LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU
1
LJ EKARNIŠTVO U BJELOVARU ZA VRIJEME VOJNE KRAJINE ZDRAVSTVENI KORDON Vojna je krajina uz obranu od vojnih napada imala i funkciju svojevrsnog sanitarnog, zdravstvenog kordona protiv bolesti, posebno zaraznih koje su bile najpogubnije. Vojnici su Ëesto bili glavni prenositelji uzroËnika epidemija i upravo se stoga u Bjelovaru ljekarniËka služba organizirala odmah, usporedno s ustrojavanjem vojne vlasti.
Jedna od sed am slik objavlj a kraji enih u �nika u bjelova odori rskom kalend aru
Ljekarni�ka stojnica, Bjelovar, 18. st. HAZU. HMMF-2560(1,2) Fundus/Zbirka ljekarni�kih stojnica
PRIRU»NE I POLJSKE LJEKARNE PriruËne su se ljekarne obvezno osnivale u sjedištima vojske pa je tako bilo i u Bjelovaru: Nakon marijaterezijanske reorganizacije Vojne krajine i gradnje Bjelova-
ra sanitet s ljekarnom za �ur�eva�ku i Kri�eva�ku pukovniju nalazi se u tom 1 gradu. Vojni sanitet u Bjelovaru nabavljao je lijekove i za manje, tzv. poljske ljekarne
koje su djelovale u sjedištima podravskih vojnokrajiških kumpanija.
Ljekarni�ka stojnica, Bjelovar 18. st. HAZU. HMMF 820 Fundus/Zbirka ljekarni�kih stojnica
NARODNO LJEKARNIŠTVO LijeËniËke i ljekarniËke usluge isprva su mogli koristiti uglavnom imuÊniji i obrazovaniji slojevi. VeÊi dio puËanstva koristio je pripravke narodne medicine. Stoga je postojao velik broj travara, ranarnika, nadrilijeËnika i nadriljekarnika koji su uvelike radili u Vojnoj krajini. Narodna medicina, lijeËenje, narodni nazivi bolesti, ali i Ëaranje biljem u Bjelovaru i okolnim krajevima bile su teme istraživanja i nekoliko objavljenih radova Zvonimira LovrenËeviÊa. 1
Feletar, D. (2013). Prinos povijesti ljekarništva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Podravina, 12 (23), 23-51. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/107178
Blüweisova ulica . Razglednica. MU O-044754 http://a thena.muo. hr/?object=detail &id=62862
BJ 384 A D R H . r a v ni arhiv Bjelo
2. Dr�av 7 7 1 iz a d a r Plan g
Izvor:
Ljekarni�ka stojnica, Bjelovar 18. st. HAZU. HMMF 3423 Fundus/Zbirka ljekarni�kih stojnica
Lovren�evi�, Z. Bilje kojim se gata. Tekst dostupan na poveznici: https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=21104
Posteri su tiskani uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja | Pripremila Zorka ReniÊ | Oblikovanje Krešimir IvanËek | Tisak Vedgraf, Bjelovar 2020.
LJEKARNE UCRTANE NA PLANOVIMA GRADA Pouzdane podatke o ljekarnama u gradu možemo pronaÊi i u arhivskom gradivu. Na planu grada Bjelovara iz 1772. pod brojem 26 ucrtana je ljekarna, a po popisu kuÊevlasnika pod kuÊnim brojevima 15 i 113 spominju se kuÊe bjelovarskog ljekarnika Josepha Blüweisa. Josip Blüweis (Josip Blivajs) bio je prvi gradski ljekarnik.
LJ EKARNA K CRNOM ORLU PRVA BJELOVARSKA LJEKARNA Ljekarne su tijekom hrvatske povijesti Ëesto nosile znak i ime crnog orla i anela, pa je tako bilo i u Bjelovaru. NajznaËajnije i najveÊe ljekarne krajem 19. i poËetkom 20. stoljeÊa u gradu bile su „K crnom orlu” i „K anelu”. Dosadašnje spoznaje povjesniËara govore o tome da je prva civilna bjelovarska ljekarna osnovana 1768. godine pod nazivom „K crnom orlu”. Vlasnici ljekarne „K crnom orlu” Ëesto su se mijenjali, a najpoznatiji je meu njima bio Koloman German. Nakon Drugog svjetskog rata ova ljekarna postaje II. narodna apoteka.
Ljekarna „K crnom orlu”, Preradovi�eva ulica 1900. Fotografija iz privatne zbirke obitelji Ivan�ek
mr. ph. KOLOMAN (KOLMAN) GERMAN Karlovac, 12. travnja 1859. − Zagreb, 30. svibnja 1933. Koloman German školovao se u svom rodnom gradu Karlovcu, potom u Zagrebu, a zvanje magistra farmacije stekao je u Grazu. Svoju obuku, praksu i službu obavljao je u brojnim gradovima: Dubrovniku, Zagrebu, Zemunu. Samostalnu ljekarnu najprije je osnovao u Virju, a 1887. seli se u Bjelovar gdje preuzima ljekarnu „K crnom orlu” koju je uspješno vodio 38 godina. Kao ugledni graanin Bjelovara, Koloman German bio je aktivan i u društvenom i kulturnom životu grada, pa je tako bio predsjednik u pjevaËkom društvu Dvojnice, a aktivno je sudjelovao i u radu bjelovarskog ogranka Hrvatskog sokola te u ostalim društvima. Bio je Ëlan gradskog poglavarstva u razdoblju od 1904. do 1908. Svoj doprinos dao je i razvoju struke, profesionalizaciji zanimanja te je u nekoliko mandata bio vijeÊnik prve struËne ljekarniËke organizacije, „Hrvatsko-slavonskog zemaljskog ljekarniËkog zbora“ koji je osnovan 1858.
bitelji o e k ir b z e n iz privat a ij f a r g o t o F . t ljekarne s jo n � a r t u n U
Koloman German sa supru Fotograf gom �te ija iz pri fanijom vatne zb 1917. irke obit elji Ivan �ek
Za�titni
biljeg Ko
lomana
za farm
Fotograf ija
German
aceutsk i
iz privat
a, ljekar
preparat
ne zbirk e obitelj
.
nika u B
jelovaru
i Ivan�e
k
u Germanu. (1933). an m lo Ko u ik rn ka lje en om sp U i Slovenaca, 15. Str. 351. ta va Hr , ba Sr a tv vs je al Kr a ik Vjesnik ljekarn
ELIXIR MONTE GERMAN U Germanovoj ljekarni proizvodili su se i prodavali razliËiti galenski preparati i lijekovi te poznata životna esencija Kolomana Germana − „Elixir Monte German”. Monte German patentiran je 25. travnja 1905.
Hrvatski ilus trovani pučki koledar za rim izraelićane z o-katolike, gr a prostu god čko-istočne i inu 1910. NSK . Zbirka perio dike.
Ivan�ek
an. m r e n�ek G a e v t I n i j o l e Elixir M zbirke obit tne a v i r p fija iz a r g o t Fo
Posteri su tiskani uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja | Pripremila Zorka ReniÊ | Oblikovanje Krešimir IvanËek | Tisak Vedgraf, Bjelovar 2020.
2
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU
LJEKARNA K ANGJELU LJEKARNE - UGLOVNICE Ljekarnici su oduvijek bili utjecajni i imuÊni graani koji su podizali cijele zgrade, u prizemlje bi smjestili svoju ljekarnu, a na gornjim katovima stanove. ObiËno su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice. Jednu takvu zgradu koja i danas ima prvotni izgled, ali ne i namjenu sagradio je 1898. Josip Werklein.
lu”
na
r Ljeka
gje n a „K
Strossmayer ova ulica s lj ekarnom „K angjelu“ na 1913. godine lijevom uglu . HR-DABJ Z birka razgle dnica 540
mr. ph. JOSIP WERKLEIN (Vrkljan)
Josip Werklein. Autor fotografija. Kempfle, I. MUO-013325/14
Nova Gradiška, 1866. − Zagreb, 9. studenoga 1922.
LjekarniËku praksu završio je u poznatoj zagrebaËkoj ljekarni Lavoslava Finka, a nakon toga 1892. godine dolazi u Bjelovar i osniva ljekarnu „K angjelu”. Ovaj znameniti ljekarnik otvara i „Prvu bjelovarsku tvornicu octa J. Werklein i drugovi”. Josip Werklein bio je i politiËki aktivan te je bio izabran za zastupnika u gradskom poglavarstvu (nekoliko mandata prvih desetljeÊa 20. st.), a bio je i kandidat za Hrvatski sabor. Bio je aktivni Ëlan, podupiruÊi Ëlan ili predsjednik u gotovo svim bjelovarskim društvima i humanitarnim udrugama. mr. ph. KARLO WERKLEIN Ljekarne su se uglavnom prenosile s koljena na koljeno unutar jedne obitelji pa se tako uz ljekarniËku vještinu i znanje na sljedeÊe generacije prenosilo i vlasništvo, Ëime se osiguravala obiteljska egzistencija i prosperitet. Nakon smrti oca Josipa ljekarnu je vodio njegov sin, Karlo Werklein. Karlo je roen u Bjelovaru 1891, a farmaciju je završio u Pragu 1921. Ljekarnu „K angjelu” preuzima 1922. Nakon 1945. ukidaju se privatne apotekarske koncesije, a Werkleinova ljekarna postaje I. narodna apoteka.
Vilim Muha. Portret bjelovarskog ljekarnika Werkleina, ulje, platno, 1910. Gradski muzej Bjelovar. Galerijski odjel (Zavi�ajna zbirka) KU 6167
ske vlade j l a m e z e k aljevs Dozvola Kr
Jutranji list, Kandidati za sabor 4. prosinca 1913.
vijezde”. Z „ d o k i n . u dvora 3 0 9 1 a g o den ica”. u n t j s o . v 2 D „ 2 i . k i 1 redsjedn jena je 2 p l v a m l o s t o o r p p , karton, a n , c a r i l i n � p j i a o j v p n , D � i a d a ij fotograf , dugogo tnica rad a e n j i k l e s l b n k o i r t e a a t l e W e s Tride tograf), � azi Josip l o f a ( n r a e k s i l i s n i o l -20163 vjet B s , U sred f M a G r . g r k b r . a v lovar. in e afije: A. M j r B g j o t e o z f u r o m t Au Gradski
Ljekarni�ka stojnica, Bjelovar, 19. st. HAZU. HMMF-2792(1,2) Fundus/Zbirka ljekarni�kih stojnica
Naslovnica Tjednika bjelovarsko-kri�eva�kog 29. listopada 1892. Josip Werklein jedno je vrijeme bio i vlasnik prvih bjelovarskih novina: Tjednika bjelovarsko-kri�eva�kog: lista za pouku, gospodarstvo, dru�tveni i javni �ivot.
Vrkljan pre d
sjednik Dv ojnica 192
J. Werklein podna�eln ik grada B Privredni g jelovara lasnik (Bje lovar), 6. s vibnja 192 0.
ama
vin Oglas u no
0.
Posteri su tiskani uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja | Pripremila Zorka ReniÊ | Oblikovanje Krešimir IvanËek | Tisak Vedgraf, Bjelovar 2020.
3
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU
OGLASI BJELOVARSKIH LJEKARNI MLADOST, LJEPOTA I ZDRAVLJE U drugoj polovici 19. stoljeÊa bilježi se znaËajno okretanje tržišta ka potrošaËima i poËetak stvaranja brandova i marketinga, a mladost, ljepota i zdravlje nameÊu se kao temeljne vrijednosti, što je ponajviše vidljivo u oglasima ljekarni koji se objavljuju u svim Ëasopisima, novinama i kalendarima, a prisutni su i na etiketama i ambalažama. Oglasi za proizvode koji su se prodavali u bjelovarskim ljekarnama najËešÊe su preuzimani od samih proizvoaËa. OMILJENI LIJEKOVI I PROIZVODI Prema oglasima u lokalnim tjednicima, u bjelovarskim ljekarnama mogle su se kupiti Marijaceljske želudaËne kapljice, u to vrijeme iznimno omiljen lijek protiv želuËanih bolesti. Kod Werkleina i Germana prodavale su se Kaiserove prsne karamele s tri bora, djelotvorne kod kašlja, bronhitisa i promuklosti i sl. Posebno se Ëesto oglašavaju razliËiti kozmetiËki proizvodi kao što su boje za kosu, puderi i sliËno. NAJPOZNATIJI BJELOVARSKI PROIZVOD Bjelovarski ljekarnici pribavljali su dio lijekova iz inozemstva, ali su vrlo brzo svladali vještine i umijeÊe sastavljanja recepata, proizvodnje i prodaje lijekova i ljekovitih pripravaka. Uspješnije pripravke prodavali su i izvan bjelovarskog podruËja. OglašavajuÊi vlastite preparate ljekarne „K crnom orlu”, German odabire iskljuËivo tekstualni oglas s karakteristiËnim akcentima na superlativima te navodi dokaze o uËinkovitosti i sl. OD MANUFAKTURA DO FARMACEUTSKE INDUSTRIJE Meu najuspješnijim tvorniËarima ljekarniËkih pripravaka na našim prostorima svakako je ljekarnik Eugen Viktor Feller koji je svjetsku slavu postigao proizvodnjom Elsa-fluid specijaliteta.
ne i č o t s i o k like, grč o t a k o dike. rim o i a r z e r p a a d k e K. Zbir čki kol S u N p . i 2 n 1 a 9 v 1 ilustro odinu i g k u s t n a p v r u t H prijes a z e n a ć i izrael
Hrvatski ilu
strovani pu �
ki koledar za rimo-ka tolike, gr�k za prijestu o-isto�ne i pnu godin izraeli�ane u 1912. NS K. Zbirka p eriodike.
Oglas objavljen u Tjednikovom narodnom kalendaru za 1893. NSK. Zbirka periodike.
U novinskim oglasima s kraja 19. stoljeća prevladava tekstualni dio u kojem se opisuje proizvod. Kasnije se smanjuje tekstualni dio, a povećava slikovni dio.
Bjelovarsko-kri�eva�ki vjesnik, 1906. NSK. Zbirka periodike.
1909) ( t s o n ezavis
N
Nezavisnost (1909) Tjednik bjelovars
ko-križevački (19 11)
Hrvatski ilustrovani pu�ki koledar za rimo-katolike, gr�ko-isto�ne i izraeli�ane za prijestupnu godinu 1896. NSK. Zbirka periodike.
Posteri su tiskani uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja | Pripremila Zorka ReniÊ | Oblikovanje Krešimir IvanËek | Tisak Vedgraf, Bjelovar 2020.
4
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU
BJELOVARSKI DOPRINOS
OSOBE ZASLUŽNE ZA RAZVOJ LJEKARNIŠTVA/FARMACIJE
GUSTAV FLEISCHER Bjelovar, 13. prosinca 1856. − Bjelovar, 16. travnja 1913.
Gustav Fleische Fotograf r s obite ija iz pr lji ivatne z birke ob . itelji Fle ische
Od brojnih aktivnosti kojima se Fleischer bavio istiËu se njegovi radovi iz podruËja kemije: ➜➜ za potrebe nastave prevodi srednjoškolske udžbenike ➜➜ napisao je prvi tekst iz povijesti kemije na hrvatskom jeziku pod nazivom „Nešto o alkimiji” 1888. ➜➜ objavio je knjigu Ljekarski provincijalizmi. RjeËnik narodnih imena ljekarija 1893. ➜➜ u nastanku djela suraivao je s tridesetak ljekarnika iz Hrvatske, BiH i Srbije ➜➜ djelo je važan doprinos stvaranju jedinstvenoga kemijskog, farmaceutskog i botaniËkog nazivlja na hrvatskom jeziku ➜➜ godine 1912. preveo je knjigu „Uputa u kemiju” njemaËkog nobelovca Wilheima Ostwalda
r
ischer. e l F v a t s ljekarija a Gu n e m i rodnih a n k i n č Rje
Ljekarski provincijalizmi. Rje�nik narodnih imena ljekarija. Bjelovar 1893.
Pau�ek-Ba�idar, S. (2007). Kemijski rad Gustava Fleischera. Radovi Zavoda za znanstvenoistra�iva�ki i umjetni�ki rad u Bjelovaru, (1), 205-216. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/31742
VJERA ROJC-KATUŠIΔ Bjelovar, 31. sijeËnja 1889. − Zagreb, 1970.
➜➜ 1913. godine na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveuËilišta Franje Josipa I. u Zagrebu završila je Farmaceutski uËevni teËaj ➜➜ disertaciju je obranila 1915. i time je postala prva magistra koja je položila doktorat na Filozofskom fakultetu ➜➜ 1. sijeËnja 1914. godine postala suvlasnicom zagrebaËke gornjogradske ljekarne ➜➜ bila je prva žena vlasnica ljekarne u Hrvatskoj
Nasta Rojc: „Moja seka − Vjera Rojc”, 1909., pastel/karton, priv. vlasni�tvo
Naslovnica doktorske disertacije. Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Hrvatski lije�nici i farmaceuti u zbirkama Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. Hrvatski muzej medicine i farmacije, 20202. Pristupljeno 12. 4. 2020. hmmf.hazu.hr/vjera-rojc-katusic/
VLADIMIR GRDINIΔ Bjelovar, 25. listopada 1939.
Vjera Rojc obranila doktorsku disertaciju. Jutranji list, 31. listopada 1915. str. 5. NSK. Zbirka periodike.
➜➜ na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1964. i doktorirao 1972; redoviti profesor od 1985. ➜➜ bavi se istraživanjima u podruËjima prirodnih, biomedicinskih i humanistiËkih znanosti − farmacije, farmaceutske kemije, povijesne znanosti i znanosti o jeziku u farmaciji ➜➜ autor više od 200 znanstvenih i struËnih radova te 17 knjiga ➜➜ prvi je sustavno sakupio, provjerio i objavio podatke o hrvatskoj farmaciji, a u tom se podruËju najvrjednijim djelom smatraju knjige Ljekarništvo na tlu Hrvatske (I−III, 1996) te Ilustrirana povijest hrvatske farmacije (1997) Grdini�, Vladimir. Hrvatska enciklopedija, mre�no izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle�a, 2020. Pristupljeno 25. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23220>.
Vladimir Grdinić – Ljekarništvo na tlu Hrvatske
Vladimir Grdini�
Posteri su tiskani uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja | Pripremila Zorka ReniÊ | Oblikovanje Krešimir IvanËek | Tisak Vedgraf, Bjelovar 2020.
5
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU
5
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU BJELOVARSKI DOPRINOS
OSOBE ZASLUŽNE ZA RAZVOJ LJEKARNIŠTVA/FARMACIJE
FRAN (Franjo) BUBANOVIΔ Sisak, 19. studenoga 1883. − Zagreb, 6. veljaËe 1956.
➜➜ studirao u Zagrebu, bio asistent profesoru G. JaneËeku ➜➜ srednjoškolski profesor u Bjelovaru i Zagrebu ➜➜ zahvaljujuÊi bjelovarskom županu i jednom bjelovarskom ljekarniku boravio je na znanstvenom usavršavanju u Groeningu ➜➜ profesor kemije na novoosnovanome Medicinskom fakultetu u Zagrebu ➜➜ zauzimao se za farmaciju kao sponu izmeu medicine i kemije ➜➜ pisao i popularna djela iz kemije: Slike iz kemije, Kemija živih biÊa, Iz moderne kemije, ZnaËaj kemije, Zašto jedemo? i dr.
Fran Bubanovi�
Djela F. Bubanovi�a
Bubanovi�, Fran. Hrvatska enciklopedija, mre�no izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle�a, 2020. Pristupljeno 30. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9898>.
1
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU LJ EKARNIŠTVO U BJELOVARU ZA VRIJEME VOJNE KRAJINE STATUS I ŠKOLOVANJE Ljekarnici su pripadali uglednim graanima Bjelovara, a školovali su se na carskim uËilištima, najËešÊe u BeËu, a kasnije i u Budimpešti buduÊi da se studij farmacije u Hrvatskoj osniva tek krajem 19. stoljeÊa. Profesionalizacija ljekarništva podrazumijevala je, uz školovanje, oblikovanje zakona, ali i brigu o javnom zdravlju. Sve do kraja 19. stoljeÊa ljekarnici su obavljali razliËite poslove, pa su izmeu ostaloga odlazili u kuÊne posjete, pomagali babicama pri poroajima i sl.
Cjedilo za čaj. Gradski muzej Bjelovar k. u. 3040-1
2
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU LJ EKARNA K CRNOM ORLU LJEKARNA KAO PRVO U»ILIŠTE − MJESTO OBUKE Ljekarna „K crnom orlu” bila je mjesto obuke buduÊih ljekarnika. Najpoznatiji nauËnik bio je Pavle Panac koji je u Bjelovaru obavio predfakultetsku ljekaraniËku praksu (tirocinij). Tirocinijski ispit položio je 12. travnja 1814.
Tirocinijska diploma Pavla Panca starijeg, Bjelovar, 1814., Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU, inv. br. HMMF-59.
LJ E KAR N IŠTVO U BJ E LOVARU UVODNE NAPOMENE Iako je Bjelovar jedan od najmlaih gradova u Hrvatskoj i Ëini se da je o njemu sve poznato, ipak su još brojna podruËja i teme ostale nepotpuno i nedovoljno istražene. Jedna je od njih i razvoj ljekarni te, opÊenito, povijest ljekarništva u gradu. Dio se istraživanja bavio ovom temom, pri Ëemu valja istaknuti radove prim. dr. sc. Dubravka Habeka i dr. sc. Željka Karaule. Razvoj ljekarništva do 1945, odnosno razvoj prvih javnih ljekarni neizmjerno je važan za razvoj grada te je u Medicinskoj školi Bjelovar pokrenut školski projekt „Ljekarništvo u Bjelovaru” u sklopu kojeg su objedinjene brojne aktivnosti vezane uz ovu temu. Velik je dio istraživanja proveden u suradnji s Nacionalnom i sveuËilišnom knjižnicom u Zagrebu pri Ëemu je od velike pomoÊi bio knjižniËar Tomislav »op. Druga je važna državna institucija s kojom je ostvarena suradnja Hrvatski muzej medicine i farmacije na Ëelu s voditeljicom muzeja, Silvijom BrkiÊ MidžiÊ. Autorica izložbe: mr. sc. Zorka ReniÊ • Lektura i korektura: Iva Ban, prof. • GrafiËko oblikovanje: Krešimir IvanËek, akademski slikar-grafiËar • Tisak: Vedgraf, Bjelovar 2020.
LITERATURA: DugaËki, V. i Regan, K. (2019). Povijest zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova na hrvatskom prostoru. Studia lexicographica, 13 (25), 35-74. https://doi.org/10.33604/sl.13.25.2 Feletar, D. (2013). Prinos povijesti ljekarništva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Podravina, 12 (23), 23-51. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/107178 GrdiniÊ, V. (1997). Ljekarništvo na tlu Hrvatske: nasljee, vizije i ostvarenja. 2. izd. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske GrdiniÊ, V. (1997). Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarništva: ljekarništvo na tlu Hrvatske: dokazi. Zagreb: Hrvatsko farmaceutsko društvo: Nakladni zavod Matice hrvatske Habek, D. (2015). Iz povijesti zdravstva Bjelovara. Zagreb − Bjelovar Karaula, Ž. (2012). „Moderna povijest Bjelovara 1871.-2010.”, Bjelovar − Zagreb PeÊina, M. i FatoviÊ-FerenËiÊ, S. ur. (2017). Narodna medicina: izvori i istraživanja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Sremac, –. i Žuža, B. (2002). Hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo 1830-1941. Zagreb: Školska knjiga U spomen ljekarniku Kolomanu Germanu. (1933). Vjesnik ljekarnika Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 15. Str. 351.-352. Umro mr. ph. Josip Werklein. (1922). Vjesnik ljekarnika Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 4. Str. 357.