Ljute ga djevojčice pa priprijetio pištoljem

- Učiteljici pokazao sliku tetovirane ruke i pištolja na mobitelu

Strašni pokolj u osnovnoj školi u Beogradu, okidač je za labilne oponašatelje. Pojavio se u Osnovnoj školi Mursko Središće. Radi se o učeniku koji je na satu verbalno prijetio pištoljem jer ga ljute učenice. Dogodilo se to u utorak na popodnevnoj smjeni, usred zadnjeg sata nastave u osmom razredu. Učenik je tijekom sata izašao na WC i nakon što se vratio u razred obratio se učiteljici, kazao je to Elvis Šarić, ravnatelj škole na konferenciji za novinare u maloj vijećnici Međimurske županije, uz nazočnost župana i resorne pročelnice Nives Kolarić Strah.

Prema izjave učiteljice s kojom sam razgovarao, u srijedu, ujutro nakon incidenta, ona je navela slijedeće: - Dječak je izjavio da ga cure ljute. Kazao je da on ima pištolje i dodao: “Evo, pokažem Vam ga.”

Nakon toga je učiteljici pokazao fotogra�iju na mobitelu.

Na njoj je bila tetovirana ruka i pištolj.

Na satu, nakon njegove izjave nije bilo nikakvog incidenta ni sukoba s učiteljicom, nego je u zraku ostala ta učenikova izrečena prijetnja, ispričao je na konferenciji za novinare ravnatelj Šarić.

U srijedu ujutro se učiteljica obratila pedagoškoj službi i ravnatelju da razmotre cijelu situaciju.

- Analizirali smo situaciju i zaključili da bi taj učenika potencijalno mogao nešto napraviti prema toj izjavi. Nitko iz škole nije vidio pištolj o kojemu je govorio učenik niti je učenik obavio bilo kakvo vršnjačko nasilje tih dana u školi. No budući da od ranije ima izrečene određene pedagoške mjere i starije je dobi, obratili smo se Zavodu za socijalni rad i Policijskoj upravi međimurskoj s pisanom prijavom u kojoj navodimo da naših teških uvjeta rada, neprovođenje zaštite na radu i sve veća izloženost agresiji i �izičkim napadima.

Naglasila je: - Mi tražimo svoje mjesto u sustavu zdravstva uz liječnike; da se cijeni i prizna naš rad jer bez nas zdravstveni sustav ne može funkcionirati.

Svi mi zaposlenici sustava zdravstva smo svjesni i odgovorni u svom radu te ni u jednom trenutku svih ovih godina nismo ustali protiv rada jer smo svjesni činjenice da smo tu zbog pacijenata i da je zbog njihove potrebe vrlo često nužno staviti ispod naših prava. Stoga od zdravstvenog sustava tražimo samo priznanje svoga rada. Radimo jako puno i želimo raditi. No tražimo da se naš rad uvažava i cijeni i da nam se osiguraju adekvatni uvjeti rada dostojni svakoga čovjeka, istakla je Vesna Hozmec Blažić.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

STE(A)M festival u Čakovcu bio je vježba za budući centar znanosti na području bivše vojarne

Mjesto gdje ćemo eksperimentirati i kritički razmišljati

U Čakovcu je ovaj tjedan na Dan Europe održan STE(A)M festival radi popularizacije znanosti, a sve da u jednom trenutku budemo spremni za otvaranje centra znanosti koji će biti na prostoru bivše vojarne u sklopu Centra znanja. - Sve do realizacije projekta nastojimo stvoriti atmosferu znatiželjne potrage za drugačijim, kritičkim pogledom na stvari, kazala je Ana Kralj, voditeljica projekta iz REDEA-e. Želimo ne samo djecu nego još više širu javnost i odrasle poticati da kritički sagledaju informacije kojima nas danas bombardiraju. Kad bude gotov, bit će to svojevrsni prirodoslovni muzej u kojem će izlošci biti interaktivni i kojima ćemo moći eksperimentirati. Bit će namijenjen svim dobnim skupinama jer živimo u vremenu kad je potrebno neprestano učiti, prilagođavati se i razvijati kritičko mišljenje, naglasila je Ana Kralj.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

NA ČELU hrvatskog tenisa

Nikolina Babić ponovno izabrana za predsjednicu

je izrečena verbalna prijetnja. Iz nadležnih institucija došli su kasnije tog dana i odveli učenika. Nemamo povratne informacije što se dalje zbiva s njim, kazao je ravnatelj.

Pročelnica Nives Kolarić Strah kazala je da su odmah po događanjima u beogradskoj školi kontaktirali sve škole da se razgovara s učenicima upravo radi toga da se u ovoj napetoj situaciji preveniraju neželjena ponašanja. (BMO)

Nikolina Babić ponovno je izabrana za predsjednicu Hrvatskog teniskog saveza jednoglasnom odlukom članova Skupštine. Zasjedanje najvišeg tijela HTS-a održano je u četvrtak, 4. svibnja, u Zagrebu, a nazočno je bilo 37 od ukupno 51 člana, koji su dali punu podršku aktualnoj predsjednici za novi mandat.

- Infrastruktura, struka i klubovi – to je ono što će biti prioritet, kako bismo imali što veću masovnost i da iz toga ispliva izvrsnost. Klubovi su nam izuzetno bitni, oni su temelj razvoja tenisa u Hrvatskoj. Čeka nas mnogo posla koji treba pokrenuti i završiti. Sretna sam i ponosna što ću naredne četiri godine biti predsjednica HTS-a i raditi na korist našeg tenisa. To je odgovornost i obveza, što iziskuje mnogo vremena, ali napravit ćemo nove iskorake za hrvatski tenis, istaknula je Nikolina Babić nakon reizbora. (sh)

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Nedostatak mjesta u jaslicama može biti izazov za roditelje koji traže kvalitetnu skrb za svoje dijete. U većini slučajeva, mjesta u jaslicama su ograničena, a potražnja za uslugama jaslica velika, što znači da se često javlja nedostatak slobodnih mjesta.

Kako bi se riješio ovaj problem, roditelji bi trebali početi planirati smještaj svog djeteta u jaslice u ranijoj fazi i raspitati se o mogućnostima u svojoj lokalnoj zajednici. Također, dobro je imati na umu da se mjesta u jaslicama mogu osloboditi tijekom godine kada neka druga obitelj odluči prekinuti korištenje jaslica.

U nekim slučajevima roditelji se odlučuju za privatne jaslice koje nude dodatne usluge i �leksibilnost u pogledu rasporeda, ali to može biti skuplja opcija. No, često ni to nije opcija jer mjesta jednostavno nema.

Baka i deda-servis stvar su prošlosti

Već se godinama događa paradoks. Dok su državi puna usta demogra�ije i na svakom se koraku govori o sve manjem broju rođene djece, s druge strane roditeljima nije osigurano ono najosnovnije, da se dijete zbrine u trenutku kada su primorani vratiti se na posao. Prema zakonu, porodiljni majkama završava kada dijete navrši godinu dana i u većini su slučajeva primorane vratiti se na posao. Postoji mogućnost da i očevi aktiviraju porodiljni, no to često vremenski nije dovoljno kako bi dijete u tako maloj dobi bilo adekvatno zbrinuto u periodu kada i ako čeka mjesto u jaslicama. Tek neki imaju privilegiju da im uskoče bake ili djedovi, s time da znamo kako su se trendovi uvelike promijenili u proteklih nekoliko godina pa se baka i deda-servis s vremenom gasi. Uz to, današnji djedovi i bake više nisu generacija onih koji su radili poljoprivredu, nego većina radi u privatnom/javnom sektoru i nema privilegiju da bude doma s unucima. S druge strane, ima onih koji jesu u mirovini, ali ne žele ili jednostavno �izički ne mogu biti stalno na raspolaganju. Ono što se nekad podrazumijevalo, danas je sasvim drugačije.

Prema tome, većina se roditelja odlučuje na jaslice. Ima onih koji se toga groze jer smatraju da je dijete još premalo da ga se stavi u sustav, dok ima onih koji kažu kako je to dobro za razvoj djeteta. “Vrtićke” bolesti moraju kad-tad preboljeti. No, neki ni nemaju mogućnost da odvagnu što im je bolje. Znaju da moraju na posao, a dijete u jaslice.

Obrti za čuvanje nisu spas

Problem nedostatka mjesta u jaslicama proteže se već godinama, pa su tako u Međimurju u protekle dvije godine otvorena i dva obrta za čuvanje - jedan u Gornjem Kuršancu, a drugi u Pušćinama. No i oni su ograničeni brojem mjesta, pa su njihovi kapaciteti također popunjeni prilikom otvaranja. Oni prema zakonu imaju i manji broj skupina, pa prema tome i mogu primiti manji broj djece.

Ako pak pronađete dadilju, njoj ćete dati sigurno od 800 do 900 eura mjesečno, pa se tako postavlja pitanje kojim se majkama uopće isplati vraćati na posao, ako će takav novac davati često nepoznatoj osobi da im odgaja/čuva dijete. No, u trenutku kada se morate vratiti na posao, jer ga možete izgubiti ako se nakon porodiljnog ne vratite, pristat ćete na bilo koju opciju.

Zato je najlogičnije, a i najisplativije rješenje dijete dati u jaslice s navršenih godinu dana.

No, hoće li im dijete upasti u jaslice i ako da, u koje, roditelje stavlja u paniku i prije poroda. Trudnice već i prije poroda zovu u vrtiće kako bi se stavile na takozvane liste čekanja. No, te liste više ništa ne garantiraju jer od protekle godine postoji e-upis. Upravo su time htjeli suzbiti da se neka djeca “preko reda” upisuju u jaslice.

Skepsa kod e-upisa

Ove godine e-upisi su startali 11. svibnja. Zahtjev za upis djeteta u dječji vrtić roditelji, udomitelji ili skrbnici podnose nakon što vrtići objave plan upisa djece u sljedeću pedagošku godinu, a to je u pravilu tijekom trajanja mjeseca svibnja. Pedagoška godina traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.

Uz zahtjev za upis djeteta u dječji vrtić potrebno je priložiti izvod iz matice rođenih ili rodni list djeteta, potvrdu o mjestu prebivališta, potvrdu o radnom statusu roditelja i popunjen upitnik koji se dobiva u svakom vrtiću.

Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasniš- tvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, zaposlenih roditelja, samohranih roditelja, iz udomiteljskih obitelji, iz obitelji s troje ili više djece, s teškoćama u razvoju, ako ih je moguće integrirati u redoviti program, koja za godinu dana kreću u školu te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.

No, nije baš jasno tko ima prednost prilikom upisa, ako se dogodi da roditelji, to jest djeca, imaju isti broj bodova? Najbrži prst?

Jedna od majki koja se svako jutro budi sa skepsom je Ivona Goričanec iz Čakovca. Njena djevojčica Greta rođena je 21. listopada 2022. godine. Znači da u vrijeme kada se otvaraju liste, ona nema navršenu jednu godinu. Jaslička godina starta početkom rujna, dakle Greta ni onda neće imati navršenu godinu. U trenutku, kada se Ivona vrati na posao, a to je u vrijeme kada će Greta navršiti godinu krajem listopada, redovni će upisi već završiti, a jaslička godina početi.

- Kada se Greta tek rodila, zvala sam vrtić Cvrčak kako bih pitala mogu li se upisati na listu čekanju. Ravnateljica mi je rekla da kod njih lista čekanja ne postoji i da se redovnim putem prijavimo u sustav e-upisa u svibnju.

No, Greta nema godinu i već u startu nemamo sve uvjete kako bi prošla na tim upisima. Ispada da bi Greta trebala čekati do idućeg svibnja kad bude imala godinu i pol kako bi tek one druge jeseni upala u jaslice.

Ja se moram vratiti na posao i ne mogu reći da mi je baš bajno. Suprug mi također radi i već sad radimo svakakve kombinacije u glavi kako ćemo, u slučaju da Greta ne upadne u jaslice. Sve to skupa stvara nam stres jer praktički do jeseni nećemo znati na čemu smo, govorio nam majka Ivona.

U tom trenutku, Ivona se nada da će se neko mjesto eventualno osloboditi, jer čakovečki vrtići imaju praksu upisivanja djece i tijekom godine. No, što ako se to ne dogodi? Već sada, muku muči što će i kako će. Opcije su vrlo šture. No, sličan se problem javlja s djecom koja se rađaju tik prije upisa.

Primjerice, ako vam se djece rodi u travnju, a upisi su u svibnju te ako dijete i upadne u jaslice, vi se svakako morate vratiti na posao. Nova godina počinje tek u rujnu. Dakle, pred vama je cijelo ljeto u kojem vi ne znate kamo i kako sa svojim djetetom. Roditelji se snalaze na svakakve načine. No, što ako nemate bake/djedove/susjede? Opcija su eventualno dadilje kojih kod nas ima na kapaljku.

NEDOSTATAK JASLIČKIH KAPACITETA nastavlja se kao negativan trend