LIST VAREŠKIH HRVATA
GODINA XXVII. • BROJ 316 • TRAVANJ 2021. Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €
ISSN 1512-813X
9 771 512 81 300 6
UVODNIK
B
orba s pandemijom corona virusa i njezinim, po navodima epidemiologa, trećim valom u našoj je balkanskoj regiji, kao i većini Europe, trenutno u punom jeku. Širenje novih sojeva virusa nisu vidno usporila ni cjepiva. Tek ondje gdje je procijepljena većina stanovništva postignut je željeni učinak u smislu opadanja broja pacijenata s teškom kliničkom slikom i rasterećenja bolničkih ustanova. A u međuvremenu se odigrava na(d)metanje velikih sila s njihovim cjepivima. Sjedinjene Države su se fokusirale na imunizaciju vlastite populacije i brojka cijepljenih kod njih se mjeri već u desecima milijuna. Rusija i Kina "koriste gužvu" i sa svojim cjepivima nastoje postići geopolitičku prevlast. Rusija, koja je u isto vrijeme kad i Zapad cijepila prvu osobu, dosad nije dostigla ni brojku od 5 milijuna cijepljenih od ukupno 145 milijuna stanovnika, ali je sa svojim cjepivom prodrla ne samo do trećih zemalja, poput naših balkanskih, nego i nekih zemalja EU-a, ističući da je to solidarnost i doprinos globalnoj borbi protiv virusa. S druge strane, tajnovitost Kine, koja je svijet koštala zakašnjele reakcije i virusu omogućila dobar početni zalet, sada se naoko kompenzira susretljivošću i lakom dostupnošću njihovih dvaju cjepiva, za razliku recimo od zapadnih. Onda neke zemlje tih cjepiva nakupuju i dalje poklanjaju, ubacujući se u taj lanac tobožnjih dobrotvora iako je jasno da iza takvih gesti stoji uvijek neki drugi krajnji cilj i interes. Tako dolazimo i do naše BiH, koja je na društvenim mrežama sada prozvana i Sadakistanom. Naime, prve doze cjepiva u BiH došle su kao milodar predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i uža se bosanska javnost (ona oko Sarajeva) zgrozila kako naše državne dužnosnike nije sram stoga što su zdravstveni radnici prvi spas ugledali u cjepivu udijeljenom od ne tako davnog "ratnog agresora". Pa je, pored toga, odmah zatim u Srbiju na cijepljenje
IZMEĐU DVA BROJA otišla kompletna postava Ustavnog suda BiH, neki su poveli i članove obitelji. Treća pljuska dolazi kad je dio građana iz Bosne pohrlio u Beograd na masovno cijepljenje organizirano posljednjeg vikenda u ožujku, sve blagoslivljajući Vučića koji im je i tu mogućnost pružio. Vidjevši to, trgnu se i Turska pa i njezin predsjednik Recep Tayyip Erdogan počasti "bosanski narod" donacijom cjepiva. Naravno, kineskog. Slika međunarodnog "ugleda" naše zemlje time je dobila pravi ram. Za naše vrle poglavice nije poznato jesu li cijepljeni (ne bi oni zbog straha za svoju stražnjicu nego bi primili bocu samo "da daju primjer") pa kad nisu pred kamerama špekulira se da su to negdje obavili tajno. I pored svih tih skandaloznih situacija vezanih za početak cijepljenja u BiH, na površinu je izbila afera kojom se teško kompromitira vodeća zdravstvena ustanova u zemlji. Pravom provalom svjedočanstava u medijima o nehumanom odnosu prema pacijentima na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu ponovno se aktualiziralo i pitanje koliko
su uopće za kliničku upotrebu tzv. respiratori nabavljeni iz Kine, u aferi "Malina" o kojoj se već vodi sudski proces. Sarajevski klinički centar, kojim inače upravlja Sebija Izetbegović, dalje se optužuje za grozan odnos prema obiteljima pacijenata. Ulaskom pacijenata na tzv. covid odjel KCUS-a njihovi najbliži danima ili do same smrti pacijenta bili su uskraćeni za bilo kakve informacije. Čak se i prema svojim nadležnima u ministarstvu KCUS ponašao kao eksteritorijalna institucija, zatvoren poput Sjeverne Koreje. Osjećaj povjerenja u tu ustanovu (kojoj smo, usput rečeno, mi iz Vareša težili biti vraćeni, nesretni što smo pripali Ze-Do Kantonu) toliko je poljuljan da su na koncu pripadnici istražnih organa i inspekcija pod golemim pritiskom javnosti ušli unutra da se istraži stvar. Koji će biti epilog vidjet ćemo, a ostaje nepobitna činjenica da se BiH po smrtnosti od covida-19 na svjetskoj listi uspela do izuzetno visokog sedmog mjesta. Prije mjesec dana broj umrlih u BiH bio je 5.400, sada već 7.400! Sveukupno zaraženih dosad: 185 tisuća. U Hrvatskoj se bilježi 290 tisuća zaraženih, umrlih 6.300, a u Srbiji 636 tisuća zaraženih i 5.700 umrlih. Na svjetskoj razini trenutno: 135 milijuna inficiranih virusom, od kojih je 2,9 milijuna umrlo. U Varešu je kobni ožujski val, čini se protutnjao. Iz Kliničke bolnice u Zenici brojni su se vratili – oporavljeni. Ali kao da ni to nije bitno utjecalo na rast interesa za cijepljenje... Od ostalih zbivanja, što izdvojiti? Možda izdvojiti ono što se ne zbiva, poput nečišćenja "makadamskih" ulica. Polovica se travnja bliži, šoder na sve strane! Koji se grad još time zimi posipa – ako netko zna neka javi. Kad se to jednog dana pomete i opere, pa još recimo procuri voda iz gradske fontane (kod apoteke)... Zar je dotle došlo da i tako obične stvari samo sanjamo.
IZ ŽUPNIH MATICA
VAREŠ
Umrli: Ljiljana-Marija Šimić rođ. Kristić (1954.), Marija Turić (1926.), Blaženka Poljaković (1951.), Marija Petković rođ. Pogarčić (1923.), Adela Strmšek rođ. Hajek (1940.), Katarina Grgić rođ. Petković (1930.), Ranko-Karlo Suljuzović (1944.), Dara Petrović rođ. Vuruna (1938.), Tomislav Čović (1948.), Josip Hahn (1938.).
BOROVICA Umrli: Mara Kostić rođ. Nikolić (1939.). VIJAKA Umrli: Franjo Jurkić (1943.), Dragica Miletović rođ. Pavić (1931.), Boro Anđić (1958.). Naslovnica: Dva godišnja doba na prilazu našem, jedinstvenom tunelu (iz smjera Zvijezde)
2
BROJ 316
POTPORA LISTU "BOBOVAC" D. B., Njemačka – 25 KM.
Hvala lijepa! Izdavanje ovog broja potpomognuto je sredstvima Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske TRAVANJ 2021.
COVID BILTEN
Počelo cijepljenje
Za početak sa zadovoljstvom mogu istaći da su 9. 3. 2021. u Vareš stigle prve vakcine protiv korona virusa, namijenjene za vakcinaciju zdravstvenih radnika i ostalih uposlenika u zdravstvu, koji su u prvom kontaktu sa oboljelima, te da je Dom zdravlja otpočeo sa vakcinisanjem osoblja već 12. 3. 2021. Vakcinisano je 20 zdravstvenih radnika, a zatim, po prispijeću i druge isporuke još 20, što je već bio zadovoljavajući broj vakcinisanih. Radilo se o vakcini AstraZeneca Covidshield, indijskog proizvođača, i mogu reći da je proces vakcinacije protekao uredno, bez pojave neželjenih efekata, osim u par slučajeva (bol na mjestu uboda, bolovi u mišićima ili eventualno blago povišena tjelesna temperatura) što su sve očekivani i česti propratni simptomi, ali koji se povlače dan-dva nakon vakcinacije. U
sljedećoj isporuci vakcina od samo 18 doza proizvođača Pfizer/BioNTech uspjeli smo započeti i sa vakcinisanjem hroničnih bolesnika i populacijom preko 60 godina, s obzirom da su skoro svi zdravstveni radnici vakcinisani, tj. nešto više od 80 posto jer smo imali dio zdravstvenih radnika aktivno oboljelih koji se nisu mogli vakcinisati u datom trenutku, te mogu reći da smo sa vakcinacijom stanovništva na području opštine Vareš započeli 31. 3. 2021. Prvi je vakcinisani pacijent bio penzionisani uposlenik Doma zdravlja Mehmed Meho Žutić, koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Higijensko-epidemiološkoj službi DZ Vareš. Do 10. 4. 2021. vakcinisano je ukupno 118 osoba na području Vareša, uključujući dakle i zdravstvene radnike. U narednom periodu očekujemo dodatnu isporuku kineske vakcine Sinovac, te dodatne količine AstraZeneca vakcine. Napomenula bih da su sve dostupne vakcine sigurne za primjenu i da svaka osoba prije vakcinacije prolazi ljekarski pregled, a nakon vakcinacije ostaje na promatranju još 15-ak minuta, radi praćenja eventualne pojave neželjenih reakcija. Jedine kontraindikacije za vakcinaciju su akutna febrilna stanja, akutna upalna stanja i podatak o teškim alergijskim reakcijama na neki od sastojaka vakcine. Ovim
putem ponovo pozivam sve naše sugrađane da se prijavljuju za vakcinaciju preko svojih timova porodične medicine. Dosad prijavljeni će biti pozivani prema prioritetima, tj. prvo osobe preko 60 godina i hronični bolesnici, a nakon njih zaposleni u javnim službama (policija, prosvjeta i sl.) te potom sva ostala populacija. Također i osobe koje su neodlučne ili sumnjaju u dostupne vakcine mogu pozvati svoje ljekare porodične medicine od kojih će dobiti savjete i sve potrebne informacije o procesu vakcinacije. Što se tiče epidemiološke situacije na području opštine Vareš, došlo je do blagog pada novooboljelih i trenutno imamo 33 osobe zaražene korona virusom, te 55 osoba u izolaciji. Trenutno su hospitalizovane 3 osobe, dok je umrlih od našeg pisanja u prethodnom broju bilo nažalost 13 osoba. I dalje pozivam sve sugrađane da se pridržavaju svih epidemioloških mjera u cilju sprječavanja širenja virusa i da se nastave prijavljivati za vakcinaciju jer je vakcinacija jedini način potpunog stavljanja pandemije korona virusa pod kontrolu i prekida prenošenja virusa među stanovništvom, a – što je najvažnije – štiti da se bolest ne razvije u tešku kliničku sliku.
Vareš u. Ukazao je još jedanput da je poš tivanje nalož enih mjera najvaž niji faktor u borbi s virusom i da je odgovornost na svakom pojedincu. I Policijska je stanica dostavila Informaciju o nadzoru provođenja epidemiološ kih mjera, iznijevš i da je evidentirano 17 krš enja zabrane kretanja iza 21 sat, za š to je izreč eno 16 prekrš ajnih naloga te u jednom slučaju podnesen zahtjev za pokretanje sudskog postupka. Uslijedile su tri toč ke vezane za opć inski prorač un, ponajviš e obiljež ene istupima vijeć nika SDA; oni su izlazili za govornicu pojedinač no niž uć i primjedbe i prituž be, a kritike je iznosio i nezavisni vijeć nik. Rezultat toga je da na koncu nije usvojeno ni Izvješ će o izvrš enju prorač una za proš lu godinu ni Izvješ će o radu opć inskog organa uprave i opć inskog nač elnika u proš loj godini, ali ni Prijedlog prorač una za ovu godinu. Dva su vijeć nika bila odsutna, a od prisutnih kod tih izjaš njavanja 9 vijeć nika je bilo "za", 6
"protiv" i 2 suzdržana. U takvom slučaju procedura nalaže da općinski načelnik može iskoristiti zakonsko pravo i sâm donijeti odnosno proglasiti proračun za tekuću godinu, što se u vareškoj općinskoj skupštini dogodilo prvi put. Općinski proračun za 2021. godinu planiran je u visini od 3,75 milijuna KM.
Dr. Sanja Savičić
VIJESTI
Sjednica Općinskog vijeća Općinsko vijeće Vareš održalo je 31. ožujka 2021. godine svoju treću sjednicu te na njoj razmatralo 14 točaka dnevnog reda. Prednost je, ispred već zacrtanih, dobila Informacija iz Doma zdravlja Vareš, zatražena izvanredno zbog znatno pogoršane epidemiološke situacije u ožujku. Ravnatelj DZ-a Vareš dr. Fikret Operta dodatno se obratio vijećnicima kazavši da se lokalna zdravstvena ustanova uspješno nosila s povećanim priljevom pacijenata pozitivnih na covid-19 zahvaljujući dobroj unutarnjoj organizaciji i pripremi za takvu situaciju, te istaknuo da se uložilo vlastita sredstva kako bi se građanima Vareša omogućilo da obje vrste testiranja na ovaj virus, kao i na prisutnost antitijela, mogu obaviti u TRAVANJ 2021.
BROJ 316
MODNA METRAŽA I KONFEKCIJA
71330 Vareš, ul. Zvijezda 25 (poslovna zgrada Bobovac)
tel./fax: 032 849 300 e-mail: info@profitex.ba www.profitex.ba
3
POVRATAK TRADICIJI
Proslava Uskrsa u župi Vareš
P
rošle godine bijaše tako da je blagdan Uskrsa došao u vrijeme najstrožih epidemioloških mjera kada vjernici nisu mogli kročiti u crkvu i kada su bogoslužje obavljali svećenici bez puka, potpuno sami. Misa polnoćka koja nije izostala ni u najgore ratno vrijeme (u proljeće 1994.) lani se nije mogla slaviti na uobičajeno svečan način, a prekinuta je bila i tradicija čuvanja Kristova groba u vareškoj župnoj crkvi. Ove godine, tzv. novo normalno značilo je prilagoditi se mjerama i preporukama pa su koraci stupanja stražara odjevenih u rimske odore ipak odjekivali pod crkvenim svodom, a umjesto mise polnoćke služena je uočnica u 19 sati, započeta kao uvijek obredima vazmenog bdijenja. I trenutak simuliranog pada stražarâ vratio je vareškim župljanima onaj osjećaj za koji su naviknuli da ih u uskrsnoj noći prožima već de-
setljećima. Župnik fra Leon Pendić pozvao je stoga mladiće – aktere tog uprizorenja – da ih okupljeni vjernici nagrade pljeskom, a svim župljanima kao i vjernicima koji mise iz župne crkve u posljednjih godinu dana prate u video prijenosu preko župne facebook stranice zaželio sretan Uskrs s molbom da budu odgovorni kršćani i ljudi koji maksimalno čuvaju jedni druge. Izvanjskoga slavlja nije bilo, tako da se ostatak tradicije mogao
očuvati samo unutar obitelji kroz drage običaje od kojih je svakako neizostavno bojenje i ukrašavanje uskrsnih jaja. Posebnih su narudžbi u tom smislu imale Davorka Terzić i Emilija Zloušić, članice udruge "Izvorno vareško", čije su pisanice postale tražene i izvan Vareša. Na fotografijama donosimo nekoliko pisanica iz Davorkine kolekcije i jednu maštovito upakiranu koja je djelo Emilije. M. M.
PROLJETNA AKCIJA U akciji i najmlađi (ali kako starije naučiti redu i kulturi…?)
Izviđači svome gradu Već sedmu godinu vareški izviđači pokretači su i predvodnici akcije čišćenja otpada uz regionalnu cestu i kanjon rijeke Stavnje gdje nesavjesne osobe iz automobila u vožnji odbacuju sve i svašta, što će i nastaviti dok ih se ne počne kažnjavati. Čistili su oni i gradske parkove, ali im i u gradu "kontriraju": nikako dozvati posipače glavne prometnice kroz grad da i oni počiste za sobom. Više o svemu u izvješću jednoga od organizatora akcije.
O
dred izviđača "Zvijezda" Vareš je i u ovim teškim vremenima povezanim s pandemijom uspio realizirati, sada već tradicionalnu, akciju čišćenja zelenih površina pod nazivom "Izviđači Vareša svome gradu" na regionalnom putu R444 od ulaza na varešku općinu ispod Dabravina pa sve do Vareša. Slogan ove akcije bio je "Volim Vareš", a održana je u subotu 10. travnja. Uz veliki broj naših članova akciji su se pridružili i uposlenici firme "Eastern Mining", članovi Kluba ekstremnih sportova, Crvenog križa, Civilne zaštite, Vatrogasne jedinice, načelnik općine osobno, direktor JKP-a, mješ-
4
tani MZ Vareš Majdan, MZ Dabravine, MZ Strica-Zarudje, članovi udruge "Moja prva nota", djeca i mladi iz drugih organizacija, te dio naših sugrađana. Poštujući epidemiološke mjere na dionici koja je duga oko 18 km formirane su grupe od 5 do 10 sudionika, a akciji se ukupno odazvalo oko 130 osoba. Ovogodišnju akciju osmislili smo kroz 7-8 aktivnosti ekološkog karaktera, a sve u cilju educiranja mladih ljudi o važnosti ekologije i očuvanju prirode. Sekundarni cilj je probuditi ekološku svijest svih osoba koje žive ili borave na vareškoj općini. Koliko ćemo uspjeti u tome pokazat će BROJ 316
vrijeme, ali bit ćemo zadovoljni kada bi i mali broj osoba promijenio svoje navike te smeće i drugi otpad bacao u za to predviđena mjesta. Postavili smo i table obavještenja s molbom svim sudionicima prometa da nam pomognu zelene površine uz regionalni put R-444 očuvati čiste. Naši aktivisti su uz pomoć prometne policije dijelili letke sličnog sadržaja. Raduje nas činjenica da su mnoge firme kao i međunarodne organizacije prepoznale važnost ovakvih akcija te su nam pružile svesrdnu financijsku, materijalnu i svaku drugu pomoć. Samo svi zajedno možemo doprinijeti ljepšem Varešu. Ovom prilikom želimo se zahvaliti svima njima, a to su: "World Vision", "Adriatic Metals" ("Eastern Mining"), "MPM", "Šumarija" Zavidovići – PJ Vareš, JKP Vareš, "Šimićprom", Sarajevski Kiseljak, "Mušinbegović gradnja", Policijska stanica Vareš, Hrvatski radio "Bobovac", Općina Vareš, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK-a i drugi. Također smo nedavno očistili parkove i zelene površine u gradu, a uskoro ćemo i tu postaviti table obavještenja. Uputili smo poziv i sugrađanima da očiste zelene površine oko svojih zgrada. Nadamo se da će i nadležni u ovoj oblasti dati svoj doprinos! Do slijedeće akcije (pošumljavanje, uređenje izletišta Ponikve i lociranje divljih deponija) ostajte nam zdravo! Igor Hinger TRAVANJ 2021.
ARAPSKI PROJEKT U ZVIJEZDI
Poziv kupcima i radnicima Na internetskoj stranici Arabianbusiness.com sredinom ožujka objavljena je informacija i poziv u kome se potencijalnim kupcima, od strane vodeće saudijske kompanije za razvoj nekretnina "Dar Al Arkan", nude na izbor pozicije i modeli zatvorenih vila u sklopu budućega luksuznog naselja, da citiramo: u srcu Europe, u Bosni, u području koje je klasificirano kao jedno od najzdravijih i najčišćih na Balkanu – ili da skratimo: u planini Zvijezdi. Domaća internetska stranica Klix.ba, koja promotivno prati najave o nicanju ovog ambiciozno zamišljenog arapskog naselja na rubnom području općine Vareš (kod Ravanjskog polja), u svojoj objavi dan kasnije doslovno je prenijela najnovije najave investitora, pa u cilju informiranja lokalne javnosti taj sadržaj u cijelosti prenosimo i mi, uz dopunsku informaciju da je početkom travnja Hrvatski radio "Bobovac" Vareš prenio poziv iz vareške podružnice tvrtke "Asaad Al-akeel d.o.o." (koja ima sjedište u Sokolović Koloniji kod Sarajeva) upućen radnicima raznih profila da se prijavljuju za posao u spomenutom apartmanskom naselju, od kojeg se zasad na terenu vide tek naznake poligona tzv. adrenalinskog parka kao sastavnog dijela budućeg resorta (odnosno odmarališta). Za slanje prijava ostavljena je jedino e-mail adresa, a u pozivu nema istaknutih uvjeta rada, samo je naznačeno da se traže radnici isključivo s područja općine Vareš. Taj poziv prenosimo na kraju teksta, a kao prilog svemu ovome prenosimo i računalnu simulaciju naselja objavljenu na portalu Arabianbusiness. Priredio M. M.
U
naslovu objave na Klixu istaknuto je – "Megaprojekat saudijskih investitora u općini Vareš: Počela prodaja nekretnina", a u uvodu se podcrtava: "Vodeća kompanija za razvoj nekretnina u Saudijskoj Arabiji Dar Al Arkan je počela prodaju nekretnina u okviru projekta izgradnje luksuznih kuća i stanova za odmor u Bosni i Hercegovini, tačnije Općini Vareš." U nastavku je tekst koji prenosimo integralno. "Projekat je vrijedan 500 miliona saudijskih reala, odnosno više od 218 miliona KM. Nazvan Sidra, što znači život među šumama, projekat od 500.000 m² bit će okružen s 20.000 autohtonih stabala i najveći je pojedinačni projekat nekretnina u Bosni. Nudit će zatvorenu zajednicu vila visokih specifikacija dizajniranih za moderan život, u području klasificiranom kao jedno od najzdravijih i najčišćih na Balkanu.
Projekat će uključivati savremene vile inspirisane lokalnom arhitekturom i odlikovat će se modernim interijerima koji se skladno stapaju sa spektakularnim pogledom. Sadržaji na lokaciji uključuju sistem zatvorenih vila, kafić, supermarket, teretanu, spa centar, dječije igralište i butik hotel sa pet zvjezdica. Kako navode iz ove kompanije, projekat nudi priliku kupcima da posjeduju još jedan dom i to u utočištu mira i tišine, u srcu Evrope na lokaciji koja postaje jedna od najpoželjnijih destinacija za ulaganja i odmore. Potencijalni kupci bit će pozvani da odaberu omiljeno mjesto i odaberu svoj model vile iz niza opcija. Radovi na lokaciji počinju ovog ljeta, a završetak je planiran u roku od 36 mjeseci. Yousef Bin Abdullah Al Shalash, predsjedavajući Dar Al Arkana rekao je ranije kako su ponosni što saudijski brendovi mogu rasti i u inostranstvu i efikasno se takmičiti te širiti ime Saudijske Arabije.
'Nakon pokretanja našeg projekta u Dubaiju, sada se širimo u Bosnu, to je zlatna prilika za kupovinu vrhunske nekretnine u vrlo poželjnoj evropskoj destinaciji. Vjerujemo da će ovo privući bosanske, saudijske i međunarodne investitore. Drago nam je što sarađujemo s lokalnim bosanskim arhitektima, savjetnicima i izvođačima na ovom projektu. Također pozdravljam brzu vladinu dodjelu dozvola za početak projekta čime je iskazana i želja BiH da privuče strane investitore', kazao je on. Emir Ferović, direktor operacija kompanije Real Engineering & Consulting koja rukovodi dizajnom i realizacijom projekta kazao je kako je BiH kulturalna destinacija koja kombinuje historiju, mediteransku klimu i zadivljujuće prirodno okruženje sa sjajnim vezama s ostatkom Evrope. Dodao je da će 'Sidra biti prekrasno utočište za one koji se žele opustiti u privatnoj zajednici zatvorenih vrata okruženi luksuznim objektima i uslugama'. Ovo je jedan od najambicioznijih projekata ove vrste u BiH s obzirom na to da je praktično u pitanju grad u gradu, a o njemu smo i ranije pisali kada smo najavili pozitivnu priču koju imaju u planu arapski biznismeni i načelnik Vareša, to jeste vlasti Zeničko-dobojskog kantona", zaključuje Klix.ba. Poziv koji je objavljen putem Radio Bobovca glasi: "Firma Asaad Al-akeel d.o.o. Sarajevo, podružnica Vareš – Ravne potražuje radnike svih profila isključivo s područja općine Vareš. Potrebni su NK radnici, radnici na održavanju parkova, kuhari, konobari, zaštitari i slični profili. Prednost imaju sportski orijentirane osobe. Obvezno poznavanje engleskog jezika, poželjno poznavanje arapskog jezika. Svi zainteresirani kandidati svoj CV i prijavu mogu poslati isključivo na mail: asaadalakeeldoo @gmail.com."
Zamišljena aglomeracija na obroncima Zvijezde (Izvor: arabianbusiness.com) TRAVANJ 2021.
BROJ 316
5
"NAŠE ULICE" – TREĆI PUT
Vareška i Bobovačka u Beogradu U izdanjima "Bobovca" od veljače i ožujka 2008. godine (brojevi 158 i 159) objavili smo kratke reportaže o Vareškoj i Bobovačkoj ulici u Zagrebu i Sarajevu, a evo, 13 godina kasnije, dobivamo i prenosimo fotodokumentiran zapis iz Beograda gdje je "našim" ulicama u trag ušla (nekoć naša sugrađanka, a danas stanovnica glavnoga grada Srbije) Greta Babić – na čemu joj zahvaljujemo.
V
areška ulica u Beogradu uopće nije mala i dugačka je skoro dva kilometra. Sa jedne strane počinje u nekadašnjem industrijskom dijelu Rakovice i u neposrednoj blizini željezničke stanice "Rakovica" (od ulice Patrijarha Pavla koja se rekonstruira i uskoro treba da postane bulevar), i "penje se" ka Miljakovcu te završava u Borskoj ulici gdje ima i svoju stanicu gradskog prijevoza koja se također zove "stajalište Vareška". Za one koji poznaju Beograd, mogu još preciznije kazati da Vareška ulica dijeli odnosno čini granicu beogradskih naselja Kanarevo brdo s jedne strane te Miljakovac 1 i Miljakovac 2 s druge strane, i spušta se k naselju Rakovica (inače, sva ova naselja pripadaju gradskoj općini Rakovica). U ulici se nalazi benzinska pumpa i nekadašnja robna kuća "Beograd", a danas je to tržni centar. S jedne strane graniči i s miljakovačkom pijacom. I s jedne i s druge strane ulice ima višekatnica različite visine i starosti te porodičnih kuća uglavnom pristojno sređenih fasada i
6
dvorišta. Ulica je prilično prostrana i relativno je skoro rekonstruirana i sređena. "Oko pola sedam ujutro 'rijeka' ljudi je silazila na posao tom ulicom", reče mi jedan starosjedilac iz te ulice. Naselje, a
BROJ 316
pretpostaviti je i ulica, nastali su 1960-ih godina, poslije rata i u jeku razvoja SFRJ. U blizini je Borska ulica, koju sam već spomenula, i Kakanjska, u drugom naselju s druge strane, pa se vidi da su nazivi ovim ulicama davani po rudarskim mjestima. U brdu iznad "naše" ulice nekad su postojale barake za radnike (a sada je tu lijep i velik park) i oni su bili ti koji su se ujutro spuštali Vareškom ulicom da rade u raznim fabrikama, uglavnom mašinske proizvodnje koje su bile dio nekadašnjeg rakovičkog industrijskog bazena. Danas je to, rekoh, moderno naselje s višekatnicama i soliterima i daleko od toga da je to periferija Beograda, jer ona se u međuvremenu pomjerila mnogo dalje. Nema više ni fabrika koje su pogašene i također pomjerene dalje van grada, ali eto ulica je ostala i još se nitko nije sjetio – i nadam se da neće – da joj mijenja ime, što je inače "moderno" s dolaskom svake nove vlasti. Što se tiče Bobovačke ulice, i ona postoji u Beogradu. Jeste mala i nova i nalazi se u naselju Sremčica na periferiji. Ime je dobila 2012. godine. Sa izgradnjom kuća i naseljavanjem te razvojem tog naselja dobila se potreba za imenovanjem novih ulica i tako su nastale Bobska, Bresnička i Bobovačka. Ne znam da li ulica ima neke veze s našim starim gradom Bobovcem i nisam uspjela da nađem nikakav podatak o tome, ali eto postoji. Ako je suditi po ulicama s kojima graniči, možda je njen naziv, da tako kažem, i biljnoga porijekla. Inače, u toj ulici su velike i nove porodične kuće s prostranim i urednim dvorištima te u njoj pretežno žive (uvjetno rečeno) novi stanovnici, doseljeni iz bivših republika SFRJ. Greta Babić
TRAVANJ 2021.
VAREŠANI – GLAZBENI STVARAOCI (I)
Plod čiste ljubavi i entuzijazma
Foto: screenshot
N
aša Vareška, Dubravka Uroda (rođena Jozeljić), koju prijatelji znaju kao Bubu, objavila je koncem ožujka svoju pjesmu (i video spot) s naslovom "Zauvijek (Bosni)". Posvetila ju je svojoj rodnoj zemlji i možemo reći da je pjesma "Zauvijek (Bosni)" svojevrsni ostvareni san o rodnoj grudi koji je konačno Dubravka dosanjala i iznjedrila kroz svoj glazbeni izričaj, glas i stihove. "Nikada neću zaboraviti da je moj prvi snimak ove pjesme bio baš na Radio Bobovcu. I uvijek ću na tome biti zahvalna", kazala je Dubravka za Radio Bobovac i dodala kako se, spremajući se podijeliti jedan, samo bliskim ljudima poznat dio sebe, pitala je li Bosni do pjesme u ovom trenutku. Na svu sreću nije odustala od puštanja pjesme u eter, a to objašnjava ovako: "Ako bih počela razmišljati u tom smjeru, boja-
la sam se da ću opet spremiti na čekanje jedan svoj san. A čini mi se da tako ne treba. Što bi o njoj trebalo reći? Prije svega to da je pjesma djelo jedne samouke kantautorice, u vrlo zrelim godinama (56), koja u svojoj svakodnevici poučava djecu u školi. Koja vjeruje u njihove, ali i svoje snove. I koja je imala sreće da joj se u ovome priključe profesionalci i amateri s raznih strana koji su radili besplatno, zbog nje, zbog pjesme i zbog nešto zlatnoga nebeskog praha koji povezuje ljude u nekom trenutku njihovog života." Pjesmu je snimila s profesionalnim glazbenicima Tajanom Dukić, Natašom Veljak i Lukom Totarom, koji su njene kolege i prijatelji s Glazbenog odjela škole u kojoj radi. Snimili su i spot koji potpisuje mladi tim: Dubravkin sin Jan Uroda, njegova djevojka Martina Frančula (Starlins production) i mladi genijalac s
dronom, Harun Tabak iz Sarajeva, koji nam je sa svojom obitelji puno pomogao. Sa snimkama Vareša je uskočio i Bojan Krajišnik iz Visokog, koji je Varešanin po majci. "Svi su ti ljudi radili besplatno, sve nas veže neka dobra energija koju su i oni osjetili kroz pjesmu... Naravno, iako je snimak profesionalan, daleko je to od nekih skupih i bogatih produkcija. Ovo je pokušaj da se ostvari jedan san, da se ispriča jedna priča", ističe Dubravka. Dubravkina je želja bila da baš Radio Bobovac prvi pusti njenu pjesmu u eter, što smo mi s velikim zadovoljstvom i ponosom učinili. "Vama koji ćete je slušati moram reći – znam da je nesavršena, znam da joj koješta fali, i da bi svatko od vas imao nešto za dodati. Možda se uhvatite za riječi, neku glazbenu frazu, melos... Ili to da u snimkama dronom mog mladog prijatelja Haruna Tabaka nije samo Bosna. I u pravu ste, nije, nego sve ono što ulazi u geografsko određenje znano pod imenom Bosna i Hercegovina, bez ikakvih drugih orijentacija osim velike i čiste ljubavi", pojašnjava kadrove spota Dubravka. U odnosu na raskošne produkcije, blještave promocije, žestoke kampanje, svilu, kadifu i miomirise, Dubravka zaključuje kako je njena pjesma kao Pepeljuga: "Tako je i nastala, od pepela i čarolije života. I osim vas, ona nema nikoga da stane iza nje. Dijeli sudbinu one u čiju je čast stvorena. Ima u tome ponosa. I nade...", poručila je za kraj Dubravka. Danijela Pavlić
ZANIMLJIVOSTI
Crtica o jednom šukundjedu Već smo, jedne prilike, objavili zapis o stasitom i vremešnom gorštaku sa Sjenokosa – Slavku Markoviću. No, evo se našao novi povod, u jednoj zanimljivosti. Da prvo ažuriramo podatak o njegovoj dobi – u ožujku je navršio 90 godina. Ima šestero djece: tri sina i tri kćeri. I sad dolazi ono glavno što smo naumili predstaviti: ima 18 unučadi, 27 praunučadi i jedno prapraunuče. Dakle, šukundjed. Na fotografiji je s njime kći Sofija, koja usput rečeno skrbi o njemu, a i ona sama je sa 60 godina života već prabaka. Ima 8 unučadi i jedno praunuče. Zanimljivo, prilično rijetko i spomena vrijedno. S. P. TRAVANJ 2021.
BROJ 316
7
TIHE SJENKE POVIJESTI (I)
8
Kad smo osmišljavali kakav ćemo naziv dati našemu mjesečniku (u trenutku njegova pokretanja 1995.) nije bilo dvojbe i nije bilo veće obveze od te da ga se nazove Bobovac. U zemlji izmučenoj četverogodišnjim ratom (svi protiv svih), koju se tada pokušavalo sastaviti otprilike kao što bi se selotejpom spajalo dijelove potrganog lista papira, srce je Bosne stajalo na svome mjestu, a tu negdje pod njim održasmo se mi – osjetivši se odgovornim da zapisivanjem očuvamo što se očuvati može. A onda, kako to već biva, nismo stali samo na bilježenju i svjedočenju o svom vremenu, nego i spašavali ranija svjedočanstva, predaje i zapise, pa ih sortirali i propitivali, zašto ne, da bismo četvrt stoljeća kasnije dosegnuli i točku s koje poduzimamo vlastita istraživanja, nastojeći sve dublje osvijetliti mračnjake povijesti vezane za ove naše krajeve. Krajeve koji su činili samu jezgru kraljevske zemlje, ali ne samo kraljevske. Prije toga imamo stare Slavene (čijem smo kultu našli potvrdu u lokalnoj toponimiji, rijetko tako kompletiranoj kao oko Vareša), pa prije toga imamo Ilire. Dakle, sve ide u prilog tezi da su ovo prostori gdje se nalazi nepresušno vrelo naše povijesti još od antičkog doba. I tako smo došli do toga da, kad to nije učinio nitko prije nas – ni naša znanstvena zajednica ni strani putopisci koji su nam prvi otkrivali znanstvene spoznaje o nama – upravo mi kroz naš list Bobovac zakoračimo u prošlost do mjere da iznesemo na svjetlo dana čvrste naznake o stvarnom postojanju Zvjezdangrada, gradine iz ilirskog doba. Iako u njedrima planine Zvijezde, ne toliko daleko ni duboko da ga se nije moglo i prije pronaći, sve do toga časa to je bio lokalitet iz legendi i tek literarni pojam u djelima pisca Željka Ivankovića (s magičnim prizvukom poput Međuzemlja ili Pustogore npr., iz fantastičnog serijala Gospodar prstenova). Jednako se malo znalo i o Divić-gradu u Zvijezdi, koji je iz istoga razdoblja, mada je on „preživio“ do naših dana barem kao toponim na karti vareškog područja. (Njihova latinska imena nemamo i ne znamo, a ova koja imamo zacijelo su romantizirani konstrukt sačuvan kroz narodne predaje.) Hodeći kroz nejasno označena minska polja, zaostala iz zadnjeg rata, prezentirali smo ta svoja terenska otkrića i povijesno ih situirali kroz nekoliko nastavaka u našem listu, počevši od jubilarnog broja 300., ali oni bi napokon trebali i arheološku potvrdu. I kad smo već uhvatili tu poveznicu današnjeg vareškog područja s antičkim dobom, povuče nas novi izazov: istražiti i sagledati što zapravo znamo o našim najstarijim precima – Ilirima. Preko franjevačkog samostana u Visokom, koji raspolaže iznimno bogatom knjižnicom i muzejom u čijem se lapidariju uostalom čuva Batonova ploča, tražili smo na koga se osloniti a da ima dovoljno žara za obradu tako izazovne teme, te da pri tome može istraživati (i) arhivsku građu na grčkom i latinskom jeziku. Od susretljivog fra Ivana Nujića, profesora Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, dobijemo preporuku koja nas vrati opet u naš kraj: našoj (vareškoj) profesorici – magistri edukacije grčkog jezika i književnosti i latinskog jezika i književnosti, s dostatnim poznavanjem engleskog, njemačkog i talijanskog – Dajani Zlović. Plod njenog višemjesečnog istraživanja i konzultiranja dostupnih pisanih izvora, koji su raštrkani i škrti, i koji omogućuju tek da se zagrebe ispod površine vremena od prije dva milenija, ovdje objedinjujemo prvi put i ekskluzivno donosimo kroz tri nastavka, kao jedinstven privilegij svima Vama koji čitate Bobovac. (M. M.)
ovijest pišu pobjednici. Kada govorimo o antici, povijest mnogo češće pišu oni koji znaju pisati. Antički žitelji naših prostora niti su bili pobjednici, a po svemu sudeći nisu u to doba ni znali pisati, niti su za to imali vremena i interesa a niti dovoljno svijesti da ostave trag o sebi potomcima. Srećom ili nesrećom, kako se već gleda, bili su na prostoru koji se našao na putu velikih civilizacija i sila onoga vremena. (A nije bitno drugačije ni danas.) Pa tko su bile te povijesne sjenke, čiji se tihi koraci mogu čuti i danas, ako samo dobro oslušnete, kako koračaju po našim planinama i vrletima? Za nas će zauvijek, nažalost, ostati nijeme. Gledamo ih i gledat ćemo ih kroz oči Grka i Rimljana, kojima je ipak, srećom, palo na um da opišu svoje divlje barbarske susjede, koji su im svojim gusarenjem, pljačkanjem i pobunama zadavali toliko jada. Često smo skloni da na antičke stanovnike naših prostora, koje zovemo Ilirima, gledamo vrlo romantično pod utjecajem propagande devetnaestog stoljeća, kojoj su Iliri služili kao instrument poticanja i formiranja nacionalne svijesti. Slično se u novije vrijeme događa i u Albaniji, gdje se nacionalnost i državni kontinuitet pravda gotovo stopostotnim poistovjećivanjem s nekim pradavnim dugokosim, visokim ratnicima, koje oni zovu Ilirima. No, gledamo li na ovo pitanje kroz prizmu objektivnosti, Iliri se u grčkim izvorima pojavljuju vrlo rano, još na početku 5. stoljeća prije Krista u fragmentima logografa Hekateja iz Mileta. Njegovi Iliri vjerojatno su stanovnici današnje Sjeverne Makedonije na samoj granici s grčkom pokrajinom Epirom. Mitološki su ih povezivali s junakom
BROJ 316
TRAVANJ 2021.
Iliri (i tko se njima bavio) Piše Dajana Zlović
P
Ilirijem, sinom Kadma i Harmonije, po kojemu su ih i nazvali. Kasnije se to ime proširilo na sve stanovnike golemog prostora od današnje Istre do grčkog Epira. Kako tvrdi jedan od najvećih današnjih proučavatelja Ilira Danijel Džino, Hrvat koji živi i radi u Australiji, Iliri su zapravo povijesni produkt dodira s Grcima i Rimljanima. Oni su gotovo izmišljeni, kako bi se pojednostavio složen etnički sastav ovdašnjih prostora. Gomilu plemena i plemenskih zajednica pisci su svrstali pod Ilire, a većina pripadnika tih plemena zasigurno nikad nije ni čula a kamoli upotrebljavala to ime, niti se ikad poistovjećivala s tim imenom. Arheološki ostaci željeznodobnih skupina pokazuju prisutnost stanovitih kompleksnijih zajednica, ali u isto vrijeme pokazuju i veliku razjedinjenost i različitost da ih se teško može na tako golemom prostoru svrstati u jednu jedinu etničku skupinu. Usporedimo npr. za to doba civilizacijski daleko razvijenije i superiornije Grke, čija se tako reći zajednička „nacionalna“ i „etnička“ pripadnost očituje u povijesti samo kad su njihovi gradovi-države bili pod zajedničkom prijetnjom od Perzije. Teško je u usporedbi s time govoriti o jednom ilirskom etničkom kompleksu na našim prostorima, a da taj etnički kompleks pritom nije ostavio iza sebe nikakav vlastiti trag koji bi neosporno ukazivao na njihov identitet. Vođeni onime što su prvo Grci pa zatim Rimljani o Ilirima pisali, stvorili smo sliku koja je poprilično mutna, može se reći gotovo lažna, ali to je, nažalost, jedina slika koju imamo. Iliri na današnjem prostoru Hrvatske, posebice oni na dalmatinskoj obali, poprilično su dobro i dugo istraživani i o njima imamo malo jasniju sliku, te su njihova plemenska imena Liburni, Japodi, Delmate... daleko zvučnija u odnosu na one koji su prebivali na prostoru naše zemlje. Kod nas je veliki problem što se s proučavanjem arheoloških dokaza iz željeznog doba i rimskog razdoblja stalo još pred kraj prošloga stoljeća i nikada se nije nastavilo. Rijetki su entuzijasti u znanstvenoj zajednici danas, poput sarajevskog profesora Salmedina Mesihovića, koji još uvijek pokušavaju nešto reći o Ilirima u zemlji koja se drži samo svoje srednjovjekovne povijesti kao pijan plota. Još su rjeđi oni koji pokušavaju naći neke još neotkrivene materijalne dokaze o njihovom postojanju. Kako ne bih čitatelja zamarala znanstvenim sumnjama i prepiranjima, suzit ću ovu priču samo na ilirsko pleme Desidijati. Desidijati, koji prvi put stupaju na antičku povijesnu pozornicu u trenutku kad mladi Oktavijan (budući car August) dolazi na ove prostore vježbati TRAVANJ 2021.
svoju ratnu vještinu u drugoj polovici prvog stoljeća prije Krista, bili su ilirska zajednica, čiji se etnički i politički identitet vjerojatno formirao zahvaljujući dodiru s Rimljanima. Mesihović za njihovu zajednicu koristi naziv politija (oblik preddržavne teritorijalne tvorevine, koji ima neke oblike institucija). Desidijati su živjeli na golemom prostoru, koncentrirani oko rijeke Bosne i njezinih pritoka, koje su im pružale nužnu vodu za zemljoradnju, ali i dragocjeno zlato, te okruženi planinama iz čijih su unutrašnjosti vadili rudna bogatstva i na čijim su obroncima napasali svoju stoku. Njihova prisutnost na širem području oko našeg grada dobro je posvjedočena nekropolom Kamenjača u Brezi, koja donekle svjedoči o autohtonim načinima ukopa prije dolaska Rimljana, ali u isto vrijeme pokazuje i dovoljno raznolikosti, da se ne može izvuči nijedan konkretan dokaz o tome da su Desidijati do dolaska Rimljana bili neka vrsta složenije zajednice. S druge strane, neosporni su dokazi postojanja desidijatske zajednice nakon dolaska Rimljana u vrijeme onoga što se zove Pax Romana (Rimski mir) – razdoblje kad su naši prostori, gledano očima Rimljana, bili pacificirani i romanizirani – Batonova ploča iz Župče kod Breze i Natpis Tita Valensa, vođe Desidijata, koji je je obnašao i visoku lokalnu funkciju unutar samog Rimskog Carstva. Oba ova natpisa nađena su na sekundarnoj lokaciji, te se smatra da su se prvotno nalazili u širem porječju Stavnje, odakle su doneseni u Brezu. Neosporno je, dakle, da su na našim prostorima živjeli ljudi koji su se, u nekom povijesnom trenutku, počeli identificirati kao Desidijati i koje će rimska
povijest upamtiti kao Desidijate, prije svega zahvaljujući Batonovom ustanku (od 6. do 9. godine). Prema arheološkim dokazima, bavili su se uglavnom zemljoradnjom, stočarstvom i primitivnim oblicima rudarstva, koje su unaprijedili dolaskom Kelta i Gota, pa onda i Rimljana. Da su bili i vrsni ratnici, ukazuju njihovi uspjesi u borbama s Rimljanima. No, desidijatske gradine od Bugojna, gdje je najveća, preko Kiseljaka, Visokog pa sve do Breze i Vareša, poprilično su zapuštene i neistražene. Njihov najveći grad, koji se zove Hedum Castellum Daesitiatium, još uvijek nije lociran; većinom se smatra da je na području Breze, ali ga recimo Pavao Anđelić, jedan od pionira u proučavanju rimske povijesti Visokog i okolice, smješta na područje Bobovca, gdje su pronađeni ostatci rimskog obrambenog zida iz kasnog carskog razdoblja. I to nas opet dovodi do našeg odnosno današnjeg vareškog područja. Skupa s Rimljanima, pred kraj antike Desidijati se povlače u mračne kutke povijesti, a dolaskom Slavena i Avara zauvijek nestaju u našim venama i tek ponekad nas naše crne kose i visok stas mogu podsjetiti da ima u nama i nešto njihovoga. I tko zna što se još krije u našim šumama, a da to nikad nije dodirnula prava znanstvena arheološka ruka, a tko zna i kad će. Kao i mi, i Desidijati čekaju neka bolja vremena u našoj zemlji da izađu na vidjelo, pokažu se u punom sjaju i odgovore na sva ona pitanja koja nam se stoljećima vrte po glavi. U idućem broju: Batonov ustanak, posljednji veliki otpor Rimskom Carstvu
Detalj s druge od četiri tzv. Dolabeline ploče, iz muzeja u Splitu, na čijoj se poleđini spominje gradnja triju cesta, između ostalih i ceste ad Hedum castellum Daesitiatium. To je jedini trag o najvećem gradu Desidijata i zna se samo da je postojao pod tim imenom, ali njegova lokacija ostaje nepoznanicom. Natpis se datira u 19./20. godinu u doba Tiberijeva trećeg konzulata. Donosimo prijepis dijela natpisa (na latinskom): [Ti(berius) C]aesar d[i]vi Augusti f(ilius) / [A]ugustus imp(erator) pontif(ex) max(imus) / trib(unicia) potest(ate) XXI co(n)s(ul) III / viam a Salonis ad Hedum castel(lum) / Daesitiatium per mill[i]a pass[uum] / … BROJ 316
9
IZ STARIH RUKOPISA (I)
Kad smo nekoć pokrenuli rubriku Iz starih albuma računali smo na vas, poštovani čitatelji. Na sve ono što čuvaju ili kriju vaši obiteljski albumi, a što može biti od općeg interesa. I pokazalo se da smo pogodili. Rubriku Iz starih rukopisa ustanovljujemo da bismo vas nagradili i ponudili vam ono najbolje što su nekoć objavili vareški autori ili drugi autori o vareškom kraju, a što je ostalo nepoznato ili malo poznato. U svakom slučaju, ono što je vrijedno upoznavanja ili ponovnog čitanja. Ovu rubriku otvaramo onim što je davne 1908. prikupio ugledni Varešanin Mijo Žuljić (1875.-1956.) pišući o vareškom dijalektu u Školskom vjesniku. Tom je prigodom tiskao i jednu narodnu priču, jednu narodnu pjesmu i niz narodnih uzrečica. Kako je ovo narodno blago zapisao u vareškom kraju, to ga mi smatramo vareškim. Dakle i vareškim prilogom ukupnoj našoj narodnoj književnosti, a ovdje napose i vareškom govoru/jeziku, čiju ljepotu čuvaju ovi prilozi. Na taj način, ujedno, obilježavamo i 65 godina od Žuljićeve smrti. (Ž.I.)
Dobro se djelo vraća za cijelo Ono priječaju, kako je jedan pošo da igje u vilaet. Pogje kroz jedno grëbje. Kad tamo, a čoek sjedi na grebu: Izvadio mrtvog kosti, pa ji tuče. Oni, što je pošo u sviet (u vilaet) vidi šta oni nà grebu radi. Dogje, viš njega stane, pa mu rekne: "Šta radiš, ako za Boga znaš?" – A oni mu drugi učinji: "Šta je teb' stalo? Igji ti za svoiem poslom!" I ope nastavi tuć kosti. Ope drugi puta ga zapita, jer to on radi, a on smetne – ne će nikako da kaže. Treći puta putnik rekne: "Oću da kažeš, šta radiš! Nema ti druge, već moraš mi kazat!" "Eto, kad baš na silu oćeš, da ti kažem. Ovi mi ostô čoek dužan nješto novâc, pa ću s toga da mu kosti stučem." "Pa koliko je to novâc?" A on mu reko, koliko je. Na to će reć oni, što je pošo u vilaet:
10
"Oću sad da zaroviš te kosti, a evo ja ti plaćam za njega dug!" Pošto je veće onom nà grebu za onog mrtvog dug isplatio, zarovi oni kosti u greb, a putnik nastavi dalje putovat u vilaet. I on otale već ode jedan prtalj sata, a njeakav mu se drugi putnik priključi, pa ga zapita: "Kućeš?" A on učinji: "Igjem se malo tam' po svietu kudgod proodat, da vidim, ima l' di bolje življenje." Veli mu drug: "Oćeš mene za druga, da i ja s tobom igjem?" A on je nama kail bio. Samo činji novi drug: "Štogod dobiemo, oćemo l' na pola razdielit?" "Oćemo ja, kad smo drugovi." BROJ 316
Otalen odu, pa se najpria dobave jedne jabuke, pa je po onom cvietu na pole razrežu – pola jednom, a pola drugom. Otale odu dalje, pa snigju u jednu čaršiu, a telali se kraljeva ći: "Tko uzme kraljevu ćer, ostaće čestit!" Ali nitko se ne javlja, da je oće. Oni drug, što mu se na putu pridružio, okupi našem putniku govorit: "Uzmi ti, bolan, nju!" A on čoek ne će da privolji. Ne smie se potpatit u to: kako će on dobit kraljevu ćer, kad je pukara. To je bilo u večer – i niko ne smjede uzet kraljeve ćeri. Stog' će na jutru opet okupit se telalit. I ope se tu trepe ona dva druga, te će opet saletit oni, što je se na putu pridružio, onoga putnika. "Ne mere ti bit druga; valja ti je uzet!" On najpotljem privolji i obeća, da će je TRAVANJ 2021.
uzet, te ode kralju aber, kako mu se ćeri iznašla mušteria, kako će se udavat. Kralju to bude drago. Tako se oni vjenčaju i skolesaju se. Dogje večer. Kad je vrijeme bilo da se igje spavat, oće i treći drug (t. j. onaj što se na putu pridružio), da s njima igje spavat. I zbilja su ga pustili, da igje s njima zajedan, pošto su još napočetku, kad su se u putu prvoč vidjeli, tako jedan drugom utvrdili, da će dijelit na pola sve, štogod steku ili dobiju. U njeka doba noći vjenčani pospe, a oni treći sidio sve i nie spavo. Kad bude njeko vrijeme, promoli se curi guja iz usta. (Ova se je kraljeva ći i prije više puta vjenčavala, ali bi svakog mladoženju prvu večer iz kraljeve ćeri ujela guja, kad bi zaspo. Tako su svi poumirali.) Oni, što je sidio, opazi kako je guja promolila glavu iz usta kraljeve ćeri i oće da ujede njegova druga – on ti brže bolje britvicu izvadi iz
njedâr, pa u tili časak guji osiječe glavu, pa s njom u njedra. Ali nije ništa kazivo ni momku, ni kraljevoj ćeri. U jutru ustane kralj, pa na ćerinim vratima osluivo, je l' mu zet osto živ: ko biva do sad mu se ći sedam puta udavala, a sve sedam put zetovi umjerali. A kad sada doznade, da mu je ovi zet sretno iz noći izišo, plao mu budne drago. Kralj učinji ti dan veliko veselje i pjerovanje tri dana. A zeta kraj sebe sve držo. Kad se to veselje provede, onda će reći kraljevu zetu oni njegov drug: "Išo bi ja kući. Već da mi to podielimo, šta imamo – i ljubu i sve, što imamo!" A kraljev se zet ukailio. Sve bi biva drugo dao, ama evo kako će ženu? Al mu nema druge, već morade i na to pristati. Te je veće dovedu na sud i tjedoše da je po pola rasieku. Sud prisudi, pa rekne dželatu, da je posieče. I zbiljam dželat viš' njene glave digne
sablju da jen posieče, a ona se sažme, pripane se, dok istor odjednoč ona drupina (trupina) od gujetina iz nje napolje izleti, i ona se tako očisti i guje kutariše. U tom i oni drug rekne dželatu: "Ustavi ruku, nek to iz nje izleti!" I dželat ga posluša. Sad oni drug rekne kraljevu zetu: "Ja sam angjo, od Boga poslan. Vidio sam da si onom mrtvom kosti platio, pa me stoga Bog poslo, da s tobom putujem, da te pazim i od zla čuvam, pa da toliko dobieš. A evo one glave od guje, što je prvu večer iz kraljeve ćeri bila glavu promolila, da tebe ujede. Ja sam je odsjeko prvu večer, kad ste vi spavali. A sad se eto i trupinom rastala!" Pošto to reče, nestade ga ispred očiu njihovie. A oni je kraljev zet sa kraljevom ćerom još dugo iza toga živio sretno i umr'o sretno.
IN MEMORIAM
POSLJEDNJI POZDRAV
BLAŽENKA JOSIP POLJAKOVIĆ POLJAKOVIĆ (1949. – 2021.) (1951. – 2021.)
Otišli su naši dragi, ujko Josip i tetka Seka. Iskonski Varešaci, arhetipski likovi sljubljeni sa svojim zavičajem u karakteru toliko različiti, a ipak duboko povezani. Po rođenju najbliži, u smrti gotovo identični, jer u ovo sumorno vrijeme što čovjek proživi u godini, ovdje se svelo na tjedan dana. Tuga je golema i pitaš se kako je moguće da oni koji su svojim radom, istinitim vrednotama svojih skromnih života, zahvaljujući hrabrosti i upornosti svoga duha koji im je pomogao da kroz bremeniti život brode svatko na svoj način, nestanu tako brzo. Nikad više, neće biti tuce različitih božićnih kolača u dubokom apscesu i raznoraznih slanih delicija kojima bi te nudili svatko u svom dijelu majstorstva i vještina za koje si im morao odati priznanje i na koje čovjek treba piti ponosan, a tek janje s dva zrna kave umjesto očiju u bjelini štaub šećera. Hoćemo li to vidjeti ikad, igdje? Možda..., ali nikad neće biti isto jer ne može biti isto, najprije zato što nećemo vidjeti široki osmijeh naše Seke i lagani, gotovo nevidljivi osmijeh našeg Josipa, osmijeh koji se zapravo više zrcalio u očima. Počivali u miru, dragi naši. Uvijek ćete ostati u našim sjećanjima. Dolores, Karmela, Inga, Mladenka, Snježana, Dubravka, Hrvoje i Nikola, sa svojim obiteljima
POSLJEDNJI POZDRAV
IN MEMORIAM
Preminula je naša draga, dobra sestra i najdraža tetka
Tužno sjećanje na jednu tešku, bolnu godinu, bez voljenog oca, supruga i brata, kada nas je napustio naš dragi
ANĐELIJA (Ivo) KUSANOVIĆ rođ. Dodik
Dr sc. ANTO (Ivana) GAVRAN
(1934. – 2021.) Voljena naša Đela, hvala ti za svu ljubav koju si nesebično pružala nama i našoj djeci. Trajno ćeš živjeti u našim srcima, mislima i molitvama. Ožalošćeni: braća Zakarija i Tomislav, sestre Kata, Jelena i Antonija, s obiteljima
TRAVANJ 2021.
(1937 – 2020) Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje na tebe, tvoju ljubav i dobrotu. U našim srcima ostaćeš uvijek voljen i nikad zaboravljen. Počivao u miru Božijem. Ožalošćeni: supruga Antonija, sinovi Goran i Igor, sestra Željka
BROJ 316
11
IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV
TUŽNO SJEĆANJE
Dana 28. veljače preminula je naša draga
ANTONIJA BRĐANOVIĆ
ANTONIJA BRĐANOVIĆ (1945. – 2021.)
(3.II.1945. – 28.II.2021.)
S tugom i ljubavlju uvijek ćemo se sjećati tvog dragog lika. Počivala u miru!
Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava. Nedostaješ. Vera, Mirsada, Sada
Tvoji najmiliji
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
Dana 2. ožujka preminula je naša draga
S vjerom u uskrsnuće i život vječni, zahvalni za svu ljubav i radost koju nam je pružila, javljamo rodbini, prijateljima i znancima da je naša draga
JELKA MRLJIĆ rođ. Lovrić (1947. – 2021.) Uvijek će živjeti u našim srcima i mislima. Počivala u miru! Zahvalna djeca
POSLJEDNJI POZDRAV
DRINA ŠIMIĆ rođ. Kvesić, ud. Joze
Dragoj majci i baki
(1937. – 2021.)
MARIJI TURIĆ (21.II.1926. – 16.III.2021.) Hvala dragome Bogu što si postojala u našim životima. Kćerka Mila i unuci Aljoša i Roman s obiteljima
usnula tiho u Gospodinu dana 4. ožujka u 84. godini života. "Blago onima koji su čista srca jer će Boga gledati." (Mt 5,3) U tuzi ostaju: sin Stjepan, kćerka Mijana, zet Borislav, nevjesta Žaklina, unučad: Benjamin, Antonio, Ivana i Lukas, sestre Ljubica i Sofija s obiteljima, obitelji: Šimić, Kvesić, Papac, Škrobo, Dugonjić, te ostala rodbina i prijatelji Počivala u miru Božjem!
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
Dana 17. ožujka u 77. godini života preminuo je naš dragi suprug, otac, svekar i djed
Dana 24. ožujka u 91. godini života preminula je naša draga
FRANJO JURKIĆ
KATARINA GRGIĆ
(1943. – 2021.) Otišao si iznenada i ostavio prazninu i tugu u našim srcima. Teško je živjeti s bolom u duši i vidjeti te svuda, a nigdje te ne naći. S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Počivao u miru Božjem! Tvoji: supruga, sinovi, nevjeste i unuke
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Počivala u miru!
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
Našem dugogodišnjem poslovnom suradniku i prijatelju
Kolegi i prijatelju
(1930. – 2021.)
Kćerke: Mira, Ivanka i Marina s obiteljima
BORI ANĐIĆU
BORI ANĐIĆU
(1958. – 2021.)
(1958. – 2021.) Počivao u miru! Neka mu je laka zemlja! HKD "Napredak" – Podružnica Vareš
POSLJEDNJI POZDRAV
U SPOMEN
Dana 28. ožujka navršilo se mjesec dana od smrti moje tetke
Dana 5. travnja navršilo se pola godine od smrti našeg dragog tate, djeda i punca
ZDRAVKA DUŽNOVIĆA
BARBARE KOKOR rođ. Dužnović (1938. – 2021.) Draga tetka, hvala ti za svu podršku i utjehu. Počivaj u miru Božjem! S ljubavlju: Irena, Erwin, Andrea
12
Zaposlenici firmi "Profitex", "Abacus" i Notarski ured Vareš
BROJ 316
(1944. – 2020.) Dragi naš, još ne možemo vjerovati da te više nema među nama. Fališ, fališ, fališ... Zauvijek si u našem sjećanju, u našim srcima i u našim molitvama. Počivaj u miru Božjem! S ljubavlju, tvoji najmiliji
TRAVANJ 2021.
TUŽNO SJEĆANJE JOZEFINA LOVRENOVIĆ
TUŽNO SJEĆANJE JOZEFINA LOVRENOVIĆ
(21.III.2020. – 21.III.2021.) Draga majko! Prošla je godina dana od tvog odlaska. Ne postoje riječi, objašnjenje kako se osjećamo, koliko boli. Nedostaješ nam svakim danom. Zauvijek ćemo se sjećati tvoje beskrajne ljubavi i brige za nas. Ostaješ zauvijek živjeti u našim srcima. Počivaj u miru Božjem! Suprug Vinko, sin Narcis, unučad Branimir, Antonela, Mateo i nevjesta Biljana
(21.III.2020. – 21.III.2021.) Draga sestro! Došla si u Vareš svoj i kako si brzo došla tako si nas brzo i napustila. Otišla si u zagrljaj sinu svom, tako je htio Bog, a nama ostade tuga, bol i sjećanje na lik tvoj. Hvala ti na tvojoj prevelikoj ljubavi koju si nam pružila. Nikada zaboravljena. Počivaj u miru Božjem! Sestra Fanika, zet i djever Tomislav, sestra Hedviga s obitelji
SJEĆANJE
SJEĆANJE
(3.IV.2020. – 3.IV.2021.)
(3.IV.2020. – 3.IV.2021.)
SJEĆANJE (3.IV.2020. – 3.IV.2021.)
MLADEN DIVKOVIĆ
na našeg dragog
Dragi naš Mladene, iako je prošla godina dana, sjećanje na tebe još uvijek bolno je. Tvoj voljeni lik nosimo u srcu i nikad te zaboraviti nećemo. Počivaj u miru Božjem! Tvoji roditelji: mama Jela i otac Ivan
MLADENA DIVKOVIĆA Ljubav i sjećanje na Tebe su dio našeg života u kojem zauvijek ostaješ i beskrajno nedostaješ.
MLADEN DIVKOVIĆ
IN MEMORIAM
Prošlo je tužnih godinu dana od tvoje prerane smrti. Sjećanje na tebe je početak i kraj svakog našeg dana. Počivao u miru!
radnom kolegi, prijatelju i dobrom čovjeku
Supruga Indira, sinovi Matej i Andrej
SAFETU REDŽEPAGIĆU (1961. – 2020.) Sjećamo ga se s pijetetom.
Sestre Violeta i Sanja s obiteljima
Zaposlenici firmi "Profitex", "Abacus" i Notarski ured Vareš
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(7.IV.2010. – 7.IV.2021.) Dana 7. travnja navršilo se 11 godina otkako nije s nama naša voljena supruga, majka i baka
JOZO ZEKIĆ
Bol je ista kao i onoga dana kada si otišla, ali nikada nećeš otići iz naših srca, misli i sjećanja. Počivala u miru Božjem!
(1935. – 2015.) Otišao si tiho i dostojanstveno, a nama u naslijeđe ostavio poštenje, dobrotu i plemenitost, što ćemo zauvijek čuvati i njegovati. Počivaj u miru Božjem!
Tvoji: suprug Jozo, sin Ranko, kći Sanja i unučad
Tvoja supruga Blanka i kći Katarina s obitelji
JELENA RAVLIJA rođ. Gavran
TUŽNO SJEĆANJE
FRANO PAVIĆ (23.VII.1931. – 28.V.2005.)
ANA PAVIĆ rođ. Filipović (15.X.1933. – 18.III.2013.)
SJEĆANJE
JOZO PAVIĆ
BRANKO DERONJIĆ
(27.V.1964. – 7.IV.2017.)
(27.I.1973. – 27.I.2020.)
MARIJA DERONJIĆ rođ. Djaković (25.IV.2016. – 25.IV.2020.)
DAVOR DERONJIĆ (17.XII.2020. – 17.III.2021.)
Uspomena na vas živi vječno. S ljubavlju vas se sjećamo i u srcima nosimo. Počivajte u miru Božjem!
Živite u našim najljepšim uspomenama. Počivali u miru!
Vaši najmiliji
Vaši najmiliji
TRAVANJ 2021.
BROJ 316
13
IN MEMORIAM KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA • PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU
Ecce homo (Evo čovjeka) – Nemoj, Avdo, nemoj da ne stradaš od gospodarâ – kažem mu. A htio je samo da mi osvijetli put do kuće. Htio je, onako na svoju ruku, udunuti višegodišnji mrak na Kicelju. S iznimnim poštovanjem,
AVDI KEVRIĆU BUKETI • SVADBENI BUKETI • LONČANICE • SVJEŽE CVIJEĆE • POGREBNI VIJENCI
(1962. – 2021.)
tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326
Ivana Slugić
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(31.III.2004. – 31.III.2021.) Dana 31. ožujka navršilo se 17 godina otkako je zauvijek sklopio svoje oči naš dragi suprug, otac, brat i djed
(10.IV.2017. – 10.IV.2021.) Dana 10. travnja navršile su se četiri godine otkako nije s nama dragi
LJUPKO PETROVIĆ
Sjećamo te se s ljubavlju i poštovanjem. Počivaj u miru!
DARKO KENTRIĆ
Uspomena na tebe vječno živi u našim srcima. Hvala ti za svu pruženu ljubav i dobrotu. Počivaj u miru! Zahvalni: supruga Terezija i djeca s obiteljima
U SPOMEN
Tvoji najmiliji: supruga Jelena, sin Ivan, kćerka Renata s obitelji, sestre Darjana i Vlasta
SJEĆANJE MARIJAN FRANJIĆ pok. Ilije
OLGA TOKMAČIĆ rođ. Žuk
(14.IV.2008. – 14.IV.2021.)
(1935. – 2011.)
JOZEFINA FRANJIĆ rođ. Malbašić
VINKO TOKMAČIĆ (1932. – 2019.)
(8.IV.2016. – 8.IV.2021.) S ljubavlju i poštovanjem čuvamo vas u našim srcima i mislima. Počivali u miru Božjem! Kćerka Katica, sinovi Željko, Mladen i Alojzije s obiteljima
Sjećanja na vas zauvijek će živjeti u nama. Počivali u miru! Vaši najmiliji
SJEĆANJE
IN MEMORIAM
(14.IV.2006. – 14.IV.2021.) Na našeg dragog supruga, oca i djeda
(18.IV.2017. – 18.1V.2021.)
JELENA BJEKIĆ rođ. Franjković
MIHOVILA MIJU BRĐANOVIĆA S ljubavlju i poštovanjem sjećamo te se sve ove godine. Počivaj u miru Božjem!
Uvijek ćeš biti dio naših najljepših uspomena. Počivala u miru Božjem! Tvoja obitelj
Sin Zlatko, kćerka Nada, supruga Evica
IN MEMORIAM MARIJA TROGRLIĆ rođ. Miletović
IN MEMORIAM MARA GOGIĆ (27.XII.2014. – 27.XII.2020.)
(8.IV.2006. – 8.IV.2021.)
MATO GOGIĆ
ANTON TROGRLIĆ
(20.IV.2020. – 20.IV.2021.)
(6.XII.2017. – 6.IV.2021.) Sjećanje na naše voljene! Slaviša, Irena, Tina i Dario
Ostajete živjeti u našim srcima i mislima. Počivali u miru! Vaši najmiliji
IN MEMORIAM
TUŽNO SJEĆANJE
IVO PENTIĆ
(29.IV.2019. – 29.IV.2021.) Dana 29. travnja navršit će se dvije godine otkako s nama nije naš dragi suprug i tata
(20.IV.1999. – 20.IV.2021.)
TOMKA PENTIĆ
ANTO BOŽIĆ
(26.VI.2008. – 26.VI.2021.) Samo mi koji vas neizmjerno volimo znamo kako je živjeti bez vas. Prazninu nam ispunjava molitva i nada da ste našli svoj vječni mir. Počivali u miru Božjem! Vaši najmiliji
14
BROJ 316
S ljubavlju i poštovanjem ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima. Počivaj u miru Božjem! Tvoje supruga i kćerke s obiteljima
TRAVANJ 2021.
IZ STARIH ALBUMA Ovoga puta, umjesto požutjelih fotografija, prisjećanje na jedno vareško trgovačko Bila nekoć "Snaga" poduzeće uz detalje s onoga što bi se danas zvalo letkom, a onomad se u takav papir zamotavalo kupljenu robu. Hvala našoj sugrađanki Veri iz Vareš Majdana koja je to desetljećima čuvala i donijela za objavu.
Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor
LIST VAREŠKIH HRVATA
Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda
TRAVANJ 2021.
POSEBNO U PONUDI: RECENTNA IZDANJA VAREŠKIH AUTORA!
osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, zemlje regije i Europske unije – 74,40 KM (38 €), zemlje Beneluksa i Skandinavije – 86,40 KM (44 €), Sjeverna Amerika – 95,40 KM, Australija – 98,40 KM • naklada: 700 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 316
15
ZA ŠAKU ZDRAVLJA
Tekst J. Klarić • Fotografije M. Marijanović
Povratak prirodi (II) Legenda kaže da je u stara vremena iznad sela Oćevije a ispod brda Dragoljuba, na današnjem lokalitetu zvanom Han Milošnica, bosanska kraljica Jelena imala ljetnikovac s prostranim livadama. O naseljenosti i životu na tom prostoru svjedoče nam kameni temelji i obližnja nekropola stećaka (na Studencu). Kad kraljici dodijaše duboki snjegovi i umjesto luka počeše nicati jelići pokupi se i odseli nekud put toplijeg juga, tj. Dubrovnika. Nešto od sjemena vjetar raznese po šumi od čega opsta i prezimi samo lukovčina (srijemuš, medvjeđi luk), ljekovita biljka koja se, pored visibabe, prva promoli oko posljednjih otočića snijega. Kuga je dobrano prorijedila kraljičine podanike, ali se luk nije dao iskorijeniti. Počeo je sâm nicati po dubokim zasjenima šumovite planine i ostade cijenjen u narodu kao prva proljetna salata koja krijepi svježim zelenilom i čisti krvotok od zimskih nakupina. U starim bilinarskim knjigama nađoh zabilježeno kako se u kućnoj radinosti priprema sljedeće "zaštitno sredstvo" koje pomaže kod epidemija, a naročito kod epidemije gripe. Jedna do dvije šake svježe i sitno isjeckane lukovčine ubaci se na "močenje" u jaku rakiju (jabukovaču), pusti da odstoji u blizini šporeta nekoliko dana dok ne "uzrije". Od toga se dnevno pred izlazak iz kuće popije po jedna rakijska čašica. Ukoliko nemate medvjeđeg luka i mrzi vas da se vrzmate po zvjezdanskim vrletima to se može uraditi i s običnim, bijelim lukom. Pa dok ne dođete na red za – u zemljama oko nas jedni govore cijepljenje, drugi vakcinisanje, pa mi se čini da nama ostade – pelcovanje, preporuča se češća šetnja kroza šumu, uz osvježenje po povratku s ukusnim čajem od borovih vršika i sitno sjeckanih iglica.