Dnevni list Pobjeda 07.10.2019

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • Ponedjeljak, 7. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19309 • Cijena 0,70 eura

godina

U FOKUSU: Kako spriječiti pojavu preprodaje i izdavanja sindikalnih stambenih jedinica

INTERVJU: Ambasadorka Francuske Kristin Tudik-Gabori

Makron tražio da se intenzivira saradnja sa regionom STR. 2.

Poruka Majka Pompea nakon razgovora sa Milom Đukanovićem

Sindikalci tvrde da im ne treba uvjerenje iz katastra ima li neko ili nema stan. Znaju tačno gdje ko živi i da li mu je to porodična kuća. Ove nekorektnosti su dopuštene i mogu se riješiti podizanjem standarda zaposlenih u javnom sektoru. Prema njihovim riječima, preprodaja i izdavanje je jedan od načina da se zaradi STR. 6. i 7.

Iz NVO sektora tvrde da u podgoričkim naseljima ima mnogo ilegalnih odgajivačnica opasnih pasa, dok nadležni kažu da u registru nema nijedne

Dupliramo napore da Crna Gora uđe u Evropsku uniju STR. 2.

Tužilaštvo u v.d. stanju, Ivici Stankoviću danas ističe mandat

Vučković: Nećemo dozvoliti blokadu rada STR. 9.

Borbe pasa traju, zabrane ni na vidiku RAZGOVOR: Prof. dr Đorđije Blažić, pridruženi član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva

Članovi Odbora moraju eliminisati animozitet i nepovjerenje STR. 3.

Vlada dala nalog da se ubrza realizacija Akcionog plana za unapređenje poslovnog ambijenta

Aleksandar Drljević o izgradnji spomenika crnogorskoj princezi

Po djelima Jelene Savojske smo čuveni

STR. 16. i 17.

STR. 11.

Plaćanje poreza usporavaju i firme sa neažurnim knjigovodstvom

STR. 5.

2

Politika

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Poruka američkog državnog sekretara Majka Pompea nakon sastanka sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem

Dupliramo napore da Crna Gora uđe u EU

PODGORICA - Evropska unija je naredni korak kako bi se osigurala prosperitetna budućnost i mi smo udvostručili naše napore da pomognemo Crnoj Gori kako bi zauzela mjesto koje joj pripada u evroatlantskoj zajednici - napisao je na svom Tviter nalogu američki državni sekretar Majkl Pompeo uz fotografije sastanka sa crno-

gorskim predsjednikom Milom Đukanovićem. Pompeo je naglasio da je tokom sastanka sa Đukanovićem razgovarao o ,,snažnim američko-crnogorskim odnosima“ - piše u poruci na Tviteru.

Posjetu američkog državnog sekretara komentarisao je na Tviter nalogu crnogorski premijer Duško Marković koji je

poručio da je ova posjeta – još jedna svijetla stranica u istoriji moderne Crne Gore.

– Sekretar Pompeo mi je kazao da SAD ne broje koliko smo vojnika poslali u savezničke misije širom svijeta, nego se računa i cijeni naše opredjeljenje i odlučnost da doprinosimo globalnom miru i stabilnosti navedeno je na Tviteru. Mr. J.

Majk Pompeo i Milo Đukanović

INTERVJU: Ambasadorka Francuske Kristin Tudik-Gabori

Makron tražio da se intenzivira saradnja sa regionom Imati strategiju za Zapadni Balkan znači imati na umu granice Evrope. Naši susjedi su zemlje koje nas istinski vole, stoga se moramo ponovo angažovati kako ne bi prepustili neevropskim silama, uključujući Sjedinjene Američke Države koje se ponovo angažuju u regionu, da djeluju umjesto nas. Dakle, Francuska i Evropska unija moraju biti prisutnije u regionu - kaže Tudik-Gabori Kristin Tudik-Gabori

PODGORICA - U govoru na sastanku sa ambasadorima i ambasadorkama u Parizu, predsjednik Makron nam je tražio da radimo na ponovnom ugrađivanju Zapadnog Balkana u geografiju Evrope - kazala je u intervjuu Pobjedi ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Kristin TudikGabori. Istakla je i da Francuska i Evropska unija moraju biti prisutnije u regionu.

POBJEDA: Kako procjenjujete odnose dvije države, u kojim oblastima vidite mogućnost za unapređenje saradnje?

TUDIK-GABORI: Odnosi između naše dvije zemlje, saveznice u okviru NATO alijanse od 2017. godine, su odlični. Pored toga, Francuska podržava evropsku perspektivu Crne Gore. U posljednjih nekoliko godina održano je više sastanaka na visokom nivou.

Na samitu u Poznanju ministar vanjskih poslova Srđan Dar-



Treba nastaviti sa efektivnim sprovođenjem reformi. Tačnije, ostaje da se popune šupljine u domenu korupcije, trgovine ljudima i slobode štampe

manović sastao se sa državnom sekretarkom za inostrane poslove Ameli Monšalen. Crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović posjetio je Pariz 25. marta 2019. i imao sastanak sa francuskim ministrom kulture Frankom Riesterom. Ministar vanjskih poslova učestvovao je na ministarskom sastanku posvećenom borbi protiv trgovine vatrenim oružjem na Zapadnom Balkanu 11. decembra 2018. godine u Parizu. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prisustvovao je ceremoniji obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, 11. novembra 2018. u Parizu.

Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković sastao se sa francuskom ministarkom odbrane, gospođom Florans Parli na marginama međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme „Eurosatori“ 12. juna 2018.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović posjetio je Francusku 4. jula 2016. godine povodom Pariskog samita o Zapadnom Balkanu, a važna je i posjeta Đukanovića Parizu 10. decembra 2014.

Francuska strategija za Zapadni Balkan doprinijeće daljem unapređenju ove saradnje.

Bilateralna ekonomska saradnja još uvijek nije dovoljno razvijena i sigurno nije na nivou na kome bi trebalo da bude.

Međutim, postoje perspektive za saradnju u konkretnim oblastima kao što su turizam i ekoturizam (po broju turista iz

Malo je francuskih kompanija ovdje POBJEDA: Da li su francuske kompanije zadovoljne uslovima poslovanja u Crnoj Gori i što moramo da uradimo da privučemo još francuskih investitora?

TUDIK-GABORI: Malo je francuskih kompanija u Crnoj Gori i koliko smo upoznati one nemaju posebnih poteškoća u poslovanju.

Njima je na raspolaganju

Evropske unije Francuzi su na prvom mjestu), energija iz obnovljivih izvora, poljoprivreda.

U okviru kulturne, naučne i tehničke saradnje, tačnije saradnje između Evropske unije i Crne Gore u ovoj oblasti, Francuska pruža ekspertsku podršku reformama, naročito onima koje se odnose na modernizaciju javne uprave, upravljanje teritorijalnim zajednicama, poljoprivredu, spoljnu trgovinu i zaštitu životne sredine.

Francuski međunarodni tehnički ekspert će uskoro biti angažovan pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore za pitanja primjene poglavlja 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), na period do septembra 2021. Takođe, treba napomenuti da je u septembru 2018. godine otvorena Francuska evropska škola u Podgorici, u korist i Crne Gore i Francuske, kojom se doprinosi međunarodnom pozicioniranju Podgorice kao glavnog grada.

i Udruženje francuskocrnogorskih preduzeća, osnovano u novembru 2017. godine, koje sada broji više od 40 članova (preduzeća iz Francuske, Crne Gore i zemalja regiona).

Kao što učestvuje na sajmovima u drugim zemljama Evropske unije, Crna Gora bi trebalo da učestvuje više na međunarodnim specijali-

Francuska računa mnogo na Crnu Goru u daljem razvoju ove škole.

POBJEDA: Imali smo prilike da vidimo predloženi novi sastav Evropske komisije, čini se da proširenje ostaje jedna od važnih politika EU. Ostaje li Zapadni Balkan u fokusu Brisela?

TUDIK-GABORI: Ne mogu se izjašnjavati u ime Brisela i evropskih institucija, ali mogu govoriti o Francuskoj. Predsjednik Makron je nedavno odlučio da Francuska mora da usvoji strategiju za Zapadni Balkan kako bi naša zemlja mogla da se angažuje više ka stabilizaciji šest zemalja Zapadnog Balkana, u cilju njihovog ekonomskog razvoja i jač a n j a v l a d av i n e p r av a .

Konkretno, to znači da će Francuska intenzivirati svoju političku saradnju sa zemljama regiona. To, takođe, znači da će jačati bilateralnu saradnju sa ovim zemljama, i to u

zovanim sajmovima u Francuskoj, posebno sajmovima turizma (zimski sportovi i eko-turizam) i sajmovima hotelijerstva (izgradnja hotela, na primjer). U ovim oblastima francuska preduzeća raspolažu bogatom ekspertizom priznatom na međunarodnom nivou i njihovo veće prisustvo bi bilo značajno za Crnu Goru.

četiri oblasti: ekonomski i socijalni razvoj (posredstvom Francuske razvojne agencije), bezbjednost, pravda i odbrana.

Cilj francuske strategije za Zapadni Balkan je da podrži i upotpuni djelovanje Evropske unije na evropskom putu regiona. Njome se, takođe, upotpunjuju aktivnosti koje se realizuju u okviru Berlinskog procesa u kome Francuska učestvuje od početka i koji će se dijelom odvijati u okvirima francuskonjemačke saradnje.

U svom govoru, na sastanku sa ambasadorima i ambasadorkama u Parizu, predsjednik Makron nam je tražio da radimo na ponovnom ugrađivanju Zapadnog Balkana u geografiju Evrope.

POBJEDA: Francuska podržava napore Crne Gore na evropskom putu i Pariz vidi Zapadni Balkan dijelom Evrope. Da li mislite da je EU dovoljno prisutna u regionu, s obzirom na jak uticaj Rusije,

Turske i Kine?

TUDIK-GABORI: Francuska je upravo zbog toga usvojila pomenutu strategiju za Zapadni Balkan. Imati takvu strategiju znači imati na umu granice Evrope. Naši susjedi su zemlje koje nas istinski vole, stoga se moramo ponovo angažovati kako ne bi prepustili neevropskim silama, uključujući Sjedinjene Američke Države koje se ponovo angažuju u regionu, da djeluju umjesto nas. Dakle, Francuska i Evropska unija moraju biti prisutnije u regionu.

POBJEDA: Kako procjenjujete napredak Crne Gore u najvažnijim poglavljima 23 i 24?

TUDIK-GABORI: Sada je neophodno da se vide rezultati iz oblasti vladavine prava, imajući u vidu postojanje zakonodavnog i institucionalnog okvira.

Dakle, treba nastaviti sa efektivnim sprovođenjem reformi.

Tačnije, ostaje da se popune šupljine u domenu korupcije, trgovine ljudima i slobode štampe.

Sa druge strane, postignuti su zadovoljavajući rezultati u oblasti javne uprave, odnosno racionalizacije njene organizacije i zapošljavanja prema zaslugama.

Kvalitetna policijska saradnja koju Crna Gora ima sa Francuskom, kao i sa brojnim drugim zemljama Evropske unije, doprinijela je, takođe, zadovoljavajućim rezultatima u oblasti borbe protiv kriminala.

Marija JOVIĆEVIĆ

Pobjeda

Politika

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

INTERVJU: Prof. dr Đorđije Blažić, pridruženi član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva

Članovi Odbora moraju eliminisati animozitet Najveće promjene „pretrpio“ je Zakon o izboru odbornika i poslanika. Međutim, ni te promjene, s obzirom na vremensko ograničenje i niz pitanja sistemskog karaktera koja su otvorena, nijesu dovoljne za ozbiljnu reformu, ali jesu značajan napredak u odnosu na postojeće stanje – kazao je Đorđije Blažić PODGORICA – Svaka isključivost bilo kog subjekta u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva ne može dovesti do progresa u izbornom sistemu, koji je nesporno nužan – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, prof. dr Đorđije Blažić, pridruženi član tog tijela iz akademske zajednice.

On je poručio da je odgovornost za taj proces na članovima Odbora, te da oni moraju eliminisati animozitete i nepovjerenje među sobom radi postizanja višeg cilja.

POBJEDA: S obzirom na to da su Demokrate isključive da ne žele usaglašavanje sa DPS-om, je li uopšte moguć rad Odbora u takvoj situaciji?

BLAŽIĆ: Nažalost, imam osjećaj da je veoma prisutan antagonizam i apriorno nepovjerenje mladih kolega iz opozicije prema članovima Odbora iz pojedinih vladajućih partija, što je bilo vrlo naglašeno na nedavnoj sjednici na kojoj se gotovo više od četiri sata raspravaljalo o formalno pravnim aspektima organizacije Odbora u odnosu na rad tog tijela kroz radne grupe ili pododbore. Svakako da je značajan formalno pravni aspekt, ali ne i dominantan u odnosu na sadržinu zakona i prijedloga koje opozicija dostavlja Odboru u odnosu na konkretna rješenja, pogotovo kada su članovi Odbora, ali i crnogorska javnost, svjesni da

je izuzetno kratak rok određen za donošenje zakona.

POBJEDA: Na osnovu dosadašnjeg rada, mislite li da je realno da se rad Odbora završi u propisanom roku, do 15. novembra?

BLAŽIĆ: U trenutnim ambijentalnim uslovima rada, kada praktično Odbor još nije ni počeo da razmatra pojedine prijedloge opozicije, nijesam optimista da bi u navedenom roku mogao da se završi planirani posao na izbornom zakonu. Pritom, jasno sam na sastanku Odbora sugerisao da bi članovi tog tijela trebalo da shvate da je teret odgovornosti za ovaj proces na njima i da moraju uložiti maksimalne napore, ali i eliminisati prisutne animozitete i nepovjerenja među sobom radi postizanja višeg cilja, jer niko u Odboru nije, niti može biti zbog sebe ili isključivo interesa svoje partije, već građana. Vjerujem da to očekuju i građani Crne Gore.

Jasno sam saopštio svoje stanovište da je zadatak Odbora da prevaziđe sva sporna pitanja u korektnoj i argumentovanoj komunikaciji sa punim uvažavanjem partnera i da je potrebno da se vrati atmosfera rada u Odboru koja je bila dominantno obilježje do sada, bez obzira što smo i mi do sada takođe imali različitih pogleda na nekoliko čak i sistemskih pitanja u odnosu na izborni zakon.

Jasno je predočeno političkim akterima u Odboru da

Politikantska priča POBJEDA: Što mislite o prijedlogu DF-a da se mijenja Ustav, što je njihov uslov da se vrate u Odbor?

BLAŽIĆ: Iskreno, to su već dobro poznate politikantske priče koje građani slušaju decenijama i nemaju nikakve veze sa izborima, ali stvaraju alibi predlagačima da pravdaju svoju dosadašnju infantilnost. Uostalom, svi akteri političke scene, ako su željeli, imali su mogućnost gotovo tri godine nakon izbora 2016. da odmah otvore pitanje izbornog sistema i sasvim dovoljno vremena da makar urade svoje prijedloge izmjena, dopuna ili novih zakona i stave u skupštinsku proceduru. Ovo iz razloga što pored Vlade, 6.000 birača i svaki poslanik ili grupa poslanika, raspolaže pravom zakonodavne inicijative prema Skupštini. Međutim, nijedna partija to nije uradila sve do januara 2019. godine, kada se počelo sa pripremama i radom u Odboru.

postoje samo dva načina rješavanja ovog, za građane vitalnog pitanja, i to - novi zakon usaglašen sa Ustavom i međunarodnim standardima, što vjerujem i građani očekuju, kao i sprovođenje izbora 2020. godine po postojećem zakonu, što je svakako najneprihvatljivija varijanta.

POBJEDA: Koja su, po Vama, najbolja rješenja urađena u radnim grupama?

BLAŽIĆ: Svakako, najobimnije promjene od svih zakona ,,pretrpio“ je Zakon o izboru odbornika i poslanika. Međutim, ni te promjene, s obzirom na vremensko ograničenje i niz pitanja sistemskog karaktera koja su otvorena, nijesu dovoljne za ozbiljnu reform, ali jesu značajan napredak u odnosu na postojeće stanje.

Od 22 promjene, koje su konstatovane u Izvještaju Radne grupe 1, izdvojio bih smanjenje broja odbornika u lokalnim samoupravama – na manje od 5.000 stanovnika broj odbornika smanjiće se na 20 umjesto dosadašnjih 30, pogotovo imajući u vidu praktične probleme u manjim opštinama, ali i operacionalizaciju i efikasnost rada manjih skupština.

U komparatibnim sistemima poznata su čak i takva rješenja da predstavnička tijela (opštinska vijeća) imaju svega 15 članova sa opštinama koje imaju mnogo veći broj stanovnika.

Profesionalizacija i depolitizacija Centralne izborne komisije i eliminisanje političke komponente iz takvog državnog subjekta bila je nužna promjena na kojoj smo insistirali i iz akademske zajednice i NVO sektora. Uz ova dva obilježja pojačani su profesionalni kriterijumi za izbor članova izbornih komisija, a njihov izbor se obavlja na osnovu javnog konkursa. Proces depolitizacije odnosi se i na eliminisanje iz Izborne komisije predstavnika ovlašćenih predstavnika lista sa pravom odlučivanja, ali uz omogućavanje da prate rad izbornih komisija bez prava odlučivanja, jer nije spojivo da o svojim pravima u izbornim komisijama odlučuju predstavnici lista. Značajno je i

Proslava Dana Vojske Crne Gore danas u Nikšiću

Predstavnici Vojske Crne Gore položili vijenac na spomenik na Tuđemilu

Brajović: Vojska nosilac ugleda i sigurne budućnosti PODGORICA – Vojska Crne Gore, obavljajući zadatke odgovorno i časno, predstavlja jednog od nosilaca ugleda i sigurne budućnosti, kako građana tako i države u cjelini, naveo je predsjednik parlamenta Ivan Brajović u čestitki povodom 7. oktobra, Dana Vojske Crne Gore.

Đorđije Blažić

produženje mandata izbornoj komisiji na pet godina, tako da se obezbjeđuje kontinuitet njenog rada i nakon izbora.

Izborne komisije odlučuju većinom glasova ukupnog broja članova, dok je „zlatni glas“ predsjednika Komisije odlučujući kod i u slučaju jednakih glasova. Članovi izbornih organa potpisuju i izjavu o prihvatanju Etičkog kodeksa.

Takođe, dato je pravo biraču da može da da podršku i za više lista, ne samo za jednu.

Poseban iskorak je učinjen u odnosu na rodnu ravnopravnost žena i cenzusu njihove zastupljenosti na listama od najmanje 40 odsto, a smanjen je i cenzus potpisa podrške listama sa 0,8 odsto na 0,3 odsto itd.

POBJEDA: Jeste li zadovoljni ostalim zakonskim rješenjima?

BLAŽIĆ: Nažalost, nijesam uspio ispratiti nova rješenja u svim grupama, ali značajno je Zakon o biračkim spiskovima usaglašen sa Ustavom i novim Zakonom u upravnom postupku, naročito u pogledu jasnije uloge DIK-a i njenih ovlašćenja, te ukidanja njenih nadzornih ovlašćenja nad biračkim spiskovima. ,,Stara“ rješenja zakona nijesu sistemski ni bila nadzorna ovlašćenja već dominantno oblici međusobne saradnje DIK-a i Ministarstva nadležnog za biračke spiskove. Takođe je racionalizovan i učinjen efikasniji postupak upisa birača u birački spisak po zahtjevu stranke.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o prijedlozima Demokrata koji su proslijeđeni Odboru, kao što su glasanje pečatom, novi izgled biračkog spiska...?

BLAŽIĆ: Lično se nikada nijesam bavio tehničkim aspektima izbornog procesa, ali ono na što sam kao pravnik fokusiran je ustavnost i zakonitost, slobodni izbori i njihova tajnost, tako da je za mene prihvatljivo svako tehničko rješenje koje obezbjeđuje navedene izborne principe.

I. KOPRIVICA

3

- Obilježavanjem podviga tuđemilskih junaka utkanog u crnogorsku istoriju gotovo deset vjekova, koji Vojska Crne Gore slavi kao svoj dan, država s ponosom iskazuje poštovanje tradiciji, patriotizmu i požrtvovanju kojih crnogorskoj vojsci nikada nije nedostajalo - rekao je Brajović.

On naglašava da je odgovornom politikom okrenutom budućnosti, današnja Crna Gora NATO članstvom stvorila preduslove za mir i stabilnost države, i doprinos stabilnosti regiona.

Zamjenik načelnika Generalštaba VCG, pukovnik Svetozar Brajković, u pratnji najodgovornijih straješina sva tri vida Vojske Crne Gore položio je juče vijenac na spomenik na

Tuđemilu. Vijenac je položila i delegacija Opštine Bar, na čelu sa podpredsjednicom Opštine Bar, Tanjom Spičanović.

Dan Vojske Crne Gore biće svečano obilježen danas u Nikšiću.

Iz Ministarstva odbrane kazali su da će na proslavi govoriti ministar Predrag Bošković i načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Dragutin Dakić.

Na ceremoniji, kako su naveli, predstaviće se devet kadeta koji su uspješno završili vojne akademije u inostranstvu, a koji su unaprijeđeni u čin potporučnika.

Navodi se da će novih 76 vojnika po ugovoru položiti zakletvu.

VCG će na Trgu slobode predstaviti dio vojnog naoružanja i opreme, a građanima će se dijeliti promotivni materijal Ministarstva odbrane i Vojske.

Crna Gora od obnove nezavisnosti proslavlja 7. oktobar kao Dan VCG u znak sjećanja na bitku na Tuđemilu kod Bara, kada je dukljanska vojska izvojevala istorijsku pobjedu nad R. P. Vizantijom.

Analitičar Sergej Sekulović o razgovoru ,,gluvih telefona“ opozicije i vlasti u Odboru

Rješenje krize samo ako Evropska unija pojača pritisak na obje strane PODGORICA – Sastanci Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, od uključenja Demokrata, uglavnom se svode na razgovor „gluvih telefona“.

Ni iz tri pokušaja nijesu uspjeli da dogovore dnevni red, a ni metod rada. Što će se tek dešavati kad počne rasprava o znatno krupnijim pitanjima kao što je tehnička vlada, na kojoj insistira opozicija, a DPS uporno odbacuje, možemo samo pretpostaviti pa je teško očekivati da će završiti rad na izbornoj refor-

Sergej Sekulović

mi do roka - 15. novembra.

Analitičar Sergej Sekulović kaže da na političkoj sceni Crne Gore nema ništa novo.

On ne vidi rješenje aktuelne krize, osim da Evropska unija pojača pritisak i na vlast i na opoziciju.

- Ukoliko se ne desi neki kopernikanski preokret na političkoj sceni, pa na primjer opozicija odustane od tehničke vlade, ne vidim trenutno rješenje sem da EU pojača svoj pritisak na obje strane da se dođe do određenog kompromisnog rješenja - kazao je analitičar Sergej Sekulović za RTCG. Prema njegovim riječima, odgovornost je i na jednima i na drugima. Međusobna optuživanja u opoziciji, smatra on, idu njima na štetu, jer vrijeme koje curi, radi za vlast.

- Opozicija mora da izvrši svojevrsnu konsolidaciju u smislu brušenja ideje iza koje će nesporno da stanu svi opozicioni akteri koji su relevantni u ovom trenutku. I vlast mora biti fleksibilnija - rekao je Sekulović.

R. P.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Kun Davids, izvršni direktor u Svjetskoj banci, zadovoljan učincima crnogorske ekonomije

Ulazak u NATO dao inpuls razvoju PODGORICA - Ulazak Crne Gore u NATO je stabilizovao crnogorsku ekonomiju i veoma pozitivno uticao na razvoj - kazao je za Pobjedu Kun Davids, izvršni direktor u Svjetskoj banci, nakon razgovora sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem u Njujorku. On je naglasio da je veoma zadovoljan ekonomskim učincima crnogorske ekonomije.

- Razgovarali smo o tome da Svjetska banka hoće da pomogne Crnoj Gori da se približi

članstvu u EU. Radite jako dobro kada govorimo o ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilizaciji i, takođe, banka se bori da se stvori više prilika za liberalizaciju tržišta, na čemu uspješno radimo sa Crnom Gorom, kao i na pitanjima održivosti privatnog sektora, postoje brojni nivoi saradnje koje istražujem - kazao je Kun. Đukanović je istakao značaj ukupne saradnje sa SB uključujući kreditne podrške Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao dijela

U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ prošle sedmice evidentirane 24 pritužbe

Najveća kazna za hotel ,,Stars“ u Podgorici u iznosu od 2.200 eura PODGORICA – U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ prošle sedmice evidentirane su 24 pritužbe na osnovu kojih su izrečene tri novčane kazne, od kojih je najveća 2.200 eura za hotel ,,Stars“ u Podgorici zbog neizdavanja fiskalnih računa – prenijela je juče agencija Mina biznis.

Inspektori su, kako je navedeno, stovarištu građevinskog materijala „Čantrić“ u Beranama izdali kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog toga što im nije bila dostupna evidencija o nabavci i prodaji robe.

Novčana kazna izrečena je i prodavnici ,,Kovači“ u Tivtu, ali, kako prenosi Mina biznis, nije naveden njen iznos.

- Kazna je izrečena, jer poslodavac nije utvrdio raspored korišćenja sedmičnog odmora – napisano je u tekstu.

Prilikom kontrole JU ,,Lovćen - Sutomore“ iz Sutomora, kako je navedeno, prijavljeni nijesu pronađeni, „kao što i u slučaju pritužbe na apartmane ,,Kaća“ na Cetinju nije zatečen niko osim vlasnice“.

- Inspektori nijesu mogli obaviti nadzor Certus Montenegra u Podgorici, jer je poslodavac prestao da postoji, zbog čega je podnosiocu prijave savjetovano da se za potraživanja obrati osnivaču ili u krajnjem slučaju Centralnom registru privrednih subjekata, koji je realizovao proces likvidacije – prenosi agencija Mina biznis.

Inspektori su, kako je navedeno, poslovodstvu Doma zdravlja u Bijelom Polju, koji je prijavljen zbog neizdavanja rješenja o prestanku radnog odnosa, naložili otklanjanje nepravilnosti.

- Kada je riječ o kontroli Komunalnog preduzeća na Žabljaku, utvrđeno je da inspekcija ne može da pokrene upravni postupak, jer je Osnovni sud već odlučivao o predmetnoj inicijativi. Podnosiocu prijave protiv prodavnice ,,Franca“ u Podgorici savjetovano je da se obrati Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova ili nadležnom sudu. U slučaju prijave da u podgoričkom KIPS-u nijesu htjeli da obave zamjenu kupljenog proizvoda, utvrđeno je da je poslodavac, ipak, prihvatio da to obavi, dok je podnosilac pritužbe na zdravu hranu ,,Šimun“ u Budvi odustao od nje – prenosi Mina biznis.

Nepravilnosti, kako je precizirano, nijesu utvrđene prilikom kontrole ,,Smajl kompani“ iz Bara, barske plaže 8C, parkinga ispred Delta sitija, picerije ,,Torzo 2“, auto perionice Magično čišćenje i Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“ u Podgorici, frizerskog salona u Bijelom Polju i hotela ,,Albatros“ i firme ,,Nedim“ u Ulcinju.

Kampanju ,,Budi odgovoran“ krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Građanima nepravilnosti mogu da prijave preko mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 J. B. 555 555.

Svjetske banke. On je ukazao na podudarnost prioriteta SB sa prioritetima crnogorske ekonomske politike, učvršćivanje fiskalne stabilnosti i podizanje nivoa konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Izvršni direktor u Svjetskoj banci iskazao je zadovoljstvo prilikom da se sretne sa Đukanovićem i detaljnije se upozna sa vizijom razvoja u Crnoj Gori. Pozitivnim je ocijenio procese u Crnoj Gori u pogledu rasta i fiskalne stabilizacije i

iskazao interesovanje za saradnju u projektima zapošljavanja mladih, privatnog sektora i održivosti. On je takođe pohvalio balans koji Crna Gora uspijeva da ostvari između napretka i održivosti ekonomije.

Sagovornici su se saglasili da je integracija regiona najbolji okvir za njegov razvoj, posebno u kontekstu potrebe usvajanja novih znanja i evropskih standarda u savladavanju trgovinskih prepreka u regionu.

Mr. J.

Kun Davids

Analiza stanja u hidrotunelu u Mojdežu

Radovi u Potkopu do eliminacije uzroka klizišta HERCEG NOVI - Radovi u hidrotehničkom tunelu Mojdež, koji imaju cilj da spriječe klizišta u ovom hercegnovskom naselju, u toku su i biće nastavljeni do postizanja adekvatnog rješenja, zaključeno je na sastanku pomoćnika direktora Uprave javnih radova Miomira Peruničića sa projektantskom kućom ,,Geo T“, izvođačem i nadzorom.

Izvođač je informisao da se proteklih sedmica u tunelu obrušila veća količina zemlja-

nog materijala, tako da je posao nakratko bio prekinut iz bezbjednosnih razloga.

Uprava javnih radova dala je nalog za čišćenje tog dijela tunela, nakon čega će se pristupiti proširenju i saniranju plafonske površine sa koje dolazi do obrušavanja, što predstavlja završni dio prve faze projekta.

Za prvu fazu Vlada Crne Gore proteklih godina izdvojila je više od milion eura, a njenom realizacijom steći će se uslovi za procjenu situacije i izradu

projektne dokumentacije druge faze, za koju je kapitalnim budžetom za 2020. godinu procijenjeno izdvajanje od oko 800.000 eura.

U dosadašnjem toku posla saniran je dio od ulaza do prespajanja sa postojećim tunelom, u dužini od oko 300 metara. Radovi su obuhvatili rekonstrukciju ulaznog portala, iskope i izgradnju ojačavajućih elemenata.

Klizište u Mojdežu pokrenulo se prije 15 godina, a zahvatilo je 12 hektara površine, uništilo

je tri a oštetilo desetak kuća, kao i puteve, mostove, 1000 stabala maslina.

Podgorička firma „Bi Kod“ angažovana je od 2014. godine na sanaciji Potkopa i otklanjanju uzroka pokretanja tla. Zbog obrušavanja tunela radovi su u više navrata prekidani zbog bezbjednosti radnika.

Izvođenje radova u velikoj mjeri uslovljeno je vremenskim prilikama i mogući su samo u periodu kada je nivo podzemnih voda najniži. Ž. K.

Tunel Mojdež

Podaci Uprave za statistiku Monstat

Veći promet robe u trgovini na malo PODGORICA – Promet robe u trgovini na malo u avgustu je u odnosu na isti mjesec prošle godine veći 6,4 odsto u tekućim i 6,5 odsto u stalnim cijenama – podaci su Uprave

za statistiku Monstat.

Iz Monstata je, kako prenosi agencija Mina biznis, objašnjeno da „promet robe u trgovini na malo predstavlja vrijednost robe preduzeća koja je prodata

krajnjim potrošačima, odnosno stanovništvu za ličnu potrošnju i upotrebu u domaćinstvu, kao i preduzećima i građanima za obavljanje djelatnosti“.

- Indeksi prometa robe u stalnim cijenama su dobijeni deflacioniranjem indeksa u tekućim cijenama, odgovarajućim indeksima cijena robe na malo – prenosi Mina biznis.

J. B.

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

5

Vlada dala nalog da se ubrza realizacija Akcionog plana za unapređenje poslovnog ambijenta

Plaćanje poreza usporavaju i firme koje nemaju ažurno knjigovodstvo U obrazloženju zadatka za pojednostavljenje prijava poreza na dobit, PDV i doprinosa za obavezno osiguranje, kako bi se ušteđelo na vremenu, iz Poreske uprave navode da je problem što firme nemaju ažurno knjigovodstvo PODGORICA - Vlada je u četvrtak dala nalog da se ubrza realizacija Akcionog plana za unapređenje poslovnog ambijenta koji obuhvata ukupno 26 aktivnosti iz resora ministarstava finansija, ekonomije, javne uprave, pravde, Poreske uprave, Centralne banke, Fonda PIO, CPRS, Uprave za nekretnine, Službenog lista.

Vlada je, kako je objašnjeno, nezadovoljna zbog ,,relativno niske realizacije u drugom izvještajnom periodu“. Ispunjavanje dijela zadataka je, kako se navodi, usporilo jer se čeka usvajanje Zakona o privrednim društvima, primjena Zakona o fiskalizaciji, izrada

uputstava i podzakonskih akata koji su u fazi nacrta ili završnoj fazi usaglašavanja sa komentarima.

REGISTRACIJA FIRMI

Jedan od zadataka koji je adresiran na Poresku upravu je da se razvije sistem koji će omogućiti da ovaj državni organ elektronski pristupa knjigama izlaznih faktura firmi, odnosno što bi skratilo vrijeme za obračun poreza. Iz PU objašnjavaju da će to biti moguće kada počne primjena elektronske fiskalizacije, što se očekuje početkom naredne godine. Zakon je donesen u avgustu, a u toku je izrada pravilnika i drugih pod-

Čeka se registar cijena prodatih nekretnina U nadležnosti Ministarstva finansija su izmjene Zakona o državnom premjeru i katastru koji se odnosi na elektronski potpisani prepis dokumenta, predaju zahtjeva, uspostavljanje registra cijena prometovanih nekretnina u Crnoj Gori, adresnog registra kućnih brojeva, ulica i trgova, inžinjerske geodezije...

- Urađena je analiza u kom dijelu je potrebno dopuniti važeći zakon i koji bi se benefiti ostvarili na taj način. Održani su sastanci sa Upravom za nekretnine i zaključeno da je potrebno formirati radnu grupu od predstavnika Ministarstva finansija, Uprave za nekretnine, Ministarstva javne uprave, lokalne samouprave i Poreske uprave.

zakonskih akata…

Ministarstvo javne uprave i Poreska uprava imaju zaduženje za uspostavljanje registracije preduzeća elektronskim putem preko portala eUprava uz jedinstvenu prijavu i omogućavanje skraćenja procesa registracije na tri koraka. To podrazumijeva elektronsku prijavu, što znači da osnivač dostavlja elektronski samo interna akta preduzeća i svoje i podatke o preduzeću.

- Ne dostavlja dokumenta institucija koje su uključene u ovaj proces, osim dokumenata koja su potrebna za otvaranje tekućeg računa u banci. Elektronski plaća i u banku odlazi nakon registracije radi otvaranja tekućeg računa - objašnjeno je u zadatku.

Da bi se to postiglo, kako objašnjavaju, potrebno je definisati obrazac koji će biti jedinstven za sve vrste registracije, koji je u pripremi, a njegovo usvajanje je planirano nakon donošenja zakona o privrednim društvima. U pripremi je, kako navode, elektronska registracija – pilot projekta koji će premostiti do usvajanja zakona o privrednim društvima.

Jedan od zadataka je i izrada uputstava za registraciju preduzeća, koje treba da se ažuriraju nakon svake izmjene, počevši

od 4. kvartala 2019.

I ova obaveza je, kako pojašnjavaju iz vladinih resora, u direktnoj vezi sa donošenjem zakona o privrednim društvima i finalnom definisanju servisa elektronske registracije preduzeća, uputstava za korišćenje elektronskog servisa za korisnike i za registraciju na šalterima.

Obuka zaposlenih u Centralnom registru privrednih subjekata za poslove koji predstoje planirana je do decembra.

Prva verzija podzakonskog akta kojim se reguliše rad CRPS-a i jedinstvenog obrasca za registraciju preduzeća u papirnoj formi je urađena, ali i okončanje i ovog zadatka čeka usvajanje zakona o privrednim društvima.

PRIJAVA POREZA

U obrazloženju zadatka za pojednostavljenje prijava poreza na dobit, PDV i doprinosa za obavezno osiguranje kako bi se ušteđelo na vremenu iz Poreske uprave navode da je problem u ažurnosti firmi.

- Ovaj postupak je automatizovan i ne zahtijeva puno vremena ukoliko poreski obveznik ima ažurno knjigovodstvo. Za popunjavanje navedenih podataka ne treba više od par minuta, ali je problem u tome što poreski obveznici ne vode ažurno svoje

Poslodavce osloboditi podnošenja obrasca M4 Do kraja tekuće godine trebalo bi da bude definisano programsko rješenje za elektronsku razmjenu podataka iz M4 obrasca iz Poreske uprave ka Fondu PIO, najavljeno je iz PU. Primjena rješenja koje poslodavce treba da oslobodi podnošenja ovog obrasca očekuje se tek za tri godine.

- Primjena će biti sa produkcijom novog informacionog sistema Poreske uprave 2023. godine - objašnjeno je iz ovog državnog organa.

knjigovodstvo. Oni imaju mogućnost elektronskog dostavljanja i učitavanja svih poreskih prijava u sistem Poreske uprave koji se mjeri se sekundama objašnjavaju iz PU. Na spisku zadataka je i pojednostavljenje JPR obrasca i priloga što podrazumijeva uvezivanje Poreske uprave sa Centralnom bankom i preuzimanje podataka o svim aktivnim računima.

Na sastanku je dogovorena razmjena podataka koji se odnose na broj i blokade žiro računa o izvršnim direktorima.

Takođe je neophodno da se pojednostavi proces „fizičke“ registracije preduzeća - za one koji neće koristiti elektronsku, a koja će podrazumijevati i uvođenje POS terminala u CRPS, tj. mogućnost plaćanja svih taksi na jednom mjestu.

CBCG je pripremila radnu verziju izmjene odluke koja se odnosi na transakcione račune, a konačna verzija će biti nakon usvajanja novog zakona o privrednim društvima.

Na spisku zadataka je i izrada softvera Ministarstva turizma za razmjenu podataka za izdavanja građevinske dozvole, što je, kako se navodi, u toku.

Ministarstvo ekonomije ima zadatak za usklađivanje podzakonskih akata vezanim za izmjene procedura koje sprovodi CEDIS. Objašnjeno je da će ova akta biti nakon usaglašavanja izmjena Zakona o energetici. U CEDIS-u je u toku priprema izmjene procedure priključenja korisnika, kojom će se pojednostaviti dio unutar koraka u procedure priključenja.

M. POPOVIĆ-MILOVIĆ

Uspješno predstavljanje Tivta na novosadskom sajmu

Ponude za postsezonu i novogodišnje praznike TIVAT – Kako Tivat konstantno ima sadržaje za kvalitetno osmišljen boravak svakog gosta, ubrzo ćemo postati i vrlo prepoznata cjelogodišnja destinacija, istakla je direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić.

Na 52. Međunarodnom sajmu turizma LORIST u Novom Sadu, koji se održavao od 3 do 5. oktobra, Turistička organizacija Tivat je predstavila turističku ponudu grada. Pored tivatske na sajmu su ponudu predstavile i ostale turističke organizacije sa Primorja, skijališta Crne Gore, NTO i brojni hotelijeri.

Prema procjenama organizatora Sajam turizma LORIST je okupio više od 30.000 posjetilaca, 450 firmi iz zemlje i inostranstva, institucija i organizacija iz 20 zemalja i 700 predstavnika medija.

TOT je u prezentaciji ponude grada akcenat stavila na promo-

Sa sajma

ciju aktuelne turističke ponude za period postsezone, ponude tokom novogodišnjih praznika, ali su predstavili i ponude za narednu sezonu 2020. godine.

Predstavnici TOT-a, kao i hotelske grupacije HTP ,,Mimoza“ su tokom trajanja sajma real-

izovali više konstruktivnih sastanaka na privrednom forumu koji je organizovala Privredna komora Vojvodine. Razgovarano je na temu kreiranja atraktivnih predsezonskih i postsezonskih cijena smještaja za brojna sindikalna udruženja, zatim sa pojed-

inim turističkim agencijama o atraktivnim aranžmanima u periodu novogodišnjih praznika, kao i brojnim drugim marketinškim predstavnicima i poslovnim partnerima.

- Turističko predstavljanje ponude grada Tivta u Novom Sa-

du uvijek je inspirativno, s obzirom da je neprestano vođeno inovacijama. Kako Tivat konstantno ima sadržaje za kvalitetno osmišljen boravak svakog gosta, ubrzo ćemo postati i vrlo prepoznata cjelogodišnja destinacija, što je poseban izazov za sve predstavnike cjelokupne turističke privrede grada - istakla je direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić, podsjetivši da je štand Tivta posjetio i ambasador Meksika u Srbiji Marko Antonio Garsija Blanko, koji je istakao veliku zainteresovanost da dođe i bude gost grada u cilju kreiranja najadekvatnijeg modaliteta saradnje u približavanju dviju destinacija.

Crnogorski štand posjetili su i potpredsjednik pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam Ivan Đoković, generalni konzul Crne Gore u Srbiji, državni sekretar u Minis-

tarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore Damir Davidović i generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić.

Tržište Vojvodine, kao i cijele Srbije, predstavlja tradicionalno važno emitivno tržište za opštinu Tivat, ali i cjelu Crnu Goru, s obzirom da se najviše dolazaka i noćenja ostvaruje upravo sa ovog tržišta. Opština Tivat, kako je izjavila Glavočić, bilježi prosperitetan rast za prvih devet mjeseci 2019. godine i to sa 11% u dolascima i 13% u noćenjima, za sve vidove smještaja, u odnosu na isti period 2018. godine. Predstavici TOT-a imali su tokom sajma brojne susrete sa predstavnicima medija i turističkih agencija Vojvodine, koji su organizovani u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Beogradu.

S. KRSTOVIĆ

6

Društvo

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Akcija na vodotoku sliva rijeke Drine

Očistili Rudnicu Prostor je uređen, postavljene klupe i kante za otpatke, posađeno drveće.

Od neuglednog i zapuštenog prostora stanovnici ovog kraja, ali i posjetioci sada imaju priliku da uživaju u prirodnom ambijentu uz čistu rijeku – istakli su juče iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je u Mojkovcu akciju čišćenja i uređivanja pritoke rijeke Tare – Rudnicu, u okviru akcije čišćenja vodotoka sliva rijeke Drine „Sačuvajmo rijeke ne bacajmo otpad“ – saopšteno je juče iz ovog resora.

Rijeka Rudnica, kako je navedeno, jedna je od najvećih pritoka rijeke Tare, a „protiče kroz basen napuštenog rudnika olova i cinka, te predstavlja jedan od zagađivača ove rijeke.

- Pored toga, na obalama Rudnice, gdje se nalazi i istoimeno prigradsko naselje, na samo kilometar udaljenosti od centra Mojkovca, prisutna je bila velika količina otpada – kazali su iz Ministarstva.

Učesnici akcije su, kako je precizirano, prethodnih dana uklonili divlje deponije i uredili korito i obale Rudnice u dužini od 600 metara.

- Prostor je uređen, postavljene klupe i kante za otpatke, posađeno drveće. Od neuglednog i zapuštenog prostora stanovnici ovog kraja, ali i posjetioci sada imaju priliku da uživaju u prirodnom ambijentu uz čistu rijeku – istakli su iz Ministarstva.

Predsjednik opštine Mojkovac Ranko Mišnić ocijenio je da učesnici akcije „šalju poruku o značaju očuvanja životne sredine,

Sa akcije čišćenja

pokazujući da smo svi odgovorni za prostor u kojem živimo“.

- Čišćenje rijeke Rudnice i prostora oko nje imaće i širi efekat, imajući u vidu da je ona najveća pritoka rijeke Tare – rekao je on.

Generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede Momčilo Blagojević kazao je da je ova aktivnost značajan doprinos zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine, podizanju svijesti svih društvenih subjekata i pojedinaca, kao i promociji zajedničkih aktivnosti u tom pravcu.

Najavio je da će akcija „Sačuvajmo rijeke, ne bacajmo otpad“ iduće sedmice biti organizovana u Bijelom Polju, kada će sa korisnicima Programa malih grantova iz tog područja raditi na čišćenju Lima.

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je akciju čišćenja vodotoka sliva rijeke Drine u saradnji sa lokalnim samoupravama na području ovog sliva i korisnicima Programa malih grantova.

- Inicijativa je podržana kroz drugi javni poziv Ministarstva za Program malih grantova u okviru Regionalnog projekta „Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“. Za Program malih grantova opredijeljeno je 200.000 eura za unapređenje lokalnih zajednica i ekološki razvoj – navedeno J. B. je u saopštenju.

PITALI SMO: Kako spriječiti da vlasnici stambenih jedinica po povlašćen PODGORICA – Zaposleni u prosvjeti, zdravstvu, bezbjednosnim institucijama, odbrani imaju svoje stambene zadruge i svojim zaposlenima daju stanove po povlašćenim uslovima.

Cijene kvadrata stana su u prosjeku oko 650 eura, a da li vlasnici prodaju te stanove po skupljim cijenama ili ih izdaju – pitali smo direktore zadruga.

Oni su Pobjedi kazali da ima takvih slučajeva, ali i da je to sistemski problem na koji ne mogu da utiču. Kako su precizirali, sud ne prepoznaje klasičnog podstanara i onog koji stanuje u roditeljskom stanu i sve tužbe ,,padaju“. Jedno od rješenja koje sindikalci predlažu je da se uvede pravilo da u stanu mora da se živi najmanje pet godina. Takođe, smatraju da pojedini preprodaju stanove jer žele da zarade i kupe veći stan na boljoj lokaciji.

Prva stambena zadruga koja je osnovana u Crnoj Gori je ,,Solidarno“ za prosvjetare i njen direktor Zoran Stanišić smatra da je zloupotreba sistemski problem.

Uvesti pravil stanu mora d najmanje pet

Danilo Popović: Znamo se mi svi izm Ne treba meni uvjerenje iz katastra nema stan. Znamo tačno gdje ko živ to porodična kuća. To je nekorektn koja je dala besplatne komunalije i

VLASNIŠTVO

- Toga će uvijek biti. Kod nas toga nema mnogo, ali opet, nažalost, zato što su prosvjetni radnici u velikom procentu nezbrinuti stambeno i zaista su pod kategorijom klasičnog podstanara i traže onaj goli krov nad glavom pa nemamo taj problem izražen. Međutim, ostaje otvoreno da uvijek ti ljudi mogu da prodaju stan kada ga prevedu na svoje ime – kazao je Stanišić.

On naglašava da su to davno prepoznali i pokušali da riješe i to na taj način što su se stanovi vodili na Zadrugu ,,Solidarno“.

- Mi smo investitori i samim tim u Upravi za nekretnine knjižimo se kao vlasnici stanova do momenta otplate. Onda smo dobili problem da taj stanar neće da prihvati da je on vlasnik stana, pa porez na imovinu mora da plati zadruga i to je problem koji na sudu nije dokaziv. Po zakonu, porez na imovinu plaća upisani vlasnik nekretnine u nadležnim organima kod katastra. To je pravna praznina sa kojom moramo da se izborimo i da dokažemo da je to manipulacija i formalna priča i da taj stvarni vlasnik mora da plaća taj porez, ali dokazujući se na sudu mi najčešće gubimo vrijeme, snagu, energiju i novac, pa je onda olakšavajuća okolnost da se imovina prevede na vlasnika jedan kroz jedan - objašnjava Stanišić.

Tako im se nedavno javio problem u opštini Berane gdje treba sada da plate porez 20.000 eura u zgradi gdje 30 prosvjetnih porodica živi od 2007. godine.

- Treba da se nađe drugo rješenje. Kako dalje – može da se spriječi vjerovatno podizanjem standarda prosvjetnog radnika ili uopšte zaposlenih u

Zoran Stanišić: Ovi proble riješiti podizanjem stan radnika ili uopšte zapo sektoru, koji neće mo brinu kako da preživ da preprodaju stano kako bi zaradili Danilo Popović

javnom sektoru koji neće morati da brinu kako da prežive i kako sa nečim čim raspolažu ubiraju malo više novca. A to znači ako je kupio stan po 650 eura da ga možda prodaje po 1.000 i ubere neku zaradu – kazao je Stanišić koji smatra da oni to ne rade iz čiste zarade nego zbog pukog preživljavanja i kako bi riješili stambeno pitanje na adekvatan način.

Stambena zadruga ,,Solidarno“ je osnovana 2002. godine i do sada je u opticaju bilo 740 stanova koji su podijeljeni po mnogim opštinama. Cijena stanova je u prosjeku 650 eura, u pojedinim opštinama je bila i niža, a u primorskim i viša.

Kada je raspodjela u pitanju, Stanišić ističe da sve zadruge imaju svoje pravilnike.

- Osnovni kriterijum je postojeća stambena situacija gdje smo stavili akcenat na klasične podstanare. To je vrlo teško dokazivo, ali mi smo ga u praksi prepoznali i držimo se toga. Tu najviše bodova nose ti članovi, uz sve rizike kako dokazati i kako se odbraniti od manipulacija ljudi koji žele da dokažu da su podstanari, a u suštini nijesu, jer žive u svojim stanovima koji se vode na brata, majku, nezavršene

Stanodavac ne potpisuje nikakav ugovor

Uređen prostor

Pobjeda

Direktor Stambene zadruge ,,Solidarno“ smatra da treba voditi računa kome se dodjeljuje stambena jedinica, ali da su zakonom i sistemom ograničeni.

- Klasični podstanar je nedokaziva kategorija. To je porodica koja daje kiriju, a vrlo je to teško dokazati, jer stanodavac izbjegava da napravi ugovor o podstanarskom režimu i da na njega plaća porez i onda se to sve vrti u krug. Rješavamo to sa stambenim komisijama, ali se uvijek u kolektivu nađe neko ko će da manipuliše pa će da kaže da je i on klasični podstanar iako živi u porodičnoj kući – ističe Stanišić.

ostavinske postupke itd – kaže Stanišić ističući da je ovo vrlo otežavajuća okolnost jer i na sudu često ,,padaju“ kada brane svog klasičnog podstanara od onog koji ga je napao i koji hoće da uzme taj stan pod klauzulom da je i on klasični podstanar.

- Nažalost, na sudu ne uspijemo da odbranimo našeg klasičnog podstanara. To je vrlo teško dokaziva kategorija i to je, po meni, sistemski problem. Uslovi koji dalje donose bodove su radni staž, broj članova domaćinstva, dužina članstva u zadruzi, ekonomsko učešće zadrugara i članstvo u Sindikatu prosvjete Crne Gore - objašnjava pravilnik Stanišić. Što se tiče interesovanja i da li ih ima još na čekanju, ističe da je došlo do smjene generacije u prosvjeti pa postoji i veće interesovanje za rješavanje

stambenog pitanja, tako da planiraju nove projekte u Plavu, Beranama, Žabljaku, Kolašinu, Ulcinju…

- Ako sve to ostvarimo, u narednih dvije-tri godine mogli bismo zaokružiti cifru na hiljadu raspodijeljenih stanova – kazao

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

7

nim uslovima preprodaju i izdaju stanove

lo da u da se živi t godina

među sebe. ima li neko ili ivi i da li mu je no zbog opštine plac

emi se mogu ndarda prosvjetnog oslenih u javnom orati da ve i ove

Zoran Stanišić

je Stanišić poručujući da će se i dalje boriti da cijena kvadrata stana bude daleko ispod tržišne, tj. u prosjeku 650 eura ako to bude održivo, a on se nada da hoće. Što se tiče kredita i tu nude

povoljnosti. Pa tako ako neko kupi stan, zatvaraju finansijku konstrukciju kada dobiju kredit kod određene komercijalne banke. Kad se zgrada završi, tu ukupnu svotu podijele po stanovima i vlasnici se kreditno zadužuju.

- Imamo slučaj da je veliki broj tih porodica kreditno nesposoban i

Pomoć i do 10.000 eura Stanišić tvrdi da i pored izgradnje stanova dodjeljuju i individualnu pomoć onima koji su započeli da grade kuću ili renoviraju stan.

- Mi smo i to prepoznali kao problem i imamo drugi kolosijek dodjele kredita. To je individualno rješavanje stambenog pitanja. Tu najčešće dajemo do 5.000 eura, rijetko do 10.000 sa kamatom od jedan odsto na godišnjem nivou. Međutim, kada treba da isplaćuju, mnogi od njih potroše taj novac za liječenje ili u druge preče svrhe. Sve se vrti oko porodičnog budžeta i standarda koji treba da bude na većem nivou, što je i Vlada prepoznala i obećala da će se pozabaviti dohotkom zdravstvenih i prosvjetnih radnika – kazao je Stanišić.

onda opet mi stupamo na scenu, pa molimo i pregovaramo sa bankama da se neko drugi iz porodice zaduži i da kredit može da vraća. Krediti su sa kamatama oko četiri odsto na godišnjem nivou. Pokušavamo i da izbjegnemo polise osiguranja i da svedemo na minimum troškove kako bi naši članovi mogli da otplaćuju stan. Rata je u prosjeku 200 do 250 eura, a to je onoliko koliko daju za podstanarski režim – tvrdi Stanišić.

On kaže da srednja klasa ne može da prati tržište i oni ne mogu riješiti stambenu problematiku bez subvencioniranja, tj. bez pomoći države i neprofitnih organizacija kao što su zadruge.

- Uspjeli smo da dokažemo da je to uspješno – kaže Stanišić dodajući da sve ovo ne bi postigli da nema pomoći Vlade i resornog ministarstva.

- Oni nas pomažu i saradnja je na visokom nivou – kazao je Stanišić.

Mladen Šuškavčević

Vladimir Pavićević

Stambena zadruga ,,Zdravstvo“ je osnovana 2012, sa ciljem rješavanja stambenih pitanja zaposlenih u toj oblasti. Finansira se dijelom od članarine zadrugara, a veliki dio sredstava izdvaja se i iz državnog budžeta.

Direktor ove zadruge Vladimir Pavićević kazao je Pobjedi da su do sada izgradili 322 stambene jedinice u glavnom gradu, opštinama Nikšić i Tivat.

- Postoji jedan broj zaposlenih koji stanove ili izdaju ili prodaju. To se dešava zbog toga što onog trenutka kada zadrugar isplati stan, stan postaje njegovo vlasništvo i on u skladu sa tim raspolaže svojom svojinom. Mi, nažalost, nemamo mogućnost da zadrugarima damo kredit za kupovinu stana, jer bi tada hipoteka na stan bila u korist zadruge i stan ne bi mogao biti otuđen. Ovako, oni podižu kredite od komercijalnih banaka i završavaju ugovorni odnos sa zadrugom. Jedan broj zadrugara proda stambenu jedinicu kako bi kupio drugu na lokaciji koja mu više odgovara zbog posla, školovanja djece ili, nažalost, i drugih razloga itd. Međutim, po našim saznanjima, taj procenat nije velik – ističe Pavićević.

INTERESOVANJE

Što se tiče interesovanja, ono je veliko pa je tako, kako navodi, na konkursu za stambeni objekat u Podgorici, koji je završen, više od sto zadrugara ostalo ispod crte.

- U svim opštinama gdje nijesmo gradili stambene objekte postoji interesovanje za izgradnju stanova. Takođe, veliki broj zadrugara je zainteresovan za dodjelu kredita po povoljnim uslovima (po kamati od jedan odsto) za poboljšanje uslova stanovanja (adaptaciju, dogradnju,

rekonstrukciju). Trenutno je u toku konkurs po kome je opredijeljeno 300.000 eura za kreditiranje zadrugara, a do kraja godine planiramo da podijelimo još 200.000 eura za ovu namjenu. Rang liste se objavljuju po svakom konkursu i budu objavljene na oglasnim tablama ustanova u sistemu zdravstva za koje je raspisan konkurs – objašnjava Pavićević.

Cijena njihovih stanova je oko 670 eura, u Tivtu 680 eura.

- Cijeneći potrebu zadržavanja zdravstvenih kadrova u opštinama na sjeveru a zbog prisutne migracije radnika u centralni i južni dio zemlje, kao i različitu tržišnu cijenu u različitim regionima, zadruga je stambene jedinice u Nikšiću dijelila po značajno nižoj cijeni od oko 550 eura po metru kvadratnom, a sa takvom praksom planira da nastavi i dalje kako bi zdravstvenim radnicima u opštinama na sjeveru olakšala rješavanje ovog egzistencijalnog pitanja i stimulisala ih da ostanu u ovim opštinama – istakao je Pavićević.

Osnovni uslov za dobijanje prava na kupovinu stana po povoljnim uslovima je, kako objašnjava, da ste zaposleni u sistemu zdravstva i da ste član zadruge.

- Raspodjela ide po kriterijumima utvrđenim Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba zadrugara, donesenim od strane Skupštine zadruge, a koji su sastavni dio konkursa.

Započete projekte smo uspješno završili, a u ovom trenutku očekujemo dodjelu parcela za izgradnju stambenih objekata u više crnogorskih opština – zaključuje Pavićević.

U podgoričkom naselju Stari aerodrom nedavno su uručeni ključevi stana zaposlenim u bezbjednosnom sektoru.

Njih 288 zaposlenih u Upravi policije, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Policijskoj akademiji stanove su kupili po povoljnim uslovima u stambenom objektu Sindikata bezbjednosnih institucija.

Do sada je na ovaj način stambeno pitanje riješilo 507 zaposlenih u ovoj oblasti.

Predsjednik Sindikalne organizacije bezbjednosnih institucija Mladen Šuškavče-

Zgrada radnika Ministarstva unutrašnjih poslova



Jedan broj zadrugara proda stambenu jedinicu kako bi kupio drugu na lokaciji koja mu više odgovara zbog posla, školovanja djece ili, nažalost, i drugih razloga itd. Međutim, po našim saznanjima, taj procenat nije velik – ističe Pavićević

vić kazao je medijima da stan nije kupio nijedan zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Policijskoj akademiji koji je stambeno zbrinut.

Ipak, ne krije da su i prije useljenja neki prodali stanove.

- Neki od kolega već su prodali svoje stanove jer oni imaju tu mogućnost kad otkupe stan rekao je Šuškavčević.

Direktor Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju Danilo Popović kaže za Pobjedu da kod njih nema takvih slučajeva jer oni dodjeljuju stanove penzionerima i socijalnim slučajevima.

On misli da se problem zloupotrebe stanova po povlašćenim uslovima može riješiti tako što se u ugovoru navede da vlasnik mora živjeti najmanje pet godina u toj stambenoj jedinici.

- Znamo se mi svi između sebe. Ne treba meni uvjerenje iz katastra ima li neko ili nema stan. Znamo tačno gdje ko živi i da li mu je to porodična kuća. Takve zloupotrebe su nekorektne zbog opštine koja je dala besplatne komunalije i plac – kazao je Popović smatrajući da ako već dobija stan po povlašćenim okolnostima, trebao bi biti u tom stanu najmanje pet godina i da ga u tom periodu ne može preprodati.

- Mi imamo problem druge prirode. Dali smo stanove na lizing ljudima koji nijesu mogli da podignu kredit od banke. Uzeli smo kredit kod holandskog fonda šest miliona i utrošili u izgradnju stanova. Umjesto da plaćaju kiriju, plaćaju mjesečnu ratu. Htjeli smo da pomognemo ljudima koji su stvarno u stanju socijalne potrebe – kazao je Popović koji dodaje da sada imaju problem jer njih 60-ak ne plaća ništa.

- Tražili smo od Vlade da nam pomognu da ne bi iseljavali te ljude jer se radi o penzionerima i socijalnim sljučajevima.

Tako da je Vlada uplatila 1,5 miliona holandskom fondu i sada će staviti hipoteku na te stanove i pokušati da se dogovori sa Fondom PIO i Ministarstvom rada i socijalnog staranja da se pomogne ovim ljudima – kazao je Popović.

Nada KOVAČEVIĆ

Hronika

Nesreća u reonu Dobrilovine kod Mojkovca

Mladić podlegao povredama od pada sa litice

MOJKOVAC - Lovac Momčilo Bošković (24) iz Mojkovca, koji je u reonu Dobrilovine pao sa litice i povrijedio se, podlegao je povredama, potvrđeno je iz Uprave policije.

šavanja Crne Gore i Aviohelikopterske jedinice MUP-a, koji su ga i spasili.

Oni su spasilačku akciju, koja je trajala više sati, počeli tokom prijepodneva.

Prema nezvaničnim informacijama, Bošković je preminuo prilikom transporta do vozila hitne pomoći.

Za njim juče su tragali pripadnici Gorske službe spa-

U obrazloženju Apelacionog suda se navodi da je ocjenom svih dokaza prvostepena instanca pravilno produžila pritvor osumnjičenom.

-Iz potvrde o privremeno oduzetim predmetima Uprave policije, proizilazi da je od F.G. oduzeta jedna veća kesa u kojoj se nalazilo najmanje 12 manjih pvc kesica praškaste materije za koju se sumnja da je kokain. Takođe, iz izvještaja Forenzičkog centra, proizilazi da dostavljeni materijal sadrži kokain – piše u odluci Apelacionog suda.

Kako je pojašnjeno, nasuprot navodima žalbe, osnovano je prvostepeni sud produžio pritvor okrivljenom F. G. zbog opasnosti od bjekstva jer se sumnja da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

-Imajući u vidu težinu navedenog krivičnog djela, izraženu kroz visinu kazne, ovaj okrivljeni za slučaj da bude proglašen krivim može očeki-

Dva saobraćajna udesa kod Cetinja i Nikšića

Osumnjičeni za šverc kokaina ostaje iza brave Jedna osoba

poginula, a jedna lakše povrijeđena

NIKŠIĆ/CETINJE – U dva saobraćajna udesa, koja su se juče dogodila kod Cetinja i Nikšića, jedna osoba je poginula, a jedna lakše povrijeđena.

Kako je saopšteno iz policije, u mjestu Vraćenovići blizu Nikšića poginula je R. M. (61) iz Cetinja.

Na magistralnom putu Cetinje-Budva kod mjesta Ugnji u 10 sati i 55 minuta dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna oosba lakše povrijeđena.

Saobraćaj je na ovom dijelu puta bio u prekidu do 13 sati i 40 minuta, kada je pušten jednom saobraćajnom trakom.

Istraga će utvrditi kako je došlo do udesa.

M.L.

Apelacioni sud

vati relativno visoku kaznu zatvora. Sve navedene činjenice kada se dovedu u vezu sa tim da okrivljeni tokom zim-

skih dana radi u inostranstvu, u Belgiji i Luksemburgu, što ukazuje da ima razvijene lične, poslovne i društvene veze

NIKŠIĆ: Psi lutalice napali stado ovaca domaćinstvu Simunovića

Nestale četiri ovce, jedna zaklana NIKŠIĆ – Čopor pasa prethodnog vikenda napao je stado ovaca porodice Simunović u Straševini i tom prilikom jednu ovcu su zaklali, četiri su nestale, dok su jednu povrijedili. Zorica Simunović, koja je čuvala ovce u trenutku napada pasa, rekla je da je čopor od sedamosam pasa napao stado, te da nije mogla da odbrani stado.

- Bilo je strašno, osjetila sam strah, bijes, ljutnju, jer ovo nije prvi put da nam se dešava. Pomislila sam šta bi bilo da su djeca čuvala. I ranije se deša-

Sa akcije spašavanja

M.L.

Odluka Apelacionog suda u slučaju okrivljenog za krijumčarenje narkotika PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor F. G. zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

ILUSTRACIJA

8

Milan Simunović

valo da napadnu, ali srećom nije bilo zaklanih – kazala je Zorica.

Njen suprug Milan Simunović je kazao da stado trenutno

broji 60 ovaca, kao i da su zbog obaveza na poslu nekad primorani da ostave djecu da pričuvaju stado. Jednu ovcu, od četiri nestale, su dan nakon

van teritorije Crne Gore, od kojih veza može zatražiti i dobiti pomoć za slučaj da pobjegne – navodi se u odluci. M. L. napada čopora pronašli mrtvu u kanalu Mrkošnice, dok i dalje traže preostale tri. Kako ovo nije prvi put da su im psi napali stado, Milana najviše brine što ne zna kome da se obrati zbog ovog problema.

-Ne znamo kome da se obratimo i ko da nam pomogne. Zvao sam policiju, oni kažu da to nije u njihovoj nadležnosti, samo su napravili uviđaj. Dali su mi broj Komunallne policije, oni kažu nemaju ništa sa tim.

Prije godinu dana mi se desio slučaj sa lutalicama, nije bilo štete, ali sam jedva odbranio stado od pasa – rekao je Milan.

Ipak, Milan sumnja da su u napadu učestvovali samo psi lutalice i smatra da pojedine komšije puštaju pse tokom dana.

-Sad, jesu li sve to lutalice, ne znamo. Pošto ima nekih iz Kličeva što puste pse da im se izigraju i onda se digne čitav čopor. Bukvalno mi nasrću na kuću i ogradu, ne mogu se odbraniti – poručio je Simunović.

S. D.

Akcija policije u Rožajama

Oduzeta lovačka puška i karabin ROŽAJE - Službenici rožajske policije priveli su Mensura Kajića iz Rožaja i državljanina Republike Srbije Slavišu Popovića iz Smedereva.

Oni su uhapšeni nakon što je prilikom rutinske kontrole koju je policija izvršila u subotu oko 15,50 časova u Ulici Raduna Đukića, u automobilu ,,golf“, RO AG 598, čiji vlasnik je Kajić, pronašla lovačku pušku i lovački kara-

bin za koje nijesu imali dozvolu.

Iz policije je saopšteno da je pretresom vozila za čijim volanom se nalazio Kajić, a na mjestu suvozača je sjedio Popović, pronašla oružje.

Kajić i Popović su nakon saslušanja pušteni na slobodu. Prema informacijama iz policije, protiv njih će biti pokrenuta krivična prijava zbog krivičnog djela nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih materija. F. K.

Rožaje

Odbjegli biznismen objavio novi snimak sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva

Vujošević Kneževiću: Ovo će se završit, uzećeš ti pola milijarde

PODGORICA – Odbjegli biznismen Duško Knežević objavio je juče novi snimak sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem.

Na snimku se čuje kako Knežević govori Vujoševiću da mu je stigao zahtjev od Crne Gore za njegovo izručenje.

Knežević mu govori da je on ,,posebno štićena osoba“ i da su ga obavijestili da je stiglo i da će morati da daje izjave.

U jednom dijelu snimka Knežević kaže: ,,A ti si čovjek za specijalne zadatke tamo, rekli su mi“ (Vujošević). Na ovo Vujošević odgovara ,,za kakve zadatke“.

- Član si Vladine komisije za javne nabavke, za ovo, za ono – odgovara Knežević.

U dijelu snimka se čuje i kako Vujošević kaže: ,,Ti si, ako ti on reče ovo da Ivici, kojemu Ivici, Pejanoviću, razumiješ, on se tako sprda, znači samo mene goriš, nikoga drugog, ee moga tebe dat za platu, za ovo, za ono“.

Na ovo Knežević odgovara da

,,mu je blokirao svu imovinu, ovamo mi pare blokirala mi sve, znači sve ono što si obećavao da će pustiti Dejana, da će ovo, da on nema ništa protiv mene, to je potpuno netačno“. Čuje se i kako Knežević kaže Vujoševiću: ,,Sad ćeš mu praviti društvo tamo“ (Dejanu Sekuliću).

-Ovo je Vrhovno, ae, pravit mu društvo, ovo je Vrhovno, ovo je Specijalno, mi nemamo veze nikakve sa njima, niti ovaj može što uticat, no, a mene da izgoriš, barem da njemu možeš što da napraviš, pa ajde, nego, ne razumijem te ja, da postigneš cilj pa da rečeš, njemu ništa ne možeš, on će da se sprda, samo mene, mene da napraviš i porodici mojoj da nagrdiš – odgovara Vujošević.

Na snimku se čuje i kako Knežević priča da mu je porodica nagrđena i desetkovana.

- A nije, bogami, tvoja je sva na okupu i svi ste zdravo i veselo, a ovo će se završit, uzećeš po milijarde, boli te k.... za arbitražu. Priča se ovamo možda ste se vi dogovorili za arbitražu – navodi Vujošević. M. L.

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

9

Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću danas ističe mandat, Tužilaštvo u v.d. stanju PODGORICA – Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću danas ističe mandat, a s obzirom na to da se niko nije prijavio na konkurs koji je raspisan u avgustu, ova institucija od sjutra će biti u takozvanom v.d. stanju.

Ko će biti vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, kako Pobjeda saznaje, znaće se sjutra, za kada je zakazana sjednica Tužilačkog savjeta.

IZBOR

Nezvanični izvori Pobjede kažu da će Stanković, bez obzira na mišljenje nekih članova Savjeta da to nije dobro rješenje, ipak biti izabran za vršioca dužnosti, kako je to ranije dogovoreno, nakon što se niko nije javio na konkurs.

Argument zagovornika teze da „Stanković nije dobro rješenje“ je afera koju je nedavno pokrenuo odbjegli crnogorski biznismen i bankar Duško Knežević, koji tvrdi da je podmićivao Stankovića. Objavio je audio snimke svojih razgovora sa generalnim sekretarom Vrhovnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem, koji je navodno bio „kurir“ preko kojeg je Knežević dostavljao Stankoviću novac.

Stanković je kategorično demantovao da je primao mito, a i sam Vujošević je nakon hapšenja ispričao da je lagao Kneževića da je novac davao Stankoviću.

Kneževiću je, kako je i rekao na jednom od snimaka, bio cilj da se Stanković ne izabere za vršioca dužnosti vrhovnog tužioca.

Pojedini članovi Tužilačkog savjeta, koji smatraju da Stanković nakon ove afere nema legitimitet da ostane na čelu tužilačke organizacije, izdejstvovali su 27. septembra, na vanrednoj sjednici ovog tijela na kojoj je jedina tačka dnevnog reda bila izbor vršioca dužnosti vrhovnog tužioca, da se izbor odgodi do isteka mandata Stankoviću. Obrazloženje je bilo da se vršilac dužnosti ne može birati dok je aktuelni tužilac u mandatu.

Poslije tri dana, 30. septembra, održana je nova vanredna sjednica ovog tijela, na kojoj su specijalni tužioci članovima Savjeta prezentovali dokaznu građu kojom raspolažu u istrazi slučaja navodnog podmićivanja vrhovnog državnog tužioca.

I na toj sjednici, većina članova Tužilačkog savjeta, prema saznanjima Pobjede, iznijela je stav da Stankovića, bez obzira na aferu u kojoj je označen kao glavni akter, treba izabrati, jer bi u protivnom to bila „pobjeda“ Kneževića i „dozvolili bi da organizovani kriminal i kriminalci odlučuju ko će biti čelnici institucija“.

Vučković: Nećemo dozvoliti blokadu rada

Vrhovno državno tužilaštvo

Tužioci u Tužilačkom savjetu su ozbiljni ljudi, sa uspješnim karijerama i naravno da će se odgovorno odnijeti prema svakoj situaciji. U krajnjem, ukoliko bude potrebe, tužioci će predložiti kolegu koji bi „premostio“ kao vršilac dužnosti vrijeme do izbora novog vrhovnog tužioca – kazao je za Pobjedu državni tužilac u Vrhovnom tužilaštvu Veselin Vučković Uz Stankovića su stale i njegove kolege. Dali su mu bezrezrevnu podršku i izjasnili se da niko od njih ne želi da bude vršilac dužnosti.

- Kako god da se stvari budu odvijale, rad Tužilaštva neće biti blokiran. Tužioci u Tužilačkom savjetu su ozbiljni ljudi, sa uspješnim karijerama i naravno da će se odgovorno odnijeti prema svakoj situaciji.

U krajnjem, ukoliko bude potrebe, tužioci će predložiti kolegu koji bi „premostio“ kao vršilac dužnosti vrijeme do izbora novog vrhovnog tužioca – kazao je za Pobjedu državni tužilac u Vrhovnom tužilaštvu Veselin Vučković.

On je istakao da Stanković ima podršku kolega, ali da svakako neće dozvoliti da zbog podrške njemu Tužilaštvo dođe u situaciju da mu prijeti blokada rada, jer bi to bilo neodgovorno.

Osim Stankovića, koji po automatizmu, istekom mandata postaje državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, u konkurenciji za vršioca dužnosti vrhovnog tužioca su tužioci u ovom tužilaštvu - Dražen Burić, Veselin Vučković, Đurđina Nina Ivanović, Stojanka Radović, Petar Kapuci, Sonja Bošković, Radmila Ćuković i Miljana Radović.

Stanković u utorak neće moći

Ivica Stanković

da prisustvuje sjednici Tužilačkog savjeta, jer istekom mandata na funkciji vrhovnog državnog tužioca on više nije član ovog tijela.

SAVJET

U Savjetu su, iz reda uglednih pravnika, dekanica Pravnog fakulteta dr Aneta Spaić, bivša vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, profesor na Pravnom fakultetu dr Velimir Rakočević i advokat Milan Filipović. Predstavnica Ministarstva pravde je Nataša Radonjić.

Veselin Vučković

Iz reda tužilaca u Savjetu su: državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu Sonja Bošković, specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović, državni tužioci u višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju Ljubinka Bašović i Hasan Lukač i državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju Duško Milanović.

Advokat Nikola Martinović u razgovoru za Pobjedu prošle sedmice kazao je da Tužilački savjet, s obzirom na to da su se

na Opštoj sjednici tužioci Vrhovnog državnog tužilaštva izjasnili da nijedan od njih ne želi da prihvati funkciju vršioca dužnosti, praktično nema izbora i jedini kandidat koji može obavljati funkciju vrhovnog tužioca je aktuelni - Ivica Stanković.

Martinović je kategoričan ni da afera koju je plasirao odbjegli biznismen i bankar Duško Knežević ne treba da ima uticaja na proces izbora vršioca dužnosti vrhovnog tužioca.

Udruženje državnih tužilaca

javno je podržalo Stankovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića kao časne profesionalce.

Crnogorsko tužilaštvo već je jednom prošlo v.d. stanje, koje je potrajalo čak godinu i po. Od aprila 2013. godine, kada je istekao mandat Ranki Čarapić, do oktobra 2014. kada je za vrhovnog tužioca izabran Ivica Stanković. Tužilačkom organizacijom kao vršilac dužnosti za to vrijeme rukovodio je Veselin Vučković.

K. KRSMANOVIĆ

Ministar unutrašnjih poslova boravio u Luksemburgu

Nuhodžić: Iseljenici su ambasadori svoje zemlje PODGORICA - Iseljenici svojim predanim i posvećenim radom predstavljaju ambasadore svoje zemlje, poručio je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na sastanku sa predstavnicima udruženja koja okupljaju iseljenike iz Crne Gore u Luksemburgu.

-Posebno me raduje što se mladi školuju na prestižnim evropskm univerzitetima i zauzimaju važna mjesta u javnom i privatnom sektoru - istakao je on.

Nuhodžić je takođe dodao da iseljenici doprinose i dobrim međudržavnim odnosima Crne Gore i Luksemburga.

Predstavnici iseljeničkih udruže-

nja su ministra informisali o aktivnostima na planu unapređenja odnosa sa matičnom državom.

Dogovoreno je da će se u narednom periodu, udruženim djelovanjem i zajedničkom energijom Vlade Crne Gore i svih udruženja, još intenzivnije raditi na poboljšanju kvaliteta života crnogorskih građana.

M.L.

Sa sastanka Nuhodžića u Luksemburgu

10

Društvo

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Razgovor sa ekspertkinjom Savjeta Evrope o nedavno objavljenom izvještaju o nacionalnim manjinama u Crnoj Gori

Kraciunean: Nijesmo vidjeli spektakularan napredak nego korake u dobrom smjeru PODGORICA – Primijetili smo da postoji tendencija, koja nije karakteristična samo za Crnu Goru nego je prisutna u regionu Jugoistočne Evrope, prema građenju isključivih nacija.

Naša namjera je da ohrabrimo države, kao i Crnu Goru, da kada kreiraju politike da imaju kulturni diverzitet na umu i da to posmatraju kao izvor bogatstva, a ne kao prijetnju.

Ovo je u razgovoru za Pobjedu kazala ekspertkinja Savjetodavnog komiteta okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope Laura Maria Kraciunean, članica tima od 18 eksperata koji su uradili izvještaj o nacionalnim manjinama u našoj državi, a koji je objavljen prošle sedmice.

GRAĐANSKO OBRAZOVANJE U izvještaju je navedeno da „postoji rizik od naglašavanja razlika među religioznim i manjinskim grupama, koje reflektuju šire geopolitičke i istorijske okolnosti, prije nego traženja zajedničke osnove“.

- Crna Gora je multivjerska zajednica, ali postoji, a toga su državni autoriteti svjesni, opasnost da neriješena pitanja između vjerskih grupa postanu sve značajnija, a slučajevi neslaganja među vjerskim grupama sve vidljiviji – ocijenili su eksperti Savjeta Evrope.

Kraciunean, članica tročlane delegacije Savjeta Evrope koja je u novembru prošle godine bila u Crnoj Gori, kazala je da je preporuka za prevazilaženje razlika među vjerskim i/ili manjinskim zajednicama da se ne stavlja toliki naglasak na etničke i religijske identitete.

- Savjetodavni komitet insistira na višestrukim identitetima, na način da individua nije fiksirana jedinka, nego dinamična. Naše preporuke uvijek idu u tom smjeru – istakla je Kraciunean.

Za prevazilaženje postojećih razlika eksperti su preporučili ponovno uvođenje predmeta građansko obrazovanje u crnogorski obrazovni sistem.

Glavni razlog za ovu preporuku je, prema riječima naše

Dobri zakoni i njihova primjena

U Rumuniji svaka manjina dobija stolicu u Skupštini, a uslov za to nijesu izbori. Ako žele, pak, da izađu na izbore – mogu. To ne utiče na tu jednu obezbijeđenu stolicu – navela je u razgovoru za Pobjedu ekspertkinja Savjeta Evrope Laura Maria Kraciunean govoreći o afirmativnoj akciji prema romskoj i egipćanskoj populaciji

Rast povjerenja u ombudsmana U izvještaju o nacionalnim manjinama u Crnoj Gori navedeno je da „postoji dobar zakonski okvir protiv diskriminacije, kao i da povjerenje raste u instituciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda“.

Ekspertkinja Kraciunean kazala je da su iskazali zabrinutost zbog zakonskih „moći“ ombudsmana, odnosno to što ne može da kazni one za koje ustanovi da su diskriminisali nekog, te da njegove odluke nijesu obavezujuće.

- Upozorili smo i na činjenicu da nije dovoljno nezavisan, odnosno da ombudsmana može razriješiti Skupština. Stvari moraju biti poboljsagovornice, što „izgleda da je crnogorsko društvo podijeljeno prema etničkim i vjerskim linijama“, te činjenice da je „vlast primijetila problem i pokušala da ga riješi“.

- Građansko obrazovanje bilo bi važno i od pomoći u borbi protiv diskriminacije i rasizma zasnovanog na religiji, kao i za prepoznavanje zajedničkih vrijednosti i osjećaja zajedništva. Mislimo da bi realizacija ove preporuke doprinijela poboljšanju i dopunjavanju

Laura Maria Kraciunean

šane u ovom pogledu. Primijetili smo i da je broj žalbi upućenih zaštitniku porastao u odnosu na prethodni izvještaj. I budžet institucije zaštitnika blago je povećan – navela je Kraciunean.

Na pitanje da li uvećanje žalbi znači samo rast povjerenja u instituciju ombudsmana ili i rast diskriminacije, naša sagovornica odgovorila je da može biti oboje.

- Svjesni smo da postoji diskriminacija, ali htjeli smo i da pohvalimo ombudsmana za aktivniji pristup. Crnogorska vlast radila je na poboljšanju legislative, odnosno izmijenila je Zakon o zabrani diskriminacije dva puta (2014. i 2017. godine), a neke od izmjena smo i pohvalili, poput uvođenja odredbe o suzbijanju zločina iz mržnje – navela je Kraciunean.

aktivnosti vlasti u pogledu ovog izazova. Pohvalili smo što su državni autoriteti krenula prema generalnoj politici interkulturalizma, kao što je, na primjer, finansiranje interkulturalnih projekata za koje se odvaja mnogo više novca nego prije, a to znači da je vlast pokušala da uspostavi dijalog među različitim zajednicima – naglasila je Kraciunean.

Tokom posjete Crnoj Gori lani, kako je navela, u Ulcinju

su primijetili da u jednoj školi, u zavisnosti od jezika koji koriste, grupa đaka sluša predavanja na crnogorskom, a druga na manjinskom jeziku i to „ispod istog krova, bez ikakve interakcije među grupama“: - Ako se ovo dešava pod okriljem jedne škole, onda je to problematično zato što se kod mladih ljudi ne stvara interakcija, odnosno ne uče se od malih nogu da vrednuju kulturni diverzitet – ocijenila je Kraciunean.

AFIRMATIVNA AKCIJA

Savjet Evrope

Još jedno od „pitanja za hitnu akciju“ Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope je, kako je navedeno u izvještaju, da treba „proširiti afirmativne akcije za brojčano male zajednice nacionalnih manjina, posebno Roma, i to kako bi se osigurao jednak tretman među takvim zajednicama u pogledu cenzusa u izbornom zakonodavstvu“.

Naša sagovornica je kazala da postoje primjeri pozitivne prakse u Evropi u ovom pogledu, ali da Komitet u izvještaju njih nije navodio, zato što ovo tijelo ne upoređuje države, niti im ukazuje na njih. Govoreći iz ličnog iskustva, pak, Kraciunean je kazala da je u Slovačkoj posljednjih godina razvijen primjer dobre prakse po pitanju afirmativne akcije prema Romima.

- Imaju odlične programe, kao i veliku pomoć od medijatora, koji su uspostavili odličnu saradnju sa romskom zajednicom u toj državi. Medijatora ima u svim oblastima, poput zdravstva, obrazovanja, ali i za pomoć u porodičnim odnosima – istakla je Kraciunean.

Komentarišući izborno zakonodavstvo i cenzus, Savjetodavni komitet je, kako je rekla, ponovio preporuku iz prethodnog ciklusa – država mora da upotrebljava pozitivnu diskriminaciju za manjine.

- Ocijenili smo da je problematično što je u Crnoj Gori cenzus, prema aktuelnim zakonskim rješenjima, jedino manji za hrvatsku nacionalnu manjinu, ali ne i za romsku, koja okvirno ima isti broj pripadnika – upozorila je Kraciunean.

U Rumuniji, državi iz koje je ona, kako je objasnila, uveli su odlično rješenje za problem neproporcionalne zastupljenosti.

- Svaka manjina dobija stolicu u Skupštini, a uslov za to nijesu izbori. Ako žele, pak, da izađu na izbore – mogu. To ne utiče na tu jednu obezbijeđenu stolicu, ali broj može biti povećan u zavisnosti

Govoreći o tome da li su dobri zakoni dovoljni u borbi protiv diskriminacije, Kraciunean je kazala da je njihova implementacija prepoznata kao regionalni problem, ali da se to razlikuje od države do države.

- Ima to konekciju sa dramatičnim promjenama koje su države Jugoistočne Evrope prošle u posljednjih 20 do 25 godina. Idealni način je sve zakone primijeniti u praksi, ali to ne ide uvijek tako. Ne stojimo uvijek u idealnoj poziciji, a postoji i diskrepanca između onog što je napisano i stvarnog stanja, ali vjerujem da će i dobri zakoni u jednom momentu postati realnost – istakla je ona. od izbornih rezultata. Ovo bi moglo biti rješenje, ali je to komplikovano ostvariti kada su manjinske zajednice podijeljene, zato što se problematizuje ko će biti ta osoba koja će ih predstavljati u parlamentu. Rješenje dolazi vremenom i dijalogom – kazala je Kraciunean.

DOBAR SMJER Govoreći o napretku koji je naša država napravila od prethodnog izvještaja o nacionalnim manjinama, naša sagovornica je kazala da Savjetodavni komitet nije vidio „spektakularan napredak, nego korake u dobrom smjeru“.

- Na primjer, zatvaranje Kampa na Koniku bio je korak u dobrom smjeru. Koleginica iz delegacije radila je i na prethodnom izvještaju o nacionalnim manjinama u Crnoj Gori, a posjetila ga je dok je bio otvoren, tako da je bila u prilici da uporedi – rekla je Kraciunean.

Problematičnim su ocijenili to što, prema njenim riječima, postoje situacije u kojima se ljudi osjećaju kao da tamo nemaju održivu budućnost, ali i izazove lošeg zdravlja stanovnika, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje.

- Naglasili smo u izvještaju da vlast mora više pažnje da obrati na to, te da problemi mogu nastati ako time ne bude upravljano. Iako ima izazova na putu prema uspostavljanju interkulturanog pristupa, ocijenili smo pozitivnim što su oni prepoznati, odnosno što je država identifikovala probleme. Sada očekujemo od vlasti da reaguje – zaključila je Kraciunean.

J. BEHAROVIĆ

Pobjeda

Intervju

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

11

Glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević o izgradnji spomenika crnogorskoj princezi i kraljici Italije Jeleni Petrović-Savojskoj

Spomenik princezi Jeleni, koji bi oslikavao njen lik dok je još bila mlada princeza, biće među prvim spomenicima u Crnoj Gori posvećen ženi u cijeloj figuri. Spomenik posvećen svim ženama kroz istoriju Crne Gore i danas, majkama, suprugama, sestrama... Naša ideja je da spomenik bude postavljen u univerzitetskom kampusu u Podgorici ili na Cetinju, kazao je Drljević PODGORICA - Visina spomenika italijanskoj kraljici Jeleni biće oko četiri metra.

Spomenik će biti u bronzi, a postament u kamenu. Odlučili smo se za ovaj materijal, jer se pokazao kao najpostojaniji u našim vremenskim uslovima - kazao je u intervjuu Pobjedi glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević. Kazao je da je inicijativa za izgradnju spomenika potekla nakon njegovog diplomatskog mandata u Italiji, tokom kojeg je neposredno svjedočio poštovanju koje Italija i njen narod imaju prema Jeleni, njenom životu i djelima.

POBJEDA: Po kojim djelima je princeza Crne Gore i kraljica Italije Jelena Petrović-Savojska ostala upamćena?

DRLJEVIĆ: Najljepšim osobinama koje mogu krasiti čovjeka, princeza Jelena Petrović-Njegoš je tokom dvadesetog vijeka na najbolji način gradila most između Crne Gore i Italije i pronosila ponosno i plemenito crnogorsko ime širom svijeta.

Glas o njenim dobrim djelima, donio joj je međunarodnu slavu i brojna priznanja.

Zbog zasluga na polju medicine, dobila je počasnu diplomu medicine i hirurgije Rimskog univerziteta. Čuvena rimska bolnica za liječenje tumora nosi ime kraljice Jelene. Edvard Sedmi od Engleske odlikovao je zlatnom medaljom britanskog kraljevskog Crvenog krsta, bivši njemački car Vilhelm poslao joj je Veliku zvijezdu kraljice Luize, Alfonso Trinaesti od Španije orden reda Dobročinstva, ruska carica Katarina orden Crvenog krsta, a srpski kralj Petar Karađorđević krst Svetog Save.

U italijanskoj, i ne samo u italijanskoj istoriji, kraljica Jelena je ostala upamćena po svom humanom radu i nesebičnom pomaganju ljudima, posebno u ratnim nevoljama i stradanjima i u periodu prirodnih kataklizmi. Time je, između ostalog, zavrijedila poštovanje i samog pape, koji

joj je dodijelio priznanje Zlatnu ružu, a katolička crkva je, skoro pola vijeka nakon njene smrti, proglasila slugom božjim i pokrenula inicijativu za proglašenje sveticom.

Od svih humanitarnih djela i aktivnosti koje je kraljica Jelena sprovodila tokom života najupečatljiviji je svakako njen ogroman doprinos i rad prilikom spašavanja i pomaganja žrtvama katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio oblast oko grada Mesine 1908. godine. Odmah nakon dobijanja informacije o razornom zemljotresu, Jelena je otputovala na Siciliju gdje je pomagala žrtvama zemljotresa. Koliki je bio njen dopinos i trud prilikom tog nemilog događaja najbolje svjedoči činjenica da je njen muž u znak zahvalnosti i poštovanja prema svojoj supruzi i njenom humanitarnom radu prilikom spašavanja preživjelih iz ruševina odlučio da jedan mali grad na Siciliji nazove Milena, imenom kraljice Milene, majke koja je rodila takvu ćerku i koja je pokazala toliko požrtvovanje prema unesrećenom narodu.

POBJEDA: Odakle potiče ideja o podizanju spomenika princezi Crne Gore i kraljici Italije Jeleni PetrovićSavojskoj?

DRLJEVIĆ: Inicijativa za izgradnju spomenika je potekla nakon mog diplomatskog mandata u Italiji, tokom kojeg sam neposredno svjedočio poštovanju koje Italija i njen narod imaju prema Jeleni, njenom životu i djelima.

Zajedno sa rektorom Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilom Nikolićem, nosioci projekta su članovi Fondacije za izgradnju spomenika princezi Jeleni, čiji su osnivači - Ranko Jovović, Nebojša Perović, Slobodan Marunović, Miomir Marković i Žarko Burić. Oko ove ideje okupili su se eminentni ljudi iz različitih oblasti istorije, umjetnosti, obrazovanja, kulture, kao i ugledni preduzetnici Crne Gore. Od izuzetne važnosti za Fondaciju je i

podrška Ministarstva kulture i prijestonice Cetinje, koji su shodno svojim mogućnostima i nadležnostima uključeni u realizaciju projekta.

Takođe, još jedna činjenica koja je bila od presudnog uticaja za realizaciju ove ideje je da je 2019. godina važna godina za odnose između Italije i Crne Gore. Naime, 2019. godine navršava se 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje. Dana 20. maja 1897. prvi italijanski ambasador Cesare Durando predao je akreditivna pisma tadašnjem knjazu Nikoli Petroviću.

Ovaj spomenik nije samo podizanje znamenja princezi Crne Gore i kraljici Italije, već izraz našeg poštovanja prema njoj kao ćerki, supruzi, majci... ali iznad svega humanoj osobi i djelatniku.

Ovaj spomenik simbolizuje sve one hrabre i vrijedne Cr-

nogorke, naše majke, sestre, supruge... koje su tokom dugogodišnje istorije nesebično davale sebe zarad spašavanja svojih porodica i svog naroda.

POBJEDA: Na kojoj lokaciji će biti postavljen spomenik?

DRLJEVIĆ: Naša ideja je da spomenik bude postavljen u univerzitetskom kampusu u Podgorici ili na Cetinju, kako bi nove generacije koje dolaze mogle da stiču nova znanja, ali i da imaju uzore u izvanrednoj ženskoj osobi kakva je bila princeza i kraljica Jelena Petrović-Savoja.

Naravno, ovo je naš prijedlog, a na Glavnom gradu i na Skupštini Glavnog grada je da donese konačnu odluku o finalnoj lokaciji.

POBJEDA: Koje su dimenzije spomenika?

DRLJEVIĆ: Ukupna visina spomenika je oko četiri me-

Idejno rješenje spomenika

FOTO: S. MATIĆ

Po njenim dobrim djelima smo čuveni u svijetu Aleksandar Drljević

tra, od čega oko 2,50 m bronze i 1,50 m visina postamenta. Širina cjelokupnog spomenika je oko 1,20 m i dubina 1,20 m.

POBJEDA: Od kog će materijala spomenik biti izrađen?

DRLJEVIĆ: Spomenik će biti u bronzi, a postament u kamenu. Odlučili smo se za ovaj materijal jer se on na osnovu sugestija umjetnika pokazao kao najpostojaniji u našim vremenskim uslovima.

POBJEDA: Ko je umjetnik koji je zadužen za izradu spomenika?

DRLJEVIĆ: Za idejno rješenje spomenika zadužen je crnogorski umjetnik Adin Rastoder koji je diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti, Cetinje, odsjek vajarstvo. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, od 2012. u stalnoj postavci Nacionalnog muzeja Crne Gore. Učestvovao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Grčkoj, Italiji.

POBJEDA: Što spomenik znači u savremenom i istorijskom kontekstu odnosa Crne Gore i Italije?

DRLJEVIĆ: Spomenik princezi Jeleni, koji bi oslikavao njen lik dok je još bila mlada princeza, biće među prvim spomenicima u Crnoj Gori posvećen ženi u cijeloj figuri.

Spomenik posvećen svim ženama kroz istoriju Crne Gore i danas, majkama, suprugama, sestrama... Želja je da Crna Gora podigne na pijedestal majku i ženu ne samo kao simbol materinstva, već i kao ličnosti. Ličnost Crnogorke, koja je u svim nevoljama kroz istoriju uvijek bila pored, iza, a često po mudrosti i ispred Crnogorca. Ona je bila suština postojanja. Nije slučajno kralj Nikola svoje najbolje dramsko djelo posvetio baš takvim Crnogorkama. Izuzetni odnosi koje tradicionalno baštine Crna Gora i Italija, brojni istorijski momenti, među kojima je najznačajniji bio trajno povezivanje kraljevskih dina-



Naša namjera je da spomenik bude izgrađen i postavljen tokom 2019. godine iz pomenutih razloga i nadam se da ćemo u saradnji sa svim institucijama koje su nadležne za ovu oblast i, naravno, sa Glavnim gradom uspjeti da realizujemo sve što je planirano i da završimo započeti posao u planiranom roku

stija, uvijek su bili dobra osnova za saradnju. Posebno uvažavajući vrijednost saradnje u oblasti kulture inicijativa izgradnje spomenika kraljici Italije i princezi Jeleni Petrović-Njegoš u Crnoj Gori doprinijeće da se dodatno učvrste budući bilateralni odnosi između Crne Gore i Republike Italije.

POBJEDA: Kada je planirano postavljanje spomenika princezi Jeleni?

DRLJEVIĆ: Naša namjera je da spomenik bude izgrađen i postavljen tokom 2019. godine iz pomenutih razloga i nadam se da ćemo u saradnji sa svim institucijama koje su nadležne za ovu oblast i, naravno, sa Glavnim gradom uspjeti da realizujemo sve što je planirano i da završimo započeti posao u planiranom roku. Posebno raduje činjenica da su se predstavnici biznis sektora, kao i pojedinci odazvali našem pozivu da pomognu realizaciju ove ideje kroz društveno-odgovorno ponašanje. Ovo treba da bude podsticaj i motivacija, ali i primjer i za ostale da podrže slične akcije, kako bi mladim generacijama približili i promovisali ličnosti i djela iz bogate crnogorske istorije.

Njegosava BOŠKOVIĆ

12

Kultura

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Nacionalna konferencija „Montenegro Creative Forum: A step forward“ počinje sjutra u Podgorici

Nove vizije kulturnih politika PODGORICA - Nacionalna konferencija „Montenegro Creative Forum: A step forward“ biće održana sjutra i prekosjutra u velikoj dvorani budućeg Muzičkog centra Crne Gore (bivši Dom vojske), uz učešće brojnih renomiranih umjetnika iz zemlje i

inostranstva.

Konferenciju će sjutra u 12 sati otvoriti predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

U naredna dva dana biće upriličeno devet tematskih izlaganja, pet panel diskusija „Nova vizija kulturnih politika u Crnoj Gori“, „Muzika kao

pokretač ekonomije“, „Film u Crnoj Gori i van nje“, „Između kreativnosti i preduzetništva“ i „Umjetnost izražavanja“.

Tokom konferencije, u tematskim sesijama i panel diskusijama, uz ostale, učestvovaće šef produkcije u „Northern Ireland Screen“ Andrew Reid,

Omaž Mihailu Laliću u Biblioteci „Đurđe Crnojević“ CETINJE - Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ večeras, u 19 sati, obilježiće 105 godina od rođenja velikog crnogorskog književnika Mihaila Lalića.

Besjedu o njegovom životu i djelu održaće književni kritičar i publicista Rajko Cerović, a biće prikazana i dokumentarna emisija Televizije Crne Gore posvećena Laliću iz serijala „Krugovi književnosti“, autorke mr Nele Savković-Vukčević.

Ovaj velikan crnogorske književnosti rođen je u Trepči, kod Andrijevice 1914. godine. U svojim djelima bavio se tematikom Drugog svjetskog rata na prostoru Crne Gore, a u kasnijem stvaralaštvu u velikoj mjeri obuhvata i Prvi svjetski rat.

Objavio je knjigu pjesama „Sta-

koji je učestvovao u produkciji serije „Game of Thrones“ u Sjevernoj Irskoj, kao i u brojnim projektima HBO. Uz njega, govoriće i naš proslavljeni muzičar Miloš Karadaglić, glumac Stefan Kapičić, direktor Exit festivala Dušan Kovačević, umjetnica Kata-

rina Tomašević Crawford i brojni drugi gosti. Nacionalnu konferenciju „Montenegro Creative Forum: A step forward“ organizuje Ministarstvo kulture i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, u saradnji sa British Councilom.

R. K.

„Književno-kulturne veze na rubovima Mediterana“ Milorada Nikčevića

Uvid u književno i istorijsko nasljeđe

Monografija je dragocjeno štivo kako studentima književnosti, naučnim izučavaocima, profesorima književne kroatistike i montenegristike, ali i svima onima koji žele steći jasan uvid u crnogorsko-hrvatsko književnoistorijsko nasljeđe i tokove njegova razvojnoga procesa kroz različite epohe

zama slobode“ i veći broj pripovjedaka i romana, među kojima su najpoznatiji: „Svadba“, „Zlo proljeće“, „Lelejska gora“, „Hajka“, „Pramen tame“, „Dokle gora zazeleni“, i drugi.

Mihailo Lalić umro je 1992. goR. K. dine.

Evropski filmski festival počinje večeras u Nikšiću

„Belgijski kralj“ na otvaranju

PODGORICA - Nedavno se pojavila monografija „Književno-kulturne veze na rubovima Mediterana (Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije)“, crnogorskog i osječkog univerzitetskog profesora Milorada Nikčevića, u izdanju Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica - Montenegrina“, RH, Osijek, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore iz Tivta.

Knjiga sadrži tri tematske cjeline u kojima se nalaze najznačajnije studije koje su većim dijelom izlagane na naučnim konferencijama i zastupljene u relevantnim časopisima i zbornicima u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori. U njima se Nikčević bavi najsuptilnijima istraživanjima književno-kulturnih veza dviju zemalja, Hrvatske i Crne Gore, što predstavlja osnovu prvog dijela monografije.

skim, slovenskim i hrvatskim književnim jezikom. Svi oni upotpunjuju mozaičku sliku Bokokotorske / crnogorske kulture, bez obzira na to koje su etničke i vjerske provenijencije.

Treći dio knjige sadrži Nikčevićeve studije / eseje ispunjene emotivnim nabojem i sumornim slikama tokom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj.

Autentično prenosi svoj čuveni esej od 15. septembra 1991. „Ge-

neralisimusi, akademici i fanatici“ kojega su prenijeli svi hrvatski i neki crnogorski mediji, a fragment iz njega je pročitan i u Hrvatskom saboru.

Ovako strukturirana monografija Milorada Nikčevića predstavlja dragocjeno i izuzetno korisno štivo kako studentima književnosti, naučnim izučavaocima, profesorima književne kroatistike i montenegristike, ali i svima onima koji žele steći

POSEBAN DOPRINOS

Recenzenti knjige su osječka prof. dr sc Milica Lukić i prof. dr sc Vanda Babić iz Zadra, a urednik je magistar Marijana Terić, tehnički urednik je osječki grafičar Krešimir Rezo, dok je akademski slikar Veselin Banjević autor slike korice koja predstavlja „Gospu od Škrpjela“ iz Boke Kotorske. Akademik prof. dr Milorad Nikčević je inače još uvijek aktivni profesor i predstojnik Crnogorske književnosti na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, koji mu je, među prvim montenegristima, dodijelio Povelju za „poseban doprinos montenegristici“. Ujedno je u ovom sazivu predsjednik Odbora za jačanje kulturnog i državnog identiteta Crne Gore u Savjetu svjetske dijaspore Crne Gore (2019), a biran je na listi eksperata za filologije za akreditaciju / reakreditaciju ustanova visokog obrazovanja i njihovih studijskih programa u Crnoj Gori.

Akademik Nikčević živi i radi u Osijeku, ali povremeno boravi i u svojem zavičaju Crne Gore.

ULOGA BOKE

Kadar iz filma „Belgijski kralj“

NIKŠIĆ - Višestruko nagrađivana belgijsko-holandska komedija/drama „Belgijski kralj“ večeras, u 18 sati, u Nikšićkom pozorištu otvoriće Evropski filmski festival. Nikšićko izdanje manifestacije svečano će otvoriti Marko Kovačević iz Delegacije EU u Crnoj Gori i potredsjednica opštine Nikšić Sonja Nikčević Nakon belgijskog ostvarenja, posjetioci festivala imaće priliku da pogledaju i francusku dramu „Krvavo mlijeko“, portugalsko-francusko-brazilsku koprodukciju „Dijamantino“, češko ostvarenje „Zimske mušice“, mađarski film „Out“, kao i tri dokumentarna filma „Tišina drugih“, „Stranac u raju“ i „Daleki lavež pasa“.

U srijedu, 9. oktobra, u okviru festivala biće organizovano veče crnogorskog filma.

-Posebno nam je zadovoljstvo što se na repertoaru nalaze i dva crnogorska ostvarenja, „Igla ispod praga“ reditelja Ivana Marinovića i „Muškarci“ iz 1963. godine, koji je režirao Milorad Milo Đukanović - saopšteno je iz Delegacije EU. Peti Evropski filmski festival održan je i u Podgorici, Kotoru, Petrovcu, Ulcinju, Bijelom Polju, Petnjici i Mojkovcu, a u julu na Žabljaku prvi put je imao i ljetnje izdanje. Ulaz na sve projekcije je besplatan.

R. K.

„Čuvari tvog poštenja“ u KIC-u PODGORICA - Autorski projekat Borisa Liješevića, „Čuvari tvog poštenja“, u produkciji Večernje scene Gradskog pozorišta, biće izveden večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Ideju za komad Liješević je pronašao u stihu crnogorske himne, u težnji da preispita savremene društvene okolnosti i vrijednosti na kojima smo odgajani. Igraju: Dubravka Drakić, Božidar Zuber, Emir Ćatović, Branka Femić, Željko Radunović, Katarina Krek, Ivona Čović-Jaćimović/Jelena Simić, Sanja Popović, Pavle Ilić, Branko Ilić i Simo Trebješanin.

R. K.

jasan uvid u crnogorsko-hrvatsko književnoistorijsko nasljeđe i tokove njegova razvojnoga procesa kroz različite epohe.

Monografija „Književno-kulturne veze ne rubovima Mediterana (Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije)“ realizovana je uz finansijsku pomoć Osječko-baranjske županije i pojedinih kulturnih institucija / ministarstava Crne Gore.

U drugome dijelu, autor ispituje ulogu i značaj Boke Kotorske na mediteranskom prostoru počevši od najranijeg slavenskog peroda pa do 20. vijeka. Ukazuje na mnoge književnokulturne pojave, autore i pisce, koje prati zajedno sa istovjetnim pojavama u književnokulturnom prostoru sjevernog / Pljevaljskog književno-kulturnog kruga Crne Gore. Minuciozno i znalački autor sagledava sve književne osobenosti bez obzira gdje su autori rođeni, pa se u tom korpusu nalaze i svi oni stvaraoci koji su pisali latinskim, talijan-

Mr Marijana Terić

Hercegnovski strip festival nagrađen u Novom Sadu

PODGORICA - Hercegnovski strip festival (HSF) nagrađen je Velikom zlatnom medaljom za vrhunski kvalitet manifestacije na 52. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu.

Kako su saopštili iz direkcije HSF-a, nagrada koja je stigla od jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija na prostoru Balkana, još jedna je potvrda izuzetnom kvalitetu i regional-

nalnoj prepoznatljivosti HSF-a kao vrhunskog promotera stripa, Herceg Novog i Crne Gore.

- Ova nagrada, kao i prije nagrada Karavađo dodijeljena od italijanske ambasade, svakako će biti dodatni podsticaj da nastavimo misiju započetu prije 13 godina -poručili su organizatori Hercegnovskog strip festivala, koji na krilima nove nagrade nastavljaju misiju umrežavanja sa regionalnim manifestacija-

ma posvećenim devetoj umjetnosti.

U tom kontekstu HSF u minula dva dana imao je dva zvanična nastupa na festivalima stripa u Banjaluci i Mostaru. Na drugom izdanju Međunarodnog salona stripa u Banjaluci, HSF se predstavio u subotu na promotivnoj tribini koju je moderirao poznati regionalni strip znalac Zoran Pejić. Istog dana predstavnici HSF-a u okviru četvrtog izdanja

bratskog festivala MoStrip, vodili su tribinu o legendarnom strip junaku Dilanu Dogu (Dylan Dog) sa autorima tog stripa Markom Mastracom i Đankarlom Marzanom. Takođe na mostarskoj smotri stripa, predstavnici HSF-a učestvovali su na tribini na kojoj se predstavljaju sjajni autori italijanske devete umjetnosti Roberto Dizo, Alesandro Boći, Đuzepe Kandita i Đani Sedioli.

R. K.

Pobjeda

Kultura

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

13

OGLEDI: Blažo Šćepanović, jedan od najdarovitijih pionira crnogorskog književnog buđenja » Piše: Rajko CEROVIĆ „Zlatna šuma“ je naziv posljednje zbirke pjesama jednog od najdarovitijih crnogorskih poslijeratnih pjesnika Blaža Šćepanovića, koji je obilježio kasne pedesete i rane šezdesete godine proteklog vijeka.

Refleksije po mjeri pjesničke slobode

Rođen je 1934. godine u Lješnici kod Bijelog Polja, a završio život kao tridesetdvogodišnjak, nesrećnim slučajem u vodama Ohridskog jezera. Šćepanović je završio gimnaziju u rodnom Bijelom Polju, a Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je u Kulturno-prosvjetnom vijeću Jugoslavije, zatim kao savjetnik za kulturu i umjetnost u Generalnom sekretarijatu predsjednika Republike.

Prvu pjesničku zbirku pod naslovom „Lobanje u travi“ Šćepanović je objavio 1957. godine. Slijedile su „Ivicom zemlje zmija“ 1958, zatim „Smrću protiv smrti“, (zajedno sa Brankom Miljkovićem) 1959, „Smrt pjesnikova“ 1961, „Crvena zora vremena“ (izbor iz jugoslovenske revolucionarne poezije) 1962, i konačno zbirka „Zlatna šuma“ 1966. godine.

Blažo Šćepanović

Buntovna priroda koja je željela da ubrza svijet Pjesnik bogate refleksivnosti, modernog shvatanja smisla i uloge poezije, Šćepanoviću kao da nije značajan povod za pjesmu, koji naoko može ležati u rodoljubivoj ili drugoj emociji.

On uvijek ostaje pjesnik vlastite složene intime, njegova poezija se uvijek razgranava u rafinovani izraz, u višu vrstu bogatog samogovora i ličnog doživljaja bogatstva svijeta. Šćepanović je uvijek svoj i kad ispisuje čuvenu mini poemu „Puška“, nagrađenu

KNJIŽEVNI TRAG

Intenzivno živeći svoju pjesničku mladost, kao da je slutio da će mu životni vijek biti prekratak, Šćepanović je ostavio iza sebe bogati književni trag, posebno podižući, dotle poznatu patriotsku pjesničku temu na nesumnjivo viši, misaoniji i lirski bogatiji nivo od onog na koji smo kao čitaoci bili navikli. Šćepanović je energično prekinuo domaću tradiciju isprazne patriotske retorike, nazdravičarenja, posvećivanja pjesme ovom ili onom odredu, ili istaknutom pojedincu, jednom riječju onom besplodnom udvaranju aktuelnoj vlasti, držeći da je pjesma, bez obzira koje načelne tematike, suviše ozbiljan i obavezujući stvaralački čin, suviše univerzalan pothvat koji, prirodno, računa na duže trajanje i dublju pjesničku ekspresiju. Gotovo da teško možemo svesti Šćepanovićevu rodoljubivu poeziju na samo vrijeme neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Taj, posebno moderni senzibilitet, to više shvatanje pjesme i njene uloge, posebno je u Šćepanoviću osjetio jedan od najdarovitijih srpskih pjesnika Branko Miljković, koji je, zajedno sa Blažom Šćepanovićem, ispisao onu čuvenu pjesničku zbirku „Smrću protiv smrti“. Slavni Miljkovićevi stihovi u njoj „Da li će sloboda znati da peva/ Kao što su sužnji pevali o njoj?“, predstavlja trajno užareno pitanje kojim se, pored ostalog, i prije drugovanja sa Miljkovićem i poslije toga, intenzivno bavi Šćepanovićeva lirika. Uprkos obilnom protoku vremena do danas nije bilo inspirativnije i potentnije rodoljubive lirike od one koju su njegovali dvojica pomenutih pjesnika, a trajno, za

Čuvena zbirka „Smrću protiv smrti“, koju je Šćepanović pisao sa Brankom Miljkovićem

na Struškim večerma poezije, ili u pjesmi „Još ljubav drumovima traže“, ili „Ljubavlju izmjereno vrijeme“, „Ljubavna freska“, ili u mini ciklusu „Lične vijesti“. Svuda dolazi do izraza njegova složena refleksija, po mjeri vlastite slobode, koju možda djelimično duguje otkrivenom nadrealizmu, ali više svojoj nemirnoj i buntovnoj prirodi koja je žarko željela, i u poeziji i njegovoj plodnoj entuzijastičkoj djelatnosti u kulturi, da što prije ubrza svijet.

Energično je prekinuo domaću tradiciju isprazne patriotske retorike, nazdravičarenja, posvećivanja pjesme onom besplodnom udvaranju aktuelnoj vlasti držeći da je pjesma suviše ozbiljan i obavezujući stvaralački čin koji računa na duže trajanje i dublju pjesničku ekspresiju vrijeme svoga prekratkog života, pjesnik Blažo Šćepanović.

SLOŽENOST SVJETOVA

No, prevelika je zabluda identifikovati ukupno pjesništvo Blaža Šćepanovića sa samo patriotskom lirikom.

Ne, jer kad u osnovi njegove pjesme postoji patriotski prizvuk i emocija, daleko od toga da njegova pjesma ne ide znatno dalje, otkrivajući bogatu pjesničku indi-

vidualnost i složenost svjetova kojima je pjesnik trajno okupiran.

Njegove zbirke „Smrt pjesnikova“ ili „Zlatna šuma“, duboko lične, dodiruju gotovo mistične predjele kojima se prostire moderna poezija, ne samo njegovog, nego i znatno kasnijeg doba. Munjevito, vlastitom talentovanom prirodom, pjesničkom radoznalošću i žeđu, Šćepanović je provario kroz sebe i simbolizam i ekspresionizam, da bi mu nadrealizam više prirastao za srce, prije svega pjesničkom slobodom koja je u jugoslovenskoj lirici počela da buja u ranim poslijeratnim godinama.

Nikada nije pisao rimovanim stihovima, ispisujući vlastite nesporazume

Dio Blažove zaostavštine u vitrinama NBCG „Đurđe Crnojević“ na Cetinju



Prevelika je zabluda identifikovati ukupno pjesništvo Blaža Šćepanovića samo sa patriotskom lirikom

sa svijetom, to jest refleksije po mjeri pjesničke slobode kojoj se jedino pokoravao.

Možda u tom smislu jedan od najsugestivnijih primjera pruža Šćepanovićeva pjesma

„Smrt pjesnikova“ koju, i pored ograničenog prostora u novini, ne mogu a da ne citiram: „O, vi što pustinjama prodajete vijuge / povratite crvene cvjetove / za ljubav djevojčica i dječaka / kojih nema. / Zbijeni su po hiljadu u jednog / da dani nemaju kraja, / i kalemljen sam / i prilagođavan ognju i ledu, / poklonio sam vam sve najljepše iz sebe, / predao sam vam sve svoje melodije / i ritmove. / Sad sebe praznog prezirem / mirisa se svoga stidim / i ne smijem da vam pogledam u lice / iz ovoga strašila šume.“

DJELO ZA ISTORIJU

Veliki je grijeh danas zaboraviti pjesnika Blaža Ščepanovića, jednog od najdarovitijih pionira crnogorskog pjesničkog i književnog buđenja odmah po završenom, istinski oslobodilačkom ratu. Svojim prekratko završenim životom ne samo da je nagovijestio bogate mogućnosti vlastitog talenta, nego i ostavio djelo koje mora biti sastavni dio svake istorije i antologije crnogorskog novovjekovnog pjesništva.

Prekratko je živio da bi se spomenikom u rodnom Bijelom Polju pridružio svojoj književnoj sabraći Ristu Ratkoviću ili Ćamilu Sijariću.

14

Svijet

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Završeni parlamentarni izbori na Kosovu

Vode DSK i Samoopredjeljenje, Srpska lista ubjedljiva na sjeveru PRIŠTINA - Na Kosovu se održani parlamentarni izbori. Prema preliminarnim rezultatima, najviše glasova osvojile su stranke koje su dosad bile u opoziciji - Demokratski savez Kosova i Samoopredjeljenje.

Srpska lista ubjedljivo je pobijedila u opštinama sa srpskom većinom. Nepravilnosti su zabilježene na više desetina mjesta. Tužilaštvo je odredilo pritvor

Sa jednog od glasačkih mjesta

za dvije osobe iz biračkog odbora u OŠ ,,Sveti Sava“ u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice jer su omogućili jednoj ženi da glasa sa izvodom iz matične knjige rođenih.

Centralna izborna komisija objavila je da je na osnovu 35 odsto prebrojanih listića najviše glasova dobio Demokratski savez Kosova - 64.521 glas. Na sajtu CIKa na drugom mjestu je Samoopredjelje-

nje 59.492 glasova, dok je treća Demokratska partija Kosova sa 57.717 glasova.

Koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska partija Kosova imaju 33.225 glasova. Srpska lista je dobila 13.994 glasova, dok su ostale stranke zajedno dobile 25.242 glasa. Najveća izlaznost zabilježena je u opštinama sa srpskom većinom, objavljeno je na sajtu Centralne izborne komisije (CIK).

Upozorenje američkog državnog sekretara

Ukrajina ponovo na nogama zbog Rusije

Protesti zbog izbora na istoku zemlje Majk Pompeo

Pompeo: Turska da se kloni bušenja u blizini Kipra VAŠINGTON - Postoje pravila za istraživanje energetskih resursa na Sredozemlju, saopštio je američki državni sekretar Majk Pompeo i upozorio Tursku da se kloni protivzakonitih i neprihvatljivih aktivnosti bušenja.

Ukrajinci opet na ulicama

KIJEV - Hiljade ljudi protestuju u glavnom gradu Ukrajine protiv plana predsjednika Vladimira Zelenskog. Zelenski planira da na istoku zemlje, gdje se vode borbe s proruskim snagama, budu održani lokalni izbori, što demonstranti vide kao ogroman ustupak Rusiji.

Ukrajina, Rusija i posrednici, Njemačka i Francuska, potpisali su u utorak sporazum s proruskim borcima za otcjepljenje Donbasa na istoku Ukrajine koji predviđa održavanje lokalnih izbora u tom regionu gdje već pet godina traje sukob između separatista i ukrajinskih snaga, u kojem je poginulo više od

13.000 ljudi, navodi Rojters.

Mnogi smatraju da je potpisivanje ovog sporazuma korak naprijed ka primjeni mirovnog sporazuma iz Minska, koji je potpisan 2015. godine pod pokroviteljstvom Francuske i Njemačke. Sporazum iz Minska predviđa da Ukrajina vrati punu kontrolu nad svojom

granicom sa Rusijom, ali tek pošto regioni s većinskim ruskim stanovništvom dobiju široku autonomiju i održe lokalne izbore.

Odredbe sporazuma iz Minska o širokoj autonomiji naišle su na kritike u Ukrajini, što je bila prepreka za realizaciju sporazuma koji Zelenski sada pokušava da oživi.

Vašington demantuje Spriječen teroristički da su propali pregovori napad u

Donald Tramp još vjeruje u pregovore

VAŠINGTON - Vašington je demantovao tvrdnje da su nuklearni pregovori sa Sjevernom Korejom propali, insistirajući da su dvije strane u Švedskoj imale ,,odlične diskusije“.

Sjeverna Koreja je ranije saopštila da su pregovori prekinuti jer ,,SAD nijesu ništa donijele

za pregovarački sto“.

-Američka strana nas je veoma razočarala - rekao je Kim Mjong Gil, šef sjevernokorejske delegacije.

Američka strana saopštila je da ranije saopštenje Pjongjanga ne održava suštinu održanih pregovora.

- SAD su donijele niz kreativ-

nih ideja i imali smo odlične diskusije sa kolegama iz Sjeverne Koreje - rekla je portparolka američkog Stejt departmenta Morgan Ortagus.

Vašington je prihvatio inicijativu Švedske da bude domaćin i narednim pregovorima koji će se održati za dvije nedjelje.

Zvaničnici dvije zemlje sastali su se u subotu u Švedskoj u nadi da će ponovo pokrenuti pregovore sa mrtve tačke. To je bio prvi formalni sastanak na radnom nivou od susreta američkog predsjednika Donalda Trampa i sjevernokorejskog kolege Kim Džong Una u junu.

Američku delegaciju predvodio je specijalni predstavnik SAD za Sjevernu Koreju Stiven Bigan.

-Jasno smo naznačili da se operacije u međunarodnim vodama sprovode pod određenim pravilima. Rekli smo Turcima da je protivzakonito bušenje neprihvatljivo i nastavićemo da preduzimamo diplomatske akcije kako bismo osigurali sprovođenje zakonitih aktivnosti - rekao je Pompeo tokom posjete Grčkoj. On je kazao da nijedna ze-

mlja ne može držati Evropu kao taoca, prenosi SEEbiz.

Pompeo je takođe najavio bližu vojnu saradnju s Grčkom nakon susreta s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom. Članice NATO-a će takođe jačati svoje veze u energetskim i ekonomskim sektorima, složili su se Pompeo i Micotakis.

Napetosti između Kipra i Turske porasle su nakon što je Ankara poslala brod za bušenje u području u kojem su dozvolu za to dobile italijanske i francuske energetske kompanije.

Turska i Grčka su saveznice u NATO-u, ali su dugo zavađene zbog Kipra koji je etnički podijeljen između Grka i Turaka od 1974.

Turska gomila vojne snage i opremu na granici sa Sirijom

Španiji

MADRID - Policija u Španiji je spriječila teroristički napad i uhapsila 23-godišnjeg španskog državljanina koji je pripadnik Islamske države. Kako su prenijeli španski mediji, policija je u njegovom stanu u blizini Madrida našla hemikalije i uputstva za pravljenje eksploziva. Kod osumnjičenog su pronađeni i spisak meta napada kao i pancir.

Turska vojska na granici

ANKARA - Turska je poslala dodatne snage i tehniku na granicu sa Sirijom, u okrug Akčakale, javljaju mediji, a snimci vojske i opreme se dijele na društvenim mrežama.

Turske dodatne snage su stigle nakon što je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan objavio da planira operaciju protiv Sirijskih demokratskih snaga, kurdskih formacija koje podržavaju SAD, javljaju mediji.

Turski lider Redžep Tajip Erdogan je ranije izjavio da je Ankara završila pripreme, napravila plan i „izdala potrebna naređenja“ za operacije na sjeveru Sirije.

Kako se na snimcima i fotografijama vidi, konvoj vojnih vozila i autobusa navodno se kreće prema sirijskoj granici. Primijećeno je i pojačano prisustvo helikoptera u toj oblasti.

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Iz nevladinog sektora tvrde da u podgoričkim naseljima ima mnogo ilegalnih odgajivačnica opasnih pasa, dok nadležni kažu da nema nijedne u registru

Borbe pasa se organizuju slobodno, tužilaštvo na potezu

I. BOŽOVIĆ

Svojim nezalaganjem, odnosno nekažnjavanjem, nadležni organi daju vjetar u leđa ljudima koji se bave organizovanjem borbi pasa.

Budući da ih niko ne dira i ne procesuira, organizatori borbi pasa su toliko osilili pa se više i ne kriju – kazao je direktor NVO Prijatelji životinja Dragoje Vlahović

Propisane kazne

PSI ZA KOJE SE SUMNJA DA SE KORISTE U BORBAMA: Pitbul terijeri na jednoj od lokacija u gradu

da je makar dvadesetak puta nadležnim organima i službama ukazao na problem držanja nelegalnih odgajivačnica opasnih pasa, kao i organizovanja borbi pasa. Kako poručuje, krajnje je vrijeme da nadležni stanu na kraj ovim, sve izraženijim problemima u glavnom gradu.

ODGOVORNOST Dragoje Vlahović

Dok tužilaštvo, policija, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Komunalna inspekcija ozbiljnije ne pristupe problemu držanja odgajivačnica opasnih pasa u glavnom gradu i dojavama građana i nevladinog sektora o organizovanju borbi pasa, do tada će ovo biti sve izraženiji problem – kaže za Pobjedu direktor NVO ,,Prijatelji životinja“ Dragoje Vlahović.

Od 2015. godine, kada je formirana ova NVO, Vlahović tvrdi

Direktor NVO ,,Prijatelji životinja“ ističe da je posljednja kazna za organizovanje nelegalnih borbi pasa na teritoriji glavnog grada izrečena 2010. godine.

-Lice koje je tad organizovalo borbu na Barutani je kažnjeno novčano. Nažalost, opet je nastavio da se bavi time – kaže Vlahović, uz napomenu da je to jedinstven slučaj da je neko kažnjen zbog organizovanja borbi pasa.

Navodeći da je u suzbijanju organizovanja ilegalnih borbi pasa Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne

Ubistvo četiri pitbula na Zlatici u fazi izviđaja U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog usmrćivanja četiri pitbula u park-šumi Zlatica 9. septembra ove godine pokrenut je postupak koji je i dalje u fazi izviđaja.

- Završeno je vještačenje vještaka veterinarske struke, prikupljena su obavještenja od policije i u toku je preduzimanje dokaznih radnji radi donošenja odluke - poručili su iz tužilaštva. poslove snosi najmanju odgovornost, Vlahović naglašava da bez tužilaštva i policije taj problem ne može biti riješen.

- Svojim nezalaganjem, odnosno nekažnjavanjem, oni daju vjetar u leđa ljudima koji se bave organizovanjem borbi pasa. Budući da ih niko ne dira i ne procesuira, organizatori borbi pasa su toliko osilili pa se više i ne kriju – kazao je Vlahović, uz napomenu da se zbog ovog problema makar dvadesetak puta obraćao nadležnima.

Direktor NVO ,,Prijatelji životi-

nja“ smatra da je neophodno što prije formirati stručni tim ljudi koji se bavi ovim problemom. Navodeći da u Crnoj Gori postoje samo dvije registrovane odgajivačnice pasa u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, on ističe da su odgajivačnice opasnih pasa zakonom zabranjene.

Kako tvrdi, u svakom podgoričkom naselju ima makar po jedna ilegalna odgajivačnica pasa za borbe.

- Ima ih na Zlatici, Koniku, Zabjelu, ispod Ljubovića... Na Zlatici ih

Opasni psi moraju biti sterilisani Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koja vodi evidenciju o registrovanim odgajivačnicama pasa (sa tri i više rasplodnih ženki namijenjenih prodaji) tvrde da se uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih reprodukciji može obavljati u odgajivačnicama koje ispunjavaju uslove u pogledu objekta, opreme i uslova neophodnih za zaštitu dobrobiti životinja, uz vođenje registra odgajivačnica.

-U registru Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, za opštinu Podgorica, nije upisana ni jedna odgajivačnica pasa koja ima tri i više rasplodne ženke – navode iz Uprave.

Odgajivačnice pasa, dodaju oni, podliježu istim uslovima registracija bez obzira na rase pasa.

- Međutim, Pravilnikom o načinu držanja opasnih pasa (Sl. list CG, br. 31/2017) definisano je da su „opasni psi“ koji: bez povoda napadnu i nanesu čovjeku tjelesnu povredu, bez povoda napadnu i nanesu

tjelesnu povredu drugim životinjama i koji su namijenjeni za čuvanje imovine ili lica. Opasnim psima smatraju se psi sljedećih rasa: pitbul terijer, američki stafordski terijer, bulterijer, srednjeazijski ovčar, tosa inu, kavkaski ovčar, fila brazilijero, šarplaninac, američki buldog, kangal, južnoruski ovčar, tornjak ili mješanci tih rasa ili psi koji su dresirani za borbe. Opasnog psa može da drži samo punoljetno lice, pod uslovom da je pas sterilisan, da mu je obezbijeđena adekvatna zdravstvena zaštita, kao i pas koji je prošao obuku.

Opasni psi mogu se ustupiti na čuvanje i privremeni smještaj samo licu starijem od 21 godine – poručuju iz Uprave.

Kako dodaju, kontrolu registrovanih odgajivačnica kućnih ljubimaca namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki vrši veterinarska inspekcija Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

- Međutim, kontrolu uslova i načina držanja pasa (bez obzira na rase) u skladu sa

lokalnim odlukama o uslovima i načinu držanja pasa sprovode Komunalna policija i Komunalna inspekija – dodaju oni.

U posljednjih tri godine, navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, nijesu imali podnešenih prijava građana ili predstavnika nevladinog sektora o držanju nelegalnih odgajivačnica opasnih pasa u Podgorici.

- Od strane nevladinih organizacija Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je dobijala dojave o potencijalnim lokacijama nelegalnom organizovanju borbi pasa. U saradnji sa predstavnicima Uprave policije i veterinarske inspekcije u nekoliko navrata je vršen nadzor prijavljenih lokacija. Međutim, niti na jednoj prijavljenoj lokaciji nije bilo zabilježen slučaj organizovanja borbi pasa. Tako da u posljednje tri godine povodom organizovanja borbi pasa nije evidentiran ni jedan slučaj kažnjavanja lica u skladu sa Zakonom o veterinarstvu – navode iz Uprave.

ima makar tri-četiri, iza restorana ,,Tri bora“ i prema Doljanima.

Sakrivene su u dvorištima iza kuća, pa ih je teže naći – navodi Vlahović, uz pojašnjenje da odgajivačnica podrazumijeva držanje tri i više rasplodnih ženki.

Kako dodaje, psi (uglavnom rase pitbul i staford) za borbe se treniraju u park šumama, na periferiji grada i van naselja.

-Ljudi koji organizuju borbe pasa se prema tome odnose kao da je to legalno, jer ih niko ne sprečava u tome. Takođe i ilegalni odgajivači pasa. Bukvalno sve, od rođenja šteneta koje se sprema za borbe, pa sve do njegove smrti, sve se radi protivzakonito – naglašava Vlahović.

Navodeći da se za borbe dovode i psi iz inostranstva, on smatra da su neophodne i pojačane kontrole na graničnim prelazima.

PRIJAVE Naš sagovornik kaže da je tužilaštvu, policiji i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne makar dvadesetak puta prijavljivao lokacije gdje se organizuju borbe pasa, kao i one na kojima su ilegalne odgajivačnice opasnih pasa, ali da se po tim pitanjima ništa konkretno ne preduzima.

-Prije dva mjeseca dojavljeno nam je da se na Staroj Zlatici, iza stadiona Koma, organizuju borbe pasa. Međutim, kasno, jer borba je organizovana oko osam sati predveče, mi smo dobili informaciju o tome ujutro, narednog dana. Obišli smo teren, ali za rješavanje ovog problema potrebni su dokazi – navodi Vlahović, uz napomenu da je slučaj prijavljen policiji.

Nezavisno od ovoga, Pobjeda je prije skoro mjesec došla do saznanja da su upravo u ovom naselju 9. septembra ubijena četiri pitbula, što nam je i potvrđeno iz policije i Osnovnog tužilaštva.

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navode da je Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, članom 51, definisano da će se novčanom kaznom od 800 do 25.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice ako obučava životinje za borbu, organizuje borbe životinja ili borbe između životinja i ljudi, učestvuje u njima, posjećuje ih i oglašava i organizuje klađenje i učestvuje u klađenju.

- Za isti prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od 60 do 3.000 eura, odnosno kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 eura do 8.000 eura – navode iz Uprave.

Imali smo uvid i u prijavu koju je Vlahović 31. jula ove godine uputio policiji i Veterinarskoj inspekciji, a u kojoj se navodi da na Koniku lice (čije je ime navedeno u prijavi) drži psa za kojeg se sumnja da je ozlijeđen u borbi, a da njegov vlasnik drži ilegalnu odgajivačnicu opasnih pasa i da se bavi organizovanjem borbi pasa.

- Iz Veterinarske inspekcije smo dobili informaciju da su bili na licu mjesta, ali da pomenutog psa tamo nije bilo, te da je vlasnik tvrdio da ga je izgubio. Iz Uprave policije ni nakon deset dana nijesmo dobili nikakvu informaciju - navodi Vlahović.

U prijavi Upravi policije od 7. februara ove godine, u koju smo takođe imali uvid, Vlahović navodi da mu je anonimno dojavljeno da se u Ulici Iva Vizina, na Zabjelu (iza Hemomonta), ispred kuće nalaze psi rase pitbul, za koje se sumnja da se koriste u ilegalnim borbama.

-Prema tvrdnjama našeg izvora, na tim psima su vrlo često vidljive povrede, što navodi na sumnju da se psi koriste u borbama s obzirom na činjenicu da ne izlaze iz dvorišta, te da nemaju međusobnog kontakta – naveo je Vlahović u prijavi.

Kako on tvrdi, ovo je samo jedna od ilegalnih odgajivačnica opasnih pasa u Podgorici.

Ekipa Pobjede juče je bila u Ulici Iva Vizina da provjeri ove tvrdnje. U toj ulici, pored puta, na travnjaku ispod drveća zatekli smo osam kućica za koje je bilo privezano osam pitbulova. Od ulice ih nije odvajala zaštitna ograda, a iza njih je bio montažni objekat.

Pobjeda

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

17

Održan Treći sajam audio uređaja, opreme i nosača zvuka u tržnom centru Delta siti

Veliki povratak analognog zvuka

Obavezno čipovanje pasa i kontrola odgajivačnica Podsjetivši da je 28. septembra ove godine počelo čipovanje pasa, direktor NVO ,,Prijatelji životinja“ Dragoje Vlahović kaže da, ukoliko bi svi psi bili čipovani u što kraćem roku, onda bi i kontrola pasa bila bolja. Kako dodaje, bez obaveznog registrovanja svih odgajivačnica pasa nema napretka u suzbijanju organizovanih borbi pasa.

- Čipovanje, registracija svih odgajivačnica i stroga kontrola su ključ za rješavanje ovog problema. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove mora da formira ekipu ljudi koja će strogo kontrolisati odgajivačnice. Mora se reagovati po svakoj prijavi građana – poručuje Vlahović.

On smatra da za proceduru čipovanja pasa treba odrediti rok, kako bi svi morali u tom periodu da obave ovu zakonsku obavezu.

- Vlasnicima ilegalnih odgajivačnica i onima koji pse spremaju za borbe nije u interesu da čipuju svoje pse – naglašava Vlahović.

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ranije nam je rečeno da akcija čipovanja nema vremenskog ograničenja, te da će se sprovoditi u kontinuitetu.

- Ne razmišljamo o vremenskim rokovima za čipovanje i kažnjavanju vlasnika ukoliko to ne urade, jer je cilj da djelujemo preventivno i da na svaki način podržimo podizanje nivoa svijesti za odgovorno vlasništvo nad psima i rješavanje brojnih izazova u ovoj oblasti – poručili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Povrijeđene pse vlasnici ostave na ulici ili ih ubiju Direktor NVO ,,Prijatelji životinja“ Dragoje Vlahović navodi da psi koji su povrijeđeni u borbama uglavnom završe na ulici ili ih vlasnici ubiju.

- Našli smo dosta takvih mrtvih pasa. Ukoliko ih nađemo žive, povrijeđene nakon borbe, najčešće pitove i staforde, podnosimo prijavu policiji. Nakon toga ih najčešće liječe građani ili u azilu. Kad se oporave, tražimo im udomitelja. Dosta takvih pasa smo udomili – kazao je Vlahović.

- Za rješavanje ovih problema neophodna je dobra saradnja između policije, tužilaštva, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne polsove, kao i Komunalne inspekcije.

Od pomoći je i civilni sektor, ali mi smo tu da ukažemo na problem i prenesemo informaciju nadležnima – zaključuje Dragoje Vlahović, koji je apelovao na građane da obavještavaju njih ili policiju o ovim problemima, te da mogu ostati anonimni.

Prije četiri dana poslali smo pitanja Upravi policije, Osnovnom državnom tužilaštvu.

Zahtijevali smo od njih da nam saopšte koliko prijava od građana i nevladinog sektora su dobili u posljednje tri godine povodom organizovanja borbi pasa, nelegalnog držanja odgajivačnica opasnih pasa u Podgorici, kao i što je urađeno tim povodom. Međutim, do zaključenja broja odgovore nijesmo dobili. Igor MITROVIĆ

J.VUKAŠINOVIĆ

Treći sajam audio uređaja, opreme i nosača zvuka održan je proteklog vikenda u tržnom centru Delta siti.

Ovaj događaj je okupio 20 izlagača, koji su predstavili vintidž, ali i nove audio uređaje i opremu, umjetničku izložbu omota gramofonskih ploča, muzičku literaturu, kataloge, brošure...

Boris Burić iz nevladinog udruženja ,,Gramofonske ploče Crna Gora – Montenegro Records“ rekao je da je sajam malo proširen u odnosu na prethodne godine.

- Proširen je i tematski, kao i sa brojem izlagača. Sama ideja se rodila iz NVU ,,Gramofonske ploče Crna Gora – Montenegro Records“ kako bismo okupili što više ljubitelja i kolekcionara audio uređaja, kao i gramofonskih ploča. Imamo 20 izlagača, među njima su tri gosta iz inostranstva, što Sajam podiže na nivo međunarodne manifestacije, a prvi put imamo dva pravna lica koji su zastupnici određenih muzičkih brendova. Očekujem da će kroz godinu dana, kada bude organizovan četvrti sajam, biti i više izlagača – rekao je Burić.

On je dodao da svake godine Sajam postaje bogatiji, te da bi napravili što bolju ponudu i

Sa Sajma audio uređaja, opreme i nosača zvuka

bogatiji sadržaj, potrebna im je podrška ili Glavnog grada ili Ministarstva kulture, jer je, za sada, Sajam rezultat velikog entuzijazma ovog udruženja.

Na mjestu koje je bilo namijenjeno za sve audiofile i zaljubljenike u analogni zvuk, moglo se naći više od 200 audio vintidž uređaja, preko 50 gramofona, desetak magnetofona, te mnoštvo gramofonskih ploča.

Marija Vašiš iz Zrenjanina prvi put je učestvovala na sajmu ovog tipa u Crnoj Gori.

- Oduševljeni smo i organizacijom, kako ostalim prodavcima tako i kupcima. Zainteresovanost postoji, a nijesmo očekivali da će biti baš toliko velika. Uglavnom smo prodali

dosta rok, pop, džez ploča, po cijeni od dva eura pa nadalje – kazala je Vašiš.

Na Sajmu je izlagala firma Euro-Unit Montenegro koja je svoj dvodnevni štand oplemenila Hi-FI opremom. Mladen Lalović rekao je da je izložena oprema više reklamnog tipa.

- Ljudi su zainteresovani, pa smo ostvarili dosta kontakata za neku buduću saradnju. Generalno je problem što se slabo zna da postoji ovakva prodavnica gdje mogu da kupe Hi-Fi opremu. Ovom prilikom smo prikazali kućna pojačala, zvučnike, par modela gramofona, određene studijske i HiFi slušalice. Zadovoljni smo, iako su najviše na udaru gramofoni i ploče, ali ljudi se inte-

NVO Speranza u posjeti Zavodu ,,Komanski most“

Svaki vid pažnje je vrijedan Mladi tim nevladine organizacije Speranza obišao je Zavod ,,Komanski most“ i uručio donaciju u vidu paketa hrane, odjeće, hemije, kozmetike i igračaka.

- Proveli su par sati sa korisnicima našeg Zavoda, obišli smještajne kapacitete i upoznali se sa radom ustanove.

Tom prilikom, izrazili su zadovoljstvo uslovima za život korisnika i postignutim standardom. U saradnji sa Herbalajfom, donirali su pakete hrane, odjeće, hemije i kozmetike, kao i igračaka - kazala je Jelena Banjević iz ,,Komanskog mosta“.

Direktor Zavoda Vaselj Dušaj, zahvaljujući na donaciji, kazao je da je svaki vid pažnje vrijedan i dobrodošao.

- Svaka donacija je korisna i

Sa donacije

vrijedna, ne samo zbog njene materijalne vrijednosti, već u prvom redu zbog toga što se Zavoda i njegovih korisnika sjete dobri ljudi. Zavod njegu-

je potpunu otvorenost i spremnost na svaki vid saradnje sa onima koji pokazuju interesovanje za život korisnika – poNj. B. ručio je Dušaj.

Mališani iz vrtića ,,Leptirić“ obilježili Dječju nedjelju

Zaigrali i zapjevali zajedno Mališani starije vaspitne grupe iz vrtića ,,Leptirić“ JPU ,,Đina Vrbica“ učestvovali su u kulturno-umjetničkom programu ,,Zaigrajmo zajedno“, kojim

Ljubitelji autentičnog zvuka

su kroz pjesmu i igru obilježili Dječju nedjelju.

Iz ,,Leptirića“ su podsjetili da Dječja nedjelja ove godine slavi značajan jubilej, 30 godina

Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, najznačajnijeg međunarodnog dokumenta u oblasti ljudskih prava koji se tiče djeteta.

Nj. B.

Mnogi ljubitelji muzike su jedva čekali ovaj sajam, a većina njih je kod kuće i imala gramofon. Jedna od njih je i Elvira Perović, koja je došla da kupi ploče.

- Gramofon imam dvije godine i od tada stalno koristim priliku da kupim nešto novo. Ovaj sajam je nešto najbolje što može da se organizuje, jer uvijek pronađem ono što sam željela, a imam priliku da dobijem i sjajne preporuke – kazala je Perović.

S druge strane, Milana Sekulovića interesuju pojačala, ali i stari gramofoni.

- Pojačala mi definitnivo trebaju i došao sam namjenski. A ovako volim da razgledam sjajne stare gramofone, jer je vrlo mala vjerovatnoća da ću imati priliku opet da ih vidim – rekao je Sekulović.

resuju za Hi-Fi, jer je u zadnjih par godina ova oprema postala trend – rekao je Lalović.

Već bogatu ponudu popunila je i muzička literatura, knjige, katalozi, brošure, posteri, kao i rukotvorine na temu muzike.

Muzički sajam nije mogao proći bez kvalitetne muzike, te je dvodnevni di-džej program vodio FM Mirda.

J. VUKAŠINOVIĆ

Zajednička akcija CDPR-a i Poliklinike ,,Filipović“

Besplatni ultrazvuk i pregled dojki Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), u saradnji sa Poliklinikom ,,Filipović“, organizuje besplatan ultrazvuk sa pregledom dojki, a ukoliko se ukaže potreba i mamografiju.

Za deset osoba koje se danas (ponedjeljak, 7. oktobar) prve jave u 18 sati na broj telefona CDPR-a (069 530 666) obezbijeđen je besplatan ultrazvuk sa pregledom dojki, a po potrebi i mamografija u Poliklinici ,,Filipović“. Za sve ostale koji se jave u utorak, srijedu, četvrtak i petak (od 8. do 11. oktobra) u istom terminu, obezbijeđen je isti pregled sa popustom od 50 odsto.

Povod za tu akciju je što je oktobar mjesec koji je u cijelom svijetu posvećen prevenciji u borbi protiv kancera dojke. CDPR i Poliklinika ,,Filipović“ na ovaj način pridružuju se toj humanoj akciji. Iz CDPR-a su još jednom podsjetili da rak dojke u Crnoj Gori godišnje odnese u prosjeku 100 života, a da se u prosjeku godišnje javi blizu 400 novooboljelih od te opake bolesti. Naglasili su da je rano otkrivanje kancera dojke daleko najbolja šansa za izlječenje. H. P.

Umjereno oblačno

Detalj iz programa

U glavnom gradu za danas je najavljeno umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, tokom noći pojačan i jak, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 12, najviša dnevna do 22 stepena.

H. P.

18

Marketing

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Feljton

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

19

9.

STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE

Zavjera je otkrivena, Stefan bježi iz Crne Gore u Kotor » Piše: Dragan B. PEROVIĆ

U igrama oko vlasti mladi se pjesnik nije snašao, pa iako je izražavao privrženost politici knjaza Danila, u isto vrijeme održavao je veze sa Njegoševim bratom Perom, koji je otvoreno istupao protiv Danila i Danilova načina rada, pa je i to jedan od detalja zbog kojih ga Danilo počinje gledati drugim očima. „U novembru 1853. otkrivena je zavjera protiv knjaza Danila.

Stefan je sa ujakom Perom, predśednikom senata, serdarom i senatorom Milom Martinovićem i ocem Andrijom, pobjegao iz Crne Gore u Kotor, u noći 17. na 18. novembar 1853.

Crnogorski vrhovni sud (senat) osudio je Pera, Mila i Stefana na doživotno progonstvo iz Crne Gore. Pero je bio pomilovan, ali je umro u Kotoru prije no se vratio u Crnu Goru“ (Kilibarda Blažo (priredio), Stefan Perović Cuca, život i djelo, autori Ljubica (Ljubuška) Klančić i Savić Marković Štedimlija, Zagreb, 2002, u rukopisu, str. 5).

Stefan je pokušao da se govorom oprosti od ujaka, ali austrijske vlasti, po dogovoru sa Danilom, to nijesu dozvolile.

Stefan je samo na stranicama kovčega okačio svoje stihove.

Osnovne pretpostavke o sukobu kretale su se od borbe za vlast i lične netrpeljivosti zbog razlika u obrazovanju i fizičkom izgledu. Kako gođ da je komentarisano, svuda je bilo po malo istine, bez obzira na polazište i stanovište onoga koji je o svađi Danila i Stefana pisao.

Prva śedočenja o Danilovoj i Stefanovoj netrpeljivosti nalazimo kod Vuka Popovića. Ostaje, kada su njegova pisanja u pitanju, već iznešena dilema koliko je objektivan, a koliko unosi svoje subjektivne sudove.

On je izvještavao Vuka Karadžića da je bilo svađa na Cetinju, omraze među najbližima i ponašanja nesvojstvenog patrijarhalnoj sredini. (...) Dok piše o Cuci, odnosno o serdaru Andriji koji je izbjegao za Kotor, pa o posljednjem pozivu Danilovu da se Pero vrati i da mu garantuje sigurnost, a da oprašta svima koji su izbjegli, osim serdaru Milu i serdaru Andriji i Stefanu, uz uslov da dođu na

Lazar Mamula

Objavljujemo izvode iz knjige Dragana B. Perovića „Orepak bića - pjesme“, u kojoj se bavi ličnošću, djelom i tragičnom sudbinom Stefana Perovića Cuce. Ova vrijedna studija je autoru ove godine donijela Trinaestojulsku nagradu

Kotor, crtež iz 19. vijeka

Pero Tomov Petrović

Cetinje do 23. novembra, jer će im u suprotnom kuće biti lagumane i imovina zaplijenjena, pop Vuk Popović prenosi svoj razgovor sa Stefanom Cucom, uz više podataka o njemu. Kako se vidi Cuca mu se „strašno“ zamjerio, jer se udvarao njegovoj svastici: „Stevan mi Cuca reče danas da čekaju odgovor iz Beča, i veli: kad ih je Bog izbavio od Nerona i Kaligule! Lasno će biti za ostalo! On je učenik Biogradski! Sa svojom poeziom bio mi je počeo nešto šmrdat oko moje svasti na Cetinju, ma da je povikao micac!“ (isto, 201).

U sljedećem pismu, označenim u knjizi brojem 60, nalazimo podatak o Stefanovu bratu Luki, koji je u to vrijeme bez problema sašao sa Cetinja: „Danas je šljegao s Cetinja i Luka Cuca i pošao k ocu u Risan. On kaže da je juče pročitana setenca gorje, u kojoj se dava rok do Vasiljeva-dnevi svijem bjeguncima da se mogu povratiti doma.

Samo ne glavom serdar Milo, koi je oglobljen 500. tal. Ni serdar Cucki sa svom familjom, kome će se sva dobra (ako dadoše Cuce) razjagmiti. On kaže

da su sve ovo skroili zli kalaši, što su uz knjaza, koi mu dokažu, šta ko za njim zbori: jeli dobar ili zao! Jeli lijep ili ružan!

Jeli mali ili veliki! i. t. d.! I koi šnjim ispijaju šampanju i ognjenu rakiju!“ (isto, 201).

Danilo je bio uvjeren da je, bez obzira na Perovu ulogu, glavni zagovarač njegovog svrgavanja bio Stefan. Danilo je o tome pisao Lazaru Mamuli, austrougarskom namjesniku Dalmacije, koji mu je kasnije bio vjenčani kum, govoreći da se Stefan izdaje za knjaza, da hoće da bude kralj Crne Gore i „pošto Pera Petrovića za knjaza proglase, - jednom za vazda liše se rosijskog pokroviteljstva, a prime francuzkoga“ (Ilija M. Petrović, Jedan naš bajronist Crnogorac (Stevan Perović Cuca), Nova Evropa, knj. XVII, br.

10 i 11, Požarevac, 1928, str.

349).

O samom Cucinom karakteru malo je neposrednih śedočenja. Većinom su to izvedeni sudovi na osnovu događaja ili poezije. „Knjaz nije bio pjesnik, Cuca nije bio političar, i među njima



Osim svađe oko materijalnog nasljeđa, neki autori izvore sukoba knjaza Danila i Stefana Cuce vide i u nepomirljivosti karaktera. Tako Trifun Đukić, pišući o prvim danima Danilove vladavine, kaže da je na sve ljude oko sebe gledao sa podozrenjem, nastojeći da ukloni one koji bi ga mogli ugroziti. „Može se reći da je Stevan bio samovoljan i tvrdoglav. Stevan Perović je mogao biti jedan od tih, ili je bar mogao izazivati sumnju svojim oholim i superiornim držanjem

nije trebalo da dođe do sukoba... Cucina naivnost nije umjela da vidi da između opozicije i Knjaza nema nikakve razlike u bitnim pitanjima, da se radi o čistoj borbi za vlast.

Knjaz izgleda nije izvršio neke zavjete iz Testamenta da bi djelovanje opozicije lišio novčanih sredstava, koja su bila državna sredstva. Da Cucu od početka nijesu počeli da uvlače u krug Knjaževih protivnika, da se već nije opredijelio, njemu bi ovakav postupak bio jasan. Ali Cuca je neprekidno bio u najprisnijim odnosima sa Perom Petrovićem, glavnim protivnikom i vođom opozicije, i prirodno je što se Knjaz prema njemu odnosio s nepovjerenjem, što je u njemu naslutio svog protivnika. Tu njegovu sklonost i lakomislenost opozicija je iskoristila i skrenula njegove ambicije... No, sve to ne pravda postupak knjaza Danila. Da se kod njega nije razvila duboka lična mržnja prema Cuci, on je mogao da shvati slabosti njegove ličnosti koje su bile slabosti jedne još uvijek nezrele mladosti, da ga vrati u Crnu Goru i pretvori u svoga prijatelja, za što je pjesnik u izvjesnim momentima ispoljavao želju. Njemu je takav čovjek bio neophodan. ..

Ali u slučaju Cuce, ona (Danilova državnička energija) pokazuje i isključivost i surovo lice, jer je usmjerena na jednu ličnost. A njena djelatnost se mogla obesnažiti humanijim sredstvima“ (Pleme za oblakom, Crnogorska poezija druge polovine devetnaestoga vijeka, predgovor napisao Branko Banjević, Biblioteka „Luča“, Grafički zavod, Titograd, 1973, str. 12-13).

Međutim, osim aspiracija na prijesto i lične netrpeljivosti, izgleda da je u samom sukobu između „toga posrijedi bio i jedan vrlo prozaičan razlog lične prirode. Izgleda da su Danilo i Stefan došli u sukob oko novca

ostavljenog Njegoševim testamentom, a koji je Danilo prisvojio. Uzimajući u obzir sve: počev od fizičkih karakteristika i razlika u obrazovanju, koje su nesporno bile na strani Cucinoj, normalno je da se Danilu, sa te strane inferiornijem, javi zavist, koja je polako, preko sukoba oko novca i političkih nesuglasica, prelazila u želju da se pokaže ko je jači i ko je vlast, da bi napokon prerasla u mržnju koja je svoje zadovoljenje našla u podlom Stefanovom ubistvu“ (D. B. P., Književna polemika kao političko sučeljavanje, Pobjeda, 18. XII 1982).

Ilija M. Petrović u svome radu, đe naziva Cucu jednim od prvih jugoslovenskih bajronista, prenosi śedočenje Jovana Subotića o svađi Danila i Cuce, oko novca iz Njegoševe zaostavštine (Njegoš je testamentom ostavio sestri Mariji, Stefanovoj majci, određenu sumu novca i nakit ), uz paralelu o njima dvojici: „Stevan je negde u Austriji u jednom vojničkom zavodu učio, i bio je lep, mlad, povisok čovek. Na svaki način bio je lepši od Danila, a držao se i naučenijim i izobraženijim od njega. Međutim bio je Danilo duhom daleko veći i jači od Stevana... – U stvari, izgleda da Cuci za vreme njegova izgnanstva nije bilo baš tako loše. Sva njegova nesreća sastojala se u tome, što je na crnogorskom prestolu bio Danilo, a ne on sam, iako je bio, izgleda, uveren da ima mnogo više kvalifikacija za to“ (I. M. Petrović, n. d, str. 351-352).

S druge strane, osim svađe oko materijalnog nasljeđa, neki autori izvore sukoba vide i u nepomirljivosti karaktera. Tako Trifun Đukić, pišući o prvim danima Danilove vladavine, kaže da je na sve ljude oko sebe gledao sa podozrenjem, nastojeći da ukloni one koji bi ga mogli ugroziti. „... Može se reći da

je Stevan bio samovoljan i tvrdoglav... Stevan Perović je mogao biti jedan od tih, ili je bar mogao izazivati sumnju svojim oholim i superiornim držanjem. Ponosan kao sestrić vladike Rada, a sujetan kao pjesnik i školovan čovjek, među svojim manje školovanim zemljacima, on bješe kao vrlo mlad dobio visoke titule: serdar, senator, pa i zapovijednik vojske crnogorske“ (T. Đukić, Pjesme, str. VII i XI ). Đukić se posebno osvrće na pismo, za koje kaže da se nalazilo kod Toma Oraovca, a koja je dosta godina poslije bratove smrti (1895) pisao Novica Perović, sa željom da se ispravi nepravda prema Stefanu i njegovoj porodici: „Kad se Vladika liječio, ostavi svome zetu Andriji i svojim sestrićima u Banak Bečki forinti 50.000 i reče: „Eto ti, Andrija, darivam da se imaš našto izdržavati, e ako ja umrem, tebe će vlada crnogorska pomrzjeti. A Mariji, svojoj sestri, ostavljam u testament da joj ide iz kase po forinti 700“ i reče: „Ko razvali ovaj testament – od njega ne ostalo traga!“ Pa su razvalili i oduzeli joj od plate godišnje po forinti 500, a davali joj po forinti 200 dok je umrla.

Poslije reče knjaz Danilo Stevanu, sinu Andrijinu a sestriću Vladičinu: „Daj mi, Stevane ono pismo od onijeh novaca, te ti je ostavio ujak u Banak Bečki, da ih donesemo i da ih podijelimo. Zadajem ti božju vjeru, ti ćeš biti za mene najstariji u senat, dok sam ja živ. A Stevan pomisli da će biti istina i povjeruje se na božju vjeru, i dade mu pismo, i pare donese. Pa mu Stevan zaište polu para, kao što je rekao, a on mu odgovori: „Ja ti ne znam ništa, ni mislim za to“. Tada Stevan viđe da ga za sve prevari i otide sa svojim ujacima Perom i Đorđijem u Kotor i tu stanu nekoliko, primi ih Vlada Austrijska“ (T. Đukić, Pjesme, str. XV ).

(Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Klasa optimist

Nacionalistima nema države bez nasilja » Piše: Ante TOMIĆ Piše: Tamburaš koji se namjerio postati predsjednik vladao bi na osobit način. Ako pobijedi, upozorio je šef njegove kampanje prije neku večer na televiziji, Miroslav Škoro ne bi samo lupao šakom o stol, već bi nevaljalci, “oni koji to zasluže, izdaju interese ljudi koji su ih birali”, dobili i šakom po nosu. Jer, drugačije očito ne ide. Do jedan nacionalist će vam kazati da nema države bez nasilja.

Od vremena do vremena netko naprosto mora dobiti po gubici. Nekakav izdajnik, opozicionar, komunist, četnik ili Jugoslaven nužno će ostati krvavog nosa, modar, krezub i upišan na golom betonskom podu. Za jedinu i vječnu Hrvatsku određeni će broj poginuti u blatu, pasti izrešetan rafalom iz strojne puške, raznesen minobacačkom granatom ili pougljen u spaljenoj kući. Jednoga će čak prisiliti da popije kiselinu iz akumulatora, a drugome će spojiti induktorski telefon na testise, i sve je to, ah, i tužno i ružno, ali neizbježno. Nitko d r ž av u n i j e d o b i o „ n a

izvol’te“, upozorio bi vas Škoro koji se svojim imenom i trudom dosad zauzimao za mnoge optužene za ratne zločine, pa i one najgnjusnije. Šef njegove predsjedničke kampanje nije ulazio u detalje, nabrajao konkretno, imenom i prezimenom, tko danas zaslužuje dobiti šakom u nos, ali podrazumijeva se, naravno, da Miroslav Škoro neće to osobno činiti, već će slati nekakve mlađe muškarce krupnije građe, koji će u njegovo ime grubim metodama disciplinirati neprijatelje hrvatskog naroda i hrvatske domovine. Napokon, Škoro nije sudjelovao u nasilju ni prije dvadeset pet, trideset godina, kad je nasilje bilo daleko potrebnije nego danas.

Nije to za njega jer ipak je on intelektualac. Čovjek ne radi mišićima, već glavom, doktor je ekonomskih znanosti, k tome i muzičar. Krajnje bi nezgodno bilo, složit ćemo se, da Miroslav Škoro nekog izdajnika poput Milorada Pupovca udari šakom po nosu, pa slomi kažiprst i ostane trajno onesposobljen, takoreći invalid, jer više ne može uhvatiti fisdur na tamburi. Škoro je stoga devedesetih vodio rat preko Atlantika, na daljinu, a slično bi vjerojatno radio i danas, pokazao bi četničkog dušmanina izdaljega i viknuo: „Drž’

Miroslav Škoro

ga, mamu mu jebem!“ Mnogo je takvih domoljubnih intelektualaca, novinara, profesora, glumaca, tamburaša, pjesnika, koji mudro i osjećajno divane o nasilju, drhtavim glasom opisuju kako je uzvišeno i lijepo prosuti crijeva za Hrvatsku, takvim živim bojama opisuju žrtvu i stradanje da bi neupućen slušatelj pomislio da su osobno svjedočili strahotama, na svoje oči gledali kako im Ratko Mladić na pragu rodne kuće ubija oca ili brata, no to su samo njihove nastrane fantazije. U stvarnosti oni nikada nisu bili ugroženi. Nisu se

izlagali opasnostima jer su njihov život, zdravlje, um i talent voljenoj zemlji navodno bili predragocjeni. Po vlastitoj, nešto neskromnoj ocjeni, umjesto da se oružjem bore protiv neprijatelja, Hrvatskoj su bili kudikamo korisniji za pisaćim stolom, na pozornici ili u tonskom studiju.

Miroslav Škoro je tako pomogao pjesmama, a Zlatko Hasanbegović svojim izvanredno pronicavim člancima u novini koju je izdavao Srećko Pšeničnik, zet Ante Pavelića. I u Hasanbegovića je bilo mnogo krvi i ognja i patnje ustaša i šehida. Krupne, teške suze su

Prijestonica kiča » Piše: Goran MARKOVIĆ Ko nije bio skoro u Skoplju, mnogo je propustio. Ja sam se tog grada sećao iz mladosti, iz Jugoslavije, i dugo nisam svraćao tamo. Za Skoplje me, kao uostalom i za mnoge gradove bivše domovine, vežu lepe uspomene koje, jednostavno, ne želim da kvarim. U Dubrovniku, na primer, nisam bio od pre rata i pretpostavljam da tamo nikada neću ni otići.

Zašto bih sliku tog čarobnog mesta rušio gurajući se sa hiljadama turista koji su izmileli sa nekog kruzera ili strepeo šta će biti sa mojim automobilom beogradske registracije? Ionako više nema onih ljudi sa kojima sam proveo nezaboravno vreme. Verovatno bih se osećao kao da sam pao u potpuno nepoznati grad.

Ali u Skoplju sam, sticajem okolnosti, bio pre izvesnog vremena i – zapanjio se. To je u međuvremenu postao „antički“ grad? Svuda sve same „klasične“ građevine, zgrada vlade koja bi trebalo da predstavlja repliku atinskog Partenona, kao uostalom i manje važna zdanja koja izgledaju „još lepše i starije“ od svojih antičkih uzora. Svuda dorski, jonski i korintski stubovi, „grčki“ frizovi iznad njih, a u centru svega trijumfalna kapija (iza koje se, inače, nalazi odlična prodavnica semenki i leblebija). Na centralnom trgu ogromni spomenik Aleksandru Makedonskom (toliko monumentalan da, kad stanete ispod njega, vidite samo šta njegov konj sve ima) i preko reke isti takav, posvećen njegovom ocu Filipu. Na Vardaru novi, neshvatljivo kitnjasti most sa mnoštvom kipova koji pred-

stavljaju znamenite makedonske ličnosti (od kojih sam prepoznao samo jednog glumca). U samoj reci, koja ne prelazi dubinu jednog metra, dve ogromne trospratne galije, zabetonirane za dno. Tu su i dve (?) statue Atine Bojadži, jedna koja predstavlja nju kako se sprema da skoči i prepliva Lamanš, a druga samo njene noge koje vire iz vode – skočila je. Na obali je, na kraju niza Partenona i partenončića, zlatom i gomilama ukrasa iskićena nova zgrada Makedonskog narodnog pozorišta u koje, koliko sam čuo, najveći makedonski reditelj Unkovski navodno nikada nije hteo da kroči.

Ipak, najveće iznenađenje predstavlja muzej VMRO, pun voštanih figura, izrađenih za naručioca u Ukrajini, kao i mnoštvo slika ogromnih formata, naslikanih od strane ruskih vojnih slikara, nastavljača tradicije socijalističkog realizma. Među voštanim figurama ima ne samo makedonskih nego i drugih ličnosti, kao što su, na

primer, maršal Tito, Mao Ce Tung, Hitler, ali i Sara Bernar, koja je jednom prilikom gostovala u Bitolju.

Sve te figure vezane su, izgleda, za važne trenutke formiranja makedonskog nacionalnog identiteta, ali na koji način konkretno nije baš jasno. Isto važi i za gigantska ulja; često se na tim slikama prikazuju nekakvi sastanci, narodni skupovi ili prizori iz svakodnevnog života važnih istorijskih ličnosti. Sama zgrada je neshvatljivo pompezna i, naravno, besmislena u svojoj nameni. Tamošnji prijatelj, glumac, rekao mi je kako sanja da se rashladni uređaju u muzeju pokvare i sve te besmislene voštane figure najzad istope.

Jedan ugledni britanski list je Skoplje nazvao prestonicom kiča. To je, sasvim izvesno, tačno ali jedan drugi grad velikim koracima grabi ka toj tituli. To je Beograd. Odmah treba povući paralelu između sada već bivše nacionalističke vlasti u Makedoniji i ove naše sadašnje (ne znam

se kotrljale niz garava lica ratnika. Sve se činilo autentično, jedan kroz jedan, kao da je autor prije pet minuta došao s Trpinjske ceste, iako je on sve vrijeme bio u Zagrebu, dubokoj pozadini, na suhome i toplome, na kauču ispod postera iz Hrvatskog vojnika, mama ga pokrivala kariranom dekom i nosila mu kakao.

Premda je on, naravno, mogao oćutiti surovu ratnu svakodnevicu, bio je u najboljim godinama za to da upozna žrtvu i bratstvo muškaraca u rovovima. Da je poželio ubijati četnike, nitko ga u tome

kako bih je nazvao). I jedna i druga svoju vladavinu obeležavaju ogromnim i, naravno, besmislenim građevinskim poduhvatima. Zašto? Da ostave fizički trag o sebi? Moguće. I jedni i drugi tvrde kako čine nešto lepo i, pri tom, ne dozvoljavaju ni najmanju sumnju u svoj ukus. Ali, kako su vlastodršci, nekada u Makedoniji a sada u Srbiji, krajnje primitivni, a u isto vreme apsolutni arbitri o pitanjima šta je lepo, rezultat njihove estetske procene mora biti – kič. Beograd na vodi, gigantski jarbol na Ušću, gondola ka Kalemegdanu, fontana na Slaviji, betonska pustolina Trg Republike, sve su to projekti koji liče na kičerozni uzor sa juga. Sa tendencijom da ga u pogledu očajnog ukusa potpuno zasene.

Tu mi na pamet pada slučaj skulptorke Vide Jocić. Ona je rođena u Skoplju 1921. Sa sestrama se 1941. priključila Valjevskom partizanskom odredu. Zarobljena je 1942. i transportovana za Aušvic, gde je pod rednim brojem 49865 polumrtva dočekala oslobođenje. Njena sestra Vera poginula je 1944. i Vida joj je, posle završenih studija na vajarskom odseku beogradske Akademije likovnih umetnosti, u Skoplju podigla spomenik. Dobila je atelje na Zvezdari i tu je, u sred šume i u apsolutnoj izdvojenosti od ljudi, počela da radi na skulpturama od drveta koje su predstavljale njeno viđenje stradanja u koncentracionom logoru. Kako je ova krhka ženica pravila sve veće i veće radove, koji su prevazilazili njene fizičke mogućnosti, angažovala je nekog fizičkog radnika da joj pomaže oko transporta drvne građe i ostalih teških poslova na izradi umetničkog dela. Taj čovek se vremenom nastanio kod nje, posmatrao šta Vida radi i, avaj, polako počeo da stiče umetničke ambicije. Po-

plemenitom nastojanju ne bi zaustavio. Ali on to zaista, u zbilji, u praksi, nije poželio.

Nasilje ga je uzbuđivalo, kao što ga i danas uzbuđuje, čisto teorijski.

Baš kao i onoga novinskog komentatora, koji ni nakon dvadeset pet godina nije prežalio nestanak Bobanove i Šuškove Hrvatske zajednice HercegBosne, i potreseno piše kako su naši mladići ginuli u strašnim borbama protiv brojčano nadmoćnijih Alijinih mudžahedina, a on je sam napunio osamnaest upravo kad se ta ratna drama događala i nije bio u napasti da učini nešto ishitreno i ludo, kao što osamnaestogodišnjaci često učine, da ostavi studij talijanske književnosti i jezika za neka druga, sretnija vremena i pođe u zavičaj, boriti se za interese svoga hrvatskog naroda u BiH, rame uz rame s Mladenom Naletilićem Tutom i Vinkom Martinovićem Štelom.

Neobični i šaljivi su domoljubni intelektualci, novinari, profesori, glumci i tamburaši, koji su zbog nekog razloga, alergije na pelud, iskrivljene kralješnice ili spuštenih stopala, ili naprosto stoga što su svoj život smatrali vrednijim od tuđih života, izbjegli služiti domovini s oružjem u ruci.

S kakvom lakoćom oni govore o ratu, kako opušteno slave oružje, kako izvaljeni u kožnim naslonjačima samouvjereno i samozaljubljeno blebeću kako ne bi samo lupali šakom o stol, već bi izdajice i izrodi od njih dobili i po nosu.

Uvjeren sam, da su ti slabići i kukavice ikad bili u nekakvoj pravoj tučnjavi, bili bi oprezniji i mudriji. Nikad se ne bi tako neodgovorno razmetali nasiljem.

čeo je da se i sam bavi skulpturom, ma šta to podrazumevalo. Vida nije imala ništa protiv, dogod joj obavlja teške poslove za koje ona, jednostavno, nije bila sposobna. Međutim, jednom prilikom, dok je Vida odsustvovala iz kuće, on je uzeo testeru i na njenim skulpturama, koje su od reda predstavljale ruke i noge vapijućih žrtava, lepo sve – izravnao. Pod konac, da ne bude asimetrično!

Spolja posmatrano, u Beogradu se, u slučaju manijakalne seče drveća i betoniranja svega postojećeg, radi o sličnoj intervenciji koju je svojevremeno preduzeo Vidin dobročinitelj.

Samo u većem, makro obimu. Tu se, ipak, postavlja pitanje: ko bi normalan poverio uobličavanje nove fizionomije Beograda čoveku koji se zove Goran (dođe mi da promenim ime) Vesić? Tolika gradnja u rukama jednog bivšeg milicionara koji je, beskrupulozno se ulagujući onima koji su trenutno na vlasti, dogurao od rejona, koji mu je od strane njegovog komandira milicijske stanice bio poveren za obilaženje, do glavnog upropastitelja izgleda jednog višemilenijumskog naselja kakvo je Beograd?

Da se ne lažemo, suština svega je UGRADNJA a ne izgradnja. To je pravi razlog svojevremene neshvatljive revije neukusa u Skoplju i današnje egzibicije urbanističkih besmislica u Beogradu. U totalitarnim režimima, navodno ulepšavanje grada služi kliki na vlasti da kroz besmislene građevinske poduhvate uzme svoj procenat. Ni za šta više. Svako ko dobija takve poslove izvesan procenat prebacuje na privatne račune onih koji su smislili i odobrili radove.

To je suština. Ostalo, šta je lepo a šta nije, samo su pričice. Ko zna šta će oni sve još izmisliti dok se ne zasite. Ukoliko njihova pohlepa uopšte ima granica a uništavanje Beograda svoj kraj.

Pobjeda

Drugi pišu

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

21

Jedino efikasno sredstvo bi bilo donošenje zakona koji bi zabranio osobama sa fakultetskom diplomom da napuštaju zemlju

Masovna bježanija: Srbiju napuštaju svi, osim političara šta, pošto već godinama nisu na vlasti. Međutim, kao što vidimo, naprednjaci koji drže apsolutnu vlast u Srbiji sebe ne smatraju odgovornim ni za jedan nerešen problem.

Ipak, treba biti pošten i priznati da je u jednoj stvari Maja Gojković u pravu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zaista „radi danonoćno da bude bolje“. Njemu, njegovim partijskim drugovima i povlašćenima koji su upleteni u njihovu klijentelističku mrežu. I nekima je već mnogo bolje, evo, recimo, ocu ministra policije Nebojše Stefanovića koji je pod stare dane, kao vremešni penzioner, naprasno postao veliki izvoznik oružja iako se tim poslom ranije nije bavio, a sve zahvaljujući svom sinčiću koji je predsednikov čovek od poverenja – svi oni rade danonoćno da im bude bolje.

» Piše: Tomislav MARKOVIĆ Velika je sreća što u Srbiji na najodgovornijim funkcijama sede ljudi bez mane i straha koji nepogrešivo detektuju ključne probleme našeg društva, potom se hrabro suočavaju s njima i iznalaze najbolja rešenja za opšte dobro svih građana.

Evo, na primer, u Narodnoj skupštini Srbije, tokom rasprave o amandmanima na Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o patentima, poslanici su poveli reč o tome kako naši mladi naučnici sa svojim patentima odlaze u inostranstvo.

Predsednica Skupštine Maja Gojković pokušala je da sagleda ovu začkoljicu u okviru šire slike, pa je skrenula pažnju na akutni problem masovnog odlaska mladih obrazovanih ljudi iz Srbije. Gojković je prilično kivna na tu odrođenu mladež, nezahvalnu prema majčici Srbiji koja joj je sve pružila. A evo i zašto: „Znate li koliko košta obrazovanje jednog doktora, lekara, medicinske struke? Niko o tome ne razmišlja, stalno govorimo kako ljudi odlaze i kako mi njima baš ništa ne pružamo. Mi njima pružamo školovanje.

Znate li koliko to košta na zapadu u tim zemljama u koje oni odlaze?“

nom pravcu. Evo ovako: „Nego, da mi razmislimo o tome da vidimo kako i država može da se zaštiti“. Ima Gojković i konkretnu ideju kako da se to izvede: „Naša država treba da razmisli o tome da pooštri uslove odlaska“.

Koje bi to konkretne mere država preduzela u pooštravanju uslova za odlazak na rad u inostranstvo, Gojković nije precizirala. Doduše, teško je zamisliti kako bi to izgledalo u praksi. Jedino efikasno sredstvo bi bilo donošenje zakona koji bi zabranio osobama sa fakultetskom diplomom da napuštaju zemlju.

POOŠTRITI USLOVE ODLASKA

SLIJEDITI PRIMJER SJEVERNE KOREJE

Eto, država nekima daje sve, dozvoli im da se školuju, a oni posle otadžbini ništa ne vraćaju, već odlaze u neke druge zemlje samo zato što će im u njima biti bolje i što tamo mogu da žive životom dostojnim čoveka. Srećom, predsednica Skupštine je odmah usmerila pažnju kolega poslanika na rešavanje problema. Sad bi neko naivan, sklon nepatriotskim disciplinama kao što je logika, pomislio da će Gojković reći kako će vladajući establišment raditi na poboljšanju poslovnog okruženja, na zaštiti radničkih prava i poboljšanju položaja radnika, na reformama koje će stvoriti bolje društvo u kojem ljudi žele da žive, na kreiranju sistema vrednosti u kojem će obrazovanje i rad biti na ceni – umesto partijske podobnosti i poslušnosti, da će vladajuća partija popustiti čelični stisak kojim pridavljuje srpsko društvo, pa će onda i privreda moći normalno da se razvija, što bi dovela do otvaranja novih radnih mesta, povećanja plata i ekonomskog napretka... Dakle, da će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi privoleli mlade da ostanu u Srbiji.

Ništa od toga! Predsednici Skupštine nije ni na kraj pameti da učini Srbiju privlačnijim mestom za život, ona razmišlja u sasvim suprot-

Kad građani masovno napuštaju zemlju pod vladavinom najboljih, šta bi tek radili da Srbijom vladaju najgori

Međutim, iz Srbije ne odlaze samo građani sa visokim obrazovanjem, već je u toku masovni egzodus svih koji mogu da nađu posao u inostranstvu - električara, stolara, vozača, medicinskog osoblja, vodoinstalatera, molera, građevinskih radnika, tesara, varilaca…

Dakle, pooštravanje mera odlaska moralo bi da obuhvati mnogo šire slojeve stanovništva, a to je moguće izvesti samo zatvaranjem granica.

Treba se ugledati na srećne, prosperitetne države iz kojih takoreći niko ne odlazi. Evo, recimo, Severna Koreja nema ama baš nikakvih problema sa odlivom mozgova i radne snage, zašto Srbija ne bi sledila taj svetli primer.

Problem sa ovakvim rešenjem je što je malo u koliziji sa Ustavom Srbije. Član 39. Ustava je jasan: „Svako ima pravo da se slobodno kreće i nastanjuje u Republici Srbiji, da je napusti i da se u nju vrati“. Dobro, ovo pravo na vraćanje u Srbiju slabo ko koristi, ali zbog toga ono nije ništa manje ustavno. Isti član predviđa i da se prava na slobodu kretanja i nastanjivanja mogu ograničiti zakonom, ali samo u sledećim slučajevima - „radi vođenja krivičnog postupka, zaštite javnog reda i mira, sprečavanja širenja zaraznih bolesti ili odbrane Republike Srbije“.

JEDINO RJEŠENJE JE - NASILJE

Na koji bi se izuzetak od pravila Gojković pozvala, nije nam poznato. Krivični postupak svakako otpada, emigracija ne utiče na narušavanje reda i mira – onaj ko nije u zemlji svakako ne može u njoj ništa da naruši, širenje zaraznih bolesti nije opcija (iako napuštanje zemlje poprima razmere epidemije), jedino joj ostaje odbrana Srbije, pošto provladini tabloidi ionako svakog dana najavljuju neki rat, uglavnom sa susedima.

Svakom s pola mozga je jasno da je ideja o pooštravanju uslova odlaska iz Srbije ne samo protivustavna, već i potpuno sumanuta, ali to samo pokazuje kako naši naprednjački vlastodršci razmišljaju.

Kad detektuju neki pravi, gorući problem u društvu, ne pada im na pamet da ga rešavaju (iako ih za to plaćamo, i to preko svake mere), već odmah posežu za onim što najbolje umeju – za represijom, zabranama, restrikcijama, prinudom i prisilom. Jedino rešenje koje radikalski um može da smisli jeste – nasilje.

Devedesetih se to nasilje manifestovalo kao rat sa susednim državama, a danas su reformisani radikali mnogo skromniji, pa bi samo da pooštravaju uslove i ograničavaju građanima slobodu kretanja. Makar u mašti, kad već ne mogu svoja omiljena rešenja da sprovode u realnosti.

DOK NAM OTIMAJU KOSOVO

Nije Gojković tako naivna kao što ne izgleda, ima ona objašnjenje zašto vladajuća klika kojoj pripada nije u stanju da stvori normalno društvo u kojem bi građani želeli da žive.

Trude se naprednjaci iz sve snage, ubiše se da od Srbije naprave idealno mesto za život, uspeli bi oni odavno u tome, ali – što bi rekla pesma – „dušmani im ne dadoše“.

Naravno, uvek je kriv neko drugi, evo Majinog objašnjenja za naprednjački neuspeh:

„Mi radimo na tome da u ovoj državi bude mnogo bolje. Posle mnogobrojnih muka, pa i sada nam nije lako i mi smo jedina država u Evropi kojoj neko otima deo teritorije. Kada bi nas ostavili na miru, mi bismo se posvetili samo obrazovanju, samo nauci, posvetili bismo se samo povećanju plata, da nemamo još poneki problem, da nam u istom momentu kada jačamo državu ekonomski, kada jačamo državu politički veliki deo zemalja otima deo teritorije.“ Zaista maestralno objašnjenje, šteta što smo ga čuli bar nekoliko desetina hiljada puta do sad. Kosovo već decenijama svim mogućim demagozima na vlasti služi kao večni izgovor za držanje Srbije u neuređenom stanju, za nepokretanje reformi, za odsustvo svake istinske promene koja je ovom zaparloženom društvu nasušno potrebna. Svaljivanje krivice za sopstvena nepočinstva na druge je omiljena mentalna akrobacija kvazipatriotskih političara.

KRMAČA KOJA PROŽDIRE SVOJ OKOT

Maja Gojković i njena tadašnja Srpska radikalna stranka, zajedno sa Slobodanom Miloševićem i SPS-om, učinili su sve što je u njihovoj moći da oteraju Kosovo iz Srbije, uključujući i masovne ratne zločine i proterivanje stotina hiljada Albanaca sa Kosova. Kad Gojković lamentira i vapi da nas Zapad ostavi na miru, ona zapravo misli da je trebalo nju i njene političke saborce ostaviti na miru 1999. godine da lepo satru Albance. U tom slučaju, danas bi morala da smišlja neki drugi izgovor zašto se vladajuća kasta ne posvećuje obrazovanju, nauci i povećanju plata. Verovatno bi našla nekog unutrašnjeg neprijatelja na kog bi mogla da svali krivicu.

Ta lažipriča o granicama traje mnogo duže. Evo već više od dva veka srpski političari koji tepaju sebi da su nekakve patriote guslaju jednu te istu pesmu: samo da odredimo gde su

nam državne međe, samo da osvojimo još neko parče bezecovane teritorije i odmah ćemo se posvetiti uređenju države, razvoju privrede, uvođenju onih – kako ono beše – ljudskih prava, modernizaciji, unapređenju obrazovnih ustanova, izgradnji demokratskih institucija, razvoju nauke i kulture.

A pošto je pitanje granica tako postavljeno da nikad neće moći da se reši, jer srpski rodoljubi neprestano pretenduju na tuđe teritorije – onda nikad ne može da nastupi vreme kada će početi istinsko uređenje države. Desetinama hiljada građana Srbije je dozlogrdilo čekanje da se ovde bilo šta reši ili bar pomeri s mrtve tačke, pa su odlučili da sami potraže svoju sreću u širokom svetu, daleko od otadžbine koja se pokazala kao – što reče James Joyce za svoju Irsku – „krmača koja proždire svoj okot“.

POHVALA VELIKOM VOĐI

Na kraju svog inspirativnog govora Gojković se setila da nije pohvalila velikog vođu i sebe, pa je rešila da nadoknadi propušteno: „Bolji smo od onih prošlih. Ma, mi smo najbolji. Mi smo najbolji. Do sada ovako vredne vlade i ovakvog predsednika države nije bilo u Srbiji, da neko radi danonoćno da bude bolje. Tu je razlika između Aleksandra Vučića i razlika između Đilasa, Aleksandra koji radi i Đilasa koji čini sve da nam oteža put da sprečimo mlade ljude da odlaze iz ove države.“ Eh, kad građani masovno napuštaju zemlju pod vladavinom najboljih, šta bi tek radili da Srbijom vladaju najgori?

Verovatno bi se celokupno stanovništvo do sada iselilo iz zemlje. Lepo je što je Gojković našla još jednog dežurnog krivca za masovnu emigraciju, a to je stara, dobra opozicija. Đilas i njegova bivša partija, Demokratska stranka, svakako snose deo odgovornosti za stanje u zemlji, ali teško da su baš najodgovorniji. A danas ne mogu da budu odgovorni ni za

ZAŠTO BI ČUVARI BJEŽALI IZ ZATVORA

Naprednjaci su učinili sve što je u njihovoj moći da Srbija za sve ostale građane koji su izvan tog malog kruga povlašćenih – postane zemlja u kojoj je život gotovo nemoguć. A onda lamentiraju nad odlivom mozgova, ispuštajući vapaj sa duplim dnom: Zašto bežite iz zemlje koju smo vam upropastili? Dirljiva je ta naprednjačka briga za mlade, obrazovane ljude – ali samo u teoriji. U praksi mlade, obrazovane žene, gimnazijske profesorke, dobijaju otkaze jer su odbile da budu naprednjački botovi, da nakon posla pišu komentare po portalima i društvenim mrežama i da posećuju naprednjačke mitinge. To je slika i prilika Srbije koju su stvorili naprednjaci. Nije mnogo bolje ni u susednim državama, što Gojković pominje u svom govoru, navodeći da radnici odlaze i iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali to nije nikakvo opravdanje. To samo znači da su i tamo političke oligarhije podjednako napredne kao i u Srbiji. I da živimo u zemljama bez ikakve perspektive.

Iz Srbije odlaze pripadnici svih mogućih profesija: lekari, inženjeri, programeri, bolničari, negovateljice, pekari, biolozi, kuvari, hemičari, keramičari, lakireri, majstori svih mogućih zanata, ma ko god ume nešto da radi. Ipak, postoji jedno zanimanje koje je apsolutni izuzetak – nijedan političar nije napustio Srbiju kako bi okušao sreću u inostranstvu. Izgleda da njihove veštine kao što su sistematsko uništavanje društva, lagodno življenje na tuđ račun, prelivanje novca iz budžeta u privatne džepove, prilježno zlostavljanje građana – u zapadnim državama nisu na velikoj ceni.

A i zašto bi napuštali jedinu zemlju u kojoj mogu da uživaju sve privilegije, da se nekažnjeno bogate i bahate, i da raskošno žive na grbači građana koje tretiraju kao roblje? Ko je još video da čuvar beži iz zatvora?

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina PG, 425m2. Započeta kuća 116 m2 grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja.

Ucrtano1/1 Tel. 067/250-040 1 Moderna poslovna zgrada bruto 815m2 sa parkingom i garažom na desetak metara od raskrsnice glavne Ulice Slobode i Hercegovačke. Direktna prodaja.

Tel. 00381-63-166-3331 2 CENTAR – ulica Hercegovačka – savremen lokal 415m2 sa

Pobjeda

privatnim parkingom i dvorištem. Jedinstven u centru, prilagodljiv svim zahtjevima, izuzetan po svim parametrima. Prodajem.

Tel. 069/871-452 3 KUĆNI SERVIS - Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

RaZNo ZDRAV i situiran muškarac iz Nikšića, oko 70 godina, traži slobodnu ženu radi braka od 65 do 70 godina. Zvati od 13 do 21 čas. Telefon 069 - 594 – 707 5

PRODAJEM i izdajem veoma povoljno razrađeni frizerski kozmetički salon u Siti kvartu - Podgorica.

Nalazi se na atraktivnoj lokaciji. Još uvjek radi i novi vlasnik može odmah nastaviti sa radom.

Tel. 067 394-261 6

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

5. oktobra 2019. godine preminuo je

Pobjeda

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i prijatelju

Dana 6. 10. 2019. godine tragično je izgubio život u 25. godini naš voljeni

DRAGUTIN DALE M. MATOVIĆ

BAJI

MOMČILO Golubov BOŠKOVIĆ Po sopstvenoj želji sahranjen je u krugu svojih najdražih.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 7. oktobra od 9 do 20 časova i 8. oktobra od 9 do 12 časova. Sahrana će se obaviti 8. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju Potrk (Obod).

Ožalošćeni: otac GOLUB, majka SAVA LOLA, sestra MILENA, đedovi RADOVAN i BRANKO, baba NADA, stric ČEDOMIR, ujaci DUŠKO i SLAVOLJUB, tetke SENKA, LENKA i SLAĐANA, strina ROSANDA i ostala mnogobrojna rodbina BOŠKOVIĆ i KORAĆ

Ponosni što smo te imali.

OŽALOŠĆENA PORODICA

GARA, ĐURO i SANJA sa djecom

305

307

Dragi đede,

Posljednji pozdrav stricu i đedu

311

Dana 6. oktobra 2019. godine u 48. godini umro je

JOVAN JOZA Vladov PINDOVIĆ

DALE

DRAGUTINU DALU MATOVIĆU

Za nas si uvijek imao lijep osmijeh i dragu riječ, a mi za tebe veliko hvala i dugovječno pamćenje.

Dragi naš, Plemenitost, dobrota i iskrenost su osobine koje su te karakterisale cijelog tvojeg života.

Počivaj u miru.

Saučešće primamo u kapeli Miolje Polje – Župa, 6. oktobra od 11 do 17 časova i 7. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Miolje Polje – Župa Nikšić.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: stric MIROJE, ujak BOŠKO, tetka BOŽANA, braća od stričeva DRAGOSLAV, MIROSLAV, OBRAD i SRĐAN, sestre od stričeva NADA, BOJANA i SLAVICA, strina MILENIJA, ujne OLIVERA, VINKA i VERA, snahe GORDANA, VESNA, SLAĐANA i OLJA, braća i sestre od ujaka i tetke i ostala rodbina PINDOVIĆ i DRAGNIĆ 285

Posljednji pozdrav dragom sestriću

Tvoja unučad: NINA, JANA, NIKOLA, NIKŠA

VESNA i NIKOLA

306

308

Дана 6. октобра 2019. године у 81. години живота умро је

С тугом у срцу обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је 6. 10. 2019. године послије дуже и теже болести преминула наша драга

JOVANU PINDOVIĆU 298

РАДОВАН Јованов МИЛОШЕВИЋ

od ujaka BOŠKA DRAGNIĆA sa porodicom

МИЛЕВА Радомирова МИКИЋ рођ. Секулић

Саучешће се прима у капели на Чепурцима 7. октобра од 9 до 16 часова и 8. октобра од 9 до 13,30 часова. Сахрана ће се обавити дана 8. октобра 2019. године у 15 часова на мјесном гробљу Ново Село. Дана 6. 10. 2019. године од посљедица саобраћајног удеса преминула је у 62. години наша драга

РАДМИЛА Бранкова МАРКОВИЋ рођена Тодоровић

Ожалошћени: супруга НАДЕЖДА НАДА, син НИКОЛА, брат МИЛИЋ, сестра МАРИЈА МАРА, унук МИЛОШ, унука ИВАНА, снаха КАТАРИНА, брат од стрица МИОДРАГ МИШКО, сестре од стрица, сестре од ујака и остала многобројна родбина

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 7. октобра 2019. године од 10 до 16 часова и 8. октобра од 10 до 14.30. Сахрана ће се обавити 8. октобра 2019. године у 14.30 часова на Чепурцима. Ожалошћени: супруг РАДОМИР, син ЗОРАН, унука ТЕОДОРА, браћа ЖИВКО и МИЛИВОЈЕ, сестре СТАНКА, ДАНИЦА и МИЛКА, снахе СЕНКА и ПЕРСА, ђевери МИЛИСАВ и БОЖО, заова МИЛЕВА, јетрве, ђеверичићи, ђеверичне, братанићи, братанична, сестрићи, сестричне и остала родбина МИКИЋ и СЕКУЛИЋ

309

301

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 7. октобра од 11 до 16 часова и 8. октобра од 11 до 14,30 часова. Сахрана ће се обавити дана 8. октобра у 15 часова на мјесном гробљу у Кочанима. Ожалошћена породица: мајка МИТРА, супруг БРАНКО, син ИГОР, кћерке ИРЕНА, ЈЕЛЕНА и МИРЈАНА са породицама, брат РАДАН, ђевери СЛОБО, МОМЧИЛО и САША, заове БРАНКА, СЛОБОДАНКА и ЗДЕНКА, снахе АНА и МИЛИЈАНА, јетрве ЉИЉА, ЕЛЕНА и МИРЈАНА, братанићи, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака и остала родбина МАРКОВИЋ и ТОДОРОВИЋ 312

BOŠKU PRIMIĆU

GRUJICI Od bratanića GORANA sa porodicom 292

Našem dugogodišnjem igraču i prijatelju kluba.

300

FK „BOKELJ“ KOTOR

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

29

Danas je tvoj rođendan voljena naša Обавјештавамо пријатеље, кумове, комшије и родбину да је дана 6. октобра 2019. године, у 61. години живота, изненада преминуо наш драги

Dana 6. oktobra 2019. godine upokojila se u Gospodu u 81. godini života naša draga

RATKA ZORKA Tomaševa KARADŽIĆ

ЉУБИША Момчилов ВИТОРОВИЋ

rođena Marojević

Породица ће примати саучешће на градском гробљу Чепурци, 6. октобра од 13 до 16 часова и 7. октобра од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: улица Књаза Данила 48.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 7. oktobra od 11 do 16 časova i 8. oktobra od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikšiću.

Cvijeće se ne prilaže.

Ожалошћени: супруга БИЉАНА, син БОЈАН, кћерке МИЛИЦА и БОЈАНА, браћа СЛОБОДАН и РАДЕНКО, снахе ДРАГАНА, БОРКА, ЗЛАТА и РАДМИЛА, унучад и остала родбина

Ožalošćena porodica: sinovi BRANKO BRANO i RANKO BATICA, kćerke RADA, NADA i BRANKA, brat MILIJA, sestre RUMICA i DESANKA, snahe, jetrva, sestrići i sestrične, bratanići i bratanične, đeveričić, unučad, praunučad i ostala rodbina KARADŽIĆ i MAROJEVIĆ

Nedostaješ nam puno, ali te s ponosom čuvamo u našim srcima i mislima.

Tvoji: MAMA, BRAT i SESTRE 290 Našoj dragoj

299

293

MILENI MIRI PETROVIĆ rođena Lakić 7. 10. 2002 – 7. 10. 2019.

Opraštamo se od dragog zeta, pašenoga i tetka Дана 6. октобра 2019. године, у 91. години живота, након краће болести, умро је наш драги

Miki, samo godine prolaze, a ti živiš u svakom našem danu. Nedostaješ u trenucima radosti, sjete...

286

LJUBIŠE VITOROVIĆA

Trideset godina je od smrti naše drage majke

Ostajemo uskraćeni za veliku ljubav, pažnju, dobrotu i poštovanje.

Zauvijek ostaješ u našim srcima.

Hvala ti na svim lijepim trenucima koje provedosmo s Tobom.

LUKA, SONJA, JELICA i DANILO GOGIĆ 302 Posljednji pozdrav dragom kumu

Vole te tvoje SESTRE

МИЛИВОЈЕ МУГО Трипков МИЛОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 6. октобра од 11 до 16 часова и 7. октобра од 11 до 12.30 часова, када се полази за Граховац гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: синови ЗОРАН и МИКАН, кћерка СЛОБОДАНКА БЕБА, снахе РАДА и ВЕСНА, унучад САША, СЛАВКО, МИТАР и МАЈА, праунучад и остала бројна родбина

LJUBICE MARTINOVIĆ Mi koji te volimo, znamo koliko je teško živjeti bez tebe.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Ponosni što smo te imali.

Tvoji: ŽARKO, TAMARA i LIDIJA sa porodicama

291

LJUBIŠI VITOROVIĆU

287

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

DARKO RADULOVIĆ sa porodicom 303

ПЕТАР СТИЈОВИЋ

Uvijek ćemo pamtiti tvoj vedri lik i dobrotu koju si nam pružao.

Sin MIKAN, snaha RADA, unučad SAŠA i SLAVKO 295

LJUBIŠI VITOROVIĆU

2016 – 2019.

MILIVOJU MUGU

Posljednji tužni pozdrav dragom zetu i tetku

Пеки, недостајеш нам. Да нас загрлиш. Да осјетимо твој додир. Да нас пољубиш. Да нам се насмијеш. Да причаш са нама. Да само будеш поред нас. Недостајеш нам превише. У болу за тобом, 294

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja dobrota, poštenje, ljubav i pažnja kojom si nas obasipao ostaju u trajnom sjećanju.

ZORAN, ŽELJKA, MARKO, ANA i ALEKSANDAR 310

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me

VOJISLAV Mirkov KNEŽEVIĆ

MILIVOJU MUGU SIN ZORAN sa porodicom

7. 10. 2011 – 7. 10. 2019.

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav.

Nedostaješ sve ove godine.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim srcima.

296

LJUBIŠA VITOROVIĆ

Tvoji: LJUBICA, MARIJA, MILENA i MIODRAG Posljednji pozdrav dragom tati

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

289

Porodica BOŽIDARA, ŽELJKA, LUKE, SLOBODANKE PEROVIĆ 304

Danas je osamnaest godina od smrti našeg

ILIJE VASOVIĆ MILIVOJU MIGU Kćerka BEBA i zet LABUD

Vrijeme ne briše sjećanje na tebe.

Uvijek ćeš nedostajati.

Tvoji: supruga DARA i kćer JULIJANA sa porodicom

297

288

30

TV program

Pobjeda

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

FILM

NOVA M 23:35

SERIJA

PRVA TV 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika)

Glavna ulica



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Cetinjski parlamentarni forum, parlament i mediji 13:05 Korak naprijed, r.

15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Zemlja vina, r.

19:05 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:00 SAT TV 21:30 Medičijevi, s.

22:35 Dnevnik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan, s.

00:15 Koncert 01:30 Profil, r.

Besa

   RTCG 2

07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Sport klasik 09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 12:15 Više od ljubavi, r.

13:10 Zvijezda od 100 kila, film 15:15 Koncert 16:00 Fleš sport 16:15 Korak naprijed, s.

17:00 Fleš sport 18:15 Fudbal fest 19:00 Fleš sport 19:30 Dnevnik 2 20:00 Dnevna soba, r.

21:35 Više od ljubavi, s.

23:00 Žena u ratu, film 00:30 Glas Amerike 01:00 Fudbal fest, r.

03:30 Koncert

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00

00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Smrtonosno oružje, r.

150 minuta Sinđelići, r.

Milost, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Milost, s.

Sinđelići, s.

Besa, s.

Na mjestu zločina sa Mašanom Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:30 23:35 01:10

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Strasti Orijenta, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama Strasti Orijenta, s.

Totalni obrt, r.

Glavna ulica, film Devet života, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55

17:05 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Vijesti Čarolija na mjesečini, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Kazna, r.

Vijesti Svijet novih mogućnosti, magazin Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Kazna, s.

Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Roko, s.

Gorka osveta, r.

Bez granica, r.

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

12:00 13:00 13:30 14:00 15:30 16:15 17:15 18:10 18:15 20:10 20:15 21:10 21:15 22:00 22:30 23:30

KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

07:30 08:00 09:00 10:00 11:00



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.



A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Život uživo, r.

Kuhinjica, r.

Priče sa Mikijem Dragićevićem Dječja TV Degrassi, s.

Dječja TV Život uživo, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Nepoznate ljepote svijeta, s.

Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem Fit sa prof. Markom Vukotićem Klub A Business sa Jelenom Orović Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem, r.

Glas Amerike Al Jazera vijesti Klub A Business sa Jelenom Orović, r.

777

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:45 10:00 10:15 11:15 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15 15:45

Jutarnji program Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Ekstremno Legende Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu

16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

Pobjeda

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Džulija Roberts zaštitno lice italijanskog brenda Calzedonia

Nakon trideset godina ponovo ,,Zgodna žena“

Džulija Roberts

RIM - Glumica Džulija Roberts je zaštitno lice italijanskog brenda Calzedonia sa kojim već treću sezonu zaredom javnosti predstavlja svoju kolekciju hulahopki. Za potrebe novog reklamnog spota slavna glumica se prisjetila jedne od svojih najpoznatijih uloga i ponovno zaigrala ,,Zgodnu ženu“.

Idućeg marta obilježava se tačno 30. godina od kada je neobična ljubavna priča

Vivijen i Edvarda osvojila filmska platna.

Kolekcije prate dopadljive i duhovite reklamne kampanje, a za ovogodišnju jesenju sezonu producentski tim je odlučio da se vrati 30 godina unazad i ponovi scenu iz filma koji je Džuliju vinuo u zvjezdanu orbitu – ,,Zgodne žene“.

Kadrovi su krajem maja snimljeni u Veroni kada je 51-godišnja glumica izazvala opštu pometnju i veliki javni interes pojavivši se u kratkoj ružičastoj blejzer haljini i najlonkama iz svoje nove kolekcije.

Reklama je ovih dana ugledala svijetlo dana, a obožavaoci su vrlo brzo povukli reference između filmskih kadrova i reklamnog video spota. Tako Džuliju vidimo kako ponosno nosi niz vrećica koje joj jedva stanu u ruke, imajući blaženi izraz lica baš kao što ga je nekad imala Vivijen Vord.

Uz sve to u pozadini se čuju stihovi proslavljenog hita Roja Orbisona ,,You Got It“ koji nam signalizuju kako ova djevojka ,,zaista dobije sve što poželi“. Odabir pjesme ovog autora nije slučajan, budući da upravo Orbisonova pjesma ,,Oh, Pretty Woman“ odabrana za naslovnu stvar istoimenog bioskopskog hita.

Pedesete joj sjajno stoje! Uprkos tome što su od njene glumačke prekretnice prošle već tri decenije, Džulija izgleda jednako lijepo. Njeno lice i dalje krasi očaravajući smiješak, a prema kadrovima iz spota krase je i sjajne noge.

U održavanju mladenačkog izgleda pomaže joj vedar duh, sitne korekcije, ali i maleni “beauty” trikovi. Tako je na primjer, početkom godine odlučila da svoju dugu stilizovanu kosu ošiša u bob koji je istakao njene prirodne kovrdže, a nova frizura bila je pravi pogodak koji ju je dodatno pomladio.

Umro legendarni muzičar Džindžer Bejker

Bio među tri najbolja bubnjara

LONDON - Džindžer Bejker, jedan od najinovativnijih i najuticajnijih bubnjara u rok muzici, umro je u 81. godini.

Osnivač Krima u svojoj dugač-

koj karijeri je svirao i u bendovima Blind Faith, Hawkwind te s Felom Kutijem. Njegov stil kombinovao je liričnost džeza s čistom snagom roka.

Jedan kritičar njegovo je sviranje uporedio s ,,ljudskim kombajnom“, a nadimak mu je bio – ,,Zvijer“.

Bejker je bio poznat i po svom

temperamentu i prgavosti koja ga je često dovodila do sukoba na sceni. Magazin Rolling Stone ga je proglasio trećim najboljim bubnjarom svih vremena.

Jedan od prvih koji se oprostio od svog prijatelja bio je legendarni Pol Makartni.

Pobjeda

Džejms Franko optužen za neprimjereno ponašanje prema studentkinjama

Opovrgnuće tužbe na sudu

Džejms Franko

NjujORk - Holivudskog glumca Džejmsa Franka, koji je jedno vrijeme držao praktičnu nastavu, tuže njegove dvije bivše studentkinje za seksualno nedolično ponašanje.

Sara Titer Keplan i Toni Gal su pohađale njegovu glumačku školu Studio 4 i tvrde da se nasilje odvijalo na predavanjima, a tužbu protiv glumca su podnijele u subotu.

One optužuju Franka i njegove partnere za ,,seksualizovanje svoje moći kao mentora i poslodavca i nuđenje lažnih prilika za

uloge u njihovim projektima“.

Navodno je zastrašivao glumice i tjerao ih da izvode seksualne scene u orgijama, dok je davao lažne nade za dobivanje uloga.

Džejmsov advokat Majkl Plonsker rekao je da će odgovoriti na tužbu.

- Ovo nije prvi put da su se slične optužbe pojavile i već su opovrgnute. Džejms će se braniti na sudu i tražiće odštetu od tužiteljki i njihovih advokata zbog podnošenja ove tužbe koja je podignuta samo zbog publiciteta - izjavio je advokat holivudskog glumca.

Bend The Who objavio pjesmu koja će se naći na novom albumu

,,All This Music Must Fade“ sa posebnom posvetom LOS ANĐELES - Čuveni bend The Who predstavio je novi singl.

Pjesma ,,All This Music Must Fade“ nalazi se na njihovom novom albumu ,,Who“, koji će biti u prodaji od šestog decembra.

– Pjesma je posvećena svim

izvođačima koji su optuženi da su ukrali nečiju pjesmu.

Stvarno? Naša muzika je već dovoljno limitirana u 21. vijeku, još nam treba neki kreten da tvrdi da je izmislio standardnu akordnu šemu – rekao je gitarista benda Pete Tauend.

Arena Pobjeda

I. BOŽOVIĆ

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4558

Budućnost Voli savladala Zadar na startu nove sezone ABA lige

Reprezentacija Crne Gore počela pripreme za kvalifikacione duele sa Bugarskom i Kosovom

Želja da se dobiju oba meča

Str. 2.

I. BOŽOVIĆ

Buđenje u nastavku

Str. 8-9.

93:80

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

I. BOŽOVIĆ

2

Crnogorska A reprezentacija juče počela pripreme za utakmice sa Bugarskom i Kosovom, selektor Faruk Hadžibegić poručio

Imamo želju da dobijemo oba meča PODGORICA - Reprezentacija Crne Gore juče je u trening kampu na Starom aerodromu počela pripreme za oktobarski blok utakmica u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. ,,Hrabri sokoli“ će narednog petka dočekati Bugarsku, a tri dana kasnije gostovati Kosovu u Prištini.

Prvog radnog dana, selektor Faruk Hadžibegić na raspolaganju je imao svega 11 igrača, od čega dva golmana (Petković i Dragojević). Nacionalni tim će se kompletirati danas, s tim što su sa spiska otpali povrijeđeni Tomašević i Vešović.

- Uvijek mi je žao kada sportista zbog povrede ne može da igra. Imali smo obojicu u planu, ali na Tomaševića i Vešovića ne možemo da računamo.

To je hendikep, ali koga nema, bez njega se mora.

Od momaka koji će biti tu, očekujem da pruže maksimum - rekao je Hadžibegić, koji nastavlja: - Ova ekipa mora da ima obavezu da ide na pobjedu u svakoj utakmici, bez obzira na sve teškoće.

Svjestan sam naše situacije, ona ne odgovara našim ambicijama, ali imam želju da idemo na trijumf u obje utakmice, to sam i rekao igračima. Što će se desiti, vidjećemo - dodao je kormilar nacionalnog tima.

Crna Gora nema šansi da ode na Evropsko prvenstvo, štaviše - bori se da ne bude posljednja u grupi.

Hadžibegić po tom pitanju ima jasan stav: - Ko bude mislio da je ovo sada manje bitno i bude se tako ponašao na terenu, dajem riječ da ga neće više biti na spisku dok sam ja selektor. Svaka utakmica je važna, obaveze moraju da se ispoštuju, igranje za reprezentaciju to zahtije-

va. Više puta sam rekao da me je stid što smo peti na tabeli i to moramo da promijenimo. Imamo motiv da se borimo da budemo četvrti ili treći, na kraju i to može da bude važno zbog poena u Ligi nacija - kaže Hadžibegić.

Crna Gora će 11. oktobra ugostiti Bugarsku, sa kojom je igrala 1:1 u Sofiji, a koja je godinu bez pobjede.

- Imamo mi naših problema da ne mislimo o drugima. Znam i da Bugari imaju novog selektora, da su ambicije drugačije, ali neka se svako nosi sa svojim problemima. Cijenim svakog protivnika. Mi imamo kvalitet, u to sam ubijeđen, ali naiđe period kao sada da ne ide. Mislim da smo na dobrom putu da izađemo iz tog tunela, vidim želju kod momaka - ističe selektor ,,crvenih“.

Hadžibegić je na debiju ostvario trijumf u prijateljskom meču protiv

Mađarske, dok je nekoliko dana kasnije naša selekcija doživjela poraz od Češke u kvalifikacijama za EURO. Iskusni stručnjak uporedio je ta dva meča: - Po meni, bolje smo igrali protiv Češke nego protiv Mađarske, a rezultat govori drugačije. U duelu sa Česima nijesmo imali rješenja za njihove prekide, promašili smo šanse kod 0:0, a da nijesmo bilo bi sve drugačije. Gotovo sam siguran da ne bismo izgubili utakmicu. Moral nam je pao nakon prvog gola. Tako je u fudbalu, kada ne iskoristiš svoje šanse, stigne te kazna. Sada moramo bolje - rekao je Hadžibegić.

Navijači bi mogli da pomognu reprezentaciji da se vrati na pobjednički put.

Ali, publike je sve manje pod Goricom.

- Očekivao sam više navijača protiv Češke. Nadam se da će nam publika pomoći, sada nam je pomoć neop-

hodna. Ali, i mi moramo da se potrudimo da na terenu zaslužimo da se navijači vrate. Kada izgubiše 3:0 možeš samo da ćutiš, moramo da dobijemo utakmicu da bismo vratili povjerenje sa tribina. Volio bih da ljudi dođu i podrže nas - poručio je Hadžibegić.

Pored golmana Danijela Petkovića i Andrije Dragojevića, jučerašnji trening su odradili Marko Janković, Marko Simić, Dušan Lagator, Vukan Savićević, kao i fudbaleri iz domaće lige koji su naknadno pozvani Damir Kojašević, Nemanja Sekulić, Darko Bulatović, Aleksandar Šofranac i Luka Mirković.

- Rekao sam i ranije, kada god bude moguće, davaćemo šansu igračima iz naše lige, bez toga nema ni jake reprezentacije. Sada smo se odlučili za ove momke, nadam se da će se pokazati u dobrom svjetlu - zaključio je Hadžibegić.

D. K.

Fudbal

Arena

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

3

Danilovgrađani golom Bogdana Milića savladali Titograd na Starom aerodromu

PODGORICA – Iskra je definitivno spremna da se ove sezone bori za Evropu. Ako su na startu sezone rezultati Danilovgrađana bili iznenađenje, njihov kontinuitet govori da to nije slučajnost, već da Iskra ima kvalitet za velike stvari.

Danilovgrađani su to dokazali i u jučerašnjem derbiju protiv Titograda u direktnom duelu za treće mjesto, gdje je Iskra iskusno odradila meč i ostvarila pobjedu, kojom na pauzu odlazi sa četiri boda više od četvrtoplasirane Zete i samo dva poena zaostatka u odnosu na Budućnost. Baš zbog toga Iskra je minimalcem napravila visok let, dok je Titograd nakon poraza od Zete, novim neuspjehom na svom terenu ostao prilično udaljen od timova iz vrha, pa će Dragoljub Đuretić imati dosta briga.

Titograd je u većem dijelu meča imao inicijativu, više šansi, ali je Iskra iskoristila majstoriju Vukotića, koji je vrhunski izveo slobodnjak u 32. minutu, a nakon odbitka od stative, Milić je rutinski pogodio za cijeli plijen.

PRITISAK BEZ EFEKTA Same formacijske postavke jasno su pokazale da će se gledati utakmica otvorenog garda. Za razliku od Đuretića, koji je drugi put uzastopno krenuo bez Đalovića (šansu je opet dobio mladi Vukčević, koji je uz krila Mendija i Merdovića, činio ofanzivni trio), Aleksandar Nedović nije želio da taktizira već je uz ofanzivna krila Vukotića i Karaklajića meč počeo sa dva klasična špica – Vukovićem i Milićem. Međutim, domaći su djelovali brže, konkretnije i u prvih pola sata imali su nekoliko situacija iz kojih su mogli do vođstva. Gosti su samo priprijetili u osmom minutu, kada je Nikolić faulirao Vukotića, a udarac Vukovića iz slobodnjaka bio je lak plijen

I. BOŽOVIĆ

Visok let Iskre Trenutak kada Milić postiže gol

Nedović: Velika pobjeda Dragoljub Đuretić, trener Titograda: Neugodan poraz pred pauzu. Moram dobro da vidim šta se to dešava, jer na svakom meču imamo posjed, domi-

za Ivanovića.

Ali nakon što je poslije toga Mendi imao loš prijem, domaći su priprijetili u 13. minutu – Novović je ubacio loptu iz kornera, a Merdović pokušao iz okreta, ali je lopta završila visoko preko gola. Nedugo zatim pokušao je Novović, ali se istakao Spasojević, koji je loptu proslijedio u korner. Mendi je često bio sa loptom, često su ,,crveni“ pokušavali da preko njega naprave višak, ali je bio daleko od svojih izdanja, a u 17. minutu uspio je da ugura loptu u mrežu, ali je pomoćni sudija Jovica Tatar signalizirao ofsajd. Veliki posao na sredini terena odrađivao je Brazilac Gomes, koji je u 26. minutu dobro pripremiuo akciju, iz koje su u nastavku Mendi i Roganović probili po desnoj strani, a Vukčević glavom šutirao, ali neprecizno.

MAGIJA VUKOTIĆA Iskra je po ko zna koji put pokazala da ima supertalentovanog Milana Vukotića.

Najmlađi igrač na terenu pokazao je da ima nevjero-

naciju na sredini terena, ali ne postižemo golove.

Trenutnim saldom sam nezadovoljan, ali treba nam neka mini serija da bi se borili sa Iskrom i Zetom za

vatan potencijal, a njegove lopte djelovale su kao da je iza njega višegodišnje iskustvo igranja u elitnom rangu. Hrabar potez Nedovića bio je i u 32. minutu, kada je nakon nepotrebnog i prilično grubog faula Činedua nad Vukovićem, da upravo Vukotiću ukaže povjerenje da izvede prekid. Talentovani klinac majstorski je prebacio živi zid, pogodio stativu, a odbijenu loptu Milić je samo sproveo u praznu mrežu – 0:1.

Gotovo iz prve opasnosti Iskra je povela, pa je bilo jasno da Titograd čeka težak posao. Uvukla se nervoza, često su domaći sa distance pokušavali da ugroze Spasojevića, a vrijedan pomena do poluvremena je samo pokušaj Nikolića, ali je samo uspio da izbori korner.

U finišu prvog dijela povrijedio se i nedovoljno spremni Brazilac Gomes, koji je dosta značio za ,,romantičare“, što je donijelo dodatne brige za Đuretića pred nastavak. Danilovgrađani su na startu nastavka nakon vrhunskih lopti Vukotića

treće mjesto.

Aleksandar Nedović, trener Iskre: Titograd je u nekim segmentima bio bolji, ali mi smo imali veću potrošnju, jer smo u dvije nedjelje odigrali pet utakmica. To se odrazilo na igru, ali velika pobjeda za nas.

mogli da riješe meč, ali su prvo Milić, a potom i Vuković loše reagovali.

FORMACIJSKE PROMJENE Nedović je na isteku časa igre odlučio je da promijeni formaciju – umjesto Vukovića ušao je Camaj, da bi nedugo zatim Đuretić odgovorio ulaskom drugog špica, iskusnog Đalovića. U 61. minutu Titograd je mogao do gola, opet se istakao Raičević, kada je odigrao povratnu petom za Nikolića, ali je kapiten ,,romantičara“ šutirao preko gola.

Nikolić je pokušao i u 70. minutu nakon voleja, ali se istakao mladi Spasojević.

Posljednjih 15 minuta, Titograd je krenuo na sve ili ništa – Novović se vratio na poziciju beka, a ofanziva je ojačana Miličkovićem. Titograd je imao inicijativu, u većem dijelu se igralo na polovini Iskre, ali su gosti u finišu imali dva zicera da riješe meč – oba puta je Vukotić dobro pronašao rezervistu Mandića, koji je imao slabu završnicu.

R. P.

Titograd

Iskra

00 1

1

Stadion: Titograda. Gledalaca: 300.

Sudija: Milovan Milačić.

Gol 0:1 Milić u 32. Žuti kartoni: Činedu, Nikolić, Mendi (Titograd), Drinčić, Đurišić, Spasojević (Iskra)

Titograd

Iskra

Ivanović Mendi (od 65. Đalović) Gomes (od 39.Raičević) Vukčević Novović Nikolić Činedu Banović Roganović Živković (od 70.

Miličković) Merdović

Spasojević Boričić Milić (od 73. Mandić) Vuković (od 58.Camaj) Drinčić Šahman Đurišić Karaklajić Kumburović Jovanović Vukotić

Rezultati Sutjeska – Zeta

2:1

Grbalj – Rudar

2:2

Budućnost – Podgorica

1:0

Petrovac – Kom

2:1

OFK Titograd – Iskra

0:1

Tabela

1. Sutjeska

11 7 3 1 26:8 24

2. Budućnost 11 7 2 2 23:13 23 3. Iskra

11 6 3 2 13:10 21

4. Zeta

11 4 5 2 8:5 17

5. Titograd

11 4 3 4 11:7 15

6. Kom

11 3 4 4 17:16 13

7. Podgorica 11 3 4 4 11:12 13 8. Rudar

11 3 1 7 11:24 10

9. Grbalj

11

1 4 6 12:21 7

10. Petrovac 11 2 1 8 7:23 7 U narednom kolu (19. oktobra) sastaju se: Zeta – Petrovac, Kom – Budućnost, Podgorica – Grbalj, Rudar – OFK Titograd i Iskra – Sutjeska.

LISTA STRIJELACA 6 – Đorđević (Grbalj), Gardašević (Kom) 5 – Ćetković (Sutjeska), Janketić (Rudar) 4 – Božović (Budućnost), Kojašević, Nikolić (Sutjeska), Vujović (Podgorica) 3 – Ivanović, Perović (Budućnost), Kopitović (Petrovac), Kordić (Podgorica), Popović, Vujović (Kom), Milić (Iskra)

4

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

PRVI STRIJELAC BUDUĆNOSTI: Draško Božović donio ,,plavima“ pobjedu u meču sa Podgoricom

Petar Vukčević

Vratićemo ulogu lidera

Omladinska reprezentacija se okuplja u Podgorici, slijedi dvomeč sa Luksemburgom

Dvije provjere za ,,crvene“ PODGORICA - Omladinska reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici. Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Milorad Peković objavio je ranije spisak igrača na koje računa za prijateljske utakmice sa Luksemburgom.

Na spisku se nalazi 20 igrača - golmani: Sergej Joksimović (OFK Titograd), Lazar Baltić (Budućnost); odbrana: Andrej Pupović, Mirko Milikić (Crvena zvezda, Srbija), Abdel Osmanović (Budućnost), Matija Drinčić (Iskra), Luka Babić (Sutje-

ska), Matija Račić (Kom); vezni red: Veljko Radenović (Kom), Petar Vukčević (Budućnost), Milan Vukotić (Iskra), Luka Todorović (Voždovac), Nikola Janjić, Balša Dubljević (Sutjeska), Ognjen Gašević (OFK Titograd), Omar Sijarić (Hidenhajm, Njemačka), Nikša Vujanović (Partizan, Srbija); napad: Ivan Vukčević (Zeta), Ivan Bojović, Marko Mrvaljević (Budućnost).

Okupljanje ,,sokola“ zakazano je za danas u 8:30 časova na Trening kampu FSCG, a mečevi u Luksemburgu igraju se 8. i 10. oktobra, oba sa početkom u 19 časova.

R.P.

PODGORICA - Budućnost je na prvu reprezentativnu pauzu otišla kao vodeći tim na tabeli, na drugu ide kao pratilac vodeće Sutjeske koja ima bod više. ,,Plave“ je usporio niz od tri utakmice bez trijumfa, a potom su sa dvije vezane pobjede prišli lideru.

Posljednja je stigla na svom terenu protiv Podgorice, završeno je 1:0, s tim što je četa Branka Brnovića zaslužila ubjedljiviji rezultat, naročito zbog dominacije u prvom poluvremenu.

- Svima je jasno da smo mi i Sutjeska glavni kandidati za titulu, a vjerujem da će se stanje na tabeli brzo promijeniti u našu korist. Bili smo na vrhu, sada zaostajemo bod za Nikšićanima, ali do kraja prvenstva ima još mnogo utakmica, još tri derbija. Nadam se da ćemo se vratiti na prvo mjesto i da ga više nećemo ispuštati. Ne treba da razmišljamo o konkurentu, niti o tabeli, već da mislimo na svoju igru, pobjedama u kontinuitetu. Sve ostalo će doći - rekao je Draško Božović.

Vezista Budućnosti je odlučio meč sa debitantom u ligi pogotkom u 21. minutu. ,,Plavi“ su prije i poslije vođstva imali

još nekoliko situacija da uvećaju prednost do odmora, dok je nastavak krenuo zicerom koji je promašio Vujačić.

Nije se rezultat mijenjao, a čak je domaćin u finišu rizikovao da ispusti pobjedu koju je po svemu zaslužio.

- Igrali smo odlično u prvom poluvremenu, a u nastavku propustili dvije prilike da ranije završimo meč. Pred kraj je mali pritisak uticao da se povučemo, ali kontrolisali smo stvari na terenu i došli do bodova koji mnogo znače pred odlazak na pauzu. Siguran sam da ćemo biti još bolji - poručio je nekadašnji reprezentativac.

Tridesetjednogodišnji Podgoričanin upisao se u listu strijelaca na posljednja tri meča u šampionatu.

Postigao je do sada četiri gola i prvi je strijelac tima, a ima i šest asistencija.

Božović je lider ,,plavih“ na terenu.

- Moram da budem zadovoljan formom, ali rekao sam i ranije: Nijesam se vratio u klub da bih brojao golove i asistencije, popravljao ličnu statistiku, već da pomognem Budućnosti da osvaja trofeje. Bitan je tim, pobjede, dobra igra. Prošle sezone osvojili smo Kup, nadam se da ćemo ove i Kup i titulu - zaključio je Božović.

D. K.

Fudbal

Arena

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

5

Mlada reprezentacija se priprema za kvalifikacione mečeve sa Sjevernom Makedonijom i Španijom

Vjera u dobar rezultat PODGORICA - Paralelno sa A selekcijom, priprema se i mlada reprezentacija koja će u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo ugostiti Sjevernu Makedoniju i Španiju.

- Pred nama su dvije vrlo zahtjevne utakmice. Prva je Makedonija, selekcija koja je jako kvalitetna. Ali, imamo i mi svoje adute.

Maksimalno se spremamo za tu utakmicu. Idemo na pobjedu, nadam se da će svi na koje računamo biti spremni, tako da se u miru spremamo za taj duel, koji nas čeka 10. oktobra - kazao je selektor Miodrag Vukotić. ,,Sokolići“ su odradili dobar

Naše omladinke poražene u drugom kolu kvalifikacija za EP

Ekspresna presuda R. Irska Crna Gora

3 0

GRAVENZANDE - Stadion ,,Sportpark Juliana“. Sudija: Sandra Štrub (Švajcarska).

Golovi: 1:0 Mekevoj u 7, 2:0 Mekevoj u 16. (pen), 3:0 Miladinović u 19. (autogol). Žuti karton: Knežević (Crna Gora). Crveni karton:

Maja Miletić u 13. minutu (Crna Gora).

REPUBLIKA IRSKA: O’Saliven, Foli, O’Mahoni, Mekgovern, Slejteri (od 60.

Kler), Donovan (od 60.

Manrou), Etkinson (od 72.

Rejnolds), Kuk (od 60. Kejli Šajn), Mekevoj, Zju, Vilan (od 72. Liston).

CRNA GORA: Krstović, Nišavić, Miladinović (od

90.+3 Vukanić), Miletić, Maraš, Bošnjak, Knežević (od 85. Bajić), Sarić, Karličić (od 45.+1 Stanović111), Joksović (od 46. Radulović), Caković (od 46. Drešević). Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je od Republike Irske rezultatom 3:0 u drugom kolu turnira preliminarne runde kvalifikacija za EP.

skauting narednog rivala…

- Imaju dosta igrača koji nastupaju u inosranim klubovima. Radili smo dosta u pripremi ovog meča, skautirtali smo rivala, čak imamo i utakmicu koju su igrali protiv naše selekcije ovdje u Podgorici prije godinu. Dobili su sa 2:0, ali to je meč prijateljskog karakatera, a ovo je sada nešto drugo. Očekujem sasvim drugačiji susret, borbeniji od toga, nadam se da ćemo pokazati sav naš kvalitet i da ćemo meč riješti u našu korist - ističe Vukotić.

Nakon tri kola, Crna Gora ima pobjedu i dva poraza.

- Poslije lošeg starta protiv Kazahstana, gdje igrom nijesam bio nezadovoljan, ali

jesam odnosom nekih igrača. Vodili smo 1:0, imali šanse da riješimo meč, ali se desilo to što se na kraju desilo. Izvukli smo pouke iz tog susreta, dobro odreagovali već na prvom meču, dobili Farska Ostrva sa 3:0.

Raduje me i utakmica u Španiji, protiv jakog protivnika. Jesmo rano primili dva gola, ali tokom čitave utakmice je to bila ravnoprvna igra, imali možda i najbolju šansu da zatresemo mrežu. Vidjeli su igrači u tom susretu da mogu da igraju protiv svakog, a ako budu imali takav pristup, mislim da protiv Makedonije možemo da se nadamo povoljnom rezultatu - kazao je Vukotić.

D. K.

Sva tri gola u holandskom Gravenzadeu pala su u prvih dvadesetak minuta meča. U sedmom minutu Alana Mekevoj dovela je Irsku u vođstvo, da bi nepunih deset minuta kasnije udvostručila prednost iz jedanaesterca.

Jelena Miladinović postigla je autogol u 19. minutu i to je, ispostavilo se, bio konačan rezultat utakmice. Ovo je za ekipu Mirka Marića drugi poraz na turnira, nakon startnog od Holandije.

- Sve je krenulo naopako.

Prvo smo primili gol u momentima kada smo bili bolji,

zatim smo nepromišljenim gestom jedne igračice igrali sa igračicom manje, a Irkinje su dobile penal. Naš golman je odbranio penal, ali je sudija ponovila izvođenje.

Tako smo poslije samo petnaestak minuta bili u velikom zaostatku. Kasnije nam se i kapitenka povrijedila.

Na kraju, poslije svega što nam se desilo, rezultat nije ni loš - istakao je selektor Crne Gore Marić.

Crna Gora će se u posljednjem kolu, koje se igra 8. oktobra od 19 časova, sastati sa Ukrajinom.

R. P.

6

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

DRUGA LIGA, 11. KOLO: Mornar slavio u Baru, buđenje Lovćena

Lider gazi redom

Rezultati i tabela Jezero – Bokelj Arsenal – Jedinstvo Mornar – Ibar Dečić – Otrant O. Drezga – Lovćen

0:0 0:1 1:0 2:1 0:4

1. Dečić 11 8 3 0 23:10 27 2. Jezero 11 7 1 3 19:9 22 3. Jedinstvo 11 4 5 2 11:10 17 4. Mornar 11 4 4 3 11:10 16 4. Bokelj 11 4 2 5 11:13 14 6. Ibar 11 4 2 5 14:17 14 7. Drezga 11 3 3 5 12:18 12 8. Arsenal 11 3 2 6 14:18 11 9. Otrant O. 11 3 2 6 9:13 11 10. Lovćen 11 2 2 7 11:17 8 U narednom kolu (13. oktobra) sastaju se: Bokelj – Drezga, Lovćen – Dečić, Otrant O. – Mornar, Ibar – Arsenal i Jedinstvo – Jezero.

Divanović, Seniković, V. Rudović, Đurđević (od 87.

Rili), Ramović, Z. Divanović, Dinoša, Redžović, Kurti, Alibegu (od 71. Čauši).

Lider je uspio da opravda očekivanja. Ulcinjani su pružili dobar otpor, čak nakon ranog vođstva Tuzana, odgovorili prilično brzo golom Zaima Divanovića, ali je meč odlučio Ivan Mijušković, kada je sa bijele tačke pogodio za pobjedu i dodatno uvećao bodovnu prednost Tuzana na vrhu.

Drezga Lovćen Jezero Bokelj

0 0

PLAV – Stadion Racina.

Gledalaca: 400. Sudija: Miloš Bešović. Žuti kartoni: D. Ajković, Osmajlić, Drešković (Jezero), M. Čavor, Bakić, Zlatičanin, Bošković (Bokelj).

JEZERO: Ig. Asanović, Stijepović, Drešković, Radunović, Jovićević, Osmajlić, Matanović (od 82. Radenović), Kontić, Redžepagić, Vukićević, D. Ajković.

BOKELJ: Kordić, Zlatičanin, Poček, M. Čavor, Bakić (od 90. Sklender), Banićević, Bošković, Radević (od 55. Vukić), Jeknić, Krstin, V. Čavor.

U Plavu nije bilo pobjednika – Jezero i Bokelj odigrali su bez golova. Veoma tvrd meč, bez mnogo šansi, donio je samo na momente uzbuđenja. Kotorani su tražili šansu da se uključe u borbu za gornji dio, Plavljani da zadrže korak za liderom, ali su na kraju timovi podijelili plijen, a čini se da

je remi rastužio sve.

Arsenal Jedinstvo

0 1

TIVAT – Stadion Arsenala.

Gledalaca: 150. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelac: Idrizović u 53.minutu. Žuti kartoni: V.Mršulja, Niković, Kovačević, Ličina (Arsenal), Džafić, Idrizović, Muzurović, Krulanović (Jedinstvo).

ARSENAL: Lemajić, Manojlović, V. Mršulja (od 56.

Ličina), Niković, Radulović, Pajović, Batuta, Pepić, Kovačević, Đorđević (od 60.

Kotarac), Krgović (od 69.

Delić).

JEDINSTVO: Džafić, Bugarin, Muzurović, Kriještorac (od 62. Drašković), Idrizović, Krulanović, Vulević (od 90. Ramović), Banda, Nikolić, Hajrović (od 81.

Cvijović), Gordić.

Jedinstvo je uspjelo da stigne do važnog brejka u Tivtu. Bjelopoljci su nastavili da krče put ka vrhu, a istovremeno Arsenal ostavili iza sebe. Bjelopoljci su u

većem dijelu meča bili bolji, nijesu iskoristili penal (preko Nikolića) u 41. minutu, ali su inicijativu ,,naplatili“ u 53. minutu, kada je Idrizović matirao Lemajića.

Mornar Ibar

1 0

BAR – Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Laličić. Strijelac: Vukmarković u 5. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Leverda, V. Vlahović, Brnović, Nakahara, Martinović (Mornar), M. Pepić, Stanisavić, Anđelić (Ibar).

MORNAR: Bjelica, Leverda (od 74. Mehović), Kažić (od 62. Najdanović), Bećirović (od 89.Mucević), V. Vlahović, Nakahara, Đurković, Vukmarković, Martinović, Brnović, Merdović.

IBAR: Nikolić, Anđelić, M. Pepić, Dacić (od 88. E. Murić), Mučalica, Stanisavić, Vilotijević, Škrijelj (od 84. S. Pepić), Šibata, Hodžić (od 63. I. Murić).

Mornar je nakon 504 dana dočekao da odigra meč na

svom terenu, a mini-svečanost povodom toga krunisana je važnom pobjedom Barana nad Ibrom. Domaći su poveli preko Vukmarkovića u petom minutu iz penala, a veoma tvrd meč, u kojem je publika imala šta da vidi nije donio više golova, ali jeste veliko oduševljenje za navijače barskog tima.

Dečić Otrant O.

2 1

TUZI – Stadion Dečića. Gledalaca: 300. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Prenkočević u 24. i Mijušković u 67. iz penala (Dečić), Z. Divanović u 31. minutu (Otrant O.). Žuti kartoni: Prenkočević, Pepić (Dečić), M. Divanović, Z. Divanović, Kurti, Alibegu (Otrant O.).

DEČIĆ: Velimirović, Ljuljđuraj, Tući, Vuljaj (od 64.

Camaj), Adžović, Dedić, Knežević (od 87. Ujkaj), Mijušković, Drešaj, Prenkočević (od 71. Krkanović), Pepić.

OTRANT O: Mećikukić, M.

0 4

SPUŽ – Stadion Zore. Gledalaca: 200. Sudija: Mladen Knežević. Strijelci: Tomašević u 17. (autogol), P. Čavor u 31. i 35, N. Draganić u 74. minutu. Žuti kartoni: Popović (Drezga), Rosandić, Bracanović (Lovćen).

DREZGA: O. Bogićević, Pavković, Šunjević, Gluščević (od 46. Bulatović), B. Bogićević, Šćekić, Ćosović (od 46. Škrijelj), Tomašević (od 56.

Popović), Čađenović, Peruničić, Tripković.

LOVĆEN: Rosandić, Bracanović (od 80. I. Vujović), Montenegro (od 76. Bujiša), Pejović, F. Vujović, N. Draganić (od 79. Mudreša), Toljić, Roganović, M.Draganić, Čavor, Radišić.

Lovćen se konačno probudio. Cetinjani su protutnjali kroz Spuž i lagano osvojili bodove. Nakon autogola Tomaševića Drezga je potonula, Čavor sa dva brza gola gotovo riješio meč, da bi u finišu Nikola Draganić pogodio za ubjedljivih 4:0 i najavu boljih izdanja Lovćena.

Pripremio: R. PEROVIĆ

Međunarodni fudbal

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Arena

7

Premijer liga: Porazi Sitija i Junajteda, Liverpul bježi osam bodova

Loš dan ,,građana“ Siti je ranjiv, izgubio je drugi meč u Premijer ligi i za liderom Liverpulom zaostaje osam bodova.

Vulverhempton je šokirao ,,građane”, u posljednjih deset minuta kada je Adam Traore dva puta zatresao mrežu.

- rekao je Španac na klupi Sitija.

Bez problema Čelzi je slavio u gostima kod Sautemptona. ,,Plavci” su pobijedili - 4:1, a od 25. minuta imali su kapitalnu zalihu od dva gola. Goste je u vođstvo doveo Tami Ejbraham u 17. minutu, osmim golom u Premijer ligi ove sezone, čime se izjednačio na vrhu liste strijelaca sa Serhiom Aguerom iz Sitija. Mejson Maunt je duplirao prednost.

Arsenal je kod kuće savladao Bormunt 1:0 golom Davida Luiza u devetom minutu. Brazilac je postigao prvi gol za ,,tobdžije”.

U posljednjem meču osmog kola Njukasl je savladao Mančester junajted i upisao drugu pobjedu u sezoni. Junajted je doživio treći poraz, drugi u tri posljednja meča i na 12. mjestu je sa samo devet bodova.

Meč je riješen u 72. minutu - Metju Longstaf savladao De Hea. R. A.

Istina, gosti su imali veći posjed lopte i dvostruko više šuteva ka golu rivala, ali…

Sitiju je nedostajao povrijeđeni Kevin de Brujne, a Rahim Sterling u prvom i David Silva u drugom poluvremenu nijesu bili raspoloženi iako su imali izuzetne prilike da postignu gol. Vulvsi su ostvarili tek drugu pobjedu u sezoni!

- Tim smo koji igra na poseban način. Ali, imali smo loš dan. I to se dešava. Kada pobjedite, obično se fokusirate na narednu utakmicu.

Sada nas čeka reprezentativna pauza, tek poslije toga će nas čekati meč

Primera (8. kolo)

Remi Madriđana Valjadolid i Atletiko odigrali su bez golova, a ovo je čak treći remi Madriđana u posljednje četiri utakmice i sada su u zaostatku tri boda u odnosu na Real.

Domaći tim je devet minuta prije kraja poluvremena promašio jedanaesterac, a gosti u drugom poluvremenu nijesu iskoristili šanse da sa tri boda odu

kući. Morata i Korea nijesu imali dan. Selta i Atletik Bilbao odigrali su zanimljiv meč bez obzira što su domaći navijači vidjeli samo gol, na sreću Aspasa, koji je Selti donio drugi trijumf u sezoni. Majorka je 2:0 savladala Espanjol, a Sosijedad je izgubio od Getafea (2:1).

R. A.

Serija A: Remi u Bolonji i Rimu

VAR pokvario slavlje domaćinima Bundes liga (7. kolo)

Menhengladbah se igrao Borusija iz Menhengladbaha ubjedljivo je savladala Augsburg – 5:1 u sedmom kolu Bundeslige.

Junak pobjede bio je dvostruki strijelac Patrik Herman, koji je prvim golom najavio trijumf svog tima. Domaći tim je poslije desetak minuta vodio 3:0. Tim iz Menhengladbaha preuzeo je čelnu poziciju i ima dva boda više od Bajerna, Frajburga, Lajpciga, Šalkea i Bajera. Augsburg je na 14. poziciji sa pet bodova.

U preostala dva meča Volfsburg je savladao Union iz Berlina 1:0 golom Vauta Veghorsta u 69. minutu, a Frankfurt i Verder odigrali su 2:2.

R. A.

Bolonja je dva puta vodila protiv Lacija na domaćem terenu, ali je ostala bez pobjede na povratku trenera Siniše Mihajlovića.

Radost domaćim navijačima donio je Krejcija u 21. minutu, ali dva minuta kasnije Imobile je izjedačio. Isti igrač pogodio je za 2:2 (prije toga Palasio je donio domaćinu prednost) pet minuta prije kraja i ovim rezultatom završeno je prvo poluvrijeme. U nastavku meča Svanberg je zatresao mrežu gostiju, ali je VAR poništio gol. Tri minuta prije kraja Palasio je skrivio penal, ali sa penala Korea je pogodio prečku.

Roma kod kuće nije uspjela da dođe do pobjede protiv Kaljarija (1:1). Gosti su poveli iz penala u 26. minutu preko Žoaa Pedra, a domaćinu je Kepiteli autogolom donio bod.

Slavlje domaćinu pokvario je VAR u finišu

kada je poništen gol Kaliniću, na dodavanje Džeka.

Da je Atalanta u dobrom ritm potvrdila je pobjedom protiv lećea (3:1). Domaći tim do poluvremena vodio 2:0, golovima Zapate i Gomesa.

Torino i Napoli odigrali su bez golova. R. A.

8

Arena

Košarka

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Budućnost Voli sav

PODGORICA - Požrtvovana u pristupu i u fazama lošije igre, sa opcijama kompletne i raznovrsne rotacije kakvu je želio trener Slobodan Subotić, Budućnost Voli zaslužila je ubjedljiv trijumf 93:80 nad Zadrom, juče u ,,Morači“ na startu ABA lige.

Pavićević zadovoljan izdanjem Mornara u trijumfu nad Cibonom

Čeka se još forma Lukovića PODGORICA - Kompletna rotacija Mornara odigrala je dobro u trijumfu nad Cibonom 92:88 u Zagrebu, na startu ABA lige, ali više od 15 minuta na parketu provelo je samo pet igrača.

Barane od naredne sedmice očekuje ritam utakmica u ABA ligi i FIBA Ligi šampiona, uz niz dugih putovanja na evropska gostovanja.

U takvoj situaciji, ne može se očekivati da kao protiv Cibone, Pulen odigra 37 minuta na parketu, Nidam skoro 36, veteran Bjelica 32 minuta, takođe veteran Markota 28 minuta.

Od starta priprema, igra pod obručem je briga trenera Mihaila Pavićevića. U Zagrebu je Cibona imala 13 skokova više, čak 16 ofanzivnih skokova na meču.

Igra na poziciji ,,petice“ je problem, a startni centar Uroš Luković u subotu je odigrao svega 11 i po minuta na parketu. Ubacio je sedam poena, imao dva skoka. U drugom poluvremenu nije ga bilo na parketu.

- U trećoj četvrtini Cibona je probala opasnu varijantu sa Bundovićem pod košem i bila mi je potrebna varijanta sa dvije ,,četvorke“ na terenu. To nam je i donijelo preokret. Stisli smo redove

Ramljak: Ključni šut Mornara za dva poena Marko Ramljak, prvotimac Cibone, pohvalio je igru Mornara u trijumfu Barana u Zagrebu.

- Nezgodno je igrati protiv ekipe kojoj je minimum prostora dovoljan za dobar rani šut sa distance. Bili smo upozoravani na to. Nije stvar samo u trojkama, Mornar je imao 65 procenta šuta za dva poena i to nas je ,,ubilo“. Energija nas je držala, čak 12 ofanzivnih skokova u prvom poluvremenu. Potom smo u nastavku u strahu izlazili na njihove spoljnje šuteve, i to su pogodili, pa počeli da nas kažnjavaju i ,,unutra“ - rekao je Ramljak.

u pravom momentu. Napravio sam rizik, to je bila maksimalno skraćena rotacija, a na kraju se i isplatilo. Nadam se da neću biti prisiljen da to opet radim jasan je trener Mihailo Pavićević.

Uz pohvalu igre iskusnog Damira Markote (18 poena, četiri skoka, šut iz igre vrhunskih 8-6, četiri trojke), jasno je da je Mornar iskoristio individualni kvalitet izuzetno motivisanih igrača. Cibona nije mogla da parira našem vicešampionu, koji je na kraju imao 52 procenta šuta iz igre.

- Nijesmo dobro odreagovali na pik Mornara sa dvije ,,četvorke“. U jednom momentu proradili su im igrači spoljne linije, Pulen, Ni-

dam, a Markota je bio konstantan tokom kompletnog meča. Protiv tako dobrog skupa pojedinaca držali smo se do završnice i to je dobro - kazao je trener Cibone Ivan Velić.

Ukupan utisak o igri Mornara je bolji u odnosu na pripremni period, a skorašnji oporavak beka naše reprezentacije Nemanje Vranješa će sliku o formi dodatno popraviti. Čeka se još da Luković dostigne pravu formu, za eventualni utisak o ekipi koja je jasan plej-of kandidat. Već naredni meč, protiv Igokee u subotu u Baru, je novi ozbiljan test, uoči gostovanja VEF Rigi u Letoniji 15. oktobra na startu FIBA Lige šampiona.

S. S.

Vrlo lošu igru u odbrni, pogotovo u građenju skoka u uvodnih četvrtinu i po, igrači ,,plavih“ ne treba da zaborave. Biće to korisno iskustvo za mladi tim našeg šampiona, koji je manje od dvije sedmice kompletan u radu na treninzima. Juče brojni navijači u našoj najvećoj dvorani, kao i stručni štab, mogu biti zadovoljni izdanjima centra Zorana Nikolića (13 poena i sedam skokova), ali i krilnog centra Danila Nikolića (14 poena, četiri skoka, dvije ukradene lopte), koji je igrao sve sigurnije kako je meč odmicao. Uz očekivani košgeterski učinak bekova Bamforta i Kobsa, atraktivne poteze atlete Martina, važna je raznovrsnost u igri koju je donio novajlija, krilo Božić. Dovoljno za optimizam nakon prvog kola, uz opomenu, da bi rival sa više kvalitetnih opcija u sastavu, znao da grublje kazni timske propuste Podgoričana u građenju svog obruča i defanzivi.

Problem pod obručem U momentu kada je Zadar zasluženo poveo 40:32 (trojka Alena nakon ofanzivnog skoka), na pola 14. minuta, ,,plavi“ su rivalu dozvolili već sedam skokova u napadu. Igra nije bila ni dovoljno čvrsta, do tog momenta Subotićev tim nije napravio faul u četvr-

I. BOŽOVIĆ

Pravi u

tini; prvi u prvoj četvrtini napravljen je nakon šest i po minuta.

Za seriju 9:0 od 18. do polovine 20. minuta i egal 47:47 najzaslužniji bio je centar Zoran Nikolić. Uhvatio je tri važne lopte pod obručem i iznudio tri bitna faula. Tako su ,,plavi“ vratili ravnotežu u poluvremenu u kojem su dozvolili devet ofanzivnih skokova, a imali samo jedan. Čak četiri skoka u napadu imao je Zadar u uvodnih sedam minuta meča. Rival ,,plavih“ u uvodnom dijelu prelako je dolazio do dobrih prodora i drugih šansi za realizaciju. Zato je

Košarka

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Arena

9

vladala Zadar u prvom meču nove ABA sezone u ,,Morači“

u nastavku

Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 2.812 Sudije: Radović, Stefanović, Arsenijević

Kobs Ivanović Bamfort Šehović Martin Ilić Z. Nikolić Božić Popović Mejers D. Nikolić Žugić

12 4 13 13 9 13 7 2 6 14 -

93

80

Uljarević 2 Alen 16 Marić 2 76% (29-22) za 1 66% (15-10) Ivanov 4 54% (35-19) za 2 56% (41-23) Siriščević 14 48% (23-11) za 3 23% (34-8) Palokaj 5 Skokovi 34 (16+18) Vuković 31 (4+27) Blokade 3 2 Junaković 9 Asistencije 24 23 Far 2 Ukradene lopte 6 3 Fundić 14 13 Izgubljene lopte 13 Planinić 5 Faulovi 21 26 Džilbert 7 (27:28, 20:19, 26:18, 20:15)

Subotić: Utisak pozitivan Slobodan Subotić, trener Budućnost Volija: Mislim da smo zasluženo pobijedili, nakon loše odbrane u uvodnom dijelu meča. Naša odbrana u pik-en-rolu tada je bila stvarno slaba. U trećoj četvrtini smo se uozbiljili, odigrali agresivnije u odbrani, kontrolisali skok i ,,odlijepili“ se. Raduje me što se neki igrači koji su dugo bili sa reprezentacijom polako vraćaju. Ivanović je imao osam asistencija, Šehović je pokazao da je važna karika. Upozoravao sam da je Zadar odličan, da lijepo igra. Bilo je teško, kao i svaki prvi meč. Zahvaliću navijačima, pozvaću ih da nas podrže u Evrokupu u srijedu.

Zadar je imao 16 ofanzivnih skokova, to je problem koji moramo da izbalansiramo, radimo na tome. Božić je za trening i po, na ,,četvorci“, za 12 minuta imao sedam poena i tri skoka. Koristićemo ga na više načina, utisak je pozitivan. U prvom poluvremenu koncentracija je bila slaba, tada smo primili 26 poena ispod koša. Kao da smo bili ,,pospani“. To se ne smije događati. Što se Mejersa tiče, imao je šest minuta, igrao je u završnici, u ovom meču nije mu bilo meča jer Martin i Zoran Nikolić igrali su odlično.

Podrška navijača Subotićev tim primio čak 21 poen u prvih sedam minuta. Prednost 15:9, zaslužena dobrom realizacijom bekova Kobsa i Bamforta, se brzo istopila. Ulazak Hasana Martina u igru donio je nakratko potrebnu čvrstinu (važno atraktivno zakucavanje i realizacija po faulom u sedmom minutu).

On i novajlija Luka Božić su u završnici prve dionice makar zaustavili seriju rivala, za minimalan deficit 28:27 na prvom odmoru.

Stekao se utisak, kao u meču sa Cedevita Olimpijom na ABA Super kupu, da varijanta sa Danilom i Zoranom Nikolićem u startnoj

petorci na pozicijama pod košem nije donijela željeni efekat.

U ZNAKU NIKOLIĆA Bitno za ,,plave“ bilo je to što je važan igrač Zadra za igru pod košem, Siriščević, već u uvodnom dijelu treće dionice napravio četvrti faul. Trener Subotić je insistirao na startnoj petorci od početka drugog poluvremena, a povjerenje mu je na pravi način vratio Zoran Nikolić. Uz dva atraktivna zakucavanja, bio je siguran i sa slobodnih bacanja.

Ekipa je pametno potrošila tri faula, ubacila dvije nebranjene trojke Šehovića

i Danila Nikolića i zasluženo povela 60:55 u 25. minutu.

Sa skraćenom rotacijom, visoki igrači Zadra izgubili su fokus i ušli u probleme sa faulovima. Kada je kapiten Šehović ubacio četvrto slobodno bacanje zaredom, za 66:56, po tri faula imali su već Fundić i Far. Rival Budućnost Volija imao je samo jedan skok u napadu za sedam uvodnih minuta drugog poluvremena.

Nakon ofanzivnog skoka, Zoran Nikolić je u 28. minutu iznudio četvrti faul Fundića i zaslužio aplauze publike (13 poena i šest skokova u tom momentu).

Oko 3.000 navijača podržalo je juče Budućnost Voli u prvom meču ABA sezone, protiv Zadra, ekipe koja je među kandidatima za ispadanje iz regionalne elite.

Uz ,,plave“ su na premijeri sezone u ,,Morači“ u velikom broju bili i pripadnici navijačke grupe ,,Varvari“. Ovakva podrška treba da bude vjetar u leđa našem šampionu u borbi za plej-of.

Duel je već tada djelovao riješen, i prije nego je vrhunski šuter Bamfort ubacio trojku za 70:57 u narednom napadu.

Uz vrhunsku odbranu kapitena Šehovića, stigli su i koševi Popovića, Ivanovića, pa dvije trojke Danila Nikolića (83:68 u 33. minutu). Tako su Podgoričani demonstrirali očigledan kvalitet više, širinu i svježi-

nu opcija u rotaciji u odnosu na rivala iz Dalmacije.

Rano riješen meč i prilika da se rutinski, u laganom ritmu, duel privede kraju, sigurno će prijati ekipi koju čeka duel sa Trentom u Evrokupu. A loša odbrana u uvodnih četvrtinu i po je opomena, korisna i poželjna, u slučaju ovako ubjedljivog trijumfa i u uvodnoj fazi sezone.

S. S.

10 Arena

Košarka

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Vučević dobar, Orlando sjajan u pri

Silni n

Košarkašice Budućnost Bemaxa večeras putuju za Staru Zagoru na megdan šampionu WABA lige

Nakon teškog, slijedi još teže gostovanje PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa večeras kasno ponovo će na put – Podgoričanke nakon teškog gostovanja i ubjedljivog poraza od Celja, očekuje još teži meč. ,,Plave“ će preksjutra u Staroj Zagori igrati protiv aktuelnog šampiona WABA lige, ekipe Beroe, koja će po ostvarenom u prelaznom roku uz šampiona Slovenije, voditi glavnu riječ za novu regionalnu krunu.

Podmlađene ,,vučice“ neslavno su krenule u novu sezonu, a nakon teškog poraza nije bilo mnogo vremena za analize i spremanje, pa će nakon samo par dana već večeras otputovati za Bugarsku, tačnije za Staru Zagoru, jedino mjesto na

kojem nikada nijesu trijumfovale.

- Svjesne smo da nas čeka izuzetno težak meč.

Beroe se dodatno pojačalo, svjesne smo njihovih kvaliteta, ali to ne znači da ćemo se unaprijed predati. Borićemo se i naravno prioritetni cilj biće da popravimo loš utisak sa premijere – kazala je Nikolina Džebo, krilni centar Podgoričanki. ,,Plave“ su u Celju djelovale dobro samo do sredine prvog poluvremena, a onda su totalno potonule.

Imale su izuzetno loš procenat šuta, što je uslovilo da dođe do propusta u odbrani, pa je Celje nikad lakše savladao crnogorskog šampiona. U reprizi prošlosezonskog finala ,,plave“ sa nikad mlađim timom treba da pokažu da, ipak, imaju potencijal.

- Beroe je favorit i to nam je jasno. Ali, moramo biti agresivnije, odigrati mnogo bolju odbranu, a iskreno se nadam da ćemo imati bolje šutersko izdanje – dodala je Džebo. Šampion WABA lige mijenjao je tim – otišle su Crnogorke Snežana Aleksić i Ana Poček, ali sada su glavne poluge tima Amerikanke Adijat Adams i Čelsi Li. - Li je izuzetno kvalitetna igračica i sigurno će nam ona praviti najviše problema. Ali, duel u Kraljevu pokazao je da Bugarke imaju u odnosu na prošlu sezonu mnogo veću rotaciju i širinu, što može biti veoma nezgodno. Ali, najvažnije je da dobro uđemo u meč i da ne dozvolimo kao u Celju da imamo prevelike padove – kazala je Džebo. R.P.

Orlando našeg Nikole Vučevića je u prvom predsezonskom meču pobijedio San Antonio u gostima, čak 125:89. Cjelokupna timska partija raduje, kada je tim sa jasnim plej-of ambicijama u pitanju.

Baranin Vučević je na terenu odigrao 15 minuta, jer je trener Stiv Kliford odlučio da veću šansu pruži rezervistima. Centar naše reprezentacije upisao je sedam poena, po tri skoka, asistencije i ukradenu loptu, uz šut iz igre 8-3.

- Visoki igrači, Vučević i Bamba, su već spremni i to je dobro. Impresioniran sam košarkaškom inteligencijom Merkela Fulca, dugo se oporavljao i biće važan za nas naredne sezone - rekao je trener Orlanda Stiv Kliford.

Centar Muhamed Bamba je uz 18 poena imao sedam skokova, Gordon i Ros postigli su po 14 poena. Za San Antonio Forbs je upisao 24,

a Marej 11 poena. Orlando će u noći između ponedjeljka i utorka igrati protiv Detroita u gostima naredni

Tivatski prvoligaš nastavlja sa pojačanjima

Bošković u Teodu PODGORICA - Zdravko Bošković (23) u sezoni pred nama igraće za povratnika u Erste ligu, tivatski Teodo.

Iza krila je odlična prvoligaška sezona u hercegnovskom Primorju, gdje je bilježio 14,5 poena po utakmici. Iza njega su i godine u Sutjesci i Ulcinju, gdje je nastupao u Super ligi.

Teodo se u završnici priprema za početak Erste lige odlično pojačao, dolaskom doskorašnjeg kapitena Mornara, plejmejkera Marka Mijovića.

R. A.

Košarka

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Arena 11

ipremnoj pobjedi u San Antoniju

NA STARTU Uspješan evroligaški debi za CSKA

Džejms igrač kola

pripremni meč.

Entoni Dejvis zablistao je na debiju za Los Anđeles Lejkerse - u trijumfu nad

Golden Stejtom 123:101 slavni centar upisao je 22 poena i deset skokova.

Lebron Džejms dodao je

15 poena i osam asistencija. Za poražene Voriorse Stefon Kari upisao je 18 poena.

S. S.

Mursija ubjedljiva protiv Radovićeve Saragose

Dino starter Mursija našeg reprezentativca Dina Radončića savladala je na svom terenu favorita Saragosu (89:73), ekipu našeg krilnog centra Nemanje Radovića.

Mladi bek-krilo Radončić ustalio se kao starter u redovima španskog prvoligaša. U meču 3. kola ACB lige odigrao je 15 minuta na parketu i minutažu dobro iskoristio - sa pet poena (pogodio jedini šut za tri poena i realizovao oba bacanja) i šest skokova. Bjelopoljac Radović je u prvom porazu svog tima

u sezoni imao skor od po četiri poena i skoka i dvije asistencije.

Obje ekipe imaju skor 2-1 u uvodnom dijelu ACB lige, najjače u Evropi.

S. S.

Majk Džejms, slavni američki bek, proglašen je za najboljeg igrača prvog kola Evrolige, nakon vrhunske partije u pobjedi CSKA nad Valensijom 96:71 u gostima.

Vrhunski šuter je meč završio bez promašaja: 6-6 za dva i 1-1 za tri poena, sa ukupno 20 poena, pet asistencija, dva skoka i iznuđenih šest faulova. Sa 28 indeksnih poena bio je najuspješniji igrač runde elitnog evropskog klupskog takmičenja.

Za Džejmsa, ovo je treća titula igrača kola Evrolige.

CSKA, aktuelnog šampiona takmičenja, pojačao je ovog ljeta kao zamjena za Nanda De Koloa (prešao u Fenerbahče).

R. A.

Prva liga za rukometaše, 2. kolo

Lovćen se mučio, rutina za Komove PODGORICA - Rukometaši Lovćena, Komova i Rudara ostvarili su pobjede u drugom kolu Prve crnogorske lige.

Lovćen je u Baru savladao Mornar 7 28:26. Cetinjani su u 40. minutu vodili 20:16, pa se sticao utisak da je meč prelomljen, ali se Barani nijesu predavali, pa su preko Bošnjaka u 50. minutu stigli do preokreta – 22:21. Uslijedio je uzbudljiv finiš, ali kada je Mrvaljević pogodio dva minuta prije kraja za 27:24, bilo je jasno da je iznenađenje, ipak, isključeno.

Cetinjski tim do pobjede vodio je Vuk Latković sa sedam, dok su po gol manje postigli Aleksandar Mrvaljević i Marko Simović. U ekipi Mornara najbolji je bio Ognjen Mašanović sa šest golova. Komovi su savladali Jedinstvo 32:24, a meč je obilježio Nemanja Marsenić sa devet golova, dok je crnogorski reprezentativac Aleksandar Bakić postigao sedam.

U poraženom timu najbolji je bio Slobodan Zonjić sa sedam pogodaka. Rudar je u Pljevljima slavio protiv Budvanske rivijere 29:26. U domaćem timu istakli su se Petar Eraković i Radojica Čepić sa po pet golova, dok je kod gostiju najefikasniji bio Radivoje Đođić sa sedam pogodaka. Partizan je savladao u gostima Danilovgrad, a Đorđo Peruničić postigao je 11, a Nemanja Drakulović 8 golova.

R.P.

12 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Rukometašice Budu

SAM SEBE SAPL

Mark Markez trijumfom u Tajlandu šesti put u karijeri postao MotoGP šampion

POBJEDA I TITULA Sa samo 26 godina Mark Markez dočekao je šestu titulu MotoGP, najjače klase motociklizma.

Jučerašnja pobjeda u Buriramu, na Velikoj nagradi Tajlanda, donijela mu je odbranu trona čak četiri trke prije kraja sezone. Španac iz predgrađa Barselone na najboljem je putu da obori sve rekorde elitnog auto-moto sporta.

Vozač Honde apsolutno dominira u modernom motociklizmu - ove sezone ostvario je devet pobjeda i pet drugih mjesta, a samo na Velikoj nagradi Amerike je ostvario lošiji rezultat (nije završio trku)! Sada ima samo jednu titulu manje od Valentina Rosija, uzora i velikog rivala, a dvije manje od rekordera Agostinija.

Jučerašnja trka ličila je na onu u Mizanu - Markez je štedio pneumatike motocikla Honde do završnice i pustio Fabija Kvartarara, najboljeg iz kvalifikacija, da ostvari vođstvo. Preticanje u završnici bilo je skoro rutinsko, jer mladi Francuz Kvartararo vozi i dalje inferiornu Petronas Jamahu.

Vladar decenije Tokom karijere motociklizma Mark Markez je osvojio i Moto 3 titulu, na početku karijere, 2010. godine.

Takođe bio je i Moto 2 šampion 2012. godine.

To znači da tokom ove decenije nije trijumfalno okončao sezonu samo 2011. godine (drugi u debitantskoj Moto 2 sezoni) i 2015. godine (treći u MotoGP šampionatu). Juče osvojena MotoGP titula je četvrta zaredom za njega.

Maverik Vinjales, Španac na fabričkom motoru Jamahe, završio je treći, a svjetski vicešampion Andrea Doviciozo iz Dukatija četvrti.

- Želio sam da ovaj dan bude poseban. Znao sam da je potrebno da završim trku ispred Dovicioza za titulu, ali cilj je bio jasan, da ostvarim pobjedu i tako proslavim. Ostaju još četiri trke i obećavam da ćemo ih učiniti takmičarski zanimljivim, to naša publika zaslužuje. A ja uvijek želim pobjede, znate to - rekao je Markez.

Svjetski šampion je u prvom dijelu sezone vozio na motoru Honde koji je bio inferiorniji u odnosu na rivalski Dukati. Ipak, kao i prošle sezone, iskustvom i klasom, uz vrhunsku

pouzdanost, nadomjestio je nedostatak brzine. A već od druge polovine proljeća i pobjede na Velikoj nagradi Katalonije bilo je jasno da je Honda nadoknadila zaostatak.

- Naš koncept rada, prilagođavanja motocikla vozaču, se pokazao uspješnim još jednom. Četvrti put zaredom sam šampion, nema boljeg mjesta za mene od Honde. Zahvalan sam što sam dobio priliku za ovako uspješnu saradnju - rekao je Markez, koji već sada, četiri trke prije kraja sezone, ima više bodova (325) nego u prethodnoj šampionskoj godini (321).

Kada su rekordi u pitanju, Markez je najmlađi šampion najjače klase (20 godina, 266 dana), ali i njen naj-

Lov na Agostinija Mark Markez je sa šest titula u najjačoj klasi motociklizma od ove jeseni na trećem mjestu vječne liste, iza dvije italijanske legende.

Rekorder je legendarni Đakomo Agostini, koji je svojih osam titula osvojio u periodu od 1966. do 1975. godine.

Valentino Rosi je drugi sa sedam titula, u periodu od 2001. do 2009. godine. mlađi dvostruki, petostruki i šestostruki šampion. Kraj njegove ere MotoGP trkama se ne nazire. Na trkama je slavio 52 puta u najjačoj klasi - više trijumfa imaju Mik Duan (54), Đakomo Agostini (68) i Valentino Rosi (89).

Na tabeli šampionata iza Markeza (325) slijede Doviciozo sa 215 poena, Aleks Rins iz Suzukija sa 167 i Vinjales sa 163 boda. Do kraja sezone ostale su trke u Japanu, Australiji, Maleziji i Valensiji. Šampion će juriti lični rekord - 362 poena iz 2014. godine, kada je slavio na 13 trka.

S. S.

PODGORICA – Činjenica, 35 golova u mreži Budućnosti, bolnija je od poraza na premijeri Lige šampiona.

Podgoričke rukometašice izgubile su od Bresta (35:32) i pokazale da su najranjivije kada ne igraju odbranu.

U deceniji pune afirmacije u Ligi šampiona, ne pamti se blijedo izdanje ,,plavih“ kao prije dvije noći u ,,Morači“ i to u segmentu igre gdje su najjači.

Katastrofalne greške u defanzivi, u 25. učešću u Ligi šampiona, vjeruje Đurđina Jauković, brzo će se otkloniti. Desni bek Budućnosti sigurna je da će u nedjelju, u gostima kod Bitighajma, pokazati pravo lice. Suprotno, bilo bi alarmantno.

- Znali smo da nas čeka teška utakmica zbog toga što je prva i još takmičarska. Dobro smo uradili analizu, bukvalno smo bile upućene u sve što Brest radi, ali odbrana nije bila na nivou. Otkad pamtim nikad goru odbranu nijesmo odigrali. Sa svake strane smo pucali. Najveći problem je što smo neke odluke ranije, ishi-

Sportski miks

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Arena 13

ućnosti svjesne koliko su u odbrani griješile u porazu na startu Lige šampiona

ME E LELE 

Od 32. do 44. minuta gošće iz Francuske stigle su do serije od 8:3 i od minusa (20:17) došle do prednosti (25:23) treno donosile. Otvarale smo zonu, davale gošćama laka rješenja, što su koristile i zasluženo slavile. Istina, imali smo i mi šanse, vodili tri gola u drugom poluvremenu, ali nikako nijesmo mogli da prelomimo utakmicu. Ali, eto, ako je ovo moralo da se desi bolje na startu nego kasnije. Vjerujem da ćemo što prije zaboraviti ovakav meč, okrenuti se Bitighajmu i teškom gostovanju - poručila je Jauković.

Možda je pritisak prve utakmice sapleo Budućnost. Možda je i umor, nakon dugih putovanja sa reprezentacijom u EHF nedjelji uzeo danak. Možda su se nakon sjajnih izdanja u pripremnom periodu (bile bolje od Đera, Bu-

Đurđina Jauković

kurešta, Valčee...), više uzdigle. ,,Možda“ je očigledno bio najgori ,,prijatelj“ Budućnosti. Ali, i sve ovo ako se uzme u obzir, Budućnost nije smjela da dozvoli, prije svega, da se Ana Gros poigrava.

- Od stručnog štaba nije bilo pritiska, možda smo jedino mi sebi mogle da stvorimo pritisak. Pred sezonu smo dobro izgledale. Iskreno, zamjeram samo našoj odbrani, napad je bio dobar. Nijesmo smjeli da dozvolimo da nas pretrče i zabiju 35 golova. Tamo gdje smo najjače i gdje se najbolje osjećamo, a svi znaju da je najteže igrati protiv nas u napadu, mi se dobro nijesmo osjećale. Nije bilo ener-

18 golova, od ukupno 35, Budućnost je primila iz tranzicije i kontre

gije, borbe i želje u očima. Od prve do posljednje, bez izuzetka.

Kako se izlazi iz ovakvih situacija?

- Najbitnije je da ostanemo zajedno i vjerujemo u rad i sistem, jer nas to vodi do primarnog cilja. Upirati pr-

stom je besmisleno. Potrebno je što prije da dođemo do rješenja i razloga zašto je tako bilo. Sigurna sam da ćemo izvući dobre pouke i pokazati da smo najjače kad je najpotrebnije. Đina je svjesna da je slabija partija signal drugim ekipama u grupi da je Budućnost ranjiva i da će sa mnogo više samopouzdanja igrati i nadati se bodovima.

- Vjerovatno će pomisliti da smo sa psihološke strane, nakon ovog poraza, oslabile. Možda je to neka prednost. Konkretno, znam kako ćemo u nedjelju da igramo i sigurna sam da ćemo pokazati da je sa Brestom bio samo loš dan.

A.M.

Podgorički maraton biće održan 27. oktobra

Već prijavljeno više od 500 učesnika PODGORICA – Pripreme za tradicionalnu sportsku manifestaciju - Podgorički maraton, koji će se ove godine u glavnom gradu održati 27. oktobra, počele su prije nekoliko dana.

Podgorički maraton koji je postao brend i najveća atletska sportska manifestacija u Crnoj Gori i ove godine trebalo bi da predstavlja pravi spektakl. Po ugledu na svjetske maratone i trke na cesti u sklopu manifestacije biće održane trke zadovoljstva na 5

km i 8 km.

Do sada je prijavljeno više od 500 učesnika iz 39 država svijeta. Kako je navedeno iz ASCG, u sklopu manifestacije biće održano i takmičenje na Trgu nezavisnosti za učenike osnovnih škola u okviru projekta Dječija atletika koji će realizovati Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice.

Pokrovitelj i glavni organizator manifestacije je Glavni grad Podgorica i Opština Danilovgrad, koji će se potrudi da uz stručnu podršku Atletskog save-

za Crne Gore i AKT ,,Podgorički maraton“, Podgorica i ove godine po 26. put bude uspješno predstavljena svijetu kao uspješan organizator po čemu se naš glavni grad već visoko pozicionirao na mapi svjetskih manifestacija.

Podgorički maraton nalazi se na listu maratona prve A kategorije sa pet zvjezdica Evropske atletske federacije, što mu daje najveću ocjenu za njegovu uspješnu organizaciju i ispunjenje svih predviđenih tehničkih uslova za organizovanje ovakvih manifestacija. R.P.

14 Ponedjeljak, oktobar 2019.

Arena 07. oktobar 7.2019.

Arena 07. oktobar 2019.

14 Ponedjeljak, Arena Ponedjeljak,

Lutrija Lutrija Lutrija

Ponedjeljak

07:00 Jutarnji program - uživo 14:15 Planinama- repriza 18:45 U objektivu - repriza 10:00 Hrana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to - repriza 19:00 Aktuelno 10:45 Čuj,čuj to - premijerno 15:00 Na domaćem terenu 19:30 Koncert 11:00 Mapet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 11:15 Učimo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 20:00 Humoristička serija 11:30 Legendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza 20:30 Crnogorske anegdote repriza 18:45 U objektivu - repriza utarnji program - uživo 11:45 Lijek iz prirode14:15 Planinama16:30 Intermeco 20:45 Planinama rana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to16:45 - repriza 21:00 Intermeco 12:00 Sportske vijesti - uzivo Servisne informacije19:00 Aktuelno 21:15 Gušteranje - premijerno 12:30 Opstanak 17:00 Mapet šou – repriza 19:30 Koncert 15:00 Na domaćem terenu j,čuj to - premijerno 17:30 Dogodilo se…repriza 22:00 Film 13:00 Dogodilo se…. apet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 17:45 CG Ekonomija repriza 00:00 Aktuelno - repriza 13:15 Moda 20:00 Humoristička serija mo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 13:30 Goleada - premijerno 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza 20:30 Crnogorske anegdote gendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza dnevnog programa 14:00 U objektivu - premijerno 18:30 Lijek iz prirode - repriza

ek iz prirode ortske vijesti - uzivo stanak ogodilo se…. da leada - premijerno objektivu - premijerno

Ponedjeljak

16:30 Intermeco 20:45 Planinama 16:45 Servisne informacije 21:00 Intermeco 17:00 Mapet šou – repriza 21:15 Gušteranje - premijerno 22:00 Film 17:30 Dogodilo se…- repriza 00:00 Aktuelno - repriza 17:45 CG Ekonomija - repriza 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza Neobična dešavanja i ljudi, 18:30 Lijek iz prirode - repriza rijetka zanimanja, dnevnog dobra programa djela, slobodan pristup, opušten stav i neobavezno držanje voditelja.

Autor i voditelj:

Matija Milačić

Neobična dešavanja i ljudi,

Crne Gore Crne Gore

Ponedjeljak, 7. oktobar Ponedjeljak, 07. oktobar 2019.2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 7. oktobar 2019.

Bolji od Derevjančenka u spektaklu za IBF titulu srednje kategorije boksa

Povratak Golovkina Genadij Golovkin je ponovo na tronu, slavni ,,GGG“ pobijedio je u Njujorku Sergija Derevjančenka za osvojenu titulu IBF organizacije u srednjoj kategoriji profesionalnog boksa.

Slavni Kazahstanac je u dvorani ,,Medison Skver Garden“ slavio jednoglasnom odlukom arbitara nakon 12 borbi (dva puta po 115:112 i 114:113). U 47 minuta oprezne, taktičke borbe protiv Ukrajinca, obojica boraca uspjeli su da zadaju jake i opasne udarce, ali je u ukupnom zbiru Golovkin bio očigledno bolji. Sa 37 godina želi da ponovo ujedini krune srednje kategorije, nakon što ih je izgubio u već legendarnoj borbi protiv Kanela Alvareza prošle godine.

- Znam da mi je potrebno još više fokusa na ring, treninge. Derevjančenko je bio izuzetno spreman.

Imam toliko godina na vrhunskoj sceni iza mene, ali

Titula i zalet za OI

moram reći da je ovo bilo veliko iskustvo i da sam nešto novo naučio - rekao je Golovkin. Šampion sada ima skor od 40 pobjeda, uz po jedan poraz i nerjiešenu borbu. Poraženi u karijeri ima učinak 13–2, po mnogima je prevazišao očekivanja.

WTA turnir u Pekingu

OSAKA NAJBOLJA Četvrta teniserka svijeta Naomi Osaka (21) pobijedila je prvu na WTA listi Ešli Barti 3:6, 6:3, 6:2 u finalu WTA turnira u Pekingu.

Japanka je u glavnom gradu Kine demonstrirala

superiornu formu, za petu titulu u dosadašnjoj karijeri.

Dvostruka gren slem šampionka kazala je da joj trijumf nad Australijankom znači mnogo i da nakon niza mjeseci konačno igra u formi kakvu priželjkuje.

R. A.

Šampion Vuelte prvi i na trci Điro del Emilija

ROGLIČ NE STAJE Primož Roglič, biciklista koji je u septembru osvojio Vuelta a Espanja, trijumfovao je i na trci Điro del Emilija u Italiji.

Prvi Slovenac koji je osvojio Vueltu, jednu od tri najveće

Đoković osvojio Tokio

trke biciklističke sezone, u Italiji je napao na posljednjem usponu i slavio na trci od Bolonje do San Luke.

Kanađanin Majkl Vuds bio je drugi, a Kolumbijac Serhio Igita treći.

Za Rogliča ovo je 12. titula u kalendarskoj godini, samo sedmicu nakon razočaranja na Svjetskom prvenstvu, gdje je završio na 12. mjestu na hronometru.

R. A.

Prvi teniser svijeta Novak Đoković slavio je rutinski protiv Australijanca Džona Milmana 6:3, 6:2 u finalu ATP turnira u Tokiju.

Osvajač 16 gren slem titula pokazao je da je povreda lijevog ramena zaliječena. Nije ga služio bekhend u finalu, ali ipak Milman nije ozbiljno zaprijetio.

Titula u Tokiju je za Đokovića 76. u karijeri, u 110. finalu, a 11. osvojena u Aziji. Na vječnoj listi po broju titula u singlu je šesti, sa samo jednim trofejem manje od Džona Mekinroa i osam manje od Rafaela Nadala. Prednost u odnosu na Nadala na ATP listi sada iznosi 1.140 poena. Ove sedmice Đoković će braniti titulu u Šangaju.

R. A.

U ukupnom skoru zadatih udaraca Golovkin je bio bolji, ali ne dominantno (243– 230). U skoru udaraca u tijelo i pokušaja da se udarac zada, rival je bio bolji.

- Vjerujem da sam boksovao čak i bolje od Kanala Alvareza u onoj borbi kada je pobijedio Golovkina. Za-

to sam ponosan - rekao je Derevjančenko.

Golovkin je nakon duela poručio da je spreman na novu borbu sa Kanelom Alvarezom, ali da sumnja da će šampion na to pristati, jer je sada fokusiran na supersrednju i kruzer kategoriju.

S. S.

Crnogorska karate reprezentativka Marina Raković osvojila je peto mjesto na turniru Premijer lige u Moskvi.

Završen karate turnir Premijer lige u Moskvi

Članica Karate kluba Omladinac, koja je nastupala u kategoriji do 68 kilograma, poražena je juče u meču za treće mjesto i bronzanu medalju u od Dankinje Katrin Pedersen. Tačnije, borba je završena neriješeno (4:4), ali je pobjeda pripala Dankinji zbog pravila o prvom osvojenom poenu, jer prema tom pravilu, za pobjednika se kod neriješenog rezultata proglašava borac koji je prvi osvojio poen.

Raković je, inače, u prva tri kola eliminisala Poljakinju Viktoriju Grejner 4:0, Indoženku Džordžiju Sejko Zefaniju 4:3 i Grkinju Vasiliki Panesidu 2:2, a u meču za polufinale Alžirku Lamiju Matub 1:0. U polufinalnoj borbi poražena je od zva-

Marina Raković peta

nične svjetske šampionke, Azerbejdžanke Irine Zaretske 3:0.

Od ostalih crnogorskih predstavnika u borbama, Nenad Dulović je u kategoriji do 60 kilograma u petak zaustavljen u meču za polufinale, dok je Mario Hodžić

eliminisan u prvom kolu kategorije do 67 kilograma. U katama pojedinačno, Biserka Radulović je kao četvrtoplasirana u grupi sa 23,42 boda izborila drugi krug takmičenja, da bi u novoformiranoj grupi završila kao osma sa 22,82 boda.

R.P.