UPUTE ZA PISANJE I IZRADU ZAVRŠNOG RADA Završni rad je učenikova samostalna stručna obrada izabrane teme. Izradom i obranom završnog rada učenik : - pokazuje stupanj usvojenosti teorijskih i praktičnih znanja te sposobnosti služenja stručnom literaturom i elektroničkim izvorima podataka, - dokazuje stupanj stečenih kompetencija i ishoda obrazovanja u obrazovnom profilu, - pokazuje se kompetentnost samostalnog istraživanja i stručne obrade izabrane teme na sustavan, smislen te gramatički i pravopisno ispravan način. Završni rad sastoji se od sljedećih dijelova: - naslovna stranica, - sadržaj, - uvod, - glavni dio – razrada teme, - zaključak, - sažetak, - prikaz slučaja, - literatura, - prilozi, - posljednja stranica rada (konzultacijski list). *Dva primjerka završnog rada treba uvezati spiralno ili u fasciklu s mehanizmom. Naslovna stranica sadrži osnovne podatke o školi, učeniku, mentoru, nastavnom predmetu, naslov završnog rada i školsku godinu. Oblikovana je prema predlošku (Naslovna stranica). Ne označava se rednim brojem i ne sadrži slike. Sadržaj predstavlja tematski prikaz rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi cjelina, poglavlja, odjeljaka. Sadržaj dolazi iza naslovnice i nije numeriran (Sadržaj). Uvod sadrži osnovne naznake problema koji se razmatra, način obrade problema i strukturu rada. Od uvoda počinje numeracija stranica završnog rada arapskim brojevima. Glavni dio ili razrada teme sastoji se od više dijelova pregledno numeriranih. Ti dijelovi, smisleno raspoređeni, sadrže teorijske doprinose različitih autora i konkretan primjer ili slučaj iz prakse. Zaključak donosi rezultate i spoznaje do kojih se u radu došlo. U zaključku je poželjno iznijeti vlastito mišljenje i opažanje. Zaključak započinje na vrhu nove stranice i numeriran je. Sažetak je sažeti pregled cjelokupnog rada. Sastavlja se u opsegu od najmanje pola do najviše jedne stranice teksta. Piše se bez podnaslova i odlomaka. U sažetku se ukratko: - opisuju svrha i ciljevi rada, - izlažu osnovna stečena znanja proširena samostalnom obradom novih izvora vezanih uz temu, - zavisno od teme, teorijske informacije povezuju s praktičnim dijelom, - navode zaključci.
Sažetak se sastavlja nakon što je završni rad napisan (od uvoda do zaključka). Prikaz slučaja u kojem učenik prikazuje plan njege i općenito o pacijentu o kojem skrbi za vrijeme maturalnih vježbi (ovisno o temi i zahtjevima mentora). Literatura slijedi nakon zaključka, a prije eventualnih priloga ili dodataka. Dio Literatura započinje na vrhu nove stranice i numeriran je. Korišteni izvori navode se prema primjerima (Citiranje literature). Tijekom izrade i pisanja rada nužno je koristiti recentnu stručnu literaturu. 1. minimalno 5 knjiga (udžbenik, stručne knjige, nastavne skripte stručnih studija sestrinstva) 2. minimalno 2 diplomska rada iz repozitorija 3. minimalno 2 stručna članka Prilozi (dokumenti, sheme, dijagrami, grafikoni, nacrti, tablični pregledi) prilažu se na kraju rada i numeriraju, na vrhu stranice (Prilog broj 1, Prilog broj 2) i takvi se vode u Sadržaju. Konzultacijski list ispunjava mentor za svakog učenika. Mentor evidentira kada je i koliko puta učenik bio na konzultacijama. Konzultacijski list zadnja stranica završnog rada. Broj stranica - završni rad ima od 14 do 20 stranica, ne računajući naslovnu stranicu i priloge. Dva primjerka završnog rada (s potpisom mentora na posljednjoj stranici kojim se potvrđuje da je mentor prihvatio rad) učenik predaje u Tajništvo škole na ovjeru i urudžbiranje najkasnije 10 prije datuma obrane Završnog rada. Obrana završnog rada
Završni rad brani se pred povjerenstvom od najmanje tri člana. Ravnatelj imenuje članove povjerenstva za sve rokove u tekućoj školskoj godini. Obrana rada traje oko 20 minuta. Učenici za obranu Završnog rada uz pomoć PowerPoint prezentacije(max 20 slajdova) samostalno predstavljaju temu. Nakon prezentacije učenik odgovara na pitanja povjerenstva. Kod obrane se ocjenjuju: izlaganje, odgovori i izrada prezentacije (prema odluci mentora) ocjenama od 1 – 5. Učenik treba vježbati prezentiranje rada i smije se koristiti tablicama i slikama iz rada, ali ne smije doslovce čitati rad već jasno i glatko ga prezentirati. Ocjene se priopćavaju nakon što svi prijavljeni učenici završe s obranom radnji. Konačna ocjena je srednja ocjena iz pisanog dijela rada i usmene obrane završnog rada.
Prije pisanja završnog rada treba se prisjetiti: - riječi se odvajaju samo jednim razmakom, - interpunkcijski znakovi (. , ? ! : ; ) pišu se zajedno s riječju iza koje slijede, nakon toga obavezno jedan razmak, - navodnici i zagrade pišu se zajedno s riječju ispred i iza koje se nalaze, - crtica se piše zajedno s riječima između kojih stoji ako se radi o složenici (npr. matematičkoinformatički), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu,
- rečenicu nikada ne valja započinjati brojkom, - tekst pisati u odlomcima (odlomak je dio teksta koji zaključujemo tipkom <Enter> ), - početak odlomka treba biti uvučen tipka <Tab>. Veličina slova, vrsta pisma i poravnavanje Standardna veličina slova za cijeli tekst je 12 (naslovi cjelina 14), font „Times New Roman“ s proredom 1,5 redak, cijeli tekst rada je potrebno poravnati obostrano. Stil fonta (Bold, Italic, Underline) ne primjenjuje se na cijeli tekst već samo na pojedine riječi ili dijelove rečenica koje želimo posebno istaknuti. Ne treba ga koristiti prečesto jer će rad izgledati neuredno (preporuka: izbjegavati Underline). Postavljanje standardne margine stranica Standardne margine - gore, dolje, desno su 2,5 cm, a lijevo 3 cm zbog uveza. Slike, crteži, tablice, grafikoni Slike, crteži, tablice i grafikoni postavljaju se unutar teksta te obavezno imaju redni broj (prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu) i naziv. Slika obuhvaća fotografiju, grafikon, shemu i dr. Oznaka Slika broj. Naziv piše se ispod slike dok se Tablica broj. Naziv piše iznad tablice. Primjeri: Tablica 1. Udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj 2001.
Ukupno stanovnika u Hrvatskoj:
4.437.460
2001 2001. 1991.
65+ 60+ Muškaraca 65+
15,7% 21,89% 37%
1991.
Žena 65+
63%
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Slika 1. Dijagram srčanog ciklusa. Izvor :http://www.msd-prirucnici.placebo.hr Umetanje brojeva stranica Stranice završnog rada trebaju biti pravilno označene. Umeću se u podnožje (Footer), centrirano. Kako brojanje stranica započinje s Uvodom, kliknite u podnožje upravo na toj stranici: 1. View Header and Footer (ili, brzi dvoklik na podnožje) – pojavljuje se izbornik Zaglavlje i podnožje u kojem isključite opciju Isto kao prethodno 2. Oblikovanje broja stranice Oblik broja: 1, 2, 3, …; isključi opciju Uključi broj poglavlja 3. Numeriranje stranica: Počni od 1 OK 4. Tab Umetni broj stranice 5. oblikovanje podnožja: označi sve, Font: TNR, Veličina fonta: 12 Označavanje dijelova završnog rada Najpregledniji način označavanja dijelova rada predstavlja decimalni sustav brojeva. Svaka se glava (cjelina) označava arapskim brojem (1., 2., 3., ...). Prva znamenka svakoga poglavlja podudara se s brojem glave kojoj poglavlje pripada, a druga znamenka označava redni broj navedenog poglavlja (1.1., 1.2., 1.3., ...). Isti postupak slijedi za označavanje odjeljaka (1.4.1., 1.4.2.,...) i točaka (Sadržaj). Citiranje literature Kada citiramo nekog autora (preuzeli smo identičan tekst), na završetku rečenice koju smo citirali stavljamo u zagradu broj koji označava literaturu iz koje je citat preuzet. Pod tim istim brojem navedena literatura se nalazi na kraju pod popisom literature. Primjer: Medicinska sestra pomaže pri pregledu, uzima dijagnostički materijal za pretrage, mjeri vitalne funkcije i cjelovito promatra izgled i ponašanje bolesnog djeteta (1).
Popis literature: 1. Malčić I. Ilić R. Pedijatrija sa zdravstvenom njegom djeteta. Zagreb: Školska knjiga; 2009.
NAVOĐENJE LITERATURE U POPISU LITERATURE International Committee of Medical Journals Editors (ICMJE), utjecajno međunarodno tijelo urednika medicinskih časopisa, u svojim je uputama za pripremu rukopisa za objavljivanje u medicinskim časopisima predložilo i način navođenja/citiranja literature poznat pod nazivom Vancouverski stil citiranja. Literatura treba biti navedena na kraju rada, navodi se prema sljedećim napucima za razne jedinice. Prema Vancouverskom načinu citiranja podatak o citiranom djelu u radu se pojavljuje najmanje dva puta. Prvi put u tekstu rada, a drugi put u popisu korištene literature. Navodi/citirana djela se u tekstu rada označavaju arapskim brojkama (u zagradama, od 1 nadalje): „Lewis (4) zaključuje da…“
Ponovljeno citiranje nekog rada treba označiti istim brojem pod kojim je prvi put spomenut. Moguće je navoditi više izvora: „Brojna istraživanja (14, 15) pokazuju kako je…“ U popis korištene literature navodi se upisuju redoslijedom pojavljivanja u tekstu rada. Sekundarno citiranje odnosi se na slučaj kada autor koristi navod iz djela kojemu nema pristup, već je do navoda došao posredstvom drugog rada u kojem je izvorni rad citiran. Ovaj način citiranja treba izbjegavati gdje god je to moguće, odnosno uvijek treba pokušati pronaći izvorno djelo. Ako to nije moguće, u referencijama se navodi rad koji je zaista korišten, a ne rad u kojem je informacija primarno objavljena. Primjer: U tekstu: „Prema istraživanju Straussa i Thomasa, kako navode Edwards i Langpap (5), manjak informacija utječe na loš odabir...“ Referencija: Edwards JHY, Langpap C. Fuel choice, indoor air pollution and children’s health. Environment and Development Economics. 2012;17(4):379-406. Sastavni dijelovi referencija Autor/i o Ako djelo ima do šest autora, navode se svi. Ako djelo ima više od šest autora, navode se prvih šest, a svi ostali označuju se kraticom i sur. (i suradnici, u engleskom jeziku koristi se latinska
kratica et al). Prvo se navodi prezime, a potom inicijal(i) imena. Više inicijala imena iste osobe piše se bez razmaka.
Urednik/ci o Navode se jednako autorima i dodaje se kratica ur. (u engleskom jeziku editor ili editors.) Naslov i podnaslov rada o Prepisuju se iz izvornika i međusobno odvajaju dvotočkom. Samo prva riječ naslova i vlastita imena (osobna, zemljopisna i dr.) pišu se velikim početnim slovom. Naslov časopisa o Naslovi časopisa skraćuju se sukladno sustavu koji koristi MEDLINE. Popis kratica dostupan je na adresi http://www.ncbi.nlm.nih.gov/nlmcatalog/journals. o Naslov časopisa se ne skraćuje ako se on ne nalazi na prethodno navedenom popisu kratica
Numerički podaci o časopisu o Arapskim brojkama upisuju se podaci koje možete pronaći u samome izvorniku ili u nekoj bibliografskoj bazi podataka i to sljedećim redom: godina, volumen ili svezak, sveščić ili broj (engleski issue ili number – no.), dio (engleski part), dodatak (engleski supplement ili suppl.), stranice (engleski pages). Broj sveščića upisuje se u okruglu zagradu, a obvezno ga je upisati ako paginacija (numeracija) svakog sveščića počinje od 1. Ako ne možete prepoznati broj/sveščić časopisa(primjerice, kad su sveščići uvezani), taj se podatak može izostaviti. Stranice rada se upisuju od prve do zadnje, a bez ponavljanja zajedničkog dijela. Izdanje knjige (osim prvoga) navodi se rednim brojem i kraticom izd. Rednom broju sveska knjige (ako je djelo u više svezaka) prethodi oznaka sv. Grad izdavanja o Upisuje se prvi grad naveden u izvorniku, a za ostale se dodaje etc. Izdavač/i se prepisuju iz izvornika. Godina izdavanja se prepisuje s naslovne stranice, a ako nije navedena godina izdavanja bilježimo godinu copyright-a © koja se često nalazi na poleđini naslovne stranice.
Stranice knjige navode se samo ako se citira dio knjige, a prethodi im oznaka str. (engleski p.)
Poglavlje u knjizi opisuje se najprije autorima i naslovom poglavlja nakon čega slijede podaci o knjizi. Ispred navođenja urednika knjige stavlja se riječ U: (engleski in:). URL / Web adresa obvezno se navodi za mrežne izvore. Datum korištenja/pristupa obvezno se navodi za mrežne izvore . Pri oblikovanju referencija obvezno je pridržavati se propisanog oblika interpunkcije. I Knjige Prezime autora Inicijal imena. Naslov: podnaslov. Izdanje (ako nije prvo) . Mjesto objave: Izdavač; godina. Primjer: 1. Andreas, I, Jalšovec, D. Anatomija i fiziologija, Zagreb: Školska knjiga; 2008. 2. Broz, Lj., Budisavljević, M. i Franković, S. Zdravstvena njega 3: Zdravstvena njega internističkih bolesnika. Zagreb: Školska knjiga; 2005. Dio knjige: Alexander RG. Considerations in creating a beautiful smile. U: Romano R, ur. The art of the smile. London: Quintessence Publishing; 2005. Str. 187-210. II Prilozi u časopisima se navode na sljedeći način: Prezime autora Inicijal imena. Naslov članka. Skraćeni naslov časopisa. Godina objave; broj volumena(broj sveščića):brojevi stranica. Primjer: 1. Ivković-Jureković, I. Kožno ubodni test u dojenčadi – koliko je koristan u dijagnosticiranju atopije, Pediatria Croatica.2009; 53(1):474-485. 2. Richter, D. Vrućica u djece. Pediatria Croatica. 2004;48( 2):252-261.
III Službeni dokumenti – primjer 1. Državni zavod za statistiku . Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb. 2000. 2. Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Zdravstveno-statistički ljetopis grada Zagreba 2008. IV diplomski radovi u e-obliku Primjer Stojanović M. Zbrinjavanje politraumatiziranog pacijenta u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu [Internet]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2014
[pristupljeno 02.05.2016.]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:925478
V Ä&#x152;lanak objavljen u blogu - primjer Skariah H. The tooth booth dental blog [Internet]. Mississauga (ON): Hans Skariah; 2004 - . Dental did you know: breastfeeding duration and non-nutritive sucking habits; 2009 May 18 [pristupljeno 20.06.2009.]. Dostupno na: http://dentaldude.blogspot.com/2009/05/dental-did-you-know-breastfeeding.html VI slika s interneta McCourtie SD, World Bank. SDM-LK-179 [slika s interneta]. 2009 Apr 29 [pristupljeno 14.06.2010.]. Dostupno na: http://www.flickr.com/photos/worldbank/3486672699/
Popis literature se NE poravnava u tekstu.