iskusimo svoje stavove. Ipak, u terapijskom odnosu u kome se klijent osjeća sigurnim, on ih može doživjeti u potpunosti, do krajnjih granica onoga što ona jesu. Skoro je nemoguće i nezahvalno govoriti o tome kakva ličnost osoba postaje nakon terapijskog odnosa. Prije svega zato što je svaki pojedinac samosvojna i jedinstvena osoba i svaki svoje iskustvo proživljava na sebi svojstven način. Na ovu temu može se samo govoriti o težnjama koje terapeut uočava kod klijenata, ali koje nikako u potpunosti ne odgovaraju jednoj osobi. Ljudi najčešće teže da budu otvoreni prema svom iskustvu i da vjeruju sopstvenom organizmu. Naime, skloni smo da konstantno izobličavamo čulne podatke koji se suprotstavljaju slici koju imamo o sebi, tj. vidimo samo one čulne podatke koji se uklapaju u sliku koju već imamo o nečemu. U terapijskom odnosu koji pruža osjećaj sigurnosti, taj odbrambeni stav se zamjenjuje otvorenošću. Pritom, čovjek je u stanju da sagleda novu situaciju onakvom kakva ona zaista jeste, umjesto da je izobliči da bi je uklopio u šemu koje se drži od ranije. To znači da umjesto da iskustvima svog cjelokupnog organizma zatvori pristup u svijest, on ih sada živi u potpunosti. Nakon terapije, osoba je u stanju da spozna sopstvena osjećanja i impulse. S tim u skladu je u stanju da osjeti različite socijalne zahtjeve. Sve u svemu, izgleda da se može reći da kada je klijent otvoren za svoje iskustvo, on može da ima više povjerenja u svoj organizam. I umjesto da svijest bude stražar koji nas čuva od opasnog nepredvidivog mnoštva impulsa, dopuštajući tek ponekom da ugleda svjetlost dana, ona postaje stanovnik impulsa, osjećanja i misli, koji mogu sami da vladaju sobom, na sasvim zadovoljavajući način. Čovjekova svijest je jedinstvena i ima sposobnost da funkcioniše slobodno i potpuno. Onda kad otkrivamo da pred nama nije zvijer koje bi trebalo da se plašimo ili da je kontrolišemo, već „organizam sposoban da zahvaljujući izvanrednoj integrativnoj sposobnosti centralnog nervnog sistemam postigne uravnoteženo prilagođeno ponašanje, kojim pospješuje i obogaćuje i sopstvenu ličnost i ličnost drugih, ponašanje koje je proizvod svih tih elemenata svijesti.” (Rodžers) Na kraju, odgovor na pitanje kakva se ličnost postaje poslije terapijskog procesa: - Ličnost vjerna samoj sebi!!!

Psihološko savjetovalište “ Minja “ • • • • •

fobije, anksioznost, napadi panike problemi ishrane problemi djece i mladih tepanje i mucanje, teškoće u učenju stres i post-traumatski stresni poremećaj

Nudi usluge kućne posjete na teritorijie grada Podgorice tel: 067 508 993, e-mail: savjetovalistepodgorica@gmail.com

OKUPACIONO-RADNA TERAPIJA KOD PACIJENATA SA ANKSIOZNIM POREMEĆAJIMA

Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut Deseta revizija Međunarodne klasifikacije bolesti, usvojena 1992. godine u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u Ženevi, sve psihijatrijske bolesti prema kliničkoj simptomatologiji razvrstava na sledeći način: - Organski, uključujući simptomatske, mentalni poremećaji - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja zbog upotrebe psihoaktivnih supstanci - Shizofrenija, shizotipski poremećaji i poremaćaji sa sumanutošću - Poremećaji raspoloženja - Neurotski, sa stresom povezani i somatoformni poremećaji - Bihejvioralni sindromi udruženi sa fiziološkim poremećajima i somatskim faktorima - Poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih - Mentalna retardacija - Poremaćaji psihičkog razvoja - Poremećaji ponašanja i emocija, obično sa početkom u djetinjstvu ili adolescenciji.

Svrha okupaciono-radne terapije u psihijatriji jeste da pomogne pacijentu da razvije one oblike stavova i ponašanja koji će mu omogućiti da živi što je moguće punijim, korisnijim i zadovoljnijim životom. Za dobru procjenu pacijenta nije potrebno da poznajemo istoriju njegove bolesti i trenutno stanje, već treba da ih posmatramo u odnosu na njegovu ličnost, inteligenciju i socijalno i ekonomsko porijeklo.

Sve aktivnosti i tehnike okupaciono-radne terapije svrstavaju se u šest velikih grupa: sedativne, stimulativne, slobodne, inventivne, dirigovane i mehaničke. Individualne razlike

34

među pacijentima, kao i nemogućnost poistovjećivanja sa dijagnozom, u startu kompromituju svaku šematizovanu i uskogrudu primjenu bilo koje tehnike. Činjenica je, takođe, da aktivnosti i tehnike okupaciono-radne terapije mogu djelovati terapijski samo ako ih pacijent shvati kao obavezni sastavni dio svog liječenja i rehabilitacije, ako ih prihvata svojevoljno i pristupa im svakodnevno.

Pod uslovom da su terapijske aktivnosti i tehnike pravilno izabrane, adekvatno primijenjene i dozirane okupaciono-radnom terapijom, može se djelovati na: 1. Buđenje, usmjeravanje i zadržavanje pažnje 2. Poboljšanje raspoloženja 3. Poboljšanje voljne aktivnosti 4. Poboljšanje psihomotorne aktivnosti 5. Postizanje relaksacije 6. Pomoć pacijentu u oslobađanju, kočenju i kontroli negativnih impulsa ili stanja 7. Održanje ili poboljšavanje radne sposobnosti.

Okupaciono-radna terapija kod pacijenata sa anksioznim poremećajima Anksiozne poremećaje, neuroze, karakteriše postojanje stalne unutrašnje napetosti - anksioznosti. Najnovija istraživanja bioloških osnova psihijatrijskih bolesti govore o genetskoj predisponiranosti organizma i poremećajima u radu neurotransmiterskih sistema, kao o uzrocima nastanka anksioznosti. Zajedničke karakteristike svih anksioznih poremećaja, osim permanentne anksioznosti, jesu akutni ili subakutni početak bolesti, u većini slučajeva očuvana radna sposobnost i test realnosti, kao i nepostojanje otuđenja od realiteta.

Sa aspekta okupaciono-radne terapije, anksizone pacijente karakterišu strah od započinjanja rada i sumnja u sopstvene sposobnosti, opšti pad interesovanja, usporenost, slaba koncentracija i pažnja, smanjena energija i inicijativa zbog sposobnosti da se skrene pažnja sa neprijatnih misaonih sadržaja, postavljanje previsokih ciljeva da bi se sakrilo osjećanje inferiornosti, bijeg u nemoć, da bi se izbjeglo preuzimanje odgovornosti.

Nekada se kod ovih pacijenata mogu javiti i fiziološke manifestacije kao što su podrhtavanje, znojenje, gubitak apetita, ubrzano disanje i opšti pad koncentracije, ali su one najčešće posledica psihičkog stanja pacijenta.

Terapijski ciljevi Ovim pacijentima je potrebno povratiti samopouzdanje, vršiti smirivanje psihomotornog nemira, smanjivanje napetosti, pražnjenje negativne energije, pomoći u ostvarivanju odnosa sa pojedincima ili grupom i očuvanju radnih navika.

Veoma često je rekreativno-radnim aktivnostima potrebno poboljšati njihovu fizičku kondiciju. Radnu sposobnost treba posmatrati i procjenjivati i na osnovu pacijentovih maksimalnih mogućnosti da se odupre stresu i da se izbori sa neočekivanim situacijama. Aktivnosti u radnoj terapiji treba da zainteresuju pacijenta. Sa ovim pacijentima potrebno je odmah uspostaviti kontakt, ali ne treba žuriti sa angažovanjem okupacionom radnom terapijom, jer bi to značilo uvlačenje pacijenta u novu situaciju, prije nego što je on za to spreman i moglo bi da dovede do pojave otpora prema svakom radu. Veoma je važno zadobiti povjerenje pacijenta, zauzeti ohrabrujući ali odlučan stav, izbjegavati situacije koje mogu da provociraju ili potenciraju psihopatološke simptome, ukoliko nisu namjerno izazvane terapijom, ne zahtijevati na početku rada od pacijenta da sam donosi odluke, stalno ga ohrabrivati.

Tehnike i aktivnosti okupaciono-radne terapije U samom početku tretmana, zbog smanjenog samopouzdanja, pacijentu treba dati da samostalno radi neku aktivnost

koja mu je već poznata od ranije, koja je kratkotrajna i sa odmah vidljivim efektom. To su sedativne tehnike koje opuštaju pacijenta, relaksiraju i koje mu pomažu da prevaziđe stres. Od sedativnih tehnika najbolje je koristiti slikanje na hartiji, platnu ili drvetu, temperama, vodenim ili uljanim bojama, vez, tapiserije. Da bi tehnika bila primijenjena kao sedativna, potrebno je da je pacijentu dobro poznata, da se pokreti ponavljaju, i da ih je moguće izvoditi na nivou automatizacije. Kasnije je poželjno promijeniti aktivnost, jer sedativne tehnike pacijenta izoluju, a dirigovane ga upućuju na komunikaciju. Sa jačanjem samopouzdanja i povećanjem uvida u svoje stanje, pacijentu dajemo sve odgovornije aktivnosti i tehnike koje traže donošenje odluka, preuzimanje inicijative i odgovornosti, veći angažman u grupnom radu - inventivne tehnike. To su tehnike kod kojih pacijenti u okviru svog terapijskog zadatka sami biraju materijale i boje i načine dovršavanja svog projekta. Tu spadaju izrada čestitki, zidnih novina, slikanje na staklu, izrada igračaka i bižuterije itd.

Kontraindikacije u okupacionoj radnoj terapiji U radu sa ovim pacijentima treba izbjegavati aktivnosti koje prevazilaze pacijentove trenutne sposobnosti, bez obzira na to što ih je ranije upražnjavao, aktivnosti za čije je dovršavanje potrebno mnogo vremena, aktivnosti koje izoluju pacijenta, koje dovode do pretjeranog zamora i za koje pacijent nije spreman, kao i takmičarske aktivnosti.

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

U Beranama sredinom mjeseca održan 33. sabor ljekara Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije.

Važna tema na skupu bila je sve veća neracionalna potrošnja ljekova u Crnoj Gori. Kako bi se problem sveo u normalne granice ministarstvo je donijelo akcioni plan od 2012. do 2016. godine

RACIONALNA POTROŠNJA NUŽNA ZA DOBRO PACIJENATA I DRUŠTVA -Neracionalna upotreba ljekova u Crnoj Gori stvara ozbiljne probleme i pacijentima i sistemu zdravstva, zbog čega treba što prije donijeti kliničke smjernice, obezbijediti nezavisnu informaciju o ljekovima, podsticati generičko propisivanje ljekova, nadzirati prekomjerno narušavanje ljekova i vršiti kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika. Ministarstvo je dalo Akcioni plan djelovanja od 2012. do 2016, a do sada smo donijeli tek desetak smjernica, koje se moraju razvijati na nacionalnom nivou.

One treba da pomognu ljekarima da se odluče u specifičnim kliničkim situacijama. Ljekari kliničari, koji su pored farmaceuta ključni akteri obezbjeđivanja racionalne potrošnje ljekova, moraju znati nešto više o lijeku, a ne samo kako se zove i koje je klase-kazao je crnogorski ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, učestvujući na 33. Saboru ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije koji se održao 14. i 15. septembra u Beranama.

Zbog prekomjerne potrošnje pacijenti, kazao je ministar, mogu imati ozbiljnih problema poput antimikrobne rezistencije, zbog koje u jednom trenutku mogu doći u situaciju da im se ne može pomoći jer postaju otporni i lijek ne djeluje.. Povećani troškovi, gubici i sve više potrebnog novca za obezbjeđenje ljekova koji su neophodni, posljedice su koje neracionalna potrošnja donosi zdravstvenom sistemu, a preko njega i čitavom društvu.

- Pokušali smo da analiziramo zašto je povećano prepisivanje ljekova i njihova potrošnja. Sve zemlje u svijetu prave preventivne zdravstvene programe, a mi to pokušavamo zadnjih godina.

Dobro je što se povećao životni vijek, a Crna Gora se u tom pogledu, u poređenju sa 53 evropske zemlje, nalazi na nivou srednjerazvijenih zemalja. Prosječni životni vijek kod nas je za muškarce 73.1, a za žene 78 godina. To povećava i dužinu liječenja, a na troškove utiču i nove kombinacije različitih ljekova koje se rade zbog povećanja efikasnosti terapije u liječenju malignih bolesti i HIV infekcije. Uvode se i novi ljekovi u standardne šeme liječenja, šire se indikacije za novim saznanjima, a ne treba zaboraviti ni pritisak farmaceutske industrije. Postoji i pritisak sve bolje informisanih bolesnika i njihovih udruženja, koji traže ono što im po Ustavu pripada. Uz to cijene pojedinih ljekova rastu, iako su neki od tih ljekova već godinama na tržištu. Opšti

36

Generički ljekovi Generički lijek je terapijski ekvivalent originalu i ima ista svojstva kao original, odnosno istu aktivnu supstancu. Original ima zaštićeno ime i zbog toga je skuplji i do 80 odsto od generičkog. U Crnoj Gori, prema riječima ministra, postoji lista od 560 generičkih ljekova.

ekonomsko-statistički parametri takođe utiču na cijene ljekovakazao je ministar Radunović, naglašavajući da su Crnoj Gori tokom tekuće godine smanjio utrošak po receptu sa 5,6 na 5,1 eura, kao posljedica nastojanja da se racionalno i domaćinski posluje. Prema njegovim riječima u Crnoj Gori oko 20 odsto zdravstvenog budžeta, koji se kreće oko 165 miliona eura, odlazi na troškove za lijekove. Taj procenat u razvijenim zemljama je oko 15 odsto.

- Ako bismo bili racionalni u propisivanju i uzimanju ljekova, mogli bi jedan dio tog novca uštedjeti i za neke druge stvari. Informatička povezanost zdravstvenog sistema omogućava kontrolu propisivanja s ciljem da racionalizujemo potrošnju.

Imamo primjer ljekara koji je za četiri mjeseca propisao 10.926 recepata, od čega je realizovano 7.364 recepta ili 2,12 puta više od prosječnog propisivanja ljekara u Crnoj Gori. To je eklatantan primjer neracionalnog propisivanja, ali nažalost nije jedini.

Postoji i primjer ljekara koji je isti dan istom pacijentu propisao četiri kutije istog lijeka. Dobar dio propisuje 8,4 recepata, a u prosjeku jedna posjeta izabranom doktoru završava se sa 2,14 propisanih recepata. Ako neko propiše 8 recepata, onda moramo vidjeti o čemu se tu radi i zašto se zloupotrebljavamo svi mi i troši se zajednički novac. Za sada mi pokušavamo da podizanjem

Prvi sabor održan 1971. godine Prvi Sabor ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije održan je 27.juna 1971.godine u Bijelom Polju. Saboru je prethodilo formiranje podružnice ljekara Ivangrada i Bijelog Polja 19. februara 1968.godine, a predloženo je da se zajedno sa Podružnicom ljekara iz Pljevalja, ljekarima iz Mojkovca i Kolašina formira Podružnica ljekara sjevernih krajeva Crne Gore. Prvi sastanak Podružnice ljekara sjevernih krajeva Crne Gore, kojem je prisustvovalo 85 ljekara, farmaceuta i stomatologa održan je 19.03.1968. godine. Na sastanku Podružnice 28.06.1970. odlučeno je da se formira Sabor ljekara sjevernih krajeva Crne Gore i jugozapadne Srbije.

Na prvom Saboru štampan je Program Sabora i Zbornik prezentovanih radova, što se kao dio tradicije čini i danas. Svrha Sabora je da unaprijedi znanja ljekara iz raznih oblasti medicine, da poboljša dijagnostiku i ishod liječenja savremenim metodama, olakša usvajanje novih vještina i promoviše napredak u stručnoj edukaciji.

U ovogodišnji program Sabora uvrštena su 25 predavanja eminentnih predavača sa fakulteta u Podgorici, Beogradu, Skoplju i Kosovskoj Mitrovici, 10 predavanja farmaceutskih kuća, 101 usmena i 102 poster prezentacije radova, kao i 14 izložbenih štandova farmaceutskih kompanija.

svijesti i razgovorom riješimo takve probleme, ali ako se to nastavi u nekom trenutku moraće se primijeniti i druge mjere ne bi li se racionalizovala potrošnja-upozorio je ministar Radunović, ističući da je u prva četiri mjeseca ove propisano 1.010.124 recepata, što je za 120 hiljada recepata više nego u istom periodu 2011. godine Crna Gora po upotrebi ljekova, prije svega antibiotika, pripada gornjem dijelu evropske ljestvice i sa 40,3 odsto je uz Grčku, a onda dolaze Srbija i Rumunija. Za godinu dana izda se oko milion i četrdeset hiljada recepata za kardiovaskularne bolesti, odnosno oko milion i osamsto hiljada kutija. Dolazi se do apsurdnog podatka da svaki stanovnik popije po tri kutije godišnje.

Pored antibiotika i kardiovaskularnih najviše se troše antiinfektivni ljekovi i ljekovi za elementarni trakt i metabolizam. Prema riječima ministra ovih posljednjih potroši se oko 577.000 kutija.

Dragan Novćić

37

Hronika 3. septembar - PRELIMINARNA POSJETA

U okviru najave posjete Jurije Fedotove, izvršne direktorice Kancelarije UN-a za drogu i kriminal (UNODC), gospođa Ekaterina Kolikalova, predstavnica UNODC posjetila je Ministarstvo zdravlja Crne Gore. Kao osoba čija je nadležnost menadžment Regionalnog programa UNODC-a za Jugoistočnu Evropu, ona je ovom prilikom predstavila Program i plan njegove implementacije. Razgovor koji je Kolikalova obavila sa dr Jasnom Sekulić, predstavnicom Ministarstva, kako se navodi u Saopštenju o ovom događaju, predstavlja ujedno uvod i pripremu za bilateralne razgovore izvršnog direktora sa nadležnim ministrima, u okviru kog su rezimirani dosadašnji oblici i rezultati saradnje i razmotrene mogućnosti za nastavak iste u okviru Regionalnog programa 2012-2015. - Trening za trenere, kao vid edukacije o savremenom pristupu bolestima zavisnosti koju je UNODC donirao Crnoj Gori, omogućio je da trideset licenciranih nacionalnih trenera sprovodi obuke kaskadnog tipa u zdravstvenim ustanovama. UNODC će nastaviti sa programima podrške u oblasti prevencije i tretmana uz aktivno učešće Ministarstva zdravlja - navodi se u ovom saopštenju.

kompanija "Medis Pharma", povodom predstavljanja njihovih paleta visokoadaptiranih mliječnih formula U nastojanju da se uključe u projekte koji će podržati dojenje, beogradska kompanija "Medis Pharm", koja ima svoje predstavništvo i u Crnoj Gori, razvija različite programe visokoadaptiranih mliječnih formula.

Predstavnik kompanije Nataša Mićić, naglasila je da je majčino mlijeko najbolja hrana za najmlađu djecu, ali da su ove formule nužna i najbolja alternativa u rijetkim situacijama kada dijete nije u mogućnosti da dobija majčino mlijeko. - Cilj koji se želi postići pri razvijanju ovih formula je da one zadovolje sve prehrambene potrebe i da djetetu bude obezbijeđen optimalan rast i razvoj. Naš zadatak kao proizvođača je da zadovoljimo globalne standarde, koji su veoma rigorozni. Postoje različiti tipovi formula – kao što je univerzalni, za onu djecu koja nemaju nikakvih gastro-eneteroloških ili bilo kakvih drugih smetnji, kao i specijalizovane – za djecu koja imaju neke smetnje. Takođe postoje i terapisjke formule koje se koriste kod djece koja imaju alergije na proteine kravljeg mlijeka. Od univerzalnih "Novalac" formula najpoznatije su 1,2 i 3, a od specijalizovanih imamo formule koje je dobro koristiti kada dijete počne da ima grčeve, odnosno antikolik formule. Postoje i antirefluks i formule za opstipaciju, odnosno, kada dijete ima bolnu ili tvrdu stolicu.

One se rade sa povećanom količinom magnezijuma - kazala je Mićić.

10. septembar - DONACIJA STANOVNICIMA RIBNIČKOG KAMPA

6. septembar - SASTANAK NA TEMU ŠTETNOSTI UPOTREBE ALKOHOLA Vladin program „Nacionalna strategija prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori 2013–2020” prezentovan je u okviru okruglog stola upriličenog 7. septembra u Restoranu „Ribnica”. Skup su otvorili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović. Na sastanku je posebno akcentovana tema štetnosti upotrebe alkohola i mogućnosti preventivnog rada u suzbijanju ove opasne društvene pojave.

7. septembar – VISOKOADAPTIVNE MLIJEČNE FORMULE Predavanje o dojenju za akušere i babice održano 5. septembra u hotelu Podgorica organizovala je farmaceutska

38

Stanovnicima kampa na Vrelima Ribničkim, koji su pretrpjeli veliku materijalnu štetu nakon požara koji je izbjegličko naselje pogodio u julu, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država uručila je donaciju vrijednu 50 hiljada dolara. U sklopu donacije uručena su dva ambulantna kontejnera i kuhinjski kontejner sa pratećom opremom i aparatima, dok je dio novca iskorišćen za nabavku 850 higijenskih paketa. Primopredaji ove značajne pomoći prisustvovali su ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Su Kej Braun, gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša, direktor Doma zdravlja - Podgorica dr Nebojša Kavarić i generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak.

11. septembar - UČEŠĆE NA 62-OM ZASIJEDANJU REGIONALNOG KOMITETA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE

aestog generalnog programa rada 2014-2029, globani programski budžet 2014-2015, zajedno sa Evropskom perspektivom, uticaj reformi SZO-a na rad Regionalne kancelarije za Evropu, bili su najvažnije teme ovog sastanka. Na marginama Regionalnog komiteta, kako se navodi u Saopštenju Ministarstva, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović imao je sastanak sa dr Hansom Klugeom, direktorom Jedinice za zdravstvene sisteme i javno zdravlje, i dr Valerijem Černjavskim, menadžerom Globalnog fonda za borbu protiv SIDE, tuberkuloze i malarije.

13. septembar - ODRŽAN DVODNEVNI SABOR LJEKARA

Delegacija Crne Gore predvođena ministrom zdravlja doc. dr Miodragom Radunovićem, učestvovala je na 62-om zasijedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu. Sastanak koji je od 10. do 13. septembra održan na Malti otvorio je premijer Malte Hon Lorens Gonzi. Ugovor o saradnji Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu sa Evropskim centrom za mir i razvoj, formulisanje novog evropskog političkog okvira za zdravlje i dobrostanje „Zdravlje 2020”, strategija za podršku ovom procesu kao i Evropski akcioni plan za jačanje zdravstvenih kapaciteta i usluga, draft dvan-

Tradicionalni dvodnevni Sabor ljekara za Sjevernu Crnu Goru i Jugozapadnu Srbiju, koji se održava u Beranama, ove godine je otpočeo 14. septembra. Skup koji organizovan u amfiteatru Doma zdravlja u Beranama svečano je otvorio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. Na Saboru su učestvovali članovi Društva ljekara Crne Gore i Srpskog lekarskog društva. Teme ovog skupa bile su: zdravstvena zaštita majke i djeteta, dijagnostika i terapija, te aktuelnosti iz ljekarske prakse.

14. septembar - DONACIJA ZAVODU „KOMANSKI MOST” Zavodu „Komanski most” 14. septembra uručena je donacija u vidu opreme za rehabilitaciju u vrijednosti od oko 3.900 evra. Projekat je realizovan u okviru programa „Poboljšanje

pružanja servisa za odrasle sa intelektualnim invaliditetom, koji su smješteni u Komanskom mostu, u socijalnom, zdravstvenom i drugim relevantnim sektorima”, koji se u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja odvija u okviru programa UN-a u Crnoj Gori nazvanog „Djelujući kao jedan”. Povodom dodjele opreme na skupu uručenja donacije govorili su: Suad Numanović, ministar rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore i Rastislav Vrbenski, stalni koordinator Sistema UN-a i stalni predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori. - Plan je fokusiran na prevenciji daljih prijema u ovu instituciju i na postupnoj deinstitucionalizaciji trenutnih korisnika kroz razvoj samostalnih vještina za život i pružanje odgovarajućih porodičnih usluga i socijalnih usluga u zajednici. Oprema o kojoj je riječ predstavlja dio napora za poboljšanje uslova života korisnika u periodu transformacije navodi se u Saopštenju ove ustanove.

20-23. septembar - ODRŽAN TREĆI BALKANSKI SASTANAK PULMOLOGA

20. septembar - SARADNJA SA MAKEDONIJOM

Gost ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića na sastanku upriličenom 20. septembra bio je Aleksandar Vasilevski, ambasador Republike Makedonije u Crnoj Gori.

Ovom prilikom razmotrena su pitanja iz oblasti saradnje Ministarstva zdravlja Crne Gore i Ministarstva zdravlja Republike Makedonije, a ministar Radunović predložio je modalitete saradnje resornih ministarstava koji bi rezultirali potpisivanjem Memoranduma o saradnji dvije države iz oblasti zdravstva. Ministar je, kako se navodi u saopštenju izdatom od strane Ministarstva zdravlja, posebno istakao saradnju u izradi legislative koja će biti osnova razvoja unapređenja transplatacione medicine, prvenstveno segmenta koji se odnosi na transplantaciju ćelija i tkiva.

21. septembar - SARADNJA KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE I BOLNICE „SANTOBONO PAUSILIPON” IZ NAPULJA

U Budvanskom hotelu „Splendid”, u periodu od 20-og do 23-eg septembra, održan je Treći balkanski sastanak pulmologa.

Za njegovu realizaciju zaslužno je Udruženje YUFEDA. Aktuelni problemi iz oblasti respiratornih oboljenja sa kojima se pedijatri primarne zdravstvene zaštite susreću u svakodnevnoj praksi bili su tema ovog značajnog regionalnog skupa. Simpozijumu su prisustvovali pedijatri iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

20. septembar – PREDAVANJE MEDICINSKI PROIZVOD SA 7 ZVJEZDICA

U organizaciji Glosarij doo 20. septembra u Zelenom salonu hotela Crna Gora u Podgorici, održano je predavanje za farmaceute. Predavač je bila Arijana Meštrovic dr. sc, vrsni stručnjak iz Hrvatske, predstavnik CoDeG-a za istočnu i centralnu Evropu, sa temom Medicinski proizvod sa 7 zvjezdica - Omega 3 iz Dietpharma.

40

U cilju unapređenja zdravstvenih usluga i edukacije zdravstvenog kadra Crne Gore, italijanska delegacija dječije bolnice „Santobono Pausilipon” iz Napulja boravila je u dvodnevnoj posjeti Kliničkom centru Crne Gore. Italijansku delegaciju činili su: ambasador Maltreškog reda u Crnoj Gori Enriko Tucilo, direktorka Bolnice Santobono Pausilipon dr Ana Marija Minikuči, dr Ferdinando Aliberti, dr Antonio dela Volpe, i dr Federika Minači. Prvog dana posjete, 21-og septembra, delegaciju je primio dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, a drugog dana ona je bila gost prof. dr Slavice Vujisić, direktorke Centra za nauku i dr Danojle Dakić, direktorke Instituta za bolesti djece KCCG-a. - Nakon upoznavanja sa mogućnostima i rezultatima liječenja djece u Kliničkom centru i Bolnici Santobono Pausilipon, te obilaska Instituta za bolesti djece KC CG, razmatrane su mogućnosti uspostavljanja i daljeg unapređenja saradnje dvije ustanove, sa posebnim akcentom na saradnju u domenu dječije neurohirurgije, dječije ORL, dječije onkologije i dječije hematologije. Takođe je razmatrana i saradnja na polju edukacije našeg kadra u Italiji - navodi se u Izvještaju Kliničkog centra. Definisan je tekst Sporazuma dviju ustanova, dogovorena posjeta podgoričke delegacije Bolnici Santobono, a posebno je istaknut značaj doprinosa Malteškog reda u ostvarivanju ove saradnje, inicijatora ove saradnje koji je obezbijedio i besplatan smještaj za roditelje djece iz Crne Gore koja bi bila liječena u bolnici Santobono Pausilipon.

21. septembar - RADNA POSJETA TIVTU Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović boravio je 22. septembra u radnoj posjeti Opštini Tivat. Ovom prilikom

25. septembar - USPJEŠNO OBAVLJENE PRVE TRANSPLANTACIJE BUBREGA

sastao se sa predsjednikom Opštine Miodragom Kankarašem.

U cilju stvaranja ambijenta za unapređenja zdravstvenih usluga ovoj kraja, obavljen je razgovor i sa Menadžmentom Doma zdravlja u Tivtu, na čelu sa direktorkom doc. dr Snežanom Matijević.

Bilo je riječi o kvalitetu zdravstvene zaštite, potrebama zdravstvenih osiguranika kao i zaposlenih u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

23. septembar - POMOĆ MLADIM INTELEKTUALCIMA

Kako bi pomogli školovanje i na neki način uljepšali djetinjstvo četvoro djece Dragoslava i Olivere Janjušević, Dom zdravlja - Podgorica poklonio je porodici nastanjenoj na Bioču kompjuter sa pratećom opremom. - Drago nam je što smo imali priliku da pomognemo i ovim skromnim poklonom bar na trenutak izmamimo osmjehe Stefana, Anđele, Balše i Nemanje, kojima će kompjuter, danas kada je život nezamisliv bez informatičke komunikacije, svakako mnogo pomoći u školovanju, ali i razonoditi ih u slobodnom vremenu - kazao je direktor Doma zdravlja - Podgorica dr Nebojša Kavarić, koji je 23. septembra uručio ovu donaciju. Ovoj skromnoj svečanosti prisustvovala je, pored članova porodice, direktorka OŠ „18. oktobar” Milica Stanković.

Prva operacija transplantacije bubrega u Crnoj Gori izvršena je 25. septembra, u Kliničkom centru Crne Gore. Prvi pacijent bio je Aleksandar Vujović iz Nikšića, a već sjutradan uspješno je obavljena i druga transplantacija, dvadesettrogodišnjoj Jasmini Osmanović iz Rožaja. Transplantacije je izveo crnogorskohrvatski transplantacioni tim.

Povodom ovog veoma značajnog događaja ministri zdravlja Crne Gore i Hrvatske, Miodrag Radunović i Rajko Ostojić, održali su radni sastanak. - Tokom srdačnog razgovora koji se prvenstveno odnosio na nastavak saradnje i na perspektivu razvoja transplatacionog programa u Crnoj Gori za 2012. i 2013. godinu, ministar Radunović se uvaženom gostu još jednom zahvalio za nesebičnu pomoć pruženu tokom pripreme i realizacije prve operacije transplantacije bubrega sa živog davaoca. Ovo je, kako je kazao, samo početak saradnje, te će stručnost, profesionalizam i nesebična pomoć Crnoj Gori značiti i u realizaciji brojnih aktivnosti koji će crnogorski zdravstveni sistem u narednom periodu sprovoditi - navodi se u saopštenju sa ovog sastanka. Ministar Ostojić je ponudio i pomoć u donošenju pravnih akata koji se odnose i na ostale vidove razvoja zdravstvenog sistema. Nakon razgovora, u amfiteatru Medicinskog fakulteta održan je i Simpozijum na temu transplantacionih programa. Ministar Miodrag Radunović svečano je potpisao i donorsku karticu, a ministri su zajednički obavili posjetu operisanim pacijentima. Izvršni direktor Kompanije „M-tel” Vladimir Lučić ovom prilikom uručio je Kliničkom centru donaciju medicinskih aparata neophodnih za postoperativni monitoring bolesnika u vrijednosti od 15.000 evra.

International Health d.o.o.

Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Hirurško odjeljenje

OPŠTA BOLNICA PLJEVLJA Prvi pisani podatak o postojanju bolnice u Pljevljima nalazi se u zapisima iz 1664. godine. Poslije toga pominjanje zdravstvenih ustanova bilo je povezano sa okupatorskim vojskama koje su se nalazile na teritoriji Pljevalja.

Za razvoj zdravstvene službe u Pljevljima, pa i na širem području, prelomni trenutak predstavlja otvaranje Doma narodnog zdravlja. Dom je podiglo Ministarstvo narodnog zdravlja, a njegova izgradnja najvećim dijelom finansirana je iz sredstava Rokfelerove fondacije. Svečano je otvoren 5. oktobra 1928. godine, a otvorio ga je načelnik Ministarstva zdravlja, najpoznatiji ljekar preventivne medicine u Jugoslaviji, jedan od osnivača našeg predstavništva Svjetske zdravstvene organizacije i njen predsjednik, dr Andrija Štampar. Otvaranjem Doma zdravstvena služba podignuta je na znatno viši nivo, tj. prvi put je dobila nivo savremene i organizovane zdravstvene službe.

42

Poslije Drugog svjetskog rata, 50-ih godina u Pljevlja počinje pristizati medicinski kadar sa pljevaljskog područja i kreće se sa izgradnjom zdravstvenih objekata. Radilo se etapno, paviljonski sistem. 1960. godine useljena su tri odjeljenja (Hiruško, Dječije i Ginekologija). Taj sistem gradnje nastavlja se i za nekoliko godina kompletira se bolnička služba, a 1963. godine konstituiše se jedinstvena organizacija Medicinski centar - Pljevlja. Medicinski centar - Pljevlja, bio je jedinstvena organizacija za područje opština Pljevlja i Žabljak koja je funkcionisala sve do 1991. godine. Tada je, na osnovu novog zakona o zdravstvu, došlo do reorganizacije zdravstvene službe.

J Z U Opšta bolnica - Pljevlja postoji od 1991. godine.

Pokriva teritoriju od preko 1.800 kvadratnih kilometara, na kojoj živi 35.000 stanovnika. Svojom organizacijom Opšta bolnica u Pljevljima omogućava korisnicima zdravstvene zaštite da svoje

zdravstvene potrebe ostvaruju u Pljevljima. Od osnivanja pa do danas, ova ustanova se trudi da svojim radom i kvalitetom pruža kvalitetnu zdravstvenu zaštitu stanovništva, u skladu sa svojim mogućnostima i prilagođavajući je potrebama stanovništva.

Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica - Pljevlja nosilac je planskih i programskih zadataka bolničke zdravstvene zaštite stanovništva na području opština Pljevlja i Žabljak.

Specijalistička i bolnička zdravstvena zaštita stanovništva pruža se iz oblasti: - Interne medicine sa zaraznim bolestima - Dječijih bolesti - Opšte hirurgije sa ortopedijom i urologijom - Akušerstva i ginekologije.

U sastavu Opšte bolnice organizovano rade i specijalističke ambulante: - Internistička - Hirurška - Ortopedska - Dermatološka - Urološka - Oftalmološka - Neurološka - Infektološka - Otorinolaringološka - Biohemijsko-hematološka laboratorija - Služba za hemodijalizu - Ultrazvučna dijagnostika - Fizikalna terapija - CT dijagnostika.

PLAN ZA PROMJENE Direktor Opšte bolnice u Pljevljima od juna ove godine je dr Zoran Tabaš, specijalista urolog. Rođeni Pljevljak, dugogodišnji je radnik Opšte bolnice. Iz razgovora sa njim saznajemo da smatra da se mnoge stvari u funkcionisanju te ustanove moraju promijeniti.

Dr Zoran Tabaš rođen je u Pljevljima 16.oktobra 1951.godine. Poslije završene Gimnazije 1969. godine, u Sarajevu, upisuje studije medicine. Radio je kao ljekar opšte prakse u Domu zdravlja, a 1987. godine završava specijalizaciju na Urološkoj klinici u Beogradu.

Izvjesno vrijeme radio je kao šef Doma zdravlja, a osnovao je i Urološku službu u kojoj je samostalno radio kao urolog, do aktuelnog imenovanja.

Prioriteti koji, po njegovim riječima, u najkraćem roku moraju biti definisani nakon razmatranja menadžmenta, Ljekarskog kolegijuma, uz saglasnost resornog Ministarstva, Ministarstva finansija i Zdravstvenog fonda, baziraće se na potrebama

rješavanja prostornog kapaciteta, kadrovskog, objekata infrastrukture i sekundarne infrastrukturne mreže, aparature i sredstava za dijagnostiku i terapiju.

Pored kadrovskih pitanja, jedan od gorućih problema, po mišljenju Tabaša, jeste i dotrajalost infrastrukturnih objekata, naročito kotlarnice koja ne ispunjava aktuelne evropske standarde kvaliteta.

Plan reforme i poboljšanja rada Opšte bolnice - Pljevlja zasniva se na projektu unapređenja, upravljanja u sistemu zdravstva u Crnoj Gori, koji je donijet u junu 2011. godine.

Opšti ciljevi biće unapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite, optimizacija bolničkog sektora, kako bi se racionalizovalo korišćenje raspoloživih resursa i ostvarile uštede koje će biti reinventirane u sistem bolnice. - Pod ovim podrazumijevamo ograničavanje rasta troškova, promovisanje kvaliteta i efikasnosti pružanja usluga i racionalnog korišćenja resursa rekao je Tabaš i dodao da je - radi obezbjeđenja finansijske održivosti zdravstvenog sistema neophodno uvođenje ugovaranja i novog modela plaćanja zasnovanog na DRG modelu, koji podrazumijeva sistem dijagnostikovanja sličnih grupa bolesti u smislu optimizacije u zdravstvu.

Za finansijsku održivost zdravstvenog sistema Opšte bolnice Pljevlja neophodno je i poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga, revizija i racionalizacija medicinskih i nemedicinskih troškova.

U Opštoj bolnici evidentan je kadrovski višak, naročito nemedicinskog osoblja. U skladu sa mogućnostima i potrebama, aktuelni broj radnika od 65 do 70 potrebno je optimizovati prema stvarnim potrebama i stvoriti uslove za adekvatan socijalni program.

Direktor Opšte bolnice u Pljevljima na kraju očekuje od sredstava javnog informisanja realno izvještavanje i provjerene informacije o potrebama i problemima ove zdravstvene ustanove u cilju upoznavanja javnosti, animiranja lokalne vlasti, privrednih subjekata kao i srednjih i malih preduzetnika da sponzorstvima i donacijama pomognu rješavanje problema ove ustanove.

Milorad Aranitović

43

MAJČINO MLIJEKO HRANA, LIJEK I LJUBAV Predavanje o dojenju za akušere i babice održano je 5. septembra u hotelu Podgorica u organizaciji Piše: prim. dr Paša Divanović, spec. pedijatrije Dom zdravlja Podgorica

Pravilna ishrana odojčeta uslovljena je pravilnom ishranom trudnica. Ona obezbjeđuje normalan rast i razvoj ploda, čuva zdravlje majke i omogućuje uspostavljanje i razvoj laktacije.

U toku prva tri mjeseca trudnoće nije potrebno povećavati kalorijski unos, dok se u drugoj polovini trudnoće potrebe povećavaju za 285 kcal dnevno.

Majčino mlijeko nezamjenjljiva je hrana najmlađima, djeci do jedne godine. Ono je za bebu hrana, lijek i ljubav. Nezamjenjljivo je zbog energetskog, nutritivnog i imunološkog sastava. Prvi podoj je za dijete i prva imunizacija, pomaže sazrijevanje gastrointestinalnih funkcija, prevenira senzibilizaciju na strane bjelančevine, pruža mu zaštitu od infekcija organa za disanje, infekcija uha, astme, alergija... Dojenje blagotvorno utiče i na emocionalni i intelektualni razvoj djeteta. Majčino mlijeko je najjeftinije. Dojenjem dijete ima osjećaj zaštićenosti i ljubavi.

Dojenje smanjuje mortalitet dojenčadi.

Dojenje štiti zdravlje majke - hormon oksitocin, koji se oslobađa prilikom dojenja, izaziva kontrakcije materice i zaustavlja krvarenje poslije porođaja; - dojenje štiti majku od pojave karcinoma dojke i jajnika, kao i od osteoporoze u kasnijem životnom dobu; - dojenje je prirodna zaštita od trudnoće – supresija ovulacije i uspostavljanja menstrualnog ciklusa hormonom prolaktinom; - ako doje bebu majke brže izgube višak kilograma poslije porođaja;

44

farmaceutske kompanije "Medis Pharma"

- ređe imaju anemiju i postporođajnu depresiju; - dojenje majci omogućava višak slobodnog vremena.

Koliko dugo dojiti bebu?

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se dijete doji do godinu, ali je poželjno nastaviti i dalje. Sa dojenjem treba početi pola sata nakon porođaja, prvim podojem koji je izuzetno bitan. SZO takođe preporučuje da se beba isključivo doji do šest mjeseci, nakon čega se uključuje i nemliječna ishrana, ali se dojenje ne prekida. SZO svoje stavove vezane za nemliječnu ishranu odojčeta nije mijenjala od 2001.

Američka akademija za pedijatriju, Evropsko udruženje za dječiju gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju i Sekcija za pedijatriju Evropske akademije za alergologiju i kliničku imunulogiju iz 2008 godine, preporučuje da se odojčetu između navršenih 4-6 mjeseci (17-26 nedelja) dodaje i nemliječna hrana.

Nemliječnu ishranu djeci rođenih prije termina treba započeti sa navršenih 5-8 mjeseci.

Prihvatljivi medicinski razlozi za suplementaciju, pored dojenja su: - Djeca koja leže na intenzivnoj njezi.

- Porođajna težina manja od 1500 grama.

- Djeca rođena prije 32. gestacijske nedelje.

- Mala za gestacijsku dob, sa potencijalnom teškom hipoglikemijom, koja se ne rješava dojenjem.

Osnovni principi strategije SZO i UNICEF-a za očuvanje dojenja su: dojenja.

- da sve majke znaju prednosti

- da sva odojčad doje prvih šest mjeseci.

- da sve zdrastvene institucije koje se bave zdrastvenom zaštitom majke i djeteta prihvate i primjenjuju ”Deset koraka do uspješnog dojenja’’.

- da se onemogući prodaja, distribucija i donacija zamjena za majčino mlijeko.

Bolnica - porodilište prijatelj majki i beba.

Na međunarodnoj konferenciji o podršci dojenju održanoj u Ankari 1991. godine SZO i UNICEF su dopunili svoj program povratka dojenju kampanjom za organizovanje porodilišta koje zovemo „Bolnice prijatelj djece - Baby friendly hospital initiative“, koje moraju poštovati deset koraka do uspješnog dojenja. Bolnice koje usvoje ovaj program moraju ispunjavati sljedeće uslove: a) imati pravila ispisana za uspješno dojenje. b) upoznati osoblje bolnice kao i trudnice porodilje o prednostima dojenja. c) dojenje treba početi unutar pola sata od rođenja djeteta. d) pružanje pomoći u dojenju i održavanje laktacije. e) novorođenčetu treba uskratiti bilo kakvu hranu ili piće osim majčinog mlijeka, samo ako to nije medicinski indikovano. f) omogućiti 24h boravak u istoj prostoriji majke i djeteta. g) učiti majke da dijete doje na njegov zahtjev. h) ne davati dude, varalice.

U Crnoj Gori od 13 porodilišta, sedam je dobilo status Bolnica - porodilište prijatelj majki i beba.

Promocija dojenja i pravilne ishrane djeteta je važan zadatak zdrastvenih radnika. Prema podacima iz UNICEF-ovog izvještaja za 2011. godinu, 136,7 miliona beba je rođena širom svijeta, a samo 32,6% od njih se isključivo doje u prvih šest mjeseci. U Crnoj Gori svako peto dijete uzrasta do šest mjeseci i svako četvrto uzrasta do tri mjeseca, hrani se isključivo majčinim mlijekom, što je značajno ispod preporučenog nivoa. Pravovremenu dopunsku ishranu u uzrastu šest do devet mjeseci, uz majčino mlijeko dobijalo je tek svako treće dijete, pokazuje istraživanje koje je ranije sproveo UNICEF u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, rada i socijalnog staranja. Ipak, poredeći nalaze istraživanja stanja zdravlja majki i djece u Crnoj Gori, iz 1996. godine uočava se da je stopa isključivog dojenja u prvih šest mjeseci i stopa produženog dojenja u prvoj i drugoj godini života

porasla dva do tri puta do 2005. godine. Istraživanje UNICEF-a, rađeno u junu 2009. godine, pokazuje da više od 60% roditelja ne zna da se u majčinom mlijeku nalaze sve hranljive materije potrebne za dalji razvoj djeteta.

Promjene majčinog mlijeka tokom laktacije Tokom laktacije majčino mlijeko prolazi faze od kolostruma preko prelaznog mlijeka do zrelog mlijeka.

Kolostrum majka luči 3-5 dana nakon porođaja. Kolostrim ima više proteina, minerala (Na, K, Cl, Zn, Fe), vitamina A, E, C i K, karotena, soli, sekretornog IgA i IgG, IgM. Sadrži antitijela protiv virusnih i bakterijskih uzročnika u većoj koncentraciji od zrelog mlijeka. Olakšava pražnjenje crijeva i štiti od infekcije.

Prelazno mlijeko se pojavljuje od 5-14 dana laktacije.

U njemu raste koncentracija masti, laktoze i vitamina topljivih u vodi.

Zrelo mlijeko počinje da se luči krajem prvog mjeseca.

Energetska vrijednost 68 kcal na 100 ml ( 285 kJ/100ml). U toku dojenja dijeli se na “prvo” i “zadnje” mlijeko.

45

Sastav majčinog mlijeka Proteini mlijeka su kazein, proteini surutke, imunoglobulini i drugi glikoproteini.

Masti - malo zasićenih (palmitinska) i mnogo nezasićenih kisjelina.

Uočene su velike individualne razlike, kao i izrazite dnevne fluktacije u koncentracijama masti u mlijeku. Najveće koncentracije su uveče i poslije podne. Pri kraju podoja koncentracija masti raste 4-5 puta u odnosu na početak, zato je važno da majka dopusti bebi da sisa dok ne pokaže da je sita i da ne ograničava vrijeme podoja.

Ugljeni hidrati - laktoza.

Vitamini - nedovoljno vitamina K i D. Zbog prevencije hemoragijske bolesti svakom novorođenčetu se daje vi-

tamin K u porodilištu.

Siromašno je vitaminom D, te se dodatno unosi 400 ij dnevno.

Kontraindikacije za dojenje Od strane dojenčeta: galaktozemija, fenilketonurija, potpuni rascjep usne i nepca, gastrointestinalna intolerancija laktoze, glukoze i galaktoze.

Od strane majke: karcinom dojke, aktivna tuberkuloza (prekinuti dojenje u prve tri nedelje aktivne TBC dok je majka na intenzivnoj terapiji), psihoza, ili bilo koja teška bolest koja iscrpljuje majku. HIV infekcija (kontraindikacija za dojenje?), u svijetu i ova djeca doje, ako je beba u većem riziku ako se odvoji od dojke (nije im dostupna mliječna formula).

Pravilna tehnika dojenja Što se tiče načina na koji treba da se doji dijete majka treba da okrene bebu prema dojci, da ga drži sjedeći ili ležeći i sačeka da dijete osjeti miris mlijeka. Brada i nos bebe treba da dodiruju dojku, bradavica i areola da ispune bebina usta.

Donja usna treba da je izvrnuta put napolje prema dojci, a bebin jezik da je obavijen oko bradavice, koja mora biti duboko u ustima. Sisanje počinje kada bradavica privuče bebino mekonepce. Ritam dojenja je sisanje-gutanje-disanje...

U prvim danima sisanje je u razmacima od jednog do tri sata i ima oko 10 do 12 podoja. Pojedinačni podoj mora u prosjeku trajati oko 20 minuta. Treba izbjegavati prekidanje dojenja. Dok napuni tri mjeseca beba izbaci jedan noćni obrok, tako da optimalni broj sisanja u 24 časa treba da je 8 puta. Ako beba toliko doji onda je ona živahna i zadovoljna, a za 15 dana do tri nedelje povratiće tjelesnu težinu sa rođenja i nakon toga nastavlja da dobija na težini 20 do 40 grama dnevno. Ako majka zaista nema dovoljno mlijeka, što je slučaj samo u 2 5 %, beba će slabije napredovati.

Alternativa u tom slučaju, su mliječne formule koje mogu biti visoko adaptirane potrebama djeteta do kraja prve godine. Mliječne formule mogu biti standardne za odojčad koja nemaju problema, a mogu biti i specijalne za bebe sa probavnim smetnjama.

Razlozi nedovoljnog lučenja mlijeka i teškoće pri dojenju Osnovni razlog je odložen prvi podoj, kao i nedovoljno česti i kratki podoji. Uzrok može biti i nepravilan položaj prilikom podoja, često mijenjanje

46

dojki i obavljanje podoja na brzinu. Naravno, uzrok može biti i bolest majke ili ako ona ne unosi dovoljno hrane i tečnosti. Prosječan unos kalorija od samog početka dojenja treba da se poveća za 480 kcal, jer količina mlijeka koju treba da pruži djetetu da bi ono napredovalo je oko 850 mililitara. Ishrana dojilje mora biti raznovrsna, mješovita i podijeljena na 5 do 7 obroka. Potrebe za tekućinom su nešto veće. Najbolje se ravnati prema osjećaju žeđi, koji je u većine dojilja pojačan. Piti se mogu voda, voćni sok, supa, mlijeko. Nije dokazano da pivo, čaj ili mlijeko imaju galaktogeni uticaj.

Ako je majka vegetarijanka, ili je majka na strogoj makrobiotičkoj ishrani, mora dobijati vitamin B12 (100 do 1000 mikrog 1x mjesečno – doza održavanja), uz dodatak Fe, Ca, Zn i vitamina D. Teškoće pri dojenju nastaju zbog bolnih i ispucalih bradavica, apscesa dojki, njihove prepunjenosti, upale dojke, uvučenih bradavica... Ovo su sve opasnosti za prekid dojenja, ali u slučaju, recimo prepunjenosti ili upale, mlijeko treba izmazati. Tu tehniku treba primjenjivati i kod djece rođene prije vremena koja nemaju snage da sisaju.

Mlijeko koje se izmuze može bezbjedno ostati na sobnoj temperaturi 8 do 10 sati, u frižideru 72 sata, a u zamrzivaču i do tri mjeseca. Ono se ne smije zagrijavati na otvorenom plamenu, a dijete treba hraniti kašičicom.

Ako je majka bolesna i uzima ljekove dojenje se nekada mora prekinuti, ali vrlo su rijetki ljekovi usljed čije se primjene to mora učiniti. Većina ljekova nema nepovoljno dejstvo na bebu, jer se u vrlo malim koncentracijama izlučuju u mlijeko. Upotreba antibiotika je relativno bezbjedna u toku laktacije, ali izlučeni putem mlijeka mogu dovesti do poremećaja gastrointestinalne flore i dijareje, ali i nastanka alergijske reakcije kod dojene djece. Treba izbjegavati: hloramfenikol, tetracikline, hinolon, metronidazol, nalidiksnu kiselinu.

Kombinacija sulfametoksazola i trimetoprima se smatra bezbjednom kod starije terminske novorođenčadi, ali kod prematurusa može da dovede do hemolize i žutice.

Dojenje se mora prekinuti ako se koriste citostatici ili radioaktivne susptance.

Čvrsta hrana tek kad se beba dovoljno razvije Uvođenje nemliječne ishrane prije svega zavisi od uzrasta djeteta i njegovog razvoja. Hrana mu se može davati tek kada počne da sjedi, stabilno drži i pokreće glavicu, pokazuje pokrete nalik žvakanju, te nema refleks izbacivanja iz usta.

Nemliječna ishrana u prvoj godini treba da obuhvati voće i povrće u obliku kaša, pirea i sokova, žitarice (pirinčane, kukuruzne, pšenične, ovsene) obogaćene gvožđem, nemasno meso – piletinu, teletinu, junetinu i očišćenu ribu. Može se davati hljeb i tjestenina, kao i mliječni proizvodi – jogurt, mladi sir i kajmak. Razmak između novih namirnica je 4-7 dana. Žitarice se spremaju sa majčinim mlijekom, bebi-formulom, vodom ili voćnim sokovima. Kravlje, kozje i ovčje mlijeko se uvodi u ishrani poslije prvog rođendana.

Iako Jugoslavije nema već više od 20 godina, postoje udruženja s predznakom jugoslovenski. Jedno od njih je i YUFEDA, Jugoslovensko udruženje za borbu protiv astme kod djece. U njihovoj organizaciji održan je simpozijum o toj problematici, a predstavljeni su i novi trendovi u liječenju

INDIVIDUALNO LIJEČENJE ASTME KOD DJECE Treći YUFEDA balkanski simpozijum održan je 20. septembra u hotelu „Splendid” u Bečićima. YUFEDA je „Jugoslovensko udruženje za borbu protiv astme kod djece”, a simpozijum je bio regionalnog karaktera i na njemu su učestvovali pedijatri iz bivših jugoslovenskih republika - Crne Gore kao domaćina, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Na ovogodišnjem simpozijumu, koji se održava uz podršku kompanije „Salveo”, učestvovalo je 250 pedijatara, a ključna tema bila je astma kod djece.

Predsjednik YUFEDA-e prof. dr Branimir Nestorović, ocijenio je ovogodišnji simpozijum kao najbolji do sada, te pojasnio da će se od iduće godine on održavati u proljeće i na jesen. - Uključićemo mnogo više kolega iz regiona, pa se nadamo da će se od iduće godine nama pridružiti i kolege iz Bugarske i Grčke. Želimo da to bude tribina na kojoj će pedijatri moći da se upoznaju i diskutuju o raznim temama. Fond YUFEDA osnovao sam prije petnaestak godina, a cilj mi je bio edukacija ljekara o dječjoj astmi. Sada smo promijenili način rada, škole astme su prevaziđene, pa smo prešli na interaktivni sistem - kazao je dr Nestorović. Prema njegovim riječima, u planu je da se od iduće godine uključe i pedijatri primarne zdravstvene zaštite, a ne samo pulmolozi. Cilj je da se povežu različite specijalnosti i tako pristup učini interaktivnim. - Kolege u regionu trebaju da se međusobno upoznaju i da poznaju načine i metode rada. Tako smo došli na ideju da napravimo balkanski simpozijum, na čiji naziv niko nije imao primjedbe. U medicini je došlo do velikog zaokreta ka individualnom pristupu u liječenju uopšte, pa i astme kod djece. Medicina zasnovana na dokazima polako posustaje, jer se pokazala kao nedovoljna da riješi probleme pacijenata. U tom nastojanju da od pacijenata napravi tipske osobe, da ih sve liječimo prema algoritmu, medicina zasnovana na dokazima pretrpjela je neuspjeh. Većina u svijetu se vraća medicini zasnovanoj na prirodnom posmatranju. Posmatrati individualnog pacijenta u njegovoj sredini, to je težnja ovog metoda, kojim se vraća uloga ljekara. Zato je i cilj ovog seminara da podupre edukaciju ljekara, koji će naučiti kako se liječe pacijenti individualno, odnosno prema potrebama svakog pojedinačno - kazao je Nestorović.

Pedijatar-alergolog iz Nikšića dr Slobodan Vranješ kazao

48

je da pedijatri u Crnoj Gori imaju dosta skupova, ali da je ovaj jedan od značajnijih zato što su došla sva regionalno eminentna imena pedijatrije, pulmologije i alergologije. - Čuli smo najnovije stavove o upotrebi i izboru antibiotika u pedijatriji, kolikim dozama to treba činiti, te dužini trajanja terapije kod pulmoloških, odnosno oboljenja donjeg i gornjeg respiratornog trakta - kazao je Vranješ.

D. Novčić

Bolno NICANJE ZUBIĆA Proces nicanja i mliječnih, i stalnih zuba je često bolan i može biti frustrirajuće iskustvo i za djecu i za roditelje.

Prvi zubići kod beba se pojavljuju u periodu od trećeg do petnaestog mjeseca života. Kod većine beba nicanje zubića počinje oko šestog mjeseca i završava se u trećoj godini kada se pojavi svih 20 mliječnih zuba. Korijeni zuba formiraju se još u majčinom stomaku. Kad korijen zuba krene da raste, dešava se prodiranje vrha zuba kroz desni što izaziva neprijatnost i nelagodu.

Za mali broj beba ovaj proces je bezbolan i završava se bez posebnih tegoba. Neke bebe mogu imati kratke periode razdražljivosti uz pojačano lučenje pljuvačke i otečene desni, dok je za druge bebe i njihove roditelje ovo vrlo stresan period.

Desni su otečene, crvene i bolne na dodir. Bebe stavljaju ručice u usta, traže razne predmete ili prste roditelja. Obrazi beba mogu biti topli, crveni. Bebe su razdražljive, plačljive i često se bude noću. Neke bebe mogu dobiti i proliv i blago povišenu temperaturu. Ako ovi simptomi traju duže, posetite svog pedijatra kako biste eliminisali postojanje drugih bolesti.

Najčešći redosled nicanja zubića kod beba je sledeći: Prvo se pojavljuju donji, a zatim i gornji centralni sekutići.

Kasnije izbijaju bočni sekutići, u periodu od šestog do jedanaestog mjeseca. Posle pauze od dva-tri mjeseca niču donji, a potom i gornji prvi kutnjaci, u uzrastu od jedanaest do osamnaest mjeseci.

Oko prvog rođendana dijete ima osam zubića. Između petnaestog i dvadesetdrugog mjeseca života, niču donji, a potom i gornji očnjaci. Poslednji mliječni zubići, drugi kutnjaci – petice, izbijaju u periodu između devetnaestog i tridesetog mjeseca bebinog života. Sa tri godine dijete ima sve mliječne zube.

Između pete i šeste godine počinje zamjena mliječnih zuba sa stalnim zubima. Tada prvi put niču šestice na čijem mjestu nisu postojali mliječni zubi pa i njihovo nicanje može biti bolno i neprijatno za dijete.

Bebi i djetetu kome niču zubi pomoći ćete davanjem dosta vode, soka kako bi se nadoknadila tečnost koja se gubi prekomjernim lučenjem pljuvačke, zatim glodalicama koje smiruju iritaciju desni i novim biljnim preparatima koji smanjuju sve tegobe vezane za nicanje zubića.

Protiv tegoba nastalih tokom nicanja zuba 150 tableta 1 tableta sadrži: Pulsatilla trit. D6 15 mg Belladonna trit. D6 15 mg Chamomilla trit. D6 15 mg Ferrum phosphoricum trit. D6 15 mg Hepar sulfuris trit. D12 15 mg

Indikacija: Za olakšanje tegoba tokom nicanja zuba kod beba i djece: iritiranost, povišena temperatura, dijareja i bol u uhu.

Doziranje: Dentokind

Akutna stanja (do poboljšanja tegoba)

Nastavak doziranja (nakon poboljšanja)

Djeca od 0 - 1 godine

1 tableta na svakih sat vremena, najviše 6 tab. dnevno

3 x 1 tableta

2 tablete na svakih sat vremena, najviše 12 tab. dnevno

3 x 2 tablete

Djeca od 1 - 6 godina

Tablete treba uzimati pola sata prije ,ili poslije obroka i pustiti da se polako rastope u ustima kako bi se obezbijedila maksimalna efikasnost lijeka. Kod beba tabletu rastvoriti u malo vode.

Homeopatski lijek registrovan za bebe od prvog dana života i malu djecu.

Lijek Enterokind se može izdavati bez ljekarskog recepta.

2 Dentokind - sažetak karakteristika lijeka, datum poslednje revizije avgust 2009.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo!

O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom, ili farmaceutom.

Promotivni materijal odobren od strane Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije prema rešenju broj: 515-00-00020-2012-3-009, od 10.04.2012 Dentokind Proizvođač:

Deutsche Homöopathie Union

Nosilac dozvole:

Cink je element koji učestvuje u svim biološkim procesima, tako da je njegova suplementacija izuzetno važna u prevenciji ili poboljšanju stanja bolesti

BEZ NEMA ŽIVOTA Prof. dr Branimir Nestorović Univerzitetska dječija klinika Tiršova, Beograd Nedostatak cinka u organizmu utiče na pojavu raznih bolesti. Prema mapi koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), nedostatak cinka zauzima peto mjesto kao uzročnik nastanku različitih bolesti u nerazvijenim zemljama, dok je u razvijenim tek na 11. mjestu. To znači da se u nerazvijenim zemljama, a u njih spadaju i naši prostori, cink manje koristi.

Od 2002. godine SZO sprovodi program suplementacije cinka u zemljama u razvoju, jer se pokazalo da izuzetno dobro djeluje na dijareju.

Na šta sve utiče njegov nedostatak pokušaćemo ukratko da prikažemo. Bez cinka nema života. Ova rečenica dovoljno govori sama za sebe. No, ipak, evo jedne aproksimativne skale: - Nema biološkog procesa gdje on ne učestvuje. Sadržan je u preko 300 enzima, cijela grupa transkriptivnih faktora ga ima, a to su takozvani cinkfinkeri, supstance koje omogućavaju sintezu DNK. - Odbrane organizma i imuniteta nema bez cinka, nema

50

ni odbrane od bakterija.

- Kod djece nedostatak cinka izaziva stalne prolive, nenapredovanje i gomilu raznih drugih problema.

- Ne postoji sinteza timulina, hormona timusa.

- Antioksidativnog dejstva nema bez cunka,.

- Nema zdravih kostiju bez cinka, ĹĄto viĹĄe njega to viĹĄe osteokalcitona.

- Ekstremno dobro djeluje na dijareju, pa se dodaje u probiotike ĹĄto je onda antivirusni faktor.-Kod pneumonije davanje cinka izuzetno poboljĹĄava stanje bolesti.

- ÄŒak i lokalno stavljanje cinka u nos moĹže da ima vaĹžan efekat, jer on ima lokalna imunomodulatorna svojstva.

- Davanje cinka u kombinaciji sa drugim elementima dovodi do znatnog poboljĹĄanja stanja oboljelih od Daunovog sindroma, jer u 60 odsto sluÄ?ajeva poboljĹĄava intelektualne sposobnosti i smanjuje uÄ?estalost infekcija.

- Kombinovan sa probioticima veoma povoljno djeluje u tretiranju autizma, kao inflamatorne bolesti Centralnog nervnog sistema. To je pokazala Ä?uvena "Ĺ kotska studija".

VAĹ˝AN U STAROSTI Mogli smo joĹĄ nabrajati gdje sve cink djeluje i pomaĹže, recimo kod AIDS-a. Ali Ĺželimo da paĹžnju skrenemo na jedan period Ä?ovjeÄ?ijeg Ĺživota gdje je on neprikosnoven. Radi se o starosti. Ljudi koji preÄ‘u 55 ili 60 godina, svakodnevno bi trebali

da koriste suplementaciju cinka. Time će poboljĹĄati imune funkcije, a one su funkcije koje odreÄ‘uju duĹžinu Ĺživota. Ona izreka: "U zdravom tijelu, zdrav duh", nije taÄ?na. Trebalo bi je obrnuti pa reći:"Zdrav duh, generiĹĄe zdravo tijelo".

U starosti postoji diskrepanca cinka, pa bi svi trebalo da ga uzimaju. MuĹĄkarci to moraju iz dva razloga: starosti i prostate.

On je nezamjenjljiv u prevenciji karcinoma prostate, a daje se i u lijeÄ?enju tog oboljenja u velikim dozama tokom ĹĄest nedjelja.

KAKO OTKRITI NEDOSTATAK? Nedostatak cinka mogu da pokaĹžu bijele fleke na noktima. Ipak, najpouzdanije je saznati da li ima nedostatka tako ĹĄto ćete testirati ukus koji vam ostane u ustima posle popijenog preparata cinka. Uzmete bilo koji preparat cinka, rastvorite ga u teÄ?nosti i zadrĹžite ga u ustima 15 sekundi. Ako poslije toga imate sladunjav ukus, izvjesno je da se radi o nedostatku tog elementa i mora se unositi suplementacijom. Ako vam nakon zadrĹžavanja ostane metalni ukus, onda nema deficita. To je vrlo pouzdano testiranje, jer apsorpcija cinka ide preko metalazme, pa ako ga ima dovoljno u organizmu neće se apsorbovati, ostaće u ustima.

Amerikanci su ranije utvrdili da je dnevna doza za odrasle 20 do 30 miligrama cinka, a 10 do 15 za djecu. Sada se to pokazalo kao mnogo, pa danaĹĄnji preparati imaju mnogo manje. Otprilike od te koncentracije cinka koja postoji, apsorbuje se 50 odsto.

Sa nama je

pravljenje hleba djeÄ?ja igra ...

U kuhinji bez glutena sve postaje joĹĄ jednostavnije: „Bread-Mix“ (Mix B) je naĹĄa mjeĹĄavina braĹĄna za peÄ?enje tijesta s kvascem. NaĹĄe braĹĄno „Mix Pâtisserie“ (Mix C) struÄ?njak je za slatke kekse. Za svaki recept upravo ono ĹĄto treba – s braĹĄnom firme Schär svaki recept jednostavno uspijeva!

Mi ćemo se pobrinuti za Vať uŞitak, jer ste nam vaŞni. www.schaer.com Schär je evropski lider u Şivotu bez glutena:

Glosarij d.o.o., Vojislavljevica 76, Podgorica, Montenegro, tel.+382 20 642 495

DIJABETESNA N E F R O PAT I J A Piše: dr Predrag Stanković, internista Opšta bolnica Pljevlja

Dijabetesna nefropatija je mikrovaskularna komplikacija insulin zavisnog (tip I) i insulin nezavisnog dijabetesa (tip II).

Prisutna je perzistentna proteinurija, retinopatija (90 %, 60%), hipertenzija. Ne javlja se kod svih bolesnika sa dijabetes melitusom. Njena incidenca u populaciji bolesnika sa dijabetes melitusom iznosi 10-50 %. Ona je uz hipertenziju najčešći uzrok ESRD-a, koji zahtijevaju terapiju zamjene bubrežne funkcije (oko 30-35 % u SAD-u). Porast incidence dijabetesne nefropatije posljedica je porasta incidence dijabetesa melitusa (starenje opšte populacije, češća pojava dijabetesa melitusa, smanjena smrtnost od kardiovaskularnih bolesti). Dijabetes melitus tipa I i dijabetes melitus tipa II zahvataju 0.5 %, odnosno 4% opšte populacije, nefropatija komplikuje 30-50% sličajeva tipa I i 10-30% slučajeva tipa II. Većina dijabetičara sa ESRD-om ima dijabetes melitus tipa II, jer je znatno veća prevalenca dijabetesa melitusa tipa II (90 % svih pacijenata sa dijabetom). Češće obolijevaju muškarci (1.7 : 1), najveća incidenca je u uzrastu od 11 i 20 god., dijabetes melitus tip II češći je kod pripadnika crne rase nego kod bijelaca (3.7 : 1). U prvih deset godina trajanja, mali broj dijabetičara razvije dijabetesnu nefropatiju. Nakon toga njena incidenca brzo raste, a maksimum dostiže poslije 20 godina trajanja. Rijetko se javlja kod bolesnika kod kojih dijabetes traje 35 i više godina.

Faktori rizika za razvijanje dijabetesne nefropatije jesu: neregulisana hiperglikemija, sistemska hipertenzija, glomerulska hipertenzija i hiperfiltracija, proteinurija, pušenje, hiperlipidemija, genski polimorfizam (renin-angiotenzin osovina). dijabetesne nefropatije, uz koronarnu bolest, glavni su uzrok smrti kod oboljelih od dijabetesa melitusa, a rizik od razvoja ishemijske bolesti srca više je od 15 puta veći kod pacijenata sa proteinurijom u

52

odnosu na one sa normoalbuminurijom. U odnosu na non diabetes mellitus populaciju, mortalitet je kod osoba koje pate od dijabetesa melitusa tip I sa proteinurijom veći 20-40 puta, 2 puta veći kod dijabetes melitusa tipa I bez proteinurije, a desetogodišnje preživljavanje sa perzistentnom proteinurijom pedesetih godina prošlog vijeka bilo je 20%, a devedesetih godina 80%. Kod osoba koje pate od dijabetesa melitusa tipa II desetogodišnje preživljavanje je 30%, kod pacijenata sa proteinurijom, i 55% kod onih bez proteinurije.

Za nastanak morfoloških promjena bubrega odgovorni su brojni metabolički činioci i procesi, kao što su: hiperglikemija i neenzimatska glikolizacija (promjene bazalne membrane i drugih struktura glomerula), povećan sadržaj poliola sorbitola, smanjen sadržaj mioinozitola (oštećenje osmoregulacije u ćelijama), biohemijske promjene u ekstraćelijskom matriksu (smanjena sinteza najvažnijeg glikozoaminoglikana heparinsulfata, kao i sinteza sijalične kiseline - sijaloglikoprotein, povećana biosinteza kolagena, glavnog sastojka ekstraćelijskog matriksa), gubitak negativnog naelektrisanja glomerulske bazalne membrane, povećani intraglomerulski pritisak, kao i fizička sila, može da ošteti površinu endotela i epitela, kao i normalnu funkciju glomerulske barijere, što dovodi do proteinurije i akumulacije proteina plazme u mezangijumu. U ranoj fazi dijabetesne nefropatije bubrezi su uvećni, kao i svi glomeruli i njihovi nefroni. Na ovo utiču hemodinamski činioci, kao i hiperglikemija, brojni faktori rasta - somatomedin C, EGF, IGF1, TGF, angiotenzin II. Najranija promjena u funkciji bubrega kod dijabetesne nefropatije glomerulska hiperfiltracija i hipertenzija1, za šta su odgovorni hemodinamski i humoralni činioci: hiperperfuzija

noj fazi.

bubrega (povećanje filtracionog pritiska, povećan otpor u aferentnoj i eferentnoj arterioli, posebno u eferentnoj, povećanje glomerulskog transkapilarnog hidrauličnog pritiska, povećanje kapilarne površine - povećanje ultrafiltracionog koeficijenta, hiperglikemija).

Druga značajna funkcionalna promjena bubrega u dijabetesnoj nefropatiji jeste mikroalbuminurija, koja je kod dijabetesa melitusa tipa I znak rane pojave dijabetesne nefropatije a kod dijabetesa melitusa tipa II znak povećanog rizika od KVS morbiditeta i mortaliteta. Bolesnici koji pate od dijabetesa melitusa tipa II i mikroalbuminurije češće imaju hipertenziju i retinopatiju, a kod bolesnika sa dijabetičnim oštećenjima očnog dna, mikroalbuminurija je povezana sa hipertenzijom i povećanom koncentracijom Von Vilebrandovog faktora (znak disfunkcije endotela).

Mikroalbuminurija dostiže nefrotski nivo nakon 5-10 godina trajanja albuminurije (10-15 god. poslije razvoja dijabetesa melitusa). Mikroalbuminurija je u ranoj fazi dijabetesne nefropatije glomerulskog porijekla (nema povećanja ekskrecije β2 mikroglobulina). U ranoj fazi dijabetesa melitusa tipa I javljaju se i promjene u funkciji tubula, povećanu reapsorpciju glukoze prati i povećana reapsorpcija natrijuma, smanjuje se njegov dotok u distalne tubule, što uslovljava povećanje JGF-a putem glomerulotubulske povratne sprege. Smanjena je tubulska reapsorpcija fosfata, a insulin povećava tubulsku reapsorpciju natrijuma u distalnim i fosfata u proksimalnim tubulima. U kasnoj fazi dolazi do progresivnog smanjenja JGF-a uz smanjenje jačine bubrežnog protoka plazme, odnosno smanjenja koeficijenta ultrafiltracije (smanjenje kapilarne površine glomerulskog filtra). Proteinurija je obilnija i manje selektivna, što je posljedica gubitka selektivnosti zavisne od veličine molekula, ali se održava i smanjena selektivnost uzrokovana promjenom naelektrisanja membrane, i ona je tubulskog porijekla. Progresija dijabetesne nefropatije dovodi do izraženog nefrotskog sindroma. Kad se razvije, bolest naglo napreduje, razvija se azotemija, a terminalni stadijum nastupa nakon 5-7 god. od pojave proteinurije. Bolesnici sa nefrotskom proteinurijom imaju brzo pogoršanje i 1/3 njih završi u terminal-

Hiperlipidemija takođe doprinosi razvoju glomeruloskleroze.

Po pravilu, kod bolesnika dijabetesnom nefropatijom postoji hipertenzija koja značajno utiče na pojavu i progresiju hronične bubrežne insuficijencije. Hipertenzija kod dijabetesa melitusa jednim dijelom je posljedica povećane zapremine ekstraćelijske tečnosti (reapsorpcija natrijuma).

Hipertenzivnu ulogu ima i povećana koncentracija insulina u stanjima insulinske rezistencije, ali bolesnici sa dijabetesom melitusom mogu imati i esencijalnu hipertenziju.

Patomorfološke promjene kod bolesnika sa dijabetesnom nefropatijom prvi su opisali Kimelstil i Vilson, 1936. god. Te promjene se ogledaju u zadebljanju bazalne membrane glomerula, ekspanziji mezangijuma usljed nagomilavanja ekstracelularnog matriksa, koje kasnije postaje difuzno te dolazi do glomeruloskleroze (eozinofilna). U centralnim regionima perifernih glomerulskih lobusa lokalizovane su eozinofilne, PAS pozitivne nodularne lezije (Kimelstil-Vilson), koje su mezangijskog porijekla, a nastaju poslije mikroaneurizmatske dilatacije kapilara. Ove promjene su patognomonične za oboljenja, ali se javljaju samo kod 12-46% bolesnika. Ostalo su eksudativne promjene u vidu eozinofilnih homogenih struktura u kapsularnom prostoru (fibrinska kapa) ili unutar Bovmanove kapsule (kapsularna kap), lezije arteriola u vidu hijalinizacije. Imunohistohemijski se dokazuje prisustvo IgG, IgM, albumina i fibrinogena duž glomerulske membrane, te linearni depoziti IgG i albumina u Bovmanovoj kapsuli. Elektronskim mikroskopom se dokazuje zadebljanje glomerulske bazalne membrane. Sa napredovanjem bolesti prstasti produžeci postaju širi pa se može javiti i njihova fuzija.

Klinički ispoljena dijabetesna nefropatija javlja se nakon više godina bolesti. Njen tok se dijeli na pet stadijuma: hipertrofija i hiperfiltracija, normoproteinurija, mikroalbuminurija/ incipijentna nefropatija, manifestna nefropatija, terminalna insuficijencija bubrega.

U prvom stadijumu JGF je povećana za 25-50%. Kod dijabetesa melitusa tipa I javlja se nakon manje od 5 godina trajanja bolesti, a kod dijabetesa melitusa tipa II stepen hiperfiltracije je niži, a nefromegalija je izražena. Drugi stadijum je nijema faza, povišena je GF, rane patohistološke promjene (zadebljanje BMG, proliferacija mezangijuma). Ovo stanje može da traje 5-15 godina, što zavisi od metaboličke kontrole. Treći stadijum karakteriše mikroalbuminurija (30-300 mg/24 h) i to je prvi znak hronične bolesti bubrega kod pacijenata sa dijabetesom melitusom. Kod dijabetesa melitusa tipa I javlja se u 30-50% slučajeva, poslije 5-15 godina trajanja bolesti, a kod dijabetesa melitusa tipa II često u vrijeme postavljanja dijagnoze. U ovoj fazi JGF je povišena ili redukovana do normalnih vrijednosti.

To je stepen dijabetesne nefropatije kada se još efikasno može spriječiti razvoj progresivne bubrežne bolesti (kontrola glikemije i TA). U četvrtoj fazi javlja se perzistentna proteinurija (više od

53

300 mg/24 h albumina ili više od 500 mg/24 h ukupnih prfoteina).

Ona je nefrotskog karaktera i javlja se kod oko 10% bolesnika.

Takođe, nastaje progresivno smanjenje JGF-a, smanjenje CCr-a, izražena je arterijska hipertenzija2. Retinopatija je izražena kod 100% bolesnika sa dijabetesom melitusom tipa I, a 60 % kod onih sa dijabetesom melitusoma tip II. Mikrohematurija se javlja kod 30 % bolesnika, a kod 10% bolesnika sa dijabetesom melitusom tipa I postoji stenoza renalne arterije. Na kraju se javlja azotemija i HBI, a anemija se javlja rano.

U petom, terminalnom stadijumu, izraženi su svi znaci uremijskog sindroma (porast azotnih materija, retencija vode, edemi, hipoproteinemija, hiperkalijemija, muka, povraćanje, metabolička acidoza i dr.). Od hroničnih komplikacija izražene su retinopatija, polineuropatija, autonomna neuropatija, vaskularne promjene, hipertenzija, hiperlipoproteinemija, insuficijencija srca. Bolesnici sa dijabetesnom nefropatijom predstavljaju jednu od najtežih grupa bolesnika koji se liječe metodama zamjene bubrežne funkcije.

Dijagnoza se postavlja određivanjem mikroalbuminurije i makroproteinurije, određivanjem vrijednosti GFR-a, određivanjem veličine bubrega, određivanjem klirensa kreatinina. Kod dijabetesne nefropatije po pravilu se ne radi biopsija bubrega, ali postoje stanja kada se to čini, kod rane pojave proteinurije, perzistentne mikrohematurije, odsustva retinopatije, brze progresije insuficijencije bubrega.

54

U terapiji bolesnika terapeutski pristup podrazumijeva: - Intenzivnu kontrolu glikemije (HbA1c manji od 6.5%; stepen albuminurije povezan sa glikoliziranim hemoglobinom u prosječnom periodu od 10 godina, kod oba tipa dijabetesa melitusa - Antihipertezivnu terapiju (hipertenzija se javlja nakon pojave mikroalbuminurije, obično urdužena sa hipervolemijom i osjetljivšću na so. Potrebna je dobra kontrola TA. Koriste se lijekovi koji imaju renoprotektivno djelovanje, dovode do smanjenja intraglomerulskog pritiska, smanjenja proteinurije, imaju natriuretičko djelovanje, inhibiraju makrofagne aktivacije, proliferaciju i migraciju - ACE i/ili ATR), - Dijetu (restrikcija u unosu proteina i soli, kontrola lipidnog statusa). Dijeta sa sniženim proteinima 0.6 g/kg TT, povezana sa smanjenjem redukcije JGF-a kod dijabetesa melitusa tipa I, za 75% u poređenju sa dijetom od 1g/kg TT. - Liječenje anemije (ciljni Hgb 11-12 g/dl, primjena preparata gvožđa i stimulatora eritropoeze - eritropoetin, korekcija lipidnog statusa, hipoproteinski režim, prestanak pušenja).

- Promjenu stila života (prestanak pušenja...).

1 JGF povećana za 25-50% nakon 5 god. bolesti 2 Kod dijabetesa melitusa tipa I nastaje napredovanjem bolesti, a kod dijabetesa melitusa tipa II uglavnom prethodi dijabetesnoj nefropatiji

PojaÄ?ava imunitet kod djece

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

UDRUŽENOST NOVOOTKRIVENOG DIJABETES MELITUSA SA GOJAZNOŠĆU I ARTERIJSKOM HIPERTENZIJOM Piše: Prim. dr Miroslav Femić, Dom zdravlja - Bijelo Polje, Dr Aleksandar Femić, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Jedinica Bijelo Polje, Pavle Femić, student, Medicinski fakultet - Podgorica Dijabetes melitus je hronična, opaka i neizlječiva bolest.

Jedna je od najrasprostranjenijih hroničnih bolesti i pokazuje stalni porast incidencije, naročito neki oblici ove bolesti. Od davnina je bila poznata, a karakteristični simptomi su prilično dobro opisani na papirusu Ebers iz starog Egipta, iz oko 1550. godine prije nove ere1.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 246 miliona ljudi, a svake godine oboli dodatnih 7 miliona. Smatra se da će 2025. godine od dijabetesa melitusa bolovati 380 miliona ljudi. Godišnje od posljedica i komplikacija ove svjetske epidemije umire 3,8 miliona ljudi, što znači da ova bolest svakih 10 sekundi odnese po jednog žitelja naše planete2. Budući da ni Crnu Goru nije zaobišla ova epidemija, u 2006. godini u vanbolničkoj zaštiti evidentirano je ukupno 5.842 oboljela, prema podacima kojima raspolaže Institut za javno zdravlje Crne Gore3.

Dijabetes melitus predstavlja sindrom poremećenog metabolizma, sa prisutnom hiperglikemijom - usled smanjene sekrecije insulina, smanjenog biološkog dejstva insulina, ili i jednog i drugog. Javlja se najčešće kod starijih od 50 godina, ali se može javiti u svim životnim dobima, čak i kod djece i trudnica4.

Dovodi do komplikacija koje značajno utiču na dužinu i kvalitet života oboljelih. Prava epidemija gojaznosti koja je prisutna širom svijeta, a posebno u visokoindustrijalizovanim zemljama i zemljama u razvoju, predstavlja jedan od najznačajnijih faktora nastanka dijabetesa5. Na porast učestalosti dijabetesa najveći značaj ima savremeni „zapadnjački” način života, koji se karakteriše povećanom količinom kalorija i masti u ishrani, seden-

56

tarnim načinom života (smanjena fizička aktivnost), „stresnim životom”, lošim navikama (pušenje...) itd.

Komplikacije dijabetesa su česte, i predstavljaju direktan uzrok invalidnosti i mortaliteta oboljelih od dijabetesa melitusa.

Mogu biti akutne i hronične. Akutne komplikacije su dijabetesna ketoacidoza, dijabetesno hiperosmolarno neketogeno stanje, laktatna acidoza i hipoglikemija. Hronične komplikacije su posljedica zahvatanja krvnih sudova, i u njih spadaju: dijabetesna retinopatija, dijabetesna nefropatija, dijabetesna neuropatija, dijabetesno stopalo i kardiovaskularne komplikacije6. Dijabetes je najčešći uzrok sljepila, a 20-25% bolesnika sa terminalnom bubrežnom insuficijencijom jesu dijabetičari. Oni imaju 15-20 puta veći rizik da dožive amputaciju na stopalima nego nedijabetičari. Aterosklerotične bolesti, a prije svega koronarne bolesti, u oko 70% dijabetičara bile su uzrok smrti. Procjenjuje se da je životni vijek oboljelih od dijabetesa tipa 2 kraći za 8-10 godina7.

Veliki broj ljudi živi sa dijabetesom a da to i ne zna.

Njega je lako previdjeti, pogotovo u latentnoj ili početnoj fazi.

Zbog toga je preventivni pregled nivoa glukoze u krvi veoma bitan, jer na vrijeme može dati nadu za efikasno, pravovremeno i dobro regulisano liječenje. Na taj način se mogu umanjiti efekti ove globalne epidemije i njenih devastirajućih ličnih, socijalnih i ekonomskih uticaja.

Rani skrining je na korak između prevencije, sa jedne, i blagovremenog liječenja, sa druge strane. Njime se smanjuju troškovi liječenja teških komplikacija dijabetesa, zato što on predstavlja jedan od vidova prevencije komplikacija. Komplikacije se preventivnom kontrolom i ranim otkrivanjem dijabetesa mogu, ako ne spriječiti, ono bar odložiti na duži rok.

Istraživanje tipa studije presjeka zasnovane na pregledanih i istestiranih 300 dobrovoljnih ispitanika, realizovano je

na 8 punktova u bjelopoljskoj opštini. Studija je započeta 3. 11.

2007. godine, a finalizovana 23. 2. 2008. godine. Inicijator i izvođač akcije ranog otkrivanja dijabetesa, iz koje su podaci uvršteni u studiju bila je nevladina organizacija „Društvo za borbu protiv šećerne bolesti”, iz Bijelog Polja. Istraživanjem je obuhvaćena populacija starosti između 12 i 89 godina, oba pola, po principu dobrovoljnog učešća u akciji. Jedinicu posmatranja predstavljali su svih 300 uključenih ispitanika. Parametri koji su prikupljani i koji čine obilježja studije bili su: pol, godine starosti, tjelesna visina (izražena u cm), tjelesna masa (kg), indeks tjelesne mase (Body Mass Index, BMI – kg/m2), visina arterijskog krvnog pritiska (mmHg), i koncentracija glukoze u krvi mjerena našte (mmol/l). Sva mjerenja su izvedena na standardizovan način, prikladnom, ispravnom i kalibrisnom aparaturom, uz asistenciju i nadzor stručnog lica (ljekara). Građani zainteresovani za učešće u akciji obaviješteni su o njenom sprovođenju nekoliko dana prije, te su se za nju mogli adekvatno pripremiti (uslovi našte 12 časova gladovanja). U obradi podataka dobijenih akcijom korišćena je prosta statistička analiza.

Ispitano je ukupno 300 osoba, i za svaku od njih kompletirana su i numerički ili atributivno utvrđena unaprijed predviđena obilježja. Muškog pola bilo je njih 126, ili 42% od ukupnog broja. Ženski pol čini ostatak od 174 osobe, ili 58%. Prosječna starost ispitanika bila je 56,9 godina.

Od ukupnog broja ispitanika, kod 42 našte su izmjerene vrijednosti glukoze u krvi veće od 7 mmol/l, što je signifikantno za dijabetes melitus. Kod ovih ispitanika dijabetes do sada nije bio dijagnostikovan, te oni predstavljaju novootkrivene slučajeve.

U ukupnom broju ispitanika zauzimaju učešće od 14%. Koncentracija glukoze u krvi novootkrivenih slučajeva dijabetes melitusa na mjerenju je pokazala rezultate od 7 mmol/l do 25,9 mmol/l, sa prosjekom od 10,83 mmol/l. Broj novootkrivenih dijabetičara jednak je kod muškog i ženskog dijela ispitivane populacije i iznosi po 21. To znači da je dijabetes melitus de novo otkriven kod 16,66% ispitanih muškaraca i kod 12,06% žena. Ovaj podatak sugeriše na nešto veću učestalost dijabetesa kod muškog dijela ispitanika, i prikazan je na Tabeli 2. Starost ispitanika kod kojih je dijabetes otkriven bila je između 36 i 89 godina, a prosječna starost u trenutku čina otkrivanja iznosi 62,4 godine, što nam govori o korelaciji neotkrivenog dijabetes melitusa sa starošću ispitanika.

Tabela 2. Novootkriveni slučajevi dijabetesa melitusa distribucija po polu

Pol Muški Ženski SVEGA

Ukupan broj 126 174 300

Broj novootkrivenih 21 21 42

Procenat (%) 16.66 12.06 14

Od ispitanih, 43 je bilo sa već poznatom dijagnozom dijabetesa melitusa. Sa dijagnozom dijabetesa melitus tipa 1 ispitane su 3 osobe (odnosno 1%), a sa dijagnozom dijabetesa melitusa tipa 2 bilo je njih 40 (13,33%). 42 ispitanih (ili 14% ispitivane cjeline) imali su granične vrijednosti glukoze u krvi (između 6 mmol/l i 7 mmol/l), i nije im se mogla postaviti dijagnoza dijabetesa, već su upućeni na kontrolne i provokativne testove (Oral

Glucose Tolerance Test - OGTT) kako bi se utvrdila etiologija njihove glikozne intolerancije. Učešće tipova poremećaja koncentracije glukoze u krvi u ispitivanjem obuhvaćenoj populaciji prikazano je dijagramom 1.

Dijagram 1. Učešće pojedinih tipova poremećaja koncentracije glukoze u krvi

215 ispitanika ima bilo kakav vid gojaznosti (71,66%), dok je svega 85 ispitanika (28,33%) sa tjelesnom masom koja ne ide u prilog gojaznosti. Od gojaznih, 121 ima laki stepen gojaznosti (BMI je između 25 i 30 kg/m2) i čine 40,33% od ukupnog broja ispitanika. Srednje tešku gojaznost ima 23,33% ispitanika ili njih 70 (BMI je od 30 do 35 kg/m2), dok je 8% teško gojaznih ispitanika, i ima ih 24, a njihov BMI je veći od 35 kg/m2. Broj gojaznih sa stepenom gojaznosti dat je na Tabeli 3.

Tabela 3. Broj gojaznih po stepenu gojaznosti

Tip Blaga Srednje teška Teška Ukupno gojaznih

Broj 121 70 24

Procenat (%) 40.33 23.33 8

215

71.66

Od gojaznih ispitanika, 33 su sa novootkrivenim dijabetesom, što čini 15,35% od broja gojaznih. Ovaj procenat, kako je veći od procenta de novo dijabetičara u ispitivanoj populaciji, ukazuje na veću učestalost neotkrivenog dijabetesa u populaciji gojaznih. De novo dijabetičari u populaciji negojaznih zastupljeni su sa 9 predstavnika (11,11%), što je znatno manje od procenta u cijeloj ispitivanoj grupi, te potvrđuje prethodnu tvrdnju. 33 gojazna de novo dijabetičara čine 78,57% novootkrivenih, dok preostalih 9 negojaznih čine 21,43%, što govori da je među de novo dijabetičarima procenat gojaznih veći nego u cijeloj ispitivanoj jedinici.

Od lako gojaznih, novootkrivenih dijabetičara ima 15, što čini 12,40% učešća u ovom stepenu gojaznosti. Srednje teški stepen gojaznosti donosi 18,57% (13 ispitanika) sa novootkrivenim dijabetesom. Konačno, 5 ispitanika (20,83%) sa novootkrivenim dijabetes melitusom iz grupe su teško gojaznih.

Povećanje procenta de novo dijabetičara sa porastom stepena gojaznosti ide u prilog pretpostavci da je teži stepen gojaznosti veći faktor rizika po nastanak dijabetes melitusa. Gradacija težine

57

gojaznosti korelira sa gradacijom učestalosti novootkrivenog dijabetesa, i prikazana je na Tabeli 4.

Dijagram 2. Procentualna zastupljenost de novo dijabetes melitusa kod različitih stanja

Tabela 4. Procenat novootkrivenih dijabetičara u zavisnosti od stepena gojaznosti

Stepen gojaznosti Negojazni Blago gojazni Srednje teški Teško gojazni SVEGA

Broj novootkrivenih 9 15 13 5 42

Broj 85 121 70 24 300

Procenat novootkrivenih (%) 11.11 12.4 18.57 20.83 14

Od ispitanih dobrovoljaca, njih 115 ima povišene vrijednosti arterijskog krvnog pritiska, iznad vrijednosti 140 mmHg, za sistolni, i 90 mmHg, za dijastolni krvni pritisak. Oni čine 38,33% u ispitivanoj grupi. Od 42 novootkrivena dijabetičara, 19 su sa hipertenzijom, i sa 45,23% učešća (Tabela 5) govore o udruženosti dijabetesa sa arterijskom hipertenzijom, praveći razliku u odnosu na procenat hipertoničara u ukupnoj populaciji obuhvaćenoj studijom, koji iznosi 38,33%.

Tabela 5. Procenat novootkrivenih dijabetičara u zavisnosti od prisustva hipertenzije

Novootkriveni dijabetes melitus Sa hipertenzijom Bez hipertenzije

Broj 19 24

Procenat (%) 45.23 54.77

Od ukupnog broja hipertoničara, 19 sa novootkrivenim dijabetesom i učešćem od 16,52% neznatno prednjače u odnosu na 14% učešća de novo dijabetičara u ispitivanoj populaciji. Ovo potvrđuje jasnu korelaciju između arterijske hipertenzije i pojave de novo dijabetesa. Dijagram 2 prikazuje zastupljenost ovog tipa dijabetes melitusa kod različitih stanja.

Kod čak 16 ispitanika kod kojih je otkriven dijabetes melitus (38,09%), udruženo su prisutni i gojaznost i arterijska hipertenzija. Ovaj procenat je veći od procenta udruženosti hipertenzije i gojaznosti u ispitivanoj grupi (97 ispitanika; 32,33%).

Učestalost novootkrivenih dijabetičara kod ovih ispitanika nije bitno veća od učestalosti novootkrivenih dijabetičara, kada je prisutan samo jedan od ova dva faktora, i iznosi 16,49%.

OP – opšta populacija; NG – negojazni; LG – lako gojazni; SG – srednje-teško gojazni; TG – teško gojazni; HTA – hipertoničari; H + G – udruženi hipertenzija i dijabetes Ovim podacima je pokazana povišena incidenca neotkrivenog dijabetesa u gojaznih, a incidenca raste sa porastom stepena gojaznosti. Takođe je i potvrđena blaga korelacija novootkrivenog dijabetesa sa arterijskom hipertenzijom. Uvidjelo se

58

da broj dijagnostikovanih bolesnika od dijabetes melitusa nije realan, te da među nama (tj. u opštoj populaciji) postoji znatan broj onih koji svoju bolest još nisu otkrili i dokazali.

Ovo istraživanje je doprinijelo javljanju ideje za pokušajima ranog otkrivanja dijabetesa melitusa, njegovog blagovremenog liječenja i prevencije komplikacija.

S obzirom na to da su dobrovoljci u istraživanju bili ljudi nešto stariji od prosjeka opšte populacije, i u dobroj mjeri oni koji su osjećali izvesne zdravstvene probleme, moguće je da rezultati istraživanja odstupaju od opšte populacije. Razlog tome je uzorak na kome je vršeno istraživanje, koji nije slučajan, te tako ne može biti potpuno reprezentativan. Ipak, jasno je da veliki procenat stanovništva u opštoj populaciji ima neotkriven dijabetes melitus. Učestalost novootkrivenih slučajeva u toku istraživanja direktno proizilazi iz velike učestalosti neotkrivenog dijabetesa u opštoj populaciji. De novo dijabetičari su u većoj mjeri teško gojazni, a u znatnoj mjeri i bolesnici sa hipertenzijom.

Njihova bolest se ne tretira jer nije dijagnostikovana. Time joj se daje vremena da uhvati zamaha, a tako oteža kasnije liječenje, brže dovede do komplikacija, i konačno, odnese više novca iz fondova predviđenih za njeno liječenje, liječenje njenih komplikacija i za staranje o invalidima koje je ova bolest stvorila.

S obzirom na to da dijabetes u ranoj fazi protiče asimptomatski, smatra se da na jednog evidentiranog oboljelog postoji jedan koji nije dijagnostikovan. To je podatak koji se provlači kroz svu svjetsku literaturu, bez obzira na razlike u visini zastupljenosti ove bolesti u pojedinim populacijama8. Brojni naučni radovi na temu novootkrivenog dijabetesa publikovani u okruženju potvrđuju ovakav odnos neotkrivenog sa dijagnostikovanim dijabetesom. Tako je u susjednoj Hrvatskoj prevalenca novootkrivenog dijabetesa jednaka prevalenci dijagnostikovanog, i u zavisnosti od različitih faktora (faktori rizika, starosti, okruženja...) obuhvata od 3% do 10% hrvatske populacije, sa istim odnosom evidentiranog i neevidentiranog dijabetesa u pojedinim sredinama9. U Srbiji je pretpostavljeni broj ljudi koji žive sa dijabetesom bez evidencije o tome jednak broju registrovanih dijabetičara10. Ovi podaci koreliraju sa rezultatima dobijenim istraživanjem, u kom je jednak procenat dijagnostikovanih dijabetičara sa onima kod kojih je dijabetes otkriven de novo, i iznosi po 14% udjela u ispitanoj grupi. Istraživanja u Srbiji pokazuju da u lako gojaznih prevalenca dijabetesa tipa 2 iznosi oko 4%, a u jako gojaznih ona je 40% i više, proporcionalno

stepenu gojaznosti11. I ovaj podatak se slaĹže sa podacima iznijetim u rezultatima ovog istraĹživanja.

t #SPK EJKBCFUJĘŠBSB ĘŠJKB KF CPMFTU EJKBHOPTUJLPWBOB

nije realan. Stvarni broj je mnogo veći. On podrazumijeva i brojne neotkrivene sluÄ?ajeve.

t 6 HPKB[OJI WFʉJ KF QSPDFOBU OFPULSJWFOJI EJKB

betiÄ?ara nego u opĹĄtoj populaciji, i on korelira sa stepenom gojaznosti.

t 6 IJQFSUFO[JWOJI QSPDFOBU OFPULSJWFOJI EJKB

betiÄ?ara veći je nego u opĹĄtoj populaciji.

PREPORUKE Po sagledavanju rezultata ovog istraĹživanja, preporuÄ?uje se Ä?est rutinski skrining na dijabetes melitus, pogotovo kod gojaznih i ljudi sa arterijskom hipertenzijom. PreporuÄ?uju se projekti i akcije ranog otkrivanja dijabetesa kod riziÄ?nih grupa, ali i kod svih ostalih. JoĹĄ jedna od preporuka jeste uvoÄ‘enje obaveze testa na koncentraciju glukoze u krvi u svim sistematskim pregledima, i kao rutinski test kod svih bolesnika Ä?ije stanje zahtijeva bilo kakvu laboratorijsku dijagnostiku.

Zbog doprinosa istraĹživanju posebnu zahvalnost zasluĹžuje NVO „DruĹĄtvo za borbu protiv ĹĄećerne bolestiâ€? - Bijelo Polje. Doprinos DruĹĄtva ogleda se u dostupnosti podataka sa njihove akcije ranog otkrivanja dijabetesa, na osnovu kojih je istraĹživavanje sprovedeno, i koji su od krucijalne vaĹžnosti za rad i njegove zakljuÄ?ke.

Prezentovan je i sadrĹžaj vodiÄ?a za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. VodiÄ?i su besplatno dijeljeni uÄ?esnicima Kongresa, a ĹĄtampani su na pet jezika: engleskom, ĹĄpanskom, grÄ?kom, italijanskom i hebrejskom.

Vodeći predavaÄ?i na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, NjemaÄ?ke, Ĺ panije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih saĹžetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

ObilaĹženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledĹža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - oÄ?vrťćuje nokte i knjiĹževnosti spreÄ?avĐ° starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i poÄ?etka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, DĹžems DĹžojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druĹženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliĹĄe zemalja njihov u okruĹženju, pruĹžaju suvoću i vraća noktima elastiÄ?nost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehniÄ?ara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAĹ TITA NOKTA / UÄ?vrťćivaÄ? noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEĹ ENJE

dvo-fazni sistem koji ojaÄ?ava i ĹĄtiti nokte, spreÄ?ava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom ĹĄtiti povrĹĄinu nokta i poboljĹĄava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

PreviĹĄe narasla pokoĹžica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokoĹžice?

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOĹ˝ICE spreÄ?ava da se pokoĹžica suĹĄi i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu povrĹĄinu radi glatkog manikira.

BrĹže suĹĄenje laka?

1 Manojlović, D. i saradnici. Interna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu,

Zavod za udĹžbenike, Beograd, 2006. 8: 1278-1281 2 Institut za javno zdravlje, Centar za promociju zdravlja. SavjetovaliĹĄte za prevenciju dijabetesa. Podgorica, 2008; 2-3 3 Institut za javno zdravlje. StatistiÄ?ki godiĹĄnjak 2006. o zdravlju stanovniĹĄtva i zdravstvenoj zaĹĄtiti u Crnoj Gori. Podgorica, 2007.

4 Manojlović, D. i saradnici. N. D. 5 Ilić, S. i saradnici. Interna medicina. Medicinski fakultet u NiĹĄu, katedra interne medicine, Prosveta, NiĹĄ, 2005; 352-385 6 Ilić, S. i saradnici. Interna medicina. Medicinski fakultet u NiĹĄu, Katedra interne medicine, Prosveta, NiĹĄ, 2005; 352-385 7 Manojlović, D. i saradnici. Interna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu, Zavod za udĹžbenike, Beograd, 2006. 8: 1278-1281 8 Ilić S. i saradnici. Interna medicina. Medicinski fakultet u NiĹĄu, Katedra interne medicine, Prosveta, NiĹĄ, 2005; 352-385 9 Vrca-Botica, M. DijabetiÄ?ar kao uÄ?estali posjetilac ordinacije obiteljske medicine.

Doktorska disertacija. SveuÄ?iliĹĄte u Zagrebu, Medicinski fakultet. Zagreb, 2003.

10 Manojlović, D. i saradnici. Interna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu, Zavod za udŞbenike, Beograd, 2006. 8: 1278-1281 11 Manojlović, D. i saradnici. N. D.

MAVADRY - suĹĄi se na dodir u sekundi.

IzgriĹženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna teÄ?nost koja se nanosi Ä?etkicom i pomaĹže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za koriťćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREÄ?IVANJE LAKA

SAVRĹ ENI MAVALA NOKAT MoĹže se postići koriťćenjem jednog ili viĹĄe ovih proizvoda u zavisnosti od vaĹĄeg specifiÄ?nog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

Poznati i zdravlje: Goran Pejović Gula, pjevač i tekstopisac

Najbolji način za opuštanje

OSMIJEH I MUZIKA Osnivač, frontmen, tekstopisac, kompozitor i pjevač grupe „Katapult”, Goran Pejović Gula, već 25 godina je aktivan u pop-rok životu Crne Gore. Iz do sada objavljenih 6 muzičkih albuma, publici su dobro poznate kompozicije koje imaju status evergrina.

Takve su: Kada ti jednom loše krene, Prolaze godine, Jelena, Jer u tvojim očima, Ulica starog pjesnika... Prvi album ovog barskog sastava, „Jesenji vetar”, objavljen je 1988. godine, a na domaćoj muzičkoj sceni trenutno je aktuelno „The best of ” izdanje njegovih numera.

Album obuhvata 2 CD-a, sa po 16 melodija za čiji je nastanak uglavnom odgovoran čovjek koji je mijenjao muziku u Crnoj Gori, kako to vole da kažu Gulini obožavaoci.

U svakom slučaju, recept je jednostavan - i kada vam ne krene loše, druženje sa ovom vrstom muzike obezbijediće vam dobar „energetski obrok”.

Potrebno je samo uključiti se u ovaj dobro obojeni program.

Muzika koju stvarate ima dobar prijem kod publike.

Kako biste u ovom trenutku opisali svoju muzičku misiju i višedecenijsko postojanje na pop nebu Crne Gore?

Mi pjevači postojimo zahvaljujući našoj publici. Opstanak na sceni više od 20 godina sve govori. Drago mi je što moje pjesme žive kroz sve generacije. Pogotovo je divno vidjeti mlade kako uživaju u mojim stihovima.

Rekao bih da je ljubav pokretač svega, a moje pjesme upravo to i opisuju i na taj način dolaze do srca moje publike.

Poznato je da muzika djeluje protivstresno. Da li je ona i kod Vas, u privatnom životu, sredstvo za kojim najprije posegnete u rješavanju neprijatnih situacija?

Muzika je moj život, svijet u kojem sam opušten. Slažem se da djeluje protivstresno. Najbolji način da Vas opusti kad imate

60

probleme kako biste mirne glave donijeli racionalne i prave odluke. Pogotovo sviranje nekog instrumenta, u mom slučaju gitare. Šta smatrate zdravim načinom života?

Smatram da čovjek treba povrh svih obaveza koje ima da nađe vremena za sebe i radi ono šta ga čini srećnim. Svi smo mi različiti, ali treba uvesti neku fizičku aktivnost, pa makar to

bila i šetnja. Korigovati ishranu, unositi vitamine i jesti laganiju hranu. Još ako uspijemo tokom dana da nekome izmamimo osmijeh na licu, smatram da je dan uspješan.

Budući da ste primorac, Baranin, možete se smatrati povlašćenim u odnosu na ostale u smislu da živite u za zdravlje poželjnom okruženju. Koje Vam prednosti mora najviše gode?

Kao primorac, Baranin, koristim priliku da koliko mogu vodim zdrav život. Ljeti volim da tokom dana idem na plažu i plivam. Uveče prošetam našim prostranim korzoom, sjednem u neki kafić pri obali i u dobrom društvu uživam u panorami i čistom vazduhu praćenom dobrom atmosferom i smijehom.

Zimi obavezno šetam.

Vaša preporuka iz asortimana ljekovitog bilja bila bi maslina?

Da li koristite blagodeti ove biljke?

Tačno, maslinovo ulje primjenjujem prilikom spremanja jela. Vjerujem da većina vaših čitalaca radi isto. A onima koji ne koriste, toplo bih preporučio.

Jedan kulinarski recept.

Jedan od najboljih crnogorskih kuvara Vasko Marićević Marićko naučio me je spremanju školjki mušula.

SASTOJCI:

Omiljeni vid rekreacije?

Volim da se bavim boksom. Dok udaram u boksersku vreću kao da pričam sa njom, neopisivi osjećaj. Osim toga dosta šetam. Šta smatrate idealno provedenim danom?

Dan je idealan ako uspijete nekoga da nasmijete i ako Vas neko uspije da nasmije.

Kakvi su Vaši dalji planovi na polju muzike?

Izašao je Best of „Katapulta”. Imali smo fenomenalan koncert u Baru i Kolašinu. Planiram odlazak za Beograd i da radim na nekim projektima, ali o tome drugom prilikom.

Maslinovo ulje Peršun Bijeli luk Vegeta Paradajz Bijelo vino

Prvo oprati školjke, i to trljanjem jednu o drugu u vreći od krompira. Isprati ih nekoliko puta. U šerpu usuti čašicu maslinovog ulja, peršun, i isjeckan bijeli luk. Kad proključa, ubaciti školjke a na vrh staviti cio paradajz. Kad školjke počnu da se otvaraju, doliti času vode i gurnuti paradajz prema dnu. Dobro promiješati. Zatimi preliti sa 2 dl bijelog vina i kašikom vegete. Povremeno miješati i nakon 5 min izvaditi ih i jesti uz bijelo vino.

Šta biste poručili čitaocima ovog magazina?

Dragi čitaoci, lijepa riječ, osmijeh, posvećena pjesma mali su ali dovoljan znak da dragim osobama uljepšate dan.

A. Radanović

61

BAKTERIJSKE INFEKCIJE KOŽE Nastavak teksta iz prošlog broja

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva Najčešće kliničke prezentacije bakterijskih infekcija kože (i mekih tkiva) su: Impetigo (lat. impetigo) Superficijalno (površinsko), purulentno-vezikulozno1 oboljenje koje se najčešće javlja kod djece predškolskog uzrasta2, novorođene djece, te odraslih iz ekonomski zaostalih područja.

U praksi je ovo oboljenje široko rasprostranjeno i kod odraslih osoba, a ponekad se može primijetiti povezanost sa određenim profesionalnim angažmanima na gradilištima, u sportskim kladionicama, kazinima, sportskim zatvorenim centrima, buticima i sl. Isto oboljenje postoji unutar porodice ili u dječjim ili kolektivima odraslih. Atopijski dermatitis je značajan faktor rizika.

Impetigo se prenosi sa osobe na osobu, direktnim kontaktom kože uz kožu, upotrebom zajedničkih brijača, peškira, posteljine i sl. ili nakon uboda insekta. Oko deset dana poslije kolonizacije, koža postaje klinički manifestna. Etiološki se početak infekcije vezuje za betahemolitički streptokok grupe A, a u kasnijim stadijumima oboljenja sa mjesta infekcije izoluje se i Staphylococcus aureus. Rjeđe se mogu pronaći BHS drugih grupa i koagulaza - negativan stafilokok.

Oboljenje je primarno lokalizovano na eksponiranim područjima tijela, licu, području orificijuma, skalpu i nadlanicama (nebulozni impetigo) i kožnim naborima (bulozni impetigo). U kapilicijumu se najčešće javlja kao posljedica pedikuloze.

62

Nebulozni impetigo (med. impetigo contagiosa TilburyFox) karakteriše pojava manje vezikule (mjehurića) koja brzo prelazi u pustulu (gnojnicu). Ona zbog tankog krova brzo puca, tako da se vezikulozno-bulozni stadijum često i ne uoči. Krusta (krasta) koja se formira karakteristične je zlatno-žute boje.

Periferno širenje lezija sa centralnom sanacijom dovodi do anularnih, circinarnih i serpinginoznih (prstenastih, okruglih i zmijolikih) formi oboljenja. Po odstranjenju krusta ne zaostaje ožiljak. Oboljenje obično prolazi bez komplikacija. Opšti znaci infekcije nisu prisutni, sem lokalne limfadenopatije (otoka lokalnih limfnih žljezda) u intenzivnijim formama oboljenja. Akutni glomerulonefritis (zapaljenje bubrega) moguća je komplikacija streptokokne piodermije (sojevi sa tipovima 49 i 55-M proteina).

Bulozni impetigo je uzrokovan toksinom koji proizvodi Staphylococcus aureus, čija je lokalizovana forma SSS sindrom (med. Staphylococcal Scalded Skin Syndrome). Vezikule rapidno brzo evoluiraju u flacidne bule (mjehuri) ispunjene bistrim žućkastim sadržajem. Onda tečni sadržaj bula postaje tamniji, mutniji i ponekad purulentan (gnojan). Bule lako pucaju ostavljajući tanku žućkasto-braonkastu krastu iz koje otiče sadržaj.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkih manifestacija i izolacije uzročnika (bris na bakterije s antibiogramom kožne lezije). Pri liječenju, u nekomplikovanim slučajevima je dovoljna samo lokalna antibiotska terapija. Prethodno se koristi neki od primjerenih lokalnih antiseptika (med. Gentiana Violet, Brilliant Green i sl.). U diseminovanim slučajevima sa sistemskim manifestacijama infekcije potrebna je opšta antibiotska terapija (prema antibiogramu), ponekad antihistaminik, u kombinaciji sa lokalnom terapijom. Problem rezistencije na pojedine antibiotike sve je veći i češće prisutan problem!

Ektima (lat. ecthyma) Ektima je ulcerativna forma streptokokne infekcije kože.

Najčešće se javlja na potkoljenicama, dorzumu šake i stopala

djece i odraslih. Rjeđe se može javiti na bedrima, glavi i trupu.

Obično oboljevaju imunokomprimovane osobe ili zdravi „povratnici” iz tropskih područja. Etiološki agensi su BHS grupe A i Staphylococcus aureus. Nastanku oboljenja prethode mikrotraume kože (ubod insekta, ogrebotine), kao i loši higijenski uslovi, slabija ishranjenost, oboljenja sa dominantnim prvobitnim simptomom svraba.

Oboljenje počinje vezikulopustulom na eritematoznoj (crvenoj) i edematoznoj (otečenoj) podlozi. Postepenim pražnjenjem i smežuravanjem krova pustule formira se krusta smeđkaste boje, ispod koje se nalazi ulcerozna promjena (ranica). U centralnom dijelu krusta je spojena sa ulkusom a na periferiji su joj ivice slobodne (rupioidna je !). Dno ranice je prekriveno gnojnim sadržajem i neravno je, dok su ivice crvenkastoplavkaste i podrivene. Oko ulkusa postoji crveni halo. Prosječna veličina ulkusa iznosi oko 2 cm, a dubina može biti različita. Promjene se šire autoinokulacijom (samozaražavanjem), pa se vide multilokularne lezije čijim međusobnim spajanjem nastaju policiklične veće ulceracije.

Opšte stanje je obično dobro, ali se bolest može ponekad komplikovati regionalnom limfadenopatijom, malaksalošću i povišenom tjelesnom temperaturom. Nakon bujanja reparacionog tkiva, pri kraju bolesti, dolazi do ispunjavanja ulceracije uz zaostajanje atrofičnog ožiljka sa zonom hiperpigmentacije (tamnije boje).

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i izolacije uzročnika (bris na bakterije s antibiogramom) Diferencijalno dijagnostički treba razlikovati Ecthyma gangrenosum, gdje se izoluje Pseudomonas aeruginosa, nekrotični ulkus kože koji se pojavljuje kao primarna i sekundarna infekcija. Sekundarna infekcija se tipično događa u toku sepse izazvane P. aeruginosom, kod dijabetičara, imunokomprimovanih i transplantiranih pacijenata. Liječenje zahtijeva parenteralni intramuskularni antibiotik, uz lokalnu antiseptičku i antibiotsku terapiju.

Erizipel (lat. erysipelas) Erizipel je akutno, inflamacijsko, streptokokom izazvano oboljenje koje se na koži manifestuje cirkumstriptnim eritemom i edemom (oko cijele potkoljenice), uz pojavu povišene tjelesne temperature i promjenu opšteg stanja pacijenta. S obzirom na to da je oboljenje lokalizovano u površnim slojevima kože, dominantno zahvatajući limfne sudove subkutisa, definiše se i kao superficijelni celulitis. Oboljenje uzrokuje BHS grupe A, ali i grupe G, D, C, a kod novorođenčadi i grupe B. Češće obolijevaju novorođenčad i starije osobe - 56-67godina, sa lokalizacijom na donjim ekstremitetima (kod odraslih), licu (odrasli i djeca), posebno na predjelu obraz-nos-obraz, i pupčanoj vrpci novorođenčadi. Izvor bolesti su oboljeli ili kliconoše kod kojih se strepto-

kok izoluje iz respiratornog trakta. Oboljenje je umjereno kontagiozno, a ulazna vrata infekcije su mikrotraume na koži.

Inkubacija traje 8 dana. Na koži se javljaju eritem i edem, jasno ograničeni izdignutim i palpabilnim rubom. Koža je jarko crvene boje, topla, zategnuta i sjajna, bolna na dodir. Promjeni na koži obično prethode znaci opšte infekcije (jeza, drhtavica, malaksalost, povraćanje). Oboljenje se širi limfogenim putem, što se manifestuje pojavom trakastog eritema i edema koji polaze od centralne lezije. Tok oboljenja može se komplikovati pojavom gangrene i sepse. Erizipel može biti lokalizovan i na sluzokožama (ždrijelo, bukalna sluzokoža, mukoza ženskih genitalnih organa).

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, laboratorijskih analiza, kao i biohemijskih3 i mikrobioloških - bris na bakterije s antibiogramom.

U liječenju je obavezna primjena sistemskih antibiotika, uz obavezno mirovanje, elevaciju ekstremiteta i lokalnu terapiju obloga (0,9 % NaCl ili 3% Sol acidi borici).

Folikulitis (lat. folliculitis) Folikulitis je inflamacijsko oboljenje folikula dlake koje može imati superficijalnu (površinsku) i duboku formu. Najčešći mu je uzročnik Staphylococcus aureus, mada oboljenje može biti uzrokovano i gram-negativnim bakterijama i dermatofitima.

Tok oboljenja može biti akutan i hroničan.

Superficijalne forme (med. Impetigo Follicularis Bockhart) najčešće uzrokuje stafilokok, uz pojavu folikularnih pustula (gnojnica vezanih za folikul dlake), koje mogu biti pojedinačne ili u grupi, okružene eritematoznim haloom - kod djece na granici čela i kapilicijuma, kod odraslih najčešće kao posljedica fizičke ili hemijske iritacije kože, na bradi, vratu - poslije brijanja, na bedrima, ingvinalnoj i glutealnoj regiji, poslije brijanja ili hemijske depilacije. Ovdje je pustula sterilna ili se izoluje koagulaza negativan stafilokok, te su ove forme uporne i rezistentne na liječenje.

Folikulitis i perifolikulitis subakutnog ili hroničnog toka koji zahvata čitavu dužinu folikula dlake, javlja se na bradi, gornjoj usnici i kapilicijumu muškaraca srednje životne dobi. On je uzrokovan Staphylococccus aureusom koji je najčešće prisutan u nosu pacijenta ili je kolonizovan na koži oboljele osobe. On se naziva Sycosis barbae. Vide se papule (čvorići) i pustule, pojedinačne ili grupisane, kruste koje su adherentne i konfluirane. Mogu da perzistiraju mjesecima i godinama. Liječenje se sastoji od lokalne i opšte antibiotske terapije.

1 Tj. najčešće se vide gnojnice i mjehurići 2 Vrhunac incidencije je kod djece od 2-5 godina 3 Leukocitoza do preko 20.000

Celulitis, nekrotizujući fasciitis, streptokokna gangrena, stafilokokni sindrom oparene kože (SSSS), stafilokokni toksični šok - sindrom (TSS) ne javljaju se u praksi često, ali mogu biti ozbiljna opasnost po život pacijenta. Ova činjenica nosi poruku pacijentima da se pri promjenama koje kratko traju na koži, obično u vidu gnojnica, sitnih mjehurića ili većih mjehurova, koje se brzo uvećaju, šire, zahvataju više regiona, mijenjaju svoj početni oblik, uz promjenu opšteg stanja, bolove, povišenu tjelesnu temperaturu, odmah jave specijalisti za kožne i polne bolesti, koji će odlučiti o stepenu ozbiljnosti oboljenja i ordinirati odgovarajuću terapiju.

63

Primjena agruma u liječenju i kozmetičkoj industriji

Piše: mr ph. Ivana Gojković Citrusni plodovi (limun, narandža, grejpfrut, bergamont, mandarina) asocijacija su na zimske dane. Njihov kisjelkasto-opori ukus i specifičan osvježavajući miris, definišu gotovo svaki zimski dan. Bude nas iz dubokog sna i udahnjuju neki energetski ritam koji nam omogućava da preguramo teške zimske dane, ostanemo dosljedni sebi, svojim obavezama, predupredimo bolesti i zaštitimo naš organizam od stresa. Njihov sok istiskujemo u čajeve, njihove ušećerene korice dodajemo kolačićima, eterična ulja kapamo u mirisne lampe, budimo se uz osvježavajuće svježe cijeđene sokove i kupke na bazi citrusa. Citrusima pomažemo našem organizmu da prebrodi vlažnu i hladnu zimu, pa njihovim plodovima i napicima podižemo imunitet i liječimo prehlade.

Kad je brodski ljekar Ričard Vudal prvi put limunom uspješno izliječio skorbut, citrusi su mnogo dobili na publicitetu.

Pored svoje hranljive vrijednosti, citrusni plodovi imaju široku primjenu u medicinskoj i kozmetičkoj industriji. Citrusna stabla se nalaze u Aziji, Indiji, Egiptu. Usljed osvajanja Aleksandra Velikog, citrusi su se najprije odomaćili u Grčkoj, da bi se kasnije raširili čitavim Mediteranom. Zahvaljujući vrijednim sastojcima, a posebno visokom udjelu vitamina C, eteričnim uljima, plodovi citrusa nisu se koristili samo za hranu, nego su se upotrebljavali i u medicini i kozmetici. U Egiptu je sok limuna služio za balzamovanje, a u Grčkoj kao sredstvo za konzerviranje namirnica, ali i za čišćenje i dezinfekciju. Uz to, upotrebljavao se za liječenje mnogih zdravstvenih poteškoća, a najčešće kod problema s probavom, prehlada, visokih temperatura i upala gingive.

Citrusni plodovi su jako bogati vitaminima, najviše C i E, kompleksom B vitamina, dok se minerali (Fe, K, Ca, P) nalaze

64

u tragovima. Limunska kisjelina, eterična ulja, bioflavonoidi i pektin takođe. Primjera radi, plod limuna sadrži od 40 do 50% soka, žute je boje, osvježavajućeg mirisa na limonen i kisjelog ukusa. Sadrži do 8% limunske kisjeline i manje količine drugih organskih kisjelina, oko 3% šećera, masti (0,6%), kalijum (149 mg/100g), kalcijum (11 mg/100g), magnezijum (28 mg/100g) i značajnu koncentraciju vitamina C (51 mg/100g), vitamine B grupe, te visoki procenat selena. Eterično ulje limuna je žuta tečnost s izrazitim mirisom tog ploda. Sastoji se pretežno od limonena (oko 90%).

Zahvaljujući svom bogatom sastavu, citrusni plodovi se koriste i za jačanje i učvršćivanje kože, podstiču obnavljanje ćelija, a nalaze se i u okviru velikog broja kozmetičkih preparata.

Zahvaljujući velikoj koncentraciji limunske kisjeline, limun neutrališe toksične materije i njihovo dejstvo, olakšava varenje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava asimilaciju hranljivih sastojaka, povećava odbrambenu moć, usporava starenje, pomaže nervnom sistemu, izvanredno djeluje na srce i bubrege, zatim, protiv gihta, reumatizma, hemoroida, protiv krvarenja otvorenih rana, a njeguje i kožu.

U novije vrijeme, za detoksifikaciju i mršavljenje primjenjuje se i limun-dijeta. S obzirom na kisjelost ovih plodova, treba istaći da ih moramo koristiti oprezno i umjereno, jer mogu izazvati jake želudačne reakcije kada se koriste u ishrani osjetljivih osoba.

Vitamin C, prisutan u visokim koncentracijama u citrusnim plodovima, djeluje antioksidativno. Ispoljava jako dejstvo na nivou zidova krvnih sudova, jačajući ih, smanjujući njihovu

permeabilnost, te je to jedan od osnovnih razloga što se koristi u tretmanima varikoziteta i rozacee. Vitamin C je jedan od najpopularnijih sastojaka u proizvodima za njegu kože. Dermatolozi smatraju da ne postoji nijedan proizvod sličan vitaminu C koji se tako efikasno može koristiti u borbi protiv starenja kože.

Vitamin C ima izuzetna antioksidativna svojstva. On štiti kožu od oštećenja izazvanih suncem i utiče na posvjetljivanje kože. Uklanja slobodne radikale koji oštećuju ćelije.

Takođe, vitamin C otklanja oštećenja kolagena u koži i sprečava stvaranje fleka. Ne tako rijedak primjer predstavlja njegovo prisustvo u preparatima za izbjeljivanje fleka i pjega na koži.

Da bi vitamin C ispoljio svoj maksimalni efekat na kvalitet kože mora se koristiti zajedno sa kremama za zaštitu od sunca.

Ako primjena u kremama nije dovoljno efikasna, može se koristiti i dodatno, u obliku ampula ili injekcija. Vitamin C se može ubrizgavati u kožu lica i tijela u obliku koktela, zajedno sa ostalim antioksidansima. Naravno, sve ovo samo u situacijama kada je riječ o zdravoj osobi, sa očuvanom funkcijom bubrega i jetre.

Pored toga, vitamin C učestvuje u sagorijevanju masti, pretvarajući masti u energiju. Njegovo dejstvo je posebno izraženo tokom noći. Zato se pred spavanje savjetuje konzumiranje čaše toplog mlijeka u koju ćete dodati nekoliko kapljica soka od limuna.

Sveobuhvatno, svi sastojci citrusnih plodova imaju mnoštvo ljekovitih svojstava: kod opstipacija, respiratornih tegoba (često se eterična ulja koriste za inhalacije), kod redukcije tjelesne mase, kod urinarnih infekcija, kod varenja (utiče na izlučivanje želudačnih sokova), kod krvarenja desni (jača permeabilnost zidova krvnih sudova), u terapiji liječenja kapilara, svraba i infekcija kože. Neophodan dodatak mnogih preparata za kožu, vraća baršunast izgled kože, jednom riječju, revitalizira je. Etarska ulja citrusnih plodova veoma su cijenjen sastojak i u aromaterapiji. Čest sastojak preparata za njegu masne kose i kože, antirid preparata, kao i preparata koji se koriste za oporavak oštećenih noktiju. Sastojak sapuna, krema, parfema i dezodoransa, zahvaljujući svom osvježavajućem mirisu. Mandarine pozitivno djeluju na psihičko zdravlje jer poboljšavaju funkcije mozga i doprinose boljem pamćenju.

Imaju umirujuće dejstvo na nervni sistem i preporučuju se kod nervoze, stresa, ali i kod ublažavanja alergijskih reakcija. Šećeri iz mandarine veoma polako se otpuštaju u krvi, pa se one preporučuju kao međuobrok oboljelima od dijabetesa.

Aromatično esencijalno ulje mandarine je prirodan antiseptik. Doprinosi i ublažavanju bolnih grčeva disajnih puteva, probavnog trakta i nervnog sistema. Limun, međutim, gotovo da je sinonim za vitamin C. U sezonama gripa i prehlade svakako je dobro učestalije konzumirati limun radi jačanja otpornosti organizma. Osim toga, naučnici su utvrdili da vitamin C doprinosi usporavanju pojave raka debelog crjeva i upalnih stanja kao što je astma, osteoartritis ili reumatoidni artritis. Limun sadrži razne i jedinstvene fitonutrijente koji imaju značajna antioksidativna i antibiotička svojstva. Prisutni nutrijenti sprečavaju oksidaciju holesterola i njegovo nakupljanje na krvnim sudovima. Limun je i izvor dijetnih vlakana koja doprinose snižavanju holesterola, podstiču rad debelog crijeva, daju osjećaj sitosti i tako pomažu u regulisanju tjelesne težine. Limunov sok, pomiješan sa toplom vodom i medom, pospješuje gubitak tjelesne težine i pomaže kod liječenja infekcija grla i bolesti desni. Djelotvoran je u borbi protiv peruti i opadanja kose, a nakon pranja sok od limuna daje kosi sjaj i volumen i blago posvjetljuje boju.

Relaksirajuća kupka: Šoljica mlijeka u prahu, kašičica sušenog ruzmarina, lavande i dvije kašičice kore narandže. Mješavinu, pod mlazom vode, staviti u kadu.

Preporučuje se 20-ak minuta boravka u aromatičnoj kupki koja revitalizuje kožu i relaksira je.

Da li ćemo se odlučiti za relaksirajuću kupku, opustiti se i pobjeći od stvarnosti? Da li ćemo napraviti čaj, obogatiti ga limunovim sokom i utrošiti kvalitetno vrijeme ispijajući ga sa dragim ljudima, da li ćemo ih svakog dana dočekivati uz svježe cijeđeni sok od agruma, uz neku mirisnu osvježavajuću notu parfema koja nam pruža onaj potreban elan, stvar je izbora. Bitno je samo da shvatimo ljekovitost i značaj ovog voća i nikako ne dozvolimo da ovako vrijedni darovi prirode ostanu neiskorišćeni. Sve prema svojim potrebama i željama.

Ove mogućnosti svi imamo.

65

Hronika Septembar 2012 - USPJEH U SMANJENJU OBOLIJEVANJA

3. septembar - UJEDNAČITI RAD

Ukazujući na zvanične podatke o tome da je od početka 2012. registrovano 181.941 novooboljelih od lepre, uglavnom naseljenih u Aziji i Africi, te da je tokom 2011. postojalo 219.075, u poređenju sa 228.474 u 2010, Svjetska zdravstvena organizacija je početkom septembra dala prikaz aktuelne situacije u vezi sa ovom bolešću. Uočeno je, dakle, smanjenje broja novooboljelih i konstatovano da treba nastaviti sa sprovođenjem Strategijom predviđenih mjera suzbijanja ove zaraze. Ovo je utvrđeno na osnovu izvještaja iz 105 zemalja svijeta. Ovim povodom upozoreno je da se radi o hroničnoj zaraznoj bolesti koju izaziva Micobacterium leprae, poseban bakterijski soj. On uglavnom utiče na kožu, periferne nerve, sluznice gornjih disajnih puteva i oči. Ipak, riječ je o izlječivoj bolesti, čiji tretman može da otkloni opasnost od invalidnosti. Multiterapijski tretman je od 1995. besplatno dostupan od strane Svjetske zdravstvene organizacije za sve pacijente širom svijeta, i pruža jednostavan ali vrlo efikasan lijek za sve vrste lepre. Visoka endemičnost ove bolesti potvrđena je u nekim oblastima Brazila, Indonezije, Filipina, Demokratske Republike Kongo, Indije, Madagaskara, Mozambika, Nepala i Tanzanije.

Tokom proteklih 20 godina, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, izliječeno je više od 14 miliona pacijenata, a prevalenca bolesti pala je za 90% - sa 21,1 na 10.000 stanovnika na manje od 1 na 10.000 stanovnika u 2.000.

Na sastanku eksperata Svjetske zdravstvene organizacije održanom 3. septembra u Ženevi centralna tema bila je organizacija univerzalnog sistema zdravstvenog osiguranja. Kao što bi i bilo za očekivati, konstatovano je da u smislu obezbjeđenja uslova za funkcionisanje najviše zaostaju zemlje u razvoju i ekonomski nerazvijene zemlje. U Biltenu Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom ovim povodom opisani su rezultati studije koja je pokazala da daleko najfunkcionalnije efekte u smislu obezbjeđenja optimalnog globalnog sistema zdravstvenog osiguranja ima pretplatničko osiguranje. Učesnici skupa u Ženevi podsjetili su da su se 2011. godine 193 države članice obavezale da reformišu svoje sisteme finansiranja zdravstva za kretanje u pravcu univerzalne zdravstvene pokrivenosti, ali napredak je neujednačen. Ilustrativni su bili primjeri iz zemalja Afrike (Demokratska Republika Kongo, Gana, Kenija, Ruanda, Senegal, Ujedinjena Republika Tanzanija i Uganda) i Azije (Kina, Indija, Filipini, Tajland i Vijetnam).

Septembar 2012 - DVA ZNAČAJNA DATUMA

Svjetska zdravstvena organizacija tokom septembra bila je organizator dva međunarodno značajna praznika - Svjetskog dana bjesnila (28. septembar) i Svjetskog dana srca (29. septembar). U brojnim državama svijeta ovom prigodom održan je veliki broj manifestacija, naučnih i javnih skupova i sl., što je bio način da se skrene pažnja na važnost pozornosti u nastavku sprovođenja aktivnosti predviđenih za borbu protiv bjesnila i kardiovaskularnih oboljenja. Upozoreno je da svake godine od posljedica bjesnila u svijetu umre 55.000 osoba, što znači da je učestalost ove pojave 1 smrtni slučaj na svakih 10 minuta. S druge strane, kardiovaskularne bolesti, najmasovniji ubica na svijetu, izazovu 17.3 smrtnih slučajeva godišnje. S tim u vezi, posebno treba obratiti pažnju na faktore rizika za obolijevanje: nekontrolisan krvni pritisak, nivo glukoze i holesterola, pušenje duvanskih proizvoda, neadekvatna ishrana, prekomjerna tjelesna težina, te fizička neaktivnost.

66

14. septembar - 23% VIŠE Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu prikazali su u časopisu Lancet rezultate nove studije o uticaju stresa na incidencu srčanog udara. Oni tvrde da ako imate veoma stresan posao, pri čemu nemate slobodu da donosite odluke, vaše šanse da doživite srčani udar 23% su veće u odnosu na one koji nemaju takvih ograničenja u radu. Prikazana sudija rađena je na veoma velikom uzorku ispitanika - od 197.473 državnih službenika, a trajala je od 1985. do 2006. godine. Vođa ovog tima bio je dr Mika Kivimaki sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Inače, ovo je prvi put da su baš precizirane mogućnosti obolijevanja zbog stresa. Studija je sprovedena u 13 evropskih zemalja.

17. septembar - LASERSKO INJEKTIRANJE Istraživači Narodnog univerziteta u Seulu, u Južnoj Koreji, tvrde da bi veoma brzo moglo da se dogodi da potkožne igle koje se koriste za injektiranje pacijenata budu zamijenjene laserskim mikrodžet iglama koje bi na bezbolan način omogućavale primanje prepisane terapije. Oni su čak dizajnirali jedan takav transdermalni uređaj i testirali ga na zamorcima.

Uređaj koristi erbijum i itrijum-aluminijum-granat, te više laserskih impulsa nižeg energetskog naboja, čime se omogućava prijem koji pruža znatno veće doze nego u ranije predstavljanim verzijama. Profesor Džek Ioh, jedan od lidera ove studije, tvrdi da ova verzija injektiranja ima posebne prednosti u smislu što precizno kontroliše dozu i dubinu penetracije droge ispod kože.

Niz veoma kratkih laserskih impulsa, koje ne traju više od 250 milionitih djelova sekunde, stvara mjehur pare unutar pokrenute tečnosti. Mjehur stvara pritisak ili elastična opterećenja na membrani, što utiče da se lijek izbacuje kroz mlaznice ne šire od 150 mikrometara, a to je tek nešto malo više od debljine ljudske vlasi. Tako stvoreni pritisak veći je od čvrstoće kože, što omogućava da lako prodre u ciljane dubine ispod kože ne izazivajući nikakve neželjene posljedice.

20. septembar - REKOMBINACIJA OTROVA Istražujući mogućnosti primjene zmijskog otrova u farmaceutskoj industriji, grupa australijskih naučnika predvođena Nikolasom

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

Kejsvelom, ustanovila je da to može biti moćno sredstvo u borbi protiv dijabetesa, visokog krvnog pritiska ili čak karcinoma.

- Naši rezultati pokazuju da je evolucija venoma zaista složen proces jer otrov iz žlijezda zmija predstavlja osnov za razvijanje novih funkcija molekula, od kojih su neke zadržane u otrovu za ubijanje plijena, dok ostale imaju druge funkcije - objašnjava za Medikal njuz tudej dr Kejsvel. Riječ je o evolutivnom procesu koji se odnosi na mogućnost izmjene smrtonosnog zmijskog otrova u bezopasne molekule koji mogu biti primjenjivani u liječenju. Detalji ove studije objavljeni su u časopisu „Nature Communications”. Sve donedavno vjerovalo se da otrov koji potiče od bezopasnih molekula organizma zmije nije moguće preusmjeriti u obrnutom smjeru.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

NEOBIČNI Ovogodišnje jesenje vijesti u svijetu slavnih uobičajeno su živopisne. Čak i kada imaju veze sa zdravljem, za njih se nikada ne može reći da su uobičajene ili očekivane, čak ni pod uslovom da zaista tako djeluju. Tako, na primjer, ni senzacionalne objave o trudnoći britanske princeze Kejt Mindlton i pop dive Šakire, nikako ne smiju biti samo obične vijesti. Mediji pomno prate sve moguće, i nemoguće, detalje u vezi sa ovim događajima.

U američkoj štampi se ove jeseni neobično mnogo, i uobičajeno transparentno, spekulisalo o tome kao bivši američki predsjednik Bil Klinton, kom je zbog učestalih poremećaja zdravlja ostalo još svega nekoliko mjeseci života, pokušava da prevari američku javnost podvrgavajući se tretmanima podmlađivanja.

Vidno izmršavjeli i ostarjli predsjednik Klinton naišao je na

brojne osude javnosti nakon što se u septembru pojavio na Demokratskoj konvenciji gdje je održao svoj posljednji veliki govor. Po ocjeni novinara magazina Glob, riječ je o klasičnom zavaravanju javnosti predstavljanjem sebe kao osobe u punoj životnoj kondiciji.

Odličan izgovor u jesenjoj depresiji ove sezone pronašla je Amanda Bajns. Nakon niza ispada od kojih su neki vožnja u pijanom stanju i pod uticajem narkotika, predstavnici njene službe za javnost objasnili su da je slavna američka glumica bila pod uticajem mentalnog poremećaja.

Neoprezno se baveći temom homoseksualnosti, američka umjetnica Paris Hilton našla se na meti javnosti. Optužujući je za homofobiju, brojni mediji su prenijeli njenu septembarsku

Šakira

68

izjavu da većina pripadnika gej populacije pati od AIDS-a. Nizale su se potom i brojne fotografije sa njenog učešća na paradama ponosa, sa manifestacija podrške slobode ispoljavanja homoseksualnosti, naslovnica gej magazina... Ovaj za javnost šokantni intervju objavljen je na sajtu Radaronline, tokom gostovanja na Njujorškoj nedjelji mode.

Kejt Mindlton

Bil Klinton

Paris Hilton

Nimalo se ne obazirući na pravila bontona na javnom mjestu, pogotovu ne na ona zakonom propisana, ove jeseni se i Lejdi Gaga pojavila u izdanju pušačice kanabisa. Zanemarujući činjenicu da pred sobom ima publiku, ona je na koncertu u Amsterdamu dala sebi slobodu da još jednom začudi svijet. Pogotovu bi se neumjesnim činio bilo kakav komentar o zdravstvenim aspektima ovakvog ponašanja i poruci koju bi mogla da uputi u tom segmentu. Pojavivši se u majici sa ovim simbolom, Lejdi je objasnila da želi da ubijedi aktuelnog američkog predsjednika Obamu da utiče na legalizaciju kanabisa, pa je iznijela i predlog da ova biljka bude još jedan simbol mira.

Jesen ili neki ubojitiji toksin, u svijetu slavnih nikada nije dosadno. O zdravlju, otom-potom...

Amanda Bajns

69

PACIJENTI RIZIKA U STOMATOLOGIJI Piťe: prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, Spec. za oralnu hirurgiju

Trudnoća Iako je trudnoća (lat. graviditas) fizioloĹĄko stanje, promjene koje nastupaju kod Ĺžene za period od devet mjeseci: fiziÄ?ke, hormonske, emocionalne, metaboliÄ?ke, takve su prirode da stomatolog mora s posebnom opreznoťću i paĹžnjom tretirati ove osobe koje, takoÄ‘e, pripadaju kategoriji pacijenata rizika u stomatologiji. PoĹĄto se Ĺžena u trudnoći nalazi u posebnom, specifiÄ?nom, ali Bogom datom, kako se u narodu kaĹže „drugom stanjuâ€?, nije sluÄ?ajno ĹĄto je joĹĄ od davnina postojalo vjerovanje da gravidnim Ĺženama ne treba vaditi zube. Iz istorije stomatologije poznato je da se joĹĄ u 18. vijeku Francuz Robert Bunon, prvi, do tada, diplomac sa zvanjem hirurg-dentista, 1741. god. suprotstavio vaĹžećem stavu da trudnim Ĺženama ne treba ekstrahirati zube. (Uzgred pomenimo i to da se navedeni autor takoÄ‘e suprot-

stavio joĹĄ jednoj zabludi davnih vremena - da je vaÄ‘enje oÄ?njaka velika opasnost za oko).

U toku trudnoće i usna duplja se nalazi u „drugom stanjuâ€?. PojaÄ?ano dejstvo polnih hormona (estrogena i progesterona) Ä?esto dovodi do promjena na desnima - zapaljenja (gingivitis), koje, ponekad, moĹže preći u mnogo ozbiljnije oboljenje, parodontitis (zapaljenje potpornog dijela zuba), Ä?iji krajnji ishod zna da bude rasklaćenost (pa i ispadanje) zuba. I pojava hiperplazije desni (bujanje tkiva), izmijenjen sastav pljuvaÄ?ke, pojaÄ?ano taloĹženje naslaga na zubima i uÄ?estalija pojava karijesa - sve su ovo neke od promjena u usnoj duplji, Ä?iji tok, ako se blagovremeno ne posjećuje stomatolog, moĹže dovesti do stanja da Ĺžena trudnica doÄ‘e u situaciju da joj se mora

t 4NBUSB TF EB KF PWF JOUFSWFODJKF OBKCPMKF J[WPEJUJ V TSFEOKFN USPNKFTFĘŹKV USVEOPĘŤF ESVHJ USJNFTUBS

t /FLJ TUSVĘŹOKBDJ TNBUSBKV EB J V USFĘŤFN USJNFTUSV QPTFCOP PTNPN J EFWFUPN NKFTFDV OF CJ USFCBMP SBEJUJ

PSBMOPIJSVSĂ?LF JOUFSWFODJKF VLMKVĘŹVKVĘŤJ J WBĂżFOKF [VCB QB ĘŹBL OJ SVUJOTLF TUPNBUPMPĂ?LF [BIWBUF

t 4WBLV QB J OBKNBOKV PSBMOPIJSVSĂ?LV JOUFSWFODJKV USFCB EPCSP QMBOJSBUJ QSJQSFNJUJ USVEOJDV QPTFCOP KF

PTMPCBĂżBKVĘŤJ TUSBIB J CJUJ PQSF[BO TB VQPUSFCPN MPLBMOF BOFTUF[JKF WFPNB PQSF[BO QSJ PSEJOJSBOKV MKFLPWB B OBSPĘŹJUP PQSF[BO T QSJNKFOPN KPOJ[JSBKVĘŤJI [SBĘŹFOKB

t 1PUSFCOP KF V PESFÿFOJN TJUVBDJKBNB LPOTVMUPWBUJ TF TB HJOFLPMPHPN SBEJ J[CKFHBWBOKB OFäFMKOJI QPTMFEJDB

PSBMOP IJSVSĂ?LPH USFUNBOB

t 7FPNB KF WBäOP EB USVEOJDB TWBLB NKFTFDB QPTKFUJ TUPNBUPMPHB KFS KF J POB PEHPWPSOB [B TWPKF PSBMOP

[ESBWMKF

70

raditi neka oralno-hirurška intervencija, najčešće vađenje zuba. U tom slučaju stomatolog treba da se detaljnom anamnezom obavijesti o neophodnim podacima u vezi trudnoće: vrijeme, tok, da li prima neku, posebno hormosku terapiju, eventualno prethodne trudnoće, vrijednosti krvnog pritiska i sl. U toku razgovora i priprema pacijentkinje za potrebnu intervenciju, većina trudnica često brine za moguće posledice stomatološkog zahvata prije svega za plod pa tek za sebe lično. Stoga je naročito važno uvjeriti je da tretman mora biti bezbjedan za oboje, i za čedo koje nosi, i za nju, buduću majku.

Trudnoća koja ima uobičajeno normalan tok stanje je u kojem uglavnom nema smetnji za vađenje zuba, pa čak ni za manje oralnohirurške intervencije. Ovakav načelni stav ne isključuje potrebu i obavezu stomatologa za predostrožnošću i stalno prisutnu obazrivost prema trudnoj ženi. Naprotiv!

Opreznost je potrebna već kod izbora lokalnog anestetika, jer pored onih koji se mogu praktično nesmetano primjenjivati, postoje i neki koji su apsolutno kontraindikovani jer sadrže elemenat felipresin koji može izazvati kontrakciju glatke muskulature materice i samim tim nepovoljno se odraziti na plod. Katkad je potrebno, a nekad i neophodno, uraditi i rendgensko snimanje zuba.

Iako su za ovaj tretman potrebne minimalne doze zračenja, i uz savremene rendgen aparate koji neznatno zrače, kao i uz svu zaštitnu opremu, ipak, u toku trudnoće treba izbjegavati upotrebu jonizirajućih zraka, naročito u najosjetljivijem periodu - prva tri mjeseca (prvi trimestar), uprkos činjenici da ima stručnjaka čiji su stavovi liberalniji. Čak i primjena ljekova kod trudnica iziskuje naročitu opreznost. U pravilu, trudne žene ne bi trebalo da uzimaju ljekove, posebno ne u prvom trimestru, ukoliko uzdržavanje od uzimanja lijeka ne ugrožava zdravlje trudnice i ploda.

Ako je za stomatološki tretman potrebno ordinirati antibiotsku terapiju, smatra se da su najbezbjedniji penicilinski preparati, zatim cefalosporini i eritromicin.

Rizična je, takođe, i upotreba ljekova protiv bola (zubobolja, bol poslije vađenja zuba i dr.). Od brojnih analgetika koje nude razne farmaceutske kuće, uvjerenje je da su ljekovi paracetamol grupe bezbjedniji za moguća bolna stanja usne duplje. Žena trudnica, zbog prirode njenog uzvišenog stanja, treba da ima poseban tretman kako u porodici tako i u društvu u cjelini. U sklopu njene zdravstvene zaštite odgovornost ljekara i drugog medicinskog osoblja posebno je značajna. Veoma je značajna, takođe, i zaštita njenog oralnog zdravlja. U tom smislu, u zaključku ovog teksta bitno je potencirati sledeće: Prvih 12 nedjelja trudnoće (prvi trimestar) vrijeme je organogeneze (formiranje većine organa i sastava organa ploda) i tada bi svaka trudnica trebalo da se uzdržava od izlaganja bilo kakvom rizičnom faktoru koji bi mogao negativno uticati na stanje njenog zdravlja i na razvoj ploda. I

kada su vađenje zuba ili manje oralnohirurške intervencije u pitanju, treba slijediti ovakav stav.

Menstrualni ciklus Mada osobe za vrijeme menstrualnog ciklusa ne pripadaju grupaciji pacijenata rizika u stomatologiji, ipak, i u ovom fiziološkom stanju stomatolog treba da ih tretira s puno pažnje i obzira. Razlog tome je što su neke žene u tom periodu, koji se smatra za vrijeme manje otpornosti organizma (lat. Tempus resistentiae minoris), veoma osjetljive, katkad psihički labilnije, manje otporne na bol, sklonije krvarenju, pojavi zubobolje, inflamaciji desni, neprijanom zadahu iz usta, poremećenom lučenju pljuvačke i, ako nije prijeka potreba, bilo bi preporučljivo u takvom stanju, za nekoliko dana, odložiti oralno-hiruršku intervenciju uključujući i vađenje zuba.

71

Vezivanje fiksnih nadogradnji sa implantatima Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog

Glavna uloga stomatološke protetike jeste da omogući nadoknađivanje izgubljenih zuba i zubnih tkiva. Slično ovom, implantatima nošena protetika ima za cilj uspostavljanje funkcije žvakanja i govora, kroz nadoknađivanje izgubljenih zuba i oralnih tkiva. Kao i od bilo kojih drugih protetskih nadoknada, i od ovih se očekuje da ispune sve estetske zahtjeve.

Budući da je neodgovarajuće opterećenje endosealnih implantata protetskim nadoknadama jedan od glavnih razloga neuspjeha cjelokupnog implantološkog postupka, izbor protokola opterećenja veoma je važan postupak. Ovo podrazumijeva uključivanje protetskog rada u sastav implantoprotetskog kompleksa. Na taj način ovaj kompleks se podvrgava funkcionalnom opterećenju. Upravo je zbog toga način vezivanja implantata i protetskog rada važan u pogledu prenošenja pritiska sa protetskog rada na implantat. Sile nastale žvakanjem, gutanjem i drugim orofacijalnim funkcijama moraju se kontrolisati unutar određenih mehaničkih i fizioloških granica kako bi implantat i koštanoimplantni spoj preživio.

Na ugrađenim implantatima moguće je izraditi brojne varijante zubnih nadoknada. Ove nadoknade se mogu vezati za implantatne nosače na sledeće načine: - Cementiranjem, - Zavrtnjem, - Atečmenom i - Magnetom.

72

Fiksiranje nadoknade cementiranjem Cementiranje nadoknada za implantate isključuje prisustvo neestetskih otvora za zavrtnje (slika 1). Cementirane nadoknade takođe imaju potencijala za kompenzovanjem manjih dimenzionalnih neslaganja i to prije svega u prostoru namijenjenom za cement.

Sama mogućnost cementiranja implantom nošenih nadoknada, slična onoj kod konvencionalnih protetskih nadoknada, uveliko olakšava planiranje terapije i nadoknada na implantima. Nedostaci ovakvog načina fiksiranja nadoknada ogleda se u potencijalnim problemima sa skidanjem postavljenih nadoknada. Ukoliko dođe do labavljenja abatmenta ili do potrebe za bilo kakvom vrstom popravke same nadoknade, u toku uklanjanja iste može doći do njenog oštećenja. Idealno, vezivni materijal (cement) trebalo bi da bude dovoljno jak, kako bi dobro retinirao nadoknadu, ali i dovoljno slab, kako bi se, po potrebi, nadoknada lako mogla ukloniti. Širok izbor cemenata sa različitim mehaničkim osobinama može se naći na tržištu. Izbor cementa za fiksiranje nadoknada za nosače uglavnom zavisi od navika terapeuta i vrste gradivnog materijala. U poslednje vrijeme sve češće se koriste specijalno izrađeni cementi za uslovno trajno cementiranje nadoknada na implantatima. Primjer takvog cementa su cementi bez eugenola.

Ovi cementi imaju dobro izbalansirane mehaničke osobine koje omogućavaju zadovoljavajuću retenciju nadoknade, ali i mogućnost njenog uklanjanja kada za to postoji potreba.

U konvencionalnoj protetici, za trajno cementiranje

koriste se trajni cementi. Na ovaj način se prevazilazi nedostatak retencione snage preparacije a i postiže se rubno zatvaranje.

Popuštanje cementa kod prirodnih zuba može dovesti do decementiranja. Ispiranje cementa, praćeno karijesom, glavni je uzročnik gubitka zuba. Nadoknade cementirane na implantom nošenim abatmentima, takođe su podložne ovim problemima.

Međutim, za razliku od prirodnih zuba, metalni abatmenti nisu podložni karijesu, te samim tim nisu podložni ovoj vrsti komplikacije. Definitivni cementi se ne preporučuju za cementiranje nadoknada za abatmente. Glavni razlog za ovakvu preporuku jeste činjenica da su ovi cementi previše jaki i da ne omogućavaju uklanjanje nadoknade, ukoliko se za to javi potreba.

Slika 3. Zavrtanj u neestetskoj zoni

Slika 4. Klinički prikaz bočnog zavrtnja

Slika 1. Šhematski prikaz nadoknade fiksirane cementiranjem

Slika 2. Šhematski prikaz nadoknade fiksirane zavrtnjem

Fiksiranje nadoknade zavrtnjem U svrhu fiksiranja nadoknade za abatmente mogu se koristiti i zavrtnji (Slika 2). Zavrtnji, proizvedeni za različite svrhe, imaju i različite mehaničke osobine. Oni se postavljaju na taj način da budu zategnuti od 50% do 75% njihove granice naprezanja (engl. yield strenght), čime se postiže najoptimalnija

zatezna moć zavrtnja. Obrtna sila koja je aplikovana na zavrtanj pretvara se u zateznu silu u samom zavrtnju. Dok je pod pritiskom zavrtanj drži dvije komponente spojenim. Tačke oslonca se stvaraju na ivici, gdje se abatment nastavlja na glavu implantata.

U situacijama gdje postoji odlično zaptivanje između glave implantata i abatmenta, kontinuitet tačaka oslonca stvara se oko zavrtnja.

U ovoj, stabilnoj situaciji, vertikalne okluzalne sile koje se prenose preko nadoknade prenosiće se na tijelo implantata i neće izazivati stres u zavrtnju kao ni njegovo labavljenje. U suprotnom, ukoliko abatment idealno ne naliježe na glavu implanta, može doći do slabljenja zavrtnja.

Nadoknade fiksirane zavrtnjem imaju prednost u vidu lakog uklanjanja postavljene nadoknade. Međutim, ovo zahtijeva precizno postavljanje implantata kako bi se omogućio optimalan položaj otvora zavrtnja (Slika 3).

Kako bi se izbjeglo postavljanje otvora zavrtnja u estetskim zonama, neki sistemi vezivanja uključuju postavljanje zavrtanja sa bočne strane nadoknade (Slika 4). Ovi zavrtnji uspostavljaju vezu između nadoknade i implantata na taj način što stvaraju pritisak koji je uspravan na dužu osu abatmenta.

Bočni zavrtnji su postavljeni u neestetskim zonama, i to najčešće sa palatinalne/lingvalne strane. Prednost ove tehnike leži u tome da omogućava relativno lako uklanjanje nadoknada. Ona ne zahtijeva upotrebu cementa a i isključuje potrebu za postavljanjem otvora za zavrtnje van vidljivih ili funkcionalnih zona. Međutim, ova tehnika ima i nekoliko mana. Ove nadoknade su teže za izradu zbog činjenice da se zavrtnji postavljaju pod uglom od 90˚ u odnosu na put unošenja nadoknade. Ukoliko bi zavrtanj bio postavljen pod oštrijim ili tupljim uglom, došlo bi do stvaranja neželjenih sila koje bi smanjile retencionu moć samog zavrtnja.

NASTAVIĆE SE

73

ZAGAĐENJE VAZDUHA I NJEGOV UTICAJ NA ZDRAVLJE LJUDI Piše: prim. dr Veselinka Ječmenica, pedijatar-neonatolog, Načelnik Dječijeg odjeljenja Opšte bolnice - Pljevlja

Normalan sastav vazduha je 78 % azota, 21 % kiseonika, 0.03 % ugljen-dioksida. Aerozagađenje je često drugi naziv za zagađenost vazduha, misleći na prisustvo u vazduhu sastojaka koji se ne nalaze u normalnom sastavu vazduha, ili pak u većim koncentracijama od dozvoljenog.

Izvori aerozagađenja mogu biti: - Prirodni - vulkani, pijesak iz pustinja, kosmičke radijacije, polen, bakterije.

- Vještački (antropogeni) - industrija (rafinerije nafte, energetska i sva druga industrijska postrojenja), saobraćaj, loženje, poljoprivreda, deponije smeća.

Efekti aerozagađenja: - Kisjele kiše - kontaminacija vode za piće, izmijenjena flora, izmijenjen lanac ishrane.

- Oštećenje ozonskog omotača - UV zračenje, karcinom kože, pad imuniteta.

- Kriza kiseonika.

- Globalno zagrijavanje - efekat staklenca, povećanje učestalosti prirodnih katastrofa.

Kao posledicu imamo: - Smanjenje vidljivosti, - Djelovanje na biljke, - Djelovanje na životinje, - Djelovanje na zdravlje ljudi.

Najveći zagađivač je INDUSTRIJA - posebno energetski objekti, hemijska, crna i obojena metalurgija, industrija nemetala i građevinskog materijala, industrija papira.

Industrija generiše različite polutante vazduha, specifične za primijenjeni proces proizvodnje - okside azota, ugljen-

74

monoksid, ugljovodonike, okside sumpora, čestične materije (pepeo, prašina, čađ). Čestice i praškaste materije (primarni polutanti) prečnika do 10 mikrometara zadržavaju se u nosu, a one prečnika maksimalno do 2,5 mikrometra prodiru u bronhije pluća.

Najznačajniji zdravstveni problemi kod izloženosti aerozagađenjima nastaju zbog uticaja polutanata i čestica.

Zdravstveni efekti su: Akutni simptomi - povećan prijem u bolnice - Povećana učestalost posjeta hitnoj službi i izabranom ljekaru - Povećana upotreba ljekova - Odsustva sa posla i iz škole.

Uticaj aerozagađenja na zdravlje ljudi: - Respiratorni sistem - polutanti, SO2 čestice oštećuju plućno tkivo, djeluju iritirajući - bronhitis, astma, pneumonija, karcinom pluća, - Kardiovaskularni sistem - visok TA, simuliranje zapaljenjskog procesa, poremećaj ritma, - Hematološki sistem - štetni efekti na krv, limfne žlijezde, koštanu srž, - Imunološki sistem - hipersenzitivizacija - alergije i imunske bolesti, imunosupresija, - Nervni sistem - periferna i oštećenja centralno nervnog sistema, oštećenja mozga, posebno u toku razvoja ploda i kod djece, - Skeletni sistem - primarna meta plutanata - različita oštećenja i oboljenja kostiju, - Reproduktivni sistem: Muškarci - sterilitet, karcinom testisa; žene - sterilitet, pobačaj, prevremeni porođaj; plod niska tjelesna masa za dob, anomalije.

Faktori koji utiču na nastanak zdravstvenih problema: Količina izloženosti,

Dužina izloženosti, Konstitucija (pol, godine).

Osjetljivi dio populacije: Djeca, Starije osobe, Trudnice, Hronični bolesnici.

Rizik od drastičnih klimatskih promjena isuviše je veliki da bi mogao da se ignoriše čak i ako se zdravstveni efekti jave samo sporadično, tj. na određenim područjima, jer svaka promjena prirodnih sistema djeluje na osnove na kojima se bazira život na zemlji.

EPIZODE AEROZAGAĐENJA: - 1911. god. u Londonu od smoga umrlo 1.150 ljudi - 1952. god. u Londonu od istog problema umrlo 4.000 ljudi - 1963. god. u Njujorku od smoga umrlo 3.000 ljudi.

Ovo je ozbiljna opomena da se navedenoj problematici posveti posebna pažnja i studiozniji pristup.

OSVRT NA NAŠE PROBLEME Prve civilizacije su nastale u sredinama koje su imale povoljnu klimu, plodno zemljište i izobilje vode. Aristotel je isticao da je najbolja zemlja kontinentalna, da su najzdravija mjesta sa dovoljno vode iz sopstvenih izvora, gdje duvaju istočni vjetrovi.

Naš grad sve svoje klimatske povoljnosti pretvorio je u nepovoljnosti. Više ne možemo reći da imamo pitku vodu, plodnu zemlju, a odavno nam ne duvaju vjetrovi sa Trlice.

Mnogobrojna ložišta, otvoreni kopovi u uslovima kotlinske klime podstiču stvaranje radijacionih magli sa mnoštvom čestica nastalih u proizvodnji starih tehnologija. Tako je naše prirodno bogatstvo pretvoreno u siromaštvo.

Za djecu je važan prvi kontakt sa životnom sredinom - to su prve emocionalne veze, prvi perceptivni doživljaj, izgovaranje prve riječi - kao najveći simbol ljudskog duha. Kakav je prvi kontakt naših mališana sa životnom sredinom? Prvi kontakt - neprijatan, prvi udah - neprijatan. Njihova malena pluća se razvijaju do 8 godina, a u kakvim uslovima? Kako magle u novembru, decembru i januaru traju po 16 sati, nekad cjelodnevno, djeca nam borave u kućama po šest mjeseci. Kada nas pitaju do kada će biti u kućnom pritvoru onda se svi u ovom gradu moramo zapitati kakve im uslove življenja omogućismo?

Posledice poremećaja ekološke ravnoteže ne moraju se odmah odraziti na ljudsko zdravlje, jer čovjek je adaptilan, ali se ne zna koju cijenu plaća i kada će se posledice odraziti da li na kraju ove ili sledeće generacije - kroz izmjenu genetskog potencijala, biološke vrijednosti ili psihološke otpornosti.

Iako centralna dogma molekularne biologije DNKRNK-PROTEINI nije osporena, najnovija istraživanja ukazuju da postoje varijacije, tako da dolazi do varijacija u ekspresiji

pod dejstvom faktora sredine. Permanentni dijalog između genoma i okruženja nije samo značajan za razvoj vrste već i za razvoj kompleksnih bolesti, a sve se odvija u trostrukom heliksu: gen, organizam, okruženje. Sa naglim razvojem molekularne genetike i uvođenjem pojma ONKOGEN mijenja se čitav pristup genetici malignih bolesti.

Sve je veći broj naučnih saznanja koja govore o uticaju spoljašnjih faktora na endokrini sistem - sunce određuje reproduktivni period, geografska širina i geografska dužina imaju uticaja na polno sazrijevanje, dnevno-noćni ciklus je značajan u tireoidologiji, sastav zemljišta - endemski kretenizam. Sada se govori o ENDOKRINIM DISRUPTORIMA - supstancama koje se mogu unijeti vodom, hranom, vazduhom ili kroz kožu imitiraju prirodne hormone, blokiraju ili remete njihovo dejstvo ili dovode do mutacije gena. Poslednjih decenija najveću pažnju u smislu endokrinih disruptora izazivaju polutanti (dioksinpolihlorirani bifenili DDT ftalati).

Osnovni meteorološki parametri (temperatura, vlažnost, barometarski pritisak) i jonizacija vazduha značajno i svakodnevno utiču na zdravlje, ponašanje i raspoloženje. Sve je više dokaza da zagađen vazduh izaziva neželjene efekte na ljudsko ponašanje - porast razdražljivosti i agresivnosti. Ako neprijatni mirisi traju - agresija se smanjuje i bježanje postaje osnovni čovjekov motiv.

Nepovoljni klimatski faktori u našoj sredini takvi su decenijama. Nagla industrijalizacija sa pratećim aerozagađenjem traje tri decenije, te živeći u ovakvim uslovima klimatskih nepovoljnosti i ekoloških začina normalno je očekivati i neke specifičnosti u morbiditetu kod naše djece.

Prava naučna studija nikad nije rađena, ali kada je u pitanju dijete i njegov život, te čovjek i njegov život - pitam se da li kao svakodnevni svjedok kompromitovanog zdravlja naših ljudi možemo ostati nijemi posmatrači i hladni analitičari. Ovo je već treća-četvrta generacija koja odrasta u novim uslovima.

Interakcija sa okolinom je od izuzetnog značaja za formiranje fenotipa jedinke.

Kakva su naša zapažanja? Prvih 10-20 godina brz porast učestalosti respiratornih infekcija sa alergijskim bolestima.

Poslednjih godina trend rasta je sporiji ali primjetne su promjene u biološkom supstratu - već možemo reći da plaćamo danak.

Povećan procenat steriliteta, infertiliteta rizičnih trudnoća, sve više novorođenčadi sa rizikom za loše zdravlje te prematuriteta i djece sa malom tjelesnom masom, te veći broj kongenitalnih anomalija - evidentnih na samom rođenju.

75

NJEGOŠEVO UZROČNIKA BOLESTI Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković

„Imao sam čest primiti od Vaše strane poslani mikroskop.

Ovaj čudesni instrument zaslužuje svakojega vnimanija (pažnje); črez (preko) njega ljudske oči jasnije vide prirodu i čovjeka, u veliko voshišćenije (ushićenje) dovode tvari velikoga stvoritelja, koji je, kako u velikijema svojijema djelima, tako i u najsitnijema

76

Petar II Petrović-Njegoš

.............................

NJEGOŠEVA ZAHVALNOST DARODAVCU ZA MIKROSKOP

.............................

Pored Njegoševe filozofske i poetske veličine, izostalo je proučavanje i prikaz njegovog posmatranja pod mikroskopom, izostalo je mikroskopiranje na Cetinju u cilju istraživanja uzročnika bolesti. Njegoš je bio dugogodišnji, veoma medicinski obrazovan, teški bolesnik, pa se pretpostavlja da je to bio razlog da traži uzročnike svoje bolesti. Nije neskromno tvrditi da ne samo crnogorska, nego i svjetska istorija medicine ima razloga da i Njegoša uvrsti u ove istraživače. Đirolamo Frakastoro, ljekar i poeta, profesor Univerziteta u Padovi, objavio je 1478. godine poemu o galskoj bolesti, sifilisu. On je tvrdio da bolest izazivaju sitna bića „seminaria contagiosum”, zarazne klice. Frakastoro je pretpostavljao da se klice prenose na tri načina - neposredno kontaktom između zaraženog i zdravog, zatim preko različitih predmeta, odijela, posteljine i namještaja ili bez dodira i na kratkom odstojanju putem vazduha.

Prvi, pravi početak istraživanja uzročnika bolesti, započinje poslije konstrukcije mikroskopa. Mnoge stvari u životu i mnoga otkrića u nauci, dešavali su se slučajno. Uz pomoć mikroskopa otkriveni su mikroorganizmi, najsitnija živa bića za koja se ranije nije znalo jer se golim okom nijesu mogla vidjeti.

Zagonetno je kako ranije nije došlo do otkrića klica i zapravo to uvećava Njegoševo nastojanje da pomoću mikroskopa traži uzročnika bolesti. Levenhuk1 je uspio da pod mikroskopom vidi najsitnija živa bića koja se kreću trepetljikama, vidio je leukocite iz krvi, opisao spermatozoide koje je prvi zapazio njegov saradnik Ham, student medicine. Temelje nauke o klicama kao uzročnicima bolesti udarili su dva velika istraživača-naučnika Paster i Robert Koh (Louis Pasteur, 1822-1895), Robert Koch, 1843-1910).

životnijema svoje sovršenstvo pokazao. Na ovom Vašem daru mnogo Vam i serdačno blagodarim.

S istinim visokopočitanijem i prednostiju čest imam biti.

N. 48. Cet., 21 jul. 1841.(P. P. Njegoš, PISMA II, Beograd, 1953.

Str. 288) Iz ovog pisma vidi se da je Njegoš razmišljao o porijeklu života, a o tome je ostavio zabilješku i u „Bilježnici”. „Kad su prve zrake pale na zemlji i vjekovite gnjilosti raspirile i prečistile na svoje srebrno brdo (sito) razkuvate glibine,

Prije ovog teksta Njegoš je zabilježio, bar bi se tako moglo protumačiti, da je znanje ljudsko nerazvijeno, još je u kolijevci, rađa se: „Još ideja ljudska tepa u kolijevci narječjem djetinjskim”. Poznato je, zato su i izmišljeni zamrzivači, da se u ledari zamrzivača bakterije ne razmnožavaju, pa se tako hrana čuva i ne kvari. Njegoš je to znanje slikovito opisao u „Bilježnici”: „Badava luče sunčane padaju koso na dva sleđena polusa, ne mogu iz njihove okamenjene utrobe cvijeta izmamiti, niti zrno klicom začeti”. (Njegoševa Bilježnica, Cetinje, 1956. Str. 141,142) POKLON U SLUŽBI DIPLOMATIJE I ZAHVALNOSTI Pod diplomatijom podrazumijevaju se međusobni odnosi između predstavnika vlasti pojedinih država, bilo da se radi o javnim ili tajnim pregovorima. Riječju diplomata opisuje se vješt, mudar i oprezan čovjek koji nastoji vješto graditi ljudske odnose za dobro naroda i države koju predstavlja. U cilju dobrih odnosa, diplomatskim se smatra izmjenjivanje poklona u vidu simbola koji predstavljaju tradicije države, kao što su umjetničke slike, automobili, časovnici, ordenje, a ranije je to bilo i oružje znamenitih junaka. Njegoš je bio praktičan i mudar i u poklonima. Jedno njegovo pismo svjedoči o tome. Ono je upućeno Johanu A. Turskom, sa Cetinja, 23. juna 1843. godine. „Vaše visoko prevoshoditeljstvo Milostivi Gospodine, Za znak mojega prijateljstva i odličnog uvaženija k Vašoj osobi pošiljem Vam na dar jednoga od mojih hatova koji se naziva Gavran. Ovo je hat bio onoga u svoj Bosni i Albaniji turskoga u sadašnje vrijeme najslavnijega viteza

Johan van Turski

.............................

može biti da su iz svoje nečiste i tople utrobe izlegle porode životnih, prilične svojstvu ovoga šara, kako na pr. što i danas neke manje vidimo gdje se tako proizvode.”

.............................

Evo kako je Koh otkrio bakteriju nazvanu Kohov bacil, uzročnika tuberkoloze. Koh je kao ljekar sa 22 godine počeo da radi u Hamburškoj bolnici.

Oženio se svojom rođakom Emi Frac. Ordinaciju je otvorio u malom njemačkom gradiću Rahvicu. Posao mu nije išao dobro, pa se preselio u Volštajn. Zadovoljna preseljenjem, Emi je suprugu za 29-ti rođendan poklonila mikroskop. Koh je bio oduševljen poklonom i kako je bio obuzet interesovanjem za fotografiju i biologiju, iskoristio je mikroskop za fotografisanje bakterija. 24. marta 1882. godine, Koh je Berlinskom fiziološkom društvu prikazao preparate, dokaze da je otkrio bakteriju, uzročnika jedne bolesti, tuberkoloze.

To je bilo prvo otkriće da određena klica prouzrokuje konkretnu bolest. Ovo otkriće dogodilo se četrdeset i jednu godinu otkako je Njegoš napisao zahvalnicu austrijskom guverneru u Zadru, feldmaršalu Johanu van Turskom, koji mu je darovao mikroskop.

Smail-age Čengića, pa kad su ovoga Crnogorci prije dvije godine posjekli, uzet mu je hat iskraj njegovog šatora.

Gavran je konj mlad, punan ognja i tako zgodan da je uprav veselo na njemu jašiti. Primite dakle, Visokoprevoshoditeljni Gospodine, ovaj mali dar za znak najvećega uvaženija s kojijem Vam ga podnosi vaš srdečni prijatelj i pokornjejši sluga.

Cetinje, 3-a junija 1843. god.

Vladika crnogorski P. P. Njegoš Adresa. Njegovom Visokoprevoshoditeljstvu kavaleru od Turske, g-nu gubernatoru dalmatinskomu etc. etc. u Zadar.

(Njegoš, Izabrana pisma, „Grafički zavod”, Titograd, 1967.

Str. 187-188.

Kad je riječ o poklonima, korisno je citirati zapise Koste Čakića i prof. Stojana Cerovića o boravku Bernarda Šoa (Georg Bernard Show, 1856-1950) u Crnoj Gori. Čakić piše da je Bernard Šo bio na Cetinju dva dana u toku 1926. godine, sa svojom sekretaricom. Za Rijeku Crnojevića Šo je rekao da je „najslikovitije mjestašce koje je ikad posjetio”.

Hotelijer Blažo Batričević odbio je da primi novac za njihova noćišta, što je Bernard komentarisao u svom stilu: „Ako vi Crnogorci ovako nastavite ubrzo ćete bankrotirati. Bolje bi bilo da imate bolje puteve, a manje kavaljerstva.”

1 Antoni Van Levenhuk (Leuwenhoek, 1632-1723), holandski trgovčić

štofova u Delftu, u jeku obrađivanja staklobrusačkog zanata, radi uveličavanja sočiva za raspoznavanje kakvoće vlakna u štofovima i sam se iz dokolice predao brušenju stakla. Sam je izradio 419 primjeraka, koja su gledane predmete povećavala 270 puta.

77

MEDICINSKI ČASOPISI U CRNOJ GORI Priredila: Dragana Marković, bibliotekarka Savremena medicinska nauka i praksa još i danas se u širenju novog znanja ponajviše oslanjaju na časopis, vjekovima već najvažniji prenosnik novih medicinskih informacija.

Uopšteno, prvi naučni časopisi pojavljuju se u 17. vijeku, što se vezuje za osnivanje evropskih učenih društava, prihvatanje eksperimenta kao ključne naučne metode i potrebu ubrzanja prenosa i širenja naučnih saznanja.

Prvi medicinski časopis počeo je izlaziti u Parizu početkom 1679. godine pod naslovom Nouvelles decouvertes sur toutes les parties de la medecine. Tokom 18. vijeka njihov broj se povećavao, a najviše ih je izlazilo u Njemačkoj. Neki i danas vodeći medicinski časopisi započeli su s izlaženjem u prvim decenijama 19. vijeka, na primjer New England Journal of Medicine (1812. god.) ili Lancet (1823. god.).

U Crnoj Gori se 1882. godine, na Cetinju, pojavio časopis „Zdravlje”, prvi medicinski časopis u Crnoj Gori - nastavak istoimenog časopisa koji je dr Milan Jovanović Batut izdavao u Somboru. Na poziv knjaza Nikole, Jovanović je u Crnu Goru došao 1880. godine.

U svijetu danas izlazi vrlo veliki broj medicinskih časopisa, na različitim jezicima i u skoro svim zemljama. Neki autori tvrde da je aktivno više od 20.000 medicinskih časopisa, a samo u Crnoj Gori izlazi ih 12: 1. Aura vitalis: list učenika srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović”, Berane / glavni i odgovorni urednik Ana

78

Bojović, Berane: Srednja medicinska škola „Dr Branko Zogović”, 2000.

2. Bilten ljekarske komore Crne Gore / glavni i odgovorni urednik Dragutin Savjak, Podgorica (Cetinjski put bb): Ljekarska komora Crne Gore, 1998.

3. Bilten Udruženja hendikepiranih „Srce”, Mojkovac: Udruženje hendikepiranih „Srce”, 2007.

4. DISABILITY info / glavni i odgovorni urednik Milan Šaranović: magazin Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Podgorica: 2008.

5. Ljepota & zdravlje / urednik Vesna Čađenović, Podgorica: „Monte color”, 2009.

6. MEDICAL CG / urednik Dragan Nikolić, Podgorica: „Flaer”, 2009.

7. Medicinski zapisi / odgovorni urednik Branko Zogović, Titograd: Društvo ljekara, Crna Gora, 1957.

8. Prilaz: časopis za osobe sa hendikepom i osobe bez hendikepa / urednik Dušan Rakočević, Mojkovac: Udruženje hendikepiranih „Srce”, 2008.

9. Sestrinstvo: časopis udruženja medicinskih sestara i tehničara Crne Gore / glavni i odgovorni urednik Marija Đeković, Podgorica: Udruženje medicinskih sestara i tehničara Crne Gore, 1997.

10. Sport Mont: časopis za sport, fizičku kulturu i zdravlje / urednik Novak Jovanović, Podgorica: Crnogorska sportska akademija: „Montenegrosport”, 2003.

11. Statistički godišnjak o zdravlju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori : Health Statistical Yearbook of Montenegro / glavni i odgovorni urednik Nataša Terzić, Podgorica: Institut za javno zdravlje : Institute of Public Health, 2000.

12. Zbornik radova Udruženja skleroze multipleks /

glavna i odgovorna urednica Andrijana Nikolić, Podgorica: Udruženje multiple skleroze Crne Gore, 2007.

Moramo pomenuti i veći broj medicinskih časopisa koji su izlazili u Crnoj Gori u periodu od 1952-2008. godine.

1. Bilten: bolesnika i osoblja Zavoda za tuberkulozu „Dr. Jovan Bulajić” / odgovorni urednik Rajko Đurović, Brezovik: Zavod za tuberkulozu „Dr Jovan Bulajić”, 1964. ([b. m.: b. i.])

2. Bilten: Savjeta društva za staranje o djeci Crne Gore, [Cetinje]: Savjet društva za staranje o djeci Crne Gore, 1955-1977. ([b. m.: b. i.])

3. Brezovik: mjesečni bilten Specijalne bolnice za tuberkulozu pluća / glavni i odgovorni urednik Rajko Đurović, Brezovik: Specijalna bolnica za tuberkulozu pluća, 1959. ([s. l.: s. n.])

4. Buđenje: časopis udruženja paraplegičara - Bar / urednik Nataša Borović, Bar: Udruženje paraplegičara - Bar, 2008. (Bar: „Krug”), 5. In medias res: list učenika medicinske škole, Podgorica: Medicinska škola, 1997-2000. (Podgorica: „Pobjeda”) 6. Ishrana, fizička aktivnost i zdravlje: časopis Udruženja za zaštitu dijabetičara Crne Gore: [časopis za socijalnomedicinska pitanja dijabetičara] / glavni i odgovorni urednik Đuro Jovanović, Titograd: Udruženje za zaštitu dijabetičara Crne Gore 1986-2007.

7. Medicinski zbornik / urednik Nikola Zlatarov, Cetinje: Narodna knjiga, 1952-1955. (Cetinje: „Obod”) 8. Mi i šećerna bolest: časopis Udruženja za zaštitu dijabetičara Crne Gore: [časopis za socijalno-medicinska pitanja dijabetičara] / glavni i odgovorni urednik Đuro Jovanović, Titograd: Udruženje za zaštitu dijabetičara Crne Gore, 1985. ([s. l.: s. n.])

9. Nastavni planovi i programi: završna faza usmjerenog srednjeg obrazovanja u SR Crnoj Gori. Knj. 9, zdravstvena struka / [Uređivački odbor Marko Gvozdenović et al.], Titograd: Pedagoški savjet Crne Gore: Republički zavod za unapređivanje školstva, 1981. (Cetinje) 10. Predlog Samoupravnog sporazuma o međusobnim odnosima radnika u udruženom radu iz oblasti zaštite na radu u OOUR-u Valjaonica / Željezara „Boris Kidrič” Nikšić, Radnički savjet, Nikšić, novembar 1975. godine, Nikšić: Željezara „Boris Kidrič”, Radnički savjet, 1975. ([b.m.: b.i.])

11. Psihijatrija: časopis za psihijatriju, psihologiju i granične discipline / urednik Mirko Peković, Podgorica: Udruženje psihijatara Crne Gore, 2007. (Podgorica: [s. n.])

12. Sunce: list učenika Zavoda za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine / glavni i odgovorni urednik Zoran Bošković, Podgorica: Zavod za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine, 2000-2007.

13. Svijet tišine: list Saveza organizacija lica oštećenog sluha Crne Gore / glavni i odgovorni urednik Dušan Davidović, Titograd: Republička konferencija SOLOS Crne Gore, 1984-1989.

(Kotor: „Andrija Paltašić”) 14. Utočišta: list Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika SR Crne Gore / glavni i odgovorni urednik Rajko Đurović, Titograd: [b.i.], 1985-1987.

(Titograd: „Pobjeda”) 15. Zaštita na radu: crnogorski nezavisni časopis za stručna, edukativna i praktična pitanja zaštite na radu i zaštite radne i životne sredine / glavni i odgovorni urednik Branislav Bulajić, Podgorica: Udruženje zaštite na radu Crne Gore, 20002001. (Podgorica: „Roto Slog”) 16. Zdravlje je naš izbor / urednik Rada Vlahović, Podgorica (Aerodromska bb): JU OŠ „Pavle Rovinski”, 2007.

(Podgorica: „Studio Mouse”) Medicinski časopisi mogu se razvrstavati na više načina.

Po tematskome usmjerenju dijelimo ih na opšemedicinske i (više ili manje) specijalizirane. Po načinu na koji su teme obrađene mogu biti naučni, stručni ili mješoviti. To znači da donose ili rezultate naučnih istraživanja ili stručne radove (prikazi slučajeva, iskustva s primjenom lijekova i sl.), ili i jedno i drugo. Po čitalačkoj grupi kojoj su namijenjeni, mogu biti lokalnog ili međunarodnog značenja. Lokalni časopisi namijenjeni su najčešće stručnoj lokalnoj populaciji, bilo da je ona nacionalno ili institucijski određena.

Veći broj crnogorskih časopisa upravo je takvog usmjerenja.

Radovi se objavljuju na crnogorskom jeziku i prednjače radovi stručnoga karaktera.

Međunarodni značaj jednome časopisu daje sastav uredničkog odbora, autori koji u njemu objavljuju, njegovi recenzenti te širina moguće čitateljske javnosti. Ti medicinski časopisi obično su na engleskom jeziku. Časopisi se razlikuju i po tome jesu li indeksirani, odnosno zastupljeni u nekoj međunarodnoj bibliografskoj bazi podataka. Bibliografske baze podataka svrstavaju članke objavljene u različitim medicinskim časopisima za djelotvorno pretraživanje i pronalaženje. Te su baze ključna pomagala u korišćenju objavljene medicinske literature. Kad časopis redovno obrađuje jedna takva međunarodna baza podataka, članci koje on objavljuje postaju dostupni širokome krugu mogućih korisnika.

Kvalitet medicinskog časopisa presudno zavisi od kvaliteta recenzije, odnosno kritičke procjene rukopisa prispjelih za objavljivanje. Taj postupak mora biti strog i objektivan, kako bi se na najmanju moguću mjeru svelo objavljivanje radova bez naučnog, odnosno relevantnog stručnog doprinosa.

79

SMIJEH JE LIJEK Razgovaraju dvije plavuše: — Onda mi je rekao kako je u početku mislio da sam farmaceutkinja...

— Šta je to? — Ne znam ni ja ... Ali sam mu za svaki slučaj udarila šamar...

Došla plavuša u Hitnu pomoć i žali se na ranu na ruci. — Pobogu, zašto ste stavili časovnik na ranu?

— pita je zbunjeni sanitet. — Znate kako, ipak se nadam da vrijeme liječi sve...

— Postoji li možda neki gen za koji smatrate da preovlađuje u organizmu? — pita predavač na vježbama studenata medicine. — Mislim da je to hidrogen — odgovori studentkinja plavuša.

— Pobogu, zašto se pomjerate? Znate da to nije dobro za Vaše zdravlje... — kaže ljekar pacijentkinji plavuši. — Ali, doktore, rekli ste i sami da treba da mažem mjesto na kom sam se udarila — odgovori ona nastavljajući da maže kremu na zid.

— Haso, bolan, zašto piješ toliko? — pita zabrinuti Mujo. — Ma, pokušavam da utopim probleme, no što prokleta đubrad znaju dobro plivati... Šunja se Mujo mrtav pijan po kući i vidi Fatu kako spava. Taman da otvori vrata od sobe da uđe, ali se udari toliko da prokrvari na čelu. Ode do kupatila, zalijepi flaster i vrati se u krevet sav srećan što Fata nije ništa primijetila.

Ujutru ga Fata probudi: — Diži se, pijanice! Opet si se pijan dovukao! — Ma, nijesam, Fato, bona...

— Ne?! Krvariš na čelu, a flaster si zalijepio na ogledalo ?!!!

— Gospodine, moram da Vam saopštim da Vaša tašta ima benigni tumor — kaže ljekar zetu svoje pacijentkinje. — Izvinite, doktore, ali šta je to?

— To je dobroćudni tumor. — Bogu hvala da i ona ima nešto dobroćudno!

80

Jutarnji program na crnogorskoj televiziji: — Razgibavanjeee: jedan-dva, jedan-dva... I idemooo...

Sada drugi očni kapak... jedan-dva, jedan-dva...

— Bolan, Šćepane, čujem da ti se sin rodio na carski rez? — kaže Crnogorcu komšija. — Ma, to ti je kod nas normalno... Kud će đeca s onolikom foteljom nako na veliki izlaz...

Udavili se Crnogorac i Banaćanin u jednoj močvari.

Jedan aligator se žali drugome: — Ubi me kisjelina ovih dana. Otkako pojedoh onog Banaćanina, hoću da umrem koliko je bio masan. — Ti si još i dobro prošao. Mene, po jadu, muče hemoroidi, a otkako pojedoh onog Crnogorca s onolikim ordenjem dođe mi da sam sebi skratim muke...

Budi Fata Muja u 6h izjutra: — Ustaaaajjjj, Muujooo!

— Bona, Fato, šta ti je?!! — Sinoć si zaboravio da popiješ tabletu za spavanje...

— Mujo, bolan, što su ti oči ovako crvene na ovoj fotografiji? — pita Haso. — Mozak mu je bio na rezervi — upade Fata.

Medicinski rječnik

A B D E F G H N

Ahondroplazija, lat. achondroplasia, oblik patuljastog rasta za koji je karakteristična skraćenost kostiju udova. Veoma uočljiva, ona predstavlja najčešći oblik ovog tipa poremećaja rastenja. Ahondrične osobe imaju normalnu veličinu kostiju glave i trupa a nemaju ni poremećaj inteligencije.

Biliverdin, pigment žuči koji nastaje iz hemoglobina.

Prirodno je zastupljen u krvi i žuči. Iz ovog pigmenta razvija se bilirubin - važna žučna komponenta.

Dishidroza, lat. dys(h)idrosis, oboljenje kože. Javlja se uglavnom na koži ekstremiteta i praćena je manifestacijama tipa žarenja i svrabeži. Sitne, čvrste vezikule predstavljaju njeno osnovno obilježje. Ova bolest je recidivantne prirode.

Eburnacija, lat. eburnatio, preobražaj kosti. Riječ je o procesu degenerativnog osteoartritisa koji nastaje zbog trenja ili sličnih patoloških situacija. Eburnirane kosti dobijaju izgled i karakteristike slonovače.

Fakirizam, patološki poremećaj ličnosti koji se sastoji u uživanju bolesnika u tome da mu se u tijelo ubadaju usijani predmeti - igle, klinci i sl., te da mu se koža iritira štipanjem.

Gaster, želudac. Želudac, sam po sebi, jeste važan dio sistema za varenje, ali on, kao što se to obično misli, nije centar u kom se odvija cijeli proces varenja.

Najsuptilnije operacije u vezi sa ovim procesom zapravo se odvijaju u tankom crijevu.

Hemolizin, komponenta krvi koja može nastati imunizacijom, bakterijskom reakcijom a uvijek u vezi sa hemolitičkim procesom. Postoje tri osnovne vrste: bakterijski, zmijski i imunohemolizni, mada ovim nijesu obuhvaćene sve vrste. Autohemolizini, na primjer, spontano nastaju u organizmu, u toku hemolitičkih anemija, i predstavljaju vid borbe protiv sopstvenih eritrocita.

82

Nulisomija, lat. nulisomia, genetički poremećaj koji uslovljava održanje životnih funkcija. Predstavlja nedostatak oba hromozoma u hromozomskom paru 2N - 2.

R

Retencija, zaostajanje, zadržavanje tjelesnih tečnosti i izlučevina koje bi pod normalnim okolnostima trebalo da budu izbačene iz organizma. Ovo je, recimo, pojava koja prati parodontopatske procese, cistitise, upalne procese i sl. Takođe, može se odnositi i na zaostajanje hrane u patološki razvijenim strukturama sluzokože tjelesnih organa.

S T

Sakulacija, lat. sacculatio, patološka osobina da se stvaranjem izraslina izvrši deformacija tjelesnih organa.

Ovaj naziv može da se odnosi na parodontološki proces stvaranja gingivalnih džepova, proces nastanka čireva itd.

Tabes dorsalis, lat., jedna od komplikovanijih manifestacija sifilisa. Riječ je o oboljenju kičmene moždine pri kom se kod bolesnika poodmaklog stadijuma ove bolesti pojavljuju bolovi nalik ubodu noža. Karakteristično je da se obično opaža u donjim ekstremitetima i to deceniju-dvije nakon inficiranja. Nesigurnost u hodu i čak potpuna oduzetost ovog dijela tijela, mogu da budu neke od posljedica navedenog poremećaja. Atrofija očnog živca i promjene na njemu, takođe su specifičan simptom ove pojave.

V

Vazektomija, lat. vasectomia, resekcija sjemevoda.

Operativni proces koji se vrši u cilju uklanjanja problema sa hipertrofijom prostate. Nerijetko predstavlja prateću radnju kada su intervencije na ovom dijelu muškog polnog sistema u pitanju. Ipak, u novije vrijeme, pogotovu u državama ekonomskog napretka, pacijenti samoinicijativno predlažu ovu vrstu ljekarske intervencije.

J A R I V I T AK ! ! ! Š I SITN

„AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je Vaša štednja, koju ostvarujete korišćenjem debitnih platnih kartica.

Pri svakoj kupovini karticom, iznos sa računa koji plaćate karticom, zaokružuje se na prvi veći iznos i to na:  0.50 €, 1,00 €, 2.00 € ili 5,00 € - po Vašem izboru.

Razlika između iznosa na računu i zaokruženog iznosa, automatski se uplaćuje na Vaš štedni račun i još se vremenom uvećava za kamatu. „AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je još jedan razlog više da koristite debitne kartice Hipotekarne banke: VISA Electron, Premium ili Premium Plus.

Call Centar 19905 www.hb.co.me

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu