U polju smo bili i do 3 sata u noći

- Ove godina su uvjeti za sjetvu bili katastrofalni. Redala se kiša za kišom pa je zemlja bila mokra, gnjecava i slinava, kaže Mladen Novak

Piše: Vlasta Vugrinec

- Ne pamtim godinu u kojoj je sjetva tako kasno završila, poručio je Mladen Novak, ratar iz Preloga koji je ovih dana završio proljetnu sjetvu.

Naime, tek je 5. svibnja spremio svoju sijačicu kojoj je, kako je rekao, “krao dane i noći” kako bi zasijao planirane površine pod kukuruzom i suncokretom. Drugim riječima, jurio je optimalne agrotehničke rokove sjetve jer ranija sjetva osigurava veći prinos sjemena i ulja, u odnosu na kasniju. Istina, hibridi u našim poljima imaju od 46 do 52 % ulja. Kako nemaju puno peluda, nisu baš interesantni pčelama za razliku od onih na slavonskim poljima.

Katastrofalni uvjeti sjetve

Suncokret je zasijao kao i svih dosadašnjih godina.

- Sijem uobičajenih deset hektara, kaže Novak. Uglavnom je riječ o hibridima. Koliki je postotak ulja, baš i ne pratim, jedino me zanima prinos po hektaru te cijena.

Što se cijene tiče, i nije baš optimističan jer prema sadašnjim naznakama, i neće biti nešto. Lani je primjerice za kilogram dobio 4 kune, a sada bit će sretan ako se uspije pokriti.

Istina, dodaje, i mineralna gnojiva znatno su pojeftinjena, a sve to je posljedica, ka- že, uvoza iz Ukrajine kojem nema kraja.

- Ove godine su uvjeti za sjetvu bili katastrofalni, dodaje. Redala se kiša za kišom pa je zemlja bila mokra, gnjecava i slinava.

Sjetvu su planirali, a tako su i počeli nakon Uskrsa kada se vrijeme dobrano pokvarilo.

Ono malo sunčanih i suhih dana iskoristilo se do maksimuma. To znači da su znali biti u polju i do tri sata u noći. I doista, ako se duboko u noći netko i vozio cestom, mogao je vidjeti traktorska svjetla u polju u svim dijelovima Međimurja.

Uz kukuruz, suncokret ujesen, naš je ratar zasijao pšenicu i ječam. Veliki dio toga završit će na tržištu, a tek manji dio kao silaža za njegovih 20-ak grla što krava, što junica.

Manje suncokreta nego lani

Za razliku od drugih poljoprivrednika, on se ne vodi cijenama na tržištu, već sjetvene kulture slaže prema plodoredu. Na parceli od oko 7 ha, tako se suncokret ponovno našao nakon četiri godine.

Suncokret se pokazao kao bolja i isplativija kultura za plodored u odnosu na pšenicu.

Naime, sa suncokretom nema toliko posla kao sa pšenicom ili ječmom. Drugim riječima, ne traži toliko agro- tehnike i nije toliko zahtjevan, odnosno sklon bolestima i štetnicima.

- Kod suncokreta jedino treba paziti na gusjenicu sovicu koja napada tek iznikle biljke i jede sve redom, objasnio je.

Shodno tome, krajem ovoga ljeta nešto će se manje površina žutjeti pod cvjetovima suncokreta, a više će biti kombajna u polju pšenice i kukuruza.

- Pšenica je lani imala bogovsku cijenu pa kako to već biva, ratari su se više odlučivali za nju kao i za kukuruz. No, nestabilno poljoprivredno tržište u našoj zemlji podleglo je velikom ukrajinskom uvozu i cijena zrnja je jako pala s time da je i dalje u silaznoj putanji.

Imamo dostatnu proizvodnju suncokreta

Ako i uvozimo gotovo pa sve vrste voća i povrća, a nije da nemamo idealne uvjete za njihovu proizvodnju, što se tiče suncokreta i suncokretova ulja, Hrvatska je samodostatna, odnosno domaća proizvodnja zadovoljava sve naše domaće potrebe, što je za hrvatske prilike doista rijetkost.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine, u odnosu na prethodnu, povećana proizvodnja suncokreta za

14 posto. U 2020. je uzgajan na 38.000 hektara, a prosječan prirod po hektaru bio je 3,2 tone. Ukupna proizvodnja iznosila je 122 tisuće tona.

Unazad pet godina najveći broj hektara zabilježen je

Mladen Novak

2018. godine, kada ih je pod suncokretom bilo 42.502, a uzgajao ga je neznatno veći broj korisnika potpora, 5.261 PG.

Koliko su ratari ozbiljno shvatili suncokret ili, bolje rečeno, koliko mu odgovara naše podneblje, svjedoči činjenica da je Hrvatska po prinosima posljednjih godina čak iznad onih u zemljama EU. I tu uglavnom prestaje sva sličnost međimurskih proizvođača s primjerice slavonskima koji suncokret uzgajaju prvenstveno kao uljaricu. Našim poljoprivrednicima on je uglavnom nužna kultura zbog poštivanja plodoreda.

Poznato je već kako se svi koji se nalaze u sustavu “poticaja”, shodno pravilima i propisima, moraju strogo poštovati pravila plodoreda. Drugim riječima, moraju rotirati ratarske kulture iz sezone u sezonu i od parcele do parcele. No, više od tih strogih pravila EU-a na poštovanje plodoreda poljoprivrednike je prisilila kukuruzna zlatica koja se enormno proširila.