9 771 512 81 300 6
ISSN 1512-813X Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €
LIST VAREŠKIH HRVATA
GODINA XIX. • BROJ 226 • LISTOPAD 2013.
UVODNIK
G
radom i selima, uzduž i poprijeko, proteklih su 15 dana krstarili mladi ljudi, pa i oni relativno mladi, nezaposleni, svi s istovjetnim plastičnim aktovkama u ruci. Tih devedeset ljudi, koliko je naša općina popisivača imala, stvorilo je zakratko privid da se ljudi kreću, rade, zarađuju. Bila je to lijepa slika, ali kratka vijeka, jer će poslije nje, završetkom popisa, u prvi plan iskočiti ona pitanja za koja se velikom broju građana ove zemlje usadilo da su suštinska i odsudna. Ostali rezultati neće imati osobit odjek u javnosti, jer je pitanje svih pitanja tobože: koliko ima "nas", a koliko "njih"?. Au, ne stojimo dobro u ovom gradu, zavapit će se gorko u mnogim mjestima, a koja ne znaju i ne kane se zapitati jesu li uopće gradovi ili su po mnogim aspektima svedeni na sela i, u najboljem slučaju, varoši. Samo je važna ta brojčana nadmoć. Koliko smo siromašni? Koliko obrazovani ili neobrazovani? Koliko i kako zaposleni? Teško da će neki osviješten političar pogledati tu statistiku, njih zanima samo ona kolona u kojoj se zbraja ljude po nacionalnosti. U toj priči oni koji se izjasne kao "ostali" čine se namijenjeni nekom košu u koji se tutnu politički neupotrebljive stvari. Ljudi su pa nije primjereno nasjesti i kazati košu za smeće. Na takva je poimanja i ponašanja u praksi ukazala nedavno objavljena knjiga prof. dr. Esada Bajtala, Varešanima bliskog i veoma britkog intelektualca, promovirana u Sarajevu u predvečerje popisa. Naslovljena s "Neofašizam u etnofraku" knjiga po njezinu autoru upozorava da je nacionalizam u BiH "ružičasti eufemizam za najcrnji fašizam". S druge strane, zabrinjava i držanje onih čudesno indolentnih članova društva koji se ne žele miješati ni u vlastito postojanje i da nije zakonske prijetnje novčanom kaznom u slučaju odbijanja popisivača čulo bi se vjerojatno: "nemoj mene ni popisivat', biž' tam'..." Upravo zbog političkih nadmudrivanja, BiH je jedina europska zemlja koja
IZ ŽUPNIH MATICA
EVIDENCIJA MUJE ČURTIĆA
Između dva broja nije obavila popis stanovništva 2011., kada je to trebalo učiniti. Vlastodršci čuvaju svoje građane u zaostalosti, važno je samo da, navečer kad legnu, znaju da su brojniji. U svakoj drugoj zemlji, pak, rezultati popisa služe za definiranje buduće ekonomske politike, planiranje investicija, populacijske mjere. Bilo kakvi razvojni projekti, pa konačno i početak pristupnih pregovora s Europskom unijom, ne mogu se u punoj mjeri ostvariti bez jasnih statističkih podataka. Teritorijalna distribucija stanovništva, demografska struktura i socioekonomska obilježja BiH i svih njenih krajeva su podaci koji su potrebni domaćoj administraciji. Deseci državnih, entitetskih i kantonalnih ministarstava, a napose agencija i zavoda nakrcanih u proračunskom hranidbenom lancu ne mogu opravdati svoju svrhu postojanja niti mogu raditi u punom kapacitetu bez pravih podataka o tome s čime sve država raspolaže. Ali tko je i rekao da oni žele navući na sebe rad punim kapacitetom.
ŽUPA VAREŠ Kršteni: David Ilić (Damira i Ljiljane). Vjenčani: Saša Vodopija i Kristina Ruf, Boris Antunović i Elvira Duranović. Umrli: Nevenka Kolaković rođ. Brđanović (1950.), Mato Sprečkić (1929.), Anto Tokmačić (1923.). ŽUPA BOROVICA Umrli: Božo Dominović (1932.). Umrli: Slavica Marković (78), Tvrtko Bundić (64), Muhamed Čeliković (56), Salko Operta (87), Bahrija Žutić (70), Enes Suljić (53), Esed Alihodžić (61), Hasan Adilović (86). Fotografija na naslovnici: M. Marijanović
2
A koliko smo zaduženi? Tu postoji jasan podatak, zaključno s 31. prosincem 2012. i o njemu su nedavno raspravljali zastupnici u našem državnom parlamentu. Sitnica od 10,4 milijardi KM (7,1 milijarda vanjskog i 3,3 milijarde unutarnjeg duga) našu je državnu vladu (Vijeće ministara BiH) uspjela trgnuti tek toliko da zaključi kako stanje nije dobro, bez preporuka kako se vaditi. Oblast ekonomske politike valjda nije tako zanimljiva kao oblast nacionalne. Dva instituta, Stalni odbor za fiskalnu stabilnost i Fiskalno vijeće BiH, dobili su na koncu zaduženje da analiziraju stanje zaduženosti. No, ako je neki odbor stalan i ako brine o stabilnosti zar ga je potrebno buditi? Uglavnom, popisani i opremljeni drvima za zimu sad se možemo mirnije prepustiti jesenjoj melankoliji. Koncerti ozbiljne glazbe koje smo ovdje imali za vrijeme Miholja oplemenili su ovu kotlinu s malo bečkog štimunga, ali provincijski problemi ostaju.
BROJ 226
DONACIJE ZA "BOBOVAC" A. P., Zagreb – 5 €, N. N., Vareš – 50 KM, Janja Mutić, Pogar – 10 KM, Ljubica Turbić, Njemačka – 22 KM, Žan i Igor Božić, Njemačka – 50 KM.
Svima hvala lijepa! LISTOPAD 2013.
VIJESTI SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
PARTNERSTVO VAREŠA I FLENA
Opć insko vijeć e Vareš dana 26. rujna 2013. godine održ alo je 11. sjednicu, prvu u novom i po nekim miš ljenjima kontroverznom terminu iza 16 sati. Zasjedanje na kome se naš lo 15 toč aka dnevnog reda započ elo je uobič ajenim usvajanjem zapisnika s proš le sjednice, da bi se potom preš lo na izvješ će opć inskog nač elnika o aktualnostima između dvije sjednice. Informirao je vijeć nike o svojim susretima s ministrima, te posebno istaknuo uspjeh opć inske inicijative vezane za revitalizaciju starog grada Bobovca, za š to je federalno ministarstvo kulture odluč ilo izdvojiti doista pozamaš nih 240 tisuć a KM. Zatim je jednoglasno usvojen Nacrt Strategije razvoja poljoprivrede na područ ju opć ine Vareš za naredne č etiri godine, koji je elaborirao predsjednik struč nog povjerenstva prof. dr. Nezir Tanović. Uza sve pohvale izrađenom dokumentu, jedan dio vijeć nika upozorio je da bez dovoljno poticajnih sredstava s opć inske razine ovaj kvalitetno izrađen dokument neć e mnogo vrijediti. Zatim je bez rasprave usvojen Nacrt Odluke o usvajanju Strategije razvoja i unapređenja socijalne zaš tite za razdoblje 2013.-2016. godine. Sjednica je dalje tekla rutinski do devete toč ke pod kojom je pretresano Izvješ će o izvrš enju prorač una Opć ine Vareš za razdoblje siječ anj-lipanj 2013. godine. Predoč eno je ostvarenje suficita od 922 tisuć e KM, na temelju č ega su pojedini vijeć nici zahtijevali da se pristupi rebalansu. Vijeć nik Mario Mirčić potencirao je da se prilikom vrš enja rebalansa uzmu u obzir oni subjekti koji su ostali zakinuti u isplatama iz proš logodiš njeg prorač una. Vijeć nik Zdravko Barkić zatraž io je pak pojaš njenje za one stavke koje su znač ajno prekorač ene. Nač elnik Avdija Kovačević u svom je istupu, koji je kod vijeć nikâ BPS-a izazvao revolt te su domalo i napustili sjednicu, kazao da nipoš to ne glasaju za Izvješ će oni koji smatraju da time "nač elniku č ine neku uslugu". Za suficit je istaknuo da ga ne smatra svojom zaslugom nego stjecajem okolnosti, a prvenstveno je riječ o priljevu koji je nastao prodajom rudnika olova, cinka i barita na Vrovini (stoga je bilo i razlož nih sugestija da se prilikom troš enja tog novca izvrš e ulaganja u infrastrukturu na tom područ ju). Na koncu je sugerirao da se rebalans prorač una odlož i do kraja godine, iz praktič nih razloga. Izvješ će je zatim usvojeno, uz tri suzdrž ana glasa. Nove poviš ene tonove izazvala je 12. toč ka pod kojom se, na zahtjev Javnoga komunalnog poduzeć a, raspravljalo o reguliranju statusa opć inskog odlagališ ta smeć a "Kota". Kroz suprotstavljene istupe dvojice direktora, Zafera Kamenjaša (JKP) i Izudina Sjerotanovića (BBM) iznesena su sporenja oko imovinsko-pravnih odnosa na lokalitetu deponije, gdje obje strane, svaka prema svojim dokumentima, polaž u pravo na jedan dio deponije, do kog je JKP-u onemoguć en pristup. Ispostavilo se da je problem izazvan na viš im razinama pri dodjeli rješ enja koja se preklapaju, i na koncu, kad vijeć nici nisu znali kako bi presudili, javio se opć inski nač elnik s primjedbama na rač un ponaš anja BBM-a te preuzeo na sebe iznalaž enje rješ enja. Pred kraj sjednice, koja je potrajala do 22 sata, nije bilo viš e elana za rasprave o realizaciji projekata u nevladinom sektoru ni o stipendiranju od strane Opć ine, pa su te informacije usvojene bez pretresa, a zasjedanje je završ eno takozvanim tekuć im pitanjima i poš tom pristiglom Vijeć u. KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA • PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU
tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326 LISTOPAD 2013.
BUKETI • SVADBENI BUKETI LONČANICE • SVJEŽE CVIJEĆE POGREBNI VIJENCI
Nastavak suradnje Od međunarodnog predstavnika i koordinatora partnerskih odnosa Općine Vareš i švedske komune Flen Mladena Papeca dobili smo izvješće o nedavnom posjetu vareškog općinskog načelnika Avdije Kovačevića Flenu Mladen Papec Nač elnik opć ine Vareš Avdija Kovač ević u periodu od 29.9. 2013. do 2.10.2013. godine boravio je u zvanič noj posjeti partnerskoj komuni Flen. Avdija se odazvao pozivu flenskog gradonač elnika kako bi se analizirala dosadaš nja saradnja i odredili prioriteti daljnjih aktivnosti u cilju njihovog intenziviziranja. Kao pokretač i koordinator ovih procesa pripremio sam veoma zahtjevan program kako bi se š to viš e toga uradilo u dva dana, koliko je posjeta trajala. Proveo sam Avdiju kroz flensku gimnaziju, kroz tvornicu za repariranje SUS motora "Volvo" Flen, kroz tvornicu sladoleda Flen gdje nas je doč ekao tehnič ki rukovodilac Igor Papec, pokazali smo Avdiji ljetnu rezidenciju š vedskog premijera Reinfeldta, znač ajnije dvorce, nekoliko farmi, obradive površ ine i naravno prirodne ljepote Flena. Imali smo u toku posjete stalan kontakt sa š efom odjela za privredu, kao i sa š efom odjela za pravne poslove, a gradonač elnik Flena nam je posvetio jedno cijelo poslijepodne. Održ ali smo jedan duž i sastanak s gradonač elnikom Flena Janom Erikom, zajedno s liderom najveć e opozicione stranke u Flenu, odnosne vladajuć e stranke u Svedskoj Thomasom. Oni su, po obič aju, ocijenili sastanak i dobili smo najveć u ocjenu. Pohvalili su Avdijinu konstruktivnost u izlaganju gdje nije izreč ena niti jedna suviš na riječ , a istovremeno je reč eno sve š to je bilo potrebno i š to je interesiralo naš e sugovornike. Sve pohvale i sa moje strane na Avdijinom zalaganju da ukaž e na sve važ ne segmente vezane za partnerske odnose ove dvije komune i na prioritete u daljnjem radu. Naš i sagovornici su bili veoma zadovoljni uč incima mjera koje su poduzete u Vareš u posljednjih mjeseci. Posebno su pozdravili napore koji su uč injeni u pravcu izrade projekata, već inu njih su pogledali i ocijenili da su kvalitetno urađeni te da imaju perspektivu. Projekat izgradnje trga i autobuske stanice kod Opć ine Vareš je posebno interesantan za Flen. Ono š to su smatrali veoma važ nim, a š to bi znatno poveć alo naš e š anse za dobijanjem sredstava iz EU fondova je proš irenje naš ih partnerskih odnosa sa još jednim partnerom, š to ć emo svakako i uč initi. Nač elnik opć ine Vareš je posebno istakao potrebu lobiranja, odnosno neophodnost pomoć i partnera iz Flena već im angaž iranjem kod š vedskih EU parlamentaraca, kako bi se olakš ao put ka evropskim fondovima preko Brisela. Obeć ano nam je da ć e se to uraditi i da su svjesni koliki znač aj mogu imati savjeti tih ljudi, posebno u zajednič kim projektima Flena i Vareš a. Ja mogu ovo potvrditi č injenicom da su se u dobroj mjeri već osjetili efekti zajednič ke posjete predstavnika Flena i Vareš a š vedskom ambasadoru i direktoru SIDA-e u Sarajevu, koja je uprilič ena ne tako davno. Posebno je istaknuto ž aljenje sadaš njeg gradonač elnika š to nije realiziran naš zajednič ki plan da š vedski privrednici posjete Vareš još ove godine. Razlog je "turbulencija" koja se dogodila u junu ove godine kada je dotadaš nji gradonač elnik Flena podnio ostavku i kada su se pokrenule aktivnosti za izbor odnosno imenovanje novog gradonač elnika. Ono š to raduje i š to je veoma pozitivno je to da je spomenuta posjeta samo odgođena za sljedeć u godinu.
BROJ 226
3
IZ VJERSKOG ŽIVOTA Na izlazu iz župne crkve
Proslava patrona
U
z č injenicu da je ove godine blagdan sv. Mihovila (29. rujna) zaš titnika vareš ke ž upe bio nedjeljom i da je bilo lijepo vrijeme, stvorili su se svi preduvjeti za lijepu proslavu. I, doista, vjernici ne samo iz vareš ke nego i okolnih ž upa uč iniš e crkvu tijesnom. Misno je slavlje otvoreno srč anom pjesmom dječ jeg zbora vareš ke ž upe pod ravnanjem s. Ruž ice Marijić , a proslavu je patrona, posebno pripremanim liturgijskim pjevanjem, uljepš ao i veliki ž upni zbor. Predvođenje misnog slavlja povjereno je fra Mati Topić u, vareš kom kapelanu i ž upniku iz tegobnog i turbulentnog vremena – od rata do konca devedesetih godina – koji je među vareš kim vjernič kim pukom i danas naroč ito omiljen. Na poč etku svoje emotivne propovijedi progovorio je o tome kako je bio svjedokom ljubavi iseljenika prema Vareš u, prilikom boravka u Austra-
D
liji proš le godine, i mnogih drugih koji bi ž arko voljeli biti dijelom ove sveč anosti koja se dož ivljava kao privilegij. Govoreć i o trendovima današ njeg vremena koji napadaju duhovnost kazao je da se ljudima zamagljuje biblijska slika o Bogu i to senzacijama i brojkama, kojima se pridaje nepotrebna paž nja, ponekad i važ nost. Upozorio je i na razna svrstavanja koja nisu na dobro č ovjeka nego na korist onoga tko ga svrstava u "spaš ene i nespaš ene", uzurpirajuć i pritom ulogu posrednika između č ovjeka i svijeta i između č ovjeka i Boga. A istinski Bož ji posrednici, naglasio je fra Mato, ostaju jedino anđeli na koje vjernik ne smije zaboravljati i smjestiti ih samo u dječ ju molitvu pred spavanje. Koncelebriralo je desetak sveć enika iz obliž njih ž upa, samostana i svetiš ta, a predstavljen je i novi borovič ki ž upnik vlč . Milan Blaha. Nakon mise tijesno je postalo crkveno dvoriš te, ali ipak se nekako otvorilo prostora za kolo i neizostavni valcer. Druž enje uz glazbu už ivo i č aš icu razgovora u dvoriš tu ž upnik fra Mirko Majdandž ić omoguć io je i nakon več ernje mise. M. M.
Kapela - dar Tisovcima
ana 21. rujna 2013. na Tisovcima je obavljen blagoslov novosagrađene kapelice locirane na padini iznad sela. Ovaj je sveč ani događaj, uz misu š to ju je služ io vareš ki ž upnik fra Mirko Majdandž ić , okupio brojne vjernike s područ ja Vrovine. Kapelu je dala izgraditi obitelj Petrović – kompletna sredstva za nju osigurala je Katarina Petrović Schwemmer, a u povodu stote obljetnice rođenja njihove majke, koja se s Tisovaca udala u Potoke. Unutar kapele, izgrađene po projektu Darija Kokora, nalaze se kipovi svete obitelji, a na njezinu proč elju lijevana ploč a s posvetom i tekstom koji glasi: "Mješ tanima ovog sela, naš ima djedu Peri i baki Ani – Oć evki – Grabovac na zahvalnost i sjeć anje, diž emo ovu kapelu 2013. god., a na stogodiš njicu rođenja njihove kć erke a naš e majke Ruž e Petrović . Mješ tane sela neka č uva ova kapela, a mješ tani kapelu." U ime obitelji okupljenima se prigodnim riječ ima obratio Miroslav Petrović i zahvalio svima koji su doprinijeli u izgradnji. Poslije blagoslova i mise, na raskriž ju u Tisovcima poigrano je kolo, a potom su svi nazoč ni pozvani i ugoš ćeni na domjenku uz glazbu Rusa, Spreč e i Hingera u prž ić kom domu kulture. Primjetno je bilo zadovoljstvo nazoč nih razinom organizacije ovog događaja i ujedno se rodila ideja za zajednič ki doč ek Nove godine u ovom domu. M. M.
4
BROJ 226
Petrovići sa župnikom ispred kapele
Podržimo Zakladu/Fondaciju za obnovu i razvoj regije Vareš Donacije se mogu uplatiti na: Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH, račun broj: 154-160-20036145-76 (za BAM i EUR) SWIFT: UPBKBA22 l IBAN: BA 39 1541602003614576 www.fondacija.vares.info LISTOPAD 2013.
DOGA\ANJA
Susret pun emocija Na inicijativu dr. Branke Krajinović Vojčuh 21. rujna 2013. održan je susret bivših radnika Doma zdravlja Vareš.
B
io je dostojanstven, srdač an, sa zagrljajima i bezbrojnim poljupcima, suze radosnice ovlaž iš e lice, stislo u grudima. Jednom riječ ju, bož anstveno, s aurom sreć e, prijateljske ljubavi i poš tovanja. Pljuš tala su pitanja, smijeh se orio, navirala su sjeć anja i u tom kratkom periodu pogledi su samo lutali od jednog do drugog, da svaka crta lica ostane u pamć enju. Riječ ima se ne mogu opisati sve emocije, nego treba dož ivjeti takove sretne trenutke i nadamo se da ć e sljedeć i susret, koji ć e se održ ati dogodine u isto vrijeme na istome mjestu, biti isto tako sjajan kao ovaj. A ovaj put okupiš e se: Anto Jelić , Hasan Zutić , Olga Milanović , Boris Bož ić , Jelena Dursun Zlobec, Ljiljana Bilobrk Josipović , Zeljka Jelić Josipović , Edhem Aš čerija, Nezira Baš ić , Azra Prkić , Mahmut Marić , Mehmed Zutić , Goran Grabovac, Zeljko Dodik, Mersija Hodž ić , Hidajeta Likić , Nusreta Cemalović i Simo Cović .
Vareški trojac na Olimpu
Navrh Grčke S. P.
N
akon proš logodiš njeg osvajanja vrha Musala u Bugarskoj Aziz Numanović , Velimir Gavran i Admir Cizmo polovicom rujna izveli su novi međunarodni pohod i uspeli se na grč ku planinu Olimp. Kao predstavnici vareš kog planinarskog druš tva "Perun", č iji je Numanović predsjednik, na ovom pohodu pridruž ili su se skupini od 138 planinara iz BiH. Uspinjanje na najviš i vrh Olimpa – Mytikas (2917m) trajalo je dva dana, a izvedeno je prigodom stote obljetnice od prvog osvajanja tog vrha. Pohod nije bio lak ni jednostavan, ali trojica Vareš ana još jednom su pokazali svoju planinarsku spretnost i razvili grb svoga grada "navrh Grč ke". Clanovi ekspedicije zahvaljuju za novč anu pomoć Opć ini Vareš i opć inskom nač elniku, caffe baru "Jazz in the house", trgovinskim radnjama "Duć an" i "Kula" te turistič koj agenciji "Ljaljić turs".
Sudionici susreta
Predavanje o astronomiji A. Šurkić
U
sklopu Svjetskog tjedna svemira (World Space Week), koji se obiljež avao poč etkom listopada, u dvorani Opć ine Vareš dana 5. listopada 2013. godine održ ano je predavanje na temu "Sunč ev sustav". Predavanje su održ ali Savez astronoma amatera Srbije i udruga "Anonimus" iz Osijeka kao dio organizacijskog tijela za World Space Week. PreLISTOPAD 2013.
davač je bio gospodin Dragan Radmilović iz Beograda, predsjednik Saveza astronoma amatera Srbije i nacionalni koordinator World Space Weeka za Srbiju. Prije predavanja uprilič ena je izlož ba astrofotografija astronoma amatera iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije. Nakon predavanja o sunč evom sustavu uslijedila je prezentacija projekta Ljetna BROJ 226
š kola astronomije, koji ć e se realizirati iduć e godine na Perunu. U več ernjim satima nakon predavanja bilo je organizirano promatranje nebeskih tijela teleskopom postavljenim kod Gaš ine stijene. Ispred osnovne š kole u Vareš u građani su također imali priliku promatrati sunce kroz teleskop, kao i nama najbliž u galaksiju Andromedu i nebeska tijela. Razlog zaš to je Vareš izabran kao jedan od gradova gdje se obiljež avao Tjedan svemira jest rezultat trogodiš nje suradnje K.E.S. "Perun-Va" Vareš i astronoma iz Hrvatske i Srbije, koja se i nastavlja.
5
INTERVIEW Gosp. Orozoviću, kakvo je stanje agrara na području općine Vareš detektirano ovom strategijom? Sektor agrara uopć e, pa i u uvjetima opć ine Vareš , je heterogen, ekstenzivan, iako se poljoprivrednoj proizvodnji, u usvojenoj Strategiji razvoja opć ine Vareš za period 2005. – 2015., povjerila zadać a da bude jedan od znač ajnih pravaca buduć eg razvoja lokalne zajednice. Poljoprivreda i danas preuzima ulogu socijalnog stabilizatora za najosjetljiviji dio populacije. To su uglavnom starač ka domać instva koja se obič no bave proizvodnjom hrane za vlastite potrebe, zatim dio radno aktivne populacije koja je direktno pogođena posljedicama tranzicije i ukupnih promjena, uglavnom kroz gubljenje zaposlenja u drugim privrednim granama. Relativno niska produktivnost rada u poljoprivredi je, takođe, opć a karakteristika agrarnog sektora. Ovakva situacija posljedica je različ itih uzroka, a jedan od njih je i niski tehnič ki nivo poljoprivredne proizvodnje, koji poveć ava potrebu u fizič kom radu, zatim tradicija i dugogodiš nja orijentacija na prijeratne ili postojeć e rudarske, š umske i druge djelatnosti. U poslijeratnom periodu izostali su prepoznatljivi razvojni efekti u sektoru agrara. Dominirala je nekonzistentna agrarna politika, koju prate uske domać e finansijske moguć nosti a koje koč e transformaciju agrara iz naturalnog oblika proizvodnje u trž iš nu proizvodnju. Zapravo, poljoprivreda je samo ohrabrivana, ali nije poticana. Iz budž eta opć ine su tek 2009. godine poč ela izdvajanja određenih finansijskih sredstva u ovu oblast kroz poticaje. Nizak je nivo finalizacije poljoprivrednih proizvoda u naš oj lokalnoj zajednici. Znač ajan udio u toj niskoj finalizaciji proizvoda stanovniš tvo koristi za vlastite potrebe, dok ostali dio ide na trž iš te neregistriranim kanalima prodaje, osim malobrojnih registrovanih obrta u poljoprivrednoj proizvodnji. Koji faktori najviše usporavaju odnosno limitiraju razvoj ove grane gospodarstva na našem području i kako poljoprivreda općenito stoji u proračunima? Faktori koji limitiraju razvoj ove grane gospodarstva su: negativna demografska kretanja i niska produktivnost, nerazvijen prehrambeno-prerađivač ki sektor, investicije kao ogranič avajuć i faktor proizvodnje, te promjenjiva agrarna politika i nedovoljna budž etska sredstva. Budž etska podrš ka za poljoprivredu sa svih nivoa vlasti u FBiH po svim kriterijima je nedovoljna, iako je posljednjih godina imala opć u tendenciju rasta, ali nije u kontekstu usvojene Strategije raz-
6
Dragan Orozović s članicama Foruma žena Strica-Zarudje na sajmu u Zavidovićima
Dragan Orozović, dipl. ing. poljoprivrede
Raste interes za poljoprivredu Stručno tijelo koje je formirala Općina Vareš nedavno je ponudilo na usvajanje Nacrt Strategije razvoja poljoprivrede za period 2014.-2018., koji je od strane vijećnika dobio neupitnu podršku. S koordinatorom izrade ovog dokumenta Draganom Orozovićem razgovarali smo o potencijalima vareškog područja u ovoj oblasti, no i koliko su oni (ne)iskorišteni, te o čemu će, nakon načelne podrške, konkretno ovisiti provedivost Strategije. Razgovarao M. Marijanović voja poljoprivrede FBiH 2007. – 2012. s predlož enih 6 posto od ukupnog budž eta. Za primjer, u EU budž etska podrš ka u sektoru agrara po stanovniku je 250 KM, u BiH ona iznosi 16 KM. Budž etske podrš ke sa nivoa Kantona su neravnomjerno raspoređene unutar opć ina kantona. Premirane stavke proizvodnje su već im dijelom vezane za prerađivač ke kapacitete tako da su naš i poljoprivrednici u startu u nepovoljnom polož aju jer su im ta sredstva nedostupna, a ona su u ukupnoj sumi sredstava koja se izdvajaju za agrar najveć a. Sredstva za ruralni razvoj koja bi mi mogli iskoristiti, kao izrazito ruralna opć ina, za razvoj agrara na područ ju naš e opć ine nisu konstantno prisutna, iako smo mi viš e puta potencirali kod nadlež nog ministarstva da ona moraju biti stalna i u fiksnom iznosu. Budž etska podrš ka sa nivoa opć ine Vareš do 2009. godine je bila zanemarljiva, od 2009. ta sredstva su neš to već a i iznose oko 25.000 KM na godiš njem nivou. Smatram da su i ta sredstva minimalna, po preporuci iz Strategije ona bi trebala obavezno iznositi 2,5 posto od usvojenog budž eta opć ine Vareš , ali bitno je da ona postoje i da poljoprivrednici znaju za njih. Međutim, sadaš nji interes nač elnika za progres u sektoru agBROJ 226
rara jako je izraž en i već daje pozitivne rezultate. S ovom strategijom koja je urađena za naredno č etverogodiš nje razdoblje mogli bi konstatovati da ć e ona dati novi impuls za poljoprivredne proizvođač e, tj. dat ć e im pravce razvoja u robnoj, biljnoj i animalnoj proizvodnji koji su bitni i ostvarljivi u lokalnoj zajednici. A koje su naše komparativne prednosti? Mi smatramo, i to smo u Strategiji jasno kazali, da opć ina Vareš po svom geografskom polož aju, agroekološ kim uvjetima, prirodnim resursima, predstavlja interesantno područ je za investiranje u sektor agrarne privrede, uz obavezu prevazilaž enja uvrijež ene hipoteke da Vareš nije poljoprivredno interesantno područ je. Naš e komparativne prednosti u razvoju agrara u odnosu na ostala nama slič na područ ja su č ista odnosno nezagađena prirodna sredina, veliko bogatstvo vodom i znač ajne površ ine sa raznolikom biljnom florom. Osnovna orijentacija razvoja sadaš njeg i buduć eg bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom na područ ju naš e opć ine treba da ide u pravcu: ubrzanog razvoja stoč arstva po modelu malih obiteljskih farmi muznih krava za proLISTOPAD 2013.
izvodnju mlijeka sa 5-7 muznih grla, farmi ovaca i koza od 100 grla, proizvodnje jagodič astog voć a (malina, kupina, aronija, jagoda itd.), organizovanog sakupljanja i plantaž ne proizvodnje ljekobilja, proizvodnje meda i ostalih pč elinjih proizvoda, proizvodnje konzumne ribe. Sve ove nabrojane proizvodnje su moguć e i ostvarljive na područ ju naš e opć ine. Morale bi biti u organizovanom sustavu otkupa za poznatog kupca i donekle po unaprijed garantovanoj cijeni kako bi poljoprivredni proizvođač i na poč etku proizvodnog ciklusa mogli planirati svoju proizvodnju, u pogledu visine ulož enih sredstava i krajnje dobiti, i poslovati rentabilno, ako izuzmemo rizik vremenskih uslova proizvodnje koji su nezaobilazni u ovoj grani privrede. Na gore navedenim stavkama poljoprivredne proizvodnje se zasniva i naš a Strategija, smatram da je ona realna i provodljiva uz obezbjeđenje finansijskog inputa koji je predviđen Strategijom i neophodan za realizaciju iste.
trž iš no bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, a samim tim i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju od strane poljoprivrednih proizvođač a su svake godine sve već a i znač ajnija, š to ovu proizvodnju č ini intenzivnijom i sve viš e trž iš nom. U okviru Strategije je predviđeno osnivanje udruge poljoprivrednih proizvođač a ili zadruge gdje bi putem dobrovoljnog udruž ivanja poljoprivredni proizvođač i ostvarili svoje zajednič ke ekonomske interese u oblasti agrara. Udruga bi istovremeno bila, uz nadlež nu opć insku služ bu, i servis za sticanje novih znanja i razmjenu iskustava u novim proizvodnjama. Strategijom je predviđeno i osnivanje centralne otkupne stanice za otkup svih viš kova poljoprivrednih proizvoda, kao i manjih otkupnih stanica u već im mjesnim zajednicama putem kojih bi bio organizovan plasman poljoprivrednih proizvoda. Rukovođenje otkupom bi moglo biti u organizaciji udruge ili putem samostalnog biznisa zainteresovanog pojedinca.
Kako se dijele općinska poticajna sredstva i predviđa li Strategija osnivanje neke lokalne institucije koja bi bila servis poljoprivrednim proizvođačima?
Dosad je općinska služba bila nositeljica aktivnosti odnosno posrednica oko projekata vezanih za poljoprivredu, a posljednji projekt se odnosio na jednu prilično povoljnu ponuda za plantaže malina; na kakvo je zanimanje naišao?
Nadlež na opć inska služ ba je uradila Program i Uputstvo za ostvarivanje novč anih poticaja sa potrebnim obrascima za 2013. godinu. U Programu i Uputstvu su tač no naznač eni kriteriji za ostvarivanje poticaja, koji su mnogo blaž i nego kriteriji za ostvarivanje kantonalnih i federalnih poticaja. Kod planiranja poticaja smo vodili rač una da budu zastupljene one poljoprivredne proizvodnje koje su za naš e područ je "tradicionalne" uzimajuć i u obzir zemljiš no-klimatske uslove u kojima se nalazi naš a opć ina, ali da pri tome ne bude preklapanja sa federalnim i kantonalnim poticajima. Ukupno smo u Programu za 2013. godinu naveli 12 stavki u poljoprivrednoj proizvodnji (animalnoj i biljnoj) koje ć emo poticati sa određenim iznosom novč anih sredstava. Mož emo zaključ iti da uvođenjem opć inskih poticaja na područ ju naš e opć ine, koliko god oni bili do sada mali, svake godine sve je već a zainteresovanost poljoprivrednih proizvođač a za ozbiljnije,
Da u pravu ste, mi smo do sada bili nosioci odnosno posrednici aktivnosti za animiranje poljoprivrednih proizvođač a za apliciranje na pojedine projekte u poljoprivredi i realizaciju istih. Smatramo da smo putem lokalnog radija i plakatiranjem po mjesnim zajednicama uvijek blagovremeno obavješ tavali naš e poljoprivrednike o svim za njih bitnim aktivnostima u oblasti agrara. Do sada smo realizovali dosta projekata na obostrano zadovoljstvo i navest ć u samo neke od njih: CRS projekti – pomoć za održ ivi povratak i ostanak povratnič kog stanovniš tva, Aprodel projekat u suradnji sa sarajevskom razvojnom agencijom SERDA i š panjolskom razvojnom agencijom CESID – pomoć u poljoprivredi i turizmu, Heifer projekat – koji je poč eo 2009. godine i konstantno traje do danas, a radi se o pomoć i u nabavci rasnih muznih krava, projekat registracije porodič nih poljo-
privrednih gazdinstava kao uslov za ostvarivanje poticaja u poljoprivredi sa svih nivoa vlasti, Help projekat – pomoć u poljoprivredi, turizmu i obrtu, te edukacija za sakupljanje i plantaž ni uzgoj ljekobilja itd. U nekim sluč ajevima smo imali zadovoljavajuć i odaziv na ponuđene projekte a nekada ne, ali mi na to nismo mogli bitno uticati jer su kriteriji unutar projekata bili već unaprijed definisani i nepromjenjivi od strane donatora. Dobro ste uoč ili da smo ove godine u krenuli u animiranje poljoprivrednih proizvođač a za uč eš će u projektu organizovanog podizanja plantaž nih zasada jagodič astog voć a, sa garantovanim kvalitetom sadnog materijala i dogovorenim otkupom na licu mjesta. Projekat se realizuje u suradnji sa firmom "Pronatura" d.o.o. iz Zenice koja vrš i doradu ovih proizvoda, proizvode pakuje i izvozi na trž iš te Europske unije. Trenutno imamo 15-ak poljoprivrednika koji su se prijavili za podizanje plantaž nih zasada na ukupno 20-ak dunuma površ ine. Sadnja ć e ić i krajem oktobra. Nadamo se da ć emo narednih godina imati mnogo već i broj novih aplikanata u projektu, tj. kada zasadi donesu prvi pravi urod, a to je 2015. godina, gdje bi se sa dobiti od uroda isplatila kompletna investicija u podizanje zasada. Moram napomenuti da smo veoma veliki odaziv imali u Help projektu koji je poč eo ove godine, a trajat ć e do 2017. Na javni poziv ove njemač ke humanitarne nevladine organizacije apliciralo je 108 aplikanata, a u realizaciju projekta ć e uć i samo 40 njih. Projekat ć e biti realizovan u formi zajednič kog sufinansiranja Helpa, opć ine Vareš i aplikanta. Dodao bih još da imamo uspješ nu saradnju sa nevladinim sektorom, a naroč ito sa udruž enjima ž ena vezano za realizaciju projekata iz oblasti poljoprivrede. Iz svega do sada navedenog smatram da svake godine raste zainteresovanost naš ih poljoprivrednih proizvođač a za projekte iz oblasti agrara, jer, po meni, ako se ispoš tuju preporuke iz Strategije, agrar je najbolja alternativa za novo upoš ljavanje naš ih sugrađana i brž e prevazilaž enje tranzicije u kojoj se trenutno nalazi naš e druš tvo.
POGREBNO DRUŠTVO & CVJEĆARNA 95,
Hz
01 3 i 1 ,1 M
VAREŠ PRIJEVOZ U ZEMLJI I INOZEMSTVU
vl. Snježana Tomić
tel. 032/ 843 465 843 321 mob. 061/ 793 032
SVJEŽE CVIJEĆE BUKETI VJENČANI BUKETI ARANŽMANI LONČANICE VIJENCI POGREBNA OPREMA I USLUGE LISTOPAD 2013.
BROJ 226
7
NIKOM NIJE VAŽNO
Elizabeta pred rodnom kućom
Nestaje graditeljsko naslijeđe "Suština je u tome što bosanski čovjek ima svoj stil i on stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista, što je i izvor realistične arhitekture koje je u isto vrijeme udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njegovih kuća) su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. Arhitektura izrađena od prirode i okoline." ( Juraj Neidhardt) Piše Ana Šurkić
S
tare bosanske kuć e s krovom od š indre, koje su nekada dominirale, u naš em gradu sve viš e postaju ugrož ene i smanjuju se u broju kao i ljepoti zbog neodrž avanja i nedovoljnog rež ima zaš tite od strane drž ave. Također, zbog neprekidnog razvoja urbane sredine i brzog trenda izgradnje takozvanih modernih kuć a, kuć e građene u tradicionalnom stilu sve viš e se smatraju nepož eljnim i unatoč , ili upravo zbog svoje starosti, neperspektivnim za ž ivljenje. O ovim kuć ama, koje su dio tradicionalnog graditeljskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, malo tko vodi brigu, a zbog teš ke ekonomske situacije njihovih vlasnika, ali č esto i kompliciranih obiteljskih pravo-imovinskih odnosa, kuć e se prepuš taju zubu vremena i propadaju. Jedna takva kuć a se nalazi na ulazu na Pogar. Naime, kuć a u kojoj je ž ivjela Elizabeta Simić , rođena Kajić , od svog rođenja 1935. godine sve do unazad nekoliko mjeseci, ž rtva je sistema drž ave u kojoj ne postoji dovoljan stupanj zaš tite za kuć e graditeljskog naslijeđa, ali isto tako neriješ enih imovinsko-pravnih obiteljskih odnosa, č iji vlasnici ne vide znač aj u rehabilitaciji i opstanku kuć e za iduć e generacije. Ova kuć a je građena otprilike 1925. godine, koliko se mogla sjetiti Elizabeta.
8
Gradili su je dva brata, kako je u to vrijeme bilo uobič ajeno, po pola, Franjo Kajić (Elizabetin otac) i Mato Kajić . Franjo i Mato su obojica imali po š estero djece tako da je u kuć i ž ivjelo 16 č lanova, č etvero roditelja i 12 djece. Jedna polovica kuć e sastojala se od dvije spavać e sobe, kuhinje i magaze, baš kao i druga. Djeca su spavala u jednoj sobi na slamaricama, to jest duš ecima koji su pravljeni od slame zobe i ječ ma. Vodu su donosili s korita preko puta, struju su imali, a telefon i gramofon su dobili nekad u 60-im godinama. Elizabeta se sjeć a teš kih vremena koja su nastupila nakon Drugog svjetskog rata, kada se "nije imalo č estito š ta pojesti". Elizabetin otac je radio u ž eljezari u Vareš u, a majka je bila domać ica koja je vodila brigu o š estero djece i radila druge teš ke i č esto nezahvalne poslove, koji su ž enama na selu bile pripisani kao urođeni. Elizabeta i njezine dvije sestre su završ ile č etiri razreda osnovne š kole nakon č ega su bile odgovorne za kuć anske poslove i rad na polju. Poš to se pruž ala već a moguć nost za š kolovanje muš koj djeci opć enito, Elizabetina brać a su završ ili srednju š kolu u Vareš u i to s odlič nim uspjehom. Obojica su završ ili u Rijeci, gdje su stekli visoko obrazovanje i zaposlili se na visoko rangiranim poslovima. Brat BROJ 226
Blaš ko je bio profesor u srednjoj š koli, a brat Ignjac kriminalni inspektor. Nakon š to su Elizabetina brać a odselila u Rijeku, a sestre se udale, Elizabeta je ostala u staroj kuć i sa svojim roditeljima. Tek u 31. godini, ili kao š to bi se tada reklo, kao stara cura, i ona odluč uje stupiti u brač ne vode, ali umjesto, kako je tradicija tada (pa i danas) nalagala, da se Elizabeta odseli muž evoj obitelji, muž se doselio njoj. Elizabeta je sa svojim muž em i sinom ž ivjela skromno u još skromnijoj kuć ici pored stare kuć e, takozvanoj ljetnoj kuhinji s dvije sobe. Njezin sin Stefko se i danas prisjeć a bakine pite od "puce" koja se pravila, jer se nije imalo od č ega drugog napraviti. U posljednjem ratu je "ljetna kuhinja" izgorjela, tako da se Elizabeta preselila u rodnu kuć u ili bar u onu polovicu koja joj je pripadala. U drugoj polovici nije nitko ž ivio otkako su striko i strina umrli, a njihova djeca otiš la ž ivjeti negdje drugo. Prije nekoliko mjeseci Elizabeta je bila prinuđena odseliti iz rodne kuć e zbog sigurnosnih razloga. Krov je poč eo prokiš njavati, a druga polovica kuć e je potpuno propala tako da je bilo samo pitanje vremena kada ć e krov i na Elizabetinoj strani kuć e pasti. Krov, kako kaž e Elizabeta, "kao u inat još se nije sruš io", ali se sa sigurnoš ću mož e reć i da je staroj kuć i odzvonio vijek. Iako bi se Elizabeta voljela vratiti u kuć u gdje je provela i mladost i starost, svjesna je da to nije moguć e, poš to ona sa svojom penzijom nije u financijskom polož aju da obnavlja kuć u koja broji blizu stotinu godina starosti. Ovakve kuć e ć e i dalje propadati i umjesto ljepota naš ih gradova i sela postat ć e ruglo ruš evina sve dok naš a drž ava i ljudi koji u njoj ž ive ne shvate njihovu vrijednost i poč nu poduzimati mjere za njihovo oč uvanje za buduć e generacije, koje bi u ovim kuć ama mogle vidjeti i surovost i ljepotu nekadaš njeg ž ivota.
AMI
TR
Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor LISTOPAD 2013.
ŽIVOTNE PRIČE
R
ođena je na Viš njić ima 1923., pod prezimenom Jelić , i imala č etiri sestre. Obitelj se bavila stoč arstvom i zemljoradnjom te se tako uzdrž avala. Sijali smo ž ito i imalo se dovoljno za osnovne potrebe, navodi Anđa te dodaje da se nekoć kupovalo samo tri namirnice – ulje, š eć er i kavu. Sve ostalo seoska domać instva proizvodila su sama. Skolu je pohađala na Prž ić ima, do kojih se s Viš njić a trebalo pomuč iti, dijeli ih duboki planinski usjek. A upravo kad ć e Anđa postati punoljetnom djevojkom, na vrata ć e Drugi svjetski rat. Viš njić i su na nezgodnu razmeđu (bili su i u posljednjem ratu). U sjeć anje su joj se tada urezali zloč ini poč injeni unutar samoga sela. I bjež anje ž ena i djece kroza snijeg do pasa preko Bijelog Borja u Vareš Majdan prije nego ć e naić i vojne horde. Ali, Anđa na kraju istič e zahvalu Bogu da su svi u obitelji sač uvali ž ivu glavu. Nedugo iza rata udala se na Prž ić e, rodila sedmero djece (š estero je danas ž ivih) i do današ njeg dana stekla desetero unuč adi i š estero praunuč adi. No, Viš njić ima se vrać ala da bi dohranila svoga oca (jedan je to od onih glagola kojima nema prijevoda na zapadne jezike). Danas je uz nju njezina kć er Antonija i pruž a joj tu istu paž nju, kakvu je roditelj zavrijedio. Zivot je Anđa provela kao domać ica. Ali, na Vrovini se uvijek dobro pjevalo i
Ukrali su radost S navršenih 90 godina Anđa Prskalo je najstarija stanovnica na području Vrovine. Dobroga zdravlja i još boljeg duha, ističe kako se još uvijek osjeća sposobnom raditi štogod, ali vremena nažalost nisu od rada, čak se niti duplo mlađima ne dâ raditi. Piše M. Marijanović
Anđa Prskalo
sviralo, a dom kulture na koji metar iznad kuć e, i bila je to prilika za amaterski pjevač ki angaž man u kulturno-umjetnič kom druš tvu "Branko Jelić " Prž ić i. S tim druš tvom, pjevajuć i izvorne pjesme, Anđa je iš la nastupati i izvan opć inskih granica. U svojim sjeć anjima Anđa stavlja akcent na ž al za vremenima kad su kroz Prž ić e prolazila č etiri autobusa puna đaka i radnika, i kad se iz svake kuć e, za Bož ić ili koji drugi blagdan, neizostavno orila pjesma. A vidi ove 'pustolovine' danas – reč e s razoč aranjem. Kad je navrš ila 70 godina, u ž ivotu repriza rata i zbjegova. Prž ić i postadoš e linija razdvajanja. Danju se č inili pusti, a kad padne noć pljač kaš i ih pustoš ili do cika zore. Dospijeva u Kiseljak, no odande je s bolesnim suprugom evakuirana za Split. Ondje ih razdvajaju i ona je na otoku Solti dok on ostaje umrijeti u bolnici u Splitu. To č upanje iz korijena i onda još razdvajanje dož ivjela je kako drugač ije nego nehumanim. Nakon godine dana potucanja, a zahvaljujuć i hrvatsko-boš njač kom primirju, vrać a se obiteljskoj kuć i u Prž ić e. Sredila se kuć a opet, ima se svega koliko je neophodno, ali nema viš e ž ivota, odnosno nema ž ivosti i radosti. Kad to kaž e ž ena u tim godinama i ž ali se da nema sadrž aja – ne dajuć i nikome za pravo da kaž e kako je nju ž ivot 'maš io' – š to tek mogu kazati mlađe generacije...
SJAJNA PREDSTAVA
U
Maloj š koli u Vareš u u povodu Tjedna djeteta u dane 3. i 4. listopada 2013. izvođena je predstava "Karneval ž ivotinja", francuskog skladatelja Camille Saint-Saë nsa. Prvog dana je izvedena pretpremijera, kada su u publici bila djeca iz vrtić a i osnovne š kole, a drugog dana, na blagdan sv. Franje zaš titnika ekologije i ž ivotinja, i također Svjetski dan zaš tite ž ivotinja, dvorana Male š kole bila je premala za sve odrasle koji su doš li pogledati premijeru. Predstavu je izvela dramska skupina sač injena od 21 uč enika osnovne š kole Vareš , među kojima su dakako i djeca š tić enici Male š kole. S radom je skupina poč ela u lipnju i vrijedno pripremala izvođenje "Karnevala ž ivotinja", koje se č ekalo s nestrpljenjem. Riječ je o svjetski poznatom kazališ nom komadu koji se sastoji od 14 stavova i vrlo č esto izvodi u edukativnim programima djece i mladih. Po euforič nim reakcijama publike vidjelo se da je "na daskama" Male š kole sjajno odigran. LISTOPAD 2013.
Karneval ž ivotinja Iza svega je profesionalno stajao tim koji već duž e vrijeme surađuje s Malom š kolom, prije svega voditelji dramske radionice Alena Dž ebo Heć o i Slaven Vidak, a zatim Jovana Milosavljević (koreo-
grafija), Jelena Poligović (dramaturgija) i Jasminka Hadž imehmetović (kostimografija). Kod ovog dramskog projekta Maloj š koli pomogla je njemač ka organizacija Brü t fü r die Welt. M.M.
Detalj s predstave BROJ 226
9
FESTIVAL KLASIČNE GLAZBE
Dani fascinacije Na veličanstven i doista impresivan način tradicionalni "Miholjski koncert", održan 28. rujna 2013. godine u velikoj crkvi sv. Mihovila, ove je godine obilježio svoj mali jubilej – petu obljetnicu postojanja. Bio je to grandiozan završni koncert, kruna Vareš Classic Festivala – međunarodnog festivala komorne glazbe koji je ove godine organiziran prvi put. Tijekom tri festivalska dana i tri koncerta, emotivno i inteleka prvom koncertu, održ anom 24. ruj- tualno veoma osmišljena i svrstana u tri tematske cjeline, predstavili su nam se na u staroj crkvi, prigodom otvaranja mladi glazbenici, već etablirani umjetnici iz BiH, Hrvatske, Italije, Austrije i Kanade.
N
Festivala, vareš ki ž upnik fra Mirko Majdandž ić , ispred ž upnog ureda kao suorganizatora, u pozdravnoj riječ i je istakao kako organiziranjem festivala "ulazimo u avanturu". Te riječ i nije izrekao u pejorativnoj konotaciji, u smislu nepromiš ljene pustolovine, nego je time ž elio istaknuti hrabrost Vareš ana koji su oduvijek prepoznavali istinske kulturne vrijednosti, da usprkos teš koj i depresivnoj gospodarskoj situaciji u kojoj politič ki establishment (koji je i uzrokom tog stanja) pokazuje apsolutnu neosjetljivost i pomanjkanje č ak minimalnog senzibiliteta prema kulturi, š toviš e dopuš tajuć i gaš enje pojedinih kulturnih institucija, dakle u tom kontekstu vareš ki ž upnik je ž elio istaknuti hrabrost Vareš ana da se upuste u jedan takav podvig, s nadom da ć e svojim entuzijazmom i odnosom prema kulturi ovom festivalu osigurati kontinuitet. Na prvom koncertu tematski naslovljenom "Sonate & improvizacije", posveć enom violini i klaviru, č uli smo djela iz perioda ranog i kasnog romantizma; sonatu za violinu i klavir A-dur op.162 (Grand duo) Franza Schuberta i sonatu za violinu i klavir No3 d-mol op.108 Johannesa Brahmsa, te improvizaciju "Nigun" iz drugog stavka suite (triptiha) "Baal Shem" Ernesta Blocha i Meditaciju za violinu i klavir Borisa Papandopula, u sjajnoj izvedbi vrhunskih glazbenica, violinistice Andreje Nikolić (nekadaš nje sugrađanke) i pijanistice Mije Miljković . Nastup ovih mladih umjetnica predstavljao je vrhunac izvođač kog umijeć a, na zanosnoj visini poetske sretne inspiracije s prirođenom, ali nesvakidaš njom, toplinom njihova artistič kog srca. Partiture su, dakako, glavni izvori ljepote, ali svaki instrument ima svoju tajnu, samo svoj ustalasani zvuč ni krug unutarnjeg sakrivenog govora, svoju boju, svoj intimni unutarnji glas, kao glas skladatelja koji mu je namro svoju tajnu kao oporuku i te tajne otkriva samo istinskim umjetnicima-svirač ima, s druge strane, bez obzira na muzič ku temu koja je mož da i genijalna, mož e š utjeti kao drvena bazarska igrač ka koja ne umije progovoriti ni riječ i.
10
Piše prof. Željko Sertić
Vincenzo i Ivan: bravurozan tandem
A sjajna violinistica Andrea Nikolić nam je otkrila sve, pa i one najzagonetnije tajne violinske muzike, s č udesnom moć i da svoje duboke emocije i svaki ustreptali otkucaj svog artistič kog srca prenese na sluš atelje. Fascinirajuć i je bio i sam pogled u publiku (tu divnu vareš ku publiku) koja se blistavih oč iju i, rekao bih, u pobož noj tiš ini, skoro bez daha pokorila imperativu njezina gudala iz č ijih se struna i igrom njenih prstiju, od kaž iprsta do mezimca, pa preko podlaktice i lakta do ključ ne kosti i č itave kič me, prelila ž itka vatra opojnog eliksira zanosnih orfejskih predjela gdje magič na moć muzike kroti sve animalno u ljudima, pretvarajuć i to animalno u bož ansko. Od prvog do zadnjeg tona, od dubine bitematič nosti prvih stavaka sonata do bravuroznih presta i allegro vivacea, gdje sve prš ti od brioznih tempa, do dubokog poniranja u kontemplaciju molitve "Nigun" koja nije samo Mojsijeva objava nego je u ambijentu stare vareš ke crkve zvuč ala kao univerzalna poruka, do Papandopulove Meditacije koja u nadahnutoj izvedbi nije bila turobna pesimistič ka lamentacija o prolaznosti nego meditacija o radosti postojanja i neprolaznoj ljepoti tog postojanja pod zvijezdama do beskonač nosti. BROJ 226
Jednako takvi izrazi divljenja mogu se uputiti sjajnoj Miji Miljković koja je pokazala nesvakidaš nju raskoš osobnog pianizma, s naglaš enom ekspresijom, akordski snaž no ali bez robusnosti, poetizirano ali bez emfaze, s precizno doziranim pedalom i pauč inastim arpeggima, u savrš enoj sinergiji nadovezujuć i osobno maš tanje na imaginaciju Andree Nikolić kao suizvođač a. Drugi koncert, održ an 26. rujna u staroj crkvi, naslovljen "Brahms, Clara & Schumann" bio je posveć en djelima ovih velikana glazbenog romantizma povezanih dubokim iskrenim prijateljstvom, koje je bilo izvor njihovih uzajamno snaž nih stvaralač kih pobuda. Na programu su bili "Mä rchenbilder" (slike iz bajki) op.113 za violu i klavir, tri romance za obou i klavir Roberta Schumanna, tri romance za violinu i klavir op.22 Clare Schumann, dakle ciklusi od niza minijatura lirski karakternih stavaka povezanih u cjelinu jednom poetič nom idejom, tako č esto omiljenih glazbenih formi ranoromantič nog izraž avanja, te kvintet za klarinet i gudač ki kvartet u h-molu op.115 Johannesa Brahmsa. Nastupili su č lanovi festivalskog gudač kog kvarteta, grupno i solistič ki, Ivan LISTOPAD 2013.
Petar i Andrea: kreatori festivala
Jakš eković u Clarinim romancama, Vincenzo Starace (Mä rchenbilder) te izvrsna oboistica Ivana Nikolić i klarinetist Sylvester Perschler. Cjelokupni dojam koncerta, koji je bio na zavidnoj razini, karakterizirala je mladalač ka energija, nevjerojatan polet i entuzijazam ovih vrsnih mladih umjetnika. Neobič no lijepim i toplim tonom, s karakteristič nom oboistič nom nazalnoš ću, sjajna Ivana Nikolić je doč arala sve lirske i pastoralne, egzotič ne š timunge Schumannove glazbe. Clanica kvarteta, sjajna violonč elistica Jelena Magdalena Sarić , Kanađanka naš eg podrijetla, svojim mikrosolistič kim nastupima u kvintetu dokazala je da se radi o respektabilnoj mladoj umjetnici. Središ nja toč ka koncerta bio je Brahmsov kvintet. Mnogi ovu glazbu nazivaju jesenjom melankolijom i, doista, osnovno raspolož enje je duboka sjeta koja se osjeć a u svakom taktu. Sjajni klarinetist Sylvester Perschler je bio autentič an interpret ovog grandioznog djela. Duboko emotivno, sugestivnom frazom i plemenito toplim tonom i bojama doč arao je ovaj š timung. Njegova interpretacija ni u kom sluč aju nije bila eskapizam, jesenja nostalgija za ljetom koje se gasi, nego duboka filozofska meditacija i parafraza one latinske sentence Post nubila Phoebus –
poslije zime opet sunce-proljeć e, kontemplacija o ž ivotu koji se neprestano obnavlja. Posebno moramo zahvaliti sjajnoj pijanistici Miji Miljković koja je s nenametljivom skromnoš ću prihvatila nezahvalnu i nezavidnu zadać u da zamijeni nenadano oboljelu Dž enanu Sehanović te "uskoč ila" u program ad hoc, svirajuć i svoje partove prima vista. Završ ni "Miholjski koncert" održ an 28. rujna u prepunoj velikoj crkvi sv. Mihovila, tematski naslovljen "Seriozo & Scherzoso", bio je reprezentativno grandiozno finale i kruna Vareš Classic Festivala. Bio je to koncert za pamć enje, po kvaliteti dostojan svake glazbene metropole. Glavna karakteristika koncerta je briljantan nastup svakog od sudionika koji su, poneseni i ushić eni toplom zahvalnoš ću vareš ke publike te inspirirani ambijentom i cjelokupnim ozrač jem vareš ke "katedrale", dali od sebe sve š to su najviš e mogli. Sjajna pijanistica Mia Miljković , nadahnutom izvedbom veoma zahtjevnih Preludija Sergeja Rahmanjinova, jednog od najveć ih pijanista svih vremena, klarinetist Sylvester Perschler, izvedbom introdukcije i teme s varijacijama G. Rossinija, virtuoznoš ću od koje zastaje dah, virtuozna oboistica Ivana Nikolić ,
violist Vincenzo Starace i violinist Ivan Jakš eković u Passacagli na Hä ndelovu temu J. Halvorsena (Ivan Jakš eković , univerzalna osoba š iroke glazbene i opć e kulture, nastupio je i kao izvrstan orguljaš i ovom prigodom mu srdač no zahvaljujem na izvrsnoj i angaž iranoj suradnji tijekom mog nastupa) i sjajna koloraturna sopranistica bož anskoga glasa Tamara Ivaniš , efektnom izvedbom arije "Kraljice noć i" iz Mozartove "Carobne frule", specifič ne arije koju zbog visine kvalitetno mož e izvesti samo nekoliko koloraturnih sopranistica na svijetu. Na ovom koncertu su nastupili i vareš ki glazbenici. Vrsni, vrhunski klarinetist Rajmund Likić , umirovljeni profesor sarajevske muzič ke akademije uz pratnju sjajne pijanistice Ljiljane Peć anac, profesorice Muzič ke akademije u Sarajevu, nastupio je nadahnuto i poletno kao uvijek, sada kao i kad je bio u punom naponu profesionalne karijere. Naš neponovljivi Kić o, doajen "Miholjskog koncerta, jedini je nastupao na svim dosadaš njim koncertima. Na koncu, ovaj, kao i svaku put do sada, moram zahvaliti vareš koj publici na koju sam s razlogom ponosan. I kao sudionik i kao kronič ar koncerta proveo sam tjedan dana na zajednič kim probama i nastupima pred završ ni koncert s ovim divnim mladim ljudima. Sve su to akademski glazbenici, gotovo svi magistri i doktoranti na prestiž nom konzervatoriju u Beč u, ambiciozni mladi ljudi č ije educiranje ne prestaje formalnim stjecanjem akademskog zvanja, nego je to permanentno usavrš avanje na seminarima kod najveć ih svjetskih glazbenih pedagoga, sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima diljem Europe s kojih su ponijeli zavidne nagrade i priznanja, dakle glazbenici iza kojih su brojni nastupi pred raznolikim auditorijima i svi su izrazili iskreno divljenje vareš kom publikom. Izuzev Andreje i Ivane Nikolić , koje su vareš kih korijena, svi ostali su bili prvi put u naš em gradu. Zadivljeni su ljepotom naš ih krajolika i, nadasve, toplom neposrednoš ću i gostoljubivoš ću naš eg svijeta. U stankama između proba, na predahu uz kavu u obliž njim kafić ima, impresionirali su ih pogledi ostalih gostiju iz č ijih je oč iju zrač ila topla simpatija kao znak dobrodoš lice i pozdrava. Sjajni klarinetist Sylvester Perschler je rekao da je pred finalni koncert osjetio blagu tremu u strahu da ne razoč ara tako plemenitu i kulturnu publiku. Ovakva publika je snaž na potpora svim entuzijastima koji skrbe o organiziranju ovog projekta i s optimizmom mož emo oč ekivati naredni, jednako ovako kvalitetan "Miholjski koncert".
Na zatvaranju festivala LISTOPAD 2013.
BROJ 226
11
OBLJETNICE
90 godina LD "Zvijezda" Lovačko društvo "Zvijezda" Vareš, obilježavajući svečanom akademijom svoju 90. obljetnicu postojanja, još jednom je pokazalo zavidnu razinu organizacije i ustroja, a zaslužnim članovima, te pojedincima i institucijama uručena su lovačka priznanja, odlikovanja i zahvalnice.
A
kademija je održ ana dana 21. rujna u opć inskoj dvorani. Među ostalima, nazoč ili su i obratili se predsjednik Saveza lovač kih organizacija u BiH Salem Alihodž ić , voditelj PJ Sumarija Vareš i poslanik u Skupš tini ZDK-a Fahrudin Brkić , predsjednik Kantonalnog lovač kog savjeta ZDK-a Jasmin Dlakić i opć inski nač elnik Avdija Kovač ević . Predsjednik Saveza lovač kih organizacija u BiH Salem Alihodž ić uruč io je lovač ka priznanja i odlikovanja ovog saveza za izvanredne rezultate u radu i vođenju lovač kog druš tva "Zvijezda" poč asnim č lanovima: Rasimu Dž afi, Ivi Bož ić u i Dž aferu Ibriš imović u. Za istaknut rad u sekcijama lovač kog druš tva ordenom prvog reda odlikovani su: Sedin Rož ajac, Zdrav-
ko Prajo, Ekrem Mahmutović , Alija Brkić i Zoran Terzić , a ordenom drugog reda: Hasan Begić , Fahrudin Rož ajac, Omer Jusić i Dilber Rož ajac. Zahvalnice Saveza dodijeljene su: Enesu Ahmedović u, Elvedinu Bisić u, Zildž i Kovač ević u, Milomiru Maroš ević u, Mehmedaliji Aš čeriji, Sifetu Bajramović u i Fuadu Alihodž ić u. Zatim je predsjednik LD "Zvijezda" Vareš Sedin Rož ajac uruč io jubilarne plakete zasluž nim institucijama i pojedincima: Savezu lovač kih organizacija u BiH, Opć ini Vareš , Policijskoj stanici Vareš , PJ "Sumarija" Vareš , Ministarstvu poljoprivrede, š umarstva i vodoprivrede ZDK-a, BH Telecomu, te Salemu Alihodž ić u, Raš idu Rož ajcu, Emilu Knihu, Ivanu Andrić u, Jozi Josipović u, Izudinu Ibriš imović u,
Stjepanu Franjkić u , Osmanu Fatić u i Zdenku Simić u. Također je uruč io zahvalnice LD "Zvijezda" gospodarskim druš tvima i pojedincima: cementari Kakanj, JKP d.o.o. Vareš , Kantonalnoj upravi za š umarstvo – odjel Vareš , poduzeć u "IGM" Visoko, pilani "Kapetanović ", poduzeć ima "MPM" i "BBM" Vareš , mesnici "Franjić ", Hrvatskom radiju "Bobovac" Vareš , Snjež ani Malbaš ić , Ibrahimu Hodović u i Satku Alihodž ić u. Zahvalnice su dodijeljene i lovcima koji su uspješ no obavljali funkciju predsjednika LD "Zvijezda": Salemu Alihodž ić u, Ekremu Mahmutović u, Avdi Zubač i, Muji Kamenjaš u, Osmanu Ibriš imović u, Zdravku Praji, Sedinu Rož ajcu, Rasimu Dž afi, Ibri Likić u, Tomislavu Tomić u, Kruni Riđić u, Ivici Terzić u i Nazifu Imamagić u. Naposljetku su dodijeljene zahvalnice i lovač kim druš tvima iz susjednih opć ina s kojima LD "Zvijezda" ostvaruje dobru suradnju. O historijatu Lovač kog druš tva "Zvijezda" Vareš pisali smo u "Bobovcu broj 167. S. P.
NATJECANJA
Prva medalja za SD "Metalac" mr. Ognjen Riđić
N
a takmič enju organiziranom od L.D. "Zvijezda" Vareš , u disciplini gađanja glinenih golubova "TRAP", uz prisustvo još č etiri gostujuć a lovač ka druš tva (L.D. "Breza", Breza, L.D. "Zec", Ilijaš , L.D. "Srndać ", Kakanj i L.D."Klek", Zavidović i) na Igriš tima, S.D. "Metalac" je osvojila prvu medalju (i to srebrenu) u svom poslijeratnom postojanju i jednu godinu od obnoviteljske skupš tine. Ljubaznoš ć u organizatora, L.D." Zvijezda" Vareš , S.D. "Metalac" je bilo omoguć eno da uč estvuje u punom sastavu sa dva tima od po č etiri strijelca. Prvi tim je uč estvovao u sljedeć em sastavu: Damir Grabovac, dr. Goran Riđić , Marko Pavlović i mr. Ognjen Riđić . Drugi tim je uč estvovao u sastavu: Rusmir Imamagić , Goran Lovrenović , Marko Barnjak i Dario Pogarč ić . Od č lanova S.D. "Metalac" Vareš u pojedinač nom ukupnom plasmanu moja malenkost je osvojila srebrenu medalju, a najbolji strijelac drugog tima bio je Dario Pogarč ić . Takođe se zahvaljujemo i predsjedniku Izvrš nog odbora S.D. "Metalac" Vareš , gosp. Marku Poljaković u te naš im kolegama lovcima gosp. Emilu Knihu i predsjedniku sekcije Vareš , gosp. Zoranu Terzić u. U ukupnom timskom plasmanu L.D. "Zvijezda Vareš (prvi tim sekcije Vareš ) osvojio je prvo mjesto, a u pojedinač nom zlatnu medalju osvojio je Muhamed Beš ić iz L.D. "Zvijezda" Vareš .
12
S gađanja na Igrištima
ISPRAVAK U izvješću s džipijade u "Bobovcu" broj 225, str. 11, pogrešno je navedeno da je sekcija 4x4 Kluba ekstremnih sportova Vareš bila organizator ove manifestacije. U ispravci koju je poslao Ognjen Riđić stoji: Džipijadu su organizirali ljubitelji 4x4 općine Vareš, koji od 24.7.2013. djeluju neovisno od Kluba ekstremnih sportova. Također, kod navođenja sponzora u prilogu o džipijadi nenamjerno su bili izostavljeni "Krčma F&M" Vijaka i TR "Napredak" Vijaka.
BROJ 226
LISTOPAD 2013.
NAKLADNIŠTVO
Glasom raseljenika Vlastitim sredstvima, a u biblioteci vareške podružnice HKD "Napredak", Varešanin Slobodan Babić, danas nastanjen u Harrisburgu (Pennsylvania, SAD), objavio je ovih dana zbirku pjesama pod naslovom "Tamo, u mojoj dolini sna". To je Babićeva prva knjiga i u cijelosti je inspirirana zavičajem te obilježena njegovim gubitkom u ratu prije dvadeset godina.
K
njiga sadrž i 55 pjesama, tiskana je u kvalitetnom tvrdom uvezu, a i sam je omot po svemu vareš ki – od autorâ fotografije i grafič kog rješ enja do samih motivâ na njemu. Urednik knjige je Mladenko Marijanović , č iju kratku recenziju prenosimo s omota: "U pjesmama Slobodana Babić a nema dvojbe gdje je centar svijeta, gdje je poč etak i kraj: on ga srcem locira i stihovima portretira u jednoj dolini, prije uskoj nego š irokoj, prije suroj nego pitomoj – ali voljenoj i jedinoj koju drž i svojom. Kad je u ratu poš ao na put s prognanič kim cekerom, mož da č ak i bez njega, jedna je stvar Slobodanu ipak ostala u dolini Stavnje, jedna sitnica koja se zove san. Ziveć i danas daleko, preko 'velike bare', on se vrać a po taj san i svoje stihove spaja u jedra ne bi li kako doplovio domaji majci. Slobodan, dakle, pjeva glasom raseljenika,
TRGOVINSKA RADNJA
TERZIĆ VAREŠ, ul. Čaršija bb. vl. Davorka Terzić
tel. 061/791-133
piš e u ime otrgnutih sa svoga 'panja' i, uza sve koš mare koji se u njegovim pjesmama č esto bore za prevlast, sanja još uvijek svoj zavič aj poš teno vrać en..." U autorovoj biografiji stoji da je rođen 1947. godine u Zenici. U Vareš je doš ao u svojoj petoj godini s ocem Duš anom, koji je radio kao rudar na Breziku, i majkom Duš ankom, koja je na Breziku radila kao bolnič arka. Zivjeli su u prvo vrijeme na Prž ić ima koji su obiljež ili Slobodanovo djetinjstvo, te je stoga u tom selu odluč io održ ati i promociju zbirke (palo je to u vrijeme dok se ovaj broj nalazio u tisku pa izvješ će donosimo u narednom). Nakon č etverogodiš nje š kole u Prž ić ima, Slobodan nastavlja š kolovanje u Vareš u i u generaciji maturanata 1967. godine izlazi iz renomirane vareš ke gimnazije. Zaposlio se u Rudniku i ž eljezari Vareš te, uz rad, izvanredno završ avao Viš u tehnič ku š kolu
Naslovnica zbirke
u Novom Sadu, stekavš i zvanje inž enjera civilne zaš tite. Rat poč etkom devedesetih zatič e ga u Brezi, odakle odlazi s obitelji u Njemač ku, a pet godina kasnije u Sjedinjene američ ke drž ave, gdje i danas ž ivi, ali s intencijom da se otud vrati i bude bliž e voljenom Vareš u. R. R.
• školski pribor • udžbenici • uredski materijal • knjige • suveniri • darovni program • čestitke i razglednice • usluge fotokopiranja
IN MEMORIAM TUŽNO SJEĆANJE Dana 28. rujna navrš ila su se dva mjeseca od smrti dragog supruga, oca, djeda i brata
PETRA KOSTIĆA (1942. – 2013.) Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu. Sjeć anje na tvoju plemenitost i dobrotu č uvat ć emo s ljubavlju i poš tovanjem. Poč ivao u miru Bož jem! Supruga Antonija, sin Roland, kć erka Adriana, nevjesta Malin, zet Ozren, unuci Emil, Ella, Maja i Patrik, brat Stjepan, obitelji Kostić , Matić , Markač i ostala rodbina i prijatelji LISTOPAD 2013.
BROJ 226
POSLJEDNJI POZDRAV Dana 22. rujna 2013. preminula je naš a draga
NEVENKA KOLAKOVIĆ Zauvijek ostaješ ž ivjeti u naš im srcima i mislima. Poč ivala u miru Bož jem! Ož aloš ćeni: suprug Franjo, kć erka Elena, zet Tihomir, unuk Andrej
13
OBIČAJI MOGA MJESTA (IX)
P
otoci su bili industrijalizirano selo od dolaska električ ne energije 1927. godine. Tako se stvoriš e preduvjeti za osnivanje poduzeć a, ili firmi, kojih je bilo nekoliko. Prije svega tu je bio rudnik, koji je opasavao selo, sa svojim servisima za održ avanje strojeva, zatim Siš ić a pilana, pogon građevinskog poduzeć a "Bobovac", te ž eljeznič ko-građevinsko poduzeć e (ZGP). Zahvaljujuć i tome, svi mješ tani koji su bili sposobni za rad, bijahu zaposleni, a i veliki broj mješ tanki. Uz navedena poduzeć a tu je bio i poprilič no veliki logor zatvorenika, ljudi koji su se ogriješ ili o zakon, pa tako i smješ tajni objekti za njihovo osiguranje i logistiku. Tu su bili i objekti za stanovanje radnika iz udaljenijih mjesta, koji su odlazili svojim domovima samo u neradne dane. Takva situacija u selu zahtijevala je od mješ tana da iznađu najbolji nač in za suž ivot s brojnim ljudima koji nisu iz sela. I danas kad se prisjetim toga vremena moram priznati da je to funkcioniralo pa gotovo do savrš enstva. U rudniku su radili najveć im dijelom naš i susjedi iz Borovice, s Pogari, iz Mijaković a i Dragović a, a stanovali su u radnič kim nastambama zvanim "cimeri". I ne samo oni nego i njihova djeca (uglavnom muš ka, koja su iš la u vareš ke š kole), gledajuć i s današ njeg stanoviš ta – u veoma loš im uvjetima. Zivjeli su s nama š est dana u tjednu. Poslije radnog vremena uslijedili bi izlasci u druš tvenu kavanu zvanu "č itaonica", na pić e te razne druš tvene igre, u kojima su sudjelovali potpuno ravnopravno s mješ tanima. Tako su se sklapala poznanstva, prijateljstva, pa č ek i veliki broj kumstava. Cesto su navrać ali u naš e obiteljske domove, a mi s vremena na vrijeme posjeć ivali njih u njihovim selima. Njihova djeca – š kolarci, igrali su se s nama kao da su tu rođeni. Sjeć am se da su se u Borovicama, Gornjoj i Donjoj, organizirala zajednič ka vjenč anja. U isti dan su se vjenč avali svi parovi u toj godini. I tada bi se gotovo pola stanovnika sela Potoka "preselilo" u Borovicu.
SUŽIVOT Piše Miroslav Petrović Radnici koji su radili u ZGP-u uglavnom su bili terenci koji su ž ivjeli izvan Vareš a, ali i s njima smo održ avali dobre odnose jer smo se susretali svakog dana. Obič no su to bili mladi ljudi koji su dolazili i na naš e igranke, a rezultat toga je bila i pokoja udaja naš ih djevojaka. Radnici "Bobovca" su u selu izvodili svoje radove, radili su na prekrivanju vodotoka za potrebe rudnika i imali radnič ke nastambe u selu. Hranu su dobivali dostavnim autom i s vozač em Cirom č esto se prevozili do grada. I s njima smo gradili dobre odnose, ž ivjeli u slozi i razumijevanju, jer su bili dio naš ih svakodnevnih zbivanja. Otvaranjem zatvorenič kog logora u selu mnoge su se stvari promijenile nabolje. Kao prvo, izgrađeno je igrališ te za razne male sportove. Dobrim odnosom s upravom logora poč ela je suradnja na kulturnom i sportskom planu. Organizirana su sportska natjecanja i priredbe na kojima smo zajednič ki sudjelovali. Organizirane su i zajednič ke igranke s mješ o-
vitim glazbenim sastavom, nekad u njihovom, nekad u naš em domu. Odlazilo se također u zajednič ke posjete povijesnim mjestima, gdje su bili uprilič eni zajednič ki ruč ci. Dolaskom u neč iji dom u selu upravnika logora i njegove supruge na sijelo ta obitelj bi dobivala na poš tovanju mješ tana. Cak se komuniciralo i sa zatvorenicima, iako kroz ž ič anu ogradu. Mora se kazati da je suž ivot s njima, za vrijeme njihova boravka u selu, bio za svaku pohvalu. Sto se tič e pilane, ona nam je u ono vrijeme bila dobro doš la iz razloga š to je u njoj bio zaposlen veliki broj ž enskih osoba za koje inač e ne bi bilo posla u drugim poduzeć ima. Zivot s ljudima koji su ž ivjeli i radili u selu, a doš li su s raznih strana, bio je dakle viš e nego dobar. Nas, tada mlade osobe, naš i stariji su nauč ili kako treba biti tolerantan prema drugima i kako treba graditi suž ivot sa svim dobrim ljudima, bez obzira na različ itosti koje postoje.
IN MEMORIAM TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
ZVONKO ILIĆ
(30.X.2009. – 30.X.2013.) Dana 30. listopada navrš it ć e se č etiri godine od smrti naš eg supruga, oca, svekra i djeda
(1967. – 2005.) Ti nisi umro za nas koji te volimo i koje si ti volio. Za nas ć eš vječ no ž ivjeti u naš im srcima. Puno te volimo i puno nam nedostaješ . Tvoja supruga Gordana, kć erka Matea, sin Ivan i zet Darko
14
BROJ 226
JOSIPA MIRČIĆA S vječ nom ljubavlju i poš tovanjem č uvat ć emo uspomene na tebe. Cuvali te anđeli, poč ivaj u miru Bož jem! Tvoja supruga Antonija (Tonica), sinovi Mijo, Marko i Antonio, nevjeste Anđelka i Vedrana, unuč ad Mirna, Matija, Filip i Josip LISTOPAD 2013.
IN MEMORIAM IN MEMORIAM BRANKA ZLOUŠIĆ rođ. Obučić
TUŽNO SJEĆANJE (23.IX.2007. – 23.IX.2013.) Dana 23. rujna navrš ilo se š est godina otkako nas je napustio naš dragi
(6.IX.2011. – 6.IX.2013.)
VINKO JOSIPOVIĆ
ILIJA ZLOUŠIĆ TICI
Tvoj dragi lik ostaje ž ivjeti u nama i naš im uspomenama. Poč ivao u miru Bož jem!
(9.IX.1990. – 9.IX.2013.) S ponosom i poš tovanjem č uvamo uspomene na vas. Poč ivali u miru!
Vole te tvoja djeca s obiteljima
Vaš i najmiliji
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE ANĐA KOKOR rođ. Marijančević
(1.X.2012. – 1.X.2013.) Dana 1. listopada navrš ila se godina dana od smrti naš eg dragog supruga, oca svekra i djeda
(8.X.2004. – 8.X.2013.)
MATE PEJČINOVIĆA
STANISLAV KOKOR
Ostaješ zauvijek u naš im srcima i sjeć anjima. Poč ivao u miru Bož jem!
(10.XI.2009. – 10.XI.2013.) S ponosom i poš tovanjem č uvat ć emo uspomene na vas. Poč ivali u miru Bož jem! Vaš i najmiliji
Supruga Veronika, sinovi Miroslav i Vinko, sestra Janja, s obiteljima
IN MEMORIAM MIJO BARKIĆ (28.IX.1928. – 10.X.1993.) Dragi tata, pamtimo te po neizmjernoj ljubavi i tvojoj dobroti.
JANJA BARKIĆ (12.VII.1928. – 10.VIII.2013.) Draga mama, ljubav je prevelika, bol preteš ka, a tuga za tobom vječ na. Sjaj svijeć a i molitve naš e neka te prate kad ne mogu da nam te vrate. Poč ivajte u miru! Vaš a zahvalna djeca: Borka, Ilija, Marija, Zdravko, Mirjana i Boro s obiteljima TUŽNO SJEĆANJE ANTO VUKANČIĆ
SJEĆANJE
(11.II.1985. – 10.X.2011.) Dragi naš Ante, iako vrijeme prolazi još osjeć amo neizmjernu tugu u srcima zbog ovozemaljskog rastanka. Tvoj lik, te tvoja dobrota i ljubav š to si nam za ž ivota poklanjao ostaju trajna uspomena u naš im srcima, mislima i molitvama. Duboko se nadamo i vjerujemo da te je Gospodin nagradio za sva dobra koja si za ž ivota uč inio do ponovnog susreta u vječ nosti. Sjeć aju te se, tvoji najmiliji
Navrš avaju se tri godine otkako je preminula
KATA IVANKOVIĆ i navrš ava se osam mjeseci otkako je preminuo
ANTO IVANKOVIĆ Hvala Vam za svu ljubav i brigu koju ste mi podarili sve ove godine. Bili ste mi potpora č itavog ž ivota i moj oslonac. Neka mir i tiš ina vladaju na Vaš em grobu, a plamen svijeć e nek obasja Vaš vječ ni dom. Voli Vas Vaš a Marinka
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(15.X.2009. – 15.X.2013.)
(16.X.2002. – 16.X.2013.)
TOMISLAV RADOŠ
DRAGO ANDRIĆ
Vječ no ć emo te pamtiti i voljeti, u srcu nositi, s ponosom spominjati i od zaborava sač uvati. Zivot prestaje u trenu, a sjeć anja i ljubav ostaju zauvijek. Zauvijek neutješ ni: supruga Marija, sinovi Marko i Matej LISTOPAD 2013.
BROJ 226
Sjeć anja na tebe vječ no ž ive u nama. Poč ivaj u miru Bož jem! Tvoji najmiliji: supruga Kata, kć erka Vera, sin Berti, unuci Iva i Boris
15
IN MEMORIAM SJEĆANJE
SJEĆANJE na dragu mamu
MLADEN LEKIĆ
LENKU ČULJAK
(1975. – 2012.)
Uvijek zaboli jač e, uvijek u ove dane, uzalud ostaje nada da vrijeme liječ i rane. Neć e te izbrisati vrijeme, neć e te sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i ž ivi vječ no s nama.
Poč ivao u miru! Obitelj Mutić : Marko, Dajana i Mihael
Tvoje: Jaca i Helena
IN MEMORIAM
TUŽNO SJEĆANJE Na naš e drage
MARIJA MATIĆ rođ. Divković
JOZEFINA PEJČINOVIĆ rođ. Kokor
DRAGO MATIĆ (27.X.2010. – 27.X.2013.)
(15.X.2000. – 15.X.2013.)
(28.VII.2007. – 28.X.2013.)
JADRANKA GRABOVAC rođ. Matić
(22.X.1993. – 22.X.2013.)
LJUDEVIT PEJČINOVIĆ
(4.XI.1996. – 4.XI.2013.)
(28.IX.1997. – 28.IX.2013.)
Neka vam je vječ na slava. Poč ivali u miru Bož jem!
Hvala vam za ljubav i paž nju koju ste nam nesebič no darivali. Uvijek ć emo vas se sjeć ati s ljubavlju i poš tovanjem.
Vaš i najmiliji
Tihomir i Nevenka s obiteljima
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(17.X.1993. – 17.X.2013.)
(17.X.2011. – 17.X.2013.) Dana 17. listopada navrš avaju se dvije godine otkako nije s nama
Navrš ava se 20 godina otkako nije s nama naš dragi
SILVIO DEANOVIĆ
VERONIKA JELIĆ
Prolaze godine, ali tvoja plemenitost, humanost i dobrota neć e nikada. Poč ivaj u miru! Roditelji i brać a
Zalosni smo š to viš e nisi s nama, ali smo sretni i dragom Bogu zahvalni š to smo u svome ž ivotu imali tebe, dobru suprugu i dobru majku. Poč ivaj u miru Bož jem! Suprug Stjepan, djeca Anto, Zeljka, Marica i Anita
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(18.X.1993. – 18.X.2013.) Dana 18. listopada navrš it ć e se 20 tuž nih godina od smrti dragog nam
(18.X.1993. – 18.X.2013.) Dana 18. listopada navrš it ć e se 20 tuž nih godina od smrti dragog nam
BRANIMIRA LOVRENOVIĆA
BRANIMIRA LOVRENOVIĆA
Sjeć amo te se s ponosom i tugom, vječ no si u naš im srcima. Neka te prate naš e misli i molitve. Poč ivaj u miru Bož jem! Majka Jozefina i otac Vinko
Sjeć anje na tebe ostat ć e vječ no u naš im srcima. Poč ivaj u miru Bož jem! Brat Narcis s obitelji
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(18.X.2006. – 18.X.2013.)
(18.X.2007. – 18.X.2013.) Dana 18. listopada navrš ava se š est godina otkako nas je zauvijek napustio naš dragi i nikad prež aljeni
Dana 18. listopada navrš ava se sedam godina od smrti naš eg dragog
JOZE ĆORLUKE Uspomene na tebe ostaju ž ivjeti u nama. Poč ivao u miru Bož jem! Tvoja obitelj
16
TOMISLAV PEJČINOVIĆ
BROJ 226
ZORAN ČABRAJIĆ JUP Proš lo je š est godina otkako si zauvijek napustio ovozemaljski svijet i ostavio veliku tugu i bol. Zauvijek ć eš biti u naš im srcima i mislima. Neka te č uvaju anđeli nebeski. Tvoji najmiliji LISTOPAD 2013.
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(19.X.2006. – 19.X.2013.) Sedam godina je proš lo od smrti naš eg dragog supruga, oca i djeda
Dana 19. listopada navrš ile su se č etiri godine otkad nije s nama naš dragi
ANTE MIOČEVIĆA Jure
(24.VIII.1924. – 19.X.2009.) Kako vrijeme viš e prolazi otkako te nema, to viš e ž iviš u naš im srcima, naš im mislima. Poč ivaj u miru Bož jem!
PAVAO MIOČEVIĆ
a bol i tuga ostaju u srcima onih koji ga vole. S ljubavlju i poš tovanjem č uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Poč ivao u miru Bož jem! Tvoji: supruga Terezija i djeca s obiteljima
Tvoj sin Josip i kć erka Blaž enka, s obiteljima
TUŽNO SJEĆANJE
IN MEMORIAM
Dana 23. listopada navrš ilo se devet godina otkako nas je tragič no napustio naš dragi
VATROSLAV BOŽIĆ (4.X.1974. – 23.X.2004.) Vrijeme nezaustavljivo teč e, ali sjeć anja na tebe još su svjež a i ne blijede. Ostat ć eš zauvijek u naš im mislima i naš im srcima. Poč ivao u miru Bož jem! Tvoj ujak s obitelji
TUŽNO SJEĆANJE
VATROSLAV BOŽIĆ
(23.X.2010. – 23.X.2013.)
(23.X.2004. – 23.X.2013.)
VLATKO MIOČEVIĆ
Dragi naš Vatroslave, tvoja fizič ka odsutnost samo na naš im slikama pravi prazninu iako si ti za nas duhom bio, jesi i vječ no ć eš biti ono š to bi tijekom tvog, naž alost kratkog, ovozemaljskog ž ivota. Sve naš e obiteljske slike poslije tvog odlaska su mnogo bljeđe, razrijeđene jednim mjestom koje, ma koju pozu da zauzmemo i kako god da se namjestimo, ostaje prazno. Suza u oku, praznina u srcu i bol u duš i vrlo brzo dobiju svoju formu, svoju definiciju i ime, a za to je dovoljno da na tom praznom mjestu zamislimo tvoj lik i da se svi ti osjeć aji pretvore u PONOS š to smo te imali i š to si, i prema nama i svima u tvom okruž enju, bio onakav kakav jesi. Neka ti je laka zemlja koja te fizič ki uze, a u svakom drugom pogledu osjetimo te u naš oj neposrednoj blizini. Tvoji: supruga, kć erka, sin, otac, majka, nevjesta, bratić , bratič na i brat "Mir s tobom", i ti s njim
Dragi naš Vlatko, prolazi treć a godina od tvog preranog odlaska, a u naš im srcima ista tuga i teš ka spoznaja da nisi s nama. Bio si i ostao č ovjek s velikim srcem, drag, voljen i nama nikada zaboravljen. Neka ti Bog podari vječ ni mir! Tvoji: otac Franjo, supruga s Petrom i Anom, brać a i sestra s obiteljima
TUŽNO SJEĆANJE VLATKO MIOČEVIĆ (25.III.1971. – 23.X.2010.) Covjek ž ivi dokle god su ž iva sjeć anja na njega, a sjeć anja na tebe, dragi Vlatko, traju i trajat ć e vječ no! Poč ivaj u miru Bož jem! Josip, Dragica, Igor i Goran
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(24.X.2010. – 24.X.2013.)
(25.X.2002. – 25.X.2013.) Dana 25. listopada navrš it ć e se 11 godina otkako nije s nama naš dragi
SLAVKO MIRČIĆ S poš tovanjem i ljubavlju č uvamo uspomenu na tebe. Poč ivaj u miru Bož jem! Tvoji najmiliji
DRAGICA HINGER rođ. Kristić
TUŽNO SJEĆANJE
Draga mama, sretan ti 3. rođendan u Nebu! Sretan – jer si uronila u oceane neogranič ene ljubavi, jer si umrla s Kristom. "Ako s Kristom umrijesmo, s njime ć emo i ž ivjeti." (2 Tim 2,11) Moli za nas da i mi s Kristom mož emo umrijeti sebi, dati se bliž njima i otkriti dubine, ljepote i divote tog novog ž ivota. Tvoji: suprug i djeca s obiteljima LISTOPAD 2013.
BROJ 226
(28.X.2007. – 28.X.2013.) na naš u dragu
MIRJANU IDŽAKOVIĆ Uspomene na tebe trajat ć e vječ no. Poč ivaj u miru Bož jem! Suprug Nikola, sinovi Damir i Luka
17
OGNJENO PERO
Mirisi Dočekah i ja svoje vrijeme (ne u smislu boljeg života)! Dočekah jesen. Istina, kao i mnogi divim se ljepoti što je stvori ta čarobnica. Radujem se i obilju što nam daruje. Ali, nije to ono što me ushićuje. To su mirisi! I opet, ne mirisi u prirodi, iako oni u nama bude najtananije osjećaje. To su mirisi u kuhinji moje mame i bake. Mirisi kojih se sjećam iz najranijeg djetinjstva. A mirisi kad se sprema zimnica su uistinu nešto posebno.
P
riznajem, prije je to za mene bila guž va oko š tednjaka, neke š erpe, teglice, boce, uprskane ploč ice u kuhinji, č iš ć enje... Brat i ja smo upozoravani da ne smetamo, ako već ne pomaž emo (a najč eš će smo samo smetali). Sjeć am se mame i tate kako s prijateljima gule paprike i pri tome se još i zabavljaju. Ja u zamazanoj kuhinji tada nisam vidio niš ta zabavno. Cijeli dan posla da se dobije par teglica ajvara, a onda se to podijeli... Tako i sa pindž urom, peč enim paprikama, dž emovima, sokom, likerima... Pravio se i pekmez od š ipaka. Od onih koje smo sami brali. Koji je to tek posao bio! Nismo brali š ljive, ni jabuke, ni neš to š to se lako bere. Sve se kupovalo, ali š ipci su se brali. Tko ih je ikada brao, zna kako to izgleda. Nama je to uvijek bio dož ivljaj. Odlazilo se na cijeli dan i po nekoliko puta u toku zrenja š ipaka. Tata je obavezno pripremao roš tilj, š to je brata i mene veselilo viš e od glavnog razloga izlaska u prirodu. Tata je u branju bio daleko najspretniji, a
Piše Ognjen Krivošić
mama se iz branja vrać ala izgrebanih ruku, kao s bojiš nice. Bratov i moj doprinos u branju bio je, naravno, zanemarljiv. Sipke ne beremo već pet godina, sigurno ih nikada viš e neć emo ni brati, ali u ovo vrijeme ne mogu da ih se ne sjetim i ne zaž alim za tim danima. Kako mi je ž ao š to sam znao mami i prigovoriti zbog spremanja zimnice, posebno kad je traž ila da joj pomognemo. Svjestan sam da sam griješ io kad mi se č inilo teš ko oč istiti č eš njak, samljeti paprike, miješ ati povremeno ono š to je bilo u š erpi... Znao sam da ć e sve biti spremljeno i bez moje pomoć i. Prije par godina shvatio sam da mama posustaje. I dalje je spremala zimnicu, ali sve manje. Nestalo i one radosti i uzbuđenja. I bi mi ž ao neš to! Zao mi mame! Zalim i zbog sebe, iako sam ranijih godina znao i negodovati. Uplaš ih se da ć e nestati i ugođaja i mirisa koji je dom č inio toplim i posebnim. Ove godine mama reč e da neć e praviti ajvar, da joj je to previš e posla, da je umorna... Ali mama, ko mama! Nije joj proma-
klo razoč arenje u mojim oč ima. I, nakon dva-tri dana ponovo ona stara, kao da joj se vratila snaga i volja. Peč emo paprike, patlidž an, gulimo ih, č isti se č eš njak, stara maš ina za meso, koja se koristi samo pri spremanju zimnice, ponovo u upotrebi... Ja pomaž em koliko mogu. Ponovo radimo s radoš ću. Teglice se pune. Ajvar, pindž ur, š alš a, ljutica, "š arena" salata, dž emovi od š ljiva, drenjina, sokovi, likeri... Sve lijepo uvezano, na teglama i bocama etiketa sa sadrž ajem. Već ina toga poklonjeno, prijatelji hvale, mama sretna zbog toga. Sretna i zbog teglica koje prijatelji njoj donose. Radili smo oko zimnice desetak dana, bilo je posla, ali bilo je lijepo ponovo osjetiti radost spremanja. Ovih dana cijela moja ulica sprema zimnicu. Već ina ima svoje voć e, pa sve prave u već im količ inama. Obič no to rade van kuć e, u dvoriš tu ili garaž i. Pomaž u jedni drugima. Koje je to tek už ivanje! Volim sudjelovati u tome. Nije baš da pomognem, ali kaž u i da ne smetam. Proba se pri tome i ranije napravljen liker od drenjina, kojih ove godine ima u izobilju. Neko i malo viš e "proba", pa brigu o sadrž aju velikih š erpi preuzimaju oni koji i nisu ljubitelji ovog č arobnog napitka. Moram priznati da se sramim i da mi je ž ao š to proljetos nisam pomogao mami pri radovima u vrtu, s izgovorom da mi je glupo ulož iti toliko truda za ono š to se dobije. A nije glupo, glupi su bili moji izgovori da bih opravdao svoj nerad. Sve uzgojeno vlastitim trudom pruž a neponovljiv už itak. I da ne zaboravim liker od viš anja ubranih s viš nje koju su posadili mama i tata. O njegovom okusu, mirisu i boji neć u govoriti. Reć i ć u samo da garantirano nabacuje smiješ ak na vaš e lice.
IN MEMORIAM SJEĆANJE
SJEĆANJE
Na naš eg dragog
Na naš eg voljenog
ILIJU ŠIMIĆA
ANDRIJU KRISTIĆA
(1939. – 2012.) Uspomena na tebe ostaje ž ivjeti u naš im mislima i srcima. Poč ivao u miru Bož jem!
(19.X.1995. – 19.X.2013.) Poč ivao u miru Bož jem! S ljubavlju i poš tovanjem, obitelj Kristić
Tvoji najmiliji
LIST VAREŠKIH HRVATA
Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda
18
osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, Hrvatska i Europa – 54 KM, Sjeverna Amerika – 75 KM, Australija – 87 KM • naklada: 1000 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 226
LISTOPAD 2013.
IZ STARIH ALBUMA
Nekoć davno imade Vareš svoju tiskaru. U njoj je dana 18. listopada 1959. snimljena ova U TISKARI fotografija na kojoj se nalaze Zoran Mutić, Kata Juroš-Drijenčić i Dubravka Poljaković. LISTOPAD 2013.
BROJ 226
19
TURISTIČKA RAZGLEDNICA VAREŠA
Priredio J. Klarić
KUGLA SE OPET KOTRLJA Ima jedna krčma u planini, po imenu Kugla, nije poznata samo po ogromnoj kamenoj kugli koja se nalazi ispred nego i po ugostiteljskim uslugama koje nudi. Novi vlasnik (zakupac), nove ideje, uredno osoblje, maštovita kuharica, ugodan ambijent, dovoljno prostora da svatko nađe kutak za sebe. Žubor potoka, šum vjetra u jelovim krošnjama, praćakanje pastrve u obližnjem viru, sve to stvara ugodu boravka u prirodnom okruženju koje čini sastavni dio nekadašnjeg odmarališta i lječilišta Ponikve. Posjetitelje iznenadi ambijent, a posebno jela spremljena s osjećajem za potrebe gosta namjernika ili grupe koja u ovome prostoru traži odušak, bijeg od svakodnevnice i sivila gradova iz kojih dolaze.