Dnevni list Pobjeda 14.10.2019

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • Ponedjeljak, 14. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19366 • Cijena 0,70 eura

godina

Predsjednik Udruženja pravnika apeluje da se što prije izabere vrhovni državni tužilac

Radulović: Neprihvatljivo je da konkurs još nije raspisan

Kolika je imovina Ministarstva odbrane

Posjeduju 1400 objekata i 247 garaža i stanova

STR.7.

INTERVJU: Predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda dr Zoran Vukčević

Uskoro startuje garantni fond

STR. 5.

Kako su Sara i Vanesa Tatar oživjele veze svoje porodice iz Argentine sa korijenima u postojbini

Luča crnogorska na kraju svijeta

Sve vojne nepokretnosti kojima raspolaže Ministarstvo klasifikovane su kao perspektivne i neperspektivne vojne lokacije. U perspektivne vojne lokacije Ministarstvo je uvrstilo kasarne u Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Podgorici, Pljevljima i Baru kao i poligone u Nikšiću i Pljevljima STR. 2.

SUSRETI: Mirka Šćepanović, umjetnička direktorica Muzičkog centra Crne Gore

Prvi ,,Blek lejk“ ispunio očekivanja organizatora i učesnika, nadmetalo se 25 takmičara

STR. 11.

Žabljak idealan za Možemo ekstremne triatlonce obećati STR. 15.

KOLAŠIN: Obilježen vijek Rovačke republike

Čovjek je div kada je sloboda cilj STR. 10.

kvalitetan repertoar

STR. 13.

2

Politika

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Kolika je imovina Ministarstva odbrane

Posjeduju 1400 objekata i 247 garaža i stanova

Zgrada Ministarstva odbrane

PODGORICA – Ministarstvo odbrane Crne Gore raspolaže sa 95 lokacija sa 1.400 objekata visokogradnje, 37 poslovnih prostora, 247 garaža i 247 stanova. To se navodi u Dugoročnom planu odbra-

ne koji je nedavno objavljen.

- Ministarstvo i Vojska trenutno aktivno koriste 23 lokacije. Od ukupnog broja vojnih lokacija 20 je ustupljeno Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte Vla-

de Crne Gore. Pet vojnih lokacija izdato je u zakup, a sredstava od izdavanja su prihodi Ministarstva odbrane - objašnjeno je u dokumentu.

Prema informacijama u dokumentu, Ministarstvo je u

proteklom periodu predalo 98 poslovnih prostora Upravi za imovinu.

- Ministarstvo upravlja sa 37 poslovnih prostora od kojih je, uz saglasnost Vlade Crne Gore, 16 opredijeljeno za rad službi Ministarstva, a 21 je

Grade zgradu Ministarstva, medicinskog centra, Generalštaba…

U dokumentu je objavljeno i šta je planirano za gradnju u narednom periodu.

- Najznačajniji infrastrukturni projekti u narednom periodu će biti izgradnja objekata Ministarstva, Generalštaba Vojske, medicinskog centra bezbjednosnih snaga i ostalih jedinica Vojske Crne Gore u Kasarni „Marko Miljanov Popović“ u Podgorici, kao i izgradnja kasarne „Miljan Vukov Vešović“ u Andrijevici i preseljenje municije i minsko- eksplozivnih sredstava iz skladišta Sasovići u novoformirano skladište na Volujici u opštini Bar navodi se u dokumentu.

opredijeljeno za prodaju navodi se u informaciji.

Sve vojne nepokretnosti kojima raspolaže Ministarstvo, piše u dokumentu, klasifikovane su kao perspektivne i neperspektivne vojne lokacije. U perspektivne vojne lokacije Ministarstvo je uvrstilo kasarne u Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Podgorici, Pljevljima i Baru kao i poligone u Nikšiću i Pljevljima.

Nepespektivnu vojnu imovinu, prema podacima iz dokumenta, između ostalog predstavlja kasarna na Žabljaku, aerodrom u Nikšiću, kasarna na Starom aerodromu, klub Vojske u Baru, kasarna u Herceg Novom.

- Novom organizacijom i formacijom Vojske stvoreni su uslovi za smanjenje broja lokacija i objekata vojne infrastrukture i njihovo plansko napuštanje. Najveći dio vojne infrastrukture, u kojoj

Predsjednik Savjeta ASK-a o predloženom rješenju radne grupe za izbornu reformu

Radulović: Nedovoljno vremena za kontrolu rada partija

PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ne bi imala dovoljno vremena za kontrolu rada političkih partija ako bude usvojeno predloženo rješenje da mogu to raditi u izbornoj kampanji od trenutka kad predaju izborne liste, rekao je predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović.

Radulović je rekao da pone-

kad čudi koliko se lako dođe do partijskog konsenzusa oko pitanja koja odgovaraju svim strankama.

- Odgovaram im, očigledno, da bude što manje kontrole nad radom partija i u fazi izbornog ciklusa. Takvo rješenje bi bilo veoma loše i nadam se da neće doći do toga - kazao je Radulović agenciji Mina.

On smatra da rok od 15-ak ili 20-ak dana nije dovoljno da

Agencija uradi svoj posao valjano i da u tom trenutku može doći u situaciju da Agencija nema zakonskih okvira i mogućnosti da sprovede dio kontrole koji se od nje očekuje.



- Ako do toga dođe, to će biti sistemsko ograničavanje obima rada ASK-a koji može proizvesti negativne posljedice u institucionalnom smislu i time bi se smanjila transparentnost izbornog

Savjet Agencije je na prošloj sjednici preporučio državnim institucijama da se formira međuresorska radna grupa koja bi izvršila kompletnu reviziju zakonodavnog okvira vezanog za pitanje dodjele stanova

Pobjeda

procesa. Nadam se da neće doći do takvih rješenja koja smanjuju transparentnost i mogućnost kontrolisanja rada političkih partija i izbornog procesa - kazao je Radulović.

Komentarišući predloženo povećanje donacija političkim partijama, Radulović je naveo da je sa nivoa transparentnosti i praćenja toka novca od privatnih subjekata ka političkim strukturama raci-

se nalazi neperspektivno naoružanje i vojna oprema, predviđen je za valorizaciju.

Do rješavanja njihovog konačnog statusa izvodiće se osnovne radnje održavanja iz domena infrastrukture kao i fizičke zaštite - navodi se u dokumentu.

Prema objavljenom planu, resor Predraga Boškovića planira da u cilju racionalizacije i oslobađanja od viška vojnih nepokretnosti, pripremi detaljne planove napuštanja i predaje neperspektivnih vojnih lokacija Upravi za imovinu, dok će na perspektivnim lokacijama biti izgrađeni novi objekti.

- Na perspektivnim lokacijama predviđena je izgradnja novih objekata i rekonstrukcija postojećih objekata i infrastrukture, u skladu sa izrađenim detaljnim urbanističkim planovima i potrebama Ministarstva i Vojske navodi se u dokumentu. J. Đ. onalnije uvesti takvu vrstu rješenja gdje se povećava limit.

- Onda ćemo imati više mogućnosti da kontrolišemo ukupan tok novca koji se „vrti“ u izbornom procesu. Na transparentniji način ćete imati mogućnosti da vidite koji su privredni ili privatni subjekti donirali koje partije - istakao je Radulović.

Kako je dodao, veći nivo transparentnosti ima negativnih strana, posebno ako se analizira ukupni politički kontekst u Crnoj Gori.

Savjet Agencije je na prošloj sjednici preporučio državnim institucijama, prije svega Vladi i Skupštini, da se formira međuresorska radna grupa koja bi izvršila kompletnu reviziju zakonodavnog okvira vezanog za pitanje dodjele stanova.

Prema riječima Radulovića, sadašnji zakonski okvir je vrlo neprecizan i može se tumačiti na takav način da pojedinci mogu zloupotrebljavati sistem dodjele stanova i više puta tražiti ili dobijati određena sredstva ili stanove, a da pri tome imaju riješena stambena pitanja.

- Smatramo da bi novi sistem i zakonski okvir trebalo da budu takvi da grane vlasti unutar sebe rješavaju ta značajna pitanja - kazao je on.

R. P.

Pobjeda

Politika

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Hrvatski analitičar Davor Đenero o novom prijedlogu za komesara za proširenje EU

Daliborka Pejović

Nije isključeno da novi komesar bude Slovenac PODGORICA - Niko u Evropskoj uniji ne osporava pravo Mađarskoj da dobije resor za proširenje, ali se postavlja pitanje da li može izabrati kandidata koji će proći. U EU strijepe da će mađarski komesar stavljati interese premijera Orbana iznad evropskih. Slovenci i dalje ostaju jako zainteresovani za ovaj resor i nije isključeno da iz ove članice EU dođe budući komesar za proširenje - kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Objašnjava da je nedovoljna podrška kandidatu Laslu Tročanjiju bila u stvari osveta Evropske narodne stranke mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

- Dok god se vode ratovi na relaciji EU – premijer Orban, trpe kandidati za ulazak u EU, ali ulogu Mađarske u integracijama regiona niko ne može osporiti. Resor novog komesara nije samo politika proširenja, nego i politika evropskog susjedstva, a Mađarska je itekako kvalifikovana za obje ove evropske politike. Kad je riječ o politici evropskog susjedstva, nju su u najvećoj mjeri razradile članice Višegradske skupine, a inicijativa Istočnog partnerstva, koju je vodila Poljska, s podrškom skandinavskih zemalja, jedna je od najboljih zajedničkih evropskih politika. Mađarska je formiranjem Višegradskog fonda direktno učestvovala u toj politici i ona će sigurno biti nastavljena. Mađarska je, osim toga, jedina država članica koja vrlo glasno ponavlja da se s proširenjem ne smije čekati mandat neke naredne Evropske komisije, zato je uspjeh politike nekog od mađarskih kandidata na neki način test uticaja Mađarske i premijera Orbana na evropskoj razini - poručuje Đenero.

VELIKI POSAO

On naglašava da se u Evropskoj uniji boje da će novi komesar stavljati mađarsku

3

Ocjena Daliborke Pejović, poslanice DPS-a

Izmjene zakona za punu nezavisnost ASK-a PODGORICA - Izmjenama zakona potrebno je obezbijediti punu nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije, koja je nesumnjivo najvažnija institucija za pripremu, sprovođenje i analizu izbora, poručila je poslanica DPS-a Daliborka Pejović.

Ona je kazala da je zbog toga Radna grupa šest posebnu pažnju posvetila ASK-u.

- Upravo zato izmjene koje smo, zajedno sa nevladinim organizacijama, poštujući ono što je i propisala Evropska komisija, predložili ovom prilikom uglavnom su vezane za činjenicu da više nema internih procedura koje propisuje Ministarstvo pravde, kao nadležno. Time se obe-

zbjeđuje njena nezavisnost, poručila je Pejović.

Kako navodi, predloženi su dodatni mahanizmi prevencije.

- To smatramo da je izuzetno važno za probleme kada je u pitanju korupcija u Crnoj Gori i, ono što je bitno, povećali, i na neki način obezbijedili veći obuhvat javnih funkcionera koji treba da svoje prihode i imovinu i sve ono što je vezano za njihovu osnovnu prihodnu imovinsku ličnu kartu prikažu crnogorskoj javnosti - navodi Pejović.

Kaže i da su, izmjenama zakona, dali dodatnu kontrolnu ulogu Odboru za antikorupciju, a time i dodatno osnažili kontrolne mehanizme parlaR.P. menta Crne Gore.

Sjedište Evropske komisije

Davor Đenero

ispred evropske politike.

- Novom komesaru neće biti lako, jer se njegovi prioriteti ne podudaraju s prioritetima većine ostalih članova Evropske komisije. Osim toga, pokrovitelj novog komesara, (ukoliko dođe iz Mađarske), premijer Orban, postavio je komplikovano ishodište. Naime, Orban tvrdi da je Srbija ključ Balkana, kao najveća zemlja koja je izvan EU na ovom prostoru, kao najveća ekonomija i najsnažnija vojna sila. Međutim, Srbiju obilježavaju nespremnost na demokratske reforme, nesklonost euroatlantizmu u velikom dijelu biračkog tijela, pretjerani uticaj Rusije i nespremnost da se razriješi problem priznavanja državnosti Kosova. Lakše bi mu bilo da je odabrao prioritete u Crnoj Gori i Makedoniji, koje pokazuju spremnost na refor-

Izbor Tonina Picule za izvjestioca za Crnu Goru u Evropskom parlamentu i Dubravke Šuice za potpredsjednicu EK vjetar je u leđa Podgorici. Oboje će učiniti sve da Crna Gora što prije uđe u EU me i optimizam prema članstvu. Lakše bi na ova dva primjera osigurao otvaranje Evrope prema proširenju, nego što će mu to uspjeti sa Srbijom, prema kojoj su skeptične i Baltičke republike, zbog pretjerane bliskosti s Rusijom, i zemlje sjeverozapada EU, zbog demokratskih deficita, i Hrvatska zbog otvorenih međusobnih problema i ugrožavanja sigurnosti i stabilnosti u regiji - kaže naš sagovornik.

DOBRE VIJESTI

Đenero kaže da je izbor Tonina Picule za izvjestioca za Crnu Goru u Evropskom parlamentu i Dubravke Šuice za potpredsjednicu EK vjetar u leđa Crnoj Gori.

- Picula će učiniti sve da Crna Gora što prije uđe u EU i ovo je sjajna vijest za Podgoricu. Dubravka Šuica bavit će se nekim od ključnih pro-

blema budućnosti Evrope i njen će interes u narednim mjesecima biti usmjeren na „konvenciju o budućnosti Europe“, a u tom kontekstu prije svega na očuvanje kohezijske politike u EU. Kao Dubrovkinja, Šuica je duboko svjesna interesa Hrvatske i njenog najjužnijeg grada da se granica Europske unije što prije s Debelog Brijega pomakne do iza Ulcinja. Tek kad Crna Gora bude u Uniji, Dubrovnik će disati punim plućima. Zato od nje Crna Gora sigurno može očekivati prijateljsku podršku, kad god ona bude potrebna. Isto važi i za Makedoniju, prema kojoj Hrvatska gaji posebnu naklonost, tim više što je Makedonija kandidatski status dobila prije Hrvatske, a u NATO su trebale pristupiti zajedno - zaključuje Đenero.

Mr. J.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović u Beogradu sa Majom Gojković

Crna Gora podržava napredak Srbije PODGORICA - Uoči održavanja Skupštine Interparlamentarne unije, predsjednik Skupštine Ivan Brajović sastao se u Beogradu sa predsjednicom Narodne skupštine Republike Srbije Majom Gojković.

- Kao lider u evropskim integracijama, Crna Gora podržava napredak Republike Srbije na tom putu i nastaviće da bude

konstruktivan partner u regionu - poručio je Brajović u Beogradu.

Delegacija Skupštine Crne Gore, koju predvodi predsjednik Ivan Brajović, učestvovaće na Skupštini Interparlamentarne unije koja će biti održana u Beogradu.

Brajović će govoriti na generalnoj debati na temu „Jačanje međunarodnog prava: Parlamentarne uloge i mehanizmi i doprinos regionalnoj saradnji“.

Brajović će, tokom učešća na Interparlamentarnoj uniji, imati bilateralne sastanke sa šefovima delegacija više država.

Na Skupštini Interparlamentarne unije učestvovaće poslanici iz oko 140 zemalja, a prisustvovaće više od 70 predsjednika parlamenata.

U delegaciji Skupštine Crne Gore su poslanici Suad Numanović, Jovanka Laličić i Miloš Nikolić.

R. P.

Jedan od lidera DF-a o daljim potezima tog saveza

Knežević: Nećemo odustati od ustavnih promjena PODGORICA - Demokratski front (DF) neće odustati od ustavnih promjena ni po koju cijenu i nema namjeru da sa bilo kim o tome prvi počne pregovore, poručio je jedan od lidera tog političkog saveza Milan Knežević.

On je, u intervjuu agenciji Mina, kazao da je DF predstavljajući prijedlog ustavnih izmjena i dopuna jasno saopštio da su otvoreni za pregovore.

- Dva dana nakon toga uslijedila je skandalozno kriminalna presuda Željke Jovović koju je izrekla poslanicima DF-a za djelo koje se ne može okvalifikovati ni kao prekršaj - kazao je Knežević.

On je ocijenio da je na taj način Demokratska partija socijalista, preko korumpiranog i kontrolisanog sudstva, željela da izvrši pritisak na DF da bi odustao od ustavnih promjena i vratili se u radnu grupu.

Kako je kazao, DF ne samo što se nije vratio u radnu grupu, nego je i trajno napustio.

- Od ustavnih promjena nećemo odustati po cijenu da čitavom poslaničkom klubu odrede stavljanje u zatvor i to bez skidanja imuniteta. DF nema namjeru da sa bilo kim prvi otpočinje pregovore, svi politički subjekti su upoznati sa našim prijedlogom ustavnih promjena, i sigurno da nećemo nikog moliti da bude učesnik pregovora za ostvarenje elementarnih ljudskih prava

Milan Knežević

i sloboda - poručio je Knežević.

On je kazao da su predstavnici DPS-a, Demokrata, Socijademokratske partije i poslanik Neđeljko Rudović zajedno konstatovali da u radnoj grupi i u Skupštini, i bez DF-a, postoje dvije trećine za donošenje odluka i izglasavanje izbornih zakona.

- I ja se slažem s njihovom ocjenom. Nemam namjeru bilo što posebno komentarisati, jer je svakom u Crnoj Gori jasno o čemu se radi. Zato ću ih ostaviti da se na miru dogovaraju i usaglašavaju do posljednje tačke i zapete, ali s nemjerljivim osjećajem ponosa i zadovoljstva, jer je vrijeme pokazalo da je DF za sve bio u pravu - rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, pitanje tehničke vlade treba postaviti onim opozicionim partijama koje se trenutno dogovaraju sa DPS-om u radnoj grupi. On je podsjetio da su u septembru jedni izjavili i „zakleli“ da neće učestvovati u radu radne grupe ako ne bude jasno precizirano formiranje tehničke vlade.

- Drugi su odmah potom izjavili da nema niti će biti tehničke vlade i kao što vidimo bili u pravu, dok radna grupa i dalje radi. Zaključak se nameće sam od sebe i svaki dalji komentar je suvišan - rekao je Knežević.

On smatra da je jedinstvo kompletne opozicije nemoguće dok god jednom dijelu opozicije prioritet bude saradnja i dogovor s DPS-om, a ne njegovo rušenje.

R. P.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Spoljnotrgovinska robna razmjena u prvih osam mjeseci 2019.

I dalje najviše izvozimo aluminijum, struju i boksit

Pobjeda

Predsjednik Vlade Crne Gore obišao gradilište turističkog kompleksa Đalovića pećine

Marković: Nova radna mjesta i podsticaj razvoju

Sa gradilišta

PODGORICA - U prvih osam mjeseci ove godine Crna Gora je, prema preliminarnim podacima Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, izvezla robu vrijednu 263,4 miliona eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je ostao na istom nivou. Crna Gora i tokom ove godine i dalje najviše izvozi aluminijum, električnu energiju i rudu boksit. Ekonomska analitičarka i direktorica Instituta za strateške studije i projekcije Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da struktura crnogorskog izvoza jasno ukazuje da se on oslanja na prirodne, a ne na ljudske resurse.

- Crnogorski izvoz još uvijek se više oslanja sna ono što nam je priroda dala, a ne na naše znanje – kazala je Kaluđerović Pobjedi.

Crnogorski izvoz još uvijek se više oslanja na ono što nam je priroda dala, a ne na naše znanje. Crnogorska struktura izvoza odgovara industrijskom društvu, iako mi danas živimo u informatičkom dobu, navela je direktorica Instituta za strateške studije i projekcije Jadranka Kaluđerović Prema njenim riječima, ovo je struktura izvoza koja odgovara industrijskom društvu, iako mi danas živimo u informatičkom dobu.

- Mi jesmo korisnici onoga što je prozivod informatičkog društva, ali će nam trebati još napora da u njemu postanemo stvaraoci novih

Izvoz hrane uvećan za skoro pet odsto Prema podacima Monstata, izvoz hrane i živih životinja u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 14,65 miliona eura i veći je za 4,9 odsto u odnosu na isti period lani.

U prvih osam mjeseci, dominirao je izvoz mesa i prerađevina od mesa sa 7,57 miliona eura i povećan je 21,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Primjetan je značajan pad izvoza povrća i voća. U prvih osam mjeseci izvoz povrća i voća bio je vrijedan 3,9 miliona eura i u odnosu na isti prošlogodišnji period manji je za 28,8 odsto.

Crnogorski izvoz pića je u prvih osam mjeseci iznosio je 8,78 miliona eura i manji je 16 odsto nego u istom periodu lani.

Aluminijuma izvezeno u vrijednosti od 42,7 miliona eura

vrijednosti – istakla je Kaluđerović.

Crna Gora da bi to postigla mora, kako je navela, prije svega, ulagati u znanje naše djece.

- Što će biti dominantno u budućnosti, može da pokaže samo tržište. Ja se nadam da će to biti novi proizvodi, koji su rezultat kreativnih ideja naših mladih, kao što su nove aplikacije, softverska rješenja, nova organizaciona rješenja, nove platforme za povezivanje i ko zna što još – rekla je Kaluđerović.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 66,5 miliona eura, koji čine obojeni metali, odnosno prvenstveno aluminijum sa udjelom od 42,7 miliona eura i gvožđe i čelik sa 13,75 miliona eura.

PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković obišao je gradilište turističkog kompleksa Đalovića pećine i poručio da je riječ o jednom od najvrednijih Vladinih projekata koji će od 2021. godine omogućiti nova radna mjesta i biti podsticaj drugim sektorima bjelopoljskog kraja.

Jadranka Kaluđerović

To pokazuje da u strukturi crnogorskog izvoza i dalje dominiraju proizvodi Kombinata aluminijuma i Tosčelika, koji gazduje nikšićkom željezarom. Izvoz obojenih metala, odnosno prvenstveno aluminijuma u prvih osam mjeseci ove godine manji je 19 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

U tom periodu izvoz gvožđa i čelika je porastao 5,2 odsto.

U prvih osam mjeseci vrijednost izvezene električne energije je iznosila 42,17 miliona eura, što je za 11,1 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Crnogorski statističari su izračunali da je izvoz mineralne rude, odnosno prvenstveno boksita, u prvih osam mjeseci iznosio 31,6 miliona eura i smanjen je za 5,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih osam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,99 milijardi eura, što je 2,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,3 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 15,6 odsto.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 63,2 miliona eura, Mađarska sa 31,5 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 20,6 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom S. POPOVIĆ unijom.

- Ovdje sam prvi put nakon 15. maja (2018). Za nešto više od godinu dana imamo impresivan rezultat. Kompanija Novi Volvoks, koja je dobila projekat izgradnje žičare do Đalovića pećine, radi odličan posao u teškim uslovima.

Nijesam ni očekivao da će do kraja godine ovdje biti postavljeno sedam stubova žičare u ovakvim uslovima.

Dakle, na ovom projektu imamo odlične izvođače i u Novom Volvoksu i, naravno, u Crnagoraputu - rekao je premijer na gradilištu.

Predsjednik Vlade je obišao i radove na trafostanici koja je dio nove elektroenergetske



Govoreći o projektu koji je započeo prije godinu i po, kada je potpisan ugovor o gradnji žičare, premijer je rekao da se značaj tog projekta ne može mjeriti samo iznosom novca koji je izdvojen

strukture za snabdijevanje strujom žičare i turističkog kompleksa pećine i provezao se putem od Bistrice ka Manastiru Podvrh gdje će biti podnožje žičare.

– Vidjeli smo usput put u dužini 5,5 km koji se radi po najvišim standardima. Moram da priznam da sam veoma pozitivno iznenađen da se ovaj put radi sa svim neophodnim sadržajima, po meni jedan od najkvalitetnijih puteva koje radimo u zemlji rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Govoreći o projektu koji je započeo prije godinu i po, kada je potpisan ugovor o gradnji žičare, premijer je rekao da se značaj tog projekta ne može mjeriti samo iznosom novca koji je izdvojen.

- Ovo je jedan od najvrednijih projekata koje realizuje Vlada trenutno u državi. Ne samo zbog iznosa novca koji će biti uložen u ovaj projekat od 18 miliona eura, nego zbog ukupnog sadržaja koji ovaj projekat nosi sa sobom i, naravno, benefita koji će značiti za Bijelo Polje, za cio ovaj kraj i, naravno, za crnogorski turizam i crnogorsku ekonomiju. Vjerujem da ćemo sa onim što smo već ugovorili ovdje, kada je u pitanju valorizacija Đalovića pećine, 2021. godine imati ponudu koja će ovdje omogućiti nova radna mjesta, nove prilike za mlade ljude i, naravno, dati podsticaj drugim sektorima da daju doprinos valorizaciji ovog prostora u saobraćaju, poljoprivredi, prehrambenoj industriji i uslugama - zaključio je predsjednik Vlade.

R. P.

Pobjeda

Ekonomija

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

5

INTERVJU: Predsjednik Odbora direktora Investiciono - razvojnog fonda dr Zoran Vukčević

Uskoro startuje garantni fond Garantne šeme namijenjene su biznis idejama i preduzetnicima koji su na samom početku i koji imaju sve uslove za realizaciju projekta, a ne mogu u potpunosti obezbijediti kolateral PODGORICA – Investiciono-razvojni fond, koji je od osnivanja do danas u crnogorsku privredu investirao blizu 998 miliona eura, uskoro kreće sa garantnim fondom, odnosno realizacijom garantnih šema. Namijenjene su onim biznis idejama i preduzetnicima koji su na samom početku i koji imaju sve uslove za realizaciju projekta, a ne mogu u potpunosti obezbijediti kolateral, najavio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Odbora direktora IRF-a dr Zoran Vukčević.

- IRF se trudi, iz godine u godinu, da kroz svoje djelovanje direktno daje podsticaj rastu investicione aktivnosti i kreiranju konkurentnih uslova na tržištu koji motivišu pojedince, preduzetnike, kao i upravljačke strukture preduzeća da osmišljavaju nove ideje za osnaživanje svog poslovanja.

Osim toga, kreiranjem diversifikovanog portfolija kreditinih linija, kao i adekvatnog edukativnog programa, daje se direktna podrška kreiranju i realizaciji novih preduzetničkih ideja, a samim tim i novom zapošljavanju - kaže Vukčević.

POBJEDA: Koliko je IRF u ovom dijelu godine plasirao kredita privredi i da li se već zna okvirni plan za narednu?

VUKČEVIĆ: Investiciono-razvojni fond je od osnivanja do kraja septembra plasirao 997,6 miliona u crnogorsku privredu. Za posljednjih devet mjeseci IRF je finansirao projekte vrijednosti 173,9 miliona, što je 21 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj rezultat pokazuje da smo za devet mjeseci ostvarili 96,6 odsto godišnjeg plana, i to kroz finansijsku ponudu od 33

kreditne linije.

U ponudi imamo različit asortiman tih kredita, koji su fokusirani na to da kredit mogu dobiti i početnici u biznisu, ali i postojeća preduzeća, koja imaju u planu da kroz svoje potencijale prerastu iz mikro u mala preduzeća ili ona preduzeća koja spadaju u mala da mogu prerasti u srednja. Imamo bogatu ponudu kredita za različite sektore i ciljne grupe.

Naš prioritet je i u ovoj godini podrška razvoju preduzetništva sa ciljem da se podstaknu i podrže svi održivi projekti vezani za otpočinjanje privatnog biznisa nezaposlenih osoba.

To je naš primarni cilj.

POBJEDA: Po kom principu opredjeljujete prioritete?

VUKČEVIĆ: Sveobuhvatan pristup analizi prioriteta crnogorske privrede usmjerava investicionu aktivnost IRF-a.

Naši prioriteti su razvoj preduzetništva kroz podršku posebnim ciljnim grupama - mladi, početnici, žene, visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprivredni proizvođači. Na listi prioriteta je i rast i razvoj mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća sa posebnom pažnjom na: ulaganja u prioritetne sektore ekonomije, održavanje i/ ili poboljšanje likvidnosti, podsticaj konkurentnosti crnogorskih proizvoda/usluga na drugim tržištima, diversifikaciju crnogorske ekonomije, podrška realizaciji green field i brown field investicija, podršku infrastrukturnim projektima, projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja i projektima iz oblasti energetike i energetske efikasnosti. Naravno, visoki prioritet je ravnomjeran regionalni razvoj.

Zoran Vukčević

173,9 miliona eura investirano za devet mjeseci ove godine ili 21 odsto više

POBJEDA: Hoće li u narednoj godini biti poboljšani uslovi kreditiranja u dijelu kamata, grejs perioda... Da li će biti beskamatnih kredita za posebne grupe?

VUKČEVIĆ: Planom za iduću godinu zadržaćemo isti trend uspješnosti poslovanja i nastaviti sa povoljnim uslovima kreditiranja. Biće obezbijeđena i sredstva za ciljne grupe kojima se nude i beskamatne kreditne linije za visokoškolce, tehnološke

Investiciono-razvojni fond Crne Gore

Bez analize nema odluke o razvojnoj banci POBJEDA: Dežurna tema, naročito opozicionih krugova, i dalje je formiranje razvojne banke - smatrate li da je potrebna, pored IRF-a?

VUKČEVIĆ: Za formiranje razvojne banke postoje razlozi i za i protiv i treba napraviti detaljnu analizu na osnovu

koje treba donijeti odluku.

Ukoliko bi IRF prerastao u razvojnu banku i ako bi ta banka sprovodila sve aktivnosti kao poslovne banke, od davanja kredita, preko depozita do vršenja platnog prometa, to bi automatski značilo i povećanje troškova.

U toj varijanti bilo bi upitno plasiranje kreditnih sredstava po uslovima po kojima IRF sada plasira novac. Zato je zaista neophodno da se uradi studija izvodljivosti koja bi trebala da odgovori da li je Crnoj Gori potrebna još jedna banka.

Kamatne stope ubjedljivo niže od bankarskih POBJEDA: Koliko je ovoj godini niža prosječna kamatna stopa na kredite IRF-a u odnosu na banke?

VUKČEVIĆ: Prosječna kamatna stopa na nivou IRF-a, za direktne kreditne aranžmane, u 2017. je iznosila 3,4 odsto, u 2018. – 3,2 odsto. I ove godine očekujemo pad prosječne kamatne stope, ali to ćemo znati na kraju ove godine. Svakako, kamatna stopa IRF-a predstavlja ubjedljivo najnižu stopu finansiranja kod nas, a moramo napomenuti i povoljnost ostalih uslova finansiranja kada govorimo o ročnosti, grejs periodu i stimulacijama.

viškove i start-ap biznise gdje su nosioci žene. Biće razvijene garantne šeme, nastojaćemo da mladim ljudima budu dostupna finansijska sredstva, da kroz svoje djelovanje direktno doprinesemo podsticanju kreiranja novih potencijala, unapređenju postojećih, otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju konkurentnih uslova na tržištu, a radićemo i na rješavanju problema likvidnosti preduzeća.

POBJEDA: Kakvi su rezultati u dijelu stvaranja uslova za veće zapošljavanje?

VUKČEVIĆ: Kompletna investiciona aktvnost je usmjerena ka otvaranju novih i očuvanju postojećih radnih mjesta koje će rezultirati unapređenjem kvaliteta života u Crnoj Gori.

Samo tokom 2018. godine, finansiranjem ukupno 412 projekata, otvoreno-sačuvano je 7.245 radnih mjesta.

Stvaranje uslova za veće zapošljavanje, povećanje radne aktivnosti i mobilnosti radnika realizuje se kroz podršku posebnim ciljnim grupama – mladi, žene u biznisu, početnici u biznisu, individualni poljoprivredni proizvođači i kontinuirano su pod posebnom pažnjom djelovanja IRF-a.

POBJEDA: Bankarski sektor ima problema sa relativno visokim nivooom loših, odnosno kredita čija otplata kasni.

Kakva je situacija u IRF? VUKČEVIĆ: IRF u skladu sa svojom poslovnom politikom i te kako vodi računa na koji način će plasirati sredstva, a

u prilog tome govori i rezultat: procenat loših plasmana (NPL) na kraju 2018. godine je 1,8 odsto kada su u pitanju dani kašnjenja, a 3,7 odsto po klasifikaciji CBCG. U strukturi NPL-a najčešće učestvuju poljoprivrednici, ali mi ipak uspješno obavljamo finansiranje ovih projekata u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede. Banke ne žele da finansiraju poljoprivredne proizvođače, upravo iz razloga jer je ovo najrizičnija ciljna grupa.

Stručne službe IRF-a konstantno prate klijente - prije, u toku i nakon realizacije investicije, što nam pomaže da održavamo stalni kontakt i djelujemo preventivno, u slučaju gdje za to ima potrebe i na taj način sprečavamo nastajanja mogućih problema u preduzećima i doprinosimo podršci i razvoju biznisa. Dakle, posvećeni smo svakom projektu pojedinačno i pratimo sve faze njegove realizacije. Suština naše poslovne politike jeste realizacija biznis ideje, jer samo u toj varijanti preduzetnik je u mogućnosti da redovno izmiruje svoje obaveze - plaća fakture prema dobavljačima, redovno plaća poreze državi i uredno izmiruje svoje kreditne obaveze.

POBJEDA: Planira li IRF neku novu kreditnu liniju od IBRD ili neke druge finansijske institucije?

VUKČEVIĆ: Takođe, jedan od prioriteta naše institucije je uspostavljanje i razvijanje međunarodne saradnje s obzirom da IRF sredstva za rad

Od stečaja spašeno 120 malih firmi POBJEDA: Koliko je u ovoj godini isplaćeno potraživanja poljoprivrednim proizvođačima kako im novac ne bi dugo ostao „zarobljen“ kod trgovačkih lanaca?

VUKČEVIĆ: Imajući u obzir činjenicu da se male firme i individualni poljoprivredni proizvođaci suočavaju sa problemom likvidnosti, IRF kroz program faktoringa, tj. otkupa potraživanja, tim preduzetnicima omogućava da svoj novac dobiju u roku od 7 do 10 dana, a ne za 120 ili 150. Na taj način se obezbjeđuje kontinuitet proizvodnje.

Samo tokom 2018. godine kroz ovaj instrument smo omogućili da preko 120 malih firmi ne uđe u stečaj. Taj trend nastavljamo i u ovoj godini.

obezbjeđuje na međunarodnom tržištu kapitala, pa je ova aktivnost od posebnog značaja i predstavlja uslov za kvalitetne kreditne linije. Najavljujemo da će COSME projekat uskoro početi sa realizacijom.

POBJEDA: Kakva je saradnja sa CBCG i da li ste dobijali naloge od ove banke za korekcije u poslovanju?

VUKČEVIĆ: U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Investicionorazvojnom fondu, usvojenim u 2017. godini, kontrolu poslovanja IRF-a počinje da vrši CBCG. Krajem novembra, tačnije 27. novembra 2018. CBCG je usvojila dvije odluke - odluku o minimalnim standardima za upravljanje rizicima u IRF-u kao i odluku o načinu izračunavanja koeficijenta adekvatnosti kapitala IRF, sa početkom primjene od aprila 2019.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

6

Hronika / Društvo

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Svečano otvorena konferencija „Budi odgovoran – smanji rizik“

Regionalna saradnja značajna za odgovor na izazove Zahvaljujući viziji i odgovornom pristupu Vlade Crne Gore, uspostavljen je sistem koji je kroz stručne i edukativne aktivnosti o smanjenju rizika od katastrofa promijenio svijest o važnosti prevencije svakog pojedinca – istakla je ministarka Vučinović -To dodatno dokazuje da Vlada Crne Gore i resorna ministarstva sada sa mnogo više senzibiliteta i odgovornosti tretiraju ovo jako važno pitanje – smatra Nuhodžić.

Sa konferencije

PODGORICA - Država Crna Gora je danas bezbjednija i spremnija da se suoči sa rizicima od katastrofa, izjavila je ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, otvarajući Konferenciju ,,13. oktobar, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2019, „Budi odgovoran – smanji rizik“.

- Angažovanjem svih relevantnih subjekata, jasno definisanom Nacionalnom strategijom, kao i prepoznavanje važnosti preventivnog djelovanja na svim nivoima vlasti uspjeli smo da, u relativno kratkom periodu, uspostavimo sistem koji omogućava da Crna Gora u svakom trenutku može odgovoriti svim izazovi-

Obaveze

ma i prijetnjama, koje potencijalne katastrofe mogu da proizvedu – kazala je Vučinović.

SiStem

Ona je istakla da je zahvaljujući viziji i odgovornom pristupu Vlade Crne Gore uspostavljen sistem, koji je kroz stručne i edukativne aktivnosti o smanjenju rizika od katastrofa, promijenio svijest o važnosti prevencije svakog pojedinca.

- Efikasnost takvog sistema je dokazana na način da, i pored ne malog broja izazova sa kojima smo bili suočeni proteklih godina, nijesmo imali za posljedicu niti jednu ljudsku žrtvu – riječi su Vučinović, saopšteno je iz njenog kabineta.

Prema njenim riječima, s obzirom na to da prirodne i sve

druge katastrofe ne poznaju granice, tako i sve aktivnosti koje sprovodimo u cilju smanjenja rizika od katastrofa moraju da uključe i širu regionalnu saradnju, kako bismo, kao susjedi, jedni drugima olakšali i umanjili posljedice potencijalnih katastrofa.

Ona je naglasila da je učlanjenje Crne Gore u NATO savez dodatno ojačalo sistem zaštite i obezbijedilo pouzdanog i sigurnog partnera pred svim budućim izazovima.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić podsjetio je da je to ministarstvo i ranije obilježavalo ovaj dan, ali da po prvi put kampanju organizovano sprovodi u saradnji sa kabinetom ministarke bez portfelja i Ministarstvom prosvjete.

Cilj kampanje koju realizuju je, istakao je on, podizanje nivoa svijesti kod građana u odnosu na rizik od raznih prirodnih i tehničko - tehnoloških nesreća, jačanje spremnosti za odgovor na katastrofe i ublažavanje posljedica od elementarnih i drugih nepogoda.

- Svima je jasno da su prirodne i druge nepogode sve češće i svojim obimom i trajanjem sve opasnije, što nas dodatno opominje da moramo raditi na izgradnji i jačanju nacionalnog, regionalnog i globalnog odgovora na katastrofe – kazao je Nuhodžić.

On je kazao da MUP posvećeno radi na realizaciji brojnih obaveza koje proizilaze iz nacionalnih prioriteta i međunarodnih dokumenata.

-U tom pogledu, želim da ista-

Odluka Apelacionog suda u slučaju osumnjičene za pokušaj ubistva djeteta

knem da smo jedna od rijetkih država koja je usvojila Strategiju za smanjenje rizika od katastrofa, u skladu sa smjernicama Sendai okvira. Strategijom smo definisali pravce razvoja, strateška rješenja i smjernice za smanjenje rizika od katastrofa, kao i prioritete sa institucionalnom osnovom za sprovođenje i finansiranje. Strategiju prati i Dinamički plan aktivnosti za period 2018-2023. godine, koji je jasno definisao obaveze subjekata u sistemu na polju preventivnih mjera, operativnih aktivnosti i jačanja institucionalnih kapaciteta.

Kao prioritet za naredni period istakao je izradu Nacionalne procjene rizika za sve vrste hazarda, izradu strategija za smanjenje rizika od katastrofa i procjena rizika na lokalnom nivou, jačanje postojećih i izgradnju novih kapaciteta za odgovor na prirodne i tehničko – tehnološke nepogode.

Ohrabrenje

U uvodnom obraćanju, putem video poruke, šef Regionalne

Dobar primjer Šef Regionalne kancelarije UN DRR za Evropu Panda Abdilash kazao je da je ohrabrujuće čuti da postoje regionalne inicijative za prekograničnu saradnju i razmjenu znanja o rizicima.

- Crna Gora je napravila značajne korake od usvajanja Sendai okvira 2015. godine posebno kada su u pitanju upravljanje i dugoročno planiranje.

Usvajanje nacionalne strategije i izrada budžeta za plan smanjenja rizika ispunjavaju cilj Sendai okvira.

U ovom pogledu postoji potreba za sprovođenjem nacionalne procjene rizika Crne Gore koja se zasniva na metodologiji i fazi uspostavljanja koje je već postavio Direktorat za vanredne situacije – rekao je Abdilash, navedeno je iz kabineta ministra bez portfelja.

kancelarije UN DRR za Evropu Panda Abdilash je čestitao Crnoj Gori na uspješnoj implementaciji nacionalne baze podataka o gubicima prouzrokovanim katastrofama računajući na sve aktere koji rade na obezbjeđivanju održive upotrebe sistema za sve vrste katastrofa od najmanjih do najvećih. r. P.

Podaci Uprave policije

samoubistava Marija Pančić ostaje iza brave Najviše u Nikšiću i Podgorici

PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor srpskoj državljanki Mariji Pančić iz Bele Palanke, osumnjičenoj za pokušaj ubistva sedmogodišnjeg sina.

U obrazloženju Apelacionog suda se navodi da se ocjenom dokaza iz spisa predmeta osnovano sumnja da je Pančić počinila kivično djelo za koje se tereti.

- Iz zapisnika o uviđaju proizilazi da na licu mjesta nije bilo tragova obijanja vrata i prozora, zatim da su na krevetu u spavaćoj sobi bili tragovi krvi na čaršavu, jastučnici i dušeku, dok je ispod dušeka pronađen nož sa metalnim koricama, što je sve skicirano, obilježeno i fotografisano. Izuzeta je i odjeća u kojoj je zatečena okrivljena,

Sa privođenja Marije Pančić

a na kojoj su pronađeni tragovi crvene boje nalik na krv, koji su takođe izuzeti i sa šaka okrivljene. Zatim iz iskaza svjedoka B. R. pred VDT Podgorica koji je izjavio da ga je 4. decembra 2018. godine pozvala S. J. i rekla da čuje komšinicu M. kako kuka i govori ,,Nemoj mi, M. umrijeti“, nakon čega je on došao u roku od par minuta,

pokušao da otvori vrata, ali su bila zaključana, što mu je bilo čudno, pa je dozivao M., ali je iz kuće samo čuo kako govori M. da ne umre, pa kada je okrivljena izašla poslije par minuta, držala je sina u naručju, zaklonila kao da želi da ga sakrije i nije se obazirala na njegovu ponudu da joj pomogne – piše u odluci Apelacionog suda.

Marija Pančić nedavno je potpisala sporazum sa Tužilaštvom i pristala na šest godina zatvora zbog pokušaja ubistva sina. Sporazum je prošle nedjelje razmatran pred Višim sudom, ali je ročište bilo zatvoreno za javnost pa nijesu poznati detalji.

Istraga ukazuje da je Pančić i prije 4. decembra maltretirala dijete.

U istrazi je saslušano više svjedoka, među kojima su i komšije Pančić. Svjedok B. R. je pred Višim državnim tužilaštvom izjavio da ga je 4. decembra pozvala S. J. i rekla da čuje komšinicu Pančić kako kuka i govori ,,nemoj mi umrijeti“.

Pančić je pritvor produžavan zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela. m. L.

PODGORICA - U Crnoj Gori je, od početka godine do 1. oktobra, 77 osoba izvršilo samoubistvo, a najviše ih je zabilježeno u Podgorici (23), saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi, najviše samoubistava u ovom periodu zabilježeno je na području nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica (23) i CB Nikšić (12).

Iz policije su agenciji Mina kazali da je po deset samoubistava registrovano u Herceg Novom i Bijelom Polju, a u Baru i Beranama po sedam.

Kako su naveli iz Uprave policije, na području nadležnosti CB Pljevlja registrovano je pet

samoubistava, a na području CB Budva tri. „Uprava policije je na teritoriji Crne Gore od 1. januara do 1. oktobra ove godine registrovala 77 samoubistava“, naveli su oni.

Kada je u pitanju polna struktura, od registrovanog broja izvršioci samoubistava u 70,2 odsto slučajeva su muškarci.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu svake godine blizu 800 hiljada osoba izvrši samoubistvo, dok je broj pokušaja samoubistava još veći.

Samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina na globalnom nivou.

C. h.

Nabavkom nove opreme u cetinjskoj bolnici podignut nivo usluge CETINJE - Prvi put u Opštoj bolnici ,,Danilo I“ na Cetinju urađene su ove sedmice dvije operacije štitaste žlijezde i jedna operacija uha primjenom novog aparata za intraoperativni neuromonitoring kranijalnih živaca. Aparat je kupljen sredstvima Ministarstva zdravlja u iznosu od 15.000 eura, a njegova nabavka planirana je petogodišnjim Planom i programom Vlade Crne Gore, navodi CDM.

Kvalitetnije operacije uha i štitaste žlijezde Prema riječima direktorke Opšte bolnice ,,Danilo I“ dr Sonje Radojičić, aparat je nabavljen za potrebe otorinolaringologije (uho, grlo, nos) i hirurgije.

Prof. dr Miroljub Todorović, koji je izveo operaciju uha, kazao je da je nabavkom ovog aparata značajno omogućena bezbjednija i kvalitetnija hirurgija uha i štitaste žlijezde u

ovoj ustanovi. Prema njegovim riječima, prilikom ovih operacija, usljed anatomije i malformacije puteva živaca ili patoloških procesa na ovim organima, može doći do oštećenja ovih živaca, a primjenom ovog aparata ta mogućnost je svedena na minimum.

-Neuromonitoring je pomoćna dijagnostička metoda koja se

koristi u različitim granama hirurgije – neurohirurgiji, otologiji i drugim oblastima hirurgije vrata i glave, sa ciljem da se što je moguće preciznije odredi položaj određenih velikih nerava i time smanji vjerovatnoća njihovog oštećenja tokom hirurškog zahvata, sa svim posljedicama koje to sobom nosi.

U neourohirurgiji, tačnije u

hirurgiji akustičnog neurinoma, zatim u otologiji i hirurgiji parotidne žlijezde, postoji poseban rizik od oštećenja facijalnog živca, dok se u hirurgiji štitaste i paraštitaste žlijezde može oštetiti n. Vagus, odnosno n.ralaryngealis recuprrens, grana koja inerviše mišiće grkljana. Primjenom ovog aparata, svedena je na minimum mo-

gućnost da doktor koji izvodi operciju ošteti pomenute živce - objasnio je Todorović.

On je istakao da je cetinjska bolnica jedina ustanova sekundarnog nivoa koja od sada primjenjuje ovaj aparat u oblasti otologije. Tokom prošle godine, kako je istakao prof. dr Todorović, urađeno je 81 operacija srednjeg uha, a do danas u 2019. godini 50 operacija, a od toga implantirani jedan kohlearni aparat. r.P.

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

7

Predsjednik Udruženja pravnika apeluje na odgovorne da što prije izaberu vrhovnog državnog tužioca

Radulović: Neprihvatljivo je da konkurs još nije raspisan

PODGORICA – Složenost aktuelne situacije u Vrhovnom državnom tužilaštvu trebalo bi da bude imperativ za sve, posebno Tužilački savjet, tužilačku i ukupnu pravničku zajednicu da se što prije izabere novi vrhovni državni tužilac – poručio je u izjavi za Pobjedu predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore dr Branislav Radulović.

Tužilačka organizacija ponovo se, nakon pet godina, našla u takozvanom „v.d. stanju“ nakon što je Ivici Stankoviću 7. oktobra istekao mandat, a na konkurs se niko nije prijavio. Iako je od septembra u žiži afere u kojoj je „optužen“ da je primao mito, Stankovića je Tužilački savjet, većinom glasova, izabrao za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Interesantno je i da, bez obzira na to što je član Tužilačkog savjeta koji je „obezbijedio“ prolaz Stankoviću, prof. dr Velimir Rakočević insistirao da se u hitnom roku raspiše novi konkurs, to još nije urađeno.

Činjenica da postoji manjak odgovornosti za efektivan politički dijalog u parlamentu ne smije biti razlog da Tužilački savjet, sastavljen od samih tužilaca i istaknutih pravnika, dovede sam sebe u poziciju da bude prepoznat kao neko ko blokira zakonom definisane obaveze i procedure – upozorava Branislav Radulović

ČINJENICE

Na pitanje da prokomentariše izbor Stankovića za vršioca dužnosti, Radulović kaže da ga „kao sudiju sa višedecenijskim iskustvom i kao kolegu“ uvažava i građanski cijeni.

- Međutim, pozicija predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore obavezuje da se u sistemskim stvarima izbjegne ličan odnos. Stoga, tri stvari bi trebalo, na nivou neupitnih činjenica, da budu u prvom planu. Prvo, da je „v.d. stanje“ privremeno i da Tužilački savjet nije ponovo raspisao javni poziv za izbor novog vrhovnog državnog tužioca. Drugo, da Tužilački savjet nije bio jedinstven u odluci o izboru vršioca dužnosti i konačno činjenica da postoji otvoren tužilački postupak koji je direktno vezan za lica u Tužilaštvu, u kojem je neophodno obezbijediti nepristrasnu i profesionalnu istragu – kaže Radulović.

Ove tri nesporne činjenice, ističe on, „opterećuju rad ovog, važnog državnog organa i dok se one ne eliminišu, prirodna je reakcija i prigovori stručne i ukupne javnosti, koji traže da se navedeni sistemski problemi što prije otklone“.

Našem sagovorniku neprihvatljivo je da konkurs za vr-

Vrhovno državno tužilaštvo

hovnog tužioca još nije raspisan i poručuje da je Tužilački savjet u obavezi da odgovori zašto nema oglasa.

- Tim prije što se Tužilački savjet tri puta nakon neuspjelog konkursa i prema dostupnim informacijama sastao i još nije došlo da raspisivanja novog oglasa, odnosno javnog poziva za izbor vrhovnog državnog tužioca – dodaje Radulović.

Imenovanje vršioca dužnosti je, kaže on, samo odgovor na privremeno, vanredno stanje, iz kojeg se izlazi jedino izborom novog vrhovnog tužioca sa punim legitimitetom.

- Stoga, javnost sa pravom očekuje da Tužilački savjet što prije raspiše oglas i time učini prvi procesni, zakonom utvrđeni, korak u obezbjeđivanju redovnog stanja u Vrhovnom državnom tužilaštvu – ističe prvi čovjek Udruženja pravnika.

Branislav Radulović

Prekinuti političku blokadu Odgađanje procesa izbora ne samo vrhovnog državnog tužioca, već i četiri člana Sudskog savjeta i eventualno budući izbor dvoje sudija Ustavnog suda za postizborni period, što je u najboljem slučaju decembar 2020. ili

Način izbora vrhovnog tužioca – dvotrećinska većina u prvom krugu, odnosno tropetinska u drugom, u parlamentu, kaže sagovornik Pobjede, jeste aktuelno pitanje, „ali ono ni u kom dijelu ne bi smjelo biti razlog da se odustane ili odlaže raspisivanja novog oglasa“.

- Tužilački savjet bi se našao pred ozbiljnim problemom da (ne)pravnim razlozima objašnjava zašto ne ispunjava svoju zakonsku obavezu – kategori-

Napraviti distancu od političkih uticaja Komentarišući činjenicu da se na konkurs za vrhovnog državnog tužioca, raspisan u avgustu, niko nije prijavio, Branislav Radulović konstatuje da nije upitno da li postoje pravnici koji bi mogli biti dostojni visoko odgovornih i zahtjevnih funkcija kao što su vrhovni državni tužilac, sudija Ustavnog suda ili član Sudskog savjeta.

- Treba se upitati zašto se pravnici sa utemeljenim profesionalnim i ličnim biografijama diskvalifikuju, a na dru-

goj strani izbor obezbjeđuju kandidati koje preporučuju kriterijumi koji nijesu profesionalne prirode. Nesporno je da crnogorska pravnička zajednica ima uglednih pravnika koji ispunjavaju zahtjevne kriterijume za izbor – ističe on.

Javno bi trebalo, smatra Radulović, „ohrabiti potencijalne kandidate sa kredibilnim ličnim i profesionalnim biografijama, koji sada imaju distancu od kandidatura u postojećem ambijentu, da

se prijave na novi konkurs, posebno iz reda samih tužilaca koji i jesu najpozvaniji da ponesu teret prvog među njima“.

- Dodatno, odgovornost je i na parlamentarnim subjektima da se stvori prihvatljiva politička klima u Skupštini koja će rezultirati izborom najboljeg među kandidatima, na način da se vrednuje lični autoritet, prethodno iskustvo, profesionalna biografija i distanca od političkog uticaja.

realnije kraj prvog kvartala 2021. godine, imao bi, upozorava Branislav Radulović, loše posljedice ne samo za rad ovih institucija.

- Odrazilo bi se to na ukupnu reputaciju državnog aparata i u konačnom pokazalo bi

čan je Radulović.

Procedure i definisane većine za izbor, uvedene ustavnim promjenama, ističe on, „imale su cilj da obezbijede demokratski iskorak i širu društvenu (političku) podršku za izbor vrhovnog državnog tužioca i taj model izbora je već testiran izborom dosadašnjeg vrhovnog tužioca“.

- Činjenica da postoji manjak odgovornosti za efektivan politički dijalog u parlamentu ne smije biti razlog da Tužilački savjet, sastavljen od samih tužilaca i istaknutih pravnika, dovede sam sebe u poziciju da bude prepoznat kao neko ko blokira zakonom definisane obaveze i procedure – upozorava sagovornik Pobjede.

Upravo složenost aktuelne situacije u Vrhovnom državnom tužilaštvu, kategoričan je Radulović, trebalo bi da bude imperativ za sve, posebno Tužilački savjet, tužilačku i ukupnu pravničku zajednicu da se što prije izabere novi vrhovni državni tužilac.

AFERA

Pobjeda je objavila, pošto konkurs u avgustu nije uspio, da je dogovoreno da Stanković još

da se nije ostvario ustavno definisani princip depolitizacije pojedinih, Ustavom definisanih, nezavisnih i samostalnih državnih organa. Upravo zato, stručna i ukupna javnost ovaj realan scenario događaja trebalo bi da preduprijedi zahtjevom da se prekine politička

godinu, kao vršilac dužnosti, ostane na čelu Tužilaštva.

Ispostavilo se da nekima to nije bilo prihvatljivo, a među njima ni odbjeglom crnogorskom biznismenu i bankaru Dušku Kneževiću, optuženom za niz teških krivičnih djela povezanih sa milionskim finansijskim malverzacijama kojima je, kako se sumnja, oštetio brojne klijente, ali i državu.

On je, od 5. septembra počeo da objavljuje audio zapise svojih razgovora sa generalnim sekretarom Vrhovnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem koji je, kako je predstavio, bio njegov kurir za navodno podmićivanje vrhovnog tužioca Ivice Stankovića, ali i još nekih tužilaca. U jednom od tih razgovora Knežević i konstatuje kako Stanković nakon objavljivanja tih snimaka više neće imati nikakvu šansu da bude izabran za vrhovnog tužioca.

Vujošević koji je pobjegao iz zemlje prije nego je Knežević počeo da objavljuje snimke, nakon hapšenja izjavio je pred istražiteljima da je lagao da je novac predavao Stankoviću i da je samo ,,zamajavao“ Kneževića. Članovima Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika,

blokada izbora u Skupštini i da se javno ohrabre ugledni pravnici sa kredibilnim ličnim i profesionalnim biografijama da se prijave na konkurs i pokažu spremnost da preuzmu odgovornost da se u ovim državnim organima ne produžava „v.d. stanje“ – poručio je Radulović.

kao i predstavnici Ministarstva pravde u ovom tijelu, ova afera bila je povod da dovedu u pitanje kredibilitet izbora Stankovića za vrhovnog tužioca, iako je on, negirajući Kneževićeve optužbe, poručio da se neće povući.

U međuvremenu, tužioci su stali uz Stankovića i dali mu javnu podršku saopštenjem koje je objavilo Udruženje tužilaca, a i državni tužioci u Vrhovnom tužilaštvu, na sjednici, bezrezervno su podržali Stankovića.

Od 30. septembra do 8. oktobra Tužilački savjet se sastao tri puta i Stanković je, zahvaljujući glasu profesora Rakočevića, dobio tijesnu većinu – šest za i četiri protiv. Povjerenje su mu uskratili predstavnica Vlade, odnosno Ministarstva pravde i troje predstavnika uglednih pravnika.

Rakočević mu je dao uslovnu podršku i zatražio hitno raspisivanje novog konkursa.

Zahtijevao je konkretne rezultate u istrazi afere o navodnom podmićivanju vrhovnog tužioca i najavio da će za tri mjeseca zatražiti da se Savjetu prezentuju podaci o toj istrazi.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

8

Društvo

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Reakcije na izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori za naš list upozoravaju da je važno da čitav ovaj proces bude transparentan i inkluzivan i da uključuje sve relevantne zainteresovane strane, kao što su organizacije civilnog društva PODGORICA – Javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama iskristalisaće određena rješenja, a Ministarstvo javne uprave otvoreno je za sve sugestije koje su utemeljene na argumentima, kako bismo dobili kvalitetan zakon koji će omogućiti funkcionisanje sistema zaštite prava građana na pristup informacijama i omogućiti maksimalnu moguću transparentnost, poručila je u razgovoru za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za državnu upravu u resornom ministarstvu Danijela Nedeljković-Vukčević.

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori za naš list upozoravaju da je važno da čitav ovaj proces bude transparentan i inkluzivan i da uključuje sve relevantne zainteresovane strane, kao što su organizacije civilnog društva.

Iz nevladinog sektora, međutim, nijesu optimistični. Dejan Milovac iz MANS-a kaže da bi usvajanje izmjena zakona, kakve su sada predložene, predstavljalo korak unazad u do sada postignutim rezultatima kada je u pitanju reforma slobodnog pristupa informacijama, ali nažalost i „dokaz da Vlada uporno derogira zakone koje je ranije razvijala u saradnji sa međunarodnom zajednicom“.

PREPORUKE Zakon o SPI već duže vrijeme je u fokusu javnosti, a 80 NVO i medija oštro se protive izmjenama i dopunama koje su

Zgrada Delegacije EU u Podgorici

ILUSTRACIJA

Uvažiće sugestije utemeljene na ar takvog shvatanja. Sada nam je cilj da to ispravimo, ni zbog čega drugo već da bi zakon uskladili sa međunarodnim standardima i praksom koja postoji i u svim drugim državama - pojasnila je Nedeljković-Vukčević.

OVLAŠĆENJA

uvedene.

- Ministarstvo javne uprave pažljivo prati reakcije cjelokupne javnosti i uvjeravam vas da ćemo sa posebnom pažnjom razmotriti sve komentare, prijedloge i sugestije koje budu pristigle na tekst Nacrta izmjena i dopuna Zakona o sobodnom pristupu informacijama. Uvažili smo niz preporuka međunarodnih eksperata za koje mislimo da će biti najefikasnije te da će dovesti do onoga što nam je cilj - kvalitetan zakon koji će omogućiti funkcionisanje sistema zaštite prava građana na pristup informacijama i omogućiti maksimalnu moguću transparentnost koja je na korist građanima i društvu - kazala je Nedeljković-Vukčević komentarišući Zakon koji je izazvao lavinu komentara u javnosti.

Istakla je da su izmjenama nastojali da obezbijede funkcionalnost sistema kako bi „omogućili svakom građaninu, a posebno novinarima i NVO-ima koji obavljaju važne društvene funkcije, da dobiju informacije i da zaštite svoje pravo, pa zato odredbe zakona treba posmatrati u cjelini jer su dio mozaika koji je

Dejan Milovac

usmjeren prema tom cilju“.

Mediji i NVO kritikuju izmjene zakona, jer, između ostalog, smatraju da se njima oduzimaju ključni mehanizmi za uspješno istraživanje korupcije i organizovanog kriminala i praćenje kvaliteta sprovedenih reformi jer se „u susret parlamentarnim izborima, izuzimaju političke partije“ što će, kako navode NVO i mediji u otvorenom pismu, „dodatno ugroziti ambijent za održavanje fer i demokratskih izbora i smanjiti već izuzetno nizak nivo povjerenja građana u izborni proces“. Prema riječima Nedeljković-Vukčević, naprotiv - izmjene su usmjerene na to da novinarima, kao i svim građanima, omoguće da efikasno ostvare pravo na pristup informacijama koje je

Danijela Nedeljković-Vukčević

njihovo ustavno pravo.

- Pojasnili smo procedure kako bi zakon bio kvalitetniji i lakše razumljiv korisnicima i organima vlasti koji ga moraju primjenjivati u skladu sa načelom zakonitosti i vladavine prava. Akcenat smo stavili na razjašnjenju dosadašnjih nejasnih definicija koje su otvarale prostor za različita tumačenja u praksi, a to su definicija „informacije“, „organa vlasti“ i „testa štetnosti“. Kada se spominju političke partije, njihova transparentnost i dostupnost informacija uređena je posebnim zakonom – Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja o čijem sprovođenju vodi računa Agencija za sprečavanje korupcije. Taj zakon je jedan

od osnovnih instrumenata suzbijanja korupcije, kao što su sukob interesa, pristup informacijama i sl. Političke partije, kao i grupe birača ili pojedini kandidati, nijesu ni u drugim državama obveznici kojima se uređuje pristup informacijama organa vlasti čiji su poslovi i ovlašćenja propisani zakonom, iz jednostavnog razloga što one nijesu organi vlasti koji se osnivaju zakonom ili obavljaju javna ovlašćenja, kao što to nijesu NVO-i ili privatna lica koja dobijaju sredstva od države po nekom osnovu. To nije bila niti intencija ni važećeg zakona, ali je nejasna definicija i različita praksa dovela to

Nije se naša sagovornica saglasila ni sa tvrdnjom da se „institucijama daje ogromno diskreciono ovlašćenje da, bez bilo kakvih kriterijuma, odbiju da objave informacije od javnog značaja“.

- Jasno se propisuje koje dokumente organ treba objaviti na internetu, kao i što propisuje moguće razloge za ograničenje dostupnosti informacija uz obavezu organa da to procijeni u svakom pojedinačnom slučaju, u skladu sa međunarodnim standardima. Organ mora u svakom pojedinačnom slučaju da pažljivo razmotri razloge koji bi, ako na informaciji postoji ograničenje, išli u prilog tome da zaista i ograniči dostupnost, mora da obrazloži razloge zašto i kako su oni preovladavajući u odnosu na javni interes da se informacija učini dostupnom korisniku.

Upravo kako bi se osiguralo da organ pravilno sprovodi test štetnosti precizirali smo odredbu o sprovođenju testa štetnosti, dok nam je plan da Agencija pripremi dodatne smjernice za sprovođenje testa štetnosti i da sprovodi edukaciju službenika - navela je Nedeljković-Vukčević.

Kako je istakla, kada se govori o „definiciji informacije, formulacija ‘javnog značaja’ je uobičajena i zapravo ne omogućava organu da ograniči pristup“.

-Ali ako javna rasprava pokaže da bi to moglo da dovede do nedoumica u praksi, ova odredba kao i sve druge biće dorađene na način da nedoumica nema i da definicija informacije u potpunosti bude usklađena sa standardima i dobrom praksom - istakla je Nedeljković-Vukčević.

Pojasnila je da su predloženim nacrtom zakona podaci označeni stepenom tajnosti vraćeni

Božić: Institut zloupotrebe prava nam je neophodan Šefica Odsjeka za pristup informacijama u Agenciji za zaštitu ličnih podataka Biljana Božić u razgovoru za Pobjedu rekla je da je uvođenje instituta zloupotrebe prava dobro zakonsko rješenje koje može da donese samo korist građanima naše države.

- U javnosti se stvara pogrešna predstava o institutu zloupotrebe prava da će to uzrokovati veći broj zahtjeva za slobodan pristup, a uopšte neće. To mogu da tvrdim jer prvostepeni organi moraju da ispune i subjektivne i objektivne elemente instituta zloupotrebe da bi prvostepeni organ mogao dati kvalitetno obrazloženje kako bi u nekom slučaju mogao da odbije zahtjev zbog zloupotrebe prava - kazala je ona.

Kako je navela Božić, 2017.

godine primijećeno je da se institut prava na slobodan pristup informacijama počeo pretvarati u „dobar mehanizam da se u skladu sa zakonskim odredbama dođe do određene svote novca“.

- Veliki broj tih postupaka nema za cilj da se traži informacija koja može biti predmet dobrog teksta ili nečeg sličnog, već da bi se zaradilo kroz ostvarivanje prava na sudske troškove. Prepoznali smo da nam je potreban institut zloupotrebe prava kako bismo riješili ovaj problem -kaže naša sagovornica.

Pojašnjava da to nije institut koji na bilo koji način ograničava bilo čije pravo.

- Zloupotreba prava bi itekako našla mjesto u našem zakonu i neophodna nam je - istakla je Božić.

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

9

Dr Dragana Radunović zaokružila višegodišnje proučavanje uzročnika opake biljne bolesti

Decenija proučavanja

rgumentima

Biljana Božić

nezavisni eksperti, koji daju svoje ocjene i preporuke. Ono o čemu su svi saglasni, je da se uvođenje koncepta zloupotrebe mora pažljivo razmotriti u crnogorskom kontekstu i da su druga pravna rješenja moguća da bi se riješilo pitanje zloupotrebe prava na pristup informacijama.

Izuzetno je važno da proces izmjena i dopuna zakona, koji je trenutno u fazi javne rasprave, bude potpuno transparentan i inkluzivan i da uključuje sve relevantne zainteresovane strane, kao što su organizacije civilnog društva.

Transparentnost i pristup informacijama su važni elementi na kojima se zasniva odgovornost institucija i u javnom su interesu - ističu iz Delegacije EU.

KORAK UNAZAD Prema riječima Dejana Milovca iz MANS-a, izmjene zakona su ogroman korak unazad čak i u odnosu na postojeći zakon čija primjena je već naširoko kritikovana od strane domaće i međunarodne javnosti.

- MANS je već ukazao da se najproblematičnija promjena odnosi na mogućnost da političke partije budu izuzete od primjene ovog zakona. Imajući u vidu da izmjene zakona dolaze u predizbornoj godini, kao i dosadašnju praksu kada je u pitanju transparentnost trošenja novca političkih partija, više je nego očigledno da predloženo ograničenje ima samo i isključivo za cilj da se sakrije politička korupcija istakao je Milovac.

Kako je naglasio, izmjene zakona donose nova ograničenja, a državnim institucijama je ostavljeno još više prostora da, bez jasnih definisanih kriterijuma, odbiju pristup informacijama.

-Na taj način se svakom državnom organu daje ogromna diskreciona moć da potpuno samostalno, bez jasno definisanih procedura, odlučuje šta je „nerazuman zahtjev“, šta je „previše zahtjeva“ i na koji način traženje informacija „može ugroziti rad organa“.

Ovako postavljena ograničenja imaju jasan cilj da praktično ozakone dosadašnje ponašanje državnih institucija koje su potpuno samovoljno odbijale zahtjeve za pristup informacijama, naročito onima koje su mogle ukazati na postojanje korupcije ili nekog drugog kršenja zakona - navodi Milovac.

Naš sagovornik ističe da se predložene izmjene zakona kose sa dobrom međunarodnom praksom, a u potpunoj su suprotnosti i sa višegodišnjim preporukama Evropske komisije koje se odnose na opštu transparentnost rada Vlade i slobodan pristup informacijama uopšte.

-Usvajanje ovakvih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama bi predstavljalo korak unazad u do sada postignutim rezultatima kada je u pitanju reforma slobodnog pristupa informacijama, ali nažalost i dokaz da Vlada uporno derogira zakone koje je ranije razvijala u saradnji sa međunarodnom zajednicom poručio je Milovac.

K. JANKOVIĆ

Plamenjača izazov za voćarski sektor S obzirom da uzročnik ove bolesti voćaka kod nas nije proučavan, kroz doktorsku disertaciju sam, u okviru šestogodišnjeg istraživanja, utvrdila prisustvo, rasprostranjenost i domaćine bakterije u Crnoj Gori istakla je Dragana Radunović PODGORICA - Fitogena bakterija koja izaziva jednu od najštetnijih bolesti na voćnim vrstama u svijetu prisutna je i široko rasprostranjena na području Crne Gore, najviše u kontinentalnom dijelu zemlje i predstavlja veliki izazov za voćarsku proizvodnju.

Višegodišnje istraživanje prisustva bakterije Erwinia amylovora koja izaziva bakterioznu plamenjaču, koje je u Crnoj Gori sprovela dr Dragana Radunović, samostalna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, nedavno je zaokruženo promovisanjem autorke u doktorku biotehničkih nauka na novosadskom univerzitetu.

PODACI

- Istraživanje u okviru doktorske disertacije bilo je usmjereno na utvrđivanje statusa fitopatogene bakterije E. amylovora, koja je uzročnik jedne od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti na voćnim vrstama, u svijetu, u zemljama u našem okruženju, pa i kod nas. Osim što umanjuje prinos i kvalitet plodova, ova bolest utiče na skraćenje životnog vijeka voćaka i često ih dovodi do potpunog propadanja. S obzirom da ova bakterija kod nas nije proučavana, kroz svoj rad sam, u okviru šestogodišnjeg istraživanja, utvrdila prisustvo, rasprostranjenost i domaćine bakterije u Crnoj Gori.

Rezultati istraživanja pokazali su da je E. amylovora prisutna

Znanje u interesu struke Dragana Radunović je promovisana u doktora biotehničkih nauka na svečanosti 30. septembra. Tada je rektor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Dejan Jakšić promovisao novih 39 doktora nauka sa Filozofskog fakulteta, Poljoprivrednog fakulteta, Fakulteta tehničkih nauka, Medicinskog fakulteta i Tehničkog fakulteta ,,Mihajlo Pupin“.

- Na malim prostorima i tržištima kao što je naše, kvalitet proizvoda je od presudnog značaja za njihovu prodaju i nešto što može da nas predstavi potrošačima, a da bi to postigli važno je da odgovarajućim mjerama kontrole spriječimo štetne organizme da ugroze biljnu proizvodnju. Znanje i diplomu koju sam stekla upotrijebiću u interesu struke, kao svoj doprinos razvoju poljoprivredne proizvodnje kod nas istakla je dr Radunović.

bakterije. Primijenjene molekularne metode pokazale su visoku specifičnost i osjetljivost u identifikaciji i diferencijaciji proučavanih sojeva iz dunje, jabuke, kruške i gloga, sa različitih lokaliteta u zemlji – ističe Radunović.

Ovo su prva istraživanja genetske varijabilnosti E. amylovora u Crnoj Gori koja su sprovedena primjenom molekularnih tehnika.

-Na osnovu rezultata ovih istraživanja, imajući u vidu prisustvo E. amylovora u svim voćarskim regionima, u kojima je već prouzrokovala značajne štete, velika je vjerovatnoća da ova bolest može postati najvažniji ograničavajući faktor u proizvodnji jabučastog voća u Crnoj Gori.

Upravo zbog toga, kao i zbog činjenice da se površine pod jabučastim voćnim vrstama intenzivno povećavaju, prisustvu bakterije i praćenju njenog širenja mora se posvetiti posebna pažnja, u cilju uspostavljanja organizovanog monitoringa i mjera kontrole na nivou države – navodi sagovornica.

Dragana Radunović

i široko rasprostranjena na području Crne Gore, najviše u sjeveroistočnom i zapadnom dijelu zemlje, gde je zastupljena voćarska proizvodnja – kazala je Radunović Pobjedi.

Prema njenim riječima, zdravstveni pregledi jabučastih voćnih vrsta koji su obuhvatili veće i manje zasade, kao i pojedinačna stabla na okućnicama, ukazali su na prisustvo bakterije i njeno širenje u kontinentalnom dijelu zemlje, kako teritorijalno, tako i pojavom novih domaćina.

- Pojava bakteriozne plamenjače utvrđena je na dunji (Cydonia oblonga), krušci (Pyrus communis), jabuci (Malus domestica), mušmuli (Mespilus germanica) i glogu (Crataegus sp). Dvije posljednje navedene biljne vrste se prvi put navode kao domaćini E. amylovora u Crnoj Gori – navodi Radunović.

DNK ANALIZE

Ona je takođe proučavala prirodnu populaciju bakterije na našem području, njene osobine i njen genetski diverzitet, primjenom klasičnih bakterioloških, ali i savremenih seroloških i molekularnih metoda.

- Molekularne analize obavljene su radi identifikacije i proučavanja genetskog diverziteta

ZAHTJEVNA OBLAST

ILUSTRACIJA

u listu „relativnih ograničenja“.

- Što znači da organ koji je označio podatak tajnim mora u svakom pojedinačnom slučaju procijeniti da li se radi o opravdanom ograničenju dostupnosti informacije, pa tako indirektno i da razmotri da li je zadržavanje stepena tajnosti opravdano. Jesu u potpunosti isključene informacije iz oblasti bezbjednosno obavještajnog sektora jer je riječ o informacijama o pojedinačnim predmetima i metodama rada obavještajnog sektora, što je predmet posebnog propisa - navela je Nedeljković-Vukčević.

Istakla je da tom resoru intencija nije da smanje obaveze organa već su se, kako je Nedeljković-Vukčević rekla, ciljano usmjerili na objavljivanje onih informacija koje organ posjeduje i koje može objaviti proaktivno iz pravnih ili tehničkih razloga.

- Ovo ne znači da bilo koja od preostalih informacija koje nijesu navedene na listi informacija koje se objavljuju proaktivno ne mora da se objelodani kada građani podnesu zahtjev za informaciju ili da se javnosti sprečava uvid u te informacije, jer se o tome odlučuje u postupku - istakla je ona.

Glavne smjernice pri izradi nacrta, prema riječima naše sagovornice, bile su da pristup informacijama u posjedu organa vlasti treba da se zasniva na načelima slobode, transparentnosti rada organa vlasti, prava javnosti da zna, ravnopravnosti i jednakosti.

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori u izjavi za Pobjedu podsjećaju na posljednji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u kome se crnogorske institucije pozivaju da osiguraju veću transparentnost i odgovornost i „naglašava da izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz 2017. godine nijesu doprinijele ovom cilju“.

-Imajuću ovo u vidu, Evropska unija pruža pomoć kako bi se osiguralo da je zakon u skladu sa međunarodnim standardima. Pomoć pružaju

Radunović se istraživačkim radom na polju biljne patologije bavi više od 10 godina.

- Fitopatologija je oblast koja je u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno istražena i pruža mogućnosti za rad. Na radnom mjestu koje pokrivam, prvo kao stručna saradnica u oblasti zaštite bilja na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, a zatim kao samostalna savjetnica u biljnoj proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, imala sam mogućnosti da se kroz terenski rad svakodnevno upoznajem sa problematikom biljne proizvodnje kod nas. Posebno me je interesovala oblast biljne patologije, odnosno štetni organizmi kao uzročnici biljnih bolesti – kaže ona.

Dr Radunović ističe da uvijek ima prostora za rad i istraživanja.

- Na terenu svake godine veliki broj štetnih organizama ugrožava proizvodnju mnogih poljoprivrednih kultura, naročito onih koje su kod nas i najzastupljenije, kao što su vinova loza, različite voćne vrste, kao i povrtarske kulture.

Pojava štetnih organizama varira iz godine u godinu i zavisi od čitavog niza faktora, a njihovo prisustvo i destruktivno djelovanje ozbiljno ugrožava gajenje ovih kultura, što se negativno odražava na prinos i kvalitet proizvoda – kaže ona.

Dodaje da zaštita bilja, odnosno suzbijanje i kontrola ovih štetnih organizama nije nimalo lak posao i zahtijeva posebna znanja o biologiji i ciklusu razvoja ovih patogena, a takođe i poznavanje uslova za njihov razvoj.

- Stoga se, kao imperativ, danas postavlja njihova kontrola, u cilju održavanja njihove populacije na nivou koji neće ugroziti proizvodnju poljoprivrednih kultura – kaže dr Radunović.

I. PERIĆ

10

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Kolašin: Obilježen vijek Rovačke republike

Čovjek je div kada je sloboda cilj KOLAŠIN - Ono što su Rovčani i Rovca učinili prije jednog vijeka, trajni su putokazi nama, njihovim potomcima i vascijeloj Crnoj Gori, ali i uzori civilizaciji da je čovjek div kada je sloboda cilj. Rovačka republika treba da bude škola odanosti vrijednostima koje nemaju alternativu, a to su sloboda i država, poručeno je sa jučerašnjeg obilježavanja jednog vijeka Rovačke republike održanog na Trgu borca u Kolašinu.

O događaju koji je dio crnogorskog identiteta i potvrda nepristajanja na ukidanje Crne Gore tzv. Podgoričkom skupštinom, govorio je Aleksandar Bogdanović, ministar kulture, ističući da je Rovačka republika u relativno novijoj istoriji bila ma margini sjećanja i uvažavanja.

- Nezasluženo, silom okolnosti koje su bile daleko od zasluženih, o Rovačkoj Republici i žrtvama kojima se danas poklanjamo dugo se na širem planu ćutalo. Međutim i ćutanje je govorilo i to je bilo dovoljno da se sačuva sjećanje i živa priča o hrabrosti i vjeri i teškim danima za Crnu Goru i vremenu bez pravde.

Iza Rovačke republike ugušene nasiljem ostalo je sjećanje koje obavezuje i koje je, kako vrijeme odmiče, sve glasnije. Iz svih naših rovačkih republika crpili smo i volju i snagu da dočekamo maj 2006. godine i da poručimo da ni jedna borba nije bila uzaludna, niti zaboravljena istakao je Bogdanović.

Poručujemo da heroji Rovačke republike nijesu zaboravljeni i da pamteći njihovu žrtvu, Crna Gora nikad više neće dozvoliti da njeno ime i sloboda budu dovedeni u pitanje, istakao je Aleksandar Bogdanović, ministar kulture

Sa skupa na Trgu borca

Parče crnogorske slobode Rovačka republika je bila puno više od slobodne ustaničke teritorije u tada okupiranoj i poniženoj Crnoj Gori. Njen istorijski kontekst je puno značajniji od toga što je bila parče crnogorske slobode i otpora u zemlji, kojoj je u to vrijeme bilo oduzeto pravo na ime. Njena uloga utočišta za komite iz ostalih djelova Crne Gore, gnijezda junaštva i prkosa je besmrtna. Besmrtno je i ime svakog junaka i junakinje koji su pred strašnim terorom zakoračili u smrt. Rovačka republika je u tom vremenu simbolizovala vječnu crnogorsku borbu za slobodu, poručio je Aleksandar Bogdanović, ministar kulture u Vladi Crne Gore.

Aleksandar Bogdanović govori u Kolašinu

On je naglasio da su nove generacije ispravile vjekovnu nepravdu, vrativši ime crnogorsko tamo gdje mu je i mjesto, na kartu moderne Evrope.

- Prošle godine smo vratili stogodišnji dug prema precima, odnoseći se prema odlukama tzv. Podgoričke skupštine onako kako je i oduvijek trebalo da bude. Sada smo u Kolašinu, na stogodišnjicu Rovačke republike, da poručimo da ona jeste dio naše

istorije koju treba posebno cijeniti i pamtiti. Odajemo počast svakom hrabrom čovjeku i ženi koji su svojim primjerom Rovačku republiku učinili vječnom. Poručujemo da nijesu zaboravljeni i da pamteći njihovu žrtvu, Crna Gora više nikada neće dozvoliti da njeno ime i sloboda budu zaboravljeni - naglasio je Bogdanović.

Prisutne poštovaoce Rovačke republike pozdravio je i Milosav Bulatović, predsjednik

Crnogorska posada ostvarila veliki uspjeh na najvećoj regati na svijetu

Kotorani drugi na Barkolani TRST - Crnogorska posada na jedrilici Shining sa kormilarom Milošem Radonjićem ostvarila je veliki uspjeh osvojivši drugo mjesto na Barkolani, najvećoj regati na svijetu koja je 51. put održana u Tršanskom zalivu u konkurenciji više od 2.000 brodova.

Trku koja je bila skraćena zbog lošeg vremena dobila je slovenačka posada na je-

drilici Way of life sa kormilarom Gasperom Vinčecom, a član posade je bio i poznati biciklista Primož Roglič.

Slovencima je trebalo sat 54 minuta 10 sekundi da prođu ciljnu ravan, a za njima su uplovili Kotorani, sa Radonjićem za kormilom Shininga, potvrđujući takmičarski kontinuitet koji imaju već godinama.

Na Barkolani je ove godine učestvovalo 2.015 jedrilica,

dok su se lani, na jubilarnom 50. izdanju na moru ispred Trsta vijorila jedra čak 2.669 jedrilica, čime je upisana u Ginisovu knjigu rekorda kao najmasovnija regata ikada.

Pobjednička jedrilica je pod drugim imenom već trijumfovala na Barkolani 2009. godine sa kormilarom Mitjom Kosminom.

Shining je dan ranije bio pobjednik trke ,,na putu do Barkolane“.

Treće mjesto pripalo je takođe slovenačkoj posadi na jedrilici Scorpio, četvrta je bila posada na Adriatic Europa, peti Fanatic, a šesti Arca Fondi SGR. I. P.

Kolašina, podsjećajući na riječi Rovčanina Veljka Vlahovića da „Crna Gora nikada nije molila da je ne kažnjavaju zbog ljubavi prema slobodi“. On je podsjetio na herojstva Miluna Todorovog Bulatovića i Nova Perovog Draškovića dodajući da je Rovačka republika imala temelje u moralnom kodeksu Crnogoraca. U ime Foruma Rovčana za Crnu Goru obratio se 91-godišnji Gojko Vlahović, inače predsjednik UB-

NOR-a i antifašista Kolašina koji se osvrnuo na istorijski kontinuitet slobodarske borbe ovoga prostora, podsjećajući da je Crna Gora kao „voćka čudnovata“ na kojoj zube lome svi koji bi krenuli na nju.

Dragan Bulatović, predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore i čovjek koji je crnogorsku zastavu podigao na najveće vrhove svijeta, inače Rovčanin, je kazao da u Crnoj Gori koja cijeni i baštini svoju istoriju ima mjesta za sve koji je cijene i uvažavaju. Markan Marković, jedan od inicijato-

ra obilježavanja vijeka Rovačke republike, istakao je da Rovačka republika nikada neće biti zaboravljena. Najavio je izgradnju spomenika Rovačkoj republici i u gradu i u Rovcima za šta je inicijativu pokrenuo i Gojko Vlahović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina. U kulturnoumjetničkom programu kojeg su vodili glumci Đorđije Tatić i Nikola Šćepanović, učestvovali su narodni guslari i Branka Šćepanović, solistkinja narodnih crnogorskih pjesama.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Za maslinare „Boke“ zlato na Svjetskom prvenstvu TIVAT – Oni su za 45 minuta ubrali 77, 6 kg maslina, 20 kg više od drugoplasirane ekipe iz Bosne i Hercegovine.

U opštini Postira, na ostrvu Braču, od 10. do 13. oktobra održavalo se 3. Svjetsko prvenstvo u berbi maslina na kome su se takmičile ekipe iz 17 zemalja. „Prvo mjesto ubjedljivo su osvojili članovi Maslinarskog udruženja „Boka“: Ivan Mirković, Marina Benaković, Željka i Boško Mizdrak.

Oni su za 45 minuta ubrali 77, 6 kg maslina, 20 kg više od drugoplasirane ekipe iz Bo-

sne i Hercegovine“, saopštila je direktorica Maslinarskog udruženja „Boka“ Vesna Đukić.

Propozicije nalažu da u ekipi budu dva para u ženskomuškoj kombinaciji, koji masline beru na tradicionalan način (ručno branje „na sakete“) i na savremen način (branje tresačima i grabljicama).

Na hrvatskom ostrvu održana su i prva dva svjetska prvenstva, a članovi Maslinarskog društva „Boka“ na prvom su osvojili peto mjesto, a prošle godine su se u Boku vratili sa srebrnom medaljom.

S. K.

Akcija uklanjanja automobilskih guma iz Tare

„Suza Evrope“ očišćena Posada kotorske jedrilice

PLUŽINE - Kraj sezone raftinga na Tari iskorišćen je za čišćenje korita rijeke. Tako su predstavnici Parka prirode „Piva“ zajedno sa članovima NVO „Grin hom“ i Rafting kluba „Montenegro advenčr“,

na dijelu od Brštanovice do Šćepan Polja, u dužini od 18 kilometara, izvadili oko 30 kamionskih i automobilskih guma. Nakon uspješnog uklanjanja otpada iz PP „Piva“ su poručili da će se truditi da

sličnim akcijama u narednom periodu Tara sa punim pravom zadrži svoj nadimak „suza Evrope“.

S. D.

Pobjeda

Povodi

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

11

Kako su Sara i Vanesa Tatar oživjele veze njihove porodice iz Argentine sa korijenima u postojbini

Luča crnogorska na kraju svijeta BUENOS AIRES - Sara i Vanesa Tatar praunuke su Marka Tatara, crnogorskog oficira i iseljenika koji je u teško vrijeme nakon Prvog svjetskog rata i brisanja Crne Gore sa evropske mape, iz egzila u Italiji, emigrirao u Argentinu gdje je zasnovao porodicu koja danas broji više od stotinu potomaka.

Tokom odrastanja slušale su priče o postojbini prađedovoj.

Danas one žive u Ognjenoj zemlji, geografski najjužnijoj provinciji Argentine, poznatoj i pod nazivom ,,kraj svijeta“. Nijesu, međutim, zaboravile otadžbinu, već su i na kraju svijeta formirale crnogorsku zajednicu, a prvi susret sa zemljom predaka imale su ove godine, kada su nanovo uspostavile kontakte sa rodbinom, izgradile zaboravljene mostove...

- U Ognjenoj zemlji smo od 1997. godine, kada su naši roditelji donijeli odluku da napuste provinciju Ćako u kojoj su rođeni, u cilju potrage za boljim poslovnim prilikama. Nakon dolaska u Ognjenu zemlju poslovne prilike su se nizale, rasli smo kao porodica i na kraju smo ovdje i ostali, nikada ne zaboravljajući mjesto u kojem su rođeni i odrasli naši roditelji. Zato smo vrlo često posjećivali rođake koji su ostali u Ćaku, ne bi li održali porodične veze – kažu u razgovoru za Pobjedu.

Ističu da su bile veoma male kada se njihova porodica doselila u grad Rio Grande.

- U tom periodu nijesmo imale čvrstu svijest i kompletnu sliku o našim crnogorskim precima, prije svega o našem prađedu Marku Tataru, koji je porijeklom s Čeva. Ali, tokom odrastanja vrlo često smo slušale od starijih članova porodice kako su naši preci emigrirali iz Crne Gore, koja je u tom periodu prolazila kroz veoma teške trenutke, kako su bili primorani da ostave svoje roditelje, braću i sestre, da odu. Godinama smo mislile da je u suštini svaka slična priča ista i da će se i naša završiti, bez prilike da saznamo više informacija o našem prađedu i njegovoj porodici u Crnoj Gori.

Prije pet godina počele su da im, kako kažu, stižu informacije o Crnoj Gori i porodičnoj priči koja nikada nije bila u potpunosti upoznata.

- To nam je dalo nadu da tamo, geografski daleko ali u srcu blizu, postoji jedan dio naše porodice, nakon čega smo počele da istražujemo i da jačamo veze sa našom zemljom porijekla, dalekoj Crnoj Gori u kojoj je nastala naša porodica i naša priča.

Možete li nam reći nešto više o dolasku vaših predaka u Argentinu?

– Naš prađed Marko rodio se na Čevu, tačnije u mjestu Lastva.

Imao je važan čin u crnogorskoj vojsci. Tokom 1921. godine završava u egzilu u Italiji u kojoj je proveo tri godine, nakon čega odlazi za Argentinu, zajedno sa svojim rođakom. Crna Gora je u tom periodu prolazila kroz teške i komplikovane trenutke, gdje

Prađed Marko Tatar sa sinom Mitrom i kćerkom Stanislavom

Sara i Vanesa sa rođacima na Čevu

su mnogi na žalost bili primorani da je napuste i da traže neke nove životne puteve. Nakon dolaska u Argentinu odlaze na sjever i tamo se nastanjuju u grad Maćagaj u provinciji Ćako.

Kontakte sa porodicom i Crnom Gorom uopšte održavali su preko pisama, fotografija, ali su vrlo često i slali pomoć porodici u vidu garderobe, hrane i sl.

Tolika udaljenost nikada nije bila prepreka da se održavaju kontakti s korijenima. Međutim, iz nama nepoznatih razloga šezdesetih godina dvadesetog vijeka nastaje prekid komunikacije sa porodicom iz Crne Gore, nakon čega porodica u Argentini gubi sve informacije o njihovim životima, sve do 2019. godine, kada smo imale priliku da posjetimo Crnu Goru, kao i dio mnogobrojne porodice. U Ćaku Marko je radio kao poljoprivrednik, bavio se i stočarstvom, uvijek okružen velikim brojem crnogorskih imigranata.

Takođe, velikom broju crnogorske djece koja su rođena u Ćaku naš prađed je bio kum. Tamo je formirao i svoju porodicu. Imao je četvoro djece, Antonija, Stanislavu, Mitra i Lusiju. Naš đed je Mitar Tatar. On je imao sedmoro djece, dvadeset troje unučadi i četrdeset četvoro praunučadi.

Sada, u Ognjenoj zemlji živi više od sto potomaka porodice Tatar. Takođe, dio rođaka živi u pokrajinama kao što su Ćako, Buenos Aires, Čubut, pa čak i u Izraelu.

Kako je počelo obnavljanje veza sa Crnom Gorom?

- Prve kontakte sa Crnom Gorom smo uspostavili tokom posjete tadašnjeg ambasadora Crne Gore u Republici Argentini Gordana Stojovića našoj provinciji. Ta posjeta nas je u velikoj mjeri inspirisala da počnemo da konstantno ostvarujemo i učvršćujemo kontakte sa zemljom porijekla, da istražujemo o njoj i da tražimo informacije o našoj porodičnoj priči koja je decenijama bila zaboravljena. On nas je povezao sa Patricijom Carcamo Perović (koja takođe živi u našoj provinciji i koja je započela povezivanje sa našom zemljom porijekla), i od tog momenta je

Sara, Vanesa i Rosio na Lovćenu

Sara, Vanesa i Rosio na sjednici Savjeta za saradnju sa iseljeništvom

Želja im je da savladaju jezik Kako se osjećate sada, nakon ove posje-

te, koji su vaši planovi kada je u pitanju Crna Gora?

– Nakon posjete definitivno se osjećamo motivisane, sa željom da nastavimo da učimo o Crnoj Gori, da jačamo kontakte sa istom, da održavamo kontakte sa našim rođacima, da radimo još više na jačanju veza između Argentine i Crne Gore, kao i da pokušamo da realizujemo sve one ideje i prijedloge koji u svakom smislu predstavljaju benefit kako za kulturu, tako i za ekonomiju, i društvo obje zemlje. Naša namjera je i da naučimo sve počelo. Naše veze sa Crnom Gorom su svakog dana bile sve intenzivnije pa smo zajedno sa Patricijom došle na ideju da osnujemo prvu crnogorsku zajednicu Ognjene zemlje, ovdje u najjužnijem dijelu svijeta. Počeli smo da istražujemo teme vezane za istoriju Crne Gore, njenu kulturu, gastronomiju kao i tradicionalne igre, što smo u oktobru 2018. godine krunisali učešćem na jednoj predivnoj manifestaciji ovdje u gradu Rio Grande, manifestaciji koja je posvećena inostranim zajednicama (XVII Fiesta de las Colectividades Extranjeras). Na njoj smo predstavili štand Crne Gore promovišući njenu kulturu, tradiciju, turizam, istoriju i gastronomiju. Štand Crne Gore na ovom događaju je bio najegzotičniji. Posjetioci su prilazili s velikom željom da saznaju nešto više, čak smo dobili i nagradu za najljepšu nacionalnu nošnju.

Upravo ove nedjelje ovaj događaj se opet organizuje, te ćemo ponovo učestvovati.

Istraživajući o vašoj zemlji

Crnogorska hrana na štandu

no državi koja nam je pružila priliku da realizujemo decenijski san naše porodice, da neko od nas posjeti Crnu Goru. Zato želimo da nastavimo da radimo na učvršćivanju veza između Argentine i Crne Gore, da se više nikad ne osjeti nijedan vid distance između nas. Nadamo se da će tako biti u budućnosti, jer, kako naši rođaci kažu, ,,krv nije voda“.

Skoro ste se vratile iz Crne Gore. Kakva su vaša iskustva?

- Da, prije više od dva mjeseca smo se vratile iz Crne Gore.

Nosimo predivna iskustva. budilo veoma snažne emocije.

Ako bismo morale da opišemo Osjetile smo se kao da smo rođene tamo. Nakon programa iskustvo, to bi bila mješavina emocija koje su ojačale našu koje smo pohađale zajedno sa Rosio Parehas, takođe iz Ognje- sigurnost da ni tolika geografne zemlje i potomcima Crnogo- ska udaljenost ne može biti raca iz Meksika i Paragvaja, nas prepreka vezama sa našom zemljom porijekla, rođacima, dvije smo u Crnoj Gori boravile sa našom krvlju. Osjetile smo još desetak dana s ciljem da Crnu Goru kao naš dom. Ljudi tražimo drugi dio naše porodisu veoma ljubazni, njeni pejzaži ce. U tome su nam nesebično pomogli Mišo Krivokapić i Srđa vas tjeraju da se u nju zaljubite, Martinović. Tokom boravka smo kultura je jako interesantna. imale priliku da posjetimo Čevo Nakon povratka, mnogobrojna i mjesto Lastva u kojem se rodio porodica i rođaci odavde iz naš prađed i njegova braća, kao Ognjene zemlje su organizovali jedno veliko druženje ne bi li im i ostatke njihove kuće, što je u nama probudilo najdublje emo- prenijeli naša iskustva i pričali cije. Ne samo zbog činjenice da im o zemlji našeg prađeda koju smo do sada imale prilike da smo posjetile to mjesto, već i upoznamo samo nas dvije. Oni zbog činjenice da smo to mjesu oduševljeni našim iskustvom sto posjetile zajedno sa našim i, naravno, svi bi voljeli da posjebližnjim rođacima koje smo te jednog dana Crnu Goru, da pronašle na Cetinju. Osjećamo nastave jačanje kontakata, da se da se naša priča upotpunila naši korijeni nikad ne zaborave, i to je nešto što nema cijenu. jer naši korijeni za nas predstavZato ćemo uvijek biti zahvalne ljaju dvije riječi, a to su porodica rođacima, svima onima koji su i dom, a oni nikako ne smiju biti pomogli da ih nađemo kao i svima onima koji su pomogli da zaboravljeni.

Dragana OTAŠEVIĆ se približimo Crnoj Gori, i narav-

crnogorski jezik i to je za sada naš najveći izazov. Vjerujemo da, ukoliko se posvetimo intenzivno učenju jezika, da ga možemo savladati, što bi nam u velikoj mjeri olakšalo naš naredni boravak u Crnoj Gori i generalno svaku komunikaciju koju ostvarujemo sa njom. Takođe, želimo da obogatimo naša saznanja o Crnoj Gori, što bi nam omogućilo i olakšalo njenu promociju, jer je naš plan da nastavimo da prezentujemo Crnu Goru na svim festivalima inostranih zajednica, ovdje u našoj provinciji, na kraju svijeta. Jer, to za nas predstavlja veliku čast, pa čak i privilegiju.

porijekla pokušavali ste da pronađete i rođake, koje vi i vaši roditelji nijesu poznavali?

– Dobile smo kontakt dr Srđe Martinovića sa Cetinja koji se bavi temom političke emigracije Crnogoraca. On nam je pomogao da saznamo informacije o učešću našeg prađeda u vojsci Crne Gore. Saznale smo da je bio istaknut u radu za svoju zemlju, ali da je morao otići iz domovine zbog svoje bezbjednosti. U tom periodu smo uspostavile i intenzivnije odnose s Ambasadom u Buenos Airesu koja je bila naša glavna veza sa Crnom Gorom, nakon čega je uslijedilo jedno veoma lijepo iznenađenje.

Početkom godine dobile smo poziv od predsjednika Crne Goreu da posjetimo postojbinu i upoznamo je više. Tako smo u julu ove godine otišle u Crnu Goru, gdje smo prisustvovale sjednici Savjeta za saradnju sa iseljenicima, upoznale mnogo više o istoriji, kulturi i prirodnim ljepotama Crne Gore, stvorile kontakte, što je u nama pro-

12

Kultura

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Premijera kratkometražnog animiranog filma „Čempres“ Nikice Raičevića večeras u KIC-u „Budo Tomović“

Sudbina čovjeka u sukobu mišljenja PODGORICA - Premijera kratkometražnog animiranog filma „Čempres“, autora Nikice Raičevića, biće priređena večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan.

- U središtu zbivanja je čovjek, ljudsko stvorenje, zapravo vertikalan, otporan i stameni čempres, kao simbol života, nesalomljivosti i

trajanja - saopšteno je iz KIC-a „Budo Tomović“.

U ranijem razgovoru za Pobjedu, Raičević je kazao da film donosi priču o sukobu dva koncepta i mišljenja, odnosno o apsolutnoj slobodi i konformizmu. Objasnio je da je film zasnovao na sudbini jednog čovjeka, koji dođe u sukob sa drugačijIm mišljenjem. U fokusu filma, kako je rekao, zapravo je sukob dva mišljenja.

Ambasador Kine Liu Jin otvara izložbu u hotelu „Čedi“

- Jedan čovjek zagovara vertikalu, a drugi horizontalu. Prvi teži apsolutnoj slobodi, a drugi traži da se se sve vrti u krug, da nema iskakanja iz tog šablona. Ovaj koji teži slobodi bude sankcionisan i odveden na jedno pusto ostrvo. Tamo postoji jedna rupa u koju se bacaju svi neistomišljenici, oni koji su odbili da se povinuju diktatoru. Zatvorenik očajava u rupi, iz koje ne može da izađe. U jednom trenutku čuje

Iz animiranog filma ,,Čempres“

Miloradu Popoviću u Sarajevu uručena nagrada „Bosanski stećak“

Svaka epoha stvorila je nešto dragocjeno

Izložba „Ljudi Kine“ Miloša Vujovića u Luštici Bay

Fotografije koje ostaju u pamćenju zauvijek TIVAT – Izložba fotografija „Ljudi Kine“, autora Miloša Vujovića, otvorena je u hotelu „Čedi“ u turističkom kompleksu Luštica Bay. Vujović se bavi profesionalnom fotografijom od 2007. godine.

Angažovan je na većini zapaženih događaja u Crnoj Gori i inostranstvu, kao što su aktivnosti diplomatskih misija, državnih i stranih zvaničnika, proslave i aktivnosti međunarodnih organizacija i vodećih korporacija u zemlji.

Izložba koja je prvi put predstavljena u Crnoj Gori, već je tri puta prikazana u Pekingu. Otvorio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Liu Jin. -Vujovićeve fotografije ostaju zauvijek u pamćenju – kazao je, između ostalog, Liu Jun. U ime Luštice Bay, posjetioce je pozdravila Slavica Milić, a u ime Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore, koji je organizovao izložbe, goste je pozdravila direktorica Milena Đukanović.

Otvaranje je propraćeno muzičkim i plesnim nastupima volontera Instituta, a pored Vujovićevih radova, posjetioci će biti u prilici da pogledaju i izložbu fotografija o razvoju Kine, jer se ove godine obilježava 70 godina postojanja Narodne republike Kine.

Postavka se može pogledati do 20. oktobra.

S. K.

„Stratigrafske slike“ Ane Romanelo u Podgorici PODGORICA - Izložba „Stratigrafske slike“ italijanske umjetnice Ane Romanelo biće otvorena večeras, u 19 sati, u Muzejima i galerijama Podgorice. Na otvaranju izložbe govoriće ministar kulture Aleksandar Bogdanović, ambasador Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli i direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković. Ana Romanelo radila je na institutu Calcografia Nazionale u Rimu.

Od 1986. do 2017. bila je angažovana kao profesor grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Rimu. Urednik je više knjiga iz oblasti umjetnosti izdatih u Italiji i Francuskoj.

U toku nekoliko godina koje

Sa uručenja nagrade Miloradu Popoviću u sarajevskoj Vijećnici

SARAJEVO – Nagrada „Bosanski stećak“ uručena je preksinoć crnogorskom književniku Miloradu Popoviću, na svečanosti priređenoj u sarajevskoj Vijećnici, pred brojnom bosanskom javnošću.

Ugledno priznanje dodjeljuje se u okviru Sarajevskih dana poezije, jedne od najvažnijih književnih manifestacija u regionu.

POSEBNA ČAST

je provela u Londonu razvila je fotografski projekat sa temom grada. Izlagala je na brojnim samostalnim izložbama širom Evrope od kojih su značajnije u Španiji, Francuskoj i Belgiji.

Izložbu organizujeAmbasada Republike Italije u Crnoj Gori u saradnji sa Muzejima i galerijama Podgorice.

R. K.

„Imaj u vidu“ i „Lutka“ u Dodestu PODGORICA - Zbirka kratkih priča „Imaj u vidu“ čiji autori su učenici crnogorskih srednjih škola biće predstavljena večeras u 17:30 sati u sali Dodest. Na istom mjestu, od 19 sati, publika će biti u prilici da vidi i predstavu „Lutka“, nastalu po motivima zbirke „Imaj u vidu”, a na temu vršnjačkog nasilja.

Autorski tim čine: Zoran Rakočević, Milo Bešović i Anđelija Rondović. U predstavi igraju: Anja Mišović, Ivana Popović, Katarina Ćeranić, Maja Plazinić, Mina Čogurić, Nikolina Vukčević, Nina Račeta, Matija Bulatović i Dušan Petrović.

Predstava je nastala u produkciji Nevladine organizacije „TNT” i Saveza za djecu i mlade „Kuća.

R. K.

krik gavrana. Misli da mu je došao kraj. Međutim, gavran mu donosi hranu. Ta ista scena, koja treba na početku filma da odredi lokalitet, odnosno mjesto nastanka ove filmske priče, jeste freska Gavran hrani proroka Iliju iz Manastira Morača – kazao je Raičević.

Film je realizovan u produkciji „matFILM Montenegro“.

Montažer i producent je reditelj Momir Matović, a autor R. K. muzike Leo Đokaj.

Primajući nagradu, ovogodišnji laureat Milorad Popović održao je i besjedu.

-Na rubnim prostorima civilizacija apokaliptična osjećanja su češća i dramatičnija nego u njihovim centrima, bez obzira što je svijet, u malom i u velikom, krhka i nestabilna ravnoteža koja lebdi nad beskrajem. No, svi povijesni diskontinuiteti i formativni krugovi, svaka epoha, uprkos svemu, stvorila je nešto trajno i dragocjeno: i u toj dijalektici, ni u jednoj vremenskoj tački, nije moguće presjeći veze s prošlim i budućim. Njegoš bi kazao: „Vječna zublja vječne pomrčine/ nit dogori nit svjetlosti gubi“ – kazao je, između ostalog, Popović.

Kako je naglasio, potvrda neuništivosti i svevremenosti



Nagrada koju dodjeljuje Društvo pisaca Bosne i Hercegovine čini mi posebnu čast – poručio je Milorad Popović

bosanskohercegovačkog multikulturnog bića, opstojnosti i smisla BiH, nalazi se i u znamenju vjekovnog Kamenog Spavača, čiji su dobitnici, prije njega, bili veliki pjesnici: Tadeuš Ružević, Lars Gustafson, Mahmud Derviš, Čarls Simić, Kristofer Merit, Oto Tolnai, Bogumil Đuzel, Abdulah Sidran, Boris A. Novak, Petar Gudelj i drugi.

-Stoga mi nagrada „Bosanski stećak“, koju dodjeljuje Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, čini posebnu čast – poručio je Popović.

Sarajevski dani poezije okupljaju pjesnike iz BiH i više evropskih zemalja, a u proteklih nekoliko dana tamošnja publika bila je u prilici da isprati brojne programe ove manifestacije. Crna Gora bila je zemlja gost, pa je poeziju u Sarajevu čitalo nekoliko naših autorki i autora. Predstavljeni su Pavle Goranović, Dragana Tripković, Sreten Vujović, Dino Burdžović, Ivana Vujović, Rebeka Čilović, Tijana Rakočević, Faiz Softić…

Ovogodišnje izdanje Sarajevskih dana poezije, osim

pjesnika iz Crne Gore i zemlje domaćina BiH, okupilo je i mnoge autore iz Austrije, Hrvatske, Luksemburga, Makedonije, Njemačke, Srbije... Predstavljen je i časopis za književnost i kulturu „Život“, u izdanju Društva pisaca BiH, a u kojem se nalazi panorama crnogorske savremene poezije koju je priredila Dragana Tripković.

-Poezija opstaje uprkos svim povijesnim i sociopolitičkim nevoljama, izazovima, nepravdama i trajno zabrinjavajućim naciokratskim rasputicama na ovim prostorima“, a „pjesnici u Bosni i na Balkanu uspijevali su opstati u središtu zbivanja, kao živi i nepotkupljivi svjedoci vremena u kojemu žive“, zapisao je povodom festivala Sarajevski dani poezije Hadžem Hajdarević. Vođen tom idejom opstanka poezije u doba oskudice, najstariji književni festival u regiji, potekao u vrijeme kada festivali uglavnom nisu bili okosnica kulturnog života, kao što su to danas, ovih dana započinje 58. izdanje. Sarajevski dani poezije su „tradicija koju ni-

Popović je najznačajnija pojava u crnogorskoj književnosti i kulturi danas.

Pored toga što je sjajan pjesnik i romansijer, on je i izvrstan publicista, čovjek koji se bori za elementarne državne principe Crne Gore i njene kulture, ali i veliki prijatelj BiH – kazao je Mile Stojić kako ne smijemo zanemariti – naglasio je predsjednik Programskog savjeta ove manifestacije, pjesnik Mile Stojić.

VELIKI PRIJATELJ

On je podsjetio da je ovogodišnji lauerat Milorad Popović objavio nekoliko nagrađivanih zbirki pjesama i knjiga eseja, te da je njegov roman „Karnera“ ovjenčan priznanjem „Meša Selimović“ u Tuzli, dok je za „Čovjeka bez lica“ dobio Njegoševu nagradu.

-Popović je najznačajnija pojava u crnogorskoj književnosti i kulturi danas. Pored toga što je sjajan pjesnik i romansijer, on je i izvrstan publicista, čovjek koji se bori za elementarne državne principe Crne Gore i njene kulture, ali i veliki prijatelj BiH koji je učinio mnogo na afirmaciji naših autora u Crnoj Gori. Naša tradicija je i da objavimo djelo dobitnika nagrade „Bosanski stećak“, pa će tako Društvo pisaca objaviti knjigu Milorada Popovića „U centru svijeta“. Jer kad fešta prođe, ostaje knjiga. I to je možda i najvrednije - kazao je Stojić.

Sarajevski dani poezije završeni su čitanjima stihova autora koji su bili gosti ovogodišnjeg izdanja festivala.

Priredila R. M.

Pobjeda

Kultura

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

13

SUSRETI: Mirka Šćepanović, umjetnička direktorica Muzičkog centra Crne Gore

Možemo obećati kvalitet i raznovrstan repertoar PODGORICA - I to se dogodilo - bivša zgrada Doma vojske, koju država obnavlja punih 11 godina, konačno je na kratko otvorena prošle nedjelje. Iako će u njoj biti smješteni Muzički centar, Crnogorska kinoteka i Filmski centar, čast da u velikoj sali priredi prvi program nije pripao nijednoj od ove tri ustanove, već Ministarstvu kulture, koje je organizovalo prvi Crnogorski kreativni forum.

Bilo je tu, doduše, riječi i o muzici i filmu, ali na prve koncerte Crnogorskog simfonijskog orkestra i filmske projekcije Crnogorske kinoteke moraćemo još da sačekamo.

Mirka Šćepanović

A tempo u planu za narednu godinu POBJEDA: Muzički cenar je bio prepoznat i po festivalu A tempo, koji već dvije godine nije održan. Da li ste kao kreativna direktorica Muzičkog centra zainteresovani za njegovu obnovu? ŠĆEPANOVIĆ: Upoznata sam sa značajem koji je A tempo imao u proteklim godinama i namjera mi je da se ta tradicija nastavi. Moja ideja je da program A tempo festivala, koji planiramo za 2020. godinu, bude orijentisan u pravcu savremene autorske muzike i cjelokupnog stvaralaštva crnogorskih umjetnika.

inostranstvu doprinesem daljem razvoju Muzičkog centra Crne Gore, osjetila sam se počastvovanom i odgovornom da tu priliku prihvatim.

POBJEDA: Koliko ste bili upoznati sa radom Crnogorskog simfonijskog

orkestra? ŠĆEPANOVIĆ: Kroz povremeni kontakt sa članovima orkestra bila sam upućena u repertoar koji je izvođen, i način na koji se Muzički centar razvijao tokom prethodnih godina.

D. MILJANIĆ

Umjesto toga, Crnogorski simfonijski orkestar krajem pretprošle nedjelje ponovo je sezonu započeo na tuđoj sceni. Ovoga puta, naši simfoničari nastupili su u Nikšićkom pozorištu na otvaranju Guitar festa. Ovaj „orkestar bez adrese“, kako to u zbilji i šali vole da kažu njegovi članovi, sezonu je počeo i sa novom upravom. Dugogodišnji direktor Žarko Mirković otišao je u penziju, a mjesto umjetničkog direktora preuzela je violinistkinja Mirka Šćepanović, dok je za poslovnog direktora izabran Željko Šofranac.

U prvom intervjuu za crnogorske medije, Mirka Šćepanović za Pobjedu govori o izazovima i očekivanjima u predstojećoj sezoni. Jedno je izvjesno: nije obeshrabrena uslovima u kojima orkestar funkcioniše, nada se skorom useljenju u obnovljenu zgradu, a usput obećava i još zanimljiviji repertoar i kreativni uspon nacionalnog ansambla.

POBJEDA: Šta Vas je motivisalo da prihvatite mjesto umjetničke direktorice Muzičkog centra Crne Gore? ŠĆEPANOVIĆ: Crna Gora ima posebno mjesto u mom srcu budući da je moj otac rođen ovdje, pa samim tim i moji korijeni vuku odavde. Kada se pružila prilika da mojim znanjem i iskustvom stečenim u toku studija i boravka u

Crna Gora ima posebno mjesto u mom srcu budući da je moj otac rođen ovdje.

Kada se pružila prilika da mojim znanjem i iskustvom stečenim u toku studija i boravka u inostranstvu doprinesem daljem razvoju Muzičkog centra, osjetila sam se počastvovanom i odgovornom da tu priliku prihvatim

Mirka Šćepanović tokom koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra na otvaranju Nikšić Guitar festa

Mirka Šćepanović, rođena 1981. u Beogradu, je violinistkinja crnogorskog porijekla. Nakon uspješno završenih magistarskih studija na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, nastavlja usavršavanje na Visokoj školi kraljice Sofije u Madridu, gdje obje godine studija biva nagrađena kraljičinom stipendijom kao najbolji student gudačke katedre, kao i katedre za kamernu muziku. Želja za daljim muzičkim razvojem i uspjesima vodi je u Bazel, gdje sa najvišim ocjenama završava master i doktorat u klasi Rainera Schidta, kao i master za savremenu muziku.

Važne muzičke impulse dobila je na

RAZVOJNI PUT

majstorskim kursevima koje su predvodili Kolja Blacher, Zakhar Bron, Menahem Pressler, Walter Levin, Silvia Markovici, Shlomo Mintz i Ferenc Rados. Dobitnica je nagrada na međunarodnim takmičenjima u Italiji, Španiji i Švajcarskoj.

Kao posvećeni solista i kamerni muzičar, Mirka Šćepanović je imala priliku da nastupa na internacionalnim festivalima u Engleskoj, Francuskoj, Španiji, Nemačkoj, Austriji, Izraelu, Japanu, Indiji i da blisko sarađuje sa renomiranim muzičarima. U toku studija na muzičkoj Akademiji u Bazelu

otkrila je afinitet prema savremenoj muzici, čemu su uslijedila učešća na poznatim festivalima u Donauešingenu, Gracu, Vajmaru, Milanu, Lucernu, Budimpešti i Hadersfildu... Mirka Šćepanović je imala priliku da radi sa najpoznatijim kompozitorima današnjice. Jedan je od osnivača ansambla Neuverband, specijalizovanog za savremenu muziku.

Trenutno živi u Bazelu i gostujući je umjetnik u Kamernom orkestru iz Štutgarta, kao i u Kamernom orkestru iz Lugana, član je kamernog ansambla Camerata Variabile, kamernog ansambla Phoenix, i koncertmajstor je orkestra Sinfonietta Basel.

POBJEDA: Budući da imate angažmane u internacionalnim ansamblima u inostranstvu, da li prihvatanje ovog posla znači i da ćete sada najveći dio svog vremena provoditi u Crnoj Gori? ŠĆEPANOVIĆ: Moji angažmani u inostranstvu su u ovom slučaju bonus, jer otvaraju prostor za ostvarivanje kontakata sa prestižnim umjetnicima svjetske muzičke scene, koje kroz saradnju sa Muzičkim centrom imam namjeru da predstavim crnogorskoj publici. Posao umjetničkog direktora je vrlo zahtjevan i svakako podrazumijeva da ću najveći dio vremena provoditi u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako ste zamislili predstojeću sezonu Crnogorskog simfonijskog orkestra? ŠĆEPANOVIĆ: Budući da sam stupila na dužnost u septembru, moj tim i ja smo se angažovali da što brže i efikasnije organizujemo novu sezonu. U prvom dijelu orkestar će održati koncert povodom 140 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Turske, potom slijedi koncert pod nazivom „Četiri godišnja doba“ u Tivtu i Podgorici. U saradnji sa CNP-om i italijanskom Fondacijom „Pučini“ pripremamo program za kraj novembra, a potom ćemo takođe biti dio proslave jubileja RTCG. Prema najavama, svečano otvaranje zgrade Muzičkog centra planirano je za decembar, a u saradnji sa CNP-om i Novogodišnji koncert uz gostujuće soliste, među kojima je i naš renomirani gitarista Miloš Karadaglić. Dovođenje svjetskih imena je, nažalost, jako teško zbog unaprijed bukiranih angažmana umjetnika i do tri godine unaprijed, ali se uzdamo u mogućnost da će nam neki od njih izaći u susret i da ćemo uspjeti da kreiramo interesantnu sezonu. Posebna pažnja će takođe biti posvećena i domaćim umjetnicima i njihovoj afirmaciji.

POBJEDA: Šta u tom smislu možete obećati crnogorskoj publici? ŠĆEPANOVIĆ: Možemo obećati kvalitet i raznovrstan repertoar, jer je to ono što će publiku privući i motivisati da nastavi da prati rad Crnogorskog simfonijskog orkestra. Muzički centar je u odličnom odnosu sa Crnogorskim narodnim pozorištem, pa se na repertoaru ove sezone može očekivati i operska muzika.

POBJEDA: Crnogorski simfonijski orkestar u ovom trenutku je „orkestar bez adrese“. Još nije izvjesno kada će za useljenje biti spreman bivši Dom vojske, prostor za probe je ograničen, kao i termini u Crnogorskom narodnom pozorištu. Šta Vas hrabri da ćete u takvim startnim okolnostima moći da ostvarite ono što ste planirali? ŠĆEPANOVIĆ: Jedan od najbitnijih događaja protekle nedjelje bio je prvi Crnogorski kreativni forum, koji je održan u budućoj zgradi Muzičkog centra. Imali smo priliku da boravimo u kamernoj i velikoj sali, a i da osjetimo atmosferu koju pruža cjelokupan objekat. Svi su izgledi da su radovi privedeni kraju, i da će Muzički centar u narednom periodu moći da započne novo poglavlje u svojoj matičnoj kući.

POBJEDA: Jedan od problema Crnogorskog simfonijskog orkestra je i mjesto glavnog dirigenta u orkestru.

Rješavanje tog pitanja je već nekoliko puta odlagano iz objektivnih razloga. Da li ste već tim povodom sa nekim razgovarali, odnosno koga vidite kao nasljednika Grigorija Kraska? ŠĆEPANOVIĆ: Smatram da je Crnogorski simfonijski orkestar dovoljno zreo ansambl koji može samo da profitira kada su u pitanju različiti muzički impulsi gostujućih dirigenata i solista.

Traženje šefa dirigenta nije moj prioritet. Ove sezone ću se, u saradnji sa mojim timom, potruditi da dovedemo što više vrhunskih dirigenata, a zatim ćemo iskoristiti priliku da izaberemo najpodobnijeg za naše potrebe.

POBJEDA: Da li je trenutni sastav ansambla optimalan za ono što ste zamislili za predstojeću sezonu? ŠĆEPANOVIĆ: Nakon odsviranog prvog uspješnog koncerta u Nikšiću pretprošle nedjelje, smatram da Crnogorski simfonijski orkestar ima izvanredan potencijal i simfonijski zvuk na kome mogu da pozavide mnogi orkestri. Naš plan je da, po ugledu na standarde koje diktiraju najveći orkestri na zapadu i u Sjevernoj Americi, taj potencijal uvećavamo, i njegujemo zvuk koji će biti primjer za kvalitet i inspiracija na Balkanu.

POBJEDA: Na koji način ćete razvijati Crnogorski simfonijski orkestar? Vidite li neki prostor za napredak, kojem ranije možda nije posvećivana dovoljna pažnja? ŠĆEPANOVIĆ: Svaki orkestar se razvija kroz saradnju sa dirigentima, solistima, pa i gostujućim koncertmajstorima. Crnogorski simfonijski orkestar je relativno mlad ansambl i nastojaćemo da se kroz majstorske kurseve i radionice, koje će organizovati Muzički centar, članovi orkestra dalje usavršavaju i obogaćuju svoju umjetničku djelatnost.

POBJEDA: U svijetu, ali i u regionu, dosta se radi na popularizaciji klasike među najmlađom publikom, pa se organizuju čak i koncerti klasike za bebe. Hoće li djeca biti u fokusu Vašeg promišljanja repertoara? ŠĆEPANOVIĆ: Edukacija je oduvijek bila izazov za dirigente. Jedan od mojih omiljenih primjera je Leonard Bernštajn, koji je u saradnji sa Njujorškom filharmonijom pokušavao da približi klasičnu muziku publici i odgovori na pitanje - šta znači muzika?

Muzičko obrazovanje i usavršavanje biće važan segment Edukativnog centra koji će djelovati u okviru naše institucije, a planiramo da intenziviramo saradnju i sa školama i Muzičkom akademijom.

Jovan NIKITOVIĆ

14

Svijet

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

JAPAN: Raste broj žrtava tajfuna ,,Hagibis“

Najmanje 35 osoba poginulo, 17 se vode kao nestali TOKIO - Dan nakon što je ,,Hagibis“ pogodio Tokio i druge oblasti u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim oblastima Japana, angažovano je oko 27.000 pripadnika snaga civilne zaštite, prenosi agencija Kjodo.

Nevrijeme koje se ne pamti 60 godina

Oni, između ostalog, pokušavaju da spasu i oko 360 ljudi u Naganu, gdje je rijeka pro-

bila nasip. Lokalni zvaničnici upozoravaju da bi nivo vode mogao da dostigne visinu i do pet metara, navodi Tanjug.

Naleti vjetra dostizali su brzinu i do 180 kilometara na sat i donijeli obilne padavine i snažne vjetrove koji su paralisali Tokio.

Saobraćaj je poremećen, a ulice su puste. Gotovo pola miliona domova ostalo je bez

struje, a djelovi centralnog i istočnog Japana su poplavljeni, javio je Rojters.

Japanske vlasti su uputile desetine hiljada spasilaca i vojnika u ugrožena područja.

Kako navodi Kjodo, Japanska meteorološka agencija izdala je upozorenje za Tokio i okolinu, navodeći da se takav intenzitet padavina vidi jednom u 60 godina.

Kurdi trpe gubitke na sjeveru Sirije, Ankara izvještava o prodoru

Turci napreduju, Tramp povlači vojsku na jug Petog dana ofanzive u sjevernoj Siriji turske snage sa saveznicima zauzele su grad Suluk, koji se smatra strateškim raskršćem.

Predsjednik SAD Donald Tramp naredio je svim američkim vojnicima na sjeveru zemlje da se povuku na jug, izjavio je ministar odbrane Mark Esper

Turske snage planiraju da uđu 30 kilometara u sirijsku teritoriju

ANKARA - Kurdske vojne snage protjerane su iz centra Suluka, oko 10 kilometara od granice sa Turskom, saopštila je turska novinska agencija Anadolija.

Sa druge strane, kurdski zvaničnici saopštili su da su sukobi u Suluku u toku.

Nekoliko projektila ispaljenih iz Sirije pogodilo je turske pogranične gradove u provinciji Sanliurfa.

Prodor

U međuvremenu, predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio

Merkel zatražila obustavljanje ofanzive Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u telefonskom razgovoru turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da odmah obustavi vojnu ofanzivu.

Iz Berlina je saopšteno da je razgovor inicirao Erdogan.

je da će turska vojska i njeni saveznici iz redova sirijskih pobunjenika u svojoj ofanzivi protiv kurdske milicije ući 30 do 35 kilometara duboko u teritoriju Sirije.

Naveo je i da su turske snage

već preuzele kontrolu nad gradom Ras el Ainom, kao i da su zauzele pogranični sirijski grad Tel Abijad, prenosi Rojters.

Turski predsjednik je na konferenciji za novinare rekao i da su u operaciji dosad izgubila

dva turska vojnika i 16 sirijskih pobunjenika.

Američko povlačenje

Predsjednik SAD Donald Tramp naredio je svim američkim vojnicima na sjeveru Sirije da se povuku na jug, izjavio je ministar odbrane Mark Esper.

On je za Si-Bi-Es izjavio da je sukob između turske vojske i kurdskih snaga u Siriji postao ,,neodrživ“ za vojsku SAD. Rekao je da će Turska proširiti napad na jug, dalje nego što je to bilo planirano, prenosi Rojters.

Esper je naveo da je predsjed-

Stradalo 26 civila, egzodus 130.000 ljudi Najmanje 26 civila stradalo je juče na sjeveru Sirije u ofanzivi turskih i proturskih snaga protiv kurdskih boraca, saopštila je opoziciona Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Opservatorija je navela da je među stradalima jedan novinar, ali nije precizirala identitet ni nacionalnost.

Turska je u srijedu pokrenula vojnu ofanzivu protiv kurdskih snaga koje smatra teroristima.

Za pet dana je stradalo više od 100 kurdskih boraca i oko 60 civila, dodala je opservatorija.

UN su saopštile da je od srijede 130.000 ljudi napustilo svoje domove i da se strahuje da bi taj broj mogao da se poveća na oko 400.000.

Kurdske izbjeglice

nik Tramp zato naredio povlačenje američkih vojnika sa sjevera, kojih u tom dijelu Sirije ima oko hiljadu.

Prethodno su dva bezbjednosna zvaničnika SAD rekla Rojtersu da se ,,manja grupa“ američkih vojnika povlači iz baze u gradu Ein Isa, na sjeveru Sirije, zbog zabrinutosti da se može naći na putu turske ofanzive.

Džihadisti bježe

Ranije juče, Sirijske demokratske snage upozorile su da je napad Turske oživio Islamsku državu, kao i da je oko 785 žena povezanih sa Islamskom državom i njihove djece pobJeglo iz kampa koji su čuvale snage Kurda.

-Čuvanje kampa je već oslabljeno jer su snage morale da budu poslate na front, a dodatno su iscrpljene kada su u blizini pale granate koje su ispalile turske snage, zbog čega je preostalo osoblje pobjeglo - rekao je portparol Sirijskih demokratskih snaga Marvan Kamišplo.

Erdogan je, kako prenosi Anadolija, rekao da su izvještaji lažni i da imaju cilj da provociraju Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje.

Azijska republika skinula SAD sa trona najkonkurentnijih ekonomija

Singapur i Vijetnam na dobitku zbog trgovinskog rata njujork - Singapur je izbacio Sjedinjene Američke Države sa prvog mjesta u ovogodišnjem izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, prenosi B92. Izvještaj analizira konkurentnost ekonomije mjerenjem faktora kao što su makroekonomska stabilnost, infrastruktura, tržište rada i inovacijske sposobnosti.

Singapur je ove godine ,,gurnuo“ najveću svjetsku ekono-

miju na drugo mjesto, a graddržava u Aziji je dobila najviše ocjene za svoju infrastrukturu, zdravstvo, tržište rada i finansijski sistem.

-SAD ostaju inovacijska sila, i pored gubitka od Singapura navodi se u izvještaju.

Jedan od ,,krivaca“ za uspjeh Singapura i Vijetnama je upravo američko-kineski trgovinski rat. U izvještaju se navodi da dvije azijske ekonomije imaju koristi od

globalnih trgovinskih tenzija zbog preusmjeravanja trgovine u ove zemlje.

Vijetnam je od prošle godine ,,zaradio“ deset bodova, i popeo se na 67. mjesto od ukupno 137 zemalja. Američki uvoz iz Vijetnama porastao je za 36 odsto u prvih pet mjeseci ove godine, jer kompanije prebacuju proizvodnju iz Kine u Vijetnam i druge zemlje jugoistočne Azije kako bi izbjegle plaćanje papreno visokih tarifa.

Ipak, trgovinski rat imao je i negativne posljedice, jer se Singapur najviše oslanja na izvoz, a Kinu smatra svojim najvažnijim partnerom.

Naime, Singapur je oborio prognozu rasta BDP-a u avgustu i zabilježen je najslabiji godišnji rast još od globalne finansijske krize 2009.

Na vrhu liste našli su se još i Hong Kong, Holandija i Švajcarska. Hong Kong se popeo četiri mjesta od prošle go-

dine, uprkos političkoj krizi koja je uzela danak ekonomskom rastu.

-Pojačana trgovinska i geopolitička napetost podstiču neizvjesnost širom svijeta i povećavaju rizik od nastanka problema u globalnim lancima snabdijevanja, naglih skokova cijena ili prekida u raspoloživosti ključnih resursa - upozorava se u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma.

Pobjeda

Dodaje se da bi količina padavina mogla da premaši količinu koja nije viđena od najrazornijeg tajfuna iz 1958. godine.

Premijer Šinzo Abe je u pripravnosti u svojoj rezidenciji i oko njega se nalazi tim zvaničnika koji prikupljaju sve podatke o tajfunu.

Tajfun ,,Ida“, koji je pogodio Japan 1958. Godine, za sobom je ostavio 1.200 žrtava i brojne nestale, a uzrokovao je i izlivanje rijeka iz korita.

BERLIN

Protest protiv antisemitizma

BERLIN - Više od 6.000 ljudi protestovalo je u Berlinu protiv rastućeg antisemitizma, nekoliko dana poslije napada kod sinagoge u gradu Haleu kada su poginule dvije osobe.

Protestni marš je organizovala grupa za građanska prava ,,Nedjeljiv“ pod sloganom ,,Stojimo ujedinjeni“, prenosi agencija AP. Nekoliko hiljada ljudi je u subotu protestovalo i u Hamburgu i Marburgu.

Njemačko tužilaštvo saopštilo je u petak da je Stefan B., osumnjičen za ubistvo dvije osobe u blizini sinagoge u njemačkom gradu Haleu, priznao krivicu, kao i da je to djelo bilo motivisano krajnje desničarskim, antisemitskim ubjeđenjima.

Spašena 74 migranta, a 110 vraćeno TUNIS - Humanitarne grupe saopštile su da su spasile 74 migranta kod libijske obale, dok su vlasti Tunisa navele da su zaustavile krijumčarski brod sa 110 migranata na putu ka Italiji.

Migranti su spašeni juče oko 80 kilometara od libijske obale, a među njima je šestoro djece.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Tunisa navelo je da je brod sa migrantima na putu ka Italiji sa 110 migranata vraćen u Tunis i da je tokom operacije iz mora spašeno 25 migranata iz te grupe.

Umjesto da kralju preda zastavu ostao na banderi madrid - Vojna parada u Madridu povodom nacionalnog praznika obilježena je ,,sudarom“ padobranca sa banderom umjesto slijetanja ispred kralja.

Padobranac kojem se padobran zakačio za banderu ostao je da visi umjesto da sleti na tribinu ispred kralja Felipea Šestog, njegove supruge Leticije i njihove ćerke.

Kraljevska porodica je u znak podrške padobrancu počela da mu aplaudira. Vojnik je potom ispustio veliku zastavu Kraljevine Španije kako bi na vrijeme bila podignuta u znak obilježavanja dolaska Kristofora Kolumba u Ameriku 1492. godine.

Pobjeda

Manifestacija

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

15

ŽABLJAK – Prva ekstremna triatlon trka ,,Blek lejk“, koja se proteklog vikenda održala na Žabljaku i koja je okupila 25 triatlonaca iz Evrope, uspješno je završena. To je potvrdilo viziju o održivosti ovog projekta, a koji će Crnoj Gori i Žabljaku svake godine donositi benefite.

Ovim smo otvorili vrata grupaciji koja nije bila zastupljena kod nas – sportistima, rekreativcima, ekstremnim triatloncima, za koje ćemo postati nezaobilazna destinacija – kazao je za Pobjedu organizator Igor Majer. ,,Blek lejk“ je, kako objašnjava, od sljedeće godine punopravni član ,,Ekstri vord tura“, koji obuhvata 12 kvalifikacionih trka za Svjetsko prvenstvo u ekstremnom triatlonu koje se od ove godine održava u Norveškoj. ,,Blek lejk“ podrazumijeva 3,8 kilometara plivanja, 187 kilometara vožnje bicikla i 42 kilometra trčanja i to sve za maksimum 20 sati.

Žabljak idealan za ekstremne triatlonce Najveći izazov za triatlonce bio je trkački dio koji je podrazumijevao 42 kilometra trčanja oko Durmitora, preko Sedla, ispod Bobotovog kuka, oko Crnog jezera, pa Razvršja, sa ciljem na Savin kuk, rekao je organizator Igor Majer

BORBA NEPRESTANA

- Čelnici ,,Ekstri vord tura“ su dali pozitivne ocjene nakon trke, što se tiče organizacije i svega ostalog. Sve je prošlo u najboljem redu, bez ijednog incidenta. Ispostavilo se da je zbog nekih stvari trka bila malo više ekstremnija od drugih, pa će doći do nekih promjena u narednoj godini – objašnjava Majer.

On kaže da se za ,,Blek lejk“ prijavilo 39 takmičara, od čega se samo 25 našlo na startu, a 12 je završilo trku. Pobjednik je Petr Vabrousek iz Češke, kome je za ovaj podvig trebalo 15 sati i 48 minuta. Drugoplasirani je bio Gijom Buagontje iz Francuske koji je trku završio za 16 sati i 12 minuta, a treći je na cilj stigao Sebastijan Zimerman iz Njemačke i to za 16 i po sati.

- Trka je sama po sebi zahtjevna zbog mjeseca u kom se održava i zbog klime. Start je bio u 5 sati na Crnom jezeru, mrak, temperatura vode bila je 12 stepeni Celzijusa, a vazduha nula. Svi takmičari su plivanje dobro odradili jer su svi navikli da plivaju u hladnoj vodi.

Imali su poteškoća zbog slabe orijentacije u mraku i magle, ali bilo je dovoljno kajaka koji su ih pratili, pa je sve prošlo bez problema – priča Majer.

Prvi šok im je bio, kako kaže, kad su izašli iz vode na temperaturi od jedan stepen i sjeli

„Krem de la krem“ svijeta Igor Majer ističe da je ,,Blek lejk“ dio prestižne serije ekstremnih trka ,,Ekstri vord tur“. Ona broji 12 trka na kojima se triatlonci mogu kvalifikovati na Svjetsko prvenstvo u ekstremnom triatlonu koje se od ove godine održava u Norveškoj.

- Biti dio ovako nečeg velikog je izuzetna čast za nas i dovoljno govori o kvalitetu organizacije, kao i resursima koje ima Crna Gora. Mi smo jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji i okruženju koja je dio svega ovoga. Ostale kvalifikacione trke održavaju se u Norveškoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Škotskoj, Slovačkoj, Španiji, Italiji, Kanadi, Čileu, Brazilu i Velikoj Britaniji – naglašava Majer.

Crno jezero

na biciklo da pređu izuzetno tešku trasu od 187 kilometara.

- Biciklistički dio je izuzetno naporan. Krug se vozio od Žabljaka preko Boana, Mioske, Kolašina, Mojkovca, Đurđevića Tare i nazad na Žabljak. Saobraćaj je bio otvoren, kao što je slučaj i na svakoj ekstremnoj trci. Posljednji uspon od Đurđevića Tare do Žabljaka takmičarima je oduzeo mnogo energije, tada je počela da pada kiša praćena vjetrom. Temperatura vazduha bila je oko 11 stepeni – ističe Majer.

Međutim, najveći izazov za triatlonce bio je trkački dio koji je podrazumijevao 42 kilometra trčanja oko Durmitora, preko Sedla, ispod Bobotovog kuka, oko Crnog jezera, kasnije Razvršja, sa ciljem na Savin kuk. Kako objašnjava, staza je bila jednim dijelom i kroz šumu što je onemogućilo takmičare da se kreću u punoj brzini.

NAJTEŽA TRKA NA SVIJETU

- ,,Blek lejk“ je trenutno najteža trka u ovoj distanci na svijetu kada je u pitanju ekstremni triatlon. Pobjedniku je trebalo oko 16 sati da je završi, što je za oko dva sata duže nego što je predviđeno za ostale slične trke – objašnjava Majer.

Postavlja se pitanje da li ovu trku reklamirati kao najtežu na svijetu i na taj način privući što više ekstremnih triatlonaca kojima će to biti poseban izazov, ili je malo olakšati, kako bi svi ljudi koji inače mogu da završe slične trke stigli do cilja i na ovoj.

- Ekstremniji uslovi znače više potencijalnih incidenata, spa-

šavanja, evakuacije, tako da je to razlog što ćemo neke dionice ,,ublažiti“. Trka neće izgubiti na težini, već ćemo samo omogućiti takmičaru da može da da maksimum i da oni koji mogu da završe i druge ekstremne trke, završe i ,,Blek lejk“ – objašnjava Majer.

On kaže da će najvjerovatnije promijeniti datum trke, pa umjesto u prvoj polovini oktobra, trka će se održavati polovinom septembra.

- Sljedeće godine očekujemo petostruko više takmičara. Za to nam je potrebno više svjetlosti, da bismo mogli te ljude da ispratimo tokom takmičenja. Osim toga, uredićemo teren i promijeniti neke rute – precizira Majer.

Biciklom je trebalo preći 187 kilometara...

PLANOVI

Naredne godine Majer očekuje da će na ,,Blek lejku“ učestvovati oko 150 takmičara, sa svojim timovima. Prema njegovim riječima, trka će dovesti najmanje 600 ljudi jer svaki takmičar ima svoj tzv. ,,suport tim“ koji broji najčešće četiri člana.

- Dobili smo mnogo pozitivnih reakcija sa Žabljaka, od ljudi iz privrede, turizma, građana, kao i onih koji su bili dio organizacije. Za uspješnu realizaciju ovog događaja moram da zahvalim Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Nacionalnoj turističkoj organizaciji, Nacionalnim parkovima, opštini i TO Žabljak. To što je trka prošla bez ijednog incidenta možemo da zahvalimo Gorskoj službi spašavanja, Hitnoj pomoći i Skijalištu ,,Savin kuk“, koji su sve vrijeme bili podrška – ističe Majer.

Ivana TERZIĆ

Istrčati maratonskih 42 kilometra...

...i plivati 3,8 kilometara

FOTO:DRAGAN STOJKIĆ

Prvi ,,Blek lejk“ ispunio očekivanja organizatora i učesnika, nadmetalo se 25 takmičara

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“

Promocija zbirke kratkih priča ,,Imaj u vidu“, sala Dodesta u 17:30 sati Predstava ,,Lutka“, sala Dodesta u 19 sati Premijera kratkometražnog animiranog filma „Čempres“, velika sala KIC-a u 20 sati CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Manifestacija ,,Dan zetskih kolača i priganica“ okupila veliki broj ljubitelja d

ca Petrovića“, autorke Amre Zulfikarpašić Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8 do 20 sati Perjanički dom

Izložba ,,K moru, jezeru ili nekoj drugoj rijeci“, autorki Sare Rajaei i Neve Lukić JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Marka Miljanova 4

Moderna galerija Dvorac Petrovića Kruševac bb.

Izložba ,,Osam soba Dvor-

Izložbe ,,Stratigrafske slike“, autorke Ane Romanelo, sa početkom u 19 sati

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

Pobjeda

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Manifestacija ,,Dan zetskih kolača i priganica“ okupila je juče na terenu Doma omladine u Mahali veliki broj ljubitelja domaće zetske kuhinje, koji su imali priliku da besplatno degustiraju priganice, patišpanj, zetske kolače, kukuruzni hljeb, sir, med, džem, sokove, kao i da uživaju u bogatom muzičkom programu i izložbi proizvoda ručne radinosti.

TRADICIJA

Predsjednica opštine Golubovci Tanja Stajović kazala je da manifestacija ,,Dan zetskih kolača i priganica“, organizovana drugu godinu za redom, ima za cilj promociju tradicionalne zetske kuhinje prepoznatljive po pripremi zetskih kolača, priganica, kukuruznog hljeba i patišpanja.

- Nadam se da će manifestacija dobiti tradicionalni karakter, poput Dana krapa. S obzirom na odličan odziv posjetilaca, mislim da ćemo uspjeti u toj namjeri. Najavili smo da ćemo svake godine ,,Dan zetskih kolača i priganica“ organizovati na različitim lokacijama u cilju promocije svih zetskih naselja, tako da smo to i ispunili. Prošle godine manifestacija je bila priređena u Mojanovićima, a ove godine u Mahali. Za narednu godinu planiramo neku treću

Gastronomski Posjetioci su imali priliku da besplatno degustiraju priganice, patišpanj, zetske kolače, kukuruzni hljeb, sir, med, džem, sokove, kao i da uživaju u muzičkom programu i izložbi proizvoda ručne radinosti

lokaciju – kazala je Stajović.

Posjetioci su juče imali priliku da uživaju u domaćima ukusima tradicionalne zetske kuhinje.

- U ponudi su brojni proizvodi, poput zetskih kolača, pri-

ganica, patišpanja, kukuruznog hljeba, pripremljeni na tradicionalan način. Riječ je o domaćim proizvodima koje su pravili proizvođači Zete.

Hrana i piće su besplatni – navela je predsjednica Golubo-

vaca.

Ona je istakla da je zadovoljna brojem posjetilaca, kao i odzivom izlagača.

- Prezadovoljni smo odzivom, posjetioci su došli u velikom broju. Posebno nas raduje či-

Tajna spremanja zetskog kolača prenosi se sa koljena na koljeno Manifestaciji su po prvi put prisustvovali i učenici Srednje mješovite škole u Golubovcima, koja je počela sa radom prije mjesec.

Učenica prvog razreda Srednje mješovite škole Ksenija Ivanović izložila je na svom štandu zetske kolače, priganice, patišpanj i kukuruzni hljeb. Ona je ekipi Pobjede otkrila tajnu recepta zetskog kolača.

- Iskustvo je lijepo. Od bake i majke sam naučila kako se sprema naš čuveni, zetski kolač.

Najbitniji sastojak je mlijeko, koje je potrebno ugrijati sa margarinom. Na taj način zetski

kolači ispadnu meki i ukusni. U tome je tajna recepta – kazala je Ksenija i dodala da će nastaviti i ubuduće da učestvuje na manifestacijama.

Predsjednica opštine Golubovci Tanja Stajović izrazila je zadovoljstvo povodom učešća đaka Srednje mještovite škole u Golubovcima na manifestaciji.

- Zadovoljstvo je vidjeti svu tu djecu koja su poslije mjesec dana od početka nastave spremna da se priključe svim našim manifestacijama – kazala je Stajović.

Tri besplatne radionice ove sedmice u Razvojnom centru

Na štandu Srednje mješovite škole

Efikasna akcija pripadnika Služb

Savjetovaće majke o dojenju, Spasili osobu djeci pričati o pelikanima…

Igračkoteka i Razvojni centar ove sedmice okupiće trudnice i mame sa njihovim bebama na savjetodavnoj radionici posvećenoj dojenju u toku koje će otkloniti nedoumice i razgovarati o izazovima na koje nailaze. Predškolci i djeca osnovnoškolskog uzrasta otkriće brojne zanimljivosti o pelikanima sa Skadarskog jezera, ali i na kreativan način bojom ispoljiti osjećanja.

Sjutra u 19 sati počeće savjetodavna radionica za trudnice, mame i bebe „Dojenje bez prepreka“.

- Prilikom dojenja mogu se javiti nedoumice i problemi koji se lakše rješavaju uz podršku. Vršnjačke savjetnice za dojenje udruženja Roditelji pozivaju sve trudnice, mame i bebe koje imaju pitanja i nedoumice u vezi sa dojenjem da se prijave i prisustvuju radionici. One će odgovarati na pitanja i pružiti praktičnu i neposrednu podršku – saopšteno je iz udruženja Roditelji.

U srijedu, u 19 sati, uslijediće edukativna radionica ,,Pelikani Skadarskog jezera“, koja se rea-

lizuje u saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.

- Na ovoj radionici djeca će imati priliku da nauče nesto više o Skadarskom jezeru, koje predstavlja jedno od najbogatijih staništa ptica u Evropi. Posebno će biti riječi o životu veličanstvenih kudravih pelikana, koji su glavna atrakcija i zaštitni znak Skadarskog jezera. Mališani će imati priliku da saznaju koje su veličine, čime se hrane, kako izgledaju njihove bebe, kuda idu kao i brojne druge zanimljivosti. Radionica je namjenjena djeci od pet do 10 godina

– navodi se u saopštenju.

U petak, u 19 sati, biće održana kreativno-edukativna radionica ,,Kroz svijet osjećanja“, za djecu od pet do sedam godina, koja će uz pomoć zanimljivih interaktivnih aktivnosti govoriti o osjećanjima.

Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra, u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar.

I. M.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i policije prekjuče ujutro spasili su osobu iz Morače.

- Oko sedam sati Službi zaštite i spašavanja glavnog grada je dojavljeno od strane nadležnih da se u kanjonu Morače, kod Blažovog mosta, nalazi lice koje je potrebno spasiti. Po prijavi, na lice mjesta su odmah izašli pripadnici Službe zaštite i spašavanja i pripadnici policije, koji su zatekli lice u vodi – navode iz Službe zaštite.

Ističući da je ovo lice odbijalo bilo kakvu saradnju u cilju izvlačenja iz vode, oni kažu da

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

17

Uređenje parcele od oko 4.000 kvadrata ispred Rektorata UCG

domaće zetske kuhinje u Golubovcima

I. MITROVIĆ

Pobjeda

D. MALIDŽAN

ki užitak u Zeti Posijali travu i zasadili drveće Tradicionalan način pripreme

JEDNOSTAVNO I UKUSNO: Sa manifestacije u Mahali

njenica da je veliki broj žena bio zainteresovan da dođe i pokaže kako oni pripremaju kolače i priganice – istakla je Tanja Stajović.

Na štandovima Srednje mješovite škole u Golubovcima

našli su se zetski, domaći proizvodi – kolači, priganice, domaći sir, med, ajvar, džem...

Profesor praktične nastave u Srednjoj mješovitoj školi Mirko Popović kazao je da su se učenici prvog razreda rado odazvali učešću na manifestaciji.

RUČNA RADINOST

- Petnaestak učenika spremalo je zetske proizvode. To im je novo iskustvo. Ima dosta posjetilaca, tako da mi je drago što će svi oni moći da uživaju u našoj kuhinji – kazao je Popović.

Manifestacija je pružila prili-

Degustacija

be zaštite i policije

u iz Morače

Rukotvorine

ku i proizvođačima ručne radinosti da uljepšaju zetski dan cvijećem, nakitom, dekupaž kutijama i slikama. Cvijeće je koštalo od euro i po do tri, kutije od pet do sedam, ukrasne flaše od pet do sedam eura.

Vesna Čelebić iz Udruženja žena Zete ,,Gospojine“ na svom štandu izložila je ručno rađenje kutijice za nakit, četke za kosu, pletene torbe...

- Koristim dekupaž tehniku, akrilne boje, lakove. Ovo je moj hobi i uživam u njemu.

Kutije koštaju od pet do sedam eura, ukrasne flaše od pet do deset, ramovi za slike i podmetači po pet eura – kazala je Čelebić i dodala da joj je manifestacija donijela dobro druženje, ali i promociju ručnih radova.

Mirisi i ukusi domaće, zetske kuhinje, bogat muzički repertoar i nasmijana lica posjetilaca stavili su pečat na ovaj Nj.BOŠKOVIĆ susret.

Akcija Udruženja ljubitelja Gorice i prirode i NVO ,,Naša akcija“

Uklonili osušeni bor i pokupili plastični otpad Udruženje ljubitelja Gorice i prirode zajedno sa članovima NVO ,,Naša akcija“ organizovali su još jednu ekološku akciju juče na brdu Gorica.

- Poveći osušeni bor u takozvanoj zoni A (padina brda iznad Gimnazije ,,Slobodan

Detalj sa Sastavaka

je nakon neuspješnih pokušaja od strane nadležnih ono nastavilo kretanje nizvodno odbijajući pružanje pomoći.

- Oko 9:30 sati pripadnici Službe zaštite i spašavanja su došli do nepristupačnog dijela kanjona gdje se lice nalazilo u tom trenutku. Nakon obavljenog razgovora lice se konačno predalo pripadnicima Službe zaštite i spašavanja, nakon čega je predato službenicima policije i hitne medicinske pomoći. U ovoj akciji učestvovala su dva spasilačka tima Službe zaštite i spašavanja – poručuju iz te službe.

I.M. VRIJEDNE RUKE: Juče na Gorici

Škerović“) smo ošegali i iznijeli iz šume. Takođe, sa nekoliko borova ošegali smo stare osušene grane, te pokupili razbacani plastični otpada – poručuju iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode, uz napomenu da im je predivno vrijeme išlo naruku.

I. M.

Na parceli od oko 4.000 kvadratnih metara ispred Rektorata Univeziteta Crne Gore (pored Spomenika Svetom Petru Cetinjskom), gdje je donedavno bilo privremeno parkiralište ,,Parking servisa“, nasut je humus, zasađena trava i drveće. Kako poručuju iz Rektorata, njena buduća namjena zamišljena je kao parkovska površina sa svim elementima urbanog mobilijara koji bi jedan savremeni park trebalo da sadrži.

- Početkom ljeta počeli su pregovori sa Glavnim gradom koji je godinama unazad

koristio zemljište Univerziteta Crne Gore kao parking prostor. Nakon završetka godišnjih odmora krenuli smo u realizaciju ovog projekta, odnosno sa izvođenjem radova na parceli površine oko 4.000 kvadratnih metara – kazali su iz Rektorata UCG. Njena buduća namjena zamišljena je kao parkovska površina sa svim elementima urbanog mobilijara koji jedan savremeni park treba da sadrži.

- Nakon uklanjanja tamponskog sloja pristupilo se razastiranju humusne zemlje i finom planiranju, sjetvi trave

sa pratećim radovima, sadnji drveća, što su ujedno bili pripremni radovi na parternom uređenju – navode iz Rektorata.

Podsjećamo, donedavno je na ovoj parceli bio privremeno parkiralište ,,Parking servisa“. Iz tog gradskog preduzeća nam je rečeno da će oni podnijeti zahtjev kod Rektorata Univerziteta Crne Gore da im za potrebe parkirališta ustupe parcelu koja se nalazi oko 150 metara južno od ove.

Kako su naveli, na tom prostoru moglo bi da stane oko 200 automobila, kao i na pređašnjoj lokaciji.

I. M.

Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ naći će se na turističkoj mapi grada

Hram znanja otvara vrata posjetiocima Podgorice Najstarija četvorogodišnja opšteobrazovna škola u gradu - Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ naći će se na turističkoj mapi Podgorice, čime će otvoriti svoja vrata i predočiti sačuvane stranice istorije svima koji posjete naš glavni grad.

Navodeći da je ovo jedan od najvećih simbola kulture i duhovnosti našeg glavnog grada, Nina Pajović iz Turističke organizacije Podgorice je kazala da su upravo zbog toga prepoznali i pokrenuli inicijativu u saradnji sa upravom škole da se ova javna vaspitno-obrazovna ustanova nađe na turističkoj mapi grada. Tim povodom danas u podne biće organizovan prigodan kulturno-zabavni program u dvorištu ove škole.

-Događaj se organizuje sa ciljem isticanja značaja podgo-

Zgrada Gimnazije

ričke gimnazije u istorijskom, kulturnom i turističkom smislu. Turistička organizacija Podgorice i Gimnazija „Slobodan Škerović“ u dvorištu škole prirediće danas u 12 sati umjetnički program – najavila je Pajović.

Napominjući da će ovom događaju prisustvovati predstavnici turističkih agencija, iz Turističke organizacije pozivaju i bivše i sadašnje učenike ove škole, kao i ostale građane da svojim prisustvom uljepšaju

događaj.

- Imajući u vidu činjenicu da su brojni učenici ove škole danas doktori nauka, univerzitetski profesori, pisci, umjetnici, slikari, muzičari, publicisti, neki od njih će uveličati program, kao i talentovani sadašnji učenici podgoričke gimnazije – poručila je Pajović, uz napomenu da će događaj otvoriti direktorice TO Podgorice Tatjana Popović i direktorica Gimnazije Zoja Bojanić-Lalović. H. P.

Pretežno Isključenja struje sunčano, do 29 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 12, najviša dnevna do 29 stepeni.

H. P.

Potrošači iz dijela ulica Miloja Pavlovića, Milana Raičkovića i Kotorske ulice, kao i iz dijela Dajbaba sjutra će biti bez napajanja električnom energijom, od osam do 15 sati, zbog radova na mreži – saopšteno je iz CEDIS-a.

Od 8:30 do 15 sati struje neće imati dio Golubovaca, Rog livade, Šijaci, dio Balabana, dio Trešnjice, Gostilj i Studenac, Odžino polje, Gošići i Mataguži, od 7:30 do 9:30 časova bez napajanja će biti Srpska, Cijevna, Ljajkovići, Mitrovići i dio Mahale, a od 9:40 do 11:40 sati i dio Bijelog Polja, Berislavci, radio predajnik, Plavnica i istoimeni motel.

H. P.

18

Marketing

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Feljton

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

19

16.

STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE

Kako to da se zadesio baš na „bairu“ bujukderskom » Piše: Dragan B. PEROVIĆ

Nešto drugačije viđenje nalazi se u izvještaju francuskog ambasadora Tuvnela u Carigradu, od 15. juna 1857, u kome se, pored ostalog, kaže: „Stevan Cuca se nalazio u Carigradu već nekoliko sedmica... Kad je ovdje stigao, stupio je u vezu sa otomanskim ministrima i nudio im svoje usluge. Izmijenivši docnije svoje gledište, odlučio se bio da pođe u Rusiju i molio je g. Butenjeva za preporuku...

Policija je bila preduzela neke mjere predostrožnosti oko hotela u kome je Cuca stanovao u gradu, ali njegov odlazak za Bujukder omeo je nadzor policije i sjutradan on je bio pogođen sa dva metka. Smrtno ranjen on je živio još nekoliko sati i izjavio je otpravniku poslova Srbije da svoju smrt pripisuje osveti knjaza Danila. Austriski internuncije, očekujući dalje informacije, dijeli to mišljenje a g. ministar Rusije ga rastura sa svom zlom voljom kojom je njegov Dvor prožet protiv sadašnjeg knjaza Crne Gore (podvukao D. B. P.). Obavještavam o ovim pojedinostima i našeg vicekonsula u Skadru kako bi mogao saznati istinu i dostaviti je Vašoj Ekselenciji. Tuvnel“ (Dr Andrija Lainović, Novi podaci o ubistvu Stevana Perovića Cuce, Stvaranje, 15/1960, br. 10, str. 868).

Po ovoj predstavci upućeni su ljudi od konzula iz Skadra da provjere optužbe protiv Danila. Tako Ekar, francuski konzul u Skadru, obavještava ministra Valevskog da je na Cetinje stigao Cucin ubica pop Joko Kusovac. Na Cetinju su to potvrdili, uz uvjeravanja da Danilo nije umiješan. Takođe je kazano da Danilo Kusovcu nije dao na poklon ni zemlje ni novca. Međutim, zbog naravi naroda, „pop Joko se smatra u Crnoj Gori kao heroj koji je svoj narod oslobodio i obavio čin sličan podvigu koji je učinio Miloš Obilić. Da je pop ostao u Carigradu, Knez bi ga tražio da mu sudi, ovako, kad je u zemlji, stvar mi izgleda jako teška, i vrlo opasna“ (isto). „Danas je sasvim jasno, na osnovu poznatog materijala, da je pop Joko ubio Perovića Cucu po naređenju kneza Danila. Jasno je to, vjerovatno,

Francuski ministar spoljnih poslova Aleksandar Valevski, 1856. godina

Otkud to da je Cuca krenuo u šetnju Bujukderom, kada je već policija obezbjeđivala hotel u centru, kome je on boravio? Jesu li ruski sekretar poslanstva i srpski kapućehaja slučajno poveli Stefana Cucu u taj dio Carigrada? Ni jednima ni drugima nije odgovarala normalizacija odnosa Crne Gore sa Turskom i crnogorski samostalni nastup

Rusko poslanstvo u Bujukderu, Carigrad

bilo i francuskoj diplomatskoj službi, ali je njoj, iz posebnog gledišta na crnogorsko pitanje, konveniralo da povjeruje u iskrenost pisma kneza Danila, u kome je onako vješto opravdao svoju nevinost kod grofa Valevskog“ (isto, 871). „Politički motiv ubistva Perovića Cuce danas je takođe utvrđen. Knez Danilo je imao puno razloga da se oslobodi svog ozbiljnog protivnika. Cuca je to bio za kneza ne samo po porodičnim vezama, po svom obrazovanju i popularnosti koju je stekao kao pjesnik i javni radnik, nego i po pretenzijama na kneževski prijesto u Crnoj Gori i naročito po vezama koje je imao kao emigrant s Austrijom, Rusijom, Srbijom i Turskom.

On se tih veza nije ustručavao u borbi koju je vodio protiv kneza“ (isto, 871).

Dolazimo do najvažnijeg dokumenta koji je Lainović objavio. To je pismo koje je A. Buten j e v, r u s k i p o s l a n i k u Carigradu, poslao 19. juna 1857, ruskom konzulu u Dubrovniku, Petru Nikolajeviću (Stremouhovu), sa oznakom „vrlo

povjerljivo“, iz koga ćemo izdvojiti karakteristične detalje.

Govoreći o nemilom događaju, tj. ubijstvu Stefana Cuce, Butenjev daje pregled „porodičnog rasula“ Petrovića i razloge Cucinog bjekstva iz Crne Gore, do stupanja u austrijsku konjicu i nastavlja: „Ove godine napustio je austrisku službu i prije dva mjeseca doputovao u Carigrad. Cilj njegova dolaska nije nam tačno poznat. U toku dva mjeseca njegova boravka ovdje nije bilo slučaja da se obraća našoj Misiji (Poslanstvu) i kako izgleda izbjegavao je svaki dodir sa ovdašnjim inostranim poslanstvima (podvukao D. B. P.), nalazeći se u isto vrijeme u nekim vezama sa turskom Vladom. Ove veze, koliko nam je poznato, imale su u izgledu primanje od Porte novčane pomoći i kakvih bilo sredstava za povratak u otadžbinu“ (isto, 869).

Ovo su najbitniji stavovi iz pisma. Kasnije Butenjev navodi događanja oko ubijstva koja su otprilike kao i ostali izvještaji.

Kod njega nalazimo tvrdnju, iz druge ruke (sic!), da je Cuca označio Danila kao krivca za

Milan Petronijević, srpski kapućehaja u Carigradu 1854-1861. godine

svoju smrt: „Izdajničko ubistvo serdara Cuce može da naiđe u Crnoj Gori na jak odjek tim više što je u njega umiješano vladarevo ime. Iako saučesništvo njegovo u ovom djelu još nije ničim dokazano, ipak lično neprijateljstvo prema poginulom rođaku, upozoravanja koja su činjena ovom posljednjem nekoliko dana prije događaja od strane austriskog poslanika i riječi umirućeg, kojim je označio knjaza Danila kao krivca svoje smrti, kako je o tome bilo saopšteno od strane njegovih bliskih austriskom internunciju, – sve ovo zajedno može da izazove vrlo nezgodne sumnje i glasove za vladara Crne Gore“ (isto).

Kada se razmotre navedeni napisi, tajni diplomatski izvještaji i kasniji tekstovi nameću se neke dileme i pitanja. Prije svega otkud to da je Cuca krenuo u šetnju Bujukderom, kada je već policija obezbjeđivala hotel u centru, kome je on boravio? Bilo je puno priča da su atentatori bili prerušeni u prośake i tražili milostinju. Kada je Cuca pošao da iz pojasa izvadi novac da im da oni su zapucali!? Jednu od tih priča prenosi i Trifun Đukić u predgovoru Cucinih pjesama. On kaže da je čuo od oca dr Jovana Suđića, a ovaj od jednog Paštrovića: „O samom tom ubistvu pričao je jedan Paštrović da je u trenutku atentata bio u neposrednoj blizini na Bujukderu. Stevan Cuca je – veli – šetao između Novikova i Petronijevića, kada su dva čovjeka snishodljivo, kao siromasi, prišli Stevanu, koji je bio u lijepom zlatnom odijelu, i zatražili bajagi od njega milostinju. Cuca se okrenuo i videći da su to njegovi sunarodnici, pružio im jedan dukat. U tom trenutku su, ispod pokrivača jednog od one dvojice, planule male puške i

Apolinarij Petrovič Butenjev

Cuca je pao“ (T. Đukić, Pjesme, str. XXII – XXIII ).

Iz izvještaja se vidi da je ubijen s leđa, u mračnoj uličici pogodnoj za bjekstvo. Bio je fino „uokviren“ sa ruskim sekretarom poslanstva i srpskim kapućehajom Petronijevićem. Da li su slučajno Stefana poveli u šetnju u taj dio Carigrada? Ni jednima ni drugima nije odgovarala normalizacija odnosa Crne Gore sa Turskom i crnogorski samostalni nastup. I onda par suštinskih stvari: Cuca nije imao nikakvog kontakta sa ruskim poslanstvom za vrijeme čitavog boravka u Carigradu, niti je tražio bilo kakvu pomoć, iako su to tvrdili istoričari koji su se ozbiljno bavili i periodom u kome je Cuca živio i samom njegovom biografijom. Prosto, nihovi zaključci su u koliziji sa tajnim izvještajem ruskog poslanika (ambasadora); Tvrdnja da je Cuca na samrti označio Danila kao inspiratora ubistva, bez obzira na to što knjaz to i jeste, izašla je izgleda iz ruske kuhinje. Diplomatski vješto, ruski poslanik iz Carigrada kaže, da je čuo od Stefanovih bliskih, da su njegove posljednje riječi optuživale Danila. Ti „bliski”, koji su bili prisutni dok je izdahnuo od rana, bili su predstavnici ruskog i srpskog poslanstva. Uostalom, tu glasinu je posebno pronosio ruski ministar; Kao što je iz više izvora citirano, Stefan Cuca ni u samrtnim časima nije htio da kaže imena ubica, od kojih je bar jednoga, svoga pobratima popa Kusovca, sigurno poznao.

Intrigantno je i jedno objašnjenje Ilije M. Petrovića, koji navodi: „U Državnoj Arhivi u Beogradu, prema tvrđenju G. Borisavljevića, sekretara Arhive, čuvao se pre Rata (Prvog sv,



Ekar, francuski konzul u Skadru, obavijestio je ministra Valevskog da je na Cetinje stigao Cucin ubica pop Joko Kusovac.

Na Cetinju su to potvrdili, uz uvjeravanja da knjaz Danilo nije umiješan.

Takođe je kazano da Danilo Kusovcu nije dao na poklon ni zemlje ni novca. Međutim, zbog naravi naroda, „pop Joko se smatra u Crnoj Gori kao heroj“

prim. D. B. P.) jedan poverljiv izveštaj o Cucinoj pogibiji od tadašnjeg našeg „kapućehaje“ u Carigradu, ali i to je propalo među ostalim dokumentima za vreme Rata.“ Pošto je pozornost i medija i diplomatije bila usmjerena na Danila i na Cucu, manje se pažnje poklanjalo samim egzekutorima „sramnog čina”. Tek kasnije se pokušala rasvijetliti njihova biografija i način angažovanja za izvršenje ovog neviteškog akta. „Pop Joko je izvršio ubistvo, iz nekih posebnih motiva, bez obzira na svoj sveštenički poziv i pobratimstvo, koje je imao sa ubijenim Cucom, - etičkim vrijednostima koje su u njegovo doba visoko cijenjene u narodu i uzimane u obzir kad je bio u pitanju čin ovakve vrste“ (Dr Andrija Lainović, Novi podaci o ubistvu Stevana Perovića Cuce, Stvaranje, 15/1960, br. 10, str.

871). Pomoćnici popa Joka Kusovca bili su Andrija Ilijin Smokovac i Krsto Spičanin.

(Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

LIČNI STAV Piša: Alida BREMER

Naš svet je povremeno šizofren. Šta bi moglo taj osećaj bolje da ilustruje od onog dana kad jedna žena koja potiče sa Balkana i živi u Nemačkoj čita vesti o antisemitskom desnoradikalnom terorističkom napadu u Haleu i onda – usred svih tih loših slutnji, koje doživljava kao deža vi – sazna za odluku Odbora za dodelu Nobelove nagrade?

Odbor je zahvaljujući kampanji MeToo otkrio sukob interesa i slučajeve korupcije koji kod te Jugoistočnoevropljanke takođe izazivaju razne deža vije. Za 2018. godinu nije dodeljena Nagrada, a sada je data poljskoj autorki Olgi Tokarčuk. U medijima na nemačkom jeziku nju su odmah počeli da slave zbog njenog kritičkog držanja prema poljskom nacionalizmu.

A Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu ide – Peteru Handkeu! O njemu se odmah kaže da se mora odvojeno posmatrati ono estetsko od onog političkog.

Ono političko nije presudno za dodelu Nobelove nagrade za književnost. Dakle, ono što je kod Tokarčuk značajno, kod Handkea nije?

Do večeri se pojavljuje mnogo uzbuđenih reakcija. Otvaraju se ponovo stari sukobi. Dok brojni bosanski muslimani u toj odluci vide vređanje mrtvih iz Srebrenice, a brojni Albanci s Kosova se s njima solidarišu, za jedne Hrvate je „Handkeovo delo veliko, ali…“, drugi kažu „on je četnik“, a treći prozivaju: „Ne govorite o njemu ako ga niste čitali!“ Kao: Oni su iščitali svih onih iks-hiljada stranica njegovog opusa.

Brojni Srbi – barem ako se gledaju postovi na internetu – osećaju da ih je svet konačno razumeo, ali i među njima se razvijaju oštri virtualni verbalni sukobi. Autor Dejan Tiago Stanković piše na svom Fejsbukprofilu: „Poštovani Handke, čestitam ti na Nobelovoj nagradi, kapiram da su Šveđani dobro promislili kad su ti je davali, a mi smo dobri ljudi, još ćemo da ti oprostimo što te je nasamario Milošević pa si pomislio da je dobar čovek. On je nama svima ozbiljno zagovnao život i silan je narod u smrt oterao, ali hrišćanski je praštati, oprostićemo i mi tebi što si ispao nečovek. Nadam se da si nešto naučio iz toga, nemoj, leba ti, ponovo da nasedneš pa ovaj šljam da te dovodi ovamo da te vode kao belu mečku po Srbiji, da te prave na budalu i da od tebe prave maskotu svog nepismenog režima.

Nema za tim potrebe. A probaće, veruj mi.“ Ovo je dan pun uznemirujućih tekstova. „Atentator iz Halea ugledao se na Norvežanina Andersa Brejvika i atentat u Krajstčerču na Novom Zelandu“, kaže stručnjak za bezb e d n o s t Pe t e r N o j m a n n a Dojčlandfunku. „Mogao bi da nastane talas onih koji to oponašaju“, kaže on. A žena s Balkana čita i ne može da se otme slobodnoj asocijaciji, koja počinje da je muči: već ranije je čitala da su se masovne ubice Brejvik i Tarant oduševljavali srpskim nacionalistima. Ali to je radio i Peter Handke.

S druge strane, silni ljubitelji lepe književnosti upravo naglašavaju u svim forumima i na svim portalima: nagrađuje se književnik, a ne političar. Naglašavaju njegove zasluge za literaturu. Žena sa Balkana vadi Handekove knjige sa police, lista ih, surfuje po internetu, uočava taj stalni gest pobune – protiv navodnog mejnstrima, protiv političke korektnosti, uočava stalno pomeranje granica, drske izjave ubačene u javni prostor, često potom relativizovane, ponekad povučene.

Handke je svoja politička gledišta ugradio u svoja književna dela, i to bez ikakve distance, a nije prestajao

Handke i Balkan – Nobelova nagrada u pogrešnim rukama

Peter Handke na sahrani Slobodana Miloševića 2006.

ni da svoje teze potvrđuje u intervjuima – za one koji su možda mislili da se radi samo o književnosti.

Tako da nije moglo biti nikakve sumnje da su kod njega književnost i politika isprepleteni. Međutim, sad se odjednom na sve strane tvrdi da kritičari ne smeju da kritikuju to mešanje političkog i literarnog, u protivnom oni navodno nisu shvatili suštinu literarnog.

Zahvaljujući kampanji MeToo Odbor za dodelu Nobelove nagrade se navodno obnovio; o kampanji MeToo Peter Handke je u jednom intervjuu rekao: „Ne mogu to više da slušam. Žene koje tu muškarce napaljuju i onda se žale.“ Napaljuju?

Bez obzira na to šta on kaže, on to kaže naročito lepo, kažu njegovi obožavaoci. Čudno je samo to što je odlikovan nagradom koju ne doživljavaju samo obični ljudi kao političku, već ju je i njen utemeljivač zamislio kao političku. Baš ga briga za obične ljude, rekao bi sad Handke. Desetine njegovih izjava igraju se politički nekorektnim prekoračenjima granica koja snažno polarišu, i koje, kad su jednom izrečene, vode u beskrajne rasprave.

U Višegradu se Handke pitao: „Kako je takav neobuzdani teror mogao da divlja nad većinski muslimanskim, za rat već odavno dobro naoružanim stanovništvom, koje je povrh toga još imalo vlast u svojim rukama?“ Time je autor ulazio u polemiku sa zapadnim novinarima, pre svega dovodeći u pitanje jedan izveštaj Njujork tajmsa, prema kojem su srpske milicije sprovodile teror u Višegradu. Handke u to ne veruje. A da prilikom njegovog „Letnjeg dodatka“ u Višegradu više nije bilo muslimana, to da uopšte ne čudi. A u stvari je ipak morao da se zapita gde su nestali ti tako „dobro naoružani“ muslimani?

Pisao je o „dobro naoružanim muslimanima“. Kao i o „činjenicama i lažnim činjenicama“. Peter Handke je uvijek polarizovao javnost na Balkanu. A Nobelovu nagradu za književnost nije zaslužio Ali, kritika zapadnog novinarstva i zapadnih demokratija, uključujući i zapadni način života, važniji su mu od logičnih pitanja. Peter Handke se na taj način profilisao kao jedan od prvih koji su trasirali put danas raširenom pojmu „lažljivi mediji“ – bez obzira što su i ekspertize Međunarodnog tribunala u Hagu potvrdile izveštaje novinara i bez obzira na činjenicu da je u ratovima na području bivše Jugoslavije život izgubilo 57 novinara. Činjenice, dakako, nisu bitne za Balkan, tako je rekao jednom u jednom intervjuu, Balkanu se čovjek može približiti „samo kroz fikciju“.

A to je on onda obilato činio.

Jedan od njegovih najvećih protivnika bio je slavni nemački kritičar Marsel Rajh-Ranicki koji je rano shvatio da su obožavaoci Handkea „neka vrsta verske zajednice“ i kojem Handke nikada nije mogao da oprosti negativnu kritiku. On je još 1980. na Rajh-Ranickom isprobao prekoračenje granice politički korektnog napravivši od njega besnog psa u jednom svom delu (Die Lehre der Sainte-Victoire): „…kako je u svojoj krvožednosti, koja je možda u getu još pojačana, izgubio svako rasno obeležje i bio ogledni primerak samo još u narodu krvnika“.

Nakon smrti kritičara, Handke je napisao: „To mi je zamereno kao antisemitizam, ali tome sam mogao samo da se čudim.“ Handkeova bivša životna saputnica Mari Kolbin objavila je da ju je

tukao. „Još uvek čujem kako moja glava udara u kameni pod. Još uvek osećam cipelu za planinarenje u donjem delu svoga tela i šaku na licu“, napisala je u otvorenom pismu upućenom njemu, u kojem mu je prebacila da je njegova navodna solidarnost sa Srbijom zapravo nastala iz zaljubljenosti u samog sebe. „Na neki način ćeš Ti biti zahvalan ovom ratu, jer on na perverzan način zadovoljava tvoju neutaživu čežnju za javnim priznanjem. Tvoj ego se naveliko naduvava i to mi je odvratno.“ To su njene reči, ali žena sa Balkana u njima prepoznaje sopstvene misli koje su je zaokupile kad je prvi put čitala o zimskom putovanju literarnog estete i pobunjenika protiv literarnog establišmenta.

Da, u aktuelnom moru loših vesti, ova iz Stokholma logično je zaoštravanje. Peter Handke, koji je izreku „Srbi svi i svuda“ shvatio ozbiljno, nazvao je Hrvate prezirno „katolički, ustaški Srbi“. I pitao se „da li bi bosanski muslimani, koji govore srpskohrvatski i potiču od Srba, trebalo da budu narod“. I to u tekstu u kojem je izražavao sumnju u izveštaje o Srebrenici. „I zašto umesto istraživanja uzroka… ponovo ništa drugo nego gola, pohotna prodaja činjenica i prividnih činjenica koje diktira tržište?“ Kritika tržišta je važnija od genocida, on vidi dalje nego svi novinari, on je više shvatio nego sve žr-

tve - Žrtve lažu zajedno sa medijima. Ali ali ako to mora biti, onda veliki pesnik povlači svoje reči ili ih pakuje u mistificirajuće ulepšavanje. Pritom mu je jasno da stalno nekoga mora da označava kao fašistu, čime njegova uzvišena umetnička pozicija, koja ga izdiže iznad svih tih glupana i prosečnih ljudi koji ga ne slave, dobija snažnu pozu pravednosti: „Pravda za Srbiju!“ kaže on lapidarno.

I upravo taj, zbog svoje jezičke virtuoznosti slavljeni pisac, rekao je u jednom intervjuu: „Najodvratnije reči Savezne Republike dolaze od novinara“. A on je bio taj koji je srpskoj televiziji u Rambujeu izjavio: „Ono što su Srbi doživeli u zadnjih pet, još više, osam godina, to nije doživeo nijedan narod u Evropi u ovom stoljeću. Za to nema kategorije. Kod Jevreja postoje kategorije, o tomu može da se govori.

Ali kod Srba – to je tragedija bez razloga. To je skandal.“ Njegov način da govori o „Srbima“, „Nemcima“ ili „Jevrejima“ kao kolektivnim subjektima izvrsno je jednom analizirao bosanski autor Dževad Karahasan. Njemu bi, uostalom, po mom mišljenju, više pristajala Nobelova nagrada za književnost nego Peteru Handkeu. Isto kao i jednom drugom Handkeovom oponentu, srpskom autoru Bori Ćosiću. Ali, Odbor za dodelu Nobelove nagrade verovatno ljude sa Balkana isto tako ne uzima za ozbiljno, kao i najnoviji dobitnik Nobelove nagrade. I to je jedan deža vi.

(Alida Bremer je spisateljica i publicistkinja poreklom iz Hrvatske.

Od 1986. godine živi u Nemačkoj.

Njeni eseji, kolumne, pripovetke i pesme objavljeni su u novinama, magazinima i na internet-portalima. Prevođena je na više jezika)

Pobjeda

Pisma čitalaca

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

21

Zamagljena perspektiva Statički posmatrano čovjek bi pomislio da je Brskut kao seoska naseobina prošlošću uništen prostor, te da nema razvojne perspektive? Međutim, neozlijeđena priroda kao neiscrpno bogatstvo ovog kraja, vodi me na podsjećanje Spinoziih riječi: Bog ili Priroda. Pred ovom maksimom bez obzira što nas naš unutrašnji svijet opominje kako je sve otišlo u nepovrat, optimizam je realan. Činjenica da život u Brskutu nije prekinut, iako iscrpljen do ivici održivosti, dovoljna je za podstrek i povjerenje u njegovu žilavost i moć da se odbrani i vine kao feniks u neslućenu visinu!

Auto-put i nove vizure brskutskog razvoja

Imajući u vidu istaknuto te da su u Crnoj Gori već duže u toku krupne promjene, kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem planu, slika može biti bitno drugačija u bliskoj ili daljnjoj budućnosti.

KONTINUITET

U krajnjem, „Predavanje umirujućeg čovjeka prirodi, nije trijumf smrti, već demonstracija životnog kontinuiteta“!

No, pođimo redom. Prvo što bi država morala riješiti u ovom trenutku (Opština Podgorica), to je pitanje upravljanja Brskutom kao višegodišnjom rak ranom ovog sela. Nema opravdanja što je upravljanje tekućim i razvojnim potrebama u Brskutu, predugo nedefinisano pitanje i u rukama ljudi koji pored nespornih želja nijesu bili kadri obezbijediti viziju (Program) kakvog takvog razvoja ovog sela. Nažalost, bilo je to vrijeme kada je upravljačka struktura u Brskutu zadnjih tri decenije bila organizaciono, kadrovski i materijalno onesposobljena ili bez valjane podrške, da bi se mogla ponijeti sa rješavanjem teškog višedecenijskog nasleđa? Izvorište tih nedaća pored istaknutog, bilo je oskudna kordinacija sa državom (Opštinom) u rješavanju mnogobrojnih komunalnih, poljoprivrednih, turističkih i kulturrnih problema? Postoje živi primjeri u Crnoj Gori gdje su ljudi uspjeli, da se otrgnu od seoske letargije, i krenu putem promjena i u budućnost ( Kuči, Nikšićka župa i dr.).

Bez želje da se ovim tekstom uvlačim u nacionalističke vode, moram istaći da nema ama baš nikakve potrebe da na putu od Nožice prema Brskutu stoji natpis „Srpski Brskut“. Jer, tako nešto nikada nije postojalo!

Dugo, Brskut je u Crnoj Gori, kada bi htio neki nacionalista mogao bi napisati, Crnogorski Brskut, pa ko zna dokle bi ta bijeda i jad mogli da idu?! Jer, Brskut je Crnogorski, Srpski, Muslimanski, Albanski i Hrvatski, odnosno svih onih koji žele da posjete ili borave u ovom živo-

Pogled na Brskut

pisnom mjestu. Živi dokaz da Brskut treba da bude multietnička i kulturno građanska sredina, je manifestaciju „Trifun i Lola Đukić“, koja je svojim programom okupljala u ovom mjestu sve konfesije, pa smo tako po prvi put u Brskutu imali ugledne ličnosti kao što su akademici, univerzitetski profesori, književnici, privredne i političke ličnosti, ne samo iz Crne Gore, već sa čitavog prostora ranije Jugoslavije. Međutim, ovaj lijepo zamišljeni i ostvareni projekat, razbili su oni koji žive od podjela i nepriličnih natpisa kao što je onaj na ulazu u Brskut, potvrđujući da žive na logici 19 – tog i početka 20 -tog vijeka.

RAZVOJ

Drugo, Brskut mora imati precizan i jasan plan komunalnog razvoja na kraći i duži rok i koji nije investiciono težek i dinamički je ostvarljiv. Prioriteti po mom sudu bi trebalo da budu putevi Nožica – Brskut (08.00 km. (postoji nekvalitetan asfaltni put); Makadamski put Potrk – Brskut (uz Kuče i preko Stravča (takođe 08.00 km. za koji je postojalo čvrsto obeća-

nje nakon probijanja poslednje dionicee od 500 metara od strane Vojske Crne Gore da će biti asfaltiran) i konačno, put Brskut Bukumirsko jezero i Mokra (05.00 km) do zla Bga loš makadam i koji je prohodan samo u ratnim prilikama.

Kada je putna problematika u pitanju valja imati u vidu da će sa završetkom autopiuta Podgorica – Mateševo, Brskut biti mnogo bliži Glavnom gradu.

Preciznije, namjernik će moći stići do Brskuta za 30 ili 35 minuta, a do Bukumirskog jezera i Mokre za desetak minuta pride. Istaknuto je velika šansa da Brskut otpočne sa revitalizacijom oskudne proizvodne strukture i na putu da postane cijenjeno seosko turističko odredište, kako za Podgoričane tako i za ljude sa šireg prostora.

Naravno, ovakva orjentacija podrazumijeva rekonstrukciju mreže za snadbijevanje strujom, što opet nije velika investicija, zatim izgradnja kaptaža i osnovne mreže za vodo snadbijevanja seoskih domaćinstava i konačno rekonstrukciju starih seoskih kuća (ili izgradnja novih) i njihovo petvaranje u turističke objekte za sve one

koji su željni odmora i planinske ljepote. Uvjeren sam, da dolazi vrijeme kada će ljudi kupovati zemlju (placeve) u Brskutu, kao što to rade u Veruši i Mokri! Priča se da se ovim poslom bave u susjedstvu kinezi?

Treće, Brskut mora psjedovati realan Program (Plan) privrednog razvoja na kraći (godišnji) i duži (trogodišnji) vremenski rok sa atraktivnom ponudom agrarne politike, u suprotnom bježenje od Brskuta ostaće kao perspektiva?

Okosnicu tog Programa treba da čine poljoprivreda i seoski – planinski turizam, koji posjedduju izvanrednu razvojnu perspektivu. To bi morao biti jedan bitno osavremenjeni kncept, koji bi po prvi put mogao da pokrene z a m a j a c aktiviranja postojećeg mrtvog kapitala, na osnovi javnog interesa država – privatno preduzetništvo. Mislim da je na ovom planu javna (agrarna) politika predugo u defancivi, i umjesto pozitivnih primjera na sceni je bježanje sa sela i devastacija i ono malo privredne strukture što je preteklo?! Dakle, morala bi ostati iza nas sirotinjska svijst, i kao bitna stvar p- r e r a

s p o d j e l a društvenog bogatstva u korist sela!

I konačno, Brskut mora imati svoj projekat k u l t u r n o g razvoja. Iza ovakvog projekta stoji bogato iskustvo iz nedavne prošlosti stečeno Književnom i kulturnom manifestacijom „Trifun i Lola Đukić“, koja je uspješno živjela i radila desetak godina, i izrasla u kulturni događaj cijenjen na Crnogorskom prostoru.

Postoje i druge razvojne mogućnosti, o kojim iz razumljivih razloga ovom prilikom neću govoriti.

PROJEKAT

Postavlja se neminovno pitanje, kako i sa kojim snagama krenuti u realizaciju jednog ovakvog p r o j e k t a ne samo od Brskutskog već i šireg interesa, a u našem slučaju na pragu Podgorice?

Namjera autora ovog teksta nije da propisuje r e c e p t u r u jer bi to bio uzaludan posao, već da podsjeti Brskućane kako bi pokušali napraviti p r v i korak, a da im država (Opština) krene u susret, i izdašnije pomogne u realizaciji usvojenog Plana i Progra-

U narasloj galami dijela sindikata medicinara, koji bi možda i pola državnog budžeta dali za povećanje plata u zdravstvu niko od njih (a i ostalih u toj priči) ne konsultuje mišljenje onih koji su najkompetentniji a to su pacijenti.

Veliki broj bi pacijenata za brojne (ne malo njih) zdravstvene radnike da su to više

„evidentičari“ ili „saobraćajci“ (usmjeravaju dalje) nego ljudi koji liječe narod.

U Domovima zdravlja gdje je svaki dan na stotine ljudi (ako to interesuje nekoga od „galamdžija“) rezultate rada jednog broja ljekara. Preciznije koliko su pomogli pacijentima.

U velikom broju slučajeva to je puka evidencija (kažu oni koji čekaju da uđu kod dok-

tora) zravstvenih problema pacijenata, davanje uputa, ispisivanje naziva lijeka na listici (što znači da se lijek plaća). Neće čak ni izmjeriti pritisak pacijentu koji je došao za terapiju, itd, itd…

Zakazivanje kod izabranog doktora je posebno tužna priča za dostinu.

Nadležni iz te struke treba da „zavire“ u rad medicinskih radnika (zna se kojih) I to

ILUSTRACIJA

A što kažu pacijenti

ma razvoja ove lijepe i bogate seoske naseobine, nadomak Podgorice?!

Sledstveno istaknutom, očekivati je da će obostranom inicijativom (Brskutska Mjesna zajednica – Opština Podgorica, a zašto ne i zvanična Crnogorska agrarna politika), prihvatiti da se u Opštini Podgorica organizuje jednodnevna rasprava kako bi se višegodišnja „zamrznuta“ razvojna koncepcija Brskuta, „odmrznula“ i učinio taj prvi kapitalni korak?!

Ukoliko bi ovakvo razmišljanje bilo prihvatčljivo, računam da bi na predmetnom razgovoru dali doprinos kompetentni naučni, stručni i politički poslenici koji bi svojim učinkom doprinijeli da se razvojno i ekonomski pomogne Brskutskoj Mjesnoj zajednici a time i Crnoj Gori!.

Novo razdoblje traži kreativnu razvojnu politiku i ljude, čime bi se dobio krupan zamajac koji bi prerastao u dugo očekivani projekat Evropske razvone inicijative, odnosno razvoja zelene privrede na čitavom Crnogorskom prostoru! Čedomir MAROVIĆ

„dubinski“, a ne (kao u pojedinim slučajevima) da se šepure potv ekranima.

Treba reći da je to teška profesija. Svakodnevno srijetati oboljele ljude i to cio radni vijek je svojevrsna teškoća.

No svi poslovi imaju i prednosti i nedostataka. Završavam konstatacijom, da što više ljudi iz medicinske struke doprinesu zdravlju naroda, to će biti više onih koji zarađuju novac od kojih se

isplaćuju plate u zdravstvu I svim društvenim djelatnostima.

Povećajte prema učinku, pa će procenat povećanja biti realan.

P.S. Priča pacijenta koji je čekao kod izabranog doktora, ilustruje navedeno.

ORL specijalista kaže pacijentu probleme u desnom uhu. A u stvari je to lijevo uho pacijenta. No specijalista sjedi preko puta pacijenta pa je njemu to njemu desno uho.

Radomir MRVALJEVIĆ, PODGORICA

22

Marketing

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

I.br. 1411/2017 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Djukanovic adv.iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kurtagić Faruka iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 11.10.2019 .godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Odredjuje se šesta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Kurtagić Faruka iz Rozaja upisane u LN broj 946 KO Rozaje, na kat.parceli br.955, dvoriste povrsine 497 m2, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada povrsine 191 m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada povrsine 40m2, broj zgrade 3, garaza, povrsine 11 m2, broj zgrade 1, porodicna stambena zgrada, P4, povrsine 191 m2, broj zgrade 1, nestambeni prostor PD1, spratnosti 1P, povrsine 172 m2, broj zgrade 1, poslovni prostor PD2, P, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnosti P1, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor PD4, spratnosti P2, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD5, spratnosti P3, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD6, spratnosti P4, povrsine 73m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada , spratnosti P, povrsine 40 m2, broj zgrade 3, garaža, spratnosti P, povrsine 11m2. Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 28.10.2019.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1411/2017 od 17.04.2018.godine u smislu čl. Odredbe 168 ZIO i iznosi 204.307,83 eura.

Na šestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šestom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 20.430,78 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja.

U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zaključak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 14.10.2019. godine,dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 11.10.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ, Armin Camić

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Ul. IV proleterske 19, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka uređaja za potrebe Sektora za zaštitu životne sredine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.800,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-3921/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 11.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Milica Mihaljević, telefon +382 20 655 158, e-mail: milica.mihaljevic@meteo.co.me.

Pobjeda

MalI oglasI NEKRETNINE Moderna poslovna zgrada bruto 815m2 sa parkingom i garažom na desetak metara od raskrsnice glavne Ulice Slobode i Hercegovačke.

Direktna prodaja.

Tel. 00381-63-166-3331 1 CENTAR – ulica Hercegovačka – savremen lokal 415m2 sa privatnim parkingom i dvorištem.

Jedinstven u centru, prilagodljiv svim zahtjevima, izuzetan po svim parametrima.

Prodajem.

Tel. 069/871-452 2 PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina PG, 425m2. Započeta kuća 116 m2 grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja.

Ucrtano1/1 Tel. 067/250-040 3 PRODAJEM stan 50 m2 sa garažom, Ul. Georga Dimitrova 58, 32.000 eura.

Tel. 068/040-754 4

KUĆNI SERVIS - Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

RaZNo POKLANJAM čamac na dvije godine čovjeku od 35 do 40 god. sa motorom. Od Čanja do Svetog Stefana.

Tel. 068/040-754 6 PRODAJEM inventar i ustupam razrađeni frizersko kozmetički salon.City kvart-Podgorica Tel.067/394-261 7

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Neka ti dragi Allah podari široki dženet, draga baba

27

Posljednji pozdrav dragoj majki, babi i tašti

Након кратке и тешке болести у 66. години живота преминула је наша драга

МИЛОДАРКА Душкова МИЈОВИЋ рођена Баровић

Vahida

Vahidi

Unuk BeNjAmiN, snaha DAlilA i praunučad mUstAfA i NUr

Od ilDe, selmANA, ADNANA, tArikA i BeNjAmiNA ljAčević

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj jetrvi i strini

Vahidi

Vahidi

Od HAliDA i DžeNete mUčić sa porodicom

Od HADžire, fArUkA, merime, NermiNe i irfANA DerviševićA

Pozdrav dragoj strini

Posljednji pozdrav strini

Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци 13. октобра од 10 до 15 часова, а 14. октобра од 11 до 13 часова на градском гробљу Беране гдје ће се обавити сахрана. Ожалошћени: син НЕБОЈША, кћерка НАДА, браћа ВЕСЕЛИН и РАЈКО, сестре МИЛИЈАНА и СНЕЖАНА, ђевер БРАНКО, снахе СОЊА, НЕВЕНКА и ДРАГИЦА, унучад, братанићи, сестрићи и остала многобројна родбина МИЈОВИЋ и БАРОВИЋ 589

Vahidi

Vahidi

Od merime, AleNA, HArijA i eDijA škrijelj

Od irfANA i Ajle Dervišević

28

Oglasi i obavještenja

Dana 11. oktobra 2019. godine umrla je

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Преминула је у 67. години, послије дуге и тешке болести, наша драга

DESANKA M. VUKOVIĆ

рођена Разић

Sahrana je obavljena u krugu porodice 12. oktobra u porodičnoj grobnici Piperi – Đurkovići.

Kuća žalosti: Piperi – Đurkovići.

Породица ће примати саучешће на гробљу Илински до у Ћеклићима 14. 10. 2019. од 12 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на истом гробљу у кругу уже породице и пријатеља.

Ožalošćeni: porodice VUKOVIĆ i LAKOČEVIĆ

Ожалошћени: ћерке МИРЈАНА, ТАТЈАНА и АЛЕКСАНДРА, брат ДРАГАН, братанац НИКОЛА, унучад и остала родбина КАЛУЂЕРОВИЋ и РАЗИЋ

613

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

VASI PEJOVIĆ

РАДМИЛА КАЛУЂЕРОВИЋ

rođena Lakočević

Pobjeda

Pružila si nam neizmjernu ljubav i pažnju, dostojanstveno i časno.

Vječno ćemo te čuvati u našim srcima.

Počivaj u miru.

Kćerke: VESNA, RADMILA i MIRJANA sa porodicama 606 Posljednji pozdrav dragoj

597

Posljednji pozdrav našoj strini

Obavještavamo da je 13. oktobra 2019. iznenadnom smrću u 82. godini preminula naša draga i voljena

VASI Sve što je humano i lijepo imalo je tvoje srce.

Počivaj u miru.

Brat MIŠO sa porodicom 601

DESANKI M. VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

S poštovanjem,

VAHIDA Alijina DERVIŠEVIĆ

ZOJA i PERO sa porodicama

rođena Maljević

612 Oprostili smo se od naše ujne

Hajtar će se primati 14. oktobra na groblju Cijevna od 10 do 14 časova, gdje će se i obaviti dženaza.

VASI

Ožalošćeni: sin KEMAL, kćerke ILDA, FERIDA i ZERINA, braća IDO i FARUK, sestra FERIDA sa porodicama.

Ožalošćene porodice DERVIŠEVIĆ i MALJEVIĆ kao i mnogobrojna rodbina

MILAN, NADA, MILENA i ANA sa porodicama

602 605

DESANKE M. VUKOVIĆ Draga tetka

Умро је наш драги

S poštovanjem, Porodica LAZOVIĆ 611 S velikim bolom i tugom opraštamo se od dragog komšije

VASE МИОМИР Томашев МАРКОВИЋ

MILJANA PURA PAVIĆEVIĆA porodica ĐURIŠIĆ 609 Posljednji pozdrav komšiji

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 13. октобра од 11 до 15 часова и 14. октобра од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана. Цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Ул. Милоша Обилића, ламела б, стан 34.

Pamtićemo te po vrlinama koje su te krasile, a nadasve po ljubavi i brizi koje si uvijek gajila prema nama i našim roditeljima.

Počivaj u miru.

IRENA JANKOVIĆ i MARINA BURZAN sa porodicom 595 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, синови ДРАГИЋ и ЛАЗАР, брат МИОДРАГ КАРЛО, сестра МИКИЦА, снаха СЛАВИЦА, братанићи РАДОЈЕ и СЛАВКО, сестрић МАРКО и сестрична ЈЕЛЕНА РАДУНОВИЋ, тетка, ујак, браћа и сестре од стрица, ујака, тетака и остала бројна родбина

VUKOSAVA STAMATOVIĆ

590

VASI

Умро је наш вољени

Sestra JOVANKA sa porodicom

MILJANU PURU PAVIĆEVIĆU

Poštovana porodico, Mirko, vaša plemenita majka skonča svoj život uz veliku vašu pažnju i poštovanje.

Pođe na vječni počinak, neka joj duša u raju počiva.

IKE RAIČEVIĆ sa porodicom

od LJILJANE BOŠKOVIĆ sa porodicom

604

610

607

МИОМИР МАРКОВИЋ Драги наш, нека ти је лака црна земља по којој си часно ходао. Чуваћемо те од заборава.

Твоји СЛАВИЦА, ДРАГИЋ и ЛАЗАР

BOŠKO Gavrila ČUROVIĆ

Tuzan je svaki 14. oktobar koji nas posjeca na tugu i bol za tobom, SRETEN sa porodicom

616

615

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Обавјештавамо рођаке, кумове, комшије, пријатеље и познанике да је 12. октобра 2019. у 64. години живота преминуо

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

29

Najdraža

RADOJICI RADOVIĆU РАДОЈИЦА Васов РАДОВИЋ Саучешће примамо на Новом гробљу на Цетињу 13. октобра од 12 до 15 часова и 14. октобра од 11 до 13 часова када са посмртним остацима крећемо за село Косијери гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

592

MARKO RADULOVIĆ sa porodicom

LJUBICA ĐURIČIN

Posljednji pozdrav dragom

14. 10. 2018 – 14. 10. 2019.

Ожалошћена породица: синови СТЕФАН и НИКОЛА, сестре РАДМИЛА и РАЈКА са породицама и ујчевина ИЛИЋИ

RADOJICI Vasovom RADOVIĆU

Samo mi znamo kako je bilo lijepo živjeti s Tobom.

Bila si brižna, plemenita i puna ljubavi.

Hvala Ti na svemu.

587 Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

S velikim poštovanjem, uvijek ćemo te se rado sjećati.

Počivaj u miru.

Tvoji najmiliji: BILJANA, MILENKO, SVETLANA, ALEKSANDAR i SONJA sa porodicom

Porodica pokojnog KOSTA ĐURKOVIĆA 598

RADOJICI RADOVIĆU

POMENI

585

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

14. 10. 2002 – 14. 10. 2019.

Sestra RAJKA, sestrična ANA, sestrić ILIJA i zet MARKO VUJOVIĆ

Godina je od smrti naše

SJEĆANJE

588 S dubokim bolom u srcu opraštamo se od našeg dragog

SATKO KRKANOVIĆ TVOJA PORODICA

608

RADOJICE RADOVIĆA

DESANKE Vasilijeve KUSOVAC

Sjećanje na moje drage bratanića

brata

Sa toplinom, zahvalnošću, ponosom i tugom nosimo u srcima tvoj vedri lik.

Hvala ti za ljubav, pažnju i poštovanje, za svaku mudrost pretočenu u životnu istinu. Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si tiho i nenametljivo koračao.

TVOJA PORODICA

ZORE, RACO i GORAN sa porodicama 614

JOVANA

ILIJU

1981–2009.

MARIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu

1954–2006.

594

Vaša LJILJA

RADOJICI RADOVIĆU Opraštamo se od tebe, tvog lika i djela, koji će neizbrisivo ostati u našem sjećanju.

14. 10. 2012 – 14. 10. 2019.

596 Tri godine je od kada si nas napustio

MILAN i JELICA BOROZAN sa porodicom

VERA Mišova IVANOVIĆ

593

BOŽIDAR KASOM Dana 13. oktobra 2019. u 80. godini, poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

Tuga i osjećaj da nisi sa nama nikada neće proći.

Tvoji DAJANA, VESKO, TEA, NEMANJA, ĐORĐE i STEFAN

TVOJI NAJMILIJI

599

603

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

OBRAD Bogosavov BOŽOVIĆ Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 13. oktobra od 11 do 16 časova i 14. oktobra od 8 do 9 časova, kada se kreće za rodno mjesto Zaton - Bijelo Polje.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju u Zatonu.

Ožalošćeni: sinovi MIODRAG i PREDRAG, kćerka VESNA, braća BLAGOJE, VESELIN i RADOMAN, sestre MIOMIRKA, DARINKA i KOSA, brat od strica RAJKO, snahe MIRA, LIDIJA, MILKA, NADA i SVETLANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina BOŽOVIĆ i MERDOVIĆ 591

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Draga naša tetka, sedam godina je prošlo, a nijedan dan bez sjećanja na tebe.

Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi s ponosom pričamo jer je sve lijepo, plemenito, čestito i ljudsko imalo tvoje srce.

Tvoj dragi lik postoji i živi u našim srcima zauvijek.

Tri su godine od smrti naše drage majke

BORIKE ŠURBATOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem, zauvijek si u našem sjećanju.

Voljena jedina sestro

VERA Samo su godine prošle, sve drugo je ostalo, bezgranična ljubav, tužno sjećanje, neprolazni bol.

S tugom u srcu te nosi tvoja sestra

RADA i DRAGAN sa porodicama 586

600

ĐINA sa porodicom

30

TV program

Pobjeda

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

FUDBAL

NOVA M 20:45

SERIJA

Pobjeda RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

KVALIFIKACIJE ZA EP

Kosovo - Crna Gora Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 13:05 Korak naprijed, r.

15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Ženski raj, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan, s.

00:00 Dnevna soba, r.

01:30 Argumenti, r.

Rej Donovan

   RTCG 2

07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Sport klasik 09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 12:15 Više od ljubavi, r.

13:10 Beskonačni fudbal, film 15:15 Koncert 16:00 Fleš sport 16:15 Korak naprijed, s.

17:00 Fleš sport 18:15 Fudbal fest 19:00 Fleš sport 19:30 Dnevnik 2 20:00 Dnevna soba, r.

21:35 Više od ljubavi, s.

23:00 Skver, film 00:30 Glas Amerike 01:00 Fudbal fest, r.

03:30 Koncert

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika)

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00

00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Smrtonosno oružje, r.

150 minuta Sinđelići, r.

Milost, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Milost, s.

Sinđelići, s.

Besa, s.

Na mjestu zločina sa Mašanom Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:00 20:45 22:45 23:00 23:50 01:25

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Strasti Orijenta, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Veče sokola Kvalifikacije za EP: Kosovo - Crna Gora Veče sokola Na granici, s.

Autsajder, film Šta te ne ubija, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55

17:05 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Kazna, r.

Vijesti Svijet novih mogućnosti, magazin Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Kazna, s.

Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Roko, s.

Gorka osveta, r.

Bez granica, r.

07:30 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 13:30 14:00 15:30 16:15 17:15 18:10 18:15 20:10 20:15 21:10 21:15

22:00 22:30 23:30

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.



A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Život uživo, r.

Kuhinjica, r.

Priče sa Mikijem Dragićevićem Dječja TV Degrassi, s.

Dječja TV Život uživo, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Nepoznate ljepote svijeta, s.

Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem Fit sa prof. Markom Vukotićem Klub A Business sa Jelenom Orović Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem, r.

Glas Amerike Al Jazera vijesti Klub A Business sa Jelenom Orović, r.

777

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

15:45 16:00 16:30 17:00 18:15 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

Pobjeda

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Glumici Demi Mur žao što nije prošla audiciju za film ,,Top gan“

Strah je savladao

Demi Mur

Život pop zvijezde u hiljadu fotografija london - Pjevačica Rijana objavila je vizuelnu autobiografiju na 504 stranice s više od hiljadu fotografija koje dokumentuju život pop zvijezde. Neke od ovih fotografija nikada nijesu objavljene.

Na svojoj veb stranici Rijana je napisala da će se u knjizi naći svi segmenti njenog života.

Od djetinjstva na Barbadosu do svjetskih turneja, od najistaknutijih modnih trenutaka do privatnog vremena s prijateljima i porodicom,

knjiga prikazuje intimne fotografije života ove pjevačice, dizajnerke i preduzetnice.

- Veoma sam uzbuđena što ću s vama podijeliti ovu zbirku nevjerovatnih slika.

Vrlo sam zahvalna talentovanim fotografima i umjetnicima koji su dali svoj doprinos. Na knjizi radimo više od pet godina i stvarno sam srećna što konačno to mogu podijeliti sa svima napisala je Rijana.

los anđeles - Demi Mur je nedavno, gostujući u šou programu Hauarda Sterna u u kojem je promovisala svoju knjigu ,,Inside Out“, kazala kako joj je žao što nije igrala Čarli u legendarnom filmu ,,Top gan“. Umjesto nje, ova uloga u filmu iz 1986. povjerena je Keli Mekgilis.

Mur je ukratko prokomentarisala da je lik Čarli prvenstveno bio namijenjen njoj, ali je naznačila da je propustila ulogu samo zato što se nije našla u pravo vrijeme na pravom mjestu, ali i zato što ju je obuzeo strah.

- Ja smatram da je moja audicija prošla sjajno, a prilikom testa na ekranu samo sam se sledila, imala sam blokadu u glavi.

Poslije toga sam se počela nervirati tako da nijesam ni dobila ulogu - kazala je glumica.

Gledajući film ona je, kako je i sama priznala, shvatila da je bila rođena za tu ulogu te je ponovila kako joj je krivo što nije igrala u ,,Top ganu“.

Pobjeda

Pop zvijezda Adel priprema novi album

Povratak na muzičku scenu

LONDON - Britanska pop zvijezda Adel odlučila je da se ponovo posveti muzičkoj karijeri nakon duže pauze.

Pjevačica bi mogla da se vrati na scenu već sljedećeg mjeseca, ako je vjerovati komentarima na društvenim mrežama.

Poznata britanska muzička kuća je objavila da Adel priprema novi album koji bi mogao da se pojavi na tržištu krajem mjeseca.

- Adel će svoj novi album objaviti 8. novembra 2019. godine - stoji u objavi na njihovom Tviter nalogu.

Ova objava pokrenula je lavinu komentara kojima se nagađa da će prva pjesma sa novog albuma biti gotova i objavljena već tokom sljedeće nedjelje.

Adel je svoj posljednji album objavila u novembru 2015. godine, a prodat je u više od 22 miliona primjeraka širom svijeta , pa nije ni čudo što su njeni obožavaoci uzbuđeni ovom najavom.

Lejdi Gaga je ranije putem društvenih mreža najavila i zlazak svog novog albuma koji će nazvati upravo po ovoj pjevačici ,,ADEL“.

Adel

Švedski film ,,Ambiancé“ trajaće 30 dana

Poslije prikazivanja biće uništen

štokholm - Zasigurno, jedan od filmova o kojem će se u budućnosti pričati jeste švedski film ,,Ambiancé“, umjetnika Andresa Vebrega, koji će trajati ukupno 720 sati ili 30 dana. Samo trejler traje 7 sati i 20 minuta.

- Mislim da je najbolji način kad gledate djelo poput ovoga, da se

ne bavite time jeste li ga shvatili ili nedostaje li vam nešto. Djelo je ono što jeste i ako vas na neki način dotakne, sjajno, ali ako to ne uspije, to ne znači da ste vi ili filmski producent manje vrijedni sebe nazvati umjetnicima – rekao je Vebrega.

Andersov film bi trebalo da izađe 31. decembra sljedeće

godine i ujedno će biti i posljednje djelo ovog reditelja kojim će završiti svoju karijeru nakon više od 300 filmova.

Film dugačak 30 dana, biće prikazan u cjelosti u isto vrijeme sinhronizovano na svim kontinentima svijeta, nakon čega će biti uništen, prenosi Radio Sarajevo.

Arena Pobjeda

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4565

Budućnost nadigrala Crvenu zvezdu (89:81) u derbiju 2. kola ABA lige

Osveta u ,,Pioniru“

DODALE GAS NA VRIJEME

Str. 8-9.

Str. 6-7.

Rukometašice Budućnosti bolje od Bitighajma (30:23) u 2. kolu LŠ

2

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Crna Gora večeras (20.45h) gostuje Kosovu u kvalifi

FSCG

Nema pesim

Kadetska reprezentacija Crne Gore izgubila od Albanije u prijateljskom meču u Skadru

Slaba igra ,,sokolića“ Albanija Crna Gora

3 0

SKADAR - Stadion: Ljoro Borići. Sudija: Indrit Mirtja (Albanija). Strijelci: Mitaj u 17’, Mata u 26’, Zali u 63.

ALBANIJA: Roku (od 70.

Simoni), Krasnići (od 84.

Arifi), Preka (od 61. Mahmuti), Zali (od 70. Gjuzi), Mitaj, Asalari, Mata (od 61. Derviši), Luša, Raći, Papa (od 61.

Mehmeti), Tora.

CRNA GORA: Ivezić, Radović (od 46. Roganović), Đinović (od 66. Joković), Božović (od 78. Pejović), Vukotić (od 84. Vučinić), Bajović (od 78. Đurković), Ernec (od 46. Vujačić), Dašić (od 46. Vuković), Mijović (od 46. Tošković), Bakić (od 66. Šuškavčević), Nurković (od 46. Krivokapić).

Poraz kadetske reprezentacije Crne Gore u Skadru

- izabranici Slobodana Drašakovića izgubilli su od Albanije u prijateljskom meču, ubjedljivo 3:0. ,,Sokolići“ su prikazali lošu igru, a kažnjeni su vrlo brzo - do poluvremena je domaćin postigao dva gola, dok je u nastavku uvećao prednost.

- Ovo je naša najgora utakmica od kada sam selektor. Momci nijesu imali pravi odnos prema igri i to je ono što me najviše brine. Kada odigrate tako onda ne možete očekivati dobar rezultat. Nadam se da je ovo bio samo loš dan i možda je i dobro što se desio sada, a ne u kvalifikacijama - istakao je selektor Drašković.

Isti rivali odigraće prijateljsku utakmicu na Trening kampu FSCG u Podgorici, 16. oktobra sa početkom u 14 časova.

D. K.

PODGORICA - Oktobarski termin kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, reprezentacija Crne Gore završava večeras u Prištini - utakmicom sa Kosovom. ,,Hrabri sokolovi“ su počeli takmičarski ciklus sa potajnom nadom u premijerni plasman na veliko takmičenje, ali motivi su sada drugačiji, neuporedivo skromniji - naša najbolja selekcija igra za prvu pobjedu u grupi, za bijeg sa dna tabele, za utisak…

Ambicije koje je imala četa Faruka Hadžibegića u martu, ovoga puta su na strani Kosova, budući da domaćin ima šansu da ode na završni turnir, doduše ne tako realnu nakon što je

Češka pobijedila Englesku prije tri dana.

Crna Gora je takve vozove propustila još u prošlom mjesecu, a na stadionu ,,Fadilj Vokri“ pokušaće da prekine lošu tradiciju - posljednji put u utakmicama za bodove slavila je na današnji dan prošle godine u Ligi nacija, kada je kao gost bila ubjedljiva protiv Litvanije (4:1).

- Analizirali smo sve do sada i nema pesimizma u našem timu. Fokus je na Ligi nacija, i gostovanje u Prištini je dobar test za nas.

Biće uzavrela atmosfera na stadionu, jer Kosovu su bodovi neophodni, ali i mi idemo na trijumf - rekao je Hadžibegić.

Meč se igra na stadionu koji nosi ime po pokojnom

Fadilju Vokriju, bivšem predsjedniku Fudbalskog saveza Kosova.

- Poznavao sam Vokrija, igrali smo za Jugoslaviju, bili smo prijatelji kasnije u Francuskoj i dobro je što stadion po njemu nosi ime naglasio je Hadžibegić.

Isti rivali sastali su se u junu pod Goricom, gdje je duel završen 1:1. Crna Gora je tada, na dan utakmice, ostala bez kormilara Ljubiše Tumbakovića, kao i fudbalera Mirka Ivanića i Filipa Stojkovića, koji su odbili da budu dio tima zbog ucjena, prijetnji i pritiska iz Beograda.

Stefan Mugoša je bio strijelac za naš tim u Podgorici…

- Nikada ne odustajemo, nećemo ni sada. Želimo prvu pobjedu u kvalifika-

Fudbal

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Arena

3

fikacijama za EP, selektor Faruk Hadžibegić poručio

mizma u timu Trening fudbalera Crne Gore sinoć u Prištini

Kosovo

Crna Gora

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: „Fadilj Vokri“. Kapacitet: 13.500. Sudija: A. Diaz (Portugal).

Pomoćnici: R. Tavarez i P. Soarez (oba iz Portugala). Početak: 20 i 45 časova.

Murić

Vojvoda

Aliti

Rahmani Halimi

Muslija

Haderđonaj

Vosa Beriša

Celina Murići Mugoša Kosović

Jovović

Boljević

Vukčević

Hočko Sekulić

Marušić Simić

Lagator

Petković

Selektor Bernar Šalan

Selektor Faruk Hadžibegić

Grupa A 20.45 - Kosovo - Crna Gora 20.45 - Bugarska - Engleska

cijama. Znamo da Kosovo ima odličan tim i odlične pojedince, ali došli smo da trijumfujemo, a ne da se branimo - rekao je Mugoša na sinoćnjoj pres-konferenciji uoči treninga.

Napadač ,,hrabrih sokolova“ nije igrao prije tri dana protiv Bugarske, ali se očekuje da večeras bude starter.

- Spreman sam i odmoran. U formi sam, igram dobro, dajem golove i za reprezentaciju i klub, jedva čekam da počne utakmica.

Nadam se da ću i protiv Kosova biti efikasan - poručio je golgeter južnokorejskog Inčona. Što misliš o Kosovu?

- To je kvalitetna ekipa, sa izvanrednim pojedincima.

Njihovi fudbaleri igraju u

ozbiljnim klubovima širom Evrope. Poštujemo ih, ali gledamo sebe. Čujem da će stadion biti pun, da će biti dobra atmosfera i sigurno da ćemo imati šta da pokažemo - ističe Mugoša.

Faruk Hadžibegić iz igračkih dana pamti gostovanja u Prištini. Večeras će sa klupe predvoditi Crnu Goru.

- Dok sam bio igrač Sarajeva, sjećam se dolazaka u Prištinu, pamtim odličnu atmosferu, pun stadion.

Biće i sada tako, što je sasvim normalno. Nadam se da ćemo imati snage da odigramo na najbolji mogući način, te preskočiti sve prepreke koje budu pred nama - od publike do igrača Kosova na terenu kazao je selektor ,,crvenih“.

1. Engleska 2. Češka 3. Kosovo 4. Crna Gora 5. Bugarska

5 6 5 6 6

4 4 2 0 0

0 0 2 3 3

1 2 1 3 3

20:6 11:9 10:10 3:13 5:11

12 12 8 3 3

Koga biste izdvojili iz protivničke selekcije?

- Mislim da je najveća snaga Kosova u kolektivu i nacionalnom naboju.

Domaća reprezentacija igra u euforiji koja može biti opasna za svakog protivnika. Pojedinačno gledano, teško je naći igrača kao što je bio Vokri - odgovorio je Hadžibegić.

Crna Gora nije postigla gol na posljednje tri utakmice u kvalifikacijama.

- Ne treba to da nam stvara pritisak, trudimo se da stabilizujemo ekipu, da odigramo mirne glave.

Trenutno nije to ono što želimo, ali ovaj tim ima budućnost - zaključio je Hadžibegić.

D. K.

Selektor Kosova Bernar Šalan optimista pred meč sa Crnom Gorom

Volim kada igramo pod pritiskom Put Kosova ka Evropskom prvenstvu zakomplikovala je iznenađujuća pobjeda direktnog konkurenta - Češka je u Pragu slavila protiv Engleske i učvrstila se na drugom mjestu u grupi A. Kosovo ima utakmicu manje i ukoliko večeras savlada Crnu Goru biće na bod od pozicije koja vodi na veliko takmičenje.

Selekciji Bernara Šalana u novembru ostaje gostovanje Češkoj i meč u Prištini sa Kosovom. Za plasman na završni turnir vjerovatno će biti potrebne sve tri pobjede, što je težak zadatak, ali švajcarski stručnjak ne odustaje.

- Imamo i šansu preko Lige nacija, ali trenutno igramo kvalifikacije i vjerujem da preko ovog takmičenja možemo da ostvarimo san. Ne osvrćemo se na ostale rezultate, bavimo se sobom. Naše je da pružimo maksimum i uradimo sve da savladamo Crnu Goru.

Na kraju ćemo gledati tabelu, ako ne uspijemo, čekamo sljedeću priliku kroz Ligu nacija - rekao je Šalan.

U Prištini je euforija malo opala, nakon što je Češka

osvojila tri boda protiv izrazitog favorita grupe, ali očekuje se da stadion Fadilj Vokri bude pun.

Javnost očekuje trijumf protiv ,,hrabrih sokola“.

- Volim pritisak, to je ponekad dobra stvar, a imamo i neke igrače koji vole tu tenziju oko rezultata, igru pod imperativom pobjede.

Imamo dobar tim i trudimo se da iz njega izvučemo maksimum. Samo treba da uradimo ono što najbolje znamo - kazao je Šalan.

Pod znakom pitanja je bio jedan od najboljih fudbalera Kosova Miljot Rašica, koji je juče otklonio dilemu oko povrede - igraće protiv Crne Gore.

- Skoro sam 100 odsto siguran da ću biti spreman za večerašnji meč. Trenirao sam par dana individualno, oporavio sam se, želim i mogu da igram. Znamo da to neće biti laka utakmica, ali nadam se najboljem.

Kod kuće imamo odličnu podršku sa tribina, a nadam se da ćemo se držati plana i taktike koju imamo. Svi vjerujemo u pobjedu koja nam je neophodna - zaključio je Rašica, vezista Verdera iz Bremena.

D. K.

4

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Druga liga (12. kolo): Jezero poraženo u Bijelom Polju, Dečiću samo bod

Lovćen zaustavio lidera Lovćen 1 Dečić 1 BUDVA - Stadion ,,Lugovi“.

Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Strijelci: Montenegro u 39.

(Lovćen), Mijušković u 65. minutu (Dečić). Žuti kartoni: Vujović, Pejović, Bracanović (Lovćen), Adžović, Mijušković, Prenkočević (Dečić).

LOVĆEN: Rosandić, Radišić, M. Draganić, Toljić, N. Draganić (od 68. Mudreša), Montenegro, Pejović, F. Vujović, Čavor (od 87. Vrljičak), Roganović (od 90. +2 Bujiša), Bracanović.

DEČIĆ: Velimirović, Dinoša (od 52. Krkanović), Dedić, Tući, Vuljaj (od 61. Camaj), Pepić, Adžović, Ljuljđuraj, Prenkočević (od 77. Damjanović), Knežević, Mijušković.

Remi u okršaju fenjeraša i lidera Druge lige - Lovćen je zaustavio Dečić (1:1) i osvojio tek deveti bod u prvenstvu, na čijem je začelju sa dva boda manje od Arsenala, ali partijama u posljednje vrijeme najavljuje uspon na tabeli.

U novom privremenom domu, na terenu ,,Lugovi“ u Budvi, igrači najstarijeg crnogorskog fudbalskog kluba predstavili su se u dobrom izdanju i u prvom poluvremenu dozvolili samo jednu šansu Tuzanima - Pepić je poslije slabe reakcije domaćih defanzivaca pogodio okvir gola.

Nagrada za dobar otpor lideru stigla je u 39. minutu kada je Nikola Draganić odlično asistirao Hulijanu Montenegru, koji je pogodio sa desetak metara udaljenosti.

Dečić je u nastavku morao da zaigra ofanzivnije i takav pristup doveo je do izjednačenja u 65.

Ivan Mijušković, igrač sa dugogodišnjim prvoligaškim iskustvom, efektno je savladao nemoćnog golmana Filipa Rosandića.

Ivan Mijušković, strijelac pogotka za Dečić

Tabela 1. Dečić 12 8 4 0 24:11 28 2. Jezero 12 7 1 4 19:12 22 3. Jedinstvo 12 5 5 2 14:10 20 4. Bokelj 12 5 2 5 16:14 17 5. Mornar 12 4 5 3 11:10 17 6. Ibar 12 5 2 5 16:17 17 7. Otrant O. 12 3 3 6 9:13 12 8. Drezga 12 3 3 6 13:23 12 9. Arsenal 12 3 2 7 14:20 11 10. Lovćen 12 2 3 7 12:18 9 U narednom kolu (20. oktobra) sastaće se: Jedinstvo - Bokelj, Jezero Ibar, Arsenal - Otrant Olimpik, Mornar Lovćen, Dečić - Drezga.

Lovćen je mogao do drugog pogotka da su ofanzivci bili precizniji, ali na kraju mora da bude zadovoljan i bodom.

Bokelj 5 Drezga 1 KOTOR - Gradski stadion.

Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović (Nikšić).

Strijelci: Poček u 20. iz jedanaesterca i 35, Bošković u 56. i 67, Stevović u 87. (Bokelj), Vukčević u 37. minutu iz jedanaesterca (Drezga). Žuti karton: Sklender (Bokelj).

BOKELJ: Kordić, Jeknić, Banićević, Poček, Krstin (od 58. Vukić), Sekulović, Bošković (od 83. Sklender), Zlatičanin, Marković, Mugoša, Čavor (od 70. Stevović).

DREZGA: O. Bogićević, Vukčević (od 57. Tomašević), Čatani, Kubo (od 57. Ćosović), B. Bogićević, Tripković, Milošević, Šunjević, Čađenović, Popović,

on. Gledalaca: 30. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje). Žuti karton: Divanović (Otrant Olimpik).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Kurti, Seniković, A. Rudović, Redžović, Ljamović, Divanović (od 68. Čaušić), Đurđević, V. Rudović.

MORNAR: Bjelica, Mucević, Vukmarković, Gašević (od 85. Najdanović), Vlahović, Martinović, Nakahara, Merdović, Kažić (od 55. Leverda), Bećirović (od 90. +1 Mehović).

Komšijski primorski derbi, odigran na sjeveru zemlje, u Beranama, završen je remijem Otrant Olimpika i Mornara.

Ulcinjani su ostali na pet bodova manje od Barana, koji imaju identičan saldo kao Bokelj i Ibar.

Ibar 2 Arsenal 0

Vujisić (od 63. Kovačević). Šest pogodaka u Kotoru pet u mreži Drezge, jedan u mreži Bokelja.

Domaćin je bio raspucan protiv ekipe iz Pipera, koja je u 37. uspjela da smanji na 2:1, ali nije imala snage i kvaliteta da spriječi ubjedljiv poraz.

Bokelj je ostao pri vrhu, sa tri boda manje od trećeplasiranog Jedinstva, sa kojim će se sastati u nedjelju.

Jedinstvo 3 Jezero 0 BIJELO POLJE - Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Strijelci: Nikolić u 16. i 49, Perošević u 87. minutu. Žuti kartoni: Vulević, Hajrović (Jedinstvo), Asanović, Radunović, Redžepagić, Jo, Šunjević (Jezero).

JEDINSTVO: Džafić, Gordić, Kriještorac (od 62. Perošević), Idrizović, Vulević, Đ.

Cvijović, Hajrović, A. Cvijo-

vić (od 74. Ramović), Šćepanović, Banda, Nikolić (od 82. Mušović).

JEZERO: Asanović, Vukićević, Raković, Jovićević, Stijepović, Radenović (od 67. Julević), Asanović, Kijota (od 31. Šunjević), Radunović, Redžepagić (od 56.

Jo), Matanović.

Jezero je imalo šansu da priđe Dečiću na tri boda, ali nije uspjelo da iskoristi kiks lidera.

Plavljani su pretrpjeli visok poraz na gostovanju Jedinstvu (3:0) i sada su na šest bodova zaostatka u odnosu na prvoplasiranog.

Bjelopoljci su drugu uzastopnu pobjedu u ligi najavili pogotkom Dragana Nikolića u 16, isti igrač je u 49. udvostručio vođstvo, a sve dileme otklonio je Milisav Perošević u 87. minutu.

Otrant O. 0 Mornar 0 BERANE - Gradski stadi-

ROŽAJE - Stadion ,,Bandžovo brdo“. Gledalaca: 500. Sudija: Manojlo Sekulić (Podgorica). Strijelci: Stanisavić u 12. iz jedanaesterca, Škrijelj u 48. minutu. Žuti kartoni: Anđelić, Škrijelj, Šimokava (Ibar), Radulović, Mršulja (Arsenal).

IBAR: Nikolić, Hodžić (od 46. Šimokava), Murić, Šutković, Mučalica, Stanisavić, Goranović, Anđelić, Škrijelj (od 81. Muković), Vilotijević, Dacić (od 72.

Tahirović).

ARSENAL: Lemajić, Pepić, Radulović, Mršulja (od 57. Ličina), Batuta, Kotarac, Đorđević, Puljiz (od 34. Krgović), Manojlović.

Ibar je opravdao ulogu blagog favorita protiv Arsenala i upisao petu pobjedu u šampionatu.

Siniša Stanisavić je u 12. minutu iz jedanaesterca poslao loptu u jednu, a golmana gostiju u drugu stranu, da bi Demir Škrijelj na startu drugog poluvremena potvrdio osvajanje cijelog plijena.

Priredio: N. KOSTIĆ

Međunarodni fudbal

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Arena

5

Vjerovatno propušta naredni meč PSŽ-a u LŠ

Nova povreda Nejmara Ozil ide u Milano?

Mesut Ozil prima 400 hiljada eura sedmično u Arsenalu, ali ima zanemarljivu minutažu i predstavlja veliki teret za budžet velikana iz Londona. ,,Tobdžije“ će zbog toga pokušati da ga prodaju, a interesovanje su pokazali italijanski velikani, gradski rivali Inter i Milan.

Međutim, ni ,,nerazuri“ ni ,,rosoneri“ ne bi mogli da izađu u susret Ozilu kada su u pitanju primanja koja trenutno ima u Arsenalu, ali bi Milan mogao da bude u blagoj prednosti jer na poziciji izvršnog direktora ima Ivana Gazidisa, koji je bio na istoj funkciji u Arsenalu i dobro poznaje Ozila.

R. A.

Napadač Brazila Nejmar zamijenjen je poslije 12 minuta igre u remiju ,,karioka“ u prijateljskom meču sa Nigerijom (1:1).

Dvadesetsedmogodišnji as, koji je upisao 101. nastup u dresu ,,selesaoa“, napustio je teren držeći se za zadnju ložu lijeve noge i mogao bi da propusti duel Pari Sen Žermena sa Genkom 22. oktobra u Ligi šampiona.

Selektor Brazila Tite rekao je nakon meča da je Nejmar osjetio bol u mišiću i da je zamijenjen iz predostrožnosti. ,,Karioke“ su imale 70 odsto posjeda lopte, ali nijesu uspjele da savladaju Nigeriju, koja je vodila pogotkom Džoa Ariboa u prvom poluvremenu. Vezista Real Madrida Kazemiro izjednačio je u 48.

Brazil je u četvrtak remizirao i sa Senegalom (1:1).

Ovo je nova u nizu povreda Nejmara ove godine. Zbog problema sa koljenom nije

igrao gotovo cijeli drugi dio protekle sezone, a zbog peha sa skočnim zglobom

propustio je Kopa Ameriku i vratio se na teren krajem avgusta.

Ne. K.

Nije potreban Didijeu Dešanu

Benzema i dalje nepoželjan Karim Benzema i dalje nije dobrodošao u reprezentaciju Francuske, sve dok je na mjestu selektora Didije Dešan.

Pauzira do kraja godine

Sančesa čeka operacija? Čileanac Aleksis Sančes doživio je povredu u prijateljskom meču protiv Kolumbije.

Napadaču Intera nastradao je skočni zglob i prema nezvaničnim informacijama neće se vraćati na teren do kraja godine.

Iz Fudbalskog saveza Čilea potvrdili su da su pregledi pokazali ,,dislokaciju skočnog zgloba“.

Sančes će po dolasku u Milano odraditi dodatne testove, moguće da će biti neophodna i operacija.

Aleksis je ljetos došao na pozajmicu u Inter iz Mančester junajteda. Odigrao je četiri utakmice i postigao jedan pogodak.

Ne. K.

Napadač Real Madrida nije igrao za ,,trikolore“ od 2015. i skandala u koji je bio umiješan i Metju Valbuena.

Benzema igra u odličnoj formi, ali fudbalski kvaliteti nijesu ni bili presudni kada je Dešan odlučio da ga izbaci iz nacionalnog tima.

- Odluka o Benzemi bila je odluka sportska prirode u to vrijeme. Ne mislim da bi njegov povratak sada bio u najboljem interesu francuskog tima. Odluke donosim na osnovu onoga što mislim da je najbolje za reprezentaciju

- rekao je Dešan.

Benzema je prošle godine Dešana optužio za rasizam u odabiru reprezentativaca, rekavši da je jedan od razloga njegovog nepozivanja u državni tim taj što je on

alžirskog porijekla.

Odmah je stigao demanti selektora, koji je bez Benzeme u timu doveo Francusku do drugog mjesta na Euru 2016. i titule šampiona svijeta 2018. godine.

Ne. K.

6

Arena

Vaterpolo/Rukomet

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Rukometašice Budućno Kada su spustile ručnu, pronašle su sebe - rukometašice Budućnosti od 11. minuta preuzele su stvari u svoje ruke i zabilježile važnu pobjedu u Njemačkoj protiv Bitighajma u drugom kolu C grupe Lige šampiona.

Primorac u RL sa dvije pobjede iz četiri kola ispred favorita

Mladost briše granice PODGORICA - Primorac ima formulu! Trener Petar Vico sa najmlađim timom u ligi zna kako da sačuva status u A1 Regionalnoj ligi. Sa dvije pobjede, iz četiri kola, nakon startnog ubjedljivog poraza od Šapca (15:6), Kotorani su počeli da praktikuju igru od koje nijesu mogli da se odbrane iskusni igrači Mornara, a prije dva dana ni Budvani.

Na pravom su putu, možda i sa sredine tabele, da dočekaju ulazak u renovirani kotorski bazen. Šanse su velike da uđu, sa možda dva-tri pojačanja nakon prvog dijela, u mirnije vode.

Nekadašnji prvak Evrope riskirao je puno kada je u sezonu ušao sa mlađim kadrom, prvenstveno igračima koji su do skoro utakmice ovakvog nivoa gledali sa tribina ili na TV-u.

- Ne mogu da kažem da su Mornar ili Budva slabo igrali, jer nekad i svojom igrom natjeraš protivnika da igra slabije. Najbitnije da je dobra atmosfera, momci se bore koliko god mogu, a rekao sam i pred Budvu da se ne opterećuju rezultatom, nego da poku-

šaju u bazenu da pokažu sve ono što smo vježbali kazao je Vico.

Trener Primorca zadovoljan je napadom, a pohvalio je golmana Kralja, čiji je učinak ogroman i utiče na sigurnost kompletne ekipe.

- U posljednje vrijeme, čak i u Splitu sa Jadranom, nijesmo imali neke velike probleme oko napada. Želim da kažem i da je golman Kralj čudo kad brani, pola je ekipe. Daje posebnu sigurnost.

Uvjeren je prvi stručnjak crnogorske ekipe u prostor za veći napredak.

- Možemo još bolje, ali i vremenski smo treningom ograničeni. Ponekad nemamo vremena za neke stvar, nego kroz utakmice vidimo greške i pokušavamo da ih ispravljamo. U svakom slučaju, zadovoljan sam, jer igrači daju sve od sebe. Istina je da nam fale pojačanja, u rotaciji smo sa devet, deset igrača, a ponekad, kao sa Budvom, moramo i sa mlađim kadrom dugo da igramo. Eto, naša dva igrača su bila isključena zbog tri lične zbog čega smo morali šansu da pružimo nekim klincima.

Zamislite kako je kada dijete, koje je godištem zalutalo, mora da igra i da pomogne.

Mlađani vaterpolisti, primjećuje Vico, dobijaju na većoj sigurnosti.

- Nekada misliš da je kvalitet malo bolji, s obzirom kako ide vrijeme, ima i toga, ali mislim da polako stiču rutinu. S druge strane dječak od 16 ili 17 godina, koji igra protiv momka od 30 godina, stiče i odgovornost, što je u neku ruku veoma dobro. Naravno, postoji i taj psihološki faktor - neko će imati strah i tremu kroz karijeru, a neko će biti mrtav-ladan kada igra sa svjetskim prvakom.

Kotorane u nastavku očekuje naporan program, ali i pauza. Naredne srijede sačekaće ih Partizan, a u subotu Zvezda u Budvi.

- Prijaće pauza, ali nakon toga ćemo imati problem.

Poslije napornog puta do Beograda i nazad, sačekaće nas odmorna Zvezda koja u srijedu igra protiv Budve.

Biće odmorniji, neće mijenjati mjesto, a mi ćemo se voziti dan i probati da se oporavimo za novu obavezu.

A.M.

Podgoričanke su bojažljivo ušle u meč, domaće lako rješavale situacije u napadu, što je dobrim dijelom podsjetilo na duel sa Brestom prošle sedmice u ,,Morači“. Makar do 10. minuta - naše šampionke nijesu imale odgovor na raspoloženu ofanzivnu igru domaćina, koji je postigao sedam golova, a kestenje iz vatre vadila Tatjana Brnović sa četiri, od ekipnih osam golova, do 18. minuta. Valjda suočene sa situacijom koja ih je odvela u poraz na premijeri elitnog takmičenja, a ne želeći da ponove katastrofalne greške u defanzivi, počele su da igraju. Upravo su iz sistema odbrane krenule da grade igru, prave zalihu, koja je u uvodnim minutama drugog poluvremena, serijom 4:0, iznosila nedostižnih ,,plus 6“ (18:12).

Protiv prepoznatljive igre u odbrani igračice njemačke ekipe, prije svega bekovi, nijesu imali često odgovor.

Kudlač-Gloc se nije naigrala, postigla je samo gol (do odmora pogodila prečku i imala dvije tehničke greške), a najbolja njemačka igračica Naidzinavičus dala je pet golova, od čega tri sa sedam metara. Upravo je agresivna igra prema bekovima, donijela prednost, sigurnost se prenijela u ofanzivu, a brzom igrom ,,plave“ su izazvale dodatnu nervozu u redovima domaćeg tima. Uz to, norveška reprezentativka na golu Budućnosti Emili Sando počela je da ,,skida“ zicere, što je potpuno ogolilo domaćina, koji je 39. minut meča dočekao sa minusom od sedam golova (21:14). Do posljednjeg trzaja za promjenu, Njemice su pokušale da dođu u 40. minutu sa

Spus

igračem više, ali pokušaji su se završavali u domenu nemoguće misije. Spriječile su ih ,,plave“ u namjeri, hrabrom igrom u ofanzivi počele su da pogađaju šuteve sa devet metara, za koje do odmora raspoložena Ekerle (do odmora šest,

Rukomet

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Arena

7

osti u 2. kolu Lige šampiona zabilježile trijumf u Njemačkoj

stile ručnu i slavile Tatjana Brnović u sinoćnjem meču protiv Bitighajma

Dvorana: Ludvigzburg „MHP arena“ Gledalaca: 1.150 Sudije: Marin i Garsija (Španija)

Bitighajm

23

Sedmerci: Bitighajm 3 (3), Budućnost 1 (1)

12

Isključenja: Bitighajm 4, Budućnost 10 minuta

nakon odmora dvije odbrane), nije imala rješenja.

- Poslije poraza od Bresta bile smo svjesne slabog izdanja u odbrani što je direktno uticalo na poraz.

Tada, na premijeri, nijesmo pokazale pravo lice, jer nijesmo igrale igru koju može-

tražiti kod nas - kazala je Majda Mehmedović.

Krilo Budućnosti nije iznenađeno izdanjem Bresta, lidera grupe C. - Imaju kvalitet, a tim nije doživio velike promjene od prošle godine. Uigrani su i dobro se poznaju. Za kvalitetne bekove i šutere Valčea i mi bili smo bez rješenja.

Majda vjeruje u bolja izdanja Budućnosti. Pozitivno je što ima prostora za napredak.

- Budućnost uvijek treba ovako da izgleda. Vjerujem da ćemo u narednim mečevima zadržati dobar osjećaj iz odbrane, a imamo puno prostora za napredak. Mislim u svim segmentima.

mo i moramo da igramo.

Zbog toga smo kompletnu sedmicu posvetili i razlozima poraza i pripremi za Bitighajm. Mada, iskreno, nakon dobrih izdanja u pripremnom periodu, negdje je realno bilo da odigramo malo slabiju prvu zvaničnu

utakmicu. Naravno, ovo danas je već bilo mnogo bolje naše izdanje, jer smo vjerovale u rad, sistem i odbranu. Samim tim i u prve bodove - poručila je nakon meča Majda Mehmedović.

Ono što je falilo na premije-

30

BUDUĆNOST

Ekerle ...............(osam odbrana) Salamaha Vizer ................................................... 1 Lauenrot Ordal ................................................. 3 Berger Lerper Van Der Hejden ........................... 5 Kudlač-Gloc Naidzinavičus .......................5 (3) Gauči Patora Voler ................................................. 4 Malestajn ........................................ 5 Braun

Rajčić Babović ..................... (1 odbrana) Sando ......................(10 odbrana) Radičević ................................. 4 (1) Jauković ..........................................7 Pletikosić Vujović ............................................. 1 Džaferović Lazović ............................................ 4 Premović Brnović ............................................ 4 Bulatović Ramusović Mehmedović ................................7 Raičević ...........................................3

Trener: Martin Albertsen

Trener: Dragan Adžić

1. Brest 2. Budućnost 3. Valčea 4. Bitighajm

U narednom kolu Budućnost dočekuje Valčeu.

- Od sjutra kreću pripreme. Čeka nas jak i nezgodan rival, sigurno uzdrman nakon ubjedljivog poraza u Francuskoj od Bresta.

Sigurna sam da će i oni pokušati u Podgorici da se uzdignu i vrate poljuljano samopouzdanje. Vjerovatno će najbolja rješenja

14

BITIGHAJM

Grupa C

MAJDA: Zadržati osjećaj iz odbrane

Budućnost

2 2 2 1 2 1 2 0

0 0 0 0

0 1 1 2

72:56 62:58 58:64 50:64

4 2 2 0

8

golova, sa devet metara, postigle su ,,plave“



Prvi sedmerac na utakmici španski arbitri dosudili su u 40. minutu, a prvo isključenje deset minuta pred kraj prvog poluvremena

 9

tehničkih grešaka upisale su Njemice, Kudlač tri

ri, nije u drugom meču Lige šampiona - ,,plave“ su trčale od prvog do posljednjeg minuta. Mali broj golova primile iz tranzicije i kontri.

- Dobre odgovore smo pružili u defanzivi. Dobro

Sedam igračica upisalo se u strijelce, uz ukupan šut od 67 odsto

se vraćale, imale kvalitetan odnos prema njihovim bekovima. Moram da kažem da nikome nije bilo teže nego nama, posebno u prvih deset minuta. Ali vjera nas je dovela do cilja. A. M.

8

Arena

Košarka

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

ABA LIGA (2. KOLO): Inspiri

Pobjeda k U Mornaru optimisti nakon pobjede nad Igokeom

Biće i više od 17 trojki PODGORICA - ,,U svakom takmičenju na trofeje, na pobjedu u svakom meču“ - tako je, uoči početka FIBA Lige šampiona i prvog meča na gostovanju VEF Rigi, govorio trener Mornara Mihailo Pavićević.

Takav, samouvjeren nastup u javnosti, nije iznenađenje nakon odlične partije i pobjede nad Igokeom 92:78 u Baru.

Kao i u prethodnom trijumfu nad Cibonom u gostima, crnogorski vicešampion odigrao je ubjedljivo. Glavne opcije u igri (Pulen, Nidam, Bjelica) djeluju razigrano, rivali teško ,,hvataju“ akcije u kojima su oni realizatori ili glavni akteri. Trenutno je utisak, da protivnici ne mogu da prate korak za Mornarom u jakom tempu igre u oba pravca.

- I u toj partiji protiv Igokee osjetio sam da je napad mogao još tečnije, da još nijesmo dostigli naš maksimum. Znam da su mnogi nakon toga rekli ,,šta ovaj priča, postigli su 92 poena“. Ono što znam sigurno je da možemo postizati i više od 17 trojki, koliko smo ih ubacili protiv Igokee. A potrebno je samo da kompletna ekipa radi, da igra ,,legne“ u potpunosti i da se vrati naš ,,snajperista“ Nemanja Vranješ, nakon nešto duže

Važna faza sezone Mornar će u utorak gostovati VEF Rigi u Letoniji na startu FIBA Lige šampiona, a već u četvrtak raditi u ,,Topolici“ i imati dva dana za pripremu ABA derbija protiv Partizana (subota od 17 časova).

Potom slijedi važna utakmica protiv španskog Iberostar Tenerifea (utorak 22. oktobar od 18.30 časova), pa teško gostovanje Primorskoj u Koperu (subota 26. oktobar), koja je prije dva dana ubjedljivo pobijedila Partizan. Ti mečevi pružiće jasniju sliku o kvalitetu Mornara u prvom dijelu sezone. pauze - rekao je trener Pavićević.

Ono što je impresioniralo u igri Mornara protiv Igokee je čak 12 ofanzivnih skokova (devet u prvom poluvremenu), samo sedam izgubljenih lopti.

Ekipa je igrala požrtvovano i precizno, a napravila svega 18 faulova.

- Biće padova i izgubljenih utakmica, ali publika u svakoj dvorani uživaće u našoj košarci, a u to me je uvjerila i ,,golmanska parada“ Pulena u borbi za jednu loptu. Kad smo ga dovodili bilo je onih koji su nas pitali „a ko će da vam igra odbranu umjesto njega“. Reakcija vrsnog strijelca me je zato najviše obradovala - rekao je Pavićević.

Ono što posebno treba da raduje Pavićevića je organizacija igre. Košarkaška javnost spekulisala je da Mornar nema pravog,

klasičnog organizatora igre. Protiv Igokee, u meču u žestokom ritmu, Derek Nidam imao je 22 poena, šest asistencija, sedam skokova i tri ukradene lopte. Pulen je uz 22 poena imao pet asistencija. Ukupno, Barani su imali odličnih 19 asistencija. Mornar je ubjedljivo pobijedio u duelu u kojem je imao lošiji procenat šuta od rivala, što je podatak koji govori mnogo o cjelokupnoj igri tima iz ,,Topolice“.

Već danas Mornar putuje za Letoniju, gdje će u utorak od 18 časova igrati prvi meč protiv VEF Rige u FIBA Ligi šampiona. Biće to izuzetan test snage i namjera, na početku perioda sa dva meča svake sedmice. Trajaće duže od tri mjeseca, zato je vrlo važno da Pavićević ima kompletnu rotaciju na nivou, kao u duelu sa Igokeom.

S. S.

,,Plavi“ su majstori za mečeve u ,,Pioniru“, ma samo im dajte korektne košarkaške uslove za igru! Tektonski potres u regionalnoj košarci, trijumf Budućnost Volija nad evroligašem Crvenom zvezdom sinoć u 2. kolu ABA lige, može imati dalekosežne posljedice.

Potencijalna je prekretnica sezone za crnogorskog prvaka.

Tim Slobodana Subotića juče nije samo zaslužio pobjedu protiv favorita, velikog rivala - odvažnijom, čvršćom i inspirisanom igrom uz vrhunsko šutersko izdanje (12 trojki).

Budućnost Voli juče nije samo dobila Zvezdu, nego i prvu veliku pobjedu sezone u gostima, već u oktobru - sjetite se, prošle sezone čekala je na sličnu sve do marta protiv Cedevite. Dobila je i oporavljenog, raspoloženog za igru, lidera Nikolu Ivanovića (14 poena i tri ukradene lopte, dvije važne trojke na kraju druge i početku četvrte dionice). Dobila je i potvrdu, da ima smirene i iskusne igrače za završnicu, poput Kobsa (dva sjajna polaganja preko centara da osigura trijumfa) i Bamforta (sa četiri faula i skoro bez učinka do tada pogodio bitnu 12. timsku trojku u 35. minutu). Konačno, crnogorski prvak je dokazao: u regularnim košarkaškim uslovima Zvezda nije nepobjediva u Beogradu.

Savladan je rival koji je imao bolji procenat šuta iz igre, više skokova i asistencija - ali nije imao čvrstinu, stav, želju za trijumf tima Slobodana Subotića.

REAKCIJA ,,Plavi“ su znali da osjete padove u igri evroligaša i kazne ih, i to onda kad su se suočili sa svojim proble-

Prekid serije Budućnost Voli uspjela je da ovom pobjedom prekine seriju Crvene zvezde od 18 uzastopnih pobjeda mima u vidu faulova bitnih igrača. Tako je u startu treće dionice treći prekršaj napravio Martin, odmah ga je zamijenio Mejers. Na početku 23. bek Bamfort pravi treći faul, pa četvrti u 26. minutu u sumnjivoj situaciji u sudaru sa Lazićem u preuzimanju. Letonac Mejers se nije snašao na terenu na „petici“, jednu važnu loptu u odbrani nije pokupio u 23. minutu, pa je kapiten Šehović morao napraviti treći faul. Epilog - serija 9:0 Zvezde za vođstvo domaćina 58:52 u 26. minutu. A Podgoričani su, nakon dva promašena

Košarka

9

Arena

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

isana Budućnost Voli pobijedila evroligaša Crvenu zvezdu u gostima

koja odjekuje

Dvorana: ,,Aleksandar Nikolić“.

Gledalaca: 308.

Sudije: Belošević, Javor i Radojković

D. Braun Čović L. Braun Davidovac Lazić Faje Beron Dobrić Gist Dženkins Simanić Odžo

3 6 5 4 2 2 11 8 27 10 3

81

89

(20:26, 22:18, 21:22, 18:23)

76% (25-19) 61% (31-19) 44% (18-8)

za 1 za 2 za 3

90% (21-19) 48% (35-17) 57% (21-12)

Skokovi 22 (5+17) 24 (6+18) Blokade 3 4 Asistencije 24 16 Ukradene lopte 10 5 16 Izgubljene lopte 10 Faulovi 23 23

Kobs Ivanović Bamfort Šehović Starovlah Martin Ilić Z. Nikolić Božić Popović Mejers D. Nikolić

16 14 8 15 17 4 1 14

Subotić: Svaka čast igračima Slobodan Subotić, trener Budućnost Volija: Čestitaću mojim igračima, stvarno su se borili. Ono što nijesmo imali u mečevima sa Trentom i Zadrom, u prvim poluvremenima, sada smo našli. Radili smo na propustima, da podignemo psihološki ekipu, jer nije bilo lako nakon poraza kući od Trenta. Momci su pokazali da su vjerovali da mogu pobijediti Zvezdu. Bez obzira što nije bila puna dvorana, pobijediti Zvezdu u gostima nije nimalo lako. Radili smo skauting i prvi put od kako sam ja trener smo realizovali 80 procenata tih stvari, zbog toga sam zaista zadovoljan.

Tomić: Moja krivica kao domaćina u ABA ligi.

Interesantno, prethodni poraz Zvezde kao domaćina u ABA u ,,Pioniru“ bio je u aprilu 2018. godine - upravo od Budućnost Volija na startu finalne serije. bacanja Dženkinsa ušli u seriju 7:0 (ponovo u igri Martin) - upravo tada iznudili dvije izgubljene lopte Dženkinsa i preokrenuli.

Nakon četvtog faula Martina u 30. minutu, ,,plavi“ su pogodili dvije bitne trojke - Danilo Nikolić na kraju treće i Nikola Ivanović na početku posljednje dionice (prednost 69:63). I to je bio uvod u novi šuterski rafal: četiri trojke Budućnost Voli postigla je za pola četvrte četvrtine, igrala po notama razigranog Ivanovića.

Konačno je dočekala i realizaciju Bamforta, potencijalno ključnu - trojku za 77:72

Rezultati FMP - Mega Bemax Primorska - Partizan Mornar - Igokea Cedevita Olimpija - Cibona Crvena zvezda - Budućnost Voli Večeras 18.00 - Zadar - Krka

98:79 68:56 92:78 79:70 81:89

u 35. minutu! Sve to radila je ekipa sa čak četiri igrača koja su imala po četiri faula u posljednjoj dionici.

Sjajna stvar u igri Budućnost Volija, bitnija i od tih trojki kojima je građena prednost od sedam poena četiri i po minuta do kraja: smirenost i zrelost u igri, da se sačuva razlika u završnici. Kobs je dva puta izvukao ,,mali“ šuterski faul i realizovao bacanja; potom preko ruke mnogo višeg Fajea ubacio oba bacanja za 83:76, dva i po prije kraja.

IZNENAĐENJE HASAN Sigurnost koju su ,,plavi“

stekli u igri na startu, kada je trener Subotić iznenadio rivala na klupi Zvezde Tomića forsiranjem igre centralnog pika sa Hasanom Martinom na ,,petici“, bila je dugoročno bitna za Podgoričane u meču. Tako je ekipa bila odvažna da i, nakon ispuštene prednosti sredinom druge dionice, ostane u rezultatskoj ravnoteži. Tešku trojku, šestu timsku na meču za našeg šampiona, iz lijevog ćoška pogodio je Ivanović u 19. minutu, potom i odvažno položio pored Gista. Prednost 44:42 na poluvremenu bila je apsolutno zaslužena, jer su uz odličan šut za tri (13-6) ,,plavi“ bili ravnopravni u svim statističkim kategorijama.

Martin u startnoj petorci bio je iznenađenje i pun pogodak: za nešto više od pet minuta (prednost Podgoričana 13:8) ubacio

Milan Tomić, trener Crvene zvezde: Nakon velike pobjede nad Fenerbahčeom rekao sam igračima da nas čeka težak meč protiv Budućnosti. Ali nijesu krivi nego ja, snosim krivicu za poraz jer ih nijesam dovoljno ubijedio da će biti teška utakmica. Izgubljena je u prvoj četvrtini, naša odbrana je od Budućnosti primila 89 poena. U nastavku je Budućnost postigla dosta teških šuteva i za tri i za dva, ali to tako biva, kad protivniku pružiš šansu da povjeruje, da mogu. je osam poena (odlične prilike za realizaciju licem okrenut ka košu, nakon pika sa Kobsom), uz tri ofanzivna skoka, po dvije asistencije i blokade! Ekipa se nije zaustavila, imala je prednost 19:9 nakon sedam minuta igre, pa 26:20 na kraju prve dionice (trojka uz zvuk sirene Bamforta).

Koliko se Martin dobro snašao na terenu, toliko se Letonac Martinš Mejers mučio nakon što je Hasan dobio drugi faul u 11. minutu. Ravnoteža u igri vraćena je prvim ulaskom u igru Zorana Nikolića na ,,petici“.

Subotićev tim sputao je igrače poput Berona (dva

poena do odmora) i plejmejkera Lorenca Brauna (bez učinka za osam minuta na terenu). Učinak kapitena Šehovića, (12 poena tri trojke i realizacija u kontri pod faulom) bio je vrlo bitan za prednost 44:42 na velikom odmoru... Tako je sigurnost za završnicu gradila ekipa, koja je apsolutno zaslužila čak miran finiš u posljednjih minut i po (novo odvažno polaganje Kobsa preko centra), u pobjedi u gostima evroligašu i velikom rivalu.

Sebi, regionu i košarkaškoj Evropi su dokazali: ova Budućnost Voli može do trijumfa protiv favorita i u gostima! S. STAMENIĆ

10 Arena

Košarka

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Vučević se vratio treninzima Orlanda nakon što nije igrao protiv Bostona

Povreda nije ozbiljna

Naša NBA zvijezda Nikola Vučević nije ozbiljnije povrijedio skočni zglob.

Očekuje se da povreda bude potpuno zaliječena do starta nove sezone naredne sedmice.

Baranin nije nastupio za Orlando u meču sa Bostonom u noći između petka i subote.

Centar naše reprezentacije se obratio javnosti, sa željom da navijače ekipe

sa Floride uvjeri da nije suočen sa ozbiljnijim problemom.

- Radi se samo o tome da sam nezgodno stao i osjetio bol. Ne radi se o opasnijem istegnuću. Da

nije pripremna faza i da smo već u ritmu ligaških mečeva, možda bih i nastupio u nekoj mjeri protiv Bostona. Ovako, odluka je bila da presjedim i da sačekam da bol potpuno umine, da ne bih rizikovao pogoršanje te ili neku drugu povredu rekao je Vučević za Orlando Sentinel.

Sa njim u postavi Orlando je ostvario tri rutinske pobjede na startu priprema. Potom je ubjedljivo poražen bez našeg Ol-star centra od Bostona...

- Bitno je da probamo i varijante bez mene u rotaciji. Siguran sam da mladi Mo Bamba može da me odmijeni na pravi način - rekao je Vučević.

Za današnji duel sa Atlantom trener Stiv Kliford najavio je da će uključiti veliki broj igrača u rotaciju, a očekuje se i da Vučević dobije makar manju minutažu. Prošle sezone imao je učinak od 20,8 poena, 12 skokova i 3,8 asistencija po meču, što je najbolji lični skor u NBA karijeri do sada za Crnogorca.

S. S.

Lovćen deficitaran na poziciji centra

Povreda Rakočevića PODGORICA - Gligorije Rakočević (24), ljetošnje pojačanje Lovćena, povrijedio se i čeka ga nešto duža pauza, od makar nekoliko sedmica.

Bjelopoljac koji je tokom ljeta bio na pripremama Budućnost Volija nije mogao nastupiti u porazu od Sutjeske 91:81 u subotu na Cetinju, u prvom kolu Erste lige. U tom meču rival je imao pet skokova više od domaćina. Prethodne srijede Lovćen je pobijedio Sutjesku

u ABA 2 ligi, a u toj utakmici Rakočević je imao učinak od osam poena i četiri skoka.

Rakočević je 23. avgusta stigao u Lovćen, kao zamjena za povrijeđenog Miloša Koprivicu. Koprivica će zbog teže povrede koljena propustiti cijelu sezonu. Gligorije je dugo košarkaški sazrijevao u Americi, na jakom NCAA univerzitetu Oregon Stejt, a prethodno i u srednjoj školi Kantvel.

Ponikao je u bjelopoljskom KK Centar.

S. S.

Bajern sačuvao maksimalan učinak u Bundesligi

Radonjić bez greške Bajern našeg trenera Dejana Radonjića pobijedio je Braunšvajg 75:62 u derbiju 3. kola Bundeslige. Bavarci imaju maksimalan skor na startu domaće sezone.

Radonjićev tim predvodili su centar Danilo Bartel sa 14, krilo Greg Monro sa 11 i bek Nihad Đedović sa 11 poena.

Monro, pojačanje iz NBA, imao je šest skokova, šest asistencija, pet ukradenih lopti i blokadu. Za Braunšvajg ovo je bio prvi poraz sezone. Šampion Njemačke Bajern u Evroligi ima skor 1-1, a u četvrtak će na svom terenu igrati protiv francuskog prvaka Asvela, tima našeg doskorašnjeg selektora Zvezdana Mitrovića.

R. A.

Uskoro kreće treća s

Treć PODGORICA – Nakon opsežnih priprema sve je spremno za nastavak lijepe priče, čiji će treći čin predstavljati zapravo treću sezonu Bemaks lige osnovnih škola u košarci za djevojčice.

Nakon šestomjesečne pauze, početkom novembra dogovoreno je da krene nova sezone takmičenja, koje će okupiti oko 250 djevojčica iz 18 osnovnih škola, sa teritorije glavnog grada, gradske opštine Golubovci i opštine Tuzi.

Na sastanku koji je juče održan u ,,Bemaks areni“, gdje će biti odigrane sve utakmice lige, Zoran Vujičić, prvi čovjek ženskog košarkaškog kluba Budućnost Bemaks u ime organizatora, dogovorio je sa profesorima škola koje su učesnice određene detalje oko samog takmičenja. Dogovoreno je da u trećoj sezoni Bemaks lige bude uvedeno i pravilo da se na polovini prve dvije četvrtine, mijenjaju kompletne petorke, a sve u cilju da bi što više djevojčica imalo priliku da igra i osjeti čari košarke.

- Činjenica je da je Bemaks liga u prethodne dvije godine donijela mnogo toga pozitivnog, da smo uspjeli da omasovimo ovaj sport, što je i bio cilj, jer se u našoj školi košarke javio veliki broj novih polaznica. Zadovolj-

Košarka

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

sezona Bemaks lige osnovnih škola u košarci za djevojčice

ći čin lijepe priče

OŠ „Branko Božović“ prošlogodišnji pobjednik

stvo je da se upravo kroz ovu ligu afirmisalo nekoliko novih talenata, djevojčica koje su stigle i do prvog tima Budućnost, pa čak i do kadetske reprezentacije. Sve to govori da je ovaj projekat pravi potez i zbog toga nastavljamo za dobro ženske

košarke sa ovom pričom – kazao je Zoran Vujičić.

SVE VEĆI ODZIV Baš kao i prethodne sezone u ligi će učestvovati ,,Sutjeska“, ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Oktoih“, ,,21.maj“, ,,Vuk Karadžić“, ,,Štampar

Makarije“, ,,Radojica Perović“, ,,Maksim Gorki“, ,,Savo Pejanović“, ,,Dragiša Ivanović“, ,,Božidar Vuković Podgoričanin“, ,,Branko Božović“, ,,Vlado Milić“, ,,Vladimir Nazor“, ,,Pavle Rovinski“, ,,Marko Miljanov“, ,,Niko Maraš“ i ,,Ma-

hmut Lekić“. Ekipe će biti podijeljene u dvije grupe sa po devet timova, a nakon grupne faze i devet kola, slijedi eliminaciona faza.

Tokom pauze, prošlosezonski finalisti učestvovali su na međunarodnom košarkaškom kampu, dok je

Arena 11

nekoliko škola organizovalo prijateljske mečeve, što je najbolji dokaz da su djevojčice zavoljele košarku.

- Ovo je zaista sjajna priča.

U početku je bilo teško formirati ekipu, jer nije bilo mnogo raspoloženih djevojčica za košarku, ali kako je vrijeme odmicalo, odziv je bio sve veći. Organizatori lige su se zaista potrudili da se djeca osjećaju kao profesionalci, jer kompletna sportska oprema i dvorana u kojoj igraju zaista djeluje na profesionalnom nivou i to je sigurno uticalo da mnoge od njih uđu u košarkašku sekciju – kazala je Marija Nišavić, profesorica iz OŠ ,,Sutjeska“.

GOSTI BUDUĆNOSTI Direktor Zoran Vujičić objasnio je da će sve djevojčice koje su učesnice Bemaks lige, biti specijalne gošće ŽKK Budućnost Bemaksa u četvrtak 17. oktobra na meču protiv Trešnjevke. I, upravo tog dana, neposredno prije početka meča, sve djevojčice će od organizatora lige, zahvaljujući sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, dobiti na poklon novi komplet sportske opreme za novu sezonu.

- Mislim da je ovo jedinstvena priča i sigurno da će za djevojčice biti poseban doživljaj da zajedno prate košarkašku utakmicu Budućnosti u novoj dvorani, koja zaista izgleda nevjerovatno.

Mislim da je ovo pravi potez i da će upravo zahvaljujući djevojčicama Budućnost imati i podršku na utakmicama, ali i da će dobiti nove talente – kazao je Dragan Mijušković, profesor iz OŠ ,,Oktoih“.

R.P.

Novi trijumf Saragose u španskoj ACB ligi

Nemanja Radović blizu vrha Saragosa našeg reprezentativca Nemanje Radovića nastavila je niz dobrih izdanja na startu španske ACB lige, pobjedom nad Betisom u gostima 71:69.

U meču u Sevilji, Bjelopoljac Radović igrao je 14 minuta i upisao šest poena uz četiri skoka, šutirajući 6-3 za dva poena. Saragosa ima skor 3-1 i na tre-

ćem je mjestu u najjačoj ligi Evrope, iza Real Madrida i Burgosa.

Mursija našeg reprezentativca Dina Radončića izgubila je na gostovanju Burgosu 92:82. Mladi bek-krilo Radončić je na ovom meču nastavio niz dobrih izdanja sa osam poena, šest skokova i jednom ukradenom loptom za 20 minuta na parketu.

Mursija do sada ima polovičan skor 2-2 u ACB ligi.

Gran Kanarija je pobijedila Andoru 80:67 za skor 2-2 u ligi. Naš veliki talenat Jovan Kljajić nije nastupio za tim sa Kanarskih ostrva, dok je bivši reprezentativac Omar Kuk uz šest poena imao po četiri skoka i asistencije i dvije ukradene lopte.

S. S.

12 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

CETINJSKI LIST

Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Lovćenu derbi Prva liga za odbojkašice (2. kolo)

Sigurne Baranke

PODGORICA - Lovćen je bio bolji od Rudara (28:23) u derbiju 3. kola Prve rukometne lige, iako su gosti u drugom poluvremenu vodili sedam razlike!

Cetinjani nijesu gubili na-

du, strpljivo i hrabro igrali su do kraja i pobjedom se pridružili Partizanu sa maksimalnim učinkom.

Kod Cetinjana po pet golova postigli su Aleksa Perišić i Luka Vukičević, gol manje kod gostiju dali su Arsenije Dragašević, Radojica Če-

Održan međunarodni karate turnir ,,Kolašinski pobjednik“

Crnogorski bokseri uspješni na reviji ,,Velikani Slavije“ u Banjaluci

Totalna dominacija

Omladinac najuspješniji PODGORICA - Karatisti podgoričkog Omladinca najuspješniji su učesnici međunarodnog karate turnira ,,Kolašinski pobjednik“, na kojem je nastupio 501 takmičar iz 28 klubova.

Omladinac je nastup u Kolašinu završio sa 57 medalja i 146 bodova karatisti podgoričkog kluba osvojili su 40 zlatnih, devet srebrnih i osam bronzanih medalja. Domaći Gorštak osvojio je drugo mjesto sa 11 zlatnih, deset srebrnih i 15 bronzanih medalja i 68 bodova, ali rezultati kolašinskog kluba nijesu se računali za konačan plasman. Iskra, koja je zauzela treće mjesto, zato je nastup završila kao drugoplasirana sa 50 bodova

pić, Nemanja Matović i Petar Eraković.

U ostalim mečevima Partizan iz Tivta savladao je Mornar 7 27:22 (17:11), Budvanska rivijera bila je bolja od Jedinstva 28:24 (14:11), a Komovi od Danilovgrad – 35:24 (19:14).

R. P.

PODGORICA - Luka Bar je kao gost u Podgorici, u derbiju 2. kola Prve odbojkaške lige, slavila protiv Morače 3:1 (25:21, 10:25, 25:27, 20:25).

Gošće su opravdala ulogu favorita, iako su izgubile prvi set. Aktuelne šampionke su nakon dva kola stoprocentne, a Podgoričankama je ovo prvi poraz. Baranke su upisale drugi trijumf.

Luka Bar je upisala drugi trijumf, Morača prvi poraz. U ostalim mečevima drugog kola Nikšić je bio siguran protiv Budućnosti - 3:0 (25:16, 25:23, 25:20), a maksimalan je bio Gimnazijalac u Kotoru protiv Jedinstva France - 3:0 (25:20, 25:22, 25:14). Očekivan trijumf zabilježile su odbojkašice Galeb poliklinike Hipokrat. U gostima kod Mediteran Bemaksa slavile su 3:0 (25:22, 25:19, 25:20).

U posljednjem meču Albatros je bio bolji od Rudara - 3:0 (25:22, 25:23, 25:23).

R.A.

(10 zlatnih, 8 srebrnih i 4 bronzane medalje), dok je četvrti Mavaši 2015 na kraju osvojio treće mjesti sa 43 boda jer je osvojio 5 zlatnih, 10 srebrnih i 8 bronzanih odličja.

Takmičenje je svečano otvorio predsjednik opštine Kolašin Milosav Bulatović, a učesnike je pozdravio i predsjednik Karate saveza, Ivan Krstajić. Organizator je posebno priznanje za doprinos razvoja kluba dodijelio predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušanu Simonoviću, dok su zahvalnice uručene sponzorima.

R. P.

PODGORICA – Crnogorski bokseri imali su sjajan nastup na međunarodnoj memorijalnoj reviji ,,Velikani Slavije“ održanoj u Banjaluci. Četiri naša boksera ostvarila su četiri pobjede, a Nenadu Markoviću pripao je i pehar za najboljeg takmičara.

Na reviji su nastupili članovi bokserskog kluba ,,Podgorica“ Edin Alković, Nenad Marković, Stefan Savković i Milovan Sekulović, koji su osvojili zlatne medalje. Maksimalan učinak na još jednoj reviji u regionu uz pehar najboljeg boksera dokaz su kvaliteta.

- Izuzetno sam zadovoljan nastupom naših boraca, a moram naglasiti da je ista ekipa i prošlog vikenda dominirala na reviji u Kragujevcu, na kojem su nagradjeni sa tri pehara – kazao je selektor Boško Drašković.

Edin Alković je u kategoriji do 56 kg u uzrastu mladih prekidom u drugoj rundi savladao Branislava Zeremskog iz Srbije. Najbolji bokser revije Nenad Marković je takodje u uzrastu mladih, ali u kategoriji do 60 kg, nakon tri runde pokazavši veliko umjeće slavio nad Elijom Geodeckim iz Njemačke.

U konkurenciji seniora Ste-

fan Savković do 69 kg je na poene poslije dva nogdauna bio bolji od Gašpar Podgoršeka iz Slovenije.

Kapiten reprezentacije Milovan Sekulović je u kategoriji do 81 kg prekidom u trećoj rundi savladao Slovenca Fran Firera.

S bokserima su na reviji bili selektor Boško Drašković i direktor reprezentacije Dragan Djuričković. R. P.

Formula 1

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Arena 13

VN Japana: Mercedes dočekao pobjedu Finca i šestu titulu u poretku konstruktora

Leteći start Botasa Veliki dan za Mercedes, proslavljenu šestu uzastopnu titulu Formule 1 u poretku konstruktora, potpisao je pobjedom juče u Suzuki Valteri Botas, na Velikoj nagradi Japana.

Finac je zaslužio trijumf ispred Sebastijana Fetela iz Ferarija i timskog kolege Luisa Hamiltona.

Fantastičan početak, preticanje Ferarijevih Sebastijana Fetela i Šarla Leklera koji su startovali iz prvog reda, lansirao je Botasa na vrh, koji nije prepuštao do kraja trke. Dočekao je treću pobjedu sezone, šestu u karijeri. Ova je od svih prethodnih najbolja potvrda da se zaista radi o vrhunskom vozaču.

- Teško je bilo i u odlaganim kvalifikacijama, nekoliko sati uoči trke. Nije lako kada u Suzuki krenete sa treće pozicije, pogotovo ne kada imate rivale iz Ferarija ispred sebe sa bolidima bržim na pravcima. Ali takav je bio dan, nakon tajfuna u Japanu, kada osjetite da možete sve

Rezultati

1. Valteri Botas (Mercedes) 1:21:46,755 2. Sebastijan Fetel (Ferari) +13.343 3. Luis Hamilton (Mercedes) +13.858 4. Aleks Albon (Red Bul) +59.537 5. Karlos Sajnc (Meklaren) +69.101 6. Danijel Rikjardo (Reno) +1 krug 7. Šarl Lekler (Ferari) +1 krug 8. Pjer Gasli (Toro Roso) +1 krug 9. Serhio Perez (Rejsing Poing) +1 krug 10. Niko Hilkenberg (Reno) +1 krug

Titula za Laudu

Generalni plasman

Toto Volf, šef šampionskog Mercedesa, šestu uzastopnu titulu u konkurenciji konstruktora posvetio je legendarnom Austrijancu Nikiju Laudi, trostrukom prvaku svijeta i dugogodišnjem direktoru Mercedesa.

- Od početka velikog putovanja tima Mercedesa u Formuli 1 njegovo prisustvo i vizija bili su vrlo važni.

Lauda je bio posebna osoba - kazao je Volf o slavnom asu Formule 1 koji je preminuo u maju ove godine u 71. godini.

1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Šarl Lekler 4. Maks Ferstapen 5. Sebastijan Fetel

Pozicija niže za Leklera

338 274 221 212 212

ostvariti. Odlično sam iskoristio šansu na startu, Fetel je imao probleme, a Lekler kontakt sa Ferstapenom. Za mene je ovo bilo uživanje i zabava, za slavljenički dan Mercedesa - rekao je Botas, koji je za deset poena smanjio veliki zaostatak za Luisom Hamiltonom u generalnom plasmanu.

Njemac Fetel je bio briljantan u kvalifikacijama, održanim četiri sata pred trku.

Ipak, ostao je odmah na startu bez šanse za drugu pobjedu u sezoni.

- Moj start je bio vrlo loš,

Zbog incidenta na startu trke (riskantan manevar u duelu sa Maksom Ferstapenom u kojem je ,,izgurao“ rivala sa staze, pa odbijanje da ode u boks iako oštećenog bolida) Šarl Lekler kažnjen je sa 25.000 eura.

Takođe, na vrijeme mladog vozača Ferarija dodato je pet sekundi za incident i deset sekundi za vožnju sa oštećenim vozilom, tako da je trku završio kao sedmi, iako je kroz cilj prošao šesti. odmogao sam sebi, Lekleru, mom timu. Na kraju, nakon tako grube greške, bio sam drugi što i nije toliko loše. Dobro je da se u kvalifikacijama vidjelo da smo i dalje vrlo brzi. U prvoj polovini trke Botas je bio

neuhvatljiv. Moja defanzivna taktika bila je odlična do kraja - rekao je četvorostruki prvak svijeta Fetel.

Luis Hamilton je trećim mjestom smanjio šanse da već za dvije sedmice u Meksiko Sitiju osigura titu-

lu. Sada ima 64 poena više od Botasa. Interesantno, bio je ljut na timsku strategiju Mercedesa. Taktika sa mekim pneumaticima i dva zaustavljanja trke nije upalila, ,,potrošili“ su se brže od očekivanog. Šanse da pretekne Fetela nije bilo…

- Trebala nam je odvažnija taktika, za vožnju na limitu.

Kad god bi se primakao Fetelu, pneumatici bi ,,goreli“. Loša procjena, šteta - rekao je Hamilton kritikujući čelnike Mercedesa u slavljeničkom danu za tim.

Interesantno, Mercedes je postao prvi tim koji je osvojio šest titula u poretku konstruktora zaredom, a prethodno je dijelio rekord sa Ferarijem (serija od 2000-2004. godine), Šampionat se nastavlja 27. oktobra, do kraja sezone ostale su samo četiri trke, a u opticaju je svega 104 poena. Hamilton će imati šansu da u Meksiko Sitiju osigura šestu svjetsku titulu u karijeri, a za to mu je potreban rezultat bolji za 14 poena od timskog kolege Botasa.

S. S.

14 14. oktobar 2019.

Arena 14.Ponedjeljak, oktobar 2019.

Arena 14. oktobar 2019.

14 Ponedjeljak, Arena Ponedjeljak,

Lutrija Lutrija Lutrija

Ponedjeljak

07:00 Jutarnji program - uživo 14:15 Planinama- repriza 18:45 U objektivu - repriza 10:00 Hrana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to - repriza 19:00 Aktuelno 10:45 Čuj,čuj to - premijerno 15:00 Na domaćem terenu 19:30 Koncert 11:00 Mapet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 11:15 Učimo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 20:00 Humoristička serija 11:30 Legendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza 20:30 Crnogorske anegdote repriza 18:45 U objektivu - repriza utarnji program - uživo 11:45 Lijek iz prirode14:15 Planinama16:30 Intermeco 20:45 Planinama rana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to16:45 - repriza 21:00 Intermeco 12:00 Sportske vijesti - uzivo Servisne informacije19:00 Aktuelno 21:15 Gušteranje - premijerno 12:30 Opstanak 17:00 Mapet šou – repriza 19:30 Koncert 15:00 Na domaćem terenu j,čuj to - premijerno 17:30 Dogodilo se…repriza 22:00 Film 13:00 Dogodilo se…. apet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 17:45 CG Ekonomija repriza 00:00 Aktuelno - repriza 13:15 Moda 20:00 Humoristička serija mo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 13:30 Goleada - premijerno 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza 20:30 Crnogorske anegdote gendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza dnevnog programa 14:00 U objektivu - premijerno 18:30 Lijek iz prirode - repriza

ek iz prirode ortske vijesti - uzivo stanak ogodilo se…. da leada - premijerno objektivu - premijerno

Ponedjeljak

16:30 Intermeco 20:45 Planinama 16:45 Servisne informacije 21:00 Intermeco 17:00 Mapet šou – repriza 21:15 Gušteranje - premijerno 22:00 Film 17:30 Dogodilo se…- repriza 00:00 Aktuelno - repriza 17:45 CG Ekonomija - repriza 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza Neobična dešavanja i ljudi, 18:30 Lijek iz prirode - repriza rijetka zanimanja, dnevnog dobra programa djela, slobodan pristup, opušten stav i neobavezno držanje voditelja.

Autor i voditelj:

Matija Milačić

Neobična dešavanja i ljudi,

Crne Gore Crne Gore

Ponedjeljak, 14. oktobar Ponedjeljak, 14. oktobar 2019. 2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 14. oktobar 2019.

Masters u Šangaju: Rus lako pobijedio Zvereva u finalu

Čak 24. medalja karijere

Rekord Bajls Simon Bajls (22), prva zvijezda moderne gimnastike, oborila je rekord osvajanjem 24. medalje u karijeri na šampionatima planete.

Na Svjetskom prvenstvu u njemačkom Štutgartu Amerikanka je rekord dostigla osvajanjem zlata na gredi. To je za nju 18. planetarno zlato karijere.

Dosadašnji rekorder bio je legendarni Bjelorus Vitalij Šerbo. Prethodno, Bajls je rekord izjednačila u subotu, titulom u preskoku. U Štutgartu je osvojila već četiri zlata.

R. A.

Silni Medvedev Najuspješniji teniser u posljednjih tri mjeseca Danjil Medvedev pobijedio je juče Aleksandra Zvereva 6:4, 6:1 u finalu mastersa u Šangaju, meču koji je bio potpuna demonstracija klase i superiornosti mladog Rusa.

Medvedev (23) već ima četiri titule ove sezone, dvije na mastersima (nakon Sinsinatija).

Igrao je i dramatično finale US opena. Nakon rutinske pobjede bio je neuobičajeno miran. Za njega ovo je bilo šesto finale zaredom na turnirima na kojima je nastupao.

- Svi govore da žele da vide neke nove momke, nešto novo, to sam odlučio da im dam. Ne slavim svoje pobjede. Jednostavno ostanem miran. Odradim svoj posao i to je to - rekao je Medvedev.

Od skora 3:3 u prvom setu dominirao je isključivo po-

bjednik, koji je poveo 5:0 u drugom setu. Duel je zaokružio asom... Već danas započeće nastup na turniru u Moskvi.

- Kada pogledam, mnogo sam ponosan na ostvareno u posljednjim mjesecima.

Naporno sam radio da bi

tako bilo. Želim samo da se niz nastavi - rekao je Medvedev.

Zverev je govorio o pobjedniku turnira kao o teniseru koji je trenutno u najboljoj formi na planeti.

- Rekao sam nakon polufinala, Danjil je najbolji na

svijetu sada. Mjesecima igra na nevjerovatnom nivou. Ovakvu igru do sada nijesmo gledali, želim mu sve najbolje - rekao je Zverev.

Interesantno Medvedev je ove godine igrao u finalima čak devet ATP turnira. S. S.

Prva WTA titula za 15-godišnjakinju, na turnir stigla kao ,,laki luzer“

Trofej za Gof u Lincu Koko Gof (15), američka teniska senzacija, pobijedila je Jelenu Ostapenko 6:3, 1:6, 6:2 za prvu titulu karijere na WTA turnirima, u austrijskom Lincu.

Ragbisti Kanade u akciji nakon tajfuna u Japanu

Pomoć ugroženima

Ragbi selekcija Kanade oduševila je sportsku planetu, odlukom da tokom Svjetskog prvenstva u Japanu učestvuje u akciji čišćenja i pomoći nakon snažnog tajfuna Hagibis.

Više desetina hiljada Japanaca učestvovalo je u akcijama pružanja pomoći ugroženima, kao i u čišćenju. Kanađani su se priključili u Kamaišiju, nakon što je zbog bezbjednosti otkazan meč protiv Namibije.

Kanada je na Svjetskom prvenstvu završila nastup sa skorom od tri poraza u tri meča. Ipak, ovim potezom izvjesno je zavrijedila širu pažnju planetarne javnosti, nego što će je dobiti eventualni šampion planete.

R. A.

Tinejdžerka iz Atlante (američka savezna država Džordžija) je najmlađa šampionka nekog turnira od Nikol Vaidišove iz 2004. godine. Titulu je dočekala na takmičenju na kojem je nastupila kao ,,laki luzer“ - specijalnu pozivnicu za nastup dobila je dan pred početak, nakon odustajanja Anđelik Kerber. U prvom finalu karijere, u odlučujućem trećem setu povela je 5:0, pa ispustila prve dvije meč-lopte. Ipak u završnici

pronašla je prisebnost i fokus i zaslužila pobjedu protiv bivše šampionke Rolan Garosa.

Gof će od danas biti 71. teniserka na planetarnoj

WTA listi i to joj je prvi plasman među najboljih 100 na svijetu. U julu ove godine oduševila je teniski svijet plasmanom u osminu finala Vimbldona. R. A.