Mahune duplo skuplje nego lani

Na naš središnji čakovečki plac stigle su i prve ovogodišnje mahune. I naravno, svojom cijenom nisu za svačiji džep jer kilogram stoji 8 eura.

Lani su u to doba bile “svega” 30 kuna, odnosno 3,98 eura. Mladi krumpir nudio se od 10 do 12 kuna, dakle oko euro i pol, a sada je 2 eura. I mogli bismo dalje tako nabrajati, no to ništa neće promijeniti.

Dakle, može se kupiti sve, a najviše svježeg, mladog povrća iz plastenika.

Jedino na što se kupci mogu požaliti je ponuda voća za koje je ovo najgore vrijeme. Praktički još ni jedna vrsta nije stigla u rod, osim naravno jagoda. Stoga se nu- di uvozno voće, od banana, naranči preko grožđa nadalje. Redovi za �lance još ne jenjavaju dok je ponuda cvijeća sve bogatija. Nude se i voćne sadnice koje se nude u kontejniranom obliku tako da se mogu saditi bez obzira na stanje u kalendaru. (vv, foto: zvrzan)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Alarioza

Piše: Igor Igrec, DVM

Metilj Alaria alata parazitira u tankom crijevu mesoždera (najčešći lisice i psa). Životni ciklus tog parazita započinje iz jajeta koje metilji (dvospolci) polažu u crijevu psa, koje invadirana životinja izmetom izlučuje u okoliš. U vodenom mediju iz jajašca izlazi pokretni stadij miracidij koji aktivno pliva i traži puža iz roda Planorbis. Ulaskom u puža razvojni ciklus se nastavlja kroz stadij sporocista i cerkarija koje izlaze iz puža i pronalaze sljedećeg domaćina (najčešće punoglavac). U punoglavcu se cerkarije preoblikuju u mezocerkarije. Nositelj (pas, lisica) peroralno unosi mezocerkarije koje započinju migraciju trbušnom šupljinom prema ošitu, te prsnom šupljinom do pluća. Tu se razvijaju metacerkarije koje preko traheje i ždrijela dolaze u crijeva gdje se razvija odrasli metilj.

Značajno je da se u razvojni ciklus ovog metilja mogu uključiti i paratenični nositelji kao što su glodavci, zmije, svinja i čovjek. U parateničnom nositelju mezocerkarije zadržavaju invazijsku sposobnost te je i nedovoljno termički obrađeno meso drugih parateničnih nositelja, poglavito divlje svinje koju najčešće konzumiramo, izvor invazije za čovjeka.

U svijetu je zabilježeno nekoliko slučajeva alarioze kod ljudi nakon konzumacije nedovoljno termički obrađenih žabljih krakova. U Sjevernoj Americi i Kanadi zabilježeni su slučajevi zaraze metiljom Alaria americana, bliskim srodnikom Alaria alate. Bolest se kod ljudi manifestira različitim kliničkim simptomima ovisno o lokalizaciji samog parazita unutar domaćina. Kod potvrđenih slučajeva alarioze kod ljudi, mezocerkarije su nađene pod kožom, u oku i u respiratornom sustavu. Klinički simptomi mogu se razlikovati od blagih respiratornih simptoma, povišene tjelesne temperature, bolova u mišićima, do ana�ilaktičkog šoka s letalnim posljedicama. U Hrvatskoj za sada nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze ljudi ovim parazitom, međutim metilji vrste Alaria alata utvrđeni su u probavnom traktu lisica i čaglja, a bilježimo i sve češće nalaze mezocerkarija u uzorcima mesa divljači. Učestalija pojava mezocerkarija utvrđena je u vlažnim i močvarnim staništima i kod divljih svinja i kod žaba. Prilikom obveznog pregleda mesa svinja metodom “umjetne probave” na trihinelu, mezocerkarija Alaria alata u mesu divlje svinje može biti nađena kao slučajan nalaz. Međutim, metoda „umjetne probave“ neprikladna je za detekciju mezocerkarija Alaria alata. Valja napomenuti da su nekad rijetki nalazi te mezocerkarije danas sve učestaliji, te predstavljaju realnu prijetnju po ljudsko zdravlje. Veterinarska struka dobro je upoznata s tim problemom, međutim zakonom nije propisana metoda kojom se treba pretražiti meso i na taj parazit. Preporuka bi svakako bila termička obrada mesa divlje svinje prije konzumacije.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Vučika – Lupinus Polyphyllus

Vučika je otporna trajnica iz obitelji mahunarki. Porijeklom je iz sjeverne Amerike, ali se je kod nas toliko udomaćila da ju mnogi nazivaju starinskim cvijetom vrtova naših baka. Krase ju impresivni veliki cvjetovi koji izgledom podsjećaju na svijeće. Cvate u drugoj polovici svibnja i daje vrtu baš poseban izgled. Ako se podrezuju ocvali cvjetovi, može se produljiti cvatnja, samo neće biti toliko obilna kao ova prva.

Vučika je otporna i nezahtjevna trajnica koja sama svojim korijenjem veže dušik u tlu i tako gnoji okolno tlo, pa zato i neizostavna biljka u svakom biovrtu. Uzgaja se iz sjemenja i tijekom godina se razraste u prilično veliki grm. Voli sunčanu poziciju i puno mjesta te duboko, ilovasto i blago kiselo tlo. Mnogi ju nažalost pokušavaju uzgojiti bez uspjeha, pogotovo u primorskom kraju, dok kod mene u mom međimurskom biovrtu raste odlično i sama se razmnožava i širi već godinama.

Sijati se može u rano proljeće, direktno van u zemlju. Razvija dugi korijen i ne voli presađivanje. Sije se pojedinačno, samo jedna sjemenka po predviđenom mjestu –iako prve godine neće biti velika biljka i možda čak i neće cvasti prve godine ili tek u kasno ljeto iste, druge godine to će biti ogromna biljka.

Od nametnika prilično ju vole voluharice, pa ako primijetite izjedeno korijenje, to su najvjerojatnije bile one – i mogu potpuno uništiti velike stare grmove. Jako ju vole i puževi, pogotovo invazivna vrsta – španjolski puževi.

Vučika cvate u bezbroj nijansi, one se međusobno križaju, tako da, dok se sama zasijava svake godine, dobijete neke nove nijanse. Sjeme pobrano s jedne boje nikad neće dati samo identičnu boju kao u roditeljske biljke, nego biljke raznih boja. Stvara jako puno sjemenja u obliku mahuna, ali prve mahune podrežite da bi ponovno cvala. Ostavite tek nekoliko cvjetova za sjeme, jer svaki grm stvara ogromnu količinu sjemenja – a nema potrebe za time. I ostavite da se dio sjemenja samo zasije, tako se i najbolje i najuspješnije razmnožava.

Vučika je otrovna biljka, ali ako ju ne pojedete ili ne mažete se njenim sokom, a što sigurno nećete, ne može vam biti ništa. Preporučujem ju u svakom vrtu i zbog činjenice da gnoji tlo dušikom, ali i zbog prekrasnog izgleda i jer ju jako vole bumbari, korisni oprašivači u svakom vrtu.

Vrtlarica

MARIJA MAČEK iz Čakovca vodi bezuspješnu borbu sa španjolskim