MLETAČKI ZBORNIK - BIBLIOFILSKO FAKSIMILNO IZDANJE

Page 1

SREDNJOVJEKOVNE

BOSANSKE

Prikaz 3D modela je simbolički prikaz djela i prateće opreme. Iizdavač zadržava pravo na minimalna odstupanja.

PISMENOSTI

Rukopis o Božijem postojanju nastao u namjeri da služi kao vjersko štivo i duhovni vodič najvišeg plemstva bosanskih kraljeva.

Nacionalni izdavački projekat kojim se komad otrgnute historije vraća u zemlju svog porijekla.

SKO BIBLIOFIL E IZDANJ

500 isanih numer aka primjer

- CIrilICna i latinICna transkripcija -

MLETACKI ZBORNIK

SPOMENIK


MLETACKI ZBORNIK - BIBLIOFILSKO FAKSIMILNO IZDANJE -


SPOMENIK SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE PISMENOSTI - CIrilICna i latinICna transkripcija -

I ZBORNIK K Č A T E L ZIA M NA, VENE IA C R A 8 M CA azione 16 c o ll BIBLIOTE o c : 7 li 22 ti orienta 168)] Manoscrit [Or. 227 (=


M

ladinska knjiga Sarajevo, kao izdavačka kuća s misijom, a u saradnji s Kućom dobrih priča, pokrenula je nacionalni knjižni projekat od izvanrednog značaja za kulturno-historijsku tradiciju naše države - Mletački zbornik. S obzirom da se radi o prvorazrednom nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine nastalom u krilu Crkve bosanske, kao i činjenici da nikada ranije nije bio predstavljen u formi visokokvalitetnog faksimila ili vjerne replike kakvu moderna Bosna sigurno zaslužuje, smatrali smo se pozvanim da ovim poduhvatom obogatimo lepezu naših vrhunskih izdanja o bosanskom srednjovjekovlju. Radeći predano na visoko postavljenom cilju da stvaramo izdanja sa specifičnom kulturološkom i nacionalnom težinom, posebno nas motivira svijest da time smanjujemo jaz u kulturnom kaskanju naše zemlje za visokorazvijenim državama koje cijene, poštivaju i na pijadestal vrijednosti stavljaju vlastito kulturno-historijsko naslijeđe koje su, kao nadolazeće generacije, naslijedili. Tragajući za odgovorom na pitanje - kako u sklopu naše misije objelodaniti i snažno utisnuti u percepciju javnosti pečat o postojanju bogatog bosanskog kulturnog naslijeđa kojim se zasigurno treba dičiti, prihvatili smo izazov vremena kao poziv naše generacije da sve buduće vlasnike obradujemo s vrhunskom replikom rukopisa tajanstvene Crkve bosanske. Kako je ovaj rukopis o Božijem postojanju nastao u namjeri da služi kao vjersko štivo i duhovni vodič najvišeg plemstva - bosanskih kraljeva, ovim projektom komad otrgnute historije vraća se u zemlju svog porijekla. Za sve one koji će u ovom neskromnom bibliofilskom i raritetnom izdanju ogledati i prepoznati sloj sopstvenog identiteta i rijetki komad iz nekad žive i raskošne prošlosti, ovaj bibliofilski komplet predstavljaće radosnu vijest. Bibliofilski projekat - Mletački zbornik nesumnjivo će predstavljati dugotrajno svjedočanstvo ponosnim vlasnicima i svim budućim generacijama koje dolaze iza njih, o vremenu i ljudima koji su imali smisla za pravim vrijednostima. Ovo je knjiga o neprocjenjivoj zaostavštini mistične Crkve bosanske ali i istovremeno knjiga o nama samima. Za izdavača, Adnan Ćatović

Nacionalna biblioteka sv. Marka (Biblioteca Nazionale Marciana) je biblioteka i renesansna građevina u Veneciji. Jedna je od najstarijih javnih biblioteka u Italiji te jedna od najvećih zbirki klasičnih tekstova u svijetu. Dobila je ime po sv. Marku, zaštitniku Venecije.


Bosanski prijepis Novog zavjeta IZ BIBLIOTEKE SVETOG MARKA U VENECIJI Reprezentativni srednjovjekovni kodeks Novum testamentum bosniacum marcianum, poznat pod kratkim nazivom Mletački zbornik, čuva se u Veneciji, u Biblioteci svetog Marka [Biblioteca nazionale Marciana] pod signaturom Cod. Or. 227 (= 168). Dosadašnji istraživači datirali su ga, uglavnom na osnovu ukrasa, izbora i redoslijeda tekstova, u razdoblje između kraja 14. i početka 15. stoljeća.

I ZBORNIK MLETAČK , VENEZIA ARCIANA M A ne 168 C E T BIBLIO collocazio : 7 2 2 li ta tti orien 168)] Manoscri [Or. 227 (=


RUKOPIS SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE TRADICIJE IZ SKRIPTORIJA BOSANSKIH KRALJEVA Pouzdanog datiranja nema, jer je rukopis prekinut pa nedostaje kolofon, koji je najvjerovatnije postojao, i to u sličnom obliku kao što ga ima Hvalov zbornik ili Batalovo evanđelje. Zbog nedostatka bilješke o vremenu pisanja, naručiocu i pisaru, istraživači su na osnovu iluminacije rukopisa, naročito na osnovu pojavljivanja krune kao istaknutog ukrasa u vrhu vinjete na listu 45r, došli do pretpostavke da je riječ o meceni iz same kraljevske porodice i o majstorskoj radionici koja je djelovala pri samom dvoru. Smještanje rukopisa u srednjovjekovnu bosansku tradiciju zasniva se na paleografskoj i jezičkoj analizi, a također i na podudarnosti sadržaja i zajedničkim tekstološkim osobinama s Hvalovim zbornikom.

KAKO JE RUKOPIS CRKVE BOSANSKE DOSPIO U VENECIJU? Bilješka na spoljašnjoj vertikalnoj margini lista 257r, S. Antonio Vz, otkriva kako je prije kodeks bio u biblioteci samostana Sant’ Antonio di Castello u Veneciji, sve do njenog uništenja u požaru 1687. Pelusi (1991:51) iznosi mišljenje da je zapis potekao od ruke kardinala Domenica Grimanija, čija je kolekcija od više stotina rukopisa 1523. godine postala dio samostanske biblioteke. Nakon stradanja biblioteke rukopis je dospio u privatnu kolekciju Giambattista Recanatija, zatim, vjerovatno prije 1729. godine, u Biblioteku svetog Marka.

u

Portret kardinala Domenica Grimanija Lorenzo Lotto, ulje na platnu, 16. stoljeće

Mletački zbornik, folija 257r – bilješka kardinala Grimanija


KNJIGA NAMIJENJENA BOSANSKIM KRALJEVIMA Bogato je ukrašen minijaturama i inicijalima, jer je to bio rukopis namijenjen kraljevima. Njegova iluminacija, kao i iluminacija Hvalovog zbornika, pokazuje i veću zrelost i viši umjetnički domet nego što je to slučaj u drugim reprezentativnim rukopisima bosanske srednjovjekovne pismenosti, kao što su Kopitarovo i Vrutočko, pa čak i Nikoljsko evanđelje, iako s ovim posljednjim rukopisom Mletački zbornik u tekstualnom i u ornamentalnom pogledu stoji u genetskoj vezi. Po raskošnosti iluminacije u bosanskoj se skupini rukopisa Hvalov i Mletački zbornik mogu porediti samo još s Evanđeljem Divoša Tihoradića, koje je znatno starije od njih i ima drukčiji manir ukrašavanja.

S lijeva na desno: Divoševo evanđelje, Hvalov zbornik, Kopitarevo evanđelje, Vrutočko evanđelje i Nikoljsko evanđelje.

KORICE OKOVANE POZLACENIM SREBROM I POLUDRAGIM KAMENJEM Ispisan je na pergamentu, dimenzija 194 x 124 mm, uvezan u biblioteci Marciana u smeđi kožni uvez na kojem je s obje strane utisnut lav svetog Marka, simbol Venecije. Budući da je knjiga početkom 16. stoljeća dospjela u vlasništvo kardinala Grimanija, velika je vjerovatnost da su prvi vlasnici ili nasljednici odvojili knjigu od okvira, koji je sigurno predstavljao dragocjenost, jer su za ovako raskošno iluminirane knjige u modi bili kovani okviri od srebra ukrašeni pozlatom i poludragim kamenjem, kako svjedoči tekst kolofona Batalovog evanđelja iz 1393. godine.

“...Ove knjige napravi tepčija Batalo, sa svojim dijakom Stankom Kromirijaninom. I okovav ih srebrom i zlatom i odiv tkanicom,...” (Kolofon Batalovog evanđelja, 1393. godina)


Tajanstveni grb unutar zaglavlja Prve poslanice Korinćanima (241v)

IZVORNI RUKOPIS BOSANSKOKRSTJANSKE KONFESIJE Kao ni Hvalov, ni ovaj zbornik nije bio prilagođavan za potrebe pravoslavne liturgije, po čemu se može zaključiti da nije prošao kroz srpske manastire, pa je sačuvan bez ikakvih kasnijih dorada i bilješki. U njemu nema nikakvih marginalija koje bi upućivale na to, koje se inače susreću u bosanskim kodeksima koji su dospjeli u pravoslavna središta, kao što ih ima u Pripkovićevom, Vrutočkom, Nikoljskom i Kopitarovom evanđelju.

Arhanđel Gabrijel s knjigom - simbol evanđelista Mateja fol. 8v)

Orao s knjigom - simbol evanđelista Ivana (fol. 102v)

Krilati lav s knjigom - simbol evanđelista Marka (fol. 102v)

Krilati bik s knjigom - simbol evanđelista Luke (fol. 102v)

Talentirani SKRIPTOR I anonimni ILUMINATOR – MAJSTORSKI DVOJAC Stručnjaci smatraju da je sve ukrase oslikao skriptor, ali da je na iluminaciji rukopisa radio još jedan anonimni majstor. On je oslikao simbole evanđelista (8v, 44v, 66v, 102v), koji su po tehnici udaljeni od stila prvog majstora, te grb unutar zaglavlja Prve poslanice Korinćanima (241v). Rješenja dvojice majstora na više se planova vezuju za druge rukopise srednjovjekovne Bosne, ali im se stilski izraz i način rada posve razlikuju.


BOSANSKI KRSTJANI I APOKALIPSA ANDREJA CEZAREJSKOG Tumačenje prema kojem su četiri bića iz stiha Apokalipse 4,7 simboli za četiri evanđelja u srednjovjekovnu bosansku tradiciju dolazi preko komentirane verzije Apokalipse Andreja Cezarejskog. Njegov komentar bio je prisutan u ranim verzijama teksta predloška s kojeg su bosanski krstjani prepisivali ovu knjigu. To se zna jer je komentirana verzija upravo kod njih ostavila traga u broju poglavlja i sadržaju naslova, te u glavnom tekstu, ondje gdje su neki dijelovi tumačenja ušli u glavni tekst (naprimjer 3,16; 21,19–20).

RASKosNI UKRASI, ZLATO I TAMNOPLAVA BOJA koja dominira u iluminaciji i koja je u ono vrijeme bila dragocjenija od zlata, plijenili su pažnju i u novoj sredini, u kojoj je knjiga novim vlasnicima mogla govoriti samo svojim slikama. Estetsku dimenziju kodeksa dobro je ocijenila Simonetta Pelusi kada je za njega rekla da je sjajan u svojoj strogoj savršenosti. Duboki tamni tonovi plave često su još više naglašeni bijelim tačkicama ili smaragdnozelenim i ljubičastim tonovima u njenoj neposrednoj blizini. U srodnim rukopisima tog vremena neuobičajene su takve složene boje. Manir slikanja bijelih tačkica na tamnoplavoj podlozi (154v, 194v, 198v, 203v, 255v) za iluminatora očito ima simboličnu dimenziju aluzije na tajanstvenu beskonačnost vedrog noćnog neba.

q Prikaz bijelih tačkica po marginama (154v, 194v, 198v, 203v, 255v)


OMILJENA LITERATURA HERETIKA

- APOKALIPSA Apokalipsa se smatra jednim od najčitanijih tekstova u srednjem vijeku na zapadu te omiljenom literaturom heretika. Malobrojni su njeni srpski, makedonski i bugarski prijepisi, jer dugo nije pripadala liturgijskom kodeksu Istočne crkve. S druge strane, njene hrvatskoglagoljske varijante su s raščlanjenim tekstom, koji se priređivao unutar misala. U bosanskoj su redakciji sačuvana čak tri prijepisa cjelovitoga teksta ove novozavjetne knjige i vjeruje se da bi ona mogla biti veoma značajna za otkrivanje dogmatskih stavova bosanskih krstjana.

borba izmeDu dobra i zla prikaz zmaja i lava na steccima i u rukopisu crkve bosanske U kulturi istoka zmaj je dobra nebeska sila, u zapadnoevropskoj kulturi – ktonička, rušilačka i zla sila. Posebnu zanimljivost predstavlja i inicijal Z u Nikoljskom evanđelju, također na početku Evanđelja po Marku (47r), gdje je zmaj pobjedonosno zajahao lava, i to naročito zato što je borba zmaja i lava prikazana na nekolicini stećaka. Osim toga, lav je na stećku prikazan u dva navrata svezan željeznim lancem za drvo (Zgošća i Boljuni), dok nad prizorom lebdi zmaj. U svim tim primjerima jedan bitan problem ostao je nerasvijetljen – da li je lav izgubio pozitivnu simboliku? Tu je vjerovatno došlo do kontaminacije između fantastične predstave lava i apokaliptičnog zmaja, okovanog na tisuću godina, a koja je vidljiva na zgošćanskom stećku u predstavi lava svezanog željeznim lancem za drvo s 10 grana (10 x 100 godina), dok nad prizorom lebdi zmaj čuvar.

Zmajski motiv u slikanju inicijala з na početku Evanđelja po Marku (45r)

Slika s tog stećka usporediva je sa slikom iz Mletačkog zbornika gdje anđeo drži grifina svezanog željeznim lancem na početku Evanđelja po Ivanu (103r).


BOSANSKI ZMAJ, sila nebeska – CUVAR BOZANSTVENE RIJECI Zmajski motiv u slikanju inicijala з na početku Evanđelja po Marku (45r) tipičan je za bosansku grupu rukopisa. U likovnom smislu može se porediti sa zmajem na početku Evanđelja po Luki u Hvalovom zborniku (70r ). Jedan od kurioziteta spomenika Crkve bosanske predstavlja zamjena simbola lava simbolom zmaja na početku Evanđelja po Marku. Prema Aksiniji Džurovoj, ovakav je ornamentalni repertoar iznikao na osnovi bizantijsko-romansko-gotičke simbioze, koja se mogla dogoditi samo u rubnom regionu u kojem se te tradicije još uvijek prepliću u 14. i 15. stoljeću. Tako je u Bosni tog vremena produžen život ovih motiva, koji nisu bili nepoznati grčkim rukopisima iz najranijeg perioda, prije 11. stoljeća, ali su ih modne tendencije odnijele u zaborav. Krilati zmaj, oblikovan od zmije i ptice, simbolizira posredništvo između nebeskog i zemaljskog principa, pa je u tom smislu čuvar Logosa (božanstvene Riječi). U takvom spoju nebeskog i zemaljskog izražen je smisao posredništva u prenošenju Božije riječi.

llustracija zgošćanskog stećka u Predstava lava svezanog željeznim lancem za drvo s 10 grana (10 x 100 godina), dok nad prizorom lebdi zmaj čuvar.

„TeSko zemlji i moru, jer NEPRAVDA (ANTIHRIST) na njima caruje„ Simbolika nadahnuta Apokalipsom nalazi se i u vinjeti ispred Druge Petrove poslanice. Na tome mjestu zvijer je prikazana uz orla, koji simbolizira evanđelistu, ali je stav zvijeri toliko sličan predstavi koju u ikonografiji zauzima apokaliptičko janje agnus Dei da je Ciàmpoli, jedan od prvih izvjestilaca o Mletačkom rukopisu, ne vidjevši njegove kandže i jezik, pretpostavio da i jeste riječ o janjetu. Groteskna je ovdje i predstava križa, koji se u slici agnus Dei redovno javlja, ali koji je sada zapravo načinjen od repa četveronoge životinje. U svemu, ova bi predstava bila potpuna suprotnost janjetu-Hristu, i to kao anti-janje ili Antihrist. Ta figura još uvijek ima ogrlicu oko vrata, pa se time ukazuje na vrijeme oslobođenja zla (Otkr. 12,12), o kojem je krstjanin Hval ostavio glosu – Teško zemlji i moru, jer nepravda na njima caruje (142r).


TAJANSTVENOST MLETACKOG ZBORNIKA – KOD KOJI TREBA OTKRITI Tajanstvena alegoričnost minijatura Mletačkog zbornika, po riječima Simonette Pelusi, izgleda kao da je zamišljena tako da odbije običnog čitatelja. Za one ostale, ona se doima kao kôd koji treba odgonetnuti. Upravo je to pošlo za rukom Emi Mazrak kada je u vinjetama na listovima 144v i 289v uočila orb naslonjen na ljevicu desne figure. Dotad podijeljena mišljenja autora o tome da li je figura duge sijede kose i brade prikaz Mojsija ili Boga Oca, kao i sumnju da uopće može biti riječi o antropomorfnoj predstavi Boga, razriješila je ova insignija vlasti nad svim stvorenim. U desnom dijelu vinjete na listu 144r ispred teksta Deset zapovijedi predstavljen je Bog kako govori iz goruće kupine, ali znak blagoslova otkriva da riječi koje dolaze od njega zapravo i ne bi bile samo te koje je pisar upisao u okvir vinjete – глеть гь бь моисию при кꙋпини азь бь есмь твои гь бь аврамль и бь исаковь и бь иѣковль и бь изведеи те ѿ земле егꙋптьске (Djela 7,32 i Izlazak 20,2, Ponovljeni zakon 5,6). Naslikani prizor predstavlja stih Djela apostolskih 7, 37, Ovo je Mojsije, koji je rekao sinovima Izreiljevim: „Proroka će vam podići Gospod Bog vaš od braće vaše, kao mene, njega poslušajte.“ To je novozavjetna evokacija stihova Ponovljenog zakona 18,15 i 18,18, koja se ponavlja i u stihu Djela apostolskih 3,22. U skladu s tim riječima, Bog znakom blagoslova pokazuje na Hrista u tetramorfu, simbol Svevladara, koji je naslikan u lijevoj polovini vinjete, dok Mojsije gleda prema Bogu i okrenut je tako da ne može vidjeti Hrista. Vrijednost ovih raritetnih predstava naglašena je time što je kodeks nastao u krilu Crkve bosanske, i to s obzirom na antiheretičke pisane izvore pisane u formi rasprava, u kojima se navodi da bosanski krstjani osuđuju Stari zavjet i njegove proroke.

STARI I NOVI ZAVJET U OCIMA BOSANSKIH KRSTJANA Osnovne knjige koje su se koristile u srednjovjekovnoj Bosni bile su knjige Novoga zavjeta. Iz cjelokupnog sačuvanoga korpusa sakralnih tekstova od Starog zavjeta pojavljuju se jedan primjerak Psaltira s dodanih devet biblijskih pjesmama u Hvalovom zborniku, Dekalog u Hvalovom i Mletačkom zborniku te izbor starozavjetnih tekstova u samo jednom sačuvanom parimejniku. Međutim, margine knjige Apostola ispunjene su oznakama starozavjetnih tekstova i u Hvalovom i u Mletačkom zborniku, a citati iz Starog zavjeta koji se prenose u Evanđelju u bosanskoj tradiciji obilježeni su katkad posebnim oznakama, pa se na osnovu takvih bilješki da zaključiti da su priređivači rukopisa dobro poznavali odlomke Starog zavjeta koji se citiraju i parafraziraju u novozavjetnim knjigama. Umjetnik je zapravo povezao Stari i Novi zavjet u jednoj likovnoj predodžbi, a kompozicija iz Mletačkog zbornika značajna je i zbog toga što je to jedini put da se pojavljuje starozavjetna figura naslikana rukom jednoga krstjanina, jer Mojsija je u Hvalovom zborniku slikao majstor Hrvojeva misala.


PRIKAZ BOGA U MLETACKOM ZBORNIKU Prikazu Boga u Mletačkom zborniku još uvijek nedostaje dodatno tumačenje, s obzirom na poznatu marginalnu bilješku u Srećkovićevom evanđelju koja uz parabolu o izgubljenom sinu (Lk. 15,11–32) glasi: Onь člověkь estь Otьcь nevidimi, a synь mьni anđeli eže shini Sotona, a synь starěi anđeli iže vinu Otьcu služe, a telьcь upitěni Hristь. Ostaje da se odgovori na pitanje na osnovi kojih obrazaca je pisar Mletačkog zbornika stvarao likovnu predstavu nevidljivog Oca, jer na istom mjestu, na početku Dekaloga (151r), u Hvalovom zborniku stoji samo simbolična predstava u vidu mreže s ponavljajućim motivima, koja označava božansku beskonačnost ili sveprisutnost. Hval je uz tu vinjetu na desnoj margini i postavio zapis, koji je tumači, бь̅ [Bog]. Srednjovjekovnoj umjetnosti poznata je ova kontroverza i autori su je nadilazili različito. Nevidljivi TvoLikovna predstava nevidljivog Oca na rac svega vidljivog i nevidljivog u gorućem je grmu početku Dekaloga Hvalov zbornik (151r). predstavljan kao Isus (Egmontov brevijar iz 1440, f. 85v). Na fresci u Lesnovu (Makedonija) Otac je predstavljen zajedno sa Sinom. U pravoslavnoj tradiciji tu je najčešće slikana Marija s Isusom djetetom, jer je njena čistota simbolizirana nesagorivom kupinom. Prikaz kakav je dat u Mletačkom zborniku, starac s orbom, pogotovu s prozirnim orbom u obručima, koji izgledaju kao da dijele kuglu na tri dijela, kako tu insigniju prikazuje, naprimjer, flamanski slikar Dieric Bouts, javlja se na zapadu uglavnom od 15. stoljeća. Taj bi podatak mogao biti od pomoći i u preciznijem datiranju Mletačkog zbornika, koji bi i prema nekim tekstološkim karakteristikama, posebno po zastupljenosti mlađih leksičkih varijanata u tom kodeksu, trebalo smjestiti u vrijeme nakon pisanja Hvalovog zbornika.


LIKOVNI IZRAZI I ILUSTRACIJE UCENJA SAMOSTALNE CRKVE BOSANSKE

Minijatura Uznesenja Hristovog (155r).

Prema istraživanju J. Maksimović, minijatura Uznesenja Hristovog (155r) po jednom svom detalju, dva anđela koji govore apostolima u trenutku Uznesenja, upućuje na najstarije sirijske modele, koji će ostati karakteristični za sirijsku ikonografiju. Anđeli među apostolima predstavljeni su i na mozaiku u kupoli solunske Svete Sofije, a iznad njihovih glava napisane su riječi o Hristu koji će se vratiti, koje oni govore apostolima, riječi iz stihova s početka Djela apostolskih 1,9–11. Ovakav razvoj srednjovjekovne minijature nije usamljen. Imale su ga i druge zemlje Mediterana čija crkva nije ulazila u krilo ni katoličke ni pravoslavne organizacije. Tako su armenske, koptske pa čak i španske minijature ranog srednjeg vijeka, kao likovni izrazi i ilustracije određenog učenja relativno samostalnih domaćih crkava, imale posebne uvjete razvoja: vrlo su jaki domaći narodni elementi, svjesno ili spontano forsirani i njegovani, u spoju s bizantijskim (ili u Španiji zapadnoevropskim, romanskim ili gotskim) stilom i upadljivo akcentiranim orijentalnim elementima.

EVOLUCIJA DOGME „Mučenije svetog apostola Pavla“ (149r).

Nakon što je snimke ovog Mletačkog zbornika mogao pogledati u Akademiji znanosti u Zagrebu, J. Šidak je zaključio da Hvalov rukopis s njim prestaje biti neki izuzetak među spomenicima Crkve bosanske ili rezultat kakva kompromisa između dualističkih i katoličkih tendencija. Oba rukopisa, prema njegovom mišljenju, utvrđuju u najmanju ruku misao o evoluciji dogme u pogledu odnosa prema Starom zavjetu, Mojsiju i patrijarsima, likovnom predstavljanju svetačkih figura. U slučaju Mletačkog kodeksa, ovo posljednje pokazuju portreti apostola Pavla, Petra, Jakova i evanđelista Luke naslikani s aureolama, te sam naslov jednog teksta koji glasi Mučenije svetog apostola Pavla (149r). Time se, međutim, kako autor članka ističe, pitanje prvobitnog učenja Crkve bosanske ne rješava, niti se vrijeme približavanja može preciznije odrediti.


Ukrasi karakteristicni za goticke rukopise biblije

Gotička vitica (089r) u

U pogledu ostalih ukrasa teksta, u izradi većih inicijala, uočava se izrazita sličnost Mletačkog s Hvalovim zbornikom i Nikoljskim evanđeljem. Posebno u ukrasima koji na stupu slova predstavljaju perlice naslikane po uzoru na venecijanske primjerke od murano stakla, što se zapaža na inicijalu К na početku Evanđelja po Mateju u Nikoljskom i Mletačkom zborniku i inicijalu П na početku Evanđelja po Luki u Hvalovom zborniku. Inicijali s ukrasnom pletenicom Mletačkog zbornika jako podsjećaju na Hvalove na listovima 237v, 163r i na inicijal И iz Nikoljskog evanđelja na listu 137r. Zajednička osobina skriptora Mletačkog zbornika i Hvala jeste i gotički ukras na malim inicijalima koji imaju vitice što se protežu gotovo dužinom cijele stranice (83r, 85r, 88r, 89r, 100 rv, 104v, 119r, 147v, 186r, 188r, 218v, 220r, 222r, 224r). Takav ukras karakterističan je za gotičke rukopise Biblije iz 13. stoljeća. l l

p Inicijal iz Hvalovog zbornika (163r).

l

l

l Inicijali iz Mletačkog zbornika (67r ,103r,144r, 155v, 194r)

l


STIVO ZA DUHOVNE POTREBE PLEMICA Naručitelji ovakvih knjiga bili su plemići koji su knjigu koristili kao štivo za svoje duhovne potrebe, a kako se vidi po ukrasima, i kao predmet koji pobuđuje pijetet. Zapravo, format knjige, mala osmina, kao i veličina slova upućuju na to da ona nije priređena za javno čitanje. Kontinuirani i cjeloviti tekstovi Novog zavjeta, bez razmještaja kakav je uobičajen za misne knjige i aprakose, također ukazuju na to da kodeks nije priređen za čitanje pred pastvom. U tom svjetlu treba tumačiti i odsustvo nadrednih znakova nad tekstom, koji su, recimo, u primjercima liturgijskih četveroevanđelja istočne redakcije zapravo pomoćno sredstvo koje omogućava pravilnu dikciju čitatelju dok izgovara tekst pred publikom.

EVOLUCIJA TAJANSTVENE DOGME Vezan za Bosnu svojim pismom, jezikom, izborom tekstova i formatom, Mletački zbornik je posebno zanimljiv zbog svojih minijatura. S njim je Hvalov rukopis prestao biti neki izuzetak među rukopisima Crkve bosanske koji bi ukazivao na kompromis između dualističkih i katoličkih tendencija. Za oba rukopisa je rečeno da utvrđuju postavljenu tezu o evoluciji dogme u pogledu odnosa prema Starom zavjetu, Mojsiju i patrijarsima te svetačkim slikama, ali je istaknuto da se time pitanje prvobitnog učenja Crkve bosanske ne rješava, niti se vrijeme tog približavanja može odrediti. Sami tekstovi religijskih kodeksa iz okrilja Crkve bosanske ne otkrivaju dogmatske posebnosti. Kao jedina mogućnost za rekonstruiranje posebnih vjerovanja bosanskih krstjana ostale su jedino njihove glose. Međutim, pisar Mletačkog zbornika, za razliku od Hvala, nije ostavio nikakav komentar na marginama, a jedno jedino mjesto koje je na margini istakao obilježavajući ga posebnim znakom (120r) jeste jedan citat Hristovih riječi iz stiha Evanđelja po Ivanu 14,10: Ne vjeruješ li da sam ja u Ocu mojem i Otac u meni jest? Riječi koje vam ja govorim ne govorim od sebe, nego Otac koji prebiva u meni, On tvori djelo. Na prikazima minijatura taj je govor simboliziran knjigom kao Hristovim znakom, što je na poseban način pisar želio istaknuti i na posljednjoj sačuvanoj vinjeti u Mletačkom zborniku.


MAKEDONIZMI U MLETACKOM ZBORNIKU Mletački zbornik čuva i specijalne primjere koji pokazuju da je put tekstova išao iz Makedonije. Jedan od njih je riječ изокь – ime za mjesec juni, koje se nalazi u Eutalijevom aparatu (216v) i time pokazuje da je redakcija teksta Apostola sa svim dodacima, koju su koristili bosanski pisari, nastala u Makedoniji u 10. ili 11. stoljeću. Drugi je makedonizam čak sasvim nespecifičan za bosanske rukopise, jer je riječ кꙋрь (Iv. 13,38), koju čuva Mletački zbornik, u njima dosljedno promijenjena u пѣтель.

изокь - Ime za mjesec juni u

Prikaz 3D modela je simbolički prikaz djela i prateće opreme. Iizdavač zadržava pravo na minimalna odstupanja.

Eutalijevom aparatu (216v)


katari i bosanski novi zavjet Osim načina ukrašavanja, postoji i nekoliko drugih bitnih pojedinosti koje ukazuju na to da su Nikoljsko evanđelje, Hvalov i Mletački zbornik rukopisi koji su potekli iz iste radionice i da su napisani u približno istom vremenskom razdoblju. O toj vezi najneposrednije svjedoče rukopisi Nikoljskog evanđelja i Hvalovog zbornika, jer paleografska analiza potvrđuje da je prvih pet stranica Nikoljskog evanđelja ispisao Hval, a da je ostatak rukopisa (2v–174v) napisan, najvjerovatnije, rukom istog prepisivača koji je priredio izgubljeni rukopis Daničićevog evanđelja. S druge strane, rukopis koji je priredio krstjanin Hval svojim specifičnim izborom i rasporedom tekstova poslužio je kao obrazac za Mletački zbornik. Ovaj podatak dovodi Mletački zbornik u kontekst rukopisa iz okrilja Crkve bosanske. Oblik i sadržaj ovih dvaju zbornika pokušavali su se dovesti u vezu s primjerkom katarskog Novog zavjeta [Lyon PA 36], jer se i u tom rukopisu pojedini dijelovi sadržaja nalaze na neuobičajenim mjestima. I taj rukopis počinje Četveroevanđeljem, ali Apokalipsa mu je smještena poslije Djela apostolskih a ispred Poslanica. Raspored poslanica u njemu razlikuje se od onog u dva bosanska zbornika utoliko što Poslanica Kološanima dolazi iza poslanica Solunjanima, a poslanice Timoteju, Titu i Filemonu dolaze ispred Poslanice Hebrejima. U Hvalovom zborniku, a tako je najvjerovatnije bilo i u Mletačkom, poslanice Timoteju, Titu i Filemonu dolaze iza Poslanice Hebrejima. Zbog ovih neslaganja postepeno je napuštena teza da je izbor i raspored tekstova katarskog Novog zavjeta izravno povezan s bosanskim primjercima, iako je primjerak Apokalipse krstjanina Radosava [Borg. Illir. 12] iz polovine 15. stoljeća u tekstu koji joj je pridodat ukazivao na povezanost s molitvom iz teksta Katarskog rituala na kraju njihovog primjerka Novog zavjeta. U literaturi se posebno ističe kako Hvalov i Mletački zbornik sadrže starozavjetne tekstove i iz tog se podatka izvodi teza o postepenom dogmatskom prilagođavanju Crkve bosanske katoličkoj. Međutim, treba naglasiti da se od starozavjetnih tekstova u rukopisu Hvala krstjanina, pored Dekaloga, nalazi još samo Psaltir, i to u takvom obliku kakav je bio uobičajen u istočnom ogranku hrišćanstva, dakle zajedno s još devet biblijskih pjesama koje su psalmima stilski bliske. Treba, dakle, potcrtati da izbor devet biblijskih pjesama nije neki individualni izbor priređivača, već da su se one najvjerovatnije nalazile u samom primjerku Psaltira iz kojeg je Hval prepisivao tekst.

t Minijatura Protjerivanje stanovnika iz Karkasona 1209. (preuzeto iz Grandes Chroniques de France, (oko 1408-1420)


SVETO CETVEROEVANDJELJE CRKVE BOSANSKE – ZAKLETVA IZ BOSANSKIH POVELJA Mletački zbornik odražava jednak sastav tekstova kao Hvalov sve do mjesta gdje se prekida – do početka Poslanice Hebrejima, jer nije sačuvan u cijelosti, pa iz te činjenice istraživači izvlače zaključak, koji je ipak u sferi spekulacije, da je i on sadržavao jednak primjerak Psaltira kao Hvalov. Zapravo, teško je vjerovati da bi ovako skladno ukrašeno djelo kao što je Mletački zbornik bilo tako dobro sačuvano u jednom svom dijelu, a u drugom – koji bi iznosio još nekih 80 listova ili 160 stranica – bilo zabačeno i prepušteno propadanju. Prije će biti da je Mletački zbornik priređen kao knjiga Novog zavjeta i da se završavao Poslanicom Filemonu. Postavljanje Dekaloga u samo središte kodeksa tiče se koncepcije o uređenju knjige Apostola u njegovom sastavu. Naime, Djela apostolska počinju poviješću događaja na brdu Horiva i zbog toga je tekst bizantske recenzije Dekaloga postavljen ispred početka Eutalijeve redakcije Djela apostolskih. Na osnovu broja sačuvanih primjeraka, Evanđelje je sigurno bilo glavni rukopis u krugu Crkve bosanske. Osim toga, ta knjiga imala je status relikvije, kao što potvrđuju zakletve iz bosanskih povelja, naprimjer Sandaljeva iz 1423. godine, koja izričito navodi čin zaklinjanja na svetom Četveroevanđelju, ali i druge, počevši već od Kulinove, u kojima se u formuli zakletve bilježi izraz sveto Evanđelje. Knjiga Apostol, koja je sačuvana u četiri cjelovitija bosanska rukopisna primjerka, shvaćena je kao nastavak propovijedanja Evanđelja, baš kao u posljednjim stihovima Evanđelja po Mateju (28,19–20): Idite dakle i naučite sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, učeći ih da sve drže što sam vam zapovijedao; i evo ja sam s vama u sve dane do svršetka vijeka. Amin. Formula U ime Oca i Sina i Svetoga Duha postavljena je u Mletačkom zborniku na sami početak kodeksa, odmah iza Euzebijevih kanona, a posvećena joj je cijela stranica, na kojoj nema nikakvog drugog sadržaja, zbog toga je i moderni čitalac treba razumjeti kao moto koji se odnosi na ukupni sadržaj knjige.

t U ime Oca i Sina i Svetoga Duha (007r), Početak kodeksa.


KAKO NARUČITI ? Bibliofilski komplet se može naručiti putem FB stranice Sva Bosna, call centra za direktni marketing te putem online knjižare www.mladinska.ba

ü

Komplet bibliofilskog izdanja Mletačkog zbornika može se naručiti do 31.07.2020. isključivo u pretplati i to na jedan od sljedećih načina: a. Putem telefona: 033/957-600 b. Putem maila: info@mksarajevo.com c. Popunjavanjem elektronske narudžbenice na sljedećem linku https://mladinska. ba/product/mletackizbornik/ d. Putem vanjskih saradnika iz akviziterske mreže D2D e. U prostorijama Mladinske knjige Sarajevo na adresi Kemal Begova 12, u Sarajevu

ü

Nakon što zainteresirano lice potvrdi narudžbu putem usmenog/pismenog dogovora s našim ovlaštenim agentima za prodaju u Call centru, akviziterskoj mreži ili popunjavanjem elektronske narudžbenice na našoj stranici www.mladinska.ba u roku od 48 sati dobija fiskalizirani račun s Ugovorom o kupopradaji, i to: a. Putem brze pošte na dogovorenu adresu ili b. U službenim prostorijama na adresi Kemal begova 12 u Sarajevu posredovanjem naših ljubaznih kolegica.


ŠTA SADRŽI BIBLIOFILSKI KOMPLET?! • Luksuzni primjerak replike Mletačkog zbornika u izvornom formatu. - Replika originala, 588 stranica, originalni format, kožni uvez, francuska rikna s pet polja • Knjigu Srednjovjekovni spomenik bosanske pismenosti - MLETAČKI ZBORNIK - Ćirilična i latinična trankripcija. - Redaktor ukupnog teksta: Lejla NAKAŠ, 624 stranice, format 143x206 mm • Posebno dizajnirani drveni kovčeg s unutrašnjom plišanom presvlakom. - Unutrašnje dimenzije 359x235x75 mm • Samostojeći stalak od prozirnog klirita

Nakon potvrđene narudžbe, šaljemo vam: • Fiskalizirani račun s Ugovorom o kupoprodaji i/ili • Uplatnice ( u slučaju ugovorene otplate na rate – max 10 rata)

Prikaz 3D modela je simbolički prikaz djela i prateće opreme. Iizdavač zadržava pravo na minimalna odstupanja.

• Samostojeći drveni stalak - samo za kupce koji se odluče na jednokratno plaćanje!

Gratis za jednokratno plaćanje!


INFORMACIJA O VAŽENJU PRETPLATNIČKE, REDOVNE I KLUPSKE CIJENE! • PRETPLATNIČKA CIJENA bibliofilskog izdanja Mletačkog zbornika sa svom pratećom opremom iz bibliofilskog kompleta, s uključenom poštarinom za isporuke unutar Bosne i Hercegovine iznosi 540 KM!

540 KM

624 KM

• Nakon izlaska iz radionice, a najkasnije od 01.08.2020. godine REDOVNA CIJENA bibliofilskog kompleta će iznositi 780 KM!

780 KM

Format replike: 153x226 mm

• Nakon izlaska iz radionice, a najkasnije od 01.08.2020. godine, svi članovi kluba „Plemenita baština“ moći će ostvariti uobičajeni popust od 20% na redovnu cijenu i na bibliofilski komplet, pa će za njih važiti KLUPSKA CIJENA od 624 KM!

Visina samostojećeg drvenog stalka: 303 mm

• Pretplatnička cijena važi za sve narudžbe koje se potvrde do dana izlaska bibliofilskog kompleta iz radionice a najkasnije do 31.07.2020. godine!


KAKO SE VRŠI PLAĆANJE?! U cjelokupnom prodajnom razdoblju, svim kupcima omogućavamo da vlastiti rezervisani primjerak otplaćuju na jednake mjesečne beskamatne rate. S obzirom da je svaki primjerak knjige numerisan brojevima od 1-500, garantiramo da se u periodu redovnog periodičnog plaćanja rezervirani primjerak neće dalje prodavati. • Nudimo više opcija za plaćanje, i to: a. Jednokratno, gotovinski, pouzećem fiskaliziranog računa i Ugovora o kupoprodaji (kuriru brze pošte ili u službenim prostorijama na adresi Kemal begova br. 12 u Sarajevu) b. Jednokratno, debitnom karticom putem POS terminala (kuriru brze pošte ili u službenim prostorijama na adresi Kemal begova br. 12 u Sarajevu) c. Beskamatnim obročnim otplatama do 12 mjeseci putem kartica koje omogućavaju plaćanje na rate (Visa Inspire – ISB banka, Visa Classic (siva)- Unicredit banka, Šoping kartica – Raiffeisen banka, Visa clasic, KASH CARD, SHOP & FUN, American card)

Prikaz 3D modela je simbolički prikaz djela i prateće opreme. Iizdavač zadržava pravo na minimalna odstupanja.

d. Beskamatnim jednakim obročnim uplatama putem uplatnica koje šaljemo uz fiskalizirani račun i Ugovor o kupoprodaji.


KADA KUPAC DOBIJA SVOJ PRIMJERAK BIBLIOFILSKOG IZDANJA?! • Bibliofilski komplet Mletački zbornik šaljemo po otplati a nakon izlaska iz radionice! • Predviđeni datum izlaska je juli 2020! • Sva uputstva o načinu kupovine, kao i draft Ugovora o kupovini možete pronaći na stranici mladinska.ba/ mletackizbornik.

Mladinska knjiga d.o.o. Sarajevo Kemal begova br. 12 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

Telefon: 033 957 605 elektronska pošta: info@mksarajevo.com web stranica: www.mladinska.ba


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.