Skupljam ih ručno svaku večer

- Probala sam već sve živo, dodaje. Gredice sam posipavala pepelom, stavljala ljuske od jajeta, sodu bikarbonu, ali svejedno idu na povrće. Vole papati, friško, zeleno, kaže Marija

Piše: Vlasta Vugrinec

- Lijepo ih navečer ručno poberem i tako svaki dan, kaže Marija Maček iz Čakovca koja kao i velika većina vrtlara ovih dana vodi (bez) uspješnu borbu sa španjolskim puževima, proždrljivcima koji tamane sve pred sobom.

Invazivna napast u vrtovima i dvorištima

Smeđi, neki kažu i narančasti španjolski puž, prava je napast u našim vrtovima. Iako se već nekoliko godina raznim načinima borimo protiv njega, kao da ga ima sve više i više. I ne samo to, u stanju je poharati povrće poput tornada. Kako se boriti protiv njega, svatko ima svoj način. Pužomor, sol, piljevina, bakar, patke trkačice, pivo, vapno, soda bikarbona, samo su neki od načina kojima se ljudi koriste kako bi ih spriječili u proždrljivom pohodu.

Naša vrtlarica Marija, nakon što ih ručno pobere, stavi ih u staklenu �lašicu, stavi sol, sve promućka, poklopi i tako ostavi.

- Probala sam već sve živo, dodaje. Gredice sam posipavala pepelom, stavljala ljuske od jajeta, sodu bikarbonu, ali svejedno idu na povrće. Vole papati, friško, zeleno.

Kako ne želi upotrebljavati nikakvo kemijsko sredstvo u svom malom povrtnjaku, odlučila je, kaže, da je naje�ikasniji put ručno ih pobrati svaku večer. Uzme štapić ili žicu i jednostavno ih nabada, jednog po jednog, kao što se rade ražnjići.

I ne samo da skuplja puževe već i u rano proljeće s vrta uklanja i njihova jajašca, sitne bijele kuglice koje se pojavljuju na površini zemlje ili tik ispod nje. I njih stavlja u sol. No, koliko ih god skupljala, a skuplja ih samo u vrtu, puževa ima i po dvorištu, u travi, na cvijeću, grmlju, a kaže da ih je našla čak i na jorgovanu: - Baš je zločesti, nikaj mu ne moremo!

Tijekom svibnja i lipnja, naročito ako ima puno kiše, puževi izviru na sve strane. Može ih se vidjeti po stazama, posebno uz živice, po cesti, po našim dvorištima. Drugim riječima, svuda gdje mogu proždirati. I to u doslovnom smislu jer se penju i po ružama s trnjem, proždiru kaktuse, pa kako onda neće mlade presadnice povrća i cvijeća. Ako ih ne pojedu još mlade, najradije se zavlače u salate, zelje, kelj, a nije im mrska ni mrkva, peršin, celer… O sočnim pak plodovima jagoda da se i ne govori.

Uz to što pravi velike ekonomske štete u našim vrtovima i na poljoprivrednim površinama, prijenosnik je pojedinih biljnih patogena te je svrstan u 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi. Problem je i u tome što nemaju prirodnog neprijatelja, a ugrožavaju i naše autohtone vrste puževa golaća. Doduše, pojavile su se i tvrdnje kako se upravo ti naši, domaći golaći hrane njihovim jajima.

Svaki vrtlar ima svoj način borbe

Stavljanje soli nije preporučljivo zbog zaslanjivanja zemlje, nije preporučeno ni previše sode bikarbone ko- ja se uostalom i brzo otopi. Kemiju, odnosno popularni pužomor baš i ne obožavamo u vlastitom vrtu dok se sve ostalo pokazalo nee�ikasno ukoliko je velika najezda. Stoga se sve više vrtlara odlučuje za postavljanje prepreka na granicama vrta. Bilo da su to povišene gredice s bakrenim žicama ili limom, debelim slojem piljevine ili tzv. kanalima. Na njih smo naišli na jednom vrtu u Štefancu. Naime, oko cijelog vrta postavljeni su tzv. kanali ispunjeni drobljenim kamenom koji još dodatno posut pepelom. Istina, nije ni to 100-postotna zaštita, ali ih ipak zaustavlja u velikoj mjeri.

Pravoj najezdi ide u prilog i činjenica da se jako brzo razmnožava. Kako je već poznato, puževi su dvospolci i svaka jedinka može položiti do 400 jajašaca iz kojih se mladi pojavljuju već nakon od 3 do 5 tjedana. Životni ciklus im traje godinu dana i ugibaju nakon jesenskog polaganja jaja u zemlju. Iako im točno porijeklo nije utvrđeno, u literaturi se spominju Francuska, Španjolska i Portugal. No, ono što je najvažnije, njegovo širenje i to vrlo intenzivno po cijeloj Europi do danas kreće od 50ih godina prošlog stoljeća. Širi se prijenosom jaja, ali i mladih jedinki distribucijom presadnica bilja, posebno ukrasnih te supstratom zemlje, humusom, kompostom i slično. Prepreka u obliku kanala ispunjenih drobljenim kamenjem