ATLANTIKA

O knjizi

S atlasima svijeta dosad ste se mnogo puta susretali - od onoga u 5. razredu osnovne škole, koji je sadržavao pregledne karte kontinenata, do onih nešto detaljnijih i raznolikijih s kojima ste se služili u kasnijem obrazovanju i životu.

Međutim, došlo je novo razdoblje u izradi atlasa, pri čemu karte u njima postaju detaljnije, a sadržaji bogatiji.

Upravo takva je ATLANTIKA - naš novi veliki satelitski atlas svijeta. Pozivamo Vas da iznova otkrijete svoj planet Zemlju. Ovaj dosad neviđen atlas iznenadit će Vas raznolikošću satelitskih snimaka koje Zemlju prikazuju iz zadivljujuće i neobične perspektive.

ATLANTIKA istovremeno nudi izvrsnu orijentaciju, jer su satelitske snimke vrlo jasno i pregledno smještene i na geografskoj karti. Ovakav pristup prikazu zemaljske kugle istovremeno nudi uzbudljive teorije kao i vrlo napet uvid u prostornu strukturu Zemlje.

ATLANTIKA je podijeljena u dva dijela.

Prvi prikazuje zemaljsku kuglu u mjerilu 1:30 milijuna te geografskim kartama suprotstavlja satelitske snimke u istome mjerilu i istoj projekciji. Satelitska snimka vizualizira geografsku kartu, dok geografska karta objašnjava satelitsku snimku.

U drugom dijelu knjige prikazani su kontinenti u mjerilu 1:4,5 milijuna, a Europa u čak 1:3 milijuna.

Sve kopnene i vodene površine, dakle čitav svijet, nalazi se na 225 kartografskih stranica, koje su izradili stručnjaci s njemačkog instituta Bertelsmanna. Osobito zanimljivi gradovi ili pokrajine označeni su na geografskoj karti te se pojavljuju na sljedećoj stranici kao detaljna satelitska snimka, što ju je snimio satelit SpaceImaging. Tu su i dodatne fotografije detalja kao i informativni tekstovi, koji objašnjavaju geološke fenomene, krajobraze te važne metropole poput Sydneya, Londona, New Yorka, Pariza, Moskve ili Atene.

Budući da atlas obiluje informacijama, za lakšu orijentaciju pomoći će Vam pregledni tumač znakova na početku knjige, odnosno abecedirano kazalo s oko 90 000 toponima na njezinu kraju.

Svijet na kartama - svijet iz svemira.

ATLANTIKA na jedinstven način objedinjuje kartografiju koja prikazuje površine Zemlje s fascinantnim satelitskim snimkama. ATLANTIKA je atlas svijeta i album slika u jednom: opširna, sustavna, napeta.

Naslov izvornika ATLANTICA - DER NEUE GROSSE SATELLITEN-WELTATLAS Izrada karata Bertelsmann Lexikon Institut, Stuttgart, Njemačka Satelitske snimke SpaceImaging Inc., WolrdSat International Inc., Landsat Izrada kazala Wissen Media Verlag, München, Njemačka

Za nakladnika Zdravko Kafol Urednik Vid Jakša Opačić KARTE Prijevod i redaktura toponima Vid Jakša Opačić (Europa, Afrika, Australija, Antarktika) Josip Jukić (Sjeverna i Južna Amerika) Hrvoje Baričić (Azija) Korektura Josip Jukić TEKST Prijevod s njemačkoga Mirta Lijović Lektura Ana Krupić Korektura Nives Opačić

Ovo je promidžbena brošura složena iz radne verzije materijala, koji će se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

O knjizi

Satelitska snimka popraćena geografskom kartom istoga mjerila (1:4 500 000) i projekcije.

Na karti kontinenta posebnom je bojom označen položaj prostora koji je predočen S na geografskoj karti.

Lokalitet je prikazan vrhunskom satelitskom snimkom visoke rezolucije.

Tako dobivamo uvid u prostornu strukturu gradova i nenaseljenih područja Zemlje.

Pariz

Ispod naslova nalazi se uvodni tekst koji će ©arm, sjaj, lepota, kontrasti ‡ ovako‡se ukratko moæe opisati francuska Charme, flair, esprit, haute couture ovim se francuskim pojmovima Vam približiti ljepote metropola.

Poredopisati toga, Pariz ‡ mesto na komePariz, se moæe videti ukupno ponajprije moæe francuska metropola. mjesto ukupno određenog lokaliteta. U πest izloæbi ‡izloæbi, nudi i neke od najpoznatijih svetski poznatih πest svetskih velikih svjetskih nudi nekoliko najpoznatijih znamenitosti ovom se dijelu obično znamenitosti.

Grad je prelep zahvaljujuÊi sjajnim arhitektonskim delima na svijetu. Sliku grada, meutim, ne karakteriziraju samo arhitektonski iznose najprepoznatljivije ibiseri, prelepo zelenim povrπinama kao πto poput su Tiljerije, veÊureenim i prekrasno ureene zelene povrπine parka Tuilerien, činjenice predočenog Luksemburπki park, Bulonjska πuma.

U ovom gradugradu na Seni pisana Luksemburπkog parka ili Bulonjske πume.

U ovom na rijeci lokaliteta. je francuska istorija.

Na primer, napadfrancuske na Bastilju 1789. godine ‡ Seini napisana su znaËajna poglavlja povijesti.

DrastiËni poËetak Francuske revolucije.

Jednomna godiπnje svetska moæe rez dogodio se 1789. godine juriπom Bastilleu.

Bio jejavnost to poËetak na Jelisejskim poljimaJednom da posmatra najbolje nakon Francuske revolucije. godiπnje svijetvozaËe promatra ovajposlednje grad etape atomobilske Tur udezadnju Frans.etapu Tour de Francea, kad najbolji biciklistitrke ulaze na Champs-Élysées.

Osim satelitskih snimaka lokalitet je predstavljen i vrhunskim detaljnim fotografijama najpoznatijih građevina ili prirodnih ljepota.

5

1 kapija QQ 1 Trijumfalna Slavoluk pobjede Trijumfalna kapija nalazi se nalazi nasred Trga trga ©arl Slavoluk pobjede se posred Charlesa de Na taj obliku zvezde12 sliva se poput de Gol. Gaullea.

Natrg tajuse trg slijeva cesta 12 ulica.

Car Napoleon je naloæio gradnju, krakova zvijezda. Gradnju je inicirao car koja je zapoËeta 1806. godine,godine, a zavrπena Napoleon, zapoËeta je 1806. a zavrπena tek Trijumfalna kapija tek 30 30 godina godina kasnije. potom. Slavoluk pobjede, je spomenik Francuske.

Skulpture podignut u Ëast Francuske, visok jena50ovoj m. graevini, 50prikazuju metara, podseÊaju Skulpture visokoj na njemu najznaËajnije na znaËajne dogaajeove iz istorije dogaaje u povijesti zemlje.zemlje.

2

4 3

Ajfelov Eiffelovtoranj toranj

2 Ova znamenitost gradajezavrπena je za Simbol grada dovrπen 1889. godine vreme Svetske izloæbe 1889. i sa metara svojih povodom svjetske izloæbe i sa godine svojih 300 300 visine, do izgradnje Empajer Stejt je dometara izgradnje Empire State Buildinga u New Bildinga Njujorku, bila je najviπa graevina Yorku biou najviπa graevina na svijetu.

Eiffelov na svetu.

Ajfelov toranj je i danas od toranj je najposjeÊenije mjesto na jedna svijetu, najposeÊenijih znamenitosti na svetu. godiπnje se na turistiËkih njega popne πest milijuna Svake godine se πest miliona posetilaca posjetitelja, πto stubama, πto dizalom. S popne jedne na bilo stepenicama, liftom.

S jedne od toranj, triju platformi ‡ najviπa je bilo na 274 metra od tri plaftorme ‡ najviπa se nalazi na 274 metra moæete vidjeti krasnu panoramu Pariza. visine ‡ moæe uæivati u prelepom pogledu Zanimljiva igrase svjetla ovaj toranj tijekom na Pariz.

ZahvaljujuÊi prefinjenoj igri svetlosti, noÊi pretvara u spektakularan prizor. noÊu toranj izgleda nestvarno lepo.

ii antikviteti, a porijekom reci plove bezbrojni antikvitetima, plove izletniËkiizletniËki brodovi. Ëamci.

Seni u je Parizu Luka u Luka ParizunanajveÊa luka predstavlja u unutraπnjosti najveÊu reËnu luku Francuske.

Francuske.

Popratni informativni tekstovi donose osnovne 4 4 Smeπten u palati iz XIII veka, povijesne, geografske Nacionalnijemuzej umjetnina, Louvre, na desnoj je obali Sene.palaËi Luvr je smjeπten u jednoj iz nacionalni 13. stoljeÊa,i kulturno-umjetničke umetniËki Francuske. imajeviπe na desnoj muzej obali rijeke Seine.Muzej U njemu činjenice o najvažnijim od 300 000ukupno eksponata vrednosti. smjeπteno 300 neprocenjive 000 eksponata, Ovde je i najpoznatija slikavrijednosti. na svetu ‡ Tu DavinËijeva djelomiËno neprocjenjive je odredištima našega Monaliza ‡ naπla dostojno mesto.

Staklena i najpoznatija slika na svijetu, Mona Lisa lokaliteta. piramida izgraena je piramida 1989. godine.

Leonardana daulazu Vincija.

Staklena Luvr Louvre

na ulazu podignuta je 1989. godine.

5 Jelisejska polja q Prekrasan bulevar i najpoznatija aleja na svetu ‡ 5 Champs-Élysées q Jelisejska ‡ ponos je grada i pravo mesto Raskoπan polja bulevar i nepobitno najpoznatija aleja za parade, procesije i druge na pobedniËke svijetu je Champs-Élysées, ponos grada nacionalne i meunarodne priredbe.

Ova i dostojan okvir za pobjedniËke parade, legendarna avenija oiviËena jei internacionalne drvoredima, procesije i druge nacionalne fontanama i bezbrojnim kafiÊima ulicama. priredbe. Gotovo legendarna alejanauokvirena ©etnja ovom avenijom spada u obavezan je nizom drveÊa, vodoskocima, brojnim uliËnim program posetioca kafiÊima.svakog Niste bili u ParizuPariza. ako niste proπetali po Champs-Élyséesu.

Seine

3 Sena Ovim pulsirajuÊim gradom, posve mirno, 3 Plava traka koja se mirno provlaËi kroz

Uz fotografije nalazi se tekst koji ne samo da ju objašnjava, nego i donosi još pokoju zanimljivu informaciju.

s istoka ka zapadu, protjeËe plava nit, rijeka pulsirajuÊi grad, od je istoka na zapadNa ‡ to je Seine. PremoπÊuje 27 mostova. nekim Sena.

Preko Sene u Parizu su prelazi 27 mostova. otocima u rijeci podignute graevine, Na Seni imajenekoliko najpoznatije je najpoznatiji otok Íleostrva, de la Cité s katedralom de la Cite s katedralom Noterdam.

U centru Notre Dame.

U gradskom srediπtu uz obalu grada, na obalama Sene, prodajuknjigama se knjige Seine nalaze se brojne trgovine

Brojevi na satelitskim snimkama nalaze se uz najljepše građevine ili krajolike te nas upućuju na opisne popratne informativne tekstove.

Za lakšu orijentaciju u prostoru od koristi će Vam biti isječak iz geografske karte.

Frankreich

77

Sadræaj

KoriπÊenje-registar Primeri karata-objaπnjenje crteæa Satelitski snimci-rezolucija Satelitski snimci-tehnika Registar delova karata

Svet (karte)

Sadræaj

14‡15 16‡17 18‡19 20‡21 22‡23 24‡25 26‡27 28‡29 30‡31 32‡33 34‡35 36‡37 38 39 40

1 : 4,5 miliona

Karta: istoËna Evropa 1 : 10 miliona Satelitski snimak: zaliv Bajdarakaja Karta: Island, Skandinavija Satelitski snimak: severne zemlje Karta: centralna Skandinavija Satelitski snimak: Islandija Karta: juæna Skandinavija Satelitski snimak: most Eresund Karta: zapadna Rusija, Volga Satelitski snimak: Sankt Peterburg Karta: Velika Britanija, Irska Satelitski snimak: London Karta: centralna Evropa Satelitski snimak: Szczecin Karta: Belorusija, Ukrajina Satelitski snimak: Moskva Karta: Francuska Satelitski snimak: Pariz Karta: »eska, SlovaËka, Maarska, Romunija Satelitski snimak: Venecija Satelitski snimak: Ljubljana Satelitski snimak: Praga Karta: Moldova, Krim Satelitski snimak: delta Dunava

IV

Afrika

1 : 30 miliona

Svet: 1: 85 000 000, fiziËki Satelitski snimak sveta 1 : 85 000 000 Evropa Satelitski snimak Evrope Afrika Satelitski snimak Afrike Severna Amerika Satelitski snimak Severne Amerike Centralna Amerika Satelitski snimak Centralne Amerike Juæna Amerika Satelitski snimak Juæne Amerike Azija Satelitski snimak Azije JugoistoËna Azija Satelitski snimak jugoistoËne Azije Australija, Okeanija Satelitski snimak Australije, Okeanije Arktik, Antarktik Satelitski snimak Arktika, Antarktika Satelitski snimak Severnog pola 3D

Evropa

VI‡VII VIII‡IX X 407‡501

Karta: centralna Volga Satelitski snimak: delta Volge Karta: Iberijsko poluostrvo, Italija Satelitski snimak: Lisabon Karta: juæna Italija, Korzika, Sardinija Satelitski snimak: Vatican Karta: GrËka, Turska Satelitski snimak: Atina Karta: Kavkaz

42‡43 44‡45 46‡47 48‡49 50‡51 52‡53 54‡55 56‡57 58‡59 60‡61 62‡63 64‡65 66‡67 68‡69 70‡71 72‡73 74‡75 76‡77 78‡79 80‡81 82‡83 84‡85 86‡87 88‡89

1 : 4,5 miliona

Karta: Kanarska ostrva, Maroko, Alæir Satelitski snimak: Kanarska ostrva Satelitski snimak: Gibraltar Karta: Tunis, Liban Satelitski snimak: El Gheraia Karta: Egipat, Sinaj Satelitski snimak: Al. Gizah Karta: Mauritanija, Mali Satelitski snimak: Guelb er Richat Karta: Nigerija, »ad Satelitski snimak: Tenerife Karta: Sudan, Eritreja Satelitski snimak: Kartum Satelitski snimak: Al. Gazira Karta: Gvineja, Burkina‡Faso, Obala slonovaËe Satelitski snimak: Abidæan Karta: Nigerija, Kamerun Satelitski snimak: jezero »ad Karta: juæni Sudan, Etiopija Satelitski snimak: Adis Abeba Karta: Rt Horn, severna i istoËna Afrika Satelitski snimak: Sejπeli Karta: donja Gvineja, basen Konga Satelitski snimak: Kongo Karta: juæna i istoËna Afrika Satelitski snimak: krater Ngorongoro Karta: Angola, Zambija Satelitski snimak: delta Okavango Karta: Mozambik, severni Madagaskar Satelitski snimak: Komori Karta: Namibija, Bocvana Satelitski snimak: Namibija Karta: juæna Afrika, juæni Madagaskar Satelitski snimak: Durban Satelitski snimak: Kejptaun Karta: juæna Afrika

Severna i Srednja Amerika

90‡91 92‡93 94‡95 96‡97 98‡99 100‡101 102‡103 104‡105 106

108‡109 110 111 112‡113 114‡115 116‡117 118‡119 120‡121 122‡123 124‡125 126‡127 128‡129 130 131 132‡133 134‡135 136‡137 138‡139 140‡141 142‡143 144‡145 146‡147 148‡149 150‡151 152‡153 154‡155 156‡157 158‡159 160‡161 162‡163 164‡165 166‡167 168‡169 170‡171 172‡173 174

1 : 4,5 miliona

Karta: severna Kanada Satelitski snimak: Labrador Karta: Aljaska Satelitski snimak: Maunt McKinly Karta: jugozapadna Kanada, SAD severozapad Satelitski snimak: planina St. Helen Satelitski snimak: Vankuver Karta: SAD severne i centralne dræave, Velika jezera Satelitski snimak: Nijagarini vodopadi Karta: Kanada, staroatlantske provincije

176‡177 178‡179 180‡181 182‡183 184‡185 186‡187 188‡189 190‡191 192‡193 194‡195

Sadræaj Satelitski snimak: Toronto Karta: SAD, zapadne dræave Satelitski snimak: Veliki kanjon Satelitski snimak: Josemitski nacionalni park Satelitski snimak: reka Kolorado Karta: SAD, centralne dræave Satelitski snimak: Dalas/Fort Worth Karta: SAD istoËna obala Karta: Kalfornijski zaliv, Havaji Satelitski snimak: Njujork Satelitski snimak: Perl Harbur Karta: Meksiko, severni deo Satelitski snimak: El Paso Satelitski snimak: uπÊe Rio Grande Karta: SAD, juæne dræave, Bahami Satelitski snimak: Everglades Satelitski snimak: Bahami Karta: Meksiko, juæni deo Satelitski snimak: Akapulko de Huarez Karta: Centralna Amerika Satelitski snimak: Panama Karta: Veliki Antili Satelitski snimak: Mali Antili Karta: Mali Antili

Juæna Amerika

1 : 4,5 miliona

Karta: Kolumbija, Venecuela Satelitski snimak: jezero Marakaibo Satelitski snimak: Barrankvilla Karta: Gijava, Surinam, Francuska Gijana Satelitski snimak: Karakas Karta: Ekvador, Peru Satelitski snimak: Kito Karta: Amazonska nizija Satelitski snimak: Amazon kod Manausa Karta: Brazil, istoËni deo Satelitski snimak: Maceio Karta: Peru, Bolivija Satelitski snimak: Urubamba Karta: centralni Brazil Satelitski snimak: Brazil Karta: Argentina i »ile, severni i srednji deo Satelitski snimak: severni »ile i Bolivija Karta: Brazil, juæni deo Satelitski snimak: Itaipu Satelitski snimak: Rio de Æaneiro Karta: Urugvaj, Rio de la Plata Karta: Argentina i »ile, juæni deo Satelitski snimak: Falklandska ostrva Satelitski snimak: laguna San Rafael Karta: Patagonija, Ognjena zemlja

Azija

196‡197 198‡199 200‡201 202 203 204‡205 206‡207 208 209 210‡211 212‡213 214‡215 216‡217 218‡219 220‡221 222‡223 224‡225 226‡227 228‡229 230‡231 232‡233 234‡235 236‡237 238

240‡241 242‡243 244‡245 246‡247 248‡249 250‡251 252‡253 254‡255 256‡257 258‡259 260‡261 262‡263 264‡265 266‡267 268‡269 270‡271 272‡273 274‡275 276‡277 278‡279 280 281 282‡283 284‡285 286

1 : 4,5 miliona

Karta: severna Azija Satelitski snimak: Bajkalsko jezero Karta: Bliski istok Satelitski snimak: Ararat Satelitski snimak: Karbala Karta: Crveno more, Persijski zaliv

288‡289 290‡291 292‡293 294‡295 296‡297 298‡299

Satelitski snimak: Meka Satelitski snimak: Medina Karta: Arapsko poluostrvo Satelitski snimak: Hadramaut Karta: Iran, Avganistan Satelitski snimak: Amudarja Karta: Omanski zaliv, Industal Satelitski snimak: planine Zagros Karta: Takla Makan, Tibet Satelitski snimak: Irdnik Baltoro Karta: Himalaji, Indija, severni deo Satelitski snimak: Tadæ Mahal Karta: Indija, juæni deo, ©ri Lanka, Maldivi Satelitski snimak: Maldivi Karta: Kina, severni deo Satelitski snimak: Kelan Karta: Kina, istoËni deo, Koreja Satelitski snimak: Bajitu San Karta: Japan Satelitski snimak: Osaka Karta: Burma, Laos, Vijetnam, severni deo Satelitski snimak: Hanoj Karta: Kina, juæni deo, Tajvan Satelitski snimak: Hong Kong Karta: Tajland, Kambodæa, Vijetnam Satelitski snimak: Bangkok Karta: Filipini Satelitski snimak: Manila Karta: Malezija, Sumatra Satelitski snimak: Singapur Karta: Borneo, Sulauezi Satelitski snimak: delta Rajanga Karta: Java, Malosundska ostrva Satelitski snimak: Krakatau Karta: Timor, Moluci, Nova Gvineja Satelitski snimak: Ujungpandang Karta: Papua‡Nova Gvineja Satelitski snimak: delta Kikori Karta: Salomoni

Australija i Okeanija

300 301 302‡303 304‡305 306‡307 308‡309 310‡311 312‡313 314‡315 316‡317 318‡319 320‡321 322‡323 324‡325 326‡327 328‡329 330‡331 332‡333 334‡335 336‡337 338‡339 340‡341 342‡343 344‡345 346‡347 348‡349 350‡351 352‡353 354‡355 356‡357 358‡359 360‡361 362‡363 364‡365 366‡367 368‡369 370‡371 372‡373 374

1 : 4,5 miliona

Karta: Australija, severozapadni deo Satelitski snimak: zaliv Jozef Bonaparta Karta: Australija, severoistoËni deo Satelitski snimak: zaliv Blu Mud Karta: Australija, jugozapadni deo Satelitski snimak: Pert Satelitski snimak: Uluru Karta: Australija, istoËni deo Satelitski snimak: Veliki koralni greben Karta: Australija, jugoistoËni deo, Tasmanija Satelitski snimak: Sidnej Karta: Novi Zeland Satelitski snimak: Maunt Kuk Karta: Vanuatu, Nova Kaledonija, Fidæi Satelitski snimak: ostrvo Tuamotu Karta: Tonga, Samoa

376‡377 378‡379 380‡381 382‡383 384‡385 386‡387 388‡389 390‡391 392‡393 394‡395 396‡397 398‡399 400‡401 402‡403 404‡405 406

Sadræaj

V

S AT E L I T S K I S N I M A K

Svet

1:85 000 000

4

Svet

Van der Grinten-Projektion

S AT E L I T S K I S N I M A K 1:85 000 000

Svet

5

KARTA 1:85 000 000

2

Svet, fiziËka kar ta

Svet, fiziËka karta

KARTA 1:85 000 000

Svet, fiziËka kar ta

3

Europa

S AT E L I T S K I S N I M A K 1:30 000 000 80°

70°

60°

50°

40°

30°

20°

10°

0°

10°

80°

17

70°

60°

50°

40°

50°

8

Europa

40°

30°

20°

10°

12

0°

10

S AT E L I T S K I S N I M A K 1:30 000 000 30°

20°

50°

40°

60°

70°

80°

90°

100°

80°

70°

60°

28 50°

40°

10°

20°

30°

40°

13

50°

60°

70°

Europa

9

KARTA 1:30 000 000

6

Europa

Europa

KARTA 1:30 000 000

Europa

7

KARTA 1:4 500 000

74

Zapadna Europa

Zapadna Europa

1

Satelitski snimak: London

2

Satelitski snimak: Amsterdam

3

Satelitski snimak: Pariz

KARTA 1:4 500 000

Zapadna Europa

75

Pariz

1

5

2

76

Pariz

S

Pariz ©arm, sjaj, lepota, kontrasti ‡ ovako‡se ukratko moæe opisati francuska Charme, flair, esprit, haute couture ovim se francuskim pojmovima metropola.

Pored toga, Pariz ‡ mesto na kome se moæe videti ukupno ponajprije moæe opisati francuska metropola. Pariz, mjesto ukupno πest izloæbi ‡izloæbi, nudi i neke od najpoznatijih svetski poznatih πest svetskih velikih svjetskih nudi nekoliko najpoznatijih znamenitosti znamenitosti.

Grad je prelep zahvaljujuÊi sjajnim arhitektonskim delima na svijetu. Sliku grada, meutim, ne karakteriziraju samo arhitektonski ibiseri, prelepo zelenim povrπinama kao πto poput su Tiljerije, veÊureenim i prekrasno ureene zelene povrπine parka Tuilerien, Luksemburπki park, Bulonjska πuma.

U ovom gradu na Seni pisana Luksemburπkog parka ili Bulonjske πume. U ovom gradu na rijeci je francuska istorija.

Na primer, napadfrancuske na Bastilju 1789. godine ‡ Seini napisana su znaËajna poglavlja povijesti.

DrastiËni poËetak Francuske revolucije.

Jednom godiπnje svetska javnost moæe rez dogodio se 1789. godine juriπom na Bastilleu. Bio je to poËetak na Jelisejskim poljimaJednom da posmatra najbolje nakon Francuske revolucije. godiπnje svijetvozaËe promatra ovajposlednje grad etape atomobilske trke Tur de Frans. kad najbolji biciklisti ulaze u zadnju etapu Tour de Francea, na Champs-Élysées.

1 kapija QQ 1 Trijumfalna Slavoluk pobjede Trijumfalna kapija nalazi se nalazi nasred Trga trga ©arl Slavoluk pobjede se posred Charlesa de Na taj obliku zvezde12 sliva se poput de Gol. Gaullea.

Natrg tajuse trg slijeva cesta 12 ulica.zvijezda.

Car Napoleon je je naloæio gradnju, krakova Gradnju inicirao car koja je zapoËeta 1806. godine,godine, a zavrπena Napoleon, zapoËeta je 1806. a zavrπena tek Trijumfalna kapija tek 30 30 godina godina kasnije. potom. Slavoluk pobjede, je spomenik Francuske.

Skulpture podignut u Ëast Francuske, visok jena50ovoj m. graevini, 50prikazuju metara, podseÊaju Skulpture visokoj na njemu najznaËajnije na znaËajne dogaajeove iz istorije dogaaje u povijesti zemlje.zemlje.

2 2

4 3

Ajfelov Eiffelovtoranj toranj

Ova znamenitost gradajezavrπena je za Simbol grada dovrπen 1889. godine vreme Svetske izloæbe 1889. godine i sa svojih povodom svjetske izloæbe i sa svojih 300 metara 300 visine, do izgradnje Empajer Stejt je dometara izgradnje Empire State Buildinga u New Bildinga Njujorku, bila je najviπa graevina Yorku biou najviπa graevina na svijetu.

Eiffelov na svetu.

Ajfelov toranj je i danas od toranj je najposjeÊenije mjesto na jedna svijetu, najposeÊenijih znamenitosti na svetu. godiπnje se na turistiËkih njega popne πest milijuna Svake godineπto sestubama, πest miliona posjetitelja, πto posetilaca dizalom. S popne jedne na bilo stepenicama, liftom.

S jedne od toranj, triju platformi ‡ najviπa je bilo na 274 metra od tri plaftorme ‡ najviπa se nalazi na 274 metra moæete vidjeti krasnu panoramu Pariza. visine ‡ moæe uæivati u prelepom pogledu Zanimljiva igrase svjetla ovaj toranj tijekom na Pariz.

ZahvaljujuÊi prefinjenoj igri svetlosti, noÊi pretvara u spektakularan prizor. noÊu toranj izgleda nestvarno lepo.

3 3

ii antikviteti, a porijekom reci plove bezbrojni antikvitetima, plove izletniËkiizletniËki brodovi. Ëamci.

Seni u je Parizu Luka u Luka ParizunanajveÊa luka predstavlja u unutraπnjosti najveÊu reËnu luku Francuske.

Francuske.

4 4

Luvr Louvre

Smeπten u palati iz XIII veka, Nacionalnijemuzej umjetnina, Louvre, na desnoj je obali Sene.palaËi Luvr je smjeπten u jednoj iz nacionalni 13. stoljeÊa, umetniËki Francuske. imajeviπe na desnoj muzej obali rijeke Seine.Muzej U njemu od 300 000 eksponata neprocenjive vrednosti. smjeπteno ukupno 300 000 eksponata, Ovde je i najpoznatija slikavrijednosti. na svetu ‡ Tu DavinËijeva djelomiËno neprocjenjive je Monaliza ‡ naπla dostojno mesto.

Staklena i najpoznatija slika na svijetu, Mona Lisa piramida izgraena je piramida 1989. godine.

Leonardana daulazu Vincija.

Staklena na ulazu podignuta je 1989. godine.

5 Jelisejska polja q Prekrasan bulevar i najpoznatija aleja na svetu ‡ 5 Champs-Élysées q Jelisejska ‡ ponos je grada i pravo mesto Raskoπan polja bulevar i nepobitno najpoznatija aleja za parade, procesije i druge na pobedniËke svijetu je Champs-Élysées, ponos grada nacionalne i meunarodne priredbe.

Ova i dostojan okvir za pobjedniËke parade, legendarna avenija oiviËena jei internacionalne drvoredima, procesije i druge nacionalne fontanama i bezbrojnim kafiÊima ulicama. priredbe. Gotovo legendarna alejanauokvirena ©etnja ovom avenijom spada u obavezan je nizom drveÊa, vodoskocima, brojnim uliËnim program posetioca kafiÊima.svakog Niste bili u ParizuPariza. ako niste proπetali po Champs-Élyséesu.

Seine Sena Ovim pulsirajuÊim gradom, posve mirno,

traka koja se mirno kroz s istokaPlava ka zapadu, protjeËe plavaprovlaËi nit, rijeka pulsirajuÊi grad, od je istoka na zapadNa ‡ to je Seine. PremoπÊuje 27 mostova. nekim Sena.

Preko Sene u Parizu su prelazi 27 mostova. otocima u rijeci podignute graevine, Na Seni imajenekoliko najpoznatije je najpoznatiji otok Íleostrva, de la Cité s katedralom de la Cite s katedralom Noterdam.

U centru Notre Dame.

U gradskom srediπtu uz obalu grada, na obalama Sene, prodajuknjigama se knjige Seine nalaze se brojne trgovine

Frankreich

77

Giza

3

5

4

1

2

Giza Giza StruËnjaci StruËnjaci smatraju smatraju da da jeje infrastruktura infrastruktura Kaira Kaira dovoljna dovoljna za za tri tri milijuna milijuna ljudi, ljudi, no no uu najveÊem najveÊem afriËkom afriËkom gradu gradu nagurava nagurava se se najvjerojatnije najvjerojatnije 18 18 milijuna milijuna ljudi. ljudi. Doseljavanje, Doseljavanje, kao kao ii vrlo vrlo visoka visoka stopa stopa nataliteta, nataliteta, uu meuvremenu meuvremenu je je prenapuËilo prenapuËilo ii predgraa predgraa glavnoga glavnoga grada, grada, koji koji je je uu svom svom πirenju, πirenju, meutim, meutim, limitiran limitiran okolnim okolnim pustinjama. pustinjama. Na Na jugozapadu jugozapadu se se Kairo Kairo veÊ veÊ spaja spaja ss treÊim treÊim po po veliËini veliËini egipatskim egipatskim gradom gradom Gizom Gizom (Gizeh, (Gizeh, Al-Jizah, Al-Jizah, oko oko 55 milijuna milijuna stanovnika), stanovnika), koji koji jeje joπ joπ uu 19.

19. stoljeÊu stoljeÊu bio bio selo. selo.

Giza Giza na na zapadu zapadu graniËi graniËi ss istoimenom, istoimenom, svjetski svjetski poznatom poznatom dolinom dolinom piramida. piramida. To To je je posljednje posljednje od od nekadaπnjih nekadaπnjih sedam sedam antiËkih antiËkih svjetskih svjetskih Ëuda Ëuda ii spomenik spomenik kulture kulture pod pod zaπtitom zaπtitom UNESCO-a.

UNESCO-a.

118 118

GGi izzaa

S

5

11 Piramide PiramideuuGizi GiziTT Piramide Piramidefaraona faraonaKeopsa, Keopsa,njegova njegovasina sinaKefrena, Kefrena, kao kaoi iMikerinova Mikerinovasagraene sagraenesu suoko oko2500.

2500. godine godinepr. pr.Kr. Kr.na naplatou platouna narubu rubuLibijske Libijskepustinje. pustinje.

Prvobitno Prvobitno146 146metara metaravisoka, visoka,aadanas danas137 137mm visoka visokaKeopsova Keopsovapiramida piramida(najsjevernija) (najsjevernija) najveÊa najveÊajejepiramida piramidaod odoko oko70 70kraljevskih kraljevskih piramida piramidauuEgiptu.

Egiptu.Kefrenova Kefrenovapiramida piramida(136 (136m) m) lijevo lijevood odnje njedoima doimase seveÊom veÊomjer jerjejeizgraena izgraena na nauzvisini. uzvisini.Na Nanjoj njojse semogu moguvidjeti vidjetiostaci ostaci nekadaπnjeg nekadaπnjegoploËenja oploËenjaod odvapnenca. vapnenca.Juæno Juæno od odMikerinove Mikerinovepiramide piramide(65 (65m) m)teteistoËno istoËnood od Keopsove Keopsovepiramide piramideniæu niæuse setri trimale malepiramide piramide kraljica. kraljica.Dalje Daljeuunizu nizunalazi nalazise sehram, hram,putevi putevi za zaprocesije procesijei igrobovi groboviplemstva. plemstva.

22

Sfinga Sfinga

Lav Lavssljudskom ljudskomglavom, glavom,20 20metara metara visok visoki i74 74metra metradugaËak, dugaËak,okrenut okrenutka kaistoku, istoku, najveÊi najveÊijejespomenik spomenikkoji kojijejeikad ikadstvorila stvorila ljudska ljudskaruka. ruka.Tijelo Tijelojejeisklesano isklesanouuveÊ veÊ postojeÊoj postojeÊojstijeni, stijeni,aanoge nogei iπape πapesu suisklesane isklesane uuzasebnim zasebnimkockama kockamakamena. kamena.Ostaci Ostaciboje boje na nauhu uhuukazuju ukazujuna natotoda dajejetataskulptura skulpturanekoÊ nekoÊ bila bilasva svauuboji. boji.

33

Sateliti Sateliti Kaira Kaira

Kako Kakobibise sesaËuvala saËuvalaobradiva obradivapovrπina povrπina tetesmanjio smanjiopritisak pritisakdoseljenika doseljenikauuKairo, Kairo, egipatska egipatskajejevlada vlada1977.

1977.godine godineoko okoglavnoga glavnoga grada gradadala dalaizgraditi izgraditibrojne brojneflgradiÊe flgradiÊeza za rastereÊenje«. rastereÊenje«.VeÊina VeÊinastanovnika stanovnikaKaira, Kaira,

meutim, meutim,odbija odbijaæivjeti æivjetiuuanonimnim anonimnimnaseljima naseljima na narubu rubupustinje pustinjedo dokojih kojihjejeteπko teπkodoÊi. doÊi.

44

Hotel Hotel Mena Mena House House Oberoi Oberoi

55

Kanali Kanali

VeÊ VeÊviπe viπeod odstotinu stotinugodina godinanekadaπnja nekadaπnja kraljevska kraljevskalovaËka lovaËkakuÊa kuÊaslovi slovikao kaonajbolji najbolji luksuzni luksuznihotel. hotel.

Kako Kakobibise semoglo mogloosigurati osiguratipoljodjelstvo poljodjelstvo tijekom tijekomcijele cijelegodine, godine,na naNilu Nilusu suse, se,osobito osobito uu19.

19.stoljeÊu, stoljeÊu,provele proveleznaËajne znaËajnemjere mjereglede glede natapanja. natapanja.Usred Usredgraevina graevinauzduæ uzduæmansurskog mansurskog kanala kanala(na (nazapadu) zapadu)i imariotskog mariotskogkanala kanala (na (naistoku) istoku)mogu moguse seprepoznati prepoznatiostaci ostaci nekadaπnjih nekadaπnjihpoplavljenih poplavljenihpodruËja. podruËja.

Egipat

119

Moskva 7

5

8

4

3

9

6

2

1

10

72

Moskva

S

1

Moskva

Pritok Pritok rijeke rijeke Oke, Oke, dug dug 500 500 km, km, plovan plovan je je od od Moskve, Moskve, najvaænije, najvaænije, iako iako Ëesto Ëesto zaleene, zaleene, ruske ruske rijeËne rijeËne luke. luke. Preko Preko 128 128 km km dugog dugog kanala kanala Moskva Moskva (Kanal (Kanal Moskvy) Moskvy) (1932.

(1932. -- 1937.)

1937.) ii daljnjih daljnjih vodenih vodenih puteva puteva stiæe stiæe se se do do BaltiËkog, BaltiËkog, Crnog, Crnog, Bijelog, Bijelog, Sjevernog Sjevernog ledenog ledenog mora mora ii Kaspijskog Kaspijskog jezera. jezera.

2

Hotel Rusija (Rossija)

3

Aleksandrov vrt

S S 23 23 kata, kata, 3500 3500 soba soba ii 6000 6000 kreveta kreveta ovaj ovaj je je hotel hotel prve prve ruske ruske kategorije kategorije najveÊi najveÊi hotel hotel uu Europi.

Europi. Iz Iz restorana restorana hotela hotela na na 21.

21. katu katu nudi nudi se se jedan jedan od od najboljih najboljih pogleda pogleda na na Crveni Crveni trg. trg.

Uzduæ Uzduæ sjeverozapadnih sjeverozapadnih zidina zidina Kremlja Kremlja nekoÊ nekoÊ je je bio bio jarak. jarak. Zatrpan Zatrpan je je 1821.

1821. uu Ëast Ëast cara cara Aleksandra Aleksandra I. I. ii pretvoren pretvoren uu park. park. Danas Danas je je ovo ovo podruËje podruËje jedno jedno od od najomiljenijih najomiljenijih oaza oaza mira mira unutar unutar buËnog buËnog velegrada. velegrada.

Moskva S osam milijuna stanovnika (u πiroj okolici i 12 do 14 milijuna) Moskva je najnapuËeniji europski grad. Prvi se put spominje 1147. godine. Ivan Grozni je grad na rijeci Moskvi u 16. stoljeÊu pretvorio u srediπte Ruskog Carstva. Poπto je od 1703. do 1917. godine St. Peterburg bio glavni ruski grad, Moskva je u doba Sovjetskog Saveza ponovno preuzela ulogu prijestolnice, a nakon Perestrojke postala je srediπtem ove, ljudima i prostorom, najbogatije zemlje na svijetu. Moskva je izgubila puno svojih starih graevina poπto ju je Napoleonova vojska 1812. godine prilikom povlaËenja zapalila, ali i tijekom rigoroznog provoenja u djelo Staljinove utopije. Danas moskovsko srediπte karakteriziraju pompozne propagandne carske i svjetske graevine, dok su vrlo rijetke graevine iz razdoblja klasicizma i baroka. Moskva je u to doba sanjala flarhitektonski san Trnoruæice«, a za to je vrijeme novoosnovani St. Peterburg procvao.

4 Crveni Crveni trg trg ii katedrala katedrala Vasilija Vasilija Blaæenoga Blaæenoga t t Na Na sjeveroistoku sjeveroistoku Kremlja Kremlja (lijevo (lijevo na na slici slici je je kula kula Spasiteljeva Spasiteljeva ss crnim crnim licem licem sata) sata) nastavlja nastavlja se se Crveni Crveni trg, trg, 400 400 metara metara dug dug ii 150 150 metara metara πirok, πirok, na na kojem kojem se se nalaze nalaze graevine graevine raznih raznih stilova stilova ii funkcija. funkcija. Uz Uz povijesni povijesni muzej, muzej, robnu robnu kuÊu kuÊu GUM GUM ii Lenjinov Lenjinov mauzolej mauzolej panoramom panoramom vlada vlada jedinstvena jedinstvena katedrala katedrala Vasilija Vasilija Blaæenoga Blaæenoga sa sa svojim svojim πarenim πarenim lukoviËastim lukoviËastim kupolama. kupolama.

5

Boljπoj teatar

UnatoË UnatoË tomu tomu πto πto njegovi njegovi najbolji najbolji umjetnici umjetnici najËeπÊe najËeπÊe rade rade uu inozemstvu, inozemstvu, posjet posjet 1776.

1776. godine godine osnovanog osnovanog flVelikog flVelikog kazaliπta« kazaliπta« obaveza obaveza je je svakome svakome tko tko posjeti posjeti Moskvu.

Moskvu.

Graevina Graevina uu neoklasicistiËkom neoklasicistiËkom stilu stilu iz iz 1856.

1856. ima ima viπe viπe od od 2000 2000 mjesta mjesta za za gledatelje gledatelje ii jedinstveno jedinstveno ozraËje; ozraËje; baletne baletne ii operne operne predstave predstave su su savrπene savrπene ii gotovo gotovo uvijek uvijek klasiËno klasiËno inscenirane. inscenirane.

6 Moskovski Moskovski Kremlj Kremlj q q 2235 2235 metara metara dug, dug, do do 19 19 metara metara visok visok ii ss 20 20 tornjeva tornjeva utvren utvren zid zid opasava opasava moskovsku moskovsku gradsku gradsku jezgru. jezgru. Iako Iako Kremlj, Kremlj, koji koji je je prvi prvi put put spomenut spomenut 1147.

1147. godine, godine, ima ima ii muzeje, muzeje, katedrale, katedrale, palaËe palaËe ii razne razne kulturne kulturne graevine, graevine, on on ostaje ostaje sinonimom sinonimom ruske ruske vlasti. vlasti. Najviπa Najviπa graevina graevina uu Kremlju, Kremlju, 81 81 m m visok visok zvonik zvonik flIvan flIvan Veliki«, Veliki«, nudi nudi pogled pogled ii do do 40 40 km km daleko, daleko, preko preko Moskve.

Moskve.

7

Stari cirkus

8

Prstenovi i mreæa metroa

Stari Stari cirkus, cirkus, sagraen sagraen krajem krajem 19.

19. stoljeÊa, stoljeÊa, prima prima 2000 2000 gledatelja. gledatelja. Iako Iako od od 1973.

1973. godine godine postoji postoji ii novi novi cirkus cirkus koji koji prima prima 3300 3300 gledatelja gledatelja ii ima ima suvremenu suvremenu tehnologiju, tehnologiju, veÊina veÊina Moskovljana Moskovljana ii danas danas radije radije ide ide uu stari stari cirkus cirkus uu srediπtu srediπtu grada. grada.

Moskovsko Moskovsko koncentriËno koncentriËno sagraeno sagraeno srediπte srediπte grada grada presijecaju presijecaju brojne brojne ceste ceste koje koje vode vode ka ka Kremlju.

Kremlju. Ceste Ceste koje koje tvore tvore prsten prsten slijede slijede formu formu nekadaπnjih nekadaπnjih gradskih gradskih zidina, zidina, aa meu meu njima njima je je ii 9 9 km km dug dug Bulevarski Bulevarski prsten prsten (na (na slici slici se se vidi vidi kao kao zeleni zeleni krug), krug), Ëije Ëije su su zidine zidine 1775.

1775. bile bile sruπene. sruπene. Od Od kraja kraja 16.

16. stoljeÊa stoljeÊa su su opasavale opasavale flbijeli flbijeli grad« grad« uu kojem kojem su su æivjeli æivjeli oni oni koji koji su su bili bili osloboeni osloboeni davanja davanja ii koji koji su su izravno izravno sluæili sluæili caru, caru, plemstvu plemstvu ii crkvi. crkvi. U U lijevom lijevom donjem donjem kutu kutu slike slike nazire nazire se se vrtni vrtni prsten prsten koji koji je je nekad nekad bio bio 14 14 km km dug dug nasip nasip ss kulama kulama koji koji se se provlaËio provlaËio ii juæno juæno od od Moskve.

Moskve. U U 19.

19. stoljeÊu stoljeÊu je je morao morao ustupiti ustupiti mjesto mjesto gradu gradu koji koji se se πiri. πiri.

Od Od 1935.

1935. godine godine Moskva Moskva ima ima ii vrlo vrlo uËinkovit uËinkovit

sustav sustav podzemne podzemne æeljeznice æeljeznice (metro) (metro) ss devet devet linija linija ii 150 150 djelomiËno djelomiËno poput poput palaËa palaËa ureenih ureenih postaja. postaja. Metroom Metroom dnevno dnevno putuje putuje ii do do sedam sedam milijuna milijuna ljudi. ljudi. Linija Linija prstena prstena odgovara odgovara otprilike otprilike tijeku tijeku zelenog zelenog prstena. prstena. Planira Planira se se joπ joπ jedan jedan prsten prsten kojim kojim bi bi se se povezala povezala predgraa predgraa Moskve Moskve sa sa srediπtem. srediπtem.

9

Arbat

Sve Sve do do 20.

20. stoljeÊa stoljeÊa ova ova je je Ëetvrt Ëetvrt bila bila sastajaliπte sastajaliπte moskovskih moskovskih intelektualaca intelektualaca ii umjetnika. umjetnika. Sukladno Sukladno tome tome Ëesto Ëesto je je ii spominjana spominjana uu ruskoj ruskoj literaturi. literaturi. Poπto Poπto je je neko neko vrijeme vrijeme propadala, propadala, brojne brojne obnovljene obnovljene graanske graanske kuÊe, kuÊe, vile vile ii muzeji muzeji najavljuju najavljuju nekadaπnje nekadaπnje stanovnike. stanovnike.

Ulica Ulica Arbat Arbat danas danas je je pulsirajuÊa pulsirajuÊa pjeπaËka pjeπaËka zona. zona.

Crkva Krista Iskupitelja 10 Poput Poput ostalih ostalih 150 150 moskovskih moskovskih Boæjih Boæjih kuÊa, kuÊa, ii crkva crkva Krista Krista Iskupitelja, Iskupitelja, sagraena sagraena uu razdoblju razdoblju od od 1839.

1839. do do 1883.

1883. godine, godine, bila bila je je ærtvom ærtvom Staljinova Staljinova reæima. reæima. U U razdoblju razdoblju od od 1994.

1994. do do 1997.

1997. ponovno ponovno je je podignuta podignuta najveÊa najveÊa moskovska moskovska crkva crkva sa sa svojih svojih sedam sedam kupola. kupola.

Rusija

73

Planina Sveta Jelena

3

1

2

186

Planina Sveta Jelena

S S

Izbijanje vulkana vulkana 1 Erupcija 1 maju 1980 uu svibnju 1980.

U oæujku martu 1980. na St. planini SvetapoËeli Jelena U 1980. godine na Mount Helensu doπlo je do prvih potresa i erupcija. su se zbivati manjimanjih potresi i pomaci te erupcije, Sredinom travnja aprila ispupËila sepadina severna strana sredinom istoËna se ispupËila, a zatim je 18. maja do snaæne aplanine, 18. svibnja nabubreni je vrhdoπlo eksplodirao i eksplozijese koja je kao slio bomba razorila golemom brzinom u dolinu kaovrh snaæna planine, a moÊnaU lavina lavina kamenja. zrak sekamenja izdignuostrahovitom stup od brzinomi pare, se sruËila dolinu. pepela punihu 25 km uPepeo visinu,i vodena sve do para izbijali su i doplinovi 25 kilometara uvis, sve do stratosfere.

VruÊi velikom su se brzinom stratosfere.

Vreli gasovi su se munjevito πirili izlijevali niz sjevernu padinu planine.

Snaga na severnu stranu vulkana.

Snaga DrveÊe ovog talasa vulkana ruπila je sve pred sobom. ruπila je sve sobom i lomila je drveÊe.

Vrela ili promjera dvapred metra jednostavno polomljeno struja gasa U i Ëvrstih prekriveno. viπe je Ëestica, navrata temperature prema dolini preko jurila 800° C,koliËina stropoπtavala se u dolinu uniπtavajuÊi golema kamenja, plina i piroklastiËne sve pred sobom. km od mase uæarene na Na viπeudaljenosti od 800°C.10 Deset vulkana tlo podruËja je bilo prekriveno pepelom kilometara oko vulkana bilo jedebelim pola metra.metar debelim slojem pepela. prekriveno

2 Katedrala od lave Q 2 Kupola od lave Q Tri ii pol po nedelje nakonvelike ove velike eksplozije Tri tjedna nakon eksplozije u srediπtu u srediπtu m dubokog 700 metara700 duboka kraterakratera poËela poËela se dizati je lagano vrhu dasve se penje lava uvrhu. obliku vruÊa lavaka i nadirati viπe prema peËurke. Na taj naËin stvorena je konstrukcija Stvorena je kupola πirine 300 metara i visine od 300 m πirine m visine, koja je 65 metara koja jei 65 eksplodirala 22. srpnja 1980.

22. jula 1980. eksplodirala prvi put nekoliko (vidi sliku). (vidi sliku).

Taj se postupak ponovio To se Danas kasnijejeponavljalo je puta. kupola odviπe laveputa. πirokaDanas 900 metara graevina od lave πiroka oko 900 m itavisoka oko 300 metara. i visoka m. eruptirao karakteristiËan NaËin naoko koji300 je vulkan Ovakva erupcijaaktivnosti vulkana tipiËna je za endogene je za endogene u subdukcijskim aktivnostiTuu su subdukcionim Tamo su zonama. granice dvijuzonama.

Zemljinih ploËa Zemljine ploËe jedna poredpod druge, tako da se od kojih se jedna podvlaËi drugu. ponekad jedna podvlaËi ispod druge.

U podruËju Mount St. Helensa radi se Na podruËju planine Sveta Jelena pacifiËka o pacifiËkoj ploËi Juan-de-Fuca kojatosejepodvlaËi ploËa, koja se podvlaËi pod kontinentalnu pod kontinentalnu sjevernoameriËku ploËu. severnoameriËku ploËu. NauËnici su izraËunali Znanstvenici su izraËunali da se magmatsko

PlaninaSt. Sveta Jelena Mount Helens Pre eksplozije 1980. godine, Svetau Jelena, sa Prije uniπtenja vulkana, u svibnjumaja 1980. godine Mountplanina St. Helens ameriËkoj svojom visinom od preko 2 900 m., vaæila je za najlepπi vulkan savezne saveznoj dræavi Washingtonu je s visinom od 2900 metara bio jedan dræave Vaπington.

On je samo jedan lancu vulkana koji se proteæu od od najljepπih vulkana u SAD-u.

Mountu St. Helens je sastavni dio severa Kalifornije do Kanade.

U tom delu pacifiËkog flvatrenog pojasa« Kaskadnoga gorja vulkanskog podrijetla koje se proteæe od sjeverne reaju se, do na Kanade. oko 50 km. jedan vulkan za drugim.

Pre dolaska Kalifornije U tom dijelu pacifiËkog vatrenog prstenabelaca niæu se viπe puta je izbijao i vaæio za najaktivnije vatreno brdo u tom podruËju. u razmaku od oko 50 km jedan vulkan za drugim. Od dolaska bijelaca Godine 1980. provalio doπlo je viπe do erupcije koja jese daleko nadmaπila prethodne. ovaj je vulkan puta i smatra najaktivnijim vulkanom Nakon te erupcije koja je smanjila visinu planine za 400 m., planina Kaskadnoga gorja. Godine 1980. dogodila se erupcija vulkana koja 2 Sveta Jelena je sa svojih 440 km , stavljena pod zaπtitu i postala je nadmaπila sve prethodne. Nakon nje planina se smanjila za nationalni vulkanski 400 metara, a Mountspomenik.

St. Helens je proglaπen Nacionalnim vulkanskim spomenikom te je 440 Ëetvornih kilometara stavljeno pod zaπtitu.

da se komora s magmom pre izbijanja ognjiπte prije erupcije nalazilo na dubinivulkana od nalazila dubini odispod 7 doZemljine 13 km i da je,tes 7 do 13 na kilometara kore preËnikom od jednog da je bilo πiroko jedani ipo polkilometra, kilometar,zauzimala πto znaËi je imala temperaturu skoro 20 km3. Magma da je sadræavalo 20 kubiËnih kilometara magme. od 940°jeC.bila Ukupno je izbaËeno km3 je Magma usijana na 940°C.1,3 Vulkan vulkanskog pepela. izbacio ukupno 1,3 kubiËnih kilometara pepela.

3

Posledice erupcije 3 Posljedice erupcije vulkana vulkana tt Tek kad kadasejeugasila prestala erupcija videle su se su Tek erupcija vulkana, mogle posledice: stvoren je krater od 700 m dubine, se vidjeti dalekoseæne posljedice eksplozije ka severu. planine uotvoren svoj svojoj punoÊi.Najviπa NastaotaËka je 700 metarasada iznosi samo 551 nivoa mora. dubok krater 2koji se metara proteæeiznad prema sjeveru.

Svaku uvalu rastojanju 20 km 2551 ispunila je Najviπa toËkana planine sadaod je visoka metar kamena masa debljine 50 ‡je60u m.

U podnoæju iznad razine mora.

Kamenje promjeru od vulkanana digla je doline tlo za 70 m. Naslojem razdaljini od 20 kilometara sve prekrilo debelim 20 do km60 nema nijednog drveta; iπËupano je iz 50 metara.

Ondje gdje se zaustavilo, korena ijeodneto.

Nakon toga sledile su za reke podiglo razinu tla u podnoæju vulkana mulja, pre svega juænoj strani.

I danas 70 metara.

Do 20na kilometara prema sjeveru nije u obliku klize strmimjestranama ostalo ni potkovice jedno drvo.

IπËupano s korijenjem Zbog naseljenosti i pravovremenog ivulkana. okamenilo semale u smjeru otjecanja lave. Uslijedile zatvaranja podruËja preosobito izbijanja bilo su rijeke mulja koje su naerupcije jugu otjecale je samo 57 poginulih. struËna po nastalim æljebovima.Osnovana Na veÊim,jestrmim organizacijai danas David Dæonson koja se, poredlavine padinama se pomalo obruπavaju ostalog, bavimaterijala. ispitivanjem povratka biljaka skrutnutoga Ukupno je bilo flsamo« i æivotinja prostore.

Od 1970-ih godina 57 mrtvih,na jerove u okolici vulkana, u promjeru od poveÊao se priliv u vulkansku oblast 50 kilometara, nijeturista bilo mnogo naselja, a i cijelo napodruËje planini Sveta Jelena.

Preko milion Osnovan turista je na vrijeme bilo zatvoreno. godiπnje poseti ovaj nacionalni park.Observatory, je David Johnson Cascades Volcano ustanova koja se izmeu ostalog posvetila i prouËavanju povratka biljnog i æivotinjskog svijeta. Od devedesetih godina 20. stoljeÊa raste broj posjetitelja koji æele vidjeti vulkan na Mount St. Helensu. Posljednjih je godina broj porastao na milijun posjetitelja godiπnje.

ZDA

187

KARTA 1:4 500 000

292

Bliski istok

Bliski istok

S

Meka Meka

1

Dvomilionski saudi-arabijski grad Meka, koji se od 1517. do 1916. nalazio pod turskom vlaπÊu, srediπte je islamskog sveta.

Svoj znaËaj duguje jednom propisu iz Kurana koji poziva svakog vernika da ‡ ako mu to zdravstvene i finansijske moguÊnosti dozvoljavaju ‡ bar jednom u æivotu poseti svetu zemlju proroka Mohameda. S milijardu muslimana, koliko ih je danas u svetu, uzimajuÊi ua obzir vazduπni suvozemni saobraÊaj, to jeMeku posjeti tu je imoderan suvremeni zraËni ii cestovni prijevoz, godiπnje oko 4 miliona hodoËasnika godiπnje. oko Ëetiri milijuna hodoËasnika.

Velika moπeja

Joπ 1955. godine saudijska vlada je objavila svoje planove za proπirenje moπeje.

Graena je na prostoru od 160 000 km2 nekoliko desetina godina. VeÊim delom je nepokrivena i opkoljena galerijama. Proπirenje je uglavnom postignuto gradnjom drugog prstena s kolonadama. Novi prsten ima 2 sprata. Zbog toga izgleda da se ∆aba (sveti kamen) nalazi duboko, kao u nekoj rupi. Svaki hodoËasnik mora sedam puta da proe pored te rupe. u golemu jamu. Svaki hodoËasnik mora je obiÊi sedam puta.

2 ∆aba T Ova kamena zgrada obuhvata 15 m 2 crna ∆aba T visok prostor bez prozora, osnove 12 puta Crno oploËana kamena graevina veliËine 10 m. Krov se oslanja na tri drvena stuba.

12 puta 10 metara sagraena je oko prazne, Joπ pre nastanka islama ∆aba je bila 15 metara visoke prostorije bez prozora. mesto hodoËaπÊa pustinjskih plemena.

Tri drvena stupa podupiru krov. Davno prije Na jugoistoËnom uglu uzidan je sveti flcrni Muhamedova osnivanja vjere ∆aba je bila kamen« (hadæar). odrediπtem hodoËaπÊa pustinjskih plemena.

Tada su tu bili idoli kojima su se klanjali flSej« ritual (hodanje) Beduini.

U njezinu jugoistoËnom kutu uzidan 3 Kada hodoËasnici stignu do ∆abe, je meteorit (hadæar). penju se na brdo ©afa i prelaze dolinu u pravcu brda Marva. Taj put, kojim su nekada Ritual hodanja iπli3trgovci, danas je πirok i natkriven. Podeljen Ophodavπi ∆abu, hodoËasnici se penju je na Ëetiri trake: spoljne, πire za peπake na Safu te prolaze dolinom do Marwe. Taj put,

3

2

1

300

Meka/Medina

u oba pravca i unutraπnje, uæe, za invalide u kolicima. Ovaj ritual podseÊa na biblijsko traganje za vodom devojke Hagar, koja je s Abrahamom dobila sina Ismaila i koja je na zahtev Abrahamove æene Sare oterana u pustinju. Kada je dete veÊ bilo na kraju snage, aneo Gabrijel joj je pomogao da nae bunar Zamzam (danas se nalazi u dvoriπtu moπeje).

Maldivi

1

2

3 5

4

6

324

Maldivi

S

Maldivi Poput toËkice bojedeluju na modrome slikarskome platnu, upravobela takvima Maldivska ostrva kao mrlje boje na platnu.

Bleπtavo plaæa se doimlju Maldivi, otoci s prekrasnim bijelim plaæama u kontrastu predstavlja intenzivan kontrast tirkiznoj boji mora. Maldivska ostrva s tirkiznom oko bojom mora.

OtoËjeodobuhvaÊa oko 2000samo otoka,200. od kojih obuhvataju 2 000 ostrva, kojih je naseljeno 2 ne iznosi ni je tek 200 nastanjeno.

Ukupna povrπina svih otoka Ukupna povrπina svih ostrva ne iznosi ni 300 km , tako da je ovo 300 Ëetvornih kilometara, je tako ovanaotoËna dræava najmanja najmanja ostrvska dræava upaAziji.

Klima ovoj grupi ostrva blizu u cijeloj Aziji.

Klima je na otocima koji se nalaze blizu ekvatora ekvatora preko cele godine je tropska. Jaki monsuni ponekad cijele godine tropski Bogatim oborinama pridonose jakih izazivaju obilnetopla. padavine.

Sluæbeni maldivski jezik jerazdoblja indogermanski, monsuna.

Sluæbeni jezik, maldivski, pripada indoeuropskoj skupini a stanovniπtvo potiËe od indijskih, afriËkih i arapskih predaka. jezika, atome stanovniπtvo indijskog, afriËkog i arapskog Shodno i kulturnijekoreni su raznovrsni.

Meutim, podrijetla. u pogledu Upravo zbog toga je i kultura vrlo πarolika.

Jedinstvo je postignuto religije postoji saglasnost ‡ skoro svi ljudi pripadaju islamu. oko vjere, gotovo svi grana su stanovnici Najvaænija privredna zemlje jemuslimani. ribolov. Gospodarsku osnovu zemlje Ëini ribarstvo.

4 Raj za ronioce Q Tropska podruËja Indijskog okeana u blizini obale plitka su, bogata kiseonikom i svetla.

Okeanske struje nose neiscrpne zalihe hrane, πto su idealni æivotni uslovi za brojne vrste riba.

Evropljani su prvi, joπ pre nekoliko decenija, 4 Maldivi ‡ raj zaraj. ronioce otkrili ovaj egzotiËni Pored Q plaæa sa sitnim Tropski dio Indijskog oceana uz obalu je peskom, pruæaju idealne moguÊnosti bogat kisikom i proæetMeutim, svjetloπÊu. za ronjenje i plivanje. za Morske posetioce struje donose neiscrpnu koliËinuTuristi hranjivih su otvorena samo neka ostrva. ne dolaze tvari ‡ upravo to je idealna pretpostavka u kontakt s domorocima koji nisu zaposleni zaturizmu. bogat riblji u Na svijet. raspolaganju su bezbrojni Ëamci Prije svega Europljani veÊ nekoliko desetljeÊa za obilazak ostrva i ronjenje. to rajsko otoËje odabiru za cilj svojih putovanja.

Uz plaæeHulule s finim pijeskom, turiste privlaËi ‡ ostrvo aerodrom 5 Nigderonjenja. i moguÊnost se, meutim, na svetuTuriste se aerodrom tako ne puπta samo na odreene ne dolaze razlikuje od svoje okoline. otoke.

Delovi Oni ostrva na u dodir se s ljudima koji se nemorali bave turizmom. kojima nalazi aerodrom su biti nasuti.

Nekoliko dugaËki molovi zamogu brodice Ali, troπakmetara se isplatio ‡ aerodrom koristiti premoπÊuju niske ikoji veliki avioni. Duæ celekoraljne istoËne,grebene spoljne strane omoguÊuju Ëamcima i roniocima da sekao ostrva proteæe se jedan uzani greben usidre nakoji otocima otvorenim za ituriste. barijera, πtiti okolna ostrva predele od razorne sile ogromnih talasa.

Hulule ‡ otok sa lukom

65 Male zraËnom q

1 Plaæe s palmama Q Palme s kokosima je raslinje Kokosove palme sukarakteristiËno tipiËne za unutraπnjost tropskih ostrva. krajeva.Pojedina One se pojavljuju i na mnogim stabla naginju otocima Maldiva.

Nekemalo se palme nadvijaju iznad se ka moru, pruæajuÊi hladovine vrelim mora, pruæajuÊi sjenu na oiviËavaju gotovo posve peπËanim plaæama, koje velikibijeloj broj plaæi koja okruæuje velik broj otoka.

Palme ostrva.

Pojedini primerci dostiæu visinu i domogu narasti i do 30 metara.

Kokosovi orasi jedu 30 m. Kokosova palma se koristi na viπe naËina. se i siroviorah i kuhani i vaæna su namirnica.

Kokosov se koristi i sveæ i pripremljen Osuπeni osnovna sirovina namirnica. za na razne sluæe naËinekao i veoma je cenjena dobivanje ulja,kao sapuna i svijeÊa.

Odulja, palmina Osuπen sluæi osnova za razna sapun pletu koπare lista i mreæe za se spavanje, iliπÊa sveÊe.

Odse palminog pletu mreæe od kokosovih vlakana vlakana izrauje pravi se uæad. iakorpe, a od kokosovih se uæad.

2

raj na otocima Tropski ostrvski raj

Okrugli, ovalni, poputsupolumjeseca ‡ Oblici ostrva veoma razliËiti ‡ okrugli, raznovrsni su oblici otoka. NoMeutim, koliko se bilo god kako ovalni, u obliku polumeseca. sveovaj Ëinilo impresivnim, idila ovih otoka da svet fascinira, egzistencija ove idile je stubokom je ugroæena.

VeÊina otokase nalazi u opasnosti.

NajveÊi broj ostrvasenalazi samo tek nekoliko metara iznad razine mora, nekoliko metara iznad nivoa mora.

Oko gotovo 80 % 80 postopovrπine povrπinanalazi nalazisesenajedva metar iznad ukupne manje od jednog razine mora. Topografija otoka zbog toga je relativno jedinstvena. Taj fenomen nudi, dakako, prednosti u izgradnji prometnica. S druge strane, otoci mogu stradati zbog globalnog

zatopljenja. neko vrijeme mora metra iznad VeÊ nivoa mora.

Stogarazina je topografija raste i jedinstvena. neki od najravnijih maldivskih otoka ostrva Taj fenomen ima prednosti veÊ su u neposrednoj opasnosti da potonu. kod izgradnje saobraÊajnica.

S druge strane, ovaj ostrvski arhipelag bi mogao biti ærtva Koraljni grebeni klimatskog otopljenja: od pre izvesnog vremena 3 U Indijskom oceanu neki koraljni nivo mora raste i neka od najniæih maldivskih grebeniveÊ Ëaksu strπe iznad razine mora. Grebeni ostrva ugroæena. se sastoje od vapnenastih kostura koralja i svojimKoralni su πirenjem ograniËeni na tropska grebeni 3 jerUtemperatura mora mora ne smije biti niæa Indijskom okeanu nekoliko koralnih od 20°C.jeKoraljni vrlo sporo rastu,se grebena viπe odgrebeni nivoa mora.

Ti grebeni godiπnjeod tekskeleta nekoliko centimetara.

Grebeni sastoje korala a ograniËeni su na koji okruæuju gotovo okruglu lagunu zovu tropske okeane jer temperatura vode ne sme se atoli. da padne ispod 20° C. Grebeni rastu veoma sporo, svake godine maksimalno nekoliko centimetara. Grebeni oko lagune okruglog oblika nazivaju se atolima.

Nigdje drugdje u svijetu zraËna glavni se luka ne istiËe Sa svojih 700 000 stanovnika grad toliko u svom okruæenju kao na ovom Male, otoku. na severoistoku juænih atola Maldiva, Na dijelove metropolu otoka na kojemu se svaki nalazipeti zraËna predstavlja jer tu æivi luka zemljuzemlje. su navozili.

Trudsamo se isplatio ‡ pistom stanovnik Grad nije najveÊe se moguarhipelaga, koristiti i veliki Uzduæ cijele naselje veÊ i avioni. najvaænija luka istoËne vanjske proteæe ostrvske dræave.strane Odatleotoka postoje veze semnogim uzak greben otoke zapadno od njega s daljimkoji maldivskim ostrvima, kao od razorne velikih valova. iπtiti sa ©ri Lankom.snage Ribolov i prerada ribe su vaæna privredna grana. Hiljade ribara svakodnevno 6 Male q u ribolov i vraÊaju se uveËe izlaze Ëamcima Glavni gradulovom. atola Sjeverni Male, koji se nalazi s bogatim Od privrednog znaËaja je jugoistoku, sa svojih je 70 000 ina trgovina drvetom i proizvodima odstanovnika kokosovih prava metropola Maldiva jer tusu æiviizgraene svaki peti palmi.

Mnoge zgrade u Maleu stanovnik te zemlje. grad nije samo najveÊe od kokosovih palmi i Taj koralnog kreËnjaka. naselje arhipelaga veÊ ima i najvaæniju luku te otoËne zemlje. Odatle brodovi plove na mnoge druge otoke Maldiva kao i do ©ri Lanke.

Uz turizam, ribarstvo i riblje preraevine od velike su vaænosti. Na tisuÊe ribara svakodnevno isplovljava te se uveËer vraÊa, najËeπÊe s bogatim ulovom. Od gospodarske je vaænosti za glavni grad i trgovina drvom, kao i proizvodi od kokosovih palmi. Mnoge su kuÊe u Maleu sagraene od palma i koraljnog vapnenca.

Maldivi

325

Sidnej

2

1

Sidnej Sydney Godine 1788. Englezi Britancisu suuuJacksonovom zalivu Dæekson osnovali naselje i nazvali zaljevu osnovali naselje koje ga nazvali po tadaπnjem ministruministru Sidneju.unutraπnjih ZahvaljujuÊi povoljnom poloæaju su po tadaπnjem poslova i kolonija, na uπÊu reke ovouπÊu sidriπte bilo dobro zaπtiÊeno Sydneyu.

ZbogParamata, poloæaja na rijekeje Parramatta, Sydney je bio od poplava.vrlo Na dobro poluostrvu izmeu Sidnej i Volπ poËeo je pristaniπte zaπtiÊeno od zaliva poplava.

Na poluotoku izmeu da izrasta grad.

Ubrzo se izmeu luke Darling na zapadu i zelenih Sydney Covea i Walshova zaljeva zaËet je sam grad. Neposredno povrπina na istoku razvila poslovna upravna pokraj njega, izmeu luke gradska Darling na zapadu ite zelenihËetvrt. povrπina Na zelenim povrπinama ‡ sleva nadesno: Hajd park, Doman na istoku, razvila se poslovna i upravna Ëetvrt. U zelene povrπine ‡ park ‡ vrtovi nalazeHyde se istorijske meuBotanic njima, ‡ si Kraljevski lijeva na desno: Park, Thegraevine, Domain i aRoyal blizu zaliva Kovi zgrada vlade. uklopljene su povijesne zgrade, meu kojima je i zgrada vlade u blizini Farm Covea.

396

Sidnej

S

3

4

1 Zgrada Sidnejska opera T 1 opere u Sydneyu T Naduvanajedra jedraoperne opere, kuÊe visokavisoka 67 m,67 postala Razapeta metara su najpoznatiji simbolSydneya Sidneja. unatoË Gradnjatomu je dugo najpoznatiji je simbol bila je sporna, a radovi godinama su se oduæili.

Jern πto ova graevina bila Danac osporavana Ukon je 1957. ovuDanac smelu te su se radovi godine otezali.projektovao Godine 1957. graevinu armiranog kojagraevinu je Jørn Utzonod projektirao je betona, ovu smjelu prvobitno koπta samo 7 miliona od betona trebalo i Ëelika,da koja je prvobitno trebala dolara.samo Godine 1973.milijuna arhitekti Ove Arup stajati sedam dolara.

Godine i Peter graevinu Hal zavrπilisusudovrπili gradnjuarhitekti ‡ po ceni 1973.

OveodArup miliona Oko veÊu 350 km ËeliËnih i100 Peter Hall i dolara. to za cijenu od 100 milijuna kablovaKrovnu nosi krovnu konstrukciju.

Staklena dolara. konstrukciju nosi 350 km koncertnoj sali povrπinakablova, iznosi 6 a225 m2. U povrπine ËeliËnih staklene velike ima mesta za 2 690 sluπalaca. su 6225 Ëetvornih metara. Koncertna dvorana nudi 2690 mjesta, a tu su i orgulje sa 10 500 svirala.

Centralnaposlovna poslovna Ëetvrt Srediπnja Ëetvrt 2 (Central Ranije su se tu nalazile District, niske kuÊe, koje Business CBD) su morale da ustupe mesto visokim Nekad su ovdje bile niske zgrade kojemedijskim su morale i finansijskim mostu Sidnej visokom mjesto ustupitizgradama, visokim neboderima medijske m, upravnim zgradama i katedralama. i34 financijske metropole, 304 metara visokom U flMenhetnu izgraena je tornju Sydney Juænog Toweru mora« i golemim graevinama bankarska oko trga Martin, kao za kupovinuËetvrt i gradsku upravu.

Na flManhattanu i hotelska Ëetvrt oko kruænog keja. Osim toga, Juænog mora« podignuta je bankarska Ëetvrt u ovoj Ëetvrti sePlace, nalazi kao viπei πkola i univerziteta, oko trga Martin hotelska Ëetvrt biblioteka i muzeja, a blizu lukeπkola Darling oko Circular Quaya. Tu je i viπe trgovine na veliko. i muzeja, kao isu sveuËiliπta, biblioteka i veletrgovine koje se nalaze bliæe luci Darling.

Roks

3 Ova Ëetvrt je svoje ime dobila »etvrt The Rocks 3 Ta jebrdovitoj zahvaljujuÊi topografiji.

Ona nije Ëetvrt ime dobila zbog breæuljkastog

ostala je saËuvana starom πto obliku s ljubavlju Federation moæe seuzahvaliti i u iovoj Ëetvrti je restaurirana. i niskih nisu sagraene Osim visokeskladiπta zgrade i πto je saËuvana zgrada, puno restorana ustambenih originalnom oblikututesejenalazi obnovljena s ljubavlju. i prodavnica.

Danastujese ova Ëetvrti brojni jedna od Uz niske graevine nalaze najomiljenijih gradskih restorani i butici.

Ova jeatrakcija. Ëetvrt danas jedno od najomiljenijih odrediπta u gradu.

Most Harbor

4 Godine 1932. preko zaliva Dæekson Harbour Bridge 4 Godine izgraen je most Harbor, raspona 503 m, 1932. ovdje je sagraen sa 8 saobraÊajnih traka.

Sai istoËnog stuba most koji se sa 503 metra osam prometnih mostanadvija pruæa se pogled na grad traka nadveliËanstven Jacksonovim zaljevom . i luku.

S istoËnoga stupa pruæa se izvrstan pogled na grad i luku.

ustuknula pred modernim visokimLabourers zgradama, terena.

Inicijativi udruge Builders

Australija

397

Popis kratica

Kazalo

Objaπnjenje znakova Predeli i vode 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Morska obala, linija obale Ostrvo, arhipelag Koralni greben Reka s stalnim tokom Reka s povremenim tokom Vodopad, reËni brzaci Jezero sa stalnim vodenim tokom Jezerom s povremenim vodenim tokom Akumulaciono jezero s nasipom Bunar, oaza Bara, moËvara Pustinja Ravnica Breæuljci i brda Planine, planinski lanci Brdo s nadmorskom visinom Prevoji s nadmorskom visinom GleËer

18

5

15

13

9

4

16

12 17

14 10 8 1

2

Visinski slojevi 3

Dubinski slojevi

7 6

11

SaobraÊajnice, mesta, granice SaobraÊajnice 1 Autoput/put sa viπe traka-u izgradnji 2 Meumesna saobraÊajnica 3 Glavna saobraÊajnica 4 Sporedni put 5 Kolovoz, pista 6 ZelezniËka pruga 7 Nacionalni - meunarodni aerodrom

25 3

21 19 22 2

4

Obeleæja za mesta 8 preko 5 000 000 stanovnika 9 1 000 000-5 000 000 stanovnika 10 500 000-1 000 000 stanovnika 11 100 000-500 000 stanovnika 12 50 000-100 000 stanovnika 13 10 000-50 000 stanovnika 14 5 000-10 000 stanovnika 15 ispod 5 000 stanovnika

15 1

13 14 5 12

Granice 16 Dræavna granica 17 Sporna dræavna granica 18 Glavni grad suverene dræave 19 Administrativna granica

6

24

7

18

8

23 10

7 11

(Savezna dræava, region, provincija, autonomna pokrajina) 20 21 22 23 24 25

PodruËje sa naznakom suverene dræave Zatvoreno podruËje Rezervat Nacionalni park Spomenici kulture-od posebne vaænosti Prirodni spomenici-od posebne vaænosti

20

17

9 16

Svijet na kartama - svijet iz svemira. ATLANTIKA na jedinstven način objedinjuje kartografiju koja prikazuje površine Zemlje s fascinantnim satelitskim snimkama.

U prvome dijelu ovog atlasa vidjet ćete geografski prikaz pojedinog kontinenta koji će potom biti prikazan identičnim mjerilom i kao satelitska snimka: geografska karta objašnjava snimku, a snimka vizualizira kartu. Drugi dio prikazuje cijeli svijet u mjerilima 1:4,5 milijuna i 1:3 milijuna te uz svaku kartu približava gradove i pejsaže kroz fascinantne satelitske snimke. Popratni informativni tekstovi objašnjavaju novi pogled na Zemlju koji će vam oduzeti dah. Uz to, ponudit ćemo vam i dodatne važne informacije o prikazanim regijama. Naposljetku, tu su i brojne fotografije u boji koje zaokružuju ovu opsežnu ponudu informacija. ATLANTIKA je atlas svijeta i album slika u jednom: opširna, sustavna, napeta.

FIZIČKE KARTE • Svijet u mjerilu 1:30 milijuna i satelitske snimke u istome mjerilu • Kontinenti u mjerilu 1:3 milijuna, 1:4,5 milijuna, 1:6 milijuna i 1:13,5 milijuna s jasnim smještajem satelitskih snimaka na geografskim kartama

SATELITSKE SNIMKE DETALJA

3-D SATELITSKE SNIMKE

• Više od 100 izrazito oštrih satelitskih snimaka važnih metropola, građevina i prirodnih fenomena • Visoka rezolucija omogućuje jasno razaznavanje i najsitnijih detalja

• Trodimenzionalne satelitske snimke u briljantnim bojama • Plastičan prikaz reljefa Zemlje