Dnevni list Pobjeda 06.10.2019 by Pobjeda

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

m o j l e nedj

Podgorica • Crna Gora • Nedjelja, 6. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19308 • Cijena 0,70 eura

godina

POBJEDA ISTRAŽUJE: Kako se vodi stambena politika u razvijenim kapitalističkim i bivšim komunističkim zemljama

Jedino u Crnoj Gori država subvencioniše stanove visokim funkcionerima

INTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji

Srpsko prisustvo u Crnoj Gori sve je agresivnije

STR. 2. i 3.

POVODI: Ostvaren izuzetan napredak u razvoju elektronskih komunikacionih mreža

Dodjelu državne pomoći državnim funkcionerima i službenicima praktikovala je i Srbija do 2006. godine kad je tamošnji Ustavni sud tu praksu proglasio neustavnom. Zemlje EU kao što su Danska i Švedska, u kojima je socijalno stanovanje dostupno svima, moraju da vode računa o pravilima EU, prema kojima državne subvencije ne mogu primati pripadnici srednjih i viših prihodnih grupa STR. 4. i 5.

Otvoren prvi međunarodni sajam poljoprivrede u Beranama

Brzi internet ima 80 odsto domaćinstava

STR. 7.

RAZGOVOR: Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore

Izdavanje smještaja na dan podriva hotelijere STR. 4.

Simović: Da se razvoj Crne Gore uravnoteži

Pobjeda Auto

Široki front borbe protiv krivolova eksplozivom prorijedio krivolovce, ali fali oštrija sankcija

AKTUELNO

STR. 10.

Dinamit se ne smije nikako tolerisati

STR. 9.

Zvjezdano druženje

STR. 18. i 19.

Politika

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

INTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji

Srpsko prisustvo u Crnoj Gori sve je agresivnije Crna Gora ima poseban značaj kad je riječ o geopolitičkim ambicijama Srbije i u tom smislu ona se tretira kao „unutrašnje pitanje“. Strateški interes Srbije je izlaz na Jadransko more, a odrednica Crnogorac tretira se kao geografska. Srpski stratezi smatraju da je samostalnost potaknuta „impulsom koji je došao spolja“ (misli se na zapadnu međunarodnu zajednicu) - kaže Biserko BEOGRAD - Autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve je preostalo pitanje zaokruživanja crnogorske državnosti i pitanje crkve je jedino preostalo otvoreno identitetsko pitanje - ocjenjuje predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji Sonja Biserko u intervjuu ,,Pobjedi“. Ističe da Crna Gora ima poseban značaj kad je riječ o geopolitičkim ambicijama Srbije i u tom smislu ona se tretira kao „unutrašnje pitanje“. POBJEDA: Prošle sedmice završeno je zasijedanje Generalne skupštine UN na kojem su prisustvovali i lideri zemalja regiona, zanimljivo je da međusobno nijesu previše komunicirali. Šta nam to govori o odnosima zemalja regiona, gdje je zapelo? BISERKO: Odnosi regionalnih političkih elita su na izuzetno niskom nivou i odvijaju se uglavnom preko posredovanja EU i SAD. Njihovi govori na Generalnoj skupštini ukazuju da ne postoji regionalni pristup niti jednom problemu, a njih nije malo. Najupečatlji-

viji je bio govor predsjednika Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je pokušao ukazati na dramatičnu situaciju u Bosni i na pogubnu politiku susjednih zemalja. POBJEDA: U isto vrijeme Crnu Goru je posjetio patrijarh SPC koji je poslao poruku predsjedniku Crne Gore da se nada da će Crna Gora povući priznanje nezavisnosti Kosova? Kako tumačite taj konstantni pritisak na Crnu Goru koji traje evo već deset godina - vidi li se kraj, ko treba da kaže - sada je dosta? BISERKO: Crna Gora ima poseban značaj kad je riječ o geopolitičkim ambicijama Srbije i u tom smislu ona se tretira kao „unutrašnje pitanje“. Strateški interes Srbije je izlaz na Jadransko more, a

odrednica Crnogorac tretira se kao geografska. Srpski stratezi smatraju da je samostalnost potaknuta „impulsom koji je došao spolja“ (misli se na zapadnu međunarodnu zajednicu). Srpsko prisustvo u Crnoj Gori postaje sve agresivnije što jasno ukazuje na značaj koji joj Srbija pridaje. Jer, srpski stratezi polaze i od toga da srpski uticaj može biti potisnut od neprijateljskih geopolitičkih ciljeva Hrvatske i Albanije. Pri tome se zanemaruje činjenica da su sve tri zemlje članice NATO-a. To svakako odražava očekivanja da će i evroazijski blok u budućnosti pokazati veći geostrateški interes za Crnu Goru. U razumijevanju srpske politike prema regionu treba uzeti u obzir i Povelju o srpskom

kulturnom prostoru koji su donijeli Ministarstvo kulture i informisanja Srbije i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske (Sremski Karlovci 4. mart 2019). Najnoviji povod za zatezanje odnosa između Srbije i Crne Gore je crnogorski Prijedlog zakona o vjerskim slobodama i o vjerskim zajednicama. Autokefalnost crnogorske pravoslavne crkve je zaokruživanje procesa crnogorske državnosti. U tom smislu pitanje crkve je jedino preostalo otvoreno od svih identitetskih pitanja. Tenzije u međudržavnim i međucrkvenim odnosima, s različitim intenzitetom traju. Među najnovijim je boravak srpskog patrijarha Irineja u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj povodom obilježavanja

Izbjegavanje obaveza prema regionu - Generalno saradnja sa tim zemljama (članice Višegradske grupe) nije upitna pogotovo što je saradnja manjih zemalja neophodna kako bi se što bolje pozicionirale u odnosu

na veće partnere. Upitno je to što Srbija na taj način pokušava da izbjegne svoje obaveze u regionu koji je svojom ratnom politikom uvela u haos i bijedu - kaže Biserko.

Sonja Biserko

1500-godišnjice manastira Rođenja presvete Bogorodice (Podlastva – Grabalj), uz istovremeno obilježavanje 800-godišnjice samostalnosti Srpske pravoslavne crkve. Ovo potonje u Crnoj Gori je shvaćeno kao provokacija, i posebno što se naglašava Boka Kotorska odvojeno od Crne Gore. POBJEDA: Uoči sastanka Višegradske grupe predsjednik Mađarske Viktor Orban iznenada je posjetio Srbiju. Šta Srbija očekuje od Mađarske? U kojoj mjeri članice Višegradske grupe (Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka) mogu da ubrzaju prijem zemalja Zapadnog Balkana? BISERKO: Vučićevo okretanje ka Višegradskoj grupi nije slučajno i već je na djelu nekoliko godina ili preciznije, od kada su naprednjaci došli na vlast 2012. Osovina Beograd - Zagreb je zamijenjena osovinom Beograd - Budimpšeta, jer kako se navodi ,,naš put ka Briselu ne treba da vodi preko Zagreba nego preko Budimpešte. U našoj spoljnoj politici

treba da se držimo formule što manje Hrvatske što više Mađarske“. Takođe se smatra da je Višegradska grupa krupan geopolitički projekat i da je za Srbiju to način da se isključi iz zapadnobalkanskog konteksta, odnosno mentalne ,,jugosfere“. Što se tiče prijema Srbije u EU to prije svega zavisi od nje same. Jedan od uslova je i normalizacija odnosa sa Kosovom. Srbija očekuje podršku Višegradske grupe ali ona nije presudna. Ono što Srbiju ohrabruje u tom pravcu jeste što sa Višegradskom grupom dijeli liberalne vrijednosti i što je dominantan autoritarizam. Takođe, nedavne izjave češkog predsjednika Zemana da će se zalagati za opoziv priznanja Kosova, te blagonaklonost Orbana prema Vučiću i sl. POBJEDA: Šta mislite o prijedlogu predsjednika Srbije da se napravi Balkanska unija koju bi činile: Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i BiH. Ko bi bio najveći dobitnik tog projekta? BISERKO: Ta ideja je recikla-

Pobjeda

Politika

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Savjet mladih DPS-a uoči osmog Kongresa partije

Politika ,,nedovršenih ratova“ - Patrijarh je prilikom boravka u Crnoj Gori izrazio uvjerenje da će predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povući priznanje „lažne države“ Kosovo i da će se „vratitit pravim vrijednostima“. Na to je kabinet predsjednika odgovorio da Crna Gora ,,samostalno vodi konzistentnu spoljnu politiku, polazeći od svojih državnih i nacionalnih interesa“. Svojom politikom „nedovršenih ratova“ Srbija u suštini sprječava proces konsolidacije i normalizaciju odnosa u regionu - kaže Biserko. ža već pokušanih inicijativa kako bi se ublažila činjenica da je EU članstvo na dugom štapu. Kada je riječ o Srbiji njeni motivi su uvijek vezani i za njene pretenzije koje se očituju na razne načine: geostrateški, kulturološki, i sl. Osim toga, činjenica da se Srbija suštinski još nije opredijelila za EU članstvo dodatno komplikuje takvu ideju. Teško je vjerovati da Srbija iskreno prihvata ideju o uniji kada se ima u vidu da je svojevremeno odbila Haški dokument koji je u suštini bio na istim linijama. Čini se da lansiranjem takvih ideja Srbija pokušava da se nametne kao regionalni lider. Da bi uopšte postala relevantni faktor neophodno je da povrati povjerenje susjeda. Objektivno regionalna ekonomska saradnja je ne samo poželjna već i jedini način da se region ekonomski konsoliduje i na taj način postane

Crnogorski jezik udar na srpstvo - Kako je religija važan činilac identiteta posebno u pravoslavnim zemljama, autokefalna Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) se doživljava kao udar na „kulturno-religijsko ognjište crnogorstva koje je u srpstvu“. Crnogorska pravoslavna crkva se tretira kao politička, ili nevladina organizacija, a uvođenje crnogorskog jezika u zvaničnu upotrebu kao dodatan udar na srpstvo - kaže Biserko.

relevantni akter na evropskom i drugim tržištima. Ne treba izgubiti iz vida ni međunarodne infrastrukturne projekte (EU, Kina, Rusija, Turska) koji, (mada svako ima svoj interes) u suštini grade regionalnu mrežu koja je preduslov za ozbiljniju ekonomsku saradnju. POBJEDA: Koliko je Srbija samostalna u svojoj spoljnoj politici u donošenju odluka u odnosu na Rusiju. Do kada će region trpjeti ruske pritiske i da li su ti pritisci zaista toliki da ne možemo da im se odupremo ili su oni često dobar izgovor za nerješavanje stvari koje traži EU na putu pridruženja? BISERKO: Srbija u suštini nema spoljnu politiku niti je do sada usvojila strategiju o spoljnoj politici u Skupštini. Njena spoljna politika je izraz njenih frustracija i nesposobnosti da prihvati novu realnost. Spoljna politika koja se oslanja na četri stuba (EU, Kina, Rusija i SAD) ukazuje da se Srbija nije odredila prema svojoj budućnosti. Njena su očekivanja da će zbog aktuelnih geostrateških interesa dobiti vodeću ulogu u regionu. Nikita Bondarjev, ruski istoričar i ekspert za Balkan, je u svom pismu srpskoj opoziciji naveo da ,,Rusija nema boljeg čoveka od Vučića na Balkanu“. To objašnjava činjenicom što je tokom njegove vladavine rusofilstvo u Srbiji postalo mejnstrim i da je kritika Rusije i Vladimira Putina u Srbiji danas jednaka političkom samoubistvu. Ovo dovoljno govori da dok je Srpska napredna stranka na vlasti – kulturna, naučna, ekonomska i vojna saradnja dvije zemlje će samo jačati. Violeta CVEJIĆ

Jednoglasno za Đukanovića PODGORICA - Savjet mladih DPS-a Crne Gore jednoglasno je predložio Mila Đukanovića za predsjednika ove partije, dok su za njegovog zamjenika predložili aktuelnog premijera Duška Markovića. - Dajemo apsolutnu podršku predsjedniku Đukanoviću, koji sa jasnom vizijom i politikom vodi našu državu svih ovih godina, čije je liderstvo garancija za bolju i perspektivniju budućnost, ne samo nas mladih, nego i cijele naše države – poručili su mladi DPS-a. Na jučerašnjim sjednicama Savjeta i Predsjedništva, kojima je predsjedavao predsjednik Savjeta mladih Nikola Pešić bilo je riječi o dosadašnjem radu i aktivnostima mladih na pripremi osmog KonR. P. gresa partije.

Milo Đukanović

Demokratski front predstavio prijedlog za izmjene Ustava

Očekuju podršku svih političkih subjekata Iz DF-a, o čemu je ranije pisala Pobjeda, predlažu da srpski jezik uz crnogorski postane službeni, da srpski narod u Crnoj Gori ne bude manjina, te da bude uvedena trobojka kao narodna zastava PODGORICA – Prijedlogom izmjena Ustava, koje je Demokratski front predstavio na jučerašnjoj pres konferenciji, predviđeno je da članove Sudskog savjeta, Vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda i ombudsmana bira Skupština dvotrećinskom većinom. Iz DF-a, o čemu je ranije pisala Pobjeda, predlažu da srpski jezik uz crnogorski postane službeni, da srpski narod u

Crnoj Gori ne bude manjina, te da bude uvedena trobojka kao narodna zastava. Predsjednik Demokratske narodne partije, koja je članica DF-a, Milan Knežević kazao je da nema ničeg rušilačkog, ni destruktivnog u promjenama Ustava, prenosi agencija Mina. - Ovako predložene ustavne promjene i dopune garantuju miran demokratski tranzicioni period u demokratskom društvu. Očekujemo od svih podršku jer ovo je tema i pri-

jedlog koji treba da budu opšte prihvaćeni za dobrobit crnogorskih građana - poručio je Milan Knežević. Upitan da li imaju već odgovor nekog od kolega u parlamentu, Knežević je kazao da je potrebno 25 potpisa poslanika da bi se ušlo u proceduru, a dvije trećine u Skupštini za izglasavanje izmjena i dopuna. - Važno je i da mandat radne grupe predviđa izmjene i dopune Ustava u oblasti izbornih zakona, dakle i Demokrate i DPS će morati da

Sa presa Fronta

mijenjaju Ustav - rekao je Knežević i dodao da je DF suspendovao rad što se tiče radne grupe i da će procijeniti u kom dijelu i kad u skupštinsku proceduru procesuirati izmjene i dopune Ustava. - Dobili smo podršku stranačkih organa, upoznaćemo kolege iz opozicije. Ukoliko bude poznata politička ozbiljnost i državna odgovornost, očekujemo pregovore narednih dana oko Ustava - rekao je Knežević. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da su željeli da ponude materijal koji će omogućiti raspravu i konkretne pregovore za unapređenje ustavnog ambijenta. Kaže da nijesu ni mogli pretpostaviti da će vlast toliko manipulisati da ugrozi sam duh i smisao Ustava. Ovim promjenama, kako kaže, uvode i mehanizme direktne demokratije. - Ukoliko građani smatraju da neki zakon koji je usvojila Skupština ne štiti njihove interese i ugrožava prava, kada skupe određeni broj potpisa oni će moći da organizuju referendum i niko u tome neće moći da ih spriječi - naveo je Medojević. Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić ocijenio je da je Ustav od 2007. godine pokazao da ne funkcioniše na najbolji način u određenim elementima i da traži određene dopune. On je poručio svim učesnicima političkog života u Crnoj Gori da su spremni na pregovore o promjeni Ustava i novog izbornog zakonodavstva. Napomenuo je da iza ustavnih promjena stoji 17 poslanika DF-a, i da onaj koji želi da obezbijedi dvotrećinsku većinu za bilo što, mora znati da je DF nezaobilazan faktor. R. P.

Analitičar Boško Jakšić o posjeti američkog državnog sekretara Majka Pompea Podgorici

Crna Gora važan faktor stabilnosti PODGORICA - Analizirajući prekjučerašnju posjetu američkog državnog sekretara Majka Pompea Crnoj Gori, analitičar Boško Jakšić ocijenio je za TVCG da je to pokazatelj da Amerika želi da ima pouzdanog partnera na Balkanu, a da je Podgorica spremna na to.

Beograd

Jakšić smatra da Crna Gora ima sve veću ulogu u stabilnosti Zapadnog Balkana za šta su američka očekivanja vezana.

- Mini misija sekretara Pompea u trenutku kada se u Vašingtonu pokreće procedura opoziva njegovog predsjednika je nesumnjivo dokaz koliko Amerika u novo vrijeme pokazuje izuzetnu pažnju i nov angažman za čitavu Jugoistočnu Evropu i Zapadni Balkan a istovremeno je bila i prilika da se iskaže poštovanje jednom lojalnom partneru kao što je Crma Gora - kazao je Jakšić za TVGC. Smatra da je Pompeo riječima

Boško Jakšić

,,mala nacija veliki doprinos“ kazao da se doprinos Crne Gore ne mjeri njenom veličinom

i brojem stanovnika, već onim što može uraditi na političkom i diplomatskom nivou. R.P.

Ekonomija

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

RAZGOVOR S POVODOM: Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore

Izdavanje smještaja na dan podriva hotelijere

PODGORICA – Posmatrajući na srednji i dugi rok, sektor turizma će sigurno imati ulogu pokretača brojnih ekonomskih aktivnosti i razvoja manje razvijenih područja naše zemlje.

Naš sagovornik, novoizabrani predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović, ocjenjuje ovogodišnju ljetnju sezonu kao veoma uspješnu samim tim što će prihodi i ove godine premašiti milijardu eura. Smatra da je jedan od najvećih problema ove privredne grane siva ekonomija i nelojalna konkurencija koje i dalje ostaju najveće prepreke povećanju nivoa konkurentnosti turističke privrede.

PRIHODI

- Akcenat u kontrolama inspekcijskih službi se stavlja na registrovane subjekte, pa ostaje ogroman prostor za naplatu javnih prihoda od onih koji uopšte nijesu registrovani – poručuje naš sagovornik. On smatra takođe da turizam iz godine u godinu opravdava ulogu strateške privredne grane, budući da učešće turizma u BDP kontinuirano raste, što je slučaj i sa ostalim pokazateljima – broj turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog sektora. - Prihodi od turizma predstavljaju značajnu poziciju na tekućem računu, koja pored toga što doprinosi ostvarenju suficita na računu usluga, značajno doprinosi ublažavanju spoljnotrgovinskog deficita i pokazatelj je značaja turizma za cijelu ekonomiju. Prihodi od turizma su u periodu od 2013. do 2017. godine, porasli za 44,1 odsto, a u 2018. godini prihodi ovog sektora iznosili su više od milijardu eura – kazao je Jovović i dodao da prema procjenama Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, za naredni desetogodišnji period očekuje se rast po stopi od 3,9 odsto prosječno godišnje. Dodaje i da prema posljednjim preliminarnim podacima Monstata, koji prikazuje mjesečne podatke samo za kolektivni smještaj, tokom prvih sedam mjeseci ove godine, ostvareno je 18 odsto više dolazaka i 10 odsto više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 89 odsto ostvarili su strani, a 11 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti. - Prihodi od turizma će i ove godine premašiti milijardu eura. Parametri turističkog prometa u julu i avgustu poka-



Kada su u pitanju nedostaci sa kojima su se turistički radnici i menadžeri suočili prethodnih mjeseci to je, prije svega, neblagovremena priprema ljetnje i zimske sezone

Pobjeda

Kako se vodi stambena politika u razv

PODGORICA - Pravo na stanovanje u dobrom dijelu država (Njemačka, Austrija, Japan, Danska, Holandija, Finska...) je utvrđeno ustavom. Sud u Strazburu, međutim, omogućava tužbe beskućnika protiv svih članica EU i kandidata zbog beskućništva, neadekvatnog stanovanja i isključivanja, tretirajući to kao povredu osnovnog ljudskog prava.

Stambenu politiku razvijene države vode u skladu sa tipom kapitalizma koji je kod njih na snazi – korporativistički, liberalni, državno razvojni ili familistički i od te tipologije zavisi učešće socijalnog stanovanja, odnosno stanovanja koje finansira država.

Jedin subv visok

DRŽAVNA INTERVENCIJA

Ranko Jovović

- Turizam iz godine u godinu opravdava ulogu strateške privredne grane, budući da učešće turizma u BDP kontinuirano raste, što je slučaj i sa ostalim pokazateljima – broj turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog sektora – kazao je Jovović zuju odstupanja u odnosu na prošlu godinu pa je bilo prisutno nezadovoljstvo jednog dijela ugostitelja. Međutim veoma dobra popunjenost je bila u septembru, a i dobre su najave za oktobar – kaže Jovović. On podsjeća da je naplata boravišne takse ove godine porasla više od 20 odsto i ukupni prihodi u budžetu i budžetima lokalnih turističkih organizacija iznose više od 8,2 miliona eura. - Ovako visoke stope rasta su jednim dijelom rezultat veće discipline objekata kolektivnog smještaja. Naši članovi, hotelijeri, koji su ispunili stroge zahtjeve da bi poslovanje uskladili sa najsavremenijim standardima, ukazuju da je siva ekonomija u izdavanju smještaja veliki problem koji nanosi značajnu štetu njihovom radu – kazao je Jovović. Kada su u pitanju nedostaci sa kojima su se turistički radnici i menadžeri suočili prethodnih mjeseci to je, prije svega, neblagovremena priprema ljetnje i zimske sezone. - Pojedine lokalne turističke organizacije nemaju aktivanu ulogu u stvaranju kvalitetnije ponude, a siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje ostaju najveće prepreke povećanju nivoa konkurentnosti turističke privrede. Veliki problem je i nedostatak kvalifikovane radne snage na skoro svim pozicijama u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, kao i postojanje kvota za stranu radnu snagu i duga procedura izdavanja radnih dozvola – ističe Jovović.

PONUDA

Što se tiče pred i postsezone Jovović je mišljenja da se moglo više uraditi. - Privrednici su mišljenja da su za razvoj lokalnih turističkih ponuda, bitne lokalne turističke organizacije koje se bave informisanjem, organizacijom raznih manifestacija koje dopunjuju turističku ponudu jedne sredine, praćenjem turistič-

kog prometa kao i promocijom specifičnih prirodnih ili društvenih vrijednosti koje jednu sredinu čine turistički prepoznatljivom – kazao je Jovović. On smatra da neregistrovana djelatnost - izdavanje stanova na dan, podriva ekonomsku održivost hotelijera i značajno smanjuje tržište na kojem posluju. - Ne treba zanemariti ni činjenicu da se ovakvim vidom rentiranja onemogućava evidencija gostiju, kao i prihoda od tih stambenih jedinica. Štetu tako trpe državni i lokalni budžeti, jer neregistrovani izdavaoci smještaja ne plaćaju poreske i druge obaveze. Izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru iz 2018. godine omogućeno je inspektorima da kontrolišu privatne/stambene prostore kada postoje indicije da se u istim obavlja nelegalna djelatnost, čime na ,,meti“ inspekcija više nijesu samo registrovani privredni subjekti. Ipak, mišljenja smo da se ovo zakonsko pravo ne koristi dovoljno, već se i dalje dominantno kontrolišu samo registrovani subjekti. Shodno tome, insistiraćemo da se sprovede akcija uključivanja neregistrovanih subjekata u regularne tokove, te da se takvi objekti kategorišu – poručio je Jovović. On ističe da je nedostatak kvalifikovane radne snage problem sa kojim se susrijeću sve privrede regiona. - Obezbjeđivanje radne snage u skladu sa potrebama tržišta, jedan je od osnovnih preduslova za ubrzan ekonomski rast. Imajući u vidu strukturnu nezaposlenost u Crnoj Gori, te veliki „uvoz“ radne snage iz okruženja, potrebno je aktivno raditi na mogućnostima za sezonsko zapošljavanje i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom – kazao je Jovović. Njegovi prijedlozi za rješavanje ovog problema su da još u toku školske godine treba ponuditi

mladim ljudima da rade preko ljeta, i obezbijediti im odgovarajuću obuku za te poslove, jednostavnije zapošljavanje studenata, koji bi sa studentskim radnim ugovorima, uz definisanu satnicu, radili kod poslodavca koji bi na njihovu zaradu obračunavao samo porez.

IZMJENE

- Zakonskom regulativom treba predvidjeti da se početak školske godine može odgoditi za određene kvalifikacije (iz sektora turizma), imajući u vidu da sezona traje i tokom septembra. Studentima koji rade na sezonskim poslovima odobriti pred rokove u aprilu i maju i dodatne rokove u oktobru. Kontinuirano raditi na motivaciji mladih ljudih da se uključe u proces sticanja praktičnog i radnog iskustva kroz sezonski rad u turizmu – kazao je Jovović predlažući i da treba uvesti kategorije tzv. „stalnih sezonskih radnika“. - Na ovaj način bi se motivisala nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje. U Hrvatskoj stalni sezonski radnici rade kod poslodavca najmanje šest mjeseci, a za ostale mjesece im se uplaćuje 60 odsto bruto zarade i to tri mjeseca poslodavac i tri mjeseca Zavod za zapošljavanje – kaže Jovović. Što se tiče Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva nedavno je izabrano novo rukovodstvo i sastav. - Izabrano je 30 članova preko kojih su zastupljene skoro sve grane turizma. Ovaj saziv Odbora sastavljen je od predstavnika: hotelskih grupacija, javnih preduzeća turističkih agencija, etno sela, predstavnika ugostitelja, nautičkog turizma, zdravstvenog turizma, turističko naselje Lustica Bay i turistička atrakcija Lipska pećina – kazao je Jovović naglašavajući da je glavni cilj rada komore eliminisanje barijera i unapređenje poslovnog ambijenta. N. KOVAČEVIĆ

Bivše komunističke države ne spadaju ni u jednu od ovih tipologija, jer ih zbog sprovedenih rješenja i dalje smatraju tranzicionim. Svima njima je zajedničko jedno – neki oblik državne intervencije za socijalno stanovanje, osim u Crnoj Gori, gdje je državni intervencionizam institucionalno vezan za visoke državne funkcionere, a opštinski za zaposlene u javnim službama. Socijalni slučajevi i ostali građani imaju pravo da konkurišu za niži postotak stanova u okviru programa Hiljadu plus, u kojem država subvencioniše dio stambene kamate, a najveći postotak rezervisan je za zaposlene u državnoj službi. Dodjelu državne pomoći državnim funkcionerima i službenicima praktikovala je i Srbija do 2006. godine, kad je tamošnji Ustavni sud tu praksu proglasio neustavnom i nezakonitom. U Evropskoj uniji zemlje kao što su Danska i Švedska, u kojima je socijalno stanovanje dostupno svima, moraju da vode računa o pravilima EU, prema kojima državne subvencije ne mogu primati pripadnici srednjih i viših prihodnih grupa. Stanovanje je, nakon zakona engleske premijerke Margaret Tačer o pravu na kupovinu 70-ih godina prošlog vijeka, postalo najveća imovina velikom dijelu stanovništva, kao i najveća finansijska imovina u većini ekonomija. Taj je zakon bio posljedica stambene krize i tada je UK prodala 1,5 miliona opštinskih stanova, što se pokazalo odličnim za širenje baze konzervativističkih glasača. Tačerka je na taj način ubila dva zeca – privatizacijom stambenog fonda smanjila

Dodjelu državne pomo i službenicima praktiko godine, kad je tamošnji proglasio neustavnom i Švedska, u kojima je so svima, moraju da vode prema kojima državne pripadnici srednjih i vi javnu potrošnju i napunila budžet prometom tih nekretnina. Ovaj sistem 20 godina kasnije prepisale su zemlje bivše SFRJ, s tim što je UK prodala građanima manje od trećine stambenog fonda, a eks ju države 98 prcenata.

TIPOLOGIJA

Prema studiji Schwartza i Seabrooka, korporativistički tip, koji je na snazi u Danskoj, Holandiji i Njemačkoj, podrazumijeva socijalno stanovanje (ali ne stanove) kao socijalno pravo; snažnu tržišnu stratifikaciju; najam stanova kontrolišu javne organizacije, a porez na imovinu je nizak. Aktuelan je problem međugeneracijskog jaza, jer autsajderi ne mogu da obezbijede stan na stambenom tržištu. Hipoteke učestvuju sa 58,3 odsto u BDP-u, udio vlasništva u ukupnom stambenom fondu je 47 odsto, a socijalnog

Bivše komunističke zemlje Neke bivše komunističke zemlje su i poslije 2001. godine zadražale relativno veliki stambeni fond u javnoj svojini: Češka 17, Poljska 16, Rusija 29 i Letonija 16 odsto, dok je u svim ostalim to učešće deset, odnosno pet odsto. Kao prateća komponenta privatizacije restitucija je u nešto većoj mjeri sprovedena jedino u Češkoj, gdje je bivšim vlansicima vraćeno sedam odsto stambenog fonda. Nakon izlaska iz tranzicije ove su se zemlje okre-

nule rješavanju stambenih problema dajući sve veću ulogu izdavanju socijalnih stanova u zakup u novim stambenim programima proširivanjem postojećih opštinskih stambenih fondova i izdavanjem u zakup stanova neprofitnih stambenih organizacija. Programi izgradnje u Poljskoj i Češkoj predviđaju da bi petina stanogradnje trebalo da bude za socijalno stanovanje, a u Rumuniji 30 odsto nove gradnje. Od ovih zemalja Poljska je imala

Pobjeda

Ekonomija

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

vijenim kapitalističkim i bivšim komunističkim zemljama

nemaju objašnjenje za takvo stanje, ali se iz dokumenta vidi da se ne uznemiravaju oko socijalnog stanovanja, koje je prepušteno finansijerima iz inostranstva. Očekuje se da zaposleni građani obezbijede stan hipotekarnim kreditima kod kojih je kamatna stopa iznad pet odsto, kao i da opštine obezbijede placeve i infrastrukturu stanovima koji se grade za zaposlene u javnim službama preko Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju i šest stambenih zadruga od kojih je aktivna samo Solidarno – zaposlenih u prosvjeti. Fond i zadruga, nastali iz sindikalnog organizovanja, finansiraju se doprinosima i članarinama zaposlenih i stranim kreditima, te komunalijama koje obezbjeđuju opštine, a državna intervencija vidljiva je kod subvencionisanja kamatne stope za program Hiljadu plus i kod dodjele stanova i kredita po povlaštenim uslovima visokim državnim funkcionerima.

no u Crnoj Gori država vencioniše stanove kim funkcionerima

MJERE

najamnog sektora 20,7 odsto. U liberalnom tipu, koji je na snazi u V. Britaniji, SAD, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Norveškoj stanovi su imovina, samopomoć je bazirana na tržištu, prihodi od oporezivanja imovine su visoki, ali i oni imaju problem međugeneracijskog jaza. U ovom tipu hipoteke čine 48,9 odsto BDP-a, udio vlasnika u ukupnom stambenom fondu je 70,1 odsto, a socijalnih stanova koji se iznajmljuju 9,4 odsto. U državno razvojnom tipu stanovanje (ali ne stanovi) su socijalno pravo, ali finansijska represija smanjuje tržišnu segmentaciju, privatne organizacije kontrolišu najamno stanovanje, a porezi na imovinu su niski. Hipoteke u BDP učestvuju sa 28,2 odsto, udio vlastitih stanova u ukupnom stambenom fondu je 58,3 odsto, a socijalnih stanova koji se iznajmljuju 16,8 odsto. U familističkom, ili mediteranskom tipu, koji je na najviše uspjeha u formiranju neprofitnih organizacija za obezbjeđivanje socijalnih stanova. Te su organizacije 2001. izgradile deset hiljada stanova, 15 odsto ukupne stambene izgradnje. U Zagrebu je socijalno stanovanje najvažniji dio programa socijalne politike i obuhvata pomoć u nabavci i korišćenju stana i indirektne mjere socijalne politike u stanovanju. U Sloveniji djeluje 65 stambenih organizacija, koje su od 1991. do 2004. izgradile 2,5 hiljada stanova, pet odsto svih novih gradnji.

snazi u Belgiji, Irskoj, Portugaliji, Španiji i Italiji stanovi su porodično socijalno dobro, ali ne i ustavno pravo. Organizuje se netržišna samopomoć, a porez na nekretnine je nizak. Hipoteka učestvuje sa 21,6 odsto u BDP-u, 75,5 odsto stanova su u privatnom vlasništvu, a iznajmljuje se 5,5 odsto socijalnih stanova. Ideologija kućevlasništva, koja je u Evropi na snazi od 1970. godine, korespondira sa fiskalnom krizom razvijenih socijalnih država u Evropi. Zbog potražnje za hipotekarnim kreditima cijene nekretnina od tada neprekidno rastu vodeći do spekulativnih balona u Irskoj, SAD, UK, Grčkoj, Španiji, Portugaliji. Sekuritizacija hipoteka (korištenje aktive poput hipotekarnih, izvoznih i kredita za automobile za izdavanje obveznica) zabranjena je u Francuskoj, Austriji, Belgiji i Njemačkoj, pa su kod njih cijene nekretnina porasle manje nego u zemljama sa manje rigidnom regulativom u ovoj oblasti.

REGULATIVA EU

U nastojanju da svim građanima obezbijedi pravo stanovanja usvaja se Evropska povelja 1961. godine i revidira 1996. godine. Njome se države obavezuju da će spriječiti ili smanjiti beskućništvo i učiniti troškove stanovanja prihvatljivim osobama koje ne raspolažu dovoljnim sredstvima, ali je konstatovan nedostatak političke volje da se to i sprovede. Potom EU donosi teritorijalnu agendu o održivim evropskim gradovima; slijedi Evropska

ILUSTRACIJA

oći državnim funkcionerima ovala je i Srbija do 2006. i Ustavni sud tu praksu m. Zemlje EU kao što su Danska ocijalno stanovanje dostupno e računa o pravilima EU, e subvencije ne mogu primati iših prihodnih grupa

stambena povelja niz 2006. kojom je stvoren jedinstven institucionalni okvir i uputstva o socijalnom imperativu za sačinjavanje nacionalnih strategija stanovanja: EU daje smjernice, vlade država osiguravaju opšti oblik sprovođenja, a lokalne vlasti i neprofitne stambene organizacije oblikuju programe u skladu sa postojećim potrebama. Prije tri godine donesen je Amsterdamski pakt, konačni proizvod politike evropeizacije stanovanja u kontekstu integrisanog održivog urbanog razvoja. U stanovanju se određuju ciljevi priuštivosti sa fokusom na javno priuštivo stanovanje, pravila državne pomoći i opšta stambena politika.

CRNA GORA

U Crnoj Gori pravo na stan nije ustavna kategorija. Nakon privatizacije stambenog fonda ostalo je nepuno dva odsto stanova, odnosno 744 stana u opštinskom vlasništvu. Prema Nacionalnoj stambenoj strategiji od 2011. do 2020. nema stanova u državnom vlasništvu, a parvo

Podaci Udio vlasništva nad stanovima raste u EU, specijalno u Belgiji, Holandiji, Španiji, UK, Irskoj, Italiji, Norveškoj i

Portugaliji. Tabela prikazuje koliko je taj udio porastao od 1970. do 2012. godine. Udio privatnog vlasništva u stambenom fondu u postotcima.

DRŽAVA

1970. GODINA

2012. GODINA

Austrija Belgija Francuska Njemačka Holandija Danska

1 55 45 0 35 49

Finska

Švedska

Italija Portugal Španija Irska UK

50 0 64 71 49

57 odsto 78 58 43 56 54 74+kooperativno stanovanje 66+kooperativno stanovanje 80 75 85 75 66

na pomoć prilikom rješavanja stambenog pitanja po zakonu imaju korisnici socijalne pomoći, mladi koji su bili bez roditeljskog staranja, invalidna lica, RAE populacija

i raseljena lica. Specifičnost Crne Gore je ekspanzija stanogradnje, tako da je, prema popisu iz 2011. godine bilo 121,3 hiljade stanova više nego domaćinstava. U Strategiji

U Danskoj, gdje svi imaju pravo na socijalni stan, 84 odsto sredstava obezbjeđuje se komercijalnim kreditima koje država subvencionše, 14 odsto beskamatnim zajmovima opština i dva odsto doprinosima stanara. Ovu vrstu stanova obezbjeđuju gotovo isključivo stambene asocijacije, kojih ima 760. U Engleskoj lokalne vlasti posjeduju 55 odsto socijalnog stambenog fonda (10 odsto ukupnog), a neprofitne stambene asocijacije 45 (osam odsto ukupnog). Osnovni izvori finansiranja socijalnog stanovanja su subvencionisani komercijalni krediti i oslobađanje od PDV-a. U Italiji postoji drastična nestašica socijalnih stanova, jer su nedostatna sredstva koja se obezbjeđuju subvencijama i stambenim dodacima po osnovu zakupnina, što je posljedica povlačenja države iz ove oblasti. U Njemačkoj briga oko socijalnog stanovanja dodijeljena je opštinama, zakupci socijlnih stanova su dužni da plaćaju zakupninu, a vlasnici tih stanova su opštinske neprofitne kompanije. Imaju pet gupa provajdera ovakvih stanova – opštinska stambena preduzeća, stambene kooperative, crkvene organizacije, privatna stambena preduzeća i preduzeća u vlasništvu fondova. Akcenat je na individualnim subvencijama, a nakon isteka ugovora o socijalnom rentiranju (12 do 20 gpodina) vlasnik može da ih izdaje ili prodaje stanove. U Francuskoj je značajna uloga države u finansiranju i subvencionisanju ovakvog stanovanja i privatnog neprofitnog sektora, koji se podržava namjenskim poreskim olakšicama. U Holandiji država je ovaj sektor prepustila privatnim neprofitnim organizacijama, zbog čega se 600 stambenih asocijacija suočava sa problemima. U Španiji se o socijalnom stanovanju stara javno-privatni sektor, koji godišnje izgradi 100 hiljada stanova za ,,državno zaštićeno stanovanje“, rade špos pecijalnom režimu, uz snažnu kontrolu i ograničavanje cijena, dok objekti zadržavaju status socijalnog stanovanja 30 godina. J. RABRENOVIĆ

Aktuelno

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

Iz Kliničkog centra Crne Gore najavili rješenje problema na Klinici za onkologiju i radio-terapiju

Aparat za zračenje biće popravljen iduće sedmice PODGORICA - Popravka aparata za unutrašnje zračenje očekuje se u toku naredne sedmice, rečeno je Prvoj u kliničkom centru. U toj zdravstvenoj ustanovi kažu da su uradili sve kako pacijentkinje oboljele od raka grlića materice ne bi čekale na neophodnu terapiju, a da je klinika u Banjaluci bila najbolji izbor jer su liste čekanja u bližim zdravstvenim centrima bile preduge. Sto za braha zračenje nije u funkciji više od mjesec, pa pacijentkinje, kako bi nastavile borbu za život, putuju u Banjaluku. Kako su Prvoj rekli u Kliničkom centru, tamo su upućene jer su liste čekanja u bližim zdravstvenim centrima preduge. - To je centar sa kojim imamo odličnu saradnju. Ima odličnu tehničku i organizacionu infrastrukturu i jedini je centar u okruženju trenutno koji nema liste čekanja, tako da ni naše pacijentkinje koje su

Klinički centar Crne Gore

upućene tamo nijesu čekale na početak zračne terapije kazala je Gordana Ristić-Bašović iz klinike za onkologiju

i radio-terapiju. Deset pacijentkinja upućeno je na zračenje u Banjaluku, a četiri su, kako su rekli, u pro-

Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljeni u Novom Sadu

Počele pripreme za iduću sezonu

PODGORICA - Pet crnogorskih nacionalnih parkova - Durmitor, Biogradska gora, Lovćen, Prokletije i Skadarsko jezero predstavilo je ponudu na 52. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu.

Za ovu prezentaciju su se, kako navode iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG)

Najveće interesovanje vladalo je za rafting Tarom, krstarenje Skadarskim jezerom, pješačke, planinarske i biciklističke staze, kao i posmatranje ptica i sportsko-rekreativni ribolov.

Dodijeljene nagrade najboljima BUDVA – Upravni odbor 26. Festivala informatičkih dostignuća (INFOFEST) 2019. godine dodijelio je priznanje za inovativnost rješenja u okviru instant pejment sistema kompaniji „Pajten“ („Payten“). Osim ovog, posebno priznanje za primjenu elektronskih servisa u poštanskom saobraćaju na primjeru elektronskog pisma i vremenskog pečata dodijeljeno je Pošti Crne Gore, dok je kompanija „Majkrosoft“ dobila priznanje za razvoj platforme zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Za projekat Digitalizacija dr-

odlučili jer su gosti iz regiona najbrojniji u Crnoj Gori, pa su na ovom sajmu pred-

Sa sajma u Novom Sadu

žavne uprave - softversko rješenje za inspekcijski nadzor posebno priznanje za kvalitet IT rješenja pripalo je kompaniji „Enetel“, dok je kompanija „Čikom - informatički inženjering“ dobila priznanje za atraktivnost i primjerenost primjene tehnologija u povećanju dostupnosti kulturnoistorijskih vrijednosti. Kompanija „Atos IT Solutions & Services“ dobila je priznanje za sudski informacioni sistem Ministarstva pravde Crne Gore, dok je za najatraktivniju prezentaciju na ovogodišnjem Infofestu proglašena „Digitalna transformacija i rad sa e-dok u m e n t i m a “ ko m p a n i j e „Nextsense“. Nagrada za najbolji autorski rad u okviru regionalne naučno-stručne konferencije Infofest-Pulse 2019, dodijeljena je autorima Zariji Miliću i Tripu Matijeviću za rad „Roboti

ceduri slanja. - Prema posljednjim informacijama, u toku sljedeće sedmice se očekuje definitiv-

stavili autentičnu ponudu. - Ovo je prvi sajamski nastup i promocija turističke ponude odmah nakon uspješne turističke sezone koju su NPCG ostvarili ove godine radi pripreme naredne. Sajam je takođe omogućio i poslovne susrete sa izlagačima, turoperaterima i predstavnicima sektora turizma iz regiona i inostranstva - saopštio je direktor NPCG Elvir Klica. Najavili su učešće na najznačajnijim turističkim sajmovina kako bi promovisali aktivni odmor u prirodi i nastavili da rade na jačanju prepoznatljivosti najznačajnijih vrijednosti svih pet nacionalnih parkova na domaćem i međunarodnom tržištu. NPCG je posjetilo 530 hiljada turista do kraja septembra, što je za 28 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. R. P.

no rješavanje ovog problema. Čekalo se jer zavisimo od ugovornog servisera. Serviser za ovu vrstu stola nalazi se

(RPA) u bankarstvu“. Projekat Crnogorskog Telekoma koji se odnosi na sigurnu autentifikaciju korisnika dobio je nagradu za najbolje projektno rješenje prezentovano

na ovogodišnjem Infofestu. Nagrade i priznanja uručio je generalni direktor za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost Ministarstva javne uprave, Dušan Polović. R. P.

R. P.

Zatvoren deveti festival Otvoreni dani nauke

Ogromno interesovanje osnovnih i srednjih škola

PODGORICA – Šahovskom partijom između Srbije i Crne Gore, koji je realizovao šahovski klub Dijagonale, zatvoren je deveti festival Otvoreni dani nauke. Posjetioci su imali priliku da se bolje upoznaju sa pravilima ove igre, ali i da saznaju na koji način se šah može usavršiti pomoću modernih tehnologija – saopšteno je iz Ministarstva nauke.

Nagrađeni

u Njemačkoj, prema tome od njih smo zavisni. Što je bilo do klinike za onkologiju kliničkog centra i resornih ministarstava je urađeno - kazala je Ristić-Bašović. U KCCG kažu da su uradili sve što su mogli kako bi pacijentkinje što prije dobile neophodnu terapiju. - Posljednja procedura koja je urađena kod nas bila je 28. avgusta. Odmah po registrovanju kvara koji je prezentovan tehničkoj službi Kliničkog centra, ušlo se u proceduru popravke. Serviseri koji su zaduženi za održavanje ovih stolova u Njemačkoj su došli na teren, otklonili kvar, međutim vrlo brzo poslije njihovog dolaska došlo je do ponovnog kvara, tako da smo uradili sve što je u našoj mogućnosti da pacijentkinje ne bi čekale. Od servisera u Njemačkoj zavisi kada će kvar biti uklonjen - dodaje se. Fond za zdravstveno osiguranje pacijentkinjama refundira troškove karte i liječenja.

Posebno zadovoljstvo izrazili su zbog velikog odziva osnovnih i srednjih škola, čiji učenici su pohađali radionice programiranja, satelitskog radio komuniciranja i 3D štampe. Takođe su učestvovali i u eksperimentima iz fizike, hemije i biologije, učili kako se pravilno demontira vozilo u reci-

klažnom centru, ali i saznali koje su nove metode u liječenju najopakijih bolesti. - Ponosni smo na činjenicu da je značaj festivala prepoznat kako od crnogorskog društva tako i od kompanija, ali i međunarodnih institucija koje su bile dio ovog događaja. Jednom godišnje omogućili smo svim ljubiteljima nauke da posjete mjesto na kojem će im ova oblast biti prezentovana na najbolji mogući način, uz mnoštvo prezentacija, radionica i interaktivnih predavanja - rečeno je iz Ministarstva nauke. Program Otvorenih dana nauke organizovan je u Dvorcu Petrovića, na Elektrotehničkom fakultetu, kao i na više drugih lokacija u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima. R.P.

Pobjeda

Aktuelno

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

POVODI: Ostvaren izuzetan napredak u razvoju elektronskih komunikacionih mreža

PODGORICA - U zadnje tri godine, od kada je započeta realizacija nacionalne Strategije razvoja informacionog društva, ostvaren je izuzetan napredak u razvoju infrastrukture i mreža za brzi pristup internetu, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva ekonomije. Prema podacima Ministarstva u ovom trenutku 80 odsto crnogorskih domaćinstava ima aktivan broadband internet priključak, odnosno širokopojasni priključak na internet. Ovaj Vladin resor, će kako je najavljeno do kraja godine dostaviti Vladi na usvajanje Prijedlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina. - Ulaganja na tržištu elektronskih komunikacija u prethodne tri godine rezultirala su konkretnim i značajnim poboljšanjem vrijednosti svih indikatora za praćenje kvaliteta i dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu u Crnoj Gori. Penetracija širokopojasnih priključaka za domaćinstva iznosi 80 odsto, što praktično znači da četiri od pet domaćinstava u Crnoj Gori ima aktivan broadband priključak – kazali su iz Ministarstva ekonomije. Oni su podsjetili da je zakonodavni i pravni okvir u oblasti elektronskih komunikacija u Crnoj Gori usklađen sa EU propisima i Digitalnom agendom za Evropu do 2020. godine. - U skladu sa nacionalnom Strategijom razvoja informacionog društva intenzivno se radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta u kojem se podstiče razvoj širokopojasnog pristupa internetu na nivou primjene novih tehnologija i

ILUSTRACIJA

Brzi internet ima 80 odsto domaćinstava

Usvajanjem zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina uklonile bi se biznis barijere u postavljanju mreža velikih brzina na teritoriji cijele Crne Gore, a glavnu prepreku trenutno predstavljaju visoki troškovi građevinskih radova - naveli su iz Ministarstva ekonomije inovacija – rekli su predstvanici Ministarstva. Oni su ocijenili da je usvajanjem evropskog zakonodavstva kreiran povoljan investicioni ambijent zasnovan na principima nediskriminacije i transparentnosti. - Na ovaj način je privatnim investitorima, registrovanim operatorima elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, dat podsticaj za dalja ulaganja na tržištu elektronskih komunikacija, gdje su u posljednje tri godine investirali oko 250 miliona eura, što je za

tržište ove veličine izuzetno značajan iznos. I u narednim godinama je planiran dinamičan razvoj mreža i usluga nove generacije u Crnoj Gori – poručeno je iz Ministarstva. Predstavnici ovog Vladinog resora su podsjetili da je 2016. godine sprovedena aukcija spektra. - Ovaj projekat je od velikog značaja za Crnu Goru i njen konačni ulazak u digitalni svijet, koji je svojim uspješnim sprovođenjem, označio oslobađanje spektra značajnih propagandnih karakteristika,

Strani investitori prepoznali prednosti poslovanja u ICT sektoru Predstavnici Ministarstva ekonomije su napomenuli da je sektor telekomunikacija i informaciono-komunikacionih tehnologija u Bijeloj knjizi Savjeta stranih investitora prepoznat kao najpovoljniji u pogledu jednostavnosti i efikasnosti poslovanja. - To potvrđuje napore Crne Gore u ovoj obla-

sti. Pored stvaranja povoljnog investicionog ambijenta, interes Vlade je da, u saradnji i partnerstvu sa svim operatorima i ICT kompanijama, podstakne razvoj specifičnih digitalnih rješenja za građane i privredu, radi daljeg poboljšanja uslova života i rada – poručeno je iz Ministarstva.

dalji razvoj sektora elektronskih komunikacija, unapređenje konkurencije i omogućavanje novih investicija širokopojasnog pristupa internetu (brzi i ultra brzi internet), s mogućnošću većih brzina i većeg protoka sadržaja, i u konačnom, snižavanja cijena interneta za korisnike – kazali su predstavnici Ministarstva. Oni su dodali da je oslobađanjem spektra ostvarena pokrivenost naseljene teritorije Crne Gore sa 4G signalom u iznosu od 97 odsto. - Sve ovo jasno govori o izuzetnom napretku koji je postignut u razvoju infrastrukutre i mreža za brzi pristup internetu – rekli su predstavnici Ministarstva. Predstavnici Ministarstva naveli su da ovaj resor planira da krajem godine dostavi Vladi na usvajanje Prijedlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina. - Usvajanjem ovog zakona

uklonile bi se određene biznis barijere u postavljanju mreža velikih brzina na teritoriji cijele Crne Gore, a glavnu prepreku trenutno predstavljaju visoki troškovi građevinskih radova na postavljanju mreža – naveli su predstavnici Ministarstva. Prema njihovim riječima ti troškovi bi se bitno smanjili izgradnjom integrisane infrastrukture, pri čemu bi se koordiniranom izgradnjom istovremeno gradila i postavljala infrastruktura za višestruku namjenu, što posebno uključuje elektronske komunikacione mreže nove generacije. - Takođe, omogućilo bi se i efikasnije korišćenje postojeće fizičke infrastrukture mrežnih operatora i formirala jedinstvena baza podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi – rekli su predstavnici Ministarstva. Ovim zakonom bi se ostvarili i posebni ciljevi, kao što su eliminisanje nepotrebnog dupliranja izvođenja građevinskih radova, povezanih troškova i uticaja na okolinu, povećanje transparentnosti podataka, povećanje konkurentnosti i kvaliteta usluga na tržištu elektronskih komunikacija, kao i podsticaj daljoj digitalizaciji javnog sektora, uz racionalnije i efikasnije pružanje digitalnih usluga građanima. - Donošenjem ovog zakona crnogorsko zakonodavstvo će se u potpunosti uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije u dijelu izgradnje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina – smatraju u Ministarstvu. Predstavnici Ministarstva najavili su da će u cilju povećanja dostupnosti širokopojasnog pristupa u cjelini, što uključuje

Prije tri godine internet koristilo 53 odsto stanovništva Prema podacima Ministarstva ekonomije brzine veće od 30 Mb/s koristi 54 odsto korisnika. - Prije tri godine internet je koristilo 53 odsto domaćinstava od kojih je samo tri odsto imalo ove brzine. Takođe, dostupnost mreža nove generacije za domaćinstva iznosi 71 odsto, a na početku realizacije Strategije razvoja informacionog društva 2016. godine imali smo pokrivenost na nivou od 26 odsto – istakli su predstavnici Ministarstva ekonomije. i valorizaciju optičkih resursa u državnom vlasništvu, Ministarstvo ekonomije naredne godine, u saradnji sa ekspertima Evropske komisije, pripremiti Plan razvoja širokopojasnog pristupa u Crnoj Gori. Za realizaciju ovog Plana, EU je Crnoj Gori dodijelila grant u iznosu od 0,6 miliona eura za pripremu projektne dokumentacije, a ova sredstva su odobrena u junu, u Berlinu, od strane Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira. - Ističemo da je ovo prvi put da je EU podržala Crnu Goru u pripremi projektne dokumentacije za unapređenje infrastrukture u digitalnom sektoru nakon što je u decembru 2017. godine, na sastanku Grupe finansijera projekata zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), sektor ,,Digitalna infrastruktura“ i zvanično uključen u okvir finansiranja – naglasili su predstavnici Ministarstva. Prema njihovim riječima očekivani rezultati ovog projekta su analiza trenutnog stanja na osnovu kompletiranog procesa mapiranja infrastrukture, identifikacija tzv. „bijelih zona“ (zona bez pokrivenosti broadband-om) i ispitivanje potencijala tržišta da bi se eliminisao postojeći infrastrukturni jaz. - U područjima u kojima se ne potvrdi postojanje komercijalnog interesa za investiranje od strane učesnika na tržištu, uradiće se studija izvodljivosti, analiza isplativosti i preliminarni dizajn za izgradnju infrastrukture, preporučiti modeli i izvori finansiranja, poslovni modeli i izvršiti izbor tipa infrastrukture – objasnili su predstavnici Ministarstva. Oni smatraju da će projekat doprinijeti povećanju dostupnosti broadband mreža nove generacije, kao osnovnog preduslova za digitalnu transformaciju, a sve u cilju ostvarivanja pristupa digitalnim robama i uslugama, iskorišćavanja potencijala digitalne ekonomije, kao i jačanja kokurentnosti privrede i društva. - Aktivno se pripremamo i bićemo spremni da odgovorimo i na buduće zahtjeve tržišta i operatora u smislu stvaranja mogućnosti za aukciju radio-frekvencijskog spektra za 5G mobilne mreže i razvoj usluga vještačke inteligencije i internet stvari – poručeno je iz Ministarstva ekonomije. S. POPOVIĆ

Hronika

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

SDT dobio rok od dva mjeseca da okonča istragu protiv Vojina Stupara jednog od okrivljenih za pokušaj šverca 60 kilograma kokaina

Optužnica u predmetu Jadran poslije 1. decembra Kada je u pitanju pritvorski osnov opasnost od bjekstva, Vrhovni sud navodi da je Stupar, strani državljanin bez prijavljenog boravišta u Crnoj Gori.

HAPŠENJE

Stupar koji slovi za jednog od čelnih ljudi kavačkog klana, uhapšen je početkom jula zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljenog držanja oružja i šverc kokaina koji je zaplijenjen na brodu ,,Jadran“ u Tivtu. Neposredno nakon otkrića i zapljene kokaina na ,,Jadranu“ policija je uhapsila podoficira Vojske Crne Gore Duška Radenovića, Radomira Osmajića iz Tivta i starijeg vodnika Miloša Kulića. Za vođe ove kriminalne grupe specijalno tužilaštvo je označilo Vladimira Račića i Dejana

ILUSTRACIJA

Policija u Johanesburgu demantovala pisanje pojedinih crnogorskih medija

Lažna vijest da su Crnogorci uhapšeni zbog šverca kokaina

JOHANESBURG - Policija u Johanesburgu demantovala je vijest koju su prenijeli pojedini crnogorski, ali i srpski mediji, da je u tom gradu uhapšeno 20 članova kriminalne grupe, među kojima su bili Podgoričanin Mihailo Pavićević i Kotoranin Matija Kašćelan, piše portal News 24.

Portparol policije Brigadier Vish Naidoo istakao je da su mediji prenijeli lažne vijesti, te istakao da nije bilo hapšenja. - Obavještajne službe takođe nijesu imale nikakva saznanja o ovim događajima, navodeći da se oni nijesu dogodili - piše 24. News. Dalje navode da su u proteklih nekoliko dana, mediji istočnoevropskih zemalja pisali su o hapšenju kriminalne grupe

koja je uključena u šverc kokaina. - Takođe, javljeno je da je ova grupa povezana sa ubistvom Georga Darmanovića, dvostrukim agentom JAR-a. Kao i da je ubijen na Novom Beogradu prošle godine, a navodno je bio povezan sa podzemljem u Južnoafričkoj republici. Izvještavali su da je jedan od uhapšenih Crnogoraca priznao da je član ove kriminalne grupe, te da je otkrio imena šefova koji dolaze iz glavnog grada Crne Gore - podsjeća ovaj medij. U medijskim izvještajima navedeno je da je razbijen lanac krijumčarenja, te da su Crnogorci praćeni, kao i da su živjeli u Johanesburgu neko vrijeme, i da su se bavili poslovima uvoza i izvoza. C. H.

Rovčanina koji su u bjekstvu, a Radenovića i Osmajića za članove, dok je Kulić dobio status svjedoka saradnika. Tokom istrage istražitelji su na osnovu materijalnih dokaza došli do sumnje da je kao član ove kriminalne organizacije i Vojin Stupar učestvovao u organizaciji transporta 60 kilograma kokaina i oružja u Tursku. Naime, osnovana sumnja da je Stupar izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret proizašla je iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra u Danilovgradu od 14. juna.

DOKAZI

- U tom izvještaju se navodi da je na pištolju marke „ČZ 100“, koji je pronađen u jednom od ranaca zajedno sa drogom, utvrđeno prisustvo DNK materijala koji potiče od okrivlje-

nog Vojina Stupara. Isto tako utvrđeno je i da postoji umjereno jaka podrška hipotezi da je Stupar jedan od tri donora manje količine biološkog materijala na uzorku izuzetom sa platnenog ranca crne boje sa natpisom „Sport“ u kome je bio upakovan kokain – navodi se u dokumentu Vrhovnog suda. Vještačenjem, je utvrđeno da je kokain u količini od oko 56 kilograma čistoće od preko 80 odsto. Prema navodima naredbe za istragu Specijalnog tužilaštva, podoficir Vojske Crne Gore Radenović i stariji vodnik Kulić su 17. aprila, dva dana prije hapšenja, preuzeli 56 paketa u kojima se nalazilo 60 kilograma kokaina koje su iste večeri utovarili na jedrenjak ,,Jadran“. Brod ,,Jadran“ je 19. aprila u podne trebalo da krene na pla-

Šest žena prijavilo seksualno nasilje

Zlostavljači bivši muževi, očevi, šefovi…

PODGORICA – Za tri mjesesa od kada je u rad pušten prvi SOS telefon, 020-250-750, za žrtve seksualnog nasilja u Crnoj Gori, šest žena prijavilo je neki vid seksualnog zlostavljanja, kazala je za CdM izvršna direktorica NVO Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović.

U dva slučaja žene su prijavile da su primorane da pružaju seksualne usluge muževima nakon razvoda, a jedna je prijavila da je bila ucijenjena otkazom, ukoliko nije šefu ispunjavala seksualne usluge. U ovom periodu novog nacionalno licenciranog servisa, najčešće su to bili informativni razgovori, a samim tim pružane su i edukativne informacije osoba koje su zvale kao građani/ke, potencijalne žrtve ili žrtve nekog oblika sekualnog nasilja. Početak rada novog servisa i tromjesečni period nije mogao dati uvid u saradnju sa institucijama o pitanju pomoći i podrške žrtvama seksualnog nasilja. - Osobe koje su do sada prijavi-

ILUSTRACIJA

PODGORICA – Optužnica protiv okrivljenih koji su sredinom aprila pokušali prošvercovati 60 kilograma kokaina školskim brodom ,,Jadran“ u istambulsku luku u Turskoj neće biti podignuta za još dva mjeseca. Naime, Vrhovni sud dao je specijalnom tužilaštvu rok do 1. decembra da okonča istragu u odnosu na Vojina Stupara, jednog od okrivljenih u ovom predmetu koji se nalazi u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela. U odluci o produženju pritvora Stuparu, Vrhovni sud navodi da je u daljem toku postupka potrebno sprovesti vještačenje telekomunikacione struke, na okolnost obavljenih komunikacija putem većeg broja telefonskih aparata, što zahtijeva obimniju analizu.

le neki oblik seksualnog nasilja nijesu željele dalje procesuiranje, što je i razumljivo imaući u vidu da ovaj oblik nasilja, njegovu suštinu nastajanja i oblike tek treba približiti potencijalnim žrtvama, žrtvama i široj društvenoj zajednici - ističe Petrović. Nacionalni SOS telefon za žrtve seksualnog nasilja pruža podršku kroz individualne konsultacije koje su anonimne i povjerljive i koje vode stručnjakinje (psihološkinja, socijalna radnica), kao i konsultantkinje CŽL -a koje imaju praktično iskustvo u radu sa žrtvama seksualnog nasilja.

Brod ,,Jadran“ nakon zapljene kokaina

nirano krstarenje, ali nije isplovio jer je crnogorska vojna policija tog jutra zaplijenila skrivenu drogu i spriječila dalje krijumčarenje.

NAVODI

Prema navodima dokumenta Specijalnog tužilaštva, Radenović i Kulić su 17. aprila po nalogu Račića iz ,,golfa 7“ bez registarskih oznaka, koji je bio parkiran ispred jednog lokala, u Tivtu preuzeli pet ranaca u kojima se nalazila droga i veća količina vatrenog oružja. Tovar su potom smjestili u automobil ,,golf 5“, vlasništvo Radenovićeve bivše supruge sa kojim su se dovezli do broda ,,Jadran“ na kome su službovali kao vojna lica. Radenović je na brod unio rance napunjene kokainom tako što ih je prethodno spakovao u dvije vojne torbe.

- Vjerujemo u priču žrtve seksualnog nasilja bez predrasuda i stereotipa, bez osude i moralnog vrednovanja situacije u kojoj se našla. Pratimo žrtve kao povjerljiva lica kada u institucijama žele da ostvare svoja prava. Poštujemo odluke žrtve seksualnog nasilja da uz pomoć i podršku izađe iz seksualnog nasilja i procesuira ili ne procesuira nasilnika ili to uradi kasnije nakon oporavka. Poštujemo i uvažavamo iskustva svake žrtve seksualnog nasilja kao jednako vrijednog bez gradacije ili minimiziranja okolnosti do kojih je došlo do seksualnog nasilja - navodi Petrović. Konsultantkinjama i stručnjakinjama na SOS liniji, u skladu sa pravilima prihvatljivosti, nije dozvoljeno da daju unaprijed savjete žrtvi, jer ne postoji gotovo rješenje - na tome rade skupa sa žrtvom. Napominje da je ovakav servis podrške i pomoći prvi put uspostavljen ne samo u Crnoj Gori, nego i regionalno, i predstavlja novinu, ali istovremeno i ispunjavanje međunarodnih standarda, prije svega Istanbulske konvencije. - Ovaj servis je zaživio zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i programu koji u Crnoj Gori sprovode Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori UNDP i Agencija Ujedinjenih nacija za osnaživanje žena i rodnu ravnopravnost UN WOMEN - ističe Petrović. C.H.

- Radenović je rance sa drogom, smjestio u spavaonu broda – prostorija broj jedan i to ispod svog kreveta i u jednom od vojničkih ormarića. Nakon toga ponovo je otišao do vozila odakle je uzeo još dva ranca sa kokainom i skrio ih u vojničke ormariće zajedno sa dva pištolja sa izbrisanim serijskim brojevima i 52 komada municije – navodi se u aktu tužilaštva. Prema nalogu Račića, Radenović je ovu drogu trebalo da preda za sada neidentifikovanim članovima ove organizacije u Turskoj, a pošto bi jedrenjak ,,Jadran“ uplovio u luku Istanbul. Članovi organizacije u Turskoj trebalo je da preuzeti kokain ,,plate“ istom količinom heroina koji je Radenović trebalo na isti način da vrati u Crnu Goru. B. R.

Okončana dvodnevna potraga za nestalim mladićem

Haračić pronađen živ i zdrav PLJEVLJA – Nakon dvodnevne potrage juče ujutru pronađen je nestali mladić Alem Haračić. Pronađen je u staroj kući Ječmenica u rejonu sela Crni vrh, živ i zdrav i nije životno ugrožen – potvrđeno je Pobjedi iz Centra bezbjednosti Pljevlja. Dvadesetdvogodišnji Haračić nestao je u četvrtak veče, a u potragu za njim bili su uključeni službenici Centra bezbjednosti, graničnih policija Crne Gore, Srbije i BiH, pripadnici Službe zaštite, Vojske Crne Gore iz pljevaljskog garnizona, Lovačko društvo „Pljevlja“, porodica i brojni građani koji su se odazvali A.S. apelu porodice.

Pobjeda

Društvo

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Široki front borbe protiv krivolova eksplozivom prorijedio krivolovce, ali fali oštrija sankcija

Dinamit se ne smije nikako tolerisati

PODGORICA - Gotovo dvije i po godine od kada je zaživio široki front u borbi protiv raznih vidova nedozvoljenog ribolova, država propušta priliku da oštrom politikom sankcija pošalje ozbiljnu opomenu za devastatore rijeka, jezera i mora.

U tom kontekstu, posjedovanje eksploziva naročito, ne smije se tolerisati i drugačije tretirati samo zato što je dinamit namijenjen krivolovu, a ne dizanju u vazduh plovila ili vozila. Jer, tanka je linija zloupotrebe i namijenjene ,,ćikete“, upozoravaju sagovornici. U praksi, ekstremni vidovi nedozvoljenog ribolova, naročito upotreba dinamita ili devastirajući lov strujom, posebno na Skadarskom jezeru, ostaju neadekvatno kažnjeni. A krivolovci ,,kada padnu“, lako plate kazne pa nastave sa svojim aktivnostima… Prema riječima Aleka Vukovića iz neformalne grupe građana Stop krivolovu, u praksi imamo za sada agilne akcije protiv dinamitaša koje ne dobijaju adekvatan sudski epilog, odnosno konkretniju krivičnu sankciju čime se obesmišljava trud i rad svih koji se bore protiv ove dugo tolerisane pošasti. - Ribolovci, sportski ronioci, građani i pojedinci u saradnji sa neformalnom grupom Stop krivolovu i policijom i inspektoratom za ribarstvo djeluju na terenu, ali nijesu poduprti adekvatnom kaznenom politikom – navodi on.

OpOmena i nauk

On ističe da je dinamitašenje svedeno na mnogo manju mjeru, ali nije sasvim iskorijenjeno. - Na to nas je podsjetio incident sredinom septembra kod Rta Mačka, na Luštici, gdje je sportski ronilac na dah snimio trenutak kada je osjetio strašno jaku detonaciju tokom ronjenja i to dok je bio uredno označen signalnom bovom – kazao je Pobjedi Vuković koji je i član u Radnoj grupi za suzbijanje ribolova nelegalnim sredstvima koju je Vlada formirala kao odgovor na problem koji je kulminirao 2017. godine. Za dvije godine dinamitaši su reakcijom građana, stalnim pri-

Nezakoniti ribolov član 326

Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija

(1) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci. (2) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju, kazniće se zatvorom do tri godine.

član 403 (1) Ko neovlašćeno izrađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, nosi ili drži vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ko neovlašćeno drži, nosi, izrađuje, popravlja, prerađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, prevozi ili na drugi način stavlja u promet vatreno oružje, municiju, eksplozivne materije, rasprskavajuće ili gasno oružje čije držanje je građanima zabranjeno, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Nepristupačne pozicije teško kontrolisati, ali bi oštre kazne doprinijele suzbijanju dinamitaša

- Dinamitašenje koje smo sveli na mnogo manju mjeru nije sasvim iskorijenjeno bez adekvatne kaznene politike – kaže Alek Vuković iz Stop krivolovu. - Upotreba dinamita se ne smije poistovjećivati sa ostalim krivolovnim alatima, jer, mreža, udica i vrša se mogu baciti samo u vodu – ističe advokat Miljan Knežević javama na koje su odgovarali policija i inspektori za ribarstvo izlaskom na teren u gotovo svako doba dana i noći, prorijeđeni. - Međutim izostaje konkretna i oštra kazna: u više od 10 slučajeva forenzikom je utvrđen kontakt sa dinamitom. Jedno lice kažnjeno je društveno korisnim radom. Zatvorska kazna u situacijama kad za to ima uslova bila bi jako korisna kao opomena i najbolji metod odvikavanja od ove bahate discipline koja ne samo da devastira ekosistem već debelo ruži imidž države kao turističke destinacije – kaže Vuković.

nelOgičnOst

Advokat Miljan Knežević ističe da isti zakoni važe u ovoj oblasti kao i prije nekoliko godina. Prema njegovim riječima, neuobičajeno je da je i upotreba eksploziva po slovu zakona blaža od samog nedozvoljenog posjedovanja eksploziva. Tako zakon u odredbi koja re-

guliše, odnosno sankcioniše nedozvoljeni krivolov eksplozivom predviđa kaznu do tri godine zatvora, dok u odredbi koja se odnosi na posjedovanje i promet nedozvoljenih eksplozivnih sredstava predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora. On navodi da je u protekle dvije i po godine jako mali broj presuda donešen koji se odnosi na krivično djelo nezakoniti ribolov iz čl. 326 st. 2. - Elektronska evidencija u koju bi kao građani mogli imati uvid je jako slaba i nepregledna, tako da se nikako ne može doći do nekog preciznog podatka, sem ukoliko tu statistiku i tačan broj predmeta ne obradi neko iz sudstva – kaže Knežević. Dodaje da postoji sajt www.sudovi.me i da među odlukama Višeg suda kojima se potvrđuju presude osnovnih sudova, za ovo krivično djelo, (u trenutku uvida) stoji svega 8 rezultata, gotovo samo jedna godišnje.

- Međutim, sumnjam da je taj broj pouzdan jer se postavlja pitanje, da li su sve odluke objavljene (to su presude osnovnih sudova za lakša djela), da li server radi dobro…, tako da ovaj broj ne bih uzeo kao činjenicu. Interesantno je da je posljednjom presudom Višeg suda Kž. br. 465/19 potvrđena presuda Osnovnog suda u Podgorici K. br. 154/2019 kojom je prvooptuženom izrečena kazna zatvora u trajanju od 30

Alek Vuković

dana, dok je drugooptuženom izrečena uslovna osuda. Ranije su bile uslovne ili oslobađajuće. Medutim, naglašavam da ovo nije pouzdano – kaže sagovornik.

OdnOs građana

Prema njegovim riječima, ono što se promijenilo je odnos građana izražen kroz povećani broj prijava, te, adekvatna reakcija policije po tim prijavama, i to je dalo vidne rezultate.

Miljan Knežević

Koliko sam mogao primijetiti u medijima, pojačanim pretresima lica i imovine koji se dešavaju u posljednje vrijeme, pronalažen je i dinamit, za koji se može posumnjati da je namijenjen krivolovu, međutim policija svoje operativne radnje nije usmjeravala na nezakoniti ribolov već je taj posjed eksploziva pravilno kvalifikovan u smislu člana 403 Krivičnog zakonika. Knežević ističe da, imajući u vidu posljednje događaje, koji nijesu vezani za more, pristup državnih organa mora biti jako oštar prema prisustvu eksploziva. - Smatram da ostale dvije karike u sistemu, tužilaštvo i sud, moraju da imaju nultu toleranciju prema nedozvoljenom posjedu eksploziva, bez obzira na njegovu projektovanu namjenu. Oni više ne smiju njegovu društvenu opasnost percipirati i poistovjećivati sa ostalim krivolovnim alatima, jer, mreža, udica i vrša se mogu baciti samo u vodu… i. periĆ

Ocjena Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore

Adekvatno vrednovati bečelor diplomu

Univerzitet Crne Gore

PODGORICA - Bečelor diploma nije adekvatno vrednovana na tržištu rada i zbog toga je potrebno što prije zaokružiti zakonsku regulativu, ocijenjeno je iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. To je, kako su poručili, neophodno kako bi studenti, nakon sticanja te diplome, dobili adekvatni radni angažman. Ministar prosvjete Damir Šehović organizovao je u petak, na inicijativu SPUCG sastanak, kojem su prisustvovali predsjed-

nik te studentske organizacije, Danilo Jelovac i student ombudsman Aleksandar Šipčić. Kako su kazali, studenti magistarskih studija UCG su, na zahtjev te krovne studentske organizacije, dobili još dvije godine za završetak tog nivoa studija bez dodatnih finansijskih obaveza, koje padaju na teret Vlade Crne Gore i Ministarstva prosvjete. Na sastanku je dogovoreno da studenti dobiju mogućnost da magistarske studije završe do kraja 2020/21. godine.

- Na taj način, uz inicijativu SPUCG, ali i uz iskazanu spremnost UCG i resornog ministarstva da se ovo pitanje riješi, studenti su dobili još dvije studijske godine za završetak ovog nivoa studija i to bez finansijskih obaveza - kazali su iz te studentske organizacije. Dodaje se da obavezu koju je trebalo da izmire studenti magistarskih studija snosiće Vlada i resorno ministarstvo. Iz SPUCG su kazali da su na sastanku govorili i o pitanju statusa studenata specijalističkih

studija u novom sistemu studiranja koji je definisan zakonom o Visokom obrazovanju. Iz SPUCG su kazali da su na sastanku govorili i o pitanju statusa studenata specijalističkih studija u novom sistemu studiranja koji je definisan zakonom o Visokom obrazovanju. Oni su tražili da se dozvoli upis na specijalističke studije i naredne studijske godine, odnosno studijske 2020/21. godine. - Naime, zakonom je definisano da posljednja godina upisa na specijalističke studije bude 2019/20. studijska godina, ali je na inicijativu SPUCG-a raspravljano i ovom pitanju - kazali su iz SPUCG. r.p.

Aktuelnosti

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

Otvoren Prvi međunarodni sajam poljoprivrede u Beranama

 Simović: Da se razvoj

Crne Gore uravnoteži

Milutin Simović razgovara s poljoprivrednicima

BERANE - Na sjeveru se dešavaju značajni iskoraci u poljoprivredi i u ostalim oblastima, kao što su kapitalni infrastrukturni projekti, novi preduzetnički zamah sjevera, iskoraci u zdravstvu, obrazovanju, kulturi, sportu - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović na otvaranju Prvog međunarodnog sajma poljoprivrede, prehrane i domaće radinosti u Beranama. Kazao je da su iz Ministarstva sve više prisutni na sjeveru Crne Gore, jer su

Na sajmu, koji je organizovala opština Berane uz podršku Vlade, okupilo se oko 70 učesnika iz Crne Gore i regiona koji će predstaviti svoje proizvode i mehanizaciju. Ovo je dobra prilika, smatra Simović, da se predstave i plodovi jedinstvene prirode, duge tradicije i vrijednog rada poljoprivrednika posvećeni ideji da se razvoj Crne Gore uravnoteži. Cilj je da se iskoriste vrijedni prirodni potencijali i da sa vrijednim i mudrim preduzetnicima stvore nove vrijednosti crnogorske ekonomije i života na sjeveru, kazao je Simović.

Na Prvom međunarodnom sajmu, koji je organizovala opština Berane uz podršku Vlade, okupilo se oko 70 učesnika iz Crne Gore i regiona koji će predstaviti svoje proizvode i mehanizaciju. Ovo je dobra prilika, smatra Simović, da se predstave i

plodovi jedinstvene prirode, duge tradicije i vrijednog rada poljoprivrednika. Podsjetio je da se trenutno kroz IPARD program širom Crne Gore realizuje više od 250 projekata vrijednosti investicija više od 27 miliona eura u primarnoj proizvodnji i

u sektoru prerade. Simović je kazao da Vlada obezbjeđuje sve veće subvencije i veću bespovratnu podršku za proizvođače, te da su im sve dostupniji povoljni krediti i stručna pomoć službi. Poljoprivredna proizvodnja je najznačajniji izvor prihoda građana u Beranama, kazao je predsjednik opštine Dragoslav Šćekić i dodao da kroz lokalni agrobužet i u saradnji sa institucijama, ulažu značajne napore da pospješe šanse i rezultate u toj oblasti. Šćekić je pomenuo i druge projekte koji se realizuju u ovoj

Ministar Simović je kazao da je to što je crnogorski sjever postao veliko gradilište rezultat mudre i odvažne politike strateškog planiranja

opštini u cilju podsticanja stanovništva da se bave ovim poslom. Riječ je o projektu Regionalne stočne pijace, Mladi farmer, izgradnji ruralne infrastrukture, kao i naknadi majkama u ruralnom području i raznim subvencijama. Ministar Simović je kazao da je to što je crnogorski sjever postao veliko gradilište rezultat mudre i odvažne politike strateškog planiranja. - Gradi se auto-put koji će otvoriti nove mogućnosti napretka u brojnim oblastima. Završetkom puta Lubnice – Jezerine, pored valorizacije turističkih potencijala Bjelasice, sjeverni dio Crne Gore, naročito Berane, Rožaje, Plav, Gusinje i Andrijevica biće bliži Podgorici i Primorju za 40 km. U toku je realizacija projekta izgradnje novih ski centara, u vrijednosti više od 100 miliona eura. U izgradnju ski centra Kolašin 1600, koji je otvoren u februaru ove godine, uloženo je oko 17 miliona eura, a započeti su i radovi na budućim skijalištima Cmiljača u Bijelom Polju, Žarski u Mojkovcu i Hajla u Rožajama - kazao je ministar. Osim ovih, ministar je kazao da je pri kraju asfaltiranje 45 seoskih puteva u sedam crnogorskih opština, te da je vrijednost ove investicije oko 2,5 miliona eura. Asfaltira se i u Beranama i to u sedam putnih pravaca dužine preko pet kilometara, kazao je Simović i dodao se uskoro očekuje i završetak izgradnje vodovoda na Policama, Kuće voća u Andrijevici i Kuće poljoprivrede u BijeR.P. lom Polju.

Kulturno-umjetnički program

Oko 70 izlagača na sajmu

Pobjeda

Svijet

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Stejt department pojasnio zadatke izaslanika za Balkan i pregovore Beograda i Prištine

Palmer i Grenel će blisko sarađivati

VAŠINGTON - Američki Stejt department saopštio je da će Metju Palmer usko sarađivati sa novoimenovanim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa za Kosovo Ričardom Grenelom. Palmer je naimenovan u sep-

tembru za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan. - Specijalni izaslanik Palmer nastaviće takođe svoj važan rad na približavanju regiona Zapadu, radeći s vladama u unapređivanju reformi i ojačanju protiv spoljašnih uticaja, pomažući im da prevaziđu

probleme koji ih ometaju u njihovim evropskim i evroatlanskim aspiracijama - kaže se u odgovoru Stejt departmenta Radiju Slobodna

Evropa (RSE). Radio, kako navodi Antena M, prenosi i izjavu jednog neimenovanog portparola Stejt departmenta da SAD vide istorijsku mogućnost da Beo-

Hiljade ljudi izašlo na ulice Edinburga

grad i Priština postignu sveobuhvatan sporazum o normalizaciji odnosa. - Odluka predsjednika o naimenovanju predsjedničkog izaslanika za mirovne pregovore podvlači posvećenost Sjedinjenih Država miru, stabilnosti i prosperitetu za na-

rod Srbije i Kosova - rekao je taj zvaničnik Bijele kuće. Predsjednik SAD Donald Tramp naimenovao je u četvrtak uveče američkog ambasadora u Njemačkoj Ričarda Grenela za izaslanika u pregovorima Beograda i Prištine, a ranije je, u avgustu, zvaničnik Stejt departmenta Metju Palmer naimenovan za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.

Turski predsjednik najavio ofanzivu

Škoti u maršu za nezavisnost

Počinje vojna operacija na granici sa Sirijom ANKARA - Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kaže da će Turska izvršiti vojnu vazdušnu i kopnenu operaciju istočno od Eufrata u Siriji, gdje Ankara i Vašington još nijesu uspostavile planiranu ,,sigurnu zonu“. - Pripremili smo se, napravili smo operativne planove i dali neophodna uputstva - rekao je Erdogan i dodao da će Turska sprovesti akcije vazduha i zemlje. Sa druge strane, Sirijske demokratske snage koje podržava Vašington poručile su da se neće ustručavati da najavljivani turski napad pretvore u ,,opšti rat“ kako bi odbranile sjeveroistočni dio zemlje. Kako prenosi Rojters, Sjedinjene Države složile su se da zajednički uspostave sigurnu zonu na sirijskoj granici, ali Ankara nije zadovoljna napretkom na tom planu. Erdogan je često ranije prijetio da će tamo sprovesti vojne operacije.

Prekinuti pregovori SAD i Sjeverne Koreje

Detalj iz Edinburga

EDINBURG - Hiljade ljudi izašle su juče na ulice Edinburga, kako bi marširali za nezavisnost. Podršku im je dala i premijerka Nikola Sterdžon. Organizatori navode da je ovo najveći protest za nezavisnost do sada. Organizatori iz ,,All Under One Banner“ procjenjuju da je

100.000 ljudi bilo na ulicama Edinburga, prenosi Herald Skotland, ali još nema potvrde tog podatka. Na sličnom protestu prošle godine, ista organizacija je navela da je protestovalo 100.000 ljudi, mada se kasnije ispostavilo da ih je bilo oko 20.000. Jučerašnjem maršu nije prisu-

stovala škotska premijerka Nikola Sterdžon, ali je navela da je ,,bila prisutna duhom“. - Bez sumnje se bližimo nezavisnosti - objavila je škotska premijerka na Tviteru. Sterdžonova planira da raspiše referendum o nezavisnosti Škotske u roku od dvije godine od izlaska Velike Britanije iz EU.

Dozvoljeno otvaranje groba Džona Dilindžera, nekadašnjeg američkog državnog neprijatelja ,,br. 1“

- Škotska temeljna pozicija je jasna. Džonsonovi prijedlozi izvešće nas iz EU, jedinstvenog tržišta i carinske unije protiv naše volje - rekla je Nikola Sterdžon. Na prvom referendumu o škotskoj nezavisnosti 2014. godine 55 posto glasača podržalo je ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zahtjev za otvaranje Dilindžerovog groba, Majkl Tompson je podnio državi Indijani, koja je odobrila ekshumaciju za 31. decembar 2019. godine. Dilindžerova sestričina, Kerol Tompson, sumnja da je neko drugi pokopan u njegovom grobu. Prema zvaničnim podacima, Džon Dilindžer je sahranjen na groblju Kraun Hil u Indijanapolisu 26. jula 1934. godine, četiri dana nakon što su ga agenti FBI-ja ubili iz vatrenog oružja ispred čikaškog pozorišta „Bajograf“. Kerol Tompson tvrdi da ima dokaze da je sahranjen neko drugi umjesto njenog ujaka. FBI, međutim, opovrgava njene tvrdnje naglašavajući da postoji pregršt informacija koje idu u prilog zvaničnoj verziji, uključujući tri seta otisaka prstiju.

Sa druge strane, Kerol Tompson ističe da postoje dokazi da se boja očiju, otisci prstiju, zubi, uši i oblik glave ne slažu sa njenim ujakom. - Moje uvjerenje je da je FBI ubio pogrešnog čovjeka. Ta-

Džon Dilindžer

kođe, važno je da se utvrdi identitet čovjeka u grobu - navodi ona. Džon Dilindžer je bio gangster tokom 20-ih i 30-ih godina. Sa svojom bandom izveo je niz spektakularnih pljački banaka. Iako je bio manje nasilan od drugih gangstera, stekao je veliku popularnost i u jednom trenutku bio je slavljen kao borac protiv banaka, koje su mnogi krivili za siromaštvo izazvano Velikom depresijom. Zbog brojnih pljački, prisutnosti u medijima i popularnosti, Dilindžer je privukao pažnju FBI-ja, koji ga je početkom 30-ih godina označio kao državnog neprijatelja broj 1. Tadašnji direktor FBI-ja Edgar Huver uspio je da poveća ovlašćenja biroa pod izgovorom hvatanja Dilindžera, a agenti su mu ušli u trag zahvaljujući dojavi prostitutke En Sejdž. U zasjedi ispred pozorišta „Bajograf“ u Čikagu, agenti FBI-ja ubili su Dilindžera 26. jula 1934. godine.

gde su se pregovori održavali, prenosi RTS. Delegacija Sjeverne Koreje stigla je u četvrtak u Stokholm na pregovore o denuklearizaciji te zemlje na radnom nivou, navodi Rojters. Sjeverna Koreja prethodno je saopštila da je uspješno testirala novi tip balističke rakete lansiran sa podmornice.

TAJLAND

Sudija Porodica gangstera sumnja da pucao u je FBI ubio pogrešnog čovjeka sebe u sudnici

INDIJANAPOLIS - Grob gangstera Džona Dilindžera, nekadašnjeg državnog neprijatelja br. 1, biće otvoren krajem godina po zahtjevu njegove rodbine.

STOKHOLM - Nuklearni pregovori na radnom nivou između Sjeverne Koreje i SAD su prekinuti, izjavio je glavni pregovarač Sjeverne Koreje Kim Mjong Gil. -Pregovori nijesu ispunili naša očekivanja i na kraju su prekinuti - rekao je glavni pregovarač Sjeverne Koreje ispred ambasade te zemlje u Stokholmu,

BANGKOK - Tajlandski sudija je usred sudnice pucao sebi u grudi, a mediji navode da je to učinio zbog pritiska da optužene proglasi krivima iako nije imao dovoljno dokaza. Sudija Kanakorn Pijančana je navodno pokušao samoubistvo nakon izricanja oslobađajuće presude petorici muškaraca koji su bili optuženi za ubistvo, prenosi RTS. Sudija je hitno prevezen u bolnici i podvrgnut operaciji. Ispostavilo se da se nije smrtno ranio, javljaju tajlandski mediji. Na internetu su se pojavili navodi da su ga nadređeni pritiskali da promijeni presudu, i optužene proglasi krivim. Da ih je proglasio krivima, trojica muškaraca bi bila osuđena na smrt, a dvojica na zatvorske kazne. Navodi se i da dokazi koji su prikazani nijesu bili dovoljni za osuđujuću presudu.

Pregovarač Kim Mjong Gil

Bilans antivladinih demonstracija u Iraku

Skoro 100 mrtvih od početka protesta

BAGDAD - Gotovo 100 ljudi, većinom demonstranata, ubijeno je, a 4.000 povrijeđeno od utorka kada su počeli antivladini protesti u Iraku, saopštila je juče iračka vladina Komisija za ljudska prava. Demonstranti su u većini slučajeva ubijeni vatrenim oružjem, naveli su bolnički izvori i dodali da među poginulim ima šest policajaca, javila je agencija Frans pres. Izvori bliski vlastima saopštili su da je danas jedna osoba stradala i 17 je povrijeđeno na protestu u Bagdadu gdje su pripadnici snaga bezbjednosti pucali na antivladine demonstrante kako bi ih rastjerali, javila je agencija AP. Protest u Bagdadu juče je organizovan pošto su vlasti ukinule policijski čas, koji je bio dva dana na snazi u glavnom gradu Iraka. Demonstracije se održavaju u Bagdadu i drugim gradovima, pretežno na jugu. Većinom protestuju mladi koji traže radna mjesta, suzbijanje korupcije i funkcionalne javne službe.

Protesti u Bagdadu nastavljeni

Kultura

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Crnogorski simfonijski orkestar i Huan Manuel Kanjizares otvorili 14. izdanje Međunarodnog festivala gitare u Nikšiću

Pobjeda

Bokeljska mornarica uspješno nastupila u Austriji

Španske melodije osvojile publiku NIKŠIĆ - Četrnaesto izdanje Međunarodnog festivala gitare u Nikšiću, koje se ove godine održava pod sloganom „¡VIVA ESPAÑA!”, otvoreno je preksinoć nastupom Crnogorskog simfonijskog orkestra.

Sa nastupa Bokeljske mornarice i Gradske muzike u Beču

Biseri naše kulture u Beču

Orkestrom je dirigovala Nada Matošević-Orešković, a kao solista predstavo se jedan od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika današnjice Huan Manuel Kanjizares.

POSEBNO MJESTO

Čast da otvori ovogodišnje izdanje festivala, putem pisma, imao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović. -Ovogodišnje, 14. po redu, festivalsko izdanje posvećeno španskoj muzici, koje se realizuje uz podršku Evropske unije, odnosno programa „Kreativna Evropa“, ima posebno mjesto u kulturnoj ponudi Crne Gore i potvrda je naših stremljenja ka prepoznatim i priznatim evropskim vrijednostima. Uvjeren sam da će ovogodišnji Festival gitare u Nikšiću, uz prisustvo virtuozne španske muzike, biti u pravom smislu muzička svetkovina. Stoga ovogodišnji festival proglašavam otvorenim, a vama želim da uživate – navedeno je u pismu Bogdanovića. Festival je ove godine posvećen flamenko muzici, dok je prve večeri gitarista Kanjizares premijerno izveo „Mediteranski koncert“. Nakon kon-

Sa koncerta na otvaranju Međunarodnog gitar festivala u Nikšiću

Prijatno mi je da sviram ovdje. Volim ovu publiku, jer je puna poštovanja. To je energija koja se osjeća na koncertu. Festival inspiriše omladinu da se približi zvuku gitare, a to je i moj cilj kao profesora flamenko gitare – kazao je Kanjizares c e r t a b i o j e o d u š ev l j e n ambijentom, publikom, ali i konceptom festivala. -Vrlo sam zadovoljan i oduševljen orkestrom. Svidjeli su mi se od prve probe. Prijatno mi je da sviram ovdje, volim ovu publiku, jer je puna poštovanja. To je energija koja se osjeća na koncertu. Festival inspiriše omladinu da se približi zvuku gitare, a to je i moj cilj kao profesora flamenko gitare. Ovakav festival bitan je za razvoj muzičke kulture podmlatka Crne Gore - rekao je Kanjizares. Sva četiri dana festivala posvećena su duhu španske muzike,

a direktor festivala Goran Perišić izrazi je zadovoljstvo velikom posjetom tokom prve večeri.

NA PRAVOM PUTU

-Radujem se što vidim ovoliko ljudi na koncertu, jer oni su dokaz da smo na pravom putu. Nadam se da idući ka tom cilju nijesmo iznjevjerili sebe, pa onda i njih, a na kraju i sve institucije koje su nam prije 14 godina ukazale povjerenje da krenemo u realizaciju ovakvog festivala. Mislim da smo na dobrom putu i upravo ta brojnost publike koja je na večerašnjem koncertu pokazuje

Objavljena zbirka pripovjedaka „Priče za kuhinju“ Miloša Prelevića

Biografije osobenjaka PODGORICA – Crnogorska književna scena od nedavno je bogatija za zbirku pripovjedaka „Priče za kuhinju“, autora Miloša Prelevića. Kako u predgovoru djela bilježi dramaturškinja Jelena Todorović, „Priče za kuhinju“ su biografije osobenjaka, njihovih strasti, fetiša, zabluda i nepravdi, koji vođeni sopstvenom logikom pokušavaju da se snađu ili možda istinitije - da prežive. -Takođe, ovo je jedan uspio

pejzaž svih crnogorskih toponima od kojih okrećemo glavu, ne vidimo ih ili ih namjerno previđamo, a koji ovdje postaju bajkoviti, mistični i privlačni. Prelevićeve protagoniste nikada nijesmo sreli, nikada ih nijesmo vidjeli, gotovo da nijesmo ni čuli priče o njima, a opet njihovi trzaji, besmislnost sa kojima se bore kao i hrabrost koju skupljaju da prekinu baksuzni niz u koji su se upetljali je ono što nam je blisko – zapisala je Todorović. Prema njenim riječima, svaka

priča ima svoj ritam koji se ne postiže isključivo pripovijedanjem, već i izborom muzike koja se citira, pa je i to jedan od razloga razloga što, kako je ocijenila, ovo djelo predstavlja tematsko i stilsko osvježenje na crnogorskoj književnoj sceni. Knjigu čini niz različitih ispovijesti snažno uvezanih temom usamljenosti. Takvo stanje tihe prisutnosti, kako je u pogovoru zabilježila dramaturškinja Marija Mihaljević, odlikuje život junaka iz svake pripovijetke pojedinačno. Ona je naglasila i da je riječ o običnim ljudima, koji pored učmalih svakodnevnih i uspavanih rutina duboko promišljaju sopstveno postojanje i smisao. - Distancirano ali saosjećajno, povremeno duhovito i skoro bezazleno ironično, autor nam nježno pomjera fokus na najranjivija mjesta kod ljudi koji su uvijek u sporednim ulogama. Ovom zbirkom, on nas uvodi u živote junaka koji nas, tek što su se vratili iz duge potrage za srećom, gledaju pravo u oči, držeći ruke u svojim praznim džepovima – zapisala je Mihaljević. Miloš Prelević rođen je 1986. u Titogradu. „Priče za kuhinju“ njegova je prva zbirka proze. Uz radove predstavljene u ovoj knjizi, autor je niza neobjavljenih kratkih formi. R. M.

da smo uspjeli u namjeri - rekao je Perišić. Na kraju, Perišić je kazao da će posljednja dva dana festivala biti posvećena španskom piscu Federiku Garsiji Lorki, kao i studentima gitare. Upravo će sjutra veče koncert studenata u sali „Zahumlja“ spustiti zavjesu na 14. Nikšić gitar festival. Manifestaciju, čiji je organizator NVO „Anagastum“, osim Muzičkog centra Crne Gore, podržali su Ministarstvo kulture, opština Nikšić i Nikšićko pozorište. Ulaz na sve koncerti na festivalu je besplatan. S. D.

Izložba Pomorskog muzeja iz Kotora na Krku KOTOR - Izložba „Od Boke Kotorske do Krka: Ivan Volarić Piturić“ biće otvorena večeras, u 18 sati, u galeriji Decumanus u gradu Krku, povodom obilježavanja 448. godišnjice Lepatske bitke (1571), jednog od najznačajnijih događaja u istoriji pomorstva Mediterana, u kojoj su učestvovale kotorska galija Sveti Tripun i krčka galija Uskrsli Krist. Autorke postavke su Radojka Abramović, mr Marija Mihaliček i Zorica Čubrović. Iz Pomorskog muzeja Crne Gore saopšteno je da je izložba zajednički projekat dvije institucije JU Pomorskog muzeja Crne Gore i Centra za kulturu grada Krka, kojom će i ove godine biti predstavljen opus radova Ivana Volarića Piturića sa prostora Boke Kotorske u kojoj je ostavio bogatu slikarsku zaostavštinu. Centar za kulturu grada Krka prošle godine je kotorskoj publici u Galeriji solidarnosti predstavio izložbu prvog dijela radova Ivana Volarića Piturića sa područja Krka i Iv. K. Dubrovnika.

PODGORICA - Bokeljska mornarica, najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu, uspješno je nastupila 4. oktobra u Beču. U programu je učestvovalo 50 članova Mornarice iz Kotora, Tivta i Herceg Novog i 20 članova Gradske muzike iz Kotora.

Glavni odred Mornarice, u pratnji ženskih članova u nošnjama, i Gradske muzike na čelu sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, postrojili su se ispred Ambasade Crne Gore, a zatim su sa zastavama naše države i Mornarice prodefilovali ulicama u centru grada.

SMOTRA

Na trgu ispred katedrale Svetog Stefana uslijedilo je postrojavanje odreda. Komandir odreda, prvi major Gracija Abović, predao je raport admiralu Antunu Sbutegi koji je u pratnji ađutanta Zdravka Miloševića izvršio smotru. Poslije toga su mornari, predvođeni kolovođom Zlatkom Mračevićem, otplesali tradicionalno kolo. Na kraju su u kolo, u pratnji barjaktara, ušli admiral Antun Sbutega, ađutant, prvi major, mali admiral Martin Petrović, ambasador u Austriji Željko Perović, ambasador pri OEBS-u Veselin Šuković i vojni ataše admiral Dragan Samardžić. Zatim je glavni odred u pratnji Gradske muzika ponovo defilovao ulicama Beča do Ambasade Crne Gore. Mnogobrojni građani Beča, turisti i članovi crnogorske djaspore su s velikim interesovanjem pratili nastup, a posebno pozdravili plesače kola. Njima je podijeljeno oko 1.000

flajera sa osnovnim informacijama na njemačkom jeziku o Mornarici.

DELEGACIJA

Delegacija Mornarice, koju su činili admiral Sbutega, ađutant Milošević, mali admiral Petrović, prvi major Abović i potpredsjednik Upravnog odbora Branimir Maslovar su u pratnji ambasadora Perovića primljeni u opštinu Beč od strane gospodina Thomasa Rescha, sekretara za međunarodnu saradnju. Tom prilikom je u srdačnom razgovoru izraženo obostrano zadovoljstvo zbog gostovanja i susreta, ukazano na istorijske, kulturne i diplomatske veze Austrije i Beča sa Bokom i Crnom Gorom, a posebno sa Mornaricom i razmijenjeni su prigodni pokloni. Admiral Sbutega je zahvalio ambasadoru Peroviću i savjetnici Mariji Lakić Barfus na višemjesečnom angažmanu oko organizovanja ovog gostovanja, a oni su poželjeli dobrodošlicu i istakli značaj ovog događaja za kulturnu promociju Crne Gore. Ovo gostovanje je omogućila opština Kotor koja je iz budžeta za tu namijenu izdvojila 15.000 eura. Interesantno je da je prvi nastup Glavnog odreda Bokeljske mornarice van Kotora bio 1908. godine u Beču, prigodom proslave 60 godina od krunisanja cara Franja Josipa, takođe u pratnji Gradske muzike iz Kotora. Gradska muzika iz Kotora je nastupila prije toga u Beču, 1898. godine, prilikom vjenčanja prijestolonasljednika Franja Ferdinanda, kao jedna od tri gradske muzike iz cijelog carstva. R. K.

Maskenbalske nagrade u završnici Sajma knjiga

Školarci iz Podgorice i Nikšića najkreativniji PODGORICA - Internacionalni sajam knjiga u Bemax areni uljepšan je ove godine maskenbalom osnovaca, koji je imao za cilj predstavljanje i obilježavanje jubileja 500 godina od početaka štamparstva Božidara Vukovića i 525 godina od štamparije Đurađa Crnojevića. Prvo mjesto osvojili su učenici OŠ „Milija Nikčević“ iz Nikšića, za kreativan i ozbiljan pristup izradi maski. Drugo mjesto za poseban i kreativan nastup pripalo je OŠ „Vladimir

Nazor“ iz Podgorice, a treće su osvojili učenici OŠ „Sutjeska“ za organizovan i odličan odgovor na temu maskenbala. Tako je odlučio žiri u sastavu: istoričarka umjetnosti Maša Vlaović (predsjednica) i glumci Dijana Dragojević i Sejfo Seferović. Kako su saopštili iz organizacije Sajma, nagrade za prvo, drugo, treće i četvrto mjesto su po 100 eura za svaku školu, dok su ostale škole dobile simbolične nagrade od po 50 eura za uloženi trud i pojavljivanje na Sajmu knjiga. R. K.

Pobjeda

Kultura

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

INTERVJU: Slikar Savo Pavlović povodom pet decenija bavljenja likovnom umjetnošću

Akvarel mi je u duši PODGORICA - Slikar Savo Pavlović ove godine obilježava 50 godina stvaralaštva. Njegova retrospektivna izložba naslovljena ,,Zapisi o trajanju“ bila je predstavljena u svim izložbenim prostorima Muzeja i galerija Budve. Sa umjetnikom smo se sreli u njegovoj galeriji i ateljeu „Tondo“ u Rijeci Reževića. Okružen beskrajnim plavetnilom mora i toplinom primorskog krajolika, Pavlović stvara svoju mediteransku poetiku. Srdačno nas je dočekao na vratima ateljea. Nije bilo dileme da li ćemo razgovor voditi u kući ili na terasi sa koje se pružao pogled na more, toliko prozirno i čisto da se mogao prebrojati svaki kamen na njegovom dnu. „Prošetali“ smo se kroz životni i stvaralački put Sava Pavlovića koji se prisjećao priča koje stoje iza njegovih slika… POBJEDA: Kakav je osjećaj kada dođete u poziciju da možete sagledati dobar dio sopstvenog stvaralaštva na jednom mjestu? PAVLOVIĆ: Puno mojih slika, akvarela, crteža i pastela je van granica Crne Gore, tako da nijesam imao kompletan uvid u svoje stvaralaštvo. Ono što je ovdje ostalo, što je meni bilo dostupno, pokupio sam i napravio raspored po galerijama. Gledajući izložena djela pitao sam se da li je moguće da sam ja to slikao prije 50 godina. Sada to ne umijem naslikati. Kako čovjek stara tako se motorika pomalo usporava, što je biološki normalno. Kada sam stao pred te slike uzdahuno sam i rekao: „Dobro, to je jedan veliki period koji ima raznih faza“. Bio sam uzbuđen, ali pozitivno. POBJEDA: Da li ste uspjeli da dođete do onih radova koji su po Vašoj ocjeni najbolji u Vašem dosadašnjem opusu?

Savo Pavlović

POBJEDA: Pratite li savremenu likovnu scenu Crne Gore? PAVLOVIĆ: Pratim likovnu scenu. Jedan broj mojih kolega, mlađe, srednje i starije generacije, je sjajan. Oduševljavaju me svojim talentom. Akademija na Cetinju je mnogo uradila. Naravno, baviti se ovim poslom nikada nije bilo lako, ni u moje vrijeme. Svi smo se borili i mučili. Stalno govorim - država treba da stane iza telenata. Talentima treba omogući i dati stimulans da mogu da rade. Prava je stvar ulagati u takve ljude.

PAVLOVIĆ: Nažalost, ne. Kada to kažem onda mislim da je mnogo mojih djela, za koje bih rekao da su vrhunska, završilo u Australiji, Holandiji, Danskoj, Francuskoj, Belgiji... Recimo, u Mančesteru se nalazi jedan ciklus crteža „Morski milje“. Kupio ih je jedan industrijalac kada sam imao prvu samostalnu izložbu u Santa Mariji u Budvi. Ali, vidio sam sve što sam prodao hotelima i privatnicima. Oni su bili ljudi od velikog ukusa i znali su za prave vrijednosti. Imam jedan broj slika, crteža, akvarela koji nijesu bili za prodaju. Njih sam ostavio za moju porodicu. Jedan dio radova stradao mi je u zemljotresu 1979. godine. U selu nam

Umjetnost na dva kolosijeka POBJEDA: Važno mjesto u Vašem životu ima i pedagoški rad. Čemu ste težili da naučite đake? PAVLOVIĆ: Trideset i pet godina sam bio profesor, radio sam u Petrovcu i Budvi. Više od 20 akademskih slikara su moji đaci. Uvijek sam govorio đacima: „Ne morate da znate da slikate, ali morate biti likovno pismeni“. Šta to znači? Ako dođu u galeriju, muzej, da znaju da gledaju sliku, da znaju da vide šta je kič, a šta nije. Teško je biti na dva kolosijeka - raditi kao pedagog i slikati u ateljeu.

Savo Pavlović u ateljeu u Reževićima

Država treba da stane iza talenata

je kuća srušena i puno je toga ostalo u ruševini. Sjutradan je padala kiša i sve je propalo. Taj period života mi je težak jer sam ostao bez kuće u kojoj sam živio, a uništeno mi je i preko 30 slika iz ranog perioda. Volio bih da imam te radove jer su iz perioda kada sam se razvijao kao slikar. POBJEDA: Kažu da umjetnici predstavljaju poseban svijet i da su još od malih nogu preodređeni za drugačiji, neobičniji životni put. Šta je presudilo da „odete“ u slikare? PAVLOVIĆ: Fino pitanje. U osnovnoj školi sam mrzio matematiku i fiziku. Rekao sam sebi: „Daj nešto da radim gdje nema matematike i fizike“. Volio sam književnost, istoriju i geografiju. Bio sam talentovan. Čak nijesam ni bio najbolji u razredu - neko bi rekao ja sam genije od malih nogu. Ja sam postepeno sazrijevao. Kada je došla 1964. godina onda je Umjetnička škola u Herceg Novom počela da se gasi i nijesu više primali nove učenike. Beograd nije imao Umjetničku školu, imali su Niš, Novi Sad, Sarajevo i Split. Opredjelio sam se da idem u

Sarajevo. Smatrao sam da bi mi tu bilo najbolje. POBJEDA: Da li je tačno da Vaši roditelji nijesu sa odobravanjem gledali na Vaše djetinje umjetničke korake? PAVLOVIĆ: Imao sam probleme. Moj otac je bio dobar čovjek i domaćin. Ali, on je bio ratnik. Mislio je da treba da učim nešto konkretno od čega se moglo živjeti. Sjećam se, ukidali su mi boje i četke. Snalazio sam se - štribao sam dlake od repa krave, vezivao ih i pravio četkice. Imao sam zadatak da čuvam kravu, dvije koze i magare. Morao sam da ih izvedem na pašu i tada sam slikao. Često se zanesem, nekad po dva tri sata, pa ne znam gdje je krava, pobjegla je. To je moja mladost, moj početak. Tek kada sam upisao umjetničku školu roditelji su shvatili da je to ozbiljna stvar. Rado se sjećam majke i njenog odnosa prema mom slikanju. To je bila vrijedna žena koja se mučila u životu, ali je ostala stamena. Ja slikam, radim i pravim moje velike akavrele, a ona me gleda i zna da je to skup papir u ono vrijeme kada nijesmo imali ničega. Kad pretvoriš u novac - jedan papir košta kao kilo mesa. Majka gleda i kaže: „Sinko moj, nemoj više da slikaš dok ovo ne prodaš“. Kažem joj: „Majko, moram da radim da bih ostao u kondiciji“. Ona mi odgovara: „Bićeš ti u kondiciji, malo radi u bašti“. POBJEDA: Studijski ste boravili u Rimu, Atini i Parizu. Šta su Vam dali ti gradovi? PAVLOVIĆ: Atina mi je dala veličanstvenu antičku umjetnost. Rim, a posebno Pompeja, na mene su ostavili jak utisak. Tu sam boravio tri mjeseca, radio sam pejzaže koji su mnogo bliski našem jadranskom ambijentu. Pariz je, pak, sasvim druga priča. Obilazio sam galerije, radio crteže, akvarele, slike. Svake godine odem u Pariz na petnaestak dana, ali on nije više onaj grad koji nosim u sebi. Ne idem više

Ako čovjek u sebi nema dara, talenta, može da živi ne znam gdje i kako. Džabe bi bilo deset Reževića. Treba čovjek da ima nešto u sebi. Nije toliko bitan čak ni talenat. u muzeje, Dovoljan je jedan posto sada kada putujem po talenta, a drugo je samo Evropi obilarad i rad zim pijace i groblja. Malo je čudno to. Kultura jednog naroda na neki način počinje od pijace - čime se ljudi hrane da bi živjeli. Sa druge strane, groblja su ta koja pokazuju kakva se briga vodi o umrlima. Stvarnost života i vječni dom. POBJEDA: Često ističete da je akvarel pronašao Vas, a ne Vi njega. Zašto baš ta tehnika? PAVLOVIĆ: Ne mozeš se baviti iskreno akvarelom ako nemaš jedan impuls, jedan potez, jedan temperament i, povrh svega, radozlanost. Rekao bih da mi je akvarel u duši. Kada krenete da slikate akvarel vi ga ili završite odmah ili ga upropastite. To me je povuklo jer sam volio da za što kraće vrijeme vidim rezultat. Uvijek imam po 100 pripremljenih papira. Ako nemate određenu količinu papira za akvarel i ako počnete da štedite papir nemojte kretati u ovaj posao. Morate ga tretirati kao obični papir tek onda ćete imati punu slobodu izraza. POBJEDA: Pored podvodnog svijeta, koji na Vašim radovima izranja iz dubina na blještavu svjetlost dana, tu su i živopisni mediteranski krajolici. Možete li nam pribiližiti tu Vašu fascinaciju morskim i primorskim svijetom? PAVLOVIĆ: Kao mlad sam se bavio podvodnim ribolovom. Od ove moje vale pa do Svetog Stefana nema te grote, rupe, stijene koju nijesam obišao. Uporedo sam i crpio taj podvodni svijet - kako dođem kući uzmem olovku, flomaster ili četkicu i to zabilježim. Na primjer, trenuci dok jedan rak, jedna kraba šiša ježa. Sve to pod vodom živi u harmoniji. Evo, pogledajte more sada, providno je. Kada

uđeš u vodu vidiš kako se to, kroz ove sunčeve zrake, preliva u razne boje. To je meni isnpiracija. Kasnije više nijesam imao potrebu da ronim, ta lepeza boja ostala je vječno ugravirana u meni. Rekao sam sebi: „Sad moraš da radiš i nešto što se dešava na površini“. Tako je nastao ciklus „Vale“. Te vale me i danas prate. POBJEDA: Veliko kolorističko slikarstvo uvijek je vezivano za jug i za obale toplih mora. U kolikoj mjeri su Reževići odredili Vas kao umjetnika? PAVLOVIČ: Ako čovjek u sebi nema dara, talenta, može da živi ne znam gdje i kako. Džabe bi bilo deset Reževića. Treba čovjek da ima nešto u sebi. Nije toliko bitan čak ni talenat. Dovoljan je jedan posto talenta, a drugo je samo rad i rad. Koliko su Reževići i ovaj ambijent učinili ne znam. Jedan moj prijatelj slikar kaže: „Savo ti si lud što slikaš, pogledaj oko sebe, sve ti je naslikano“. Moram da crpim inspiraciju iz toga što mi je Bog omogućio da živim ovdje. POBJEDA: Kazali ste jednom prilikom: „Slikarstvo je lijepo i teško“. Šta je tu lijepo, a šta teško? PAVLOVIĆ: Najljepši trenutak u slikarstvu je kada poslije slikanja napravite pauzu, gledate sliku i uzdahnete. Taj uzdah i trenutak kada kažete sebi: „E, tu sam negdje prblilžno“. Teško je to što slikaš po desetak dana, mučis se, boriš se sam sa sobom, a onda, jedanaestog dana, sve izađe iz tebe časkom. To je rezultat ovog rada od desetak dana koji ti poslije, i pored prividne muke, ostane u lijepom sjećanju. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Crnom Gorom

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

Na prelazu Kamenari - Lepetane još ovog vikenda važi ljetnji režim

Trajekti od ponedjeljka po zimskom redu vožnje HERCEG NOVI - Na trajektnom prelazu Kamenari - Lepetane još ovog vikenda važi ljetni režim, a od ponedeljka, 7. oktobra prelaze na zimski red vožnje, javlja Radio Herceg Novi. Trajekti „Pomor-

skog saobraćaja“ će do 11. juna iduće godine, od 6 sati ujutru do ponoći saobraćati non-stop, na svakih 15 minuta, a tokom noći na pun sat sa hercegnovske, odnosno na pola sata sa tivatske strane zaliva.

- Polasci iz Kamenara biće u 00:20, 1:00, 2:00, 3:00, 4:00, 4:50 i u 5:20, a iz Lepetana u 00:10, 00:30, 1:30, 2:30, 3:30, 4:30, 5:05 i u 5:40 sati - saopštili su iz Pomorskog saobraćaja Herceg Novi. R.P.

Kolašin: Komunalno preduzeće podiglo kvalitet i raznovrsnost svojih usluga

KOR ukazao na nelegalnu sječu

Cvijeće za turiste, snjegočistač za sela KOLAŠIN - U turističkim impresijama ljetnje sezone koja je na izmaku, gosti „male varoši“ su bili jednoglasni u zapažanju da nikada više cvijeća i žardinjera nije bilo u centru grada. Jedan je to od učinaka i novina koje je u radu uvelo Komunalno preduzeće, a direktor Milivoje Bulatović, koji je na čelu ovog kolektiva godinu dana, najavljuje sve raznovrsnije usluge. Jedna od njih će biti da će se putevi od snijega, u predstojećoj sezon čistiti istovremeno u gradskom i u seoskom području. Bulatović podsjeća da je preduzeće preuzeo kada se zaposlenima dugovalo pet plata i da je za godinu dana isplatio 14 zarada uz redovno izmiravanje rata za zaostale doprinose. Veliki problem su bile sudske presude iz pretodnog perioda koje su sada došle na naplatu na osnovu kojih je potrošeno sredstava koliko bi koštale tri bruto plate za kompletno preduzeće. Uz servis svih ostalih obaveza prema zaposlenima, isplatili smo i dvije zaostale plate. Prošle godine smo imali značajna ulaganja u mehanizaciju što nam je pomoglo u čišćenju gradskih saobraćajnica i seoskih puteva tako smo stigli da očistimo puteve koji više godina uopšte nijesu čišćeni. Ugradili smo GPS uređaje na vozilima kako bi pratili da se transport komunalnog

Nove kancelarije

Za godinu dana isplaćeno 14 plata. Ulaganja učinila mehanizaciju moćnijom i za uređenje puteva i za čišćenje snijega. Naredne godine se počinje sa podzemnim kontejnerima otpada vrši po redu - istakao je Bulatović. Poseban izazov je bio priprema za ljetnju turističku sezonu. Postavljene su nove korpe za otpatke u centru grada, a posebna pažnja se posvetila žardinjera-

Samo sedam građana Bulatović ističe da se najveći problemi stvaraju nesavjesnim postupanjem građana koji bacaju smeće pored kontejnera. Uveli smo od 1. aprila do 1. oktobra besplatan prevoz kabastpog smeća. Ta informacija i poziv je i na računima koje dobijaju građani. Međutim, samo njih sedam nas je zvalo da za tu uslugu. Ostalima je lakše da ostave otpad na javnim površinama - upozorio je Bulatović.

Otvoren medicinski Roše kampus u Tivtu

Znanje je da se dijeli TIVAT – Juče je u Tivtu, u okviru prvog crnogorskog međunarodnog medicinskog samita otvoren Roše (Roche) kampus pod sloganom „Znanje je da se dijeli“ („Knowledge Is to Share“). Skoro 200 mladih crnogorskih doktora i studenata medicine, farmacije i stomatologije ima priliku da upozna kolege iz Sr-

Izvjesno je da će se u narednoj godini DOO Komunalno preseliti u nove kancelarije. Tako će se napustiti vremešna baraka koja će prestati da bude „dekor“ centra grada. Zahvaljujući razumijevanju Milosava Bulatovića, predsjednika opštine, dobili smo nove prostorije u „ljekarskoj zgradi“. U toku je izrada projekta enterijera, tako da očekujemo da ćemo se prvih mjeseci naredne godine preseliti u prostor gdje ćemo imati bolje uslove za rad ali i za prijem građana. Naš cilj je da budemo što raznovrsniji servis građanima - zaključio je Bulatović.

Milivoje Bulatović

bije, Hrvatske, BIH, Sjeverne Makedonije, Turske i Poljske, saopštio je predsjednik organizacionog odbora samita dr med. Milovan Roganović. Posebno je važno, kazao je Roganović, što će studenti imati priliku da prikažu naučnoistraživačke radove. Zadovoljne samitom studentkinje Medicinskog fakulteta iz Podgorice Juli-

Usidreni trajekt

ma sa cvijećem u šta je uloženo dosta sredstava. Uveli smo pražnjenje kontejnera i u drugoj smjeni, a pet naših radnika, koji su angažovani u čistoći, uspjeli su da grad učine turistički čistim, ističe Milivoje Bulatović i naglašava dobru saradnju sa opštinom i predsjednikom Milosavom Bulatovićem i Komunalnom policijom. Za sljedeću godinu smo planirali nabavku nekoliko podzemnih kontejnera koje ćemo postaviti u centralnoj zoni i širićemo se zavisno od finansija koje budemo obezbjeđivali za taj projekat. Izgradili smo još tri drvene kućice za kontejnere

i sa tim ćemo nastaviti. Insistiramo na tome da se utvrde vlasnici zapuštenih dvorišta i zelenih površina koji rijetko dolaze u grad - kaže Bulatović. Mehanizacija Komunalnog je proljetos očistila i modernizovala puteve ka katunima, a bila i kvalitetni „asistent“ Vojsci Crne Gore u akciji nasipanja i uređenja preko 50 km seoskih puteva. Radnici ovoga preduzeća su popravili ogradu na stadionu sa vještačkom travom, uradili betonsko oivičenje ulica kao pripremni posao asfaltiranju. Priprema se snjegočistač koji je će biti usmjeren na prve snjegove na seoskom području. Dr. P.

ja Rakočević i Martina Pranjić sa osiječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo, smatraju da su ovakvi događaji značajni za njih jer imaju priliku da se sprijatelje sa drugim studentima i rade u inovativnim područjima medicine.Osim medicinskih tema, na samitu je bilo govora i o čestom miješanju inovaciji u medicinskoj i farmaceutskoj industriji sa tehnološkom industrijom. O ovoj temi je govorio strateg za digitalnu transformaciju Vladimir Vulić.

- Primjera radi, konkretno Roše, gleda što se dešava i kada vidi interesantnu kompaniju kao što je Flat Iron, kupi je i to je najveća kupovina akvizicija u današnjoj industriji digitalnog zdravlja. Znači Roše ulazi u oblast vještačke inteligencije - Farmaceutska kompanija ulazi u digitalnu sferu - objasnio je Vulić. Prvi crnogorski međunarodni medicinski samit, koji je organizovao Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, završava se danas. R.P.

Sirena sa Durmitora u podne PODGORICA - Koalicija za održivi razvoj (KOR), koju čini mreža crnogorskih ekoloških inicijativa i nevladinih organizacija, pozvala je Vladu da uspostavi održivi sistem upravljanja šumama, jer je riječ o jednom od najvrednijih prirodnih resursa. Aktivisti KOR-a su juče uz zvuk motorne šege i sirene za uzbunu u šumi na Durmitoru, upozorili na nelegalnu sječu, krivolov i izražen eko kriminal koji, kako navode, nanose nesagledivu ekološku i ekonomsku štetu. Oni su iznijeli kritiku na račun direktora Nacionalnih parkova Crne Gore Elvira Klice tražeći da podnese ostavku jer se, kako kažu, javno hvali nekretninama koje je dobio umjesto da se uhvati u koštac sa problemima. Tražili su ostavku i ministra

održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića zbog nedavnog, kako navode, nekulturnog obraćanja novinarki kojoj je kazao da ode u šumu ukoliko nije zadovoljna kvalitetom zelenih površina u Podgorici. Time je, smatraju oni, pokazao nepoštovanje prema javnosti i funkciji koju obavlja. - Zato smo danas odlučili da i mi njega pozovemo da dođe u šumu, da malo vidi koliko je lijepo uživati u njoj, koliko to pozitivno utiče na psihofizičko zdravlje, jer vjerujemo da bi mu to pomoglo da shvati da treba da se izvini ne samo novinarki, koju je uvrijedio, već i cjelokupnoj javnosti Crne Gore - poručili su iz KOR-a. Akcija na Durmitoru dio je regionalne kampanje ,,Sa tri gore ori se jeka“ koja je, osim u Crnoj Gori, obilježena i u R.P. Srbiji i Hrvatskoj.

Dokaz uništavanja šuma

Šarku dugu 70 cm uklonili iz automobila PLJEVLJA – Vatrogasci spasioci su juče u Pljevljima uspješno uklonili zmiju iz putničkog vozila u ulici Velimira Kneževića – u dijelu grada iza pošte. Zmija je bila u unutrašnjosti vozila u dijelu insrumental table. Po riječima vlasnika vozila zmija se tu nalazila već par dana. Radilo se o vrsti šarke dužine oko 70 cm. Vatrogasci spasioci su gmizavca poslije uklanjanja pustili u prirodno stanište. R.P.

Vatrogasac pokazuje zmiju

Pobjeda

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Marketing

Fotografije

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

U Podgorici otvorena izložba arhivskih fotogra

Puniša Perović čita prvi primjerak Pobjede 1944.

Završna konvencija Pokreta za nezavisnu Crnu Goru

pova Detalj iz jednog od prihvatnih kam

nakon zemljotresa 1979.

Milutin Raičević, Aleksije Obradović, Erih Kos i Nikola Koja Raićević kao novinari 1944.

Izgradnja mosta na Maloj Rijeci

Izgradnja Instituta ,,Simo Milošević“

Jubilej 20 godina Pobjede

CETINJE: Dopremanje posmrtnih ostataka kraljevske porodice 1989.

Pobjeda

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

afija povodom

Fotografije

75 godina postojanja Pobjede

Podizanje crnogorske zastave na Ist Riveru 2006.

Erih Koh i Puniša Perović

Čitaoci Pobjede 1979.

Sozina probijanje

Sa nastupa Roling Stonsa u Crnoj Gori

Slovoslagači Pobjede 1974. Luka Bar 1964.

Izgradnja pruge Beograd – Bar 1976.

Malaga – evropsko zlato vaterpolista

Svjetski prvak u šahu Anatolij Karpov odigrao je simultanku sa radnicima NIO Pobjeda 1975. godine

Pobjeda Auto

Vijesti Solarne ploče nijesu neka novina, možemo ih vidjeti svuda, ali solarne ploče u kombinaciji sa generatorom, e to je već malo čudno. Jedan od svjetski poznatih lidera u oblasti rashladnih uređaja za transportne jedinice, nedavno je predstavio ovo jedinstveno, originalno i efikasno rješenje. Ova kombinacija generatora i solarnih ploča će svoju primjenu naći na prikolicama za transport hladnjača-kontejnera. Ovo zanimljivo

SUNCE KOJE HLADI

rješenje je prihvatila kompanija B&H lodžistik, čija je primarna djelatnost prevoz kontejnera kojima se do logističkih centara transportuju farmaceutski, hemijski kao i

NOVI BMW GRAD

NAJSKUPLJI Bugati je u Kaliforniji predstavio najsnažnije čudo na točkovima koje je ikada proizvedeno. Predstavljanje je obavljeno u okviru ovogodišnjeg događaja „Pabble Beach Concours d’Elegance“. Ovaj model nosi naziv „centodieci“ i omaž je legendarnom modelu „EB110“, a ujedno se ovim modelom obilježava i 110 godina rada ove kompanije. Ovaj hiper automobil pokreće osmolitarski W16 motor i to sa četiri turbopunjača, snage čak 1.600 KS. Do 100 km/h mu treba samo 2,4 sekunde. Naravno ono što ga čini posebnim jeste i cijena od devet miliona dolara, što ga čini najskupljim Bugatijevim modelom koji se proizvodi u više primjeraka. Ovaj model će biti proizveden u svega 10 primjeraka. Od njega skuplji, a ujedno i najskuplji automobil svih vremena jeste Bugatijev model sa imenom „la voiture noire“ koji košta 18,7 miliona dolara.

KINEZ IZ ŠUMADIJE

Kineska kompanija Janfeng automotiv interiors, koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih enterijera, uskoro će završiti gradnju svoje prve fabrike u Srbiji i tako najavljuje početak proizvodnje krajem ove godine. Kinezi su obećali da će ovaj gigant u svom velikom proizvodnom pogonu koji se nalazi u Kragujevcu, za početak zaposliti 200 radnikai čija će specijalnost biti rad na proizvodnji komponenti za unutrašnjosti automobila i da će nakon toga postepeno otvoriti još 600 novih radnih mjesta.

Kompanija BMW veoma vodi računa o svojoj istoriji i poklanja veliku pažnju svojim oldtajmerima, ali i svom sportskom ogranku marke sa čuvenom oznakom „M“, koja u svijetu automobila označava sportsku nadmoć nad drugim brendovima. Tako je BMW u avgustu ove godine su veoma lijepom muzeju koji je poznat kao svijet BMW-a (BMW Welt), otvorio novu stalnu postavku koja je posvećena upravo sportskim „M“ modelima. Interesantnost postavke nije samo u modelima koji su parkirani i koji podižu adrenalin i vraćaju u istoriju, već i u samom nazivu koja je simbolično nazvana „M grad“ („M Town“), a zamišljena je kao svojevrsni vizuelni grad koji posvećen svim ljubiteljima auto i moto sporta kao i poštovaocima minhenske fabrike. Da je BMW o svemu mislio pokazuje i zanimljiv detalj, a to je mjesto koje je nazvano „selfi point“, što je jedinstvena tačka sa koje posjetioci mogu da pristupe društvenim mrežama i na njima ostave komentare i fotografije.

BOLJA Subaru je uvijek važio za brend koji tiho ali agresivno nastupa i koji automobilima konkurenciju ostavlja daleko iza sebe, to su automobili koji kako u „civilnoj“ tako i u sportskim verzijama kod svojih vlasnika uvijek adrenalin drže u crveno, a pogotovo model „impreca“, koji je uvijek „žario i palio“, kako u reliju tako i „civilnoj upotrebi. Sada ova je Japanska kompanija na svom terenu u Japanu predstavila modernizovano izdanje „imprece“. Ovaj popularni model koji će na tržište stići

Aktuelno

prehrambeni proizvodi. Termo king je svoje setove generatora obilježio oznakom „SGCM300“, a solarni paneli su nazvani „termo lajt“ („ThermoLite“).

REKORD

KIA je veoma ofanzivno krenula na tržište, o čemu govore i novi modeli. Međutim, to isto pokazuju i rezultati. Naime, u prvih šest mjeseci Kijina fabrika u Slovačkoj, u malom gradu Žiline, koji je upravo zahvaljujući ovoj fabrici proživio, proizvela je 180.200 automobila kao i 222.000 motora, koje osim za svoje potrebe rade i za sestrinsku kompaniju Hjundai. Istovremeno KIA je zabilježila najbolje polugodište u Evropi, sa 268.305 vozila (+1,6 odsto u odnosu na 2018. godinu.).

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

u verzijama sa četvoro ili petoro vrata, sada ima drugačije branike, a usisnici za vazduh su sada veći, a novina su i hromirani djelovi. Maska hladnjaka i farovi su sada drugačiji i iskreno rečeno ljepši, kao i dizajn točkova. Za Zemlju izlazećeg sunca predviđeni su 1.6 litarski i 2.0 litarski benzinski motori sa 114 i 152 KS, kiji prate pogon na prednjim ili sva četiri točka.

Zvjezdano druženje Da ovlašćeni prodavci i serviseri automobilskih brendova nemaju samo tu ulogu na tržištu, pokazao je i primjer kompanije Ljetopis Automotive, koja je ovlašćeni prodavac i serviser najpoznatijeg brenda na svijetu koji kao zaštitni znak ima srebrnu zvijezdu. Siguran sam da znate da govorim o Mercedes-Bencu. Tako je Ljetopis Automotive od 29. septembra pa sve do 2. oktobra ove godine građanima Crne Gore u svom salonu priredio događaj pod nazivom „Otvoreni Dani“. Ti dani su omogućili svima postojećim vlasnicima, budućim, ali i ljubiteljima srebrne zvijezde da uživaju u test vožnjama najnovijih modela Mercedsa, kao i da se detaljno upoznaju sa njihovim karakteristikama. Tako „Otvoreni dani“ su otvorili mogućnost da se voze „posebne zvijezde“ kao što je najnoviji model „A-klase“ ali u limuzinskoj verziji, a tu je bio i novi model „CLA“ i nova „B-klasa“. Takođe,

nezaobilazni su i bili veoma popularni Mercedesovi SUV modeli kao što su „GLA“, „GLC“, „GLC Coupe“, „GLE“, dok je test SUV model bio redizajnirani „GLC“. Naravno nijesu zaboravljeni ni ljubitelji komercijalnih luksuznih modela pa su tako na raspolaganju bila dva modela „V-klase“ koji spadaju u luksuzne kombije. Najatraktivniji model je bio nedavno predstavljena „A-klasa limuzina“, koji pojavom

izaziva veliku pažnju i privlači poglede. „A-klasa limuzina“ ili sedan kako se naziva na brojnim tržištima, nastavak je palete „A-klase“, te ujedno predstavlja ulazak u Mercedesov svijet limuzina. To je model koji se zasniva na racionalnosti, i riječ je o hečbeku s povećanom stražnjicom. Unutrašnjost ne otkriva razlike u odnosu na već poznatu verziju „A-klase“, s time da je prtljažnik porastao na 420 litara zapremine, a kojem se pristupa kroz otvor širine 950 milimetara. Putnicima na zadnjoj klupi je pripremljeno 944 mm

EKSKLUZIVAN Postati poseban i primamljiv u automobilskoj industriji je veoma veliki uspjeh. To je upravo pošlo za rukom modelu „huayra roadster BC“ koji je djelo ruku inžinjera kompanije Pagani. Međutim, ovakvu poslasticu otvorenog krova na četiri točka imaće priliku da posjeduje i vozi samo 40 srećnika koji su uz to i veoma bogati jer da bi se postao vlanik „huajre BC“ potrebno je da se „iskešira“ 3,085 miliona eura i to bez poreza. Ova verzija je zamišljena kao kombinacija roudstera i ekstremnog sportiste. Motor koji pokreće ovo „skupo zadovoljstvo“ je V12 zapremine šest litara sa dva turbokompresora i ima ravno 800 KS, a obrtni moment je 1.050 Nm i dostupan je između 2.000 i 5.600 o/min.

JOŠ JEDAN

Postavljanje brzinskih rekorda električnih modela nije nikakva novost, ali da to više puta uradi jedan model, e to je već za veliko poštovanje. To je pošlo za „točkovima“ Folksvagenovom električnom modelu „ID.R“ koji postavlja rekorde na kultnim stazama, pa je poslije uspjeha i postavljenog rekorda na čuvenim stazama Pajks Pika, Nirburgriring i Gudvuda, na red je došao izazov na Dalekom istoku. Odeljenju „ID“ koje je zaduženo za električne automobile u kompaniji Folksvagen stigao je poziv za nesvakidašnji izazov za vožnju. Kina, Tjanmen, planinski put koji je sačinjen od 99 serpentina, u dužini od 11 kilometara i naravno štoperica. Odgovor od Folksvagena je model „ID.R“ koji je najbrži „folksvagen“ na električni pogon. Za upravljačem električnog modela snage 680 KS našao se Romen Dima, koji je sa „ID.R-om“ dostizao brzine od 230 km/h kroz uske tunele i zapisao rekord od 7:38.585 minuta.

Noviteti

MERCEDES-BENZ GLE COUPE Druga generacija ovog veoma simpatičnog luksuznog SUV modela na nišanu će imati novi BMW „X6“ kao i već dobro utemeljenog Audija „Q8“. Biće to borba divova u koju Mercedes ulazi veoma jak sa novom kupe verzijom nove generacijom modela „GLE“. Sada je ovaj lijepi div dizajnerski skrojen modernije i sa već dobro

Novo izdanje poznatim Mercedesovim stilskim figurama koji se u osnovama naslanja na prethodni model. Nova verzija je tehnološki gledano riznica visokih dostignuća kao što je informacijono zabavni

sistem MBUX koji nudi bolju komunikaciju sa vozačem kao i viši nivo sadržaja i grafike prezentacije, pa u doživljaj vožnje unosi potpuno novu vizuelnu i fukcionalnu dimenziju. Mladi će biti oduševljeni dok će zrelija struktura kupaca morati da računa i na određeno vrijeme kojim se stiče rutina rukovanja novim sistemom. Korak naprijed je otišla vozačka tehnologija. Uz dopaltu nude se između ostalog i novo aktivno oslanjanje koje radi putem 48-voltnog sistema (E-Active Body Control) kao i vazdušno

Pobjeda Auto

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

U znaku broja „pet“

prostora za glavu, dok je vozaču na raspolaganju poznat MBUX kokpit. Mercedes već duže vrijeme mnogo pažnje posvećuje sigurnosti vožnje, ali i što većoj ekonomičnosti, pa ne čudi da se hvale brojnim sistemima podrške vozaču, od Distronica s kontrolom brzine, Active Steering Assista s Active Lane Change Assistom + Active Emergency Stop Assistom, Active Speed Limit Assistom, Active Brake Assistom sa praćenjem saobraćaja, Evasive Steering Assistom… Takođe, naglašavaju veliku aerodinamičnost, kao i na dosadašnjem modelu „CLA“ sa koeficijentom otpora 0,22, a što pomaže nižoj potrošnji goriva. Cijena za „A-klasu limuzine“ počinje od 29.911 eura, za „B-klasu“ od 28.556 eura, a za „CLA“ cijena počinje od 33.014 eura. Treba dodati i to da iz kompanije Ljetopis Automotive naglašavaju da u oktobru počinje prodajna akcija za sva putnička

Agresivnost i dobar marketing su vrline u prodaji automobila, a to nekim proizvođačima i nije mnogo potrebno jer na samo pominjanje brenda ili pokazivanje loga, privlači veliki broj kupaca, još ako su u pitanju novi modeli. Takav je slučaj i sa BMW koji u posljednje vrijeme ima praksu samo da najavi neku dobru akciju i da se cijelo tržište uzburka. Ovoga puta je pitanju jednostavno broj „5“. Naime, Voli motors, kompanija koja je ovlašćeni prodavac i serviser BMW i Mini automobila je spremila pravo iznenađenje, a to iznenađenje se zove BMW „serije 5“ koji može biti vaš po cijeni od 55.555 eura. U pitanju je model

i komercijalna vozila. U pitanju su dodatni popusti na vozila kao i finansiranje i osiguranje. Posebne povoljnosti za kupovinu Mercedes-Benz vozila na lizing, kompanija je ostvarila u saradnji sa S-Leasing finansijskom kućom. Naime, kupci koji se odluče za ovakvu vrstu kupovine vozila, moći će isti da kupe sa dva odsto kamatne stope. Plan otplate može da bude malo drugačiji, tj. kupci će biti u mogućnosti da ratu plate

„520d xDrive“ koji sam imao prilike da testiram i detaljno ga vama predstavim, koji ima dizel motor snage 190 KS i koji je bogato opremljen sa nivom opreme „Sport Line“. Oprema podrazumijeva pogon na svim točkovima, automatski mjenjač, navigacioni sistem „Professional“, led adaptivna svjetla, kao i 18-inčni aluminijumske naplake. Prava cijena ovako opremljenog automobila je 62.565 eura (ušteda 7.010). Ali to nije sve, Voli motors uz ovaj automobil poklanja garanciju od pet godina ili 200.000 pređenih kilometara. Voli motors je svoje uradio, sada ste vi kupci na potezu. Tekst i foto Vešo ŠOŠKIĆ

jednom godišnje, kad to njima odgovara, u sledeće tri godine. Mercedes-Benc je zastupnik za Crnu Goru, ostvario je saradnju za povoljno osiguranje novog vozila sa Unika osiguravajućom kućom. Prodajna akcija traje do 31. decembra ove godine. Po završetku test vožnji svi prisutni posjetioci su mogli da se počaste pićem i hranom i uz druženje razmijene iskustva iz vožnji. Tekst i foto Vešo ŠOŠKIĆ

Toples za devet sekundi

VOLKSWAGEN T-ROC CABRIOLET

oslanjanje (airmatic), koji u svom sistemu ima nekoliko dodatnih programa, ali već serijski dolazi poznati Dynamic Select program, sa nekoliko tematskih definisanih načina rada oslanjanja. Ono što je najteresantnije jeste da je ovo nainteligentnije oslanjanje u SUV klasi, što će najviše dolaziti do izražaja u biturbo benzinskoj, mildhibridnoj verziji „AMG 53“ sa cijelih 435 KS. Dodaću i to da je zapremina prtljažnika 665 litara, a motori koji će pokretati ovu Mercedesovu SUV godzilu pored već pomenutog „AMG 53“ su 350d (272 KS) i 400d (330 KS) i naravno svi motori su šestocilindraši. „GLE“ će se proizvoditi u Americi, a rastegnut je na dužinu od 4,94 m, dok mu širina mjeri čak 2,1 m.

Dolazak čudnog kabrioleta ponovo stvara neki novi segment na automobilskom tržištu, ali i vraća sjećanje na neka davna vremena kada su se ovakva slična vozila proizvodila i koristila za ljetnje avanture na plažama. „T-roc“ kao kabriolet odavno je najavljivan ali svi su ga smatrali još jednim prototipom i viđenjem budućnosti, ali ta budućnost je „brzinom svjetlosti“ došla. Ono što se mora priznati jeste da ima veoma karakterističan dizajn koji spaja malog terenca sa vozilom za uživanje sa vjetrom u kosi. Metalni krov je zamijenio

platneni koji je, kada se malo bolje pogleda, tako uklopljen da „t-roc“ pomalo (kada je krov podignut) podsjeća na dobro poznatu „bubu“. Promjena krova je donijela i promjene u unutrašnjim i spoljnjim dimenzijama. Tako u odnosu na klasični „t-roc“, kabriolet verzija će biti duža za 34 mm, dok će mu međuosovinsko rastojanje biti veće za 37 mm. Osim ovoga tu će biti i odgovarajućih strukturnih ojačanja karoserije, oslanjanja, vrata i okvira vjetrobrana kako uklanjanje krova ne bi imalo negativinih posljedica na čvrstoću i sigurnost

automobila. Tu je i roll-over zaštita koja se u slučaju prvrtanja u djeliću sekunde automatski izvlači iza zadnjih sjedišta. Prateći tradiciju znanih kućnih kabrioleta, „t-roc“ će imati platneni krov. Naravno, i „t-roc“ kabriolet će biti bogat tehnologijom pa će posjedovati i najnoviju generaciju infotainment sistema MIB3, „t-roc“ će stalno biti onlajn, a informacije o svim raspoloživim funkcijama prikazuju se na ekranu koji se nalazi na centralnoj konzoli čija je dijagonala 8 inča. U kombinaciji sa Active Info Displayom veličine 11,7 inča time je na raspolaganju i potpuno virtualni kokpit. Što se pogona tiče, kupci

koji vole vjetar u kosi moći će da biraju između dvije benzinske opcije i to 1.0 TSI sa 115 KS ili 1.5 TSI sa 150 KS, pri čemu će uz prvi biti dostupan samo manuelni mjenjač sa 6 stepeni prenosa, a uz drugi kao opcija i sedmostepeni DSG mjenjač. Ponuda opreme će podrazumijevati samo dva nivoa i to malo više sportski orijentisana „R-Line“

kao i malo više dizajnerski orijentisana „Style“, ali ne sumnjam da će oni malo zahtjevniji tražiti više od ovoga. Da dodam i to da se krov jednostavnim pritiskom na dugme sklapa za 9 sekundi, a ova radnja se može obaviti i tokom vožnje pri brzini do 30 km/h. Foto: Internet Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

20 Feljton

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE

Garašanin: Crnogorci vole Ruse, ali se ni njima ne daju » Piše: Dragan B. PEROVIĆ

„Knjaz Danilo se Garašaninu žestoko zamjerio na samom početku vladavine. Osnovni razlog bio je Danilovo odbijanje da obuče mantiju, jer je mlađi Petrović proglasio svjetovnu vlast - kneževinu Crnu Goru. Shvatajući da to vodi učvršćenju dinastije Petrović - Njegoš i Crne Gore kao suverene države, Garašanin je prema nekim svjedočenjima izjavio da je to „najnesrećniji događaj za Srbiju“. U državničkim poslovima Danilo je bio sušta suprotnost Njegošu. Ranije smo naglasili da je mali broj Crnogoraca imao jasnu koncepciju državnog i nacionalnog razvoja. Jedan od rijetkih koji je od prvog trena počeo da stvara savremenu državu bio je knjaz Danilo. Počeo je da razmišlja o proširenju i međunarodnom priznanju granica Crne Gore. Reformisao je vojsku, donio zakonik. Energično se suprotstavljao plemenskoj samovolji i u politici prvjenstveno gledao svoje interese. Smatrao je da treba preduzimati efikasnije akcije prema neprijatelju. Nije mu se sviđala politika



Knjaz Danilo je sklopio tajni sporazum sa Milošem i Mihailom Obrenovićem protiv kneza Aleksandra Karađorđevića. U te radnje uvučen je i jedan broj viđenijih Srba, protivnika tadašnjeg režima u Srbiji. U isto vrijeme Aleksandar i Garašanin počinju da kuju planove za svrgavanje Danila sa vlasti. Taj sukob će biti bespoštedan i daće prve žrtve političkih obračuna do same smrti knjaza Danila

Ivo Rakov Radonjić

Knjaz Danilo je bio nezadovoljan držanjem srpskog kneza Aleksandra Karađorđevića i vlade za vrijeme rata sa Turskom. Psovao je i grdio srpskog kneza, njegovu vladu i cio narod u Srbiji, što nijesu i oni kad i Crnogorci ustali protiv Turaka, da rasprostrane svoje otačastvo. Za vrijeme boravka u Beču, poručivao je u Srbiju da neće više nikad biti prijatelj srpskog naroda i njegovog Kneza Aleksandra Karađorđevića prema Turskoj koja je bila na liniji nezamjeranja. Kod Danila je sve više raslo uvjerenje da on treba da bude osloboditelj i ujedinitelj nove srpsko-crnogorske države. Dovoljno razloga za sukob i mržnju.“ Dok je Danilo boravio u Rusiji Stefan Cuca je neko vrijeme provodio u Beču (maj, 1852) i Glajhenbergu ( jun, 1852). Stefan se, zajedno sa knjazom Danilom, sredinom jula 1852. vratio u Crnu Goru. Danilo ga je imenovao za cuckoga serdara i senatora. Danilo je želio da nastavi sa Njegoševim idejama okupljanja i oslobađanja južnoslovenske braće i priznanja Crne Gore. „Knjazu Danilu, kao vladaru i državniku, najveću snagu davala je ideja kojoj je fanatično bio posvećen. On je imao ideju „nove“ Crne Gore (Crne Gore koju je trebalo stvoriti), i ostvarivanju te ideje bio je posvećen do posljednjeg dana vladavine. Iako su ga zbog te posvećenosti i euforičnosti mnoge diplomate smatrale pretjerano ambicioznim i nerealnim, pa čak i političkom neznalicom, on je ostvario sve što je naumio“ (Živko Andrijašević, Sedam Petrovića, Matica Crnogorska, Podgorica, jesen/zima 2012. str. 215 – 270). Danilo je pripremao plan obnove države, koje je posmatrao kao nastavak države Crnojevića. Zato je svoj plan i nazvao Obnova Ivanbegovine, po Gospodaru Ivanu Crnojeviću (vladao Zetom 1465–1490), najznačajnijem vladaru iz te porodice, osnivačem Cetinja i velikoj crnogorskoj istorijskoj

ličnosti. Zbog svoga značaja Ivan Crnojević je 2003. godine proglašen za sveca Crnogorske pravoslavne crkve. Danilo je vrlo brzo oko priprema za ustanak počeo kontakte sa vlastima u Srbiji. Tako su godine 1852. u Beogradu boravila četiri Crnogorca, među kojima se senator Ivo Radonjić posebno dopao Garašaninu: „Ovaj senator mogao bi s častiju biti kod nas predsedatelj Saveta. Da mi ga je da ga čujete kako ume da govori o samostalnosti svoga otačestva pa bi mu se divili. Nema tu ništa bez smisla, sve je to izračunato, zdravo i pametno. Poznaju Ruse bolje nego mi, voledu ih, ali se ni njima ne dadu.“ Početkom septembra 1852. Danilo je na Cetinju sazvao narodnu skupštinu na kojoj su obnarodovane njegove odluke o imenovanju senatora, perjanika i državnih činovnika. „Stevan Perović Cuca, tek što je zašao u dvadeset i drugu godinu, izabran je za senatora! Jedinstven je to primjer ne samo u Crnoj Gori već i u svijetu da tako mlad čovjek, postane član „najmudrijih“ u jednoj državi. No, ništa čudno, jer u Crnoj Gori je mnogo toga mimo svijeta! Knjaz Danilo u Stevanu vidi vruću pomoć u tim teškim vremenima stvaranja jedne moderne države. To je razumljivo ako se zna da je Stevan tada najobrazovaniji Crnogorac na Cetinju.“ Tokom te godine dolazi do čarki u pograničnim crnogorskim predjelima prema Austriji i turskim teritorijama u Albaniji i Hercegovini. Skadarski paša je osokoljen uspjesima Omer-pa-

Ilija Garašanin

še Latasa nudio „carsku milost“ crnogorskim pograničnim plemenima koja mu se pokore. Da bi pokazao da je to suverena crnogorska teritorija Danilo je, novembra 1852, naredio napad na Žabljak, staru crnogorsku prijestonicu Crnojevića. O tom događaju je i Stefan Cuca ispjevao pjesmu Viteški podvizi. Žabljak je razoren, ali se po ko zna koji put umiješala Rusija, vodeći samo računa o svojim ciljevima, pa su Crnogorci morali da vrate osvojeno. Omer-paša Latas je, nakon što je uveo red u Bosnu, krenuo krajem 1852. godine u pohod na Crnu Goru, da je kazni za nepokornost i zbog pomoći koju su Crnogorci pružali ustanicima u Hercegovini (...) Poslije tih događanja i smirivanja situacije, uz pomoć velikih sila koje su spriječile daljnje napade Omer-paše, Stefan je bio u Cucama, pa malo u Dubrovniku i onda na Cetinju. Izgledalo je da sve teče kako treba. Danilo je pošao za Beč u aprilu 1853, đe je izuzetno dobro primljen. Danilo je bio nezadovoljan držanjem srpskog kneza i vlade za vrijeme rata sa Turskom. „On je psovao i grdio srpskog kneza, njegovu vladu i ceo narod u Srbiji, što nisu i oni kad i Crnogorci ustali protiv Turaka, da rasprostrane svoje otačastvo. Za vreme svog boravka u Beču on je poručivao u Srbiju da neće više nikad biti prijatelj srpskog naroda i njegovog Kneza“ (D. Stranjaković, Srbija Pijemont.., str. 44). Tako je izbilo na viđelo koliko su Danilo i Aleksandar Karađorđević na suprotstavljenim

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

stranama. Danilo je sklopio tajni sporazum sa Milošem i Mihailom Obrenovićem protiv kneza Aleksandra. U te radnje uvučen je i jedan broj viđenijih Srba, protivnika tadašnjeg režima u Srbiji. U isto vrijeme Aleksandar i Garašanin počinju da kuju planove za svrgavanje Danila sa vlasti. Taj sukob će biti bespoštedan i daće prve žrtve političkih obračuna do same smrti knjaza Danila. „Verovatno pod Kneževim uticajem, zvanični krugovi u Beogradu počeli su tajno da rade na obaranju kneza Danila s crnogorskog prestola. U slučaju da njihova namera uspe, oni su hteli da na crnogorski presto dovedu Danilovog rođaka Stevana Perovića Cucu...“ (isto). Pero, Njegošev brat, koji je ranije bio ozbiljan kandidat, nije im ulivao mnogo povjerenja. Bio je bogat i viđeli su da mu ne pada na pamet da bude vladika, ali bi rado preuzeo vladanje Crnom Gorom. „Međutim, Stevan Perović Cuca, sin sestre vladike Petra II, još kao mlad dečko započeo je svoje školovanje u gimnaziji u Beogradu, 1845. godine... Francuski konzul je savetovao Kneza (Aleksandra, srpskog, prim. D. B. P.) da ne preduzima ništa na zbacivanju kneza Danila s crnogorskog prestola pre no što detaljno o svemu ne obavesti tursku vladu. Knez je primio ovaj savet francuskog konzula i poslao u Crnu Goru jednog svog čoveka da se na licu mesta uveri o raspoloženju naroda i prilikama u zemlji“ (isto, 44-45). Prilike u zemlji nijesu bile baš najbolje. Danilo je energično uspostavljao vlast i nastojao da poboljša međunarodni položaj Crne Gore. Taj posao bi mu bio olakšan da nije bilo nepokornih plemena, koja su teško prihvatala nove regule, jednog broja njih koji su šurovali sa skadarskim vezirom i glavara i bliskih srodnika koji se nijesu mirili sa gubitkom privilegija i Danilovim načinom vođenja politike. Savezništo sa Srbijom, na koje

je računao, nije se moglo ostvariti: „Što se tiče samoga Danila, sa njim je bilo mnogo teže raditi nego sa Petrom II. Garašanin ga nije nikako mogao da trpi (podvukao D. B. P.)“ (isto, 41). Naveli smo da se poslije okončanog crnogorsko-turskog sukoba 1852-3. godine, Danilo ljutio, zato što Srbija nije pomogla i kao glavne vinovnike za ovakvo držanje Srbije označavao je Iliju Garašanina i Jovana Marinovića. Na Cetinju je sve kulminiralo otkrivanjem zavjere protiv knjaza Danila, čime je i pritajeni sukob Danila sa Stefanom Andrijinim Perovićem – Cucom dobio na zamahu. Zbog toga je kasnije izgledalo da je Stefan bio glavna poluga otpora i urote, iako je samo bio akter događaja čiji se inspiratori i glavni igrači nijesu jasno viđeli. O tome je mnogo pisano, prepričavano u raznim varijantama i prilično poznato, tako da ćemo prenijeti najosnovnija mišljenja o tome sukobu, do završnog čina, likvidacije Stefana Cuce. „Da bi se rasvijetlio odnos Perovićev prema knjazu Danilu, neophodno je poznavati Danilove reforme i očigledan otpor od strane neukrotivog naroda, koji nije bio navikao na poslušnost i zakon koliko na rat, bezvlašće i svojevoljan život. Njegove reforme naišle su na žestok otpor nezadovoljnika iz svih plemena, pa i samih Petrovića – Pera Tomova, Njegoševa brata, i njegovog prvobratučeda Đorđa Savova, koji su imali za sobom najuticajnije glavare, i to serdare Mila Martinovića i Andriju Perovića, pa zatim Luku Radonjića, potomka Guvernadurovića, Milorada Medakovića, državnog sekretara, Vuka Vrčevića i mnoge druge. Među njima se našao i Stevan Perović, koji nije htio da se dodvori niti da ljeporeči Danilu. Danilo se onda našao, zbog zapleta sa Turskom, u vrlo mučnoj situaciji“ (Vasilije Lukić, Stevan Perović Cuca (1830 – 1857), Stvaranje, 6/1951, 4, str. 228 – 229). (Nastavlja se)

Pobjeda

Drugi pišu

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

ASTIPALEJA: U posjeti prvoj bezdimnoj turističkoj destinaciji

Ideja s velikim potencijalom u Crnoj Gori

Ostrvo Astipaleja u Grčkoj prva je turistička destinacija na svijetu koja promoviše smoke free turizam. No, dima je, ispostaviće se, bilo više nego što smo očekivali

» Piše: Luka ĐURIĆ Astipaleja, grčko smoke free ostrvo, turistička je destinacija koja promoviše zdravije stilove života. Suprotno onome što pomislite kad ugledate naziv smoke free, pušači su takođe dobrodošli na ostrvo i mogu konzumirati duvanske proizvode na svim mjestima na kojima im zakon to dozvoljava, a to je vani i u baštama lokala. Ipak, mnogi vlasnici lokala i hotela na ovom ostrvu pozivaju vas da probate duvanske alternative – prije svega IQOS, kao najpopularniju od njih – i čak će vam ponuditi besplatno dvodnevno iznamljivanje aparata kako biste se pridružili kulturi bez dima koju ostrvo njeguje. Po dolasku, ta informacija mi, kao pušaču, nije previše značila, ali kako je vrijeme odmicalo, sve sam se lošije osjećao što dim cigarete dolazi jedino iz mog pravca.

OSTRVO

Iz aviona, Astipaleja ima oblik leptira i to je jeste fascinantan prizor. Dolje, na zemlji, drugačije sve izgleda - ostrvo je većinom pusto, ogoljeno i zelenila gotovo da nema. Na ostrvu je sagrađen jednostavan gradić koji broji svega 1.000 stanovnika. U prepoznatljivom grčkom turističkom stilu, sve zgrade su bijele s plavim ili zelenim šarama. Najveća turistička atrakcija je zamak na vrhu brda. Ulice u gradiću su uske, pa je iznajmljivanje motora najisplativija opcija, naročito uzevši u obzir da su malene, ne previše izgledne plaže, dosta daleko od smještaja. Astipaleja je dosta skuplja od drugih turističkih destinacija u Grčkoj. Pristojni smještaj košta oko 150 eura za noć, ako želite da se hranite u gradu i da uživate u noćnom životu, onda se spremite da iskoristite veći dio vaše ušteđevine. Ako su mir i usporeni život najbolje što Astipaleja može

Promocija zdravlja

da ponudi, postavlja se pitanje - da li je ovo ostrvo pravo mjesto za odmor? Oko 170.000 turista po sezoni misli da je baš ovo mjesto, u sredini Egejskog mora, locirano između Grčke i Turske, prava destinacija za odmor, a jedinstvena ponuda za sada je - ,,ambijent bez dima”. -Od početka želimo da idemo ka ljudima koji žele da žive u smoke free ambijentu i dišu čist vazduh na čitavom ostrvu, kao i da pozovemo turiste kojima odgovara takav ambijent. Naravno, Astipaleja ne odbija ni pušače, niti će ih diskriminisati. Baš suprotno, smatramo da je ovo odlična prilika za njih da probaju nešto novo, jedan drugačiji stil života. Takođe, činjenica da smo prva turistička destinacija koja promoviše smoke free kulturu je odlična promocija sama po sebi, tako da je ovo dobitna kombinacija za sve“, kazao je gradonačelnik ostrva, Nikolas Komineas, novinarima iz regiona na pres konferenciji kojoj je prisustvovao i reporter našeg portala. Komineas dodaje da je implementacija ideje išla čudnim tokom, ali nakon procesa privikavanja lokalno stanovništvo je shvatilo da je ovo odlična mogućnost da se oslobode pušenja. -Lokalno stanovništvo je, nakon sagledavanja situacije, oduševljeno idejom. Turisti takođe dolaze jer imamo tu

filozofiju. Svako ima pravo da diše čist vazduh. Pušači mogu da puše dok god je to u okvirima zakona. Recikliranje, poštovanje prirode, čiste plaže – sve je to jedna šira slika ovog smoke free ambijenta. I to daje rezultate – prethodna godina odlično je prošla, a ova teče još bolje. Vjerujem da je ovo ogromna prednost za naše ostrvo, a o ovom stilu života je počelo da se priča i na drugim ostrvima“, istakao je on.

DIM BEZ DIMA

Ako je Astipaleja već ostrvo bez dima, zbog čega su dozvoljene duvanske alternative? Kako nam je objašnjeno, na ostrvu masovno koriste IQOS, koji ne proizvodi dim. Dim je rezultat gorenja, dok ova alternativa zagrijava duvan i ne pali papir oko duvana. Ovim procesom se ne proizvodi dim, već isparenje koje se naziva aerosol. Tokom raspitivanja o bezdimnoj kulturi na ostrvu, uputiće vas na brojna istraživanja koja ukazuju da većinu bolesti kod pušača izaziva paljenje duvana, jer se pri temperaturi od 800 stepeni – koliko dostiže zapaljena cigareta – proizvodi katran. Prilikom paljenjem duvanske rizle dodatno se stvaraju drugi štetni efekti po zdravlje. Naravno, još uvijek nema potpunih istraživanja o alternativama, ali dosadašnji nalazi

zdravstvenih organizacija u svijetu upućuju na to da su alternative mnogo manje štetno po zdravlje. Naravno, ako nijeste pušač, alternative nisu bezopasne, i na ostrvu vam ih neće preporučiti, ali će pušače ipak pokušati da motivišu da probaju jednu „zdraviju“ varijantu.

CRNOGORSKA ŠANSA

Smoke free destinacije imaju ozbiljan potencijal da u budućnosti zauzmu veliko mjesto u turizmu. Pojedini djelovi Crne Gore mogu biti idealni za to. Ne samo zbog naše nevjerovatne konfiguracije terena i bogate prirodne ponude, već i zbog mnogih mjesta koji ovim vidom turizma ne moraju biti uništeni betonom, već se mogu orijentisati kao mirnije destinacije stvorene za odmor tijela i uma. Ako se na vrijeme uđe na ovaj voz koji polako kreće iz Grčke, Crna Gora može otvoriti vrata revitalizaciji zapuštenih destinacija. Primjera radi, Ostrvo cvijeća, u stanju kakvom jeste, avantura je samo za sebe, ali kada bi se dovelo u red i kada bi se dodao jednostavan turistički sadržaj poput kajaka i ronjenja, boravak na ovom mjestu bio bi mnogo ugodniji. Takođe, ostrva poput ovog idealna su za smoke free projekat, jer se ne može previše izgubiti – činjenica je da to nisu previše popularne destinacije kod tu-

Ostrvo bez dima

rista, pa bi rezultat jedino mogao krenuti na bolje. Crna Gora u ovom projektu takođe može ići korak dalje, što bi joj dalo ogromnu prednost među konkurencijom koja će se, bez sumnje, ubrzo pojaviti. Naime, naša država je jedna od rijetkih u Evropi koja je usvojila Zakon o zabrani pušenja, a u isto vrijeme dozvolila korišćenje bezdimnih duvanskih proizvoda u unutrašnjosti lokala. U Astipaleji duvanske alternative možete koristiti jedino vani, gdje su dozvoljene i normalne cigarete, kao i u hotelima ( jer su hoteli kao privatno vlasništvo izuzetak u grčkom zakonu). Ali kada već imate slobodu, mala je motivacija da se preorijentišete na alternative osim ako baš nijeste zainteresovani ili ako želite da ispoštujete novu kulturu ostrva. Međutim, kada vam je zakonski omogućeno da ne prekidate ispijanje kafe ili omiljenog pića odlaskom

vani po svoju dozu nikotina, onda je mnogo veća šansa da ćete makar na nekoliko dana odmora pokušati da ostavite klasične duvanske proizvode i probate alternativu. Veći domet do novih korisnika: Kada se takmičite na bilo kojem tržištu, najzahtjevniji poduhvat je da vaši krajnji korisnici organski saznaju za vas. To znači da će korisnik sam, svojim istraživanjem, naići na vaš proizvod i da će ga isti zainteresovati. Crna Gora se nalazi na mnogim listama najljepših destinacija širom svijeta. Međutim, uprkos tome ogroman je broj ljudi koji nikada nijesu ni čuli za našu državu. Možda bi se implementacijom ovakvog vida turizma mogao ostvariti dodatni benefit – ime naše države našlo bi se na još jednom mjestu, jer kada bi korisnik tražio destinacije bez dima, u ponudi bi se mogla naći i mjesta iz naše države.

Horoskop

Nedjelja, 6. avgust 2019.

Pobjeda

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (7.10-13.10) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 18:57.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da biste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog vedskog astrologa Mlade- soulmatestars.com/vedic-signs/calna Lubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na tako ćete imati korektan rezultat www.vedicastrologer.org/jh. navedenih tranzita, te istinsku Za ukupan rezultat nije dovoljno dobrobit od navedenih informacija. posmatrati samo planetarne tranPreciznu kalkulaciju Mjesečevog zite, već i periode/podperiode kroz

VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito pri-

koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od subote u 21:06 do nedjelje u 23:07. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. vlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u petak u 18:57.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, sla-

ba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u petak u 18:57.

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Pobjeda

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Enigmatika

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Pobjeda

Nedjelja, 6, oktobar 2019.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina PG, 425m2. Započeta kuća 116 m2 grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja. Ucrtano1/1 Tel. 067/250-040 1 KUĆNI SERVIS - Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

RaZNo ZDRAV i situiran muškarac iz Nikšića, oko 70 godina, traži slobodnu ženu radi braka od

65 do 70 godina. Zvati od 13 do 21 čas. Telefon 069 - 594 – 707 3 PRODAJEM i izdajem veoma povoljno razrađeni frizerski kozmetički salon u Siti kvartu - Podgorica. Nalazi se na atraktivnoj lokaciji. Još uvjek radi i novi vlasnik može odmah nastaviti sa radom. Tel. 067 394-261 4

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 6, oktobar 2019.

Dana 4. oktobra 2019. godine u 88. godini preminula je naša draga

Pobjeda

Dragom

VASKU BOLJEVIĆU RUŽA Blažova LALATOVIĆ rođena Bulajić

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. KOKA ĐURĐEVIĆ sa porodicom

Po sopstvenoj želji pokojnice sahrana je obavljena 5. oktobra u užem krugu porodice.

269

Ožalošćeni: sinovi RAJKO i BRANKO, sestra ZAGORKA, snahe KATARINA i DALIDA, unučad FILIP, ALEKSANDAR i KSENIJA i ostala rodbina

256

ВАСКУ БОЉЕВИЋ Посљедње збогом, драги стриче... Ако вам се душе сретну у „небеској кафани“, поздрави ми тату... Tвоја племенита душа нека нађе мјестo у рајским вртовима... Хвала ти на свему, вјечно ћемо те се сјећати. МАРИНА, МАША и САША 246

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav dragom rođaku

VASKU BOLJEVIĆU Vale, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodica pok. MIDA BOLJEVIĆA 275

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

VELIŠE VELJKA KRSTOVIĆA Dragi Veljko, Zahvalni smo ti za svu ljubav koju si nam pružao. Svojim radom i časnim životom naučio si nas životu i ostavio tragove koji se ne brišu. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji: supruga BRANKA, sin BUDO, snaha ZORICA, unučad SANDRA, MARINA i RAJKO 283 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda

VELIŠE Š. KRSTOVIĆA Dragi tata i đedo, ponosni smo što smo te takvog znali i voljeli, a zauvijek tužni što smo te izgubili. Počivaj u miru. Tvoji: sin GOJKO, snaha SANJA, unuci NEMANJA, STEFAN, ANĐELA i INES 284

e-mail: oglasno@t-com.me

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 6, oktobar 2019.

Posljednji pozdrav dragoj

Dana 5. oktobra 2019. godine preminula je naša draga

Uvijek ćeš biti na posebnom mjestu u našim srcima i sjećanju.

С љубављу и дубоким поштовањем опростили смо се у кругу породице од нашег вољеног

MIRJANA MIRA Vasova ĐUROVIĆ

babi MIRI

rođena Radmilović Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 6. oktobra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Ul. Beogradska br. 67 – Podgorica

Unučad TAMARA, MILICA, DRAGANA i BALŠA i praunučad

проф. др ГРУЈИЦЕ РАДУНОВИЋА

Ožalošćeni: kćerka ZORICA, sin ZORAN, snaha MIRA, zet RAJO ĐEKIĆ, unučad TAMARA, MILICA, DRAGANA i BALŠA, praunučad, bratanić, đeveričići, zaovične i ostala rodbina

282

253

Dana 5. oktobra 2019. preminula je moja

Dana 5. oktobra 2019. napustila nas je naša draga i voljena majka, tašta i bakica

Ожалошћени: супруга МИРЈАНА, синови ИГОР и САША, снаха БАРБАРА, унучад ИВА, АЛЕКСА, ЕИЛА и ЕМА

MIRJANA MIRA Vasova ĐUROVIĆ rođena Radmilović Voljena moja Miro, bila si mi putokaz kako treba časno i dostojanstveno ići kroz život. Hvala ti na Tvojoj beskrajnoj ljubavi i dobroti koju si mi cijelog života nesebično pružala. 254

Tvoja SOFIJA

MIRJANA MIRA ĐUROVIĆ

257 Posljednji pozdrav

Krasile su Te ljudske vrline, dobrota i plemenitost. Nedostajaćeš nam. Tužni, ali ponosni što smo Te takvu imali.

Draga teta Tvoji: ZORICA, RAJO i BALŠA

279 S ljubavlju i sjetom čuvaćemo najljepše uspomene na tvoju dobrotu i blagorodnost kojom si nas darivala.

dr GRUJU RADUNOVIĆU dragom uvaženom prijatelju, saborcu i saradniku

MIRO

238

Dragoj teta

VELIMIR VEKO GOJNIĆ sa porodicom

Dragom zetu

Tvoji FEĐA i ANA 255

Година дана од смрти моје бабе

MIRI Od MIŠKA S. JOVANOVIĆA 258

GRUJU Опраштамо се од драге posljednji pozdrav

СЕНКЕ od MIKIJA

МИРЕ ЂУРОВИЋ

Хвала за све што си била у мом животу. Хвала за све што ја данас јесам захваљујући теби.

Мира је била добра и честита жена, природно отмена и племенита. Била је искрен и драг пријатељ наше куће. Остаће нам у драгој и трајној успомени. Твоја унука ДАНКА и праунуци МИЛОШ и НЕНАД

266

Posljednji pozdrav dragom tetku

МИШКО и ДРАГИЦА са дјецом 280

281

U miru i spokoju otišla je naša draga, dobra i plemenita

GRUJU od SLAĐANE i NIKOLE 267

teta MIRA ĐUROVIĆ posljednji pozdrav JADRANKA i MIRKO NENEZIĆ sa djecom 264

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 6, oktobar 2019.

Dana 6. 10. 2019. navršavaju se četiri godine od tvog preranog odlaska

Pobjeda

Sedamnaest godina je od smrti naše majke

Dana 5. oktobra 2019. godine preminuo je u 90. godini naš dragi

NATAŠA KNEŽEVIĆ JAKŠA Akimov GAJIĆ Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 5. oktobra od 12.30 do 16 časova i 6. oktobra od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti 6. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Glibavcu. Cvijeće se ne prima. Ožalošćeni: supruga JOVANKA, sin VOJIN, kćerke VOJKA, VESNA, STOJANKA, NADA i SLAVICA, sestra DESANKA, snahe LjILjANA i ANA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Znaš li koliko je teško nositi se sa ovolikom boli, koliko nedostaješ našim slomljenim srcima, koliko nam trebaš? Nema te, a postojiš u svemu, mislimo na tebe svaki tren. Ponosni i počastvovani što smo te imali za suprugu i majku. Spavaj, anđele naš.

VOJKE Milivojeve PELEVIĆ

Zauvijek neutješni tvoji

rođ. Vasović

MARKO, NIKOLETA, DAVOR i DALIBOR 261 Navršavaju se četiri godine od kad nije sa nama

239

Draga mama, prođe mnogo godina kako fizički nijesi sa nama, ali si tu u našim srcima i mislima. Mnogo nam nedostaješ. Volimo te do kraja naših života, dok se ponovo nađemo u tvom zagrljaju. Počivaj u miru naš anđele.

Posljednji pozdrav dragom kumu

Tvoje kćerke SLOBA i VESNA

NATAŠA KNEŽEVIĆ Iako vrijeme prolazi bol za tobom ne umanjuje. Dok kucaju naša srca živiš u nama. Ponosni što smo te imali i tužni jer smo te prerano izgubili.

JAKŠI GAJIĆU Pamtićemo te kao čestitog i dobrog čovjeka, iskrenog prijatelja naše porodice. Počivaj u miru.

Tvoji: BOJAN, NIKOLETA, LORENA i MAKSIM 262

236

Dana 6. oktobra 2019. je 40 dana od smrti voljenog

SJEĆANJE

Kumovi ĐUKANOVIĆI: ILIJA, RAJKA, MARTIN i LUKA 270 Posljednji pozdrav dobrom i poštenom čovjeku

BRANKO Blažov TOMANOVIĆ

MILANA Đ. DOMAZETOVIĆA

Svaki pomen na mog dragog strica budi najljepše uspomene. Njegovu toplu ljudsku dušu, razgovore i dočeke ne da zaboravu. DRAGAN Vidov

JAKŠI GAJIĆU MIĆO SREDANOVIĆ sa porodicom 276

POMENI

Dragi Milane, nama ostaje da pamtimo tvoj lik i čuvamo tvoje ime onako kako si ti to radio, časno i pošteno. Ovom prilikom porodica se još jednom zahvaljuje komšijama, kumovima, rođacima, prijateljima, kao i govorniku koji se biranim riječima obrati skupu. Posebno se zahvaljujemo medicinskom osoblju, dr Stani Simić i Slavku Damjanoviću koji je sve vrijeme njegovog bolovanja bio sa nama.

271 40 dana je od smrti našeg dragog

U nedjelju, 6. oktobra u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

PETRA Nikolinog PEJOVIĆA

Danas je osam godina otkad je otišla naša draga supruga i majka

Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomene na TEBE.

Ožalošćeni: supruga BOŽIDARKA, kćerka DESANKA, sinovi RAJKO i BRANKO, snaha NATAŠA i unuci MATIJA i ANDRIJA

Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će dati prilog za održavanje seoskog groblja selu Prevlaka. 240

ANKA Veseljkova MARKOVIĆ

Porodica PEJOVIĆ

Navršava se 40 dana od smrti moga oca

242

rođena Popović 6. 10. 2011 - 6. 10. 2019.

Godine koje prolaze ne umanjuju bol i tugu za tobom.

Tvoji VESKO i SAŠA

Sjećanje na našu dragu

PETRA Nikolinog PEJOVIĆA

277

Prođe i ovih 40 dana, mnogo mi nedostajete i ti i majka. Neka vam moje suze ne remete vječni mir.

Navršava se godina dana od smrti naše drage

Kćerka VJERA ŽIVKOVIĆ sa porodicom 243

MILENU VUJAČIĆ

Navršava se godina od smrti naše majke, bake i prabake

MILOSAVE Velimirove VOJINOVIĆ

ZORKE Dragove VUJOVIĆ

1926 – 1918.

PORODICA

Mnogo nam nedostaješ.

Čuvamo śećanje na Tvoj plemeniti lik i dobrotu.

Tvoji: suprug DRAGO, sin NEBOJŠA, unuk VLADAN, snaha MARIJA, praunuk ALEKSA, praunuka EMILIJA 260

PORODICA 278

241

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 6, oktobar 2019.

Dana 6. oktobra 2019. navršava se 40 dana od smrti naše drage majke, sestre, svekrve i babe

Sedmog oktobra 2019. godine navršava se tri godine od smrti našeg dragog

TUŽNO SJEĆANJE

ŽELJKO SREDANOVIĆ

MIHAILA BACKOVIĆA

VASILJKE Miloradove LAKOVIĆ

Sve što je bilo časno, ljudsko i plemenito bilo je u tebi. Otišla si tiho i dostojanstveno kao što si i živjela. Doživotno zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, zauvijek živiš u našim srcima. S ponosom čuvamo uspomenu na tebe. „Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca“.

Danas se navršava tužna godina od kada nas je zauvijek napustio naš dobri i mili i nikad prežaljeni sestrić i brat Željko. Dani prolaze a sjećanje na tebe i naše druženje i naše srećne trenutke nikad proći neće. Zauvijek će nam nedostajati tvoj vedri duh i nasmijani lik. S tugom i bolom u srcu ćemo te pominjati. Počivaju miru i neka te anđeli čuvaju. Zauvijek za tobom žale tvoji ujaci NOVAK i GRUJICA BOŽOVIĆ sa porodicama

Supruga MILEVA EVA i kćerka INES Ožalošćena porodica LAKOVIĆ

237

268

Godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

Godina dana od kad nije sa nama naša prva radost

249 Prošlo je 40 dana od smrti naše majke i babe

ŽELJKO SREDANOVIĆ

ŽELJKO SREDANOVIĆ Zauvijek u našim srcima i mislima. TVOJE SESTRE

VASE LAKOVIĆ Tvoj odlazak bolno opominje na prolaznost bitisanja, ali sa nama ostaje vječni ponos što smo te imali takvu. Ostaje u nama ljubav i brižnost kojom si nas neiscrpno obasipala. Neizmjerno nam nedostaješ, Bucaku.

245 Godina dana otkad nije sa nama

Zauvijek tvoji Dragaševići: BOSILJKA, LJUBIŠA, MLADEN, ZDENKA, GORANA, VUK i JOVAN

Dijete drago naše, za patnju nijesu potrebne riječi. One su pratilac našeg velikog bola. Ne želimo da te na tvom putu prati naša ogromna tuga, nego da ćeš tamo dotaći sreću koja te ovdje zaobišla. Ovo su dani kad stvarnost postaje bezobzirna i još surovija, ubija i onu skrivenu nadu da si još tu i da ćeš se sa najljepšim osmijehom pojaviti. Zato budi zvijezda na nebu i sijaj za nas. Počivaj u miru, Anđele naš. Tvoji MIĆO, ĆANA, IVAN, MAJA i HELENA 263 Druže moj,

274

ŽELJKO SREDANOVIĆ Malo je prijatelja kakav si bio ti. Porodica ŠEĆKOVIĆ 251

MIRJANA MIROVIĆ

Godina od smrti

Nije nas ni zla ura razdvojila. Odzvanja tvoj osmijeh ulicama grada.

Draga naša Mirjana, rano si nas napustila da se pridružiš tvom ocu, đedu i babi kao i ostalim Mirovićima koji su tamo, ali svi ste bez zaborava. Počivajte u miru, a mi ostali ostajemo u žalosti.

RADE MRVALJEVIĆ

Stric BEĆO i strina MIRJANA 244

ŽELJKO SREDANOVIĆ

ŽELJKA SREDANOVIĆA

259

Kume, vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol i sjećanje za tobom.

Dana 6. oktobra 2019. navršava se 7 godina od smrti naše supruge i majke

252

Tvoji STEVOVIĆI

Godina je dana od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog

Dragom komšiji

ŽELJKU SREDANOVIĆU MIRJANE MIRE Miloradove DOMAZETOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Ponosni što smo te imali. Tvoji MILORAD RUDO, SAVO, MILICA, MILENA, JOVANA 247

ŽELJKA SREDANOVIĆA Smrt je prerano ugasila svijetlo tvog života, ali nije naša predivna sjećanja i ljubav prema tebi.

Godina bez tebe prođe, a tako nam fališ. S tobom je otišlo veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Istina je teška, praznina prevelika, a riječi malo da iskažu našu veliku bol.

Komšije RADULOVIĆI 265

Tetka MIJOJKA sa porodicom 250

Brate,

DESE Vasova LAGATOR

VASO Perov LAGATOR

6.10.2016.

24. 5.2001.

Voljeni nikad ne umiru. Počivajte u miru.

Tvojoj dobroti i plemenitosti zaborava nema!

Godina dana je od kad nas sudbina razdvoji. S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi čuvaću te u srcu i vječnom sjećanju, kume! DAVOR VUKIĆEVIĆ

MARKO MIĆKOVIĆ

Vaše kćerke: VJERA, SLAVICA i MILKA sa porodicama 248

ŽELJKO SREDANOVIĆ

ŽELJO

273

272

TV program

Pobjeda

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

FILM

RTCG 1 23:15

SERIJA

Pobjeda RTCG 1 21:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Neka svjetlost uđe

Partneri u zločinu

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Sofija, r. 17:20 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Obrazovna emisija 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Partneri u zločinu, s. 22:35 Dnevnik 3 23:15 Neka svjetlost uđe, film 01:15 ABS, r. 01:45 Agrosaznanje, r. 02:45 Obrazovna emisija, r.

   RTCG 2

07:00 08:00 10:00 13:00 14:00

15:45 17:00 17:50 20:00 20:30 21:00 22:00 23:45 01:30 03:00 04:00

Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Dnevna soba Sportska subota, r. Rukomet (ž), Liga šampiona: Budućnost – Brest, s. Gitare Karmajn strita, film ABS, r. Košarka, ABA liga: Budućnost - Zadar Sedmi kontinent Koncert klasične muzike Profil Vitni biti svoja, film Košarka, ABA liga: Budućnost - Zadar, s. Sport klasik Koncert Oj, vesela veselice, r.

TV PRVA

04:30 Paramparčad, r. 07:00 Tom upoznaje Palčicu, film 07:45 Ljepotica i zvijer 2, film 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Jutro na Prvoj, r. 12:00 Nikad nije kasno, r. 13:40 Milost, r. 15:00 Zvezde Granda specijal, r. 18:00 Ekskluziv 18:30 Stolice 19:00 Žurnal 19:30 Paramparčad, s. 21:00 Nikad nije kasno 23:00 Američki grafiti, film 00:45 Ekskluziv, r. 01:15 Na mjestu zločina sa Mašanom, r. 02:15 Američki grafiti, r. 04:00 Milost, r.

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Larin izbor, r. 13:12 Sportisimo 13:25 Kapital 15:40 Strasti Orijenta, r. 16:05 VIP kuvar 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Dva smo svijeta različita, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:30 Devet života, r. 02:05 Blekdžek, r. 03:55 Londonski bulevar, r.

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:55 Žogarija 12:00 Vijesti 12:06 Bibliotekarka, r. 14:00 Vijesti 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Bogovi i generali, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:45 Posljednji samuraj, film 00:50 Matriks 3, r.

07:30 08:00 11:00 12:00 15:00

A1 TV

16:30 17:00 17:15 18:15 20:00 20:15 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Glas Amerike Dječja TV Lopta, s. Weekend film, r. Priče sa Mikijem Dragićevićem Klub A Business, r. TOP A1, info. emisija Vrhovi Balkana, s. Weekend film TOP A1, info. emisija Muzika Balkana TOP A1, info. emisija Prč u petak, r. Al Jazeera vijesti Showroom Repriza

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls



777

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

Pobjeda

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Izoštreno

Bitlsi obaraju sopstvene rekorde

Posebno, jubilarno izdanje, jedanaestog albuma Bitlsa, ,,Abbey Road“, na kome su se našli i neki neobjavljeni materijali, sa hitovima poput ,,Come Together“, ,,Oh! Darling i Here Comes The Sun“, objavljen je u septembru, tačno na pedesetu godišnjicu izlaska. Ovaj album se 31. januara 1970.

godine našao na prvom mjestu top liste, što znači da se poslije 49 godina i 252 dana ponovo našao na istoj poziciji i tako oborio prethodni rekord koji je držao njihov album ,,Sgt Pepper’s Lonely Hearts Club Band“. ,,Sgt Pepper’s Lonely Hearts Club Band“ dugo se smatrao najboljim albumom Bitlsa, a ponovo je objavljen u junu 2017. godine, tako da se na prvo mjesto na top listama vratio poslije 49 godina i 125 dana. Tako su Bitlsi uspjeli da obore sopstveni rekord za više od 100 dana. ,,Abbey Road“ je i najprodava-

niji vinil ove sedmice, sa skoro 9.000 prodatih primjeraka. Prije 50 godina snimljena je i kultna fotografija na kojoj Džon Lenon, Pol Makartni, Džordž Harison i Ringo Star prelaze preko pješačkog prelaza u istoimenoj ulici ispred studija u kome su snimali svoj 11. album. Iako su početne reakcije kritike bile pomiješane, danas se smatra da je ,,Abbey Road“ veliki komercijalni i muzički trijumf Bitlsa, koji je na simboličan način zaokružio epohu ove grupe, nekoliko mjeseci prije njenog zvaničnog raspada.

Mika predstavio album

Kombinacija popa i elektro zvuka

LONDON - Nakon što je album pisao dvije godine, i to na putovanju od Majamija do Toskane, britanski pop pjevač i tekstopisac Mika predstavio je autorsko izdanje pod nazivom ,,My Name Is Michael Holbrook“.

Peti studijski album odslikava pjevačevu stilsku raznovrsnost, a tri singla kojima je najavio ovo izdanje su ,,Ice Cream“, ,,Tiny Love“ i ,,Sanremo.“ Numere su različitih žanrova, od pop himne inspirisane devedesetim, preko

jedne od najintimnijih pjesama koje je Mika ikada napisao, pa sve do elektro tropskog zvuka. - Imao sam u glavi naziv albuma prije objave i to je za mene bio izazov. Ne treba nam savršenstvo. Treba nam karakter, treba nam emocija. Budite slobodni da se izrazite, ovdje nećete naići na osudu - objašnjava Mika, koji se ovim albumom u potpunosti prikazuje publici i poručuje svima da urade isto. Mika je nedavno najavio i veliku evropsku turneju koja će početi predstojećeg novembra u Londonu. Britanski muzičar je za više od 13 godina objavio četiri studijska albuma i održao je devet turneja širom svijeta.

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

,,Abbey Road“ ponovo osvaja svjetske top liste

LONDON - Legendarna liverpulska četvorka uspjela je da obori sopstveni rekord i da se sa albumom ,,Abbey Road“ nađe na vrhu top liste 50 godina od izlaska originalnog izdanja.

Objavljen trejler za seriju ,,Batwoman“

Rubi Rouz štiti Gotam

LOS ANĐELES - Stigli su prvi kadrovi serije ,,Batwoman“ u kojoj opremu omiljenog strip superheroja Brusa Vejna iz Gotama preuzima njegova rođaka Kejt Kejn u ulozi Rubi Rouz.

U prve dvije epizode serije, koje će biti premijerno prikazane danas, publika će moći da vidi kako stanovnici Gotama vjeruju da se Betmen vratio u grad nakon tri godine, ne pomislivši ni u jednom trenutku da je riječ o ženi. Kejt poput drugih superheroja ima tragičnu prošlost povezanu sa saobraćajnom nesrećom, Džokerovim maslom. U saobraćajki Betman je ,,kupio“ dovoljno vremena da Kejt da pobjegne, ali automobil u kome su bile njena majka i sestra je pao s mosta. Njen otac Džejkob Kejn vlasnik je privatne firme za obezbjeđenje sa osobljem elitnih veterana. Prvi kadrovi serije ,,Batwoman“ prikazuju kako Kejt prolazi intenzivnu obuku da bi se pridružila porodičnom poslu. U najavi serije ne navodi se mnogo osim da Kejt Kejn kao Žena-šišmiš traga za prav-

dom u Gotamu. Režiju i scenario radila je Kerolajn Drajs, a preostali dio

Bend Zemlja gruva objavio singl

,,Krugovi“ kao metafora otuđenosti

BEOGRAD – Bend Zemlja gruva objavio je singl ,,Krugovi“. Singl je nastao u studiju ,,Gruvlend“, kao plod saradnje Anje Radonjić poznatije kao Zoe Kida (koja je i autor teksta Milovana Boškovića), Marka Vlajčića, Dušana Sarića, Luke Lopičića i Ariona Petrovskog. Lajt motiv pjesme su krugovi kao metafora emotivnog od-

Pobjeda

nosa koji pritiska otuđenost, monotonija i zasićenje. ,,Krugovi“ su istovremeno odluka da se iskorači iz rutine i započne novo životno poglavlje. Premijera spota najavljuje i lansiranje onlajn prodavnice ,,Gruv“ koji pokreće Gruvlend sa idejom da se promovišu domaći proizvođači i kreativni stvaraoci. Režiju spota potpisuje Kosta

glumačke postave čine Nikol Kang, Megan Tendi, Dagri Skot i drugi.

Đuraković, dok je montažu radio Uroš Šovljanac. – U centru kruga je žena koja je shvatila da je zaljubljenost nestala pod teretom svakodnevice, ali ne gubi nadu u ljubav. Inspiracija za pjesmu su zapetljani muško-ženski odnosi koji su mahom okrnjeni, nekvalitetni i formalni. Ovo je slika razvojnog puta dvoje ljudi koji su izgubili strast i zaljubljenost negdje usput. Istovremeno ton i atmosfera pjesme sugerišu optimizam i nadu da nas prava ljubav čeka iza ugla – poručuje Zoe Kida.

Arena Pobjeda

Šok u ,,Morači“

Str. 2-3.

Rukometašice Budućnosti pred svojim navijačima izgubile od Bresta 35:32 u 1. kolu LŠ

I. BOŽOVIĆ

Nedjelja, 6. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4557

Arena

Liga šampiona za rukometašice

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Šok u ,,Morači“: Rukometašice Budućnosti poražene od f

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti porazom su otvorile novu sezonu. Ali, čini se da je više od toga zabrinuo podatak da su ,,plave“ primile čak 35 golova, što je gotovo nestvaran podatak za ekipu koju godinama krasi granitna odbrana. Na otvaranju Lige šampiona u kojoj će Podgoričanke, nakon povratka Jovane Radičević i Majde Mehmedović, tražiti povratak na fajnal-for, ,,plave“ kao da su pregorjele od želje. Budućnost je imala mnogo izgubljenih lopti, dosta propusta u odbrani, dok je u napadu i pored postignuta 32 gola, često bilo dosta problema, posebno što su pivoti bili gotovo odsječeni. Od starta se vidjelo da ,,plave“ imaju protiv Bresta dosta problema u odbrani, ali je Budućnost održavala prednost (do tri gola) najviše zahvaljujući Marini Rajčić, koja je u prvom dijelu igre blistala (osam spektakularnih odbrana), a nakon što se u nastavku Brest razigrao u napadu, a Toft počela da skida i zicere. Domaće su griješile, gošče iz kontri stizale do lakih golova, pa su serijom 8:3 pet minuta prije kraja povele 33:28.

Faktor Rajčić

Početak je donio određene propuste u odbrani. Brest je prvi stigao do prednosti (nakon minut i po igre bilo je 2:0, kada su pogodile Gros i Koatanea), nakon četiri i po minuta, imao dva gola prednosti (4:2), ali su ,,plave“ u sedmom minutu prvi put povele. Prvi gol za Podgoričanke u novoj sezoni postigla je Jauković nakon dva minuta igre, a nakom što je Rajčić skinula zicer Nia-

I. BOŽOVIĆ

Odbrana za zaborav

kate, Raičević je pogodila za 4:4, da bi zatim Niakate napravila novu grešku (dosuđeno joj je probijanje), nakon čega je Jauković kao iz topa donijela prvu prednosti Budućnosti - 5:4. Bio je to momenat za prvo ,,buđenje“ solidno popunjene ,,Morače“. Adžić je uporno pričao o igri u odbrani i bazirao se na taj segment, a od 5. do 10. minuta gošće nijesu uspjele da postignu gol, a nakon isključenja Kobilinske, domaći tim iskoristio je da prvi put stigne i do tri razlike u devetom minutu (7:4). Prvo je Lazović pogodila, da bi Marina Rajčić

Raičević: Razočarana sam Kapitenka Budućnosti Milena Raičević bila je surovo iskrena nakon poraza od Bresta. - Razočarana sam, prije svega igrom u odbrani.

Ako nas je što krasilo, to je igra u odbrani, ali je od početka nijesmo imale. To nas je koštalo. Navikle smo da primimo malo golova, a sada smo

kaznila gošće, koje su nakon isključenja Kobilinske u napadu igrale sa šest igračica, kada je nakon fenomenalne odbrane pogodila s gola na gol za 7:4. Brest je uspio u 13. minutu da dođe do izjednačenja (8:8), iako je Rajčić

blista. Ali, onda je na scenu stupila Majda Mehmedović. Baranka je pogađala gotovo iz svih pozicija - nakon sjajne asistencije Jauković pogodila je sa mjesta pivota, sa krila idealno vratila prednost, da bi nakon dva vezala gola

dozvolile mnogo. Moramo da izađemo jače iz ovoga, da popravimo mnogo stvari da bismo igrale na višem nivou - bila je jasna Raičević. Milene Raičević, Budućnost u 17. minutu ponovo stekla ,,plus 3“ (12:9). Toliku prednost Podgoričanke su imale i u 25. minutu, iako su bile brojčano slabije, nakon isključenja Lazović, ali je Majda za nešto više od četiri minuta vezala tri

Liga šampiona za rukometašice

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Arena

francuskog Bresta na otvaranju nove sezone Lige šampiona

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 2.000

Budućnost

Sudije: Lah i Sok (Slovenija).

Brest

Sedmerci: Budućnost 6 (5), Brest 5 (5). Isključenja: Budućnost 6, Brest 6 minuta.

BUDUĆNOST

BREST

Rajčić ................... 1 (10 odbrana) Babović Sando .............. (jedna odbrana) Radičević ................................ 6 (2) Konatar Jauković ......................................... 8 Pletikosić ........................................ 1 Vujović Džaferović Lazović ............................................ 4 Premović Brnović Bulatović Ramusović Mehmedović ............................... 6 Raičević .................................... 6 (3)

Kiniju .......................... (1 odbrana) Fonten-Katetero Toft .... (7 odbrana i sedmerac) Moni Tublan Le Ar Gros .............................................7 (1) Kobilinska ...................................... 5 Lasurs............................................... 5 Minevskaja .............................5 (4) Nijakate 3 Pop-Lazić......................................... 1 Fopa ................................................... 1 Koatanea ........................................7 Jariž Mange .............................................. 1

Trener: Dragan Adžić

Trener: Laurent Bezeau

GROS: Ponosna sam Ana Gros blistala je u napadu, često radila što je htjela, odlično razigravala saigračice i na kraju dala ogroman doprinos brejku Francuskinja. - Veoma sam srećna što smo pobijedile. Ponosna sam na moj tim, jer je dobro poznato ko je Budućnost i koliko je teško slaviti protiv njih, posebno u Podgorici. Igrale smo odličnu odbranu, bile koncentrisane svih 60 minuta i ostvarile važnu pobjedu - istakla je Gros. gola - 15:12. Adžić je tražio rješenja na poziciji pivota, gdje su se mijenjale Brnović i Ramusović, ali za njih gotovo da i nije bilo lopti. Imala je Budućnost tri gola viška i minut i po prije kraja prvog dijela igre, nakon trećeg gola Jovanke Radičević, ali su domaće greškama u napadu, u samom finišu dozvolile gošćama da sa dva brza gola iz kontri odu sa minimalnim zaostatkom na odmor - 17:16.

TOTALNI KRAH

Sa dva gola Barbare Lazović Budućnost je na startu nastavka opet imala tri

gola viška (19:16), koliko je bilo i u 35. minutu (21:18). Ali, ,,plave“ nijesu mogle da prelome meč, upravo zbog loše odbrane. Brest je gotovo za desetak sekundi riješio napad, da bi u 41. minutu uspio da se totalno vrati u meč (22:22). Bio je to momenat da Adžić zatraži tajm-auto, da pokuša da sa drugim golmanom i pivotom nešto promijeni, ali definitivno nije išlo. Golom Radičević domaće su u 42. minutu posljednji put vodile (23:22), da bi Brest iz kontri preko Lasurs i Koatanee u 45. minutu poveo 25:23. Zahvaljujući golovima iz

I. BOŽOVIĆ

pokvarila premijeru

penala Raičević i Radičević, stiglo se do posljednjeg egala na meču (25:25). Lasusrs i Gros vratile su gošćama dva gola prednosti, dok je u napadu samo Jauković bila precizna, ali brojne greške domaćem timu onemogućile su da se vrate u meč, pa je nakon kontre Lasurs pet minuta prije kraja bilo i rekordnih pet razlike (33:28). Definitivno je ovo meč zbog loše odbrane za zaborav, ali sigurno da je timu Dragana Adžića ovaj poraz možda došao u pravi čas, kako bi se ,,plave“ mobilisale pred izazove koji tek slijede. R. PEROVIĆ

ADŽIĆ: Nadam se da se ovo nikada neće ponoviti Dragan Adžić, trener Podgoričanki, bio je nakon meča vidno razočaran nakon poraza na premijeri. U svom stilu, iskusni stručnjak prvo je čestitao rivalu. - Brest je igrao sjajno, ima kontinuitet, a mi nijesmo ispoštovali nijedan dogovor - zamišljeno je istakao Adžić, koji je iskreno prokomentarisao igru svog tima. - Energija nije bila na potrebnom nivou, tražićemo razloge zašto smo ovako izgledali. Izaći ćemo jači i nastaviti svojim putem i igrati ne kao ovog puta, nego kao do ovog meča. Hvala publici na podršci, nadam se da ćemo joj utakmicom u Njemačkoj uzvratiti i dočekati Ramnika Vlčeu na višem nivou - kazao je Adžić i priznao da ga je poraz iznenadio. - Nijesmo ovo očekivali, ali ćemo dobrom analizom i razgovorom izaći jači i sa većom enegrijom odigrati protiv Bitighajma - rekao je Adžić. ,,Plave“ su igrale loše u odbrani, nije bilo rješenja za Anu Gros, a gotovo nestvarno zvuči da je Budućnost primila čak 35 golova. - Apsolutno ni na jednu stvar nijesmo odgovorili u odbrani. Iluzorno je baviti se problemima u napadu kad damo 32 gola, ali broj primljenih pogodaka upozorava. Nijesmo od prvog do posljednjeg minuta bili na nivou. Tokom igre smo prepoznavali što je ideja protivnika, ali nije bilo karakteristične reakcije. Vjerujem da se više nikada neće desiti ovakvo izdanje Budućnosti u odbrani - kazao je Adžić. Na kraju, trener Podgoričanki nije isključio mogućnost da su igračice malo opuštenije ušle u meč nakon serije pobjeda u pripremnom periodu, kada su očitale lekciju i Đeru (31:23). - Sastav tima, energija do današnjeg dana, te dobar odnos i vrlo kvalitetan rad su uticali da malo opuštenije uđemo u meč. Ima i drugih faktora koje ćemo proći sa djevojkama. Znali smo da nijesmo u takmičarskoj formi, ali to nijesmo prebrodili. Nadam se da ćemo se sljedeće sedmice vratiti na prepoznatljiv nivo - zaključio je Adžić.

Arena

Telekom 1. CFL

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

FAVORIT BOLJI OD DEBITANTA: Budućnost pobijedila Podgoricu golom Draška Božovića u 21. minutu

Rezultatski tijesno, igrački ubjedljivije PODGORICA - Budućnost je opravdala ulogu favorita protiv debitanta u ligi - ,,plavi“ su pred rekordno malim brojem gledalaca od početka sezone (200) savladali Podgoricu 1:0 na svom terenu, te ostali na bod zaostatka za vodećom Sutjeskom uoči reprezentativne pauze. Bila je to rezultatski tijesna pobjeda za izabranike Branka Brnovića, s tim što je domaćin igrački bio ubjedljiviji, posebno u prvom poluvremenu kada je dao gol i stvorio nekoliko situacija koje su mirisale na uspješnu završnicu. U nastavku je Budućnost imala kolosalnu priliku da prelomi meč, ali je umjesto toga strahovala da ne ispusti dobijenu utakmicu, na momente bila panična, pa i nervozna. Ipak, ,,plavi“ nijesu dozvolili nikakvo iznenađenje i zasluženo su dopisali tri nova boda. - Trebalo je da vodimo 3:0, a onda u posljednjih 10 minuta strijepimo da ne primimo gol. To je fudbal. Najbitnije je da smo pobijedili pred pauzu i sada imamo dvije sedmice da sredimo redove. Očekujem da ćemo biti još bolji u nastavku prvenstva. Odigrali smo dobar meč protiv Podgorice, zaslužili bolji rezultat, ali pamte se bodovi. Dugo je prvenstvo, imamo još utakmica sa Sutjeskom, a za crnogorski fudbal je dobro to što ima ekipa koje mogu da igraju i sa nama i sa Sutjeskom rekao je Dejan Mrvaljević, asistent trenera Brnovića

koji je zbog kazne gledao meč sa istočne tribine. Imala je Budućnost kadrovskih problema pred utakmicu, budući da su Ivanović i Grbić bili van protokola, prvi zbog kartona, a drugi zbog povrede. Upitan je bio i nastup Damjanovića koji je zauzeo mjesto u zadnjoj liniji. Nije, međutim, u prvom poluvremenu bilo problema u igri ,,plavih“ koji su djelovali smireno i organizovano, a kada je trebalo i brzo u transformaciji prema naprijed. Na startu se vidjelo da defanzivni blok Podgorice ne djeluje najbolje, da ostavlja rupe, gdje je domaćin gurao loptu i pravio višak.

Budućnost je već u petom minutu priredila lijepu akciju po krilu u kojoj je nekoliko igrača razmijenilo pasove, a potom Božović filigrantski petom ostavio za Mirkovića čiji je udarac završio pored stative. Ništa manje tečan napad ,,plavi“ su izveli i u 16. minutu kada je Boljević sa lijevog krila asistirao Mijiću koji sa desetak metara nije savladao Agovića, a to nije uspio ni Božović koji je odbitak umjesto u mrežu poslao pored mete. Gol je visio u vazduhu, a Budućnost ga je dala u 21. minutu - raspoloženi Božović je umakao zadnjoj liniji gostiju, na vrijeme dobio asistenciju od Mijića i sa sredine šesnaesterca

pogodio metu, doduše uz pomoć štopera Čelebića koji je prilikom klizećeg starta malo promijenio putanju lopte, a ustvari dovoljno da prevari golmana Agovića. Ogromnu razliku pravila je Budućnost u veznom redu, a naročito po lijevom boku gdje su Boljević i Stojiljković mnogo puta ostajali sami na centaršut. Zaslužili su ,,plavi“ ubjedljivije vođstvo do poluvremena, ali su u nekoliko navrata bili neprecizni, a katkad je izostao i pravovremeni šut zbog poteza više. Ništa nije funkcionisalo u igri Podgorice, ni pozadi, ni u ofanzivi, ali je imala jednu šansu - domaći defanzivci zaboravili su na

Budućnost

Podgorica

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 250. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Gol: 1:0 Božović u 21. Žuti kartoni: Milić, Vujačić (Budućnost), Čelebić (Podgorica).

Budućnost Podgorica Dragojević Vukčević Stojiljković Mijić Boljević Milić Božović (od 75. Raičković) Vujačić (od 81. Zarubica) Mirković Damjanović Terzić (od 69. Bakić)

Agović Đajić Vučićević (od 63. Vujnović) Božanović Čelebić Suzuki (od 87. Sekulić) Aligrudić Šćekić Golubović Kordić Vujović (od 41. Bulatović)

Vujovića koji je u 31. minutu ostao sam, s tim što je loše završio obećavajuću situaciju za svoju ekipu. Tamo gdje je stao u prvom, domaći tim je nastavio u drugom poluvremenu Stojiljković i Božović su kombinovali, a potom se Vujačić driblingom oslobodio pratioca, izgledalo je da je pogodak neminovan, ali je korpuletni golgeter iz kolosalne šanse promašio. Malo je falilo da stigne kazna na kontra strani rezervista Vujnović je imao zicer na ivici peterca u 65., u 70. je zaprijetio iz slobodnog udarca sa dvadesetak metara, a u 80. minutu iz igre. Budućnost nije na vrijeme osigurala utakmicu i tako u finišu rizikovala da ispusti trijumf. Nije se to dogodilo, ostalo je 1:0 za ,,plave“, za ugodniji dvonedjeljni odmor. - Djelovali smo smušeno u prvom poluvremenu, čak smo uoči odlaska na pauzu napravili izmjenu i mislim da je ulazak Bulatovića prodrmao ekipu. U drugom dijelu smo dominirali i mislim da smo zaslužili bod protiv dobre Budućnosti kazao je Vojislav Pejović, kormilar Podgorice. D. K.

Telekom 1. CFL

Arena

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Sutjeska u derbiju 11. kola Telekom 1. CFL savladala Zetu kraj Bistrice

NIKŠIĆ – Neko bi rekao da nije Zeta toliko tvrda koliko je Sutjeska moćna, ali Nikšićani su timu iz Golubovaca dva puta zatresli mrežu, a svega tri puta je njihov golman „kapitulirao“ od početka šampionata. To nije posebno obradovalo ekipu Nikole Rakojevića, jer su ionako očekivali pobjedu pred svojim navijačima, za ostanak na vrhu prvoligaškog karavana pred odlazak na pauzu. Kao što se i očekivalo, tvrda utakmica, sa taktičkim nadmudrivanjem i vrlo malo pravih prilika za gol. No, početak nije obećavao tako. Već u drugom minutu odbrana tima iz Golubovaca se zbunila, a domaćin je znao što hoće i do lopte je došao mlađani Erković. Bio je to njegov prvijenac, dok je Aković bio nemoćan. Svega nekoliko minuta kasnije akciju je započeo Nedić, sa svoje polovine, odlično pronašao Vučića, a onda se Nedić ponovo našao u kaznenom prostoru gostiju i šutnuo, ali nedovoljno dobro. Gol izjednačenja stigao je u 24. minutu. Sekulić je centrirao, a mlađani, Ivan Vukčević pogodio glavom. Nikšićani su bolje držali svoje pozicije i diktirali tempo, vjerovali da im to donosi rezultat i zbog toga su u prvom poluvrmenu stvorili još jednu priliku i to u 40. minutu. Vučić je centrirao, iskosa sa desne strane, ali to nije bilo dovoljno ni Kojaševiću da iz teške pozicije zatrese mrežu gostiju. Bila je to stoprocentna prilika za domaćina. U nastavku je viđeno još manje prilika. Igralo se još tvrđe. Zeta je znala što želi, a to je remi, ali Rakojević je, kad je već zamijenio rovitog Jankovića, u igru ubacio i Markovića, da bi osvježio napad i to je dodatno desta-

M. ŠAPURIĆ

Šampion ostaje lider Sutjeska

Zeta

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 800. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Golovi: 1:0 Eraković u 2, 1:1, I. Vukčević u 24, 2:1 Ćetković u 49. Žuti kartoni: Grivić, Kojašević, Marković (Sutjeska), Jamoa (Zeta).

Sutjeska

Zeta

Giljen Grivić Nedić Kojašević Janković (od 42. Petrović) Nikolić (od 65. Marković ) Ćetković Eraković Šofranac Bulatović Vučić

Aković Sopo I. Vukčević S.Vukčević (od 81. L. Lambulić) Đ.Vukčević (od 76. M. Lambulić) Sekulić Baošić Goranović (od 65. Krstović) Milojko Tuzović Jamoa

Rezultati

DONIO POBJEDU NIKŠIĆANIMA: Marko Ćetković

bilizovalo goste. Ipak, na početku drugog poluvremena Ćetković je riješio dileme. Šutirajući slobodan udarac sa 20 metara, „pružio je“ golmana Akovića i dao mu do znanja da se mora pripaziti dobrog šutera. Nikšićani su zadovoljni pošli na prvenstvenu pauzu. Svjesni su da su imali krizu na početku šampionata i jedva su čekali prvo okupljanje reprezentacije, a nakon drugog vjeruju da će biti još odmorniji i voljniji, ako ništa biće makar kompletni, jer Nikola Rakojević već mjesecima ne može računati na sve igrače koji su mu na raspolaganju. - Očekivali smo i prije meča da nas očekuje zahtjevan zadatak. Zeta je težak rival, vrlo malo golova su primili, ali mi smo željeli pobjedu.

Nijesu nam uslovi za igru bili idealni, ali znali smo da će detalji odlučiti. Zeti želim uspješnu pauzu, a mi ćemo tek krenuti u nove pobjede, jer Sutjeska zaslužuje da se bodovno odvoji na tabeli - rekao je fudbaler nikšićkog tima, Marko Vučić. Trener gostiju Dejan Roganović nije bio nezadovoljan, iako je njegov tim poražen. - Moram biti zadovoljan iz više razloga. Došli smo da igramo sa liderom i najboljom ekipom u ligi. Došli smo da se nadigravamo. Pokazali smo to kraj Bistrice i zadovoljan sam, iako to nije bila utakmica lijepa za oko. Sutjeska je ekipa koja je pokazala da ne prašta. Imali smo greške na početku prvog poluvremena i na početku nastavka, gdje je klasa Ćetkovića presudila. To

LISTA STRIJELACA 6 - Đorđević (Grbalj), Gardašević (Kom) 5 - Janketić (Rudar), Ćetković (Sutjeska) 4 - Kojašević, Nikolić, (Sutjeska) Vujović (Podgorica), Božović (Budućnost) 3 - Ivanović, Perović (Budućnost), Vujović, Ž. Popović (Kom), Kordić (Podgorica), Kopitović (Petrovac)

im je donijelo tri boda, ali važno je da smo ostavili dobar utisak. U napadu moramo biti konkretniji. Važno je da možemo da igramo sa ekipama kakva je Sutjeska, bez obzira na odsustvo nekih igrača, kao i na mladost ekipe. Ova utakmica nam je reper za budućnost, da raz-

Sutjeska - Zeta

2:1

Grbalj - Rudar

2:2

Budućnost - Podgorica

1:0

Petrovac - Kom

2:1

DANAS (14H) PODGORICA: OFK Titograd - Iskra

Tabela

1. Sutjeska

11 7 3 1 26:8 24

2. Budućnost 11 7 2 2 23:13 23 3. Iskra

10 5 3 2 12:10 18

4. Zeta

11 4 5 2 8:5 17

5. Titograd

10 4 3 3 11:6 15

6. Kom

11 3 4 4 17:16 13

7. Podgorica 11 3 4 4 11:12 13 8. Rudar

11 3 1 7 11:24 10

9. Grbalj

1 4 6 12:21 7

10. Petrovac 11 2 1 8 7:23 7 U narednom kolu (19.oktobra) sastaju se: Zeta - Petrovac, Kom Budućnost, Podgorica - Grbalj, Rudar - OFK Titograd i Iskra - Sutjeska.

mislimo kako treba da se ponašamo, zbog čega smo primili golove - kazao je Roganović. Ra. P.

Arena

Telekom 1. CFL

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

,,Nebo-plavi“ protiv Koma stigli do druge pobjede

Reakcija Petrovca

Tim iz Radanovića u finišu ispustio pobjedu

GRBALJ U KRIZI PETROVAC - Dolaskom Nenada Vukčevića na mjesto trenera Petrovca stvari su počele da se mijenjaju na bolje - nakon pobjede u prvom meču osmine finala Kupa, ,,nebo-plavi“ su juče savladali Kom u prvenstvu. Bio je to tek drugi trijumf Petrovčana u ligi, ali mnogo važan kako god se uzme primorski prvoligaš prekinuo je seriju od pet poraza i bodovno sustigao Grbalj sa kojim dijeli začelje tabele. - Bitna pobjeda i tri osvojena boda za prekid jednog neugodnog posta. Vraćeno je samopouzdanje igračima koje je evidentno bilo poljuljano. U kratkom vremenskom periodu uspjeli smo mnogo toga da promjenimo - kazao je trener Petrovca Nenad Vukčević, koji je prije desetak dana preuzeo ekipu. Kom je bolje otvorio utakmicu pod Malim brdom i na startu imao nekoliko obećavajućih situacija, ali nije uspio da pogodi mrežu. Domaćin se polako oslobađao pritiska, a pred odlazak na odmor imao šansu preko Markovića koji je šutirao

Petrovac

Kom

20 10

Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: 250. Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Golovi: 1:0 Vukčević u 63 (pen), 1:1 Gardašević u 67, 2:1 Kopitović u 77. Žuti kartoni: Milić, Kopitović, Savković (Petrovac), Milović (Kom).

Petrovac

Kom

Mugoša Milić Ivanović 1 (od 90+1 Mikijelj) Kopitović (od 86. Đorđević) Marković Vukčević Medigović Kajević Tačibana Muharemović (od 81. Savković) Savović

Pavličić Blagojević Popović (od 62. Gardašević) Đukić Đurković Golubović (od 84. Dabetić) Sentoku Hot (od 77. Račić) Vujović Radulović Milović

glavom, ali je Pavličić odlično reagovao. U nastavku ove akcije Petrovčani su tražili penal, smatrajući da je lopta, koja se odbila od golmana, pogodila nekog od

igrača Koma u ruku. Sudija Vođević odmahnuo je rukom i dao znak da se igra nastavi. Prvu priliku u nastavku imali su ,,nebo-plavi“, čak su i zatresli mrežu, ali je pogodak Kopitovića poništen zbog ofsajda. Uzvratio je na drugoj strani Hot koji je u 52. minutu promašio kolosalnu priliku. Kazna je stigla u 63. minutu - Blagojević je u kaznenom prostoru srušio Markovića, a glavni arbitar pokazao na bijelu tačku. Siguran realizator bio je Vukčević. Kratko je trajala radost domaćih jer je Gardašević u 67. minutu lobovao Mugošu i poravnao rezultat. Petrovčani su krenuli na sve ili ništa, a rizik se isplatio u 77. minutu - Kopitović je sa ivice kaznenog prostora uputio snažan udarac u suprotni ugao i pogodio mrežu za pobjedu svog tima. - Ovo smatram nesretnim porazom. Mislim da je penal preokrenuo kompletan tok meča. Kontrolisali smo igru, stigli do izjednačenja, ali jednostavno nijesmo mogli do bodova - kazao je trener Koma, Viktor Trenevski. K. D.

RADANOVIĆI - Derbi začelja završen je bez pobjednika. Poveli su gosti iz Pljevalja prilično rano, ali su izbjegli poraz u nadoknadi i to iz penala preko veoma zapaženog i opasnog Velizara Janketića. Nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore, tri-četiri puta bio je u idealnim gol prilikama, a ipak je svoj tim spasio poraza u posljednjim trenucima kada je realizovao penal do kojeg su Pljevljaci stigli upravo nakon faula nad njim. Početak je donio uzbuđenja. Rudar je poveo golom Vujačića, nakon lopte koja je iznenadila golmana Popovića i prošla mu kroz ruke i noge. No, Grbljani su se brzo trgli. Već u 11. minutu meč je izjednačen. Samo par minuta kasnije, domaćin je mogao do preokreta, ali je Račić pogodio stativu, da bi na odbijenu loptu Đuričković silovito šutirao pored gola. Tokom nastavka utakmice trener Grblja Dušan Vlaisavljević ubacio je Perovića, Macanovića i Steševića, čime je pokazao da prije svega želi sigurniju igru na sredini terena. Rapoložen je bio sedamnaestogodišnji Dejan Perović, koji je u 74. minutu na odličnu loptu Kordića uspio da pobjegne odbrani gostiju i matira golmana Rudara.

Grbalj

Rudar

Stadion: OFK Grbalj Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Golovi: 0:1 Vujačić u 8, 1:1 Đorđević u 11, 2:1 Perović u 74, 2:2 Janketić u 90+2. (pen) Žuti kartoni: Merdović, Petrov (Grbalj), Tomašević (Rudar).

Grbalj

Rudar

Popović Babić Đuričković Kordić Kacić (od 65. Stešević) Đorđević Merdović Kotorac (od 66. Macanović) Petrov Račić (od 46 min Perović) Đukanović

Helić Tomašević Vuković Krasić Marković Faria Kašćelan Ćuković Vujačić Seratlić Janketić

Poslije vođstva domaćina Rudar je odigrao hazarderski i bilo je prilika za kontraudar koji domaći nije iskoristio, a onda je Janketić stavio tačku na zanimljivu i rezultaski neizvjesnu utakmicu u kojoj je bilo dosta propusta u odbrambenim redovima jednih i drugih, pogrešnih dodavanja, ali i četiri gola, što gledaoci najviše vole. D. D.

Telekom 1. CFL

Arena

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

BITKA ZA VRH: OFK Titograd danas (14 h) dočekuje Iskru na Starom aerodromu

Duel višestrukog značaja PODGORICA - Fudbaleri OFK Titograd pokušaće da protiv Iskre ostvare pozitivan rezultat, naprave novi iskorak ka vrhu i u dobrom raspoloženju odu na mini pauzu. ,,Romantičari“ su nakon poraza od Zete, remizirali protiv šampiona, ekipe Sutjeske kraj Bistrice, što je dokaz da su u dobroj formi, pa u odličnoj atmosferi dočekuju današnji duel sa Iskrom na zatvaranju 10. kola Telekom 1. CFL. - Iskra je veoma dobro ukomponovana ekipa koja igra dobro i koja je već istakla ambicije za treće mjesto koje vodi u Evropu - kazao je Dragoljub Đuretić, trener Podgoričana. Titograd će pokušati da osvoji tri boda - ekipa je napravila bila seriju od pet pobjeda, a nakon kiksa protiv Zete, ,,crveni“ su se vratili na pravi put. Ambicije su i u današnjem meču kristalno jasne. - Kao i na svakoj utakmici i u ovoj idemo na pobjedu. Biće teško, veoma zahtjevno, jer se radi o borbi za treće mjesto. Vjerujem da će Titograd ostati konkurentan u borbi za to treće mjesto i

Titograd

Iskra

(4-1-4-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Titograda. Kapacitet: 1.000. Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: J. Tatar i N. Radulović. Početak: 14 časova Ivanović

Roganović

Banović

Činedu

Živković

Nikolić Mendi

Pavlović

Gomes

Vukčević

Đalović Milić Karaklajić

Camaj

svaki ovakav susret sa direktnim rivalima i pobjeda, značili bi i više od tri boda poručio je Đuretić. BEZ STRAHA PO BREJK Poraz od Grblja u prvom meču osmine finala Kupa nije poljuljao samopouzdanje fudbalera Iskre. Izabranici Aleksandra Nedovića uoči prvenstvene pauze pokušaće da ostvare povoljan rezultat u derbiju kola, odnosno na gostovanju Titogradu i zadrže treće mjesto na tabeli. Činjenica je da je Titograd veliki zalogaj, ali Danilovgrađani se oslanjaju na tradiciju dobrih partija protiv ovog renomiranog protivnika pa samim tim i

apetiti rastu u odnosu na prvi okršaj pomenutih rivala koji je završen bez golova. Kako ističe trener Aleksandar Nedović, ovaj meč dolazi na kraju veoma zgusnutog rasporeda Iskre na oba fronta. - Između nas i Titograda više nema nikakvih nepoznanica pa je realno očekivati da o konačnom ishodu odluče nijanse, tačnije trenutna inspiracija i veća želja za pobjedom. Nadam se da će ovi faktori biti na našoj strani i da ćemo biti na visini zadatka svih 90 minuta - nije krio optimizam šef struke Nedović, koji napominje da će ,,crveno-bijeli“ istrčati na teren na krilima dvije po-

bjede i jednog neriješenog ishoda u minule tri prvenstvene utakmice. Aleksandar Nedović dodao je da su njegovi puleni spremni za borbu „prsa u prsa“ i da će ovom važnom susretu pristupiti sa jasnim stavom, odnosno da uz respekt prema Podgoričanima gledaju svoju računicu, a to je osvojiti tri nova boda. - Od prvog kola imamo strategiju da je napad najbolja odbrana i nje ćemo se i dalje pridržavati. Ovo je još jedna prilika da stavimo do znanja crnogorskoj fudbalskoj javnosti da imamo dovoljno snage i kvaliteta da se ravnopravno nosimo sa svim pretendentima na titulu.

Boričić Šahman Lakić

Jovanović

Vukotić Kumburović Drinčić

Spasojević

Trener Dragoljub Đuretić

Trener Aleksandar Nedović

Zato ćemo nastojati da težište igre prenesemo na polovinu Titograda i što više uposlimo napadače kako bi se dokazali u njihovom šesnaestercu - istakao je Nedović, koji je poslije dužeg perioda ima na raspolaganju iskusnog Miloša Lakića, ali će zbog crvenog kartona odmarati golman Srđan Blažić, pa će ga na gol liniji zamijeniti Spasojević. R. P - B. K.

DRUGA LIGA, 11. KOLO: Dečić čeka Otrant, derbi u Plavu

Mornar konačno u Baru PODGORICA - Danas se nastavlja takmičenje u Drugoj ligi, a posebnu pažnju privlači susret Mornar - Ibar, najviše zbog činjenice da će Mornar nakon tačno 504 dana konačno zaigrati na ,,Topolici“. Rekonstruisani stadion, uz potpuno novu podlogu, sa novim golovima, klupama za rezervne igrače, te postavljenim stolicama na tribini i potpuno novim svlačionicama ugostiće danas fudbalere Mornara i Ibra, a Barani na dan povratka

Raspored i tabela PLAV: Jezero – Bokelj TIVAT: Arsenal – Jedinstvo BAR: Mornar – Ibar TUZI: Dečić – Otrant O. SPUŽ: Drezga – Lovćen Sve utakmice počinju u 14.30 časova 1. Dečić 10 7 3 0 21:9 24 2. Jezero 10 7 0 3 19:9 21 3. Jedinstvo 10 3 5 2 10:10 14 4. Ibar 10 4 2 4 14:16 14 5. Mornar 10 3 4 3 10:10 13 6. Bokelj 10 4 1 5 11:13 13 7. Drezga 10 3 3 4 12:14 12 8. Arsenal 10 3 2 5 14:17 11 9. Otrant O. 10 3 2 5 8:11 11 10. Lovćen 10 1 2 7 7:17 5

u svoj ,,dom“ pokušaće da mini proslavu krunišu pobjedom za iskorak ka

gornjem dijelu tabele. Ibar je nakon lošeg starta, uspio da se trgne, napravio prodor ka vrhu, pa je jasno da se očekuje neizvjestan duel. Derbi se igra u Plavu, gdje će Jezero ugostiti Bokelj. Plavljani su hit dosadašnjeg dijela, jedini pravi pratilac Dečića, a protiv Bokelja koji je definitivno razočaranje uz Lovćen, imaju priliku da pokažu da su s razlogom u samom vrhu. Tuzani na svom terenu dočekuju Otrant Olimpik, koji je upravo u Tuzima glumio domaćina, pa će biti poseb-

no zanimljivo vidjeti mogu li Ulcinjani zaustaviti zahuktalog lidera, odnosno jedinu ekipu koja je bez poraza. U Tivtu se sastaju Arsenal i Jedinstvo, dva tima koja imaju ambicije da budu u

baražu, dok u Spužu igraju Drezga i Lovćen. Tim iz Pipera želi da sačuva mjesto u zlatnoj sredini, dok prošlosezonski finalista Kupa, nakon crne serije traži izlaz iz krize. R. P.

Arena

Fudbal

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Premijer liga (8. kolo): ,,Redsi“ nakon trijumfa nad Lesterom zadržali maksimalan učinak

Liverpul ne griješi Selektor mlade reprezentacije Miodrag Vukotić objavio spisak za mečeve sa Sjevernom Makedonijom i Španijom

,,Sokolići“ vjeruju u uspješan oktobar PODGORICA - Selektor mlade reprezentacije Miodrag Vukotić saopštio je spisak igrača na koje računa za nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. U oktobarskom bloku utakmica, ,,sokolići“ će na „DG areni“ ugostiti Sjevernu Makedoniju, dok će Španiju dočekati na stadionu pod Goricom. - Nema mnogo promjena u odnosu na prethodni spisak, ali su tu sada neki igrači koji su se u međuvremenu izborili za određenu minutažu u svojim klubovima. Svakako da će pojačati konkurenciju za startnih 11 u narednim mečevima. Za sada razmišljamo samo o Makedoniji, koja ima veoma kvalitetnu reprezentaciju. Neće biti lako, ali idemo na pobjedu u tom meču - poručio je selektor Vukotić. Mlada reprezentacija će 10. oktobra igrati sa Sjevernom Makedonijom, a pet dana kasnije sa favoritom grupe - Španijom.

,,Sokolići“ će pripreme za predstojeće utakmice početi danas u 16 i 30 časova na Trening kampu FSCG. Vukotić se opredijelio za 25 igrača - golmani: Filip Đukić (Hvidovre, Danska), Krsto Ljubanović (Merida, Španija), Balša Popović (Grbalj); odbrana: Luka Malešević, Ognjen Obradović, Miloš Drinčić (Iskra), Stefan Milić (Budućnost), Balša Banović (OFK Titograd), Zvonko Ceklić (Zeta), Lazar Vučićević, Filip Šćekić (Podgorica); vezni red: Novica Eraković (Sutjeska), Ilija Vukotić (Benfika, Portugal), Danilo Marković (Rudar), Srđan Krstović (Zeta), Balša Sekulić (Podgorica), Alija Krnić (Javor, Srbija), Žarko Popović (Kom), Ognjen Stijepović (Pistojeze, Italija), Vasilije Terzić, Dušan Bakić (Budućnost); napad: Nikola Krstović (Crvena zvezda, Srbija), Sergej Grubač (Kjevo, Italija), Meris Skenderović (Karl Cajs Jena, Njemačka), Vladan Kordić (Grbalj). D. K.

Liverpul nije bio prvak Engleske u posljednjih 30 godina, ali to bi moglo da se promijeni ove sezone. Tako kažu brojke - ,,redsi“ su jedini tim sa maksimalnim učinkom u Premijer ligi (21 bod), a juče su ostvarili 17. uzastopnu pobjedu u prvenstvu. Tim Jirgena Klopa savladao je Lester, a do trijumfa je stigao u 95. minutu iz penala, golom Milnera. - Za 95 odsto timova bod protiv Lestera bi bio uspjeh. Imali smo intenzivan meč u srijedu, a onda smo morali da se suočimo sa Lesterom. Odigrali smo odličnih 60 minuta, sa sjajnom energijom. Problem je bio što smo postigli samo jedan gol. Jasno je bilo da će i Lester imati svoje šanse. Izgubili smo neke lopte, a kada su oni postigli pogodak meč se nekako umirio i mi smo imali nekoliko prilika. Poveli smo

odličan kontra napad kada je Salah oboren. Poslije smo imali penal, a u takvoj situaciji važno je da imaš nekoga ko umije da kontroliše emocije i bude smiren, a to je bio Milner koji je i bez tog gola igrao odličan meč - rekao je Klop. Liverpul je dobio penal nakon konsultacije VAR tehnologije. Izborio ga je Mane koji je upisao jubilarni - 100. meč u dresu Liverpula. - U samom finišu nijesam bio siguran da li ćemo uspjeti da dođemo do tri boda, ali sam znao da nećemo izgubiti. Prilično je teško non-stop pobjeđivati, ali momci imaju veliko samopouzdanje, imaju iskustva sa postizanjem golova za pobjedu u kasnom periodu meča. Što se tiče penala, siguran sam da je bio - dodao je Njemac. Loša stvar za ,,redse“ je povreda Salaha.

Rezultati Brajton - Totenhem 3:0 (2:0) (Mopej u 3, Konoli u 32. i 65) Barnli - Everton 1:0 (0:0) (Hendrik u 72) Liverpul - Lester 2:1 (1:0) (Mane u 40, Milner u 93. (pen) – Medison u 80) Norič - Aston Vila 1:5 (0:2) (Drmić u 87 - Vesli u 14. i 30, Griliš u 49, Hurihejn u 61, Daglas Luiz u 83) Votford - Šefild Junajted 0:0 Danas 15.00 - Arsenal - Bornmut 15.00 - Mančester Siti - Vulverhempton 15.00 - Sautempton - Čelzi 17.30 - Njukasl - Mančester Junajted

- Kako je Hamza Čuduri dobio samo žuti karton? Salah je izašao sa terena šepajući. Napravio je faul kako bi usporio Moa i to nikako nije dobro. Ne moram da budem trener da bih vidio da takav faul može da dovede do ozbiljne povrede, dovoljno je da imam oči - rekao je Klop. Igra i rezultat u meču sa Brajtonom potvrdili su debelu krizu Totenhema koji je na strani izgubio ubjedljivo - 3:0. Domaćin je do poluvremena imao dva gola prednosti, a meč je obilježio dvostruki strijelac - Konoli. Pobjedu je ostvario Barnli koji je bio bolji od Evertona (1:0), dok je Aston Vila kao gost deklasirala Norvič - 5:1. Duel Votforda i Šefilda završen je bez pogodaka. D. K.

Krila Sovjetov kao gost slavila na Olimpijskom stadionu u Sočiju

Nova pobjeda Grofa Krila Sovjetov je u dobrom nizu - ekipa koju sa klupe predvodi crnogorski trener Miodrag Božović Grof osvojila je sedam bodova u posljednja tri kola, a juče je ostvarila pobjedu na Olimpijskom stadionu u Sočiju (2:0). Blistao je 22-godišnji napadač Aleksander Soboljev koji je sa dva gola donio trijumf ekipi iz Samare i izbio na čelo liste strijelaca sa 10 pogodoka. Nakon 12. kola u ruskoj Premijer ligi, Krila Sovjetov je 10. na tabeli, sa 14 bodova. D. K.

Košarka

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Arena

ABA liga (1. kolo): Napadački inspirisan Mornar slavio protiv Cibone u Zagrebu

ŠUTERSKI RAFAL Dvorana: SD ,,Dražen Petrović“ Gledalaca: oko 1.100 Sudije: Špendl, Hadžić i Mrdak

Ren Bilinovac Rebec Bundović Vucić Kovač Novačić Prkačin Rozić Ljubičić Gibson Ramljak

4 2 12 14 8 3 10 6 17 12

(14:19, 29:19, 24:30, 21:23)

83% (18-15) 46% (43-20) 42% (26-11)

za 1 za 2 za 3

74% (23-17) 63% (33-21) 39% (28-11)

36 (16+20) Skokovi 23 (8+15) Blokade 1 2 Asistencije 19 21 2 Ukradene lopte 7 13 Izgubljene lopte 7 Faulovi 24 19

Pulen Nidam Šehović Mugoša Ros Begić Vujošević Pavićević Voler Markota Bjelica Luković

21 8 4 3 13 18 18 7

Pavićević: Pokazali karakter Mihailo Pavićević, trener Mornara: Bitna pobjeda za nas, početak je lige, po svim predviđanjima vrlo kvalitetne, ujednačene. Rekao sam igračima da nema lakših i težih protivnika, svi su podjednako teški, pogotovo na strani. Objektivno, vrijeme ne radi za nas, još nijesmo kompletni imali zajednički trening. Drugi put smo pokazali karakter, nakon Benfike u Lisabonu to se ponovilo. Druga četvrtina bila je za zaborav. Rizikovao sam, taj rizik je bio maksimalno skraćena rotacija i isplatilo se.

Dokaz da se u ABA ligi može pobjeđivati na gostovanjima brzom napadačkom košarkom: Mornar je slavio sinoć nad Cibonom u Zagrebu 92:88, u meču u kojem je rival imao čak 16 ofanzivnih skokova. Nije problem - naš vicešampion ubacio je 53 poena u drugom poluvremenu i režirao završnicu bez drame. Bek Džejkob Pulen odigrao je liderski (21 poen i šest asistencija, 50 procenata šuta iz igre), krilni centri Markota i Bjelica upisali su po 18 poena. Ipak, ključni igrač preokreta u trećoj četvrtini bio je bek-krilo Antabija Voler, koji je ubacio 13 poena, od čeka tri trojke. Uz kompletnu i požrtvovanu partiju reprezentativca Nidama, izostanak povrijeđenog Vranješa nije se osjetio u bekovskoj liniji. Mornar je pobijedio meč u

kojem je imao ukupno čak 13 skokova manje od rivala, jer je imao raspoloženu bekovsku liniju (svega sedam izgubljenih lopti, ukupno 52 procenta šuta iz igre). Pred duel sa Igokeom u Baru u subotu, ovo je ohrabrenje i podstrek, za ekipu koja tek treba da dostigne top formu. VAŽNE TROJKE Defanzivno lošu drugu dionicu, u kojoj je primio 29 poena, Mornar je u posljednja tri minuta ,,liječio“ šutem za tri, i to visokih igrača. Pik-en-pop varijanta za šut sa distance krilnih centara je funkcionisala Damir Markota šutirao je trojke 3-3 do poluvremena, a bitnu trojku za rezultatski priključak u finišu poluvremena pogodio je i Milko Bjelica. Tako je Pavićevićev tim, od 11 poena deficita na kraju 17. minuta (39:28), stigao na samo če-

Rezultati Mega Bemax - Ced. Olimpija 63:87 Igokea - Partizan 73:75 Cibona - Mornar 88:92 Večeras 18.00 - Budućnost Voli - Zadar 20.00 - Crvena zvezda - Primorska Ponedjeljak 18.00 - Krka - FMP

tiri razlike do poluvremena (43:39). Čak 12 ofanzivnih skokova imala je Cibona do velikog odmora (ukupan odnos 2413 u skokovima za domaćina za 20 minuta igre). Zato je jasno na koji način je zagrebačka ekipa unijela nesigurnost u igri Barana, nakon što je naš vicešampion zaslužio vođstvo 20:14 na kraju prve dionice. Skakački dominantan na startu druge dionice za Cibonu bio je mladi Roko Prkačin, a u igri Mornara u toj fazi meča osjetio se nedostatak Uroša Lukovića u petorci. Bekovska linija Pavićevićeve ekipe bila je šuterski ,,ra-

štimovana“ za dvije četvrtine igre - Džejkob Pulen šutirao je 6-2, a Derek Nidam 4-1 iz igre do odmora. BEKOVI U NALETU Do 27. minuta Mornar je uhvatio preokret - Pulen je prodorima lakše dolazio do prilika za polaganja ili dobra dodavanja ,,u širinu“, za šuteve sa distance. Ključna figura bio je Voler, pogodio je bitnu trojku za egal na početku 27. minuta, potom poentirao u kontri za prednost 64:61. Nakon odmora, Markota i Bjelica pod košem otežali su posao igračima visokim igračima rivala, ali i odlično preuzimali na protivničke igrače spoljnje linije, pa je Cibona dugo čuvala prednost isključivo realizacijom iz vrlo teških pozicija (dvije trojke Rebeca). Utisak je bio, da su uoči posljednje dionice zaslužili i ubjedljiviju prednost od 69:67.

Za Cibonu ipak nije bilo povratka: prodorni Pulen, dominantan napadač, potrudio se da odlična odbrana dobije valorizaciju. Ubacio je trojku na pola 34. minuta za prvu dvocirenu prednost 81:71. U toj fazi meča konačno se raspucao i Derek Nidam (kompletno izdanje sa osam poena, šest skokova, osam asistencija i tri ukradene lopte). Trojka našeg reprezentativca, na početku 38. minuta, spriječila je posljednji konkretan nalet domaćina (84:76). Bekovska linija Pavićevićeve ekipe igrala je očigledno sa sve više samopouzdanja do kraja, pa je dobra realizacija učinila da se ne osjeti efekat čak 15 ofanzivnih skokova Cibone na ovom meču. Trijumf u gostima je kapitalan, jer Mornar za devet dana ulazi u ritam teških mečeva i dugih putovanja u FIBA Ligi šampiona. S. S.

10 Arena

Košarka

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Mitrović ponosan nakon velikog trijumfa Asvela na njegovom debiju u Evroligi

Bolje od očekivanog Zvezdan Mitrović, naš doskorašnji selektor, dočekao je veliku pobjedu na svom debiju u Evroligi na klupi francuskog prvaka Asvela - grčki velikan Olimpijakos savladan je 82:63 u Lionu. Spektakularni trijumf sa tri-

bina su pratili prvi čovjek Evrolige Đordi Bertomeu, predsjednik Asvela i NBA legenda Toni Parker, predsjednik francuskog fudbalskog velikana Liona Žan Mišel Ola... Na velikoj sceni Asvel je briljirao, vrhunskom odbranom i atraktiv-

nom timskom igrom. - Veoma je važno da smo počeli na ovakav način, ali Evroliga je sistem koji ne dozvoljava da slavite, već samo da čestitate igračima nakon meča - kazao je Mitrović za francuske medije nakon duela.

Podgoričanin je do sredine septembra vodio našu selekciju na Mundobasketu, potom se tek tada priključio Asvelu u pripremama za novu sezonu. Sa klubom je kratko radio tokom sedmice priprema u Kolašinu u avgustu... Jasno je da su temelji sistema i rezultati velikog rada koje je Mitrović postavio tokom prethodne sezone u najvećem francuskom klubu jaki. - Iskreno, nijesam očekivao ovako dobar start. Moji igrači su od početka druge dionice odigrali veliku utakmicu. Znao sam da ćemo da se borimo i da pružimo maksimum, ali nijesam očekivao da ćemo pogađati u teškim trenucima, da ćemo imati takav protok lopte i da ćemo, iznad svega, biti tako dobri u odbrani. Mnogo sam srećan - rekao je Mitrović. U francuskom šampionatu Asvel ima skor 2-0. Naredni rival u Evroligi biće Panatinaikos, ponovo u Lionu, 10. oktobra. S. S.

Čuveni koledž Djuk potencijalno lažirao mjerenje prvog pika NBA drafta

Zajon niži od dva metra

Vučević spreman za prvi pripremni meč

Na startu sa San Antoniom Orlando našeg Nikole Vučevića danas nastupa u prvom meču predsezone, protiv San Antonija na gostovanju. Očekuje se da naš reprezentativac i slavni centar već od prvog pripremnog duela za novu NBA sezonu

dobije jaku minutažu. Nova NBA sezona počinje 24. oktobra, a do tada će Orlando odigrati šest pripremnih utakmica. Vučević sa ekipom iz američke države Florida trenira od završetka Svjetskog prvenstva u Kini, sredinom septembra. Zvanični timski treninzi započeli su 1. oktobra. Za sezonu pred nama Orlando ima jasan cilj da ponovi uspjeh iz prethodne sezone, plasman u plej-of Istočne konferencije. R. A.

Visina Zajona Vilijamsona (19), prvog pika sa ovogodišnjeg NBA drafta, glavna je tema američkih košarkaških medija ovog vikenda. Ispostavilo se da je skoro tri santimetra niži od podataka koje je koristio njegov bivši tim, slavni univerzitet Djuk. Na zvaničnom timskom mjerenju uoči predsezone, u ekipi Nju Orleans Pelikansa, visina krilnog centra Vilijamsona iznosila je 198 santimetara. Djuk je u svim zvaničnim dokumentima NCAA lige prošle sezone koristio podatak Zajonove visine od 201 santimetra. - Ne znam zbog čega bi to bilo bitno. Niko mi u Nju Orleansu nije rekao da sam nizak za njihovu igru. Visina nije bitna nego efekat na

terenu. Vrlo brzo imaću šansu da igram u NBA, pa će ljudi vidjeti koliko vrijedim i koliko mogu pod obručem rekao je Vilijamson. Iz Nju Orleansa su samo potvrdili informaciju Njujork tajmsa, da se razlika u mjerenju desila, ali niko u klubu nije želio da komentariše eventualnu kontroverzu. Vilijamson je u prethodnoj sezoni u Djuku bio dominantan sa 22,6 poena, 8,9 skokova, po 2,1 asistencije i skokova i 1,8 blokada po meču. Izuzetni atleta je 23. jula ove godine potpisao veliki sponzorski ugovor za brend ,,Džordan“, vrijedan 70 miliona eura na sedam godina. S. S.

Budućn

Božić sprem za Za PODGORICA - Za Budućnost Voli večerašnji (18 h) duel sa Zadrom u prvom ABA kolu može biti važan i znakovit. Premijera nove regionalne sezone je bitan test snage novog tima sa Slobodanom Subotićem na čelu, uz najavljen debi posljednjeg pojačanja, Luke Božića. Hrvat iz Bjelovara Božić doveden je ekspresno u četvrtak, kao zamjena za Skota Vuda, za više čvrstine, bolju kontrolu skoka, kvalitetnije rješenje u tranziciji, igru leđima okrenut ka košem. Sa samo dva dana rada u novom timu, očekuje se da krilo Božić prije svega pokaže koliko je bilo bitno dovesti kvalitetno rješenje za popunu rotacije. Upravo će duel sa Zadrom, Božićevim bivšim timom u kojem je prošle sezone bio statistički najubjedljiviji igrač ABA lige, pokazati koliko je ekipa blizu da prevaziđe probleme u igri iz poraza od Unikahe u Evrokupu i Cedevita Olimpije u ABA Super kupu. Zato je jasno, zbog čega je prvi meč regionalne sezone u ,,Morači“ interesantan košarkaškoj publici, i zašto je igračima našeg šampiona podrška potrebna. - Novi klub i saigrače poznajem dobro, dvije godine sam igrao u ABA ligi tako da znam kakav je klub Budućnost Voli i drago mi je da sam postao dio priče podgoričkog kluba - kazao je juče Božić, na treningu održanom u dvorani ,,plavih“ u Kokotima, zbog zauzetosti ,,Morače“. Luka Božić upozorio je na kvalitet svog bivšeg kluba. Kao i većina ABA ligaša, Zadar je ušao jači u novu sezonu u odnosu na prethodnu, jer želi opstanak... - Zadar se dosta pojačao ove sezone

Košarka

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Arena 11

nost Voli večeras (18 h) u ,,Morači“ igra prvi meč nove ABA sezone

ić man adar IVANOV: Igrati muški Ive Ivanov, igrač Zadra: U Podgorici želimo pravu mušku utakmicu, da pružimo sve od sebe i nadam se da će navijači ove sezone gledati drugačiji Zadar. Budućnost Voli je uz Partizan, Crvenu zvezdu i Cedevita Olimpiju, sigurno favorit za osvajanje ovog takmičenja. Tu možemo pridružiti i Mornar, koji je ove godine složio vrlo dobru ekipu. Svi ostali su poprilično izjednačeni, a na nama je da iskoristimo sve što nam se pruži.

i mislim da su vrlo ozbiljan klub koji dugoročno teži ka samom vrhu. Sigurno da će biti zanimljiva i dobra utakmica. Biće dobar ispit i za nas kao ekipu i za mene posebno jer će mi biti prva utakmica protiv bivšeg kluba - rekao je Božić. Trener Slobodan Subotić je cjelokupnim radom na pripremama i utiskom u dosadašnjim mečevima zadovoljan. Košarkaška javnost je stekla otisak o Budućnost Voliju kao o kvalitetno balansiranom, požrtvovanom timu. Cilj je, da protiv svih Podgoričani ostave utisak da više ,,rade“ na terenu. Podrška navijača je potrebna, taj vjetar u leđa za uložen dodatni napor... - Dočekujemo vrlo ozbiljnu ekipu koja igra brzu, modernu košarku. Očekuje nas prvi meč u našoj dvorani i svi jedva čekamo da se predstavimo domaćoj publici na što bolji način. Želimo prije svega da popravimo igru u odbrani, da zaštitimo naš reket i smanjimo broj ofanzivnih

NAZOR: Parirati u skoku i trčanju Ante Nazor, trener Zadra: Sezona je duga i svaka utakmica ima zamku. Moramo biti fokusirani samo na utakmicu protiv Budućnosti. Čeka nas jako težak zadatak. To je ekipa koja je po rosteru sastavljena da bude u samom vrhu ABA lige. Imaju odlične skokova protivnika. Pozivamo sve naše navijače da nas podrže u nedelju od 18 časova i da zajedno otvorimo sezonu u ABA Ligi na najbolji način - kazao je Subotić. Osim dugoročno povrijeđenog centra Filipa Barovića, kao i beka Igora Drobnjaka koji je operisao stopalo prošlog mjeseca, Budućnost Voli računa na kompletan sastav. Kontinuitet u radu sigurno će prijati i oporavljenom plejmejkeru Nikoli Ivanoviću. Podgorička publika nije imala

strance, praktično na svim pozicijama. Možda imaju malo problema na krilu, ali već vidimo da su ovih dana imali intervenciju da dovedu novog igrača. Suad Šehović je već desetak godina tu, jedan je od najboljih i najkompletnijih igrača ABA lige. Imamo

Niz od 11 pobjeda U ukupnom međusobnom skoru Budućnost Voli vodi 19-11 protiv Zadra, od čega 12:3 kada su mečevi u ,,Morači“ u pitanju. ,,Plavi“ su kao domaćin protiv priliku da u zvaničnom meču podrži miljenika u ,,Morači“, još od kraja novembra prošle godine... Dovoljno

vrlo težak zadatak da pariramo ovom protivniku. Ali moramo biti na to spremni i nastojati barem u ovom prvom dijelu da im pariramo i u kontakt igri, ali i u segmentu trćanja i skoka, i tu tražiti šansu da stojimo na terenu i da igramo s njima ozbiljnu utakmicu. Budućnost možda u ovom trenutku nije na onoj snazi rostera i nije toliko uigrana, ali nijesmo ni mi.

Zadra u nizu od čak 11 pobjeda u ABA. Posljednji put poraženi su kao domaćin od ekipe iz Dalmacije još u sezoni 2006-7, 85:84 u ,,povratničkoj“ sezoni u regionalnoj eliti, na čelu sa trenerom Dejanom Radonjićem. je simbolike i motiva, da Budućnost Voli danas računa na dobru podršku u najvećoj dvorani u državi. S. S.

12 Arena

Sportski miks

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Sjednica Organizacionog odbora 63. Balkanskog prvenstva u krosu

Berane spremno za spektakl PODGORICA - Berane će 9. novembra biti domaćin 63. Balkanskog prvenstva u krosu, što je prema mišljenju mnogih, najveća sportska manifestacija na sjeveru naše zemlje. To je konstatovano i na jučerašnjoj sjednici Organizacionog odbora 63. Balkanskog prvenstva u krosu, za čijeg je predsjednika izabran prvi čovjek opštine Berane Dragoslav Šćekić. Na sjednici, kojom je presjedavao Šćekić, prisustvovali su predsjednik Atletskog saveza Crne Gore Gojko Banjević, sekretar Milan Madžgalj, kao i predstavnici lokalne samouprave, za direktora 63. Balkanskog prvenstva u krosu izabran je Zoran Jojić, savjetnik predsjednika opštine Berane. Na ovom takmičenju učestvovaće oko 400 takmičara iz 20 zemalja (Albanija, Azerbejdžan, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Gruzija, Grčka, Izrael, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunija, San Marino, Slovenija, Srbija, Turska, Ukrajina i Crna Gora). Predsjednik opštine Dragoslav Šćekić zadovoljan je što se takmičenje održava u Beranama, ističući da će

opština Berane kao glavni organizator manifestacije angažovati sve svoje kapacitete, kako bi grad i Crnu Goru predstavili na najbolji način. - Biće uključene kompletne opštinske službe, strukture, sekretarijati i javna preduzeća, zajedno sa nadležnim državnim institucijama, Ministarstvom sporta, Crnogorskim olimpijskim komitetom, Atletskim savezom, kao i sponzorima da organizacija i manifestacija budu na svjetskom nivou istakao je Šćekić. Direktor Prvenstva Balkana, Zoran Jojić, kazao je da ovaj događaj ima sportski, turistički i privredni značaj i da je kompletno rukovodstvo lokalne uprave maksimalno angažovano i spremno za sve izazove koje donosi organizacija velike sportske manifestacije. - Sama pomisao da dolazi 20 država podiže naš stepen pripravnosti na mnogo visok nivo. Takmičenje zahtijeva veliku ozbiljnost i uradićemo sve da organizacija bude na vrhunskom nivou. Da li možemo da se takmičimo sa nekim velikim državama koje imaju mnogo bolje uslove ne znam, ali sigurno ćemo dati maksimum da se gosti osjećaju zadovoljno, da

im budemo na usluzi i da iz našeg grada pođu sa željom da se ponovo vrate - kazao je Jojić. Predsjednik Atletskog saveza Crne Gore (ASCG) Gojko Banjević, istakao je da je ova manifestacija ima veliki značaj za Berane i Crnu Goru, ne samo za razvoj sporta, već i šire. - Balkanska atletska federacija više se ne sastoji od sedam ili osam država članica. Sa prudruženim državama broji 20 članica, a ove godine taj broj je veći za jednu novu. Tako će se, u novembru, pola atletske Evrope okupiti u Beranama, što ovu manifestaciju čini velikom i za čiju organizaciju je potrebno uložiti veliki trud i rad - kazao je Banjević. Sekretar ASCG Milan Madžgalj, rekao je da će takmičenje u šest disciplina biti organizovano za mlađe juniore i juniorke, te mlađe seniore, seniorke i naravno u seniorskoj konkurenciji. - Ovo takmičenje se održava na završetku atletske sezone i u Berane će doći najbolji balkanski trkači. Pored njih, biće ugošćeni i zvaničnici iz Balkanske atletske federacije, te predstavnici brojnih atletskih federacija - kazao je Madžgalj. R. P.

Francuski talenat Fabio Kvartararo startovaće prvi danas (9h) na MotoGP trci u tajlandskom Buriramu. U jučerašnjim kvalifikacijama slavio je ispred Maverika Vinjalesa (Jamaha) i aktuelnog prvaka svijeta Marka Markeza (Honda), koji je srećom prošao bez posljedica u padu. I Kvartararo, vozač Jamahe, imao je pad tokom kvalifikacija. Na kraju je ostvario vrijeme 1:29,719 minuta za najbrži krug, za 0,106 sekundi brže od Vinjalesa. Markez je kasnio 0,212 sekundi za pobjednikom. - Zadovoljan sam, mogao sam završiti u bolnici, a osvojio sam pol poziciju. I dalje čekam prvu pobjedu karijere na trkama. Realnost je da je Markez svakako favorit, da ima fantastično iskustvo i bolji motor od mene - rekao je Kvartararo, mladić iz Nice, koji je ove sezone već tri puta zaslužio pol poziciju. Španac Mark Markez najavio je borbu za pobjedu, a ove sezone pobijedio je na već osam trka. Prošle sezone imao je devet trijumfa. - Ljudi su platili da vide spektakl i to treba da im pružimo. Zato nema taktiziranja - rekao je Markez, koji u karijeri ima već 78 pobjeda u svim klasama, a

MotoGP: Pad i treće

Kvart

52 trijumfa u najjačoj MotoGP klasi. Svjetski vicešampion Andrea Doviciozo iz Dukatija završio je tek sedmi u kvalifikacijama, a slavni veteran

Karate turnir Premijer lige u Moskvi

Raković danas napada bronzu PODGORICA - Crnogorska karate reprezentativka Marina Raković boriće se danas za bronzanu medalju na turniru Premijer lige, koji se održava u Moskvi. Članica Karate kluba Omladinac, koja nastupa u kategoriji do 68 kilograma, na startu je pobijedila Poljakinju Viktoriju Grejner 4:0. U drugom kolu poslije velike drame savladala je Indonežanku Gžordžiju

Sejko Zefaniju 4:3, potom je bila bolja od Grkinje Vasiliki Panesidu 3:2, dok je u meču za polufinale eliminisala Alžirku Lamiju Matub 1:0. U polufinalnoj borbi poražena je od zvanične svjetske šampionke, Azerbejdžanke Irione Zaretske 3:0. Međutim, Marina Raković ima priliku da osvoji medalju, a protivnica u meču za medalju biće joj Dankinja Katrin Pedersen. R. P.

Sportski miks

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Arena 13

e mjesto Markeza u kvalifikacijama u Tajlandu

tararo na polu Drugo izdanje Do sada je Velika nagrada Tajlanda na stazi u Buriramu vožena samo prošle godine. Pobjednik je bio Mark Markez iz Honde. Karakteristike staze sa tri duga pravca odgovaraju Hondi. Ipak, promjenjivi vremenski uslovi i kiša za koju postoji vjerovatnoća, mogu biti važan faktor na trci, a vještina vozača presudna. Ekipa Honde prošle godine je slavila i u Moto3 trci u Buriramu, dok je u Moto2 kategoriji najbolji bio vozač ekipe Kaleks Franćesko Banjaja.

Valentino Rosi na tek devetom mjestu. Na tabeli šampionata Mark Markez trenutno ubjedljivo vodi sa 300 poena, ispred Italijana Andree Dovicioza

sa 202 i Špansa Aleksa Rinsa iz Suzukija sa 156 poena. Legendarni šampion Valentino Rosi iz Jamahe tek je na šestom mjestu sa 137 bodova.

Do kraja sezone ostalo je samo pet trka (125 poena u opticaju), tako da je izvjesno da će Markez osvojiti šestu titulu šampiona svijeta u najjačoj MotoGP klasi. S. S.

Poraz Budve u Splitu u RL u vaterpolu

Bez daha u završnici Mornar Budva

10 6

SPLIT - Bazen: ,,Poljud“. Gledalaca: oko 200. Sudije: Savinović (Hrvatska) i Obradović (Mornar). Rezultat po četvrtinama: 2:0, 2:4, 3:1, 3:1. MORNAR: Podrug, R. Akrap, Kreković 2, Solje, Ćalić 1, D. Arkap 2, Buzdovačić, Pavlović 2, Bušelić 1, Krolo, Ban 1, Kordić, Rako. BUDVA: Lazović, Petroviski, Ćetković 1, Kovčević, Klikovac, Dragović, Ivović 1, Vukmirović, Ivanović

1, Milardović 2, Ćetković, Franeta 1, Mandić, Korać. Nade Budve u trijumf u Splitu juče su trajale do poluvremena, domaći Mornar ipak je bio bolji (10:6) u 3. kolu Regionalne vaterpolo lige. Naš predstavnik još nema bod u takmičenju od starta sezone, uz golrazliku ,,minus 26“. Isključenja Nikole Milardovića i Branka Franete, zbog po tri prekršaja, otežala su posao ekipi Draga Pejakovića u završnici. U narednom kolu 12. oktobra Budva će gostovati Primorcu. S. S.

Održan međunarodni turnir u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom ,,Podgorica open“

Zlato za Paljuševića PODGORICA - Pjetro Paljušević osvojio je zlatnu medalju na međunarodnom turniru ,,Podgorica open“ u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom, koji je održan u dvorani Sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore. Paljušević je u finalnom meču klase 7 pobijedio Daniela Šetrajčića iz Hrvatske. Bronzani su bili crnogorski stonoteniseri Miljan Cerović i Duško Lazović. Milijana Ćirković i Samra Kojić bile su srebrne - Ćirković je u spojenim klasama od 6 do 10, u finalnom meču, poražena od Hrvatice Snježane Ivčević. Bron-

zana odličja pripala su Sandri Vidović iz Hrvatske i Jordanki Todorovoj iz Bugarske. Kojić je u finalnom meču spojenih klasa od 3 do 5 poražena od evropske šampionke iz Helsingborga, Hrvatice Helene Dretar Karić. Članica podgoričke Luče prethodno je u uzbudljivom polufinalnom meču bila bolja od Slobodanke Gurešić, koja je morala da se zadovolji bronzanom medaljom. Bronzana je bila i Tanja Mikašević iz Srbije. Zlatne medalje osvojili su i Bojan Stamenković iz Srbije (klasa 3-5), Bosanac Haris Eminović (6), Dragan Vujisić iz Srbije (8) i Hrvat

Tomislav Blažević (9-10). Turnir, koji je okupio je više od 60 stonotenisera iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske i Crne Gore, nastavlja se danas, kada je

predviđeno takmičenje u ekipnoj konkurenciji, kao i prvi turnus redovnog juniorskog prvenstva Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji. Organizatori turnira su

Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, Stonotenski savez Crne Gore i Paraolimpijski komitet, a pokrovitelji Ministarstvo sporta i mladih i Glavni grad Podgorica. R.P.

14 Nedjelja, 6. oktobar Arena 07. oktobar 2019.2019. Arena 06. oktobar 2019. 14 Ponedjeljak, Arena Nedjelja,

Lutrija Lutrija Lutrija

Nedjelja

19:30 Nedjeljom sport 07:00 Jutarnji program - uživo 14:45 Druga strana sporta 10:00 Hrana kao lijek – premijerno 14:55 Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 10:45 Ljepote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 11:00 Crtani film 15:30 Intermeco 20:45 Druga strana sporta 11:30 Oblačić premijerno 15:45 Kolaž 20:55 Kolaćić sudbine – repriza 14:15 Planinama- repriza 18:45 U objektivu - repriza utarnji program - uživo 12:00 Sportske vijesti – uživo 16:45 Servisne 21:00 Grad koji volim – premijerno rana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to17:00 - repriza 19:00 Aktuelno 22:00 Film – premijerno 12:30 Opstanak – repriza Podgoricom - repriza 15:00 Na domaćem terenu j,čuj to - premijerno 00:00 Aktuelno – repriza 13:00 Dogodilo se … - premijerno 17:30 Intermeco+Muzika 19:30 Koncert apet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 18:30 Dogodilo se… - repriza 00:30 Repriza dnevnog programa 13:15 Koncert 14:00 Skener –repriza 18:45anegdote Ljepote i Legende Crne GoreHumoristička serija 20:00 mo geografiju 15:45 Crnogorske 14:30 Crtani film 16:00 Living room 19:00–Aktuelno 20:30 Crnogorske anegdote gendarni box mečevi repriza

ek iz prirode ortske vijesti - uzivo stanak ogodilo se…. da leada - premijerno objektivu - premijerno

Ponedjeljak

16:30 Intermeco 16:45 Servisne informacije 17:00 Mapet šou – repriza 17:30 Dogodilo se…- repriza 17:45 CG Ekonomija - repriza 18:15 Čuj, čuj to - repriza 18:30 Lijek iz prirode - repriza

20:45 Planinama 21:00 Intermeco 21:15 Gušteranje - premijerno 22:00 Film 00:00 Aktuelno - repriza 00:30 Repriza dnevnog programa

Neobična dešavanja i ljudi,

Crne Gore Crne Gore

6. oktobar Ponedjeljak, Nedjelja, 07. oktobar 2019.2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Nedjelja, 6. oktobar 2019.

Timovi Formule 1 u sukobu sa čelnicima šampionata

Bez dogovora Slavni bokser se pojavio na američkom spektaklu

Fjuri među kečerima?

Čelnici najjačih timova u Formuli 1 javno su kritikovali čelnike ,,najbržeg cirkusa“, jer još nema dogovora o pravilima za 2021. godinu, za kada su planirane velike promjene u konstrukciji bolida. Ekipe u pregovorima o novim pravilima nijesu naišle na spremnost rukovodilaca F1 na bilo kakav kompromis. Veliki problem je i to što bilo što konkretno o pravilima za 2021. nije dogovoreno, a planiranje novih bolida već treba da počne. - Finansijski smo potpuno iscrpljeni. Istovremeno konstruišemo bolid za 2020. godinu i ulažemo u

razvoj potpuno drugačijeg bolida za 2021, o kojem nemamo jasnu sliku kako treba da izgleda. Iz nekih planova i skica koje su nam predstavljene imamo samo okvirnu sliku o tome kakvi bolidi će biti korišćeni. Mi, kao i kolege iz rivalskih Mercedesa i Ferarija, sada kao da naslijepo treba da radimo. I da se nadamo da će to što trenutno stvaramo na kraju biti u skladu sa nekim setom pravila o kojem ne znamo skoro ništa - rekao je glavni inženjer Red Bula Pol Monagan. Sportski direktor Ferarija Loran Mekije kazao je da ekipa i dalje pokušava

da nađe dogovor i da je besmisleno raditi na bolidu za 2021. godinu, iako je apsolutno vrijeme za to. Kazao je da dogovora za sada nema i da će se na kraju sve svesti na ultimatume. Drugi razlog za sukob timova i čelnika Formule 1 je odluka da tokom februara naredne godine ekipe imaju samo šest dana za testiranje novih bolida u Barseloni, naspram dosadašnjih osam dana. Takođe, ukinuti su testovi bolida u Bahreinu i Barseloni, koji su bili na programu tokom sezone. Razlog za to je širenje šampionata na čak 22 trke. S. S.

Prvi teniser svijeta protiv Australijanca u finalu u Tokiju

Đoković i Milman za trofej Novak Đoković i Džon Milman igraće danas, oko 9 časova, u finalu ATP turnira u Tokiju. Takmičenje je važna priprema za Olimpijske igre u glavnom gradu Japana, narednog ljeta. Prvi teniser svijeta Đoković je savladao Belgijanca Davi-

Tajson Fjuri, kontroverzna zvijezda boksa, trebalo bi da narednih mjeseci nastupi u WWE šampionatu ,,kečera“, američkih profesionalnih rvača u uglavnom ,,sceniranim“ borbama. Neporaženi Britanac, bivši šampion svijeta teške kategorije, pojavio se na borbi zvijezde WWA Brauna Stroumana i iz prvih redova prijetio američkoj zvijezdi. Po informaciji američkih medija, ,,duel“ u WWE ringu je izvjestan. U februaru naredne godine Fjuri ima već zakazanu borbu za WBC titulu boksa u teškoj kategoriji, protiv američkog šampiona, takođe neporaženog Diontija Vajldera. Titule osvojene krajem 2015. godine Fjuri je morao da prepusti godinu kasnije, nakon duge pauze i izbjegavanja borbi, zbog problema sa depresijom i bolešću zavisnosti. R. A.

Poznat žrijeb teniskog mastersa u Šangaju

Lakše za Federera da Gofana 6:3, 6:4 za 91 minut. Vrhunski prvi servis bio je ključan za pobjedu šampiona Vimbldona i Australijan opena. Australijanac Milman, trenutno 80. teniser na ATP listi, koji je potvrdio dobru

formu tokom cijele sezone, protiv Amerikanca Rejlija Opelke bio je siguran, 6:3, 7:6. Đoković i Milman do sada su odigrali dva meča, oba puta slavio je Beograđanin - prošle godine na US openu i u Kvinsu. R. A.

Teniska legenda Rodžer Federer imao je povoljan žrijeb za masters u Šangaju, koji počinje u ponedjeljak. Slavni Švajcarac je u donjoj polovini žrijeba, a protivnik u drugom kolu biće mu bolji iz duela Čilić - Ramos Vinjolas. Naredni rival mogao bi mu biti David Gofan, a u četvrtfinalu mogao bi igrati protiv boljeg iz meča Ćorić - Zverev. Novak Đoković, branilac titule u Šangaju, u drugom kolu će igrati protiv boljeg iz meča Tijafo - Šapovalov. U trećem kolu projektovan je protiv Luke Puja, a u četvrtfinalu protiv Stefanosa Cicipasa. U polufinalu potencijalno ga čeka izuzetno težak duel sa finalistom US opena Danjilom Medvedovim. Na mastersu u Šangaju neće igrati drugi teniser svijeta Rafael Nadal, zbog povrede lijeve šake. Španac ugrožava prvo mjesto Đokovića na ATP listi na kraju godine. R. A.