Astma je neugodna, ali uz dobru terapiju lakše se diše

Glavno obilježje astme je stezanje mišića u stijenkama bronha koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu: pelud, izmet grinja, životinjsku dlaku ili ostale podražaje, hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.

Svatko od nas poznaje nekoga tko se bori s astmom jer je ona dosta učestala u svim dobnim skupinama. Kako se nositi s njom pitali smo Miroslava Horvata, dr. med., spec. interne medicine, subspecijalista pulmologije, voditelja Odjela pulmologije Županijske bolnice Čakovec.

- Kako prepoznati da se radi o astmi, a ne o drugim respiratornim bolestima?

- Astma se može dobiti u bilo kojoj životnoj dobi, no značajno je češća u mlađoj dobi. Glavno obilježje astme je pojava bronhospazma –stezanja mišića u stijenkama bronha – koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu (pelud, izmet grinja, životinjska dlaka itd.) ili ostale podražaje (hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.). Bronhospazam se manifestira simptomima poput zaduhe (otežanog disanja), kratkoće daha, pritiska u prsnom košu i pojave takozvanog piskanja u dišnim putevima.

Bolest je po de�iniciji kronična, tj. dugotrajna, ali s varijacijama smetnji koje mogu biti i minimalne i dugo neprepoznate kao astmatske. Druga krajnost i problem je predijagnosticiranje astme, tj. proglašavanje astmatičarima osobe koji to nisu. Kako bismo izbjegli predijagnosticiranje astme, potrebno je prije dijagnoze astme dokumentirati spirometrijski pozitivnim testom reverzibilnost ili bronhodilatacijskim testom. Akutna upala dišnih putova (prehlada, gripa) može promijeniti rezultate testa zbog čega se test izvodi 4 − 6 tjedana nakon prehlade.

Drugi važan test za potvrdu dijagnoze astme je bronhoprovokacijski test metaholinom. Negativan metaholinski test u bolesnika koji ne uzimaju inhalacijske kortikosteroide (IKS) s velikom vjerojatnošću isključuje astmu!

- Kako reagirati kada nastupi napad astme?

- Svaki astmatičar mora biti upoznat sa svojom bolešću, znati za situacije koje mogu dovesti do napada ili pogoršanja bolesti i biti educiran što učiniti u takvim situacijama.

Generalno napadi astme mogu biti blagi i bit će dovoljno da uzme tijekom nekoliko

Što treba znati o astmi

• astma je kronična upalna bolest dišnog sustava karakterizirana najčešće „piskanjem“ kod disanja, otežanim disanjem i kašljem

• češće započinje u mlađoj životnoj dobi, no nije rijedak nastanak i kod odrasle dobi

• važna karakteristika bolesti je varijabilnost intenziteta smetnji i reverzibilnost bronhospazma

• za dijagnozu bolesti potrebno je dokazati reverzibilnost bronhospazma spirometrijski uz primjenu salbutamola (Ventolin) ili praćenjem plućne funkcije u određenom razdoblju

• s obzirom na to da je alergijska astma najčešća, potrebno je utvrditi panel alergijske preosjetljivosti i regulirati čimbenike okoliša vezane za određeni utvrđeni alergen

• iznimno je važno pridržavanje preporučenog režima liječenja i samokontrola bolesti uz pomoć upitnika o kontroli bolesti

• bitno je bolesnika upoznati s bolešću i mjerama samopomoći kod pogoršanja smetnji

• cilj liječenja je potpuna kontrola bolesti i život astmatičara bez ograničenja što je uz današnje lijekove moguće u najvećem broju slučajeva dana dodatan broj inhalacija preparata koji u sebi sadržavaju lijek koji širi dišne puteve (bronhodilatator) i lijek koji smiruje astmatsku upalu (inhalacijski kortikosteroid). Napadi mogu biti neki puta i vrlo teški pa čak i po život opasni. U tim situacijama nužna je intervencija liječnika kada se ordiniraju velike doze lijekova koji šire dišne puteve (bronhodilatatori) putem inhalacija i protuupalni lijekovi (kortikosteroidi) direktno u krvnu žilu. Nije isključena i potreba liječenja u bolnici i različite potpore disanju (NIV, respirator).

- Koja je povezanost astme i alergija, odnosno kako se oboljeli od astme nose s mjesecima u kojima ima puno alergija?

- Astma je vrlo heterogena bolest i danas znamo da imamo različite tipove bolest (tzv. fenotipove); alergijska astma, nealergijska astma, astma odraslih, astma s trajnom bronhoopstrukcijom, astma pretilih osoba i profesionalna astma. Svaki od tih tipova bolesti ima određene karakteristike i pristup liječenju.

Alergijska astma je vjerojatno najčešći oblik bolesti koji počinje u djetinjstvu, često je vezana za familijarnu alergijsku povijest ili za prethodne kožne alergijske manifestacije (ekzem u dječje doba), alergiju na hranu lijekove ili uz alergijski rinitis. Često te osobe imaju sezonsku pojavu smetnji vezanu za alergene u zraku. Važno je da ti pacijenti budu alergološki obrađeni i da znaju na što su alergični kako bi mogli promijeniti i uvjete iz okoliša ako je moguće (npr. kod alergije na dlake mačke ili psa izbjegavati kontakt s njima, kod alergije na grinje kućne prašine redovito čišćenje i usisavanje, micanje tepiha, zavjesa i slično). Često je potrebno u periodima s puno alergena u zraku, npr. ambrozija, pelud trava i slično, kod tih pacijenata inten- ziviranje terapije u smislu intenziviranja protuupalnih lijekova (inhalacijskih kortikosteroida). Neki pacijenti će naći „spas“ odlaskom u područja gdje nema inkriminiranih alergena u zraku.

- Kako astmu staviti pod kontrolu?

- E�ikasna kontrola astme zahtijeva proaktivni i preventivni pristup bolesti, slično kontroli oboljelih od dijabetesa i povišenog krvnog tlaka.

Cilj liječenja astme je potpuna kontrola bolest u smislu da pacijent s bolešću nema nikakvih simptoma bolesti, da normalno i bez smetnji obavlja svoje rekreativne i profesionalne aktivnosti. To se s danas dostupnim lijekovima i uz adekvatnu suradljivost i discipliniranost pacijenata u velikoj mjeri može postići. Važan je partnerski odnos pacijenta i liječnika u kojem se de�inira optimalan oblik liječenja koji podrazumijeva odabir najprihvatljivijeg inhalacijskog uređaja za pacijenta i adekvatnu suradljivost pacijenta i određuje način samokontrole bolesti pacijenta. Uz pravilan odabir lijekova za astmu vrlo je važno i redovito uzimanje terapije te uzimanje terapije na ispravan način, s obzirom na to da se radi o uređajima kojima se isporučuje lijek u inhalacijama koje pacijent treba duboko udahnuti.

Kod osoba s alergijskom genezom treba voditi brigu o okolišnim faktorima, npr. kod alergije na grinje kuć- ne prašine uklanjanje svih nepotrebnih izvora prašine poput tepiha, zastora, zavjesa, jastuka, plišanih životinja ili stolnjaka, često prozračivanje prostorija u kojima se boravi, redovito čišćenje istih prostorija, kao i čišćenje, tj. prozračivanje madraca na kojima se spava.

- Smanjuje li se astma s godinama?

- Glavna karakteristika astme je njezina promjenjivost u težini smetnji od minimalnih i gotovo neprepoznatih do vrlo teških. Malo je dokaza o prirodnom tijeku astme nakon postavljanja dijagnoze, no jedna je longitudinalna studija pokazala da otprilike 16 % odraslih s nedavno dijagnosticiranom astmom može doživjeti kliničku remisiju (bez simptoma bolesti i bez potrebe za lijekovima u periodu od jedne godine) unutar 5 godina.

Astma je najčešća kronična bolest u djece i u većine bolesnika pojavljuje se u ranoj životnoj dobi, najčešće u predškolskoj i školskoj dobi. U dijelu adolescenata može doći do remisije astme, ali tijekom života uvijek je moguć njezin povrat.

- Može li se osoba oboljela od astme baviti sportom i kako?

- Činjenica je da ima astmatičara kod kojih se napad može provocirati trčanjem,sportom ili težim �izičkim aktivnostima.

Bitno je prepoznati takve osobe i uz adekvatnu terapiju simptome u naporu držati pod kontrolom. To je uz današnju terapiju moguće i astma ne smije biti izgovor za �izičku neaktivnost koja je sama po sebi nezdrava i povećava rizik za nastanak drugih bolesti.

- Što moraju članovi obitelji znati o liječenju i bolesti i koliko je to važno?

- Članovi obitelji moraju znati od kakve bolesti boluje rođak te znati za osnove liječenja, naročito pogoršanja bolesti kako bi mu u tim trenucima bili od pomoći kod uzimanja lijekova i kako bi znali prepoznati rizične situacije koje zahtijevaju hitnu liječničku intervenciju.

To je naročito važno kod djece, starijih i invalidnih pacijenata.No prije svega najvažnije je da sam pacijent bude dobro upoznat sa svojom bolešću.

Da nauči ispravno i redovito uzimati preporučene lijekove, da zna koji su okidači za pogoršanje bolesti i da ih izbjegava ili eliminira iz svoje okoline.

Astmatičar mora biti educiran što učiniti uslučajevima pogoršanja bolesti, mora uvijek imati pri ruci lijek za olakšanje simptoma (bronhodilatator).

U slučajevima nesmirivanja smetnji ni uz dodatno uzete bronhodilatatore, mora se javiti nadležnom obiteljskom liječniku radi dogovora za intenziviranje terapije, tj. liječenja tzv. egzacerbacije smetnji.

(BMO, foto: Zlatko Vrzan)

Mlada fotografkinja

Kjara niže uspjehe u svijetu fotografije

Kjara Okreša (15) iz Pribislavca završava osmi razred Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec. U slobodno vrijeme voli se baviti fotogra�ijom i družiti s prijateljima, obitelji i kućnim ljubimcima. Donedavno se bavila odbojkom, ali je zbog ozljede morala prestati. Fotogra�ijom se bavi od petog razreda, kroz izvannastavnu aktivnost.

- Oduvijek sam voljela fotogra�irati i čim sam krenula u peti razred, znala sam da ću pohađati fotogrupu. U petom razredu odlučila sam ići na natjecanje Mladih tehničara za fotogra�iju. Upornim radom i trudom na školskom natjecanju bila sam druga i prošla na županijsko natjecanje gdje sam bila peta. Kad sam krenula u šesti razred, počela se širiti pandemija koronavirusa, no ni to me nije zaustavilo i na školskom natjecanju bila sam prva. Nažalost zbog pandemije nije se održalo županijsko natjecanje. U sedmom razredu sam na školskom natjecanju bila prva i plasirala sam se na županijsko natjecanje gdje sam bila druga. To drugo mjesto mi je dalo poticaj da nastavim dalje i da ne odustajem. Početkom osmog razreda Kjara je sudjelovala na puno novih natjecanja. Na natjecanju za Mlade tehničare iz fotogra�ije se opet plasirala na županijsko natjecanje gdje je bila druga. U mjesecu ožujku sudjelovala je na natječaju razglednica moga mjesta koji je raspisala OŠ Vladimir Nazor Bedekovčina, gdje je s jednom fotogra�ijom osvojila treće mjesto, a jedna fotogra�ija je pohvaljena. Na natječaju Joža Horvat - književnik i moreplovac fotogra�ijom je prikazala svjetlo života, odnosno trudnički trbuh u kojem se nalazi dijete koje je svjetlost, te osvojila prvo mjesto.

- Trenutno fotogra�iram za još par natjecanja. Nikad nisam mislila da ću postići tako veliki uspjeh iz fotogra�ije. Planiram se baviti fotogra�ijom jer me to usrećuje. Ne bih uspjela bez svoje obitelji koja me podržava u tome što radim i volim i mentorice koja je uvijek tu uz mene kad trebam pomoć oko fotogra�ije, ispričala nam je mlada fotogra�kinja.

Čestitamo na uspjehu i želimo još mnogo lijepih fotogra�ija i nagrada!

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Dragi veliki i mali kreativci,nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.