Durek 2013 2014 by Nikola Mihocka

broj 9 svibanj 2014.

ðurđevac

Grgura Karlovčana

Osnovne škole

Časopis za stvaralački rad, pouku i igru učenika i učitelja

ISSN: 1845-545X

Intervju: Svjetlost u očima str. 13

Tema broja: Vršnjačko nasilje str. 9-12

iž n la k n j a n u č a cija r 6 Dona str. 2

ici

240 go dina

školst va u ð urñevc str. 6-8 u

2 Dragi naši mali i veliki čitatelji pred vama je novi 9. broj našeg i vašeg „Đureka“. Po vašoj želji „Đurek“ se ponovo objavljuje i u tiskanom obliku pa sad možete birati medij preko kojega ćete uživati u njegovom listanju i čitanju. Donosimo Vam kao i svake godine pregled aktivnosti, projekata i uspjeha naše škole. Budući da smo jedina županijska škola koja se priključila obilježavanju Dana ružičastih majica, ovu tematiku izabrali smo za temu broja. Na taj način želimo aktualizirati i osvijesti ovaj važan problem pa na našim stranicama možete pročitati stručnu riječ naše psihologinje o tom problemu, a i razmišljanja Vas, naših učenika. Stranice našeg lista posvetili smo i važnoj i velikoj obljetnici 240 godina školstva u Đurđevcu koju smo proslavili početkom školske godine. Tradicionalno donosimo stranice posvećene našim područnim školama, terenskoj nastavi, novim učiteljima i učiteljima koje smo ispratili u mirovinu, te o radu naše školske knjižnice. Tu su i nezaobilazne zabavne stranice. O svojim nezaboravnim maturalnim putovanjima pišu nam naši osmaši. Donosimo vam i zanimljiv intervju naše vrijedne novinarske skupine o radu sa slabovidnim učenicima. Kroz zelene stranice želimo pridonijeti povećanju ekološke svijesti u našoj školi i prezentirati rad naših vrijednih ekologa. Nadamo se da ćete s radošću čitati „Đureka“, a i ponešto novo saznati i naučiti. Pozdravljamo vas do idućeg broja! Uredništvo

IMPRESSUM Đurek-časopis za stvaralački rad, pouku i igru učenika i učitelja OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac Školski list OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac pod nazivom Sunčanim stazama izlazio od 1975. do 2004. Izlazi jedanput tijekom školske godine Đurđevac, svibanj 2014., broj 9; Izlazi jednom godišnje Izdavač: OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac Đ. Basaričeka 5 d, tel/fax: 048/812- 414 Web stranica: http://www.os-gkarlovcanadjurdjevac.skole.hr e – mail: os-grgurakarlovcana@kc.t-com.hr Za izdavača: Marijan Vinković, ravnatelj Odgovorni urednik: Vjekoslav Čordašev, prof. Urednica: Tena Picek, 7. c

Uredništvo: Nataša Švaco, dipl. bibl., Zoran Vidaković, učitelj voditelj likovne grupe, Josip Kosnica, učitelj – voditelj Literarne grupe, Ivana Jakopčević, učiteljvoditelj Novinarske grupe, Novinarska grupa: Tena Picek, 7. c, Dora Stanešić, 7. c, Tara Topolčić 7. d, Mia Radman, 7. d, Matea Markešić, 7. c, Miljana Banjac, 7. d i Klara Markač, 7. c

Grafičko oblikovanje: Davorka Hrženjak, dipl. inf. Rukopisi i ilustracije: učenici i učitelji Fotografije: Danijel Domišljanović, učitelj – voditelj Foto grupe, članovi Foto grupe, učitelji, učenici OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac

Obilježili smo…

240 godina školstva u ðurđevcu

Tema broja

Intervju

Područne škole

Terenska nastava

Zelene stranice

Novi učitelji

Naši umirovljenici

Worter & words

Iz knjižnice

Maturalac

Zabavne stranice

Put k zrelosti

Predavanje Ana Marije Bobovčan

U četvrtak 6. 02. 2014. učenici četvrtih razreda prisustvovali su predavanju na temu Put do zrelosti (pubertet) gdje su nešto više saznali o fizičkom i spolnom sazrijevanju primjerenom njihovoj starosnoj dobi. Predavanje je održala Ana Marija Bobovčan, profesorica biologije i kemije. Predavanje je bilo održano posebno za djevojčice, a posebno za dječake. Učenici su sa zanimanjem pratili izlaganje i tijekom predavanja pokazali dio svoga znanja o ovoj temi. Tijekom mjeseca siječnja 2014. učenici i učenice četvrtih razreda prisustvovali su predavanju i radionici psihologinje Marije Sladoljev na temu Psihičke promjene u pubertetu. Na ovaj su način stekli nove informacije o zrelosti koje ih dalje potiču i pravilno usmjeravaju na razgovor i stjecanje novih znanja o pubertetu.

Učenici izrađuju vagone “Europskog vlaka”

Europski dan jezika U sklopu projektne nastave, u rujnu 2013., učenici 7.d razreda obilježili su Europski dan jezika (26. rujna) nizom aktivnosti. Pomno odradivši etape planiranja i pripreme, učenici su vrlo uspješno odradili i etapu provedbe. Rad se odvijao u skupinama gdje je svaka skupina dobila određeni broj država Europe. Prethodno su učenici prikupili informacije (izgled zastave, službeni jezik, glavni gradO) o određenim državama te ih zatim na satu objedinili u vagone takozvanog „Europskog vlaka“.

Kruh naš svagdašnji Svake godine obilježavamo Dan kruha. Kruh je naša svagdašnja hrana i bez njega ne možemo zamisliti gotovo ni jedan obrok. Obilježavanjem Dana kruha prisjećamo se kako kruh dolazi do našeg stola. Vrijedni seljaci obrađuju zemlju i na njoj sade pšenicu. Ona raste tijekom zime i proljeća, a u ljeto dozrijeva u zlatno žito. Kad sazrije ubere se kombajnima, a zatim se melje u fino brašno. Marljivi pekari i naše mame i bake kod kuće peku fine kolače i kruh. Na Dan kruha nosimo kruh na blagoslov u crkvu i zahvaljujemo Bogu za njega. Nadamo se da ćemo uvijek imati kruh, što želimo i mnogim ljudima na svijetu koji su gladni kruha.

U zadnjoj etapi projektne nastave, prezentirali smo naš “Europski vlak” na školskom panou. Učenici su ovim projektom osvješćivali toleranciju prema drugim kulturama i jezicima, prihvaćanje različitosti među ljudima, razvijali vještinu suradničkog učenja te povezivali sadržaje različitih nastavnih predmeta koristeći suvremene medije. Arijana Lenardić

Mihael Šemiga, 7.d Učenici 2.c s učiteljicom Ljubicom Vuković

Oko vrata baš kravata Učenici 2.c razreda 18. listopada 2013. godine, obilježili su na svoj način Dan kravate Republike Hrvatske. Od starih časopisa izradili su straničnike u obliku kravate kao prepoznatljivog simbola naše domovine. Na Dan kravate Republike Hrvatske straničnike su dijelili učenicima i učiPovodom Dana kruha male novinarke posjetile su pekarnicu teljima naše škole. Sveti Juraj

Ljubica Vuković

240 godina organiziranog školstva u Đurđevcu

Detalj s izložbe u našoj školi

U petak 27 rujna 2013. godine školskom priredbom i izložbom u našoj školi obilježeno je 240 godina organiziranog školstva u Đurđevcu. Po hodnicima škole bili su izloženi učenički radovi i to oni prije pedesetak godina dok su u sportskoj dvorani bila izložena postignuća i radovi sadašnjih generacija. U Domu kulture održana je priredba na kojoj su nastupili: mali pjevački zbor, mladi recitatori, lutkarska družina, tamburaši i cimbalisti. Na priredbi je predstavljena i Monografija naše škole koju su objavili ravnatelj Marijan Vinković i pedagog Nikola Vuković. Cijeli program podržali su roditelji, učenici, djelatnici škole te predstavnici Grada i Županije. Lijepo i prigodno smo obilježili taj dan i radujemo se još mnogim godinama školstva u Đurđevcu. Tena Picek, 7.c

I u mom gradu Vukovar svijetli I ove školske godine učenici i djelatnici naše škole na Trgu svetog Jurja zapalili su svijeće i održali prigodan program pod nazivom „I u mom gradu Vukovar svijetli“. Tom već tradicionalnom manifestacijom prisjetili su se Vukovara, njegovih heroja i žrtava. Njima su se pridružili učenici Gimnazije i Strukovne škole te brojni građani i predstavnici Grada Đurđevca. Župnik Marko Rac predvodio je molitvu za sve poginule u Vukovaru i Domovinskom ratu. Nakon programa u Crkvi sv. Jurja održao je i svetu misu za sve koji su branili i čuvali našu domovinu.

Prodaja učeničkih rukotvorina

Miljana Banjac, 7.a

Dobro se dobrim vraća Članice udruge Narcise iz Đurđevca jučer, 18. listopada 2013. godine, posjetile su učenike 2.c i 4.c razreda i njihove učiteljice .Predsjednica udruge Katarina Sokač je,u ime svih članica, uručila učenicima novčanu nagradu, kao zahvalu za aktivno sudjelovanje spomenutih razreda u humanitarnim akcijama Dan narcisa i Dan mimoza. Ujedno su uručile školi prigodnu zahvalnicu. Oduševljeni učenici zahvalili su se gošćama prigodnim programom. Ljubica Vuković i Željka Mihočka

Projekt Škole za Afriku U Etiopiji svako peto dijete koje upiše školu, već prije drugog razreda ju i napusti zbog teških obiteljskih uvjeta. Kako bi se pomoglo najpotrebnijim, u ovom slučaju djeci, velik broj škola uključuju se u projekt „Škole za Afriku“. U ovaj humanitarni projekt uključena je i naša škola koja prodajom raznih učeničkih rukotvorina pomaže što kvalitetnijem obrazovanju malih Afrikanaca. Zato se nadamo se da ćete i ubuduće izdvojiti nekoliko kuna za izgradnju što boljih školskih uvjeta u toj siromašnoj afričkoj zemlji. Matea Markešić, 7.c

Druženje uz tradicijsku izradu lutaka Učenici 4. c razreda u goste su pozvali učiteljicu Sanju Flajs Vidaković, kako bi ih naučila kako se rade lutke od krpica. Dvosatno druženje je brzo prošlo, a učenici su sa zanimanjem izrezivali i šivali lutke. Zanimljivo je bilo vidjeti kako dječaci uspješno rade s obzirom da nemaju često u ruci iglu i konac. Svi su uspješno savladali tehniku izrade lutaka i nije bilo učenika koji nije kući ponio samostalno izrađenu lutku.

Reciklirana priča Kazališta Svarog u našoj školi Hrvatski olimpijski dan I ove godine učenici i učitelji naše škole obilježili su Hrvatski olimpijski dan na Tgu sv. Jurja. Simbolično odjeveni u bijele majice, natjecali su se u trčanju, potezanju užeta i skakanju u vrećama. Osim naših učenika sudjelovali su i učenici Strukovne škole i Gimnazije Dr. Ivana Kranjčeva te polaznici dječjeg vrtića „Maslačak“. Glavna motivacija svim natjecateljima bila je poznata izreka: „Nije važno pobijediti, bitno je sudjelovati.“ Tena Picek, 7.c

Zdrav za 5 Za učenike osmog razreda organizirano je predavanje u sklopu preventivnog programa ( Komponenta 1 - "Zdrav za 5 ". Predavanje i razgovor s učenicima održale su policijske službenice za nadzor i planiranje PU Koprivničkokriževačke. Učenici su upoznati s načinom provedbe Projekta "Zdrav za 5". Prezentirani su im podaci anonimnog anketiranja njihovih vršnjaka o problematici ovisnosti o alkoholu. Na primjerima iz medija, odnosno događajima koji su se dogodili na području Policijske uprave Koprivnica učenici su upoznati sa štetnim posljedicama i kaznenopravnim aspektima zlouporabe alkohola. Na primjerima iz prakse učenici su upoznati s tijekom policijskog postupanja i posljedicama takvog ponašanja na njihovu budućnost. Ova suradnja s PU Koprivničko-križevačkom nastavak je prijašnjih aktivnosti, a sve s ciljem preventivnog djelovanja na naše učenike. Tijekom prvog polugodišta ove školske godine učenici od šestog do osmog razreda sudjelovali su u akcijskom istraživanju: Zdravlje je najveće bogatstvo. Nositelj akcijskog istraživanja je pedagog Nikola Vuković, prof. Na roditeljskim sastancima tijekom veljače upoznat ćemo roditelje s rezultatima istraživanja te mjerama za unapređivanje rada na ovom području prevencije. Nikola Vuković

Vesela dječja jesen

U ponedjeljak, 20. siječnja glumci zagrebačkog Kazališta „Svarog“ u pokroviteljstvu poduzeća Vetropack Straže posjetili su našu školu kako bi izveli predstavu "reciklirana priča". Naša škola je osvojila ovu nagradu tako da su učenici igrajući kviz zajedno sa učenicima iz Kalinovca poslali najviše točnih odgovora na nagradni kviz "Staklo, naš prijatelj". Predstava je odgojnoobrazovnog karaktera sa velikim naglaskom na iskorištavanje stakla kao otpada zapravo na odgoj prema održivom razvoju. U 30-minutnoj predstavi, glumci su na zanimljiv način upoznali učenike s važnosti recikliranja i njenim procesom te zbog čega je važno paziti na okoliš. Ipak, predstava je bila još zanimljivija jer su glumci, kako bi zadržali dječju pažnju, u samu predstavu uključivali i učenike te ih nagradili poklonima za točne odgovore. Učenici su to prihvatili s velikim oduševljenjem i svaki put su ručice spremno letjele u zrak kada je trebalo ubaciti staklo u kontejner ili odgovarati na pitanja ili glumiti. Učenici sudjeluju u predstavi

Osvajači medalja

Radionica tradicionalnih hrvatskih frizura Radionice tradicionalnih hrvatskih frizura održala se u 6.e razredu 18.12.2013. Sve djevojčice u tom razredu imaju dugu kosu, pa su mogle naučiti kako da si ispletu vrlo maštovite frizure bez ijedne ukosnice, gela, spreja za učvršćivanje kose ili kakvih drugih frizerskih pomagala, osim obične gumice za kosu. Ove frizure su hrvatske tradicionalne frizure pa su učenici mogli vidjeti kako su se naše bake i prabake uljepšavale u prošlosti, a frizure su i danas lijepe, elegantne i moderne. Bilo je pravo zadovoljstvo gledati kako se djevojčice po spretnim rukama frizerke pretvaraju u prave male hrvatske plemkinje!

Učenici 4. c i 2. c razreda , 5. listopada 2013. godine uspješno su sudjelovali na županijskoj manifestaciji Dani voća. Svojim uradcima razveselili su roditelje i posjetitelje. Dani voća

Željka Mihočka i Ljubica Vuković

Ivana Cvetković

Tradicionalna hrvatska frizura

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O 240 GODINA ĐURĐEVAČKOG ŠKOLSTVA

Dvjesto četrdeset godina nam je tek Ova monografija svjedoči, kako je prolazilo vrijeme, generacije učenika i učitelja, kako su se mijenjale školske zgrade, uvjeti rada, društvena uređenja, obrazovni sustavi i programi, ali bez obzira na sve navedeno, školom je uvijek odzvanjao veseli glas učenika i razdragana mladost . Županija kao naš osnivač svojim ulaganjima omogućava poboljšanje prostornih i radnih uvjeta za učenike i učitelje, te su izgradnjom školske športske dvorane (2011.) konačno stečeni uvjeti za kvalitetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, a uređeni su i vanjski športski tereni. Profesionalnim i tolerantnim odnosom, razumijevanjem i uvažavanjem individualnih potreba svakog učenika nastojimo omogućiti

Naslovnica monografije

Dvjesto četrdeset godina organiziranog školstva u Đurđevcu, sto godina rada Područne škole u Budrovcu i pedeset godina rada u zgradi matične škole u Đurđevcu, obljetnice su koje zaslužuju dužnu pažnju. Ovim obljetnicima treba pridodati još jednu koju smo obilježili u ožujku 2013., sto godina od rođenja Grgura Karlovčana čije ime nosi naša škola od 1963. Ova monografija svjedoči, kako je prolazilo vrijeme, generacije učenika i učitelja, kako su se mijenjale školske zgrade, uvjeti rada, društvena uređenja, obrazovni sustavi i programi, ali bez obzira na sve navedeno, školom je uvijek odzvanjao veseli glas učenika i razdragana mladost, a stečena znanja i vještine omogućavala su im uspješan nastavak školovanja. Školska zgrada matične škole stara je 50 godina i u velikoj mjeri postoje opravdani razlozi za rekonstrukcije i dogradnje.

svim učenicima da u pozitivnom ozračju, kroz suradničke odnose steknu potrebna znanja, vještine i iskustva za nastavak školovanja. O kvaliteti rada škole, učitelja i stručnih suradnika govore i podaci da svake školske godine naši učenici sudjeluju na županijskim i državnim

natjecanjima, radom na projektima promoviraju rad škole, a javnim nastupima na određenim manifestacijama daju svoj doprinos kulturnoj i javnoj djelatnosti škole. Navedene obljetnice svjedoče da je mnogo godina iza nas u kojima su ostvareni izvanredni rezultati odgojno -obrazovnog djelovanja, dio smo jedne divne stvarnosti, zato se trudimo da u nama darovanom vremenu ispunimo svoje učiteljsko i odgojno poslanje za dobrobit svih naših učenika. U stvaranju ove monografije pomogli su gospođa Božica Markovica i gospodin Dragutin Dautanec – prilozima dokumenata i fotografija, Antonela Carek i Ivana Topolčić – lektura i Danijel Domišljanović – fotografije.

Gosti na izložbi

Zahvaljujem Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske na potpori za obilježavanje naših obljetnica. Zahvaljujem Vam svima na dobroj suradnji, učenicima, roditeljima, kolegicama i kolegama, administrativnom i tehničkom osoblju, našim umirovljenicima, tvrtkama koje prepoznaju naš rad, suradnicima na projektima uz želju da nam ostvarena postignuća budu poticaj kako bi bili još bolji. Ravnatelj Marijan Vinković povodom obilježavanja 240—te godišnjice

ravnatelj prof. Marijan Vinković pedagog prof. Nikola Vuković

REPORTAŽA

Škola nekad i danas

Mali pjevački zbor u Domu kulture

Moji roditelji su živjeli u drugačijim uvjetima nego mi danas. Oni su završili osnovnu školu prije dvadesetak godina. Televizori su tada većinom bili crnobijeli. Rijetki su imali telefon kod kuće. Nije bilo toliko automobila kao danas. U školu su išli pješke po kiši i snijegu. Neka su djeca zimi pješačila i do 7 km kako bi došla u školu. Samo su djecu iz područnih škola vozili autobusi. Bilo je teško, ali za bolje nisu znali i nisu se žalili. Djeca su se puno više družila. Igrali su se prije škole na igralištu i u školskom dvorištu razne igre. U školi su imali jedan televizor i jedno računalo. To računalo nije bilo nimalo slično današnjemu. Bilo je to jedan obično računalo s tipkovnicom. Na njemu nije bilo igrica, već su se na njemu izrađivali crteži pomoću naredbi i programa. Učenici su tada više poštovali učitelje jer su za neposluh dobi -

vali pljuske, za kosu i morali su na koljenima klečati ispred ploče. Bila su to neka sasvim druga vremena nego danas. Iako od tad nije prošlo mnogo godina, danas je sve drugačije i modernije. Mihael Šemiga, 7.d

REPORTAŽA

Moja mama često govori kako ne razumije današnju djecu i mlade. Kaže kako ne znamo iskoristiti svoje djetinjstvo. Kad bolje razmislim, razumijem ju. Ona je odrasla na selu i s veseljem se prisjeća svog djetinjstva. Nije odrasla uz računalo i sve te pomodne stvari bez kojih mi danas mladi ne možemo. Ne sjećam se kad sam zadnji put vidjela djecu kako se na ulici igraju s loptom ili preskaču vijaču. Nekada je to bilo normalno, a danas je sramota ako nemate svoj profil na Facebook-u. Većinu svog slobodnog vremena provodimo na računalu ili gledajući TV, a toliko je lijepih stvari koje možemo raditi vani. Ako i izađemo van, ne idemo u park jer ni to više ne priliči djeci našeg uzrasta. Umjesto toga

Pokus iz kemije

KAKO PROVODIMO SVOJE DJETINJSTVO

većina odlazi u kafić ili neki zadimljeni bar. Moje mišljenje je da se jednostavno trudimo što brže odrasti. Tko zna zašto? Kao da ne znamo s koliko se briga i problema odrasli suočavaju. Svi smo mi samo djeca i toliko nas toga još čeka i stoji nam na putu. Stvarno ne znam zašto jednostavno želimo preskočiti najljepše razdoblje u svojem životu - svoje djetinjstvo. Najgore od svega je to što ga sve više djece i mladih uništava alkoholom i cigaretama. Zašto? Zar još uvijek nismo shvatili koliko nam to štete nanosi. Nikom koga poznajem ni alkohol ni cigarete nisu donijele baš ništa dobro. Pogotovo ne djeci. Nitko ne razmišlja kako bi se osjećali naši roditelji kad bi nam se nešto dogodilo. Zapamtite da vas nitko neće voljeti ni cijeniti više ako počnete pušiti. Nije fora, sramota je! Sramota je vidjeti djecu s cigaretom u jednoj, a bocom alkohola u drugoj ruci. Možda bismo ipak trebali poslušati odrasle i prihvatiti njihov savjet. Živjeti u skladu s godinama. Ne zato što će to netko drugi htjeti već zato što je to normalno i tako treba biti. Jednom kad stvarno odrastemo možda će nam biti žao što nismo bili djeca kad se to od nas očekivalo. Naša jedina obaveza je ići u školu, učiti, pisati zadaće i biti dobra djeca. Ne vidim razloga zašto to ne bismo iskoristili. Ako se slažete sa mnom, bar malo, pokušajte nekoliko dana provesti bez računala ili mobitela. Prošetajte s prijateljima, pokušajte biti što bolji u školi i pomognite roditeljima. Neće vam biti žao i vidjet ćete da se isplati biti dijete. Tena Picek, 7.c

RAZGOVOR S UMIROVLJENOM UČITELJICOM MARIJOM ŠOGORIĆ

ŠKOLA NEKAD I DANAS Napravila sam intervju sa svojom bakom, Marijom Šogorić. Baka mi je ispričala kako je škola izgledala nekad. Što su djeca radila na domaćinstvu? Učili su o voću, povrću, kuhanju, spremanju zimnice... Je li postojala razlika između bogatih i siromašnih? Između djece nije bilo nikakve razlike, nije bilo bitno da li je netko bogat ili siromašan. Kako su učenici provodili odmor? Pod odmorom djeca su se igrala, bili su živahni, ali ne kao danas. Nikada nisu pravili nered.

Ispred škole, učitelj Martin Stoprd

Što misliš, je li škola bila puno drugačija prije u odnosu na danas? Škola se je mnogo promijenila u ove 23 godine. Sa koliko su godina djeca polazila u školu? Većina djece kretala je u školu sa sedam godina, ali bilo je i one nadarene djece, koja su kretala u školu sa šest godina.

Koliko je djece bilo u razredima? U svakom razredu bilo je trideset i više djece. Kakva je bila satnica? Učenici su imali manju satnicu,manji broj knjiga, radnih bilježnica, a to znači da su i torbe bile puno lakše. Lutkarska predstava

Kakve su bile zadaće? Djeca su imala manje zadaće, lakše jer je bilo i manje predmeta. Kako su se djeca odnosila prema školi? Djeca su dolazila na vrijeme i redovito u školu, nisu bježali s nastave.

Demonstracija erupcije vulkana

Kada su učenici imali slobodne aktivnosti i koje su to aktivnosti bile? Slobodne aktivnosti djeca su imala poslije nastave, najčešće dramsku, recitatorsku, pjevački zbor, domaćinstvo i sportske grupe.

Kako su se djeca odnosila prema školskoj imovini? Pazili su da ne unište stolove, stolice, čak su brisali klupe i pazili da ne bacaju smeće okolo. Kakav je bio odnos učenika prema nastavnicima? Većina učenika je poštivala nastavnike jer su znali da ih oni uče nova znanja, odnos prema radu i poštivanju odraslih i starijih. Gordana Šogorić, 8.a

VRŠNJAČKO NASILJE ci je kra Rana na ru

Nasilju reci stop! Budi a ozbiljan kao top! ndrašić, 8.

vječna. na na duši

tkotrajna, ra Matija Je

Svatk

Nasiljem se dobiva nasi lje, poklonimo n ekom ruku pr zato umjesto šake ijateljstva! Lijepo je čuti lijepe

Karlo Grgičin , 5. c

riječi!

Marko, 2. c

učenici 4. a Sv

o ima

sm o s ličiti, ali z a r o i sm

duši!

pravo

živjeti sv

Valen

tina V oj život b ez na edriš, silja! 5. a

Svatko od nas je na svoj način lijep i tako krasi ovaj svijet!

k vi jedna

6. d nrašic, Rok Je

Budimo uzor starijima! David Grčić, 7. c

Lana, 2. c

NAŠA PSIHOLOGINJA O VRŠNJAČKOM NASILJU

MISLIMO RUŽIČASTO Istraživanje koje je provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba 2003. ukazuje na to da otprilike svako četvrto dijete, tj. 27 % ispitanih učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno. Nasilnim ponašanjem mogu se uzrokovati mnoge neugodne posljedice za žrtvu, promatrače, ali i same nasilnike.

Istraživanje koje je provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba 2003. ukazuje na to da otprilike svako četvrto dijete, tj. 27 % ispitanih učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno. Nasilnim ponašanjem mogu se uzrokovati mnoge neugodne posljedice za žrtvu, promatrače, ali i same nasilnike. O nasilju se jako puno govori, piše pa smo i mi odlučili toj temi posvetiti ove stranice. Nasilje se događa svuda oko nas. Nasilja ima u školi. Nasilja ima u susjedstvu. Nasilja ima u obiteljima. Nasilja ima na igralištu. Svatko od nas je zasigurno bio žrtva ili svjedok nasilja. Nasilje ne mora biti samo fizičko, dakle, udarac, guranje, štipanje, čupanje. Nasilje može imati

Literatura: UNICEF (2007.). Priručnik. Projekt za sigurno i poticajno okruženje u školama. Zagreb Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba (2004.). Nasilje među djecom. Zagreb Marija Sladoljev, školski psiholog

Plakat Nasilje prestaje u 4.b

Marija Sladoljev, školski psiholog

više pojavnosti – vrijeđanje, širenje glasina, zadirkivanje, ismijavanje, uništavanje tuđih stvari, namjerno isključivanje učenika iz različitih aktivnosti, uvredljivi komentari seksualne prirode, iznuđivanje novaca, elektroničko nasiljeO Istraživanje koje je provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba 2003. ukazuje na to da otprilike svako četvrto dijete, tj. 27 % ispitanih učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno. Nasilnim ponašanjem mogu se uzrokovati mnoge neugodne posljedice za žrtvu, promatrače, ali i same nasilnike. Žrtva se može osjećati tužno, usamljeno, uplašeno, nesigurno, bezvrijedno... Nasilnik se, ukoliko ne promijeni svoje ponašanje, može i dalje ponašati nasilno i u odrasloj dobi te dolaziti u sukob sa zakonom. Često puta nasilnik zna reći da se samo šalio ili da nije ozbiljno mislio, no tu je vrlo jednostavno otkrili radi li se o šali ili nasilju. Naime, ako druga strana u tome ne želi sudjelovati, ako joj šala nije smiješna – onda se ne radi o šali! Učenici koji gledaju nasilno ponašanje drugih učenika često ništa ne poduzimaju zbog straha da i oni ne postanu žrtva, no nisu svjesni da ukoliko se zajedno usprotive nasilju mogu ga prekinuti.

Kako? Učenici koji gledaju nasilje jednostavno ga mogu prestati gledati, odvratiti pažnju nasilniku ili mu reći da se ne ponaša prijateljski, kolegijalno ili „cool“. Jedan od načina prevencije nasilja u našoj školi bio je i obilježavanje Dana ružičastih majica gdje smo se pridružili svjetskoj kampanji protiv nasilja. U duhu toga - „Mislimo i ponašajmo se ružičasto!“

OBILJEŽEN DAN RUŽIČASTIH MAJICA

“Stop nasilju među djecom” Na Dan ružičastih majica provode se mnoge aktivnosti u kojima sudjeluju sve odgojno obrazovne ustanove i svi oni koji žele simbolizirati borbu protiv nasilja nad vršnjacima. Aktivnosti se provode u školama, radnim mjestima i svim ostalim mjestima koja su prikladna za održavanje zabavno-edukativnih aktivnosti.

U našoj školi 26. veljače obilježio se Dan ružičastih majica s ciljem prevencije nasilja među vršnjacima. Dan Ružičastih Majica, poznatiji kao „Pink Shirt Day“, održava se zadnje srijede u mjesecu veljači. Ideja je nastala u Kanadi u znak protesta na incident nasilja koji se dogodio u školi u Nova Scotiji. Na

Aktivnosti se provode u školama, radnim mjestima i svim ostalim mjestima koja su prikladna za održavanje zabavno-edukativnih aktivnosti. Sudionici nose bilo koji odjevni predmet ružičaste boje (majica, traperice, tenisice, prsten, naušnice, narukvice) te samostalno ili grupno kreiraju poruke koje govore o borbi košarkaška utakmica između dječaka i djevojčica viših razreda. Pod poluvremenom pročitane su učeničke poruke koje govore o borbi protiv nasilja među vršnjacima. Svi učenici i djelatnici škole nosili su odjevne predmete ružičaste boje ( majice, hlače, marame, broševeO). Na satovima razrednika održane su radionice „STOP nasilju među djecom“. Iz radionica nastali su brojni plakati s porukama protiv vršnjačkog nasilja. I ovaj projekt realiziran je u suradnji s Policijskom postajom Đurđevac i županijskim povjerenstvom za ravnopravnost spolova.

Učenici 3.d razreda

taj dan, u cijeloj zemlji se organiziraju razne aktivnosti kako po školama tako i na radnim mjestima te se nose ružičaste majice kako bi simbolizirali borbu protiv nasilje među vršnjacima. Događaj su pokrenula dva učenika koji su na prvi dan škole nosili ružičaste majice i radi toga bili su žrtve nasilja. Dan ružičastih majica po prvi put organizira se i u Republici Hrvatskoj a događaj je pokrenuo Centar za edukaciju i prevenciju nasilja. Naša škola je jedina u županiji koja je počela obilježavati taj dan. Na Dan ružičastih majica provode se mnoge aktivnosti u kojima sudjeluju sve odgojno obrazovne ustanove i svi oni koji žele simbolizirati borbu protiv nasilja nad vršnjacima.

protiv nasilja. U našoj školi obilježili dan smo sportskim aktivnostima. Održana je

Tena Picek, 7. c

Učenici i učenice uoči odigravanja košarkaške utakmice

POUČAN UČENIČKI RAD NA TEMU VRŠNJAČKOG NASILJA NA INTERNETU

Velika tajna Teško mi je. Svakim danom sve više i višeO Ovakvu stvar teško je oprostiti. Neki ljudi bi rekli: „ Ne brini,sigurni nije velik problem. Riješit ćeš ga! Pa nisi ubio nekoga!“. Eh,da. UbioO Bio je to kišan dan. Vrlo dug. Kad malo bolje razmislim, jako dosadan. Švrljao sam po Internetu. Naravno, na Facebooku. Internetska stranica bila je prazna i nezanimljiva. Tad mi je sinula ideja. Odlučio sam napraviti lažni profil i zeznuti svoju prijateljicu. Napravio sam ga. Nazvao sam se Luka Ivanović. Od tada je sve počelo. Od tada sam si uništio život do kraja. Javio sam se svojoj prijateljici. Počeo sam pisati svašta. „Ne mogu ti opisati koliko si ti glupa!“ počeo sam. „ I tako ružna! Kako uopće možeš živjeti takva?!“ To je bila tek sitnica koju sam joj napisao. To vrijeđanje postalo je sve teže, jače,bolnije. Facebook me obavijestio da je moja prijateljica Marija otišla s Interneta. Jedva sam čekao da dođem sutra u školu i da joj vidim lice kad sazna kako sam bio domišljat. Jutro. Brzo sam ustao i krenuo u školu. Vrlo me iznenadilo što sam vidio policiju i hitnu pomoć u školi. Do mene je dotrčao Filip sav i suzama:“ Ivane,nećeš vjerovati što se dogodilo! Marija se jučer ubila!“ U šoku sam ga upitao što se dogodilo. Rekao je:“ Neki dječak ju je izvrijeđao na Internetu. To ju je jako potreslo i ubila se.“ Zamalo da nisam na mjestu umro. JaO pa ja sam ubio svoju najbolju prijateljicu! Neslana šala tada je postala najgora moguća stvar. Dva dana kasnije bio je sprovod. Nisam se udostojio doći. Jednostavno, nisam mogao. Eh,davno je to bilo! Ako želite znati, sada imam devedeset godina i u bolnici sam. Na samrti. Nikome nikada nisam ništa spomenuo o ovome. Kad umrem, naći će ovo moje pismo i sve saznati. Saznat će da ju je ubio dječak koji joj je bio prijatelj. Zapravo,kakav sam ja to prijatelj?! (Ivan je ispustio olovku i zatvorio oči. Aparati oko njega nisu pokazivali znakove života.)

Plakat 2.d razreda povodom Dana ružičastih majica

Ena Karan, 7.a

Dvorac tolerancije Učenici Područne škole Budrovac su povodom Dana tolerancije na satu razrednika kroz niz nastavnih aktivnosti govorili o razumijevanju za različitost te poticali pozitivna ponašanja i stavove kako bi stekli znanja, vještine i navike potrebne za mirno rješavanje napetosti i sukoba. Kroz igre uloga prikazali su poželjna i nepoželjna ponašanja i stavove te istaknuli kako se valja uljudno ponašati u različitim školskim situacijama. Na kraju su izradili dvorac tolerancije u koji su nastanili ljubav, poštovanje, dobrotu, razumijevanje i druge ljudske vrednote i istaknuli poruku: Gradimo svaki dan ovakav dvorac i živimo u njemu! Olga Lazar

Dvorac tolerancije izgradili su učenici PŠ Budrovac

ANKETA MEĐU UČENICIMA

Vršnjačko zlostavljanje Pitanja na koja su nam učenici odgovarali: 1. Poznaješ li nekog tko je žrtva vršnjačkog zlostavljanja? Jesi mu pokušao pomoći? Kako? 2. Je li po tvojem mišljenju opasnije fizičko zlostavljanje ili verbalno zlostavljanje? Obrazloži svoj odgovor! 3. Što misliš o načinu obilježavanja Dana ružičastih majica? 4. Čime bi dopunio obilježavanje tog dana u našoj školi?

1. Da, poznajem. U školi je to vrlo česta pojava i kada vidim da druga djeca zlostavljaju nekog mog vršnjaka jednostavno im kažem da prestanu i pokušavam utješiti onog koga zlostavljaju 2. Po mom mišljenju, verbalno zlostavljanje je ponekad opasnije. Kad nas netko udari, ta bol će proći, ali ružne i teške riječi zauvijek će ostati u sjećanju i ostaviti posljedice. 3. Sviđa mi se što se i naša škola uključila u taj projekt. Time pokazujemo kako smo tolerantni i nemamo nikakve predrasude prema drugima bez obzira na njihov način razmišljanja, odijevanja ili na njihove stavove 4. Vjerujem kako se većina učenika naše škole susrela s nekom vrstom vršnjačkog nasilja. Bilo bi lijepo kada bi svatko napisao neko svoje iskustvo u obliku pisma ili sastavka o tome kako se suočio s tim. Ti pisani radovi bi trebali biti anonimni. Time bi pomogli vršnjacima koji proživljavaju fizičko ili verbalno zlostavljanje.

Tena Picek, 7.c

Anja Vujčić, 8.a

Tena Picek, 7.c

1. Da, pokušala sam mu pomoći. Popričali smo i dala sam mu neke savjete kako to lakše prebroditi. 2. Verbalno zlostavljanje ostavi trajne posljedice. Od fizičkog nasilja ćeš se oporaviti, no ružne riječi ćeš držati u sebi zauvijek. 3. Mislim da je to potrebno obilježavati jer učenike u školama podsjeća na to da smo svi jednako važni bez obzira kako se oblačili ili kakvu boju kože imamo. 4. Dopunila bih nekim zajedničkim druženjem, plesnjakom, prezentacijom ili predavanjem.

1. U našem razredu se dogodilo fizičko zlostavljanje. Pomogao sam tom prijatelju iz razreda koji je bio žrtva zlostavljanja. Pozvao sam razrednicu i rekao joj što se dogodilo. 2. Mislim da je opasnije fizičko zlostavljanje zato što može netko stradati. Verbalno se može lakše riješiti. 3. Mislim da je to vrlo dobar način zato što smo se svi zabavljali gledajući utakmicu.

Dorotea Globan, 6.e

Karlo Grgičin, 5.c

Anja Vujčić, 8.a

1. Ne poznajem nikoga , ali da poznajem sigurno bih mu pomogla,a da bih mu pomogla prvo bih morala vidjeti o kakvoj je situaciji riječ. 2. Nisam baš sigurna, ali mislim da je fizičko zlostavljanje opasnije. Ako se nekoga fizički zlostavlja, taj može zbog teških ozljeda i umrijeti. 3. Mislim da je dobar, iako bi više naglasaka trebalo staviti na samo zlostavljanje. 4. Napravila bih neko predavanje o nasilju za sve razrede, a dogodi li se taj dan neko nasilje, to bi strogo kaznila. Dorotea Globan, 6.e

1. Ne poznajem. Da nekog poznajem, svakako bih mu pokušala pomoći. Popričala bih s tobom osobom i tražila rješenje sve dok ga ne bismo pronašli. 2. Jednako je opasno i fizičko i verbalno zlostavljanje. Fizičkom ostavlja tragove ne tijelu. Ponekad su to male modrice, ponekad krvave rane koje ostavljaju ožiljak. Verbalno ne ostavlja tragove na tijelu, ali žrtvu pogađaju pogrdne riječi, gubi samopoštovanje i postoji opasnost da si naudi. 3. Mislim da je to super ideja. Potiče da se sjetimo svojeg odnosa prema drugima i razmislimo jesmo li možda nekog jako povrijedili. Ukoliko jesmo da se pokušamo ispričati. 4. Ne bih ništa mijenjala. Mislim da je jako dobra ideja što svi nosimo ružičasto. To nas sve podsjeti da smo svi isti bez obzira bili muškog ili ženskog spola. Tara Topolčić, 7.d

Tara Topolčić, 7.d

Svjetlost u očima

13 Pisaći stroj za slijepe

RAZGOVOR S TIFLOPEDAGOGINJOM DAGDOM BRAKUŠ

U vrijeme modernizacije i brzog protoka vijesti doima se sve teže slijediti ritam zahtjevnog svakodnevnog života. Te su poteškoće još naglašenije u osoba oštećena vida. Tragom tog zaključka i želje za boljim razumijevanjem života djece sa oštećenjem vida razgovarala sam s tiflopedagoginjom Dagdom Brakuš koja jednom mjesečno iz Centra „Vinko Bek“ u Zagrebu posjećuje našu školu prateći rad djevojčice Ive.

Kako se utvrđuju oštećenje i potrebe djeteta oštećena vida? Obično mame uoče da s bebom nešto nije u redu jer beba okreće glavu od osobe koja pokušava s njom uspostaviti kontakt kako bi bolje čula što joj ona govori. Roditelji potom kontaktiraju Centar i dogovara se termin za stručnu procjenu. Potrebe djeteta određuju se na osnovu analize nalaza i timske procjene. Tim za stručnu procjenu čine psiholog, defektolog, logoped, stručnjak za vid i socijalni radnik. Kako se osobe oštećena vida nose sa spoznajom da slabo vide ili uopće ne vide? Mnogo ovisi i o tome je li dijete slijepo od rođenja ili je oštećenje nastalo u kasnijoj životnoj dobi zbog tumora, traumeO Postoje situacije u kojima je dijete izgubilo vid u srednjoj školi i tada se djetetu nije lako nositi s tom situacijom. Sjećam se jednog albino dječaka koji mi je rekao da ne bi htio vidjeti jer ne zna za drugačiji život, on vidi i osjeća na svoj način. Djeca oštećena vida izgrade svoj život bez svijetla i u njemu su sretni. Ne žele se mijenjati za vid jer im je teško uopće i zamisliti živjeti u novom, za njih nepoznatom svijetu. Kako se roditelji nose sa spoznajom djetetova oštećenja? Reakcije roditelja su različite. Neki roditelji s vremenom prihvate djetetovo oštećenje dok se manji broj njih s tim nikad ne pomiri.

Slijepe osobe kompenziraju druga osjetila: prste, kožu, dodir i sluh. Djeca oštećena vida nadarena su za glazbu, strane jezike te su uspješni u nastavi jer se orijentiraju na sluh i znaju ponoviti nešto manje važno što je učitelj rekao. Nerijetke su i situacije kada djecu oštećena vida zovu prijatelji iz škole i pitaju što je učitelj rekao na satu. Poštuju li se danas u društvu prava osoba oštećena vida? Iz mog iskustva, a radim već 15 godina, danas je situacija znatno bolja nego ranijih godina. Osvještenost mladih i edukacija o potrebama slijepih je poboljšana. Osobe oštećena vida se danas uključuju u redovne škole, što nije bio slučaj ranijih godina kada su djeca polazila školu samo u Centru i time bila odvojena od roditelja i prijatelja. S obzirom da pratite rad naše Ive. Što biste rekli kakva je ona učenica i kako se nosi sa svojom poteškoćama? Iva je super curka, ima mali ostatak vida i dobro je prihvatila svoje oštećenje. Ima sve petice i lijepo se snašla u petom razredu, ne može čitati s ploče pa joj učitelji pripremaju pisane i uvećane materijale. Isto tako puno radi kod kuće, a problem se javlja kod lektire jer ne može sve sama pročitati, brže se umara od djece bez oštećenja. Što biste savjetovali učenicima, kako da pomognu osobama oštećena vida? Savjetovala bih im da u svemu traže vedru stranu, da ohrabruju osobe s oštećenjem i nikad ih ne sažalijevaju jer njima je potreban poticaj. Emilija Kremer, 7.c Gumena podloga i folija za crtanje

Dagda i male novinarke

Postoje i nerealna očekivanja roditelja koji ponekad od nas očekuju da učinimo više nego što možemo, primjerice da djetetu vratimo vid. Vi obično informirate učitelje o djeci oštećena vida. Kako se učitelji nose s činjenicom da će u njihov razred doći dijete s posebnim potrebama? Kako ih pripremate? Kad dijete upisujemo u školu prvo razgovaramo s ravnateljem, a učiteljima organiziramo edukaciju. Prva reakcija je obično zabrinutost oko realizacije. Stavovi i pristup učitelja su podijeljeni, onim hrabrima takvo dijete predstavlja izazov u radu dok su drugi nešto uplašeniji oko rada sa takvim djetetom. Međutim, najvažnije je upoznati se s djetetom i njegovim potrebama, provesti s njim nešto više vremena i pokušati shvatiti njegov svijet. Tako će i kasnija prilagodba radu s djetetom biti lakša. Kakav školski uspjeh postižu djeca oštećena vida i kakve su njihove mogućnosti u daljnjem obrazovanju? Slijepo rođeno dijete odmah kreće učiti Brailleovo pismo i orijentirano je taktilno. Ako se radi samo o oštećenju vida, nema razloga da dijete ne bude uspješno. Djetetu se ne smiju poklanjati ocjene, eventualno samo smanjiti dio gradiva. Slijepa djeca ne mogu čitati lektiru ukoliko ne postoji verzija knjige pisana Brailleovim pismom, ali zato mogu slušati zvučnu lektiru. Postoje li posebni udžbenici ili koja druga nastavna pomagala za osobe oštećena vida? Postoje uvećane knjige za slabovidne osobe i knjige za slijepe na Brailleovom pismu, dok se slike slijepom djetetu opisuju. Postoje i zvučne knjige, ravnala, trokuti, gumene podloge i folije za crtanje. Imaju li djeca oštećena vida neke posebne talente s obzirom da imaju razvijenija druga osjetila?

je LIK 2014.Na smotru su pristigla 84 rada iz osnovnih škola naše županije i 2 rada iz Gimnazije "Fran Galović" Koprivnica. Između 10 najboljih i naša škola ima jednog predstavnika. Likovni rad učenika VII. d razreda, Karla Čižmešije predložen je za državno natjecanje LIK 2014. (Natjecanje i izložbu učenika osnovnih i srednjih škola u području vizualnih

.U petak 14.03.2014. godine održano je županijsko natjecanje iz biologije u Osnovnoj školi Drnje. Nakon održanog školskog natjecanja iz biologije učenica Antonija Milinumjetnosti i dizajna). ković pozvana je na Tema ovogodišnjeg natjecanja iz Likovne kulture LIK 2014. je “Igra Županijsko natjecanje iz biologije. Župapolja i oblika”. Učenici su formom plakata trebali prikazati razne tradi- nijskom natjecanju iz biologije pristupilo cionalne društvene igre za stolom: šah, dama, čovječe, ne ljuti se, je 14 učenika naše županije gdje je naša domino, karte i sl. Zadana likovna tehnika bila je kolaž. Čestitamo Kar- Antonija osvojila prvo mjesto čime je polu i želimo puno sreće i uspjeha na državnom natjecanju. kazala da se njen trud i zanimanje za praktične radove, prirodu i prirodne znanosti još od 5. razreda isplatio .Ponosimo se njenim izvrsnim uspjehom. Mentorica učenici Antoniji Milinković bila je učiteljica biologije Bernarda Žibreg.

Članovi Debatnog kluba “Đurek” kod gradonačelnika

Članovi Debatnog kluba "Đurek" Osnovne škole Grgura Karlovčana Đurđevac: Sara Kučinić, 8.b, Dorotea Globan, 6.e, Leonardo Stankić, 6.e i Ivan Miletić, 8.b s voditeljicom kluba profesoricom Ivanom Cvetković sastali su se 2. travnja s gradonačelnikom Željkom Lacković kako bi mu se zahvalili na pruženoj podršci i financijskoj pomoći za natjecanje u debati koje se održalo u Zagrebu 21. i 22. veljače 2014. godine. Gradonačelnik Željko Lacković čestitao je voditeljici Ivani Cvetković i učenicima-članovima Debatnog kluba na ostvarenim rezultatima, te im zahvalio na predstavljanju grada Đurđevca na jednom takvom natjecanju. Debata je alat za brušenje kritičkoga mišljenja, rasprava u kojoj svi sudionici znaju pravila, a suci odlučuju tko je pobjednik. Pripremajući se za debatu i sudjelujući u njoj učenici mogu naučiti analizirati problem i koncipirati moguća rješenja; oblikovati argumente vezane za problem i njegovo rješenje; kritički analizirati argumente; javno govoriti i raspravljati na artikuliran, toleČlanovi ekološke družine rantan i argumentiran način; koristiti različite Članovi izvannastavne aktivnosti ekološke družine naučili izravrste literature i ostalih izvore znanja. U sljedećoj školskoj godini naši debatanti plani- diti prirodne svijeće od pčelinjeg voska. Prirodne svijeće od vosraju popularizirati debatu među učenicima kako ka možete sami izraditi kako želite. Možete ga savijati ili taliti već na temperaturi od 65°C postaje tekućina. Pčelinji vosak je bi ih što više naučilo ovu korisnu vještinu. Sara Kučinić, 8.b prirodni materijal koji izlučuju pčele i od njega grade saće. Kad pčela medarica iz žlijezde luči voštane pločice, one su u stvari gotovo bijele boje. Tamnija ili žuta boja se u vosku stvara njegovim kontaktom sa zrakom. Učenici su imali zaduženje samostalno izraditi nekoliko ukrasa i svijeća kako bi naučili rukovati priborom ali i samostalno izrađivati navedeno za vlastite potrebe. Radili su u skupinama gdje su razvijali stvaralačke sposobnosti, sposobnosti zapažanja, spretnost, koncentraciju te poticali komunikativnost. Naši ekolozi žele potaknuti na razmišljanje kod kupnje svijeća koje ćete paliti u vašem domu, ne zaboravite da neki drugi materijal za razliku od voska možda ispušta razne štetne plinove. Učenici i njihova mentorica kod gradonačelnika Ukrasi kao i svijeće od voska ne samo da lijepo izgledaju nego i prekrasno mirišu.

Izrada eko-svijeća

Antonija Milinković, 7.a

Likovni rad Karla Čižmešije

Karlo Čižmešija predložen za Osvojeno prvo mjesto iz biologije državni LIK 2014. U Osnovnoj školi "Grigor Vitez" Sveti Ivan na županijskom Žabno, 28. veljače 2014., održana je smotra likovnoga stvaralaštva učenika osnovnih i natjecanju srednjih škola Koprivničko-križevačke župani-

Učenici Područnih škola Budrovac, Čepelovac i Sirova Katalena, njihove učiteljice Olga Lazar, Marina Patačko i Martina Krajcar Baltić, roditelji učenika i svi mještani župe Budrovac obilježili su Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje tijekom misnog slavlja u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Budrovcu 13. listopada 2013. Tijekom misnog slavlja, koje je predvodio župnik Mladen Gorupić, učenici su pjevali u pratnji orguljašice Magdalene Bavrke, recitirali o kruhu te prinosili darove zemlje i zahvaljivali se na njima, što je pripremila vjeroučiteljica Marina Barberic. Cijela proslava bila je vrlo svečana, djeca, učiteljice i mame u narodnim nošnjama, u zraku se osjećao miris kruha i krušnih proizvoda koje su ispekle vrijedne ruke mama i baka te osjećaj zahvalnosti i Božjeg blagoslova, bogato ukrašena crkva narodnim ručnim vezom i košarama punih jesenskih plodova koje su pripremile gospođe Anđelka Peroković

Obilježavanje Dana kruha u Budrovcu

Dan kruha u Budrovcu

Lovrak i Zdenka Kovačev. Nakon mise i blagoslova plodova zemlje, u dvorištu župnog dvora održano je druženje uz kolače i sok. Hvala svim roditeljima učenika i ostalim župljanima na pomoći i suradnji u realizaciji proslave blagdana.

Područne škole u Varaždinu

Učenici u Varaždinu

Učenici Područnih škola Budrovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim su učiteljicama Olgom Lazar, Majom Matić i Martinom Krajcar Baltić, 12. studenog 2013. posjetili Varaždin. U Hrvatskom narodnom kazalištu uživali su u dječjoj predstavi „Čarobnica Berta, Maks i mala princeza“, koja ih je poučila o čaroliji, prijateljstvu i ljubavi, nakon čega su razgledali cijelo kazalište i koncertnu dvoranu. U šetnji gradom, upoznali su bogatu kulturnu baštinu ovog prekrasnog baroknog grada. Posjetili su varaždinsku katedralu, brojili anđele u Anđelinjaku, divili se Starom gradu te u Entomološkom muzeju upoznali čarobni svijet kukaca. Nastavni dan nastavili su u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović, a posebno ih je oduševio Dječji odjel Gradske knjižnice gdje ih je ljubazna knjižničarka odvela u čaroban svijet knjiga. U povratku kući, na željezničkom kolodvoru u Koprivnici, usvojili su nastavne sadržaje iz prometne kulture. Uz pjesmu i osmijeh, put kući brzo je prošao. Zasigurno će posjet baroknom Varaždinu dugo ostati u sjećanju malih putnika, a znanja stečena toga dana pomoći će u usvajanju novih nastavnih sadržaja.

Zubar Jelena Perica u Budrovcu

Zajednički roditeljski sastanak Roditeljski sastanak za sve roditelje i učenike Područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena održan je 28. studenog 2013. u učionici Područne škole Budrovac. Predavanje vezano uz zdravstveni odgoj učenika na temu „Higijena usne šupljine“, održala je stomatologinja Jelena Perica. Nazočnim roditeljima i učenicima govorila je o važnosti održavanja higijene usne šupljine, redovitog odlaska stomatologu, pravilne prehrane za zdravlje zubi, a zatim je male učenike poučila pravilnom pranju zubi.

Učenici su obećali da će redovito održavati higijenu svoje usne šupljine kako bi njihovi zubići bili zdravi, a osmijeh lijep i radostan. Veliko hvala stomatologinji Jeleni Perici na poduci i korisnim savjetima.

Posjet službenika policije i HAK-a Područnu školu za djecu s teškoćama u razvoju u srijedu, 18.rujna, posjetili su službenik PP Đurđevac i djelatnik HAK-a. Kao i svake godine, podsjetili su učenike na pravila ponašanja u prometu i istaknuli važnost poštivanja istih.Kako bi učenici što bolje upamtili pravila, na poklon su dobili edukativne bojanke o prometu i odgovornom ponašanju učenika u prometu.

Službenik policije i HAK - a u Područnoj školi za djecu s teškoćama u razvoju

Djed Mraz u Područnoj školi Budrovac

Sretan Božić svakome! Tako su pjevali učenici Područne škole Budrovac, sa svojom učiteljicom Olgom Lazar 20. prosinca 2013. na priredbi povodom Božića. Dječje i božićne pjesme i ples, recitacije i kratki igrokazi, razveselili su brojne goste. Na kraju priredbe, uzbuđenju djece nije bilo kraja jer je stigao Djed Mraz koji je svakome donio darove uz obećanje da će doći i sljedeće godine budu li i dalje tako dobri i marljivi. Mališani su ozarena lica otpratili dragog im gosta te su sa svojima najdražima nastavili druženje uz sokove, kolače i grickalice koje su pripremili roditelji.

U posjeti poljoprivrednom gospodarstvu obitelji Markić Učenici Područne škole Budrovac i njihova učiteljica Olga Lazar su 31. siječnja 2014. posjetili poljoprivredno gospodarstvo obitelji Markić, roditelja učenika Paule i Pavla. Ovom izvanučioničkom nastavom upoznali su osnovne gospodarske djelatnosti zavičajne regije te najčešća zanimanja ljudi ovog kraja. Razgledali su staju, svinjac i kokošinjac, naučili čemu služe pojedini poljoprivredni strojevi i uživali u igri s domaćim životinjama. Vožnja u traktorskoj prikolici odvela ih je kroz snježne brežuljke Bilogore do vinograda gdje su ponovili nastavno gradivo o djelatnosti ljudi i promjenama u prirodi zimi. Nakon grudanja, gostoljubivi domaćini ugrijali su male goste toplim čajem i mlijekom te počastili ukusnim obrokom. Obitelji Markić zahvaljujemo na gostoprimstvu i poduci o vrijednom zanimanju poljoprivrednika.

Učenici PŠ Budrovac kod obitelji Markić

Učenici PŠ Budrovac kod župana

Košarom voća zahvalili Koprivničko-križevačkoj županiji Svi učenici Područne škole Budrovac posjetili su u utorak 24. rujna Koprivničko-križevačku županiju. S učenicima i učiteljicom Olgom Lazar sastali su se župan Darko Koren, zamjenik župana Ivan Pal i pročelnik Mladen Antolić. Kako je zamjenik Pal bio prisutan na proslavi 100 godina školske zgrade i 186 godina školstva u Budrovcu učenici su obećali posjetiti i sjedište Županije. Zato su u druženju sa županom porazgovarali i o bogatstvu svojeg kraja, ali i o važnosti školovanja. Županijskim dužnosnicima predali su i košaru puno plodova voća kako bi zahvalili na brizi za ovu malu, ali uspješnu školu duboko povezanu sa svojom lokalnom zajednicom.

DAN KRUHA U MIČETINCU U nedjelju,13.10.2013. u mjesnoj kapeli Anđela čuvara u Mičetincu održana je svečana proslava Dana kruha i zahvale za plodove zemlje. Svečanu misu koju je održao kapelan župe Đurđevac, Ivan Munđar pjesmom i recitacijama uveličali su učenici PŠ Mičetinac i viših razreda naše škole iz Mičetinca uz prisustvo vjeroučitelja Branka Maznik i u organizaciji učiteljice Nade Petrović. Nakon svečanosti održano je druženje uz blagovanje kolača, kruha i drugih krušnih proizvoda koje su pripremile vrijedne ruke mama i baka. I ove smo se godine podsjetili na važnost čuvanja kruha i svih darova koje nam daruje zemlja uz ljudski rad i božji blagoslov sa zahvalom Bogu.

Obilježavanje Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje u Mičetincu

Tjelovježbene aktivnosti u slobodnom vremenu Zajednički roditeljski sastanak za roditelje i njihovu djecu Područnih škola, Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena održan je 4. veljače 2014. u Područnoj školi Čepelovac. Temu predavanja "Tjelovježbene aktivnosti u slobodnom vremenu" obradila je profesorica tjelesne i zdravstvene kulture Lidija Ormanec koja je nazočnima objasnila što je tjelesna aktivnost, zašto je važna te je nabrojila brojne prednosti tjelesnih aktivnosti (zdravstvene, psihološke, društvene, ekonomske i ekološke). Svoje interesantno i poučno predavanje završila je podukom učenika kako mogu vježbati te se opustiti tijekom učenja kod kuće, ali i u školi kako bi poboljšali koncentraciju te ojačali svoje tijelo za svakodnevne aktivnosti. Učenici su uživali vježbajući s profesoricom, a najviše radosti izazvala je zadnja igra koju učenici mogu igrati i u svoje slobodno vrijeme.

Zdravstveni odgoj u područnim školama

Predavanje je organizirano radi što kvalitetnijeg provođenja dijela zdravstvenog odgoja te poticaja učenika, ali i odraslih osoba, na svakodnevne tjelesne aktivnosti. Profesorici Ormanec puno hvala na vrijednoj i poticajnoj poduci.

Hrvatski olimpijski dan

Šesta Mala olimpijada učenika područnih škola

Učenici Područnih škola Budrovac, Čepelovac, Mičetinac i Sirova Katalena sa svojim su učiteljicama Olgom Lazar, Marinom Patačko, Nadom Petrović i Martinom Krajcar Baltić obilježile dana 13. rujna 2013. Hrvatski olimpijski dan te Međunarodni dan kulturne baštine kroz niz zajedničkih aktivnosti. Okupili su se na pitomome bilogorskome pobrđu u blizini Čepelovca gdje se prostire ladanjsko imanje, danas u vlasništvu obitelji Jelušić-Kranželić, Božice, naše poznate književnice, i supruga joj Đure, kojim dominira gotovo stoljeće i pol staro zdanje - dvor Barnagor. Dočekala ih je gospođa Jelušić te svojim malim gostima govorila o povijesti Barnagora i pokazala im njegovu unutrašnjost. Učenike je oduševio atelje ARS Barnagor, a u parku pijetlova uživali su tražeći ptičice izrađene od drveta koje se kriju na najneobičnijim mjestima. Učenik Ivan Pajtak iz Mičetinca je najtočnije prebrojio sve ptičice te ga je književnica Božica Jelušić nagradila svojom zbirkom pjesama. Upoznajući Dvor i njegovu povijest, učenici su obilježili Međunarodni dan kulturne baštine te shvatili važnost i potrebu očuvanja kulturno-povijesnih spomenika zavičaja. Pozdravivši se s gostoljubivom domaćicom, učenici su se uputili do nogometnog igrališta u Čepelovcu gdje su ih dočekali nogometni trener NK Vinogradara Dražen Šemovčan, predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Đurđevca, Jura Tomrlin te roditelji uče-

nika PŠ Čepelovac, koji su zajedno s Mjesnim odborom Čepelovac za sve pripremili ukusan i zdrav doručak. Poslije odmora, pripremili su se za održavanje šeste po redu Male olimpijade učenika područnih škola. Učenici su se povedeni geslom olimpijskih igara „brže, više, jače“ natjecali u tri sportske discipline. Učenici prvog razreda skakali su u vrećama. Prvo mjesto osvojili su Anamarija Barberic i Dino Kožar iz PŠ Budrovac. Drugo mjesto osvojili su Paula Markić iz PŠ Budrovac i Ivan Marjanović iz PŠ Sirova Katalena. Treće mjesto osvojio je Leonardo Ban iz PŠ Budrovac. Medalje i prigodne majice najuspješnijima podijelila je predsjednica Gradskog vijeća Grada Đurđevca gospođa Kristina Benko Markovica. Učenici drugog razreda bacali su lopticu u cilj. Zlatnu medalju osvojili su Vanesa Žilić iz PŠ Čepelovac i Antonio Jušta iz PŠ Mičetinac. Srebrnu medalju osvojili su Ena Pleško iz PŠ Čepelovac i David Zebec iz PŠ Budrovac, a brončanu medalju osvojili su Tena Đukić iz PŠ Budrovac i Karlo Lebinec iz PŠ Čepelovac. Medalje i majice malim olimpijcima podijelila je zamjenica gradonačelnika gospođa Brankica Kolomaz. Učenici trećeg razreda skakali su u dalj s mjesta. Prvo mjesto osvojili su Lara Prelec i Karlo Kovač iz PŠ Čepelovac. Drugo mjesto osvojili su Marta Globan iz PŠ Sirova Katalena i Željko Zebec iz PŠ Budrovac, a treće mjesto osvojili su Mateja Škrinjar iz PŠ Čepelovac i Dorijan Augustinović iz PŠ Sirova Katalena. Najuspješnijim natjecateljima medalje i majice podijelila je gospođa Božica Jelušić. Sretni i uzbuđeni, nagrađeni učenici tješili su svoje prijatelje koji nisu osvojili nagrade riječima: „Nije važno pobijediti, već je važno sudjelovati i time pokazali da imaju veliko i toplo srce.“ Hvala gospođi Jelušić na gostoprimstvu i poduci, svim vanjskim suradnicima i gostima koji su svojim sudjelovanjem uveličali ovo sportsko natjecanje, svim mamama učenika PŠ Čepelovac i Mjesnom odboru Čepelovac koji su pomagali u organizaciji i provedbi susreta i mnogim roditeljima, bakama i djedovima koji su došli bodriti svoje mališane.

Uredile učiteljice i učenici područnih škola

Jedan dan barokne idile Učenici 6.a, 6.c i 6.d razreda zajedno sa svojim razrednicama Darijom Car, Ivanom Jakopčević i Arijanom Lenardić posjetili su Varaždin. Ponedjeljak, 13. svibnja 2013. iskoristili smo za jednodnevni izlet u Varaždin. Ugodno putovanje započeli smo uz stručno vodstvo odabrane turističke agencije. Nakon ugodne vožnje put nas je doveo u varaždinski CineStar gdje smo pogledali fantastičnu avanturu „Carstvo velikog Oza 3D“. Svi smo bili oduševljeni Oscarom, cirkusnim mađioničarom koji se igrom slučaja pojavio u čudesnoj zemlji Oz. Uz puno truda uspio je nadmudriti zle vještice čime je Učenici 6.a, 6.c i 6.d u Varaždinu dokazao da dobro uvijek pobjeđuje zlo. Nakon CineStara put nas je odveo u samo središte Varaždina, točnije u Etnomološki muzej koji djeluje već pedesetak godina. Kratkim razgledavanjem upoznali smo „Svijet kukaca“ te ostavštinu Franje pl. Košćeca – utemeljitelja Entomološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Nakon zanimljivog i poučnog razgledavanja, čekao nas je ručak u McDonald's-u. Odlično raspoloženi uputili smo se u daljnje razgledavanje preostalog dijela grada. Ugodan boravak u Varaždinu završio je slobodnim vremenom koje su učenici iskoristili za šetnju i sladoled. Putovanje smo završili u Ludbregu koji se prema legendi smatra središtem svijeta. Novinarska skupina

Terenska nastava osmaša i sedmaša u Vukovaru U petak 11. listopada 2013. godine, 8.a, 7.a i 7.b su u pratnji razrednika Saše Senjana, Darije Car i Tomislava Franjića posjetili herojski grad Vukovar. Cilj ove terenske nastave je bio učenje o najnovijoj hrvatskoj povijesti i stradanju koje je pretrpio Vukovar od strane srpskog agresora. Posjetili smo vukovarsku bolnicu gdje smo vidjeli nemoguće uvjete u kojima su liječeni ranjeni branitelji i Vukovarci. Zatim smo posjetili vukovarsku vojarnu. U franjevačkom samostanu smo od fratara čuli 8.a, 7.a i 7.b U Vukovaru priču o razaranjima samostana i crkve. Nakon toga smo otišli do križa na utoku Vuke u Dunav gdje smo zapalili svijeću. I u zadnjem dijelu naše terenske nastave smo obišli Memorijalno groblje hrvatskih branitelja i Ovčaru gdje smo također zapalili svijeću i pomolili se za sve stradale u Domovinskom ratu. Prije izlaska iz Vukovara kratko smo stali i pogledali Spomen dom hrvatskih branitelja te smo se slikali na tenku i nakon smo krenuli prema Đurđevcu. Novinarska grupa

Terenska nastava učenika trećih razreda

Raketa za obranu od tuče

Učenici trećih razreda zajedno sa svojim učiteljicama M. Budaj, M. Dautanec, V. Šijak i učiteljem Z. Vidaković bili su 10. listopada 2013. godine u posjetu Radarskom centru na Bilogori. Cilj ove terenske nastave bio je upoznati osnovne mjerne instrumente kojima se mjere promjene u atmosferi, promatrati i doživjeti meteorološku postaju, istražiti kako nastaje i komu sve koristi prognoza vremena. Djelatnik Radarskog centra je učenicima pokazao sve mjerne instrumente, način njihove uporabe i način slanja prikupljenih podataka u Zagreb. Učenicima su najzanimljivije bile rakete za obranu od tuče. Vesna Šijak

Treći razredi na Bilogori

Nagradno putovanje u Koprivnicu Učenici 6.a. i 6.b. razreda u petak 18.10. 2013. godine poslije drugog sata nastave ostvarili su terensku nastavu na Bazene Cerine u Koprivnicu. U prošlogodišnjem natjecanju u sakupljanju 6.a i 6. b na bazenima u Koprivnici starih otpadnih baterija 6.a i 6.b. razred sakupio je najveći broj baterija te su ovom terenskom nastavom nagrađeni. Naša škola se u ovaj ekološki projekt koji organizira poduzeće „Friš“ iz Križevaca uključila među prvim školama u Republici Hrvatskoj. Već treću godinu za redom ustrajemo u obrazovanju i odgoju za održivi razvoj novih generacija petih i šestih razreda. Učenici kroz ovaj projekt na satovima prirode i na izvannastavnoj aktivnosti ekološkoj družini uče o važnosti odvajanja opasnog otpada iz komunalnog otpad, a ali i drugim vrstama otpada te načinima njihove ponovne upotrebe. U utorak 21. 01. 2014. Mala multimedijska grupa s Novinarska skupina učiteljicom Nadom Petrović posjetili su Podravski radio. Djelatnici Podravskog radija proveli su nas kroz svoje prostorije i pojasnili čemu služi radio postaja, na kom principu radi, što je sve potrebno da bi se napravila jedna radio emisija te koje poslove obavljaju njezini zaposlenici. Nizom pitanja koje su učenici postavljali pokazali su interes za ovu vrstu rada te su bili uključeni izravno u emisiju gdje su se predstavili i imali prilike postavljati pitanja na koja im je urednik s radošću odgovarao. Na taj su način upoznali i kako se sudjeluje izravno u programu te kako se to radi. Potom su imali prilike izreći pozdrav, prema svojoj želji izravno u emisiju. Budući da Podravski radio ove godine slavi svoj 50. rođendan, učenici i učiteljica tom prilikom izrekli su čestitku s lijepim željama za njihov daljnji uspješan rad. Učenici četvrtih razreda u listopadu 2013. uz stručno vodstvo djelatnika Šumarije obišli su šumu Repaš gdje su se upoznali s raznovrsnošću biljnog i životinjskog svijeta ove životne zajednice. Obišli su granični prijelaz Gola gdje su učili o značenju i važnosti graničnog prijelaza za našu domovinu.

Mala multimedijska grupa posjetila Podravski radio

Posjet Podravskom radiju

Četvrti razredi u šumi Repaš

Terenska nastava četvrtih razreda

Učenici četvrtih razreda, 12. 11. 2013. bili su na terenskoj nastavi u Zagrebu. Posjetili su Sabor i razgledali Zagreb kao kulturno, prosvjetno, ekonomsko i političko središte. Učenici su bili oduševljeni razgledom grada,a posebno ih se dojmilo razgledavanje Sabora.

Posjet postolarskoj obrtničkoj radnji U petak 7. 02. 2014. učenici 4. d razreda s učiteljicom Nadom Petrović obišli su postolarsku radnju u gradu. Gospodin Željko Crnjak predstavio im je svoj mali obrt. Osim što su upoznali zanimanje postolara, učenici su se posebno zanimali za ovu vrstu gospodarske djelatnosti postavljajući različita pitanja na koja im je gospodin Željko detaljno odgovarao. Učenici su se zanimali kako se osniva takva obrtnička radnja, gdje i kako nabavlja alat i ostali pribor za rad, kako dolazi do robe i kakve su cijene materijala koje upotrebljava u svom poslu. Zanimalo ih je je li isplativo obavljati taj posao, kako naplaćuje za urađeni rad te niz drugih pitanja. Gospodin Željko je s ljubavlju pričao o svom zanimanju dok su ga učenici slušali s velikim interesom. Zahvaljujemo gospodinu Željku Crnjak na odvojenom vremenu.

4.d u postolarskoj radnji

Zelena čistka U sklopu projekta Zelene čistke u kojoj su sudjelovali 5. i 6. razredi naše škole bile su potrebne pripremne radnje i snimanje terena u Đurđevcu. Učenici 6.a. razreda obilazili su područje Grada Đurđevca te kartrirali pomoću GPS-a i fotoaparata područja gdje ima otpada i divlja odlagališta. Uz pomoć ovog projekta naučili smo rukovati sa GPS- om i bilježiti potrebne koordinate.

Učenici u akciji

EKO GRUPA u akciji "Ptice zimi"

Pripremanje hrane za ptice

Učenici 1.d razreda, polaznici EKO GRUPE, u ove hladne zimske dane odlučili su pomoći pticama stanaricama. Osim što smo na nekoliko susreta učili i razgovarali o pticama i njihovom prezimljavanju, naučili smo i kako pripremiti hranu za ptice. Vrijedni učenici sakupili su i donijeli sjemenke suncokreta, pšenice, zobi, prosa, bundeve, kukuruza te lješnjake, orahe, kikiriki iz ljuske, suhe grožđice, zobene pahuljice, palentu i mast. Sastojke su pomiješali s masnoćom i oblikovali u kuglice koje su vezali u mrežaste vrećice, a uz pomoć domara Zvonka postavili na grane drveća u školskom dvorištu. To je odlična hrana za ptice u hladnim zimskim danima. Osim hranjivih kuglica, učenici su izradili i hranilicu koju su također napunili raznim sjemenkama te je postavili u školskom dvorištu. Kaže se da su ptice najljepši ukras svijeta, a kako im je život sve ugroženiji, odlučili smo pomoći i zaštititi te malene životinje s vjerom da će nam biti neizmjerno zahvalne i u proljeće nas nagraditi pjesmom!

Insektarij s paličnjacima Vrijedni učenici ekološke družine već duže vrijeme u svojoj učionici prirode imaju insektarij sa vijetnamskim paličnjacima, životinjama koje su izvrstan primjer mimikrije, sposobnosti da se izgledom prilagode okolini. Vijetnamski paličnjak nije izbirljiv što se tiče hrane. Najbolje ih je hraniti kupinovim lišćem, bršljanom (što jedu rjeđe, ali im je odličan za penjanje) salatom, listom maline... Ova vrsta paličnjaka je poznata po partenogenetskom razmnožavanju (mužjaka je u prirodi vrlo malo), što znači da za reprodukciju nije nužno prisustvo mužjaka. Dosta su krhki te je potrebno malo više pažnje pri uzimanju u ruke. Nepažnja često dovodi do otpadanja nogu i ticala. Prednost je što imaju sposobnost regeneracije do određene starosti (6 mjeseci). Aktivni su noću, stoga je dobro predvečer pošpricati vodom lišće koje jedu. Tako će primiti potrebnu količinu vode jer ju ne piju. Danju obično miruju, najčešće na granama. Učenici prema paličnjacima imaju obavezu vlažiti lišće vodom, donositi svježe lišće, pratiti promjene paličanjaka: rasti presvlačenje. Učenici iz ovog primjera osim što uče prirodoznanstvene pojmove razvijaju empatiju, suosjećanja, odgovornost, poštovanja kod djece te razvijaju sposobnosti usvajanja obaveza. Kako odrastaju, djeca kroz igru s životinjom usvajaju mnoge vještine, od motoričkih do socijalnih.

Terenska nastava u šumi

Terenska nastava šestih razreda Učenici šestih razreda prema planiranoj terenskoj nastavi iz prirode 21. 10. bili su na terenskoj nastavi u šumi crne johe nedaleko Starog Grada. Učenici su u parovima rješavali unaprijed dogovorene zadatke. Otisak drveta pomoću papira i glinamola, mjerenje temperature zraka i tla, izračunavanje njene srednje vrijednosti, određivanje kiselosti ili lužnatosti tla, bilježenje koordinata pomoću GPS-a, izračunavanje opsega debla, visine odabranog drveta, prepoznavanje drveća prema listu, kori ili plodu te još mnoge druge zadatke. Ovaj oblik terenske nastave učeniku omogućuje da testira svoje znanje na terenu, utvrdi i produbi već postojeće znanja te razvija ispravno stajalište o očuvanju i zaštiti šuma.

Izrada i ukrašavanje platnenih vrećica Ukrašavanje platnenih vrećica

Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje učenici 7.c razreda zajedno sa svojom razrednicom Ivanom Jakopčević izrađivali su i ukrašavali platnene vrećice. Tim projektom željeli su plastične vrećice zamijeniti platnenim te razviti svijest o važnosti očuvanja okoliša. Svi su učenici dobili platno koje je trebalo po rubovima zašiti, a potom i ukrasiti. Na kraju uspješnog rada napravili su malu izložbu svojih platnenih vrećica. Matea Markešić, 7.c

Međuškolsko eko-prijateljstvo

Recikliranje papira

Oslikavanje zida Polaznici izvannastavne aktivnosti Ekološke družine oslikavaju zidove učionice 7. kako bi sadržaji prirode bili što dostupniji njima samima ali i drugim učenicima. Krenuli su sa životnom zajednicom močvarom sa biljkama i životinjama koje ju nastanjuju dok na drugom zidu oslikavaju životnu zajednicu mora. Projekt iziskuje puno znanja, strpljenja i truda učenika.

Međuškolsko ekološko prijateljstvo je projekt Ekološke družine Osnovne škole Ivan Lackovića Croata Kalinovac i Knjigaonice Osnovne škole Grgura Karlovčana Đurđevac s njihovim učiteljima Martinom Lovrak Ivanov i Zoranom Vidakovićem. Tijekom školske godine učenici ove dvije izvannastavne aktivnosti iz različitih škola održat će niz zajedničkih susreta i radionica te djeluje već drugu godinu za redom. Cilj projekta je razvijanje ekološke svijesti, prepoznavanje vrijednosti i primjena recikliranja kao načina zbrinjavanja otpada, upotreba recikliranog materijala u kreativnim radionicama te promoviranja zaštićenih prirodnih vrijednosti Koprivničko - križevačke županije. Prva radionica održana je 10.10.2012. u Đurđevcu u OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac gdje su učenici iz obje škole imali prilike naučiti cijeli postupak recikliranja papira. Drugoj radionici su prethodila istraživanja kukaca Podravine te oslikavanje istih na papirima iz kutija cipela sa ispisivanjem obilježja svakog od kukaca. Druga radionica je održava u OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac u učionici biologije.

Primjeri za štednju papira

1. Koristite papir s obje strane (onaj potrošen s jedne strane čuvajte na posebnom mjestu i iskoristite ga kada nije potreban potpuno novi čisti papir). 2. Ne bacajte u smeće dobre omotnice samo zato što na sebi imaju adrese (može vam zatrebati kao mali fascikl za odvajanje, na primjer računa od različitih tvrtki, i slično). 3. Koristite iste kutije za darove što je češće moguće. 4. Ponovno iskoristite papir za zamatanje darova. Oslikavanje zida - močvara 5. Koristite krpu i platnene ubruse umjesto papirnatih. Svi učenici, učitelji te mještani mogu svoja prva proljetna opa- 6. Kupujte bilježnice od recikliranog papira. žanja ptica javiti na internet stranicu www.springalive.net i uk7. Skupljajte stari papir, na primjer u odvojenu ljučiti se u pustolovinu promatranja ptica te svoj hobi podijeliti s kutiju i kada se kutija napuni bacite papir u kontejostatkom svijeta. Učenici 5. i 6. razreda su također promatrali ner za papir odakle se odvozi na recikliranje. ptice, prepoznavali ih, bilježili opažanja, ali i prebrojili stanje Mia Radman, 7.d roda i lastavica u našem Gradu Đurđevcu. . U projekt opažanja roda, lastavica, kukavica, čiopa i pčelarica „Spring alive“ uključili smo se kako bi preko nje svi koje su zainteresirani mogu unositi podatke o viđenom, i uz to puno više naučiti o spomenutim pticama. Internetska stranica projekta Springalive sadrži podatke o kretanju ptica u Europi i Africi. Svojim opažanjima možemo puno doprinijeti istraživanju kretanja ptica.

PROJEKT SPRING ALIVE

Uredili članovi Ekološke grupe i učiteljica Martina Lovrak Ivanov

Četiri za pet Predstavljamo vam mlade i poletne učitelje koji su postali dio našeg osnovnoškolskog života

Od ove školske godine u područnoj školi Sirova Katalena imamo novu učiteljicu razredne nastave Martinu Krajcar. Sebe opisuje kao emotivnu, znatiželjnu i marljivu osobu. Oduvijek je željela raditi s djecom, a da nije učiteljica bila bi knjižničarka. U slobodno vrijeme voli šetati, čitati, plesati i voziti bicikl. Ne može zamisliti dan bez zagrljaja i dobre pjesme. Jako joj se sviđa rad u našoj školi. Dora Stanešić, 7.c

Martina Krajcar

Profesor Hrvoje Janči donedavno je bio učenik naše škole. Danas može biti ponosan jer je svojom upornošću ponovo u školi, ali ovog puta kao profesor fizike. Najviše ga veseli osmijeh na učeničkim licima kada otkriju zakonitost određene fizikalne pojave koja je u početku izgledala poput magije. U slobodno vrijeme bavi se nogometom i ribolovom, a svoj dan ne može zamisliti bez spavanja. Mia Radman, 7.d Hrvoje Janči

U područnoj školi Mičetinac imamo novu učiteljicu Bojanu Biondu. Nasmijana Bojana sebe opisuju kao iskrenu, emotivnu i pozitivnu osobu. Od prvog razreda voljela se igrati učiteljice, ispravljati zamišljene testove, pisati kredom po ormaru. Želju za učiteljskim poslom dala joj je jedna profesorica koja joj je bila uzor. Da nije učiteljica, bila bi profesorica njemačkog jezika. Najviše voli dječji osmijeh i dječju spontanost. Nema puno slobodnog vremena, a kad ga pronađe provodi ga s prijateljima. Sretnom ju čine male stvari, a dan ne može zamisliti bez mobitela i komunikacije s dragim ljudima. Emilija Kremer, 7.c

Bojana Bionda

I u područnoj školi Čepelovac imamo novu učiteljicu Marinu Patačko. Sebe opisuje kao realnu, tvrdoglavu i empatičnu osobu. Da nije učiteljica bila bi odgajateljica u vrtiću. U svom radu najviše ju veseli što može dio svog znanja i iskustva prenijeti na djecu, ali istovremeno i učiti od njih. Slobodno vrijeme koristiti za kreativno izražavanje i druženje s četverogodišnjom kćeri Katjom. Kod ljudi voli točnost i iskrenost, a dan joj je nezamisliv bez obitelji, kockice čokolade i šalice kave. Matea Markešić, 7.c

Marina Patačko

Naši umirovljenici sa ravnateljom i sindikalnom povjerenicom

Naši umirovljenici

Svake školske godine poneki djelatnik ode u zasluženu mirovinu. Ove školske godine došao je red na učiteljicu razredne nastave Rezu Kolomaz, učitelja likovne kulture Tomislava Franjića i učiteljicu matematike Mariju Kljajić. Odlučili smo razgovarati s njima o dugogodišnjim školskim uspomenama. Učiteljica Reza Kolomaz Koje osobine mora imati dobar učitelj? Mora biti pravedan, tolerantan, pun razumijevanja i za djecu i za roditelje. Mislite li da odgoj učenika dolazi od kuće ili su za to zaslužne odgojne ustanove poput vrtića i škole? Za odgoj učenika odgovorna je obitelj. Vrtić i škola ne mogu ispraviti pogreške u odgoju roditeljskog doma. Kako provodite vrijeme bez nas? Radno u obitelji i s unucima.

Ravnatelj Marijan Vinković, Reza Kolomaz i Nada Kožar

Učitelj Tomislav Franjić Tko je zaslužan za Vaš poziv učitelja? U osnovnoj školi imao sam izuzetno kvalitetne i vrijedne učitelje. Tek u Gimnaziji sam donio čvrstu odluku da ću postati učitelj. Svakako, najzaslužnija za moj odabir bila je moja razrednica, profesorica Ksenija Prelec. Nju sam uvijek nastojao

Marijan Vinković, Tomislav Franjić i Nada Kožar

slijediti na svojem učiteljskom putu. Njezini savjeti i kasnije, kad smo zajedno radili bili su mi dragocjeni. Što mislite je li važnije znanje ili zalaganje? U mnogim predmetima najvažnije je znanje, no u odgojnim pak više važnosti posvećujemo zalaganju. Kod mene je uvijek bilo važno zalaganje, a redovitim radom, preciznošću i urednošću učenici bi usavršavali znanja i spoznaje. Što biste poručili svojim kolegama i učenicima naše škole. Vrijeme provedeno u đurđevačkoj školi blistav je kamen u mojem mozaiku života. Kad bih morao ponovo birati posao i mjesto rada sigurno bih odabrao ovu škole i ovakve ljude s kojima sam proveo svoj radni vijek. Uvijek smo i kad nam je bilo najteže djelovali kao jedna velika obitelj. Želim svima, i učiteljima i učenicima da i dalje djeluju poput jedne velike obitelji.

Učiteljica Marija Kljajić Kakav je osjećaj ući u školu, ali sad bez učiteljskih obaveza? Uvijek mi je ugodno doći u školu. Dobar dio života provela sam kao učiteljica radeći s užitkom i zadovoljstvom svoj posao. Kojih se trenutaka iz škole rado prisjećate? Rado se prisjećam onih trenutaka kad mi je učenik svojim znanjem i zalaganjem potvrdio koliko me je razumio u mom predavanju, kada sam vidjela da je prihvatio pravila lijepog ponašanja, tada sam shvatila da moj rad nije bio uzaludan. Koliko ste godina radili u školstvu? Kao učiteljica matematike radila sam 43 godine, četiri mjeseca i osam dana. Što biste poručili svojim kolegama i učenicima naše škole? Kolegama da rade strpljivo i odano svoj posao, da budu dosljedni u svom radu, a učenicima da uče redovito jer znanje i dobar odgoj su veliko bogatstvo koje im nitko nikad ne može ukrasti.

Ravnatelj Marijan Vinković, Marija Kljajić i Nada Kožar

Fear of sleep

Reklama za dječje vlažne maramice Vivian Novak, 7.d

School uniforms are a good idea From my opinion, everybody in school have to wear school uniforms. Of course, in my school that is not possible because children in my school are too depressed and

Štand engleskog jezika uz obilježavanje 240-te godišnjice školstva u Đurđevcu

Fear of sleep is a phobia that doesn’t allow you to sleep even for a little while. Some people with this phobia just fear to go to sleep because they think they’ll die or see something terrible in their sleep. One woman claims that she saw a ghost in her sleep and that this same ghost visits her every time before she wants to sleep. People with this phobia are very tired and exhausted and they drink energy drinks and use pills and injections that keep them awake for several hours. These pills, injections and energy drinks are not good for them and they can die if they take uncontrolled doses that are not healthy. With this phobia can appear the phobia of eating so they canlose all energy that they get from food and in a few days they can die. This type of phobia is lethal almost every time if it combines with the fear of sleep. These combined phobias are the worst ones. Luka Pačko, 7.b

unfriendly so they don’t want to wear uniforms. But look. Everybody in the same uniform. That will look fantastic. School uniforms for boys: white shirt, jeans and trainers. School uniform for girls: white shirt, jeans or skirt and trainers. Of course, everybody must wear a tie and some different bracelet or necklace. In different and cheerful colours, of course. Skirts and jeans need to be blue and trainers need to be black, white or blue. Children must have socks. Blue, white or black socks.But what about hairstyles? Boys must have neat hair. Girls must have neat hair or some ponytail. That’s everything about looks. But what with children? Some kids don’t want to look similar to others. I think that school uniforms are good idea because I just like it. I don’t know why. But of course there are people who don’t like it. School uniforms could be expensive but if you want to look nice, even at school, money isn’t a problem. That’s everything what I have to say about it. Miljana Banjac, 7.a

“Everything starts with a dot.” Wassily Kandinsky

YELLOW – RED – BLUE Grupni rad, 6.b

ARTIST: WASSILY KANDINSKY YEAR: 1925 TYPE: OIL PAINT ON CANVAS CURRENT LOCATION: THE POMPIDOU CENTRE, PARIS, FRANCE INTERESTING FACTS ABOUT THE PAINTING: • Kandinsky said that when he painted he heard music in his head, so every shape is like a note. • Look out for a human profile, a yellow lighthouse and a waving flag. INTERESTING FACTS ABOUT THE ARTIST: • He was a law teacher. At the age of 30, he changed his career and became an artist. • Many of his paintings were named as if they were songs or musical works. • He named the paintings he considered the best as “Composition”. He only named ten of his paintings this way.

Glazba na satu njemačkog jezika Volim kad su satovi njemačkog jezika drugačiji nego inače. Puno je zabavnije i prije prođe vrijeme. Općenito, na njemačkom nikada nije dosadno, jer sve što radimo, radimo uz smijeh i puno pozitivne energije. Jedan sat njemačkoga je bio baš neobičan i potpuno drugačiji od ostalih. Učiteljica nam je pustila na projektoru pjesmu. Gledali smo video, ali ništa nismo čuli. Pažljivo smo gledali riječi koje su se prikazivale u spotu. Na temelju toga, naš zadatak bio je zaključiti o čemu se radi. Isprva, nije mi bilo ništa jasno, ali kasnije sam shvatila o čemu se radi. U drugom dijelu sata, učiteljica je pustila drugu pjesmu. Slušali smo ju, ali ovaj put nismo ništa vidjeli. Na temelju toga što smo čuli, naš zadatak bio je nacrtati ono što mislimo da ide uz tu pjesmu. Ja sam nacrtala dječaka koji ide u disco. Zapravo,mogli smo nacrtati što smo htjeli. Na kraju, ispalo je da smo svi promašili temu i da je spot bio skroz drugačiji od onoga što smo mi nacrtali. Kad smo pogledali video i usporedili ga sa crtežima,bilo nam je smiješno. Stvarno je bilo zanimljivo, jer smo uz pjesme učili njemački. Svaki sat naučimo nešto novo i jako mi se sviđaju takvi neobični satovi. Nadam se da će ove godine biti još puno takvih zabavnih satova. Gordana Šogorić, 8.a

Putujemo Berlinom i Műnchenom

Meine Familie Ich heiße Matija Miletić. Ich bin 11 Jahre alt und ich gehe in die fünfte Klasse. Ich habe eine kleine Familie. Meine Mutter heißt Željka. Sie ist jung und nett. Sie arbeitet und hilft mir beim Lernen. Sie kocht prima. Mein Vater heißt Dražen. Er ist alt und dick. Er spielt gern mit mir. Ich habe eine Schwester. Sie heißt Monika. Sie ist nett und jung. Sie spielt gern mit mir und sie lacht immer. Wir haben einen Hund. Sie heißt Lili. Wir wohnen in einem schönen Haus. Das ist meine kleine Familie. Matija Miletić, 5.d

Izrada mentalne mape

Was wird im Jahr 2050 sein?

Bis 2050 müssen noch viele Jahre vorbei gehen. Bis dann werden wir Leute in fünfziger Jahren sein. Schon heute ist der Welt modern und Technologie und Industrie ist sehr gut entwickelt. Es gibt keinen Menschen der keine Handy und Computer hat. Der Luft ist schon heute verseucht von verschiedenen Dämpfen aus den Fabriken und bis 2050 wird es noch viel schlimmer sein. Die Autos werden die Luft so verseuchen, dass sie bis dann wahrscheinlich etwas Neues ausdenken werden. Die Leute leben ungesund, weil sie wenig Zeit zum Kochen haben. Bis 2050 wird sich schon etwas ändern müssen. Die Leute werden ihre Nahrung selber züchten, so bekommen sie Obst und Gemüse mit mehr Vitaminen. Das Programm in der Schule wird anders laufen. Die Kinder werden jeder an seinem Computer sitzen und weniger mitarbeiten mit Lehrer haben. Viele Arbeiter in Industrien werden mit Roboter vertauscht. So verlieren wir noch Arbeitsstellen. Jetzt ein Blick auf Verkehr. Die Leute werden mehr U-Bahne und S-Bahne benutzen. Wegen der Umweltverschmutzung wird das Benzin mit einer anderen Energie vertauscht. Die Leute werden bestimmt mehr mit Fahrrad fahren. Reiche Leute werden am Wochenende an den Mars fliegen. Der Mond wird eine touristische Destination. Wird das Leben in dieser Zeit schöner, oder doch nicht, dass kann ich noch nicht wissen. Na, leben wir das Leben froh und gesund und mal sehen. Dea Patačko, 8a

Obilježavamo Dane kruha

Donacija računala knjižnici

Dobra praksa i suradnja škole i roditelja Dobra suradnja s roditeljima najvažniji je dio u ostvarivanju programa i projekata. Akcija Imam pravo na svoju knjižnicu povodom Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica se nastavlja. Ove godine skupili smo 12.370,00 kn i za to je kupljeno 225 novih svezaka – lektirni naslovi, literatura za slobodno čitanje po izboru učenika, zanimljiva enciklopedijska izdanja. Na policama knjižnice naći će se stručna literatura za učitelje i roditelje, a knjižnica je obogaćena i literaturom u digitalnom obliku. Dođite u knjižnicu, zavirite na police, izaberite naslov za opuštanje ili dodatno učenje, pratite web stranice knjižnice na kojima možete pronaći korisne savjete i zanimljive informacije.

Nataša Švaco

Projekt Čitamo mi, u obitelji svi 2014 Čitamo mi u obitelji svi - 3.d razred

Donacija računala - korisnici surfaju

Dobra suradnja lokalne zajednice, roditelja i škole rezultirala je vrijednom donacijom našoj knjižnici. Zagrebačka banka donirala je 8 svojih računala i 1 printer knjižnici OSNOVNE ŠKOLE GRGURA KARLOVČANA, ĐURĐEVAC. Veliko hvala djelatnicima Poslovnice Đurđevac koji su posebnim angažmanom doprinijeli da računala budu donirana upravo našoj školi, a na inicijativu i zamolbu knjižničarke. Nekoliko godina pokušavali smo bezuspješno dobiti neku od donacija na Natječaju za dodjelu donacija Zagrebačke banke. Nedavni razgovor s direktoricom koja je prepoznala potrebe učenika rezultirao je pozitivnim ishodom. Računala će našim učenicima, učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti kvalitetno i uspješno praćenje nastavnog plana i programa u skladu s razvojem novih tehnologija u knjižnici i informatičkoj učionici. Korisnici knjižnice će na brz i efikasan način pretraživati bazu podataka putem on-line kataloga, izrađivati prezentacije za nastavu, igrati edukativne igre, natjecati se u raznim kvizovima, rješavati zadaće, pisati eseje i referate, sudjelovati u izradi digitalnog školskog listaO Program školske knjižnice sastavni je dio školskog kurikuluma i uključen je u nastavni proces kroz koji učenici ostvaruju niz projekata tijekom nastavne godine, a sada će im biti još brže i lakše.

Knjižničarska grupa

Već treću godinu provodimo projekt Čitamo mi, u obitelji svi u kojem sudjeluju učenici trećih razreda. Projekt su pokrenuli knjižničari udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara u osnovnim školama diljem Hrvatske. Cilj projekta je poticanje čitanja i razvijanje informacijske pismenosti unutar obitelji zajedničkim druženjem i provođenjem slobodnog vremena uz knjigu. Svakog petka jedan učenik nosi knjižnični ruksak s 8 knjiga kući. U srijedu učenik vraća ruksak i iznosi razredu svoje dojmove o pročitanom. Predstavljanje djela Grgura Karlovčana

Obljetnica 101. godišnjice rođenja Grgura Karlovčana U sklopu Dana hrvatskog jezika, 11. ožujka, u knjižnici smo obilježili 101. godišnjicu rođenja Grgura Karlovčana, učitelja i književnika čije ime nosi naša škola. Učenici su predstavili djelo Grgura Karlovčana krasnosloveći njegove najpoznatije pjesme, pripovijetke i novele. U programu su sudjelovali učenici Karlo Grgičin, Antonio Markač, Margareta Kučinić, Matea Markešić, Sanja Barberić, Jurica Kanić, Anja Vujčić, Mihaela Pintar, Tara Topolčić, Angelika Marija Pejić i Leonarda Karlovčan.

Poklon Gradske knjižnice Gradska knjižnica Đurđevac poklonila je našoj knjižnici i Područnoj školi za učenike s teškoćama u razvoju knjige za slobodno čitanje. Učenici su se jako obradovali naslovima.

PlaniramoO susrete i radionice sa Sanjom Polak, Sanjom Pilić, Željkom Horvat Vukelja, Ivankom Ferenčić, Ivanom KranželićO

ZATO JE VAŽNO ČITANJE

Poklon Gradske knjižnice

Zamislite svijet bez slova, bez pisanja, bez čitanja. Kakva bi to pustoš bila. Ne bi bilo moderne tehnologije. Ne bi bilo enciklopedija, knjiga, časopisa. Neki misle da im je čitanje nepotrebno za matematiku, prirodu, vjeronauk i ostale predmete. Ali kako napisati ispit iz prirode, ako ne znaš pročitati zadatak. Kako doći kod prijatelja, ako ne znaš pročitati ime ulice. Razmislite malo. Mi smo učenici, zar ne? Kako bi učili i pisali zadaću da ne znamo čitati? Kako tako završiti fakultet? Neki bi učenici voljeli da ne moraju pisati zadaću, ali mobiteli, računala, tableti bi im sigurno nedostajali. Naši preci su nam ostavili mnoštvo podataka o događajima koji su se događali prije mnogo tisuća, čak milijuna godina. Oni su izgleda znali pisati. I mi to moramo znati tako da to znanje prenosimo potomcima. Sada dobro proučite moj sastavak. Je li napisan u slikama? Ne. Onda dobro razmislite što sam htjela reći. Onaj tko ne razumije ovu rečenicu, objasnit ću mu. Poruka je jasna: naučiti čitati i pisati je pravo blago. Zato sam ja sretna što znam čitati! Lucija Smes, 4.a

Čuj, Pigi, zaljubila sam se

1. Čuj, Pigi, zaljubila sam se / Branka Kalauz 2. Morski dnevnik Pauline P. / Sanja Polak 3. Maša i životinje / Sanja Pilić

1.Pozitivna disciplina u razredu / M. Rijavec i D. Miljković 2.Da, molim. Svejedno! : kako izvući najbolje od tinejdžera / Penny Palmano 3.Kako uspješno učiti u timu / Heinz Klippert

1. 2. 3.

c or, 7. a Pisk 4.d l e r i M ajsar, a Ana B intarić, 2. P a Petr

1. Durica / Ivica Bednjanec 2. Uljuđeni vuk / Becky Bloom; Pascal Biet 3. Leteći glasovir / Željka Horvat Vukelja

Durica

1. Vampirska akademija / Richelle Mead 2. Kuća noći / P. C. Cast i K. Cast 3. Tajni snovi jedne šopingholičarke / Sophie Kinsella Vampirska akademija

1. Moj planet 2. Prvi izbor 3. Unikat

1. Lju b 2. An ica Vukov tonela ić 3. Iva nka G Carek olubić

Uživancija na Krku Maturalno putovanje 7.c razreda Sloboda u vodi! Po povratku u hotel upoznali smo učenike osnovne škole iz Viškovaca kod Đakova pa smo s njima razgovarali. Nakon toga šetnja Omišljem. Bilo je odlično, našetali smo se do mile volje, sada spavanac! Laku noć! A da, hrana je super! Maturalac 7.c 2. Dan maturalca – petak 1. Dan maturalca – četvrtak Opet rano ustajanje! Idemo na izlet Konačno je došao i taj dan! i to u Samostan navještenja MarijiMaturalac!! Cijele noći nisam spavala, samo na na otok Košljun. Taj otočić smatsam ležala i nestrpljivo čekala trenu- ra se oazom mira. To je stvarno tak ustajanja. Kreće se jako rano, a istina. Kad si tamo, imaš osjećaj da je otok jedna velika crkva na otvone daj Bože da zaspim i zakasnim. renom i vidiš gdje, gdje kojeg fraNo, nisam ja zaspala ni zakasnila, njevca. Tamo je bilo lijepo i mirno. ali Zvone je! Smjestili smo se u autobus i krenuli! Kako smo na otočić došli brodom, vraćali smo se isto tako. Na brodoKrku i Omišlju, stižemo! Bili smo pospani, no od uzbuđenja nitko nije vima je uvijek zabavno, prvo vjetar koji raznosi kosu, a onda nasmijaspavao. Pričali smo i pričali, smijali se i zadirkivali. Kao u času eto Rudi- vanja, zadirkivanja, komentiranja i slično. Nakon povratka na otok Krk, ne, spilja Biserujka. Nitko od nas ponovno more, plaža, plivanje, ronije bio u spilji pa nas je sve interesiralo što je to zapravo. Mislim da je njenje, bacanje, skakanje, sunčaspilja, fakat, super, jer je i vodič pre- nje. Sloboda u vodi! Nakon večere, išli smo u disco! Prizgodan. Kažu moje cure iz razreda da ih ne bi bilo strah niti dublje spilje je toga uredili smo se za taj „svečani“ izlazak, a Lucija je i slaviistraživati uz takvog vodiča. Eto, spilja stvarno stravična, kako bi rekli la rođendan, tako da je to bio razlog za duplo slavlje! U discu je bilo kod nas u Đurđevcu: „ Malko vekši podrum, pun sig i stoječeg kamenja, odlično! Po povratku u hotel, neki su se ohrabrili i išli na noćno kupaz moste i strajom v kostjaj!“ Baš je nje, no bilo je i onih koji su se bojali bilo cool, doslovce, tamo je jako pirana i „morskih cuckov“ u moru, hladno. Po izlasku iz spilje krenuli pa su čekali na obali, no zabavljali smo prema Omišlju. Mogu reći da smo se baš lijepo. Nasmijavali smo krajolik baš i nije nešto! Kamenjar i zeleno žbunje, no miris mora vuče i se i pričali viceve. vuče tako krajolik postaje neprimje- 3. Dan maturalca- subota Već smo se priviknuli i udomaćili, tan. tako da naručujemo hranu u restoNaša voditeljica putovanja Ariana svima se na prvi pogled svidjela, no ranu kakvu želimo. Ujutro nismo tu je naša razrednica Antonela kojoj pospani pa svi idemo na doručak, a nema ravne, ona je Bog i batina i mi mislim da smo odmah kad se probudimo jako gladni. smo oko nje kao latice oko tučka. Ovaj dan je bio baš turistički!Poslije Nerazdvojni! Stigli smo u hotel Delfin i smjestili se doručka, posjet crkvi sv. Lucije, naravno u Jurandvoru pokraj Bašu sobe. Nakon kratkog odmorake. Baš zgodno, juče smo slavili more, plaža, plivanje, ronjenje, baLucijin rođendan, danas crkva sv. canje, skakanje, sunčanje-to je to!

Lucije, nisam do sada imala osjećaj da Lucija ima toliko i svuda. Normalno, kako biti na Krku, a ne vidjeti Bašćansku ploču, to bi bilo neoprostivo! U crkvi sv. Lucije pogledali smo film, fotografirali se za uspomenu, pomolili se koju molitvicu i krenuli u Akvarijum.U Akvarijumu smo vidjeli razne lijepe i ružne ribice, ribe i ribetine koje plivaju u našem prekrasnom Jadranskom moru. Zamislili smo se – kupati se, ili možda ne? Možda je Zvonimir bio u pravu kad se nije htio kupati jer misli da tu ima pirana. Možda ih stvarno i ima? Ma, ne trebaju nam pirane, kad vidim onu murinu, ne znam bi li išla u vodu ili ne. No, kad vidim more kako se njiše i bljeska, ni murine, ni pirane, ni morski psi, ni ježinci, ma ni krokodili me ne mogu zaustaviti da se ne bacim. To blještavilo otjera sav strah od ružnih stvorenja koja žive u moru.Tako je bilo i sada! Nakon posjeta Akvarijumu bili smo na ručku u hotelu Zvonimir. Eto opet, samo Zvonimiri i Lucije, nigdje niti jedne Elizabete, osim mene. Nakon ručka - opet more, plaža, plivanje, ronjenje, bacanje, skakanje, sunčanje-to je to!Sloboda u vodi! Neki od nas dobili su super boju, a bilo je nekih koji su dobili super crveno bolnu boju. Dečki su iznajmili pedaline pa su cijelo vrijeme pedalirali uz plićak, a mi cure smo se kupale i uživale u zrakama toplog, sjajnog Sunca. Naša je raska pratila svaki naš korak, a mi smo komentirale kako je to njoj još jedan maturalac u životu, a nama je prvi i jedan jedini, za sada. Nakon kupanja, večera, šetnja, zabava! Sutra se ide kući! Zamislite, nakon povratka iz disca, isključili su nam struju zato jer nismo zatvorili ulazna vrata od hotela. Eto, ne može niti naš maturalac proći bez nekih kazni. 4. Dan maturalca – nedjelja Opet rano ustajanje, doručak i iseljavanje iz soba! Do polaska kući uživali smo u omišaljskom hladu i povjetarcu, u ledenom sladoledu i hladnoj limunadi. Posjetili smo Crikvenicu. Voditeljica Ariana nam je ispričala povijest Crikvenice, no ja povijest

29 Crikvenice znam možda i bolje od nje jer mi ju je ispričao najpoznatiji crikveninčanin Mika Šnjarić koji je vozio speedway, a otac mu je bio prijatelj Stjepana Radića, Đure Basaričeka i svih onih po kojima ulice u Đurđevcu nose imena. I tako, da ne dužim, tamo sam kako kod kuće pa mi shoping nije bio stran. Jako volim Crikvenicu! Poslije „moje Crikvenice“ stigli smo u Karlovac i Mcdonalds. To je hrana, tu ja uživam! Krumpirići, Big mack, Happy meel, pa sve ono po 7 kuna , samo papanje! Poslije McDonaldsa krenuli smo „domeka“. Jedva smo čekali da vidimo mame i tate, sestre i braću, ali svi su nam jako nedostajali i jedva smo čekali da ih zagrlimo. Maturalac je bio super! Svi smo se još više zbližili i sprijateljili. Mislim da ćemo nakon ovog ostati prijatelji zauvijek! Elizabeta Kovačev, 8.c

Najluđi i najbolji maturalac na otoku Hvaru Napokon je došao i taj dan, 26.06.2013. Krenuli smo na naše nezaboravno putovanje vlakom. Oprostili smo se od roditelja i krenuli prema Hvaru. Odsjeli smo u hotelu „Arkada“. Posjetili smo puno raznih znamenitosti. Stekli smo nova prijateljstva, a i nove simpatije . Naše maturalno putovanje prošlo je jako brzo. Na kraju putovanja bili smo jako tužni i umorni, ali će nam ostati u dugom i lijepom sjećanju kao i našem razredniku Milanu Kosu i učitelju Tomislavu Franjiću.

Maturalac 7.b i 7.d

NEZABORAVNO PUTOVANJE I napokon, nakon višesatne vožnje,stigli smo na odredište, u Kaštel Kambelovac! Smjestili su nas u predivan,moderno opremljen hotel. Kad smo se raspakirali,odmah smo odjurili na plažu. Voda je bila prilično hladna, no nas to nije spriječilo u kupanju. Na krovu našeg hotela nalazio se ''pub''. Tamo smo provodili večeri plešući i zabavljajući se. Za vrijeme boravka na moru posjetili smo mnogo zanimljivih mjesta. U Splitu smo upoznali nove prijatelje iz inozemstva, hranili druželjubive, prijateljski raspoložene golube i vrapčiće te posjetili Dioklecijanovu

Maturalac 7.a

Gotovo cijelog školovanja učenici se najviše vesele sedmom razredu i nezaboravnom putovanju- maturalcu. I mi smo ga napokon dočekali! One noći prije polaska nitko nije mogao spavati, svi su bili previše uzbuđeni-napokon je došao taj dan! Kretali smo u ranu zoru i putovali dugo. Na putu smo svi bili budni, premda je vani bio mrak. Slikali smo se, maštali o tome kako će nam biti,pjevaliO Stali smo na dosta odmarališta da bi protegnuli noge i pojeli nešto,no jedno nas se odmaralište posebno dojmilo. Bio je to u restoran ''Macola''. Osim mnogo prepariranih životinja tamo je bila i kabina za slikanje. Svi smo se htjeli slikati, ali u otvoru za ubacivanje kovanica nešto se zaglavilo i spriječilo nas u slikanju,no mi smo bili uporni i pomoću špangice pokušali izvaditi zaglavljeni novčić. U tome smo i uspjeli, no osim zaglavljenog novčića iz otvora je ispalo još dosta sitniša. Iako se nismo se uspjeli naslikati, nešto smo zaradili! Svi smo se sretni vratili u autobus i nastavili putovanje. Zaustavili smo se u nakratko u Šibeniku.

palaču. Posjetili smo Crveno i Modro jezero. U Modrom smo jezeru smočili noge i osvježili se, rado bismo i zaplivali, no nije bilo vremena. Na putu kući posjetili smo rijeku Cetinu i vozili se brodom. Četiri dana brzo su prošla u zabavi,smijehu,izletima i kupanju,a znamo kako se kaže:što je lijepo,kratko traje. Sigurna sam da će to nezaboravno putovanje svima nama ostati u lijepom sjećanju do kraja života. Anja Vujčić, 8.a

Podravske anegdote Miroslava Dolenca Dravskog Kej je to: ženidba? Došli so mladenci na zapis na farof i kak je običaj, velečasni je pital: „Kej je to: ženidba?!“ Mlada je kak s topa odgovorila: „Velika briga i trošek, gospon velečasni!“ Pajdaši v restoranu Išli so tak dva pajdaša nekam v hotel, v restoran, kam li. Išli so jest. Al so dobili jajca. I sad , kej ja znam, jel so bila jajca sirova ili kuhana, ali v jednom jajcetu je bilo pišče. Pak on veli svojemu pajdašu: -Gle, pak to je pišče! -Dej čkomi, mulec!-veli ov drugi- brže to poštrokni! Boš duplo platil! Znaš i sam da je pišče skuplješe nego jajce! Mia Radman, 7.d

ŠKOLSKI ta. duka t? o n u a p duk im a rica što je to a t S a ljica: t. jice, Učite : Učitel m jogur a a j i n t Ma h, z ja: A Mati

BISERI

Učiteljic a : Da n as ć Učiteljica: Dejane , prekini. instrum emo učiti Antonio Dejan: Učiteljice pa ental. : A koji ne telefoniram. instrum ent on svira

Matea Markešić i Klara Markač, 7.c

Mali romski rječnik torba- tašk zec- jepur žena- bšo hlače- šorik jakna- šub sat- šas svijetlo- lumin vrata- uša kosa- pr drvo- ljemn

olovka- olovk dječak- kupil škola- iškul snijeg- supad knjiga- kenvij kuća- kasa čovjek- om novine- novinj

crkva- biserik peć- kuptor hrana- mnkari luk- šap krumpir- krboj naočale- unčenj papir- piparoš

2 5 1

7 6

1. KNJIGA SPISATELJICE E. B. WHITE: _____________MREŽA 2. KNJIGA JEFFA KINNEYA: _____________DNEVNIK 3. KNJIGA BLANKE D. MATKOVIĆ: _____________PRIČA 4. KNJIGA BOŽIDARA PROSENJAKA: ______________KONJ 5. KNJIGA MATE LOVRAKA: DRUŽBA _____________ KVRŽICE 6. KNJIGA OSCARA WILDEA: _____________KRALJEVIĆ 7. KNJIGA JOHANNE SPYRI: H_____________ 8. KNJIGA SLIVIJE ŠESTO: BUM _____________

ZAGONETKE

Što je to?

PRONAĐI RAZLIKE

Narančasta je, tanka i stavlja se u juhu. 1. Kojim se dijelom tijela služe ptice pri pjevanju? Smećkast je, nalazi se u vrtu i od njega se radi pomfrit. a. kljunom Zelena je, raste u glavicama, zdrava je i sadrži vitamine. b. nogom Ona je crvena i okrugla poput jabuke sa zelenom peteljkom. c. grlom Okrugla je, ali ima nabore poput malih planina te je bijela 2. Tko je bio prvi čovjek na Mjesecu? kao snijega. a. Edwin Aldrin b. Yuri Gagarin Tina Ferenčić, 5.d c. Neil Amstrong 3. Što mjeri sunčani sat? a. udaljenost b. vrijeme c. težinu 4. Gdje je izumljen tiskarski stroj? a. u Njemačkoj b. u Kini c. u Britaniji 5. Bašćanska ploča napisana je: a. latinicom b. ćirilicom c. Glagoljicom Miljana Banjac, 7.a

Odgovori na zagonetke : 1. Mrkva 2. Krumpir 3. Salata 4. Rajčica 5. Cvjetača

1. 2. 3. 4. 5.

Brzopotezni kviz

Tena Picek, 7.c