Tihi rekvijem za kunu

VARAŽDINU,

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Novi europski porezi na benzin, naftu i plin

Europski parlament je ovih dana dao suglasnost na četiri važna zakona o postizanju klimatskih ciljeva Europske unije do 2030. godine i smanjenje zagađivanja. Planirano je brže ukidanje i smanjenje ponuda dozvola za trgovanje ugljikom i emisijama stakleničkih plinova za industriju do 2034. godine, ali i za zrakoplovstvo i pomorski sektor.

Već od iduće 2024. godine postupno se u tržište ugljika uključuje i pomorski sektor, uvodi se naplata ugljika na uvezenu robu iz zemalja izvan Europske unije s manje strogim propisima i ujedno „kažnjava“ seljenje proizvodnje u te zemlje. Jednostavno rečeno, uvode se naknade za ugljik i zagađivanje stakleničkim plinovima za svu onu robu koja je proizvedena po lošijim standardima proizvodnje od europskih propisa, slično carinama.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Zbog donošenja novih zakona o zaštiti od zagađivanja u takozvanom mehanizmu ETS-2 za gorivo i cestovni promet, osnovnom alatu Europske unije za postupno smanjenje zagađivanja, uvest će se i novi porez na benzin, dizel, ulje za loženje i plin, odnosno zgrade koje se za grijanje koriste plinom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Novi porez postupno će se uvoditi do 2030. godine, pa vlade imaju dovoljno vremena svojim politikama utjecati na smanjenje ili kompenzacije nameta građanima jer i sad ima dovoljno davanja državi na goriva. Naime, svakim novim povećanjem cijena nafte

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U i benzina država dobije više novca. pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Radi zaštite građana i kućanstava, Europska unija uspostavlja novi Socijalni fond od 2027. godine težak 87 milijardi eura, za potpore energetski najsiromašnijim pogođenim kućanstvima, ali i prijevoznicima.