Ostavština čipkarice Nade Mance

Nada Mance (1948.2021.) neizostavno je ime po pitanju čipkarstva u Međimurju. Godine 1995. saznala je da u Svetoj Mariji postojala tradicija izrade čipke na batiće. Upornim traganjem za ženama koje još uvijek znaju čipkati, potrebnim priborom, uzorcima i preostalim primjercima čipke po cijelom Međimurju uspjela je obnoviti vještinu izrade čipke i ponovno pobuditi interes za izradu čipke među stanovnicima Svete Marije.

I sama je postala vrsna čipkarica te je pozvana da sudjeluje na prvom Festivalu lepoglavske čipke održanom 1997. godine. Njene čipke nalaze se u muzejima u Hrvatskoj i Španjolskoj kao i mnogim privatnim kolekcijama diljem Europe.

Dugogodišnju suradnju s Muzejem Međimurja Čakovec počinje 2000. godine kada u suradnji s kustosicom MMČ-a Smiljanom Petr-Marčec radi na izložbi “Čipkarstvo u Međimurju. Svetomarska čipka”. Godine 2017. sudjelovala je u snimanju dokumentarnog �ilma o “Tradicijskom umijeću izrade čipke na području Svete Marije”. Za stalni postav posvećen nematerijalnoj baštini u “Riznici Međimurja” poklonila je dio svoje bogate kolekcije čipke. Tako je postav obogaćen zasad najstarijom trakom izrađenom od čipke u Međimurju iz 1900. godine. Od neprocjenjive je vrijednosti i žensko oglavlje (poculica) koju je gospođa Mance u potpunosti izradila od čipke što je izuzetna rijetkost.

Dobra suradnja s obitelji Mance se nastavila i nakon Nadine smrti. Suprug Ivan i sin Davorin su u veljači 2023. godine Muzeju na skrb prepustili ostavštinu Nade Mance. Ostavština se sastoji od desetak primjeraka čipke, opreme za izradu čipke te neprocjenjive dokumentacije koju je Nada sakupila tijekom godina. Predmeti će biti pohranjeni na Etnografskom odjelu u zbirkama predmeta te u studijskoj zbirci.

Ostavština se sastoji od devet ručno izrađenih čipki od kojih je neke izradila sama Nada, a druge su joj bile darovane ili ih je kupila, i osam oglavlja iz Podravine na kojoj se nalazi čipka na batiće. Od opreme je darovan velik broj batića. Najveći broj batića je ručno izradio Nadin suprug Ivan, dok su ostali primjerci koje je Nada sakupila na terenu u Međimurju ili su joj ih darovali kolege čipkari iz drugih zemalja Europe. Najveći dio ostavštine čine motivi čipki. Nakon inicijalnog pregleda utvrđeno je da se radi o motivima karakterističnim

Čipka s međimurskim mo�vom za Međimurje, Lepoglavu, Pag, Bjelovarsko-bilogorsku županiju te sakralnim motivima koje nalazimo na širem regionalnom području. Sakupljeni motivi su fotokopije prednje i stražnje strane stvarnih primjeraka čipke s kojima je Nada dolazila u kontakt. Dakle, ne radi se o samoj čipki, već fotokopijama. No, iako se radi o fotokopijama, prikupljeni motivi predstavljaju najcjelovitiji zbir motiva koji se pojavljuju na čipkama izrađenima na batiće u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U budućnosti nam predstoji detaljna stručna obrada građe, njena digitalizacija, rad na organiziranju motiva te daljnja istraživanja kojima će se nadopuniti kontekst prikupljenih motiva.

Obitelji Mance zahvaljujemo na povjerenju i iznimno vrijednoj donaciji upravo Muzeju čime su omogućili da višegodišnji rad Nade Mance bude trajno pohranjen i dostupan svim zainteresiranim za čipkarstvo u Međimurju, Hrvatskoj i Europi.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana