Dnevni list Pobjeda 03.10.2019 by Pobjeda

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • Četvrtak, 3. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19305 • Cijena 0,70 eura

godina

EKSKLUZIVNO: Istraga raspolaže dokazima o tajnim vezama i transakcijama šefa Atlas grupe i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva

Predsjednik Đukanović u posjeti Sjevernoj Makedoniji

Knežević spremao Vujoševića za Nema napretka regiona bez pune ,,insajdera“ od 2016. evroatlantske integracije

STR. 2.

LP očekuje da neće biti odgađanja novčanog kažnjavanja poslanika koji neopravdano odsustvuju

Prema informacijama Pobjede, Knežević i Vujošević imali su niz tajnih kontakata u Kneževićevoj vili pod Goricom, a njihove interesne veze trajale su duže od dvije i po godine. Andrija Jovićević je od svoga kuma Kneževića tražio uslugu - da mu odobri lažnu potvrdu o podizanju novca.Na upit koliko mu je novca potrebno, mirno odgovara - ,,meleon“! STR. 9.

Točenje zabranjeno jedino na pumpi Euro petrola u Danilovgradu

STR. 3.

CETINJE: Najstariji crnogorski dnevni list poklonio botaničku baštu najstarijoj srednjoškolskoj ustanovi u državi

Gimnaziji od Pobjede arboretum sa 75 sadnica

STR. 4. i 5.

Novo izdanje knjige Slobodana Čukića predstavljeno na sajmu knjiga u Podgorici

Okupacija 1918. nije bila „praznik demokratije“

STR. 12. i 13.

STR. 19.

Žiri odlučio da vrijedno crnogorsko priznanje dodijeli piscu iz Beograda

„Srodnici“ Jovice Aćina zaslužili Njegoševu nagraduSTR. 18. i 19.

Suđenje optuženom za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića na Cetinju 2011. godine

Svjedokinja u blizini kladionice vidjela momka sa kapuljačom STR. 10.

D. MIJATOVIĆ

Podaci inspekcije o kvalitetu goriva na benzinskim stanicama u ovoj godini

Popović: Neko hoće da sve izvrgne ruglu

Politika

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji

Nema napretka regiona bez pune evroatlantske integracije PODGORICA – Zaostajanje Zapadnog Balkana posljedica je dugog lutanja država tog regiona na vanevropskom kolosjeku i odgovor na to mora biti integracija i usvajanje evropskog sistema vrijednosti, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija dijele zajedničke strateške ciljeve – na temeljima sistema vrijednosti evropske i evroatlantske zajednice da obezbijede dinamičan ekonomski i demokratski razvoj za dvije zemlje i poželjno mjesto u evroatlantskom i evropskom savezu. To smatramo strateški važnim i za region u cjelini, kazao je Đukanović

Nakon sastanka sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim, on je u Skoplju rekao da nema stabilnosti i napretka ovog regiona bez pune integracije u evropsku i evroatlantsku zajednicu. Crna Gora i Sjeverna Makedonija, naglasio je Đukanović, dijele i zajedničke strateške ciljeve – na temeljima sistema vrijednosti evropske i evroatlantske zajednice da obezbijede dinamičan ekonomski i demokratski razvoj za dvije zemlje i poželjno mjesto u evroatlantskom i evropskom savezu. -To smatramo strateški važnim i za region u cjelini - kazao je Đukanović.

NESTABILNOST

Prema njegovim riječima, nestabilnost Zapadnog Balkana, po kojoj se prepoznaje ovaj region, posljedica je dugog zaostajanja, prije svega ekonomskog, a posljedično i demokratskog razvoja našeg regiona. - Zaostajanje je posljedica dugog lutanja svih naših zemalja na vanevropskom kolosjeku i

Milo Đukanović i Stevo Pendarovski

dugog ignorisanja onog što se događa u matičnim tokovima savremene evropske civilizacije - kazao je Đukanović. Predsjednik Crne Gore sma-

tra da odgovor na to mora biti integracija, usvajanje evropskog sistema vrijednosti i dostizanje evropskog kvaliteta života.

Posjeta Pompea na liniji pojačanog prisustva SAD Upitan što očekuje od posjete američkog državnog sekretara Majka Pompea, Đukanović je kazao da ga ta posjeta raduje i da je na liniji pojačanog prisustva Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu. - To je nešto što smo priželjkivali i kao poziv ponavljali zvaničnicima SAD-a sa kojim smo se susretali - kazao je Đuka-

nović, dodajući da je potrebna pomoć sa evropske i američke adrese da se uspješno savladaju problemi u regionu i učvrsti stabilnost. On smatra da je jako ohrabrujuća pojačana pažnja američke politike prema regionu i da će sastanak na tom nivou donijeti konkretne koristi.

- Crna Gora se trudi da bude dobar primjer za takvu državnu politiku. U roku kraćem od 13 godina, od obnove nezavisnosti, mi smo već članica NATO-a i zemlja koja je lider u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Zemlja smo koja je dostigla nivo ekonomske razvijenosti pa smo po svim parametrima ispred drugih zemalja regiona. Zato smatramo da treba snažno da podržimo i Sjevernu Makedoniju i sve druge države regiona na tom putu - kazao je Đukanović.

SATISFAKCIJA

Crna Gora, ističe njen predsjednik, potencira važnost

nastavka integracije zemalja Zapadnog Balkana, jer je to, kako kaže, put bez alternative kada je u pitanju uspostavljanje pouzdane stabilnosti regiona i ekonomskog i demokratskog prosperiteta svake zemlje regiona. Podsjetio je da je Sjeverna Makedonija iz poznatih razloga nakon 2008. godine i samita NATO-a u Bukureštu izgubila korak u integracijama. - Čini se da su neke lekcije pravilno naučene i da je u međuvremenu napravljen ozbiljan progres. Danas je realno očekivati da Sjeverna Makedonija dobije punu satisfakciju kroz dva poteza međunarodne zajednice: otvaranje prego-

vora o članstvu u EU i skori završetak procesa njenog prijema u članstvo u NATO-u zaključio je Đukanović.

UTICAJ RUSIJE

Odgovarajući na pitanje novinara o uticaju Rusije i pokušaju terorizma, predsjednik Đukanović je kazao da je Crna Gora potvrdila da ima imunitet da se zaštiti od pretenzija onih koji bi željeli da utiču na izbor crnogorskog strateškog pravca razvoja. - Suočili smo se sa vrlo brutalnim pokušajem zaustavljanja Crne Gore na njenom putu. Danas sa zadovoljstvom svjedočimo da je taj pokušaj destrukcije bio neuspješan, da je Crna Gora uprkos intenzitetu tog udara ostala na nogama i napredovala, postala članica NATO i zadržala se na poziciji lidera u pregovaračkom procesu - kazao je Đukanović. Predsjednik Crne Gore imao je radni ručak sa predsjednikom Vlade Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim. - Bila je to prilika da se prepoznaju potencijali i razmotre pravci dalje saradnje između dvije zemlje, naročito na polju ekonomskih odnosa i zajedničkog djelovanja u pravc u p o s p j e š i va n j a p u n e integracije u evropske i evroatlantske strukture - saopšteno je nakon susreta. Potvrđen je interes da se u skorijem periodu planira održavanje mješovite ekonomske komisije, razmotri sazivanje komisije za drumski saobraćaj i nastavi razmatranje modaliteta za uvođenje redovne avio -linije između Skoplja i Podgorice. Đukanović se sastao sa predsjednikom Sobranja Republike Sjeverne Makedonije Talatom Džaferijem. Susretu su prisustvovali i poslanici Grupe prijateljstva sa Crnom Gorom u makedonskom parlamentu. Predsjednik Đukanović položio je vijenac na spomenik Goce Delčeva i obišao Crkvu Svetog Spasa gdje se upisao u knjigu utisaka. Z. D.

Ministar vanjskih poslova pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike

Darmanović: Zastoj uslovljen unutrašnjim razlozima EU PODGORICA – Odgovornost za zastoj na putu ka Evropskoj uniji imaju zemlje kandidati, ali je to pitanje prvenstveno uslovljeno unutrašnjim izazovima sa kojima se sama Unija trenutno suočava, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, koji je juče pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike predstavio dosadašnje učinke Crne Gore u tom procesu. Šef diplomatije je tom prilikom ocijenio i kako je ovo najteži pregovarački proces do sada, ali i poručio da je Cr-

na Gora odlučna da to pitanje dovede do kraja. - Pažnja EU je do sada bila fokusirana na aktuelna politička dešavanja unutar same Unije. Nadamo se da će nova Evropska komisija i Evropski parlament dati novi inpuls politici proširenja. Razumijemo izazove sa kojima se EU trenutno suočava, ali postiji dovoljno prostora da EU napravi odlučniji korak ka svojoj, do sada najvažnijoj politici, politici proširenja – rekao je ministar Darmanović. Naglasio je i kako je ovogodiš-

nji izvještaj EK za Crnu Goru pokazao da je naša zemlja i dalje predvodnik tog procesa. Poslanik Demokratskog fronta Jovan Jole Vučurović saopštio je na odboru kako je u posjedu informacije da je EU u odnosu na Crnu Goru već aktivirala „prećutnu klauzulu balansa“, na šta je Darmanović odgovorio kako prvi put čuje da tako nešto uopšte postoji. - Klauzula balansa nije aktivirana, a prvi put čujem da postoji nekakva prećutna klauzula balansa – rekao je Darmanović i ocijenio kako ovo nije običan zastoj u pro-

cesu proširenja, niti privremena teškoća. - Ovdje nije u pitanju samo jedna zemlja. Čitav region se suočava sa zastojem, za koji razlog ne treba tražiti samo u unutrašnjoj politici. Da li je razlog u nama? Da, uvijek je u nama. Da smo završili na vrijeme ono što smo trebali, već bi bili članica Unije. Međutim, u politici EU se sada otvorio jedan proces, koji se nakon Bregzita, kreće u pravcu u kome je malo ko očekivao – rekao je Darmanović. Naglasio je, međutim, da ubjedljiva većina zemalja čla-

Srđan Darmanović

nica i dalje podržava politiku proširenja, ali da njen tempo ne vide jednako. Ministar Darmanović je u tom kontekstu naglasio i kako nije svejedno da li će na predstojećem Savjetu EU satatus kandidata za članstvo dobiti i Sjeverna Makedojnija i Albanija ili samo jedna od te dvije zemlje.

Kada je riječ o novom sazivu Evropske komisije, crnogorski šef diplomatije je naveo kako to ne bi komentarisao dok komesari ne stupe na dužnost. Zaključio je, međutim, kako nema razloga da bilo ko misli da bi komesar iz Mađarske bio gori ili bolji od nekog iz druge zemlje. Đ.Ć.

Pobjeda

Politika

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Predsjednik LP očekuje da neće biti odgađanja novčanog kažnjavanja poslanika koji neopravdano odsustvuju iz Skupštine

Počela terenska vježba NICS Montenegro 2019.

Popović: Neko hoće da sve izvrgne ruglu Nuhodžić: Za bolje Informacioni sistem NICS

PODGORICA – Nije potrebno formirati radnu grupu, niti drugo radno tijelo koje bi donosilo akt koji bi bio osnov za rad Administrativnog odbora u primjeni odredbi Poslovnika o kažnjavanju neopravdanog odsustva poslanika sa plenarne i sjednica radnih tijela. Poslovnik je jasan i svi znaju šta bi trebalo da rade – kazao je Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, povodom prijedloga Administrativnog odbora Kolegijumu da se dopunom Poslovnika ili donošenjem posebne odluke uredi postupak i kriterijumi za utvrđivanje neopravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i radnih tijela.

POSLOVNIK

Popović je rekao da je Poslovnikom precizno definisano da predsjednik Skupštine, kao i predsjednici radnih tijela, dostavljaju Administrativnom odboru informaciju o opravdanim i neopravdanim odsustvima poslanika sjednica. - Ne znam ko hoće sve to da izvrgne ruglu, ali pretpostavljam da to neće proći i da će Poslovnik početi da se

Andrija Popović

primjenjuje od početka redovnog zasijedanja, a prva sjednica je u utorak – rekao je Popović. Prema njegovim riječima, radne grupe se formiraju onda kada hoće nešto da se odgodi. - Ovdje više nema načina da bilo ko spriječi kažnjavanje poslanika koji ne dolaze na posao. Bilo bi veoma ružno da bilo ko uspije da odgodi primjenu i dozvoli da grupa poslanika do kraja mandata, svih četiri

godine, ne uđe u parlament – dodao je Popović. Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja ranije je Pobjedi kazao da će to tijelo, ukoliko odobri Kolegijum predsjednika Skupštine, formirati radnu grupu od predstavnika i vlasti i opozicije, koja će napraviti posebni akt koji će biti osnov za rad Odbora u primjeni odredbi Poslovnika o kažnjavanju neopravdanog odsustva poslanika sa plenarne i sjednica radnih tijela. Administrativni odbor na prošloj sjednici nije donio odluku o kažnjavanju poslanika koji su neopravdano odsustvovali sa plenarne sjednice 23. avgusta, jer je smatrao da nije u njegovoj nadležnosti da procjenjuje opravdanost i neopravdanost nečijeg odsustva. Zato je informisao Kolegijum da je generalni sekretar Aleksandar Jovićević u dopisu Odboru o tome ko je od poslanika bio odsutan sa zasijedanja 23. avgusta, te da je u dopisu naveo da nije nadležan da cijeni da li su dokazi o opravdanosti odsustva poslanika validni. - Imajući u vidu ovu činjenicu, kao i da je poslovnička odredba nedovoljno precizna u dijelu ocjenjivanja neopravdanog odsustva poslanika sa sjednica Skupštine i radnih tijela, a da

se iz obavještenja generalnog sekretara na nesumnjiv način ne može utvrditi kada je poslanik opravdano odsustvovao, Administrativni odbor ne može na pravno valjan način primijeniti odredbe člana 56 Poslovnika Skupštine.

DOPUNA

U cilju primjene navedenog člana Poslovnika, potrebno je dopunom Poslovnika ili donošenjem posebne odluke od Administrativnog odbora, urediti postupak i kriterijume za utvrđivanje neopravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i radnih tijela – navodi se u Informaciji Odbora Kolegijumu. Skupština je usvojila Izmjene i dopune Poslovnika, čiji je predlagač Andrija Popović, a koje predviđaju da se poslanik, koji neopravdano ne učestvuje u aktivnostlma parlamenta duže od 30 dana, kazni oduzimanjem 50 odsto od plate. Poslanici, prema novim rješenjima, koji su odsutni sa dvije i više sjednica bez validnog opravdanja, biće kažnjeni 50 odsto od plate, a ako odsustvuju, jednu sjednicu mogu biti kažnjeni oduzimanjem 30 odsto zarade. I. K.

Predstavnici Venecijanske komisije razgovarali sa članovima Odbora

Dostaviće Skupštini izvještaj o izboru članova Sudskog savjeta PODGORICA - Venecijanska komisija uskoro će Skupštini dostaviti zvaničan izvještaj sa konkretnim i preciznim ocjenama u vezi sa izborom članova Sudskog savjeta, u cilju iznalaženja rješenja koja će unaprijediti pravosudni sistem i sveukupni politički ambijent, saopšteno je iz parlamenta. Eksperti Venecijanske komisije Marta Kartabija i Filip Dimitrov razgovarali su u utorak sa članovima Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva na temu izbora članova Sudskog savjeta. Poslanici parlamentarne većine i opozicije, kao i predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora su, kako se navodi,

odluke u vanrednim situacijama

PODGORICA - Informacioni sistem NICS za rukovođenje i koordiniranje u zaštiti i spašavanju pomoći će u donošenju što boljih i kvalitetnijih odluka u vanrednim situacijama, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. On je, na svečanom otvaranju terenske vježbe NICS Montenegro 2019, rekao da će se NICS sistem integrisati sa postojećim nacionalnim sistemom. - Taj sistem pomoći će donosiocima odluke da putem slike i video zapisa donose bolje i kvalitetnije odluke u vanrednim situacijama - naveo je Nuhodžić. Terenska vježba NICS Montenegro 2019, koja se održava u okviru NATO Programa nauka za mir i bezbjednost, počela je juče, a tema je gašenje požara na otvorenom prostoru i testiranje najsavremenijih informacionih tehnologija za koordiniranje i rukovođenje u zaštiti i spašavanju. Nuhodžić je kazao da je testiranje nove tehnologije i dijeljenje operativnih podataka u realnom vremenu putem web aplikacije dominantna tema vježbe, a osnov je gašenje požara većih razmjera. Ministar je dodao da će tokom četiri dana vježbe moći da testiraju procedure i provjere kapacitete u slučaju da je Crnoj Gori potrebna međunarodna pomoć i zaštita od požara na otvorenom prostoru. - Katastrofe se dešavaju svima i ta činjenica mora biti konstantno prisutna u radu zaposlenih u sistemu zaštite i spašavanja naveo je on. Nuhodžić je kazao da je vježba prilika da dodatno unaprijede regionalnu saradnju i potvrde

dobre međususjedske odnose, kao i dobru komunikaciju u oblasti zaštite i spašavanja. - Ova vježba je dokaz da je Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova kredibilan partner u realizaciji brojnih projekata koje finansira NATO, a Crna Gora poštovana i uvažena članica Alijanse - rekao je on. Kako je naveo Nuhodžić, kada se pomene NATO obično se pomisli na vojnu komponentu Alijanse, međutim, ona značajan dio potencijala usmjerava na zaštitu i saniranje posljedica od katastrofa. On je zahvalio Kancelariji Programa nauke za mir i bezbjednost što je za Crnu Goru opredijelila projekat vrijedan 831 hiljadu eura, u okviru kojeg se održava ova vježba. Rukovodilac Programa ,,Nauke za mir i bezbjednost“ Ejup Turmus kazao je da je Crna Gora nabavila tehnologiju i da je za upravljanje NICS sistemom organizovano mnogo radionica i kurseva. Kako je naveo, NICS sistem će omogućiti Crnoj Gori da razmjenjuje informacije mnogo brže, u poređenju sa tradicionalnim načinima komunikacije. - Crna Gora je zaista napredovala. Hvala što učestvujete u ovoj vježbi. Nadamo se da ćemo svi iskoristiti prednosti ovog projekta - naveo je Turmus. On je rekao da kroz NICS projekat planiraju da unaprijede kapacitete na Zapadnom Balkanu. Turmus je naveo da Program ,,Nauka za mir i bezbjednost“ pojačava saradnju između NATO članica, okuplja naučnike eksperte da nađu rješenja u odnosu na pojave kao što je, na primjer, sajber kriminal. J. Đ.

Čelni čovjek SDP-a na Cetinju otišao sa funkcije

Đurašković podnio ostavku, ne zna se razlog Odbor za izbornu reformu

razmijenili različite stavove i viđenja radne verzije prijedloga rješenja, u cilju unapređenja statusne i funkcionalne organizacije Sudskog savjeta. - Razgovor sa predstavnicima Venecijanske komisije, vođen u

konstruktivnoj i tolerantnoj atmosferi, potvrdio je dobru praksu zajedničkog rada poslanika i relevantnih međunarodnih organizacija u oblasti izbornih procesa - saopštili su iz Skupštine.

Navodi se da su se sagovornici saglasili da je otvorenim dijalogom potrebno doći do kvalitetnih rješenja, koja bi odgovarala svim političkim subjektima i koja će se, u konačnom, razmatrati na samom Odboru. J. Đ.

Demokrate: Radne grupe nijesu mogle usvajati rješenja Radne grupe Odbora za reformu izbornog zakonodavstva nijesu popunjene u skladu sa važećim propisima, niti su imale definisana pravila rada i zbog toga nijesu mogle usvojiti nikakva rješenja, saopštili su poslanici Demokrata na sastanku sa članovima Venecijanske komisije. Momo Koprivica i Danilo Šaranović, koji su i članovi Odbora, prisustvo-

vali su sastanku sa članovima Venecijanske komisije Martom Kartabiom i Filipom Dimitrovim, povodom razmatranja rješenja za izbor članova Sudskog savjeta. Kako je saopšteno iz Demokrata, predstavnici partije upoznali su goste da nije donijeta odluka o formiranju radnih grupa Odbora, da radne grupe nijesu popunjene u skladu sa važećim propi-

sima, niti da su imale definisana pravila rada i da takve neformalne grupe nijesu mogle ništa ni usvojiti. - Prema tome, Demokratska partija socijalista svoje partijske materijale i neformalne dokumente predstavnicima međunarodnih organizacija potura kao zvanične izvještaje i zvanična rješenja radnih grupa - navodi se u saopštenju.

PODGORICA - Predsjednik cetinjskog Odbora Socijaldemokratske partije Nikola Đurašković podnio je ostavku na tu funkciju, saznaje portal Antena M. Prema saznanjima tog portala, on je ostavku podnio prošle sedmice, nakon, kako tvrdi izvor, sastanka cetinjskog rukovodstva te stranke sa predsjednicom partije Draginjom Vuksanović-Stanković. Đurašković je u izjavi za Antenu M potvrdio da je podnio ostavku. - Jeste, tačno je. Podnio sam ostavku - kazao je kratko, a na pitanje koji je razlog, nije želio konkretno da odgovori. - O razlozima ne bih govorio. Moj odgovor na to pitanje je da nemam komentar. Više je posrijedi zasićenje nego bilo što drugo - kazao je u kratkom

razgovoru Đurašković i dodao da uzrok nijesu unutarpartijski sukobi. Portparol SDP-a Mirko Stanić saopštio je za Antenu M da Đurašković nije podnio ostavku, već da je bio u v.d. stanju i da više neće biti na toj funkciji. - Nije podnosio nikakvu ostavku, nego idemo u susret novoj konvenciji i on više neće biti na toj funkciji vršioca dužnosti kazao je Stanić. Upitan da li zna razlog zašto Đurašković više neće pokrivati tu funkciju kaže: - To ćete morati njega da pitate, on je predvodio tu listu... Nijesu u pitanju nikakve vanredne aktivnosti, nego redovan politički život - kazao je Stanić. Đurašković je, podsjetimo, bio nosilac liste SDP-a na Cetinju na izborima 2017. goR. P. dine.

Ekonomija

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Plan rada RAE za 2020. ušao u skupštinsku proceduru

Spremni za veliki broj žalbi PODGORICA – Regulatorna agencija za energetiku, koja je drugostepeni organ u odlučivanju po žalbama potrošača za kvalitet snabdijevanja strujom, u narednoj godini očekuje dosta posla, navodi se u planu rada za narednu godinu koji je ušao u skupštinsku proceduru. -RAE, na osnovu broja i vrste žalbi podnijetih u prvih osam mjeseci ove godine, očekuje da će imati značajno povećan obim posla. Žalbe se većinom odnose na postupanje snabdjevača zbog obustave isporuke električne energije, kao i na postupanje operatora distributivnog sistema električne energije u vezi sa priključenjem budućih kupaca na distributivni sistem – navodi se u dokumentu koji će uskoro biti na dnevnom redu skupštinskih odbora. Podsjetimo da je u avgustu počela primjena finansijskih kompenzacija u vezi minimuma kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom, za čiju primjenu vlada veliko interesovanje javnosti i kupaca električne energije. Obeštećenje potrošača će se kretati od 20 do 200 eura. U dokumentu podsjećaju da je u 2018. i 2019. Agenciji podnijet veći broj žalbi na rješenja snabdjevača, po prigovorima kupaca električne energije, kojim se osporava račun za



Na osnovu broja i vrste žalbi podnijetih u prvih osam mjeseci ove godine, iz RAE očekuju značajno povećan obim posla

utrošenu električnu energiju, odnosno visina duga i obračun kamate zbog zastarjelosti potraživanja. - U navedenim slučajevima zakon nije predvidio da se Agenciji podnose žalbe, pa je njihovo dostavljanje od strane snabdjevača stvorilo obavezu donošenja rješenja, protiv kojih stranke podnose

tužbu Upravnom sudu i traže održavanje usmene rasprave, što zahtijeva dodatne aktivnosti Agencije - naveli su iz RAE. Agencija je ranije donijela Pravila o minimumu kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom i pratila i analizirala rad i poslovanje elektroenergetskih subjekata u odnosu na kvalitet isporuke i snabdijevanja. - Agencija će nastaviti sa nadzorom nad radom operatora prenosnog i distributivno sistema i snabdjevača u pogledu kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom. Organizovaće se kontrole i analize podataka koje su elektroenergetski subjekti dužni da, u skladu sa pravilima, dostavljaju Agenciji periodično. M.P.M.

Akcija Montenegro erlajnza nakon bankrota slovenačke avio-kompanije

Posebne cijene karata za putnike Adrija ervejza

Pobjeda

Podaci inspekcije o kvalitetu goriva na benzinskim stan

Točenje zabranj na pumpi Euro

Za počinjeni prekršaj Euro petrolu su izdata dva prekršajna naloga u iznosu od 3.000 eura za firmu i odgovornom licu u ovoj firmi od 300 eura, kažu u inspekciji PODGORICA - Na benzinskim stanicama se u toku ove godine isporučivalo gorivo koje uglavnom ispunjava zahtjeve propisane standardima, pokazuju podaci Uprave za inspekcijske poslove. Tokom ove godine Tržišna inspekcija je donijela jedno rješenje o zabrani prometa tečnog goriva na benzinskoj stanici kompanije Euro petrol u Danilovgradu. - Imajući u vidu broj uzoraka tečnog goriva uzetih u ovoj godini i rezultate ispitivanja, odnosno broj uzoraka koji nijesu bili usaglašeni sa propisanim zahtjevima, može se konstatovati da je kvalitet goriva na našem tržištu uglavnom u skladu sa propisanim standardima – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kontrola

Ove je godine do 20. septembra izvršeno 67 inspekcijskih pregleda benzinskih

Pumpa Euro petrola u Danilovgradu

stanica u kojima je uzeto ukupno 177 uzoraka. - Za 176 uzetih uzoraka ovlašćena kontrolna kuća je izdala sertifikat o usaglašenosti sa propisanim zahtjevima, dok je za jedan uzorak dostavljen izvještaj da nije usaglašen sa propisanim zahtjevima standarda. Neusaglašenost se odnosi na destilaciju, tačku paljenja, a radi se o motornom benzinu euro super 95 na benzinskoj stanici preduzeća Euro petrol u Danilovgradu – kazali su predstavnici Uprave. Dodali su da je u ovom slučaju inspektor donio rješenje o zabrani prometa tečnog goriva, do otklanjanja nepravilnosti. - Za počinjeni prekršaj izdata su dva prekršajna naloga, preduzeću u iznosu od 3.000 eura i odgovornom licu u ovoj firmi u iznosu od 300 eura – rekli su predstavnici inspekcije. Preduzeće Euro petrol registrovano je u Podgorici, njegov izvršni direktor je Driton Đo-

ković, ovlašćeni zastupnik Nreka Gojčaj, dok je osnivač kompanije podgorički Euro pakt. Naveli su da su u ovoj godini dvije kontrole izvršene po inicijativama – žalbama, ali, kako kažu, u njima nijesu utvrđene nepravilnosti. - U slučaju kada se utvrdi da gorivo nije usaglašeno sa propisanim zahtjevima, inspektor preduzima mjeru zabrane točenja tog goriva, koja se izvršava pečaćenjem aparata za točenje i rezervoara u kojem je skladišteno to gorivo na benzinskoj stanici, do otklanjanja utvrđene nepravilnosti. Za ovaj prekršaj propisana je novčana kazna za pravno lice u iznosu od 3.000 do 20.000 eura, a za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 300 do 2.000 eura, za preduzetnika je ta kazna od 1.500 do 6.000 eura – objasnili su predstavnici Uprave. Kazali su da je lani izvršeno 113 inspekcijskih pregleda, ko-

Premijer sa direktorom KfW za Jugoistočnu Evropu i Tursku

Za Crnu Goru još devet miliona PODGORICA - Montenegro erlajnz omogućio je putnicima slovenačke kompanije Adrija ervejz da se do željenih destinacija prevezu po posebnim cijenama karata, imajući u vidu činjenicu da je ta avio-kompanija objavila bankrot. - Za sve putnike koji na kartama Adrija ervejza imaju YM let ili imaju Adrijine karte i žele ih koristiti na direktnim YM letovima, MA nudi cijenu od

60 eura po pravcu iz Podgorice do Ljubljane, kao i iz Podgorice ili Tivta do Beograda - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu kompanije. Iz MA je saopšteno da je cijena leta za sve ostale destinacije 90 eura po pravcu. -U okviru ponude uključen je jedan komad prtljaga standardnih dimenzija do 23 kilograma, maksimalno 158 centimetara - rekli su iz MA. Ponuda se, kako se dodaje, odnosi samo na letove gdje je Mon-

tenegro erlajnz operativni prevo z i l a c . Po n u d a va ž i z a putovanja od 1. do 10. oktobra. Karte je moguće kupiti samo putem kol centra, kao i u poslovnicama i predstavništvima MA. Rukovodstvo Adrija ervejza podnijelo je u ponedjeljak zahtjev za stečaj Okružnom sudu Kranjske. Iz te avio-kompanije su objasnili da je stečajni postupak pokrenula uprava zbog insolventnosti kompanije i u skladu sa zakonskim odredbama. S. P.

Aktivnosti Aerodroma CG u okviru IPA programa

Planiraju avio-liniju sa Barijem PODGORICA - Aerodromi Crne Gore će u okviru prekograničnog projekta ,,Na devetom nebu“ uspostaviti liniju Podgorica – Bari – Podgorica, saopšteno je iz kompanije. Iz Aerodroma su kazali da je cilj projekta uspostavljanje avio-veze između italijanske regije Pulja i Crne Gore, kao i Pulje i Albanije, kroz eksperimentalno pokretanje novih avio ruta. - Ova inicijativa će doprinijeti unapređenju

mobilnosti, trgovine i turizma u regionu Crna Gora – Italija – Albanija, kroz razvoj i poboljšanje kvaliteta novih prekograničnih, održivih i integrisanih mogućnosti za transport putnika - navodi se u saopštenju. Projekat je kofinansiran u okviru trilateralnog Interreg - IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, sa ukupnim budžetom od 1,44 miliona eura. S. P.

PODGORICA - Projekti koje u Crnoj Gori finansira njemačka razvojna banka KfW vrijedni su oko 300 miliona eura i dali su snažan podsticaj politikama Vlade usmjerenim na razvoj, rast ekonomije i bolji život građana, ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića i direktora KfW za Jugoistočnu Evropu i Tursku Kristofa Tiskensa. - KfW je primio i dodatna grant sredstva iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira od oko devet miliona eura koja će biti investirana u Crnu Goru - najavio je Tiskens. KfW je u protekle dvije decenije realizovala projekte koji su povezani sa održivim investicijama u oblasti energetike, zaštitom životne sredine, tačnije vodosnabdijevanjem i prečišćavanjem otpadnih voda. - Investicije u iznosu od preko 80 miliona eura u vodosnabdijevanje i infrastrukturu za otpadne vode, koje su implementirane u priobal-

Sa sastanka kod premijera

nim opštinama, kao i predstojeće ulaganje od 120 miliona eura, snažna su podrška naporima Vlade da ojača održivi razvoj i ekologiju u zemlji - kazao je premijer Marković. Tiskens je pohvalio snažnu podršku Vlade realizaciji projekata i upoznao premijera sa tekućim i planiranim projektima u Crnoj Gori, kao i sa prevazilaženjem postojećih izazova koji se ogledaju u objektivnim ograničenjima

na terenu i administrativnim procedurama. Marković je podsjetio na visok ekonomski rast od oko pet odsto, ostvaren uprkos mjerama fiskalne konsolidacije. Pozdravio je projekte vezane za postizanje energetske efikasnosti u javnim ustanovama i istakao da je sektor energetike izuzetna šansa za investicije, prije svega u obnovljive izvore energije. M.P.M.

Pobjeda

jeno jedino petrola 

Inspekcija je lani zabranila točenje goriva na tri pumpe, čiji su vlasnici i menadžment kažnjeni sa ukupno 9,9 hiljada eura, ali nijesu naveli koje su to firme

jima su obuhvaćena 322 točna aparata na benzinskim stanicama, sa kojih je uzeto ukupno 322 uzorka. -U prošloj godini je u tri slučaja utvrđeno da gorivo nije usaglašeno sa propisanim zahtjevima, pa su inspektori u sva tri slučaja preduzeli mjeru zabrane točenja goriva do otklanjanja utvrđene nepravilnosti i izdali šest prekršajnih naloga i to tri preduzećima u iznosu od 9.000 eura i tri odgovornim licima u ukupnom iznosu od 900 eura – saopštili su predstavnici Uprave ne precizirajući o kojim kompanijama i benzinskim stanicama se radi. Podsjetili su da je kontrola kvaliteta tečnog goriva naftnog porijekla u nadležnosti Tržišne inspekcije od 2016. godine, kada su stvorene sve zakonske pretpostavke za sprovođenje ovog nadzora. - Od tada ova inspekcija mje-

Vladin Savjet za konkurentnost razmatrao četiri zakonska prijedloga

nicama u ovoj godini

KAZNE

Ekonomija

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

sečno planira kontrole. Ovi planovi se zasnivaju na analizi rizika, a sadrže spisak benzinskih stanica, vrstu goriva, datum nadzora. Pored planiranog nadzora, kontrola kvaliteta goriva se sprovodi i po primljenim inicijativama, odnosno žalbama, a podnosioci inicijative se na propisani način obavještavaju o rezultatima izvršenog nadzora – istakli su predstavnici inspekcije. Prema njihovim riječima, kontrole se sprovode neposrednim pregledom kod benzinskih stanica, u saradnji sa podgoričkim Institutom za transport Intra, kao ovlašćenim, odnosno kontrolnim tijelom koje vrši ocjenu usaglašenosti kvaliteta u skladu sa propisanim zahtjevima iz standarda i Pravilnika o kvalitetu i kontroli kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla. - Na benzinskim stanicama se vrši uzorkovanje tečnog goriva sa točnih aparata u skladu sa standardom MEST EN 1427, i to motornog benzina eurosuper 95, 98, 100 i gasnog ulja eurodizel – kazali su iz Uprave za inspekcijske S. POPOVIĆ poslove.

Ambasador Češke posjetio Asocijaciju menadžera Crne Gore

Sa sastanka

Ima prostora za bolju saradnju PODGORICA - Postoji izuzetan prostor za proširenje saradnje između čeških i crnogorskih kompanija, preduzetnika i menadžera, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) Budimira Raičkovića i ambasadora Češke Karela Urbana. - Raičković je upoznao Urbana sa aktivnostma koje AMM sprovodi na planu unapređenja ljudskih resursa, menadžmenta i generalno poboljšanja poslovnog ambijenta, kao i sa saradnjom AMM-a na regionalnom, ali i evropskom nivou – kaže se u saopštenju. Navodi se da je ambasador Češke pozitivno ocijenio ostvarene rezultate i prepoznatljivost AMM, a tokom sastanka osvrnuo se na aktivnosti koje ambasada sprovodi i planira u cilju još boljih rezultata na polju poslovne saradnje između čeških i crnogorskih kompanija, preduzetnika i menadžera. S. P.

Dogovoreno je da se sistematizuju ključni zajednički prijedlozi na zakon o radu, kako bi Ministarstvo, u nastavku socijalnog dijaloga, sačinilo finalni tekst i u najkraćem roku ga uputilo Vladi na usvajanje

Zakon o radu što prije uputiti Vladi

PODGORICA - Prijedlog zakona o radu mora biti novi kvalitativni iskorak u politici u toj oblasti koji treba da podigne konkurentnost. To treba da donese novu vrijednost, pri čemu se, u regulatornom smislu, ne smije dozvoliti pretjerano administriranje i uvođenje administrativnih procedura za poslodavce - kazao je premijer Duško Marković na sjednici Savjeta za konk ure nt no st, n avo di s e u saopštenju. Savjet je juče razmatrao prijedloge zakona o radu, o Fondu rada i o elektronskoj upravi i o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina. Nakon sjednice je saopšteno da je Savjet ocijenio da je predloženim rješenjima zakona o radu postignut visok stepen saglasnosti u ključnim oblastima, odnosno suzbijanju sive ekonomije, fleksibilnosti na tržištu

Sa sjednice Savjeta za konkurenciju

rada i zaštiti prava zaposlenih. - Nakon detaljne diskusije u kojoj su razmotreni komentari na prijedlog zakona predstavnika poslovne zajednice dogovoreno je da se sistematizuju njihovi ključni zajednički prijedlozi, kako bi nadležno ministarstvo, u nastavku socijalnog dijaloga, sačinilo finalni tekst prijedloga i u najkraćem roku ga uputilo Vladi na usvajanje - navedeno je u saopštenju. Na ovaj zakonski tekst razmotreni su komentari predstavnika Privredne komore, Američke privredne komore u Crnoj Gori, Savjeta stranih investitora, Unije poslodavaca i Monte-

negro biznis alijanse. Savjet je podržao i prijedlog zakona o Fondu rada kojim se u cilju zaštite zaposlenih preciznije uređuje postupak za ostvarivanje prava zaposlenog na isplatu neisplaćenih potraživanja, po osnovu prestanka radnog odnosa usljed stečaja kod poslodavca. - Prijedlogom zakona o elektronskoj upravi, koji je Savjet podržao, teži se unapređenju ambijenta u kojem će javna uprava biti servis građana i privrede, a, kako je saopšteno, najbolji način za eliminisanje administrativnih barijera je upravo mogućnost da građani i

Na Infofestu održan panel o digitalizaciji

privredni subjekti komuniciraju sa javnom upravom u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta - objasnili su iz Vladine službe za odnose sa javnošću. Savjet je podržao i prijedlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina kojim se ova oblast usklađuje sa odgovarajućom direktivom Evropske unije. Savjet je odlučio da, imajući u vidu potrebu detaljne diskusije o svim tačkama dnevnog reda, preostale teme razmotri u nastavku sjednice, koja će se naknadno održati. M.P.M.

Novi pripejd paket Telenora

Korišćenjem ICT-a do lakše Besplatni minuti i više registracije preduzeća interneta

PODGORICA - Korišćenjem informaciono-komunikacionih tehnologija trebalo bi pronaći konkretno rješenje u cilju pojednostavljenja procesa osnivanja preduzeća i omogućavanja njihove potpune elektronske registracije, ocijenjeno je na panelu ,,Digitalizacija u procesu unapređenja poslovnog ambijenta“, odžanom u okviru Infofesta u Budvi. Predstavnica Ministarstva javne uprave Bojana Bajić kazala je da je digitalna transformacija prepoznata u gotovo svim strateškim dokumentima Vlade. - Benefiti primjene informaciono-komunikacionih tehnologija ne ogledaju se samo u razvoju informacionog društva, već i unapređenju poslovnog ambijenta i drugih društveno-ekonomskih oblasti - navela je Bajić. Predstavnica Ministarstva ekonomije Renata Milutinović navela je da su registracije obavljanja svih privrednih djelatnosti propisane Zakonom o privrednim društvima.

Sa panela o digitalizaciji

- Privredni subjekti su u mogućnosti da na jednom mjestu registruju privrednu djelatnost u Centralnom registru privrednih subjekata, koji vodi Poreska uprava. Registracija se može sprovesti i elektronskim putem, ali to još nije zaživjelo u Crnoj Gori - rekla je Milutinović. Prema njenim riječima, elektronski način podnošenja prijava za registraciju preduzeća je samo početni korak, jer osim prijave drugi dio dokumentacije se mora podnijeti fizički. Predstavnica Ministarstva javne uprave Mirjana Begović ka-

zala je da je Crna Gora već godinama posvećena razvoju elektronske uprave i na tom putu realizuje važne projekte koji su svoju primjenu našli u unapređenju poslovnog ambijenta. - Portal e-uprave trenutno ima 567 usluga od kojih su većina informativnog karaktera, ali te informativne usluge su interesantne privrednim subjektima. Istraživanje IPSOS-a pokazuje da smo na uzorku od 30 preduzeća iz Crne Gore u stepenu korišćenja elektronskih usluga zainteresovani i zadovoljni navela je Begović. S. P.

PODGORICA - Pripejd korisnicima Telenor mreže od juče je na raspolaganju novi pripejd paket, koji donosi 1.000 besplatnih minuta u mreži, 100 minuta ka svim mrežama i deset gigabajta (GB) interneta, koji važe tokom sedam dana od trenutka aktivacije. - Korisnici mogu uživati i u svojim omiljenim aplikacijama, jer dobijaju i dodatni internet za Fejsbuk i Instagram, koji važi godinu od aktivacije - navodi se u saopštenju Telenora. Za sve nove pripejd korisnike Telenor je pripremio dodatnu pogodnost. - Nakon svake dopune, tokom perioda od godinu, nove korisnike očekuje dodatnih 1.000 besplatnih minuta u Telenor mreži, koji se mogu iskoristiti tokom sedam dana - dodaje se S. P. u saopštenju.

Kursna lista

Montenegroberza obavila reviziju berzanskog indeksa

USD

Pet novih firmi u MONEX-u

JPY 117.47000

PODGORICA – Sastav berzanskog indeksa MNSE10 ostao je nepromijenjen, dok je u strukturu MONEX-a ušlo pet novih kompanija, a izašle dvije. - U sastavu MNSE10, vodećeg indeksa Montenegroberze, koji precizno mjeri kretanje cijena najreprezentativnijih akcija na berzanskom i slobodnom

tržištu i dalje su Jugopetrol, Elektroprivreda, Crnogorski Telekom, Crnogorski elektroprenosni sistem, Plantaže, HG Budvanska rivijera, Luka Bar, Port of Adria, Zetatrans i Institut ,,Simo Milošević“. U MONEX, opšti indeks Montenegroberze, uvršteni su Citadel group, Prva banka, Centrojadran Bar, Svis osiguranje i

HTP ,,Velika plaža“. Solana ,,Bajo Sekulić“ i Lutrija Crne Gore više se ne nalaze u sastav MONEX-a. Indeks MNSE10 je metodološki definisan u martu 2015. godine, dok se MONEX računa od marta 2003. Redovna revizija oba indeksa se obavlja dva puta godišnje – 31. marta i 30. septembra. M.P.M.

1.09250

GBP

0.88970

CHF

1.09400

AUD

1.63510

CAD

1.44670

Društvo

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Otvorena Fabrika znanja na Univerzitetu Donja Gorica

Izvještaj Savjeta Evrope o nacionalnim manjinama u našoj državi PODGORICA – Postoji rizik od naglašavanja razlika među religioznim i manjinskim grupama, koje reflektuju šire geopolitičke i istorijske okolnosti, prije nego traženja zajedničke osnove – ocijenjeno je u izvještaju Savjeta Evrope o nacionalnim manjinama u našoj državi.

KULTURA INOVACIJA: Sa otvaranja Fabrike znanja

Vukotić: Povećati budžet za nauku

PODGORICA – Ministarstvo nauke u kontinuitetu promoviše značaj nauke i inovacija kao i ključne uloge mladih ljudi u pokretanju novog talasa naše privrede istaknuvši atraktivne stipendije za doktorska istraživanja koje daju prostor mladim ljudima da doprinesu razvoju crnogorskog društva – kazala je juče čelnica ovog resora Sanja Damjanović.

Ona je na otvaranju devete Fabrike znanja na Univerzitetu Donja Gorica, koja se realizuje u okviru festivala Otvoreni dani nauke, kako je navedeno u saopštenju kompanije Comtrade, koja je organizator ovog događaja, kazala da je raduje što se kultura inovacija u našoj državi sve više razvija. - Nadam se da će mladi ljudi biti inspirisani ovim festivalom i krenuti u osvajanje novih znanja i primjene tehnologija radi kreiranja sopstvenih biznisa i unapređenja uslova života za sve građane i čitave naše planete – rekla je Damjanović. Rektor UDG-a Veselin Vukotić istakao je da je oko 40.000 mladih ljudi, učenika i studenata za devet godina posjetilo Fabriku znanja, koja daje dopri-

nos „ideji razvoja nauke, ideji razumijevanja tehnologije, kao i doprinos ideji života zasnovanog na znanju“. - Zahvaljujem se ministarki Damjanović, sigurno jednom od najagilnijih, i zašto ne reći, najboljih ministara u Vladi. Sa veoma skromnim budžetom Ministarstvo je dalo veliki doprinos internacionalizaciji naše istraživačke zajednice, uključivanju ne samo akademije, već i kompanija u proces istraživanja – ocijenio je Vukotić. Uputio je i apel Vladi da još više poveća budžet za nauku. - Ne možemo govoriti o Crnoj Gori kao društvu znanja, a za nauku izdvajati manje od 0,5 odsto bruto društvenog proizvoda. Makar tri odsto mislim da je prag sa kojeg počinje realizacija ideje društva znanja – istakao je Vukotić. Fabriku znanja realizuje najveća regionalna IT kompanija Comtrade uz podršku mnogobrojnih prijatelja ovog projekta. Iz grupacije Comtrade naglasili su da sa Ministarstvom nauke i UDG-om ulažu napore kako bi tehnologija postala sredstvo, a ne samo dio obrazovanja. J. B.

Pobjeda

U ovoj analizi, koja je rađena na osnovu relevantnih nacionalnih dokumenata, kao i posjete Podgorici, Kotoru i Ulcinju od 27. do 30. novembra prošle godine, navedeno je da se naglasak na razlike posebeno manifestuje u oblasti obrazovanja, gdje postoji preferencija za razdvojene časove u zavisnosti od jezika koji se u okviru njih uče.

DiJalog

- Na primjer, jedna grupa đaka uči crnogorski jezik, a druga jezik neke nacionalne manjine, što ne podstiče interkulturalni dijalog. Crna Gora je multivjerska zajednica, ali postoji, a toga su državni autoriteti svjesni, opasnost da neriješena pitanja između vjerskih grupa postanu sve značajnija, a slučajevi neslaganja među vjerskim grupama sve vidljiviji – ocijenili su eksperti Savjeta Evrope. U izvještaju je navedeno da našu državu karakteriše generalna klima tolerancije, u kojoj nijedna etnička grupa ne čini većinu stanovništva. - Napori su usmjereni na jačanje međukulturnih odnosa i socijalne kohezije. Nivo finansiranja kulturnih projekata i konsultativnih mehanizama manjinskih zajednica postavljen je na visokom nivou, sa mnogo različitih izvora finansiranja otvorenih za nacionalne manjine – ustanovljeno je u dokumentu. Obezbjeđivanje programa, kako je navedeno, na jezicima manjina za javne i privatne

Opasnost da nerije pitanja između vje grupa postanu zna

Potrebna je i dugoročna podrška romskim medijatorima u obrazovnom sistemu, nezavisno od broja učenika u određenoj školi. Vlada bi trebalo da im omogući stabilno zaposlenje i dugoročne ugovore o radu – istaknuto je u izvještaju Savjeta Evrope o nacionalnim manjinama medije, odnosno nacionalne i lokalne mreže nude takav program, posebno na albanskom. - Savjeti nacionalnih manjina igraju ključnu ulogu u zaštiti i unapređenju prava, ali postoji potreba za saradnjom među njima, kako njihov rad ne bi doveo do nepotrebnih podjela – istaknuto je u izvještaju. Postoji, kako su ocijenili eksperti, dobar zakonski okvir

Zgrada Savjeta Evrope

protiv diskriminacije, kao i da povjerenje raste u instituciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda. - Ostaje još posla koji treba učiniti da bi se osigurala veća svijest o tome što je diskriminacija, kao i koji su to pravni ljekovi na raspolaganju kako bi se osigurala efikasna primjena zakona – naglasili su eksperti.

U MUP-u i Upravi policije obilježen Dan unutrašnjih poslova

Napredak, kako je navedeno, postignut je u pogledu rješavanja pitanja raseljenih, uglavnom romskih i egićanskih izbjeglica, koji su u našu državu stigli sa Kosova 90-ih.

Progres

- Regulisanje njihovog pravnog statusa skoro je završeno, a stambena situacija za mnoge od njih je značajno poboljša-

U Crnoj Gori doji svega oko

i Zdravstve Veljović: Nema nedodirljivih Svečano u Pljevljima da budu n

PODGORICA – Kriminalci ne zaslužuju samilost, ne zaslužuju da budu dio slobodnog društva i sistem ih mora najoštrije kazniti, a povratnike u vršenju krivičnih djela posebno sankcionisati, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović, na svečanoj akademiji povodom Dana unutrašnjih poslova, prenijela je RTCG. Veljović je, na svečanosti na Cetinju, čestitao službenicima Uprave policije Dan untrašnjih poslova i poručio da taj posao podrazumijeva rizik. Kazao je da će podržavati profesionalan rad policije, a kažnjavati prekoračenja ovlašćenja. - Policija je spremna da sa medijima i dalje jača saradnju u cilju pravovremenog i istinitog informisanja građana. Očekujemo da nam mediji budu partneri u budućim projektima usmjerenim na prevenciju devijantnog ponašanja i delikata i edukaciju prvenstveno djece i mladih - naveo je on. Poručio je policajcima da imaju njegovu podršku u zakonitom radu. - Želim da svaki građanin zna da je policija tu za njega, da nema nedodirljivih i da su nam naša djeca i njihova budućnost najvažnija - poručio je Veljović. U čestitki koju su Veljović i ministar unutrašnjih poslova

Svečano je juče bilo i u Centru bezbjednosti Pljevlja. Tradicionalno su uručene nagrade i zahvalnice najzalužnijim službenicima. Novčanu nagradu i knjigu „Istorija Pljevalja“ dobili su Tarik Ajanović, Miroslav Vojinović, Enes Bojadžić, Sanel Delić i Ratimir Stijepović, a zahvalnice Milomir Kotlaja, Dražen Dacić i Miljan Anđua. s. šić.

PRIZNANJA ZA VRIJEDAN RAD: Sa uručivanja nagrada

uputili službenicima MUP-a i Uprave policije, istakli su da, iako obavljaju zahtjevne i odgovorne poslove, često u otežanim uslovima, pokazali su da su uvijek u službi građana – od časa o saobraćaju u školama, kontrole na granici, do spašavanja iz vodene bujice ili vatrene stihije. Integritet svakog službenika, naglasili su oni, gradi se na časnom postupanju i dosljednoj primjeni zakona. Povodom praznika juče su svečano uručene i nagrade najboljim službenicima. Nagrađeno je njih 33 - 10 službenika MUPa i 23 Uprave policije. Ovogodišnje nagrade dobili su:

iz Direktorata za strateško-razvojne poslove Remzija Ademović, iz Direktorata za građanska stanja i lične isprave Vid Medojević, Vesna Pođanin i Mirsad Mehović, iz Direktorata za vanredne situacije Sandra Racković, te iz Odjeljenja za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama Marijana Ćaćić. Zatim iz Službe za finansijske, opšte i pomoćne poslove Radmila Sekulović, iz Odjeljenja za unutrašnju reviziju Maida Ljušković, iz Direktorata za nadzor Dragana Babović, kao i iz Centra za informacione-komunikacione tehnologije, informacionu bezbjednost i sisteme tehničkog nadzora Dejan Baćović.

Službenici Uprave policije koji su nagrađeni za izvanredne rezultate su iz Sektora policije opšte nadležnosti Danilo Janjušević, Sektora kriminalističke policije Miro Simonović, Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Dalibor Šaban, Sektora granične policije Zoran Lasica, te Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata Sava Bošković. Nagrade iz Sektora specijalne policije su dobili i Dejan Vukčević, Milan Komnenić i Milivoje Tomović, Sektora za spreč av a n j e p r a n j a n o v c a i finansiranja terorizma - Luka Medenica, Službe za ljudske resurse, kadrovske i pravne po-

slove - Snežana Vešković, iz Forenzičkog centra - Nikola Božović, Centra bezbjednosti Podgorica - Mirko Trebješanin i Nemanja Vujošević. Priznanja su dobili i iz Centra bezbjednosti Nikšić - Ivan Jović, Centra bezbjednosti Bar Saša Knežević, Centra bezbjednosti Berane - Vladimir Delević, Centra bezbjednosti Bijelo Polje - Zoran Furtula, Centra bezbjednosti Budva - Milan Mašković, Centra bezbjednosti Pljevlja - Tarik Ajanović, Centra bezbjednosti Herceg Novi Željko Šćekić, te iz Regionalnog centra granične policije „Jug“ Vukić Kankaraš, Regionalnog centra granične policije „Centar“ - Radivoje Otašević, kao i Regionalnog centra granične policije „Sjever“ - Vladan Milićević. J. B.

PODGORICA – U Crnoj Gori, prema posljednjim istraživanjima, svega oko 20 odsto majki doji – kazao je juče direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, naglašavajući da je u posljednje tri godine taj procenat u porastu. Na konferenciji povodom Nacionalne nedjelje dojenja, koja se obilježava u prvoj sedmici oktobra, Kavarić je naglasio da se kampanjom želi podići društvena svijest o prednostima i značaju dojenja, kako bi se time unaprijedilo zdravlje majke i djeteta. Kako je kazao, razlozi za nedojenje su različiti, od komfornosti do istinske nemogućnosti uslovljene nedostatkom mlijeka ili nekim drugim problemima prilikom uspostavljanja laktacije. - Dojenje je najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi potreba novorođenčeta za ishranom. Naučno je dokazano da bebe koje majke doje rjeđe obolijevaju u prvoj godini života, a dojenje, što su dokazale brojne studije, blagotvorno djeluje na psihički i emocionalni razvoj djeteta - rekao je Kavarić.

Pobjeda

Društvo

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

CANU organizovala panel diskusiju o internacionalizaciji u visokom obrazovanju

ešena erskih ačajnija

na. Ipak, hitni napori moraju biti fokusirani na osiguravanje da romske i egipćanske zajednice, kako Romi i Egipćani sa Kosova, tako i oni iz Crne Gore, imaju pristup adekvatnom smještaju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj zaštiti, visokokvalitetnom obrazovanju i održivom zapošljavanju, te da učestvuju u ekonomskom i javnom životu Crne Gore. Tre-

ba da se reguliše i status onih Roma i Egipćana kojima je on još nejasan – istaknuto je u izvještaju. Izazovi koji, prema mišljenju eksperata, zahtijevaju hitnu akciju, upravo se odnose na društvenu i ekonomsku situacija Roma i Egipćana, posebno kroz povećanja prilika za zapošljvanju, osiguravanja pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i rješavanju stambenog pitanja. - Neophodno je preduzeti dalje korake kako bi se poboljšalo prisustvo romske i egipćanske djece u školama, a da se ne smanji standard obrazovanja, kako kroz saradnju sa zajednicom koja će naglašavati važnost obrazovanja. Neophodno je suočiti se i sa drugim izazovima, poput ranih ugovorenih brakova. Potrebna je i dugoročna podrška romskim medijatorima u obrazovnom sistemu, nezavisno od broja učenika u određenoj školi. Vlada bi trebalo da im omogući stabilno zaposlenje i dugoročne ugovore o radu – kategorični su iz Savjeta Evrope. Smatraju i da treba proširiti afirmativne akcije za brojčano male zajednice nacionalnih manjina, posebno Roma. - I to kako bi se osigurao jednak tretman među takvim zajednicama u pogledu cenzusa u izbornom zakonodavstvu – navedeno je u izvještaju. Eksperti smatraju i da bi predmet građansko obrazovanje trebalo da postane obavezan u školama. U izvještaju je navedeno i da bi trebalo osmisliti sveobuhvatne i dugoročne mjere za poboljšanje dostupnosti nastave crnogorskog jezika, „ali uravnoteženim pristupom koji sadrži paralelne mjere za adekvatnu zaštitu i promociju jezika nacionalnih manjina, uključujući uvođenje višejezične metodologije poučavanja“. J. BeHaRoVIĆ

o 20 odsto majki

eni radnici treba nosioci promjena Objasnio je da je dojenje zdravo i za majke, te da se tim činom uspostavlja duboka čulna i osjećajna veza između majke i bebe. Šef predstavništva UNICEF-a Osama Makavi Kogali je rekao da je dojenje važno zato što djeci omogućava najbolji početak života. On je istakao da su istraživanja pokazala da je dojenje izuzetno važno i za majke, te da sprečava pojavu brojnih bolesti. Podsjetio je da podaci pokazuju da se u Crnoj Gori oko 98 odsto žena porodi u zdravstvenoj ustanovi, ali i da svega 24 odsto djece bude podojeno tokom prvog sata nakon rođenja. Postavlja se pitanje, rekao je, gdje se majke nalaze u tom trenutku. - Ovi podaci ukazuju na to da se radi o ključnoj oblasti za dodatno unapređenje i da zdravstveni radnici treba da budu nosioci promjena - poručio je Kogali. Direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Miro Knežević je kazao da se svijest majki mijenja, na šta ukazuje podatak da je posljednjih godina došlo do

Kampanja Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić najavio je promotivnu kampanju kojom će Asocijacija za preventivnu pedijatriju zajedno sa UNICEFom, Udruženjem roditelja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, nastojati da skrene pažnju javnosti na značaj pružanja podrške majkama da doje, a time i pruže bolji i zdraviji život svom potomstvu. Kampanja je, kako je rekao Kavarić, prilika da se ukaže na prednost isključivog dojenja u prvih šest mjeseci, kao i na značaj njegovog nastavka, uz dopunsku ishranu, do kraja druge godine.

povećanja procenta u prvom satu dojenja sa 14 na 20 odsto. - Ministarstvo je zajedno sa UNICEF-om prošle godine pokrenulo projekat za ojačavanje rada patronažnih službi i sestara. Pedijatri, radeći sa roditeljima, ohrabruju majke i razgovaraju o dojenju I. Kr.

Najbolji ostaju u inostranstvu Vanja Drljević iz Nacionalne kancelarije Erasmus plus programa navela je da je internacionalizacija ključna za razvoj sistema visokog obrazovanja i istakla da imaju 227 sporazuma o mobilnosti PODGORICA – Svake godine u ovom periodu više od 1.000 mladih ljudi, koji imaju 18 godina, napušte Crnu Goru i pođu da studiraju u zemlje regiona, ali većina njih ostane tamo kada diplomira i nikada se ne vrati u našu državu. Taj problem mora da se riješi odgovarajućom strategijom - rekao je potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Ljubiša Stanković. On je na panel diskusiji koju je organizovala CANU i na kojoj se govorilo o izazovima i značaju internacionalizacije u visokom obrazovanju istakao, između ostalog, da o ovom pitanju treba više da se razgovara u javnosti, uz diskusije koje moraju da se organizuju kada, na primjer, jedan specijalista ili familija pođu iz Crne Gore iz ekonomskih razloga. Ideja o odlasku iz Crne Gore radi sticanja znanja je, prema riječima Stankovića, veoma dobra, ali je uvijek na ivici da se okarakteriše kao ,,odliv mozgova“. - Kada studenti ili naučnici odlaze na duži period najbolji ostaju u inostranstvu i nastavlju da doprinose razvoju tih zemalja, iako je Crna Gora ulagala u njihovo osnovno, srednje, visoko obrazovanje, a ponekad je finansirala i njihov boravak u inostranstvu tokom studija – kazao je on.

Bez Balansa

Ukazao je na važnost da se uspostave fondovi za razmjenu stranih studenata, mladih naučnika, istraživača i profesionalaca iz regiona i svijeta da dođu u Crnu Goru. - Država bi umjesto pomaganja odlaska mladih ljudi da studiraju u inostranstvu trebalo da investira u pokušaj da se kompenzuje onaj broj mladih studenata i naučnika koji odlazi kako bi postigla pozitivan balans u ovom procesu – rekao je on. Velike svjetske fondacije poput Fulbrajtove i Humboltove, prema njegovim riječima, prije svega, imaju programe za privlačenje mladih ljudi iz njihovih država - Amerike i Njemačke. - Najbolji od tih studenata i naučnika će ostati trajno u tim

POTREBAN BALANS: Konferencija u CANU

Striktna hijerarhija ubija kreativnost Ministarka nauke Sanja Damjanović govoreći o globalnoj mreži znanja - načinu uspješnog rada u visokom obrazovanju i nauci, ispričala je, prije svega, da je provela više od 20 godina van naše zemlje, od čega najviše u CERN-u. - Vraćajući se iz tog raja u našu zemlju, odmah se uočio ogroman jaz – rekla je ona. Sreća je, kazala je Damjanović, što je Crna Gora uključena u EU program koji je fokusiran na internacionalizaciju, jer bi taj jaz, koji postoji u našem regionu, u odnosu na razvijeniji dio Evrope, rastao iz godine u godinu. Mnogo je izazova i, prema njenim riječima, mnogo toga moramo da uradimo. Istakla je da mala država poput Malte postiže sjaj-

zemljama domaćinima – objasnio je Stanković. Istakao je da je mali broj studenata, a naročito istraživača i naučnika koji dolaze u Crnu Goru. Kada je prije 40 godina on bio student na Univerzitetu Crne Gore, bilo je, kaže, studenata iz Kine, arapskih zemalja, Sjeverne Afrike, ali da to nije slučaj danas, kada skoro da nema inostranih studenata, isključujući one iz regiona.

neusKlađenost

Stanković je govorio i tome da je kompatibilni nastavni i ispitni proces izuzetno važan uslov za mobilnost međunarodne nastave, kako za nastavnike, tako i za studente. Formalno prilagođavanje našeg visokog obrazovanja evropskom sistemu obavljeno je, kako je podsjetio, prije 15 godina primjenom principa Bolonjske deklaracije, ali kaže da

ne rezultate u tehnološkim inovacijama. - Naša dijaspora je naša moć, imamo malo istraživača u Crnoj Gori, ali ih ima mnogo u dijaspori – rekla je ona. Damjanović je istakla da je moć u mladim ljudima, jer niko danas ne može, osim njih, da radi istraživanje 24 sata. Ispričala je i da u CERN-u nema strikne hijerarhije, što ona, takođe, sprovodi u resoru na čijem je čelu, te da je dostupna svima u komunikaciji. - To je naš problem ovdje. Striktna hijerarhija ubija kreativnost. Mladi ljudi treba da budu lideri – kazala je ona, dodajući da su naučna istraživanja budućnost ekonomije.

još postoji veliko pitanje i dilema o broju rokova za ispite i načina njihove organizacije. To je, kako je pojasnio, očigledan pokazatelj da se modernizacija u ovom smislu obavila formalno, dok se ispiti izvode na tradicionalan način. - Izvode se kao u našem starom, zastarjelom sistemu, koji je decenijama postojao prije reformi Bolonjskog procesa. Predavanja se održavaju na način eks katedre. Ispiti su na kraju semestra, na sasvim tradicionalan način i nijesu rezultat kontinuiranog podučavanja i istovremenog praćenja rada i napretka svakog učenika pojedinačno, tokom školske godine – kazao je on. Počasna konzulka Crne Gore u Milanu Doli Predović, pored ostalog, rekla je da Crna Gora nema jasnu strategiju internacionalizacije visokog obrazovanja.

- Potrebni su programi na engleskom jeziku – rekla je ona. Vanja Drljević iz Nacionalne kancelarije Erasmus plus programa navela je da je internacionalizacija ključna za razvoj sistema visokog obrazovanja. Istakla je da imaju 227 sporazuma o mobilnosti. - Veliki je broj odlazeće mobilnosti, mnogo manje je dolazećih profesora i studenata, ali univerziteti dosta rade da se to promijeni – rekla je ona. Akademik Momir Đurović tokom kratke diskusije kazao je da mladi iz Crne Gore nijesu spremni da tako lako idu od kuće, kao Njemci i Englezi, te da je to veliki problem. - Funkcija internacionalizacije nije kultura. Ako idete u Englesku da vidite njihovu kulturu, a idete na univerzitet, promašili ste vaše vrijeme – rekao je on studentima koji su bili u sali. n. đ.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović otvorio Međunarodni simpozijum ekologa

Potreban glas struke i nauke PODGORICA – Crnoj Gori su danas glas nauke i struke, kao i pozitivna međunarodna iskustva, potrebni više nego ikad u oblasti životne sredine - poručio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. On je na otvaranju Osmog međunarodnog simpozijuma ekologa Crne Gore u Bečićima naglasio da je takav pristup važan zbog sve glasnijih i nekad nedovoljno argumentovanih zahtjeva usmjerenih ka donosiocima odluka u toj oblasti.

Radulović je istakao da i lično podržava biologe u njihovom naučnom radu i da oni treba da istraju na putu nauke i znanja, jer njihovo zalaganje za nauku može da donese dobre rezultate za Crnu Goru. Ukazao je na značaj unošenja ekološke odrednice u Ustav Crne Gore, što je nedvosmisleno opredjeljenje u kom pravcu treba da ide razvoj države. - Deklaracija o ekološkoj državi bila je polazna tačka savremenog razvoja Crne Gore, što je životnu sredinu postavilo kao jedan od fundamentalnih prioriteta budućeg održivog

razvoja - istakao je Radulović. Prema njegovim riječima, od 1991. godine koja je početak jednog bolnog i teškog poglavlja, do danas Crna Gora je prešla dug i dinamičan razvojni put. Podsjetio je i na remedijaciju četiri crne ekološke tačke, ističući da je u posljednje dvije godine postignut rezultat na tom projektu u koji je Crna Gora, u partnerstvu sa Svjetskom bankom, uložila 50 miliona eura. - Jedna od najsloženijih dilema danas na globalnom nivou jeste kako naći ravnotežu iz-

među bržeg ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine - kazao je Radulović. Vlasti u Crnoj Gori, kako je naveo, kao državi oslonjenoj na model održivog razvoja i u kojoj je 13 odsto teritorije zaštićeno, sa nekoliko međunarodno zaštićenih lokaliteta, svjesne su tog izazova. Radulović je ukazao na činjenicu da na crnogorskoj teritoriji, 70 odsto je prekriveno šumom, što dodatno obavezuje na pronalaženje modela koji će voditi uspostavljanju održivog balansa između ciljeva razvoja i očuvanja prirode. n. K.

Društvo

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Sa konferencije posvećene dijalogu poručeno da je Crna Gora značajan faktor stabilnosti regiona

Bogatstvo raznolikosti je snažan temelj za napredak PODGORICA – U javnoj sferi nema dovoljno kulture dijaloga pa je potrebno da kroz obrazovni proces djecu i mlade učimo da razgovaraju i iznose stavove na asertivan način, jer se društvo polarizuje, zauzimaju se strane i nema prostora za kritička pitanja. Vrlo je važno da se pospješi društvena kohezija - ocijenila je juče učesnica u programu „Dijalog za budućnost“ i edukatorka Ajša Hadžibegović.

U dijelu svijeta kojeg karakterišu kompleksni odnosi između država, naša zemlja je prepoznata kao promoter mira, socijalne inkluzije i kohezije, tolerancije i regionalne saradnje, ekonomskog rasta i stabilnosti – rekao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović

Regionalni program sprovode Ujedinjene nacije za razvoj (UNDP), uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, a odnosi se na jačanje dijaloga i društvene kohezije u i između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.

PRIMJER STABILNOSTI

POBOLJŠANJE

Hadžibegović je juče kazala da u Crnoj Gori ima prostora da se poboljša kultura dijaloga. - Nikad društvo ne može biti u potpunosti kohezivno, već je to proces na kome treba raditi – rekla je ona i istakla da je program fokusiran na mlade i žene koji su nepravedno zapo-

- Crna Gora je, u skladu sa vanjsko-političkim prioritetima, snažno posvećena politici dobrosusjedstva, čime nastojimo da na konstruktivan način doprinesemo stabilnosti regiona. U dijelu svijeta kojeg karakterišu kompleksni odnosi između država, naša zemlja je prepoznata kao promoter mira, socijalne inkluzije i kohezije, tolerancije i regionalne saradnje, ekonomskog rasta i stabilnosti - ocijenio je ministar Darmanović. Kazao je da je naša država ponosna što je dio ovakvog projekta i što je „prepoznata kao činilac koji svojim iskustvom i primjerom može dati podsticaj i doprinos osnaživanju povjerenja između zemalja učesnica“.

DRUŠTVO I DALJE POLARIZOVANO: Sa jučerašnjeg događaja

stavljeni u smislu dijaloga i izgradnje društvene kohezije. Ministar vanjskih poslova Sr-

đan Darmanović otvarajući konferenciju rekao je da vjeruje da su pitanja izgradnje

povjerenja i socijalne kohezije u regionu ključna za njegov dalji, sveukupni razvoj.

- Kroz istoriju, kao i danas, njegovali smo i njegujemo multikulturalizam i težimo socijalnoj inkluziji i koheziji, kako bi osigurali blagostanje društva u kojem živimo, ali i prelivanje pozitivnog impulsa na sve zemlje regiona. Naša vjekovna tradicija tolerancije i suživota doprinijela je

Pojedini studenti obaviješteni da, za sada, neće morati dodatno da plate prenos magistarskog rada

razumijevanju posebnosti pripadnika različitih nacija, vjera i kultura - istakao je on. Darmanović je poručio da ćemo nastaviti da pomažemo proces pomirenja unutar i između zemalja učesnica u okviru ovog projekta, ali i na svim ostalim relevantnim forumima. Prema riječima stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori Danijele Gašparikove, Crna Gora je očigledno napredovala u pogledu demokratizacije, jednakosti poštovanja različitosti i ukupnog razvoja po mjeri čovjeka. - Ona igra značajnu ulogu u stabilnosti regiona. Od trenutka kada sam imenovana za stalnu predstavnicu UNDP, putujem širom zemlje kako bih osjetila život u lokalnim zajednicama, da osjetim kako je biti „u njihovoj koži“. Bogatstvo raznolikosti koje sam vidjela prednost je Crne Gore, koja predstavlja snažne temelje za dalji napredak. Istovremeno, ono nam daje početnu prednost da ulažemo dodatne napore - navela je ona. K. J.

Pojašnjenje

U slučaju i Fakulteti različito tumače Pisaće premijeru Stankovića nema odluku menadžmenta UCG očiglednog

PODGORICA – Pojedini fakulteti Univerziteta Crne Gore, prema saznanjima Pobjede, obavijestili su studente da, za sada, neće morati da plate dodatni iznos za prenos magistarskog rada, jer, kako su objasnili studentima, ne postoji konkretna odluka Univerziteta Crne Gore na osnovu koje bi mogli to da traže. Sa UCG, međutim, tvrde suprotno.

Studentkinja Fakulteta političkih nauka, koja je upisala prošle godine magistarske studije, ispričala je za naše novine da nije još napisala magistarski rad, ali da su joj iz tamošnje studentske službe kazali da neće morati da plati prenos magistarskog rada. - Rekli su mi da ne postoji osnov na osnovu kog mogu da traže da se plati magistarski rad. Kazali su da će to uvesti onda kada dobiju konkretnu odluku od UCG – kazala je ona.

Studenti u utorak organizovali protest ispred Rektorata UCG

KONFUZIJA

Student Ekonomskog fakulteta Bojan Popović, koji je dio grupe koja se prekjuče okupila ispred Rektorata, tražeći da im se omogući da okončaju studije po pravilima koja su važila kada su ih upisali, kazao je za Pobjedu juče da su ih, takođe, kolege sa Fakulteta političkih nauka, Elektrotehničkog i Pravnog obavijestile da se kod njih drugačije tumači odluka Univerzi-

Iz UCG ponovili da se propisi moraju poštovati Studenti su prekjuče kazali da će pokrenuti tužbe protiv UCG, ukoliko rukovodstvo ne odustane od zahtjeva da plate dodatni novac za magistarski rad, ali, sudeći prema odgovoru koji smo juče dobili od UCG, ova visokoškolska ustanova će istrajati u tom zahtjevu. Na pitanja Pobjede nijesu konkretno odgovorili, već su nas samo uputili na svoje nedavno saopštenje, a u kom su naveli da u ovom slučaju oni ne donose novu odluku, već poštuju zakone i druge propise i vode računa da se primjenjuju na fakultetima.

teta Crne Gore, u odnosu na, recimo, Ekonomski fakultet. - Došlo je do različitih tumačenja odluke UCG. Dok ovi studenti kažu da su obaviješteni da neće plaćati magistarski rad, naš Ekonomski fakultet se poziva da poštuje opomenu UCG i traži od nas da platimo hiljadu eura. Rok za prijavu i predaju uplatnica je bio danas, ali nas je fakultet obavijestio da je produžen do petka. To, međutim, ne mijenja ništa, nijesu poštovali naše zahtjeve– negodovao je on.

OBEĆANJE

Pošto još nijesu dobili odgovor od UCG na dopis i peticiju koju su uputili toj visokoškolskoj ustanovi, kazao je da su studenti juče poslali dopis ministru prosvjete Damiru Šehoviću u kom su naveli da su ,,izrevoltirani nepravednim i neopravdanim ophođenjem Univerziteta Crna Gore prema njima“, tražeći da im se omogući da okon-

čaju studije bez obaveze plaćanja magistarskog rada. Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić je, s druge strane, za Pobjedu juče kratko kazala da taj dopis sa posebnom pažnjom analiziraju. - Vjerujemo da ćemo u komunikaciji sa UCG i studentima naći optimalno rješenje – rekla je ona. Studenti su pozvali Šehovića da u dogovoru sa Univerzitetom Crne Gore odrede realan rok u kome bi svi imali priliku da završe magistarske studije bez dodatnih troškova, te da o tome na transparentan način obavijeste sve uključene u proces. - Ne očekujemo ništa manje nego da zaustavite ovako agresivan i samovoljan odnos prema studentima postdiplomskih studija i zaustavite urušavanje akademske zajednice u našoj zemlji – napisali su oni.

DISKRIMINACIJA

Negodavali su što su pred sami početak nove akademske godine obaviješteni da moraju da plate, u prosjeku, dodatnih 1.000 eura ukoliko žele da dovedu započete studije do kraja, odnosno odbrane magistarsku tezu. U suprotnom će, kako su precizirali, biti ispisani. - Osjećamo se krajnje diskriminisani budući da ovakva politika na Univerzitetu nije sprovođena do sada. Pored toga, kolege generacije od 2006. pa do 2018. koji su se interesovali redovno za svoj status na fakultetskim jedinicama dobijali su

Student Bojan Popović sa Ekonomskog fakulteta kazao je da će danas poslati dopis i premijeru Dušku Markoviću od kojeg će, takođe, tražiti da se riješi problem što UCG traži od studenata da plate određeni iznos za prenos magistarskog rada. - Nadamo se da će nam izaći u susret – rekao je on.

odgovore da ne brinu, da slobodno mogu da uzmu vremena koliko im je potrebno za pisanje rada, jer je njihov status nepromijenjen, da im ni uplaćeni novac niti položeni ispiti neće propasti – napisali su studenti. Dovedeni su, kako kažu, u zabludu budući da su informisani prilikom upisa da školarina od 2.000 eura obuhvata ispite i rad i da se dodatno plaćaju samo nepoloženi ispiti i da se rad ne može izjednačiti sa ispitima. Ono što, kako su dodali, predstavlja dodatno opterećenje u čitavom procesu je sami problem pronalaska mentora. - Među nama ima mnogo studenata koji i pored najboljeg truda godinama ne uspijevaju da pronađu mentora i dobiju temu za rad uz jedino objašnjenje da postoji ograničenje broja mentorstava po profesoru i da su isti prebukirani. Postavlja se pitanje zašto univerzitetske jedinice upisuju onoliko studenata postdiplomskih studija za koje ne mogu da obezbijede mentore – požalili su se Šehoviću. N. Đ.

kršenja prava

PODGORICA – Prof. dr Blagota Mitrić pojasnio je juče izjavu koju je dao Pobjedi u slučaju aktuelne priče o izboru vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca navodeći kako je prenešena tačno, ali pogrešno protumačena. Objašnjava da je „nakon nabrajanja kardinalnih i grubih povreda ustavnih normi od strane Ustavnog suda, Vrhovnog suda, Opšte sjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta zaključio da je ‘slučaj’ vezan za vrhovnog državnog tužioca daleko pravno upitniji“. Ističe da je njegovo tumačenje tog zaključka da „ako imate onoliko i onako kardinalnih primjera od najviših pravnih institucuja u ovoj državi, koje su očigledne i za laika, a kamoli za pravnika, onda je prirodno da zaključim, upoređujući to sa ‘slučajem Ivice Stankovića’ daleko pravno upitnije, jer kod pomenutog nema tako očiglednih kršenja prava pri izboru za v.d. vrhovnog državnog tužioca“. On podsjeća i da je odmah nakon tog zaključka naveo i što je to što jedino pravno buni kod Stankovićevog eventualnog izbora za vršioca dužnosti. K. K.

Pobjeda

Hronika

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

EKSKLUZIVNO: Istraga raspolaže dokazima o tajnim vezama i transakcijama šefa Atlas grupe i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva

Knežević spremao Vujoševića za ,,insajdera“ od 2016.

Prema informacijama Pobjede, Knežević i Vujošević imali su niz tajnih kontakata u Kneževićevoj vili pod Goricom, a njihove interesne veze trajale su duže od dvije i po godine

PODGORICA - Odbjegli biznismen Duško Knežević i sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević bili su u tajnoj, ali intenzivnoj komunikaciji i blisko su sarađivali još od polovine 2016. godine. U decembru te godine Knežević je, preko posrednika, poslao kovertu Vujoševiću sa 10.000 eura, koja je, kako se sumnja, bio avans sekretaru Vrhovnog državnog tužilaštva za insajdersku ulogu – saznaje Pobjeda iz više izvora bliskih istrazi. O poslovnim kontaktima i saradnji Duška Kneževića i Nenada Vujoševića, prema informacijama našeg lista, svjedočio je, između ostalih, i Vlatko Rašović – vozač odbjeglog biznismena, protiv kojeg se u Specijalnom državnom tužilaštvu vodi istraga zbog sumnje da je bio dio grupe koja je prala novac.

KONTAKT Tokom istrage, otkriveno je više dokumenata, pronađene su slike u mobilnim telefonima, kao i korespondencija Duška Kneževića i njegovih ljudi od povjerenja u kojima se pojavljuje za tužilaštvo jedna vrlo interesantna osoba – Nenad Vujošević. Tako je u telefonu Vlatka Rašovića, šefa opštih poslova i jednog od Kneževićevih ljudi od povjerenja, pronađena zajednička fotografija šefa Atlas grupe i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva u hotelu ,,Zija“ podno Gorice. Analizom je ustanovljeno da je slika nastala 24. decembra 2016. godine, a kasnije se došlo do podatka da je Kneževiću bilo stalo da ima tu fotografiju, pa se Rašoviću bunio što je ,,rezolucija loša, da svjetlo pokriva likove, a treba sve da se vidi...“ Daljom istragom, temeljnim ispitivanjem osumnjičenih, utvrđeno je da su Vujošević i Knežević ostvarili bliži kontakt preko zajedničkih poznanika, poput poznatog advokata Zorana Vukčevića koji je redovni gost hotela, kao i preko Veselina Pejovića, vlasnika ,,Zije“. Prema tumačenju ljudi bliskih Kneževiću, prvo je kontakt tražio Vujošević. Da li su

Pitaj ,,prase“ za milion Kako je Duško Knežević činio usluge svojim prijateljima i osobama od kojih je mogao da ima korist, pokazuje i slučaj kada je Kneževićev kum Andrija Jovićević, preko posrednika, zatražio da mu se u Atlas banci otvori račun i izda lažna potvrda da je prije godinu imao novac na računu. Odnosi Kneževića i Jovićevića, bivšeg ministra policije u Vladi Mila Đukanovića, varirali su od jako bliskog, povjerljivog prijateljstva, do svađa kada su prekidali komunikaciju. Krajem avgusta 2016. godine (tačnije: 27. avgusta) kada još afera ,,Atlas“ nije bila na vidiku, Jovićević je, preko zajedničkog prijatelja, Kneževićevog šefa opštih poslova – Vlatka Rašovića, nekadašnjeg pripadnika MUP-a - zamolio da mu ,,prase otvori račun u Atlas banci“ i da mu se izda lažna potvrda da je sa tog računa, godinu ranije, Jovićević podigao određenu svotu novca. Jovićević je podsjetio da je Knežević takve usluge radio mnogo puta drugim osobama, pa i njegovoj porodici, naglasivši da mu je usluga potrebna što hitnije. Na upit koliko mu je novca potrebno, Jovićević mirno odgovara - ,,meleon“! Da li je rečeni iznos bio neka interna šala Jovićevića i Rašovića, koji je svojevremeno bio Jovićevićev vozač u Ministarstvu unutrašnjih poslova - istražitelji sada temeljno ispituju. Prema jednom izvoru Pobjede, Jovićević jeste tražio da mu se izda lažna potvrda o isplati novca, ali isti izvor tvrdi da je riječ o znatno manjoj sumi novca – nekih 35.000 eura u kešu. No, sudeći prema do sada prikupljenim dokazima, Knežević je učestalo praktikovao da iznosi iz Crne Gore ili unosi u državu desetine, stotine hiljada, pa i milione eura ili dolara u kešu, da ih potom ustupa, pozajmljuje trećim licima, ili da podmiruje neke račune kompanija u njegovoj grupaciji. Izvjesno je i da su uloge kurira uglavnom preuzimali Kneževićevi ljudi od povjerenja – Vlatko Rašović ili Dražen Vujisić – koji su, prema ,,nalozima šefa“ Kneževića, koverte sa novcem davali osobama koje on odredi. bilo puno, Knežević je znao da pomaže mnogima i Rašoviću tada nije bio čudan takav zahtjev.

TAJNI SUSRETI

potom Vujošević i Knežević nezavisno jedan od drugoga - razradili vlastitu interesnu šemu, istraga tek treba da utvrdi.

ŠIFRA: ,,E-COMMERCE“ Izvjesno je da su Kneževićevi ljudi Rašović i Vujisić i ranije dobijali zadatke od Kneževića da fotografišu ili snime neku osobu. ,,Šef“ je, kako kažu, volio da bude informisan o svemu, da ima ,,ekskluzivne“ fotografije, da zna kretanja njemu interesantnih osoba, podatke koje je kasnije prosljeđivao po vlastitom nahođenju. Često su Rašović i Vujisić te ,,zadatke“ znali da povjere nekom od vozača jer su imali dosta drugih obaveza... Da su Knežević i Vujošević

imali bliske kontakte i prije decembra 2014. godine pokazuje još jedan važan detalj – isplata novca u kešu! Nedugo nakon što je Kneževiću proslijedio fotografiju, Rašoviću je od šefa Atlas grupe stigla poruka kojom se nalaže da spremi 10.000 eura, spakuje ih u kovertu i na koverti napiše šifru - ,,e-commerce“. Uslijedio je onda Kneževićev nalog da mu kovertu odmah donese. Vozač odbjeglog biznismena ocijenio je da je šifra ,,e-commerce“ bila samo način da Knežević zavara trag da je novac namijenjen - Nenadu Vujoševića. Kao i mnogo puta do tada kada je nosio novac, Rašović nije postavljao dodatna pitanja Kneževiću. Ali se počela rađati - kod Vlatka

Rašovića i kod Dražena Vujisića – znatiželja o odnosima Kneževića i Vujoševića. Naime, Rašović se prisjetio da je, prije operacije ,,e-commerce“, imao nalog od Kneževića da pomogne Vujoševiću. Negdje krajem ljeta 2014. godine, Rašovića je pozvala sekretarica Duška Kneževića iz Atlas grupe u Beogradu (ime i prezime poznati redakciji) sa molbom da, ako je u mogućnosti, nabavi kartu na avionskom letu Beograd – Podgorica ,,za kćerku našeg prijatelja Nenada Vujoševića“. Rašović je, zahvaljujući dobrim vezama u jednoj podgoričkoj agenciji, uspio da nabavi kartu, a onda mu je stigao nalog da plati kartu za ,,studentkinju Vujošević“. Takvih je zahtjeva

No, nakon isplate 10.000 eura u decembru 2014. godine počele su kod Rašovića i Vujisića da se roje sumnje da Vujošević pokušava na sve načine da iskoristi ,,velikodušnost šefa“. Kao nekadašnji pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova i čovjek koji ima dobre, razgranate veze u Podgorici, Rašović je znao da Vujoševića baš i ne bije glas da drži riječ. Naprotiv, bilo mu je poznato nekoliko slučajeva gdje je Vujošević davao lažna obećanja da će uticati na neke tužioce i znao je da su mnogi opasni momci kivni Vujoševiću. Sva ta saznanja, kako je obrazložio Rašović, ponukala su njega i Vujisića da provjere da li Knežević ima neke tajne kontakte sa Vujoševićem. Takvu namjeru im je ojačao svojim ponašanjem i sam Knežević koji im je govorio da moraju napustiti kuću pod Goricom jer mu dolazi jedna osoba koja ,,ne želi da bude javno viđena“.

Jovićević dobio snimak ,,koverte“ oktobra 2016! Istragom je nepobitno utvrđeno da je snimak Slavoljuba Stijepovića kako uzima kovertu prije promocije DPS-a u Zeti, a koji je Knežević objavio godinu kasnije, značajno dorađen u montaži. Osnovna činjenica o primopredaji koverte je autentična, ali cjelokupan snimak, prije ,,tehničke obrade“, sadrži i sekvence kako Knežević provjerava ugao kamere, izvodi tonsku probu... O postojanju snimka na kojem se pojavljuje Stijepović, osim Kneževića, znale su još samo dvije osobe iz Atlas grupacije, a snimak je bio u Kneževićevom telefonu. Ipak, istragom je utvrđeno da su neke Kneževićeve osobe od povjerenja – Vlatko Rašović i Dražen Vujisić – uspjeli da se, znajući šifru Kneževićevog mobilnog telefona, dočepaju snimka. I to baš kada je počela da se zahuktava priča oko poslovanja Atlas banke. Krajem oktobra 2016. Knežević je pošao, u svojstvu građani-

na, u Specijalno tužilaštvo na, kako se to kaže, informativni razgovor sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem. Kod vozača Rašovića ostavio je torbu u kojoj su bili telefoni. Očito da je i ljude oko Kneževića počela da hvata panika kada se pojavila ,,opasnost Katnić“, pa je Rašović, prebirajući po mobilnom šefa Atlas grupe, otkrio snimak. Presnimio ga je na svoj telefon, poslao kopiju svom kolegi Vujisiću, da bi, kako su smatrali, imali ,,adute ako nešto pođe po zlu“. Ne mnogo kasnije, moguće početkom novembra 2016. godine, Rašović je proslijedio snimak i Andriji Jovićeviću, svom nekadašnjem šefu a tadašnjem prijatelju sa kojim je, iza leđa Kneževića, održavao stalne kontakte. Zanimljivo je da Jovićević, koji je inače blizak sa pojedinim liderima crnogorske opozicije, nije zloupotrijebio ni kumstvo sa Kneževićem, niti prijateljstvo sa Rašovićem, pa dalje – makar koliko sada istraga pokazuje – distribuirao snimak na kojem se pojavljuje Stijepović. Prepušteno je da aferu ,,koverta“ otvori ipak Duško Knežević.

Nadgledanjem dolazaka Rašović i Vujisić su brzo otkrili da je ta ,,važna osoba“ Nenad Vujošević. Obično bi dolazio svojim motorom ispred kuće, noseći kacigu, koju bi po navici skidao tek kada bi došao do ulaznih vrata. Takvih susreta je bilo više tokom 2015. godine, ali ni Rašović ni Vujisić nijesu mogli znati o čemu su Knežević i Vujošević pričali ili se dogovarali. Upravo ove redovne posjete ukazuju da je bliska saradnja prvog čovjeka Atlas grupe i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva trajala dugo, najmanje dvije i po godine, te da je Vujošević mogao da odaje neke insajderske informacije, naročito od kako je krenula ,,afera Knežević“.

ČEKAJUĆI EPILOG Nenad Vujošević je u fokus istražitelja dospio nakon što je Knežević objavio snimak razgovora u kojem sekretar VDT saopštava da je uzimao novac za svog pretpostavljenog – Ivicu Stankovića. Vrhovni državni tužilac je to oštro demantovao i zatražio da nadležni ispitaju cijeli slučaj. U vrijeme objave snimka Vujošević je bio u Beogradu. Nakon nekoliko dana došao je u Crnu Goru i njemu su lisice stavljene zbog sumnje da je bio dio Kneževićeve grupe jer je u tri navrata pokušao da utiče na rad tužilaca u istragama koje se vode protiv odbjeglog biznismena i saradnika. Ipak, Vujošević je u Tužilaštvu demantovao da je uzimao novac za pretpostavljenog obrazlažući da je samo zamajavao Kneževića. Nije sporio da mu je odbjegli biznismen pozajmio 20.000 eura jer je imao zdravstvenih problema. Da li je riječ o 20.000 ili 700800.000, kako tvrdi Knežević, moći će da utvrdi jedino temeljna istraga. M.ŽIŽIĆ-D.ĐURANOVIĆ

10 Hronika

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Suđenje optuženom za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića na Cetinju 2011. godine

Pobjeda

Podnijeta krivična prijava protiv Podgoričanina

Svjedokinja u blizini kladionice vidjela Osumnjičen za paljenje momka sa kapuljačom vozila u Tuzima PODGORICA - Policija je uhapsila Fatmira Salihaja zbog sumnje da je podmetnuo požar na automobilu u Tuzima.

PODGORICA – Svjedokinja Danijela Krstev ispričala je juče u Višem podgoričkom sudu da je sporne večeri kada je ubijen Ljubo Jovanović vidjela muškarca sa kapuljačom kako pretrčava ulicu i ulazi u portun koji se nalazi na dvadesetak metara od kladionice ,,Lutrije Crne Gore“.

U ovom postupku za ubistvo Jovanovića sudi se Aleksandru Konataru. Nikola Vuletić optužen je za razbojništvo, ali je on nedostupan vlastima i sudi mu se u odsustvu. Svjedokinja Krstev kazala je da je vidjela i momka koji je izlazio iz kladionice, držao se za grudi i pao i da su ga kasnije neke osobe unijele u taksi. - Živim preko puta kladionice. Otvorila sam prozor i čula sam neki zvuk, kao da je neko lupio vratima. Vidjela sam momka koji pretrčava ulicu i ulazi u portun. Imao je kapuljaču, ali nijesam puno obraćala pažnju, jer uvijek neko pretrčava ulicu. Onda sam vidjela nešto što nikada neću zaboraviti, iz kladionice je izašao momak koji se držao za grudi – ispričala je Krstev. Kako je navela, ispred vrata kladionice nalazi se lipa koja blokira pogled, pa nije mogla vidjeti šta se tačno dogodilo. Na pitanje sudije Vladimira

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Salihaj je, kako se sumnja, 30. septembra podmetnuo požar na vozilu u vlasništvu F.K. Na vozilu je nastala velika ma-

terijalna šteta, a postojala je opasnost da se vatra proširi i na ostala parkirana vozila u dvorištu porodične kuće oštećenog, ali i na ostale objekte u blizini. Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom državnom tužiocu. Dalje posljedice su spriječene brzom intervencijom Vatrogasne jedinice i policije. M. L.

Akcija Specijalnog tužilaštva i policije u selu Vladne

U Tuzima zaplijenjeno 1.800 paketa cigareta Sa privođenja Aleksandra Konatara

Novovića da opiše izgled muškarca koji je pretrčavao ulicu, Krsev je kazala da je bio sitan i visočiji od nje. Advokat Boris Marinović, koji zastupa Konatara, kazao je da je iskaz svjedokinje u saglasnosti sa očevicima u pogledu građe i visine napadača. - Ovim se isključuje da se radi o mom branjeniku - rekao je Marinović. Optuženi je ranije pred tužiocem dao opširnu izjavu u kojoj je tvrdio da nije počinio ubistvo, te i da je to najvjerovatnije uradio izvjesni „Aco po-

štar“, ali da sa sigurnošću ne može da tvrdi. - Apsolutno nemam veze sa tim događajem, ne poznajem ni Vuletića, niti bilo kog ko je u bjekstvu. To se desilo prije sedam godina i ja sam u policiju pozivan na informativni razgovor. Tog dana kada se desilo ubistvo, našao sam se u parku sa Acom koji me pitao za koliko novca mogu da mu nabavim travu. Tu je bio i moj drug Andrija Radunović. Sjećam se i da smo pošli u Tuzi i kupili za 300 eura pola kilograma marihuane. Zaključili smo da je Jo-

vanovića ubio Aco poštar jer se čudno ponašao i imao je oružje, ali ne mogu da tvrdim jer nijesam bio očevidac događaja – kazao je Konatar u istrazi. Jovanović je bio slučajna žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja. Prema optužnici, Konatar je 30. juna 2011. godine ispalio metak u Jovanovića, dok je Vuletić čuvao stražu tokom razbojništva. Tom prilikom su ukrali oko 350 eura. M. L.

PODGORICA - Crnogorska policija zaplijenila je juče u selu Vladne u Tuzima oko 1.800 paketa švercovanih cigareta i uhapsila albanskog državljanina A. S. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, sumnja se da se osumnjičeni bavio švercom cigareta na relaciji Albanija – Crna Gora. Istražitelji su pretresli više kuća i objekata, ali nije poznato da li je nešto pronađeno. Akcija je izvedena po nalogu Specijalnog A. R. državnog tužilaštva.

Optužnica protiv Pljevljaka

Maloljetniku prodao drogu BIJELO POLJE - Viši državni tužilac u Bijelom Polju podigao je optužnicu protiv Pljevljaka D. M. (38) koji se tereti za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice, D. M. je u Pljevljima prodao drogu amfetamin-spid maloljetnom licu, a optužnica je dostavljeB. Č. na na potvrđivanje vanpretresnom vijeću Višeg suda.

Počeo proces protiv optuženih u slučaju ,,Primorka“

SLUČAJ BERANE: Odgođeno suđenje optuženima za zloupotrebu položaja

Pripremno ročište zatvoreno za javnost Barjaktarović

PODGORICA – Pripremno ročište optuženih u predmetu ,,Primorka“ juče je zatvoreno za javnost.

Prema navodima optužnice, koja je potvrđena sredinom marta, malverzacijama bivšeg izvršnog direktora NLB-a Črtomira Mesariča državna kasa je oštećena za 6.651.611 eura u korist banke kojom je ovaj optuženi rukovodio. Osim Mesariča, optuženi su vlasnik grupe ,,Krisma“ Nebojša Bošković, koji je privatizovao ,,Primorku“, direktorka ,,Krisme trejd“ Biljana Bošković, direktor ,,Primorke“ Svetozar Marković, direktor ,,Melgonija Primorke“ Vinko Marović i direktor ,,Krisma motorsa“ Milenko Marković.

Tužilaštvo je Mesariča označilo kao organizatora kriminalne grupe i osobu koja je

osmislila plan prema kojem je ,,Primorka“ a.d. Bar u stečaju odustala od reorganizacije

i da novčana sredstva dobijena od državne pomoći i kredita NLB banke upotrijebi za otplatu kredita ,,Krismi motors“ i ,,Krismi trejd“. Na taj način je, kako se navodi u optužnici, ,,spriječeno oživljavanje proizvodnje i stvaranje uslova da ,,Primorka“ može vraćati kredite iz svojih sredstava i vremenom se razdužiti, a sve sa ciljem da se zbog nemogućnosti otplate kredita realizacijom hipoteke dobije imovina ovog preduzeća za više puta nižu cijenu od realne vrijednosti i na preuzetu imovinu ostvari dodatna dobit realizacijom investicija na predmetnom zemljištu. Nebojša Bošković je, prema optužnici, imao zadatak da vrbuje druge pripadnike, osniva

preduzeća u inostranstvu preko kojih će realizovati plan. Optuženi Svetozar Marković sačinjavao je i potpisivao dokumenta sa neistinitim podacima, a sve sa ciljem da se dobiju pogodnosti za ,,Krismu trejd“ i ,,Krismu motors“. Sa druge strane, Biljana Bošković kao direktor u ,,Krismi trejd“ potpisuje pomenutu dokumentaciju sa neistinom sadržinom, potpisuje ugovor o vraćanju duga Vladi Crne Gore, zahtjeve za dobijanje kredita i državne pomoći, pa sa optuženim Nebojškom Boškovićem osniva preduzeće na Kipru. SDT sumnja da je preko tog preduzeća trebalo da se prikaže strani kapital koji bi navodno oživio proizvodnju u ,,Primorci“. M. L.

Nastavljeno suđenje optuženom za pokušaj ubistva Cetinjanina

Lipovina u vrijeme eksplozije mogao biti bilo gdje u gradu PODGORICA - Savo Lipovina za vrijeme eksplozije, u kojoj su teško povrijeđeni Stevo Vujović i Nikola Kaluđerović, mogao je biti na bilo kom mjestu u svom gradu - na mjestu gdje je došlo do

eksplozije ili kod kuće – navodi se u nalazu vještaka iz oblasti digitalnih dokaza. Nalaz je juče dostavljen strankama na pretresu pa će se tužilac i odbrana izjasniti na sljedećem pretresu.

Na jučerašnjem pretresu, pročitani su i pisani dokazi: zapisnik o rekonstrukciji, foto dokumentacija, izvještaj o balističkom vještačenju. U izvještaju o balističkom vještačenju se navodi da je pro-

nađen pištolj kalibra 7,65 milimetara na kom je uništen fabrički broj, a cijev pištolja nije očišćena. Prema navodima iz optužnice, Lipovina se tereti da je 23. decembra 2017. godine aktivirao eksplozivnu napravu koja se nalazila ispod vozila kojim je upravljao Kaluđerović, dok je Vujović bio na mjestu suvozača. Lipovina je ranije negirao da

ima bilo kakve veze sa krivičnim djelom, tvrdeći da mu podmeće cetinjska policija. Lipovina, prema evidenciji policije, slovi za bezbjednosno interesantnu osobu. U septembru je saslušavan u Osnovnom tužilaštvu po prijavi pritvorenika Ilije Pavlovića zbog prijetnji. Suđenje se nastavlja 27. novembra za kada su zakazane završne riječi. M. L.

izostao sa pretresa

PODGORICA – Početak suđenja bivšem predsjedniku opštine Berane Vuki Goluboviću i njegovim saradnicima, koji se terete za zloupotrebu položaja, juče je u Višem sudu ponovo odgođen za 23. oktobar. Proces je odgođen jer je jedan od optuženih, Žarko Barjaktarović sud obavijestio da ne može doći zbog smrtnog slučaja u porodici. Osim Barjaktarovića i Golubovića, optužnicom su obuhvaćeni i Momčilo Sajičić, brat prvooptuženog Milan Golubović, geodet Vučeta Mališić. Optužnicom je obuhvaćena i firma ,,Tehnostar“ Berane i vlasnik Žarko Barjaktarović. Prema naredbi o sprovođenju istrage, Vuka Golubović se tereti da je opštinski budžet oštetio za ukupno 192.761 euro. Milan Golubović beransku opštinu je, prema navodima optužnice, oštetio za 5.000 eura, dok se Darko Mališić i Momčilo Sajičić terete da su, uz pomoć geodeta, u tri navrata opštinsko zemljište, vrijednosti 334.829 eura, bez pravnog osnova, upisali na kompaniju „Tehnostar“.

M. L.

Pobjeda

Crnom Gorom

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

HERCEG NOVI: Peti put obrušila se zemlja u hidrotunelu Potkop, u Mojdežu

Mještani strahuju da će klizište proraditi

Radnici „Bi Koda“ su ovih dana došli da nastave čišćenje dijela Potkopa i ponovo je došlo do obrušavanja. Strahujemo da će se ove zime desiti nova katastrofa jer kad dođu velike kiše, kroz čep na 600 metara izlaziće pet kubika vode na površinu – kaže mještanin Milorad Velaš RADNICI NAPUSTILI GRADILIŠTE, NASTAVAK RADOVA NEIZVJESTAN: Ulaz u Potkop

HERCEG NOVI – Nakon petog urušavanja hidrotunela Potkop u Mojdežu neizvjestan je nastavak radova u okviru prve faze sanacije, te mještani ovog sela strahuju od nove katastrofe. Radnici podgoričke firme „Bi Kod“ koji izvode radove, prema riječima mještanina Milorada Velaša, već nekoliko dana nijesu na gradilištu. Velaš smatra da radovi, čiji je cilj bio eliminisanje uzroka pokretanja klizišta 2004. godine, nijesu dali očekivane rezultate. - Efekat svih radova od pokretanja klizišta i milionskih ulaganja u tunelu Potkop su neznatni. Praktično se nije

maklo od početka - rekao je Velaš.

DOPIS

On je nakon prethodnog napuštanja gradilišta, uputio dopis predsjedniku hercegnovske opštine Stevanu Katiću, ministarstvima ekonomije, održivog razvoja i turizma i poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i Direkciji javnih radova. - Radnici „Bi Koda“ su ovih dana, došli da nastave čišćenje dijela Potkopa i ponovo je došlo do obrušavanja. To je pozicija kontaktne zone kuda je voda iz Potkopa izbila na površinu i napravila klizište prije 15 godina i ta vertikala je isprana. Radnici su došli do te pozicije

Nadležni ih zaboravili - Sramota je, da sve ovo vrijeme, niko od zvanička nije došao u Mojdež da sagleda situaciju i pokaže interesovanje. Nema nadzora investitora. Ma nikog. Ovo je zaista problem koji iziskuje hitno uključivanje struke, jer je stanje opasno i alarmantno po selo, puteve i kuće - poručio je Milorad Velaš.

u kontakt zoni i kad su otkopali metar i po, dva - došlo je do obrušavanja prvi put 20. novembra prošle godine, nakon čega su napustili gradilište.

vanja. Otkad su angažovani 2015. godine, ukupno je dolazilo pet puta do obrušavanja tunela. Riječ je o velikim količinama mase, drobine, kamenja, fliša, u ukupnim količinama oko hiljadu metara kubnih materijala. Sve se dešavalo iz te vertikale, kuda je voda iz Potkopa izlazila vani i napravila klizište - kazao je Velaš. On je podsjetio da je do završetka prve faze, koja je predviđala da se uđe u prvu stjensku masu na 360 metara, ostalo još pet, šest metara. Tako bi se spojili stari i novi tunel, ali Velaš smatra da je napravljena greška u metodologiji izvođenja radova, još iz vremena kada je radila tunel firma Vrdnik. Velaš kao i ostali Mojdežani strahuju da se ove zime može desiti nova katastrofa jer kad dođu velike kiše, kroz čep na 600 metara izlaziće pet kubika vode na površinu. - Sva će voda teći tunelom, jer je ovim obrušavanjima došlo do spajanja svih tih podzemnih vodotokova. Ovome treba dodati vode Presjeke, a riječ je nekoliko kubika vode u sekundi, koja će ući kroz taj otvor na površini zemlje, koji je spojio Potkop sa obrušavanjem. Ukupno pomenute vode, izlaziće kroz otvor na njemu u količini pet kubika vode u sekundi. Pojednostavljeno, imaćemo rijeku - objasnio je Velaš.

RJEŠENJE

Milorad Velaš

Vratili su se da nastave radove polovinom jula ove godine. Čistili su tunel i kada su došli blizu te pozicije na metar i po, dva - došlo je do novog obruša-

Sagovornik Pobjede predlaže kao jedno od privremenih rješenja, otvaranja šahta ispred Potkopa, kako bi se velike količine vode slivale u njega, a ne tekle preko deponije i spirale je. - Ukoliko se to ne napravi, sve će se spirati potokom u more i zamućivati ga do ostrva Mamula, kao što se već jednom dogodilo – ukazuje Velaš. Radovi u Potkopu traju već pet godina, za što je Vlada opredijelila u prvoj fazi 1,6 miliona eura. Ž. K.

TIVAT: Komunalno preduzeće o nelegalnim odlagalištima

Ispod hotela „Tivat“ sedmično završi oko deset kubika otpada NOĆ KRIJE NESAVJESNE: Smeće ispod hotela

ZAHVALNA NA POKLONU: Julka Marojević sa darodavcima

NIKŠIĆ: Akcija MZ Župa povodom Dana starih

Julki kupili veš-mašinu NIKŠIĆ - Povodom Međunarodnog dana starih Mjesna zajednica Župa poklonila je Julki Marojević iz sela Morakovo veš- mašinu. Dragoljub Radulović, predsjednik MZ je poručio da na taj način žele poručiti da treba više obratiti pažnju na stariju populaciju. - Najstatija populacija je temelj društva i sve što trenutno imamo oni su nam stvorili i donijeli. MZ Župa Nikšićka je gospođi Marojević kupila vešmašinu. Slučajno smo saznali od njenih komšija da nikada nije imala veš-mašinu, već je u godinama, ne može više ručno

prati i odlučili smo da joj donekle učinimo život lakšim kazao je Radulović. Sedamdesetogodišnja Julka Marojević zahvalila je darodavcima. - Živim sama. Ovaj gest mi mnogo znači, velika im hvala što su se sjetilil. Veoma prijatno iznenađenje. Od 2006. godine rođaka Rada Marojević je stalno uzimala moju robu i nosila kod nje kući da pere. Sada više neće morati, jer i ja imam mašinu. Ovo je prvi put da me se neko sjetio, a i ne tražim ništa nikome. Briga o starima znači dosta, ali isto se malo brine - skromno je poručila Marojević. S. D.

TIVAT – Ispod hotela „Tivat“ se duže vrijeme nelegalno odlaže otpad, a apeli iz Komunalnog ne dopiru do nesavjesnih lica. Tako su radnici Službe komunalija obavili kontrolu terena u ponedjeljak veče oko 23 sata, a u utorak ujutro u jutarnjim satima naišli na nove količine otpada. Direktor Komunalnog Vlado Đukić kaže da je pozicija ispod hotela „Tivat“ evidentirana kao najveći problem kada su u pitanju nelegalna odlagališta. - U prosjeku na svakih dva do tri dana odveze se oko tri kubi-

Komunalci će u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i Ministarstvom održivog razvoja i turizma organizovati od 15. do 22. oktobra akciju sakupljanja elektronskog i električnog otpada ka različitog otpada - kazao je Đukić. Ispod hotela odlaže se različiti otpad, od komunalnog i zelenog, preko gabaritnog otpada do automobilskih guma. Iz Komunalnog su najavili da će saradnji sa opšinskim Se-

kretarijatom za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i Ministarstvom održivog razvoja i turizma organizovati akciju sakupljanja elektronskog i električnog otpada od 15. do 22. oktobra. S. K.

CEDIS

Radovi u 15 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Bar: od 8 do 16 sati povremena isključenja do 30 minuta potrošači Bjeliša i Mandarića koji se napajaju sa TS ,,Mandarići“; od 9:30 do 11:30 sati Šušanj, Žukotrlica i dio Ilina. Berane: od 9 do 14:30 sati Tmušiće, planinski prevoj Lokve i dio sela Šekular. Bijelo Polje: od 8 do 9 sati Kisjela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir, Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Muslići, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice - škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama; od 8:30 do 11 sati Lješnica; od 8:30 do 14 sati Rakonje; od 9 do 17 sati Barice Škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Bistrica Boturići, Livadice, Sela, Kukulje, Dubrave; od 17 do 18 sati: Kisjela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir, Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Muslići, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama; od 10:30 do 13 sati Ribarevine; od 10:30 do 15 sati Šljemena. Danilovgrad: od 8 do 15 sati dio Donjeg Zagarča i Gostilje. Herceg Novi: od 8 do 9 sati Igalo - dio potrošača oko Novosadskog odmarališta. Kolašin: od 8 do 18 sati Manastir Morača, Drpe; od 9 do 16 sati Jasenova, Ocka Gora, Cerovica, Rovca, Lijesnje, Medjurijecje, Trmanje, Velje Duboko. Kotor: od 9 do 12 sati Stoliv dio potrošača pored mora kod Trojstva. Mojkovac: od 9 do 15 sati Lepenac. Nikšić: od 8 do 16 sati Lipova ravan; od 8 do 18 sati Brana, Gornje Polje i Grahovac. Plav: od 9 do 12:30 sati Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Prnjavor, Mala Selo, Đurička Rijeka, Ski Lift, Hoti, Vojno selo, Hakanje i ulice: Racina, Čaršiska, Jezerska, Ribarska i naselje Meterizi; od 9 do 18 sati Vojno Selo, Gropa i Hakanje; od 12:30 do 14:30 sati dio sela Velika. Pljevlja: od 8 do 18 sati Pliješevina, Hodžići, Otilovići i Trnovice. Rožaje: od 9 do 14:30 sati Grahovo, Hurije, Bašča, Gornja Lovnica, Ćosovica, Honsići i Zloglavlje. Šavnik: od 8 do 18 sati Gornje Polje, Dubrovsko, Rudo Polje, Drinčić, Duži, Kutnja Njiva, Kozarica i Komarnica; od 9 do 18 sati Timar, Slatina, Mljetičak i Dobra Sela. Ulcinj: od 8 do 13 sati dio ulice prema maloj plaži i dio male plaže kod restorana „Marinera“; od 8 do 17 sati Ambula, Lisna Bori, Štodra i Fraskanjel. Žabljak: od 9 do 18 sati Uskoci. I. T.

12 Crnom Gorom BIJELO POLJE: Akcija humanitarnog fonda Hilal

Softićima materijal za dogradnju kuće BIJELO POLJE - Fond Hilal, koji djeluje u okviru Medžlisa islamse zajednice Bijelo Polje, nastavlja humanitarnu misiju. Džemat CCINS Diekirch iz Luksemburga sa Irfanom Hasanovićem na čelu, omogućio je da familija Softić iz sela Vrbe dobije građevinski materijal. Potpredsjednik Hilala Nusret Erović kazao je za Pobjedu, da se lakše i efikasnije može pomagati ugroženim porodicama zajedničkim pomaganjem. - Naši neimari i majstori su uvijek na raspolaganju kad god imaju priliku za to - kazao je Erović. On je u ime Upravnog odbora fonda Hilal zahvalio svim pri-

jateljima i donatorima koji su, kako je istakao, uvijek u misiji humanizma, kako bi se olakšao život onima kojima je to potrebno. B. Č.

HERCEG NOVI: Saradnja opštine sa građanima

Otvoren Građanski biro u Igalu LAKŠA KOMUNIKACIJA GRAĐANA SA OPŠTINSKIM SLUŽBAMA: Biro u Igalu

HERCEG NOVI – Ispostava Građanskog biroa opštine počela je da radi u prostorijama Mjesne zajednice Igalo. - Na ovaj način, lokalna samouprava građanima Igala omogućava lakšu komunikaciju sa opštinskim organima i ostvarivanje prava – poručili su iz službe za informisanje opštine. Građani od utorka zahtjeve mogu predati na šalteru koji se nalazi u okviru turističko- informativnog biroa u prostorijama MZ Igalo, nakon čega će njihov predmet isti dan biti unijet u sistem, na isti način

kao i u Građanskom birou u opštini. Na šalteru Građanskog biroa u Igalu biće obavljani poslovi prijema zahtjeva i izdavanja potvrda o predaji i vrsti dokumentacije koja je predata, izdavanje potvrda o životu koje se mogu izdavati po standardnoj proceduri i ovjeravati zaduženim pečatom, kao i ovjera knjiga gostiju po standardnoj proceduri. Sa strankama će se raditi od osam do 12 časova svakog radnog dana, a na šalteru će raditi jedan službenik iz centralnog Građanskog biroa. Ž. K.

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

CETINJE: Najstariji crnogorski dnevni list poklonio botaničku baštu najs CETINJE – Dnevni list Pobjeda poklonio je cetinjskoj gimnaziji botaničku baštu – arboretum sa 75 sadnica, povodom obilježavanja velikog jubileja – 75 godina od izdavanja prvog broja tog dnevnog lista. Botaničku baštu u dvorištu škole sa 75 sadnica visokog i niskog rastinja otvorili su gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan, direktor Pobjede Draško Đuranović i direktorica Gimnazije Danijela Bokan. Aleksandar Kašćelan zahvalio je na doprinosu i kazao da su Cetinje i dnevni list Pobjeda višestruko vezani, samim tim što je taj list deset godina štampan na Cetinju. - Cetinje i Pobjedu povezuje i još jedan važan odnos, a to je društveno-odgovorno ponašanje i briga o mladima. Sadnja botaničke bašte sa 75 sadnica u dvorištu cetinjske Gimnazije, najstarije srednjoškolske ustanove u državi, potvrda je zajedničke težnje da se mladim generacijama omogući sticanje znanja i vještina, ali i da se prirodno okruženje sačuva za buduće generacije – kazao je Kašćelan. Prema njegovim riječima, Pobjeda je bila i ostala baštinik antifašizma, vjerodostojan hroničar ljudi i događaja, prozor u svijet i kolijevka štampanog novinarstva. On je podsjetio da je Cetinje grad heroj, koji je dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi, očuvanju i snaženju nacionalnog identiteta i konačno, kako je istakao, rezultatu na referen dumu za obnovu nezavisnosti.

TRADICIJA

Direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović podsjetio je da je taj list štampan na Cetinju, te da su zbog toga, a u sklopu obilježavanja svog velikog jubileja, odlučili da, zajedno sa prijestonicom i poslovnim partnerima, otvore arboretum ispred najstarije obrazovne ustanove u Crnoj Gori.

Gimnaziji od arboretum sa

Kašćelan: Osim činjenice da je deceniju štampana na Cetinju ponašanje i briga o mladima. Đuranović: Gimnazija je na nek nam je bila da Pobjeda, koja je iznikla iz revolucije i Drugog sv Bokan: Članovi Prirodnjačkog kluba škole će znati produktivno

DRUŠTVENO ODGOVORNA BRIGA O MLADIMA: Kašćelan, Bokan i Đuranović

- Ova ustanova, koja je osnovana 1880. godine, je na neki način stub, osnova obrazovnog sistema Crne Gore. Želja nam je bila da Pobjeda, koja je iznikla iz revolucije i Drugog svjetskog rata, upravo na Cetinju otvori ovaj arboretum objasnio je Đuranović. On je napomenuo da ne treba

zaboraviti da je od 1.307 narodnih heroja bivše Jugoslavije, njih 49 sa Cetinja, te da je 30 od njih učilo u cetinjskoj gimnaziji, a 20 maturiralo. - Na ovaj način i prijestonica i Pobjeda, kao najstariji dnevni list u Crnoj Gori, počinju sa revalorizacijom nečega što su osnove i naše kulturne baštine

i istorijskog nasljeđa. Smatram da ovim tek krećemo u akciju, prije svega ono što je najvažnije u Crnoj Gori, a to je ekologija, da bude podržana i tako da zaštitimo ono najljepše što imamo, a to je priroda – poručio je Đuranović. V.d. direktorice Gimnazije Danijela Bokan pohvalila je način

PLAV: Završni radovi u Prnjavorskoj ulici

Riješiće problem klizanja tla

RADOVI VRIJEDNI SKORO POLA MILIONA: Prnjavorska ulica

PLAV – Radovi na drugoj fazi Prnjavorske ulice odvijaju se po planu, a izgradnjom potpornih zidova uz saobraćajnicu biće riješen dugogodišnji problem opasnosti klizanja tla, koji je prijetio pojedinim domaćinstvima. To je konstatovao predsjednik opštine Plav Mirsad Bajraktarević koji je juče obišao radove. On je naveo da druga faza obuhvata izgradnju nove saobraćajnice sa dvije kolovozne trake, sa pratećim potpornim zidovima, zaštitnim ogradama, javnom rasvjetom, saobraćajnom signalizacijom.

- Ukupna vrijednost rekonstrukcije saobraćajnice duge 660 metara iznosi 400.000 eura, a radove izvodi barska firma „Putevi Bar“ – podsjetio je Bajraktarević. On je zadovoljan zbog izuzetnog investicioniog ciklusa, koji sa Upravom javnih radova realizuju u Plavu. Podsjetio je da se radi sanacija deponije u Komarači, saobraćajnica Plav – Vojno selo – Gusinje, trg na Racini, dok se očekuje početak radova u Ribarskoj ulici. Takođe, Ministarstvo prosvjete privodi kraju radove na izgradnji nove škole u Vojnom selu, koja će se, kako je naveo uskoro otvoriti. I. T.

NIKŠIĆ: Veče sjećanja na Andriju Mijuškovića, istaknutog društveno-političkog radnika

Idealan, ljudski tip menadžera NIKŠIĆ – Andrija Mijušković je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka ostavio dubok trag na ekonomski i privredni razvitak Nikšića. Zbog tih, ali i brojnih drugih zasluga, prema riječima prim. dr Radovana Mijanovića, Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića je odlučilo da u njegovu čast organizuje veče sjećanja. Arsenije Jovanović je istakao domaćinsko poslovanje Mijuškovića na unapređenju rada Željezare. Vladimir Vukmirović, bivši direktor Rudnika boksiti govorio je o vrlinama Mijuškovića kao čovjeka i menadžera. –Bio je temeljan i stamen čovjek i privrednik, siguran i pouzdan poslovni partner kome se moglo vjerovati bez pisanog papira. Znanje i profesionalno iskustvo nije podređivao ličnom interesu. Veoma skroman, nenametljiv, ali zato rado slušan, ne samo zato što ga je bio dobar glas bratstva Mijuškovi-

POŠTOVAO JE DRUŠTVENI SISTEM U KOJEM JE ŽIVIO I RADIO: Sa večeri posvećene Andriji Mijuškoviću

ća, već što se uvijek očekivalo da će se od njega nešto novo, značajno i pametno čuti – kazao je Vukmirović. Prema mišljenju prof. dr Slobodana Vukićevića, Mijušković je predstavljao idealan tip menadžera, tačnije, ljudski tip menadžera. -U vrijeme dok je bio direktor Željezare, čak 800 uposlenih imalo veću platu od njega. Poštovao je društveni sistem u kojem je živio i radio, dostojanstvenošću, urođenom refleksijom gospodstvenosti i visokom dozom otmenosti,

umjerenom i opčinjavajućom boemštinom, beskonačnim druženjem. Željezara je u vrijeme Andrije Mijuškovića, bila istinska društvena, a ne samo proizvodna, zajednica, koju je karakterisao visoki stepen etosa kolektiva, svestrani obrazovni centar van školskog obrazovanja, institucija naučnih i stručnih istraživanja, visoko humana institucija brige za društveni i lični standard uposlenih– rekao je Vukićević. U ime porodice i bratstva Mijuškovića organizatorima je zahvalio Ilija Mijušković. On je

nabrojao koje je nagrade i priznanja Andrija dobio. - Nagrada Avnoja, Trinaestojulska nagrada, Nagrada grada Nikšića ,,18 septembar“. Odlikovan je Ordenom rada II reda, Ordenom rada sa zlatnim vijencem, Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom, Ordenom za vojne zasluge sa zlatnim mačevima. Takođe je dobitnik niza raznih pisanih priznanja od opštinskog do saveznog nivoa. Mislim da je za Andriju najveće priznanje to što ga narod i njegovi saradnici nose u srcu i sjećanju kao čestitog i poštenog čovjeka, velikog pregaoca i djelotvorca – poručio je Mijušković. Andrija Mijušković umro je prije pola godine. Deceniju i po bio je direktor Željezare ,,Boris Kidrič“, tri godine predsjednik Skupštine opštine Nikšić, a potom i potpredsjednik Privredne komore Jugoslavije. Sa te funkcije je i penzionisan 1991. godine. Takođe, biran je za poslnika u republičkoj i Saveznoj skupštini. S. D.

Pobjeda

Crnom Gorom

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

starijoj srednjoškolskoj ustanovi u državi

d Pobjede a 75 sadnica

Komemoracija povodom smrti Zorana Radovića

Kolega, saradnik i prijatelj koga će Tivat pamtiti

u, Pobjedu i prijestonicu povezuje i društveno-odgovorno ki način stub, osnova obrazovnog sistema Crne Gore. Želja vjetskog rata, upravo na Cetinju otvori arboretum. o da provedu vrijeme u dvorištu škole, a ne samo u učionicama U tRi nAVRAtA BiO PReDSjeDniK OPŠtine tiVAt: Sa komemoracije

TIVAT – Bio je istaknuti društveni radnik, koji je težio stalnom ličnom i profesionalnom usavršavanju, sa druge strane istovremeno je bio pažljiv suprug Ljiljani i posvećen otac kćerkama Sunčici i Maji – rekao je predsjednik opštine Siniša Kusovac na komemoraciji u multimedijalnoj sali Gradske kuće povodom smrti Zorana Radovića. Rođen je u Kotoru 24. aprila 1954. godine od oca Mirka i majke Nevenke, rođene Marković. Završio je Fakultet narodne odbrane u Beogradu. - Zoran je radio kao sekretar Sekretarijata i član Izvršnog odbora, predsjednik SSRN, pred-

sjednik i potpredsjednik tivatske opštine, direktor nekadašnje savezne javne ustanove Jugoregistar. Magistrirao je političke nauke, bio je dugogodišnji potpredsjednik Svjetske vazduhoplovne federacije, predsjednik Vazduhoplovnog saveza Srbije i Crne Gore i predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore, dobitnik Zlatne plakete koju mu je dodijelila tadašnja Vojska Srbije i Crne Gore. Više godina je bio angažovan u Savjetu Evrope u Strazburu. Zoran je u tri navrata bio predsjednik opštine Tivat, i to 1991 1992; od 1994. do 1996. i 2002. – kazao je Kusovac. Radović je, kazao je Kusovac, u lokalnoj upravi ostavio dubok

profesionalni trag, pečat odgovornog i posvećenog predsjednika i, što je još važnije, ostaje upamćen kao dobar čovjek i prijatelj. Bio je pilot, istaknuti i aktivni član Aero kluba Boka. - Kao čovjek koji je volio nebo, posjedovao je širinu i strpljenje svojstveno ljudima koji se ne plaše nebeskih visina, čije razumijevanje je bezgranično, kakve su i same nebeske visine. Rano je njegova duša pohrlila ka tim visinama, u kojima će sigurno naći zasluženo mjesto. Počivaj u miru, Zorane, i neka te anđeli čuvaju - kazao je Kusovac. Zoran Radović je sahranjen na gradskom groblju Brdišta. S. K.

Cetinje: Udruženje paraplegičara dobilo novu radnu snagu

ZeLenA OAZA: Nove sadnice u dvorištu Gimnazije

na koji Pobjeda obilježava jubilej, da poklanja botaničke bašte gradovima u kojima se štampala. Ona je kazala da će članovi Prirodnjačkog kluba škole znati produktivno da provedu vrijeme u dvorištu škole, a ne samo u učionicama. Bokan je podsjetila kako to nije prvi put da Cetinjska gimna-

zija ima botaničku baštu, kao i da se novim arboretumom nastavlja lijepa tradicija.

ISTORIJAT

Pobjeda je u okviru obilježavanja jubileja poklonila, u aprilu, botaničku baštu sa 75 sadnica nikšićkoj gimnaziji ,,Stojan Cerović“, a planirano je da isti po-

klon dobije Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici. Prvi broj Pobjede, lista Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke, štampan je u Nikšiću 24. oktobra 1944. godine, da bi 1944-1945. godine štampanje preseljeno na Cetinje i konačno u Podgoricu gdje se i danas štampa. I. T.

Potpisan ugovor za projekat koji Vlada finansira sa 1.000.000 eura

Počinje izgradnja kuće maslina u Starom Baru BAR - Vlada će investirati oko 1.000.000 eura u izgradnju nacionalne kuće maslina u Baru. Kako se navodi u saopštenju Vladine službe za odnose s javnošću, ugovor o tom poslu potpisali su juče Uprava javnih radova i cetinjsko preduzeće Bombeton. Izvođač se ugovorom obavezao da radove završi u roku od deset mjeseci od dana uvođenja u posao. - Kuća maslina će se, u skladu sa urbanističkim planom opštine Bar, nalaziti u Starom Baru. Ukupna površina, kako je zamišljeno rješenjem projektantske kuće Arhing inženjering, biće skoro 1.100 metara kvadratnih. Projektovana je kao administrativni i edukativni centar, koji će biti središte raznih manifestacija, među kojima i tradicionalne Maslinijade – navodi se u saopštenju.

Zaposlili pet osoba sa invaliditetom CETINJE – Udruženje paraplegičara potpisalo je ugovore o radu sa pet osoba sa invaliditetom. Riječ je, kako je na konferenciji za novinare kazao predsjednik tog udruženja Dejan Tmušić, o segmentu projekta čija je realizacija počela 2017. godine. Lica sa invaliditetom su se obučavala u oblasti grafičkog dizajna, kopiranja, koričenja i svega što se tiče propagandnog materijala. - Partner nam je bila ,,Obod“ štamparija i obuka je bila izuzetna. Kasnije se krenulo u nabavku savremenih mašina za kopiranje i koričenje. Nakon toga su zaposleni od svoga rada uspjeli da se izbore za tržište i drago mi je što smo, zahvaljujući svima nama, uspjeli da ovaj projekat učinimo održivim – kazao je Tmušić. Ranije su zapošljene dvije osobe sa invaliditetom. - Veliko je kada se zaposli jedno

ZA PUnU inteGRACijU U DRUŠtVO: Nakon potpisivanja ugovora

lice, a ne sedam lica sa invaliditetom, tako da to smatramo velikim uspjehom - kazao je Tmušić. Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan kazao je da su poštovanje prava osoba sa invaliditetom, njihova puna integracija u društvo kroz obezbjeđivanje uslova za rad i samostalno stanovanje, trajna i zajednička obaveza donosilaca odluka, civilnog sektora i drugih organizacija, na svim nivoima.

Kašćelan je istakao da je otvaranje JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i odraslih osoba sa invaliditetom bio potez koji se pokazao kao održiv i na korist cijele zajednice. On je podsjetio da je prijestonica ustupila Udruženju paraplegičara dio donacije preduzeća Glosarij, u vrijednosti od 5.000 eura, te da je ona iskorišćena za kupovinu sublimatora, čime je omogućeno zapošljavanje dvije osobe. I. T.

HeRCeG nOVi: Počeo zimski režim naplate parkiranja

Povoljnosti za vozače uz lokacije bez naplate PROjeKAt ARHinG inŽenjeRinGA: Budući izgled kuće maslina

Objekat će sadržati i manji pogon za preradu maslina, koji će biti otvoren za sve crnogorske maslinare i zainteresovane turiste, kako bi mogli da vide kompletan proces dobijanja ulja. - Osim značajnog unapređenja uslova za rad crnogorskih

maslinara i predstavljanje proizvoda vrhunskog kvaliteta, očekuje se da će kuća maslina biti veoma atraktivna i za mnogobrojne strane turiste i posjetioce, čime će postati dio turističke i kulturne ponude Bara i Crne Gore – navode iz Vlade. I. T.

HERCEG NOVI – Preduzeće „Parking servis Herceg Novi“ će od danas primjenjivati zimski režim naplate na opštim parkiralištima, uz dodatne povoljnosti za korisnike. Novina je što će osim nedjeljom vozači biti oslobođeni plaćanja parkinga i subotom nakon 15 sati. Do 1. juna naredne godine parkiranje će naplaćivati od 7 do 21 čas od ponedeljka do petka i

subotom od 7 do 15 časova. U crvenoj zoni u kojoj je vremensko ograničenje dva sata, sat parkiranja koštaće 0,60 eura, (ljeti 0,80) a po istoj cijeni je i u plavoj zoni ali bez ograničenja. Za sat parkiranja u žutoj zoni vozači moraju da izdvoje 0, 40 eura, dok dnevna karta u toj zoni košta četiri eura. Besplatno parkiranje do 1. maja 20120. godine je omogućeno u ulicama: Sava Ilića, od Ribar-

ske do ulaza u institut ,,Dr Simo Milošević“ sa južne strane (parking mjesta od jedan do 58), Njegoševoj, od Vile Kukoljac do Novljanke ( od 268 do 289 i Mića Vavića kod Relaxa (od 1.153 do 1.167). Korisnicima opštih parkirališta od danas do 1. maja naredne godine biće omogućeno besplatno parkiranje od 16 časova u centru grada, od Dvorane „Park“ (market ,,Idea“) do Atlas banke ( od 394 do 462). Parking servis Herceg Novi primjenjivaće zimski režim naplate na posebnom parkiralištu ,,Škver“ od 7 do 22 časa. Ž. K.

14 Svijet

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Državni sekretar SAD o komunikaciji Trampa i Zelenskog

Pompeo: Prisustvovao sam tom razgovoru VAŠINGTON - Američki državni sekretar Majk Pompeo potvrdio je da je prisustvovao telefonskom razgovoru između predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, zbog kojeg je pokrenuto pitanje opoziva predsjednika SAD. Novinarima u Rimu Pompeo je rekao da je učestvovao u razgovoru zbog svog znanja o američkoj politici prema Ukrajini. -Prisustvovao sam tom telefonskom razgovoru - rekao je Pompeo tokom konferencije za novinare sa svojim kolegom iz Italije Luiđijem di Majom, iako nije dao više detalja. U tom razgovoru koji se nalazi u središtu istrage pokrenute od demokrata u Predstavničkom domu Kongresa SAD, u okviru postupka opoziva šefa države, Tramp je vršio pritisak na Zelenskog da pokrene istragu protiv mogućeg kandidata demokrata na izborima sljedeće godine Džozefa Bajdena, odnosno da istraži da li je on kao potpredsjednik SAD prekinuo istragu ukrajinskog tužioca o gasnoj kompaniji Burisma u čijem je upravnom odboru bio njegov sin Hanter.

Berni Sanders

Berni Sanders u bolnici

Majk Pompeo

Putin: Svaka moja riječ može da se objavi Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da se neće protiviti eventualnom objavljivanju njegovih telefonskih razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, jer je svjestan da bi svaka njegova izgovorena riječ kad-tad mogla da bude objavljena. - Ne radim cijeli život ovo što radim danas. Na osnovu prethodnog iskustva znam da bilo koji moj razgovor može da bude objavljen i to uvijek imam u vidu - rekao je Putin obraćajući se na plenarnom zasijedanju foruma ,,Ruska energetska nedjelja“. On je dodao da njegovi razgovori sa Trampom

Pompeo je i juče kritikovao istragu o posljedicama tog razgovora koju su pokrenule

ne mogu ni na koji način da ugroze reputaciju američkog predsjednika, prenosi Tas. - Kad su pokušali da spinuju neki skandal u vezi sa sastankom s Trampom u Helsinkiju, rekli smo administraciji direktno: dobro, ako neko želi nešto da sazna, objavite. Nijesmo protiv, uvjeravam vas da tu nema ništa što bi moglo da ugrozi Trampa - rekao je Putin. Prema njegovim riječima, administracija u Vašingtonu odbija da objavi razgovore ruskog i američkog lidera iz principa jer, kako je dodao, ,,ima stvari koje moraju da ostanu zatvorene za javnost i to je to“.

demokrate i iznio tvrdnje da su istražitelji kontaktirali ,,direktno zaposlene u Stejt

Obustavljen prevoz, banke ne rade, mediji se gase na 24 sata radnom i sindikalnom zakonu koji su ubačeni u nacrt zakona o razvoju koji je vlada usvojila u parlamentu, a najveće zamjerke sindikati imaju na pojedine odredbe za koje kažu da omogućavaju poslodavcima kontrolu sindikata i izvršavanje kolektivnih ugovora o radu, prenosi B92. Inače, tokom štrajka neće raditi željeznica, brodovi, metro, banke, a skraćeno je i radno vrijeme autobusa i trolejbusa u Atini, dok je u Solunu u potpunosti obustavljen javni prevoz. Tokom štrajka na univerzitetima će nastava biti obustavljena od 11 do 14 sati, a u bolnicama rad od 10 do 15, prenosi agencija MIA.

njem da će „osloboditi političku revoluciju“. Senator iz Vermonta želi svim Amerikancima da obezbijedi posao, podigne minimalnu zaradu, sprovede imigracionu reformu kojom bi omogućio stotinama hiljadama migranata bez dokumenata da ostanu u SAD. Želi da obezbijedi i besplatne školarine i sprovede reformu zdravstvene zaštite. Sedamdeset sedmogodišnji nezavisni senator iz Vermonta je, inače, 2016. godine izgubio trku u Demokratskoj stranci od Hilari Klinton. Rekordan entuzijazam zbog njegove najave za ponovnu kandidaturu za prvog čovjeka SAD pokazuje da Sandersa, ipak, treba shvatiti kao jednog od najozbiljnijih pretendenata za mjesto u Ovalnoj sobi 2020. godine, navode američki mediji.

Širom Ukrajine protesti zbog najave da se Donbasu dodijeli specijalni status

departmentu“ i rekli im da ne traže savjet od advokata Stejt departmenta.

Štrajkuje cijela Grčka

ATINA - Svi privatni i državni mediji u Grčkoj stupili su juče u 24-časovni štrajk, čime su se pridružili generalnom štrajku radnika, koji je organizovala Generalna konfederacija zaposlenih u Grčkoj. Štrajk će trajati od srijede u šest časova ujutru, do istog vremena u četvrtak, prenosi ANA. - Zaposleni u medijima su ujedinjeni i podržavaju radnike širom zemlje koji štrajkuju istog dana. Mi jasno kažemo ‘ne’ nacrtu zakona o razvoju koji udara u srce individualnih i radničkih prava - navodi se u saopštenju štrajkačkog odbora više medijskih sindikata. Sindikati pregovaraju sa vladom o zakonskim propisima o

VAŠINGTON - Američki senator Berni Sanders privremeno je, iz zdravstvenih razloga, obustavio kampanju za kandidata Demokratske stranke za predsjedničke izbore 2020. godine. Sanders je u utorak prebačen u bolnicu zbog bolova u grudima, nakon čega je utvrđeno da ima blokadu jedne arterije. - Dobrog je raspoloženja i komunicira sa drugima - saopšteno je iz Sandersovog štaba. Kako se navodi, Sanders će se u narednih nekoliko dana odmarati, tako da su svi planirani događaji otkazani, prenijele su agencije. Senator Berni Sanders pokrenuo je svoju kampanju za kandidata Demokratske stranke za predsjedničke izbore 2020. godine napadom na pohlepu koorporativnog svijeta i obeća-

Sa protesta u Atini

Hiljade ljudi na ulici zbog „Štajnmajerove formule“ KIJEV - Širom Ukrajine održavaju se protesti protiv takozvane „Štajnmajerove formule“ kojom je predviđeno da se Donbasu dodijeli specijalni status. Hiljade demonstranata u Kijevu i drugim gradovima zahtijevaju da se povuče sporazum i najavljuju da će protiv odgovornih biti pokrenuta krivična istraga, ukoliko dokument pod ruskim uslovima stupi na snagu. Stotine Ukrajinaca izašlo je na ulice nakon što je predsjednik Vladimir Zelenski rekao da je podržao sporazum kojim će se omogućiti izbori na teritoriji koju kontrolišu proruske snage. Nacionalisti su se okupili u Kijevu sa transparentima na kojima je, između ostalog, pisalo „bez kapitulacije“. Veliki dio Luganska i Donjec-

ka, u regionu Donbasa na istoku Ukrajine, ruski separatisti zauzeli su 2014. godine nakon što je Rusija anektirala Krim. Sukob je izbio kada je ukrajinska vojska pokušala da povrati područja koja drže pobunjenici, a otprilike 13.000 ljudi je stradalo, a još 40.000 je ranjeno. Procjenjuje se da je u posljednjih pet godina interno raseljeno 1,5 miliona ljudi. Na sjednici Kontakt grupe o Donbasu, koja je održana u Minsku, ukrajinska delegacija potpisala je tzv. „Štajnmajerovu formulu“, kojom se reguliše odobrenje posebnog statusa Donbasa. Prema istraživanju koje je Unian objavio, 60 odsto Ukrajinaca nije se izjasnilo o tome da li su za ili protiv „Štajnmajerove formule“. Oko 18 odsto anketiranih podržava tu formulu, dok je 23 odsto protiv nje.

Slovenački premijer Marjan Šarec nakon stečaja u Adrija ervejzu

Rizično osnivanje nove državne avio-kompanije LJUBLJANA - Slovenački premijer Marjan Šarec izjavio je da bi osnivanje nove slovenačke državne aviokompanije bilo vrlo rizično s obzirom na prethodna iskustva. Ipak, Šarec kaže da je to jedna od opcija koje se razmatraju. - Ići u to bez simulacija poslovanja takve kompanije za ba-

rem tri godine unaprijed bilo bi riskantno i bez smisla - rekao je Šarec uoči sastanka sa vrhom svoje vladajuće koalicije. On je naveo i da će se alternativno rješenje, po kojem bi vlada subvencionisala međunarodne kompanije koje će se nakon stečaja Adrije pobrinuti da Ljubljana ne ostane bez vazdušnih linija sa važnim evrop-

skim destinacijama, takođe pažljivo razmotriti nakon što se stave na vagu svi argumenti. Slovenački premijer je ponovo kritikovao način poslovanja i dubioze u posrnuloj avio-kompaniji, koju je prethodna vlada za samo 100.000 eura prodala malo poznatom njemačkom fondu 4K Invest, a on zatim prodao avione u njenom vla-

sništvu i uzeo ih u zakup, zbog čega se dodatno neodgovorno zadužio. Šarec smatra da bi spasavanje takvog vlasnika, da se vlada za to odlučila, značilo dodatno ,,razbacivanje“ državnog novca i to u ,,vreću bez dna“. Slovenačka avio-kompanija Adrija ervejz podnijela je u ponedjeljak zahtjev za bankrot i otkazala sve letove, a takav razvoj situacije je uslijedio nakon što je ovaj avio-prevoznik prošle nedjelje otkazao većinu letova zbog finansijskih problema. Marjan Šarec

Priredila: Jovana Đurišić

Pobjeda

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Marketing

16 Hronika Podgorice

Traže plan za bulevar kroz Donju Goricu Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za izradu glavnog projekta Jugozapadne obilaznice, dijela od kružnog toka radnog naziva ,,Krug 2“, glavnog projekta rekonstrukcije magistralnog puta M2.3 Podgorica – Cetinje, do Komanskog mosta. Vrijednost posla je 40.000 eura. Saobraćajnica, čija je izgradnja predmet projektovanja, nalaziće se u naselju Gornja Gorica, a planirano je da poveže magistralne pravce Podgorica - Cetinje (M-10) i Podgorica - Nikšić (M-3). - Smjernicama izmjena i dopuna DUP-a „Donja Gorica – koridor Južne obilaznice i Cetinjskog puta“, predviđeno je da ova saobraćajnica, koja predstavlja nastavak Jugozapadne obilaznice, dobije rang glavne gradske saobraćajnice, a da se preko nje obavlja tranzitni saobraćaj Nikšić – Cetinje – Petrovac – navodi se u dokumentaciji. Izgradnja ove saobraćajnice predviđena je PUP Podgorice, zatim izmjenama i dopunama DUP „Donja Gorica – koridor

Južne obilaznice i Cetinjskog puta“ i DUP ,,Gornja Gorica 3 – dio A“. Saobraćajnica počinje na ukrštanju sa Cetinjskim putem i Jugozapadnom obilaznicom u kružnoj raskrsnici, a završava se uklapanjem na put Podgorica – Danilovgrad, takođe u kružnoj raskrsnici. Radovi na kružnoj raskrsnici Cetinjskog puta i Jugozapadne obilaznice sa pratećom infrastrukturom uveliko se odvijaju. Izrada ove tehničke dokumentacije treba da definiše povezivanje magistrala Podgorica - Cetinje i Podgorica Nikšić, odnosno usmjeravanje tranzitnog saobraćaja na ovu saobraćajnicu. Kroz projekat treba predvidjeti faznu realizaciju, na taj način da svaka faza predstavlja funkcionalnu cjelinu. Ponude se predaju do 4. novembra, kada će u 14 sati u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice biti obavljeno njihovo javno otvaranje. Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Nj. B.

Pobjeda

Pobjeda na jednom od mjesta određenih za prodaju drva za ogrijev

Jesen odmiče, cijene rastu

Sijarić: Malo ko danas cijepa drva Zaima Sijarića, koji novac zarađuje cijepanjem drva, mušterije mogu naći u blizini objekta „Našeg diskonta“, na mjestu gdje se prodaju drva. On kaže da cijepanje kubnog metra drva naplaćuje pet eura. - Posla ne fali, danas slabo ko hoće da cijepa drva sam – kazao je sliježući ramenima Sijarić.

Juče pored „Našeg diskonta“

Prodaja drva za ogrijev pored „Našeg diskonta“ ove godine počela je još u maju, a cijena im je tada bila od 33 do 35 eura po kubnom metru. Tokom ljeta koštala su od 40 do 42 eura, a ovih dana kubik bukovih je 40, a cerovih i grabovih 45 eura. Za metar cijepanih bukovih treba izdvojiti 50, a cerovih 55 eura. Prodavac Ratko Milošević cerova drva iz Peleva Brijega

prodavao je po 45 eura po kubnom metru. On kaže da bolje prolaze bukova, jer su jeftinija. - Kubni metar bukovih drva košta 40, a cerovih i grabovih 45 eura. Na tu cijenu potrebno je izdvojiti još devet eura za šeganje i cijepanje, što znači da metar spremnih drva izađe 50, odnosno 55 eura – kaže Milošević, uz napomenu da je ovih dana slabija ponuda jer je bilo dosta kiše u prethodnom periodu.

Kako navodi ovaj iskusni drvosječa, ljudi uglavnom naručuju po pet-šest metara. - Ima i onih koji sad kupe nekoliko metara, pa kasnije dokupe koliko im fali – kaže Milošević i dodaje da na izmaku zime uvijek ima dosta mušterija. Rajko Vlahović iz Kolašina, grabova drva iz Rovaca prodavao je 45 eura po kubnom metru. - Prodaja je malo stala ovih dana, ali nadamo se da će i dalje

biti posla. Narod se mora grijati – kazao je Vlahović, uz napomenu ljudi najčešće kupuju po šest metara, što je, smatra on, dovoljno za grijanje manje kuće ili stana u Podgorici. Na prodajnom mjestu pored „Našeg diskonta“ u ponudi je bilo i iscjepkanih bukovih drva, a za dva kubna metra trebalo je izdvojiti 100 eura. I. M.

U sklopu projekta ,,Mikro 020“ biće uređena lokacija na Trgu Balšića

Stari platan dobiće pažnju po zasluzi M. BABOVIĆ

Raspisan tender za izradu glavnog projekta nastavka Jugozapadne obilaznice duge tri kilometra

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Platan na Trgu Balšića

Prostor oko platana na uglu ulica Novaka Miloševa i Balšićeve u centru grada, za koji je procijenjeno da je najstarije drvo na javnim površinama u gradu, biće uređen u naredne dvije sedmice u okviru projekta ,,Mikro 020“. Platan se nalazi pored zatvorenog parkirališta u strogom centru grada (iza TPC ,,Ražnatović“), visok je dvadesetak metara, krošnje široke oko 15, a obim stabla mu je oko pet metara.

Određivanje starosti drveća u Podgorici, kazali su Pobjedi iz gradske uprave, je pionirska aktivnost, kojom je do sada obuhvaćen određeni broj stabala za koja se procjenjuje da se odlikuju značajnom starošću. Precizne informacije po pitanju platana na uglu ulica Novaka Miloševa i Balšića biće dostupne nakon što u potpunosti prikupimo sve relevantne raspoložive podatke i zaokružimo priču o načinu uređenja mikrolokacije na kojoj se nalazi ovo drvo za koje je procije-

njeno da je najstarije – saopšteno je iz Glavnog grada. Budući da se lokacija uređuje u sklopu projekta ,,Mikro 020“, oni navode da je u toku izrada idejnog rješenja i očekuje se da bude završeno u naredne dvije sedmice. - Svi podaci od značaja biće navedeni na informativnoj, posebno dizajniranoj tabli, koja će biti postavljena u okviru mikrolokacije – kažu iz gradske uprave, uz napomenu da ovaj platan još nije formalno zaštićen. I. M.

Pobjeda

Hronika Podgorice

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Veliko interesovanje vlasnika za čipovanje pasa po povoljnim uslovima

Čip je garancija za duži i ljepši život U veterinarskim ambulantama u glavnom gradu prije pet dana počela je identifikacija i registracija pasa čipovanjem, a istovremeno se obavlja i vakcinacija protiv bjesnila. Riječ je o programu obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja, koji se finansira iz Agrobudžeta, što vlasnicima pasa smanjuje troškove - pasoš, mikročip i vakcinu protiv bjesnila za svog ljubimca plaćaju svega dva eura. Čipovanje pasa značajno je za unapređenje zaštite zdravlja pasa i njihovu dobrobit i doprinijeće rješavanju problema neodgovornog vlasništva, nehumanog odnosa ljudi prema psima, slučajeva ujeda pasa, ali i rješavanje problema pasa lutalica.

REGISTRACIJA

Doktor veterinarske medicine Branko Živković, iz veterinarske ambulante ,,Animavet“, navodi da je svim ambulantama od 28. septembra obezbijeđen pristup centralnoj bazi podataka, koji je uspostavila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a preko koje se zvanično obavlja identifikacija i registracija svih pasa u Crnoj Gori. Za vlasnike koji su ranije čipovali pse, dodaje on, neće biti potrebno da aplikuju novi mikročip. Kako pojašnjava, pas se tokom životnog vijeka čipuje jednom, osim ako dođe do fizičkog ili mehaničkog uništena mikročipa. - Uz identifikaciju pasa, svaki vlasnik dobija i crnogorski pasoš za svog ljubimca, sa serijskim brojem, a za sve pse koji nijesu vakcinisani u posljednjih godinu obezbijeđeno je da se vakcinišu protiv bjesnila. Za sve vlasnike pasa aplikacija mikročipa, mikročip i vakcinacija protiv bjesnila su besplatni. Oni samo plaćaju tzv. pasoš, tj. registraciju, što košta dva

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“

Dvorac Petrovića,

Predavanje: Linkedin – oruđe za karijeru Mladi preduzetnik Mišo Savović govoriće o načinu na koji se profil na mreži Linkedin može upotrijebiti za napredak u karijeri Američki ugao, 19 sati

Kruševac bb. Izložba ,,Crnogorska zbirka“ iz Fonda CSUCG Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA, Marka Miljanova 4

Galerija „KLUB“

Moderna galerija

Kruševac bb Izložba Miloša Radunovića i Igora Husaga „Fragmenti svjetlosti“

Izložba Aldemara Ibrahimovića Radno vrijeme: od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

VAŽNIJI TELEFONI Čipovanje u ambulanti ,,Animavet“

Bez baze podataka za mačke Doktor veterinarske medicine Branko Živković iz ambulante ,,Animavet“ kaže da ovim programom nije obuhvaćeno čipovanje mačaka. - Ovo je projekat samo za pse, a ukoliko je nekome potrebno da čipuje mačku zbog puta u inostranstvo, mi to radimo po cijeni od 20 eura. Međutim, za mačke još nema baze podataka, pa ako se izgubi, ne može biti identifikovana pomoću mikročipa. U ovom slučaju mikročip služi samo da životinja izađe iz zemlje – objasnio je Živković.

eura sa uključenim PDV-om. Sve ostale troškove snosi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, odnosno Vlada Crne Gore – navodi Živković, uz napomenu da bez pasoša pas ne može izaći iz zemlje. Sam proces identifikacije i registracije pasa je kratak. - Aplikacija mikročipa je slična aplikaciji vakcine, promjer igle je nešto veći, jer kroz nju treba da prođe mikročip oko milimetra debljine. On se ubrizgava sa lijeve strane vrata psa. Nije mnogo bolno, životinje to dobro odnose. Čipovi su bezbjedni, imaju sertifikate o bezbjednosti. Unošenje poda-

taka je malo duže, pa sve traje oko 10 - 15 minuta – kaže Živković, uz napomenu da se vlasnici dosta dobro odazvali ovoj akciji. On kaže da se čipovanje pasa rade svakodnevno od osam do 20 sati, ali da je najbolje da vlasnici dovedu ljubimca nedjeljom, od 9:30 do 14 sati, kada imaju najmanje ostalih intervencija.

ODGOVORNOST

I doktor veterinarske medicine Marko Ćetković, u ambulanti ,,K9 vet“, kaže da je odziv građana prethodnih dana bio dobar. - Ljudi su zadovoljni što drža-

Akcija čipovanja će se sprovoditi u kontinuitetu Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koja vodI registar čipovanih pasa na nacionalnom nivou, poručuju da su velika očekivanja od ove akcije. - Obilježavanje pasa i vakcinacija protiv bjesnila doprinijeće i zaštiti životinja od bjesnila i posljedično zaštiti zdravlja ljudi – ističu iz Uprave. Identifikaciji pasa, dodaju, podliježu svi psi koji nijesu identifikovani u skladu sa propisima, kao i novorođeni

psi, najkasnije 90 dana od datuma rođenja, odnosno prilikom prve vakcinacije protiv virusnih bolesti ili napuštanja legla. Akcija čipovanja nema vremenskog ograničenja i sprovodiće se u kontinuitetu. - Pozivamo vlasnike pasa da to urade u najkraćem roku, kako bi što prije imali maksimalno popunjenu bazu registra i kako bi svi navedeni benefiti od ove akcije bili ostvareni. Stoga, u ovom momentu ne razmišljamo o vremenskim rokovima

za čipovanje i kažnjavanju vlasnika ukoliko to ne urade, jer je cilj da djelujemo preventivno i da na svaki način podržimo podizanje nivoa svijesti za odgovorno vlasništvo nad psima i rješavanje brojnih izazova u ovoj oblasti – poručili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

va pomaže u finansiranju ovog projekta. Za vikend je bilo najviše ljudi. Ovo je pilot projekat, pa ima malo poteškoća sa unosom podataka u bazu. Apelujem na vlasnike da budu strpljiviji. Najbolje je da nas prethodno pozovu i zakažu termin za čipovanje svog ljubimca – kazao je Ćetković. Vlasnik psa mora biti punoljetna osoba, a dužan je da za čipovanje ljubimca dostavi ličnu kartu ili drugi dokument sa matičnim brojem i broj mobilnog telefona. - Ako se pas izgubi, onda se pomoću ugrađenog mikročipa, odnosno prijavljenog matičnog broja vlasnika i njegovog broja telefona i adrese može lako doći do samog vlasnika – objašnjava Ćetković i dodaje da se pomoću mikročipa pas ne može locirati. Na ovaj način, ističe on, biće riješen i problem neodgovornog vlasništva. - Dešava se da vlasnik neće da ga drži više da drži psa i odluči da ga pusti na ulicu. U slučaju da je pas čipovan, služba iz azila ili društvo za zaštitu životinja ga pronađu i identifikuju pomoću čitače čipa, koji imaju i Komunalna inspekcija, azil, veterinarska inspekcija i ambulante. Potrebno je da se očita broj mikročipa, pozove bilo koja ambulanta u bilo kojem gradu na teritoriji Crne Gore i na osnovu identifikacionog broja dostupni su podaci o vlasniku, koga će nadležne službe pozvati – objašnjava Ćetković i dodaje da se može čipovati bilo koji zdravi pas. Bojana Rajović, koju smo juče sreli u veterinarskoj ambulanti ,,Animavet“, došla je da se informiše na koji način može čipovati labradora starog nekoliko mjeseci. - Svi treba da čipujemo svoje pse. Ako, ne daj bože, sjutra izgubim psa i neko ga nađe, onda preko čipa mogu lako naći mene – kazala je Rajović. I. MITROVIĆ

Kiša, do 20 stepeni Zabrana saobraćaja Za danas je najavljeno oblačno vrijeme, kiša, pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni, krajem dana i tokom noći pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha oko 18 stepeni, najviša dnevna do 20. H. P.

Iz Sekretarijata za saobraćaj saopšteno je da će saobraćajnica koja se priključuje na Ulicu Nikca od Rovina (u blizini OŠ ,,Sutjeska“), biti zatvorena za saobraćaj od 2. oktobra do 2. novembra. Do privremene obustave saobraćaja doći će zbog izvođenja radova na izgradnji vodovoda. H. P.

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

18 Kultura

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Međunarodni žiri odlučio da vrijedno crnogorsko priznanje dodij

Roman „Srodnici“ Jo zaslužio Njegoševu n Antoni, Vujanović i Nikčević i Šuković finalisti „Milčika“ PODGORICA – Likovni umjetnici Brigita Antoni, Jovana Vujanović, Teodora Nikčević i Ivan Šuković finalisti su nagrade „Milčik YVAA 2019“ u prvom krugu žiriranja. Tako je odlučio ovogodišnji žiri koji čine Svetlana Racanović (crnogorska istoričarka umjetnosti, FLU Cetinje), Miran Mohar (slovenački umjetnik (IRWIN/NSK)), Siniša Radulović (umjetnik, dobitnik nagrade Milčik 2017) i Eriola Pira (kuratorka, Vera List centar za umjetnost i politiku, Njujork). Finalisti nagrade Milčik će se sa novim ili (do dana izložbe) neizlaganim radom predstaviti na kolektivnoj izložbi 6. decembra u Fondaciji Petrović Njegoš u Podgorici. Dobitnik

nagrade Milčik će uz prisustvo i obrazloženje žirija biti izabran i proglašen na otvaranju izložbe finalista. Žiri će odlučivati o dobnitku nagrade na osnovu prijave/portfolija finalista, izloženog rada, razgovora sa umjetnicama kao i sveukupnog umjetničkog djelovanja. ISU - Institut za savremenu umjetnost u saradnji sa Residency Unlimited i uz podršku Trust for Mutual Understanding iz Njujorka, ove godine po drugi put dodjeljuje nagradu „Milčik“. Nagrada se u Crnoj Gori dodjeljuje bijenalno i za jednu umjetnicu ili umjetnika obezbjeđuje potpuno pokriven dvomjesečni studijski rezidencijalni boravak u Njujorku i samostalnu izložbu po povratku u Crnu Goru. A. Đ.

Novi roman Zorana Vulevića u izdanju CKF-a

Arhetipska priča o ljubavi kojoj na put staju prepreke PODGORICA - Književnik i publicista Zoran Vulević objavio je nedavno roman „Karta za sve pravce“, u izdanju Crnogorskog kulturnog foruma. Kako je zapisao Aleksandar Radoman, novi roman Vulevića „u najboljoj crnogorskoj moralnoj tradiciji prožet je humanističkim valerima, afirmišući istinske vrijednosti savremene Crne Gore, multikulturalnost, međuvjerski sklad i građansku svijest“. On konstatuje i da je to djelo koje odlukuje svojevrsna žanrovska polimorfnost. - Kombinujući osobine ljubavnoga, psihološkoga i društvenoga romana, autor je s jedne strane stvorio svoju verziju arhetipske priče o ljubavi kojoj na put staju brojne prepreke, a s druge strane podario čitatelju hroniku jednog burnog istorijskog trenutka, omeđenog ratom s početka devedesetih godina 20. vijeka i obnovom crnogorske nezavisnosti 2006. godine - ističe Radoman. U opisu Vulevićevog romana on skicira i okolnosti koje dovode u interakciju junake čija emotivna veza predstavlja okosnicu tog djela. - Ratne okolnosti donijele su glavnim junacima romana, Nikši i Zejni, trajne traume, pa njihov susret u autobusu na jednom od bezbrojnih Nikšinih putovanja bez voznog reda, za oboje je onaj ključni trenutak životne transformacije koju donosi otkri-

PODGORICA – Srpski književnik Jovica Aćin (1946) osvojio je Njegoševu nagradu za 2019. godinu. Međunarodni žiri odlučio je da se ovo vrijedno priznanje Aćinu dodijeli za roman „Srodnici“, koji je objavljen 2017. godine u izdanju Lagune iz Beograda.

U dosadašnjem radu žiri je raspravljao o 21 prijedlogu koje su kandidovali selektori iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a potom je u kontekstu vrednovanja estetskih dostignuća napravio uži izbor od devet kandidata za dodjelu ovog prestižnog međunarodnog priznanja: Refik Ličina, Darko Cvijetić, Elena Aleksieva, Vlada Urošević, Vlado Žabot, Jovica Aćin, Igor Mandić, Sinan Gudžević i Ivica Đikić. Žiri je prethodno utvrđenu listu sveo na uži izbor u koji su ušli Aćin, Gudžević i Urošević, a nakon toga je tajnim glasanjem, većinom glasova, odlučio da Njegoševu nagradu dodijeli autoru djela „Srodnici“.

OZBILJNA ZNAČENJA

Prema mišljenju žirija, roman „Srodnici“ Jovice Aćina napisan je postupkom majstora koji suvereno vlada umijećem pripovijedanja, jednako kao i gradnjom vrlo složene romaneskne strukture. - Na prvi pogled „Srodnici“ se

Jovica Aćin

Prema mišljenju žirija, roman „Srodnici“ napisan je postupkom majstora koji suvereno vlada umijećem pripovijedanja, jednako kao i gradnjom vrlo složene romaneskne strukture mogu učiniti kao postmodernistička igra u kojoj se i sa čitaocem računa kao s akterom. No udio fino podložene ironije i autoironije, prisutan u podsloju teksta, razotkriva ovaj Aćinov roman kao djelo koje svoje postmodernističko porijeklo dovodi u pitanje i dokida,

rastvarajući se kao roman s mnogim ozbiljnim značenjima – navodi se u obrazloženju žirija. „Srodnike“ je, prema ocjeni žirija, moguće gledati i kao svojevrsnu krunu dosadašnjega Aćinovog književnog opusa, koji je u svim svojim razgrana-

tim vidovima (pripovjedačkom, esejističko-romansijerskom, prevodilačkom, uredničkom) djelo čudesne i potpune posvećenosti i predanosti književnosti kao životnom izboru. Međunarodni žiri za dodjelu Njegoševe nagrade čine ista-

U školi ,,Vasa Pavić“ uspješno završen prvi segment projekta „Muzički krug“

Postavljeni novi i veći izazovi uče i jedni od drugih. - Ideja majstorske radionice bila je da se učenici motivišu za dodatni rad i napredak postavljanjem novih i većih izvođačkih izazova pred njih, a koji će im značiti na njihovom ličnom putu ka muzičkom sazrijevanju - istakao je Obradović.

će ljubavi. No kruti sociokulturni kodovi, koliko i niz nesrećnih okolnosti, spriječiće ih da u iskrenoj ljubavi provedu ostatak života, pa se nakon Zejnine smrti Nikšin život pretvara u dugo putovanje na kraj noći, u fantazmagorične kosmičke susrete s nesuđenom suprugom i nerođenim sinom, kao da potpuna sreća nije dostižna na ovome svijetu – ističe Aleksandar Radoman. Kao jedan od kvaliteta nove proze Zorana Vulevića on naglašava autentičnost naracije. Prije romana „Karta za sve pravce“, Zoran Vulević je objavio zbirku priča i novela „Dioba duše“. Rastao je i sticao obrazovanje u porodici intelektualaca, uz veliki uticaj ujaka, cijenjenih prosvjetnih radnika iz porodice Pavišić - Gvozdenović. Njegov otac je poznati crnogorski pisac i patriota Čedo Vulević. V. S.

SEDAM SEGMENATA

Mladi muzičari sa mentorima Vilijem Ferdinandijem i Petrom Obradovićem

PODGORICA - Koncertom polaznika master klasa kod profesora Vilija Ferdinandija i Petra Obradovića u podgoričkoj muzičkoj školi „Vasa Pavić“ završena je prva etapa opsežnog projekta ,,Muzički krug“. Mladi violinisti i violisti iz brojnih crnogorskih gradova tako su, uz klavirsku saradnju prof. Vide Belević, predstavili višednevni rad sa mentorima i pred publikom potvrdili talenat, ali i rad sa iskusnim pedagozima i solistima. Na prvom koncertu učestvovali su Alika Jusić, Jovan Cvijanović, Ana Miljenović, Pavla Petrović, Vjera Radulović, Tanja

Bardek, Miljan Stanišić, Jovan Jovović, te violistkinje Lana Janković, Milena Jovićević i Iva Durković, koji su interpretirali djela Baha, Mocarta, Bartoka, Vivaldija, Paganinija, Griga, Bruha i drugih. Pored prof. Belević, klavirsku dionicu u Grigovoj sonati za violinu i klavir svirao je mladi crnogorski pijanista Andrija Jovović.

NOVE IDEJE

Profesor Vili Ferdinandi istakao je da je ovo i za njega kao iskusnog pedagoga interesantan projekat koji je obuhvatio veliki broj učenika i nastavnika iz čitave Crne Gore. - Na radionici violine bilo je više od 30 mladih violinista iz

osnovnih i srednjih muzičkih škola. Svi su imali priliku i potrudili su se da pokažu sve što znaju i dobiju neke nove ideje i nova rješenja za rad i interpretaciju. Nastavnici su razmijenili iskustva i literaturu sa kolegama i predavačima. Na kraju je pred brojnom publikom upriličen koncert polaznika violine i viole, koji su na zavidnom nivou izveli interesantan program, iako je tek početak školske godine - kazao je Ferdinandi. I drugi mentor, prof. Petar Obradović zadovoljan je radom sa polaznicima ,,Muzičkog kruga“, kao prilikom da se mladi violisti upoznaju, zajedno slušaju časove i na taj način

Podržan zahvaljujući konkursu Ministarstva prosvjete ,,Slijedi snove za uspjehe nove“, ovaj projekat obuhvatio je talentovane učenike iz Podgorice, Nikšića, Cetinja, Ulcinja, Bijelog Polja Kotora i drugih crnogorskih gradova, i kroz sedam segmenata edukativno tretira različite teme i oblasti iz muzičke umjetnosti i pedagogije. Ideja projekta je da se što veći broj učenika muzičkih škola uključi u više edukativnih i interaktivnih aktivnosti, od teorijskih predavanja, praktičnog rada sa mentorima do završnog koncerta i nastupa kamernog orkestra. Tako bi se pružila prilika talentovanim đacima da se motivišu, ali i dalje unaprijede znanje na polju muzičke umjetnosti. Sljedeći segment projekta ,,Muzički krug“ predviđen je tokom ovog mjeseca, uz radionice violončela i kontrabasa, te brojna predavanja i koncerte. A. Đ.

Pobjeda

Kultura 19

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

jeli piscu iz Beograda

Novo izdanje knjige Slobodana Čukića predstavljeno na Internacionalnom sajmu knjiga

ovice Aćina nagradu Aćin: Njegoš je moje vječito štivo Književnik Jovića Aćin kazao je juče za Pobjedu da je „počašćen nagradom koja nosi ime velikog pjesnika čije djelo premašuje balkanske granice.“ - Njegoša sam počeo da čitam još kao dječak i od tada je moje vječito štivo. Sad njegova golema sjenka pada i na moje knjige, romane, priče, književne eseje. Sa nagradom, moje pisanje kao da se vraća mom davnom kreativnom uzoru. S druge strane, odluka da moj roman „Srodnici“ bude izdvojen, a koji prate i ostale moje knjige, dio je stalne metamorfoze književnog govora. Možda najbolje slijedimo Njegoša ako odstupamo od njegovog djela kao kanona. I ja volim Njegoša utoliko više što sam različit od njega. Zato on u meni traje – kazao je Aćin. Lj. L.

knuti književnici iz sedam zemalja regiona: Bogomil Đuzel, predsjednik žirija (Sjeverna Makedonija), Ivan Lovrenović (Bosna i Hercegovina), Rusanka Lyapova (Bugarska), Dušan Šarotar (Slovenija), Gojko Tešić (Srbija), Miljenko Jergović (Hrvatska) i Vlatko Simunović (Crna Gora). Njegoševu nagradu na Cetinju će uručiti

se do danas nije promijenilo – rekao je Čukić.

POBJEDA NA SAJMU

predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u terminu koji će naknadno biti utvrđen.

PISANJE JE KRIK

Govoreći o svom literarnom iskustvu, u nedavnom intervjuu za Pobjedu književnik Jovica Aćin kazao je da je pisanje krik u situaciji kad stvari postaju neizrecive. Književnost u raznovrsnosti svih svojih formi, prema njegovim riječima, jeste dragoceni prostor u pokušaju iskazivanja užasa koji nam oduzimaju jezik, u pokušaju da dospijemo do smisla kad ga strava logora, masakra, progona... poništava. - Književnost koja svedoči bila je oduvijek neophodna. Čak bih rekao da je danas još neophodnija. U njoj je istina, a ona nas izbavlja od laži kojima smo obasuti. Ona čuva čast književnog govora. Svjedočenje je u samom srcu morala književnog stvaranja – kazao je Aćin. Greška je, kako je istakao, ako se danas tvrdi da je književnost u političkim okovima. - Teško da je srpska književnost ikad bila slobodnija nego što je danas. A čime je sve savremeno društvo opterećeno istina je da se o tome može više saznati i u književnim djelima. Ukratko, ono što bi politika da ućari na moći u jednoj deceniji, književnost uvijek gleda da razgradi u sljedećoj deceniji. Dobra književnost je kao lijek za svako bolesno društvo – kazao je Aćin. J. N.

Sa predstavljanja knjige na Sajmu knjiga

Okupacija i Podgorička skupština nijesu bile „praznik demokratije“ PODGORICA - Knjiga Slobodana Čukića ,,Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918 - 1920. godine“ predstavljena je juče na Internacionalnom sajmu knjiga Podgorica 2019. Čukić u knjizi, koja ima 23 poglavlja i 480 stranica, a čiji izdavač je Nova Pobjeda, na sveobuhvatan način hronološki i faktografski prati akcije represivnog aparata okupatorske vlasti i komitsko-narodnu borbu u Crnoj Gori od 1918. do 1920. godine.

HRONOLOGIJA ZLOČINA

U razgovoru sa novinarom Vlatkom Simunovićem, Čukić je naglasio da je Podgoričkoj skupštini prethodio čin srpskog zaposijedanja i okupacije

Crne Gore. Kako je kazao, Podgorička skupština je bila pažljivo planirani čin u okviru ranije započete srpske vojne dominacije tokom koje su od kraja 1918. do 1920. godine počinjeni nezapamćeni masovni i sistematski zločini nad crnogorskim narodom. - Nasilje nad svima koji razmišljaju i na bilo koji način izražavaju podršku Crnoj Gori i crnogorskoj tradiciji i kraljevskoj kruni. Nije tu u pitanju samo Nikola Prvi i Petrovići. Okupaciona vojska od početka ima koncepciju da suzbije crnogorsko ime i Petroviće kao personifikaciju te državnosti. Nasilje nad narodom počinje od prvog trenutka – podsjetio je Čukić. On je komentarisao i propagandistističke pokušaje prista-

lice bezuslovnog ujedinjenja da sve predstave kao građanski rat u Crnoj Gori. Istakao je da o tome nema ni govora. - Ono što je poslije Podgoričke skupštine uslijedilo tokom 1919-1920. ne možemo nazvati „građanskim ratom“. Tako nešto je takođe moguće samo u suverenoj zemlji, kada sukob dvije suprotstavljene političke struje preraste u oružani obračun. Okupacija Crne Gore i Podgorička skupština nijesu bile „praznik demokratije“, kako bi to željeli da podmetnu nedoučeni beogradski „intelektualci“, već vrhunac nakazne i nazadne konzervativno-šovinističke tradicije koja je u doba političkog uspona regenta Aleksandra Karađorđevića dominirala srpskom političkom scenom. To

Izložba reklama u Tivtu

Reditelj i oskarovac Giljermo del Toro o novom filmu Martina Skorsezea PODGORICA - Najbržih tri sata u bioskopu – ovako poznati režiser i oskarovac Giljermo del Toro opisuje film „Irac“, novo ostavarenje Martina Skorsezea. U seriji tvitova, koje Del Toro koristi kako bi neformalno opisivao nove filmske i TV produkcije, za Skorsezeov film koji je premijerno prikazan na festivalu u Njujorku prošle sedmice, kazao je da je ostvarenje koje ruši sve dosadašnje mitove o mafiji.

„Irac“ ruši sve mitove o mafiji Giljermo del Toro

NAJSKUPLJI FILM

Baziran na knjizi Čarlsa Brandta „I Heard You Paint Houses“, film prati priču o ratnom veteranu, irsko-američkom plaćenom ubici Frenku Širanu (Robert de Niro) za koga se tvrdi da je bio odgovoran za ubistvo sindikalnog vođe Džimija Hofe, koga tumači Al Paćino. Glumačkom dvojcu na velikom platnu društvo pravi i Džo Peši kao mafijaški šef Rasel Bafalino. „Irac“ je deveta Skorsezeova saradnja sa De Nirom i četvrta s Pešijem, ali je i prvi put da je reditelj radio s Paćinom. De Niro i Paćino su posljednji put zajedno glumili u trileru „Pravično ubistvo“ iz 2008. godine. Prije nego je Netfkiks pristao da producira film, mnogi studiji su odbili Skorsezea zbog velikih finansijskih sredstava koje je bilo potrebno uložiti, s obzirom na to da je radnja fil-

Džo Peši, Robert de Niro i Al Paćino u filmu „Irac“

ma smještena u dva vremenska razdoblja, pa su se zbog toga likovi digitalno dorađivali. Zbog toga je ovo do sada najskuplji njegov film, u čiju je produkciju uloženo 125 miliona dolara. Iz tog razloga su prije premijere filma mnogi bili skeptični, pa je tako i producentkinja Džejn Rozental kazala da je ovaj film manje intenzivan, sporiji i introspektivniji od svih dosadašnjih Skorsezeovih ostvarenja. Međutim, glavni kritičar „Indi

vajera“ Erik Kon u recenziji „A“ nazvao je „Irca“ najboljim krimi filmom od „Dobrih momaka“ i dodao da je ovo čista, neobuzdana ilustracija onoga što Skorsezeov filmski jezik čini prepoznatljivim skoro 50 godina. Film je i na sajtu Imdb. com do sada ocijenjen sa 8,5, a na Netfliksu će biti dostupan od 27. novembra. - Nikada ne bih ni pomislio da ću gledati film u kom ću zdušno da navijam za Džimija Hofu, ali jesam. Možda zato što je na kraju i on, baš kao i

Kenedijevi, predstavljao i kraj veličanstvene poslijeratne Amerike – napisao je još Del Toro na Tviteru. Del Toro je Pešijevu glumu okarakterisao kao minimalističku i majstorsku. - On je poput crne rupe – usisava sve, i planete i tamne materije – napisao je Del Toro.

GORKA USAMLJENOST

Opisujući De Nirovo glumačko umijeće prisjetio se i njegove uloge u Tarantinovom filmu „Džeki Braun“, u kom je on

Na svom štandu u „Bemaks areni“ Nova Pobjeda nudi naslove koji su minulih godina obilježili crnogorsko izdavaštvo i to uz specijalne sajamske popuste od 10 do 20 odsto. Posebnu pažnju privlači drugo, dopunjeno i prošireno izdanje opsežne i luksuzno opremljene monografije „Werk – austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“ Radojice Pavićevića. Na 600 stranica, autor je prvi rad dopunio sa oko 500 novih dokumenata, fotografija, nacrta, šema, objava, naredbi. U ponudi su luksuzne monografije „Sto ličnosti u istoriji Crne Gore“ i „Sto događaja u istoriji Crne Gore“ autora Živka Andrijaševića i Milana Šćekića, „Podgorički brevijar“ Slobodana Čukića, četvorotomna studija slovenačkog istoričara Joža Pirijeveca „Tito i drugovi“, „Crnogorska teokratija“ i „Guvernadursko-mitropolitska kontroverza“ prof. dr Radovana Radonjića, „Što da se radi“ i „Njegoševo nasljeđe“ Milorada Popovića, „Bog našeg nacionalizma“ Bobana Batrićevića. Specijalno za Internacionalni sajam knjige Nova Pobjeda je pripremila i drugo izdanje knjige Slobodana Čukića ,,Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918 1920. godine“. Prvi tiraž rasprodat je za svega nekoliko mjeseci. Osim sajma, novo izdanje dostupno je i na prodajnim mjestima izdanja Nove Pobjede u Podgorici i Nikšiću. Na štandu nove Pobjede u „Bemaks areni“ ljubitelji dobrih knjiga mogu iskoristiti i jedinstvenu priliku da za svega 0,70 eura kupe knjigu izabranih pjesama Vita Nikolića „Trag da nas sjeti“ koja je objavljena povodom 75 godina postojanja nastarijeg crnogorskog dnevnog lista. R. K.

tih i povučen, pa i sasvim suprotne role u Skorsezeovom „Taksisti“. - De Niro me je oduševljavao kada glumi likove koji su toliko drugačiji od njega u suštini – bilo da je u pitanju njegov karakter, inteligencija ili težina. Zbog toga ga toliko volim u filmu „Džeki Braun“ – zapisao je u tvitu Del Toro. Poznati režiser bavio se i neospornom hemijom koja je prisutna među glumcima. - Peši, otjelotvorenje makijavelističkog čudovišta, sa senilnošću i benignim zaboravom vraća i nevinost, dok moralno praznom De Nirovom liku na kraju ostaje samo gorka usamljenost – tvitovao je on. Ovaj film, kako je zapisao Del Toro, natjerao ga je da promisli o smislu života, o ona posljednja tri minuta pred smrt kada sve postaje jasno – i izdaje, i dobročinstva i naša krajnja beznačajnost. S. V.

TIVAT - Izložba ,,Reklame i oglasi između dva svjetska rata“ biće otvorena večeras u 20 sati, u Muzeju i galeriji Tivat. Otvoriće je autor Ilija Mlinarević. Mlinarević je zapisao da reklame i oglasi predstavljaju svojevrsni kulturno-privredni tlocrt, koji na pojedinim obilježenim tačkama ocrtava korijene razvoja pojedinih privrednih grana - na kojim se mjestima nešto razvijalo, od kada, kojim intenzitetom i kojim pravcima. A. Đ.

„Forteca“ u Beranama BERANE – Monodrama „Čelične ratnice“, u izvođenju glumice Jelene Mile, večeras u 19 sati u sali Centra za kulturu otvoriće Međunarodni filmski festival „Forteca“. Festival će trajati do 5. oktobra, a tokom trodnevnog programa beranska publika će moći da pogleda dokumentarne, kratkometražne i dugometražne filmove švedske produkcije i filmove iz zemalja regiona. Festival predstavlja kinematografsku saradnju sjevera i juga Evrope, razmjenu iskustava, kao i predstavljanje prirodnih ljepota zemalja. R. K.

20 Marketing

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Feljton 21

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE

Garašaninovi agenti svuda po balkanskim zemljama 

» Piše: Dragan B. PEROVIĆ

Ilija Garašanin procjenjuje da Rusiji odgovaraju samo oni koji će bespogovorno provoditi njene planove, pa je zato savjetovao da se oprezno „igra“ sa „velikim bratom“: „Kad samo Rusija primeti da se u Srbiji samostalni narodni duh probuđuje, ondaj ona neće verovati nikakvim predloženijama koja bi joj se činila; jer Rusija je mnogo lukavija nego da bi se dala u jednu zamku uplesti, koja je protivna njenim namjeravanjima... I koliko god se Srbija samostalnije upravljala bude, to će sve manje povjerenje kod Rusije imati, i ako Rusiji nikako za rukom ne ispadne da to stanje u Srbiji promeni i takovu samostalnu politiku Srbije uničtoži, ona će se tada jamačno truditi da sve turske Slavene od Srbije odvrati, da njih sve izmeđ sebe razdvoji i u neslogu zadrži, a sama će sa svakom pojedinom granom po osob u otnošnje i sporazumljenje stupiti (podvukao D. B. P.). Ako se dakle Srbija pri ovom uticanju ne pokaže djejatelnija i revnostnija nego Rusija, to će nju ova pobjediti i preteći. Pri ovom delu treba se obmana čuvati. Rusija ne da sebi od tako male države, kao što je Srbija, uslovija potpisivati; ona zahteva da se njeni sovjeti kao zapovesti bezuslovno slušaju, i oni koji njoj služiti žele moraju se njoj sasvim predati… No najposle kad se u Srbiji ne bi niko nalazio, koji bi se Rusiji bezuslovno predati hteo, i kad bi Rusija primorana bila sa onima raditi, koji joj samo pod uslovijama služiti žele, ondaj se ona ne bi zatezala i sa ovim sojuziti se i raditi, jer ona najposle ne bi mogla nikad Srbiju sa svim ostaviti no dokle god nalazi ona ljude u Srbiji koji se njoj bezuslovno povinjuju i nju slušaju, to će ona svagdar takove Srbe pretpostavljati onim prvim i pravim patrijotama… Premda se ja ne nadam da će se Rusija ikada hteti Srbiji iskreno

Garašaninov povjerenik Toma Kovačević predlagao je sastanak sa Njegošem na kome bi se s njim trebalo sporazumjeti da se njegov nasljednik dovede u Srbiju. Namjera ovog prijedloga bila je jasna. Vladičinog nasljednika treba dovesti u Srbiju da bi se on u njoj vaspitavao u onom istom duhu i pravcu u kome je vođena politička propaganda

Jovan Marinović

Matija Ban

Objavljujemo izvode iz knjige Dragana B. Perovića „Orepak bića - pjesme“, u kojoj se bavi ličnošću, djelom i tragičnom sudbinom Stefana Perovića Cuce. Ova vrijedna studija je autoru ove godine donijela Trinaestojulsku nagradu prikloniti (podvukao D. B. P.), ipak nužno je to ovde spomenuti od kakve bi to polze za Srbiju bilo, i da takvo pojavlenije trebalo bi odma upotrebiti, jer i ako je tako mnogo govoreno protiv Rusije nije to iz mrzosti činjeno koliko iz nužde na koju nas je sama Rusija tolikim svojim postupcima nagnala”. „Pomoćnik Garašaninov u vođenju političke propagande među Južnim Slovenima bio je Jovan Marinović, a njegovi glavni poverenici, koji su najviše radili na organizaciji propagande u jugoslovenskim pokrajinama, bili su: književnik Matija Ban i Toma Kovačević rodom iz Bosne.“ Kovačević je predlagao poseb-

ni sastanak sa Njegošem u Trstu ili Mlecima oko dogovora za opšti ustanak. „Kovačević je mislio da bi se na tom sastanku trebalo sporazumeti sa Petrom II, „da se njegov naslednik u Srbiju dovede“. Namera ovog predloga bila je jasna. Vladičinog naslednika treba dovesti u Srbiju da bi se on u njoj vaspitavao u onom istom duhu i pravcu u kome je vođena politička propaganda. Vaspitavjući se u Srbiji, budući vladalac Crne Gore biće uvek obavezan prema njoj i nalaziće se u nekoliko pod uticajem politike koja se bude vodila iz Beograda. Pored prijevoda i izrade osnove Načertanija Zah je bio aktivan i na drugim, pratećim poljima. Tako je 1844. u Beogradu osnovao Tajno demokratsko panslavističko društvo. U vezi



Ilija Garašanin

Mora se priznati da je Garašanin sve radio u cilju najboljeg položaja za svoju državu i svoj narod. A Crnogorci, sem rijetkih izuzetaka, nikada nijesu imali političare i programe kojima bi sami svoju sudbinu rješavali. Zato ne možemo Garašaninov sistem propagandne i obavještajne hobotnice ni malo osuđivati. Radio je na polzu naroda svojega. Za mnoge Crnogorce ne može se nešto takvo reći

sa djelovanjem poljske agenture u Beogradu iznijećemo još jedan detalj koji pokazuje dobro funkcionisanje linije Vatikan, Carigrad, Beograd. Naime, u Bosni je došlo do sukoba domaćih franjevaca i apostolskog vikara Gabriela Barišića. Kako iz Načertanija proizilazi srpska vlada računala je na saradnju franjevaca u Bosni. Stoga je Zah intervenisao pismom kod Čartoriskog, da bi ovaj direktno angažovao agenta u Vatikanu, koji je lično od pape isposlovao milost za franjevce. Zah je održavao veze i sa Ljudevitom Gajem i Ilircima. Za razumijevanje onoga vremena treba pomenuti djelatnost dva udruženja - jednog javnog i jednog tajnog. Desetak starijih gimnazista osnovali su 1846. tajnu družinu Dušanov polk, sa ciljem da zbace kneza Aleksandra Karađorđevića i na prijesto dovedu kneza Mihaila Obrenovića i da nakon protjerivanja Turaka stvore veliko srpsko kraljevstvo. Godinu kasnije, 1847, polaznici Liceja su osnovali prvo javno đačko društvo u Srbiji - Družinu mladeži srbske, koja je pored javnih literarnih i kulturnih akcija imala, slično Dušanovom polku, ideje o obnovi „Dušanova carstva“ i osveti Kosova. Garašanin je odmah pristupio realizaciji zadataka iz Načertanija. Poslao je svoje agente po balkanskim zemljama. Povezao se sa bugarskim svještenicima i učiteljima i slao im knjige štampane u Beogradu. Još više je učvrstio veze sa bosanskim franjevcima, a za Makedoniju je odredio posebnog agenta. U Hercegovini veza su mu bili ugledni trgovci. Uspostavio je vezu i sa Miriditima Albancima katoličke vjeroispovijesti. Poseban odnos

uspostavio je sa crnogorskim vladikom Petrom II Petrovićem Njegošem, lično preko pisama, a na terenu je, poslije početnih sugestija Toma Kovačevića, glavne radnje oko Njegoša preuzeo Matija Ban. Matija Ban (koji je za svoje zasluge ostao upamćen i po dijelu današnjeg Beograda koji se po njemu naziva Banovo brdo), napisao je 1848. ratni program. Zanimljivo je da je Ban smislio riječ četnik po uzoru na poljski jezik, jer riječi u tom obliku nije postojalo u južnoslovenskim narječjima. On je te iste godine objavio i knjigu „Pravila o četničkoj vojni…” u kojoj je dao objašnjenja i postavio osnove četničkog pokreta i organizacije. Početni kontakti naglo su ubrzani i prilično aktivirani nakon, za Evropu revolucionarne, 1848. godine. Garašanin je smatrao da je došlo pravo vrijeme za sprovođenje njegovog i Zahovog programa. Kako je u osnovi programa bila ugrađena težnja zapadnih sila (Vatikana, Engleske, Francuske i poljske emigracije) i Turske da se sa Balkana i među Južnim Slovenima oslabi ili potpuno odstrani uticaj Rusije, to je bilo sasvim normalno očekivati da se glavna aktivnost agenata usmjeri na djelovanje u Crnoj Gori, kao tada jedinom odanom prijatelju i podržavaocu ruskog carstva. Ovo su ukratko date osnovne naznake iz Načertanija. (...) Dosta savremenih proučavalaca istorije zamjeralo je Garašaninu na metodama rada i velikodržavnim ambicijama, neki čak i u odnosu na Crnu Goru. Ne bismo se složili sa njima. Jesu ambicije bile velikodržavne, jesu metode i način propagande bile napravljene tako da bi

im na realizaciji i dalekosežnosti pozaviđela i Kominterna, ali se mora priznati da je Garašanin sve radio u cilju najboljeg položaja za svoju državu i svoj narod... A Crnogorci, sem rijetkih izuzetaka, nikada nijesu imali političare i programe kojima bi sami svoju sudbinu rješavali. Svo političko djelovanje svodilo im se na mogućnosti džeferdara i jatagana i stalnu brigu za „svjetske probleme“. Zato ne možemo Garašaninov sistem propagandne i obavještajne hobotnice ni malo osuđivati. Radio je na polzu naroda svojega. Za mnoge Crnogorce ne može se nešto takvo reći, jer su, vođeni sebičnim razlozima i vješto pothranjivanom sujetom, usmjeravani da rade na štetu svoga, crnogorskoga naroda i svoje države. *** Sve ove aktivnosti dešavaju se u Stefanovim najośetljivim mladićkim danima, a on i ne naslućuje koji se sve procesi vode u politici i koja se mreža plete oko njegovoga ujaka Njegoša i njega. Zanimljivo, osim pristupanja Družini mladeži srbske i prigodne pjesme upućene knezu Aleksandru Karađorđeviću (već pominjana pjesma Glas usrdija), kod Cuce nema tragova o interesovanju za politička dešavanja i previranja. (...) „U školskoj godini 1848/49 Perović je učio u liceju, imao je 17 godina, a uspeh „prve klase s prevashodstvom“.“ Tokom 1849. izbila je kolera u Beogradu. Tada je preminuo Nikola Pejović Zećanin, perjanik Njegošev i Stefanov školski drug. Cuca se dirljivim govorom na grobu oprostio od njega. Taj govor je štampan kao posebno izdanje sa naslovom Slovo nadgrobno Nikoli Pejoviću Crnogorcu, preminuvšem 26. maja 1849 god. u Beogradu, govoreno Stefanom A. Perovićem Crnogorcem. Njegoš mu je odmah poručio da se vrati na Cetinje strahujući za njegovo zdravlje. Zbog toga u spisku učenika koji su slušali i polagali filozofiju 30. juna 1849, stoji primjedba da je Stefan prestao da „posećuje časove“. (Nastavlja se)

22 Marketing

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Drugi pišu 23

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Hiljade stranih pripadnika IS nalaze se u kurdskim logorima na severu Sirije. Većina evropskih država odbij a p r i m i n a t ra g s vo j e državljane iz redova IS – pa i Nemačka. Kosovo je postupilo drukčije. Mensur Hoti pali cigaretu na cigaretu. U jednom prištinskom kafeu, direktor Sektora za javnu bezbednost na Kosovu govori o tajnoj operaciji obavljenoj u noći između 19. i 20. aprila. Bio je na dužnosti kada je pod okriljem mraka u Prištini sleteo avion u kojem je bilo 110 kosovskih državljana iz propalog terorističkog kalifata IS. Oni su pre toga bili zarobljenici u kurdskim logorima na severu Sirije. Ni članovi njihovih porodica nisu znali ništa o njihovom povratku.

POVRATAK U NOĆI

Otpivši gutljaj kafe, Hoti se prisetio da danima nije spavao jer je morao da sa svim stranama koje su učestvovale u operaciji koordiniše povratak tih ljudi. Njegova zemlja nema zvanične odnose sa Kurdima iz pobunjeničkog saveza Demokratskih sirijskih snaga (SDF) koje kontrolišu veliko područje na severu Sirije. Akciju sa povratnicima na Kosovo su omogućile SAD. Amerikanci su u savezu sa Kurdima i imaju stacionirane vojnike na severu Sirije. Aerodromu u Prištini nije moglo da se priđe dok su se 32 žene, 74 dece i četvorica muškaraca iskrcavali iz aviona i smeštali u autobuse za zatamnjenim staklima. Muškarci su prebačeni u zatvor u Podujevu; žene i deca su prevezeni u Vranidol na medicinske i psihološke preglede. „Bili su u veoma lošem stanju, ne samo medicinski“, priča Hoti, i dodaje da se videlo da su došljaci izgledali izgladnelo i zapušteno. Hoti, snažan čovek četrdesetih godina sa kratko podšišanom kosom, ne gaji iluzije, i vrlo dobro zna da najteži deo posla sa povratnicima iz IS tek predstoji. „Pomislite samo na ideologiju u njihovim glavama. Rad sa svim tim ljudima će biti vrlo zahtevan“.

KALIFAT U GLAVI

To je bilo jasno pri susretu sa Vlorom. Kao i ostali po-

Djeca povratnika na Kosovo

Novi život kosovskih povratnika iz IS vratnici, ona je sada već gotovo pola godine ponovo kod kuće. Vlora nije njeno pravo ime. Njega niko ne sme da sazna. Poput drugih povratnika, ona je pod nadzorom i nalazi se u kućnom pritvoru na imanju svojih roditelja u jednom malom kosovskom selu. Sedi u hladu bukve. Kokoške kvocaju, jedna mačka se muva unaokolo, suncokreti se povijaju na vetru. Scena deluje idilično. Ali, razbijeni prozori na kući njenih roditelja ukazuju na siromaštvo. Druge žene u porodici nose široke, šarene suknje. Sa Vlorom je drukčije. Od nje se vidi samo onoliko koliko to dozvoljava mali otvor za oči. Vitka 22-godišnja devojka je pod crnim pokrovom od glave do pete. Za vreme razgovora neprestano krši ruke. Pet godina je živela u terorističkom kalifatu takozvane Islamske države. Ne otkriva se ni u kući. Religija još ima važnu ulogu u njenom životu, kaže, dok njeno dvogodišnje dete u prevelikim cipelama tapka po dvorištu. Porodica je zamolila DW da ne otkriva pol deteta kako neko ne bi došao na ideju o kome se radi.

ARAPSKI FAKTOR

Vlora je jedna od povratnica

VLORA I NJENA TRI SUPRUGA

To dete nikad neće upoznati svog oca. „Bila sam u blizini kada je poginuo“, kaže Vlora. „Pre toga smo nakratko bili zajedno; izašao je iz kuće i pogodila ga je raketa“. Bio je to drugi od trojice boraca IS sa kojima je Vlora bila venčana. Za terorističku paravojsku je poginuo i Kosovar sa kojim je sa 17 godina otišla na područje IS. Tada je slagala oca da ide na odmor u Tursku. Njen treći suprug je još živ i kurdske vlasti ga drže zatočenog u jednom logoru na severu Sirije.

IZMEĐU KAJANJA I IDEOLOGIJE

Vlora sada kaže da je bila greška to što je otišla u IS. Ali, ne razume zašto se protiv nje i ostalih povratnica na Kosovo sada pripremaju optužnice. „Mi smo bile u kući i ništa nismo učinile“, pravda se ona: „Nismo imale loše namere i samo smo sledile svoje muže-

bu. Mala balkanska zemlja nema ni dva miliona stanovnika – no, gledano u odnosu na broj stanovnika, ni iz jedne evropske zemlje nije više ljudi otišlo u IS. Procenjuje se da ih je bilo više od 400. Poređenja radi, Nemačka ima 82 miliona stanovnika, a iz te zemlje je u redove džihadista IS otišlo oko 1050 osoba. Nemačka, Engleska ili Francuska se svim snagama opiru povratku svojih državljana sa bivših područja IS u Siriji i Iraku. Izuzetak ponekad čine deca. Makoli kaže da Kosovo ima iskustva sa suđenjima islamističkim ekstremistima. Od 2014. godine naovamo, uhapšeno je više od 150 pristalica IS. Više od 80 njih je dobilo delom dugogodišnje zatvorske kazne.

Autobus sa povratnicima

ve“. Taj argument se stalno može čuti iz usta žena IS. Tvrdi da ne zna ništa o pogubljenjima i drugim zlodelima IS. No, videla je ratna uništenja. Vlora sebe vidi kao žrtvu i nada se da neće dospeti u zatvor zbog članstva u terorističkoj organizaciji. Kaže da hoće da se integriše u društvo ali i da očekuje „da me ljudi prihvate onakvu kakva sam. I da prihvate to što nosim nikab“.

PSIHOLOŠKINJA

Valbona Tafilaj poznaje Vloru i druge povratnice. Ona sa timom of 20 psihologa i psihija-

tara prati povratnice i decu na njihovom putu integracije u kosovsko društvo. Ova živahna psihološkinja kaže da su svi oni prilikom dolaska bili traumatizovani: „Dolaze sa ratnog područja. Doživeli su užasne zločine i žestoka bombardovanja“. Tafilajeva smatra da je njen glavni zadatak da osvoji poverenje povratnika. Ona ponosno prenosi da su sva deca starija od šest godina od septembra – u školama. U okviru priprema za školsku svakodnevicu bila su na izletima, u zabavnim parkovima i

Vranidol

sportskim halama kako bi se utvrdilo koliko su spremna za novi život. Pošto su majke u kućnom pritvoru, i deci je ograničeno kretanje. Valbona Tafilaj ne želi da odgovori na pitanje da li smatra da je neka od 32 povratnice iz IS još opasna. To, kako kaže, potpada pod lekarski zavet ćutanja.

LOVAC NA TERORISTE

Postoji li rizik za bezbednost? I ako postoji, koliki je? O tome intenzivno razmišlja i Fatos Makoli. Ovaj bradati muškarac je najviši funkcioner Kosova za antiterorističku bor-

Više od 95 odsto Kosovara su sunitski muslimani. Oni tradicionalno slede liberalni islam; mnogi žive sekularno. No, posle rata na Kosovu 1999. povećao se uticaj konzervativnih struja. Makoli smatra da su za to odgovorne pre svega Saudijska Arabija i druge zemlje Persijskog zaliva. Postojala je jasna namera „da se oživi islam na Kosovu” i da se on politizuje obukom imama. Arapske organizacije za pomoć su se posebno prilježno bacile na rad sa decom, naglašava borac protiv terora. Sredinom 2000-ih godina, efekti vehabijske i salafističke ideologije su postali vidljivi „Odjednom su se javili problemi u porodicama. Deca više nisu htela da razgovaraju sa ženama ili su odbijala da učestvuju na porodičnim slavljima. Optuživala su svoje roditelje da nisu pravi muslimani.“ Velika nezaposlenost, nedostatak perspektiva za budućnost među mladima i sveprisutna korupcija su učinili ostalo: Kosovo je postalo žarište radikalizacije.

UZOR KOSOVO?

Mensur Hoti, direktor Sektora za javnu bezbednost koji pali cigaretu na cigaretu, priznaje da nisu svi Kosovari oduševljeni akcijom prijema povratnika. „Ali, to je bio jedini put da se suočimo s problemom. Ti ljudi su naši građani. Naš ustav nam propisuje da se staramo o svojim ljudima bez obzira na to gde se nalaze”.

24 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Crnogorski elektroprenosni sistem AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Sanacija ankernih djelova portalnih stubova na DV 110KV Bar-Ulcinj,, ukupne procijenjene vrijednosti 200.000,00 € za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma od 4 godine. Tenderska dokumentacija broj 47/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.http:// portal.ujn.gov.me, dana 26.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Vladan Raonić, telefon 414-753, email: vladan.raonic@cges.me.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta ‘’Crnogorski Telekom’’ a.d., iz Podgorice, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja za izgradnju objekta bazne stanice mobilne telefonije „Mljekara”, koja je planirana na dijelu kat.parcele br. 455/1 KO Podgorica I, Glavni grad Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana obavještenja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejan.mugosa@podgorica.me . Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se 18. oktobra 2019. godine, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, sala za sastanke, I sprat, sa početkom u 10.00 časova.

UNIVERZITET CRNE GORE METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET PODGORICA

raspisuje KONKURS za radno mjesto SARADNIK U NASTAVI, na odredjeno vrijeme, do povratka zaposlene sa bolovanja (st. 2019/20), za Oblast opšte i neorganske hemije, 1 izvršilac – honorarno angažovanje Spisak predmeta na kojima će saradnik izvoditi vježbe mogu se naći na Oglasnoj tabli i na WEB stranici Metalurško-tehnološkog fakulteta http://www.ucg.ac.me/mtf/ Svi kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove propisane Zakonom. Kandidati za ovo radno mjesto treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici, Cetinjski put bb. Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Poreska uprava, Bulevar Šarla de Gola br. 2 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Održavanje informacionog sistema UCG, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 145.200,00 €. Tenderska dokumentacija broj 03/1-23289/1-19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 02.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Zdravko Sekulović, telefon 020/448-224, e-mail zdravko.sekulovic@tax.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, Podgorica, Džona Džeksona bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka sredstava za higijenu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 4 od 02.10.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 02.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Đukić, telefon 067 173 501, e-mail mirjana.djukic@ztcg.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI medicinskog potrošnog materijala iz oblasti laboratorijetestova za određivanje acidobaznog statusa (ABB-a) u krvi, za aparat GEM Premier, za potrebe Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.515,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 87/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 02.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET Na osnovu člana 104 Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Filološkog fakulteta raspisuje

KONKURS

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

1. Za izbor/reizbor saradnika u nastavi studijske 2019/20. godine na određeno vrijeme od godinu dana saglasno članu 75 Zakona o Visokom obrazovanju ( Sl. list CG br. 44/14) za sljedeće oblasti:

za nabavku agregata za zgradu Opštine Budva, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-3202/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 02.10.2019. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, dipl.pravnik, Načelnica Službe za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@budva.me.

1. Oblast Montenegristika – crnogorska i južnoslovenske književnosti………..1 izvršilac 2. Oblast Srbistika − srpski jezik……………………………………………….…1 izvršilac 3. Oblast Rusistika…………………………………………………………………1 izvršilac 4. Oblast Germanistika ……………………………………………………………1 izvršilac 5. Oblast Italijanistika ………………………………………………………...…. 1 izvršilac 6. Oblast Anglistika …………………………………………………………….. 3 izvršioca 2. Za izbor saradnika u nastavi studijske 2019/20. godine na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja saglasno članu 75 Zakona o Visokom obrazovanju ( Sl. list CG br. 44/14) za sljedeću oblast: 1. Francuski jezik i književnost …………………………………………………..1 izvršilac Kandidati su dužni da uz prijavu dostave dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 75 Zakona o visokom obrazovanju i članova 104 i 105 Statuta Univerziteta Crne Gore. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu Filološki fakultet, ul. Danila Bojovića bb Nikšić. Rok za dostavljanje prijava je 8 dana od dana objavljivanja konkursa.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavka ma („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17 ) naručilac JZU:”Dom zdravlja Kotor”, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Pružanje usluga radovnog mjesečnog kontinuiranog čišćenja:kancelarija,ambulanti ID I centara za podršku I ostalih površina JZU:Dom zdravlja Kotor” u zgradi u Dobroti I isturenim ambulantama u Risnu,I Radanovićima u period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 41,000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 03/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me_ dana 02,10,2019. godine. Lice za davanje informacija :Radojka Milošević , telefon 032-334536, e-mail domzdr@t-com.me.

Pobjeda

UNIVERZITET CRNE GORE Građevinski fakultet u Podgorici Na osnovu člana 104. stav 3. Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici, raspisuje

KONKURS Za izbor saradnika u nastavi na određeno vrijeme, sa punim radnim vremenom, za period od jedne do tri godine, za oblast Građevinska mehanika i teorija konstrukcija – jedan izvršilac. Kandidati treba da ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore i da su diplomirani inženjeri građevinarstva, odnosno specijalisti građevinarstva. Prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Građevinski fakultet, Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona b.b. Informacije na telefon 020 244 905

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i isporuka robe: Kolosječni pribor, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 9503/5 (30/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 02.10.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL.SAVA ILIĆA BROJ: I. 286/2019 IZVRŠNI POVJERILAC: ALEXEY SKRYABIN iz Moskve, koga zastupa punomoćnik Čolović Branko, advokat iz Budve. IZVRŠNI DUŽNIK: NIKOLIĆ DARKO iz Budve, Paštrovska bb, Rafailovići, koga zastupa punomoćnik Veselin Kaluđerović, advokat iz Kotora. Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1.Određuje se DRUGA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN. br. 197 KO Podi, kat.parcela br. 235, površine 1460 m2, od čega je 508 m2 zemljište pod objektom br.1 i 952 m2 dvorište, i objektu br.1, povšine 508 m2, hotel etažno razrađen na PD1 podrum – garažno mjesto, površine 217 m2, PD2 podrum – poslovni prostor turizma, površine 415 m2, PD3 poslovni prostor turizma – prizemlje, površine 360 m2, PD4 prvi sprat, poslovni prostor turizma 363 m2, PD5 poslovni prostor turizma, drugi sprat 363 m2 i PD6 poslovni prostor turizma – potkrovlje mansarda površine 363 m2, koje su u susvojini izvršnog dužnika 1/2 2.Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 22.10.2019.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju I.br. 286/2019 od 27.06.2019 godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 1,788.265.00 eura na ime glavnog duga, iznosa od 875,00 eura na ime troškova izvršnog postupka, iznosa od 10.000,00 eura na ime nagrade za sprovođenje izvršenja. 3.Nepokretnosti upisane u tački 1 su pod teretom hipoteke povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA. 4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 286/2019 od 02.09.2019. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO na ukupan iznos od 3.909.000,00 eura, odnosno na iznos od 1.954.500,00 eura koliko iznosi susvojinski udio (1/2) u nepokretnostima izvršnog dužnika, 5.Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tačkom 4. zaključka, ali ne ispod 50% utvrđene vrijednosti. 6.Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a. 7.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 5351896-53 kod Prve banke, u iznosu od 195,450.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca. 8. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 9. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. 10.Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. 11.Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO Herceg Novom, dana 02.10.2019.godine

Javni izvršitelj

Pobjeda

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Oglasi i obavještenja 25

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „NTC LOGISTICS“ D.O.O. Nikšić, Kapino Polje bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat funkcionisanja objekta za rasijecanje i obradu mesa, na lokaciji Kapino Polje, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (Njegoševa 18, Nikšić, Zgrada Opštine Nikšić, VIII sprat, kancelarija br.3), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Opština Mojkovac,Trg Ljubomira Bakoča bb, podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju privremenog skladišta komunalnog otpada na katastarskoj parceli broj 751 KO Podbišće u zahvatu urbanističkog plana Opštine Mojkovac do 2020. godine („Sl. list Crne Gore - opštinski propisi“, br. 19/11) u Mojkovcu. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kancelarija broj 216, radnim danima od 8 do 11 časova i u Sekretarijatu za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac, kancelarija broj 5, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 11.10.2019. godine.

Mali oglasi nekretnine CENTAR – PG izuzetna poslovna zgrada – rezidencija 730 m2 (na vrhu penthaus) sa privatnim parkingom za osam auta, Hercegovačka 57. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 IZDAJEM renoviranu namještenu garsonjeru (27 m2+4 m2) Prekoputa Bazara u Bloku pet. Cijena 200 eura. Tel. 069/151-461 2

usluge KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

razno POTREBAN konobar - konobarica, šanker - šankerica. Kafić u Podgorici. Tel. 069/311-112 5 POTREBAN mehaničar i auto-električar u Spužu. Tel. 068/109-118 6

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JZU OPŠTA BOLNICA KOTOR .Njegoševa bb-Kotor,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI POTROŠNOG MATERIJALA IZ OBLASTI LABORATORIJE-HORMONI I SPECIFIČNI MARKERI , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.136,00€ Tenderska dokumentacija broj 30-02-230 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 02.10.2019.godine. Lice za davanje informacija Ivanović Mirjana, telefon 032/325-405, e-mail : mirjana.obk@t-com.me.

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Posljednji pozdrav

Dana 1. oktobra 2019. tragično je preminuo u 57. godini

AZA VESNA ĐURIŠIĆ Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše strine. 107

SLOBODAN Nikolin RADUNOVIĆ Saučešće primamo 2. oktobra od 10 do 15 časova u kapeli Gornja Gorica i 3. oktobra od 10 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici. Kuća žalosti: Špira Mugoše broj 13, Podgorica

SLOBODANU KINU RADUNOVIĆU

Ostaje sjećanje na naše dugogodišnje druženje. Počivaj u miru.

Ožalošćeni: majka MARIJA, sestre NATAŠA i ĐINA, snaha ANKA, ujna JOVANKA, sestrići BOŽIDAR, DRAŽEN, DALIBOR i BUDO, bratanične MILICA, MILENA i JOVANA, sestrična BORKA i ostala rodbina RADUNOVIĆ i ujčevina RACKOVIĆ 76

MILAN i ZORAN ĐURIŠIĆ sa porodicama

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 2. oktobra 2019. u 16 časova, poslije teške bolesti u 60. godini, preminuo naš dragi i neprežaljeni

SRDAN i JOVO

109

MIRO Ilijin BULAJIĆ Saučešće primamo u kapeli Vilusi, 3. oktobra od 10 do 22 časa i 4. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vilusi. Ožalošćeni: sestra RADOJKA i brat RADOJICA sa porodicama i ostala mnogobrojna porodica BULAJIĆ i ujčevina MILJANIĆ 108 Godina je od kada nije među nama

JELISAVKA Radovanova JAREDIĆ Majko, nijesi među nama fizički, ali dobrotu i posvećenost kojom si nas obasipala i dalje jako osjećamo. Ponosni što smo te takvu imali, tužni što nijesi duže živjela, dužni da koračamo putevima na koje si nas, zajedno sa Radovanom izvela. Riječi hvale ne bi dovoljno iskazale. Porodica JAREDIĆ 106

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Pobjeda

Dragoj

Prošlo je pet godina od kada si nas napustila

Дана 2. октобра 2019. у 90. години испустила је своју племениту душу наша вољена

ŽELJKI Mirkovoj NEDOVIĆ NADA ĐURAŠKOVIĆ

Iskreni naš prijatelju, sestro naša, živjećeš u našim srcima.

Nikada te nećemo zaboraviti. U najsrećnijim trenucima najteže je bez tebe. Vole te tvoji

АНГЕЛИНА ЦИЦА Ђолева САВОВИЋ рођена Ђоковић

VOJKAN, JOVANA i BOGDAN 104

Tvoji: PREDRAG, MLADEN, MILOJE i DRAGANA

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav dragom ujaku

DRAGICI JOVANOVIĆ

NIKOLI KASOMU

Саучешће примамо у градској капели Даниловград, 2. октобра од 11 до 17 часова и 3. октобра од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници у Даниловграду. Кућа жалости: Лалевићи бб – Даниловград

Дана 2. октобра 2019. године, престало је да куца племенито срце наше драге мајке и бабе, у 79. години

Ожалошћени: ћерка НАТАЛИЈА НАТКА, синови ЉУБИША и НЕНАД, снахе ЖИВКА и ДРАГИЦА, братанић, братанична, сестрићи, сестрична, унучад, праунучад и остала многобројна родбина 81

BLAGOJE VUKOTIĆ sa porodicom

Dana 2. oktobra 2019. godine preminula je naša voljena 88

Hvala za sve što učinjeste za nas i našu porodicu. DRAGAN DRAGIĆEVIĆ sa porodicom 86

ВАСИЛКЕ Маркове МИЛИЋ рођене Вукосавовић

Dragom bratu i ujaku

Саучешће примамо у градској капели у Бару, 2. октобра од 10 до 16 часова и 3. октобра од 9 до 12 часова, када ће се кренути за родно село Лимљани. Сахрана ће се обавити на гробљу Света Петка 3. октобра у 15 часова. Ожалошћени: синови ВЕСЕЛИН и СРЕЋКО, снахе СЛАЂАНА, ЉУБИЦА и МАРИЈА, унучад ЈЕЛЕНА, ЈОВАНА, АНАСТАСИЈА, МИЛЕНА, НАТАША и НЕМАЊА, братанић МИОДРАГ, братанична МИЛАНКА и сестрична НАДА и остала многобројна родбина 101 Posljednji pozdrav voljenoj ujni

BUDIMKA BUDA Dragoga VUJOVIĆ rođena Jauković

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 3. oktobra od 11 do 16 časova i 4. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: sin MIHAILO, kćerke DIJANA i VESNA, snaha SONJA, unuk LAZAR, unuke BOJANA i MILENA, praunuke MILICA i TARA, sinovac PEKO, sinovica NADA i ostala porodica VUJOVIĆ i JAUKOVIĆ

NIKOLI KASOMU Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo u trajnom sjećanju. VIDOSAVA, ZORAN i RADMILA RAJKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

100

NIKOLI VASILJKI Markovoj MILIĆ Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da se naš dragi suprug, otac, brat i đed

Počivaj umiru. S ljubavlju i poštovanjem

U neizmjernoj tuzi se opraštamo od tebe, hvala ti na velikoj ljubavi i pažnji. Uspomene na tebe uvijek će ostati u našim srcima. Počivaj u miru. ZAGE, PETAR, VANJA, KIKICA i ZORANA sa porodicama 85

ZORICA RADONJIĆ sa porodicom Dragom našem 102

VLADIMIR pok.Vojina RADOJIČIĆ Posljednji pozdrav dragoj ujni

upokojio 2. oktobra 2019. 75. godini. Ožalošćena porodica saučešće prima u gradskoj kapeli u Tivtu, 2. oktobra od 14 do 17 časova i 3. oktobra od 9 do 12 časova, kada pogrebna povorka kreće ka Dragalju, đe će se obaviti sahrana u 15 časova na groblju kod Crkve Svetog Pokrova.

VASILJKI Markovoj MILIĆ

Ožalošćena porodica: supruga VUKOSAVA BEBA, sin GORAN, brat DUŠAN, sestra NOVKA, unučad LUKA i MILICA, snahe MARICA i JELENA i ostala mnogobrojna rodbina

MILOŠU NENEZIĆU

89 Počivaj u miru, a mi ćemo sa poštovanjem čuvati uspomenu na tebe.

ZORAN KOJIČIĆ sa porodicom

Čuvaćemo uspomenu na tebe i naše iskreno prijateljstvo.

Dana 2. oktobra 2019. u 68. godini preminuo je naš voljeni

103

SLOBO i DŽANA PEKOVIĆ Posljednji pozdrav bratu i ujaku

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

BRANKO Spasojev MIRKOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

BRANKU MIRKOVIĆU

e-mail: oglasno@t-com.me

Od sestre MILKE i sestrični LJILJANE, MIRJANE, ZORICE i VERE

Година од смрти драгог нам

Saučešće primamo u kapeli u Gornjem polju, 2. oktobra od 12 do 16 časova i 3. oktobra od 11 do 14 časova, kada se kreće za Glibavac gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 15 časova.

Ožalošćeni: sestra MILKA, snaha DRAGA, sinovci, sinovica, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

ДАДА ЈОВАНОВИЋА С тугом и болом чувамо сјећање на Тебе.

1111 80

105

БОЖИДАР и НАДА ПЕТРИЧЕВИЋ са породицом

Pobjeda

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Posljednji pozdrav dragoj tetki, zaovi i babi

Dana 5. oktobra 2019. godine navršava se 40 dana od smrti

VASILKI Markovoj MILIĆ rođenoj Vukosavović bratanić MIODRAG, snahe MARIJA i VESNA, unučad MILENA, NATAŠA i NEMANJA 90

POMENI VESELINA Momčilovog BOŠKOVIĆA

ALEKSANDAR DADO JOVANOVIĆ

Obavještavamo komšije, rođake, kumove, prijatelje i poznanike da ćemo 5. oktobra u 10 sati na gradskom groblju Čepurci, posjetiti vječnu kuću našeg dragog Veselina.

Rano je bilo, rano majčina. Rano osmijehu, ljepoto, dobroto. Rano, rano, zato će nam tuga preduga biti. Posjetićemo Tvoj grob 5. oktobra 2019. u 10.30 časova i dati godišnji pomen. Majka CACA i otac DRAGAN 97

Ožalošćena PORODICA

99 ALEKSANDAR DADO JOVANOVIĆ

Dragom

Nedostaju mi tvoj osmijeh, tvoja ljubav, tvoj talenat i naša zajednička nadanja. Nedostaje i dio nas, dobri naš Dado. Brat DUŠAN DUDA sa NIKOLOM, VUKOM i NELYOM 98

ALEKSANDAR DADO JOVANOVIĆ

Данас су двије године од када није са нама наша мила мајка

Uspomene te uvijek vrate u moje misli i čuvaju u mom životu, iako već dugo nijesi sa mnom. U glavi mi se vrte riječi koje sam ti željela, a nijesam stigla reći. Svaka suza me podsjeti da još uvijek živiš, barem u mom srcu nikad ne umireš.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. DARKO, MAJA, FILIP i NAĐA MIJANOVIĆ 94

Voli te tvoja MARA

СЕНКА БРАЛЕТИЋ

SAŠI

Našem dragom

Драга мама, пролазе дани, а ево и године, а ти нама све више и више недостајеш. Недостајеш за све...

SAŠI

С тугом и поносом, кћерка РАДА са породицом

ALEKSANDAR DADO JOVANOVIĆ

Godina je otkako si nas napustio, moj dobri Dado. Riječi su nestale, ostala je samo bol.

Прошле су двије године од када нас је напустила наша драга мајка и нана

Voli te, 84

tvoja AKA

Čuvaćemo te od zaborava. VLADIMIR MIJANOVIĆ sa porodicom 95

Četrdeset dana je od smrti naše majke

šest godina je od smrti našeg oca

STANICE CANE

MILUTINA

Našem dragom

СЕНКА БРАЛЕТИЋ Нека твоја добра и племенита душа почива у миру. ЗОРАН, ХАЈДАНА и БАЛША

MITROVIĆ

SAŠI Pamtićemo tvoj plemeniti lik.

Ponosni što smo vas imali i tužni što niste sa nama.

e-mail: oglasno@t-com.me

PORODICA

Strina LULA i sestra TANJA MIJANOVIĆ 96

30 TV program

Pobjeda

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

FILM

NOVA M 23:35

FILM

Pobjeda PRVA TV 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Prije ponoći

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Mali Budo

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Koncert 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Korak naprijed, r. 14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Horizont, r. 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Dvogled, r. 21:30 Afera I, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan, s. 00:05 Sa koncertnih podijuma 01:00 Dnevna soba, r.



     06:30 Glas Amerike, r. 07:00 Oj, vesela veselice, r. 08:00 Sport klasik 10:15 Fleš sport 10:30 Dnevna soba, r. 12:00 Fleš sport 12:15 Više od ljubavi, r. 13:00 Fleš sport 13:15 Selma, film 14:00 Fleš sport 15:30 Van dometa, r. 16:00 Fleš sport 16:15 Korak naprijed, s. 17:00 Fleš sport 18:00 Fleš sport 18:15 Kultura na Drugom, r. 19:00 Fleš sport 19:30 Dnevnik 2 20:15 Više od ljubavi, s. 21:00 Dnevna soba, r. 22:30 Bikini mun, film 00:30 Glas Amerike 01:00 Kultura na Drugom, r. 01:30 Oj, vesela veselice, r. 02:30 Strani dok. program, r. 03:30 Koncert

PINK M

06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:45 Zadruga uživo 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga uživo 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r. 13:45 DNK, r. 14:00 Minut dva 14:05 DNK, r. 15:00 Minut dva

TV PRVA

RTCG 2

15:30 Scena 16:00 Minut dva 16:05 Žikina šarenica, r. 17:00 Minut dva 17:05 Žikina šarenica, r. 18:00 Minut dva 18:02 Scena 19:05 Elif, s. 19:30 Premijera 19:45 Ekskluzivno 20:00 Dženetine suze, s. 21:00 Ljubav iz osvete, s. 22:00 Zadruga 23:00 Zadruga uživo

07:30 Praktična žena, r. 08:15 60 minuta sa Iris, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:10 Jutro na Prvoj 11:15 Smrtonosno oružje, s. 13:00 150 minuta 14:30 Paramparčad, r. 15:15 Milost, r. 16:00 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Ekskluziv 18:30 Stolice, kviz 19:00 Žurnal 19:30 Paramparčad, s. 20:15 Milost, s. 21:10 Sinđelići, s. 22:00 Mali Budo, film 23:30 Auto moto, r. 00:00 Noćni žurnal 00:30 Ekskluziv, r. 00:45 Stolice, r. 01:15 Paramparčad, r.



NOVA M

07:05 Kafanica blizu SIS-a, r. 07:45 Kafanica blizu SIS-a, r. 08:30 Kefalica 08:45 Ljubav, navika, panika, r. 09:30 Mr. Kitchen, r. 09:55 Vijesti 10:00 Totalni obrt 11:35 Larin izbor, r. 13:17 Strasti orijenta, r. 15:00 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:50 Strasti Orijenta, r. 16:50 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Larin izbor, s. 20:15 Strasti Orijenta, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Prije ponoći, film 01:25 Zaljubljivanje u Grejs, r. 02:15 Kafanica blizu SIS-a, r. 02:35 Kafanica blizu SIS-a, r.

RTV BUDVA

07:00 Jutrom iz Budve 09:05 Serija 10:00 Dječji program 11:00 Glas Amerike, r. 11:30 Ulovi trofej, dok. program 12:05 Vremeplov 12:15 Problem, r. 13:00 Celebrity 14:00 Kuhinjica, r. 16:10 Serija 17:00 Dokumentarni program

18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Budva, mit, istorija, stvarnost 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 22:35 Hronika grad teatra 23:00 Naše ljeto 23:10 GlasAmerike 23:40 Serija 00: 25 Muzički program

VIJESTI

A1 TV

06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:06 Kazna, r. 12:00 Vijesti 12:40 Hoću kući, r. 14:06 Gorka osveta, r. 15:00 Boje dana 15:35 Kazna, r. 16:30 Vijesti 16:55 Gorka osveta, s. 17:50 Hoću kući, s. 18:30 Vijesti 19:10 Kazna, s. 20:00 Načisto, e. 21:15 Tajna služba, s. 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Valander, s. 23:30 Gorka osveta, r. 00:20 Načisto, r.

07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 09:00 Život uživo, r. 10:00 Kuhinjica, r. 10:30 Klub A sa Milicom Minić, r. 12:00 Dječja TV 13:00 Degrassi, s. 14:00 Život uživo, r. 14:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem, r. 15:00 Klub A sa Milicom Minić, r. 15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1, e. 18:10 Fit sa prof. Markom Vukotićem 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1, e. 20:15 Klub A International sa G. Sisojevim 21:10 Fit sa prof. Markom Vukotićem 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera vijesti 23:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem, r. 01:00 Repriza programa



14:15 Oblačić 14:45 Muzika 15:00 Sport info 15:45 Crnogorske anegdote, r. 16:15 Dogodilo se 16:30 Mapet šou, r. 17:00 Otium, r. 18:00 Skener 18:30 Ljepota je u oku 18:45 U objektivu, r. 19:00 Aktuelno 19:30 Muzika 19:45 Lijek iz prirode, r. 20:00 Humoristička serija 20:30 Knjizevnost, istorija, mit, r. 21:00 Raskovnik 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

777

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:15 Mapet šou 10:45 Grad koji volim, r. 11:45 Lijek iz prirode 12:00 Sportske vijesti 12:30 Humoristicka serija, r. 13:00 Dogodilo se 13:15 Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu

Pobjeda

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Marketing

32 Magazin

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Kristina i Lazar Ilić o novim kolekcijama koje će predstaviti na Fešn konekšnu

Pobjeda

Divlje jagode obradile numeru iz 1983. godine

PODGORICA – Modni duo Kristina i Lazar Ilić sa tri nove kolekcije pod imenom ,,Ilić atelier“ otvoriće 24. izdanje Fešn konekšna. Biće predstavljen i novi brend za djecu ,,Lazar Ilić kids“, kao i kolekcije brenda ,,Hunt“ i ,,Lazar Ilić couture“, saopšteno je na sinoćnjoj konferenciji za medije. Kako je kazala Kristina Ilić, njihova nova modna bajka broji 50 modela. - To je priča o neprolaznoj ženskoj ljepoti, ljubavi, romantici koja je sastavni dio svakog od nas, ali i sastavni dio mode. Ovo je riznica ideja ,,bride“ priče. Predstavićemo 50 modela na varijaciju bijele haljine koja je nama sinonim za vjenčanje – kazala je Kristina. Pored bijele haljine, dodaje, biće mnoštvo drugih modela. - Eksperimentisali smo malo, naravno, sve u granicama ove teme. Nadam se da ćemo na otvaranju Fešn konekšna dotaći srca prisutnih, te da će biti trenutak koji se pamti. Ovo je priča o evociranju uspomena i dio prošlosti o na-

M. BABOVIĆ

Za modernu ženu neprolazne ljepote Povratak Žaka uz pjesmu ,,Sama si“ ma mnogo bitnoj ženi. Ostaćemo malo intrigantni, a 10. oktobra znaće se naziv kolekcije – istakla je Kristina. Kada je riječ o koloritu, najviše su zastupljene pastelne nijanse, zatim zlatna, bijela i srebrna boja. - Krojevi su uglavnom klasični, iako kod nas gotovo uvijek ništa nije klasično. Sve će to biti upakovano u jednu modernu ženu sa duhom tradicije – objasnila je Kristina. Ova revija, kako je kazao Lazar, razlikuje se od ostalih zato što neće nastupati pod od-

IFPI predstavila rezultate najslušanijih žanrova

Pop na prvom, a klasična muzika na posljednjem mjestu

vojenim imenima. - Nastupamo pod imenom ,,Ilić atelier“ u okviru kojeg ćemo predstaviti novu kolekciju ,,Lazar Ilić couture“, modnog brenda ,,Hunt“ i dječiju kolekciju. Ona će otvoriti reviju i svakako je novina kod nas. Ona je replika kolekcije koju sam radio za žene pod imenom ,,Lazar Ilić couture“, samo prilagođene mlađim godinama. Pri izradi smo koristili iste materijale i zastupljeno je mnogo ručnog rada, sa perlicama, cirkonima, biserima – kazao je Lazar dodajući da su pripre-

mili bogat program za otvaranje 24. renomiranog modnog događaja. - Biće i gosti iznenađenja, imaćemo najmlađe učesnike na Fešn konekšnu. Nadamo se dobrom provodu i reakcijama, te da će se ova emocija koja je bitna za stvaranje ove kolekcije prenijeti na publiku – zaključio je Lazar. Na konferenciji za medije prikazan je i kratkometražni film o novoj kolekciji, a u restoranu ,,100 manira“ bilo je izloženo nekoliko modela iz novih kolekcija. Z. K.

ZAGREB - Divlje jagode su sa nekadašnjim pjevačem Žanilom Tatajem Žakom, koji je s grupom nastupao devedesetih godina, odlučile da fanove obraduju hit singlom grupe iz 1983. godine naziva ,,Sama si“. Ova pjesma se našla na četvrtom studijskom albumu benda Divlje jagode ,,Čarobnjaci“, koji je premijerno predstavljen prije 36 godina i na kojem su se našli singlovi poput ,,Morison“, ,,Đavolji grad“ i ,,Pepeljuga“. Tekst pjesme je djelo tadašnjeg pjevača Divljih ja-

goda Alena Islamovića, dok je za muziku bio zadužen gitarista i osnivač sastava Sead Zele Lipovača. Obrada pjesme je snimana u studiju Šišmiš u Zagrebu. U spotu, koji je režirao Pukovnik Dabrov, pojavljuje se Kristina Stanić, hrvatska glumica, a na kompletnoj produkciji spota radila je ekipa RetroMetro & JohnDoe producentske kuće. Zele i ekipa objavili su nekoliko obrada svojih hitova iz prošlosti, a najzapaženija je svakako obrada pjesme ,,Zauvijek tvoj“ koju je ponovo otpjevao Mladen Vojičić Tifa.

Opština i TO Herceg Novi najavljuju bogat zimski praznični program

Fešte u čast mimoze ove godine od 14. februara

LONDON - Nedavno istraživanje organizacije IFPI (Internacionalna federacija fonografske industrije) o navikama slušanja muzike u svijetu donijelo je zanimljive rezultate.

HERCEG NOVI – Opština i Turistička organizacija Herceg Novi objavili su program dočeka 2020. godine, ali i 51. praznika mimoze. Novina je što svečano otvaranje zimskog festivala mimoze neće biti prvog vikenda u februaru, već 14., a muzičke zvijezde koje će obogatiti otvaranje i zatvaranje su Lepa Brena i Željko Joksimović.

U Kini, na primjer, prosječan slušalac sedmično provede 17,7 sati slušajući muziku, dok je na prvom mjestu najpopularnijih žanrova pop, a klasična muzika i opera su na šestom mjestu popularnosti i jedno mjesto su iznad rok muzike i čak dva iznad elektronske i dens muzike. Prosječan Indijac muziku sluša 19,1 sati nedjeljno, a na listi najpopularnijih žanrova dominiraju oni lokalni, odnosno bolivduski stari i novi talas dok je hip-hop tek na šestom mjestu popularnosti. Meksikanci, s druge strane, sedmično najduže slušaju muziku, i to 25,6 sati u prosjeku dok je na prvom mjestu popularnosti rok muzika. Globalno istraživanje je pokazalo da je u svijetu najpopular-

Veliki koncert otvaranja 51. praznika mimoze zakazan je za 14. februar, kada će na platou ispred hotela ,,Igalo“ nastupiti jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda Lepa Brena. Dan kasnije, u subotu 15. februara održaće se tradicionalna Fešta od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri. Uslijediće mjesec bogat raznovrsnim programima, tokom kojeg će Herceg Novi svakog vikenda biti mjesto za spektakl. Petar Grašo će nastupiti 21. februara, Aco Pejović 7. marta, a na zatvaranju 14. marta je predviđena međunarodna karnevalska povorka i koncert Željka Joksimovića. Pored koncerata na otvorenom, vikendima će na programu biti maskenbali sa muzik o m u ž i v o. Ve č e r i p o d maskama 51. praznika mimoze planirane su 15. februara, 6.

OTVARANJE

niji žanr pop muzika, a uprkos unazad nekoliko godina velikom porastu popularnosti, hip-hop prošle godine ipak nije bio popularniji od rok muzike koja je na drugom mjestu. Na osmom mjestu se smjestio metal, odmah poslije K-popa, dok je na desetom mjestu klasična muzika. Najveći fanovi muzike u svijetu su Južnoafriaknci, Amerikanci i Meksikanci, a muzika se najčešče sluša u kolima, uz kafu ili na radnom mjestu. Zanimljivo je da, uprkos onome što na ulicama viđamo svakog dana, na globalnom nivou samo 20 odsto ljudi redovno sluša muziku na pametnim telefonima.

Sa jednog od prethodnih izdanja Praznika mimoze

marta sa nastupom Dejana Matića i 13. marta. Tradicionalna Riblja večera biće održana 22. februara.

RAZNOVRSNA PONUDA

Pored neizostavne fešte na hercegnovskoj rivijeri, na Škveru će biti upriličeno još pet fešti ribe i vina, uz sajam domaće trpeze. Neće izostati ni sportski programi i sadržaji za djecu koji su godinama sastavni dio Praznika mimoze. - Imajući u vidu da je glavni program najznačajnije turističko-propagandne zimske manifestacije spreman mnogo ranije nego što je to bio slučaj

proteklih godina, promotivne aktivnosti počeće već od sjutra, na Sajmu turizma u Novom Sadu i trajaće u kontinuitetu tokom narednih četiri mjeseca - saopštili su iz pres službe opštine. Kako navode, aktivno će biti promovisan u cijelom regionu i trodnevni program dočeka 2020. godine u Herceg Novom. - Zimu u Herceg Novom obilježiće bogat i atraktivan kalendar dešavanja i sjajne ponude aranžmana koje pripremaju hercegnovski hotelijeri i izdavaoci privatnog smještaja. Sve to, uz dobru promociju koja je na vrijeme pripremljena, treba da

doprinese dobroj posjećenosti i popunjenosti smještajnih kapaciteta van ljetnje sezone, što je i osnovni cilj organizatora opštine i Turističke organizacije Herceg Novi i izvršnog producenta Javne ustanove kulture Herceg Fest – saopštili su iz lokalne uprave. Opština i TO Herceg Novi planiraju i doček 2020. godine na otvorenom. Kako saopštavaju, program će biti prilagođen različitim muzičkim ukusima pa će doček Nove godine obilježiti nastupi Aleksandre Prijović 30. decembra, Nevernih beba 31, dok će 1. januara nastupiti Haris Džinović. Ž. K.

Arena Pobjeda

Četvrtak, 3. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4554

Budućnost Voli poražena od Unikahe 83:70 u Malagi u prvom kolu Evrokupa

Str. 7.

Bez daha u finišu Suares našao lijek za Inter

Str. 5.

LIGA ŠAMPIONA: Sedam golova u Liverpulu, preokret u Barseloni

Arena

Fudbal

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Sutjeska završila posao, Budućnost čeka revanš Sutjeska 4 Lovćen 0 NIKŠIĆ - Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 400. Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Strijelci: Vlaisavljević u 59, Marković u 61. i 90, Vučić u 76. minutu iz jedanaesterca. Žuti kartoni: Petrović, Bubanja (Sutjeska), Pejović (Lovćen). SUTJESKA: Ličina, Grivić, Petrović (od 73. Eraković), Nedić, Šofranac, Božović, (od 67. Ćetković), Bubanja, Marušić, Marković, Vučić, Vlaisavljević (od 76. Kojašević). LOVĆEN: Rosandić, Cerović, Bujiša (od 25. Gazivoda), Toljić, Draganić, Montenegro, Pejović, Vujović, Čavor (od 70. Globarević), Roganović (od 80. Vrljičak), Bracanović. Lider Telekom 1. CFL nije dozvolio iznenađenje protiv Lovćena, bez obzira na to što su se „na prste“ mogli izbrojati standardni prvotimci kojima je juče Nikola Rakojević dao priliku da igraju prvi meč osmine finala Kupa Crne Gore.

Rezultati Grbalj - Iskra 3:1 Ibar - Zeta 0:0 Sutjeska - Lovćen 4:0 Rudar - Budućnost 0:0 Petrovac - Drezga 2:0 Bokelj - OFK Titograd 1:2 Utakmica Petnjica - Podgorica nije odigrana. Revanš mečevi na programu su 23. oktobra.

Sutjeska je igrala bolje i u prvom poluvremenu, ali su mreže mirovale, a šanse su ređali Božović, Marušić, Marković, dok je na drugoj strani jedino Čavor imao šansu vrijednu pomena, ali je Ličina bio na pravom mjestu. U nastavku je domaćin zaigrao ofanzivnije, pa ipak, Čavor se prvi našao u dobroj prilici, nakon što je primio dugu loptu od Montenegra. No, Nedić ga je majstorski zaustavio u kaznenom prostoru. Vlasiavljević je „načeo“ goste, sa ivice kaznenog prostora, u 59. minutu odlično šutirajući, a svega dva minuta kasnije Grivić je sa lijeve strane asistirao Markoviću koji je rutinski pogodio glavom.

Imali su kasnije prilike i Marković i Petrović, Vlaisavljevićev šut na gol liniji zaustavio je Pejović, a onda je upravo kapiten Cetinjana u 76. minutu igrao rukom - šansu da šutira sa bijele tačke dobio je i iskoristio Vučić. Kojašević, Ćetković i Eraković su u finišu meča ulaskom sa klupe potpuno promijenili ritam i Sutjeska je ličila na šampionsku ekipu, a četvrti pogodak bio je još jedna majstorija domaćih. Božu Markoviću ovog puta je asistirao Marušić. Ra. P.

Rudar 0 Budućnost 0 PLJEVLJA - Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: 500. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Žuti kartoni: Roganović, Ivanović (Budućnost). RUDAR: Helić, Tomašević, Vuković (od 90.+3 Tahirović), Krasić, Marković, Farija (od 85. Mrdak), Kašćelan, Ćuković, Vujačić (od 69. Racković), Seratlić, Janketić.

M. ŠAPURIĆ

Prvi mečevi osmine finala Kupa Crne Gore: Titograd slavio

BUDUĆNOST: Dragojević, Roganović, Mirković (od 57. Božović), Perović (od 69. Vujačić), Ivanović, Bakić (od 73. Stoiljković), Raičković, Mijić, Vučić, Boljević, Mijić. Četiri dana nakon što ga je glatko savladala u prvenstvu (3:0), Budućnost je protiv Rudara na istom terenu odigrala 0:0 u Kupu i odluku o prolazu u četvrfinale ostavila za revanš 23. oktobra u Podgorici. - Pokazalo se da je sa istim rivalom teško igrati dva puta u kratkom periodu. Rudar je sada bio kompletan i bilo je mnogo teže. Imamo povoljan rezultat, revanš igramo na svom terenu i vjerujem da možemo da prođemo - izjavio je kapiten Budućnosti Stefan Milić. Obje ekipe imale su šansi za gol. Iz redova domaćih zaprijetio je Marko Vuković

na startu meča, dok je golman Pljevljaka Ervin Helić bio uspješniji od Milića, Mihaila Perovića, Miloša Vučića... - Mislim da ne bismo izgubili u subotu da smo bili kompletni. Mnogo smo bolje parirali rivalu i stvorili nekoliko prilika za gol. Budućnost je, prema mom mišljenju, bolje igrala nego prije tri dana, ali mi nijesmo griješili. Idemo u Podgoricu sa istim šansama kao naš rival, ali nama je prvenstvo prioritet - rekao je vezista Rudara Marko Vuković. Ne. K.

Bokelj 1 Titograd 2 KOTOR - Gradski stadion. Gledalaca: 150. Sudija: Miraš Cerović (Podgorica). Strijelci: Bakić u 59. (Bokelj), Raičević u 41, Novović u 90.+3 minutu (Titograd).

Fudbal

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Arena

o u Kotoru, poker Nikšićana protiv Lovćena, remi ,,plavih“ u Pljevljima Detalj sa utakmice Sutjeska-Lovćen

Grbalj ,,ugasio“ Iskru Grbalj Iskra

3 1

RADANOVIĆI - Stadion: OFK Grbalj. Gledalaca: 100. Sudija: Aleksandar Šćekić (Berane). Strijelci: Đorđević u 21. i 90, Kacić u 67. iz jedanaesterca (Grbalj), Mandić u 20. minutu (Iskra). GRBALJ: Popović, Đuričković, Kacić, Rašo (od 73. Merdović), Đorđević, Kartal, Macanović, Petrov, Stanišić (od 60. Perović), Račić (od 79. Stešević), Đukanović. ISKRA: Spasojević, Pejović, Kumburović, Camaj, Burzanović (od 66. Bori-

Žuti kartoni: M. Čavor, Poček (Bokelj), Đalović (Titograd). BOKELJ: Mrvaljević, Jeknić, Bošković (od 59. Krstin), M. Čavor, Zlatičanin, Marković (od 46. V. Čavor), Banićević, Bakić (od 86. Radević), Sekulović, Mugoša, Poček. TITOGRAD: Joksimović, Pavlović, Ađana-Činedu, Novović, Škrijelj (od 63. Matanović), Banović(od 46. Nikolić), Raičević, Miličković, Brnović (od 70. Živković), Roganović, Đalović. Titograd je jednom nogom u četvrtfinalu masovnijeg takmičenja nakon što je kao gost slavio protiv Bokelja 2:1. Prvoligaš iz Podgorice je poveo preko najiskusnijeg igrača, Mirka Ćira Raičevića u 41, da bi 18 minuta kasnije član Druge lige pogotkom Danile Bakića stigao do

egala. Gosti su na iskustvo stigli do pozitivnog rezultata jer je pobjedonosni gol postigao Ivan Novović, već dugo godina član ,,romantičara“. K. Ne.

Petrovac Drezga

2 0

PETROVAC - Stadion: Pod Malim brdom. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Nedić (Berane). Strijelci: Kalezić u 21, Kopitović u 56. minutu. PETROVAC: Orlić, Milić, Vujović, Kopitović (od 75. Đorđević), Marković, Vukčević, Tačibana, Kalezić, Muharemović, Đurđević (od 58. Klikovac), Rudović (od 46. Medigović). DREZGA: Bogićević, Popović, Mujović, Kovačević, Petrović (od 46. Ceklić), Čatani (od 64. Abdović), Vukčević, Kubo, Tomašević

(od 70. Radonjić), Bulatović, Gluščević. Petrovac je konačno pobijedio. Istina, nije to uradio u prvenstvu gdje je vezao pet poraza bez postignutog pogotka, ali i trijumf nad drugoligašem Drezgom u Kupu mogao bi da bude psihološki važan za novog trenera Nenada Vukčevića i njegove izabranike. Uvod u zasluženo vođstvo domaćina bila su dva pokušaja Marka Markovića, a za 1:0 pogodio je Miloš Kalezić koji je glavom zakucao loptu u mrežu poslije kornera Halila Muharemovića. Gosti su u 23. preko Nikole Bulatovića imali veliku šansu, a kazna je stigla u nastavku - potpisao ju je Boris Kopitović u 56. Petrovac je preko Luke Klikovca, Kopitovića i Tačibane mogao da uveća vođstvo, ali je i Drezga imala priliku za aktivan rezultat pred revanš Kogoro Kobo je u 83. pogodio prečku. K. Ne.

Ibar Zeta ROŽAJE - Stadion: Bandžovo brdo. Gledalaca:

0 0

čić), Đurišić, Peličić (od 77. Jovanović), Obradović (od 46. Karaklajić), Lakić, Rogošić, Mandić. Poslije četiri posne utakmice napad Grblja je proradio i to zaslugom raspoloženog Bobana Đorđevića, koji je uz dva postignuta pogotka iznudio i jedanaesterac koji je Benjamin Kacić pretvorio u gol. ,,Trikolori“ i Iskra odigrali su zanimljivu utakmicu, u kojoj su oba tima igrala otvoreno, na pobjedu. Poveli su gosti kada je Bogdan Mandić vješto u kaznenom prostoru ,,okrenuo“ Đukanovića, a onda silovito opalio pod prečku.

Samo minut kasnije Đorđević se stuštio po desnoj strani i takođe silovito pogodio mrežu. U drugom poluvremu ,,trikolori“ su pokazali više želje i žara da dođu do bodova, a u 65. poslije duela Đorđevića i golmana Spasojevića sudija je dosudio penal koji je Kacić sigurno pretvorio u gol. Do kraja je bilo još opasnih akcija Đorđevića, Steševića, Perovića - mladih nada Grblja, a konačan rezultat je plod spretnosti Đorđevića i nespretnosti odbrane tima iz Danilovgrada. Grbalj ima solidnu prednost pred revanš 23. oktobra i šansu da stigne među osam u Kupu. D. D.

Petnjica odustala Utakmica Petnjica - Podgorica juče nije odigrana jer je domaćin (naprasno) odustao od daljeg takmičenja. Na sajtu FSCG informacija je objelodanjena po završetku ostalih mečeva. Ništa nije ukazivalo na ovakav epilog jer je dan ranije objavljeno delegiranje službenih lica za meč koji je trebalo da bude odigran u Mojkovcu. Ni iz samog kluba nije bilo najava povlačenja iz Kupa. - Utakmica će se odigrati

na stadionu u Mojkovcu jer naš teren u Gusarama nije licenciran za ovaj nivo takmičenja. Ovom prilikom se zahvaljujemo Fudbalskom klubu Brskovo koji nam je ustupio svoj teren za odigravanje ove utakmice - istakli su iz uprave petnjičkog kluba, prenio je u utorak Radio Petnjica. Podgorica će se tako pridružiti Jedinstvu, koji je voljom žrijeba izborio direktan plasman u četvrtfinale.

200. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje). Žuti kartoni: Šutković, Muković (Ibar). IBAR: Nikolić, Šutković, Goranović, Murić (od 86. Stanisavić), Mučalica, Muković, Sekulić (od 67. Škrijelj), Šibata, Dacić, Murić, Pepić (od 46. Tahirović). ZETA: Raičević, Kontić, Đ. Vukčević (od 86. Sopo), Lambulić, Klikovac, Šišević (od 76. Pejović), Ceklić, S. Krstović (od 86. Milojko), Puletić, M. Lambulić,

Milošević. ,,Tvrd“ meč u Rožajama, shodno tome i malo šansi na stadionu ,,Bandžovo brdo“. U ne baš povoljnim uslovima za igru, Ibar i Zeta odigrali su utakmicu bez golova, nakon koje je ostala dilema o učesniku četvrtfinala. ,,Vukovi“ svakako ostaju veliki favoriti - prvoligaši su i igraće na svom terenu, ali bi gol Ibra na ,,Trešnjici“ mogao da uslovi iznenađenje... K. Ne.

Arena

Međunarodni fudbal

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Liga Evrope (2. kolo): Tomašević protiv Šćekića i Vujačića

Partizan na istočnom frontu Partizan je Ligu Evrope otvorio remijem sa AZ Alkmarom u Beogradu, u meču u kojem je gubio, preokrenuo i na kraju ispustio priliku da osvoji cijeli plijen (2:2). ,,Crno-bijeli“ sa Aleksandrom Šćekićem i Igorom Vujačićem u sastavu večeras gostuju Astani - za koju nastupa Žarko Tomašević - samo sa jednim ciljem: uzeti tri boda. - Ne bih pristao na remi da mi neko ponudi - rekao je trener Savo Milošević. - Upoznao sam ekipu o onime što nas čeka i što moramo da uradimo ako želimo dobar rezultat. Dugo smo putovali, vremenska je razlika, ali sve možemo da riješimo koncentracijom, željom, voljom, sve može dodatnim naporom. Iza Partizana su dva uspješno odrađena derbija u Superligi Srbije - ,,vječiti“ sa Crvenom zvezdom i sa Radničkim u Nišu. - Partizan će probati da igra svoju igru, ta igra se u nekim segmentima razlikuje od utakmice do utakmice. Koliko ćemo uspjeti da nametnemo svoj stil i napadamo, zavisi i od protivnika. Ali, filozofiju i pristup sigurno nećemo da mijenjamo - dodao je Milošević.

Poslije poraza od Kluža, Adama Marušića i Lacio čeka duel saRenom koji ima bod iz duela sa Seltikom.

Liga kup

Što se dešava sa Totenhemom

Liverpul neće biti izbačen Liverpul neće biti izbačen iz engleskog Liga kupa, ali će morati da plati kaznu u iznosu od 225 hiljada eura. ,,Redsima“ je pretila suspenzija jer mladi Pedro Čirivela nije bio registrovan po propisima za meč sa MK Donsom, u kojem je Liverpul pobijedio 2:0. Dvadesetdvogodišnji fudbaler nije imao potrebnu međunarodnu potvrdu o transferu, nakon što se ljetos

Raspored i tabele: Grupa A: Sevilja - APOEL (21 čas), Didelanž - Karabag (21).

Tabela: Sevilja 3, Didelanž 3, APOEL 0, Karabag 0 bodova. Grupa B: Lugano - Dinamo K. (21), Malme - Kopenhagen (21). Tabela: Kopenhagen 3, Dinamo 3, Malme 0, Lugano 0. Grupa C: Krasnodar - Hetafe (21), Trabzonspor - Bazel (21). Tabela: Bazel 3, Hetafe 3, Trabzonspor 0, Krasnodar 0. Grupa D: Sporting - LASK (21), Rozenborg - PSV (21). Tabela: LASK 3, PSV 0, Rozenborg 0, Sporting 0. Grupa E: Lacio - Ren (21), Seltik Kluž (21). Tabela: Kluž 3, Ren 1, Seltik 1, Lacio 0. Grupa F: Gimaraeš - Ajntraht (21), Arsenal - Standard (21). Tabela: Arsenal 3, Standard 3, Gimaraeš 0, Ajntraht 0. Grupa G: Jang bojs - Rendžers (18.55), Fejnord - Porto (18.55). Tabela: Porto 3, Rendžers 3, Fejnord 0, Jang bojs 0. Grupa H: Ferencvaroš - Ludogorec (18.55), CSKA - Moskva (18.55). Tabela: Ludogorec 3, Espanjol 1, Ferencvaroš 1, CSKA 0. Grupa I: Sent Etjen - Volfsburg (18.55), Aleksandrija - Gent (18.55). Tabela: Volfsburg 3, Gent 3, Sent Etjen 0, Aleksandrija 0. Grupa J: Bašakšehir - Borusija M. (18.55), Volfsberger - Roma (18.55). Tabela: Volfsberger 3, Roma 3, Borusija 0, Bašakšehir 0. Grupa K: Bešiktaš - Vulverhempton (18.55), Braga - Slovan (18.55). Tabela: Slovan 3, Braga 3, Vulverhempton 0, Bešiktaš 0. Grupa L: Astana - Partizan (16.50), AZ Alkmar - Man. junajted (18.55). Tabela: Man. junajted 3, AZ 1, Partizan 1, Astana 0. Ne. K.

Ljubavni trougao uzrok krize?

vratio u klub sa pozajmice iz španske Ekstramadure. - Nakon sveobuhvatnog pregleda svih činjenica, Odbor je utvrdio da nije primjereno izbaciti klub iz takmičenja, zbog niza olakšavajućih okolnosti - navodi se u saopštenju Odbora Fudbalske asocijacije Engleske. Naredni rival Liverpula u Liga kupu biće Arsenal.

Totenhem je za četiri mjeseca prešao put od ekipe koja je igrala finale Lige šampiona do tima koji je na svom terenu poražen čak 7:2. Debakl u duelu sa Bajernom iz Minhena uzburkao je duhove u Londonu i uticao da ispliva ,,prljavi veš“ iz svlačionice ,,pijevaca“. Engleski mediji javljaju da je uzrok krize Totenhema ljubavni trougao, odnosno da je supruga Kristijana Eriksena u vezi sa Janom Fertongenom. Sabrina Kvist Jensen i Kri-

stijan Eriksen su u braku sedam godina i do sada se nijesu dovodili u vezu sa bilo kakvom aferom ili skandalom, ali Englezi pišu da nije sve idealno među

njima. Navodno, došlo je i do fizičkog sukoba u svlačionici i kapiten Hari Kejn je udario Fertongena kada je čuo za glasine. R. A.

Liga šampiona

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Arena

Pobjeda Čelzija, Liverpul drhtao na ,,Enfildu“, Barsin preokret protiv Intera

,,UBICA“ SUARES

Inter je odigrao odličnih prvih 45 minuta protiv Barselone, imao vođstvo koje je već u trećem minutu donio Lautaro Martines, ali potom ponovo pokazao da perfekcija iz Serije A (šest od šest) još nije dovoljna za Ligu šampiona - Barselona je preokrenula golovima maestralnog Luisa Suaresa i upisala prvi trijumf u ,,grupi smrti“ - F. Katalonci imaju četiri boda, koliko i Borusija iz Dortmunda, koja je slavila na gostovanju Slaviji u Pragu (2:0), dok su ,,nerazuri“ na samo jednom i biće pod velikim imperativom u naredna dva duela sa ,,milionerima“. Inter je 40 godina čekao na pogodak na ,,Kamp nouu“, konačno ga je i postigao, ali mu nije bio dovoljan. Mogao je da postigne još tri u prvom poluvremenu, dvije šanse imao je Martines, jednu Barela, dok je na drugoj strani Barsa zaprijetila samo jednom, preko Artura. Taktika Antonija Kontea bila je djelotvorna, svi putevi

za Mesija i drugove zatvoreni, ali samo do izlaska na teren u drugom poluvremenu. Barsa je zaigrala ofanzivnije i pronalazila pukotine u odbrani ,,nerazura“. A napadač takvog golgeterskog instinkta kakav ima Luis Suares to surovo kažnjava. U 58. je majstorski iz prve, sa 16 metara, poslao loptu u donji lijevi ugao gola Samira Handanovića, a u 84. - poslije čarobne solo akcije Lionela Mesija - prevario sunarodnika Dijega Godina i lijevom nogom preokrenuo rezultat. - Došli smo da igramo na naš način i pobijedimo, to je trener tražio od nas. Mislim da smo pokazali dobar karakter tokom cijelog meča, ali naravno da morate biti tužni kad se vratite kući bez bodova - istakao je vezista Intera Nikolo Barela. Jedno iznenađenje u grupi E, pa zamalo drugo. Napoli je odigrao samo 0:0 na gostovanju Genku, a Liverpul umalo prokockao pobjedu nad Salcburgom iako je plesao u prvom poluvremenu i



Barselona nije primila više od gola kod kuće u LŠ od maja 2013.

vodio 3:0 pogocima Manea, Robertsona i Salaha. Hvang je smanjio u 39. i najavio potpuni spektakl u domu šampiona Evrope. Odlični Minamimo je u 56. pogodio za 3:2, da bi samo četiri minuta kasnije bilo 3:3 - strijelac je bio Erling Braut Haland, četvrti igrač u istoriji koji se četiri puta upisao u strijelce u svoja prva dva meča u LŠ. ,,Redsi“ su drhtali, remi bi im nakon poraza u Napulju zakomplikovao situaciju, ali su Firmino i Salah novom saradnjom donijeli olakšanje na ,,Enfildu“. - Salcburg je odigrao dobro, nakon trećeg gola postalo je veoma teško. Pokušali smo da ostanemo fokusirani i vrlo sam srećan zbog ova tri

boda - kazao je Salah. Čelzi se iskupio za poraz od Valensije na svom terenu i upisao prvu pobjedu u Ligi šampiona u trenerskom mandatu Frenka Lamparda. Abraham je donio vođstvo Čelziju, Osimhen izjednačio, a velika tri boda ,,plavcima“ obezbijedio Vilijan golčinom u 78. - Pobjeda je bila potrebna, naporno smo radili za ovo i momci su uradili izvanredan posao. Ipak, tek smo na početku puta, moramo ovako da nastavimo - izjavio je Vilijan. Dva od dva u grupi H ima Ajaks. Fenomenalan gol Hakima Zijaša utabao je stazu ,,kopljanicima“ ka trijumfu u Valensiji, koji su potvrdili Promes i Van de Bek. Možda bi sve bilo drugačije da je Pareho u 25. minutu, kod 0:1, iskoristio jedanaesterac... U grupi G, Zenit je opravdao ulogu favorita protiv Benfike, a neizvjesnost do posljednjeg kola najavio je Lion pobjedom nad RB Lajpcigom. Ne. K.

Rezultati i tabele GRUPA E Genk -Napoli 0:0 Liverpul - Salcburg 4:3 (3:1) 1. Napoli 2 2 0 0 2:0 4 2. Salcburg 2 1 0 1 9:6 3 3. Liverpul 2 1 0 1 4:5 3 4. Genk 2 0 1 1 2:6 1 U narednom kolu (23. oktobra) sastaće se: Genk - Liverpul, Salcburg Napoli. GRUPA F Slavija P. - Borusija D. 0:2 (0:1) Barselona - Inter 2:1 (0:1) 1. Borusija D. 2 1 1 0 2:0 4 2. Barselona 2 1 1 0 2:1 4 3. Inter 2 0 1 1 2:3 1 4. Slavija P. 2 0 1 1 1:3 1 U narednom kolu (23. oktobra) sastaće se: Slavija - Barselona, Inter Borusija. GRUPA G RB Lajpcig - Lion 0:2 (0:1) Zenit - Benfika 3:1 (1:0) 1. Zenit 2 1 1 0 4:2 4 2. Lion 2 1 1 0 3:1 4 3. RB Lajpcig 2 1 0 1 2:3 3 4. Benfika 2 0 0 2 2:5 0 U narednom kolu (23. oktobra) sastaće se: RB Lajpcig - Zenit, Benfika Lion. GRUPA H Valensija - Ajaks 0:3 (0:2) Lil - Čelzi 1:2 (1:1) 1. Ajaks 2 2 0 0 6:0 6 2. Valensija 2 1 0 1 1:3 3 3. Čelzi 2 1 0 1 2:2 3 4. Lil 2 0 0 2 1:5 0 U narednom kolu (23. oktobra) sastaće se: Ajaks - Čelzi, Lil - Valensija.

Arena

Košarka

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Večeras startuje Evroliga, u najužem krugu favorita četiri ravnopravna tima

Poker za titulu

Dubljević naš adut Crnogorsku košarku u Evroligi ove sezone predstavljaće slavni centar Valensije i kapiten naše reprezentacije Bojan Dubljević. Naša košarkaška publika sa posebnom pažnjom pratiće partije prvaka Njemačke Bajerna (prvi trener Dejan Radonjić, u stručnom štabu Igor Jovović) i šampiona Francuske Asvela (prvi trener naš doskorašnji selektor Zvezdan Mitrović).

Real najtrofejniji

Šampiona Evrolige izuzetno je teško predvidjeti, ali dobre su šanse da na fajnal-foru 63. sezone evropske klupske elite, krajem maja naredne godine u njemačkom Kelnu, nastupe klubovi iz najužeg kruga favorita: Barselona, Fenerbahče, CSKA i Real Madrid. Upravo će u fokusu cijele sezone, koja počinje večeras, biti partije ova četiri kluba, koji se od rivala odvajaju veličinom ukupnog i budžeta za plate, kao i kontinuitetom vrhunskih košarkaških organizacija. Kada su najveći favoriti u pitanju, budžet za plate igrača je u rangu od 25 do 35 miliona eura, a za njima ne kaskaju mnogo Armani Milano i Himki... Ipak, računajući na balansiranost sastava ekstra-kvaliteta, teško je očekivati da se neko uključi u trku sa ova četiri kluba kao što je to uradio prošle sezone istanbulski Efes, plasmanom u finale. Aktuelni šampion, CSKA iz Moskve, je u sezoni pred nama u donekle podređenom

Kvartet favorita Evropske kladionice u najužem krugu favorita za osvajanje Evrolige vide Fenerbahče (kvota 4), Real Madrid i Barselonu (4,5) i CSKA (5). Slijede Efes (9), Panatinaikos (16), Armani Milano (20), Himki i Olimpijakos (25)... ABA šampion Crvena zvezda je na 14. mjestu od 18 klubova (kvota 100), ispred Zenita (120), Valensije (120), Albe (150) i Asvela (150).

položaju u odnosu na rivale. Razlog - odlazak skoro svih glavnih igrača na bekovskim pozicijama, De Koloa, Higinsa i Rodrigeza. Angažovanje Amerikanca Majka Džejmsa iz Armanija, Letonca Janisa Strelnieksa iz Olimpijakosa i Amerikanca Rona Bejkera iz NBA tek donekle nadomješćuje kvalitet i iskustvo zvijezda koje su otišle. Pred trenerom Dimitrisom Itudisom biće veliki zadatak da ukomponuje ekipu, prije svega da Džejmsa uklopi u sistem dominantno timske košarke. Svetislav Pešić, trener Barselone, imaće na raspolaganju svojevrstan ,,tim snova“ evropske klupske košarke. Podgoričanin koji igra za

Španiju Nikola Mirotić stigao je iz NBA kao veliko pojačanje za poziciju krilnog centra. Bekovske zvijezde Kori Higins (CSKA) i Malkolm Dilejni garantuju izuzetna individualna rješenja, kao i povratnik krilo Aleks Abrines iz NBA... Balans će biti ključna riječ kada je Barsa u pitanju, jer biće težak zadatak uklopiti tako dominantne poentere. Dolaskom Francuza De Koloa kao glavne opcije za beka šutera i Derika Vilijamsa iz Bajerna na poziciji krilnog centra, čini se da je Fenerbahče trenera Željka Obradovića uradio sjajan posao. Balans je upravo ključna riječ kada je u pitanju igra istanbulskog tima,

Raspored Večeras 19.00 - Himki - Makabi 20.00 - Panatinaikos - C. zvezda 20.30 - Bajern - Armani 21.00 - Real M. - Fenerbahče Sjutra 19.00 - Žalgiris - Baskonija 19.30 - Efes - Barselona 20.00 - Alba - Zenit 20.45 - Asvel - Olimpijakos 21.00 - Valensija - CSKA

potencijalno najboljeg u igri u odbrani na kontinentu. Po mnogima, turski vicešampion glavni je favorit sezone. Konačno, Real Madrid napravio je svega nekoliko malih promjena u sastavu, od kojih je ključna dolazak krilnog centra Džordana Mikija iz Himkija. Trener Pablo Laso insistiraće na nešto čvršćem pristupu u odbrani, a igra će i dalje zavisiti od inspiracije vrhunskih bekova, poput Kampaca i Ljulja. Važan iskorak u kvalitetu ekipe napravio je Armani Milano - italijanski velikan je doveo velikog trenera Etorea Mesinu. Očekuje se da konačno zaigraju čvršću,

Real Madrid najuspješniji je evroligaški klub, sa čak deset šampionskih titula i osam izgubljenih finala. Slijedi aktuelni prvak moskovski CSKA sa osam titula i šest poraza u finalima. Makabi Tel Aviv ima šest titula prvaka Evrope i čak devet izgubljenih finala, slijedi Vareze (po pet titula i finala), Olimpijakos (tri titula i pet finala), Armani Milano (tri titule i dva finala)...

,,ozbiljniju“ košarku - a važan adut biće argentinski velikan, veteran Luis Skola na ,,petici“. Dolazak Serhija Rodrigeza iz CSKA je sjajan potez, Španac je podesnije rješenje za timsku igru od dominantnog poentera Majka Džejmsa, koji je otišao u CSKA... Upravo je u Skolinom jučerašnjem komentaru, da ,,ne zna što da očekuje od sezone jer je kvalitet ekipa izuzetan i ujednačen“, stala kompletna Evroliga. Takmičenje obećava izuzetnu košarku u skoro svakom meču, spektakl u Evroligi ne izostaje, uz taktičku i sistemsku raznovrsnost timova koji imaju jasan i prepoznatljiv identitet. S. S.

Košarka

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Arena

Budućnost Voli poražena od Unikahe u Malagi u prvom kolu Evrokupa

BEZ DAHA U FINIŠU Dvorana: ,,Hoze Maria Karpenja“ Gledalaca: 5.350 Sudije: Pastušjak, Rosi i Rejter

Tompson 6 Fernandes 8 (18:25, 30:17, 19:17, 16:11) Avramović 6 Stilma - 86% (22-19) za 1 82% (17-14) Dijaz 8 50% (34-17) za 2 55% (40-22) Adams 15 34% (29-10) za 3 23% (17-4) Elegar 7 29 (8+21) Skokovi 27 (7+20) Blokade 3 2 Vačinski 5 Asistencije 18 15 Edžim 7 Ukradene lopte 3 Gerero 10 Izgubljene lopte 14 Suares 9 Faulovi 20 27 Herun 19

Gdinja iznenadila

Samo 28 poena postigla je Budućnost Voli sinoć u drugom poluvremenu poraza od Unikahe 83:70, na startu Evrokupa. Meč u Malagi protiv drugog favorita takmičenja je pokazao da je ekipi potrebno najavljeno pojačanje u rotaciji, za svježinu u igri u završnici. ,,Plavi“ su na kraju odlično odigrane prve dionice imali čak 11 skokova više od rivala, a na kraju meča dva skoka manje od protivnika. Skupe su bile izgubljene lopte (četiri više od Unikahe), kao i loša realizacija šuta za tri poena (23 procenta). Sve to je uslovilo, da u duelu protiv favorita, ekipa Slobodana Subotića ne uđe makar u neizvjesnu završnicu duela. Ekipa je platila cijenu velikog broja faulova (27), a dva i po minuta prije kraja meča Podgoričani su imali i 19 poena deficita

(81:62). Pojačanje na krilnoj poziciji će mnogo pomoći, uz utisak da je u ,,Morači“ Unikaha rival koji se može savladati.

U JAKOM RITMU Čak 30 poena primila je Budućnost Voli u drugoj četvrtini, od toga 22 u uvodnih šest minuta te dionice. Unikaha je ekspresno od deficita od sedam poena stigla do iste prednosti - a ključne realizacije pronalazila preko krilnog centra Volodimira Heruna. Ukrajinac je poluvrijeme završio sa 12 poena i dvije ukradene lopte, a rival ,,plavih“ dobio previše lakih prilika za realizacije pod košem. Sigurnost u igri Budućnost Voli pronalazila je odličnom igrom u skoku - nakon prve četvrtine odnos u skokovima bio je 14-3 za ,,plave“! Odatle je građen i odličan šut - čak 63 procenta realizacije za dva poena Pod-

goričana do poluvremena (deficit 48:42). Bamfort sa 13 poena (6-4 iz igre) i Kobs sa 11 (takođe 6-4), ali i oporavljeni Ivanović, nijesu bježali od prilika za brzu realizaciju. ,,Plavi“ su željeli da pokažu rivalu da su spremni za igru u njihovom ritmu. Problem su bili rani faulovi visokih igrača - po dva su u ranoj fazi meča napravili Mejers, Ilić i Zoran Nikolić. U ključnoj fazi druge dionice za preokret, Unikaha je niz lakih poena gradila na efikasnoj bekovskoj odbrani. Tako su sedam izgubljenih lopti Budućnost Volija bile ključni razlog rezultatskog deficita.

GREŠKE U SKOKU Zonsku odbranu ,,plavih“ Unikaha je znala da kazni u uvodnoj fazi drugog poluvremena - ofanzivnim skokom. Adams je uhvatio skok u napadu, pa pogodio trojku u 23. minutu

Kobs Ivanović Bamfort Šehović Starovlah Martin Ilić Z. Nikolić Popović Mejers D. Nikolić Žugić

16 5 19 3 4 3 7 2 6 5 -

Poljska Arka Gdinja napravila je iznenađenje na startu grupe D Evrokupa, u kojoj je i Budućnost Voli, jučerašnjom pobjedom nad njemačkim Oldenburgom u gostima 78:74. Predvodio je Džoš Bostik sa 21 poenom, sedam skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte. Do trijumfa u gostima u grupi D stigao je i turski Galatasaraj, protiv italijanskog Trenta 70:64. Eron Herison upisao je 20 poena za istanbulski tim.

indeksna poena imao je bek Budućnost Volija Skot Bamfort sinoć u Malagi (šest skokova, tri asistencije, 19 poena)

za dvocifrenu prednost u 23. minutu. Potom minut kasnije pogodio trojku iz step-beka na samom kraju napada, za 58:47... Subotićev tim nije odustajao, pronalazio je neka odlična rješenja, poput polaganja Kobsa u 28. minutu pod faulom. I ponovo je rival vratio dvocifrenu razliku realizacijom iz uhvaćene lopte nakon promašaja u napadu - Vačinski je donio 65:55 u 30. minutu. U momentu kad je, u 33. minutu, smanjila na 69:62 (trojka Danila Nikolića), Budućnost Voli počela je

da plaća cijenu čvršće igre. Kada je Danilo u borbi za defanzivni skok napravio faul u 34. minutu, ekipa je već ispunila bonus. Vačinski je ekspresno ubacio trojku za 73:62, a rival ,,plavih“ već u toj fazi meča preokrenuo odnos u skokovima u svoju korist. Kada je Kobs, na kraju 35. minuta, promašio oba slobodna bacanja, Subotićeva ekipa već je djelovala umorno i van fokusa. Za jasan zaključak, da je planirano dovođenje krilnog igrača potrebno što prije, za svježinu i širinu opcija u rotaciji. S. S.

asistencija i četiri skoka je, uz 16 poena, juče imao plejmejker ,,plavih“ Džastin Kobs

Arena

Košarka

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Sutjeska danas (17 h) protiv Novog Pazara igra prvi meč sezone ABA 2 lige

Košarkašice Bud

Poto

Žele perfektan start PODGORICA - Sutjeska će sa jasnim ambicijama da ostvari trijumf dočekati Novi Pazar, danas (17 h) u Nikšiću u prvom kolu ABA 2 lige. Tim Zorana Glomazića je ostvario dobre rezultate na pripremama, a duel pred svojim navijačima je prilika da se dobar rad potvrdi pobjedom. - Nakon uspješno odrađenog pripremnog perioda, slijedi prva utakmica u sezoni koju smo nestrpljivo čekali. Nadam se da ćemo akumuliranu pozitivnu energiju potrošiti na terenu, i na ovom i svakom narednom susretu pokazati od čega smo satkani. Sastav Novog Pazara zaslužuje veliki respekt, ali mislim da na domaćem terenu možemo svima da pariramo - rekao je Nikola Đoković, prvotimac Sutjeske. Trener Zoran Glomazić upozorio je na kvalitet rivala. - Spremni i potpuno fokusirani dočekujemo prvi ovosezonski okršaj. Igramo protiv veoma kvalitetne i iskusne ekipe koja je popunjena na svim pozicijama. Očekujem lijepu sportsku predstavu i nadam se da će naši navijači zadovoljni napustiti dvoranu - rekao je Glomazić. U narednom kolu Sutjeska će gostovati crnogorskom rivalu Lovćenu u prijestonici. S. S.

Za Arenu iz Celja :

Rajko Perović

ABA 2 (1. kolo): Ubjedljiv poraz Lovćena u Čačku

Blijedi na premijeri Borac Lovćen

87 65

ČAČAK - Dvorana: ,,Borac“. Gledalaca: 1.200. Sudije: Arsenijević, Javor i Mauer. Rezultat po četvrtinama: 23:14, 19:14, 25:22, 20:15. BORAC: Alikadić 8, Sušić, Đoković 18, Krsmanović, Bumbić, Gavrilović 6, Majstorović 17, Kočović 6, Nerandžić 6, Džons 15, Todorović, Čarapić 11. LOVĆEN: Latković 2, Diplaros 5, Hadžibegović 10, Vrbica 10, Parača, Kovačević, Lopičić 8, Popović 18,

Đukanović 8, Darbaidze, Rakočević 2, Mpondo 2. Košarkaši Lovćena ubjedljivo su poraženi 87:65 juče u Čačku od Borca, u uvodnom kolu nove ABA 2 sezone. Tim Zorana Kašćelana imao je loše šutersko veče, svega 35 procenata realizacije šuta iz igre. Tako nije iskorišćeno to što je ekipa iz prijestonice imala čak 14 ofanzivnih skokova. U blijedoj partiji na premijeri regionalnog takmičenja, bolji od ostalih u redovima Cetinjana bio je mladi centar Miloš Popović sa 18 poena i 12 skokova. S. S.

Naš bivši reprezentativac sportski direktor evroligaša

Čabarkapi funkcija u Zvezdi Žarko Čabarkaša, bivši reprezentativac Crne Gore i Jugoslavije, od juče je na funkciji sportskog direktora Crvene zvezde.

U saopštenju ABA prvaka i evroligaša kratko je navedeno da će Čabarkapa, uz generalnog direktora Filipa

Sunturlića i tim menadžera Nebojšu Ilića, usko sarađivati sa trenerom prvog tima Milanom Tomićem. Do ovog ljeta Čabarkapa je bio sportski direktor ABA lige. U aprilu ga je, uz druge čelnike ABA, žestoko kritikovala Budućnost Voli, zbog grubih propusta veza-

nih za organizaciju finala ABA lige, pogotovo odluke da se peti meč finala u beogradskom ,,Pioniru“ ipak odigra, iako su navijači Zvezde napali igrače našeg najvećeg kluba na parketu uoči zagrijavanja. Kao igrač Budućnosti Čabarkapa je izabran kao 17.

Evroligaš Olimpijakos prijavio nesvakidašnji slučaj krađe

Iz kase nestalo pola miliona Evropski košarkaški gigant Olimpijakos prijavio je atinskoj policiji krađu od čak pola miliona eura iz klupske

kase. Prema navodima grčkih medija, ne radi se o pronevjeri već izvjesno o krađi provalnika, koja se

desila tokom vikenda u klupskom prostorijama, u okviru kompleksa dvorane ,,Mira i prijateljstva“.

pik na NBA draftu 2003. godine. Sa selekcijom Jugoslavije osvojio je Prvenstvo svijeta 2002. godine. R. A. Olimpijakos u sezoni pred nama neće igrati u grčkom šampionatu, već samo u Evroligi. Iz kluba je saopšteno da je snimak sa sigurnosnih kamera dostavljen policiji, te da se nadaju da će pomoći u rasvjetljavanju slučaja. R. A.

Košarkašice Budućnost Bemaxa porazom su otvorile novu sezonu. Na mjestu gdje su prije šest mjeseci osvojile srebro, Podgoričanke su sinoć porazom od Celja krenule u novu sezonu. Šampion Slovenije pokazao je kvalitet i odlučnost da nakon brojnih pojačanja u liku čak sedam internacionalki, napadne regionalnu krunu, dok je nikad mlađa Budućnost (prosjek godina 20) bila ravnopravna 14 minuta, da bi u finišu prvog poluvremena i početkom nastavka (ukupno 12 minuta) nakon loše realizacije (šut za dva 31% 44-14, za tri skromnih 14% 21-3) i propusta u odbrani dozvolila rivalu da serijom 27:2 prelomi meč, koji je nakon toga donio dominaciju favorita. Početak je donio dosta grešaka sa obje strane, ali i promašenih zicera. Celje se u uvodnom periodu pokazalo kao ozbiljan tim, ali kao da je nakon brojnih pojačanja nedovoljno uigran, dok su Podgoričanke kao pod tremom ušle u meč. Centarski tandem Džebo - Đorđević imao je nekoliko proma-

Košarka

Arena

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

dućnost Bemaxa na otvaranju sezone poražene u Celju

op poslije 14 minuta Dvorana: Gimnazije. Gledalaca: 300. Sudije: Adamović, Vavan, Rađević

Bogićević 7 Krošelj 19 Seničar Čeh Ostojić 6 Hersler 11 Ocvirk Jelenc 2 Debeljak 7 Santelj Kostourkova 2 Kijs 18

(16:9, 19:13,18:9,19:14)

45% (11-5) 53% (38-20) 45% (20-9)

za 1 za 2 za 3

100% (8-8) 31% (44-14) 13% (22-3)

48 (10+38) Skokovi 31 (10+21) Blokade 2 3 Asistencije 20 12 9 Ukradene lopte 9 19 Izgubljene lopte 13 Faulovi 11 12

Radonjić A.Bigović Babić 9 Mitrašinović 3 Katanić 2 Jakšić 10 Bura Džebo 11 Živković 2 Leković Đorđević 8

BABIĆ: Veliki pad šenih zicera (u prvih 20 minuta imale su prilično loš šut 8-0, odnosno 8-2), ali su ,,plave“ zahvaljući agresivnoj odbrani uspjele da Slovenke u prvoj dionici svedu na mali broj poena i budu u igri. Celje je u osmom minutu nakon poena Kijs povelo 12:6, odgovorila je trojkom Mitrašinović, ali su propusti u odbrani Budućnosti u samom finišu prve četvrtine omogućili domaćinu da nakon 10 minuta vodi 16:9. Ali, druga dionica donijela je dva potpuno različita izdanja oba tima. Podgoričanke su za četiri minuta napravile seriju 13:4 i preokrenule (22:20). Prvo je Babić vezala pet poena, a nakon sjajne asistencije

Rezultati i raspored Partizan - Orlovi Kraljevo - Beroe Celje - Budućnost Bemax C. zvezda - Banovići Montana - Trešnjevka 2. kolo (9. oktobar) Orlovi - Montana Kraljevo - C.zvezda Beroe - Budućnost Bemax Trešnjevka - Celje

62:48 75:78 72:45 74:59 80:54

Katanić, Đorđević je u 13. minutu postigla prve poene za preokret (18:16), da bi u 14. pogodila za 22:20. Sticao se utisak da podmlađene ,,vučice“ mogu da se nose sa rivalom, ali je onda uslijedio brodolom. U posljednjih šest minuta prvog poluvremena na terenu je gotovo postojao samo jedan tim - Celje. Slovenke su serijom

Prvi strijelac prethodne NBA sezone Džejms Harden odigrao je izuzetno za Hjuston u pobjedi 140:71 nad kineskim Šangajem, u prvoj pripremnoj utakmici za Rokitse uoči početka nove sezone. Slavni bek je na terenu proveo svega 21 minut na parketu i ostvario tripl-

15:0 preokrenule i gotovo meč okrenule u potpuno drugom smjeru. Za razliku od Podgoričanki, koje su imale dosta problema u organizaciji napada i sa realizacijom, Slovenke su se probudile i sa tri vezane trojke (Bogićević, Kijs, Krošelj) stigle do prednosti 29:22. Uslijedili su promašaji i to iz potpuno otvorenih pozicija Jakšić, Džebo, Mitrašinović, Đorđević, pa je Celje sa šest poena u posljednjem minutu uspjelo da na veliki odmor stigne do velikog kapitala - 35:22. Upravo to bio je zapravo početak kraja nadanja da ,,plave“ mogu do senzacije. Početak drugog poluvremena donio je rapsodiju

- Dobro smo ušle u meč, pokušale da agresivnom igrom držimo rivala na što manji broj poena. Ali, onda smo ušle u problem sa realizacijom, što je donijelo nervozu, napravili smo nekoliko propusta u odbrani i dozvolili Celju da se razigra. Sigurno da ćemo iz ovog poraza morati da izvučemo pouke - kazala je kapitenka Podgoričanki Nikolina Babić. Celja i mučenje gošći, pa je u 26. minutu bilo 47:24. Podgoričanke su kakvutakvu reakciju napravile nakon sedam vezanih poena Nikoline Džebo, spustile razliku na 47:31, ali nakon dva promašena otvorena šuta za tri (Babić i Mitrašinović), te pet vezanih poena Debeljak (52:31), bilo je jasno da je vele obrt nemoguć. U posljednjih 10 minuta nije bilo neizvjesnosti, a sa tri vezane trojke Krošelj, Celje (postiglo

devet trojki) je čak uspjelo da četiri minuta prije kraja stigne i do rekordnih ,,plus 25“ (66:41), mada su ,,vučice“ iako odigrale gotovo bez odbrane, a gotovo nevjerovatno je da u posljednjih 10 minuta nijesu napravile nijedan faul. Podgoričanke nemaju mnogo vremena za reakciju, jer ih već početkom iduće sedmice očekuje put za Bugarsku, jer će gostovati aktuelnom šampionu, Beroeu.

Hardenov šou u prvoj predsezonskoj utakmici

Tripl-dabl na povratku dabl učinak: deset poena, čak 17 asistencija i 12 skokova. Imao je i dvije blokade, ali i čak sedam izgubljenih lopti. Hjuston je duel odigrao bez velike zvijezde, ljetoš-

njeg pojačanja Rasela Vestrbruka. Centar Klint Kapela dodao je 25 poena uz deset skokova i dvije blokade. Harden je prethodnu NBA sezonu završio sa čak 36

poena u prosjeku. Hjuston će već 4. oktobra u glavnom gradu američke države Havaji Honoluluu igrati naredni pripremni duel, protiv Los Anđeles Klipersa. R. A.

10 Arena

Atletika

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Održano drugo Međunarodno takmičenje u dječjoj atletici u Baru PODGORICA - Da Atletski klub „Sanja“ iz Bara ima najveću bazu talenata potvrđuje se stalno na takmičenjima u najmlađim uzrastima, a nova potvrda stigla je juče na takmičenju u dječjoj atletici, koje je održano u Baru. Sanjini klinci su u konkurenciji devet klubova, u takmičenju koje je okupilo 200 dječaka i djevojčica, dominirali, što najbolje potvrđuju brojke. Takmičari AK „Sanja“ osvojili su čak 42 medalje, dvadeset više od Lovćena, dok je Trebinje bilo treće sa 21 odličjem. Rezultati po disciplinama: DJEVOJČICE: 60 m prepone (2008): 1. Anđela Đuranović (Sanja) 10,11, 2. Suana Tafić (Orion) 10,91, 3. Katarina Davidović (Trebinje) 11,06; 60 m prepone (2009): 1. Andrea Glavanović (Sanja) 10,43 , 2. Elzana Guberinić (Orion) 10,83, 3. Ivana Miliša (Trebinje) 11,83; 60 m prepone (2010): 1. Anja Novaković (Sanja) 11,32, 2. Mara Nožica (Trebinje) 11,64, 3. Nađa Stanišić (Sanja) 11,79; 60m prepone (2011): 1. Nađa Čabrilo (Trebinje) 10,92, Eva Angelina Radoman (Budućnost) 11,26, 3. Anja Brajović (Budućnost) 11,63; 60 m prepone (2012): 1. Minja Matković (Jump) 11,69, 2. Sara Mujovi (Sanja) 12,08, 3. Jovana Mihaljević (Lovćen) 12,31; 60 m prepone (2013): 1. Elena Krivokapić (Lovćen) 14,58, 2. Helena Vukotić (Sanja) 14,66, 3. Katarina Madžar (Sanja) 14,80; 60 m prepone (2014): 1. Ksenija Božović (Lovćen) 14,49, 2. Ivona Pečurica (Sanja) 15,33, 3. Ksenija Koljević (Lovćen) 16,54; skok udalj iz mjesta (2008): 1. Anđela Đuranović (Sanja) 2,07, 2. Lejla Maljević (Lovćen) 1,98, 3. Suana Tafić (Orion) 1,97; skok udalj iz mjesta (2009): 1. Andrea Glavanović (Sanja) 2,10, 2. Elzana Guberinić (Orion) 2,06, 3. Ivana Miliša (Trebinje) 1,82; skok u dalj iz mjesta (2010): 1. Anja Novaković (Sanja) 1,82, 2. Mara Nožica (trebinje) 1,77, 3. Nađa Stanišić (Sanja) 1,73; skok udalj iz mjesta (2011): 1. Nađa Čabrilo (Trebinje) 1,88, 2. Maša

Dominacija Sanjinih talenata

Radonjić (Sanja) 1,75, 3. Eva Angelina Radoman (Budućnost) 1,68; skok udalj iz mjesta (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 1,68, 2. Tara Krešić (Jump) 1,65, 3. Minja Matković (Jump) 1,65; skok udalj iz mjesta (2013): 1. Elena Krivokapić (Lovćen) 1,51, 2. Helena Vukotić (Sanja) 1,37, 3. Katarina Madžar (Sanja) 1,29; poligon (2008): 1. Anđela Đuranović (Sanja) 15,30, 2. Sara Žulović (Trebinje) 16,12, 3. Lejla Maljević (Lovćen) 16,49; poligon (2009): 1. Andrea Glavanović (Sanja) 15,50 , 2.Elzana Guberinić (Orion) 16,10, 3. Monja Durutović (Sanja) 16,90; poligon (2010): 1. Mara Nožica (Trebinje) 16,28, 2. Anja Novaković (Sanja) 16,42, 3. Marija Šaraba (Trebinje) 17,22; poligon (2011): 1. Nađa Čabrilo (Trebinje) 16,83, Eva Angelina Radoman (Budućnost) 17,36, 3. Anja Brajović (Budućnost)

17,55; poligon (2012): 1. Minja Matković (Jump) 17,89, 2. Sara Mujovi (Sanja) 18,22, 3. Mina Lukolić (Sanja) 18,26; poligon (2013): 1. Elena Krivokapić (Lovćen) 19,12, 2. Katarina Madžar (Sanja) 19,33, 3. Helena Vukotić (Sanja) 20,94; vortex (2008): 1. Iva Miljenović (Lovćen) 34,25, 2. Tamara Galić (Sanja) 31,46; vortex (2009): 1. Nađa Vujačić (Sanja) 24,06, 2. Matea Matović (Trebinje) 19,47, 3. Anabela Gazivoda (Orion) 15,70; višeboj (2008): 1. Anđela Đuranović (Sanja); višeboj (2009): 1. Andrea Glavanović (Sanja); višeboj (2010): 1. Anja Novaković (Sanja); višeboj (2011): 1. Nađa Čabrilo (Trebinje); višeboj (2012): 1. Minja Matković (Jump); višeboj (2013): 1. Elena Krivokapić (Lovćen); DJEČACI: 60m prepoen (2008): 1. Dušan Laketić (Sanja) 10,26, 2. Ne-

nad Krstović (Trebinje) 10,43, 3. Đorđe Bugarin (Sanja) 11,41; 60m prepone (2009): 1. Yoan Orozov (Pleven 2014) 10,80, 2. Nemanja Madžgalj (Orion) 11,65, 3. Dejan Scurati (Budućnost) 12,02; 60 m prepone (2010): 1. Sergej Martinović (Lovćen) 10,66, 2. Jakov Petričević (Lovćen) 10,78, 3. Đorđe Žižić (Nikšić) 11,37; 60m prepone (2011): 1. Jovan Dobrković (Sanja) 10,88, 2. Balša Dapčević (Lovćen) 11,58, 3. Jovan Perišić (Trebinje) 12,92; 60 m prepone (2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen) 11,34, 2. Lazar Abramović (Sanja) 12,27, 3. Aleksa Vujnović (Trebinje) 12,33; 60 m prepone (2013): 1. Matija Božović (Lovćen) 13,00, 2. Aleksa Kljunak (Trebinje) 13,10, 3. Stefan Rakočević (Sanja) 13,36; 60 m prepone (2014): 1. Damjan Jovićević (Dionis) 15,62, 2. Damjan Vukoje

(Jump) 16,07, 3. Aleksa Tomčić (Dionis) 16,15; skok udalj iz mjesta (2008): 1. Dušan Laketić (Sanja) 2,04, 2. Nenad Krstović (Trebinje) 2,03, 3. Luka Drašler (Budućnost) 1,85; skok udalj iz mjesta (2009): 1. Yoan Orozov (Pleven 2014) 2,04, 2. Luka Radojičić (Nikšić) 1,90, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 1,83; skok udalj iz mjesta (2010): 1. Sergej Martinović (Lovćen) 1,84, 2. Jakov Petričević (Lovćen) 1,72, 3. Đorđe Žižić (Nikšić) 1,68; skok udalj iz mjesta (2011): 1. Jovan Dobrković (Sanja) 1,88, 2. Balša Dapčević (Lovćen) 1,74, 3. Jovan Perišić (Trebinje) 1,48; skok udalj iz mjesta (2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen) 1,84, 2. Filip Kozlov (Jump) 1,74, 3. Aleksa Vujnović (Trebinje) 1,59; skok udalj iz mjesta (2013): 1. Toni Movili (Jump) 1,53, 2. Matija Božović (Lovćen) 1,52, 3. Stefan Rakočević (Sanja) 1,46; poligon (2008): 1. Dušan Laketić (Sanja) 15,75, 2. Nenad Krstović (Trebinje) 15,80, 3. Đorđe Bugarin (Sanja) 16,72; poligon (2009): 1. Yoan Orozov (Pleven 2014) 16,39, 2. Luka Radojičić (Nikšić) 16,94, 3. Danilo Scurati (Budućnost) 17,06; poligon (2010): 1. Sergej Martinović (Lovćen) 16,69, 1. Jakov Petričević (Lovćen) 16,69, 3. Ognjen Bugarin (Sanja) poligon (2011): 1. Jovan Dobrković (Sanja) 16,77, 2. Jovan Perišić (Trebinje) 19,19, 3. Eldin Redžepagić (Orion) 19,46; poligon (2012): 1. Lazar Abramović (Sanja) 18,51, 2. Stefan Stanišić (Sanja) 18,77, 3. Arsenije Šmulović (Jump) 18,88; poligon (2013): 1. Krsman Kršić (Lovćen) 19,73, 2. Aleksandar Matović (Dionis) 19, 81, 3. Stefan Rakočević (Sanja) 20,04; vortex (2009): 1. Alan Dacić (Orion) 39,70, 2. Elzin Guberinić (Orion) 37,70, 3. Amil Đokić (Sanja) 37,50; višeboj (2008): 1. Dušan Laketić (Sanja); višeboj (2009): 1.Yoan Orozov (Fenixs 2004); višeboj (2010): 1. Sergej Martinović (Lovćen); višeboj (2011): 1. Jovan Dobrković (Sanja); višeboj (2012): 1. Stefan Stanišić (Sanja). višeboj (2013): 1. Matija Božović (Lovćen). R. P.

Rukomet

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Arena 11

Rukometašice Budućnosti i stručni štab družili se sa navijačima uoči početka LŠ

Rukomet je uvijek u modi

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti sa stručnim štabom sinoć su u neposrednom druženju sa navijačima najavili početak 25 sezone u Ligi šampiona. ,,Plave“ će u subotu, u ,,Morači“, igrati sa Brestom na premijeri elitnog klupskog takmičenja, a duel je

zakazan za 19 časova. Dva trofeja Lige šampiona, koja su podgoričke rukometašice osvojile 2012. i 2015. godine, bila su istaknuta u holu Delta sitija. Toliko upečatljiva da su, možda i očekivano, na djecu ostavila najsnažniji utisak. U nekom trenutku pohrlila su da se slikaju

sa peharima, a kasnije i sa igračicama. Majda, Joka, Emili, Đina, Milena, Ema, Marina, Tanja, Sanja, Barbara i trener Dragan Adžić strpljivo su dijelili autograme i razgovarali sa ,,gostima“ o početku sezone i očekivanjima. Jednoj od najmlađih članica sekcije Mini rukometa

Budućnosti, Sanja Vujović je obećala pobjedu u subotnjem meču sa francuskom ekipom. Naše rukometašice strpljivo su dijelile flajere sa svojim slikama i autogramima, a kapitenka Raičević pozvala je navijače da da im u subotu pomognu u premijernom duelu sa fran-

cuskom ekipom. Budućnost će u grupnoj fazi Lige šampiona igrati još sa rumunskom Valčeom i njemačkim Bitighajmom. Cilj Budućnosti u ovoj sezoni je plasman na fajnal-for LŠ u maju naredne godine u Budimpešti. A. M. Foto: M. BABOVIĆ

12 Arena

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Šah

U finalu svjetskog kupa Azerbejdžanac i Kinez o

Radžabov i Liren „pri Dvanaesti svjetski prvak Anatolij Karpov boravio u Nikšiću i Plužinama žovanje šahovskih veliUskoro kana. Inače, Tolja se rado odazvao našem pozivu i sa prihvatio da akademija zadovoljstvom odigra simultanku sa pionii omladincima iz naše ,,Karpov“ rima zemlje i regiona, rekao je Na inicijativu istaknutog šahovskog radnika i direktora ŠK Mladost Miša Prijovića nedavno je u Nikšiću boravio dvanaesti svjetski prvak u šahu Anatolij Karpov. Povod njegovog dolaska je novi kapitalni projekat ovog prvoligaša da se u gradu pod Trebjesom početkom naredne godine osnuje šahovska akademija ,,Karpov“ koja je već zaživjela u 33 države. - Naš dugoročni plan i program se zasnivaju na popularizaciji drevne igre među mladima, a jedan od najboljih načina je anga-

Prijović i naglasio da je Karpov odmjerio snage na 10 tabli u Plužinama i bio gost predsjednika opštine Mijuška Bajagića. Rame uz rame Karpovu bili su otac i ćerka, naš reprezentativac velemajstor Dragiša Blagojević i intermajstor Tijana Blagojević koja je ponikla u redovima Mladosti. Oni su zajedno preko puta sebe imali preko 40 igrača koji su pružili solidan otpor, a među njima najviše se radovao aktuelni omladinski prvak Vuk Miletić obzirom da je remizirao sa šahovskim idolom iz Moskve.

Rani Hamid slavila u 75. godini

Baka šampionka Bangladeša Da za „ratovanje“ na crno-bijeloj tabli ne postoji starosno ograničenje, te da nikad nije kasno čovjeku da se posveti drevnoj igri, potvrdila je sedamdesetpetogodišnja Rani Hamid, koja je nedavno slavila na nacionalnom šampionatu Bangladeša za dame. Ovo je njoj dvadeseti trijumf na prvenstvima države, a počela je da igra

šah tek u 34. godini. Titulu internacionalnog majstora dobila je 1985. godine.

U finalu svjetskog kupa u Ksanti Mansijsku snage odmjeravaju Azerbejdžanac Tejmur Radžabov (2758), koji je u doigravanju slavio

protiv Francuza Maksima Lagrava (2774) i Kinez Liren Ding (2811), koji je pobijedio zemljaka Ju Jangjua (2763). Ovim plasmanom oni su osigu-

rali učešće na turniru kandidata za šampiona planete čiji će pobjednik pokušati da sa trona svrgne Norvežanina Magnusa Karlsena. Prema propozicijama

Drugi vikend prve crnogor- Odigrana još tri kola Prve crnogorske lige u glavnom gr ske lige protekao je u znaku ŠK 7. oktobar. Naime, izabranici Zorana Ralevića dva meča riješili su u svoju korist, a jedan odigrali neriješeno, tako da sa devet osvojenih bodova trenutno prednjače na tabeli. Okršaji su inače bili veoma uzbudljivi i neizvjesni, što znači da će borba za plasman u našu najkvalitetniju Premijer ligu, odnosno ostanak u ovom rangu takmičenja, biti žestoka do poslednje runde. Pored 7. oktobra pretendenti na titulu su Herceg Novi i Cetinje, sa bodom zaostatka, te nikšićka Mladost, koja ima dva manje od vodećeg sastava. Na začelju tabele po svemu sudeći nijanse će odlučivati o putniku za niži rang budući da je bjelopoljsko Jedinstvo još ranije odustalo od takmičenja. U opasnoj zoni su Brskovo i

Gužva i na vrhu i na začel

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Arena 13

U kreiranje ove strane mogu aktivno učestvovati i čitaoci šaljući prijedloge, kritike i sugestije na imejl arena@pobjeda.me

odigraće četiri partije

ijete“ Karlsenu

Tejmur Radžabov Maksim Lagrav

Na velemajstorskom turniru u Sent Luisu

1.Nf3 Nf6 2.c4 c5 3.Nc3 d5 4.cxd5 Nxd5 5.e3 Nxc3 6.dxc3 Qc7 7.e4 e6 8.Bd3 Be7 9.Qe2 Bd7 10.0–0 0–0 11.e5 Bc6 12.Ng5 h613.Bh7+ Kh8 14.Bc2 c4 15.Re1 Qd8 16.Nh3 Qd5 17.Nf4 Qc5 18.Bb1 Bg519. Nxe6 fxe6 20.Bxg5 Qd5 21.Qg4 Nd7 22.Be4 Nxe5 23.Qh5 Qb524. Bxh6 Bxe4 25.Bf4+ Kg8 Fide grandiozno takmičenje će se održati na proljeće iduće godine u ruskom Ekaterinburgu. Oba meča za prvo i treće mjesto sastoje se od četiri

radu

lju

26.Qxe5 Bd5 27.Re2 Rf5 28.Qe3 Qe8 29.f3 Qg6 30.h4 Raf8 31.Bg5 a6 32.Rd1 Qe8 33.Rd4 Qc6 34.Rg4 Kh7 35.Bf4 R8f7 36.Be5 b5 37.Qf2 Qd7 38.Qg3 Rh5 39.Bd4 Qc7 40.Re5 Rhf5 41.Rg5 Kg8 42.h5 Rxg5 43.Qxg5 Qe7 44.Qg4 Rf545. Qxf5(dijagram) 1–0.

partije, a eventualno u slučaju neriješenog ishoda igraće se i dopunski po ubrzanom tempu. Za bronzu nadmeću se Lagrav i Jangju.

Dijagonale, te Gambit i Berane. Od najuspješnijih pojedinaca treba izdvojiti odličan rezultat talentovanog Vuka Miletića (Mladost), koji je primorao na kapitulaciju sve svoje protivnike, te prvotimce 7. oktobra Marka Vučkovića i Mirsada Đokovića, koji su na svoj konto upisali po četiri pobjede i jedan remi. Rezultati 6. kola: Herceg Novi - Gambit 3:3, Brskovo - Mladost 1,5:4,5, Rumija - Berane 3:3 i Cetinje 7. oktobar 3:3. Tabela poslije 6. kola: 7. oktobar 9. Cetinje i Herceg Novi po 8, Mladost 7, Rumija 5, Berane i Gambit po 4, Dijagonale 2, Brskovo 1 i Jedinstvo bez meč bodova. Turnir se nastavlja 29. novembra u Mojkovcu, a parovi 7. kola su: 7. oktobar - Herceg Novi (derbi), Gambit - Dijagonale, Mladost - Cetinje i Berane Brskovo.

Robson ubjedljiv

Američki velemajstor Rej Robson (2653) ubjedljivo je slavio na „A“ turniru u Sent Luisu. On je poslije devet odigranih kola sakupio sedam poena čak dva više od kolega po tituli Darijusa Švarca (2648), Varušana Akobjana (2618) i Aleksandra Lendermana (2645). Po 4,5 poena na svoj konto

Internet meč 5. oktobra na ETF-u

Crna Gora – Srbija U okviru programa „Otvoreni dani nauke“ ŠK Dijagonale organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke internet meč između mladih ljubitelja

drevne igre Crne Gore i Srbije. Partneri iz susjedne zemlje su Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja republike Srbije i ŠK „Delfin“. Takmičenje

Durarbali – Robson 1.c4 c6 2.e4 d5 3.exd5 cxd5 4.d4 Nf6 5.Nc3 Nc6 6.Bg5 Be6 7.g3 dxc4 8.Bg2 Nd5 9.Nge2 h6 10.Be3 g5 11.h4 Bg7 12.Qa4 Qd7 13.a3 Nxc3 14.Nxc3 Nxd4 15.Qxd7+ Bxd7 16.0–0–0 Nb3+ 17.Kb1 0–0–0 18.Nd5 e6 19.Ne7+ Kc7 20.hxg5 hxg5 21.Bxg5 Ba4 22.Bf4+ Kb6 23.Bg5 Rxh1 24.Rxh1 Rd3 25.Bf4 Nd2+ 26.Kc1 c3 27.Nc8+ Ka6 28.b4 Nc4 29.Be4 c2 30.b5+ Ka5 0–1

upisali su Hrand Melkumjan (2653) i Van Forest (2622) a zatim slijede Ilja Smirin (2599) sa 4, Vasif

Durabali (2626) i Aleksandar Ipatov (2650) sa po 3,5 i Oleks Bortnuk (2062) sa 3 poena.

će se održati 5.oktobra sa početkom u 11 časova na Elektrotehničkom fakultetu. Tempo igre je 25 minuta po igraču sa bonifikacijom od 10 sekundi za svaki odigrani potez. – Cilj ovog projekta je popularizacija šaha, promocija novih tehnologija i interneta kao

sredstva komunikacije te povezivanje mladih ljudi dvije države kroz odmjeravanje snaga na crnobijelim poljima u duhu čuvenog šahovskog gesla „Gens una sumus – jedan smo rod“, rekla nam je predsjednica ŠK Dijagonale Radmila Milošević.

Na cugeru ŠK ,7. oktobar

Radoman bez premca Standardni prvotimac bjelopoljskog Jedinstva, majstorski kandidat Milan Radoman kao da se pretplatio za prvo mjesto na brzopoteznom turniru ŠK 7.oktobar. On je ponovo slavio na cugeru koji je minulog vikenda u prostorijama ovog podgoričkog prvoligaša okupio deset igrača. U direktnom okršaju za titulu, Radoman je pobijedio Mirsada Đokovića koji se morao zadovoljiti srebrnom medaljom, dok je bronzana pripala Perici Putniku. Konačan plasman: Radoman 8, Đoković 7,5, Putnik 6, Jeknić 5,5, Ralević i Abramović po 4, Pejović 3,5, Durutović 3, Mugoša 2 i Vujadinović 1,5 poena. Priredio: B. KADIĆ

14 Četvrtak, 3. oktobar 2019. Arena03. oktobar Arena 03. oktobar 2019. 14 Četvrtak, Arena Četvrtak, 2019.

Lutrija Lutrija Lutrija

Če tvr t ak

07:00 Jutarnji program - uživo 13:50 Linea 18:30 Ljepota je u oku 10:00 Muzika 14:00 U objektivu - premijerno 18:45 U objektivu – repriza 10:15 Mapet šou –premijerno 14:15 Oblačić - repriza 19:00 Aktuelno 10:45 Grad koji volim – repriza 14:45 Muzika 19:30 Zanimljiva hronika svijeta 11:40 Zanimljiva hronika svijeta 15:00 Sport info - premijerno 19:45 Lijek iz prirode - repriza 11:45 Lijek iz prirode 15:30 Zanimljiva hronika svijeta 20:00 Humoristička serija 12:00 Sportske vijesti – uživo 15:45 Crnogorske anegdote 20:30 Književnost, istorija, mit utarnji program - uživo 13:50 Linea 18:30 Ljepota je u oku 12:30 Humoristička serija 16:00 Servisne informacije 21:00 Muzika Muzika 14:00 U objektivu - premijerno 18:45 U objektivu – repriza 13:00 Dogodilo se … 16:15 Dogodilo se … - repriza 22:00 Film - premijerno pet šou –premijerno 14:15 Oblačić repriza 19:00 Aktuelno 13:15 Legendarni box mečevi 16:30 Mapet Šou- repriza 00:00 Aktuelno – repriza ad koji volim13:30 – repriza 14:45 Muzika 17:00 Muzika 19:30 Zanimljiva hronika svijeta Intermeco 00:30 Repriza 13:40 Legende 18:00 Skener –premijerno dnevnog programa nimljiva hronika svijeta 15:00 Sport info - premijerno 19:45 Lijek iz prirode - repriza

ek iz prirode ortske vijesti – uživo umoristička serija ogodilo se … gendarni box mečevi termeco gende

Č e t vr t ak

15:30 Zanimljiva hronika svijeta 15:45 Crnogorske anegdote 16:00 Servisne informacije 16:15 Dogodilo se … - repriza 16:30 Mapet Šou- repriza 17:00 Muzika 18:00 Skener –premijerno

20:00 Humoristička serija 20:30 Književnost, istorija, mit 21:00 Muzika 22:00 Film - premijerno 00:00 Aktuelno – repriza 00:30 Repriza dnevnog programa

Crne Gore Crne Gore

Četvrtak, 3. oktobar 2019. Četvrtak, 03. oktobar 2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Četvrtak, 3. oktobar 2019.

Lista najskupljih borbi profesionalnog boksa u istoriji

U znaku Flojda

Pomoćniku selektora ,,lavica“ klupa Bukurešta

Vasile dobio šansu

U četiri spektakla profesionalnog boksa koja su donijela učesnicima najveću zaradu u istoriji ,,plemenite vještine“, učestvovao je kontroverzni američki šampion Flojd Mejveder. Najplaćeniji sportista planete je znao da ,,papreno“ naplati popularnost i odabere prave promotere, ali i rivale u idealnom momentu. Interesantno, kada je četvrta na listi najskupljih borbi u pitanju - bio je autsajder. I bila je početak njegovog šampionskog puta, u karijeri koja je trijumfalno zaključena skorom 50-0, po čemu je rekorder. Duel Mejvedera sa slavnim šampionom Oskarom de la

Hojom, u maju 2007. godine, donio je bokserima zaradu od oko 80 miliona američkih dolara. Od toga, Flojd je dobio svega 25 miliona, a rival je bio izrazit favorit. U duelu za pamćenje, Mejveder je slavio na poene i osvojio WBC šampionski pojas polusrednje kategorije. Tada se planetarnoj publici predstavio kao borac neprevaziđene defanzivne tehnike. Treća na listi je njegova pobjeda iz septembra 2013. godine, nad sadašnjim kraljem srednje kategorije, Saulom Kanelom Alvarezom. Iz tog duela je zaradio oko 90 miliona dolara, a rival oko 20 miliona. Mejveder je slavio odlukom sudija na-

kon 12 rundi i Alvarezu nanio do sada jedini poraz, u duelu za sve relevantne titule srednje kategorije. U duelu sa UFC šampionom Konorom Mekgregorom, po bokserskim pravilima u avgustu 2017. godine, Mejveder je zaradio čak 275 miliona dolara, a rival 85 miliona. Kvalitet borbe - gotovo egzibicioni. Konačno, najplaćenija borba u istoriji je čuveni duel sa Filipincem Manijem Pakjaom, iz maja 2015. godine. Flojd je u njemu zaradio čak 250 miliona dolara, a Pakjao 150 miliona! Borbu obilježenu vrlo defanzivnim pristupom pobjednika Mejvedera žestoko je kritikovala bokserska javnost. S. S.

Crnogorske rukometne reprezentativke u dresu Bukurešta - Itana Grbić i Andrea Klikovac dobile su novog trenera, poznato lice - Adrijan Vasile, prvi saradnik selektora ,,lavica“ Pera Johasona, juče je zamijenio Tomsa Ridea. Rumun je dugi niz sezona (ukupno pet) bio pomoćnk trenerima koji su se u Bukureštu mijenjali kao na traci. Dobio je napokon šansu i to samo nekoliko dana pred početak Lige šampiona, dok je švedski stručnjak odlazak iz bogatog rumunskog kluba opravdao razlozima lične prirode. U proteklih pet sezona Bukurešt je promijenio četiri danska, tri švedska (među njima selektor Crne Gore Johanson), a na klupi je bio trener Dragan Đukić, koji predvodio crnogorsku mušku reprezentaciju i još jedan domaći stručnjak. A. M.

Bivši prvi teniser svijeta u nizu pobjeda u Pekingu

Marej u četvrtfinalu

Endi Marej, trostruki teniski gren slem šampion, pobijedio je Kamerona Norija 7:6, 6:7, 6:1 u osmini finala Kina opena u Pekingu. Prvi put od teške operacije kuka u januaru slavni Britanac je vezao dva trijumfa na nekom ATP turniru. Prethodno je slavio i protiv polufinaliste US opena Matea Beretinija. Jučerašnji duel Britanaca trajao je više od tri sata, a Marej je istakao da je zadovoljan igrom, jer fizički još nije na vrhun-

Javna prepirka čelnika Ferarija i Mercedesa

Ne potcjenjujte vozače

skom nivou. Naredni protivnik biće mu pobjednik duela prvog nosioca turnira, Austrijanca Dominika Tima, sa kineskom nadom Žangom Žiženom. R. A.

Matija Binoto, šef Ferarija u Formuli 1, poručio je kolegi iz šampionskog Mercedesa Totu Volfu da ne potcjenjuje učinak vozača italijanskog tima u drugom dijelu sezone. Volf je prethodno više puta javno isticao da Ferari ima kvalitetniji motor bolida u odnosu na ostale timove i veliku prednost u brzini na pravcima. - To je nepravedno, jer mi smo žrtvovali efekat gravitacije i stabilnosti u krivinama da bi dobili tu prednost na pravcima. Ukupno kad se sagleda, kvalitet motora je ujednačen, naš je malo bolji trenutno od rivala. Prednost Mercedesa je bila mnogo veća prethodnih godina. Ovako se samo potcjenjuju tri pobjede moje ekipe nakon ljetnje pauze - rekao je Binoto. Šampionsku titulu izvjesno će odbraniti Luis Hamilton, prvi vozač Mercedesa, koji je napravio veliku prednost u odnosu rivale u prvom dijelu sezone. R. A.