Medicalcg br 74 by medical cg

5. JUN 2015. ■ GODINA VII ■ BROJ 74

Održan II Kongres farmaceuta Crne Gore

Intervju: Marina Raković

Predstavljamo: Savez udruženja paraplegičara Crne Gore

1.00

www.medicalcg.me

Održan II Kongres opšte/porodične medicine CG

Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio 93 godine rada

CALIMS - održana radionica o farmakovigilanci

Za raspjevano grlo.

Oralprotect - sadrži kao aktivne sastojke ekstrakt korijena bijelog sleza i etarsko ulje izmirne. Herbal - sadrži kao aktivne sastojke med i ekstrakt 20 biljaka. Herbal Mint - sadrži kao aktivne sastojke med, ekstrakt talusa islandskog lišaja i ekstrakt 20 biljaka. Cherry & Honey Junior - sadrži kao aktivne sastojke med i koncentrat soka ploda višnje.

P.S. FITOSEPT pomaže kada vas stegne grlo! ®

ZA ODRASLE I DJECU STARIJU OD 3 GODINE.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

II Kongres farmaceuta Crne Gore 10 – 11 Farmakovigilanca – radionica Mr ph Maja Stanković 12 – 13 Značaj obdukcije za državu Prof. dr sc med. Dragana Čukić 20 – 21 Prijave neželjenih dejstava ljekova Dr pharm. Nemanja Turković 22 – 24 II Kongres opšte/porodične medicine CG 25 Predstavljamo: Savez udruženja paraplegičara Crne Gore 28 – 30 Hronika Crne Gore 32 -36 Stomatološka anestezija u praksi Dr sc med. Aleksandar Šćepanović 44 – 45 Recesija gingive – povlačenje desni Dr stomat. Julija Rašović 47 – 48 Promjene na koži Dr Igor Jeremić 50 – 51 Sunčanje i vitamin D Dr Snežana Tomić 52 – 53 Intervju: Marina Raković 54 - 55 Palijativna terapija Prim. dr Sabahudin Pupović 58 Tumori testisa Prof. dr Bogdan Pajović 60 - 61 Medicinsko vještačenja UŽA Prim. dr Vladimir Čarapić 64 – 65 Kvalitet zdravstvene usluge MSc Tatjana Jovović 66 – 67

info@rzkerber.com www.rzkerber.com

6WP[OJL J EJTUSJCVUFS %POBUPS % 0 0 ,VŗF 3BLJŗB CC 5FM GBY F NBJM JOGP!EPOBUPS DP NF

6LWQL UHOMH¿ QD JODYL VLVDOMNH

8GXEOMHQMH ]D MH]LN =DNULYOMHQ SUR¿O 9HRPD PHND L XVND RVQRYD VLVDOMNH

7BSBMJDB TB PSUPEPOUTLPN TJTBMKLPN LPKB BLUJWOP QPETUJǊF QSBWJMBO SB[WPK VTOF EVQMKF ;B TWF PTNJKFIF LPKF äJWPU QSVäB 7BÝPK CFCJ UV KF 1IZTJP WBSBMJDB LPKB WPEJ SBŘVOB P VTOPK EVQMKJ 7BÝF CFCF KFS BLUJWOP TUJNVMJÝF QSBWJMOV GVOLDJPOBMOPTU KF[JLB BOBUPNTLJ SB[WPK OFQDB * QSBWJMOP [BUWBSBOKF VTUB 4B TWJN 1IZTJP CPKBNB TWBLJ EBO KF EBO [B OPWJ PTNJKFI

EZhWijWd`[ iW i`W`d_c eic_`[^ec

ZZZ SK\VLR FKLFFR FRP F

XXX DIJDDP DPN

VWJKFL V[ EJKFUF

6WP[OJL J EJTUSJCVUFS .POUF % % 0 0 ,VŗF 3BLJŗB CC 5FM GBY F NBJM JOGP!NPOUF E DP NF

ZANIMLJIVOSTI

PEŠKIRI SU LEGLO BAKTERIJA

Peškiri predstavljaju najveće leglo bakterija! Poslije korišćenja, izvesno vrijeme ostaju vlažni, što naročito pogoduje razmnožavanju i širenju infekcija, upozoravaju stručnjaci sa Univerziteta u Arizoni. Istražujući ovu pojavu, na 25,6 odsto peškira otkrili su prisustvo ešerihije koli, koja pripada porodici takozvanih koliformnih (fekalnih) bakterija. Rukovodilac istraživanja, dr Čarls Gerba, upozorava da bi prilikom brisanja ruku trebalo da vodimo računa, jer se preko njih direktno prenose na hranu, lice, pa čak i u usta. Naglašava i da mnoge mogu da prežive pranje u veš-mašini na nižim temperaturama. Član istraživačkog tima dr Lisa Akerli upozorava da peškir nikako ne treba da koriste dvije osobe i da bi ga poslije svake upotrebe trebalo osušiti. Naglašava i da ih je potrebno prati najmanje jednom sedmično, na 90 stepeni Celzijusovih. Po mogućnosti, dobro je da koristimo izbjeljivač. Posebno bi trebalo da obratimo pažnju na peškire za lice, koje moramo da mijenjamo svakog dana.

DUVAČKIM INSTRUMENTIMA PROTIV HRKANJA

ZBOG "ZABORAVNOSTI" HIRURGA GODIŠNJE UMRE OKO 700 LJUDI Njemačko Udruženje za zaštitu prava pacijenata procjenjuje da zaboravljene gaze i drugi predmeti u tijelu pacijenata tokom operativnih zahvata godišnje uzrokuju oko 700 smrtnih slučajeva. Udruženje za sigurnost pacijenata (APS) kaže da naučno istraživanje sugeriše da ima čak do 3.000 slučajeva u kojima su "strana tijela" ostavljena tokom operativnih zahvata u tijelima pacijenata. U slučajevima koji ne završe smrtnim ishodom, ti predmeti se uklanjanju novim operativnim zahvatom. Udruženje APS obuhvata ljekare, zdravstvene ustanove, bolnice i osiguravajuće kuće i bori se za strožije propise koji bi spriječili nenamjernu štetu pacijentima, uključujući bolničke infekcije. Udruženje ističe da je dobrobit pacijenata često na drugom mjestu u odnosu na kontrolu troškova operativnih zahvata.

Sviranje nekog od duvačkih instrumenata moglo bi da bude ključno u borbi protiv hrkanja, pokazalo je britansko istraživanje. Tako, na primjer, trubači i klarinetisti imaju manje šanse da razviju opstruktivnu apneju u snu (zastoj disanja u snu), stanje u kojem meko tkivo na kraju ždrijela kolabira tokom sna zatvarajući disajne puteve i tako dovodi do glasnog hrkanja. Ako se ta pojava ne liječi, može da dovede do povišenog krvnog pritiska, moždanog udara, dijabetesa, srčanih bolesti, depresije i drugih bolesti povezanih sa hroničnim problemima spavanja.

IZ MEDICINE KOLIKO SNA VAM JE DOVOLJNO?

NAUČNICI OTKRILI GEN KOJI JE KRIV ZA SAMOĆU

Nije svakome potrebna ista količina sna da bi se osjećao odmorno. Ali, naučnici tvrde da je moguće odrediti koliko sna je nekoj osobi potrebno u odnosu na njenu starost. Do tih saznanja došao je tim od 18 naučnika i istraživača iz uglednih medicinskih udruženja u SAD. Oni smatraju da je novorođenčadima (0 - 3 mjeseca) dovoljno 14 do 17 sati sna, bebama (4 - 11 mejseci) 12 do 15 sati, maloj djeci (1 - 2 godine) 11 do 14 sati, predškolcima (3 - 5 godina) 10 do 13 sati, djeci školske dobi (6 - 13 godina) 9 do 11 sati, tinejdžerima (14 - 17 godina) 8 do 10 sati, mlađim odraslima (18 - 25 godina) 7 do 9 sati, odraslima (26 - 64 godine) 7 do 9 sati, a starijim osobama (iznad 65 godina) od 7 do 8 sati.

Istraživači sa Univerziteta u Pekingu pronašli su vezu između jednog vrlo specifičnog gena, naše mogućnosti da se osjećamo srećnima i kapaciteta za srećnu vezu. Tim je proučavao implikacije gena 5-HT1A, koji kontroliše hormon sreće - serotonin, piše EliteDaily. Gen ima dvije varijacije. Ljudi sa dvije kopije C varijacije proizvode više nivoe hormona u poređenju sa onima koji imaju dvije kopije G varijante. Tokom studije, 579 kineskih studenata su se podvrgli genetskom testiranju koje je pokazalo značajne veze između njihovih varijacija gena i ljubavnog statusa. Više od 50% studenata, koji su imalu dvije kopije C varijante, opisali su sebe kao zaljubljene, dok je 39% onih koji su imali kombinacije CG ili GG imalo partnere. Istraživači su požurili da razjasne varijante gena koji predstavlja svega 1% razloga zašto su neki ljudi bolji u ljubavi i vezi nego drugi. Ali obzirom na to da varijanta G znači manje serotononina i češće promjene raspoloženja, ovo otkriće ima smisla. "Obzirom na to da su pesimizam i neuroza štetni kada je nastajanje i stabilnost veze u pitanju, ova veza između G varijacije i psiholoških poremećaja može da smanji šanse nosilaca kada su ishodi romantičnih veza u pitanju", rekao je Ksialin Zu, jedan od vođa studije. Da li ovo važi isključivo među studentima u kineskoj populaciji, ostaje da vidimo.

ZABRINJAVAJUĆI BROJ SMRTI ZBOG BJESNILA Oko 59.000 ljudi svake godine umre od bjesnila, koje se prenosi sa pasa, svakoga dana njih oko 160, pri čemu su najsiromašniji regioni u svijetu najviše i pogođeni, piše u izvještaju Svjetske alijanse za kontrolu bjesnila. U izvještaju se navodi da se najveći broj smrtnih slučajeva bilježi u Aziji - 60 odsto i Africi - 36 odsto. U Indiji je najviše stradalih od ljudskog bjesnila 35 odsto. Kako prenosi Bi-Bi-Si, potrebno je raditi mnogo više na vakcinaciji pasa, posebno u siromašnim zemljama. Vakcine za žrtve ujeda, takođe, treba da budu pristupačnije i šire dostupne u tim oblastima. Bjesnilo je virusna infekcija koju je moguće skoro 100 odsto spriječiti. Tom infekcijom mogu da se zaraze svi sisari, ali domaći psi uzrok su više od 99 odsto svih smrtnih slučajeva bjesnila kod ljudi, navodi se u izvještaju.

U hotelu Splendid održan II Kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem

FARMACIJA-NAUKA I PRAKSA VOĐENE HUMANOŠĆU U organizaciji Farmaceutske komore Crne Gore i Farmaceutskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, u saradnji sa Agencijom za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, u hotelu Splendid, Bečići, od 28-31. maja, održan je II Kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Uloga pokrovitelja pripala je Ministarstvu zdravlja Crne Gore, a kao generalni sponzor izdvojila se kompanija Glosarij iz Podgorice. Slogan ovogodišnjeg Kongresa je bio: Farmacija - nauka i praksa, vođene humanošću. „Dragi gosti, koleginice i kolege nadam se da i u ovoj realizaciji Kongresa prepoznajete još jednu od aktivnosti Farmaceutske komore, koja svojim članovima, kao osnovnoj snazi i podršci želi da omogući hod u korak sa kolegama i farmaceutskom djelatnošću razvijenih zemalja. Trudimo se, i uspjevamo, da pratimo sve izazove, pobjeđujući znanjem, humanošću i nasleđem crnogorskim, ojačani mladim kolegama i koleginicama, najboljim studentima farmaceutskog fakulteta Crne Gore. Farmaceutski fakultet je naša baza, na koju smo jako ponosni, jer znamo da u njemu uvijjek imamo partnera za zajednički cilj i projekte. Gostovanje naših uvaženih predavača iz zemlje i inostranstva doživljavamo kao čast da nam svojim prisustvom odaju priznanje dugogodišnjem trudu da izgradimo dobre profesionalne odnose sa kolegama širom Evrope i svijeta. Ovim putem im se zvanično zahvaljujem. Vas drage goste, želim da uvjerim u ozbiljnost naše namjere da profesiju farmaceuta postavimo i održimo u zdravstvenom sistemu koji nam pripada, jer smatramo da naša preciznost i finoća u radu može samo da koristi usavršavanju zdravstvenog sistema, kao i ukupnom razvoju Crne Gore. Vama drage koleginice i kolege, želim da prisustvo predavanjima iskoristite za usvajanje novih znanja i iskustva iz polja nauke i prakse,“ rekla je mr ph Milanka Žugić, predsjenica Farmaceutske komore Crne Gore na svečanom otvaranju Kongresa. Obraćajući se prisutnima na svečanom otvaranju Kongresa predsjednica organizacionog odbora mr ph Slavica Vučurović je istakla da su susreti farmaceuta najbolja prilika da se istaknu stručna dostignuća farmacije, razmjene iskustva iz prakse i potvrdi značaj farmaceutske profesije u sistemu zdravstvene zaštite. „Vjerujem da ćemo našim skupom skrenuti pažnju kolegama, i drugim zdravstvenim radnicima, na značaj farmacije

i potrebu kvalitetne i pune saradnje na otklanjanju nedostataka i usavršavanju zajedničkog cilja-unapređenja zdravstvene zaštite na dobrobit pacijenata. U naredna tri dana ćemo se upoznati sa novim dostignućima, konsultovati se i razmjenjivati mišljenja. Na taj način ćemo pomoći u ostvarivanju i oblikovanju novih rješenja za probleme sa kojima se susrećemo, da bi ubrzali naš napredak. Jedinstvena uloga koju imamo u realizovanju naučnih inovacija prema potrebama pacijenata sažeti su u ovakvim skupovima. Radimo da bi preveli nadu u nauku, ili možda još bolje nauku u nadu. Iskoristimo i ovu priliku koja je pred nama za to,“ kazala je mr Vučurović. Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt je izrazio zadovoljstvo zbog relaizacije II Kongresa farmaceuta i svečano proglasio početak njegovog rada. „Farmacija danas nudi značajne benefite građanima i državi, prije svega visoko obrazovane stručnjake, primjenu novih terapijskih mogućnosti na osnovu istraživanja i razvoja, obez- bjeđivanje sigurnih i provjerenih ljekova i optimizaciju ishoda liječenja u okviru kliničke farmacije,“ rekao je dr Šegrt. U svom govoru dr Šegrt je istakao da je Ministarstvo zdravlja opredijeljeno da reformama u farmaceutskom sektoru trajno obezbijedi dostupnost potrebnih ljekova stanovništvu Crne Gore. „Među svoje prioritete Ministarstvo zdravlja planira izradu nove Uredbe o kriterijumima za utvrđivanje liste ljekova, na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, uz precizno navedene terapijske i farmakoekonomske kriterijume i uvođenje dopunske liste ljekova sa delimičnom participacijom od strane osiguranika, čime bi se značajno povećao broj dostupnih lijekova, terapijskih paralela, uključujući orginatore. Takođe, namjera nam je uvođenje novog, evropskog koncepta kod stavljanja na listu novih, inovativnih ljekova, uz klauzulu o podjeli rizika radi smanjenja neizvjesnosti terapijskog ishoda i ograničenja njihovog uticaja na budžet. Veliki značaj biće posvećen oblasti farmakoekonomije i uvođenju novih tehnologija, kako bi bili aktivni sudionici u praćenju opravdanosti primjene skupih ljekova,“ rekao je dr Šegrt. Obraćajući se prisutnima dr Šegrt je izrazio nadu da će sprovođenje zdravstvene politike, u skladu sa preporukama Evropske

komisije, dovesti do racionalnije upotrebe ljekova. „Ne služi nam na čast što smo prepoznati, ne samo u regionu nego i u Evropi, kao jedna od vodećih zemalja po neracionalnoj potrošnji pojedinih ljekova, i svi moramo doprinijeti rješavanju ovog ozbiljnog zdravstvenog problema. Nove smjernice u oblasti upotrebe ljekova su bitna komponenta sveobuhvatne reforme zdravstvenog sistema, iz razloga što je racionalna upotreba ljekova važna za svaku zemlju sa medicinskog i ekonomskog aspekta“ kazao je dr Šegrt. „Ovogodišnji skup je dragocjena prilika za promociju najnovijih dostignuća u farmaceuskoj djelatnosti i ljekarskoj praksi i afirmaciju farmaceutske djelatnosti, kao i za podsticanje stručne i naučne saradnje u regionu i šire. Uz želju za uspješan i konstruktivan rad, proglašavam Drugi kongres farmaceuta Crne Gore otvorenim,“ rekao je dr Šegrt na karaju izlaganja na svečanom otvaranju Kongresa. Ispred naučnog odbora prisutnima se na svečanom otvaranju obratila doc. dr sci Zorica Potpara, predsjednica naučnog odbora. „Usvajanjem novih znanja i još boljom praksom možemo učinti značajan korak i dodatno doprinjeti zdravlju pacijenata i društva u cjelini. Na ovom Kongresu ćemo imati priliku da se upoznamo sa najnovijim saznanjima iz različitih oblasti farmacije, koja su data kroz teme Kongresa, a biće izložene kroz stručna predavanja domaćih i inostranih naučnika. Posebno nam je zadovoljstvo što su na ovom skupu učešće uzeli predstavnici Evropskog udruženja farmaceutskih nauka, Evropske asocijacije farmaceutskog fakulteta, Svjetske federacije farmaceuta i Kraljevskog udruženje farmaceuta iz Velike Britanije. Posebno pozdravljam učešće farmaceutskih i srodnih fakulteta iz regiona. Ovaj Kongres je privukao veliki broj farmaceuta iz zemlje i inostranstva, koji su uzeli učešće u njegovom radu. Veoma nas raduje zainteresovanost studenata osnovnih i doktorskih studija za ovaj Kongres. Blizu 40 radova studenata iz Beograda, Sarajeva, Novog Sada, Prizrena, Skoplja, Banja Luke i Podgorice je pristiglo. Oni će svojim entuzijazmom i željom za sticanje novih znanja doprinjeti uspješnosti ovog kongresa,“ rekla je dr Potpara. Dr Potpara je istakla da je Kongres mogućnost razmjene iskustava, upoznavanja kolega i ostvarivanja budućih saradnji. U ime generalnog sponzora Kongresa farmaceuta, kompanije Glosariji prisutnima se obratila Mirijana Mijušković, izvršna direktorica. „Rukovođena najvišim profesionalnim i etičkim standardima, najstarija i najveća crnogorska veledrogerija Glosarij još od ranije prepoznaje značaj naučnih skupova ove vrste i podržava ih. Slogan Farmacija-nauka i praksa vođene humanošću sublimira u sebi težnje za nesebičnom razmjenom znanja i iskustava, što dodatno doprinosi zdravlju pacijenata,“ rekla je Mijušković. Na Drugom kongresu farmaceuta obrađivane su aktuelne

teme iz oblasti farmacije, a to su: Savremeni pristup u istraživanju i razvoju ljekova, Uloga i kompetencije farmaceuta danas - nauka i praksa, Apotekarska djelatnost - javna i bolnička apoteka, Aktuelni trendovi u formulaciji farmaceutskih oblika i kozmetičkih proizvoda, Farmakologija i optimizacija farmakoterapije - sigurnost pacijenata, Farmakokinetika i klinička farmacija, Markeri poremećaja metabolizma, Aktuelnosti u fitofarmaciji, Dijetetski suplementi, Toksični agensi u našem okruženju i Regulativa u farmaciji – aktuelnosti. Pomenute teme obrađene su u obliku stručnih predavanja 44 predavača, u dvije sale hotela Splendid. Za koordinaciju događaja bili su zaduženi Naučni odbor koga su sačinjavali predsjednica Zorica Potpara, potpredsjednica Svetlana Ibrić i članovi: Meindert Danhof, Zorica Vujić, Lilian Azzopardi, Nataša Duborija-Kovačević, Borut Božić, Dragica Bojović, Svetlana Kulevanova, Karmela Barišić, Miroslav Šober i Arijana Meštrović; kao i Organizacioni odbor u sastavu: predsjednica Slavica Vučurović, potpredsjednica Snežana Stanković, generalni sekretar Biljana Savović i članovi: Milanka Žugić, Vesna Bauković, Milica Popivoda, Nataša Burzanović, Lazar Komnenić, Sonja Bulajić, Amela Gusinjac, Najdana Gligorović, Slobodanka Brnjada, Vera Dabanović, Željka Bešović, Radmila Bajić-Sekulić, Vili Kajević, Mirjana Mijušković i Tea Dakić. Počani odbor kongresa činili su: ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, rektor Univerziteta Crne Gore prof. Radmila Vojvodić, ministar prosvjete Predrag Bošković, v.d. direktora Montefarma Radoman Dragaš, direktor Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore dr. Milorad Drljević, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović, dekan Farmaceutskog fakulteta Crne Gore prof. dr Refik Zejnilović i prim. dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore. Tokom trajanja Kongresa organizovan je i zabavi program tokom koga su učesnici mogli da se druže, bolje upoznaju i uspostave kontakte za buduće saradnje. Stoga je u subotu, trećeg dana Kongresa, upriličen izlet u Kotor i Porto Montenegro. Te iste večeri je na bazenima hotela Splendid priređen koncert Željka Joksimovića i Anite Popović, čime je zaokruženo stručno i zabavno druženje farmaceuta i njihovih prijatelja. Sandra Kavarić

EDUKATIVNA RADIONICA ZA ODGOVORNE OSOBE NA POSLOVIMA FARMAKOVIGILANCE

Mr ph. Maja Stanković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu U prostorijama CALIMS, 15.05. održana je edukativna radionica za odgovorne osobe na poslovima farmakovigilance. Povod održavanju radionice je bio dodatno podsjetiti odgovorne osobe, zaposlene u farmaceutskim kompanijama na njihovu zakonsku obavezu uspostavljanja i kontinuiranog unapređenja sistema farmakovigilance. Uloga i obaveze odgovorne osobe za farmakovigilancu je detaljno opisana i u relevantnom Pravilniku, kojim se bliže propisuje oblast farmakovigilance, a koji je usvojen u oktobru 2014. godine. Radionici je prisustvovalo 58 učesnika. Odziv odgovornih osoba u Crnoj Gori je bio odličan, što je jedan od pokazatelja da su odgovorne osobe ozbiljno shvatile ulogu koja im je delegirana zakonskom regulativom u ovoj oblasti, kojom se uvodi obaveza nosioca dozvole da uspostavi i u kontinuitetu unapređuje sistem farmakovigilance. Gosti predavači na radionici koju je organizovala CALIMS su bili predstavnici Agencije za ljekove i medicinske proizvode Hrvatske (HALMED). Tradicija kada je riječ o spontanom prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova na prostorima zemalja bivše SFRJ pripada Hrvatskoj, koja je u prošloj godini proslavila značajan jubilej "40 godina spontanog prijavljivanja neželjenih dejstava u Hrvatskoj". Saradnja sa kolegama iz HALMED i kolegama iz Agencija regiona, sa kojima postoje potpisani protokoli o saradnji, uz međusobnu razmjenu informacija, značajno doprinose podizanju kapaciteta CALIMS u vršenju brojnih nadležnosti, koje su definisane Zakonom o ljekovima. U uvodnoj riječi direktor CALIMS dr Milorad Drljević je pozdravio učesnike i istakao da je CALIMS regulatorna ali i visoko-stručna i naučna institucija, čije je postojanje od velike važnosti za funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore. Da bi ostvarila svoju misiju poboljšanja zdravlja i kvaliteta života pacije-

nata u Crnoj Gori, odredila je farmakovigilancu kao jednu od prioritetnih oblasti u svom razvoju. Do osnivanja CALIMS i aktivnosti koje su uslijedile a odnose se na promociju potrebe kontinuiranog praćenja bezbjednosti tokom životnog ciklusa lijeka, riječ farmakovigilanca je bila uglavnom nepoznata riječ za našu stručnu javnost. Danas, sve više zdravstvenih radnika, u poslednje vrijeme i pacijenata govore o farmakovigilanci, kao vrlo značajnoj naučnoj disciplini, usmjerenoj na zaštitu javnog zdravlja. Direktor CALIMS je dalje, obraćajući se učesnicima skupa naglasio da neracionalna primjena ljekova, uz nedovoljno razvijen lokalni sistem praćenja neželjenih dejstava ljekova, koji uspostavljaju CALIMS i predstavnici farmaceutskih kompanija, predstavlja veliku prijetnju za javno zdravlje. Činjenica da Crna Gora jeste malo tržište ne može i ne smije biti alibi ni Agenciji s jedne strane ni predstavnicima farmaceutskih kompanija za odsustvo lokalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova u Crnoj Gori. Pacijenti u Crnoj Gori, s punim pravom očekuju to od svih učesnika u sistemu. CALIMS je uspostavila sistem farmakovigilance i u kontinuitetu ga unapređuje. Da li je nosilac dozvole uspostavio sistem

farmakovigilance u Crnoj Gori, provjeriće inspekcija u farmakovigilanci.

Učesnicima skupa se zatim obratila mr ph Maja Stanković, rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS, naglasivši da je proaktivan pristup svih učesnika u sistemu farmakovigilance, preduslov bolje bezbjednosti pacijenata u Crnoj Gori. U prezentaciji je bilo riječi o počecima razvoja farmakovigilance u Crnoj Gori, zakonodavnom okviru u ovoj oblasti, dosadašnjim iskustvima i budućim pravcima razvoja farmakovigilance. Ključni dio prezentacije se odnosio na obaveze odgovornih osoba u Crnoj Gori, u smislu ispunjavanja sadašnjih i definisanja budućih zahtjeva CALIMS.

Predstavnica HALMED, Sandra Dujmović koja je zaposlena na poslovima odobravanja lokalne odgovorne osobe za farmakovigilancu u Hrvatskoj, je učesnicima skupa prenijela iskustva iz Hrvatske, kada je riječ o evoluciji uloge odgovorne osobe za farmakovigilancu nosioca dozvole u Hrvatskoj, zahtjevima koje mora da ispunjava, odgovornostima u uspostavljanju sistema farmakovigilance i konačno zadacima kao kontakt osobe za sva pitanja inspekcije u farmakovigilanci.

neželjenih dejstava ljekova, koje predstavlja kamen temeljac efikasnog lokalnog sistema farmakovigilance. U prezentaciji je bilo riječi o načinu prijavljivanja neželjenog dejstva, procjeni, prosleđivanju prijava CALIMS, dosadašnjim rezultatima u prijavljivanju neželjenih dejstava, najčešćim nedostacima prijava. Rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu u HALMED dr Darko Krnić je predstavio obaveze odgovorne osobe za farmakovigilancu u Hrvatskoj, u pogledu prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. U prezentaciji je pored ostalog naglašena obaveza farmaceutskih kompanija da redovno pretražuju relevantnu lokalnu medicinsku literaturu, Internet i digitalne medije i da ukoliko posumnjaju na neželjeno dejstvo lijeka za koji su odgovorni, slučaj prijave nadležnoj Agenciji za ljekove. U poslednjoj prezentaciji mr ph. Maja Stanković, rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS je predstavila ukratko kako treba da izgleda opis lokalnog sistema farmakovigilance nosioca dozvole, koji će ujedno biti i predmet inspekcije u farmakovigilanci. Detaljno uputstvo o strukturi i sadržaju opisa lokalnog sistema farmakovigilance, po kome treba da postupa odgovorna osoba za farmakovigilancu u Crnoj Gori, biće objavljeno na portalu CALIMS. Nakon održanih prezentacija uslijedila je diskusija, u kojoj su učesnici skupa predavačima postavljali pitanja, pružili značajne sugestije i predloge, sve u cilju unapređenja saradnje i zajedničkih aktivnosti u očuvanju javnog zdravlja. Edukativna radionica za odgovorne osobe na poslovima farmakovigilance je bila jedinstvena prilika da se predstave dosadašnji rezultati CALIMS u oblasti farmakovigilance, sadašnje i buduće obaveze nosilaca dozvole i veledrogerija i prenesu dragocjena iskustva iz Hrvatske kao države članice EU, sa razvijenim sistemom farmakovigilance. Cilj radionice je povećati broj i kvalitet prijava od strane nosilaca dozvole, ukazati na značaj kontinuirane edukacije u ovoj oblasti i pripremiti teren za buduće djelovanje inspekcije u farmakovigilanci. CALIMS će kroz brojne aktivnosti i dalje raditi na unapređenju saradnje sa svim učesnicima u sistemu farmakovigilance, što je preduslov efikasnog nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova u Crnoj Gori.

Predstavnik CALIMS dr pharm. Nemanja Turković je detaljno opisao zahtjeve CALIMS u pogledu prijavljivanja

Proslavljen dan Instituta za javno zdravlje

DEVEDESET TRI GODINE USPJEŠNOG RADA U prostorijama Instituta za javno zdravlje, u petak 15. maja, orgnizovana je radna proslava dana Instituta. Na svečanosti povodom obilježavanja dana Instituta za javno zdravlje i 93-će godišnjice njegovog postojanja govorili su: generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Mensud Grbović, direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša i predsjednica Odbora direktora Instituta za javno zdravlje prof. dr Vineta Vuksanović. „Dosadašnjim predanim radom Instituta i velikim radnim angažmanom zaposlenih u kreiranju i sprovođenju programa prevencije, zajedno sa svim zdravstvenim i ostalim institucijama, eradicirani su endemski tifus, pjegavac, trahom i malarija. Posljednji slučaj dječije paralize registrovan je 1973. godine, a difterije 1977. godine, dok se zadnjih godina pojedine bolesti kao što su

male boginje, crvenka i veliki kašalj registruju pojedinačno, ili se čak ne registruju uopšte,“ rekao je dr Grbović. „Međutim, danas se javljaju novi zdravstveni izazovi, tako se pred Institut, sve zdravstvene institucije i cijelu zajednicu, kao prioritet postavlja svakodnevna borba protiv bolesti od kojih najviše obolijeva i umire stanovništvo Crne Gore. Prije svega, misli se na nezarazne bolesti: kardiovaskulare i maligne bolesti, povrede, dijabetes, gojaznost, alkoholizam, narkomaniju, kao i zarazne bolesti poput: tuberkuloze, hepatitisa B i C, HIV-a, i novih prijetnji kao što su: sars i ebola,“ kazao je dr Grbović. Dr Grbović je u svom govoru istakao da Institut treba da bude promoter borbe sa lošim navikama stanovništva Crne Gore kao što su: pušenje, alkoholizam, konzumiranje nezdrave hrane, fizička neaktivnost i stres.

„Da bi djelovao u skladu sa zdravstvenom politikom Crne Gore, Evropske Unije i zacrtanim ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije, gdje se poseban naglasak stavlja na očuvanje i unapređenje zdravlja, promociju zdravih stilova života i širenje javno-zdravstvenih aktivnosti van zdravstvenih ustanova, Institut dobija nove zadatke. Samo u nekoliko zadnjih godina dobio je zadatak da vodi registre, skrininge, uvede referentne centre poput Centra za influencu ili antibiotsku rezistenciju, a dobija i međunarodno značajnu ulogu postajući Zdravstveni razvojni centar za nezarazne bolesti za zemlje članice zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope,“ istakao je dr Grbović. Direktor Instituta, dr Mugoša ukazao je na napredak u razvoju Instituta u posljednjih deset godina. „Sada imamo novu zgradu, kadar koji se sastoji od 44 specijaliste u odnosu na 11 koje smo imali 2004. godine, a na specijalizaciji imamo još 15 ljudi. Zaposlenih na određeno vrijeme imamo samo 12 u odnosu na nekadašnjih 98, doktora nauka imamo sedam, magistara 13, na doktorskim studijama 15, a na magistarskim studijama 4 ljudi. Niko od ovih ljidi koji su doktorirali i magistrirali na Institutu, ili se sada nalaze na tim studijama nije plaćao sam školarinu, već je to radio Institut,“ rekao je dr Mugoša. Institut sada, kako je naveo dr Mugoša, ima moderne, savremene i funkcionalne laboratorije, koje su opremljene modernim instalacijama i savremenim mašinama koje daju rezultate, a služe i u naučne svrhe. „Godinu 2004. kada smo preuzeli Institut završili smo sa minusom od 60 hiljada eura. Uspjeli smo da riješimo sve minuse, i da od 2005. do 2013. godine poslujemo pozitivno. Institut je možda jedina zdravstvena ustanova koja posluje na realnim osnovama. Institut za javno zdravlje je naučna baza Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta. Imamo tri profesora,

tri docenta, pet asistenata, amfitatar, vježbaone, računarske sale i opremu, što znači da pružamo sve mogućnosti studentima koji dolaze u ovu instituciju da steknu potrebno znanje. Mi smo u konzorcijumu sa Elektro-tehničkim fakultetom, Institutom za biologiju mora i Biotehničkim institutom dio Centra izvrsnosti, najveće naučne institucije u Crnoj Gori,“ kazao je dr Mugoša. Jedan od izazova Instituta u narednom periodu je, kako je kazao dr Mugoša, uvođenje registara, jer je za jedan registar za jednu godinu, u prosjeku potrebno pet godina i angažovanje velikog broja judi. „Mi smo prva institucija u zdravstvu koja je akreditovala svoje laboratorije i uspjeli smo da ih reakreditujemo ove godine bez primjedbe,“ zaključio je dr Mugoša. Predsjednica Odbora direktora Instituta za javno zdravlje, dr Vineta Vuksanović ukazala je na značaj Odbora u radu Instituta. „Želim da izrazim zadovoljstvo rezultatima postignutim u prethodnoj godini. Takođe, želim da odam priznanje svim zaposlenima i menadžmentu na postignutom uspjehu. Odbor direktora prati menadžment već deset godina. Koristim ovu priliku da se zahvalim svim članovima Odbora direktora na predanom i profesionalnom aganžmanu. Doprinos Odbora u narednom periodu biće u funkciji stvaranja još boljeg ambijenta kako na unutrašnjem, tako i na širem planu,“ rekla je dr Vuksanović. Radni dio skupa sastojao se od prezentacija o zaraznim bolestima, Centru za influencu, antimikrobnoj rezistenciji, populacionim savjetovalištima, situacionoj analizi zdravstvene žastite u Crnoj Gori, te prezentaciji o registrima za rak, skriningu kolorektalnog karcinoma, hrani i vodi i imunizaciji u Crnoj Gori. Sandra Kavarić

U hotelu Podgorica održan stručni skup

HEPATOPROTEKTIVI U BOLESTIMA JETRE

U organizaciji njemačke kompanije Worwag pharma, u utorak 26. maja, u hotelu Podgorica, održan je stručni skup na temu: Uloga hepatoprotektiva u bolestima jetre. Na stručnom skupu predavanja su održali doc. dr Brigita Smolović iz Kliničkog centra Crne Gore i prof. dr Dragomir Damjanov iz Kliničkog centra Vojvodine. Dr Smolović je održala predavanje na temu: Dijagnostika i terapija hroničnih oboljenja jetre, u okviru koga je podsjetila da je jetra najveći organ za varenje čija težina iznosi 1400 do 1600 grama, što je 2,5% ukupne tjelesne težine, i da je jetra jedini

organ u organizmu koji se može regenerisati. Govoreći o funkcijama jetre, dr Smolović je istakla da su najvažnije funkcije: proizvodnja proteina, pohranjivanje ugljenih hidrata i vitamina, produkcija žuči i razgradnja različitih supstanci, prije svega ljekova i alkohola. „Hronični hepatitis C je najzastupljenija bolest jetre, zatim slijede nealkoholni steatohepatitis (NASH) i kriptogena ciroza. Masna jetra može biti alkoholom ili nealkoholom izazvano oštećenje. Masna degeneracije može biti manja od 50% i veća od 50% hepatocita sa mašću. Međutim, ako pored masti imamo

inflamaciju, odnosno neki stepen fibroze, onda imamo kriterijum za NASH. Neadekvatno tretirni NASH prelazi u cirozu jetre,â&#x20AC;&#x153; kazala je dr SmoloviÄ&#x2021;. Dr SmoloviÄ&#x2021; je u svom predavanju istakla da su najÄ?eĹĄÄ&#x2021;i uzroci masne jetre poveÄ&#x2021;an unos masti, poveÄ&#x2021;an unos ĹĄeÄ?era, lipoliza i poveÄ&#x2021;ana sinteza masti u hepatocitima, odnosno redukcija u eliminaciji masti. Kao drugi najÄ?eĹĄÄ&#x2021;i razlog nastanka masne jetre dr SmoloviÄ&#x2021; je izdvojila alkohol, koji je odgovoran za 3,8% globalne smrtnosti. GovoreÄ&#x2021;i o ostalim uzrocima oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre, dr SmoloviÄ&#x2021; je navela endokrinoloĹĄke bolesti, metaboliÄ?ke bolesti, hroniÄ?ne bolesti, trudnoÄ&#x2021;u i hroniÄ?ni hepatitis C. â&#x20AC;&#x17E;Ljekove kao uzroÄ?nike oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre ne smijemo zaboraviti. Skoro svaki lijek u nekoj mjeri moĹže da dovede do oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre. Da bi otkrili uzrok masne jetre, prvo Ä&#x2021;emo, kada imamo poveÄ&#x2021;ane transaminaze iskjuÄ?iti gojaznost, ljekove, alkohol i C virusnu infekciju. Nakon toga ispitujemo imunloĹĄke i metaboliÄ?ke bolesti jetre, a potom radimo ultrazvuk. MeÄ&#x2018;utim, ultrazvuk nam ne daje uzrok nastanka masne jetre, pa primjenjujemo â&#x20AC;&#x17E;zlatni standardâ&#x20AC;&#x153; u dijagnostici masne jetre a to je biopsija,â&#x20AC;&#x153; kazala je dr SmoloviÄ&#x2021;. Promjene Ĺživotnih navika (pravilna ishrana, fiziÄ?ka aktivnost, prestanak konzumiranja alkohola i uzimanja hepatotoksiÄ?nih lekova) dr SmoloviÄ&#x2021; je istakla kao najbolje za prevenciju masne jetre. â&#x20AC;&#x17E;Ono ĹĄto nam je od velike pomoÄ&#x2021;i u zaĹĄtiti jetre i prevenciji velikih oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre, a sada se nalazi na naĹĄem trĹžiĹĄtu je biljni hepatoprotektiv LagosaÂŽ (silimarin). MlijeÄ?ni Ä?kalj ili silimarin, djelotvoran je u spreÄ?avanju procesa koji dovode do oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre. To je biljka koja djeluje antioksidativno, jer Ä?isti slobodne radikale, oslobaÄ&#x2018;a fizioloĹĄke mehanizme detoksikacije i ima deset puta veÄ&#x2021;i oksidativni efekat od vitamina E. Silimarin stimuliĹĄe aktivnost RNK polimeraze, Ä?ime se stvara znaÄ?ajno viĹĄe proteina unutar hepacita, ĹĄto omoguÄ&#x2021;ava regeneraciju jetrine Ä&#x2021;elije,â&#x20AC;&#x153; zakljuÄ?ila je dr SmoloviÄ&#x2021;. Gost iz KliniÄ?kog centra Vojvodine, dr Damjanov odrĹžao

je predavanje na temu: Uloga hepatoprotektiva u bolestima jetre. â&#x20AC;&#x17E;Osim kauzalnih ljekova za bolesti jetre postoje antihepatotoksiÄ?na sredstva, hepatotropna sredstva i hepatoprotektivna sredstva. Hepatoprotektivi su ljekovi ili dijetetski sumplementi koji se koriste kao dodatak lijeÄ?enju toksiÄ?nih oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre, akutnih i hroniÄ?nih virusnih hepatitisa i ciroza jetre. Kod androgenih oĹĄteÄ&#x2021;enja jetre, takoÄ&#x2018;e sa uspjehom moĹžemo primjeniti hepatoprotektive,â&#x20AC;&#x153; rekao je dr Damjanov. Dr Damjanov je istakao da u svijetu postoje brojne biljke i tradicionalne formulacije koje se koriste za tretman oboljena jetre. â&#x20AC;&#x17E;Brojne su studije koje su dokazale izuzetno povoljna dejstva odreÄ&#x2018;enih biljaka na jetru.. Silybum marianum ili silimarin je najviĹĄe ispitivana biljka kroz brojne kliniÄ?ke studije. Od IV vijeka prije nove ere poznato je da se sjeme silimarina koristi kao pomoÄ&#x2021; u terapiji brojnih oĹĄteÄ&#x2021;enja i oboljenja jetre. Standardizovani ekstrakt koji Ä?ini 70-80% silibina je u komercijalnoj proizvodnji i prodaji joĹĄ od 1969. godine u brojnim zapadnim zemljama,â&#x20AC;&#x153; kazao je prof. Damjanov. â&#x20AC;&#x17E;Silimarin je ukljuÄ?en u farmakopeje veÄ&#x2021;ine svjetskih zemalja. Silimarin pokazuje brojne povoljne efekte. On je odliÄ?an atioksidans, poveÄ&#x2021;ava enzimske i ne enzimske antioksidatvine sisteme odbrane Ä&#x2021;elije, a ispoljava i membralno protektivno dejstvo, koje se zasniva na odliÄ?noj antioksidativnoj aktivnosti. Silimarin posjeduje hepatoprotektivno i regenerativno dejstvo â&#x20AC;&#x201C; pomaĹže u oÄ?uvanju normalne graÄ&#x2018;e i funkcije jetre tako ĹĄto eliminiĹĄe ĹĄtetne materije iz organizma. Silimarin se dobro toleriĹĄe, neĹželjenih dejstava i kontraindikacija nemaâ&#x20AC;&#x153; istakao je prof. Damjanov. â&#x20AC;&#x17E;UspjeĹĄno se primjenjuje kod alkoholne bolesti jetre, akutnog virusnog hepatitisa, ciroze uzrokovane hroniÄ?nim virusnim hepatitisom, ciroze uzrokovane nealkoholnim steatohepatitisom (masne jetre), autoimunog hepatitisa, primarne bilijarne ciroze,â&#x20AC;&#x153; rekao je prof. Damjanov. Sandra KavariÄ&#x2021;

Worwag Pharma GmbH & Co.KG PredstavniĹĄtvo Beograd 11000 Beograd, Bulevar Zorana Ä?inÄ&#x2018;iÄ&#x2021;a 65/8 Tel/Fax: +381 11 630 29 20, email: woerwag@sbb.rs

(Silybum marianum)

Mrkva sadrži 0% masti.

Žirafe nemaju glasne žice.

Neki Eskimi koriste frižidere kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane.

Za jedan kilogram meda pčele moraju posjetiti 4 miliona cvjetova i preći put 4 puta duži od zemljinog obima.

Nasuprot frazi „znoji se kao svinja“, svinje se ustvari ne mogu znojiti.

Ljudsko srce stvara toliki pritisak u tijelu dok pumpa krv, da može izbaciti mlaz krvi preko 9 metara.

Morski psi se nikada ne razbolijevaju jer su imuni na sve poznate vrste bolesti.

Grom udara muškarce sedam puta češće nego žene.

Puževi mogu spavati čitave tri godine.

Med je jedina hrana koja se ne kvari, arheolozi su probali med koji su pronašli u grobnicama egipatskih faraona i ocijenili da je jestiv.

Jastogu je potrebno oko sedam godina da naraste i dobije masu od 500 grama.

Sadašnji broj živih ljudi na zemlji veći je od broja svih preminulih ljudi koji su ikada živjeli na zemlji.

Topla voda se smrzava brže od hladne vode.

Ljudi i delfini su jedine vrste koje upražnjavaju seks iz zadovoljstva.

ZNAČAJ OBDUKCIJE ZA DRŽAVU - UNAPREĐENJE ZDRAVLJA STANOVNIŠTVA I KONTROLA RADA DOKTORA

Prof. dr sc. med. Dragana Čukić, spec. za sudsku med. Odjeljenje za sudsku medicinu KCCG Podgorica Obdukcija je najpouzdaniji način utvrđivanja uzroka smrti. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonikom o krivičnom postupku definisano je u kojim slučajevima se zahtijeva obdukcija, i na koji način. Aktuelna situacija po pitanju nadležnosti i načina zahtijevanja obdukcije, ukazuje na nedovoljno jasno definisane nadležnosti organa za zahtijevanje obdukcije, pa je u ovom radu definisano rješavanje navedenih dilema. Obdukcija predstavlja i korak ka unapređenju zdravlja stanovništva, kao upozoravajući faktor na rizike od smrti u određenoj porodici, populaciji. Cilj ovog rada je da ukaže da postoje dvije bazične vrste obdukcija: patološkoanatomska–klinička (PAO) i sudskomedicinska obdukcija (SMO). Rezultati obdukcije, vremenom, utiču na prevenciju, dijagnostiku i terapiju različitih bolesti ili stanja, te povreda i obdukcija predstavlja najobjektivniji način kontrole rada ljekara i zdravstvenih radnika uopšte. Posebno, sudskomedicinska obdukcija, sem navedenih ima i mnogobrojne druge zadatke, kakvi su: otkivanje krivičnih djela, mehanizma povređivanja, identifikacija ličnosti i bioloških tragova, kao i mnogi drugi. Rad Obdukcije regulisan je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) te u Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP). U poslednjih oko godinu, naloženo je da se u KCCG strogo poštuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti, po pitanju rada patoanatomskih obdukcija, dok se sudskomedicinske obdukcije odvijaju uobičajenom procedurom. Po primljenom uputstvu, doktori KCCG Podgorica, redovno zahtijevaju obdukcije svih umrlih, u skladu sa tim zakonom. Pritom, da bi ispoštovali Zakon i zaštitili

sebe, na Propratnici mrtvaca redovno zaokruže obje ponuđene opcije – „zahtijevam patoanatomsku obdukciju; zahtijevam sudskomedicinsku obdukciju“. Prema aktuelnim zakonima, doktor medicine – ne može direktno zahtijevati sudskomedicinsku obdukciju. Da bi ovaj problem nadležnosti bio adekvatno riješen, neophodno je da doktori, koji su konstatovali smrt (u zdravstvenoj ustanovi ili van nje), u svakom slučaju obavijeste policiju o smrti pacijenta; policija će potom obavijestiti dežurnog tužioca za istragu, a tužilac će procijeniti i odlučiti da li je potrebno da se radi sudskomedicinska obdukcija; ukoliko tužilac procijeni da to nije potrebno - radiće se patoanatomska – klinička obdukcija. Na ovaj način će se riješiti dilema nadležnosti, koja je u ovom trenutku diskutabilna i veoma opterećujuća za ljekare obducente koji nakon višečasovnih međusobnih komunikacija i komunikacija sa tužiocima, napokon utvrde ko će raditi obdukciju spec. patolog ili spec. za sudsku medicinu. Za sve to vrijeme rodbina čeka, u nemogućnosti definisanja termina sahrane pokojnika i ostalih procedura koje prate smrt, i stvara se jedna veoma loša atmosfera i ružna slika o zdravstvu uopšte. A/ ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI („Sl. list RCG”, br. 39/04 od 09.04.2004, 14/10 od 17.03.2010) U članovima 7, 9, 10 i 14, govori se o provjeri kvaliteta stručnog rada zdravstvenih službi, o zdravlju koje podrazumijeva, pored odsustva bolesti i nesposobnosti, stanje kompletne

fizičke, mentalne i socijalne ravnoteže, o unapređenju zdravlja i o kvalitetu zdravstvene zaštite gdje obdukcija ima neprikosnoven značaj. U članu 29. govori se o obavezi vođenja odgovarajuće medicinske dokumentacije, a svjedoci smo da je ista veoma insuficijentna, nepotpuna i neadekvatna. Član 112 ukazuje na neophodnost provjere kvaliteta stručnog rada u zdravstvenim ustanovama. U članovima 114, 115, 116, 117 i 118 regulisan je način i uslovi eksterne provjere stručnog rada, koja može biti redovna i vanredna, a zahtjev da se izvrši vanredna eksterna kontrola kvaliteta stručnog rada može podnijeti svako fizičko i pravno lice. I u ovim slučajevima, ukoliko je došlo do smrtnog ishoda - obdukcija ima neprikosnoven značaj. VI UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI Član 126 Za svako umrlo lice utvrđuje se vrijeme i uzrok smrti. Za lica umrla u zdravstvenoj ustanovi vrijeme smrti utvrđuje doktor medicine te ustanove. Za lica umrla van zdravstvene ustanove vrijeme i uzrok smrti utvrđuje doktor medicine koga odredi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, sa liste mrtvozornika koju utvrđuje Ministarstvo. Sredstva za utvrđivanje vremena i uzroka smrti lica umrlog van zdravstvene ustanove obezbjeđuju se u skladu sa zakonom. Član 127 U slučaju da doktor medicine koji utvrđuje uzrok smrti ustanovi ili posumnja da je uzrok smrti zarazna bolest koja podliježe obaveznom prijavljivanju dužan je da obavijesti sanitarnu inspekciju, a u slučaju da ustanovi ili posumnja da se radi o nasilnoj smrti, samoubistvu ili nesrećnom slučaju*, obavještava organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove. Član 128 Kao posebna mjera utvrđivanja uzroka smrti umrlih lica vrši se obdukcija. Obdukciji obavezno podliježe leš: 1) lica umrlog u zdravstvenoj ustanovi, ako nije utvrđen tačan uzrok smrti; 2) na zahtjev doktora medicine koji je liječio umrlo lice; 3) lica donešenog u zdravstvenu ustanovu čiji je uzrok smrti nepoznat; 4) na zahtjev doktora medicine određenog za utvrđivanje uzroka smrti; 5) na zahtjev člana porodice umrlog lica; 6) ako to zahtijeva istražni organ zato što postoji sumnja da je smrt nastupila izvršenjem krivičnog djela ili u vezi sa izvršenjem krivičnog djela; 7) kada je to od posebnog značaja za zaštitu zdravlja

građana ili kada to nalažu epidemiološki i sanitarni razlozi; 8) ako smrt nastupi tokom dijagnostičkog ili terapijskog zahvata; 9) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema lica u zdravstvenu ustanovu; 10) ako je na licu vršeno kliničko ispitivanje lijeka ili medicinskog proizvoda, odnosno drugo naučno ispitivanje. Sudsko-medicinsku obdukciju vrše jedan ili više specijalista sudske medicine. Patološko-anatomsku (kliničku) obdukciju vrši jedan ili više specijalista patologa. Član 129 Troškove obdukcije umrlog lica iz člana 128 ovog zakona snose: 1) za umrlo lice iz tač. 1 do 4 i tač. 7 do 10 – država; 2) za umrlo lice iz tač. 5 i 6 – podnosilac zahtjeva za obdukciju. Član 130 propisuje da se umrlo lice sahranjuje nakon što je smrt utvrđena, po pravilu, u vremenu od 24 do 48 časova od nastanka smrti, a izuzetno, na osnovu zahtjeva organa uprave nadležnog za poslove sanitarnog nadzora, sahrana se može obaviti i prije isteka 24 časa, odnosno poslije isteka roka od 48 časova od nastanka smrti. U Članu 133 propisano je da nadzor nad primjenog ovog zakona vrši Ministarstvo, a u članu 134 propisane su kaznene odredbe u slučaju... 1) ne izvrši obdukciju leša u smislu člana 128 ovog zakona, kazniće se novčanom kaznom... te fizičko lice ...3) sahrani umrlo lice mimo rokova propisanih članom 130 ovog zakona. U odnosu na član 128 ZZZ, vide se razlike u odnosu na član 133 koji je u ranijem periodu regulisao ovu problematiku; naime dodati su članovi 8 i 10, a član 2 u ranijem ZZZ promijenjen je članom 9 (ranije je bilo do 48 časova a sada je „od 24 časa”). Nedopustiva greška, koja nije ispravljena ni u novoj verziji ZZZ: »...da se radi o nasilnoj smrti, samoubistvu ili nesrećnom slučaju...«, kao da samoubistvo i nesrećni slučaj nijesu nasilna smrt. Treba da stoji: »... da se radi o nasilnoj smrti (ubistvu, saoubistvu ili nesrećnom slučaju)... Prema ovom Zakonu, član 6. i 8. odnose se na sudskomedicinsku obdukciju, a u svim ostalim slučajevima može da se radi SMO a može i PAO, što zavisi od svakog pojedinačnog slučaja. Zato valja ponovo naglasiti, da nije zadatak obducenata (ni ljekara koji konstatuje smrt) da odlučuju o vrsti obdukcije, već je zadatak ljekara da o svakoj smrti obavijesti MUP, a dalje će se redovnom službenom procedurom odlučivati da li će se raditi SMO ili PAO. Nastavak teksta u sljedećem broju

IZVJEŠTAJ CALIMS O PRIJAVAMA NEŽELJENIH DEJSTAVA LJEKOVA ZA 2014. GODINU

Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Na osnovu Zakona o ljekovima ("Sl. list CG" br. 56/11) i Pravilnika o načinu prikupljanja podataka i načinu prijavljivanja i praćenja neželjenih dejstava ljekova za upotrebu u humanoj medicini ("Sl. list CG" br. 46/14) Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) je nadležna za praćenje neželjenih dejstava, odnosno bezbjednosti ljekova i detekcije svake promjene u odnosu koristi i rizika njihove primjene. Prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova ima važnu ulogu u dobijanju novih informacija o ljekovima koji su već u prometu (nova neželjena dejstva, posebna upozorenja i mjere opreza, kontraindikacije i sl.). CALIMS prikuplja, obrađuje i analizira neželjena dejstva ljekova koja su prijavljena od strane zdravstvenih radnika i odgovornih lica za farmakovigilancu u farmaceutskim kompanijama. Na osnovu prikupljenih informacija CALIMS, u cilju očuvanja javnog zdravlja, može donijeti određene regulatorne mjere koje su definisane Zakonom o ljekovima. Zdravstveni radnici i farmaceutske kompanije imaju zakonsku obavezu prijavljivanja svake sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, čime doprinose obezbjeđivanju pacijentima kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova. Pored obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka, koji nakon popunjavanja zdravstveni radnik može poslati CALIMS poštom, faksom ili mejlom, od maja 2012. godine izabranim doktorima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je omogućeno direktno prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova putem informacionog sistema zdravstvene zaštite, koji je kompatibilan sa informacionim sistemom CALIMS. Od 2013. godine prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova je omogućena i putem informacionog sistema opštih bolnica.

Sažetak izvještaja CALIMS svake godine objavljuje detaljan izvještaj o rezultatima prijavljenih neželjenih dejstava ljekova, koja su se ispoljila na teritoriji Crne Gore. Izvještaj za 2014. godinu je peti godišnji izvještaj, urađen od strane Odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS, i odnosi se na prijave primljene i obrađene u periodu od 01.01.2014. do 31.12.2014. Godišnji izvještaj sadrži i kratak pregled najznačajnijih bezbjednosnih regulatornih mjera, koje je CALIMS donijela na osnovu novih saznanja o odnosu korist/rizik od primjene određenih ljekova, nakon odluke nadležnih evropskih tijela u oblasti ljekova. Izvještaj za 2014. godinu, kao i izvještaji za prethodne godine su dostupni na portalu CALIMS (www.calims.me), dok su u nastavku teksta izdvojeni odabrani djelovi:

Izvori prijava U toku 2014. godine CALIMS je proslijeđeno ukupno 106 inicijalnih i 30 follow up prijava sumnji na neželjeno dejstvo lijeka. Ukupan broj prijava čini zbir 68 spontanih prijava dostavljenih od strane zdravstvenih radnika, direktno ili indirektno preko farmaceutskih kompanija i 38 prijava iz postmarketinških neintervencijskih ispitivanja. U 61 slučaj zdravstveni radnik je direktno poslao prijavu CALIMS. Od strane farmaceutskih kompanija dostavljeno je 32 prijave, što sa 13 prijavljenih neželjenih

I ZVJEŠTAČ BROJ PRIJAVA Zdravstveni radnik 61 (58%) Farmaceutska kompanija 45 (42%) UKUPNO PRIJAVA 106

Tabela 1. Prikaz broja prijava od strane zdravstvenih radnika i farmaceutskih kompanija dejstava iz postmarketinških neintervencijskih ispitivanja čini ukupno 45 prijava koje su CALIMS proslijeđene od strane farmaceutskih kompanija (Tabela 1.).

Proﬁl primarnog izvještača Od ukupno 68 spontano prijavljenih sumnji na neželjeno dejstvo lijeka, u 55 slučajeva prijavu je CALIMS proslijedio ljekar, 12 prijava je proslijedio farmaceut, dok za jednu prijavu primarni izvještač nije poznat. Broj primljenih prijava od strane farmaceuta je i dalje zabrinjavajuće mali, (Slika 1.) posebno kada se uzme u obzir činjenica da su farmaceuti vrlo značajan izvor informacija o bezbjednosti primjene ljekova. Farmaceuti, kao posljednja kontrola propisivaču, odnosno najznačajnija karika između pacijenta i propisivača, ostvaruju neposredan kontakt sa pacijentom i u prilici su da prate bezbjednost terapije putem prijavljivanja neželjenih dejstava. U zapadnoevropskim zemljama sa razvijenim sistemom farmakovigilance značajan udio prijava čine prijave poslate od strane farmaceuta.

ZDRAVSTVENA USTANOVA Klinički centar Crne Gore Opšta bolnica Nikšić Dom zdravlja Bijelo Polje Dom zdravlja Podgorica PZU Apoteka Lijek Institut za javno zdravlje PZU Apoteka Julija Dom zdravlja Kotor PZU Apoteka Tea Medica PZU Apoteka Veselin PZU Codra Dom zdravlja Berane Dom zdravlja Tivat Dom zdravlja Cetinje Dom zdravlja Pljevlja Dom zdravlja Rožaje Zdravstvena ustanova apoteke Crne Gore "Montefarm" Zdravstveni radnik (ne obavlja zdravstvenu djelatnost) Nepoznato UKUPNO

BROJ PRIJAVA 59 7 6 6 3 3 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 7 106

Tabela 2. Prikaz učešća zdravstvenih ustanova u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova CALIMS je uradila i analizu prijavljenih neželjenih dejstava po oštinama (Slika 2.). Najveći broj prijava je proslijeđen CALIMS iz opštine Podgorica.

Slika 1. Profil primarnih izvještača u ukupnom broju spontanih prijava

Izvori prijava prema zdravstvenim ustanovama Najveći broj prijava u prethodnoj godini poslali su zdravstveni radnici iz Kliničkog centra Crne Gore (Tabela 2.). Bilježi se značajan pad broja prijava proslijeđenih iz domova zdravlja u odnosu na 2013. godinu. U domovima zdravlja, od maja 2012. godine izabrani doktori imaju mogućnost direktnog slanja prijava CALIMS kroz informacioni sistem PZZ, koji je kompatibilan sa informacionim sistemom CALIMS. I pored činjenice da i ljekari u opštim bolnicama imaju mogućnost slanja prijava kroz informacioni sistem, nijedna prijava iz opštih bolnica nije proslijeđena CALIMS na ovaj način.

Slika 2. Prikaz broja prijava neželjenih dejstava ljekova prema opštinama

Izvori prijava prema farmaceutskim kompanijama CALIMS je u 2014. godini primila 45 prijava od strane farmaceutskih kompanija, što čini 42% ukupnog broja prijava i pokazuje da pojedine farmaceutske kompanije ozbiljno shvataju svoju ulogu u praćenju i nadziranju bezbjednosnog profila svojih ljekova na tržištu (Tabela 3.).

FARMACEUTSKA KOMPANIJA Abbvie Bayer Gedeon Richter Glaxo Smith Kline Merck MSD Novartis Pfizer Remedica Roche

Tabela 3. Prikaz farmaceutskih kompanija koje su dostavljale prijave neželjenog dejstva lijeka

Analiza prijava u odnosu na anatomsko-terapijsko-hemijsku (ATC) klasiﬁkaciju suspektnog lijeka Potrebno je istaći da jedna prijava može da sadrži više neželjenih reakcija, kao i ljekova za koje se sumnja da su doveli do njihovog ispoljavanja. Tako je ukupan broj prijavljenih pojedinačnih neželjenih reakcija, odnosno ljekova pod sumnjom, veći od ukupnog broja prijava. U ukupno 106 prikupljenih prijava, 108 ljekova je označeno kao suspektan lijek. Najveći broj prijava se, prema ATC klasifikaciji suspektnih ljekova, odnosio na ljekove koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora (grupa L), ljekova koji djeluju na kardiovaskularni sistem (grupa C) kao i antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu (grupa J) (Slika 3.).

Slika 4. Prikaz prijavljenih neželjenih dejstava prema sistemu organa u 2014. godini U tabeli 4 dat je prikaz najčešće prijavljivanih neželjenih dejstava tokom 2014. godine. Najčešće prijavljivana neželjena dejstva uglavnom nijesu ozbiljnog karaktera i očekivana su nakon primjene suspektnih ljekova. Neželjeno dejstvo

Broj prijava

reakcije na mjestu primjene

26 (10%)

raš

12 (5%)

glavobolja

9 (4%)

bronhospazam

7 (3%)

eritem

7 (3%)

svrab

7 (3%)

mučnina

7 (3%)

dijareja

6 (2%)

neutropenija

5 (2%)

hiperholesterolemija mialgija neutropenija vrtoglavica

5 (2%) 5 (2%) 5 (2%) 5 (2%)

Tabela 4. Najčešće prijavljena neželjena dejstva u 2014. godini

Zaključak

Slika 3. Klasifikacija prijava prema ATC grupi suspektnog lijeka

Klasiﬁkacija neželjenih dejstava prema sistemima organa na kojima se ispoljavaju U vremenskom periodu koji je obuhvaćen ovim izvještajem, ukupno je prijavljeno 260 neželjenih reakcija, od čega najveći broj čine poremećaji kože i potkožnog tkiva (20%), opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene (17 %), gastrointestinalni poremećaji (11%), laboratorijska ispitivanja (7%), respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji (6%), poremećaji nervnog sistema (5%) i vaskularni poremećaji (5%) (Slika 4.).

Broj prijava neželjenih dejstava je još uvijek niži od očekivanog, tako da sistem spontanog prijavljivanja ne pruža dovoljno informacija o bezbjednosti primjene ljekova u Crnoj Gori. Prema kriterijumima SZO, optimalan sistem za farmakovigilancu podrazumijeva više od 200 prikupljenih prijava na milion stanovnika godišnje. Iz ovog razloga, osnovni cilj Odjeljenja za farmakovigilancu je kontinuirano informisanje zdravstvenih radnika o značaju njihovog aktivnog učešća u sistemu spontanog prijavljivanja. Takođe, aktivnosti CALIMS će biti usmjerene ka većem učešću farmaceutskih kompanija u sistemu farmakovigilance, kao i ka prikupljanju većeg broja prijava koje se odnose na ozbiljna i/ili neočekivana neželjena dejstva koja bi potencijalno mogla biti signal za donošenje blagovremenih odluka od strane CALIMS, sve u cilju očuvanja javnog zdravlja i ranog otkrivanja potencijalnih rizika od primjene ljekova u Crnoj Gori. Svaka spontana prijava važna je za bezbjednosnu procjenu lijeka, te naglašavamo važnost prijave svake sumnje na neželjeno dejstvo lijeka!

NEŽELJENA DEJSTVA LJEKOVA PRIJAVITE IH zbog ličnog i opšteg dobra!

U hotelu Mediteran u Bečićima održan II Kongres opšte/porodične medicine Crne Gore

NAUKOM, DOBROM PRAKSOM I UMJETNOŠĆU LIJEČENJA DO ZDRAVE PORODICE U organizaciji Udruženja doktora opšte porodične medicine Crne Gore, u hotelu Mediteran, Bečići, u periodu od 27-30. maja održan je II Kongres opšte/porodične medicine Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Organizator je želio da, uz aktivnu podršku domaćih i predavača iz zemalja okruženja, istakne značaj odnosa tima izabrani doktor tj. doktor opšte/porodične medicine i porodice, odnosno domaćinstava, koji kroz medicinu zasnovanu na dokazima, unapređenjem vještine organizacije i samog odnosa doktor pacijent, nameće pitanje kako uključiti porodicu u sistem zdravstvene zaštite. Porodica je apsolutno središte i mjesto sigurnosti sretnog življenja ljudi. Zato period zdravog života ljudi, treba koristiti za podizanje svijesti o čuvanju i unapređenju zdravlja svakog člana domaćinstva. Najveći broj epizoda bolesti treba na vrijeme prepoznati, i uz pomoć tima izabrani doktor, što veći broj blagovremeno sanirati. Još jedna od tema obrađivanih na Kongresu je i odnos zdravstveni radnik – pacijent. To je komplikovan odnos koji se danas sve češće manifestuje ispoljavanjem agresije prema zdravstvenim radnicima. Slični su problemi bili publikovani u radovima porodičnih doktora iz okruženja, a i prezentovano je iskustvo ljekara iz SAD-a. To je pokazatelj koliko društvo u cjelini utiče na zdravstvo i obrnuto, koliki je uticaj zdravstva i medicine na društvo. U toj interakciji se skoro spontano razvija porodična medicina, kojoj se kao kapiji ili polugi zdravstvenog sistema mora dati veći značaj, ne samo kod nas, nego i u Evropi i svijetu. Na temu: „Žašto se sve više mladih doktora opredjeljuje za specijalizaciju porodične medicine?“, dali su odgovor sami mladi doktori koji su, takođe, uzeli učešće na ovom Kongresu. Na temu: „Izabrani doktor i zdravstvena zaštita turista“, uvodna predavanja su održali profesori porodične medicine iz Hrvatske i Turske koji su, zajedno sa kolegama iz Crne Gore, ukazali na značaj koji imaju izabrani doktori u prepoznavanju i

pružanju zdravstvene zaštite turista. Posljednja tema na Kongresu bila je posvećena bolestima zavisnosti kao primarno zdravstvenom problemu. Zaključak i predavača i aktivnih učesnika na ovu temu je da bolesti zavisnosti predstavljaju veliki javno-zdravstveni problem, te da se uz izabrane doktore, mora uključiti i zajednica, država, volonteri, NVO i vjerske organizacije, da bi se pružila pomoć pojedincu i njegovoj porodici u rješavanju ovog vrlo teškog problema. Osim pohvala od strane učesnika i pozvanih predavača za organizaciju Kongresa, podignut je i kvalitet rada Kongresa. Uz zahvalnost učesnicima na prisustvu i učestvovanju u radu Kongrsa, organizator će biti zadovoljan ako se dobijene informacije usvoje i pretoče u praktičan rad. Tako ćemo podizanjem kvaliteta rada u našoj struci, opštoj/porodičnoj medicini, podići i kvalitet zbrinjavanja naših pacijenata. Dr Draginja Radunović Predsjednica naučnog odbora Kongresa Predsjednica Udruženja doktora opšte /porodične medicine Crne Gore

U hotelu Ramada održan stručni skup namijenjen specijalistima ginekologije i akuserstva

PRENATALNI GENETSKI TEST NAJNOVIJE GENERACIJE

U organizaciji kompanije BioSave, u četvrtak 28. maja, u hotelu Ramada, održana je promocija neinvazivnog prenatalnog genetskog testa, razvijenog od strane laboratorije LifeCodexx AG – Njemačka. „Već u ranoj fazi trudnoće preko krvi majke ovaj test može ispitati postojanje fetalne bolesti. Ovaj test je uveden u Evropu 2011. godine, a od sada će biti dostupan građanima Crne Gore. On ne predstavlja stres za trudnicu, i nije invazivan poput amniocenteze. Veoma je bitno da se dobra saradnja Njemačke i Crne Gore i na ovaj način obogaćuje,“ rekla je ambasadorka Savezne republike Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker prilikom otvaranja promocije. Stručna predavanja na promociji održali su dr Predrag Jovović, ginekolog - akušer i dr Michael Lutz direktor LifeCodexx-a AG – Njemačka. U svom predavanju „Nova era neinvazivnog prenatalnog

testiranja“ dr Jovović je rekao da je u pitanju nova neinvazivna metoda, koja omogućava da se uzimanjem krvi iz vene majke u laboratoriji u Podgorici, za nekoliko dana dobije rezultat o postojanju ili ne postojanju hromozomske anomalije ploda, što do sada nije bilo moguće. „Prenatalni test zaštićenog naziva „PrenaTest“, poznat kao NIFT-i ili NIPT-i, se zasniva na molekularnoj genetičkoj metodi, koja analiziranjem slobodne DNK ploda iz majčine krvi može odrediti koji DNK slijed i kom hromozomu pripada. Pomoću količinskog vrednovanja slobodne DNK različitih hromozoma, mogu se prikazati moguće (brojčane) abnormalnosti hromozoma ploda“, kazao je dr Jovović. Kako je dr Jovović pojasnio do sada su za pregled fetalnih hromozoma bile potrebne ćelije ploda, čije je prikupljanje bilo moguće samo invazivnim pretragama (punkcija da bi se dobila plodova voda – amniocenteza ili biopsija horionskih resica), ali

ovi invazivni testovi povezani su s povećanjem rizika od spontanih pobačaja. „Inovacija je u jednostavnom vidu testiranja, preko krvi majke, već od 10-te nedelje trudnoće, kojim se mogu ispitati različiti nasljedni poremećaji kod bebe. Razvijen u LifeCodexx laboratoriji, PrenaTest se smatra jednom od onih novina koje mijenjaju tok medicine i svrstavaju se u red najznačajnijih naučnih dostignuća,“ zaključio je dr Jovović. Dr Lutz govorio je na temu: „Postavljanje standarda za NIPT u Evropi, i osnovne laboratorijsko-tehničke karakteristike testa“ ističući da je ovaj novi test, sposoban za prepoznavanje 99% brojčanih abnormalnosti hromozoma, dok je ukupan broj lažno pozitivnih rezultata samo 2%. „Prilikom korišćenja ove nove metode ispitivanja bitno se umanjio broj nedijagnostifikovanih slučajeva, a s druge strane se, takođe, bitno smanjio broj invazivnih dijagnostičkih postupaka, amniocenteze i biopsije horiona, uz smanjenje rizika spontanog pobačaja. PrenaTest je sposoban za davanje vrlo tačnih rezultata o brojčanim abnormalnostima hromozoma, te prema osetljivosti i specifičnosti može predstavljati alternativu invazivnim postupcima za otkrivanje hromozomskih abnormalnosti,“ rekao je dr Lutz. Prema riječima dr Lutz-a Prena Test se koristi i kod blizanačkih-višeplodnih trudnoća, i nakon vještačke oplodnje i primjene drugih oblika asistirane fertilizacije (ART). „PrenaTest se preporučuje onim trudnicama, kod kojih postoji visok rizik pojave neke od navedenih trizomija (21,18,13 ili Daunov, Edvardsov, Patau sindrom). U ovu grupu spadaju trudnice starije od 35 godina starosti, kao i roditelji koji nose genetski rizik, a koji su ranije već imali dijete s trizomijom“ kazao je dr Lutz. Sandra Kavarić

Intervju: Nataša Borović, predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore

OSOBE S INVALIDITETOM I RODITELJSTVO Kada je osnovan Savez udruženja paraplegičara Crne Gore? Savez udruženja paraplegičara Crne Gore je nevladina humanitarna organizacija koja djeluje na nacionalnom nivou sa sjedištem u Podgorici. Savez je prvobitno osnovan kao Udruženje paraplegičara Crne Gore - 21.11.1997. godine radi okupljanja osoba sa paraplegijom i drugih osoba sa fizičkim invaliditetom u cilju njihove pune afirmacije i integracije u društvo. Prilikom prilagođavanja Statuta Udruženja novom Zakonu o NVO, Udruženje je promijenilo naziv i strukturu. Savez čine članice – lokalna udruženja, koja okupljaju osobe sa paraplegijom, kvadriplegijom, paraparezom, kvadriparezom, dječjom paralizom, lica sa amputiranim ekstremitetima, kao i druga lica sa tjelesnim invaliditetom. Koje su osnovne djelatnosti Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore? Djelatnosti Saveza su usmjerene na zaštitu prava i interesa osoba sa tjelesnim invaliditetom i podsticanje njihovog uključivanja u sve segmente društvenog života. Oblasti u kojima smo aktivni su: ljudska prava, jačanje civilnog društva, pristupačnost, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, obrazovanje, zapošljavanje lica s invaliditetom, kultura i sport. Kao organizacija koja zauzima aktivan stav prema društvenim dešavanjima, nastojimo da budemo u toku sa zakonskim promjenama u oblastima značajnim za naš rad i položaj naše ciljne grupe, kao i da učestvujemo u tim procesima. Imamo veliko iskustvo i u sprovođenju kampanja javnog zastupanja i watchdog inicijativa, medijskih kampanja, organizovanju raznih oblika edukacija i slično. Koji je osnovni cilj Saveza? Osnovni cilj Saveza je udruživanje organizacija osoba s invaliditetom, odnosno preko njih osoba sa tjelesnim invalidite-

tom, radi zajedničkog djelovanja, kako bi unaprijedili položaj i zaštitili prava i interese osoba s invaliditetom u društvu. Koje su akcije sprovedene do sada? Savez je realizovao veliki broj projekata podržanih uglavnom od stranih donatora. Oblasti u kojima smo aktivni su: ljudska prava, jačanje civilnog društva, socijalna i dječija zaštita, zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje lica s invaliditetom, pristupačnost, kultura i sport. Jedan od, do sada, realizovanih projekata je projekat ,,Dajte zakon, dajte šansu”, čiji je cilj bio poboljšanje položaja osoba s invaliditetom u Crnoj Gori putem promjene sedam zakona koji se tiču njihovih prava i interesa. Potom projekat „Šansa za sve – podsticanje poslovne i socijalne integracije osoba s invaliditetom“, koji je imao za cilj podsticanje poslovne i socijalne integracije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori. Projekat „Popravljanje položaja osoba s invaliditetom u Crnoj Gori“, realizovan je u periodu od marta 2007. do aprila 2008. godine. Glavni cilj projekta je bio rad na popravljanju položaja osoba s invaliditetom i izrada nacionalne strategije za unapređenje položaja osoba s invaliditetom u Crnoj Gori. Watchdog inicijativa „Škole po mjeri svih“, imala je za cilj povećanje mogućnosti za školovanje djece i omladine s invaliditetom u redovnim osnovnim i srednjim školama na teritorijama opština Podgorica, Pljevlja i Bar. Projekat „Recimo ne diskriminaciji!“, imao je za cilj unapređenje položaja osoba s invaliditetom putem njihovog osnaživanja za aktivnu participaciju u odlučivanju o svim aspektima njihovog života na ravnopravnoj osnovi, i otklanjanje predrasuda i stereotipa, kao uzroka diskriminacije. Projekat „Berza rada za osobe s invaliditetom“ je realizovan sa ciljem povećanja zapošljavanja i ekonomskih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Uticaj na poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom na ciljanim jadranskim teritorijama kroz razvoj uspješne, inovative i integrisane prekogranične

putanje intervencija za njihovo društveno i radno uključivanje bio je glavni cilj projekta „Socijalna i radna integracija OSI“ koji je realizovan u periodu od 2011-2014. godine. Akcije koje su izazvale veliku pažnju javnosti realizovali smo obilježavajući Međunarodni dan osoba s invaliditetom, koji se inače obilježava 3. decembra. Nastojali smo da predstavimo sposobnosti osoba s invaliditetom, ističući, prije svega, njihove stvaralačka i sportska umijeća. Tako smo 2013. godine organizovali izložbu stvaralaštva osoba s invaliditetom, a 2014. godine smo organizovali utakmicu košarke u kolicima između reprezentacija Crne Gore i Srbije. Trenutno realizujemo nekoliko projekata: regionalni projekat ,,Uspostavljanje Balkanske nezavisne mreže organizacija lica sa invaliditetom’’, regionalni projekat ,,Jačanje kapaciteta Balkanske nezavisne mreže u oblasti invalidnosti“, projekat ,,Premoštavanje barijera – duh partnerstva“ i projekat ,,Pravo osoba s invaliditetom na roditeljstvo“. Sa kojim NVO ili institucijama u zemlji i u inostranstvu sarađujete? Stalnu saradnju imamo sa lokalnim organizacijama udruženja paraplegičara koje su članice našeg Saveza. Pored toga, imamo odličnu saradnju i sa drugim organizacijama osoba s invaliditetom, kao i sa organizacijama civilnog sektora koje se bave zaštitom ljudskih prava. Sarađujemo sa svim državnim institucijama koje su relevantne za ciljnu populaciju koju zastupamo. Takođe, sarađujemo i sa organizacijama iz inostranstva čija je oblast djelovanja zaštita interesa osoba s invaliditetom. Koji su planovi Saveza za naredni period? U prethodnom periodu Savez je naglašeno radio na unapređivanju zakonodavnog okvira i stvaranju preduslova za ostvarivanje prava i interesa osoba s invaliditetom. I u budućem periodu ćemo nastaviti sa tim djelovanjem. Takođe, nastavićemo da djelujemo u pravcu jačanja kapaciteta lokalnih organizacija– članica. Radićemo i na podsticanju uključivanja osoba s invaliditetom u društvo putem stvaralaštva i sporta. Nastavićemo da jačamo prekogranična partnerstava u cilju podsticanja zaštite prava i interesa osoba s invaliditetom u regionu.

U toku je realizacija projekta Pravo osoba s invaliditetom na roditeljstvo. Kažite nam nešto više o tom projektu? Projekat ,,Pravo osoba s invaliditetom na roditeljstvo“ finansijski je podržan od strane Evropske unije posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Realizuje se od februara 2014. godine, i sada je u završnoj fazi realizacije. Opšti cilj projekta je unapređenje mogućnosti da se osobe s invaliditetom ostvare u roditeljstvu. Neki od najvažnijih rezultata ovog projekta su: - Sprovedeno empirijsko istraživanje na temu roditeljstva osoba s invaliditetom. Produkt ovog istraživanja je publikacija ,,Osobe s invaliditetom i roditeljstvo“. - Realizovali smo medijsku kampanju kroz emitovanje dva TV spota, sa sloganom: Ljubav nema izgovor! - Organizovli smo seminare, koji su imali za cilj psihološko osnaživanje žena s invaliditetom da prihvate svoju seksualnost i reproduktivne sposobnosti, i psihološko jačanje osoba s invaliditetom da se ostvare u roditeljstvu ukoliko je to njihov izbor. - Pokrenuli smo temu koja se odnosi na unapređenje zakonske regulative u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite koje bi podsticajno djelovale u pravcu ostvarivanja osoba s invaliditetom u roditeljstvu. Inicijative su se odnosile na naknadu za majke s invaliditetom, i na povećanje broja vantjelesne oplodnje uključujući in vitro fertilizacija na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Rezultati projekta se ogledaju i u unapređenoj svijesti javnosti kada je u pitanju seksualno i reproduktivno zdravlje osoba s invaliditetom i njihovo ostvarivanje u roditeljstvu. Veća pažnja se posvećuje obezbjeđivanju adekvatne opreme za ginekološke preglede žena s invaliditetom. Sa kojim se sve izazovima suočavaju osobe sa invaliditetom koje imaju djecu? Jedan značajan segment prava osoba s invaliditetom odnosi se i na njihovo pravo da donesu odluku o tome da postanu roditelji. I kada se ostvare u ovoj ulozi, gotovo da se ne govori o

izazovima sa kojima se suočavaju. Ovo su još uvijek društvene tabu teme kod nas. O tome govori i činjenica da je kod nas i u zemljama okruženja zapanjujuće malo istraživanja na ovu temu. Koliko se pažnje poklanja ovoj problematici u Crnoj Gori? U Crnoj Gori se ovoj problematici nije poklanjala pažnja, odnosno nije se o njoj govorilo. Savez je realizovao prvo istraživanje u Crnoj Gori na ovu temu. Osnovni cilj istraživanja bio je da se dobije opšta slika o ostvarenosti i iskustvu osoba sa tjelesnim invaliditetom u roditeljskoj ulozi, kao i o razlozima zbog kojih nijesu ostvarili svoju želju za roditeljstvom. Takođe, kao što sam već rekla, pokrenuli smo i temu koja se odnosi na unapređenje zakonske regulative u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite koje bi podsticajno djelovale u pravcu ostvarivanja osoba s invaliditetom u roditeljstvu. Da li se osobe sa invaliditetom muškog ili ženskog pola lakše odlučuju za roditeljstvo. Kakvi su njihovi stavovi u vezi sa time? Rezultati pokazuju da postoje značajne razlike u mogućnosti ostvarivanja roditeljstva žena i muškaraca s invaliditetom. Procijenjeno je da se žene, zbog toga što im je dodijeljena primarna uloga u brizi i podizanju djeteta, teže odlučuju na roditeljstvo. Pored toga, oba pola su većinom procijenila da sredina manje podržava žene u ostvarenju materinstva, nego muškarce. Koliko je teško ili nije teško osobama sa invaliditetom da se ostvare u ulozi roditelja? Na motivaciju za roditeljstvo, odnosno za potrebu, želju i odluku za dobijanje djece, utiču biološki, psihološki i socijalni faktori. Od njihove interakcije zavisi preuzimanje i prihvatanje roditeljske uloge. Istorijski gledano, na roditeljstvo se vijekovima gledalo kao na prirodan čin i očekivanu obavezu svakog odraslog pojedinca. Žene koje bi odbacivale materinstvo osuđivane su i odbacivane u društvu. Ovaj tradicionalni obrazac društveno uslovljenih očekivanja još uvijek postoji u našem društvu. Zanimljivo je da ovaj opšti socijalni pogled vezan za žensku ulogu u društvu postaje dijametralno suprotan kada se radi o ženama s invaliditetom. One se tradicionalno obeshrabruju ili im se negira mogučnost da rode i odgajaju dijete. One se, često, vide kao aseksualne, zavisne, pasivne i zbog toga se smatraju neadekvatnim za reproduktivnu ulogu koja priliči ženi.

Prepreke u ostvarivanju roditeljstva osoba s invaliditetom pretežno su vezane za njihov ukupan društveni položaj koji im ne obezbjeđuje materijalnu sigurnost, društvenu podršku i samostalnost. Da li pri donošenju te odluke imaju podršku porodice, prijatelja i društva uopšte? Ohrabruje podatak da roditelji s invaliditetom u najvećem dijelu imali podršku okoline. U najvećem broju slučajeva podršku imaju od bliskih ljudi iz svog okruženja (partnera, porodice, prijatelja). Međutim, očigledno je da šira društvena podrška roditeljima s invaliditetom izostaje. Upravo zbog toga osobe s invaliditetom teže da izaberu partnera bez invaliditeta, kako bi obezbijedile najneposredniju pomoć i sigurnost oko brige za dijete, odnosno djecu. Zabrinjava činjenica da izostaje podrška institucija, i to onih koje bi zbog oblasti koje pokrivaju trebalo da majkama i očevima s invaliditetom pruže neophodnu podršku. Šta sve treba unaprijediti da bi se poboljšao status osoba sa invaliditetom koje imaju djecu, i osoba sa invaliditetom generalno? Da bi se poboljšao položaj osoba s invaliditetom koje su se ostvarile kao roditelji, kao i osoba s invaliditetom uopšte potrebno je: unaprijediti zakonsku regulativu, raditi na razvijanju svijesti osoba s invaliditetom, raditi na otklanjanju predrasuda sredine prema osobama s invaliditetom, podsticati ekonomsku samostalnost i nezavisnost osoba s invaliditetom i obozbijediti podršku od strane države. Sandra Kavarić

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Hronika 7. maj – MEĐUNARODNI KLUB ŽENA CRNE GORE DONIRAO POROĐAJNI STO Međunarodni klub žena Crne Gore (IWCM) donirao je Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore porođajni sto koji je namijenjen i ženama sa posebnim potrebama. Kao je saopšteno iz KCCG, to je četvrta donacija IWCM – a, a sredstva za nabavku aparata prikupljena su na prošlogodišnjem, tradicionalnom Božićnom bazaru. Ukupna vrijednost donacije iznosi 24. 000 eura. Direktor KCCG prof. dr Ranko Lazović zahvalio se na ovoj i ranijim donacijama čija je ukupna vrijednost oko 200.000 eura.

7. maj – MEDELA HEALTHCARE DAN Stručni skup pod nazivom “Medela Healthcare dan” održan je 7. maja na Plavnici u organizaciji firmi “Osmi red-D” i “Medela”. Na skupu se govorilo o jedinstvenom sistemu za torakalnu drenažu sa digitalnim praćenjem i prikazom parametara, prednostima torakalne drenaže kroz digitalno praćenje vazduha, tečnosti i pritiska, te inovacijama u tehnologiji visoko vakumskih sukcionih pumpi. Predavač je bio prof. Sean Lyons, regionalni menadžer za Evropu, Istočnu Evropu i Afriku iz firme „Medela“ iz Švajcarske. Kako su saopštili iz te firme, Medelini aspiratori prisutni su u Kliničkom Centru Crne Gore i u svim bolnicama u Crnoj Gori. Kompanija je nastala 1961. godine, a već više od 50 godina prisutna je na svjetskom tržištu i iz male porodične firme razvila se u globalnog proizvođača tehnološki naprednih pumpi za dojenje i medicinske vakumske tehnologije. Ključni aspekt dugogodišnjeg uspjeha kompanije je kontinuirano istraživanje, koje osigurava inovacije u području dojenja i medicinske vakuumske tehnologije. 11. maj –MINISTAR ŠEGRT NA OKRUGLOM STOLU ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA O REFORMAMA U FARMACEUSTKOM SEKTORU Delegacija Crne Gore, na čelu sa ministrom zdravlja prof. dr Budimirom Šegrtom, učestvovala je na Okruglom stolu

zemalja Zapadnog Balkana na temu reforme u farmaceustkom sektoru, koji je u organizaciji Svjetske banke održan 11. maja u Beču. U razgovoru sa predstavnicima Svjetske banke ministar Šegrt naglasio je potrebu da Svjetska banka ekspertskim znanjem i finansijskom podrškom pomogne implementaciju zdravstvene politike u nekoliko važnih tema. Kako je saopšteno iz Ministarstva, kao prioriteti u ovoj oblasti navedeni su izrada nove uredbe o kriterijumima za utvrđivanje liste lijekova koje refundira Fond za zdravstveno osiguranje, potom uvođenje dopunske Liste lijekova sa djelimičnom participacijom, čime bi se značajno povećao broj dostupnih lijekova, uključujući orginatore, kao i uvođenje novog evropskog Koncepta o podjeli rizika radi smanjenja neizvjesnosti terapijskog ishoda. Istaknuto je da bi se uvođenjem ugovora o podjeli odgovornosti prevazišao problem propisivanja lijekova van Liste, bez jasnih farmako-ekonomskih analiza i farmako-terapijskih kriterijuma. Kako je saopšteno iz Ministarstva, na sastanku je postignut dogovor da Crna Gora dobije finansijsku podršku u vrijednosti 15 miliona eura, koja će biti namijenjena za zdravstvo i za budžetsku podršku, uz vrlo povoljne uslove, budući da se radi o razvojnom, a ne komercijalnom kreditu. Skup u Beču okupio je ministre zdravlja i visoke zvaničnike zemalja Zapadnog Balkana, kao i međunarodne stručnjake iz ove oblasti.

14. maj – DODATNO USAVRŠAVANJE FIZIOTERAPEUTA U IGALU Dodatno usavršavanje fizioterapeuta putem drugog dijela osnovnog kursa proprioceptivne neuromišićne facilitacije (PNF) održano je od 10. do 14. maja u Igalu. Kako je saopšteno iz Udruženja fizioterapeuta, kurs vodi međunarodni instruktor PNF-a Zdenka Šefman, koja je i prošle godine u aprilu i junu održala osnovni kurs PNF-a u Institutu „Dr Simo Milošević“. - PNF je usklađenost znanja, svjesnosti i pokreta. Sa jedne strane, PNF je dobar koncept za fizioterapeuta, jer je nužno da koristi cijelo svoje tijelo, sve receptore, ukoliko zaista želi da bude efikasan. S druge strane, što je važnije, PNF koncept je dobar

i za pacijenta. Fizioterapeut pacijentu pomaže iz svih pravaca, u svim pozicijama, kako bi stimulisao najbolje reakcije tijela pacijenta – kazali su iz Udruženja. Ovogodišnji kurs pohađa 16 fizioterapeuta, od čega šest iz Podgorice, pet iz Herceg Novog, dva iz Tivta i po jedan iz Bijelog Polja, Kotora i Nikšića. Kurs organizuje Udruženje fizioterapeuta Crne Gore, uz suorganizaciju Fakulteta primijenjene fizioterapije i Instituta „Dr Simo Milošević“. 15. maj - OBILJEŽEN DAN INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE Institut za javno zdravlje trebalo bi da preuzme ključnu ulogu u jačanju kontrole i nadzora nad zaraznim i masovnim nezaraznim bolestima, na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja, poručio je pomoćnik ministra zdravlja prim.dr Mensud Grbović povodom proslave 93 godine rada Instituta, koja je upriličena 15. maja. Direktor Instituta dr Boban Mugoša ukazao je na napredak u razvoju Instituta u posljednjih deset godina. Prema njegovim riječima, Institut sada ima 44 specijaliste, u odnosu na 11 iz 2004. godine. - Institut sada ima moderne, savremene i funkcionalne laboratorije i opremljen je modernim instalacijama i savremenim mašinama, kazao je Mugoša. Predsjednica Odbora direktora Instituta za javno zdravlje Vineta Vuksanović ukazala je na značaj Odbora u radu Instituta. - Doprinos Odbora u narednom periodu biće u funkciji stvaranja još boljeg ambijenta kako na unutrašnjem, tako i na širem planu, poručila je Vuksanović. 18. maj – MINISTAR ŠEGRT NA 68. SJEDNICI SKUPŠTINE SZO U ŽENEVI Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt učestvovao je na 68. sjednici Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, koja je od 18. do 26. maja održana u Ženevi. Kako je saopšteno iz Ministarstva, glavne teme ovog skupa bile su zarazne bolesti, u prvom redu ebola i meningitis, zatim neinfektivne bolesti, bakterijska rezistencija i antibiotici i vakcinacija. Takođe, tema Skupštine bilo je i projektovanje zdravstvenog sistema čije su osnovne odlike dostupnost, održivost, unaprjeđenje kvaliteta, jednakost i socijalna inkluzija. Gost Skupštine SZO bila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je poručila da su zdravlje i sigurnost na globalnom nivou dvije strane istog novčića. Ona je istakla da, da bi se postigao efikasan i održiv sistem, treba graditi standarde, unapređivati menadžment, definisati politiku jasnih ciljeva i obezbijediti dostupnost. Na Skupštini SZO, kako su saopštili iz Ministarstva, istaknut je uspjeh vakcinacije na globalnom nivou, budući da je dostignuta gotovo potpuna eradikacija poliomiolitisa u Nigeriji, Pakistanu i Avganistanu, kao i eradikacija konginitalne rubeole na američkom kontinentu. 15. maj – RADIONICA ZA ODGOVORNE OSOBE NA POSLOVINA FARMAKOVIGILANCE Edukativna radionica za odgovorne osobe na poslovima farmakovigilance održana je 15. maja u prostorijama Agencije

za ljekove i medicinska sredstva. Predavanja o ključnim obavezama svih učesnika u sistemu farmakovigilance održali su predstavnici CALIMS-a i Agencije za ljekove i medicinske proizvode Hrvatske (HALMED). Kako je saopšteno iz CALIMS, predstavnici HALMED-a su učesnicima skupa prenijeli iskustva iz Hrvatske kada je riječ o evoluciji uloge odgovorne osobe za farmakovigilancu nosioca dozvole i o postupanju sa prijavama neželjenih dejstava lijekova. - Radionici je prisustvovalo 58 učesnika. Odziv odgovornih osoba u Crnoj Gori je bio odličan, što je pokazatelj da je ozbiljno shvaćena uloga koja im je delegirana zakonskom regulativom u ovoj oblasti – saopštili su iz CALIMS.

20. maj – BROJ OBOLJELIH I UMRLIH OD EBOLE Institut za javno zdravlje Crne Gore 20. maja ažurirao je podatke Svjetske zdravstvene organizacije o broju oboljelih i umrlih od ebola virusnog oboljenja. Kako su saopštili, zemlje sa velikom geografskom raširenošću i intenzivnom transmisijom virusa ebole su sljedeće: DRŽAVE ZAHVAĆENE EPIDEMIJOM EBOLE GUINEA SIERRA LEONE UKUPNO

BROJ REGISTROVANIH SLUČAJEVA

BROJ UMRLIH

3635

2407

12632

3907

16267

6314

26. maj – ODRŽAN STRUČNI SKUP - HEPATOPROTEKTIVI U BOLESTIMA JETRE

Dr Smolović je održala predavanje na temu: Dijagnostika i terapija hroničnih oboljenja jetre, u okviru koga je podsjetila da je jetra jedini organ u organizmu koji se može regenerisati. Gost iz Kliničkog centra Vojvodine dr Damjanov održao je predavanje na temu: Uloga hepatoprotektiva u bolestima jetre. Dr Damjanov je istakao da u svijetu postoje brojne biljke i tradicionalne formulacije koje se koriste za tretman oboljena jetre. 26. maj – PREDAVANJA U ORGANIZACIJI “PHARMASWISS-a”

koja je jako skupa, dostupna je svim pacijentima u Crnoj Gori. Država godišnje za liječenje oboljelih od multipla skleroze izdvaja oko milion eura dok, na primjer, Srbija i Hrvatska izdvajaju svega trećinu tog iznosa za imunomodulatornu terapiju - kazao je Kostić. On je naveo da od 2010. godine oboljeli od skleroze multipleks imaju pravo na banjsko liječenje u Igalu svake godine po 21 dan, a prethodna praksa je nalagala da to pravo ostvaruju svake druge godine. I po toj vrsti liječenja, dodao je, Crna Gora je lider u regionu. 28. maj - POZITIVNI EFEKTI PRIMJENE MJERA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZDRAVSTVENIM OBJEKTIMA

Farmaceutska kompanija „PharmaSwiss“ organizovala je u maju edukativna predavanja u više crnogorskih gradova. U Domu zdravlja Bar 5. maja prof. dr Aneta Bošković iz Kliničkog centra Crne Gore govorila je o ACE inhibitorima u terapiji hipertenzije, dok je predavanje o značaju regulisanja lipida u svakodnevnom životu održala dr Valentina Kalinić iz OB Bar. U Hotelu „Podgorica“ 7. maja predavanje o savremenim trendovima u prevenciji i terapiji senilne degeneracije makule održala je dr Biljana Raščanin-Draganić sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu, dok je na temu “Biotrue – inspirisan biologijom oka” govorio dr Nikola Jagodić iz Poliklinike OMT - Beograd. U Domu zdravlja Berane 12. maja o statinima i fibratima u liječenju lipidnih poremećaja govorila je dr Snežana Radovanić iz Opšte bolnice Berane, a o ACE inhibitorima u kardiovaskularnoj terapiji dr Vujica Ljubić iz iste institucije. U Hotelu „Podgorica“ 26. maja prof. dr Marina Ratković iz KCCG govorila je o liječenju anemije u hroničnoj bubrežnoj insuficijenciji. 27. maj – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN SKLEROZE MULTIPLEKS Crna Gora je lider u regionu u pružanju zdravstvene zaštite za oboljele od multipla skleroze, a terapija za liječenje te bolesti, koja je jako skupa, dostupna je svim pacijentima u Crnoj Gori - kazao je sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić na obilježavanju Svjetskog dana skleroze multipleks, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Hodaj sa multipla sklerozom“. Prema njegovim riječima, u Evropi je ta bolest dijagnostikovana kod 500 hiljada ljudi, dok u svijetu ima dva miliona oboljelih. U Crnoj Gori, kako je kazao, ima između 500 i 550 oboljelih od skleroze multipleks, prevalenca je oko 30 oboljelih na 100 hiljada stanovnika, čime se naša država svrstava u zemlje visokog rizika. - Danas je Crna Gora lider u regionu, kada je u pitanju pružanje zdravstvene zaštite, a terapija za liječenje ove bolesti,

U okviru projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori” trenutno se izvode radovi na objektima Opšte bolnice “Danilo I” na Cetinju, Doma zdravlja Cetinje, Opšte bolnice Kotor, Doma zdravlja Kotor i Kliničkog centra Crne Gore, ukupne vrijednosti 2.236.271 eura – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Kako je rečeno, plan je da se radovi završe tokom ljeta ove godine, kako bi korisnici ovih zdravstvenih objekata što prije osjetili efekte implementacije mjera energetske efikasnosti. Takođe, u toku je izrada detaljnih energetskih pregleda i projektne dokumentacije za primjenu mjera energetske efikasnosti u objektima Doma zdravlja Nikšić, Doma zdravlja Kolašin, Doma zdravlja Berane i Doma zdravlja Andrijevica. Projekat "Energetska efikasnost u Crnoj Gori", koji je realizovan u periodu od februara 2009. do decembra 2014. godine, prvi je projekat implementiran u Crnoj Gori sa ciljem primjene mjera energetske efikasnosti u javnim objektima. Kako su saopštili iz Ministarstva, Vlada Crne Gore dobila je zajam od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 6,5 miliona eura u cilju finansiranja projekta MEEP, a sredstva su iskorišćena za finansiranje radova na primjeni mjera energetske efikasnosti u zdravstvenim i obrazovnim objektima. 29. maj - POTPISAN UGOVOR O DODJELI NAUČNOISTRAŽIVAČKOG GRANTA OD 315.000 EURA KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE Ministarstvo nauke 29. maja potpisalo je sa Kliničkim centrom Crne Gore ugovor o dodjeli naučnoistraživačkog granta u vrijednosti od 315.000 eura, za realizaciju projekta “TELEMONTEKG“. Kako je saopšteno iz KCCG, Klinički centar uspješno je priveo kraju pregovarački proces za dobijanje granta, nakon što je krajem decembra 2014. godine preporučen za finansiranje na II Konkursu za dodjelu velikih istraživačkih grantova, u okviru projekta INVO/HERIC (Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost). Ugovor za dodjelu granta u ime Ministarstva nauke potpisala je ministarka nauke prof. dr Sanja Vlahović, a ispred Kliničkog centra Crne Gore direktor prof. dr Ranko Lazović i rukovodilac projekta TELEMONTEKG prof. dr Vesna Miranović. Kako je objašnjeno iz KCCG, osnovni sadržaj projekta TELEMONTEKG jeste razvoj, validacija i primjena telemedicinskog sistema (TELEMONTEKG) za brzu dijagnostiku bolesti srca u Crnoj Gori.

29. maj – ODRŽAN DRUGI KONGRES KOREKTIVNE DERMATOLOGIJE

Drugi Kongres Udruženja dermatovenerologa Crne Gore, sa međunarodnim učešćem, održan je od 26. do 29. maja u Hotelu “Maestral” u Pržnu. Kako je tom prilikom kazao sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić, riječ je o najznačajnijem medicinskom stručno-naučnom skupu iz ove oblasti na našim prostorima. - Naučni komitet Kongresa osmislio je obiman i kvalitetan naučni i obrazovni program, kroz koji su prezentovana najnovija dostignuća na polju dermatovenerologije. Brojnim sesijama i radionicama obuhvaćene su najznačajnije teme iz oblasti medicinske i estetske dermatologije, anatomije, histopatologije i rekonstrukcije – kazao je Kostić. 29. maj - KONFERENCIJA POVODOM ZAVRŠETKA PROJEKTA “NET AGE” Konferencija za novinare povodom zavšetka prekograničnog projekta „Net Age“ organizovana je 29. maja u Institutu za javno zdravlje. Na konferenciji su govorile koordinatorka projekta „Net Age“ prof. dr Agima Ljaljević, ispred Instituta za javno zdravlje, i Sanda Rakočević, ispred Asocijacije za demokratski prosperitet Zid. Kako je rečeno, projekat “Net Age” imao je za cilj osnaživanje i razvoj održivih kapaciteta za provođenje inovativnih socijalnih i zdravstvenih usluga za starije i nemoćne osobe i promociju aktivnog starenja u Jadranskoj regiji. Na konferenciji su predstavljene realizovane projektne aktivnosti i preporuke za dalji rad u ovoj oblasti. 29. maj – SVEČANO PUŠTEN U RAD DIGITALNI MAMOGRAF U KCCG

U renoviranim prostorijama stare onkologije Kliničkog centra Crne Gore 29. maja svečano je pušten u rad digitalni mamograf sa pratećim sadržajima, prvi te vrste u Crnoj Gori, koji je donacija Međunarodne Agencije za atomsku energije (IAEA) iz Beča, vrijedna skoro 800.000 eura. Kako su saopštili iz KCCG, donacija je obezbijeđena kroz nacionalni projekat MNE6004 “Nadgradnja sistema osiguranja/kontrole kvaliteta u dijagnostičkoj radiologiji za potrebe realizacije Nacionalnog programa za skrining raka dojke”, a riječ je o jednom od najsavremenijih aparata za prijevremeno otkrivanje te bolesti. Na svečanosti su govorili direktor Kliničkog centra prof. dr Ranko Lazović, ambasadorka SAD Margaret Ann Uyehara, ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt i ministarka nauke prof. dr Sanja Vlahović. Projekat je počeo 1. januara 2012. godine i nastavak je prethodnih manjih koji su počev od 2006. godine, od sticanja nezavisnosti Crne Gore i dobijanja punopravnog članstva u OUN/ IAEA, realizovani u saradnji sa Agencijom iz Beča. Kako su saopštili iz KCCG, ovo je do sada nesumnjivo najveći projekat, sa budžetom od skoro 800 hiljada, koji uključuje digitalni mamograf sa pratećom opremom i obuku kadra u inostranstvu. 29. maj – OTVORENA MEĐUNARODNA SPECIJALISTIČKA ŠKOLA ECPD Sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić otvorio je 29. maja u Hotelu “Kataro” u Kotoru trodnevnu VII Međunarodnu specijalističku školu Evropskog centra za mir i razvoj (ECPD) na temu "Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti". Kako je tom prilikom kazao, problem zloupotrebe opojnih droga i psihoaktivnih supstanci i uopšte bolesti zavisnosti poprima globalne razmjere i svako društvo ima obavezu da mobiliše sve raspoložive kapacitete kako bi se suprotsavilo ovom izazovu. Na otvaranju su govorili i izvršni direktor ECPD prof. dr Negoslav P. Ostojić, predsjednica Savjeta škole prof. dr Slavica Đukić, direktor Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor doc. dr Dragan Čabarkapa, kao i eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Međunarodnu specijalističku školu organizovao je Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije. 30. maj – ODRŽAN II KONGRES DOKTORA OPŠTE PORODIČNE MEDICINE CRNE GORE Drugi kongres Udruženja doktora opšte porodične medicine Crne Gore sa međunarodnim učešćem održan je od 27. do 30. maja u Hotelu “Mediteran” u Bečićima. Kako je prilikom otvaranja kazala generalna direktorica Direktorata za bioetiku i međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić, ovaj značajan medicinski skup pružio je jedinstvenu mogućnost da se okupe vodeća imena koja se bave porodičnom medicinom u Crnoj Gori, kao i u zemljama u okruženju, i da se čuju dragocjena predavanja odabranih domaćih i inostranih predavača. - Timovi porodične medicine prvi su kontakt sa građanima na ulazu u sistem zdravtsvene zaštite.

Porodični doktori su lični doktori, prije svega odgovorni za pružanje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene zaštite svakom pojedincu kojem treba medicinska njega bez obzira na dob, pol i bolest. Oni vode računa o pojedincima u kontekstu njihove porodice, zajednice i kulture – kazala je Jovanovski-Dašić. 31. maj – ODRŽAN DRUGI KONGRES FARMACEUTA CRNE GORE

kako preventivno djelovati itd. Udruženje fizioterapeuta Crne Gore, Udruženje sportske medicine Crne Gore i Uprava za mlade i sport Crne Gpore namjeravaju da Kampanja postane tradicionalna, kako bi efekti edukacije i prevencije pomogli što većem broju građana i sriječili širenje pojave deformiteta. Drugi po redu Kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem, pod motom "Farmacija - nauka i praksa vođene humanošću", održan je od 28. do 31. maja u hotelu “Splendid” u Bečićima. Kako je prilikom otvaranja kazao ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, farmacija danas nudi značajne benefite građanima i državi, prije svega visoko obrazovane stručnjake, primjenu novih terapijskih mogućnosti na osnovu istraživanja i razvoja, obezbjeđivanje sigurnih i provjerenih lijekova i optimizaciju ishoda liječenja u okviru kliničke farmacije. Kongres su organizovali Farmaceutska komora Crne Gore i Farmaceutski fakultet Univerziteta Crne Gore, u saradnji sa Agencijom za ljekove i medicinska sredstva. 31. maj – USPJEŠNA KAMPANJA “ISPRAVI SE I VJEŽBAJ” U MAJU Kampanja “Ispravi se i vježbaj”, osmišljena kao besplatno savjetovalište na javnim mjestima u više crnogorskih gradova namijenjeno da se prepozna i na vrijeme identifikuje problem sa kičmom, uspješno je nastavljena i u maju, i to u Ulcinju, Budvi, Herceg Novom, Beranama i Kolašinu. Preglede su obavljali fizioterapeuti (specijalisti primijenjene fizioterapije), a roditelji su u direktnom razgovoru sa njima mogli da saznaju šta je zapravo deformitet kičmenog stuba, koji su znaci ovog oboljenja, kako ga prepoznati kod svog djeteta,

31. maj – MAJSKI SUSRETI ZDRAVSTVENIH RADNIKA CRNE GORE U ULCINJU Tradicionalni majski Susreti zdravstvenih radnika Crne Gore sa međunarodnim učešćem održani su ove godine od 28. do 31. maja u Ulcinju. Kako je tom prilikom kazala predsjednica NVO Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore Vesna Raosavljević, cilj je da se prevaziđu problemi u ostvarivanju profesionalne uloge zdravstvenih radnika. - Riješimo pitanje (ne)zadovoljstva radnim mjestima, uslovima životnog i radnog napretka pojedinaca, uspostavimo proces sopstvene radne kompetencije i zadovoljimo potrebu za doedukacijom, usvojimo različitosti i dajmo šansu najtalentovanijim i najodgovornijim među nama – poručila je Raosavljević. Ovogodišnje Majske susrete na terasi Hotela “Bellevue” u Ulcinju svečano je otvorio direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore dr Kenan Hrapović, a sljedeća dva dana u Hotelu „Olimpik“ održano je više predavanja, prezentacija, okruglih stolova i diskusija iz različitih oblasti medicine. Susreti su okupili više od 150 medicinskih radnika različitih profila iz Crne Gore, Srbije, BiH i Makedonije, a predstavljeno je oko 100 radova iz svih oblasti medicine, sa dominantnom plenarnom tematikom intrahospitalnih infekcija. Skup je organizovala NVO Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore, pod generalnim pokroviteljstvom Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore.

system Kompletna anti-aging linija koja istiÄ?e VaĹĄu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo, Podgorica, tel: 020-663-067

FreeStyle Precision Neo aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi. TAČAN: Nadmašuje kriterijume NOVIH ISO 15197:2013 standarda Jednostavan i pouzdan Rezultati za 5 s Veliki i pregledan ekran Simboli za jednostavno snalaženje Signali za hipo/hiperglikemiju

KET

Mogućnost mjerenja i ketona u krvi

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi

Novi FreeStyle Lancing Device II sa Comfort Zone tehnologijom ehnologijom smanjuje bol bez uticaja na protok krvi Dugme za otpuštanje lancete - za higijenu pacijenata

9 različitih dubina uboda

Prilagodljiv različitim potrebama pacijenata

Smanjen rizik od kontaminacije uz pojedinačno pakovane FreeStyle Precision test trake Perez-Ayala et al studija* je dala rezultat:

45% test-traka pakovanih u bočice bile su kontaminirane bakterijama * Perez-Ayala M et al. Prevalence of Bacterial Contamination of Glucose Test Strips in Individual Single-Use Packets versus Multi-Use Vials. J Diabetes Sci Technol 2013;7(4):854-862

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me

REGION 5. maj - NOVA ZGRADA KLINIKE ZA NEUROLOGIJU KBC OSIJEK POKLON VLADE SAD OSIJEK – U Kliničko-bolničkom centru Osijek 5. maja potpisana je Povelja o izgradnji i otvoreni su radovi na novoj Neurološkoj poliklinici Klinike za neurologiju. Povelju su potpisali zamjenik ministra zdravlja Hrvatske prim. Marijan Cesarik i zamjenica ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Margaret H. Nardi.

oštećenja kože nevidljiva za oko, a na trećoj slici je stanje nakon nanošenja preparata za zaštitu od sunca. Kako je to prilikom kazao Veran Matić iz Fonda B92, akcijom će se sve zdravstvene ustanove u Srbiji biti snabdjevene dermoskopima, a ljekari će biti obučeni da ih upotrebljavaju. Akciju za rano otkrivanje raka kože "Pregled za sve" organizuju Fond B92 i kompanija "Eucerin Srbija", uz podršku Ministarstva zdravlja Srbije. 10. maj – AKCIJA “HODANJEM DO ZDRAVLJA” U SPLITU

Vrijednost radova procjenjuje se na 733 hiljade dolara, a u cjelosti će ih finansirati američka Vlada. Klinika za neurologiju je Referentni centar za neurorehabilitaciju i restauracijsku neurologiju Ministarstva zdravlja, a multidisciplinarnim pristupom terapijske, dijagnostičke, rehabilitacione i edukacione uloge, predstavlja jedinstven centar u Republici Hrvatskoj. 11. maj – IZLOŽBA “KAKO SUNCE VIDI VAŠU KOŽU”

SPLIT - Povodom Svjetskog dana kretanja u Splitu je održana akcija „Hodanjem do zdravlja“ na kojoj su učestvovali ministar zdravlja prim. dr Siniša Varga, splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, predsjednik Splitskog dijabetičkog društva Branko Lulić i zamjenik direktorice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ranko Stevanović. Akcija „Hodanjem do zdravlja“ dio je programa “Živjeti zdravo” koji provode HZJZ i Ministarstvo zdravlja u cilju informiranja javnosti o potrebi usvajanja zdravih životnih navika, kao što su fizička aktivnost, zdrava ishrana uz smanjen unos soli i masnoća, izbjegavanje alkohola i pušenja... Tokom akcije Patronažna služba Doma zdravlja Split zainteresovanim građanima je mjerila krvni pritisak i šećer u krvi. 12. maj - OTVOREN NOVI CENTAR ZA TRANSPLANTACIJU U KB MERKUR

BEOGRAD - Izložba fotografija "Kako sunce vidi vašu kožu" otvorena je u centru Beograda kako bi ukazala na značaj mjera zaštite od štetnog uticaja sunčevih zraka u akciji za rano otkrivanje raka kože "Pregled za sve". Na fotografijama su prikazane osobe slikane sa tri različita objektiva – na prvoj slici je stanje vidljivo golim okom, drugi objektiv je sa posebnim UV filterima pomoću kojih se vide

ZAGREB – Novi centar za transplantaciju otvoren je 12. maja u KB Merkur. Kako je tom prilikom kazao ministar zdravlja Hrvatske prim. dr Siniša Varga, otvaranjem novouređenog Centra sa pripadajućom infrastrukturom, koja omogućava izvođenje najsloženijih transplantacijskih zahvata, KB Merkur i službeno postaje transplantacijski centar licenciran u skladu sa EU standardima.

Medicinske sestre cijelog svijeta obilježavaju 12. maja svoj dan, u spomen na rođendan Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva. Florence Nightingale inicirala je polovinom 19. vijeka ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih, a 1860. godine otvorila je u Londonu prvu školu za medicinske sestre. 14. maj - MINISTAR LONČAR U NENAJAVLJENIM POSJETAMA ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

U uređenje i opremanje Centra za transplantaciju Ministarstvo zdravlja je uložilo 74 miliona kuna. Centar se prostire na 3760 kvadratnih metara, a sastoji se od odjeljenja sa 27 kreveta, pet izolacijskih soba, jedinice za intenzivno liječenje, poliklinike i transplantacijskih ambulanti. Prema podacima Eurotransplanta, lani je u Republici Hrvatskoj ukupno presađen 361 organ, od čega 197 bubrega, 15 jetri, 34 srca i pet gušterača. Zahvaljujući plemenitoj odluci o darivanju organa od 144 preminula davaoca, „novi život na dar“ dobile su 354 osobe. Od 2010. godine do danas, ukupna lista čekanja smanjena je za 37 odsto. Zahvaljujući jedinstvenom organizacionom modelu, vrhunskim stručnim timovima, te visokoj stopi davaoca koja iznosi 33,5 na milion stanovnika, hrvatskoj transplantacijskoj medicini danas pripada vodeće mjesto u svijetu. 12. maj – PROSLAVLJEN MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA

ZAGREB – Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, ministar zdravlja Hrvatske prim. dr Siniša Varga sastao se sa predstavnicama Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske udruge medicinskih sestara, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara, glavnim sestrama KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, te glavnim sestrama bolnica Sveti duh, Dubrava, Vrapče i Merkur. Ministar Varga uručio im je čestitke i zahvalnice kao priznanje za njihov doprinos zdravstvenoj zaštiti građana i hrvatskom zdravstvenom sistemu. - Zbog niza poslova koje obavljate, od njege, praćenja, nadzora, savjetovanja, vođenja dokumentacije, vaša je uloga u našem zdravstvenom sistemu neprocjenjiva, istakao je ministar i dodao da vjeruje da se zajedničkim trudom može poboljšati status medicinskih sestara.

BEOGRAD - Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lončar obišao je nenajavljeno Kliničko bolnički centar Zemun i razgovarao sa građanima koju su u tom trenutku boravili u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Kako je saopšteno iz Ministarstva, ministar Lončar obišao je prijemno odjeljenje hitne službe, internističku ambulantu i ostale jedinice, gdje se u razgovoru sa pacijentima informisao o tome koliko su zadovoljni uslovima koji su im obezbijeđeni u ovoj zdravstvenoj ustanovi, koliko čekaju na pregled, kako se osoblje odnosi prema njima i slično. Pacijenti su u nenadanoj prilici za razgovor sa ministrom ukazali uglavnom na problem dužine čekanja, ali istovremeno istakli i zadovoljstvo radom medicinskog osoblja i opremljenošću bolnice. U razgovoru sa medicinskim radnicima koji su u tom trenutku radili, ministar je informisan da nema problema u snabdjevenosti KBC Zemun u opremi i materijalu, kao ni u lijekovima. Ukazano je na problem nedostatka sredstava za servis skenera, pa je ministar Lončar inicirao da se taj problem što prije riješi. 17. maj – ŠIRОM SRBIЈЕ ОBILJЕŽЕN MЕĐUNАRОDNI DАN SJЕĆАNJА NА PRЕMINULЕ ОD AIDS-А BEOGRAD - Cеntrаlnоm јаvnоm mаnifеstаciјоm u Кnеz Mihаilоvој ulici u Beogradu оbiljеžеn je Dаn sjеćаnjа nа prеminulе оd AIDS-а. U prisustvu prеdstаvniка PLHIV zајеdnicе, pаrtnеrа iz оrgаnizаciја i instituciја i grаđаnа, upаljеnе su svijеćе i pisаnе pоruке u znак sjеćаnjа nа preminule. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, sličnе јаvnе mаnifеstаciје оrgаnizоvаnе su u Nоvоm Sаdu, Кrаguјеvcu, Nišu, Subоtici, Zајеčаru i drugim grаdоvimа. Pоd slоgаnоm „Pоdršка zа budućnоst” učеsnici mаnifеstаciја žеljеli su dа sкrеnu pаžnju јаvnоsti i uкаžu nа pоlоžај оsоbа које živе sа HIV-оm i znаčај prеvеnciје i rаnоg оtкrivаnjа HIV infекciје. Dо 23. mаја u pеtnаеst grаdоvа Srbiје оrgаnizоvаnе su акciје dоbrоvоljnоg i pоvjеrljivоg sаvjеtоvаnjа i tеstirаnjа nа HIV u mоbilnim mеdicinsкim јеdinicаmа. 18. maj – DJEČJA ONKOLOGIJA KONAČNO DOBILA NOVI PROSTOR ZAGREB – U Klinici za tumore 18. maja svečano je otvoren Zavod za hematologiju i onkologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, riječ je o preseljenju dječje onkologije iz Klaićeve, što je akutni problem već godinama. Na starom odjeljenju djeca su bila smještena u premalim sobama, a roditelji nisu mogli boraviti uz njih kada im je bilo najteže. Prema riječima ministra zdravlja Siniše Varge,

Ministarstvo je u svoje prioritete za 2015. godinu uvrstilo rješavanje problema Zavoda za hematologiju i onkologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb, pa je u rekordnom roku pronađen i adaptiran značajno veći prostor koji je sada prilagođen potrebama najmlađih pacijenata i njihovih roditelja. Novi prostor Zavoda za hematologiju i onkologiju prostire se na gotovo 1200 kvadratnih metara i ima tridesetak bolesničkih postelja. Nalazi se na trećem spratu Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, a u njegovo uređenje i opremanje uloženo je oko tri miliona kuna. Osim uređenja prostora nabavljen je i novi namještaj, kao i savremena medicinska oprema i uređaji. 18. maj – U DUBROVNIKU O NADZORU NAD DEBLJINOM DJECE U EVROPI DUBROVNIK - U Dubrovniku je od 18. do 20. maja održan Osmi sastanak inicijative Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o nadzoru nad debljinom djece u Evropi. Kako je saopšteno iz hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, uključivanjem Republike Hrvatske u ovu inicijativu pruža se važna prilika za učestvovanje u međunarodnom praćenju debljine kod djece, čiji je cilj primjena jedinstvenog sistema u evropskoj regiji SZO i mjerenje trendova prekomjerne tjelesne mase i debljine kod osnovnoškolske djece. 19. maj - KARLOVAČKA BOLNICA PRVA U HRVATSKOJ DOBILA NAJMODERNIJI 3D MAMOGRAF KARLOVAC – Karlovačka bolnica prva je u Hrvatskoj dobila najmoderniji 3D mamograf. Uređaj daje trodimenzionalni slojeviti snimak, zahvaljujući čemu se lakše i brže dijagnostikuje tumor na dojci, a na njegovu nabavku utrošeno je 2,2 miliona kuna. Prema riječima hrvatskog ministra zdravlja prim. dr Siniše Varge, Hrvatska je sada jedina zemlja u regionu koja ima ovakav sofisticirani mamograf. - Svi naši pacijenti dobiće zdravstvene usluge što bliže svojim domovima i to besplatno, bez povećanja participacije ili drugih troškova i to su vrijednosti koje želimo da sačuvamo – kazao je Varga. U Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli oko 2,5 hiljade žena, a umre ih oko 900. Najčešće bolest pogađa žene starije od pedeset godina, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene. Cilj preventivnih programa je da se bolest otkrije što ranije, jer je tada liječenje uspješnije. 20. maj – DOGOVORENA SARADNJA ZDRAVSTVENIH SISTEMA KUBE I SRBIJE BEOGRAD - Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lončar, koji boravi u zvaničnoj posjeti Kubi kao član

delegacije predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića, prisustvovao je u Havani sastanku sa najvišim državnim rukovodstvom Kube koje je predvodio predsjednik Raul Kastro. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, tom prilikom dogovoreno je da se na osnovu međudržavnih sporazuma između Kube i Srbije omogući korišćenje određenih kubanskih lijekova i vakcina u Srbiji. Dogovorena je, takođe, i zajednička proizvodnja pojedinih vakcina i lijekova u Srbiji. Ova vrsta sporazuma podrazumijeva direktnu saradnju zdravstvenih sistema dvije zemlje, bez posrednika. Ministar Lončar je posljednjeg dana boravka na Kubi obišao sektor za proizvodnju vakcina i lijekova i razgovarao sa rukovodiocima ovog sektora o budućim aspektima dogovorene saradnje. 22. maj – PREDSTAVLJENI MATERIJALI ZA PRAĆENJE RANOG RAZVOJA DJECE SARAJEVO - U Sarajevu je 22. maja predstavljen set vodiča, priručnika i brošura koji će stručnjacima koji pružaju usluge iz oblasti primarne zdravstvene zaštite, predškolskog odgoja i obrazovanja, socijalne zaštite, ali i roditeljima, prvi put na jedinstven način omogućiti adekvatno praćenje ranog rasta i razvoja djece. Kako je istaknuto, predstavljeni materijali olakšaće rano otkrivanje eventualnih odstupanja u razvoju. - Ovi materijali jako su važni za UNICEF, ali su od istorijske važnosti za svu djecu BiH. Važno je da su se po prvi put stručnjaci iz više oblasti, zajedno sa roditeljima i porodicama, uz institucionalnu podršku, okupili oko istog koncepta koji će roditeljima pomoći da budu još bolji roditelji, povezati ih na najbolji mogući način sa stručnjacima, ali i dati odgovore na pitanja šta ko od njih treba da radi u određenim fazama razvoja djeteta i gdje tačno treba potražiti pomoć ukoliko se otkrije neko od odstupanja - kazao je na prezentaciji materijala predstavnik UNICEF-a za BiH dr. Ayman Abulaban. 30. maj - U SRBIJI PUŠI SVAKI PETI TINEJDŽER BEOGRAD - Povodom obilježavanja Svjetskog dana bez duvanskog dima Gradski zavod za javno zdravlje Beograd 30. maja organizovao je zdravstveno-promotivnu akciju u Šoping centru Stadion na Voždovcu. Posjetioci Šoping centra imali su priliku da razgovaraju, dobiju savjet i štampane edukativne materijale od predstavnika zavoda i Doma zdravlja Voždovac, Udruženja za javno zdravlje Srbije, Crvenog krsta Beograd i Beogradske asocijacije studenata farmacije. Kako je tom prilikom naglašeno, prema rezultatima posljednjeg istraživanja zdravlja u Srbiji puši oko 34,7 odsto stanovnika starijih od 15 godina, pri čemu je 29,2 odsto svakodnevnih pušača. Skoro svaka peta mlada osoba (19,2 odsto) starosti od 15 do 19 godina je takođe pušač. Značajno je veći procenat pušača u gradovima u poređenju sa stanovnicima ostalih naselja - 36,4 u odnosu na 32,2 odsto, kao i u populaciji sa najnižim primanjima - 38,2 odsto. Upotreba duvana je jedan od najzastupljenijih faktora rizika po zdravlje, posebno za srčani udar, oboljenja perifernih krvnih sudova i povišen krvni pritisak, šlog, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, rak pluća, grkljana, usta i drugih lokalizacija.

Zdravlje je uvijek IN izaberite PROTEKTIN

Protektin, jedinstvena kombinacija vitamina A, C, E, Selena, omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Budite pod zaštitom imuniteta! Protektin je dijetetski proizvod sa dvostrukom formulom jačanja imuniteta, razvijan i usavršen po najsavremenijoj tehnologiji. Kombinacija antioksidanata i imunoaktivnih supstanci štite vaš organizam od spoljnih i unutrašnjih štetnih uticaja. t ;B KBǏBOKF JNVOJUFUB t 0TPCBNB J[MPäFOJN TUSFTV t 1VÝBǏJNB

Dvostruka imunoodbrana!

STOMATOLOŠKA ANESTEZIJA U PRAKSI Dr sci med Aleksandar Šćepanović

U savremenoj stomatološkoj praksi koristi se lokalna anestezija (infiltraciona anestezija i blokada nerava), lokalna potencirana anestezija i opšta anestezija. Za lokalnu anesteziju koriste se samo lokalni anestetici, za lokalnu potenciranu anesteziju kombinacija lokalnih anestetika, opijatnih anelgetika i sedative, a opšta anestezija podrazumijeva upotrebu neuroleptika, hipnotika, intravenskoh i inhalacionih anestetika i mišićnih relaksanata.

Lokalna anestezija Lokalna anestezija (l.a.) se postiže upotrebom lokalnih anestetika, koji dovode do reverzibilne blokade natrijumskih kanala u membrani nervne ćelije i na taj način prekidaju sprovodljivost nervnih impulsa. Pacijent je svjestan, ne osjeća bol, spontano diše, ima svoju cirkulatornu stabilnost i zadržava pokretljivost. Svi lokalni aneatetici u stomatološkoj anesteziji imaju hemijsku strukturu sa tri karakteristična dijela molekula. Aromatični ostatak određuje lipofilno svojstvo lokalnog anestetika. Supstitucijom molekula u aromatičnoj grupi može da se utiče na pKa (konstanta disocijacije) liposolubilnost lokalnog anestetika. Intermedijalni lanac kod lokalnih anestetika estarskog tipa sadrži relativno nestabilnu estarasku vezu, koja se raskida hidrolizom pomoću pseudoholinesteraze. L.a. amidnog tipa su mnogo stabilniji, a njihova amidna veza se ne razgrađuje u plazmi. Dužina intermedijalnog lanca aromatičnog ostatka i supstituisane amino grupe određuje intenzitet dejstva l.a. Supstitucijom molekula u intermedijalnom lancu mijenjaju se kapacitet vezivanja za proteine i liposolubilnost l.a. Supstituisana amino – grupa protonizacijom

određuje odnos katjonskog i alkalnog dijela molekula l.a. Samo slobodna baza može da prođe kroz lipoproteinsku ćelijsku membranu, međutim, da bi djelovla na nervnu membranu, l.a. mora da se nalazi u obliku katjona. Vrsta supstituisane amino grupe utiče na koeficijent distribucije, vezivanje za proteine plazme, kao i na intenzitet i trajanje l.a. Lokalni anestetici se razlikuju po svojoj molekulskoj težini, liposolubilnosti i hidrosolubilnosti, pKa i afinitetu vezivanja za proteine. Ovi faktori utiču na potentnost, nastanak i trajanje dejstva l.a. Nastanak dejstva l.a. kod izolovanog nerva u fiziološkom pH zavisi od pKa l.a. Ukoliko je ona niža, veći procenat baznog oblika l.a. difunduje ka membranskim receptorima, a to skraćuje vrijeme nastanka njegovog dejstva i ubrzava početak blokade. Nastanak dejstva takođe je brži i kod primjene veće koncentracije l.a. Trajanje dejstva zavisi od doze i koncentracije l.a., vezivanje za membranske receptore (kapacitet vezivanje za proteine) i njegove reapsorbcije iz tkiva u cirkulaciju.

Neželjeni efekti i sistemska dejstva Procjena sigurnosti i podnošljivosti l.a. odnosi se, ne samo na njegove potencijalne neželjene efekte na CNS I KVS, već i na svojstvo izazivanja alergije, kao i na stvaranje toksičnih produkata njegove metaboličke degradacije. Neželjeni sistemski efekti nastaju kada je koncentracija l.a. u plazmi dovoljno visoka da ispolji dejstvo i na organe sa ekscitabilnim ćelijskim membranama. Toksična koncentracija l.a u plazmi može da nastane kao posljedica akcidentalnog intravenskog ubrizgavanja i predoziranja, posebno u predjelima sa dobrom vaskularizacijom i sljedstveno visokom resorbcijom. Kod pacijenata sa renalnom i hepatičnom insuficijencijom, neprilagođena doza l.a. u mg/kg tt takođe može dovesti do toksičnih koncentracija l.a. Težina intoksikacije zavisi od ukupnog nivoa l.a. u plazmi, kao i od jačine njegovog dejstva. Lokalni anestetici sa kratkotrajnim dejstvom mogu da izazovu različite CNS simptome a l.a. sa dugotrajnim dejstvom mogu da izazovu i KVS simptome. Intoksikacija CNS,

zavisno od težine intoksikacije, može da dovede do trnjenja usana, parestezija jezika, zujanja u ušima, metalnog ukusa u ustima, uznemirenosti, straha, mišićnih grčeva i povraćanja. Umjerena intoksikacija CNS se karakteriše poremećajima govora, ošamućenošću, pospanošću, konfuzijom, tremorom mišića, ubrzanim disanjem, a teška intoksikacija CNS se manifestuje poremećajima stanja svijesti, konvulzijama, mlitavošću, paralizom sfinktera i smrću. Toksični efekti na KVS nastaju nakon ubrizgavanja vrlo visokih doza l.a. Oni zavise od težine intoksikacije i manifestuju se, od srčanih palpitacija, hipertenzije, tahikardije, do aritmija, cijanoze, muke i povraćanja, do najtežih, kao što su srčana insuficijencija, ventrikularna fibrilacija i asistolija.

Lokalna potencirana anestezija Je kombinacija opijatnog analgetika i sedativa i lokalnog anestetika. Ova kombinacija omogućava rad kod uplašenih pacijenata i kod pacijenata koji imaju problema sa enormnom sekrecijom pljuvačke. Izvodi se u timu sa anesteziologom i obezbijeđenim izvorom kiseonika. Pacijentu se prije početka postavi plastična intravenska kanila, koja omogućava siguran venski put za korekciju najvećeg broja sistemskih dejstava lokalnih anestetika. Kod dugotrajnih protetskih radova i naročito u dugotrajnoj implantacionoj stomatologiji, lokalna potencirana anestezija se kombinuje sa infuzijom.

Opšta anestezija Opšta anestezija se izvodi u operacionim salama i koristi se za popravku zuba kod djece i odraslih sa posebnim potrebama. Operacije u oblastima oralne i MFH se izvode u opštoj anesteziji koja omogućava potpunu analgeziju, odsustvo svijesti i mišićnu relaksaciju, i za koju se koristi aparat za anesteziju sa invazivnim i neinvazivnim monitoringom.

Recesija gingive - povlačenje desni Dr stomat. Julija Rašović, ordinacija Apolonia, Podgorica Oboljenje usne duplje o kome se danas najčešće govori, a koje je značajno zastupljeno, ne samo na ovim prostorima već i u cijelom svijetu, jeste parodontopatija. Ona se ističe kliničkom slikom i već kao takva, predstavlja problem kome treba obiljno pristupiti. Ali, pored ovog ozbiljnog oboljenja, ne treba zanemariti i druge promjene na desnima koje nam se možda ne čine tako ozbiljnima, a zahtijevaju pažnju i tretman. Jedna od njih je i recesija gingive, poznata i kao povlačenje desni. Ona može biti izolovana, kada zahvata desni oko jednog zuba, ili multipla, kada zahvata šire područje oko više zuba. Gingivalna recesija - povlačenje desni, ne može se smatrati bolešću, ali predstavlja promjenu koja vremenom stvara različite probleme i koju svakako treba tretirati. Uslovljena je različitim faktorima, kao što su morfologija zuba, nepravilna oralna higijena ili funkcionalno preopterećenje, ali ni životnu dob kao faktor ne treba zanemariti. Obilježje ove pojave jeste povlačenje gingive bez prisustva znakova upale i ekspozicija vrata zuba, koja sa sobom nosi subjektivni osjećaj nelagode u smislu pojačane osjetljivosti zuba na termičke i mehaničke nadražaje. Pored ovih simptoma, gingivalna

recesija i eksponiran korijen zuba, za posledicu imaju akumulaciju štetnih bakterijskih produkata, čime se povećava rizik od razgradnje cementa korijena zuba i nastanka karijesa vrata zuba, kao i postepene upale desni. Recesiju gingive pacijent najčešće uoči kao estetski problem, naročito u frontalnim partijama zubnog niza, što najčešće i bude povod javljanja stomatologu. Interesantan podatak je, da je za ovu pojavu okidač najčešće naizgled bezazlena stvar. Izbor neadekvatne četkice za pranje zuba kao i nepravilna i preagresivna tehnika četkanja (horizontalno četkanje i jak pritisak na desni) prouzrokuju traumu mekog tkiva na koju desni reaguju povlačenjem. Pored ovih mehanickih faktora, uzrok mogu biti i ortodontska pomjeranja zuba (fiksna proteza), nepravilan kontankt gornjih i donjih zuba, tjeskoba u vilici i slično.

Šta je rješenje? Problem povlašenja desni može se djelimično riješiti nehirurškim procedurama koje se primjenjuju u cilju sprečavanja daljeg napredovanja povlačenja desni. Najbolja prevenecija je primjerena higijena usne duplje, što podrazumijeva pravilnu

Zdrav potporni aparat zuba

Recesija gingive

tehiku pranja zuba i primjenu odgovarajuÄ&#x2021;e Ä?etkice, o Ä?emu treba konsultovati vaĹĄeg stomatologa. Kod sloĹženijih sluÄ?ajeva, gdje je uzrok recesije djelovanje viĹĄe faktora istovremeno, veoma su efikasne hirurĹĄke procedure prekrivanja ogoljenog dijela vrata zuba. OdreÄ&#x2018;enim hirurĹĄkim postupcima moguÄ&#x2021;e je otkloniti nastale estetske nedostatke,

rijesiti problem eksponiranog korijena zuba, prevenirati nastanak karijesa cementa korijena, ĹĄto je najznaÄ?ajnije, omoguÄ&#x2021;iti uslove za efikasniju kontrolu zubnog plaka. PovlaÄ?enje desni vaĹžno je prepoznati kao stanje koje nije prirodno, koje ima uzrok nastanka pa tako i posljedice, te ga je zbog toga vaĹžno dijagnostifikovati i na vrijeme lijeÄ?iti.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Istine i zablude o depilaciji

KOŽA SPREMNA ZA

TOPLIJE DANE Uz toplo vrijeme, ide i redovnije uklanjanju neželjenih dlačica. Zimi još i nekako – ne vide se ispod odjeće, ali ljeti se vide prilično, naročito ako su jake i tamne. Depilacija je odavno postala nezaobilazni tretman uljepšavanja, a depilacija voskom i dalje je jedna od najpouzdanijih metoda. Postoje naučni dokazi da kada se depilacija radi redovno, vremenom dovodi do slabljenja korjena dlake i vidnog smanjenja broja novoizraslih malja. Bez obzira koju od mnogih vrsta depilacija izaberete, najvažnije je da se odradi stručno, da bi se izbjegle povrede kože, nepravilno čupanje i urastanje dlake. Mnoge zablude vezane su za uklanjanje neželjenih malja. Šta je od svega toga istina, a šta ne? BRIJANJEM DLAKE POSTAJU JAČE, GUŠĆE I TAMNIJE ZABLUDA: Brijačem se dlaka sječe pod određenim uglom u ravni kože, što znači da njen korjen ostaje netaknut. Samim tim brijanje ne može imati nikakav uticaj na jačinu, debljinu i boju dlake. Odakle onda ova zabluda? Odgovor je – optička varka: naime, kad dlačica ponovo izrasta, na površini kože prvo se pojavljuje njen deblji dio, pa nam se zato čini da je i dlaka postala jača i tamnija. Ako sačekate da dlaka izraste do kraja, vidjećete da izgleda kao i ranije. POSLIJE SVAKE DEPILACIJE VOSKOM REZULTAT TRAJE DUŽE OD PRETHODNOG ISTINA: Depilacija vrućim voskom oštećuje korjen dlake. Tako se nakon nekoliko ovakvih tretmana rast dlaka usporava, što se najbolje primjećuje kod devojaka i žena sa izraženom maljavošću. AKO SE DLAČICA IZ OBRVA IŠČUPA U KORJENU, NIKAD VIŠE NEĆE PORASTI ZABLUDA: Dobrom pincetom možete dlačicu iščupati sa korjenom, ali to će njen ponovni rast samo usporiti (jer treba prvo ponovo da izraste korjen), ali neće ga i trajno spriječiti.

DEPILACIJA VOSKOM VIŠE BOLI ISTINA: Većina djevojaka je u to vrijeme posebno osjetljiva na bol; zato, recimo, „oni dani“ nijesu baš najbolje vrijeme za posjetu zubaru. Ako baš želite da radite depilaciju tokom „onih dana“, možete ublažiti bol tako što ćete prije depilacije popiti neki blagi analgetik. Ipak, najbolje je da sačekate da menstruacija prođe – zbog hormonskih promjena u organizmu. Najbolje vrijeme za depilaciju je nakon menstruacije. DLAČICE IZ BIKINI ZONE SE NE SMIJU UKLANJATI BRIJAČEM ZABLUDA: Treba biti pažljiv, naravno. Prije brijanja makazicama skratite dugačke dlake, ne štedite na pjeni za brijanje, a brijač mora biti nov i oštar. Dlake, prvo obrijte u smjeru njihovog rasta, zatim ponovo stavite pjenu, pa ih obrijte u suprotnom smjeru. Dobro osušite, a onda namažite kožu nekom blagom kremom – i nema problema. PRIJE DEPILACIJE TREBA URADITI ZABLUDA: Piling je preporučljiv jedino ako se dlake skidaju voskom. Ali, ako koristite brijač ili kremu, tada istovremeno uklanjate i izumrle ćelije kože, pa nema potrebe da se dodatno radi piling. DLAKE KOJE URASTAJU IŠČUPANE SU U POGREŠNOM SMJERU ISTINA: Dlake koje urastaju nijesu dobro iščupane. Ovaj problem ćete riješiti ukoliko nekoliko dana nakon depilacije (kada dlake počnu da rastu) prilikom tuširanja grubom rukavicom za tijelo dobro istrljate kožu nogu. A sljedeći put, prije depilacije, takođe, istrljate kožu praveći kružne pokrete. DLAKE LJETI BRŽE RASTU ISTINA: Sunce izaziva širenje krvnih sudova, veći dotok krvi do korjena dlaka i njihov brži rast. VOSKOM I APARATOM ZA DEPILACIJU SE POSTIŽE ISTI EFEKAT ZABLUDA: Voskom se dlake čupaju direktno iz korjena, a aparat obavija dlake i potom ih čupa i istovremeno slabi korjen, pa dlake vremenom postaju tanje. ZA UKLANJANJE DLAKA NE TREBA KORISTITI MUŠKI BRIJAČ ISTINA: Muški brijač ima samo vertikalni žilet pa se njime teže rukuje. Brijači za žene imaju iskošene žilete kojima se lakše uklanjaju i dlake na osjetljivijim zonama (ispod pazuha ili na preponama). DLAKE SE NAJBOLJE SKIDAJU UJUTRU ISTINA: Ujutru su nervni završeci još „obamrli“ pa se bol manje osjeća. Takođe, noge su ujutru odmorne pa zato lakše podnose depilaciju.

DA LI SU SVE PROMJENE NA KOŽI OPASNE ? RADIOTALASNA TEHNIKA UKLANJANJA - IDELNA TERAPIJA

Dr Igor Jeremić, spec. ginekologije i akušerstva, licencirani edukator radiotalasne hirurgije za Evropu i Rusiju i stručni saradnik u Poliklinici ”Rezidencija zdravlja – Kerber” Podgorica Danas bez sumnje postoji među ljudima neopravdan strah od svake promjene na koži bez obzira na njen izgled kao i porijeklo. Često se postavlja pitanje da li je promjena na koži urođena, ili je posljedica dejstva virusa, dugotrajnog izlaganja suncu, posljedica traume, ujeda insekta ili nekog drugog uzročnog faktora. Boja promjene na koži često izaziva strah i zbunjenost. Neke si tamne, crne, neke svijetlo braon, neke ljubičsate a neke crvene. Pored boje, često strah izaziva i veličina ovih promjena. Iako su sve ovo kriterijumi za rizik, naravno da ih ne smijemo bukvalno shvatati. Često su, na oko ružne i velike promjene, a uz to brojne, apsolutno bezopasne. Ovim putem probaćemo da čitaocima približimo dvije vrste promjena na koži koje su vrlo slične, najučestalije, a uz to apsolutno bezopasne i jednostavne za radiotalasno uklanjanje.

Viseće bradavice i meki ﬁbromi Viseće bradavice su benigne izrasline na koži sa kojima se susrela gotovo svaka osoba, bilo iz ličnog iskustva ili verifikacijom istih na drugoj osobi. Najčešće se javljaju na vratu, u predjelu pazuha, prepona, na gornjem dijelu trupa, očnim kapcima, i to najčešće kao mnogobrojni izraštaji. Obično su u pitanju osobe oba pola srednjih godina i stariji. Kod djece je to rjeđa pojava. U predispozicije za njihov nastanak spadaju gojaznost, hormonski disbalans, ali na prvom mjestu, što pokazuju posljednja ispitivanja, je jedan bitan detalj u nastanku visećih bradavica, a to je da se nakon ispitivanja pomenutih promjena PCR tehnikom naišlo na prisustvo HPV virusa. Ova informacija je jako bitna jer nam govori u prilog da je i mogućnost samostalnog širenja po tijelu sa jedne na drugu promjenu (autoinokulacija) moguća.

Upravo taj podatak nam objašnjava činjenicu da se njihov broj vremenom uvećava na mjestima koja smo naveli kao najčešća. Obično pacijentkinja i kaže da je imala par promjena, a da se za par mjeseci taj broj gotovo utrostručio, i da su se osim na vratu, javile i ispod pazuha i grudi. Naravno, virus se širi lančićem, odećom, peškirom kroz mikrotraume na koži i tako se broj konstantno uvećava. Naročito je karakteristično povećanje u trudnoći zbog izmijenjenog imunološkog statusa trudnice. Pimijećeno je kod ljudi sa većom tjelesnom težinom da je broj bradavica veći zbog pojačanog znojenja i većeg trenja koje doprinosi njihovom širenju. Radi se o malim izraštajima na tankoj peteljci od po nekoliko milimetra, od svijetlo braon do tamno braon boje, a često i modre, kada su u najvećem broju slučajeva lokalizovani u pazuhu i preponi. Nije rijetko da u pazuhu i preponama budu i veći, tačnije i do 1 cm. Vrlo često pomenute bradavice mogu biti i ravne, tačnije kao ravne braon pigmentovane fleke na vratu, licu, tačnije slijepočnoj zoni, što pomenutim predijelima daje prljav izgled. Od simptoma obično se pominje svrab, peckanje a nekad i bol kada se uvrne peteljka bradavice. U svakom slučaju, promjene treba ukloniti jer se šire, smetaju i estetski su neprihvatljive. Meki fibromi su benigne irasline na koži tijela koje mogu biti i urođene (rjeđe) i stečene, a porijekla su vezivnog tkiva, s tim što virus nije uzrok njihovom nastanku. Možemo ih sresti u gotovo svim starosnim dobima, s tim što su kod djece znatno rijđa pojava. Obično se sreću u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Kao uzrok se navodi hronična iritacija, hormonski disbalans, gojaznost. Za razliku od visećih bradavica, obično se javljaju kao pojedinačne viseće promjene dimenzija od 5 mm pa do 2 ili 3 cm. Jedna osoba ih može imati više, ali u najvećem broju slučajeva nisu grupisane na jednom mjestu već se nalaze na više mjesta na tijelu. Sreću se obično na leđima, stomaku i butinama, pazuhu i preponama. Boja im varira i to upravo predstavlja problem za tačnu dijagnostiku. Boja im je malo tamnija od boje kože, kada su lokalizovani na leđima, ramenima i stomaku. U predjelu prepona i pazuha su obično modrikasti ili jako pigmentovani (tamno braon). Što se tiče pigmentovanih formi fibroma, moramo ih diferencijalno dijagnostički razlikovati od pigmentnih nevusa, i tako otkloniti nepotrebnu zabrinutost pacijenta. Kada ih dodiruje-

mo imamo osjećaj mekane promjene koja kao da se migolji pod prstima. Kad takvu promjenu povučemo napolje vidimo da je njena baza slabije pigmentovana od ostalog dijela, i da se upravo tu nazire kontura krvnog suda koja ishranjuje fibrom. To je jako bitan znak u razlikovanju od mladeža ali i klasične virusne bradavice, koja ima tanju peteljku, tvrđu i grublju površinu. Osim estetski ružnog izgleda koji je nesporiv, meki fibromi mogu izazvati i niz drugih problema. Povređivanje i uvrtanje baze može biti jako bolno i praćeno obilnim krvarenjem, naročito prilikom otkidanja. U prevojnim predjelima, pogotovo u toplijim mesecima, javlja se svrab, iritacija, često ekcem u tom predjelu i sekundarana infekcija. Uklanjanje fibroma pokušano je tečnim azotom, elektrokauterom, laserom ali su opet najbolji, kako zdravstveni tako i kozmetički, rezultati dobijeni primjenom radiotalasa frekvecije 4MHz. Pošto je promjena na peteljci kod mekih fibroma manjih dimenzija, radiotalasno uklanjanje je kranje jednostavno i traje jedan sekund po fibromu, bez ikakvog bolnog osjećaja, što govori u prilog da nije potrebna nikakva anestezija. Promjena se tako dobro odstrani da se gotovo i ne primjećuje mjesto na kome je bila, bez ikakvog krvarenja i pratećih ožiljaka, jer za njih, kod ovakvog načina otklanjanja, svakako nema mjesta. Kada govorimo o visećim bradavicama, moguće je bukvalno u roku od petnaest minuta ukloniti i više od njih stotinu. Ukoliko su promjene većih dimenzija i nezgodnih lokalizacija, potrebno je dati lokalnu anesteziju. Međutim, kolika god promjena bila, i bez obzira gde se nalazila, predstavljaće vrlo jednostavnu intervenciju za iskusnog radiotalasnog hirurga.

Blagotvornost sunčanja i vitamin D Dr Snežana Tomić, homeopat

U posljednjih par godina sve više se govori i piše o značaju vitamina D na ljudsko zdravlje. I nove studije o ovom vitaminu potvrđuju njegovu ulogu u jačanju imunog sistema i zaštiti od mnogih bolesti. U prošlosti njegova uloga svodila se na sintezu koštanog tkiva, dok danas nove studije pokazuju njegovu važnu ulogu u jačanju imuniteta i prevenciji kancera, (raka dojke, jajnika, prostate i kolona), srčanih oboljenja, infekcija disajnih organa, autoimunih bolesti (dijabetes, reumatoidni artritis, multipla skleroza, kronova bolest ), prevencija bolesti nervnog sistema (depresija, Alchajmer, demencija).

Neke od nevjerovatnih statistika ukazuju da je kod žena kod kojih je dijagnostikovan rak dojke, smrtnost od te bolesti veća za 75% u grupi koja je imala nizak nivo vitamina D, za razliku od grupe žena sa optimalnim nivoom u krvi, a metastaziranje čak 94% više u grupi sa niskim vrijednostima vitamina D. Faktor koji izdvaja vitamin D od drugih nutrienata je da se receptori za vitamin D nalaze gotovo u svim ćelijama i tkivima našeg organizma, što ukazuje da je optimalna koncentracija ovog vitamina u krvi važna za prakticno sva tkiva i organe, a samim tim i sve funkcije organizma. Logično je da supstanca koju sami stvaramo u našem tijelu (i ne zavisimo samo od unosa spolja ) mora biti značajna za održavanje sveukupnog fizičkog i mentalnog zdravlja. Sunčanje je najbolji i najprirodniji način za optimizaciju nivoa vitamina D u krvi. Vitamin D se proizvodi u našoj koži pod uticajem sunčevih UV zraka i konvertuje se od derivata holesterola u vitamin D. On se iz kože apsorbuje u naš organizam, za šta je potrebno je oko 48h. Nova istraživanja pokazuju da se vitamin D stvara u lojnim žlijezdama, što ima smisla, s obzirom da je to slučaj i kod životinja, i da se vitamin D rastvara u masnoći koja je potrebna za njegovu apsorpciju. Interesantan je podatak da je kod mnogih ljudi koji su, recimo boravili na moru i sunčali se par nedjelja, nivo vitamina D i dalje nizak u krvi i ispod optimalnog nivoa, (oko 50ng/ml i više). Jedan od najčešćih razloga tome leži u upotrebi preparata za sunčanje koji blokiraju UV zrake neophodne za sintezu vitamina

D. Iako je potrebno zaštititi kožu u prvim danima izloženosti suncu da ne bi dobili opekotine, upotreba visokih zaštitinih faktora onemogućiće sintezu vitamina D, te je s toga bolje kožu postepeno izlagati sunčevim zracima, dok ne stekne dovoljno pigmenta za duže izlaganje. Prirodni preparati za sunčanje, bez toksičnih hemikalija, s kantarionom, lavandom i alojom, mogu pomoći njezi kože, a pravilna ishrana, bogata svježim voćem i povrćem, naročito pigmentima kao sto su Likopen (paradajz) i Betakaroten (kajsija, šargarepa) doprinosi jačanju pigmenta melanina u koži i tome da ona brže potamni, ali i da ne izgori. Jedan od razloga niskog nivoa vitamina D u krvi, i pored izloženosti suncu, jeste što se vitamin D stvara u lojnim žlijezdama kože, i što je za njegovu apsorpciju potrebno oko 48 sati. Tuširanje nakon sunčanja, uz sapunjanje čitavog tijela, ispraće vitamin D iz kože. Da biste ovo spriječili, koristite sapun na djelovima tijela gde se bakterije više zadržavaju, kao dio oko prepona i ispod pazuha, a ostale djelove tijela samo istuširajte vodom. Iako društveno neprihvaćeno u opsesiji modernog čoveka oko fizičkog izgleda i higijene, suzdrzavanje od tuširanja nakon sunčanja i kupanja u slanoj vodi, ima terapeutski efekat, ne samo da se omogućava apsorpcija vitamina D, već i minerala iz morske vode kroz kožu. Morska voda bogata je mikronutrientima važnim za održavanje zdravlja. Neki od njih, usljed zloupotrebe pesticida i ispošćavanja zemljišta, nijesu prisutni u tlu, a samim tim ni u hrani, te je morska voda njihov značajan izvor. Prije par godina sam naišla na podatak, da je Crnogorski dio Jadranskog mora bogatiji jodom od drugih slanih voda, što ga čini blagotvornim za pravilan rad štitne žlijezde i regulisanje metabolizma. Ljeto je stiglo, iskoristite blagodeti našeg mora i sunca, učinice vas, ne samo preplanulim i ljepšim već i zdravijim.

Intervju: Marina Raković, karatistkinja

VOLJA POKRETAČ USPJEHA Poznatu istinu da se rezultati ne stiču preko noći, već je za njihovo postizanje potreban veliki trud, vrijeme, odricanje, istrajnost i upornost svojim primjerom dokazuje i mlada crnogorska karatistkinja Marina Raković. Borbenog duha i čvrste volje nastavlja da niže uspjehe dokazujući i sebi i drugima da za sportistu ne postoje limiti, da uvjek može više i bolje. Kao djevojčicu nijesu je pretjerano privlačile lutke, barbike i tipiče igre za djevojčice. Sa samo šest godina spoznala je svijet karatea, i od tada ga se ne odriče.

Kao mala bila sam veoma živahno dijete. Nijesam bila mnogo nježna, i voljela sam da budem stalno u pokteru. Voljela sam da igram odbojku, košarku i fudbal. Kada je moj stric počeo da se bavi karateom, vodio me je sa sobom na treninge. Dok sam posmatrala njegove treninge, rodila se želja da se i ja bavim tim sportom. Tako sam 1994. godine počela da treniram karate u Kolašinu. Moj prvi trener Bogoljub Bulatović, prepoznao je moj talenat, kao i upornost sa kojom sam krenula u sve to, i vjerovao je da ću postići velike rezultate. Brojne medalje sa Evropskih prvenstava, Mediteranskog prvenstva i Svjetskog kupa potvrda su odricanja, energiju i snagu koju Marina ulaže u karate. Veoma je teško bilo u seniorskoj konkurenciji osvojiti sve te medalje. Mi smo mala država, tako da sudije uvjek „naginju“ ka takmičarima iz većih država, velesila u karateu, kao što

su Francuska, Turska i Italija. Dajem sve od sebe da uspijem. Crna Gora je počela da se kroz sportiste značajnije prezentuje u svijetu, što smatram pravim načinom promocije države. Proglašena je za najbolju sportistkinju grada Podgorice, kao i za najbolju karatistkinju, po izboru Karate saveza Crne Gore, što joj daje podsticaj za dalji profesionalni rad. Drago mi je zbog nagrada koje sam dobila, ali svjetska medalja je moj cilj. Želim da pokažem svima da i mi iz male države možemo da uradimo velike stvari. Za to je potrebno puno vjere u sebe, razumjevanja i podrške cijelokupnog društva. Iako uslovi za bavljenje karateom u Crnoj Gori nijesu sjajni, to nije spriječilo Marinu da donese evrposku seniorsku medalju 2012. godine u svoju domovinu, i da se jedina iz Crne Gore plasira na Evropske olimpijske igre koje će se održati u junu u Bakuu. Da bi se osvojile svjetske medalje, mora se malo više uložiti u karate. Dvadeset godina niko iz Crne Gore nije mogao da osvoji evropsku seniorsku medalju. To je veoma dug period. Bilo je potrebno nešto promijeniti, malo uložiti i osavremeniti treninge. Moj trener Žarko Raković, trudi se i ulaže svoj maksimum da se što bolje pripremim, da odem što spremnija na takmičenje, da se nedostaci sredstava ne bi odrazili na kvalitet sporta. Sa jako malo sedstava treba da odemo na Evrposko, Balkansko i Mediteransko prvenstvo i da ispratimo sve premijer lige i turnire. Činjenica je da se bez premijer liga i turnira ne može osvojiti evropska medalja. Duško Simonović, Igor Vušurović, moj trener Žarko Raković i predsjednik karate saveza Dragan Šahotić, pružaju mi podršku i pomažu mi da se što bolje pripremim za takmičenje, na čemu sam im jako zahvalna. Zbog čestih putovanja, napornih i dugih treninga, nema puno slobodnog vremena. Međutim, svaki slobodan trenutak voli da posveti svojoj kćerki. Svo slobodno vrijeme provodim sa kćerkicom, jer ne želim da osjeti nedostatak zbog mojih čestih odsustvovanja od kuće. Uživam da ispunjavam njene sitne prohtjeve i da joj ugađam kada smo zajedno.

ji roditelji su uvjek uz mene. Njihova podrška mi mnogo znači, jer svjetska medalja, koja je moj cilj, ne može da se osvoji bez puno razumjevanja i ljubavi najbližih. Zbog posla kojim se bavi, Marina mora uvjek biti u vrhunskoj formi, za koju su zaslužni redovni treninzi i poseban režim ishrane. Ne idem na masaže, jer to karatistima ne prija. Sve mišiće koji su porebni za brže kretanje u karateu, i svu potrebnu fizičku pripremu dobijam isključivo na treninzima i pod nadzorom trenera. Zdrava hrana je bitna za svakog sportistu, jer ono što se potroši na treningu mora se unjeti u organizam. Puno tečnosti i proteina neophodno je u ovim toplim danima. Šta bi drugo jedna uspješna sportistkinja preporučila ženama da bi se dobro osjećale u svojoj koži, osim da se bave sportom. Fizička aktivnost u trajanju od pola sata svakog dana mora da se sprovodi. To može da bude šetnja ili neko rekreativno bavljenje sportom koje će osloboditi negativnu energiju i stres nagomilan tokom dana. Sportski duh koji krasi Marinu vidljiv je u njenoj poruci čitaocima „Medical“-a.

Veliku podršku pruža joj porodica iz koje crpi svu potrebnu ljubav, pažnju i pozitivnu energiju bez koje ne bi mogla da zasija na pobjedničkom tronu.

Ako postavite sebi neki cilj, težite ka njegovom ostvarenju bez obzira na komentare drugih ljudi. Bilo da vas hvale ili kude, idite dalje i ne odustajte.

Da nije podrške moje porodice ne bih mogla da postignem sve što sam do sada postigla. Moj suprug, njegova porodica i mo-

Sandra Kavarić

Donacija Međunarodnog kluba žena Crne Gore

PORODILIŠTE DOBILO NOVI POROĐAJNI STO „Zahvalan sam na donacijama Mađunarodnom klubu žena Crne Gore (IWCM), koji je u prethodnim godinama donirao Kliničkom centru opremu u vrijednosti od preko 200 hiljada eura. Posebno sam vam zahvalan što ste ove, kao i prethodnih godina, prepoznali najslabije tačke ove ustanove i društva u cjelini, a to su Institut za bolesti djece, Očna klinika, Onkologija i Urgentni centar. Ovog puta ste svojom donacijom ukazali poštovanje onima koji prvi put, činom rađanja, ugledaju svjetlost dana. U pitanju je donacija porođajnog stola za žene sa posebnim potrebama“ rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore prof. dr Ranko Lazović, prilikom svečane primopredaje donacije Međunarodnog kluba žena Crne Gore. Izražavajući nadu da će se saradnja Kliničkog centra Crne Gore i Međunarodnog kluba žena nastaviti i u budućnosti, direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Lazović uručio je zahvalnicu predsjednici Međunarodnog kluba žena Heather Torrance. „Na Božićnom bazaru 2014. godine uspjeli smo da sakupimo 34.136,49 eura. Prikupljeni novac iskorišten je za realizaciju tri projekta: kupovinu stola za žene sa posebnim potrebama, kupovinu edukacione opreme za Resursni centar za djecu sa posebnim potrebama i autizmom „1. jun“ i kupovinu igrališta za djecu sa posebnim potrebama u Dnevnom centru „Tisa“ u Bijelom Polju,“ rekla je predsjednica Međunarodnog kluba žena Heather Torrance. Torrance se zahvalila predstavnicima 19 ambasada i dvije nevladine organizacije koji su učestvovali u prikupljanju novca na Božićnom bazaru prošle godine. „U prethodnim godinama novac prikupljen na Božićnom bazaru iskorišten je kako bi se podržao KCCG i druge važne institucije u Crnoj Gori“ kazala je Torrance. „Posebno mi je drago što smo se okupili danas povodom

donacije porođajnog stola za najveće i najznačajnije porodilište u Crnoj Gori. Prije nešto više od godinu dana renovirano je porodilište, koje su članice Međunarodnog kluba žena obišle i posjetile. Upravo prilikom te posjete rodila se ideja da se na sljedećem Božićnom bazaru prikupi novac za porođajni sto za žene sa posebnim potrebama,“ rekla je prof. dr Snežana Crnogorac. Dr. Crnogorac je podsjetila na činjenicu da u porodilištu Kliničkog centra Crne Gore više od 3 hiljade beba godišnje dođe na svijet, a to je skoro polovina svih rođenih beba u Crnoj Gori. „Veliki broj djece iz visokorizičnih trudnoća sa posebnim potrebama za dalji nastavak brige o njima odigra se u porodilištu Kliničkog centra Crne Gore. U okviru renoviranja porodilišta napravili smo pet novih soba za porođaj, novu operacionu salu za carske rezove i nekoliko novih apartmana. Ova donacija omogućiće opremanje pete sobe za porođaj, čime će ciklus renoviranja biti završen,“ istakla je dr Crnogorac. Sandra Kavarić

MNE.CHC.15.04.01

Palijativna terapija Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine Palijatvna terapija se bavi ublažavanjem patnji. Pored medicinskih, podrška pacijentu i porodici mora biti i psiho-socijalna i emotivnoduhovna. Što je društvo siromašnije, to je ovaj tip potpore slabiji i tegobe terminalno bolesnih, koje uvijek prate i patnje njihove porodice i bliskih osoba su veće. Pokret za palijativno liječenje tegoba je osnovan krajem 60-tih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji. Ovaj pokret je na nivou bolnica, domova zdravlja, jedinica kućne njege i specijalnih ustanova. U timovima je poželjno da budu ljekari specijalisti interne medicine, specijalisti opšte/ porodične medicine, srednje medicinsko osoblje, psiholozi, socijalni radnici, sveštena lica… Svaka teška bolest ima svoju terminalnu fazu koja se najčešće dešava kod starijih osoba, mada ni jedna životna dob nije pošteđena i nisu samo tumori u pitanju. Tegobe koje ovi pacijenti osjećaju su veoma različite i najčešće su: - bol različitog stepena i lokalizacije; - smetnje sa disanjem; - smetnje sa ishranom, stolicom i mučninom; - otežano kretanje; - nesanica; - strah i pridružene psihičke tjeskobe. Zbog ekonomskog momenta, ovo je kod nas veoma zapostavljena grupa pacijenata. Reforme zdravstvenog sistema koje su u toku, veoma malo ili ni malo ne prepoznaju značaj palijativnog liječenja, iako će ovakvih pacijenata u budućnosti biti još više. Palijativno liječenje je najbolje obavljati u kućnim uslovima, gdje se pacijenti osjećaju najprijatnije. Ipak je neophodno da se omogući, prema potrebi na kraće vrijeme, hospitalizacija pacijenta. Kod ovakvih bolesnika neminovno dolazi do pogoršanja tegoba koje se ne mogu rješavati u kućnim uslovima, već zahtijevaju stacionarno liječenje na nekoliko dana. Za takve intervencije, pored ostalih

zdravstvenih ustanova, su idealni stacionari domova zdravlja, kojih u Crnoj Gori ima pet, i koji se uglavnom neracionalno i bez pratećih sadržaja (kadrovskih, laboratorijskih itd) koriste za liječenje raznih akutnih stanja, i ako za ta stanja u Crnoj Gori postoje zdravstvene ustanove koje su opremljene da ih uspješno rješavaju (koronarne, metaboličke, neurološke jedinice, centri za trauma itd). Kako pokušaj formiranja regionalnih centara nije uspješno završen, treba ponovo razmotriti značaj približavanja medicinskih timova pacijentima, od kućnog liječenja pa do tercijarnog nivoa. Palijativna terapija kod hroničnih i terminalno bolesnih pacijenata je od velikog značaja. Ova brojna grupa pacijenata treba maksimalnu podršku društva u cjelini. Stanje je takvo da su oni uglavnom briga porodice, I.D. , jedinica kućnog liječenja i patronaže, i ina žalost, najčešće jedinica hitne medicinske pomoći. Većina poziva jedinici HMP-a se odnosi upravo na ovakve pacijente a zbog pogoršanja njihovih osnovnih tegoba. Davanjem većeg značaja palijativnoj terapiji omogućiti će se da rečenica “žao nam je, uradili smo sve što je u našoj moći, vodite pacijenta da umre kod kuće” bude stvar prošlosti.

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Tumori testisa - klinički aspekti i uloga kriptorhizma kao najznačajnijeg faktora rizika Prof. dr Bogdan S. Pajović, Dr Slobodan Boričić, Dr Milenko Tadić Tumori testisa uglavnom su maligne neoplazme koje nastaju u muškim polnim žlijezdama. Njihova učestalost je 1 do 1,5% svih neoplazmi kod muškaraca, što ih čini rijetkim tumorima. Međutim, oni su najčešći tip tumora kod muškaraca starosti od 18 do 35 godina. Važno je naglasiti da se, ako se otkrije na vrijeme, tumor testisa može uspješno liječiti i izliječiti u visokom procentu, pa čak i u uznapredovalim stadijumima, za razliku od drugih tipova kancera.

Slika 1. Tumor testisa

Kako se prezentuje tumor testisa? Najčešći simptom tumora testisa je čvorić ili čvrsta masa koja se napipa u testisu. Pravilo je da se svaka masa u testisu smatra tumorom dok se ne dokaže suprotno. Drugi simptomi uključuju otok ili uvećanje skrotuma, osjećaj težine ili bol u testisu. Najnoviji podaci navode da skoro dvije trećine muškaraca sa tumorom testisa ima poremećaj fertiliteta, tako da se može reći da je i to jedan od mogućih simptoma ove bolesti, ne zanemarujući naravno i druge uzroke infertiliteta. Rjeđe, muškarac može da primijeti uvećanje dojki, koje se naziva ginekomastija, a ukoliko tumor testisa postoji kod djeteta, roditelji mogu da primijete znakove prijevremenog puberteta, uvećanje spoljašnjih genitalija i pojavu pubične i pazušne maljavosti. Ovi simptomi su posljedica hormonske aktivnosti pojedinih vrsta tumora testisa.

Ginekomastija

Ukoliko pacijent primijeti neki od ovih znakova obavezno se mora javiti svom ljekaru. Nažalost, muškarci najčešće zbog stida od pregleda često odlažu odlazak ljekaru što, ukoliko se zaista radi o tumoru, povećava mogućnost da se bolest proširi, a prvo mjesto proširenja bolesti, odnosno metastaziranja jesu limfni čvorovi u trbuhu. Ordinirajući ljekar će uraditi fizikalni pregled, analize krvi i serumske tumorske markere i predložiće ultrazvuk testisa. Dalje liječenje tumora testisa je u domenu urologa. Za razliku od većine drugih tipova kancera, dijagnoza tumora testisa se ne postavlja biopsijom, odnosno uzimanjem uzorka tkiva. Razlog je što bi ova procedura mogla uzrokovati širenje tumora.

terapijski modaliteti, koji se često primjenjuju nakon hirurške intervencije, a to su radioterapija i hemioterapija, mogu da ugroze funkciju preostalog testisa i da smanje šanse da pacijent ostvari potomstvo, ali je ovaj efekat najčešće prolaznog karaktera. Iz tog razloga bi svakom muškarcu koji se liječi od tumora testisa, a prije radioterapije ili hemioterapije, trebalo predložiti krioprezervaciju sperme.

Koji su stadijumi bolesti? Postoje tri stadijuma tumora testisa. U prvom stadijumu bolest je ograničena na testis. U drugom stadijumu bolest se proširila na limfne čvorove u trbuhu. U trećem stadijumu bolest se proširila van limfnih čvorova u trbuhu i kod tih pacijenata obično postoje metastaze u plućima, jetri i drugim organima.

Kako se liječi tumor testisa? Terapija tumora testisa podrazumijeva nekoliko modaliteta. Prvi korak u terapiji je hirurško uklanjanje najčešće čitavog testisa, a u nekim slučajevima, ukoliko se radi o malom tumoru, obostranom tumoru ili tumoru jednog testis, može se uraditi uklanjanje tumorske mase sa očuvanjem preostalog tkiva testisa. Kod pacijenata kod kojih je bolest otkrivena u prvom stadijumu, hirurška intervencija može biti dovoljna za uklanjanje tumora. U daljem toku liječenja potrebno je njihovo pažljivo praćenje redovnim pregledima, snimanjem na kompjuterizovanoj tomografiji i praćenjem tumorskih markera. Kod njih može doći u obzir i kratkotrajna primjena radioterapije ili hemioterapije u cilju adekvatne kontrole bolesti. Kod pacijenata kod kojih je bolest otkrivena u drugom ili trećem stadijumu nakon inicijalne hirurške intervencije uklanjanja tumora, često je neophodna hirurška intervencija kojom se uklanjaju limfni čvorovi u trbuhu. Kod njih može bit neophodna i primjena hemioterapije, radioterapije ili hirurške intervencije za uklanjanje udaljenih metastaza. Nakon završetka terapijskih procedura neophodno je redovno praćenje sa periodičnim snimanjima i određivanjem tumorskih markera barem u narednih pet godina.

Da li uklanjanje testisa može dovesti do infertiliteta ili poremećaja seksualne funkcije muškarca? U najvećem broju slučajeva tumor testisa je ograničen na jedan testis, dok drugi testis normalno funkcioniše. Važno je naglasiti da hirurško uklanjanje oboljelog testisa neće učiniti muškarca ''manje muškarcem'', neće uzrokovati poremećaje seksualne funkcije ili učiniti muškarca infertilnim. Iz kozmetičkih razloga moguće je, nakon uklanjanja testisa u skrotum postaviti testikularnu protezu. U najvećem broju slučajeva preostali zdravi testis je sposoban da proizvede dovoljnu količinu testosterona i da se u njemu normalno odvija proces spermatogeneze. Međutim, drugi

Testikularna proteza

Koji je procenat izlječenja? Uspjeh u liječenju nekog tumora najčešće se procjenjuje kroz petogodišnje preživljavanje bez prisustva bolesti za određeni stadijum bolesti, odnosno procenat pacijenata koji prežive pet godina od momenta postavljanja dijagnoze i sprovođenja adekvatnih terapijskih mjera, i u tom periodu nema dokaza o ponovnoj pojavi bolesti. Procenat petogodišnjeg izlječenja u prvom stadijumu tumora testisa iznosi oko 98%. U slučajevima uznapredovale bolesti preko 85% pacijenata se izliječi. Uprkos visokom procentu preživljavanja čak i u uznapredovalim fazama bolesti, ističe se značaj ranog otkrivanja bolesti koje pruža najveće izglede za pozitivan ishod.

Ko je pod rizikom? Najznačajniji faktor rizika je nespušteni testis, odnosno kriptorhizam. Takođe muškarci čiji je otac ili brat obolio od tumora testisa imaju povećani rizik da obole od iste bolesti. Muškarci koji su imali tumor na jednom testisu imaju povećan rizik da se tumor javi i u drugom, naizgled zdravom testisu. Ostali faktori rizika su: Klinefelter-ov sindrom, Down-ov sindrom, infertilitet, atrofija testisa kao posljedica Mumps orhitisa, zatim mala porođajna težina i drugi. Među faktore rizika se ubraja i trauma testisa, ali je njena uloga u razvoju tumora diskutabilna. Muškarci moraju znati da se nastanak tumora testisa ne može spriječiti i moraju biti svjesni ovih faktora rizika i raditi redovne samopreglede, jer je rano otkrivanje bolesti najbolja garancija izlečenja.

Nastaviće se...

U hotelu Podgorica održan stručni skup

NOVINE U DIJAGNOSTICI I LIJEČENJU NEUROENDOKRINIH TUMORA U organizaciji Centra za nauku Kliničkog centra Crne Gore, Udruženja endokrinologa i Udruženja hirurga Crne Gore, u petak 8. maja, u hotelu „Podgorica“, održan je stručni skup na kome su prezentovane novine u dijagnostici i liječenju neuroendokrinih tumora. U okviru stručnog skupa predavanja su održali prof. dr Kjell Oberg sa Univerzitetske klinike Uppsala, Švedska i prof. dr Svetozar Damjanović sa Klinike za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije. Dr Oberg je održao predavanje na temu „Advances in NET management – Updates from ENETS 2015 meeting”, u okviru kojeg je predstavio najnovije metode i smjernice za liječenje neuroendokrinih tumora.

„Neuroendokrini tumori (NET) su genetski raznovrstan spektar malignih solidnih tumora, koji proističu iz sekretornih ćelija neuroendokrinog sistema koji proizvodi peptide, koji uzrokuju karakteristične hormonske sindrome. NET može biti klinički simptomatičan ili nefunkcionalan. Međutim, rezultati brojnih studija su pokazali da je učestalost malignih neuroendokrinih tumora u porastu, što djelimično može biti posljedica povećane ljekarske svijesti o ovoj vrsti tumora i poboljšanih dijagnostičkih tehnika. Dijagnoza neuroendokrinih tumora je multimodalna, i zasniva se na kliničkim simptomima, nivou hormona, radiološkim i nuklearnim snimanjima i histološkim potvrdama. Većina pacijenata sa NET-om imaju metastatske bolesti kao dijagnozu,“ rekao je dr Oberg.

„Dostupni su različiti biohemijski testovi za dijagnostiku neuroendokrinih tumora kod pacijenata koji imaju simptome. Ti testovi mogu da pomognu pri dijagnostikovanju, procjeni potrebnog liječenja, a mogu i da ponude prognostičke informacije. Naime, radi se o Hromogranin A, Ki-67 i 5-Hidroksiindolsirćetnoj kiselini, kao dijagnostičkim metodama. Imidžing metode koriste se za određivanje položaja tumora i procjenu obima tumora. Primarni cilj kod liječenja pacijenata sa neuroendokrinim tumorom je kompletna resekcija tumora, sa simptomima kontrole i ograničenja progresije tumora kao sekundarnim ciljem. Izazovi koji su specifični za pacijente sa neuroendokrinim tumorom uključuju određivanje rastojanja lokalnih i udaljenih tumora, identifikaciju sinhronih tumora koji nijesu neuroendokrini i otkrivanje srčanih anomalija. Ono što je još karakteristično za ove pacijente je da većina njih ima dijagnostikovanu metastazu, zbog čega operacija nije izvodljiva,“ kazao je dr Oberg. „Sintetski analozi hormona somatostatina koriste se za liječenje simptoma pacijenata sa karcinoidnim sindromom. Ovi ljekovi su efikasni u ublažavanju simptoma i smanjenju nivoa 5-HIAA u urinu. U kontroli simptoma karcinoidnog sindroma od koristi je interferon, bio sam ili u kombinaciji sa embolizacijom hepatičke arterije. Glavni regulatori sinteze proteina koja je bitna za kancer, uključujući rast ćelija i proliferaciju, anginogenezu i ćelijski metabolizam su mTOR inhibitori, koji predstavljaju nove terapeutske strategije u liječenju neuroendokrinih tumora. Predkliničke studije su pokazale da mTOR inhibitori imaju sinergistički anti-tumorni efekat kada se koriste u kombinaciji sa drugim antikancerskim agensima, a imaju sličan efekat i kada se koriste u kombinaciji sa somatostatin analozima,“ istakao je dr Oberg. Gost iz Srbije, dr. Damjanović održao je predavanje na temu: „Prirodni klinički tok naslednih neuroendokrinih tumora.“ „Ono što se klinički vidi kao fenotip ne žnači da uvjek

ima isti genotip. Odnosno, imamo pacijenta koji se klinički prezentuje kao MEN1 ali nema greške u genu za MEN1. Sindrom MEN1 je rijedak i javlja se kod 1 osobe od 30 000, i ima istu distribuciju između oba pola. Može da se dijagnostikuje od 10. do 81. godine života. Većina mutacija dovodi do skraćenog proteina MEN. Onemogućen je normalan kontakt zbog konformacionih promjena u proteinu sa drugim interreagujućim proteinima. Propratni, neendokrini tumori mogu se vidjeti kod velikog broja pacijenata sa MEN1 sindromom,“ rekao je dr Damjanović. „Neuroendokrini tumori mogu da se nađu od vulve do laringsa. Samo 20% pacijenata sa naizgled sporadičnim tumorom hipofize ima MEN1, i mlađi su od 20 godina. Ti tumori su češće funkcionalni, više invazivni i više agresivni. MEN1 u tumorima hipofize rijetko prelazi 5% pacijenat. Kod mladih ljudi koji imaju MEN1u univarijantnoj analizi sve su varijable bitne, ali kada ih skupite sve zajedno i radite multivarijantnu logističku regresionu analizu vidite da samo fenotip MEN1 jeste prediktor, pozitivan ili negativan, za pronalazak mutacije u genu za MEN1. Niti su to mlađe godine, niti je to pol, niti je to funkcija niti veličina tumora. Mi znamo da danas ima oko 1200 germinalnih mutacija u MEN1 genu koje su dobro definisane, i oko 250 somatskih mutacija,“ kazao je dr Damjanović. „Za poslednjih 10 godina genotipizirano je oko 240 pacijenata. Osamsto četvrta mutacija u 804 kodonu je specifična za našu populaciju. Kod nas ona iznosi 20 % pacijenata sa naslednim tumorom. Tip mutacije, raširenost bolesti i kodon utiču na preživljavanje pacijenata. Svaka mutacija se prenosi po nekom obrascu i postoje bafering mehanizmi koji te fentipove prevode u okolni vajld tip. Germinalne mutacije nijesu samo izvor bolesti, one nose evoluciju,“ istakao je dr Damjanović. Sandra Kavarić

MEDICINSKO VJEŠTAČENJE UMANJENJA ŽIVOTNE AKTIVNOSTI NAKON POVREDA EKSTREMITETA I KIČME

Prim. dr Vladimir Čarapić, spec. ortoped, sportski gonolog

UMANJENA ŽIVOTNA AKTIVNOST (UŽA) Umanjena životna aktivnost postoji kod nastanka gubitka, bitnog oštećenja i znatnije onesposobljenosti pojedinih organa ili djelova čovječijeg tijela, što otežava normalnu aktivnost, iziskujući veće napore u ostvarivanju životnih funkcija važnih za integritet ličnosti, pa postaje osnov za sudsku nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. Anatomske strukturalne promjene sa posljedičnim funkcionalnim insuficijencijama čine glavne kvalifikative sudskomedicinskog vještačenja UŽA. Mehanizam nastanka povređivanja, metodologije povezanosti urgentnog zbrinjavanja, kliničko– specijalističko liječenje, funkcionalno osposobljavanje i postignuti stepen anatamsko funkcionalne restitucije su parametri forenzičke ekspertize medicinskog vještačenja posljedica štetnog događaja. Tjelesno oštećenje nastaje kao posljedica povrede i bolesti i predstvalja jedan od rizika u invalidskom osiguranju. Kad tjelesno oštećenje (TO) istovremeno znači i invaliditet, tada postoji zavisnost od profesije oštećenog. Posebne dileme korelativnog stepena anatamskih lezija i funkcionalne sposobnosti nastaju kod politrauma, multifraktura, lezije unutrašnjih organa grudne i trbušne duplje, moždanih oštećenja, lezija perifernih živaca, iskrvavljenosti, pratećih komplikacija i nedovoljno definisanih stanja. Osobito je značajna ocjena posljedične umanjenosti životne aktivnosti kod naročito teških oštećenja sa krajnim rezultatom potrebe tuđe njege, pomoći drugog lica i ocjene naročito teškog invaliditeta. Kod povreda na radu i profesionalnih oštećenja vješta-

čenje radnog invaliditeta, bez minimuma ocjene tjelesnog oštećenja za 50%, neobjektivno se valorizuje nastala umanjenost životne aktivnosti, ispoljena kroz zdravstvenu, tjelesnu, psihofiziološku, sociološku i psihološku hendikrepiranost životnih i radnih funkcija. Kod vještačenja medicinksih cenzora osiguravajućih društava određuje se samo tabelarni tjelesni invaliditet, baziran na anatomskom deficitu i umanjenju fiziološke funkcije. U prednja dva slučaja, sudskom praksom medicinskog vještačenja eksperata specijalističke medicinske djelatnosti, a izabranih putem konkursa raspisanog od strane Sudskog savjeta, direktno na ročištu se obavlja ekspertiza dostupne medicinske dokumentacije, vrši neposredni pregled oštećenog i daje nalaz i mišljenje, usaglašeno sa sudskim kriterijumom umanjenja životne aktivnosti, objektivno stepenovanje funkcionalnog oštećenja i invalidnosti sa duševnim patnjama, intenzitetom fizičkih bolova, primarnim i sekundarnim strahom i naruženošću. Od postajanja dva ili više funkcionalnih oštećenja, ukupni procenat umanjene životne aktivnosti ne određuje se prostim sabiranjem pojedinačnih UMŽ, već se najveći procenat ostavlja kao vodeći, drugi smanjuje za jednu polovinu, a treći za jednu četvrtinu specijalističke ocjene medicinskih vještaka. Medicinski kriterijum sudske procjene, težine zdravstvenih posljedica koje su u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi sa povređivanjem, počiva na ocjeni stepena narušenja zdravlja, umanjenja životne aktivnosti i radne sposobnosti, fizičkog izgleda, psihofiziološkog stanja i integriteta ličnosti sa nepovoljnim efektima, nemogućnosti ostvarivanja prihoda, davanja izdržavanja i pomaganja bliskih lica. Reparacija materijalne štete, izgubljene zarade i imovinske nadoknade za oblike sudski dosuđene nematerijalne štete, samo su djelimična satisfakcija za nastalo stanje promjene društvenog i materijalnog položaja, porodičnih odnosa, psihološke ravnoteže, socijalne sigurnosti i ukupno umanjenje kvaliteta života.

MATERIJAL I METOD U višedecenijskom praktičnom specijalističkom iskustvu dijagnosticiranja, činjeničkog liječenja i sudsko medicinskog vještačenja posljedica povreda i oboljenja lokomotornih organa i kičme, stečeno je značajno iskustvo medicinskog valorizovanja korelativnog odnosa organskih oštećenja, preostalih funkcionalnih sposobnosti u odnosu na umanjenje životne aktivnosti. Tačno ustanovljena medicinska dijagnoza, ekspertizna tumačenja adekvatnosti sprovedenog liječenja, poznavanje etoloških faktora, razumijevanje uticaja patogenetskih faktora na komplikacije, procjena preostale funkcionalne sposobnosti lokomotornih i parenhivnih organa sa repekusijom na umanjene životne aktivnosti, predstavljaju neophodne uslove sudsko medicinske ekspertize. Kvalifikacija težine oštećenja, termin završetka aktivnog medicinskog oštećenja, sa medicinskom rehabilitacijom i definisanost utvrđenjenog činjeničnog statusa na ročištu, su striktne obaveze sudskog vještaka pri određivanju stepena umanjenja životne aktivnosti.

ANALIZA MATERIJALA Kriterijumi medicinskog vještačenja organa koštanozglobnog aparata počivaju van komplementosti biomehaničkih promjena aktivnih i pasivnih elemenata organskih lokomotornih cjelina. Specifičnosti ortopedskog kliničkog pregleda na sudskom ročištu moraju se poštovati da bi se izbjegle nepotrebne greške objektivnog valorizovanja medicinske procjene, pravne kvalifikacije i sudske odluke. Utvrdivanje subjektivnih i objektivnih kliničkih znakova vrši se timskim usaglašavanjem nalaza i mišljenja angažovanih specijalista medicinske struke u konkretnom sudskom predmetu. Subjektivni nalazi i simptomi odnose se na bolesnikove žalbe i smetnje, date u svojstvu svjedoka i neposrednog intervjua, na način koji se može objektivno evidentirati. Objektivni nalaz ili znaci su deformiteti, poremećaji držanja tijela, mogućnosti estetike hoda, nerocikulatorne promjene, infekcije, defekti, neurološki ispadi, ograničenja pokreta zglobova, amputacije, mogućnost samostalnog ustajanja i obavljanja fizioloških funkcija, izvođenje čučnja, što se sve obavezno objektivno evidentira pri neposrednom kliničkom pregledu na glavnoj sudskoj raspravi, a u prisustvu sudija, parničnih stranaka i angažovanih sudskih eksperata. Objektivni ortopedski traumatološki pregled se sastoji u sljedećem: 1. Pregled tijela kao cjeline sa uočavanjem vrste i stepena poremećaja držanja tijela i mogućnosti hoda. 2. Pregled čitavog povrijeđenog ekstremiteta ili dijela lokomotornog organa obavlja se objektiviziranjem stepena deformiteta, ograničenja, amplituda pokreta velikih i malih zglobova, gubitka mišićne snage i čvrstine, uočavanja nervnih deficita, promjena boje kože, otvorenih rana, fistula, ožiljaka, dekubitusa, patološke vidljivosti zbog artroze, anatomskih gubitaka, mogućnosti pokreta i prisustvo ili odsustvo zglobnih proteza i fiksacionog materijala. Važno je utvrditi stepen lošeg držanja tijela koje dovodi

do prekomjernog zamaranja sa povećanim pomjeranjem mišića u toku njihovog angažovanja sa ciljem balansiranja tijela i dovođenja u vertikalni položaj. Loše držanje doprinosi bržem razvitku degenativnih promjena a dolazi i do promjene funckije unutrašnjih organa, grudne, trbušne i karlične duplje, što uzrokuje posljedice na respiratornom, kardiovaskularnom, digestivnom i reproduktivnom funckionisanju ljudskih organa. Pregled treba zaključiti posmatranjem rasta kod djeca a visine kod odraslih. Visina tijela je objektivan kriterijum fizičkog razvoja, na šta ima neposredni uticaj vrsta, mjesto i lokalizacija povrede u blizini zona koštanog rasta mladih organizama, sa efektima smanjenja ili povećanja koštanog rasta i kasnijim inegalitetom dužine kostiju i ekstremiteta.

KONTRAKTURE ZGLOBOVA Mjerenje amplitude pokretnih zglobova je neophodno radi ukupne procjene lokomotornih sposobnosti. Uspravni stav je neutralna (nulta) pozicija kod mjerenja pokreta kičmenog stuba. Kontraktura zgloba je ograničena uz pasivnu pokretljivost zgloba. Etiološki se dijele na: 1. Artogene – zbog intraartikularne fibroze ili inkogruencije legiranih epifiza; 2. Miogene – zbog skraćenja mišića i tetiva; 3. Dezmogene –retrakcija fascije i aponeuroze; 4. Demogene – zbog skraćenja kožnih ožiljaka. Najčešće kontrakture su kod intra artikularnih i ekstra artikularnih koštanih fraktura, povreda kapsulo-ligamentarnig aparata zgloba, opsežnijih laceracija mišića, opekotina, infekcija zgloba i dr. Klinički nalaz kontrakture je raznovrstan sa ograničenjem pokreta u lakom, srednjem i teškom stepenu. U zavisnosti od stepena patološkog susrata i eteloških faktora, stepenovanje se vrši po posebnim procentualnim tabelarnim određenjima pojedinačno za konkretni zglob. Kod više povreda u jednom zglobu, ne primjenjuje se princip prostog sabiranja, već se najveći procenat UŽA ocjenjuje kao odlučujući stepen. Pregledom se utvrđuje funkcionalna i prognostička procjena. Zastarjele postraumatske kontrakture predstavljaju definitivno stanje u periodu od pet godina po završenom aktivnom medicinskom liječenju. Kod loše zaraslih intraarktikularnih preloma obično dolazi do pogoršanja stanja zbog sekundarnih artoza. Ankiloza je potpuna ukočenost zgloba, nastala zbog međusobnog koštanog premošćenja zglobnih struktura sa nemogućnošću izvođenja minimalnih pokreta. Pri funkcionalnoj procjeni, bitan je kriterijum položaja u kome je ankiloziran, kao i broj ankiloziranih zglobova. Ankiloza u nepovoljnom položaju znatno narušava i onemogućava funkcionalnu i radnu sposobnost, a obično je udružena sa skraćenjem ekstremiteta i negativnim reperkusijama na druge lokomotorne segmente, po principu kompeziranja poremećaja funkcije. Nastaviće se...

Model poboljšavanja kvaliteta zdravstvene usluge MSc Tatjana Jovović, dipl. ing. Klinički centar Crne Gore Zdravstveni sistem Crne Gore u drugoj deceniji XXI vijeka se, i pored značajnih uspješnih postignuća, nalazi u velikim problemima. Medijska scena je preplavljena informacijama o lošim uslovima higijene i nezadovoljavajućem kvalitetu usluga koje se pružaju u zdravstvenim ustanovama. Zabrinuti su pacijenti, rodbina i cjelokupna javnost, a nezadovoljni su i zdravstveni radnici. Svi su svjesni činjenice da nedostatak novca nije razlog medicinski neopravdanim ishodima liječenja, kao ni infekcijama koje prouzrokuju prljave ruke i kontaminirane radne površine. Etika, status i dostojanstvo zdravstvene profesije je poljuljano, kao i povjerenje u zdravstvene ustanove i ljude koji njima rukovode. U procesu pružanja zdravstvene usluge se dešavaju greške a ponekad se „greške“ mjere i brojem izgubljenih ljudskih života. „Ljekarska greška“ je u kontinuitetu predmet pažnje javnosti, a zdravstve ustanove identifikovane su kao ustanove u kojima je u velikoj mjeri zastupljen nepotizam i korupcija. Uzimajući u obzir da su određene zdravstvene ustanove opremljene najsofisticiranijom medicinskom opremom, i da su informacije o savremenim metodama liječenja dostupne, kako pacijentima tako i zdravstvenim profesionalcima, teško je opravdati postojeće stanje. Javno poređenje performansi zdravstvenih sistema u Evropi, u koje je Crna Gora uključena 2014-e godine (iako se ovo istraživanje sprovodi od 2005-te godine) stavlja Crnu Goru

na 35. mjesto od mogućih 37. „Izvještaj sadrži dokaz da ne postoji povezanost između pristupačnosti zdravstvene zaštite i količine uloženog novca.“1 Rezultati ovog istraživanja, za koje Evropska komisija smatra da daje najtačnije i napouzdanije poređenje, ukazuju na visoki stepen korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, uz konstataciju da je korupcija posljedica upravljačkih slabosti. Kvalitet sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori dominantno zavisi od performansi Kliničkog centra Crne Gore, kao najsloženijeg organizacionog sistema i jedine ustanove tercijernog nivoa zdravstvene zaštite. Stalno poboljšavanje kvaliteta zdravstvene usluge u Kliničkom centru bi kao rezultat dalo poboljšavanje pokazatelja kvaliteta zdravstvenog sistema Crne Gore. To bi obezbijedilo bolje pozicioniranje na EHCI listi, što je važno i za predstavljanje Crne Gore kao sigurne turističke destinacije. U svijetu je razvijena praksa multidisciplinarnog razvoja servisa zdravstvene zaštite. Bogata i moderna društva organizuju i unapređuju procese pružanja zdravstvene usluge uspostavljanjem sistema menadžmenta kvalitetom (QMS-a), što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Prateći savremene trendove i potrebu da se naučnim pristupom razvije Model zdravstvenog servisa, na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore sam odbranila tezu pod nazivom “Pristup uspostavljanja QMS-a u Kliničkom centru Crne Gore”.

Rezultati istraživanja su potvrdili da se i u uslovima nedovoljnih infrastrukturnih, kadrovskih i finansijskih resursa, može postići poboljšanje kvaliteta zdravstvene usluge. S obzirom na složenost KCCG kao organizacionog sistema, istraživanje je fokusirano na Urgentni centar na čiji rad najveći uticaj imaju neplanirani i iznenadni poremećaji iz okruženja. Rezultati potvrđuju istraživačku hipotezu da procesni pristup uspostavljanju sistema menadžmenta kvalitetom omogućava skraćenje „zlatnog perioda (zlatnog sata)“ pružanja urgentne zdravstvene usluge. Javnosti je poznato da su najčešće pritužbe pacijenata na dužinu vremena provedenog u Urgentnom centru, i da je to jedan od najznačajnih pokazatelja kvaliteta usluge mjerenog zadovoljstvom pacijenata.2 Sprovedena straživanja su dokazala da se otkrivanjem nedostataka sistema (rutine, procedure, organizacija), mjerenjima, analizom i poboljšavanjima unapređuje kvalitet zdravstvene usluge u svim njenim aspektima. Model unapređenja usluge u Urgentnom centru daje uputstva i smjernice za način organizovanja procesa rada koji rezultiraju stalnim poboljšavanjima kvaliteta zdravstvene usluge. Predloženi model može biti matrica, primjenljiva na procese pružanja zdravstvene usluge u svim zdravstvenim ustanovama, bez obzira na veličinu i vlasničku strukturu. Organizovanje zdravstvene ustanove u skladu sa zahtjevima i uputstvima standarda serije ISO 9000, na kojima se zasniva predloženi model, garantuje sigurnost da su svi učesnici procesa pružanja usluge odradili svoj dio posla u skladu sa normama struke.

Opredijeljenost vrhovnog menadžmenta da kvalitetom zdravstvene usluge upravlja u skladu sa osam principa QMS-a, kao prvi i najvažniji zahtjev, je garancija da su procesi pružanja zdravstvene usluge organizovani i dokumentovani u skladu sa standardima, stručnim normativima i iskustvima dobre kliničke prakse. Procesni pristup uspostavljanju QMS-a obezbjeđuje objektivnu procjenu kvaliteta usluge, od strane pacijenta i društvene zajednice, što je posebno značajno za ljekare koji snose odgovornost za sprovođenje dijagnostičkih i terapijskih procedura, i u konačnom, za kvalitet zdravstvene usluge. Kontinuirane edukacije, obuke i timski rad čine da zaposleni postanu „vlasnici procesa“ u koji su uključeni, sa jasno definisanim obavezama i odgovornostima. To je važan preduslov dobrih međuljudskih odnosa unutar kolektiva i garant punoj posvećenosti pacijentu. Uspostavljanje QMS-a je logičan, jednostavan i efikasan način koji omogućava stalno poboljšavanje kvaliteta zdravstvene usluge a ne zahtijeva značajna finansijska ulaganja. Od donosioca odluka zavisi da li će predloženi model, kao procesni pristup dizajniranju usluga, biti implementiran u praksi.

1 Dr Arne Bjernberg, direktor istraživanja „Evropski indeks korisnika zdravst-

venih usluga - EHCI“- intervju , Politika 4.januar 2014. godine. 2 „Najčešće pritužbe pacijenata odnose se na dužinu vremena provedenu u UC-u.“ Dr Vladimir Dobričanin, direktor UC, izjava za „Medical“, 27.septembar 2014.godine.

Kako postati fit za ljeto

MALE TAJNE ZVIJEZDA Bliži se ljeto, a sa njime i panika vezana za višak kilograma, koji se uspješno skrivao ispod slojevite i široke zimske garderobe. Iako dobru formu treba održavati tokom cijele godine, skloni smo da o tome razmišljamo tek pred sam odlazak na more. Zvijezde, slavni, selebriti, zovite ih kako hoćete, na prvi pogled izgledaju nam savršeno – zategnuta tijela, prekrasna kosa, savršeni zubi i najskuplja odjeća. Ipak, nije sve baš tako jednostavno. Donosimo vam trikove bogatih i slavnih koji će vam pomoći da se vratite u formu.

Gvinet Paltrou je kraljica vježbanja i zdravog života, a njen savjet kako se dovesti do bikini figure vrlo je jednostavan – vježbom! Pod tim se, naravno, ne misli na trčkaranje u parku, već na svakodnevnu dvosatnu torturu koja će sigurno donjeti sjajne rezultate. Kimberli Volš je svoju figuru dovela do savršenstva i pri tom se dobro zabavila. Kimberli kaže kako je višesatni ples najbolja vježba koju je ikada radila, a velika je protivnica Atkinsove dijete jer kaže da se u trenutku kada s njom prestanete kilogrami

Žizel Bundšen

odmah vraćaju. Pobornik dijete koja se bazira na analizi krvne grupe je Boj Džordž. Pomoću te analize saznajemo koje namirnice su dobre za nas, a koje nam štete i tome prilagođavamo prehranu. Svaka dijeta je jedinstvena, a rezultatu su sjajni. Dijata 5:2 je „oružje“ kojim voditelj Filip Skofild svoju liniju drži pod kontrolom. U sklopu ove dijete osoba pet dana nedeljno jede umjereno, a ostala dva dana unosi između 500 i 600 kalorija dnevno. Njegova koleginica, poznata britanska voditeljka Karolin Flak, pobornica je čučnjeva. Naime, ova ljepotica, praktikuje 30 dnevni izazov čučnjeva. Počinje se s 50 čučnjeva dnevno, koji se s vremenom povećavaju da bi se 30. dana napravilo njih čak 250. Način ishrane nije potrebno mijenjati. Kombinacijom joge i kardio vježbi, popularna pjevačica Britni Spirs održava liniju. Pjevačica 90 minuta trenira jogu, a onda odradi još tri sata kardio treninga s ličnim trenerom. Ova kombinacija vrlo je naporna, ali zbog intenziteta ne zahtjeva odlazak na dijetu. M Plan dijeta omiljena je za skidanje suvišnih kilograma pjevačici Keti Peri. Ova dijeta sjajna je za sve ljubitelje pečurki, a podrazumijeva zamjenu ručka ili večere nekim jelom od pečurki. Dijeta traje svega 14 dana, a rezultati su pogotovo vidljivi na kritičnim ženskim tačkama, poput butina. Ko bi i pomislio da slavna manekenka Eli Mekfirson ima 50 godina?! Tajna njenog besprijekornog tijela krije se u zdravoj hrani i jogi. Dan započinje sa zelenim smutijem od lisnatog zelenog povrća. Treba uzimati male obroke do šest puta dnevno, i dobro žvakati hranu i piti male gutljaje toplije vode između zalogaja. Treba jesti više voća i povrća, spavati sedam do osam sati dnevno, dnevno popiti 1l čaja od korjena đumbira i jesti sjemenke lana. Vrijedi probati, zar ne? Slavna diva Bijonse priznala je kako mora stalno da vježba kako bi ostala u formi, jer je sklona nagomilavanju kilograma. Njena svakodnevna rutine sastoji se od trbušnjaka, boksa s utegama, te iskoraka i čučnjeva za čvrstu zadnjicu. Priprema, pozor, kreni! Ljeto se bliži! Od stručnjaka hvaljena mediteranska dijeta zdrava je za srce i mozak i zasniva se na namirnicama tipičnima za italijansku, grčku i kuhinju Provanse. Uključuje ribu i morske plodove, voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove i maslinovo ulje, a crveno meso ograničava na nekoliko porcija mjesečno. Penelope Kruz, koja je imala brojne uloge u filmovima, uspijeva zadržati vitku figuru hraneći se na mediteranski način. Jedna od novijih dijeta kojima popularnost raste je paleolitska (ili paleo) dijeta, koja se zasniva na hrani kakvu su jeli pećinski ljudi iz doba paleolita. Ova dijeta, čija je sledbenica Megan Foks, uključuje meso životinja hranjenih travom, zatim ribu te svježe voće i povrće. Sa druge strane, odbacuje žitarice i mliječne proizvode, jer ih pećinski ljudi nijesu znali proizvoditi, pa im nijesu ni mogli biti na jelovniku. Najplaćeniji model na svetu i najpoznatiji “Anđeo” Žizel Bundšen ne jede šećer i ne pije alkohol, a meso unosi na svakih 15 dana. Ona se bavi borilačkim vještinama i vežbala je kung fu do dvije nedelje pred porođaj. O svojim strogim režimima ishrane i vježbanja ova 32-godišnjakinja kaže: “Šta god pojedete, morate da potrošite. Ne plašim se vrijednog rada s bilo kojim ciljem. Samo želim da budem najbolja što mogu.”

Penelope Kruz

Bijonse

Megan Foks

Hronika 01. maj - SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA SPREČAVA ŠIRENJE DIJAREJE U NEPALU Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zajedno sa partnerima sprečava širenje dijareje u Nepalu nakon razornog zemljotresa. Svjetska zdravstvena organizacija i partnerske organizacije u Nepalu mobilisali su dodatne resurse, uključujući ljekare i medicinsku opremu, da bi se spriječilo moguće širenje dijareje među stanovništvom Nepala. „Nakon zemljotresa ove veličine, snabdijevanje vodom je prekinuto ili su izvori čiste vode kontaminirani, pa se stoga povećava rizik od pojave dijareje“, rekao je dr Lin Aung, predstavnik SZO-a u Nepalu. „Životni uslovi u prepunim privremenim skloništima povećavaju šansu da se ova vrsta bolesti proširi,“ dodao je dr Aung. Zbog posljedica zemljotresa, najmanje 2,8 miliona ljudi je raseljeno, bilo zbog toga što su njihove kuće uništene ili zato što su previše uplašeni da ostanu u svojim domovima. Mnogi žive u nehigijenskim uslovima, uključujući 16 improvizovanih kampova u Katmandu.

Doktori Edvard Kari i Eni Šijang i drugi istraživači provjerili su medicinske podatke više od 300 hiljada djece. „Izlaganje trudničkom dijabetesu ustanovljenom prije 26. nedelje trudnoće bilo je povezano sa povećanim rizikom od autizma kod ploda”, navela je dr Eni Šijang. Ono što iznenadjuje je da djeca čije su majke imale trudnički dijabetes posle 26. nedelje trudnoće i žene koje su imale dijabetes prije nego što su zatrudnjele, nijesu imale povećan rizik od dobijanja autizma. Dr Kari kaže da je studija pokazala koliko je važna rana prenatalna njega. „Želimo da majke dođu, ne samo da provjere dijabetes, već da uzimaju svoje prenatalne vitamine. To su stvari koje mogu da imaju pozitivan uticaj na razvoj fetusa,“ rekao je dr Kari. Uzroci autizma nijesu poznati, ali istraživači tragaju za faktorima koji povećavaju rizik, kao što su rođenje prije vremena ili sa malom težinom, stariji roditelji ili rođaci koji imaju autizam, izloženst određenim ljekovima ili teškim metalima tokom trudnoće.

02. maj - DIJABETES POVEĆAVA RIZIK OD AUTIZMA

06. maj - POBOLJŠANJE GLOBALNOG ZDRAVSTVENOG INFORMACIONOG SISTEMA

Kada se kod trudnice razvije dijabetes tokom prvih 26 nedelja trudnoće, njena beba ima povećan rizik za dobijanje neurološkog poremećaja, autizma, sudeći prema podacima iz najnovije studije. Autizam nije izlečiv. Sa tim poremećajem, mozak ne funkcioniše normalno. Rezultat su teškoće u komunikaciji, socijalnoj interakciji i kontrolisanju ponašanja. „Tokom rane trudnoće, prvog i drugog tromjesječja razvija se mozak fetusa. To je period kada je mozak najosetljiviji na napade, i kada imate povišen nivo šećera u krvi, to je napad na fetus”, rekao je dr Edvard Kari.

Svjetska zdravstvena organizacija i Institut za metriku i evaluaciju zdravstva (IHME) potpisali su Memorandum o razumevanju, koji definiše oblasti u kojima će raditi zajedno na poboljšanju kvaliteta i korišćenju globalnih zdravstvenih procjena za mjerenje svjetskih zdravstvenih izazova. SZO pozdravlja potpisivanje ovao sporazuma koji ima za cilj da poveća transparentnost, dostupnost i konzistentnost zdravstvenih procjena, koji će pomoći kreatorima zdravstvene politike da donesu odluke o tome šta od javnih zdravstvenih programi treba da bude prioritet i koja istraživanja treba sprovesti. „Tačne zdravstvene statistike su temelj dobrog zdravstvenog sistema“, rekla je dr Mari-Paule Kieni, zamjenica generalnog direktora za zdravstveni sistem i inovacije u SZO-u.

„Kada znamo šta ljude čini bolesnima i zašto oni umru, znamo gdje da uputimo resurse,“ dodala je dr Kieni. Međutim, kompletni zdravstveni podaci su rijetko dostupni za svaku populaciju i godište. Čak i kada su dostupni, podaci ne mogu biti direktno uporedivi u odnosu na prethodnu godinu, jer dolaze iz različitih izvora, kao što su istraživački projekti, istraživanja domaćinstava i bolničkih evidencije, pa se stoga rezultati mogu znatno razlikovati.

kod tinejdžera, može da poveća napetost, depresiju i anksioznost. „Takođe, izlaže mozak adolescenta opasnosti od trajnijih i jačih puteva zavisnosti, ne samo od nikotina, već i drugih supstanci kao što su kokain, marihuana i drugi opijati,” kazao je dr Vinikof. Elektronske cigarete su inhalatori koje napajaju baterije i imaju komoru za tečnost u koju može da se dodaje nikotin. Prodaju se sa slatkim i voćnim ukusima koji privlače mlade.

10. maj - ALARMANTNA UPOTREBA ELEKTRONSKIH CIGARETA

13. maj - SVJETSKA ZDRAVSTVENA STATISTIKA IZVJEŠTAVA O GLOBALNIM ZDRAVSTVENIM CILJEVIMA ZA 194 ZEMLJE

Elektronske cigarete zabranjene su u nekim zemljama, široko dostupne u drugim i uz prodaju putem interneta, dostupne jednostavno svugdje. Popularnost tih proizvoda prevazišla je mogućnosti naučnika da ustanove da li su elektronske cigarete bezbjedne. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su da se upotreba elektronskih cigareta više nego udvostručila među američkim tinejdžerima tokom samo godinu dana. Na jednom Jutjub video snimku, mladić govori o korišćenju ili inhaliranju elektronskih cigareta. On tvrdi da to nije mnogo štetnije od kofeina. Ali ljekari su zabrinuti zbog uticaja nikotina na razvoj mozga kod adolescenata i mladih. „Eksperimentisanje sa bilo kojim nikotinskim proizvodom, uključujući elektronske cigarete je isto kao i ruski rulet sa vašim mozgom,“ rekao je dr Džonatan Vinikof. Studije su pokazale da nikotin može da utiče na memoriju

Godina 2015. je završna godina za Milenijumske ciljeve razvoja Ujedinjenih nacija (MDGs); ciljeve postavljene od strane vlada 2000. godine da bi se okončalo globalno siromaštvo. Ovogodišnja „Svjetska zdravstvena statistika“ koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija ocenjuje napredak u realizaciji zdravljenih ciljeva u svakoj od 194 zemalje za koje su dostupni podaci. Ako se dosadašnji trend nastavi, do kraja ove godine, ispuniće se globalni ciljevi koji se tiču epidemije HIV-a, malarije, tuberkuloze i povećanja pristupa pitkoj vodi. Takođe će se napraviti značajan napredak u smanjenju podhranjenosti kod djece, smrti majki i djece i povećati pristup osnovnim sanitarijama.

„Milenijumski ciljevi razvoja Ujedinjenih nacija pokazali su se dobri za javno zdravlje. Oni su fokusirali političku pažnju i generisali potrebna sredstva za mnoge važne javne zdravstvene izazove,“ rekla je dr Margaret Čen, generalna direktorka SZO-a.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

„Iako je napredak veoma ohrabrujući, još uvijek postoje veliki propusti između i unutar zemalja. Današnji izveštaj naglašava potrebu da se nastave napori usmjereni ka obezbjeđivanju pristupa zdravstvenim uslugama najugroženijim ljudima svijeta,“ kazala je dr Čen. 16. maj - ZELENO SVJETLO ZA HIRURŠKI LIJEPAK

Iako je medicinski lijepak postao uobičajen u hirurgiji, nijedan nije imao dozvolu za upotrebu unutar tijela, do sada. Hiruruzi koriste novoodobreni lijepak nazvan Tišju Glu ili lijepak za tkivo, namjenjen spajanju velikih djelova i tkiva. Lijepak je netoksična verzija hemijskog sastojka koji se koristio za pravljenje plastike. Sve je počelo kao eksperiment u laboratoriji, kaže profesor hemijskog inženjeringa na univerzitetu u Pitsburgu, Erik Bekman. „Istraživanje je bilo u vezi sa nečim što, da budem iskren, nije imalo nikakve veze sa lijepkom za tkivo,“ rekao je Bekman. Bekman i njegove kolege na stomatološkom fakultetu imali su namjeru da naprave membrane za regeneraciju tkiva. Tokom procesa, oni su proizveli supstancu sličnu lijepku. Umjesto da objave svoje rezultate, oni su uočili šansu za razvoj i prodaju tog pronalaska. Bekman je koosnovao kompaniju Kohera Medikal 2006. godine. Jedna od prvih zaposlenih bila je Doti Klouer, naučnica koja je radila u kancelariji za razvoj preduzeća na univerzitetu Pitsburg. Ona je savjetovala Bekmana o predstavljanju i upotrebi njegove tehnologije. Sada je zadužena za razvoj proizvoda. „Mislim da je jedna od stvari koje su omogućile ovaj atraktivni biznis bila, na neki način, jednostavnost ideje. To je bio običan lijepak koji možete da koristite unutar tijela i svi su to razumjeli. To je bilo nešto što niko nije imao u svom alatu,“ rekla je Klouer. Kompanija Kohera je prikupila 75 miliona dolara za razvoj lijepka za tkivo i sprovođenje kliničkih ispitivanja. Tišju Glu pokazao se kao čvrst, bezbjedan i efikasan. Bekman kaže da je lijepak, takođe, pomogao da se smanji nagomilavanje tečnosti posle hiruruške operacije, tako što je čvrsto držao spojeno tkivo. „Način na koji radi je da, ako možete da eliminišete mrtvi prostor između različitih ravni tkiva koristeći lijepak za tkivo, postoji velika mogućnost da pošaljete pacijente kući bez hiruruških drenova,“ rekao je Bekman.

17. maj - KLOSTRIDIJOM PROTIV KLOSTRIDIJE Klostridija dificile, u današnje vrijeme se smatra jednom od glavnih bakterija koje uzrokuje bolesti širom svijeta. Ponekad smrtonosna, ona može da izazove iscrpljujuće bolesti, a jednom kada je pacijent izliječen, može da se povrati. Sada, međutim, postoje novi načini za sprečavanje povratka bolesti. Klostridium dificile, na engleskom poznata kao Si difisil ili Si dif, može da izazove ozbiljnu crijevnu infekciju. „Si dif je oportunistička bakterija. Može da putuje na dolje u stomak, počne da se razmnožava, proizvodi otrove i izazove simptome koje mi nazivamo si dif,“ rekao je dr Stjuart Džonson. Starije osobe u bolnicama ili staračkim domovima imaju najviše šansi za dobijanje klostridije. Studije su pokazale da je ona prisutna kod svih, i da postaje sve češća kod mlađih, zdravijih osoba koje nijesu bile u bolnici, čak ni u posjeti nekome. Uzimanje antibiotika povećava rizik za dobijanje bakterije, ali i osobe koje nijesu uzimale antibiotike mogu da je dobiju. Tokom posljednjih godina, infekcija klostridijom postala je sve češća, sve ozbiljnija i sve se teže liječi. Neki ljudi nijesu imali simptome, ali su je prenjeli drugima. Bakterija se prenosi sa osobe na osobu, ali kada neko ima bakteriju na svojim rukama, drugi mogu da je pokupe kada dodirnu površinu kao što je ručka na krevetu, koja je zagađena. Oko 30% onih koji su imali klostridiju, mogu ponovo da budu inficirani. Međutim, neke vrste Si difa ne izazivaju nikakve simptome. Dr Dejl Gerding i drugi istraživači odlučili su da ustanove da li izlaganje takvoj vrsti bakterije, nakon što se pacijent oporavio od ozbiljnije vrste, može da smanji procenat ponovnog inficiranja. „Ako ta vrsta bakterije može da se stabilizuje u vašem želucu ona će sprečavati otrovnije vrste. Zapravo, mogla bi i da istjera neke od tih otrovnih vrsta“, kaže koautor studije dr Dejl Gerding. Istraživači su dali pacijentima koji su bili inficirani klostridijom različite količine neotrovnih vrsta bakterije. Oni su bili u mogućnosti da smanje procenat ponovnog inficiranja, u jednoj grupi za 11 %, u drugoj za 5 %. „To je prvi put da smo uzeli jednu vrstu iste bakterije koja izaziva bolest i zapravo je upotrijebili kao preventivnu mjeru“, objašnjava dr Gerding.

U apotekama

Prirodno je najbolje!!! 10 Organski sirup JUNIOR

Je kombinacija prirodnih VDVWRMDND ]D SRYHĂžDQMH RWSRUQRVWL kod djece, posebno one koja su sklona prehladama. U tom smislu, kombinacija propolisa L PDWLÄ&#x20AC;QH POLMHÄ&#x20AC;L LPD RGOLÄ&#x20AC;QR imunostimulativno dejstvo, pri Ä&#x20AC;HPX SURSROLV YUĂĽL L GH]LQIHNFLMX sluznice usne ĹĄupljine i gornjih disajnih puteva.

TRANQUIL sirup za smirenje djece

'REDU VDQ MH RG NOMXÄ&#x20AC;QH YDĂ§QRVWL ]D GREURELW RUJDQL]PD i svakodnevnu produktivnost. ArkoRoyal sirup za smirenje djece kombinacija je melise, lipe i lavande koje su tradicionalno i odavno SR]QDWH NDR ELOMNH NRMH SRWLÄ&#x20AC;X relaksaciju i miran san.

Gelee Royale Bio 500 mg

Ampula 15ml

)RUPXOD ]D GMHFX PJ PDWLÄ&#x20AC;QH POLMHÄ&#x20AC;L X] GRGDWDN PHGD L SULURGQH DURPH MDJRGH -DÄ&#x20AC;D L ĂĽWLWL LPXQRORĂĽNL VLVWHP NRG GMHFH 10 ampula u pakovanju sa sigurnom upotrebom za djecu iznad 3 godine.

$5.2 52<$/ 6( =$-('12 6$ 3Ăż(/$5,0$

=$/$ĂŚ( =$ =$Ă¤7,78 , 2Ăż89$1-( 3Ăż(/$

uz podrĹĄku akcijama naĹĄeg partnera

Â&#x2021; 8YR]QLN L GLVWULEXWHU ]D &UQX *RUX Â&#x2021; 8ULRQ G R R Â&#x2021; Â&#x2021; 8O 3HUD Ă˘RĂźD &LW\ NYDUW Â&#x2021; 3RGJRULFD &UQD *RUD Â&#x2021; Â&#x2021; 7HO Â&#x2021; )D[ Â&#x2021; RIÂżFH#XULRQ PH Â&#x2021; ZZZ XULRQ PH Â&#x2021; 'RGDFL LVKUDQL QLVX ]DPMHQD ]D XUDYQRWHĂĽHQX UD]QRYUVQX LVKUDQX L ]GUDY QDĂžLQ ĂĽLYRWD

ZAVRŠETAK PREKOGRANIČNOG PROJEKATA „NET AGE“ U prostorijama Instituta za javno zdravlje, u petak 29. maja, održana je konferencija za novinare povodom završetka prekograničnog projekta „Net Age“. Koordinatorka projekta „Net Age“ prof. dr Agima Ljaljević, je rekla da je projekat realizovan sa još pet partnera: Srbijom, Albanijom, Italijom, Slovenijom i Hrvatskom, i da je trajao tri godine. „Iz svake zemlje učestvovala su dva partnera, jedan iz javnog, a drugi iz NVO sektora. Institucionalni partner u realizaciji projektnih aktivnosti u Crnoj Gori bio je Institut za javno zdravlje, koji je imao zadatak da definiše kriterijume kojima su određene pozicije svakog faktora koji se bavi brigom o starim osobama. Prije toga, Institut je morao da definiše indikatore na osnovu kojih će se odrediti ovakvo mapiranje. Mapiranje je omogućilo da se uradi SWOT analiza, koja je obezbijedila jasno prepoznavanje slabosti i nedostataka, kao i prednosti u organizaciji brige o starima. Nakon što su svi partneri odradili svoje SWOT analize, Institut je bio u obavezi da odradi zajedničku SWOT analizu, koja je predstavila zajedničke slabosti koje smo težili da prevedemo u mogućnosti,“ rekla je dr Ljaljević. Prema riječima dr Ljaljević u okviru pilot aktivnosti realizovano je i nekoliko radionica sa volonterima koji su se edukovali za pružanje prve i osnovne medicinske pomoći starim osobama. „Koordinator tih radionica bio je doktor iz Hitne pomoći koji je veoma kompetentno mogao da pruži edukaciju u vezi sa pružanjem medicinske pomoći. Volonteri su na radionicama sticali vještine, odnosno obučavali se za pružanje pomoći u slučaju zdravstvenih problema starih lica. Pored toga, urađen je i Vodič za pomoć starijim osobama u njihovim kućama, namjenjen osobama koje se brinu o starima, a nemaju posebno medicinsko obrazovanje. Vodič sadrži osnovne pojmove vezane za starost i starenje, zdravstvene preporuke i metode pomoći koje su od značaja za očuvanje i unapređenje zdravlja i kvaliteta života starih,“ kazala je dr Ljaljević. Govoreći o rezultatima projekta „Net Age“ dr Ljajević je istakla da će sada Crna Gora biti u prilici da koristi znanja i iskustva zemalja koje imaju mnogo dužu tradiciju u kreiranju politika zaštite starih osoba.

„Posjeta zemljama učesnicama i upoznavanje sa njihovim sistemima zaštite starih osoba, olakšaće primjenu njihovih metoda dobre prakse i kod nas,“ rekla je dr Ljaljević. Ispred Asocijacije za demokratski prosperitet „Zid“, koja je učestvovala u realizaciji projekta „Net Age“, govorila je Sanda Rakočević, koja je istakla da je razvoj partnerstva veoma bitan, jer bez partnerstva i zajedničkog djelovanja rezultati ne mogu biti vidljivi. „Jedan od rezultata samog programa je prijedlog strateškog dokumenta koji je razvijen u saradnji sa predstavnicima ministarstava, centara za socijalni rad i organizacija civilnog društva iz cijele Crne Gore. Ono što se istaklo kao potreba razvoja u Crnog Gori i zemljama regiona jesu Međugeneracijski centri. Prepoznato je da ne postoji mjesto gdje bi stari ljudi, koji nemaju potrebu za fizičkom pomoći drugih osoba, mogli da budu angažovani, kreativni i na neki način produže svoj radni vijek. Kroz seriju promotivnih radionica i okruglih stolova došli smo do informacija koje govore da bi Međugeneracijski centri mogli da zažive u Crnoj Gori,“ rekla je Rakočević. Kao plan za naredni period Rakočević je istakla i borbu protiv iskorištavanja, manipulacije i psihičkog zlostavljanja starih lica. „Informisaćemo stara lica o njihovim pravima savjetujući ih da ne moraju da trpe nikakav oblik iskorištavanja i zlostavljanja,“ zakjučila je Rakočević. Sandra Kavarić

Pilex

ÂŽ

T A B L E T E

3DNRYDQMH WEO 'R]LUDQMH [ WEO GQHYQR OlakĹĄavaju tegobe kod spoljaĹĄnjih i unutraĹĄnjih hemoroida koji ne zahtijevaju hirurĹĄku intervenciju. 'RSULQRVH MDĂžDQMX YHQVNRJ ]LGD L VPDQMXMX NUYDUHQMD 3RPDĂĽX X VSUHĂžDYDQMX UD]YRMD XSDOQRJ SURFHVD XEODĂĽDYDMXĂźL ERO L VYUDE 2PHNĂŁDYDMX FULMHYQL VDGUĂĽDM D WLPH L ODNĂŁH SUDĂĽQMHQMH FULMHYD 'RGDFL LVKUDQL QLVX ]DPMHQD ]D XUDYQRWHĂĽHQX UD]QRYUVQX LVKUDQX L ]GUDY QDĂžLQ ĂĽLYRWD

Â&#x2021; 8YR]QLN L GLVWULEXWHU ]D &UQX *RUX Â&#x2021; 8ULRQ G R R Â&#x2021; 8O 3HUD Ă˘RĂźD &LW\ NYDUW Â&#x2021; 3RGJRULFD &UQD *RUD Â&#x2021; Â&#x2021; 7HO Â&#x2021; )D[ Â&#x2021; RIÂżFH#XULRQ PH Â&#x2021; ZZZ XULRQ PH Â&#x2021;