Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću
Podgorica • Crna Gora • Ponedjeljak, 21. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19373 • Cijena 0,70 eura
godina
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ne može da stane na kraj krijumčarenju nedozvoljenih predmeta
Od 2018. godine u zatvor unijeto 735 telefona
Iz Uprave su kazali da je samo prošle godine zaplijenjeno 514 telefona. Među nedozvoljenim sredstvima službenici su pronašli i „materije nepoznatog porijekla“, kao i improvizovane bodeže
STR.STR. 8. i 9.7
INTERVJU: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose u Beogradu
AKTUELNO: Kako je protekla prva neradna nedjelja u Crnoj Gori
Kremlj odlučuje ko će biti lider opozicije
U pekarama veća prodaja hljeba za 40 odsto
STR. 3.
STR. 4. i 5.
Na teritoriji glavnog grada ima 242 spomen-obilježja
Status kulturnog dobra ima 77 spomenika STR. 16. i 17.
ILUSTRACIJA
Crnogorski srednjoškolci na takmičenju u Dubaiju
Predstaviće svijetu svog robota
STR. 15.
PODGORICA: Pretresi u Kokotima, lisice stavljene Branku Miranoviću
Bliski saradnik Bojovića i Koraća uhapšen zbog oružja
Str. 9.
2
Politika
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Danas sjednica crnogorskog parlamenta
Raspravljaju o radu Pažina
PODGORICA- Poslanici crnogorskog parlamenta počeće danas raspravu o 20 tačaka dnevnog reda, među kojima je Interpelacija o radu potpredsjednika Vlade za politički sistem i pravosu-
đe Zorana Pažina. Poslanici će, između ostalog, raspravljati o prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, o komunalnoj djelat-
Pobjeda
nosti, o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Na dnevnom redu je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja. Tema rasprave biće izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno - istorijskog područja Kotor i godišnji izvještaji o radu Komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala i Fonda za zaštitu depozita. Poslanici će raspravljati o prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o zaštiti potrošača. Na dnevnom redu su i izbori i imenovanja. N. R. Milo Đukanović
Poruka poslanika HGI-ja Adrijana Vuksanovića
Ovog puta mi kritikujemo Brisel Đukanović na ustoličenju cara Naruhita Predsjednik Crne Gore u posjeti Japanu
PODGORICA - Navikli smo da iz Brisela stižu kritike na račun regiona, ali ovog puta zamijenjene su uloge i kritike mi upućujemo Evropskoj uniji – poručio je u razgovoru za Antenu M poslanik HGI-ja Adrijan Vuksanović, član skupštinskog Odbora za evropske integracije, reagujući na odbijanje Evropskog savjeta da počne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Poslata je loša poruka, ne samo Tirani i Skoplju nego cijelom regionu, smatra Vuksanović i ističe da su dvije države donijele čak i nekoliko nepopularnih odluka ne bi li počeli pristupne pregovore. - Kome sad ide na ruku ovakva odluka Brisela? Ide upravo onim neevropskim snagama u Albaniji i Sjevernoj
Adrijan Vuksanović
Makedoniji. Brisel mora sa više senzibiliteta da prati situaciju i da ima u vidu da za ovo podneblje nije zainteresovana samo EU već i neki drugi subjekti koji ne dijele evropske vrijednosti - ukazu-
je Vuksanović. Što veliko ,,ne“ iz Evropskog savjeta znači za Crnu Goru? Vuksanović ističe naša dostignuća; napominje da postoji interna spremnost Crne Gore da zatvori šest poglavlja a
za jedino koje je preostalo neotvoreno, poglavlje 8 – Konkurencija, ispunjena su mjerila. - Ne zavisi, međutim, sve od nas. Nekad malo toga zavisi od nas. Mislim da smo upravo sad u tom trenutku - fokus je na Evropskoj uniji koja će, nadam se, shvatiti da je proces proširenja istovremeno i konsolidacija ovog prostora naveo je on. Dodaje da je najznačajnija tekovina EU mir i stabilnost. ,,A gdje je to više potrebno nego na Balkanu koji je bio izvor svega, samo ne mira i stabilnosti“, pita se Vuksanović. -Ukoliko bi došli u jedno turbulentno razdoblje, to bi neminovno prenijeli van naših okvira i donijelo bi dodatne nestabilnosti unutar same EU. Zbog toga se nadam da ćemo do kraja godine otvoriti poglavlje 8 - naglasio je Vuksanović za Antenu M. R. P.
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovao je juče u Tokio, gdje će na poziv Vlade Japana prisustvovati ceremonijama povodom ustoličenja cara Naruhita. - Đukanović će sa suprugom Lidijom prisustvovati 22. oktobra u Državnoj dvorani Seiden, ceremoniji ustoličenja Njegovog Carskog Veličanstva Naruhita (Sokurei Seiden-nogi), i biće gost na dvorskom prijemu nakon ceremonije ustoličenja (Kyoen-no-gi), koji za najvisočije zvanice priređuje car Naruhito sa caricom Masako - saopšteno je iz kabi-
neta Đukanovića. Sljedećeg dana, Đukanović će sa suprugom Lidijom biti gost prijema koji u čast stupanja na prijesto priređuje japanski premijer Šinzo Abe sa suprugom. - Ceremoniji ustoličenja novog japanskog cara prisustvovaće veliki broj stranih zvaničnika, uključujući kraljeve, krunisana lica i članove kraljevskih porodica, šefove država i vlada i predstavnike UN i EU. Stupanjem na prijesto cara Naruhita, 1. maja je započela nova japanska era ‘Reiwa’ (prekrasna harmonija) - podsjećaju iz kabineta Đukanovića. R. P.
Pobjeda
Politika
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
INTERVJU: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose u Beogradu
Kremlj odlučuje ko će biti lider opozicije
BEOGRAD - U Crnoj Gori i Srbiji, Rusija finansira dio opozicije i za sljedeće izbore se očekuje formiranje bloka antievropskih populističkih partija, ocjenjuje Dušan Janjić, direktor beogradskog Foruma za etničke odnose, u intervjuu za Pobjedu.
POBJEDA: Sljedeće godine su izbori u Srbiji i Crnoj Gori, koliko je Rusija prijetnja tim izborima i hoće li se miješati u njih kao prije tri i po godine? JANJIĆ: Jasno je da je uticaj Rusije na političke strukture u Srbiji značajan. Rusija, kao i svaka sila koja pretenduje da bude regionalni i svjetski igrač, ima i svoje mehanizme da nametne neke teme i lidere i obavještajne i druge aktivnosti koje smo vidjeli u Crnoj Gori i Makedoniji i toga će i dalje biti. Mislim da je tu najvažnija rezistentnost domaćih struktura: u Crnoj Gori je jasno naznačeno koji su ljudi nosioci ruskog uticaja, ona je našla mehanizme da iz vlasti marginalizuje one koji su bili protiv ulaska u NATO. Dio crnogorske opozicije se nakačio na teme – da su veći Srbi od nas Srba i veći Rusi od Rusa, ali to je i pitanje finansiranja tih ljudi i njihovih viđenja identitetskih problema i to će Rusija i dalje sigurno koristiti u Crnoj Gori. Opozicija i u Srbiji i u Crnoj Gori ne smije da kaže da su protiv EU, ali će u Srbiji govoriti da su protiv NATO-a, a u Crnoj Gori da su protiv korupcije. Zašto? Zato što se promijenio stav Rusije prema EU. Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije, jasno je rekao, prilikom posljednje posjete Sarajevu prije par mjeseci, da više ne možete bez pitanja Rusije biti ni član EU. To znači da će se ove godine na izborima pojaviti strašan blok antievropskih populističkih partija. U Srbiji će glavno obilježje biti proruski nastupi i poznata priča koja jako dobro igra održavanje status kvo - nemoj sada da priznamo Kosovo, vrijeme će se promijeniti.
Beograd
Crnogorci u Beogradu i problem identiteta - Imamo totalnu konfuziju u glavama ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore, a žive u Srbiji jer ne znaju šta su kada se u Beogradu dočepaju vlasti, moći i novca. Tada se kod njih pojavi teza o zajedničkom porijeklu, a porijeklo se interpretira prema potrebama. Ako se u Srbiji pojavi vlast koja ima problem ili krizu identiteta ili hoće da manipuliše sa tim uvijek će imati to na raspolaganju - kaže Janjić. U Crnoj Gori na nivou promijenjenih agendi pojaviće se antievropski programi plus korupcija, koja je stalna tema. U Srbiji će biti protiv NATOa, protiv rješavanja pitanja Kosova. Uticaj Rusije će biti jači u Srbiji nego u Crnoj Gori, jer su ruske investicije u Srbiji veće, samim tim se povećava i njihov interes. POBJEDA: Po izvještavanju medija u Srbiji koji su otvoreno na strani vladajuće koalicije stalno se prizivaju neki neredi u Crnoj Gori. Kada će to prestati? JANJIĆ: Nikada. Dante je svojevremeno napisao da je nacionalizam ideologija sjecikesa. Dokle god ima mogućnosti da drugima odsiječete kesu, biće i nacionalista koji će vikati ,,Živjela Italija“, ,,Živjela Srbija“, ,,Živjela Crna Gora“, a istovremeno pljačkati te građane i međusobno sarađivati. Jugoslavija je donijela jednu stvar koja se dugo neće promijeniti; ko god hoće da kaže da je demokrata on mora da bude antikomunista, a to se prevede da bude nacionalista. Otpor prema Jugoslaviji i njenom antifašizmu je žestok i svi nacionalistički pokreti na teritoriji bivše Jugoslavije su bili fašistički i profašistički, a
Dio crnogorske opozicije se nakačio na teme – da su veći Srbi od nas Srba i veći Rusi od Rusa, ali to je i pitanje finansiranja tih ljudi i njihovih viđenja identitetskih problema i to će Rusija i dalje sigurno koristiti u Crnoj Gori kazao je Janjić
Nije moguća carinska unija Zajedničke balkanske institucije vidim u domenu zapadnobalkanske mreže za prenos energije, za upravljanje vodama, ekologijom, usaglašavanje ekonomije, odbrane od nepogoda klimatskih promjena, upravljanje migracijama - što bi vodilo harmonizaciji mnogih sektora. Ne vjerujem u jednu carinsku uniju koja bi imala neka nadnacionalna nova tijela, to nije moguće, već samo usaglašavanje zajedničkih interesa i mehanizama za usaglašavanje tih interesa. nije bilo antifašizma. Ako se pravi nova istorija, onda oni prave tu istoriju tako što sebe predstavljaju kao demokratske nacionaliste, a relativizuju ovaj drugi dio. Ali, ako iz toga ne mogu da se prave privilegije poput zarađivanja para mimo kontrole, nacionalizam će vremenom sa jedne strane postojati folkloran a sa druge rasistički prema onima koji dolaze žutim, crnim itd. i žestoko antizapadan. POBJEDA: U momentu kada EU ne odobrava otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zbog stava Francuske, koliko je ostvarljiva ideja o balkanskoj carinskoj uniji ove dvije države i Srbije? Da li je za tu ideju Srbija imala podršku iz EU? JANJIĆ: Ideja je stara i preporučivana iz Višegradske
grupe, Nordijskog savjeta, Njemačka jako podržava regionalno organizovanje Evrope što je priprema za EU. Onima koji vode Srbiju sigurno nije palo na pamet da treba da prave trojke i šestorke za ulazak u EU. Nije to zamjena za Ceftu, već organizovanje dokumenata koje Cefta nema, a u istoriji je to poznato pod imenom Beneluks. Dakle, neka vrsta carinske unije koja bi imala svoje institucije nikada se neće realizovati, ali će se realizovati prva tačka Deklaracije koju su potpisale ove tri zemlje, a govori o slobodi kretanja ljudi, kapitala, radne snage… Tu ideju zagovara i predsjednik Crne Gore i ona direktno korenspondira sa Berlinskim procesom: uvođenje zajedničkih prelaza koje Srbija
ima sa Kosovom, Kosovo sa Albanijom. Srbija mora to da uvede sa Sjevernom Makedonijom pošto je otvorila auto-put, a jednog dana će to uraditi i sa Crnom Gorom i BiH kada, nadam se, naprave auto-puteve. Granični prelazi su obilježeni, ali na njima nema kontrolnih punktova, prelazi se sa ličnom kartom, a oficijelni granični prelazi su smješteni npr. u lukama ili unutrašnjosti zemlje, roba se deklariše od grada iz kojeg kreće ka gradu u koji stiže, kontrola te robe je moguća od bilo koje zemlje kroz koju prolazi, ali nema dodatnog carinjenja robe. To se u javnosti zove mini Šengen. POBJEDA: Dejvid Kostelančik, direktor kancelarije za Južnu i Jugoistočnu Evropu Stejt departmenta, je na Devetom bezbjednosnm forumu u Beogradu pozvao srpsku vlast da prestane da lobira za povlačenje priznanja Kosova. Ako Beograd to ne posluša, može li se očekivati da SAD neće biti partner broj jedan u rješavanju kosovskog pitanja? JANJIĆ: On je ponovio od ranije poznate stavove zemalja Kvinte i Vašingtona da postoje dva preduslova za obnovu dijaloga: da se ukinu
3
Mini Šengen Mini Šengen podržavaju svi, od Vašingtona do Brisela: da se pravi tržište radne snage i sloboda kretanja za oko 20 miliona ljudi. Iako u dokumentu (Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija) stoji da će biti realizovan do 2021. godine, do tada mogu da se naprave samo saglasnosti. Realno je da mehanizmi zažive do 2025. godine, što znači da će tim zemljama biti olakšano kretanje čak i ako neko od njih uđe u EU. takse i čeka se formiranje vlade Kosova (mislim da to neće biti prije 3. decembra) i drugi je da Srbija prestane sa delegitimizacijom člansttva Kosova u međunarodnim organizacijama. Činjenica da je Haradinaj povukao zahtjev prijema Kosova u Interpol rezultat je zajedničkog pritiska i Beogradu je tim potezom dato vrijeme. Dakle, to je direktan pokazatelj kako SAD misle da pomognu stranama i od decembra kada se ukinu takse nema više vrdanja oko osporavanja Kosova. POBJEDA: Da li će u junu sljedeće godine Srbija totalno normalizovati odnose sa Kosovom, što uključuje i priznanje Kosova? JANJIĆ: Nije realno. Realno je da će se do januara voditi intenzivne pripreme i političke i lobističke, promjene odnosa javnosti o kosovskom pitanju i da u januaru počnu pegovori. Onda imamo pregovore do juna što je možda dovoljno da se postigne kompromis oko nekog sporazuma, pa možda i da se on i potpiše. Međutim, puna normalizacija na osnovu kriterija koje je postavila EK Srbiji u poglavlju 35 ne znači samo potpisivanje papira jer Srbija poslije toga ima još dvije godine da to primijeni kroz svoj Ustav i zakone. Onda ako to primijeni pokreće se pitanje njenog članstva u EU, ali ako to nije primijenjeno onda Srbija dobija još dodatnih godinu dana...., i ako pogledate tu agendu normalizacija formalno-pravna se može očekivati tek tri godine poslije potpisivanja sporazuma. Po narodskom shvatanju proći će decenije, jer treba mnoge rane da zacijele i mnogo vode da proteče. Violeta CVEJIĆ
4
Ekonomija
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Trgovci se žalili da je bilo manje kupaca na pijaci
Pobjeda
Detalj sa jedne podgoričke benzinske pumpe
AKTUELNO: Kako je protekla prva neradna nedjelja za zaposlene
U pekarama veća prod PODGORICA – Juče je bila prva neradna nedjelja za zaposlene u sektoru trgovine na veliko i malo u Crnoj Gori, a ekipa Pobjede uvjerila se da veliki trgovinski lanci nijesu radili, kao ni butici. Otvorene su bile specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, benzinske stanice i prodavnice u okviru njih, što je u skladu sa izmijenjenim Zakonom o unutrašnjoj trgovini. Pojedini zaposleni sa kojima je razgovarala ekipa Pobjede su kazali da su nezadovoljni zbog toga, jer smatraju da nedjelja treba da bude neradan dan podjednako za sve. Zatekli smo nesvakidašnju gužvu ispred prodavnice u sklopu benzinske pumpe u Podgorici odakle nam je rečeno da ,,ne pamte da je toliko građana trgovalo kod njih“. - Tražili su nam čak i hljeb. Pitaju imamo li ćumura. Nema šta ne traže. Samo ulaze i izlaze. Ne stajemo, a opet nije u redu, mogli smo i mi da odmaramo - rekli su oni, ne želeći da iznose javno svoje ime i prezime. Neuobičajena situacija, s druge strane, je u pojedinim tržnim centrima. U Delti se tek po koji
prolaznik mogao zapaziti, jer ne rade butici i marketi, ali su, između ostalog, bili otvoreni pojedini štandovi u holu, kao i frizerski salon ,,Zoran“. - Uslužne djelatnosti rade. Mi radimo normalno, kao što smo i radili. Ne obavljamo, recimo, prodaju proizvoda, samo šišanje, pranje i feniranje - rekla je kratko za Pobjedu kasirka u frizerskom salonu ,,Zoran“ Danijela Marović. Građani su juče, kako su nam ispričali, prvi put malo duže čekali da dođu na red u podgoričkim pekarama. Kažu da su u šali pitali tamošnje zaposlene da li treba da ubuduće rezervišu hljeb. Muhadrin Najf iz pekare ,,Dimi“ kazao je da je primjetno juče zabilježena veća gužva u odnosu na ranije. - Proizvodnja nije bogzna šta veća. Imam stalne mušterije. Ne mogu sada da kažem koliko je procentualno proizvodnja povećana. Čekalo se na uslugu jedno 15 minuta - rekao je on. Njegove kolege u pekari u blizini Gintaša su prezadovoljni prihodom. - Hljeb nam jedini više prolazi i to skoro 40 odsto. Ostalo je sve isto kao i prethodnih dana - kazali su zaposleni u jednoj pekari u blizini Gintaša, koji nijesu
htjeli da iznose javno ime i prezime. Zelena pijaca u Gintašu je, takođe, radila, a proizvođačica Milijana Šanović iz Berislavaca je pozdravljajući usvojeni zakon kazala da ima utisak da građani o njemu nijesu informisani kako treba. - Danas je gora prodaja nego prethodnih nedjelja. Vjerovatno su građani shvatili da niko ne radi, osim pekara i slično. Bilo je nekih ljudi koji su zalazili ovdje i vjerovatno su to oni koji su u markete išli u kupovinu i onda su danas izašli da izvide sutuaciju na pijaci. Narod će u narednom periodu dolaziti više kod nas. Mnogo je njih koji rade kasno subotom i nijesu u mogućnosti da pokupuju sve što im je neophodno da bi namirili potrebe za nedjelju - rekla je ona, dodajući da bi, uprkos svemu, voljela i njima nedjelja da bude neradna. Osim pijace, u Gintašu rade i radnje uz pijacu, kao i štandovi. Studentkinja i preduzetnica Anja Ergić, vlasnica jednog štanda, kazala je za Pobjedu da je odlično što je nedjelja neradni dan za pojedine. - To je jedna od najboljih stvari koja je mogla da se donese u posljednje vrijeme. Ovdje rade svi štandovi u sklopu Tržnice i pija-
Kiosci su prodavali štampu
ce. Voljela bih da i mi imamo slobodan ovaj dan. Nema nikakvih najava za to, ali se nadam da će se to desiti. Promet je isti kao i prethodnih sedmica - rekla je ona. U Podgorici su juče bile otvorene i pojedine trafike. Na Tabacco shop objektima zatekli smo saopštenje da ne rade nedjeljom, u skladu, kako kažu, sa članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Pojedine druge su bile otvorene, ali zaposlene nijesu bile voljne da komentarišu javno zakon. Samo su kratko kazale da su nezadovoljne, jer smatraju
da i njima treba nedjelja da bude neradna.
KOTOR
Izvršni direktor kompanije AD Napredak, u okviru koje posluje TC Kamelija, Duško Blečić kaže da poštuju zakon. Tržni centar nije radio. - Naravno da ćemo poštovati zakonsku obavezu, ali mislim da se ovo moglo efikasnije riješiti i dalje je nejasno koji je bio razlog za inicijativu za donošenje ovog zakona. Mislim da je odluka donijeta ishitreno, bez sagledava-
ANKETA
nja stvarnih potreba i sutuacije, s obzirom da imamo zakon o radu koji je vrlo precizan kada su u pitanju obaveze svih poslodavaca bez izuzetka - kaže Blečić. On predviđa da će ovim dovesti i do zloupotrebe bolovanja, jer će ljudi, kako kaže, uzimati bolovanja, kako bi radnim danima završili svoje obaveze koje nedjeljom, koja im je jedini neradni dan, neće moći obaviti. Blečić se pita i zašto je ovim zakonom napravljena selekcija među zaposlenima. - Zašto slobodnu nedjelju nemaju, recimo, konobari koji znamo, posebno na Primorju, rade i do 14 sati dnevno, zašto nemaju radnici na građevini, zašto su ovim zakonom privilegovani zaposleni u trgovini - pita se Blečić.
BIJELO POLJE
Nevenka Šljukić
Miloš Joković
Ivana Petrović
Stanka Vukčević
Zineta Ganović
Ne treba niko da radi nedjeljom, osim, recimo, policajaca, hitne službe, zdravstvenih radnika i slično. Treba ljudima omogućiti slobodan dan. Ništa mi ovaj zakon nije poremetio. Datum je najavljen, znalo se, ništa nije iznenada.
Mislim da je primjena novog zakona da je nedjelja neradni dan u trgovinama dobar korak ka ostvarivanju prava radnika koji su više nego eksploatisani od poslodavaca. Ali ne treba tu stati.
Ovo je katastofa. Pogledajte Deltu, depresivno je. Nedjelja je dan kada treba da se družimo sa porodicom. Nemam gdje da izvedem djecu. Jezivo je ovo što je urađeno. Vidjećemo kako će sve to proteći.
Nešto mi nedostaje da uđem u market i trgujem namirnice. Navikla sam da to radim nedjeljom. Međutim, sve je to stvar navike. Pijace rade i vidim da je bolja prodaja, vjerovatno zato što su marketi zatvoreni.
Ja sam iz Bosne i Herecgovine došla. Ovakvog zakona tamo nema. Ljudi koji rade u trgovini treba da imaju jedan dan slobodan za sebe da sa porodicom provedu dan kako treba.
Veliki trgovinski lanci – marketi i hipermarketi renomiranih kompanija „Mesopromet Franca“, ,,Voli“, ,,Laković“ i ETC centar juče nijesu radili. Naime, vrata od navedenih objekata bila su zaključana, gdje postoji rampa bila je spuštena i na vidnim mjestima istaknuto da se u okviru navedenog zakona ne radi nedjeljom. I gradska stovarišta građevinskog materijala juče nijesu radila, a jedino na glavnoj gradskoj tržnici moglo se kupiti voće i povrće. Među građanima Bijelog Polja podijeljena su mišljenja u vezi sa primjenom novog zakona. Je-
Pobjeda
Ekonomija
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pekari zadovoljni
5
Detalj iz šoping mola “Delta siti”
u sektoru trgovine na veliko i malo u Crnoj Gori
daja hljeba za 40 odsto Kažnjeni trgovci u Danilovgradu i Beranama
lja bila je za kioske u kojima se prodaje štampa ali i druga roba, ali prodavačice ističu da promet nije značajno povećan u odnosu na ostale dane u sedmici. U pekarama, kojima je dozvoljen rad nedjeljom, ističu da se jučerašnji promet nije bitno razlikovao od prethodnih nedjelja, kada su radili i supermarketi, ali ni od ostalih dana u sedmici.
Zatvoreni su bili Konto marketi
Tržišni inspektori saopštili su, prenosi portal RTCG, da se odredba o neradnoj nedjelji uglavnom poštuje, a ,,utvrdili su samo dvije nepravilnosti zbog čega su kaznili dva trgovca u Danilovgradu i Beranama“. Iz Uprave za inspekcijske poslove pozivaju preduzeća da poštuju propisane obaveze. Za nepoštovanje zakona, osim novčanih kazni, propisana je i upravna mjera kojom je definisano da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili drugih praznika, zatvoriti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen.
dan od prodavaca kazao je za Pobjedu da je njemu odgovaralo dosadašnje funkcionisanje. – Slobodan dan u sedmici mogao sam da koristim onda kad mi je potreban. Ovako, prinuđen sam da odmaram nedjeljom, što mi nikako ne odgovara - kazao je sagovornik. Trojica bjelopoljskih penzionera koje smo zatekli u gradskom parku imaju podijeljena mišljenja u vezi sa primjenom novog zakona. - Što se mene lično tiče, penzija mi je više nego mizerna. Primam onu najminimalniju. Bio sam prinuđen da uzmem kredit da bih koliko-toliko upristojio prostor u kojem živim sa suprugom i nezaposlenim sinom. Razliku koju primam od penzije u iznosu 33,05 eura koristim za kupovinu potrebnih ljekova. Ne bismo imali da platimo struju i ostale potrebne dažbine da nije sina koji radi pod nadnicu fizičke poslove - jada se sagovornik. Uprkos lijepom vremenu, ulice Bijelog Polja, koji slovi za treći grad po veličini u Crnoj Gori, juParking ispred zatvorene Voli prodavnice
če do podne bile su gotovo puste.
NIKŠIĆ
Pusti parkinzi i tek poneki prolaznik ispred najvećih supermarketa u gradu pod Trebjesom dokaz su da Nikšićani ne idu u trgovinu posljednjeg dana sedmice. Kupci i poslodavci uglavnom smatraju da neradna nedjelja u trgovini neće smetati nikom, te je možda i ranije trebalo uvesti. Neki su saglasni sa činjenicom da će radnicima, pogotovo u najvećim trgovinskim lancima biti koliko-toliko lakše. Željku Mujoviću pomalo je neobično što je nedjelja neradna, ali, kako priznaje, drago mu je što je donijeta takva odluka. -Napokon je urađeno nešto dobro za radnike u trgovini, samo se nadam da to neće imati negativan uticaj na plate. Neradni dani, prije ove odluke, nijesu baš poštovani od strane svih, ali sada je već situacija drugačija i drago mi je zbog toga - rekao je Mujović.
BAR
Vlasnik Samostalne trgovinske radnje ,,Hit“ Nikola Giljen smatra da promet neće opasti zbog jednog neradnog dana. Kao poslodavac mišljenja je da neće imati negativan uticaj na poslovanje. - Možda će trebati dva ili tri mjeseca ljudima da se naviknu na zatvorene radnje nedjeljom, ali svakako je ovo jedna dobra odluka. Ne vjerujem da će doći do povećanja cijena, jer će sami kupci ući u rutinu da kupuju drugim danima. Za nas poslodavce i radnike u trgovini nedjelja će dobro doći kao dan u kojem se možemo više posvetiti porodicama - poručio je Giljen.
ROŽAJE
Zatvorene trgovinske radnje i marketi iznenadili su pojedine građane rožajske opštine koji nijesu upućeni u novi zakon o neradnoj nedjelji, tako da je bilo komentara i ponekog reagovanja. Senad Sutović je kazao da bi u
gradu morao imati neki dežurni market kako bi građani mogli da trguju, dok je Ajdin Pepeljak uputio kritiku lokalnim medijima zbog toga što nijesu o neradnoj nedjelji informisali građane. Safet Murić je zamjerio prodavcima što nijesu proteklih dana istakli obavještenje na svojim radnjama da neće više raditi nedjeljom kako bi se kupile potrebne namirnice i ostali artikli za taj dan. Ono što je, međutim, bilo uočljivo, nije bilo većeg broja građana koji su dolazili ispred prodavnica što upućuje na zaključak da su potrošači uglavnom obaviješteni o neradnoj nedjelji, za koju su nam zaposleni u tom sektoru, ali i vlasnici radnji kazali da je u pitanju dobra odluka.
HERCEG NOVI
Prvu neradnju nedjelju za trgovce Novljani su juče dočekali spremno. U razgovoru sa malobrojnim građanima koje je novinarka Pobjede srela u nedelju ujutru u naselju Topla 2, u kome ima tri prodavnice, dva kioska i jedan štand, saznali smo da su nabavku obavili u subotu te da pozdravljaju što će zaposleni u trgovini imati slobodan dan. Novljanin Slobodan Vučetić kaže da je pohvalno što je zakonski definisana neradna nedjelja za trgovine. - Ja sam na strani tih žena koje do sada nijesu imale ni jedan slobodan dan u sedmici. To su uglavnom žene u godinama, ima i mladih sa malom djecom i nemaju vremena da se posvete porodici. Najgore je što do sada nijesu imale ni praznične dane
slobodne, kako crkvene tako i državne. Ti ljudi su iskorišćeni od svojih poslodavaca. Naučićemo svi da trgujemo ostalim danima, a nedjelju ćemo posvetiti odmoru - kazao je Vučetić ističući da je njegova supruga, sve što im je potrebno za nedjelju i što je ranije kupovala tog dana, ovoga puta obavila u subotu. I Esad Kapidžić kaže da je bilo vrijeme da radnici koji su radili sedam dana u nedjelji imaju napokon jedan slobodan dan. Ističe da nije bilo iznenađenja, da je upoznat sa izmjenama zakona i da je na vrijeme obezbijedio osnovne namirnice. Juče u gradu nijesu radili supermarketi velikih trgovinskih lanaca, ,,Voli“, ,,Idea“, ,,HDL“, ,,Škorpion“, ali ni manje privatne radnje sa prehrambenom robom. Zatvoreni su bili butici, kao i štandovi na kojima se prodaje voće i povrće. Radna nedje-
I Barani uglavnom podržavaju uvođenje neradne nedjelje. Dok će nekima, ipak, biti potrebno malo vremena da se priviknu da nedjelju više ne mogu koristiti za veće nabavke i šoping u buticima, ima i onih koji manje ili više zdušno i kritički podržavaju ovu novinu. - Mene je jutros ova novina iznervirala - morala sam upaliti auto da odem do pekare, jer je market u kome sam obavljala nedjeljnu trgovinu zatvoren. Za zaposlene je, prema mom mišljenju, ova ideja loša, jer iako poslodavci tvrde da otpuštanja radnika neće biti, smatram da će do toga neminovno doći. Mislim da ni potrošači nijesu zadovoljni, jer smo svi navikli na mogućnost trgovine tokom cijele sedm i c e. Na d r u g o j s t ra n i , pozitivno, a podjednako važno, je što će radnici sada imati više slobodnog vremena da se posvete sebi i bliskim ljudima - kaže Milena Lazarević. Nevenka Kruta misli da je uvođenje neradne nedjelje „prava stvar“ i obrazlaže da je to dan za odmor i relaksaciju. Ekipa Pobjede
6
Aktuelnosti
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Ministarstvo održivog razvoja saopštilo
Eko taksu plaćaće Rudnik uglja, TE Pljevlja i Gradir PODGORICA - Naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine u Pljevljima plaćaće Rudnik uglja, Elektroprivreda (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro, koji crpe najviše prirodnih resursa te opštine, saopštila je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović. Ona je agenciji Mina rekla da je donošenjem odluke o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine Vlada odlučila da sa opštinom i građanima Pljevalja odgovorno učestvuje u rješavanju dugoročnog ekološkog problema. -Ova odluka je zasnovana na vrhovnom principu za rješavanje ekoloških problema, a to je princip „zagađivač plaća“ koji prepoznaju evropski propisi, i koji je ugrađen i u krovni zakon u ovoj oblasti u Crnoj Gori, Zakon o životnoj sredini - navela je Vojinović, prenosi portal RTCG. Shodno tom principu, kako je kazala, zagađivač je odgovoran za zagađivanje i štetu nanijetu životnoj sredini i dužan je da nadoknadi štetu i snosi troškove njenog otklanjanja. Vojinović je podsjetila da je Zakon o životnoj sredini dao mogućnost lokalnim samoupravama da, uz prethodnu saglasnost Vlade, mogu propisati naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, u zavisnosti od svojih potreba i specifičnih uslova. -U protekle dvije godine smo odgovorno razmatrali adekvatan modalitet ove naknade kako bi on bio prilagođen specifičnostima i prirodi zagađenja ove lokalne sredine, ali i primjeren ekonomskoj snazi privrednih subjekata na koje se odnosi - rekla je Vojinović. Prema njenim riječima, specifičnost sredine u Pljevljima su otpadne materije koje su nastale kao posljedica proizvodnje električne energije, eksploatacije uglja i rude cinka i olova, a koje izazivaju ili mogu
Ivana Vojinović
izazivati povećanu zagađenost vazduha i površinskih i podzemnih voda, kao i degradaciju i zagađenost zemljišta, nagomilavanje industrijskog i opasnog otpada, pogoršavanje zdravlja stanovništva, uništavanje flore i faune. -S tim u vezi, došlo se do optimalnog rješenja prema kojem će obveznici plaćanja naknade biti pravna lica koja obavljaju aktivnosti na teritoriji opštine Pljevlja u oblasti proizvodnje energije i ekstraktivne industrije, a to su Rudnik uglja, Elektroprivreda (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro - saopštila je Vojinović. Kako je kazala, pažljivim izborom obveznika plaćanja naknade, shodno principu ,,pravičnosti“, identifikovane su djelatnosti koje crpe najviše prirodnih resursa Pljevalja. -Posebno je važno da obveznici plaćanja naknade veliki sistemi, jer se vodilo računa da se zaštite mala i srednja preduzeća - istakla je Vojinović. Naknada za ta pravna lica utvrđena je u iznosu od 1,7 odsto ostvarenog prihoda na godišnjem nivou od prodaje sirovine, poluproizvoda i proizvoda. -Prihodi budžeta opštine Pljevlja po osnovu ove naknade treba svake godine da iznose od 2,5 do tri miliona eura, što je značajan izvor finansiranja koji će se koristiti namjenski za sanaciju posljedica eksploatacije prirodnih resursa i ostalih vidova devastacije, ali i za dalje unapređivanje i zaštitu životne sredine - istakla je R. P. Vojinović.
Statistika Ministarstva finansija
Od akciza za duvanske proizvode inkasirano više od 36,3 miliona eura PODGORICA - Prihodi po osnovu akciza na duvanske proizvode za prvih devet mjeseci iznose 36,3 miliona eura, što je 15,5 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopšteno je iz Ministarstva finansija. - U istom periodu prošle godine prihodi po osnovu akciza na duvanske proizvode iznosili su 31,4 miliona eura - rekli su iz Ministarstva agenciji Minabiznis. Iz Ministarstva su, odgovarajući na pitanje koliko iznosi očekivani prihod od akciza do kraja godine, rekli da raspolažu podacima o planu naplate ukupnih prihoda po osnovu akciza za ovu godinu, koji su planirani u iznosu od 234,8 miliona eura. Iz tog Vladinog resora su ranije saopštili da je najviše pro-
blema prihodima budžeta u prošloj godini napravilo povećanje akcize na cigarete na 40 eura na hiljadu komada, nakon čega su prihodi pali, a šverc povećan. Vlada je zbog toga 1. septembra prošle godine vratila akcizu na stari nivo od 30 eura na hiljadu komada, nakon čega je tržište počelo da se stabilizuje. Smanjena akciza primjenjuje se i ove godine. Akcize na fino rezani duvan su, međutim, povećane od početka godine sa 30 na 35 eura po kilogramu. Akciza na rezani duvan do kraja godine će iznositi 35 eura po kilogramu, dok će u naredne tri rasti po pet eura i iznosiće 40 eura, odnosno 45 i 50 eura. Akciza će 2023. godine biti 55 eura po kilogramu rezanog duvana, a 2024. godine 60 N. Đ. eura.
Pobjeda
Žugić i Radunović na sastanku Svjetske banke i MMF-a
Rast ekonomije popunio budžet
PODGORICA - Tokom trećeg dana boravka na godišnjim sastancima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, delegacija Crne Gore, koju predvode ministar finansija Darko Radunović i guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, susrela se sa direktorom Odjeljenja za Evropu u MMF-u Polom Tomsenom. Na sastanku je, kako je saopšteno iz Centralne banke Crne Gore, razgovarano o rezultatima fiskalne politike i kretanjima u bankarskom sektoru u ovoj godini. - Ministar finansija je istakao da je snažan rast ekonomije doprinio rastu budžetskih prihoda, te da je nastavljeno sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije. Naveo je da je smanjen budžetski deficit, a da je fokus Vlade, u okviru upravljanja javnim dugom, da se on smanji na ispod 60% BDP u 2022. Tome će doprinijeti i nedavno uspješno obavljena emisija euroobveznica kojom su prikupljena sredstva za refinansiranje dijela javnog duga u 2020 – navedeno je u saopštenju, prenosi Antena M. Guverner Žugić je istakao da je finansijski sistem, poslije rezolucije dvije nesistemske banke, ojačan, što se ogleda u rastu svih ključnih indikatora poslovanja. -Pozitivan trend rasta depozita i kreditne aktivnosti je nastavljen, praćen simultanim padom nivoa nekvalitetnih kredita i kamatnih stopa. Žugić je upoznao direktora Odje-
Na sastanku je, kako je saopšteno iz Centralne banke Crne Gore, razgovarano o rezultatima fiskalne politike i kretanjima u bankarskom sektoru u ovoj godini.
Sa sastanka
ljenja za Evropu u MMF-u sa aktivnostima na usaglašavanju nacionalne regulative sa direktivama Evropske unije, posebno u dijelu nadzora kreditnih institucija, kao i sa makroprudencionom mjerom za regulisanje nivoa potrošačkih kredita i aktivnostima usmjerenim na jačanje supervizorske funkcije,
snaženje kapaciteta za prevenciju pranja novca i planovima za implementaciju nezavisne procjene kvaliteta aktive (AQRa) bankarskog sektora u Crnoj Gori u 2020. godini, čime se zaokružuje ispunjenje FSAP preporuka za Crnu Goru iz 2016. godien - navode iz CBCG. Direktor Tomsen je, kako
kažu, pozdravio pozitivne trendove i buduće napore CBCG, kako u dijelu jačanja kapaciteta u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, tako i u dijelu fokusa na implementaciju institucionalnog okvira za nadzor i rezoluciju banaka, shodno budućoj regulativi. N. Đ.
Povećan promet u turizmu
Hotelijeri zadovoljni sezonom u oktobru
PODGORICA - Povećanje prometa bilježe hotelijeri na Crnogorskom primorju. Za mikrolokalitete i dalje postoji veliko interesovanje. U takvim uslovima moguće je
Više gostiju iz Zapadne Evrope
napraviti i novi turistički kalendar, kazali su sagovornici Dnevnika TVCG. Vesna Lagator iz HG Budvanska rivijera, prenosi portal RTCG, kaže da tokom oktobra
bilježe evidentno povećanje prometa, dok Maja Vukićević iz HG Montenegro stars kaže da počev od 1. septembra vikendom nemaju niti jednu slobodnu sobu. Danilo Kalezić iz
Porto Montenegra kazao je da zbog lijepog vremena i velikog broja toplih dana broj posjetilaca u njihovom nautičkom naselju je izuzetno velik. Radomir Zec iz HTP Ulcinjska rivijera kazao je da su do 10. oktobra imali ovdje goste iz Evrope, odnosno iz Njemačke i Čehoslovačke. Melisa Katana iz rizorta ,,Stara čaršija“ rekla je da je i dalje Stari Bar pun. -I dalje imamo, iako se završila kruz sezona, posjetioce opet iz evropskih zemalja. Ali, prije svega, tu svi domaći turisti – rekla je ona. Emil Kukalj iz TO Bar kazao je da su prošlog vikenda imali nešto oko 3.200 gostiju, što je povećanje od 11 odsto u odnosu na isti uporedni period. Vesna Lagator iz HG Budvanska rivijera kazala je da je hotelska grupa Budvanska rivijera ozbiljno pristupila razmatranju mogućnosti rada i ranijeg otvaranja hotela, odnosno kasnijeg zatvaranja, takozvana ekstenzija turističke sezone. Iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore saopštili su da je do sredine oktobra zabilježen i značajan rast prihoda od turizma. Samo od boravišne takse, kako kažu, naplaćeno je blizu devet miliona eura. N. Đ.
Pobjeda
Društvo
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
7
RAZGOVOR: Šef Odjeljenja za izvršavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava Fredrik Sundberg PODGORICA – Evropski sud za ljudska prava će 22. oktobra donijeti odluku o visini pravične nadoknade u predmetu KIPS i Drekalović protiv Crne Gore – najavio je za Pobjedu šef Odjel j e n j a z a i z v r š av a n j e presuda Evropskog suda za ljudska prava Fredrik Sundberg. Podnosioci predstavke, odnosno vlasnik KIPS-a Risto Drekalović, u predmetu za koji je Evropski sud za ljudska prava presudu donio lani, a koja je postala pravosnažna u junu ove godine, sa državom od tada nije uspio da se dogovori o visini pravične naknade, zbog čega je Evropski sud preuzeo tu ulogu.
CIJENA
Sud u Strazburu utvrdio je u ovom predmetu, u kom kompaniji KIPS d.o.o. u Podgorici nije dozvoljena gradnja velikog tržnog centra nakon čega je pokrenut sudski spor, da je prekršeno pravo na pravično suđenje, odnosno dužinu postupka, što je kombinovano sa pravom na djelotvorni pravni lijek u upravnom postupku i povredom prava na imovinu. Špekuliše se da bi ovaj predmet našu državu mogao da košta oko 30 miliona eura. Naš sagovornik je, pak, kategoričan da nijedna presuda Evropskog suda za ljudska prava „ne košta“. - Pogrešno je reći da će presuda koštati. One su investicija u budućnost. Prva svrha presude je da kompenzuje pojedincu štetu koja mu je nanijeta proizvoljnim akcijama autoriteta. Druga svrha je da prevenira da se takve greške ponovo dese. O
Odluka o visini nadoknade Drekaloviću 22. oktobra Pogrešno je reći da će presuda koštati. One su investicija u budućnost. Prva svrha presude je da kompenzuje pojedincu štetu koja mu je nanijeta proizvoljnim akcijama autoriteta. Druga svrha je da prevenira da se takve greške ponovo dese – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu šef Odjeljenja za izvršavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava Fredrik Sundberg tačnoj sumi u predmetu KIPS i Drekalović protiv Crne Gore u ovom trenutku ne mogu govoriti. Mogu reći da je Evropski sud za ljudska prava nedavno najavio da će odluka o visini pravične nadoknade biti donijeta 22. oktobra – kazao je Sundberg za Pobjedu. Naš sagovornik je, komentarišući ocjene sa međunarodnih adresa da je Crna Gora lider u izvršenju presuda Evropskog suda za
Impresioniran Na naše pitanje koliko je Crna Gora isplatila po osnovi pravične nadoknade od donošenja prve presude protiv nje 2009. godine, naš sagovornik, šef Odjeljenja za izvršavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava Fredrik Sundberg nije odgovorio, ističući da je „Crna Gora potrošila određeni iznos novca, ali da to nije važno“. - Ukupni iznos utrošen na pravičnu nadoknadu koji je Crna Gora potrošila možda izgleda impresivno, ali ako uzmete u obzir da su svi slučajevi doveli da značajnih reformi koje su omogućile Crnoj Gori da se približi evropskim standardima u pogledu poštovanja ljudskih prava, teško je ne biti impresioniran. Cilj Evropske konvencije je da osigura da praksa crnogorskih vlasti bude u skladu sa evropskim standardima, posebno sa Evropskom konvencijom za ljudska prava koja je i osnovna komponenta zakona Evropske unije – naglasio je Sundberg.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu
ljudska prava, kazao da pred Komitetom ministara za superviziju izvršenja u pogledu naše države čekaju tri predmeta. - To nije veliki broj, posebno ako uzmemo u obzir da na izvršenje ukupno čeka više od 5.500 predmeta. Ovaj broj predmeta iz Crne Gore, koji je u prošlosti iznosio skoro 30, umanjio se posljednjih godina zbog dobre komunikacije Vrhovnog suda i Ustavnog suda sa Evropskim sudom za ljudska prava. U reformi, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić imala je krucijalnu ulogu katalizatora – istakao je Sundberg.
POJAČANI NADZOR
Govoreći o tome da naša država nema nijedan predmet koji je pod pojačanim nadzorom Komiteta ministara za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, naš sagovornik je rekao da „danas nijesu upoznati ni sa jednim slučajem koji bi mogao postati kandidat za nadzor u okviru procedure pojačanog nadzora“. - Situacija u ovom pogledu bi jedino mogla da se promijeni ako bi Evropski sud za ljudska prava donio odluku koja bi bila kvalifikovana za ispitivanje u okviru pojačane procedure pred Komitetom ministara, na primjer predmeti koji zahtijevaju hitne pojedinačne mjere ili pilot presude – objasnio je Sundberg. Govoreći o predmetu Siništaj protiv Crne Gore, u kom je utvrđeno da su podnosio-
ci predstavke bili žrtve brutalnosti organa reda, naš sagovornik je naglasio da je jedan od ciljeva Evropske konvencije da osigura da ljudi imaju povjerenja u rad svoje policije. - To znači da ako osoba optuži policiju da je prema njoj loše ophođeno država garantuje da oni koji su krivi budu izvedeni pred lice prave. Ovo znači i da u slučajevima u kojima to nije moguće bude određen adekvatan novčani iznos za pravičnu nadoknadu. Predmet Siništaj protiv Crne Gore primjer je dobre reakcije tužioca u pogledu toga da je istraga bila brzo obavljena. Ne mogu reći više o ovom predmetu zato što ova istraga još traje na domaćem nivou sa ciljem privođenja odgovornih pred lice pravde – istakao je Sundberg. Komentarišući podatak iz izvještaja Evropskog suda
Fredrik Sundberg
Pred Komitetom ministara za superviziju izvršenja u pogledu naše države čekaju tri predmeta – naveo je Sundberg
za ljudska prava – da je naša država lani bila prva po broju podnešenih predstavki u odnosu na broj stanovnika, naš sagovornik je istakao da je više od pola odbačeno u inicijalnoj proceduri ispitivanja njihove osnovanosti. - Veliki broj podnešenih predstavki rezultat je neadekvatne svijesti ljudi o uslovima koji su neophodni da bi Sud u Strazburu uzeo predmet u rad. Da li će predstavke u budućnosti biti pod pojačanim nadzorom zavisi od toga da li oni predstavljaju neki važan složen ili strukturalni problem – zaključio je Sundberg. J. BEHAROVIĆ
8
Hronika
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Policija ispitala slučaj povređivanja nožem dvanaestogodišnje djevojčice
Dječak nenamjerno posjekao drugaricu PODGORICA – Dvanaestogodišnja djevojčica iz Podgorice zadobila je lakšu povredu od noža koju joj je nanio godinu stariji dječak, saznaje Pobjeda. Prema nezvaničnim informacijama, osoblje Doma zdravlja u Bloku 5 je u petak policiji prijavilo da su primili dvanaestogodišnjeg pacijenta sa posjekotinom u predjelu lijeve nadlaktice. Policija je ispitala slučaj i
konstatovala da je dječak povrijedio djevojčicu nenanmjerno odnosno da se događaj dogodio bez namjere i umišljaja. - U konkretnom slučaju se ne radi o vršnjačkom nasilju. Dječak i povrijeđena djevojčica su prijatelji – kazao je sagovornik Pobjede koji je želio da ostane anoniman. O slučaju je obaviješten osnovni državni tužilac za maloljetnike i Centar za socijalni rad. B.R.
Blok V
Izrečena presuda Jovani Krivošiji za pokušaj ubistva drugarice
Dvije godine zatvora za dva uboda nožem
PODGORICA – Jovana Krivošija (25) iz Podgorice osuđena je na dvije godine zatvora zbog pokušaja ubistva prijateljice Milijane Petranović. Prvostepenu presudu donijelo je krivično vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Vladimir Novović. Prema navodima presude, nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine potvrđena je optužnica kojom se tvrdi da je Krivošija dva puta nožem ubola Petranović u predjelu lijevog ramena i zadnje strane grudnog koša. Krivošija je Petranović napala ispred svoje kuće u podgoričkom naselju Donja Gorica 10. septembra 2017. godine tri sata nakon ponoći. Prema ranijem pisanju medija, obračunu je prethodila žestoka svađa, a potom i tuča dvije djevojke. Osuđena Krivošija je prilikom odbrane tvrdila da je bila napadnuta i da je u odbrani povrijedila Petranović. Sa druge strane, povrijeđena Petranović je u istrazi tvrdila
Viši sud
da je te večeri otišla kod svoje dugogodišnje drugarice Jovane po svoje stvari, te da se Jovana u jednom trenutku iz čista mira uznemirila i da je počupala za kosu i zadala udarac zatvorenom šakom u predjelu potiljka. Petranović je pred tužiteljkom rekla da se preplašila, i kako bi spriječila dalji fizički kontakt izvukla je nož, koji nosi od ranije zbog lične bezbjednosti zbog ,,turbulentnih ljubavnih veza i skorašnje pljačke njihove kuće“. Ustvrdila je da je nož samo pokazala i uperila ga prema plafonu, a da joj je potom nož iz ruku uzela Krivošija koja je znala da joj neće nauditi. Petranović je potom, kako je tvrdila u istrazi, izašla ispred kuće da pokupi stvari koje joj je Krivošija prethodno bacila kroz prozor. Iako se činilo da je obračun okončan, Petranović je tražeći stvari po dvorištu primijetila kako Jovana izlazi iz kuće sa nečim u ruci i viče da će joj polomiti auto, a nakon toga joj zadaje dva udarca nožem u tiB. R. jelo.
Pobjeda
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ne može da stane na kraj krijumča PODGORICA – Tokom protekle i ove godine u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija unijeto je 735 mobilnih telefona, za koje se još ne zna kako su tamo dospjeli. Za to vrijeme uhapšeni su zatvorski policajci Dejan Đuranović (34) iz Danilovgrada, Ivan Martinović (35) i Alen Beganović zbog sumnje da su iskoristili položaj i doturali mobilne telefone pritvorenicima. Đuranović, Martinović i Beganović su suspendovani i u toku je krivični postupak protiv njih. Za sada se ne zna koliko su unijeli telefona, da li su to radili za novac, koliko su naplaćivali svoje usluge, kao ni koliko dugo su to radili. Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija su kazali da je prošle godine zaplijenjeno 514 telefona. Među nedozvoljenim sredstvima službenici su pronašli i „materije nepoznatog porijekla“, kao i improvizovane bodeže. - Kontinuiranim aktivnostima na očuvanju bezbjednosti službenici obezbjeđenja UIKS-a su u prethodnoj godini pronašli i oduzeli 514 mobilnih telefona, 19 PVC zamotuljaka biljne i/ili praškaste materije nepoznatog porijekla, 97 improvizovanih bodeža i drugo – kažu iz Uprave. Od početka godine službenici obezbjeđenja su pronašli i oduzeli 221 mobilni telefon, 26 PVC zamotuljaka nepoznate sadržine, 83 improvizovania bodeža i drugo. - O svim slučajevima pronalaska materije nepoznate sadržine obavještavana je i Uprava policije radi eventualnog preduzimanja radnji i mjera iz njihove nadležnosti – kazali su iz UIKS-a.
POSTUPCI
Oni su naveli da je u prethodnom periodu u dva slučaja protiv tri službenika UIKS-a pokrenut disciplinski postupak radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti zbog sumnje da su pokušali omogućiti licima lišenim slobode posjedovanje stvari i predmete čije je držanje i upotreba zabranjeno u zatvoru. - O navedenim slučajevima
Od 2018. godin zatvor unijeto telefona, odgov samo tri službe
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija su kazali da je lani zaplijenjeno 514 telefona. Među nedozvoljenim sredstvima službenici su pronašli i „materije nepoznatog porijekla“, kao i improvizovane bodeže UIKS
obaviještena je i Uprava policije, čiji su službenici u saradnji sa tužilaštvom preduzeli radnje i mjere iz svoje nadležnosti – kazali su iz UIKS-a. Pojašnjavaju da je u jednom disciplinskom postupku protiv jednog službenika UIKS-a donesena prvostepena odluka o disciplinskoj odgovornosti i da je u toku
Stizali paketi, ali i dalje nema osumnjičenih Krajem novembra prošle godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zaplijenjeno je više mobilnih telefona, tableta, improvizovanih bodeža, šipki i palica od osuđenika u F paviljonu Kazneno-popravnog doma, gdje boravi veliki broj osuđenika članova organizovanih kriminalnih grupa i bezbjednosno interesantnih osoba. Pretreseno je 50 soba osuđenika, gdje su pronađeni telefoni ajfon i samsung, kao i punjači. Tablete koje su pronađene poslate su na vještačenje kako bi se utvrdilo da li se radi o psihoaktivnim supstancama. Tada je saopšteno da je o događaju upoznato tužilaštvo koje će ispitati odgovornost službenika UIKS-a i da su od njih uzete izjave na okolnosti zaplijenjenih nedozvoljenih stvari i sredstava. Pojačane kontrole uslijedile
su nakon tri događaja štrajka pritvorenika, doturenja paketa sa telefonima, koje je preuzeo jedan zatvorenik, čiji identitet istražitelji nijesu saopštili. Više pritvorenika u spuškom istražnom zatvoru u oktobru je štrajkovalo glađu zbog loših uslova i premještanja u druge sobe. Neki pritvorenici u znak protesta zapalili su madrace, krevete i garderobu, a nekoliko njih se i samopovređivalo. Ubrzo nakon toga, uslijedio je novi incident u F paviljonu. NN lica su 11. novembra oko 19.30 časova ušla u UIKS i prebacila paket sa telefonima u krug namijenjen za šetnju zatvorenika. Istražitelji još nijesu utvrdili ko su dvije osobe koje su prošle dvije spoljne ograde, 24-časovni video nadzor, neopaženo ušetale pored više službenika UIKS-a i preko treće ograde doturile zatvo-
postupak po žalbi. Kako dodaju, u drugom slučaju donijeta je odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv dva službenika i predmet je proslijeđen na postupanje Disciplinskoj komisiji. - U saznanju smo da je protiv ovih službenika UIKS-a u toku i krivični postupak, do čijeg okončanja je prema ovim službenicireniku paket sa telefonima. Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija kazali su da je „identifikovan zatvorenik koji je preuzeo mobilne telefone i da je u toku prikupljanje saznanja o svim ostalim vinovnicima predmetnog događaja.“ - Protiv svih za koje se utvrdi da su učestvovali u ovom događaju biće pokrenuti disciplinski postupci radi utvrđivanja eventualne disciplinske odgovornosti, a o svemu je obaviještena i Uprava policije OB Danilovgrad radi preduzimanja radnji i mjera iz svoje nadležnosti, koje se prevenstveno odnose na identifikovanje lica koja su izvršila prebačaj nedozvoljenih stvari u krugu F paviljona, organizacione jedinice Kazneno-popravnog doma Podgorica - kazali su ranije iz UIKS-a. Samo trinaest dana nakon tog događaja, 24. novembra, nepoznata osoba doturila je dva telefona zatvorenicima. Do danas nije saopšteno kome su telefoni bili namijenjeni.
ma uvedena privremena mjera (do okončanja disciplinskog i krivičnog postupka) ograničenje vršenja dužnosti-suspenzija – precizirali su iz UIKS-a. Prema saznanjima Pobjede, istražitelji imaju operativna saznanja da ima još službenika za koje se sumnja da se bave ovim „dodatnim poslom“, a svoju jednu uslugu naplate koliko mjesečno prime platu. Ipak, odgovor na pitanje da li imaju ta saznanja, iz UIKS-a nijesmo dobili.
Hronika
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
arenju nedozvoljenih sredstava
SNIMCI IDU U JAVNOST
Da su se zatvorenici ,,oslobodili“ i da imaju telefone, najbolje pokazuju i nedavni snimci iz zatvora koji su objavili mediji. Na jednom se osuđenik Nebojša Stipe Stijepović žali na tretman u zatvoru, a na drugom zatvorenik ,,ušmrkava terapiju“, kako su to kazali iz UIKS-a. Nije poznato kako su u ruke osuđenika Kazneno-popravnog doma dospjeli telefoni, koji su proslijeđeni medijima.
Pretresi u Podgorici, lisice stavljene Branku Miranoviću
„Pali“ Martinović, Beganović i Đuranović U maju su uhapšeni zatvorski policajci Ivan Martinović (35) i Alen Beganović zbog sumnje da su pritvorenicima i zatvorenicima unosili telefone, a pretresom njihovih stanova pronađeno je i oružje. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja. U septembru prošle godine uhapšen je njihov kolega Dejan Đuranović (34) zbog sumnje da je osuđeniku Jovanu Jovanoviću prokrijumčario mobilni telefon. Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su, u saradnji sa Upravom za
Ali se zna da je osim službenika UIKS-a, Upravi policije u toku 2018. godine i u 2019. godini prijavljeno i 12 posjetilaca koji su pokušali da unesu nedozvoljene stvari i predmete u kompleks UIKS-a. Od početka godine službenici obezbjeđenja Uprave za izvršenje krivičnih sankcija su obavili 1.233 pretresa. Ovaj podatak ne znači mnogo ako se uzme u obzir sumnja da onaj ko je doturio telefon obavlja pretres. - Službenici u vršenju poslova obezbjeđenja kontinuirano preduzimaju službene radnje koje su usmjerene na kontroli zatvorenika i prostora u kojem oni borave. Radnje pretresa službenici mogu vršiti samoinicijativno, na osnovu naređenja neposrednog starješine, lica koje rukovodi zatvorom, starješine UIKS-a, a što prevashodno zavisi od operativnih saznanja službenika UIKS-a – kazali su iz ove ustanove. Oni pojašnjavaju da zabranjene predmete zatvorenici kriju na različitim mjestima (ispod dušeka, u garderobi, toaletu i sl.), a što je ograničeno samo njihovom dosjetljivošću.
DETEKTORI I OMETAČI
Da imaju problem sa unošenjem mobilnih telefona kojem očito ne mogu stati na put, imali su u vidu u UIKS-u kada su tražili ugradnju sistema za detekciju digitalne komunikacije koji će ometati njihovo korišćenje. ILUSTRACIJA
ne u 735 vorna enika
9
izvršenje krivičnih sankcija, identifikovali Đuranovića koji je, kako se sumnja, omogućio da se osuđeniku unese i preda mobilni telefon. Policijski službenici su, nakon konsultacija sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici uhapsili Đuranovića i podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pretresom njegovog stana pronađena je municija kalibra 7,65 mm.
- U odnosu na savremene izazove, rizike i prijetnje, između ostalog prepoznata je potreba za daljim unapređenjem tehničke komponente zaštite u UIKS-u kroz nabavku sistema za detekciju digitalne komunikacije za organizacionu jedinicu KPD, za šta su i opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 298.000 eura. Za organizacionu jedinicu Istražni zatvor Podgorica, sistem za detekciju digitalne komunikacije je Upravi za izvršenje krivičnih sankcija doniran od strane Vlade SAD-a – naveli su iz UIKS-a. Očekuju da će instalacijom sistema za detekciju digitalnih komunikacija onemogućiti zloupotrebu mobilnih telefona od „strane lica lišenih slobode u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. Skorašnja dešavanja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija o zapljeni pola kilograma nepoznate materije u krugu Kazneno popravnog doma i objavljivanje snimka na kojem zatvorenik ušmrkava opet „nepoznatu materiju“ jasan su pokazatelj da ono što se činilo nemogućim, izgleda je surova realnost. Iako je vještačenjem utvrđeno da „nepoznata materija“ koju je neko unio u zatvor nije eksploziv kako se prvobitno sumnjalo, ne umanjuje ozbiljnost situacije. U zvaničnom saopštenju navedeno je da je ta smjesa pronađena u dijelu gdje ne borave zatvorenici, što ukazuje na sumnju da je onda unio neko od službenika jer, kako su pojasnili, zatvorenici nemaju pristup tom dijelu zatvora. Za sada nije utvrđeno šta je zapravo pronađeno, kao ni kako je taj paket „putovao“ do Kazneno-popravnog doma, jer su dodatna vještačenja u toku. Ono što je sigurno je da se ova zapljena, ma što god ona bila, ne smije olako shvatiti.
NEDOVOLJNO SLUŽBENIKA
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija trenutno je zaposleno 514 izvršilaca, od čega je 377 zatvorskih policajaca, ali to nije dovoljno. - Trenutan broj službenika UIKS-a nije dovoljan za obavljanje poslova i radnih zadataka koji su dati u nadležnost ovom državnom organu, zbog čega nadležni u UIKS-u u saradnji sa resornim ministarstvom i Vladom preduzimaju kontinuirane aktivnosti na stvaranju uslova za povećanje broja izvršilaca u ovom državnom organu – kazali su iz UIKS-a. A. RAIČKOVIĆ
Bliski saradnik Bojovića i Koraća uhapšen zbog oružja
PODGORICA – Branko Miranović zvani Bane (41), porijeklom iz Podgorice, koji je duže živio u Beogradu uhapšen je juče ujutro u akciji podgoričke policije kada je pretresom kuće u Kokotima pronađeno oružje – saznaje Pobjeda iz više izvora. Kod Miranovića je, prema informacijama našeg lista, pronađen pištolj i šest metaka, kriptovani i „obični“ telefon. Oružje i municija poslati su na vještačenje u Forenzički centar da bi istražitelji provjerili da li je pištolj eventualno korišćen u izvršenju teških krivičnih djela u Crnoj Gori i inostranstvu. Miranović, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za bliskog saradnika Luke Bojovića koji predvodi ozloglašeni zemunski klan i desna je ruka Beranca Filipa Koraća. Kako Pobjeda saznaje, Miranović u posljednje vrijeme nije išao za Srbiju jer ga u toj državi sumnjiče da je bio logističar u izvršenju teških krivičnih djela. Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnog sektora kažu da je Miranović bio jedan od ključnih ljudi Bojovića i Koraća. Bojović se nalazi u španskom zatvoru gdje služi kaznu od 18 godina zbog nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprava. Špan-
ska policija je Bojovića sumnjičila i za više likvidacija u toj zemlji, ali nije bilo dokaza o njegovoj umiješanosti. Srpske vlasti su u aprilu 2016. godine povukle potjernicu za Bojovićem, nakon što je pravosnažno oslobođen od optužbi za više ubistava u Srbiji. Sa zemunskim klanom koji predvodi Bojović povezana je škaljarska kriminalna grupa iz Kotora, ogranak barske grupe na čijem je čelu sada Alan Kožar (nakon smrti Luke Đurovića) i dio budvanske grupe. Ključni Bojovićev čovjek u Crnoj Gori do septembra 2013. godine bio je Baranin Luka Đurović koji je te godine stradao u saobraćajnoj nesreći u Kotoru. Nakon Bojovićevog hapšenja u Španiji 2012. godine sve poslove te grupe, prema sumnjama istražitelja, preuzima Beranac Filip Korać – Lukin najbliži saradnik i prijatelj. On je, prema osnovanim sumnjama ljudi iz bezbjednosnog sektora iz Srbije, vodio sve poslove u Srbiji, Evropi i Latinskoj Americi. Korać je u nekoliko navrata isticao da se ne bavi kriminalom iako su operativne aktivnosti ukazivale suprotno, dovodeći ga u u kontekst Bojovićevog glavnog čovjeka za „poslove sa drogom i oružjem“. Prije deset mjeseci prvi čovjek policije u Srbiji, ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović sa-
ILUSTRACIJA
Pobjeda
Oružje i municija koja je pronađena kod Miranovića
opštio je da je raspisana crvena potjernica za Koraćem. On je tada naveo da se Korać dovodi u vezu sa najtežim krivičnim djelima u Srbiji ne precizirajući za koja konkretno krivična djela se tereti. Korać je jednom hapšen u Zvorniku, kada je zadržan zbog ispitivanja o ubistvu Čeda Đokića 2016. godine, koji je ubijen iz snajpera dok je pio kafu na terasi. Korać je, prema pisanju srpskih medija, dao iskaz u tom slučaju i bio je zadržan 48 sati nakon čega je pušten bez ikakve krivične prijave. Korać je iz Srbije pobjegao nakon eskalacije sukoba svoga klana sa suparničkim ekipama. M . Ž.
Zakazan početak suđenja optuženima u slučaju ,,Primorka“
Mesarič i saradnici 29. novembra u sudnici PODGORICA – Suđenje optuženima u predmetu „Primorka“, koji se terete da su malverzacijama državnu kasu oštetili za 6. 651.611 eura, zakazano je za 29. novembar pred Višim sudom. Prema navodima optužnice, koja je potvrđena sredinom marta, malverzacijama bivšeg izvršnog direktora NLB-a Črtomira Mesariča državna kasa je oštećena za 6.651.611 eura u korist banke kojom je ovaj optuženi rukovodio.
Črtomir Mesarič
Osim Mesariča, optuženi su vlasnik grupe ,,Krisma“ Nebojša Bošković, koji je privatizovao ,,Primorku“, direktorka ,,Krisme trejd“ Biljana Bošković, direktor ,,Primorke“ Svetozar Marković, direktor ,,Melgonija Primorke“ Vinko Marović i direktor ,,Krisma motorsa“ Milenko Marković. Tužilaštvo je Mesariča označilo kao organizatora kriminalne grupe i osobu koja je osmislila plan prema kojem je ,,Primorka“ a.d. Bar u stečaju odustala od reorganizacije, a novčana sredstva dobijena od državne pomoći i kredita NLB banke upotrijebila za otplatu kredita ,,Krismi motors“ i ,,Krismi trejd“. Nebojša Bošković je, prema optužnici, imao zadatak da vrbuje druge pripadnike, osniva preduzeća u inostranstvu preko kojih će realizovati plan. Optuženi Svetozar Marković, sačinjavao je i potpisivao dokumenta s neistinitim podacima, a sve s ciljem da se dobiju pogodnosti za ,,Krismu trejd“ i ,,Krismu motors“. S druge strane, Biljana Bošković kao direktorka u ,,Krismi trejd“ potpisuje pomenutu dokumentaciju s neistinom sadržinom, potpisuje ugovor o vraćanju duga Vladi Crne Gore, zahtjeve za dobijanje kredita i državne pomoći, pa s optuženim Nebojšom Boškovićem osniva preduzeće na Kipru. SDT sumnja da je preko tog preduzeća trebalo da se prikaže strani kapital koji bi navodno oživio proizvodnju u ,,Primorci“. B. R.
10
Crnom Gorom
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Mještanin Donje Zaljuti nadomak Cetinja ogorčen na postupak Hitne pomoći, iz Ministarstva zdravlja tvrde da je sve urađeno u skladu sa protokolima
Procijenjeno da će pacijent stići do bolnice prije nego medicinska ekipa do njega Ljekari su mi rekli da mi ne bi bilo spasa da smo stigli samo desetak minuta kasnije. Toliko sam bio loše. Kakav je to način da se tako igraju s nečijim životom. Zašto nam nijesu mogli poći u susret? Zašto se zovu Hitna pomoć? Ili im je manje bitan život nekog starijeg. Strašno – kazao je Veljko Krivokapić CETINJE– Mještanin sela Donja Zaljut, nadomak Cetinja, Veljko Krivokapić ogorčen je što ekipa Hitne pomoći, nakon što su obaviješetni da ga je ujela zmija otrovnica i da ga komšija vozi prema bolnici u prijestonici, te da je u lošem stanju, nije pošla njima u susret, već su, kako kaže, „dozvolili da na ivici smrti“ stigne do bolnice. - Ljekari su mi rekli da mi ne bi bilo spasa da smo stigli samo desetak minuta kasnije. Toliko sam bio loše. Kakav je to način da se tako igraju s nečijim životom. Zašto nam nijesu mogli poći u susret? Zašto se zovu hitna pomoć? Ili im je manje bitan život nekog starijeg. Strašno – kazao je Krivokapić. Selo Donja Zaljut od prijestonice je udaljeno više od 30 kilometara, asfaltnim putem, a, kako priča Krivokapić, do asfalta ima još oko pet kilometara makadama.
ODGOVOR
Priča da i danas osjeća posljedice umalo kobnog ujeda zmije i očekuje da u Ministarstvu zdravlja reaguju i objasne smatraju li da je u redu što
Problemi
Selo Donja Zaljut
Veljko Krivokapić
U noćnoj smjeni radiće dva ljekara Novom sistematizacijom, najavili su iz Ministarstva zdravlja, koja treba da prođe provjeru stručnih tijela ovog resora i Vlade, predviđeno je da u jedinicama za hitnu medicinsku pomoć, gdje je sistematizovan samo jedan medicinski tim u noćnoj smjeni, bude još jedan doktor medicine. - U svim jedinicama predviđeno je da bude još
ekipa cetinjske Hitne pomoći nije odmah pošto su dobili informaciju pošla ka Donjoj Zaljuti, odnosno u susret vozilu u kojem je bio. Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi su, međuim, saopštili da je Krivokapić već bio u gradu kada je dežurna doktorka u Službi hitne pomoći pozvala da se raspita gdje su i u kakvom je stanju pacijent, pa im je dala preporuku da direktno idu u bolnicu. - Kada se doktorica vratila sa terena u ambulanti je već bila pacijentkinja, koja boluje od teške bolesti i čekala je na pregled. Doktorica je zvala dežurnog policajca, nakon čega je stupila u kontakt sa osobom koja vozi pacijenta koga je ujela zmija. U njenoj izjavi iznosi da je dobila pratioca pacijenta, ko-
Kriterijumi ispunjeni U Jedinici za hitnu medicinsku pomoć u Cetinju, saopštili su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja, sistematizovano je pet doktora medicine, po jedan doktor u smjeni. To je, kako tvrde, po evropskim mjerilima, koja na 12.000 do 15.000 stanovnika predviđaju, jedan medicinski tim u smjeni, a Cetinje ima manje stanovnika od tog broja. - Kada bi medicinski timovi Hitne intervenisali samo kod osoba kojima su ugrožene vitalne funkcije, bio bi dovoljan broj doktora u smjeni, ali kako ova služba radi i mrtvozorstvo, palijativnu njegu, hronične
jedan tim za hitan medicinski transport, koga čine dva medicinska tehničara sa visokom školskom spremom (što je bilo predviđeno i prvom sistematizacijom, kada je osnovan Zavod), koji će uz dodatnu edukaciju, da mogu raditi samostalno reanimaciju i mobilizaciju pacijenata, biti organizovani, kao u drugim razvijenim zemljama – kazali su iz Ministarstva.
ji je obavijestio da je pacijent svjestan i u stabilnom stanju i da se već nalaze u gradu. Dala im je instrukcije da pođu direktno na Odjeljenje hirurgije Opšte bolnice kako bi primio odgovarajuću terapiju, koja se i daje u bolničkim uslovima. U izjavi, doktorica navodi da je kontaktirala Odjeljenje hirurgije, gdje je dobila podatak da je pacijent zbrinut i da je stabilnog zdravstvenog stanja – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva zdravlja. Oni su naveli i da je Služba hitne pomoći prvi poziv u pomoć za Krivokapića primila dok je ljekarka bila u kućnoj posjeti, a na telefon se javila medicinska sestra. Nijesu saopštili što je medicinska sestra uradila nakon tog poziva, ali su objasnili da se
bolesnike na terenu i ambulanti i sve one pacijente, koji ne mogu da zakažu pregled ili terensku posjetu svog ljekara, vidi se da su timovi dosta opterećeni. Pogotovo zbog toga što određene zdravstvene ustanove ne mogu da organizuju rad subotom, nedjeljom i praznicima od 7 do 21 časa svakoga dana u godini, kako pravilnik Ministarstva nalaže - naveli su u odgovorima na naša pitanja. U jedinicama za hitnu medicinsku pomoć, kako navode, u kojima je sistematizovan po jedan medicinski tim u smjeni, ne radi se o nedostatku doktora ,,jer je taj medicinski tim na poslu svakoga dana u godini 24 časa“.
uvidom u ambulantni i terenski protokol vidi da je doktorica krenula na teren u 19:50 sati i bila na terenu do 20:11 (broj terenskog protokola 1503). - Po dolasku sa terena, u ambulanti je čekala pacijentkinja, koja je evidentirana pod brojem 5836 ambulantnog protokola u 20:15 časova. Nakon pregleda i date terapije, doktorica je krenula u dvije kućne posjete, evidentirane u terenskom protokolu pod brojem 1504 od 21:01 časova do 21:22 i brojem 1505 od 21:30 časova do 22:08 – piše u odgovorima na naša pitanja.
BORBA ZA ŽIVOT
Penzionisani profesor književnosti, koji je bio žrtva ujeda zmije, međutim, tvrdi da je po-
Svaka čast inspektoru Veljko Krivokapić ističe i da mora da pohvali i postupak „inspektora Saše Vukčevića“ koji je njega i Banićevića sačekao na ulazu u Cetinje i svojim automobilom im obezbijedio „čist put do bolnice“. - Čak je pomogao da me unesu u bolnicu – naglašava naš sagovornik.
ziv Hitnoj pomoći upućen ubrzo pošto ga je komšija unio u automobil i zaputio se sa njim ka Cetinju. Kategoričan je da medicinski tim Hitne nije postupio „ni humano, niti u skladu sa Hipokratovom zakletvom“. Ističe da su ga „prepuštili sreći, pa ako preživi, preživi“. Zmija ga je, priča on, ujela 17. septembra, oko 17 sati, dok je brao drenjine. Kaže da je to bio poskok. - U prvom trenutku nije izgledalo da je ozbiljno, odnosno imao sam utisak da nije puno otrova ispuštio, jer je bila samo jedna mala ranica. Dva sata kasnije počeo sam da se osjećam loše. Ruka mi je otekla i shvatio sam da moram hitno kod doktora. Prva komšijska kuća daleko je oko četiri i po kilometra. Moja je na osami. Nijesam imao izbora i krenuo sam pješke „kozjom stazom“ ka njima i na izmaku snage, maltene bauljajući, stigao do te kuće. Komšinica je odmah telefonom pozvala komšiju Sava Banićevića, kojem dugujem neizmjernu zahvalnost, jer je ostavio nezbrinuto stado ovaca i koza, na milost čoporima vukova, i pohitao meni u pomoć. To je bilo oko 19 sati – priča Krivokapić. Pošto su krenuli ka Cetinju, Krivokapiću je bilo sve lošije, pa je Banićević pozvao prijatelja iz policije Sašu Vukčevića, objasnio mu da ka bolnici vozi komšiju kojeg je ujela zmija i da je u veoma lošem stanju. Vukčević je, priča on, zvao Hitnu, nadajući se da će medicinska ekipa ambulatnim vozilom krenuti u susret pacijentu. Ispostavilo se da je ekipa tada bila na terenu i da nijesu mogli odmah da pođu prema Donjoj Zaljuti. Banićevića je, kako je rekao Krivokapić, poslije razgovora sa Vukčevi-
Iz Ministarstva zdravlja za Pobjedu su objasnili da u jedinicama hitne pomoći imaju problem zbog nedostatka ljekara. - Razlog je što doktori koji rade u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć dobiju specijalizacije za druge zdravstvene ustanove i napuštaju Zavod u upisnom roku u velikom broju (nekada po 40 doktora), a da nema zamjene, kako bi se u službi hitne medicinske pomoći popunila prazna mjesta. Na biroima rada nema doktora koji imaju licence za rad, ali kada počne da djeluje pravilo da doktori poslije završenih studija moraju raditi u zdravstvenoj zaštiti na primarnom nivou, riješiće se problem nedostatka doktora medicine – uvjereni su u Ministarstvu zdravlja.
ćem, pozvala „ženska osoba iz Hitne“, pitala gdje se nalaze i u kakvom je stanju pacijent. On je ispričao da sam loše, da imam temperaturu, kao i da imam četiri bajpasa... - I to je bilo sve. Niko više iz Hitne pomoći nije zvao ni da pita kako sam. Gdje je tu humanost, Hipokratova zakletva, i zašto se zovu hitna pomoć. Takvo sramno postupanje treba sankcionisati - ogorčen je Krivokapić. S druge strane, poručuje on, ljekari u Bolnici „Danilo Prvi“ zaslužuju sve pohvale. - Doktori Branka Kaluđerović i Dragan Sorat ne samo da su me zbrinuli, nego su čitavu noć dežurali boreći mi se za život, kao i dvije medicinske sestre koje su bile u smjeni – istakao je on. Iz Ministarstva zdravlja, međutim, ističu za Pobjedu da je nakon uzimanja izjava od zaposlenih i uvidom u terenski i ambulantni protokol, utvrđeno ,,da je medicinski tim Jedinice za HMP u Cetinju bio na terenu kada je dežurni policajac pozvao službu HMP i kazao da je obaviješten da se osoba, koju je ujela zmija, nalazi na putu za Cetinje, jer ga neko dovozi kolima“. Na taj poziv, naveli su, javila se medicinska sestra, koja je bila u ambulanti. Ističu i da se dežurna doktorka Hitne interesovala za stanje pacijenta i da je zvala Odjeljenje hirurgije Opšte bolnice, gdje je dobila podatak da je pacijent zbrinut i da je stabilan. Krivokapić je, kako kaže, odlučio da svoju priču ispriča Pobjedi „ne bi li nadležni nešto preduzeli“ da se više niko ne nađe u njegovoj situaciji. K. KRSMANOVIĆ/I. KRUNIĆ
Pobjeda
Primjeri
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
11
POVODI: Pobjednik međunarodnog takmičenja „Frejm 24“ Igor Šljivančanin o svojoj pasiji
Fotografija je izabrala mene Sagovornik je krajem avgusta, po ocjeni 24 člana žirija, najbolje odgovorio na fotografski izazov. Bilo je to drugi put da pobijedi na novosadskom takmičenju
Odgovor na temu „Kvadratura kruga“
PODGORICA - Fotograf Igor Šljivančanin iz Podgorice pobjednik je ovogodišnjeg takmičenja ,,Frejm 24“ u Novom Sadu koje slovi za svojevrsni maraton, tematski i vremenski, tokom kojeg majstori fotografije nastoje da najbolje odgovore na 24 teme za svega 24 sata… U lovu na novosadske motive, koji su bili scena za ovaj fotografski izazov održan krajem avgusta, učestvovala su 24 fotografa iz nekoliko zemalja. Trudili su se da nadmaše sebe i naprave što bolju fotografiju na teme koje su zhtijevale originalni pristup, ne bi li se, kaže Šljivančanin, izdvojili od drugih, i tako bili zapaženi kod 24 člana međunarodnog žirija. Šljivančanin ističe da nije bilo vremena brusiti kriterijume za neke teme, jer „čak i da ih birate za dan, to je veliki izazov“. - Treba dosta strpljenja, čekanja, predviđanja nekih stvari, da kompozicijski bude ispoštovana, i sve to da se smjesti u jedan kadar koji će biti odgovor na zadatu temu. Neke
teme su slične, pa je poseban izazov koju od fotografija koje sam napravio, postaviti kao odgovor na temu. Tema je bilo raznih: istorija, refleksija, urami kadar, simetrija, bicikl itd. Jedna od njih, po meni najinteresantnija, je pod nazivom kvadratura kruga. POBJEDA: Koje je bilo rješenje, recimo, za tu vrstu „jednačine“? ŠLJIVANČANIN: Tokom takmičenja nalazio sam odgovore na tu temu, ali ni sa jednom nijesam bio zadovoljan. Pri samom kraju osmjehnula mi se sreća kada sam sreo čovjeka koji nosi veliki krug na ramenu, a u sredini je izrezan bio kvadrat. Pratio sam prilično dugo sve dok sam našao pravo mjesto, napravio „čekalicu“ kako bih ga uklopio sa pozadinom i kako bi fotografija imala priču. Odmah nakon toga je počelo prebacivanje fotografija na kompjuter i sortiranje na zadate teme. Taj proces isto dugo traje, nekih par sati i što je interesantno, dozvoljena je samo osnovna obrada fotografije (po-
svijetliti, potamniti, dodati kontrast...i eventualno prebaciti u crno-bijelu). Tokom priprema fotografija za odgovor na teme bilo ih je dosta sa kojima ni ja ni ostali takmičari nijesmo baš zadovoljni. Kvaka je bila u tome da se najbolje odgovori na temu i koliko će ko dobiti bodova od međunarodnog žirija. Na kraju je bitan ukupan plasman, tako da je bitno odgovoriti na sve teme, jer ako se možda ne odgovori na jednu, plasman drastično pada i male su mogućnosti da se osvoji neko od prva tri mjesta. POBJEDA: Nije Vam prva pobjeda na ovom takmičenju koje okuplja frilensera, novinske fotografe, reportere... Ko sve i na koji način može da dođe u priliku da učestvuje i što je potrebno za najbolji učinak? ŠLJIVANČANIN: Prije pet godina sam isto pobijedio na ovom takmičenju, za koje su tada bile potrebne kvalifikacije. Imali smo isto 24 teme na koje je bilo potrebno poslati fotografije koje nijesu starije više od jedne godine. Nije bitan plasman, samo da se prođe u prvih 24 takmičara. Ovog puta je organizator pozvao bivše učesnike kako bi se napravila što bolja grupa. Pored fotografisanja, veliki udio ima upoznavanje, druženje, razmjena iskustava i sl. Preko novih poznanstava, otvaraju
Odgovor na temu „Urami kadar“
Igor Šljivančanin
se mogućnosti za neka nova takmičenja u drugim zemljama i slično. Fotografa nas ima raznih, od „frilensera“, fotoreportera, profesionalnih fotografa... I u toku takmičenja ima dosta druženja, gdje jedni drugima komentarišemo fotografije i dajemo sugestije. Ljudi koji nikada nijesu bili u Novom Sadu, mogli su ga bukvalno upoznati za 24 sata. Jer od tih 24 časa, provede se sigurno 70 odsto vremena na nogama, šetajući i tražeći što bolji odgovor na zadate teme. POBJEDA: Otkud interesovanje za fotografiju kao hobi, a kasnije i profesionalni poziv? ŠLJIVANČANIN: U fotografiji sam nekih 11 godina. Počeo sam slučajno, kupovinom prvog digitalnog aparata. Pošto sam često išao na razne izlete, nosio sam ga uvijek sa sobom i bilježio pejzaže i fotografije prirode. U to vrijeme sam izlagao na jednom forumusajtu gdje su bili registrovani ljubitelji fotografije. Tu bismo postavljali fotografije, komentarisali, kritikovali i davali savjete. Od samog starta sam bio primijećen i, uz
„Ulična fotografija“
I danas učimo od starih majstora POBJEDA: Ako bismo povukli paralelu između upotrebe filmova i fotografije bazirane na digitali, koja je razlika, odnosno koje su prednosti i mane? Da li je nestankom filmova iščezlo pravo majstorstvo, kako kažu neki stari fotografi? ŠLJIVANČANIN: Fotografi i dan-danas gledaju stare maj-
store fotografije i uče od njih. Nekada je fotografija, dok se nije digitalizovala, po meni bila mnogo veća umjetnost. Zašto? Pa zato što je imala neku čar. Čekao si da razviješ film, pa da vidiš šta si dobio kao krajnji rezultat. Morao si sve ručno da podesiš, da uzmeš film sa tačnom osjetljivošću, za pojedine situacije.
A danas to radiš jednim pritiskom na dugme i odmah možeš da vidiš krajnji rezultat. To je sada velika prednost. Na kartici staje 1.000 fotografija, ranije si mogao nekih 36 maksimalno i to je to. Zato kažem da su ranije postojali majstori fotografije. Dodao bih i da je filmska umjetnost veoma povezana sa fotografijom,
može se dosta naučiti o kadriranju, kompoziciji i slično. Jedan od filmova koji me je oduševio na tu temu je „The Grand Budapest Hotel“ od Vesa Andersena. Tu je svaki kadar smješten kao vrhunska fotografija. Od kompozicije, svijetla, priče, svega... Ko voli fotografiju, sigurno će mu se svidjeti i film.
Emocija i trenutak POBJEDA: Koja su to ključna pravila fotografije, kako bi to na neki jednostavan način mogao da približiš čitaocima? ŠLJIVANČANIN: Tako je, postoje pravila kojih bi trebalo svaki fotograf da se drži. Pravilo trećine, zlatnog reza i sl. Uvijek postoje i odstupanja, ali sam fotograf zna i da obrazloži zašto je išao malo van granica. Najbitniji je tzv. trenutak, da se fotograf nađe na pravom mjestu i pravom trenutku. Dosta puta se unaprijed nađe lokacija, a onda se čeka taj pravi trenutak, kako bi fotografija imala priču. Na svakoj fotografiji ima bar jedna stvar koja će vam smetati, ali nikako ne smije biti ono što će vas
sitne kritike, moje fotografije dolazile su do izražaja. U to vrijeme je postojao magazin RE FOTO, koji je bio isključivo vezan za fotografiju. Prezentacija foto opreme, novi programi za obradu fotografija, izložbe, vijesti iz svijeta i sl. Jedan dio je bio ostavljen za pomenuti foto forum, gdje su izlazile najbolje fotografije. Kako su moje izlazile skoro u svakom broju, tako je interesovanje postalo sve veće i veće i naravno potreba za što profesionalnijom opremom, koja nije nimalo jeftina, za naše prilike. I tako je sve krenulo... Nedugo zatim prva samostalna izložba u hotelu ,,Maestral“ u Miločeru. Jedan poznati fotograf i advokat po struci iz Beograda, mi je otvorio izložbu, a upoznali smo se upravo preko sajta posvećenog fotografiji. I dan-danas smo većina nas u kontaktu, družimo se i razmjenjujemo iskustva. Tako da me je fotografija odvela korak dalje i posljednjih 10 godina radim kao profesionalni fotograf u Skupštini Crne Gore. POBJEDA: Gubi li fotografija draž onog momenta kada iz pasije i hobija preraste u profesiju? ŠLJIVANČANIN: Sve zavisi
odvratiti od uživanja u cijeloj fotografiji. Dosta elemenata utiče, od kompozicije, svjetla i kako je to fotograf predstavio iz njegovog ugla. Da bi se napravila dobra fotografija, morate njome prenijeti trenutak i emociju, a ne samo prizor koji je lijep. Ali treba i znati da je doživljaj fotografije subjektivan i da često ista fotografija ne mora izazvati jednake doživljaje kod svakog gledaoca. Potrebno je poznavati ,,jezik“ svjetla. Drugi važan faktor je poznavanje sopstvenog fotoaparata i njegovih mogućnosti. To su neke od najvažnijih pretpostavki za uživanje u fotografiji. Ako to uspijete na duži period, vi ste onda uspjeli.
od samog fotografa, kako gleda na fotografiju. Fotografiju treba voljeti i raditi iz ljubavi. Ako se fotografiše samo zbog finansijskog aspekta, onda se i sam fotograf polako gubi. Tako da uvijek treba usnimiti nešto zbog čega svaki fotograf voli fotografiju, bez obzira da li je to portretna, street ili možda pejzažna. Taj rekreativni dio uvijek mora postojati. Fotografija je po meni odmor za dušu. Imaš svoj svijet i način na koji ga posmatraš, a fotografijom pokušaš da to preneseš drugima. Zavisno od vremena a i raspoloženja, biram se da li ću otići na neko putovanje i fotografisati pejzaže ili pokušati nešto drugo, poput street fotografije. Kada vam je fotografija rekreacija ima se dosta više slobodnog vremena, dok kada je fotografija poziv, onda je vremena za fotografisanje za svoj merak manje. Iako se fotografijom bavim profesionalno, uvijek treba naći vremena za rekreaciju koju sam pominjao. Mora se održavati neki balans, jer u suprotnom gubi se volja za fotografijom. Nekada se našalim, pa na pitanje kako sam izabrao da se bavim fotgrafijom, kažem - nijesam ja izabrao fotografiju, fotografija I. PERIĆ je izabrala mene.
12
Kultura
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Izložba „Brod u boci - Victory“ Dragana Markovića otvorena u galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru BAR- Zanimljiva izložba pod nazivom „Brod u boci - Victory“, autora Dragana Markovića iz Podgorice, otvorena je u galeriji „Velimir A. Leković“. Izloženo je 11 od 35 jedrenjaka, koliko ih je do sada napravio Marković u staklenim demižanima, specifičnom tehnikom za koju su potrebni izuzetan trud, strpljenje i vještina. Svaki brod nosi istorijsku priču u rasponu od 15. do 19. vijeka. Dragan Marković bavi se izradom brodova u boci 30 godina, a svaki istorijski jedrenjak izrađen je od slavonskog hrasta koji je, kako ističe autor, kvalitetan i izuzetno zahvalan za ovu vrstu obrade.
TRI DECENIJE
Ispričao je kako je počeo da se bavi rijetkim umjetničkim modeliranjem i kako specifičnom tehnikom smješta u boce čuvene svjetske jedrenjake, među kojima je i „Victory“, prvi brod koji je daleke 1521. godine oplovio zemaljsku kuglu. -Prije tri decenije susreo sam se sa ovom tehnikom, jer je jedan moj prijatelj izrađivao ovakve i slične brodove. Fasciniralo me to, ali za razliku od njega koji je to radio iz komercijalnih razloga, ja sam počeo da pravim brodove u boci isključivo iz ljubavi. Danas je to za mene neka vrsta „hemijskog čišćenja“ od svih ružnih stvari koje nam se dešavaju – napominje Marković. On objašnjava da postoje dva načina ovog svojevrsnog umjetničkog izraza. -Najprije su mornari Kristofera Kolumba na primitivan na-
Karta svijeta i istorijskih misija Pred nama su brodovi - akteri istorijskih putovanja u vremenu kada ona nijesu bila puka slučajnost, već svojevrsna misija koja je povezivala narode i govorila više o ljudima, kontinentima i kulturama - kazao je Milun Lutovac
čin počeli da izrađuju ovakve brodove, ubacujući ih sa jarbolima u bocu. Ja to radim na teži i, čini mi se, mnogo ljepši način, jer uz pomoć pinceta i alata koji sam izrađujem, pravim brodove u boci sa mnogo detalja, poput bezbroj topova, rezbarije... – naglašava Marković. Dodaje i da sve, počev od postolja do čepa na boci, sam pravi. -Boce u kojima su brodovi su, u stvari, starinske demižane, u kojima su naši preci čuvali vi-
Sa otvaranja izložbe pred barskom publikom
na Iva Vizina iz 1852. godine, koji je dobio naziv po kapetanovom uskliku kada ga je ugledao, zatim „Malteški šambek“, vrsta broda kojeg su osmislili čuveni arabijski gusari, a po ugledu na njega nastali su i bokeški, turski, dubrovački i drugi šambeci. Marković se opredijelio da izradi brod iz 1760. godine kojim je upravljao kapetan Petar Želalić iz Bijele, a kojeg je turska vojska zarobila. Ovaj bokeški kapetan uspio je da organizuje pobunu na brodu, preuzme ga i usmjeri prema Malti. On je bio jedan od rijetkih ljudi sa našeg prostora koji je u to vrijeme dobio titulu malteškog viteza.
TAJNE I PRIČE
no, stare od osamdeset do stotinu godina. Vrlo su rijetki ljudi koji se bave ovom tehnikom - ističe autor. Naglašava i da su za ovakvo modeliranje potrebni ogromno strpljenje, minucioznost, brojni talenti. Sve ovo ima veze i sa tim što je Marković po struci mašinski inženjer. Među njegovim brodovima u boci su i „Victoria“ iz 1769. godine, koji su Englezi konzervirali i pretvorili u svojevrstan p o m o r s k i m u z e j, z a t i m „Splendido“ čuvenog kapeta-
Rad „Oriente“, Dragana Markovića
Upravnik barske galerije dr Milun Lutovac, koji je otvorio izložbu, istakao je da ova postavka predstavlja „malu kartu svijeta“, jer svaki brod nosi poneku tajnu i istorijsku priču. -Pred nama su brodovi - akteri istorijskih putovanja u vremenu kada ona nijesu bila tek puka slučajnost, već svojevrsna misija koja je povezivala narode i govorila više o ljudima, kontinentima i kulturama - kazao je dr Lutovac. On je istakao da su za umjetnost potrebni vrijeme i strpljenje, ali isto tako i vještina i znanje. Marković je, kako je ocijenio Lutovac, uspio da poveže ove četiri kategorije i pokaže spoj koji govori više od riječi a ima i istorijski kontekst. Izložbu „Brod u boci - Victory“ publika u galeriji „Velimir A. Leković“ može pogledati narednih desetak dana. V.K.V.
bokanews.me
Frensis Ford Kopola najavio snimanje filma „Megalopolis“
Priča ambicioznija od kultne „Apokalipse“ LION - Slavni američki reditelj Frensis Ford Kopola izjavio je da radi na ogromnom filmskom projektu o kojem razmišlja decenijama i smatra ga ambicioznijim od kultnog ostvarenja „Apokalipsa sada“. Otvaranje izložbe u Pomorskom muzeju
Postavka „Iz grada isplovi ovog“ Arheološkog muzeja iz Splita otvorena u Kotoru
Antičko ribarstvo i pomorstvo Visa KOTOR – Izložba Arheološkog muzeja iz Splita pod nazivom „Iz grada isplovi ovog“ otvorena je u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Postavka autora Borisa Čarga predstavlja antičko pomorstvo i ribarstvo Visa, a naziv izložbe čine početni stihovi s nadgrobnog spomenika isejskog junaka Kalija, koji je stradao u borbi s Ilirima. Kako prenosi Bokanews, u ime domaćina brojne posjetioce pozdravio je direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović, koji je podsjetio da je saradnja sa Arheološkim muzejom iz Splita započela još 2017. godine izložbom „Ljudi od željeza na brodovi od drva”. -Palata Grgurina pravo je mjesto da se predstavi ova kompleksna i sveobuhvatna izložba. Siguran sam da će ova izložba i kvalitetni katalog koji je prati, pomoći stručnoj javno-
sti da bolje razumije razmišljanje antičkog čovjeka i njegovo shvatanje mora i pomorstva kazao je Radulović. Autor postavke Boris Čargo, podsjetio je da je ovo njegova druga izložba koju predstavlja u Palati Grgurina. Takođe, istakao je da je tema izložbe pomorstvo Isse, grčkog grada na ostrvu Visu, koji je u jednom dijelu godine u antičko vrijeme bio izolovan. Naglasio je i da je izložba podijeljena u nekoliko segmenata. -Izložba govori o spomenicima koji su nađeni na Issu, o plovidbi, amforama, o ribolovnim alatima. Uz pismenost, stari su Grci na Vis donijeli i upotrebu novca, demokratiju, katastar, umjetnost i što je najvažnije za našu priču, veliko znanje o ribarstvu. Kad se pogledaju nalazi udica na paleolitiskim lokalitetima iz starog kamenog doba vidite da je oblikom koštana
udica koja je ostala sačuvana manje više identična današnjoj - kazao je Čargo. Kako prenosi Bokanews, zanimljivost je da je dio izloženih eksponata prvi put javnosti prikazan upravo u Pomorskom muzeju Crne Gore. Izložbu je otvorila arheološkinja iz Kotora Vilma Kovačević, koja je povukla paralelu između Boke i Visa. Kazala je da kroz izložbu autor govori o našim precima, prije svega o čovjeku, kako je živio kroz predmete koje je stvarao, kako se hranio, čime se bavio… Direktor Arheološkog muzeja iz Splita Damir Kliškić istakao je da je riječ o najstarijem arheološkom muzeju u Jugoistočnoj Evropi, koji ove godine obilježava važan jubilej - 200 godina postojanja. -Želim da za vrijeme ovog jubileja nemamo samo saradnju sa srodnim institucijama u Splitu već i iz regije, kao što je Pomorski muzej u Kotoru. Lajt motiv ovog jubileja je upravo saradnja sa svim institucijama, a ne smo promovisanje u Splitu – kazao je Kliškić. R. K.
Kako prenose agencije, Kopola je rekao da je u pitanju film „Megalopolis“, ostvarenje o utopiji o kojem razmišlja 20 godina. -Pokušaću, jer sam zaista želio da snimim film o utopiji, odnosno o raju na zemlji - rekao je čuveni reditelj u Lionu gdje mu je uručena nagrada Limijer za
životno djelo. Kopola je rekao je da ima scenario za film i da se prvi put približava cilju - snimanju filma. Reditelj smatra da će film koštati više od „Apokalipse sada“ čiji je budžet bio oko 30 miliona dolara. Kopola je otkrio da film predstavlja priču jednog arhitekte koji želi da izgradi utopijsku viziju Njujorka uništenog poslije kataklizme. Film će biti priča o „konfliktu“ jedne vizije budućnosti i tradicije prošlosti. Reditelj je poznat po takođe kultnom filmu „Kum“ sa Marlonom Brandom i Alom Paćinom. Film je 1973. godine osvo-
Kopola na uručenju nagrade Limijer u Lionu
jio tri Oskara - za najbolji film, najboljeg glumca i najbolji adaptirani scenario, a nalazi se na spisku najboljih filmova svih vremena. R. K.
„Made in Fabrika fotografa 6“ u KIC-u PODGORICA - Izložba fotografija „Made in Fabrika fotografa 6“ biće otvorena večeras u 19 sati u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“, u okviru obnovljene saradnje KIC-a i Kulturnog centra Novog Sada. Izložbu će otvoriti kustoskinja postavke i osnivačica „Fabrike fotografa“ Aleksandra Popović, direktorica KIC-a „Budo Tomović” Snežana Burzan i saradnica za međunarodne odnose u Kulturnom centru Novog Sada Aleksandra Božović. Izložba u podgoričkom KIC-u dio je manifestacije Dani Fabrike fotografa koja će osim Podgorice, obuhvatiti i postavke u galerijama Beograda, Novog Sada i Pule i pokazaće najbolje fotografije polaznika kurseva Fabrike fotografa. -Nismo željeli da to bude privilegija pojedinih, već da bude dostupna svakome ko želi da nauči. Od prvog časa smo imali jasnu viziju da ne želi-
Rad iz postavke izložbe
mo da naše polaznike zbunjujemo stručnim fotografskim terminima, već da pričamo jezikom koji je razumljiv svakome, bez obzira na predznanje koje posjeduje, bez obzira na godine i životno iskustvo koje ima - navodi se u najavi izložbe. Kako su saopštili iz KIC-a, ovom izložbom nastavlja se niz uspješnih projekata izuzetno produktivne saradnje sa Kulturnim centrom Novog Sada. Izložba će biti otvorena do 31. oktobra. R. K.
Pobjeda
Kultura
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
13
SUSRETI: Publicista Željko Milović povodom monografije o (ne)zaboravljenim Baranima 20. vijeka
Velika djela „malih“ ljudi
Ovo je isključivo moj izbor ljudi koji nijesu među nama POBJEDA: U međuvremenu je bilo i nekih prigovora o izboru ličnosti za monografiju, pa su se pojedini našli i povrijeđeni zato što neki njihov zaslužni blizak rođak ili član porodice nije pomenut. Šta je Vama bilo presudno u izboru ličnosti za ovu publikaciju? MILOVIĆ: Ovo nije knjiga o najvažnijim Baranima, iako je mnogi tako doživljavaju. Djelo je pisano u namjeri da se zabilježi životni put ljudi za koje sam smatrao kako bi bilo nepravedno da padnu u zaborav - ovo je isključivo moj izbor ljudi koji nijesu među nama, a koji su imali ono „nešto“ što je tvorilo „duh mjesta“. Oni su činili Bar onakvim kakvim je bio. Drugačiji i poseban, ponosan i uspravan, lijep i na svoj način bezobrazan i prkosan kad ustreba, onaj koga „nema do cara“. Naravno da spisak takvih ljudi nije ni izbliza iscrpljen u ova dva toma. I naravno da bi svako drugi imao svoj spisak ljudi o kojima treba pisati.
Željko Milović
Rukovodio sam se ličnim osjećajem da bismo neke ljude morali da zapamtimo, i pri tome se nijesam odlučio da to budu oni koji su bili na čelu poslijeratnih opštinskih i partijskih struktura, niti državnih preduzeća... Nema ni crkvenih velikodostojnika, ni profesora iz obrazovnih ustanova PODGORICA – Istoriju jednog grada ne čine samo poznati državnici, predsjednici opština, uspješni privrednici, znameniti ljekari, sportisti rekorderi ili nagrađivani umjetnici. Čine je i oni tzv. mali ljudi, koji su svojim djelom pozitivno uticali na sudbine pojedinaca ili porodica i pokrenuli brojne stvari za dobrobit svog grada, komšija i šire zajednice. Čine je i oni koji su svojim osobenjaštvom ili neobičnim sudbinama ispisali more anegdota i priča koje se i danas pominju, prepričavaju i prenose sa generacije na generaciju. Upravo takvim ljudima bavio se novinar i publicista iz Bara, Željko Milović, koji je nedavno objavio dvotomnu monografiju „Ljudi iz grada bez vrati; (Ne) zaboravljeni Barani 20.vijeka“. Tokom ljeta promovisao je širom barske opštine, na mjestima netipičnim za bilo koju vrstu kulturnih programa. Do kraja turneje, ostala je još jedna adresa, početkom novembra: restoran „Izvor“, u okviru Kulturnog kalendara Sutomora. U intervjuu za Pobjedu, Milović govori o nastanku knjige, gradu u kojem je odrastao, njegovim ljudima i sudbinama. POBJEDA: Dvotomna monografija ima neobičan naslov „Ljudi iz grada bez vrati“. Zbog čega ova sintagma? Kako je nastala? MILOVIĆ: Prvi topolički zanatlija, obućar Šeko Bubić, inače Starobaranin, poslije posla je svraćao u kafanu u svom dijelu opštine. Zapitkivali su ga prvih dana „kako je dolje“ („dolje“ Topolica, novonastalo urbano sjedište pored mora), a on bi odgovorao rezignirano: „Pušti, to ti je, more, grad bez vrati“. U te tri riječi je sublimisana sva narodna mudrost o mjestu u koje se stalno i nesmetano dolazi, a iz koga se rijetko odlazi, koje je otvoreno za sve, dobre i loše, dokonjake i poslovne ljude, oriđinale i uglednike... Ta sintagma je u majstor Šekovom slučaju nosila i dozu bunta, i sjete, i ljutnje, ali i mirenja sa sudbinom, idealna za naslov knjige. POBJEDA: Ko su (ne)zaboravljeni Barani 20. vijeka? Kakvi su to ljudi? MILOVIĆ: Rukovodio sam se
ličnim osjećajem da bismo neke ljude morali da zapamtimo, i pri tome se nijesam odlučio da to budu oni koji su bili na čelu poslijeratnih opštinskih i partijskih struktura, niti državnih preduzeća... Nema ni crkvenih velikodostojnika, ni profesora iz obrazovnih ustanova, iako su mnogi među njima bili za primjer i gradu i rodu. Izuzeci među njima uvršteni su po sasvim drugim kriterijumima. Želio sam da ispričam priču o malim ljudima, odnosno ličnostima koji su činili Bar onakvim kakvim je on bio – otvoren za sve tri vjere, u kojem su ljudi različitih nacija funkcionisali i živjeli na najbolji mogući način. Među njima ima i onih koji su bili na različitim stranama, ali su svi zajedno bili Bar. Trudio sam se da ti „obični“ ljudi, naše komšije, koji su oblikovali naše živote na jedan poseban način, kroz moralne norme što su bile drugačije nego sada, ostanu upamćeni. Oba toma donose širok dijapazon dragih ljudi, od kapetana i ljekara do prodavca sjemenki i ribara, od slikara do inženjera, od berbera do pronalazača, od konobara do prvih učesnika na Olimpijadi... POBJEDA: Koje ste sve izvore koristili za potrebe ove monografije?
MILOVIĆ: Važno je istaći da knjiga nije anegdotskog tipa, već je, što bi rekao jedan od onih koji su pomagali u njenom nastanku, mr Ivan Jovović, „pisana stručnim, ali pristupačnim jezikom u kojem je prikazana socijalna istorija Bara, a za sve postoji adekvatna faktografija, i sve se činjenice mogu provjeriti“. Do tih činjenica sam dolazio tragajući za dokumentima i člancima po arhivama i bibliotekama, ali i ljubaznošću nekih ljudi. Posebnu zahvalnost dugujem prof. Milanu Šćekiću, koji mi je ustupio bogat fond arhivske građe. Isto važi i za naučne radnike i publiciste iz Subotice, Cetinja, Berana, Splita i Rima, jer su sa mnom dijelili saznanja o nekim ličnostima i događajima, meni nedostupna. Imao sam sreću da se trogodišnji posao „otvarao sam od sebe“, jer su me svugdje dočekivala širom raširena vrata. Knjigu ne bi bilo moguće napisati bez pomoći potomaka i/ili bliskih rođaka i prijatelja ljudi čije su životne priče obrađene u njoj. Oni su popunjavali praznine, iz škrinja i albuma vadili stare fotografije, ugovore, pisma, dopise, priznanice... Bez njih bi knjiga bila gomila suvoparnih podataka. Familija Masoničić, koja je bila uz mene kao spiritus
movens čitavog projekta, od prvih predavanja koja su izrodila monografiju do štampanja i promocija, omogućavala mi je kontakte s ljudima - tamo đe ja nijesam bio prepoznat kao novinar i pisac, niti kod starijih Barana kao „sin Ilije Grka“, bio sam onaj koga su oni doveli u nečiju kuću i preporučili, što se ne može novcem platiti. POBJEDA: Da li su neki novi materijali, saznanja ili podaci dirnuli u neke ustaljene barske legende, mitove i predstave o ljudima i događajima? MILOVIĆ: Svi smo mi na Balkanu, na ovaj ili onaj način, mitomani. Ali, isto tako, niko od nas više ne voli da ruši mitove i njihove junake. Nije bilo drugačije ni sa ovom knjigom. Neke stvari se, nažalost, nisu događale bajkovito kakvim smo ih zamišljali. A druge su se, na sreću, događale na ljepši način od očekivanog. Mislim da je knjiga izbarabarila stvari, postavivši sve na svoje mjesto. POBJEDA: Monografiju ste promovisali uglavnom u netipičnom ambijentu, tačnije u brojnim mjesnim zajednicama, selima, imanjima, parkovima... Zašto je bilo potrebno otići u ta naizgled daleka i nepristupačna mjesta za širu publiku?
MILOVIĆ: Nakon što monografija o Baranima, kao centralno djelo toga tipa unazad nekoliko godina, nije uvrštena u program Barskog ljetopisa, odlučili smo se da knjigu „donesemo“ onima kojima je namijenjena – Baranima. Pokrenuli smo prvu književnu turneju ikada u barskoj opštini. Počeli smo u mojim Zupcima, gdje se skupilo više ljudi nego što selo ima stanovnika, nastavili u Dobroj Vodi – „Makini Vučinića“, objektu porodice čiji predak, kapetan Nikola, otvara knjigu o (ne)zaboravljenim Baranima. Promocija u Starom Baru održana je na platou ispred nekadašnje Narodne čitaonice, prostoru koji nije u upotrebi duže od stotinu godina, a meni je posebno draga bila ona na Staroj Topolici, kod ostataka Ćićovog i Teta Danijelinog autobusa za zabavu, gdje su se te noći, prvi put nakon 1941. i fašističke okupacije, pojavili potomci porodice Dekleva, samo za tu priliku pristigli iz Kanade. Uslijedio je Ostros, pa promocija za jedina dva žitelja sela Đuravci, zatim Virpazar, i na koncu Kapljeva, na imanju Masoničića u specifičnoj atmosferi. Centralna promocija je bila u Dvorcu kralja Nikole, a tim povodom su, u ime svojih predaka, gostigovornici došli iz Tetova, Subotice i Podgorice. POBJEDA: Kada se sve sabere, jeste li zadovoljni? MILOVIĆ: Sve doživljeno na devet lokaliteta bilo je kao odlazak „s druge strane ogledala“. Skeptično sam očekivao promocije sa malo ljudi i bez interakcije publike i učesnika, a sve se pretvorilo u śednike na kojima su se sreli ljudi koji se dugo nijesu vidjeli, koji su dugo razgovarali i pričali o ljudima iz knjige ili Milović potpisuje monografiju na jednoj od promocija u Baru
gradu uopšte. Ostajalo se satima nakon promocija. Što reče jedan od posjetilaca, „napokon su Barani imali đe da se skupe, a ne samo na pokajanjima i sahranama“. Sve se poklopilo sa suštinskom misijom knjige – podsjetili smo se znamenitih barskih ličnosti, ali i pokazali da je narod željan priče i druženja u vremenu kada se komunicira preko mobilnih telefona ili društvenih mreža. Oživjeli smo uspomene, a svaki takav potez sam po sebi donosi čaroliju. I emocije. Bilo je dosta suza na turneji. Ispalo je na koncu po onoj staroj – „nikad ne znaš zašto je nešto dobro“. Da je knjiga uvrštena na Ljetopis, bio bih, i bili bismo, mnogo siromašniji. I uskraćeni za iskreno uživanje. POBJEDA: Koje priče ili anegdote su na Vas ostavile najveći utisak? MILOVIĆ: Knjiga baca novo svijetlo na pojedina dešavanja iz Drugog svjetskog rata, ali i na tragične događaje nakon oslobođenja, na čemu izuzetno zahvaljujem sagovornicima koji su sa mnom podijelili sjećanja i zapretene gradske tajne o kojima se nije govorilo. Posebno sam ponosan što je prvi put ispričana cjelovita priča o usponu i golgoti braće Marić, najbogatije predratne porodice, zatim na činjenicu da se kroz sudbinu jednog hotela na gradskoj obali može spoznati kompletna istorija jedne familije, konkretno porodice Dekleva, ali i grada uopšte. Ovom knjigom, i fudbal je dobio sasvim realne obrise vremena kad je prvi put zaigran u Baru, sa imenima igrača i rezultatima, što je poseban kuriozitet. Posebno sam uživao u detektivskom otkrivanju ko je misteriozni Italijan Marčelo, fudbaler koji je tokom rata zaigrao za barski „Crnojević“ protiv ekipe okupatorske vojske, dakle protiv svojih. POBJEDA: Kakav je danas Bar kao grad? MILOVIĆ: Kao i svi gradovi u ubrzanom razvoju, plaća danak urbanizaciji, kontrolisanoj i onoj drugoj, a stepen migracija u posljednje tri-četiri decenije je toliki da se danas teško može reći ko je Baranin i šta je Bar uopšte. Naravno da sam ja bespovratno zaljubljen u Staru Topolicu mog djetinjstva, sedamdesetih, oivičenu sa tri ulice, morem i magistralom, i u Stari Bar sa kafanom Oma Krčika i kadaifom Karađuzovića, i u Pristan sa portićem i bioskopom sa limenim krovom iz priča moga oca, ali tog Bara više nema, osim u knjigama i u razgovorima kad se sretnemo na desetak minuta u trci između banaka u Ulici maršala Tita. Spoznaja da taj Bar, „od onada“, nepovratno nestaje, bila je osnovni pokretač nastanka ove monografije. Jovan NIKITOVIĆ
14
Svijet
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Visoka predstavnica EU razočarana blokadom početka pregovora sa Skopljem i Tiranom
Mogerini: Istorijska greška vođa evropskog bloka BRISEL – Visoka predstavnica EU Federika Mogerini ocijenila je da su vođe
evropskog bloka napravile „istorijsku grešku“ kada nijesu uspjele da se dogovore
o počinjanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom na svom samitu. Mogerini je napisala juče u svom blogu da žali što evropske vođe nijesu mogle da se saglase uprkos „izuzetnom napretku“ koji su ostvarile obje zemlje, i suprotno preporukama Evropske komisije. - To je mnogo više od izgubljene šanse, to je istorijska greška
koja će moći, nadam se, da bude ispravljena što je prije moguće - napisala je Mogerini, a prenijela je AntenaM. Francuski predsjednik Emanuel Makron bio je najglasniji protivnik početka pregovora o članstvu za vrijeme sastanka Evropskog savjeta u četvrtak i petak, uz argument da prvo treba revidirati procedure o proširenju prije nego što se dopusti zemljama da uđu u EU.
Predsjednik Evropskog savjeta nezadovoljan razvojem situacije u Siriji
Tusk: Nije primirje nego kapitulacija
RAZGOVORI
Britanski premijer Boris Džonson i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, žele da se sastanu s liderima Njemačke i Francuske kako bi razgovarali o turskoj vojnoj operaciji protiv Kurda na sjeveru Sirije – prenose svjetski mediji. U saopštenju Džonsonovog kabineta navodi se da su se on i predsjednik Turske saglasili u zahtjevu u kojem traže sastanak sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i kancelarkom Njemačke Angelom Merkel. Po-
Prekid vatre traje do utorka
Evropski savjet traži prekid vojne operacije. Britanski premijer Boris Džonson i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan žele da se sastanu s liderima Njemačke i Francuske kako bi razgovarali o turskoj vojnoj operaciji vod sastanka je razgovor o aktuelnoj situaciji uključujući migracije i borbu protiv terorizma. Sporazum o primirju na sjeveru Sirije, kojem su posredovale SAD, Džonson je opisao kao korak u pravom smjeru. Međutim, naveo je da ostaje velika zabrinutost zbog turske vojne operacije na sjeveroistoku Sirije. Turska je 9. oktobra počela operaciju „Izvor mira“ da bi stvorila bezbjednu zonu duž svoje granice sa Sirijom, očišćenu od kurdskih boraca koje smatra teroristima i prijetnjom po nacionalnu
Predsjednik SAD se predomislio
Samita G7 neće biti u Trampovom hotelu VAŠINGTON – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, povukao je odluku o tome da sljedeći samit Grupe 7 bude održan u njegovom hotelu Doral u blizini Majamija na Floridi. Sjedinjene Američke Države 2020. godine treba da budu domaćin na samitu Grupe 7. Vršilac dužnosti šefa Trampovog kabineta Mik Malvejn, nedavno je saopštio da će samit G7 biti održan u Trampovom hotelu Doral od 10. do 12. juna 2020. Međutim, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država tu odluku je promijenio nakon kritika i optužbi da koristi
BREGZIT: Organizovano potpisivanje pisma s porukom za ,,moćnike“ u Londonu i Briselu
Britanci žele da imaju ,,posljednju riječ“ LONDON - Više od 190.500 ljudi je za manje od 48 časova potpisalo pismo u kojem se traži raspisivanje referenduma ,,Posljednja riječ“.
PROVJERA
BRISEL/LONDON/ ISTANBUL - Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk rekao je da takozvani prekid vatre u Siriji nije ono što je EU očekivala. Dogovor o prekidu vatre između Sjedinjenih Država i Turske nije ono što se mislilo da jeste, rekao je Tusk i pojasnio da to ni nije prekid vatre, već kapitulacija kurdskih boraca. Tusk je pozvao Erdogana da hitno prekine vojnu operaciju na sjeveroistoku Sirije. Sjedinjene Američke Države i Turska su preksinoć postigle dogovor o petodnevnom prekidu vatre na sjeveru Sirije, kojim će se omogućiti povlačenje kurdskih snaga. Prema tom dogovoru, uspostaviće se bezbjednosna zona široka 32 kilometra.
Federika Mogerini
Donald Tramp
mandat da se obogati time što će biti domaćin međunarodnog samita u svom privatnom odmaralištu. Tramp je na Tviteru napisao da će njegova administracija odmah početi da traži drugu lokaciju, uključujući mogućnost da samit bude održan u Kemp Dejvidu.
bezbjednost. Prekid vatre je stupio na snagu u četvrtak uveče kako bi Kurdi mogli da se povuku sa sjeveroistoka Sirije i predviđeno je da traje do utorka. S druge strane, kurdske i turske snage se međusobno optužuju za kršenje primirja.
POVLAČENJE AMERIKANACA
Američki vojnici koji su se povukli iz Sirije uništili su svoju bazu sa pistom za vojne transportne avione i helidromom u toj zemlji, izvijestila je sirijska novinska agencija Sana. Baza koja se nalazi u blizini
Tel Bajdara je potpuno uništena nakon povlačenja američkog kontigenta, prenosi Tas pisanje Sane. Pored toga, američke trupe treba da se evakuišu iz baze Lajf stoun u blizini brane na Eufratu u pokrajini Hasakah. Izvještač Sane je rekao da se nekoliko vojnih vozila SAD jutros povuklo iz okoline Alepa i iz Rake, preko provincije Hasaka. Oni su se uputili ka Iraku. Prije nekoliko dana, snage SAD uništile su i svoju bazu u blizini sirijskog grada Ajn elArab, koja se nalazi 150 kilometara od Alepa.
Sukobi policije i demonstranata u Hong Kongu
Potpisivanje pisma nalik na peticiju organizovali su Pipls vout i Independent, a njome se traži od zvaničnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropskoj uniji da učine sve kako bi se Britancima omogućilo da imaju posljednju reč kada je u pitanju Bregzit. Time bi narod mogao da odluči da li sporazum koji je Boris Džonson potpisao predstavlja ,,volju naroda“. Ta peticija će biti dostavljena Dauning stritu i Parlamentu, kao i Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu. I članovima parlamenta će biti poslati spiskovi potpisni-
Peticija će biti dostavljena Dauning stritu i Parlamentu, kao i Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu
HONG KONG – Nakon dvije sedmice relativno mirnih protesta policija je u Hong Kongu upotrijebila suzavac i vodene topove kao odgovor na molotovljeve koktele koje su bacili demonstranti. Demonstranti su bacali molotovljeve koktele na policijsku stanicu Cim Ša Cui, nakon što
je policija upotrijebila suzavac kako bi ih rastjerala s ulice. Policija je upotrijebila i vodene topove i prskala ih je mlazevima plave boje da bi kasnije mogla da ih identifikuje. Na protestu je bilo desetine demonstranata koji su uništili stanice metroa i stotine prodavnica i kineskih banaka.
SADRŽAJ
- Vi imate veliku moć ovdje u UK i u EU. Ali mi, narod, tražimo od vas da poštujete demokratske vrijednosti koje dijelimo i da nam date posljednju reč kada je u pitanju Bregzit. Više od tri godine poslije referenduma, Bregzit više nije blijeda ideja na glasačkom listiću već veoma realna i štetna mogućnost. Posljednji predloženi sporazum nije u skladu sa datim obećanjima, niti predstavlja volju naroda. Ne želimo da nas moćnici primoraju na Bregzit koji će da ošteti i našu ekonomiju i ekonomiju EU, da ugrozi mir u Sjevernoj Irskoj, kao i dovede do godina neizvjesnosti i haosa. Molimo vas, ne okrećite leđa posljednjoj šansi koja bi nam omogućila da se ne okrenemo jedni protiv drugih. Dozvolite nam da se izjasnimo da li želimo da se nastavi sa Bregzitom. Dozvolite nam da odlučimo – navodi se u pismu.
Predsjednik Srbije kaže da pomno prati situaciju u regionu
Vučić: Vidimo ko naoružava Albance i koje helikoptere traži Crna Gora BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je kako je zabrinut zbog potencijalne eskalacije sukoba u regionu, ali da, kako kaže, radi da do toga ne dođe.
Na protestima stotine objekata uništeno
ka iz njihovih izbornih jedinica. Ova peticija je uslijedila nakon što su hiljade Britanaca protestovale na ulicama Londona kako bi tražili novi referendum o Bregzitu.
Kaže da Srbija mora da se naoružava, jer to, kako dodaje, rade sve zemlje oko nje. - Ja sam uvijek zabrinut i radimo sve da ne dođe do destabilizacije u regionu. I ova novosadska inicijativa s Albanijom i Sjevernom Makedonijom je za nas mnogo važna, jer je to takođe mirovna i politička inicijativa, ali i ekonomski važna za nas - rekao je Vučić gostujući na Prvoj. Kaže da se naoružavaju i
Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogućnostima. - Vidimo ko sa strane naoružava i Albance na KiM i koje helikoptere traži Crna Gora i sve to pratimo - rekao je predsjednik Srbije. Vučić je rekao da su uspjeli da kosovsko pitanje vrate na velika vrata, kada je za mnoge to pitanje već bilo završeno. - Niko nam nikada nije nudio razgraničenje, nažalost, jer je za njih Kosovo cjelovito i nezavisno od Srbije - rekao je Vučić, dodavši da se svi u regionu naoružavaju, a da Srbija danas mnogo novca izdvaja za vojsku.
Pobjeda
Primjeri
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Tri srednjoškolca učestvuju na takmičenju ,,FIRST Global Challenge“ u Dubaiju
Čapunović, Kankaraš i Boljević predstaviće svijetu svog robota PODGORICA – Tim mladih crnogorskih robotičara, koji čine Aleksandar Boljević, Todor Čapunović i Komnen Kankaraš, biće učesnici prestižnog takmičenja ,,FIRST Global Challenge“ na temu „Ocean Opportunities“, koje se održava u Dubaiju od 24. do 27. oktobra. Naši ambiciozni srednjoškolci će među 190 zemalja pokazati svog robota na kome su radili posljednja dva mjeseca i pokušati da doprinesu kreiranju tehnološkog rješenja kojem će biti svrha uklanjanje otpada i zagađivača iz okeana i drugih voda. Njihova mentorka, mlada Kotoranka Nina Drakulić, koja je apsolvent na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, je za Pobjedu kazala da je ovo treće učešće Crne Gore na tom takmičenju. - U Vašingtonu smo, 2017. godine, u prvom učešću, osvojili veoma uspješno 13. mjesto, od ukupno 161 zemlje učesnice. U Meksiko Sitiju smo, 2018. godine, zbog manjih tehničkih poteškoća, ostvarili plasman - našli smo se na 72. mjestu od 169 zemalja – kazala je Drakulić.
TAKMIČENJE Ona ističe da to takmičenje predstavlja svojevrsnu Olimpijadu u robotici za srednjoškolce, na kome učestvuju skoro sve zemlje svijeta sa po jednim timom. - O važnosti i imidžu takmičenja, pored velikog broja zemalja učesnica, govori i to da su tokom prethodne dvije godine ceremoniju otvaranja takmičenja predvodili Ivanka Tramp (kćerka predsjednika Sjedinjenh Američkih Država Donalda Trampa) i tadašnji predsjednik Meksika. Tokom ceremonije, a i takmičenja, prisutne su bile mnogobrojne diplomate, ambasadori i istaknuti predstavnici svojih zemalja. Kako bismo našu zemlju predstavili na što bolji način, kontaktirali smo ambasadorku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić koja će biti naš gost na takmičenju – objašnjava Drakulić. Drugi mentor je Podgoričanin Nikola Bulatović, saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, koji smatra da je ovo dobra prilika da se mladi na vrijeme upoznaju sa problemima sa kojima se planeta suočava, te da se osposobe da kreiraju platforme koje će rješavati globalne probleme u budućnosti. - Takmičenje je zamišljeno kao igra između dvije alijanse koju čine po tri tima. Meč traje dva i po minuta, ali prije toga će se timovi dogovarati oko strategije. Okean će predstavljati jedno polje u kome će biti stavljeno 80 lopti, od čega 30 malih i 50 velikih koje predstavljaju
Ovo je dobra Mladi robotičari koji putuju za Dubai prilika da se mladi na vrijeme upoznaju sa problemima sa kojima se planeta suočava, te da se osposobe da kreiraju platforme koje će doprinijeti njihovom rješavanju u budućnosti. Najveći akcenat je stavljen na saradnju među timovima, što će im donijeti i najviše poena, jer bez dobre zajedničke akcije, nema ni dobrih rezultata. U rješavanju globalnih problema moramo biti ujedinjeni - poručio je Boljević, Čapunović i Kankaraš sa mentorima Ninom Drakulić i Nikolom Bulatovićem Nikola Bulatović
Crnoj Gori potrebno državno takmičenje u robotici Mentorka mladog tima robotičara Nina Drakulić je istakla da je veoma značajno da se uvede državno takmičenje na nivou srednjih škola iz oblasti robotike, te da je u tom polju potrebna podrška ministarstava nauke i prosvjete. zagađivače. Robotima upravljaju dva takmičara pomoću džojstika, pri čemu je svaki zadužen za određene radnje. Treći takmičar se nalazi u uglu polja čiji je zadatak da ubacuje loptice kada ih robot dogura. Zadatak robota je da loptice pomoću svog mehanizma ili trećeg takmičara pokupi, a zatim i prenese do platforme koja je na tri nivoa, u zavisnosti od kojih će se dobijati bodovi. Najveći akcenat je stavljen na saradnju među timovima, što će im donijeti i najviše poena, jer bez dobre zajedničke akcije, nema ni dobrih rezultata. U rješavanju globalnih problema moramo biti ujedinjeni – objašnjava Bulatović.
TIM Prema riječima Drakulić, ovogodišnji tim prvi put učestvuje na ovom prestižnom takmičenju, a do selekcije je, kako kaže, došlo tako što su dobili prepo-
- Za sada postoji samo državno takmičenje za osnovne škole ,,Frst lego liga“. To iskustvo bi bilo izuzetno značajno za srednjoškolce koji bi se tako možda odlučili i da se bave robotikom. Nažalost, ni jedna srednja škola kod nas
nema sekcije iz te oblasti, imaju samo predmete koji su vezani za to, kao što je elektronika, programiranje, ali sve su to djelovi robotike. Onda bi mogli pobjednike državnog takmičenja da pošaljemo na neko veće, kao što je ,,FIRST Global Challenge“ i tako podstaknemo mlade da idu u korak sa svijetom i inovacijama – ističe Drakulić.
ruku svojih profesora. U timu su Aleksandar Boljević, koji je učenik drugog razreda podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, zatim Todor Čapunović, koji pohađa drugi razred danilovgradske Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“ i Komnen Kankaraš, koji uči u tivatskoj Srednjoj mješovitoj školi ,,Mladost“, smjer elektrotehničar elektronike, treći razred. Oni su veoma zadovoljni svojim postignućem i očekuju dobar plasman. Zadovoljstvo ne kriju ni njihovi mentori, uz čiju su pomoš obavili sjajan posao. Aleksandar koji je zadužen za programiranje, odnosno za softverski dio ističe da je za robotiku čuo još u osnovnoj školi, ali da tada nije imao priliku da se time bavi. Ali zato se takmičio na Olimpijadi znanja Prirodnomatematičkog fakulteta gdje je osvojio pet nagrada, kao i na državnim takmičenjima iz
matematike, fizike i programiranja grada. - Učestvovao sam i na dva regionalna takmičenja – Juniorska balkanska matematička olimpijada 2018 i KUP matematičke gimnazije 2019. gdje sam kao član tima osvojio srebro. Na takmičenju sam tzv. ,,hjumen plejer“, igrač koji može da lopticu stavi u robota – priča Aleksandar, koji se inače bavi i aikidom. Komnen ističe da u školi uči predmete koji su ga podstakli da se zainteresuje za robotiku, a to su, kako kaže, elektronika, osnovi elektrotehnike, automatsko upravljanje. - Moj dio posla u ovom projektu je menanički, bavio sam se fizičkim sastavljanjem robota. U timu sam inače vozač robota, a zadužen sam i za skupljanje loptica – ističe Komnen, koji u slobodno vrijeme igra fudbal, voli da skija i vozi bord. Todor kaže da se robotikom
bavio u osnovnoj školi, kako kaže, učestvovao je u ,,First lego ligi“, gdje se roboti sklapaju od lego kocki. - Bio sam u timu koji je više puta bio u državi i dobre smo rezultate postizali i van države. Na taj način sam zavolio robotiku i počeo time da se bavim. Svo znanje stečeno tamo sam prenio ovdje, gdje je robotika na višem nivou – ističe Todor. Njegova uloga u ovom procesu stvaranja je, kako ističe, dizajn robota i njegovi sistemi, da to ,,spakuje“ u cjelinu. Na takmičenju je, kako kaže, zadužen za ispaljivanje loptica i parkiranje. Čapunovič je inače kajtsurfer, bavi se i brdskim biciklizmom.
ROBOT Drakulić ističe da će robota biti u bojama crnogorske zastave i da će imati haštag ,,Montenegrorobotic“. Bulatović objašnjava da robot nije za sad kreiran da učestvuje u stvarnim misijama čišćenja okeana, odnosno za sada ne može da radi pod vodom. - On predstavlja početni prototip koji bi se kasnije mogao iskoristiti u pravljenju pravih industrijskih rješenja u te svrhe. Najviše šanse za to imaju roboti koji se nađu u top deset na takmičenju – objašnjava Bulatović. On dodaje da svi timovi od organizatora takmičenja dobijaju na stotine komponenti od
15
Logika, kreativnost, timski duh Mentor Nikola Bulatović ističe da za bavljenje robotikom nijesu presudne dobre ocjene iz prirodnih nauka, kao što se često misli. - Moje iskustvo govori da je jasno logičko razmišljanje dobra osnova za ovu oblast. Da su đaci sposobni da riješe određeni problem, prirodni ili društveni. Drugi uslov je kreativnost i improvizacija, da iz ničega naprave nešto, da dođu do rješenja problema, na svoj način, bez obzira što je teško. A treća je timski duh bez kojeg prethodne dvije komponente samostalno ne bi mogle da imaju pravu težinu – objašnjava Bulatović. kojih prave robota. Kako kaže, na svakom timu je da ispolji svoje znanje i kreativnost, te se samo moraju ispoštovati određene dimenzije. - Robot se sastoji iz hardvera i softvera. Prvo smo od skoro svih komponenti napravili hardver, odnosno fizički dio robota, a zatim softver koji daje ,,život“ robotu i koji se sastoji od deset motora, kako bi mogao da funkcioniše onako kako smo zamislili. Robota smo napravili tako da obavlja tri radnje. Prva je kontakt sa lopticama koje se nalaze u polju, druga je sprovođenje tih loptica do ispaljivača, a treća je parkiranje koje od svih radnji nosi najviše bodova - objašnjava Bulatović. On ne krije da imaju velike ambicije, te su tako i kreirali robota. Prema njegovim riječima, napravili su sveobuhvatno rješenje koje može da odgovori svim izazovima takmičenja. Opremili su ga tako da su mu prioritet radnje koje su najzahtjevnije a samim tim i najviše se boduju. - Prva stvar je što ćemo se fokusirati na sakupljanje malih loptica kojih ima 30, pa planiramo da u jednom obilaženju terena pokupimo bar 15. Ono što smo mogli da vidimo preko društvenih mreža, većina timova koji će se takmičiti, fokusiralo se na sakupljanje velikih, što oduzima mnogo više vremena. Druga stvar, napravili smo robota da ispaljuje loptice na najvisočiju platformu što donosi u tom dijelu najviše poena. Kada je u pitanju parkiranje, postoji djelimično, da se robot popne na prizemlje platforme, i potpuno – kada se parkira tako što će se hvataljkama zakačiti za prvi nivo i visiti. Potpuno parkiranje nosi više bodova i na njega ciljamo – ističe Bulatović. Osim toga, kako ističe, napravili su i bateriju koja ne samo da je namijenjena da robot može sa svim uključenim motorima da izdrži meč od dva i po minuta, već može da odradi četiri meča zaredom. On ističe da je naročito zadovoljan kako je mladi tim napravio skoro identično polje koje će ih zateći i u Dubaiju, tako da će na njemu do polaska isprobavati svoju taktiku. Sponzori crnogorskog tima robotičara su Ministarstvo nauke, Ministarstvo prosvjete, Glavni grad Podgorica, opštine Budva, Kotor i Tivat, kao i turističke organizacije ta tri grada, Luka Kotor, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Studentski parlament UCG-a, Roming netvorks i Karampana kafe. Ivana TERZIĆ
16
Hronika Podgorice
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
J. VUKAŠINOVIĆ
Na teritoriji glavnog grada nalazi se 242 spomenika iz različitih perioda, posve
Status kulturnog do ima 77 spomen-obi Sa sajma
Sajam ,,Najbolje iz Crne Gore“ održan u Delti
Jesenja ponuda domaćih proizvođača Tokom šestog jesenjeg izdanja sajma ,,Najbolje iz Crne Gore“, koje je protekla tri dana održano u tržnom centru Delta siti, proizvođači iz cijele Crne Gore plasirali su proizvode poput: vina, maslina, meda, ljekovitog bilja, voća i povrća...
LJEKOVITO BILJE
Na štandu ,,Zlatogorka“ mogli su se naći čajevi sa Bjelasice, kao i proizvodi napravljeni od ljekovitog bilja. Izlagač Lidija Vukčević iz ponude je izdvojila meleme, kreme, domaće sirće od divljih jabuka, sapune, sirupe... - Ljudi su dosta zainteresovani, jer se sve više vraćaju prirodi, vole organske proizvode. Sva iskustva su pozitivna. Brend „Zlatogorka“ je u stvari iz Berana, a vlasnica je Nada Božović. Nekih godinu predstavljamo njene proizvode ovdje u Podgorici – rekla je Vukčević. U ponudi su se našli i proizvodi iz Manastira Ćelija Piperska, koje je predstavila Jovana Vukčević. - Prvi put izlažemo na sajmu i ovom prilikom smo ponudili domaće kantarijonovo ulje, losion za čišćenje lica, med, voće, džem od kajsija, rakija, urme, bademe i još mnogo toga. Danas je slabija posjećenost, ali prethodna dva dana je bilo dosta ljudi, nijesmo loše prošli – kazala je Vukčević.
CIJEĐENI SOKOVI
Cijeđene sokove izložio je Baranin Vlado Tošić. - U pitanju je fabrika sokova iz Bara – Ekstra sokovi, koja postoji od 1995. godine. Proizvodnju sokova od 100 odsto cijeđenog voća radimo od prošle godine. Imamo sokove od divljeg nara, barskog šipka, breskve, grožđa, mandarina... Sve više ima interesovanja među domaćim kupcima, međutim dosta je jaka cijena. Bočica od 177 mililitara je pet eura, a 0,75 litara 15 eura – rekao je Tošić. Cilj sajma je da se što više utiče na svijest potrošača da kupuju domaće proizvode, te da crnogorski prehrambeni proizvodi postanu prepoznatljivi i rado viđeni u svakoj potrošačkoj korpi. J. V.
Bolja informisanost građana Proizvođači na sajmu ,,Najbolje iz Crne Gore“ smatraju da je javnost trebalo bolje da se informiše da, iako neradna nedjelja važi i za Deltu, sajam je otvoren za sve zainteresovane. Nedjeljom u tržnom centru Delta siti rade kafići, bioskop, cvjećare, banka, pošta.
Na teritoriji glavnog grada nalazi se 242 spomen-obelježja koji potiču iz različitih perioda, posvećenih značajnim ličnostima i događajima iz naše prošlosti. Neka od najznačajnijih, navode iz Muzeja i galerija Podgorica, jesu Spomenik partizanu borcu na Gorici sa spomen-grobnicom, Spomen-kompleks na Barutani posvećen poginulim borcima u Balkanskom ratu, Prvom i Drugom svjetskom ratu, Spomenik poginulim borcima Zete u Golubovcima, Spomen-groblje strijeljanim u Prvom svjetskom ratu sa spomen-bistom u Vuksanlekićima, Spomen-kompleks posvećen poginulim u oslobodilačkim ratovima i u toku NOR-a na Trijepču, Spomenkompleks posvećen poginulim u oslobodilačkim ratovima i u toku NOR-a u Brskutu, Spomenik posvećen poginulim borcima i žrtvama u toku NOR-a na Orljevu, u Kučima... Status kulturnog dobra, ističu oni, ima 77 spomen-obelježja, a neka od njih su: Spomenik partizanu borcu na Gorici, mnogobrojne spomen-biste, spomen-ploče, Spomen-groblje na Čepurcima, Spomen-kompleks na Trijepču...
BRIGA
Organ lokalne uprave nadležan za poslove kulture vodi Registar spomen-obelježja na svojoj teritoriji. Prilikom podizanja spomen-obelježja Zakonom o spomen-obilježjima propisano je da spomen-obilježje održava subjekat koji ga je podigao, odnosno obveznik održavanja određen odlukom o podizanju spomen-obilježja. Opština obezbjeđuje održavanje spomenobilježja koje je podigla Crna Gora, druga država ili međunarodna organizacija. - Ako je obveznik održavanja spomen-obilježja prestao da postoji ili ako iz objektivnih ra-
zloga nije u mogućnosti da održava spomen-obilježje, održavanje spomen-obilježja obezbjeđuje opština - poručuju iz Muzeja i galerija Podgorice. Većina spomen-obilježja na teritoriji glavnog grada, navode oni, su u relativno dobrom stanju, a najčešće intervencije na njima su otklanjanje pogrdnih grafita koji su rezultat nedovoljno razvijene svijesti pojedinaca o značaju i vrijednosti memorija utkanih u ova spomen-obilježja. - Kontinuirano, tokom cijele godine sprovode se konzervatorske mjere ovog dijela kulturne baštine glavnog grada. Nažalost, često su meta vandalskih postupaka kojima se skrnave i u kontinuitetu se obavlja njihovo saniranje i preduzimaju mjere na unapređenju stanja i valorizaciji ovih tekovina naše prošlosti – ističu iz Muzeja i galerija. Kako dodaju, neka spomen-
Do kraja godine spomenik Jeleni Petrović Savoja Skupština glavnog grada, podsjećaju iz Muzeja i galerija Podgorice, na sjednici održanoj 1. oktobra ove godine donijela je Dopunu Programa podizanja spomen-obilježja, kojom je do kraja tekuće godine predviđeno podizanje spomenika Jeleni Petrović Savoja, princezi Crne Gore i kraljici Italije. - U nastavku zakonske procedure (Zakon o spomen-obilježjima –„Službeni list Crne Gore“, broj 40/08, 40/11 i 2/17), Skupština glavnog grada, u skladu sa Dopunom Programa podizanja spomen-obilježja, donijeće i odluku u kojoj će biti definisana i lokacija – navode iz Muzeja i galerija.
obelježja su u lošem fizičkom stanju očuvanosti. - Jedan od njih je Spomenik posvećen poginulim borcima i žrtvama u toku NOR-a na Orljevu (Kuči), za koji smo izradili Konzervatorski projekat rekonstrukcije i nakon dobijanja zakonski propisanih saglasnosti
preduzeće se mjere na njegovoj realizaciji. U toku je sanacija Spomenika palim borcima na području Momišića, kod OŠ ,,Sutjeska”. Za Spomen-kompleks na Barutani se planira kompletna sanacija s obzirom na loše stanje očuvanosti – navode iz Muzeja i galerija, uz na-
U vodovodnu infrastrukturu u Lješanskoj nahiji ove godine uloženo više od pola miliona eura
Počinje izgradnja prve faze glavnog cjevovoda Za izgradnju glavnog cjevovoda Kaluđerovo oko – Kamenica odabran je izvođač radova kompanija ,,Put inženjering“ iz Podgorice, koja će realizovati prvu fazu tog projekta, odnosno izgradnju četiri i po kilometra magistralnog cjevovoda od izvorišta do budućeg rezervoara na Kamenici i zajedničkog objekta budućeg sistema snabdijevanja vodom gornje i donje Lješanske nahije. Projekat je vrijedan 274.000 eura, a partnerski je finansiran od strane glavnog grada i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja - saopšteno je iz PG biroa. Odabrani izvođač u obavezi je da radove izvede u roku od 120 dana. - Na ovom području paralelno se gradi pet i po kilometara sekundarne mreže u selima Bigor i Brežine, kao i zamjena oko 2,2 kilometra primarnog cjevovoda ukupne vrijednosti 230.000 eura – ističe se u saopštenju. Na taj način, pojašnjavaju iz gradske uprave, ukupna vrijednost radova na području Lješanske nahije u toku ove godine preći će 500.000 eura s ciljem stvaranja preduslova za normalizaciju snabdijevanja vodom na ovom području i otvaranje perspektive za dio potrošača koji u ovom trenutku nemaI.M. ju pristup pitkoj vodi.
Pobjeda
Hronika Podgorice
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
ećenih značajnim ličnostima i događajima iz naše prošlosti
obra ilježja
D. MIJATOVIĆ
Spomenik Francu Prešernu
Od vojvode Mirka Petrovića do pjesnika Franca Prešerna Jedan od prvih podignutih spomenika, ističu iz Muzeja i galerija Podgorica, jeste Spomenik velikom vojvodi Mirku Petroviću, koji je otkriven 8. novembra na Mitrovdan 1886. godine, prilikom zvaničnog otvaranja uređenog trga kojem je prisustvovao kralj Nikola. - Spomenik je srušen 6.
Spomenik partizanu borcu na Gorici
pomenu da se sredstva koja se godišnje izdvajaju za održavanje spomenika razlikuju u odnosu na prioritne aktivnosti i stanje spomen-obelježja, a koriste se direktno za sanaciju nastalih oštećenja.
ANALIZA
Iz Muzeja i galerija naglašavaju da ima i izuzetnih spomenika sa izrazitom arhitektonskom i umjetničkom vrijednošću, čiji autori su priznati umjetnici – vajari i arhitekte. Spomenici postavljeni u užoj gradskoj zoni su svakako prepoznatljivi građanima ali, kako ističu iz Muzeja, ne manje vrijedni i značajni spomenici nalaze se u vangradskoj zoni. - Neki od njih su Spomen-kompleks na Barutani, Spomenički kompleks posvećen borcima oslobodilačkih ratova 1912– 1913, 1914–1918. i 1941–1945. go-
Spomenik Mirku Petroviću i crnogorskim junacima
dine u Lijevoj Rijeci, Spomengroblje strijeljanim u Farmacima, Spomenik poginulim borcima u NOR-u u periodu 1941–1945. godine u Matagužima – navode iz Muzeja i galerija. Muzeji i galerije Podgorice su krajem prošle godine formirali stručni tim, koji ima zadatak obilaska svih spomen-obelježja upisanih u Registar spomenobilježja glavnog grada, radi utvrđivanja zatečenog stanja spomeničkih struktura kao i svih činjeničnih stanja u vezi sa svakim pojedinačnim spomeni-
januara 1919. godine, a na mjestu gdje se nekada nalazio podignut je novi, posvećen velikom vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima, učesnicima u oslobodilačkim ratovima 1853, 1862, 1876–1878. godine – navode iz Muzeja i galerija, uz napomenu da je Glavni grad inicirao podizanje ovog spomenika po uzoru na prvobitni, a da je autor Dimitrije Popović. Posljednje postavljeno spomen-obelježje, dodaju oni, je spomenik Francu Prešernu, autora - arhitekte Roka Žnidarića, svečano otkriven u junu prošle godine, a nalazi se u Prešernovom parku u Moskovskoj ulici. - Spomenik Josipu Brozu Titu, koji se nalazio u kasarni u Maslinama, postavljen je u decembru prošle godine, na novu lokaciju na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog – navode iz Muzeja i galerija.
kom uz predlaganje mjera daljeg održavanja i, eventualno, hitnih mjera sanacije ukoliko je to potrebno. - Nakon završetka rada stručnog tima, čiji rok završetka analize je do kraja tekuće godine, imaćemo sveobuhvatnu analizu stanja spomen-obelježja, precizne podatke o svim spomen-obelježjima na teritoriji glavnog grada – istorijat, opise, vrijednosti, lokacije, stanje i predloge mjera unapređenja zatečenog stanja – zaključuju iz Muzeja i galerija Podgorice.
17
PJEVALE SVE GENERACIJE: Sa nastupa KIC POP hora u Kombank areni
KIC pop hor oduševio publiku u prepunoj Kombank areni
Antifašističkim pjesmama podigli Beograđane na noge Podgorička muzička senzacija, KIC pop hor, svojim programom ,,Bez dileme – antifašizam“, pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića nastupio je prije dvije večeri u beogradskoj Kombank areni i oduševio pjevanjem prepunu salu. Ovaj dvočasovni koncert održan je povodom Dana oslobođenja Beograda – prenosi KIC ,,Budo Tomović“.
EMOCIJE
Maestralnim sviranjem bubnjeva, prenose iz KIC-a ,,Budo Tomović“, Dragoljub Đuričić uveo je marširajući hor na scenu, koji je koncert započeo koračnicom ,,Po šumama i gorama“. Već u drugoj i trećoj pjesmi, dodaju oni, hor je probudio nostalgična osjećanja, tjerajući većinu prisutnih da ustanu i pozdrave himnu SFRJ ,,Hej Sloveni“ i ,,Internacionalu“. U ime domaćina publici su se obratili: Vlatko Sekulović, advokat i antifašista, Dragan M. Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, kao i Aleksandar Kraus, predsjednik Saveza antifašista Srbije i Snežana Burzan, menadžerka i članica KIC pop hora. Oni su istakli važnost očuvanja sjećanja na borce i heroje koji su pali za slobodu, naglaša-
vajući da u 21. vijeku moramo još snažnije da baštinimo i antifašizam, slobodarstvo, humanost, solidarnost među ljudima. - Koncert je nastavljen uz skandiranje publike pjesmama ,,Da nam živi živi rad“, ,,Padaj silo i nepravdo“, ,,Budi se istok i zapad“, a publika je veoma emotivno reagovala na izvođenje pjesme ,,Konjuh planinom“, ali i ,,Oj đevojko drugarice“ sa solistima Bojanom Marovićem i Jovanom Vukovićem, kao i na pjesmu ,,Komandant Sava“ u izvođenju Vanje Radovanovića i Tamare Pavićević. Mlada zvjezdica Katarina Radulović otpjevala je ,,Crvene makove“, a prvi dio koncerta, hor je završio uz pjesme posvećene Titu ,,Uz maršala Tita“ i ,,Ide Tito preko Romanije“ – navodi se u saopštenju.
PUBLIKA NA NOGAMA
Možda najveći aplauz, ističe se u saopštenju, zaslužila je Branka Šćepanović izvodeći, uz podršku hora, pjesmu ,,Sa Ovčara i Kablara“. - Publika je bila na nogama uz pjesme ,,Oj Kozaro“, ,,Mlada partizanka“, ,,Bella ciao“ i ,,Kaćuša“. Numeru ,,Sivi sokole“ odlično su izvele Nikolina Kovačević i Dubravka Živković, a u samoj završnici koncerta pu-
I. MITROVIĆ
blika je ovacijama ispratila pjesme ,,Zemljo moja“, ,,Odiseja“ u energičnom izvođenju Đorđa Davida, kao i ,,Računajte na nas“, kada su uz KIC pop hor, dječji hor ,,Čarolija“, pjevali i Leontina i Sergej Ćetković, s cijelom salom – prenose oni. Na zahtjev publike, hor je otpjevao nekoliko pjesama na bis - ,,Hej vojnici vazduhoplovci“, ,,Bandiera Rossa“ i ,,Kraj Sutjeske hladne vode“. Koncert je propraćen izložbom fotografija antifašističkih spomenika, fotografa Aleksandra Kebare, za čiju je interesantnu postavku novi kontekst dao tekst koji je o svakom spomeniku pripremio istoričar Srđan Milošević. Hor Dječjeg kulturnog centra Beograda, sa dirigentkinjom Nevenom Ivanović dirnuo je srce publike pevajući ,,Sve što raste htjelo bi da raste“ i “Najlepša je zemlja moja“. Menadžerka KIC pop hora Snežana Burzan je nakon koncerta izjavila da su oduševljeni reakcijom beogradske publike i obećala nove susrete. - Ovaj repertoar njegujemo već dvije godine i gdje god dođemo, bilo u Crnoj Gori ili regionu, izazivamo i suze, i radovanje, i nostalgiju i sreću, jer naše koncerte prate i u njima uživaju cijele porodice, različitih generacija – kazala je Burzan. I.M. Sa akcije u Podgorici
Rekonstrukcija internata Resursnog centra
Organizovane dvije akcije dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici i Tuzima
Radovi u završnoj fazi Rekonstrukcija prve faze internata Resursnog centra za djecu i mlade „Podgorica“, koja je počela početkom mjeseca, privodi se kraju. - Radovi su u završnoj fazi. Preostalo je još nešto posla na fasadi i neki sitni bravarski radovi u unutrašnjosti objekta – kazala je direktorica Resursnog centra Mirjana Popović. Izvođač radova, građevinska
firma ,,Tehnogradnja“ iz Pljevalja, posao bi trebalo da završi početkom novembra. - Nakon završetka ovih radova, uslovi za rad u internatu u kojem svakodnevno borave djeca uključena u različite programe podrške, biće dodatno poboljšani. Sredstva za izvođenje radova je u potpunosti obezbijedilo Ministarstvo prosvjete – istakla je Popović.
Dvorište Resursnog centra nedavno je obogaćeno multifunkcionalnom spravom za trening. - Sprava je konstruisana prema potrebama osoba sa invaliditetom, prilagođena je osobama sa tjelesnim smetnjama. Istakla bih benefite vježbanja na spravi za djecu iz Resursnog centra, kojima je fizička aktivnost neophodna za opšte zdravstveno stanje - kazala je Popović. Nj. B.
Dvije akcije dobrovoljnog davanja krvi organizovane su tokom vikenda u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici i Tuzima. - U prostorijama Zavoda za transfuziju krvi, Crkvena opština Danilovgrad realizovala je tradicionalnu akciju darivanja krvi, u kojoj je učestvovalo 20 davalaca krvi. Takođe, Crveni krst Tuzi, u saradnji sa opštinom Tuzi, realizovao je akciju u kojoj se humanom pozivu odazvalo 15 građana - saopšteno je iz Zavoda za transfuziju krvi. Oni su se zahvalili organizatorima na doprinosu u obezbjeđi-
Sa akcije u Tuzima
Dragocjenu tečnost doniralo 35 davalaca vanju stabilnih zaliha krvi i pozvali i druge društvene subjekte da sličnim, društveno odgovor-
nim postupanjem podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. I.M.
18
Marketing/Ribolov
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Klub ,,Tuna“ organizovao prvenstvo u podvodnom ribolovu
Zenović prvi na otvorenom kupu
BUDVA - Srđan Zenović iz Budve pobjednik je otvorenog klupskog prvenstva u tom gradu, koje je 13. oktobra organizovao klub KSR ,,Tuna“. Zenović je sa 14.320 poena prvo mjesto osvojio ispred Peđe Đukovića iz barskog kluba ,,Fridajversi“, dok je treći bio Đukovićev kolega Marko Krivokapić sa ostvarenih 3.980 bodova. Kupom u budvanskom akvatorijumu zaključena je takmičarska sezona. Pored takmičara domaćina iz kluba ,,Tuna“, na kupu su učestvovali podvodni ribolovci iz barskog „Fridajversa“ i podgoričkog kluba „Dip blu“. I.P.
Zenović sa ulovom
Priznanja za najbolje
Poznat sastav reprezentacije za svjetsko prvenstvo
Blešić ostvario najbolji plasman PODGORICA - Nakon šest kola i ukrštanja udica na Borovičkom, jezeru Liverovići i kanalu Morače tokom sezone 2018. stiglo se do šest najbolje plasiranih takmičara u disciplini lov ribe udicom na plovak koji će predstavljati Crnu Goru na svjetskom prvenstvu koje se održava u Italiji. Boje nacionalnog tima braniće Nikola Blešić, Lazar Vukčević, Asad Talić, Ranko Vuksanović, Zoran Ristić i Dragan Lili Brajović. Ovu takmičarsku godinu je, definitivno, obilježio član podgoričkog tima „No 1“, Nikola Blešić koji je briljirao i tokom nekoliko kola bio najbolji na stazi na Liverovićima i Kanalu Morače. On je i plasmanom na memorijalu Mladen M. Brajović kao i rezultatima na još nekoliko kupovao potvrdio da je ovo bila njegova godina.
Sastav reprezentacije: Dragan Brajović, Lazar Vukčević, Nikola Blešić, Asad Talić, Ranko Vuksanović i Zoran Ristić
Nikola Blešić
Pobjeda
Feljton
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
19
4.
KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR– NOVEMBAR 1919.
Umjesto starih tirana javio se iz Beograda novi, još gori » Piše: Slobodan ČUKIĆ
Cetinjski okružni načelnik Čedomir Jevđenijević je izvijestio Milorada Mihailovića 26. septembra 1919. da su Tomići i Mikulići „oružanom rukom“ stali na stranu ustanika i da je s njima vođena borba („Skrivana strana istorije“, Tom II, 735). Napad okupacione vojske na Stavor počeo je 26. septembra a ustanici su se istog dana povukli prema Lješanskoj nahiji („Skrivana strana istorije“, Tom II, 743-744). Iz Tomića je osam mještana pošlo s komitama, a iz Mikulića troje. Čevska „omladina“ je iza toga ušla u ta sela i uhapsila 12 ljudi („Skrivana strana istorije“, Tom II, 747). Mihailović je javio 28. septembra da je u Mikulićima i Tomićima uhapšeno 27 mještana („Skrivana strana istorije“, Tom II, 763). Cetinjski sreski načelnik Dušan Kapičić javio je 30. septembra (po starom) Čedomiru Jevđenijeviću „da su se meštani sela Dida i Ublica (Bjelice, srez Čevski) nazad dva dana svi odmetnuli i pošli sa komitama“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 757). Č. Jevđenijeviću je 3. oktobra (po starom) javljeno da su „odbegli svi seljaci sela Dida gdje su borbe vođene i tri seljaka Pejovića“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 769).
HAPŠENJA
Srpski major Dušan Urošević izvijestio je 15. oktobra o hapšenjima u Cucama i Bjelicama i planiranim mjerama. „Sva lica koja su sprovedena načelniku okruga cetinjskog kao i ona koja će se još sprovesti – kao najaktivniji pomagači, jataci i pristalice komita – ukloniti do definitivnog zaključenja mira, bilo sudskom osudom bilo interniranjem. Kako su sva lica mahom najugledniji ljudi u onome kraju i viđenije ličnosti za vreme režima bivšeg Kralja Nikole – to njihovo dugo odsustvo iz Cuca i Bjelica uticaće zastrašavajuće na ostalo stanovništvo da u buduće neće smeti pomagati
U ustaničkom Proglasu Jugoslovenima ističe se: „Ubistva, najgroznija razbojništva, uništenja imovine, paljevine naših kuća, pokolj nemoćnih staraca i nejači, nasilje na nezaštićene ženskinje, interniranje, uzimanje taoca, mučenje i davljenje po policijskim podrumima, a strašno morenje glađu do smrti, eto to je sloboda kojom nas je Beograd usrećio!“
Niko Kašćelan
komite“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 839).
REGULARNA VOJSKA
Ustanički vođa Niko Kašćelan, koji je bio učesnik 13-dnevnih borbi na prostoru Katunske nahije, opisao je događaje na Čevu i Bjelicama od 22. i 23. septembra 1919. (po starom). On u svom izvještaju navodi da su ustanici „napali vojni transport koji je pratila naoružana četa Srbijanaca i dvije čete crnogorskih organizovanih omladinaca kada su svi bili rašćerani i potučeni“. Ustanici su iza toga napali i sresko načelstvo na Čevu i rašćerali tamošnju srbijansku postaju. Kašćelan ističe da se „sa nama bori regularna Srbijanska vojska sa topovima i mitraljezima, a mi
Krsto Popović
nigdje ničega nemamo pri ruci da im se odupremo osim golih života“ („Crna Gora u egzilu“, Knjiga I, 2004, 290).
PROGLAS SA LIPE
Važan detalj iz tih borbi pominje se u jednom okupacionom izvještaju s kraja septembra 1919. Zamjenik načelnika sreza čevskog Ivan Saveljić izvijestio je okružnog načelnika na Cetinju Č. Jevđenijevića „da je juče (28. septembra po starom) omladina Sreza čevskog vodila borbu sa neprijateljem“ na Lipi („Skrivana strana istorije“, Tom II, 752). Uz izvještaj je priložen tekst ustaničkog proglasa koji je komandi okupacionih trupa u Prosenom Dolu predala dvanaestogodišnja đevojčica Stana Milova Marković. Proglas
je datiran na 15. septembar (28. septembar po starom), a u njemu je stajalo sljedeće: „Zar se još nijeste nasitili što ste naše kuće opalili i naše familije ostavili bez nigdje ništa, nego ste krenuli da ni nama ne date stanuti nogom na zemlju, a tako i stanovništvu, koje ste kao Kačaci opljačkali sve do gole kože. Mi vas ovim posljednji put pozivamo da smjesta idete u svoja mjesta. Ne šćenete li to učiniti, zadajemo vam Božju vjeru, ko gođ bude nosio pušku i išao za nama bez razloga, ubijaćemo ga, kuće im paliti i roblje klati, jer smo se dosta i odviše klonili da ne prosipamo crnogorsku krv, a vi moguće je, da ste to naše uklanjanje pripisivali našoj slabosti. Ostavite nas na miru da se mi sa Srbijancima i onim našim domaćim izdajnicima
Ustanički vođa Niko Kašćelan u opisu borbi u Katunskoj nahiji s kraja septembra 1919. piše da se „sa nama bori regularna Srbijanska vojska sa topovima i mitraljezima, a mi nigdje ničega nemamo pri ruci da im se odupremo osim golih života“
koji vas na to nagovaraju, razračunamo ... Dakle, neka vjeruje ko šta hoće i neka radi kako mu se najbolje dopane, a vas koji idete u pljačku i poćeru opet savjetujemo, okanite se svega toga, jer vam je ljepše. Ako propuštite vrijeme i ne okanite se, još malo, biće vam kasno“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1997, 688; vidi i u D. Živković, „Neki podaci o oblicima otpora novoj vlasti...“, 54-55).
RANJENICI
Ustanici su danima vodili borbu sa brojnijom i bolje naoružanom silom. Na kraju su zbog nedostatka municije bili prinuđeni da se povuku. Na težinu borbi ukazuje i to što su bila ranjena dva ustanička komandanta. Vođa okupacione vojske, srpski major Dušan Urošević, bilježi da je Krsto Popović u borbama lako ranjen na dva mjesta – u rame i okrznut u vrat, dok je drugi vođa Jovan Nikolić ranjen u ruku. Uroševića su o tome obavijestili seljaci, a od njih je saznao i da je predśednik opštine Trešnjevske dao tri konja za evakuaciju ranjenika ka Nikšiću („Skrivana strana istorije“, Tom II, 837). Ustanici su 29. septembra (po starom) donijeli poginulog komitu Neđeljka Perkovića iz Gornjeg Polja „govoreći familiji njegovoj da ga odmah sahrani ... Neđeljko je ubiven iz puške“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 755).
PROGLAS SA VOJNIKA
Kućište u selu Dide
Lipa Cucka
U narednim danima se odigrao značajan ustanički zbor.
Nakon povlačenja komita iz Katunske oblasti, održan je sastanak na planini Vojnik, na kome je bio prisutan i Krsto Popović. Bilo je to 3. oktobra 1919. po starom kalendaru. Sa tog skupa je upućen Proglas Jugoslovenima u kojem se govori o prirodi komitsko-ustaničke borbe u Crnoj Gori i razotkriva tiranska priroda nove državne tvorevine, na čijem je čelu bio regent Aleksandar Karađorđević
Kako ćemo viđeti, evakuacija ranjenih komitskih vođa ka Nikšićkoj oblasti (oko 31. septembra 1919. po starom) bila je direktno povezana sa velikim komitskim skupom koji je održan na planini Vojnik („Nalazi se na śevernom obodu Nikšićkoga polja, okružena Krnovom, Javorkom i kanjonom Komarnice“, piše Vladimir Jovanović). Ubrzo nakon povlačenja komita iz Katunske oblasti, na pomenutoj planini, najvjerovatnije u njenom podnožju, održan je sastanak na kome je bio prisutan i Krsto Popović. Bilo je to 3. oktobra po starom kalendaru što se hronološki poklapa sa povlačenjem dijela komita iz Cuca i Ćeklića. Sa tog skupa je upućen Proglas Jugoslovenima u kojem se govori o prirodi komitsko-ustaničke borbe u Crnoj Gori i razotkriva nakaradno političko ustrojstvo i tiranska priroda nove državne tvorevine, na čijem je čelu bio regent Aleksandar Karađorđević. U Proglasu Jugoslovenima je ispoljen najviši nivo političke svijesti i zrelosti, koji je u tom trenutku po svom karakteru bio vrlo avangardan. U Proglasu je istaknuto da se „na mjesto onih starih tirjana javio iz Beograda nov, još gori tirjanin i dušmanin naše slobode i napretka, oličen u dinastiji Karađorđevića i njegovim kupljenim slugama a zaogrnut odeždom lažnog demokratizma! Bezbrojni su zločini, strahovito je nasilje koje je počinio ovaj novi demon jugoslovenstva! Nema danas svetinje koja nam nije pogažena! Ubistva, najgroznija razbojništva, uništenja imovine, paljevine naših kuća, pokolj nemoćnih staraca i nejači, nasilje na nezaštićene ženskinje, interniranje, uzimanje taoca, mučenje i davljenje po policijskim podrumima, a strašno morenje glađu do smrti, eto to je sloboda kojom nas je Beograd usrećio!“ (Nastavlja se)
20 Drugi pišu Vijesti iz Liliputa
Osmoga studenoga godine 2015. Hrvatska je birala članove parlamenta i sastav buduće hrvatske Vlade. Ti jesenski izbori 2015. bili su po mnogočemu najizoštreniji u novijoj hrvatskoj povijesti. Na jednoj se strani našla vladajuća liberalna koalicija premijera Milanovića koja je iza sebe imala - pa, blago rečeno - četiri ne baš berićetne godine. Na drugoj se pak strani našla „domoljubna koalicija“ šefa HDZ-a Tomislava Karamarka koji je izbornu kampanju zaoštrio izvukavši iz arsenala oružje koje je u međuvremenu postalo dio diskursa srednje struje: red prijetnji cenzurom, red klerikalizma, red antikomunizma, malo filoustaškog relativiziranja. Izbori su završili neriješeno, 59:59. Završili su ne zato što su vladajući dobili puno, nego zato što se znatan dio konzervativnih provincijskih glasova odlio tada novoj protestnoj formaciji, heterogenoj družbi lokalnih načelnika koja se zvala Most nezavisnih lista. Bila je to kako je sročio na Fejsu jedan moj prijatelj - „Karamarkova pobjeda od koje se neće oporaviti“. Tada - u studenome 2019. Karamarko je ne prvi put u povijesti HDZ-ovih vodstava izvadio onaj „džoker zovi“ koji uvijek pomaže. Naime, zaiskao je pomoć Crkve. Toga studenoga mediji su izvijestili da je predsjednik HDZ-a u tijeku pregovora za sastavljanje Vlade zatražio audijenciju kod zagrebačkog nadbiskupa Bozanića. Nikad nećemo znati je li ta kava uz biskupsku sećiju bila odlučujuća, ili je plaćeni mađarski lobist kucao na ionako otvorena vrata. Ali, Most nezavisnih lista - politička grupacija koja je nastala kao pobuna antihadezeovske srednje klase u zagušljivim konzervativnim regijama - najednom se začudo priklonila „arcineprijatelju“. U obratu u kojem su se stvari mijenjale iz sata u sat Most je s Karamarkom formirao Vladu koja je trajala kratko, ali će ostati upamćena kao najsvadljivija i politički najzadrtija u novijoj povijesti Republike. „Džoker“ je HDZ-u pomogao: ili, da budemo suzdržaniji, sigurno mu nije štetio. Oni koji pamte taj majušni detalj iz politički burne jeseni 2015. morali su ovih dana imati osjećaj deja vua. Jer, točno četiri godine kasnije jedan nepopularni predsjednik HDZ-a opet je otišao da biskupa da od njih dobije pomoć. Opet je na Kaptolu zaiskao „džoker zovi“, i kako se čini - opet dobio ono što je tražio. Ovoga utorka, naime, u Banskim se dvorima vrh vlade s Plenkovićem sastao s vodstvom hrvatske biskupske
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
HDZ-ov ,,džoker zovi“
Josip Bozanić i premijer Andrej Plenković
Nije teško zamisliti kako su se namagarčeno u trenutku susreta Plenkovića i Bozanića osjećali Škoro, Bujanec, Zekanović...
konferencije koje je predvodio njezin predsjednik, zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Tom prilikom službeni je PR objavio priopćenje u kojem se navodi kako su „biskupi pozitivnim ocijenili napore Vlade za stvaranje uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu“. Vrh crkve je također obećao da će „tome nastaviti davati doprinos“. Razgovor se - ako ste sumnjali - vodio u „opuštenoj atmosferi“, a o tome svjedoči i završni fotosession s neizbježnim rukovanjem. Obiteljska zavada, ako je ikad bilo, očito je za nama. A obiteljske zavade nije da nije bilo. U proteklih dvije godine, naime, Crkva je ne jednom frktala na navodno libertinske, centrumaške i „revizionističke“ izlete Karamarkova nasljednika. Vrhu Crkve nikad se nije sviđao smjer reforme školstva - čak ni u ovoj komično razblaženoj verziji, a nije im se sviđalo ni to da to strateško „ministarstvo duša“ u konzervativnoj Vladi drži navodno liberalni HNS. Biskupska konferencija javno se šamarala s Plenko-
Tada - u studenome 2019. - Karamarko je ne prvi put u povijesti HDZ-ovih vodstava izvadio onaj „džoker zovi“ koji uvijek pomaže. Naime, zaiskao je pomoć Crkve
vićevim lojalnim koalicijskim partnerom Pupovcem. Crkva bi sigurno bila sretnija da Plenković nije pod tepih pomeo novi zakon o pobačaju, u koji su se nadali ugraditi - ako već ne mogu zabranu - barem jače mehanizme odvraćanja od abortusa. Nije joj se moglo svidjeti niti to što je Plenković u frižider metnuo konzervativni draft zakona o obitelji koji je predlagala bivša ministrica Nada Murganić. Odnose dvaju starogradskih bregova, međutim, najviše je raspirila Istanbulska konvencija, dokument kojeg se danas s povijesne distance doista može ocrtati kao tugaljivo nebitan, no dokument u vezi kojeg je predsjednik HDZ-a prvi put javno pokazao neposluh Crkvi. Odgovor te iste Crkve bio je žestok. Brojni biskupi - uključujući samog Puljića - izružili su taj dokument u poslanicama, propovijedima i intervjuima, a na splitskim i zagrebačkim trgovima valjali su se klerikalni prosvjedi s folklornim opravama, konjskim ormama oko vrata i skulpturama krvavih fetusa. Kad se tomu doda da je dobar dio Crkve podržavao referendum o promjeni izbornog zakona koji su Plenković i ministar uprave Kuščević sasjekli smijurijom zvanom prebrojavanje glasova, onda se mirno može reći da se između Kaptola i Gradeca nataložilo niz - kako se ono kaže? - „otvorenih pitanja“. Ta „otvorena pitanja“ - treba reći - nisu slučajna. Ona su rezultat dubinskog nezadovoljstva Crkve Plenkovićem kao osobom i politikom koju on vodi. Znatan dio hrvatske Katoličke crkve rado bi Hrvatsku gurnuo odlučnije u
poljsko-mađarskom smjeru, a u njihovoj percepciji Plenković je „briselski ćato“ koji to koči. Proširi li se slika još šire na zapaljivi repertoar političkih mitova, Plenković je paradigma onoga što Crkva vidi kao virus u softveru hrvatskog „tisućljetnog sna“. Za Crkvu te za dobar dio klerikalnijih HDZ-ovaca (Stier!) svi problemi Hrvatske nakon 1990. ne proizlaze iz autoritarnosti, velikostranačkog vladalačkog stila, ortačkog kapitalizma i nacionalističke ideologije, nego iz „totalitarne zaostavštine“, „preuzimanja dotadašnjih političkih obrazaca“, „starih kadrova“, ili - još gore - od „Udbinih spavača“ iz žute Culejeve torbe. Sukus tog problema svodi se - ukratko - na „komunjare koji su ušli u HDZ“. A teško je pronaći bjelodaniji egzemplar „komunjare koji je ušao u HDZ“ od Plenkovića. Dakle, od sina komunističke akademske građanske klase, mirnog omladinca koji je 1988. u diplomskom radu pisao o „realizaciji samoupravnog socijalističkog društva“ i „socijalizma po mjeri čovjeka“, da bi par godina kasnije već bio u Tuđmanovoj diplomaciji. Za Crkvu, kao i za veliki dio klerikalne Hrvatske - Plenković je hodajuća paradigma Lampedusine krilatice o tome da „treba promijeniti sve“, da se „ne bi promijenilo ništa“. To dugo, nataloženo nezadovoljstvo imalo je - dakako - svoje političke posljedice. A te posljedice u slučaju Hrvatske 2019. imaju svoje ime i prezime: zovu se Miroslav Škoro. Slavonski singer/ songwriter, naime, i nije ništa drugo nego politička naljepnica za sve one koji drže da se HDZ pod Plenkovićev “oteo tradicijskim vrijednostima“. Pod šinjelom bivšeg HDZ-ova konzula i aktivnog sudionika pretvorbe 90-ih
skupio se najednom heterogeni zdrug nezadovoljnika svih fela, od notornih ustaša do smežuranih relikata Mosta, rijetkih nadživjelih nakon što ih je HDZ dvaput iskoristio i zgnječio. Tu su oni koji bi da Plenković bude Orban; oni koji su protiv Pupovca; onih koji su protiv „ateizacije odgoja“; protiv istanbula i marakeša. Šareno je to društvo, brojno, borbeno i orno. No - da bi ono imalo smisla nedostaje im ključni koagulat, nenadomjestivi agens koji će sirovo tijesto pretvoriti u hljepčić. A to je makar neizravna potpora Crkve. Ako to do utorka nije bilo jasno, sad jest: neće je dobiti. Čitajući u utorak vijest o ćakuli u „opuštenoj atmosferi“ Plenkovića i biskupa, nisam mislio ni o Plenkoviću ni o Puljiću. Mislio sam kako se namagarčeno u tom trenutku moraju osjećati i Škoro, i Mate Mijić, i Bujanec, i Zekanović. A sve su kako treba napravili. Svetoj su Crkvi i njenom nauku bili lojalni i pravovjerni. Orno su kidisali i na školsku reformu i na Istanbulsku konvenciju, lemali su se javno s Pupovcem, odlazili s transparentima čak u Marakeš, protestirali protiv Istanbula, hodali za život. Siroti Škoro je čak i na predavanja na Kaptol odlazio ulazeći kroz stražnja vrata. Vjerno su i lojalno sjedili uz skute Svetoj Apostolskoj Crkvi, mahali repićem uvjereni da će i Crkva uvidjeti tko su Hrvati Nazbilj, a tko Hrvati Nahvao othranjeni komunjarskim srebrenim kućarinom. I onda, nakon svega - što su dočekali? Da biskupi odu do Plenkovića, pozitivnim „ocijene napore Vlade za opći gospodarski i društveni napredak“ te da pohvale - što ono? Društveni optimizam? Ali, ako su se tog utorka Škoro, Mijić i Zekanović osje-
Za Crkvu te za dobar dio klerikalnijih HDZ-ovaca (Stier!) svi problemi Hrvatske nakon 1990. ne proizilaze iz autoritarnosti, velikostranačkog vladalačkog stila, ortačkog kapitalizma i nacionalističke ideologije, nego iz „totalitarne zaostavštine“
ćali kao magarci, onda je to zato što i jesu magarci. Jer, taj scenarij koji smo gledali tog dana na kanapeu Banskih dvora scenarij je koji gledamo već trideset godina. Od ‘90. naovamo, odnos Crkve i HDZ-a je kao odnos dvoje bogatih, aristokratskih supružnika koji jedan o drugome odavno nemaju iluzija. Znaju i jedan i drugi da je tu bilo i svinjarija, i nevjera, i pronevjera, i ispeglanih kartica, i one-night-standova. Ali, previše je tu zajedničkih premreženih interesa, previše dvoraca, nekretnina, rentnih prihoda, previše dionica i ugovora i zajedničkih investicija da bi itko zaljuljao višedesetljetni brak. Pa stoga nije čudo da su dva krupna dioničara tog utorka potvrdila još jednom svoj najsvetiji joint venture: a to je konkordat iz 1996. Upravo na tom sastanku nadbiskup je Puljić pokudio one koji se tom ugovoru protive, i pohvalio one (HDZ) koji ga poštuju. Ti su ugovori, rekao je u uvodnom slovu, „sretan završetak zajedničkog zalaganja“. Čisto na znanje onima koji dosad nisu znali. Kad su Crkva i HDZ posrijedi, sve jest i sve je uvijek bila stvar „zajedničkog ulaganja“.
Pobjeda
Drugi pišu
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
21
Prema podacima EU, koja se poziva na procjene vlasti u BiH, više od 33.300 izbjeglica i migranata ušlo je u BiH od januara 2018. godine
Prema podacima Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, EU je od 2018. godine za potrebe migranata i izbjeglica u BiH izdvojila 34 miliona eura. Ova podrška uključuje osiguravanja skloništa, hrane, vode, sanitarija, odjeće, psihosocijalne pomoći te pristup obrazovanju i zdravstvenim ustanovama u pet prijemnih centara u BiH, kao i osiguravanju opreme Službi za poslove sa strancima, Graničnoj policiji BiH, Sektoru za azil, policiji Unsko-sanskog kantona i drugim institucijama u zemlji. Sveukupno, od 2007. godine Evropska unija osigurala je pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 miliona eura u oblasti migracija i upravljanja granicama, navodi se u izvještaju Delegacije EU.
Gdje je otišao novac iz EU za migrante u BiH
‘NASTAVIĆEMO PRUŽATI PODRŠKU’
„EU će nastaviti pružati podršku za unaprjeđenje kapaciteta vlasti u BiH kako bi se suočili sa izazovima migracija, ali također očekujemo od svih vlasti u zemlji da zajedno i u dobroj namjeri rade na iznalaženju načina za podjelu odgovornosti“, poruka je iz Delegacije Evropske unije u BiH. Prema podacima EU, koja se poziva na procjene vlasti u BiH, više od 33.300 izbjeglica i migranata ušlo je u Bosnu i Hercegovinu od januara 2018. godine, dok ih je sada u zemlji približno 8.000, većinom u Unsko-sanskom kantonu. Sredstvima koja donira EU osigurava se smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, dok se od tog novca pruža pomoć i onima koji borave izvan prihvatnih centara. Komesar policije Unsko-sanskog kantona Mujo Koričić rekao je da im je u januaru Delegacija EU odobrila 500 hiljada eura za kupovinu vozila i opreme neophodne za rad da migrantima. „Tražili su od nas da im dostavimo podatke o tome šta nam treba u vrijednosti od 500 hi-
EU je od 2018. godine za potrebe migranata i izbjeglica u BiH izdvojila 34 miliona eura ljada eura. Poručili smo tri kombija za specijalnu policiju, devet marica za privođenje, zaštitnu oprema za policiju, i još neku opremu koja nam je potrebna“, kaže Koričić. Osim novca Evropske unije, pomoć u borbi protiv migrantske krize u BiH šalju i druge međunarodne institucije ili humanitarne organizacije, poput Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
ULOGA IOM-A
Premda se u BiH slije dosta novca za potrebe rješavanja migrantske krize, nevladine organizacije kao i sami migranti upozoravaju da neki od migranata još uvijek žive u krajnje lošim uslovima. Najteža situacija je u kampu Vučjak kod Bihaća, čije zatvaranje je zbog nehumanih uslova zatražila i Delegacija EU u Bosni i Hercegovini.
Većina novca kojeg Evropska unija odobri za pomoć rješavanja migrantske krize u BiH implementira se uz pomoć UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Vodeća međunarodna organizacija u području migracija, utemeljena 1951. godine, danas sarađuje sa vladinim, nevladinim i međunarodnim partnerima u skoro svim zemljama svijeta. Na oficijelnoj stranci te organizacije iom.int stoji da imaju 155 zemalja članica, i još 11 država sa statusom promatrača, dok urede imaju u više od 100 zemalja. Glavna uloga im je promovisanje humanije i regularnije migracije. Organizacija je u Bosni i Hercegovini prisutna od 1992. godine, nakon što je u zemlji izbio rat. Kada je Evropska unija u junu 2019. izvijestila da će izdvojiti 14,8 miliona eura za migrante i
izbjeglice u Bosni i Hercegovini, saopćeno je da će 13 miliona eura biti dodijeljeno IOM-u kao podrška za upravljanje tim migracijama.
RASPODJELA NOVCA BEZ ZNANJA BIH
Vlasti Bosne i Hercegovine ne slažu se kada EU novac za ublažavanje posljedica migrantske krize u zemlji troši bez znanja institucija BiH. Državni ministara sigurnosti Dragan Mektić već neko vrijeme traži da se prekine sa praskom zaobilaženja državnih institucija kada je u pitanju raspodjela novca za potrebe migranata i izbjeglica u zemlji. „Pošto se novac implementira preko Međunarodne organizacije za migracije mi za sada nemamo pravog uvida u način trošenja tog novca i koliko ga je uopće stiglo i potrošeno”, rekao je Mektić. On je poručio da BiH želi da bude
samostalnija i, praktično, da upravlja novcem onako kako najbolje odgovara njenoj procjeni o širini migrantske krize, „jer ovdje najbolje poznaje situciju“. Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa također je skeptičan kada govori o višemilionskim iznosima koji se izdvajaju za potrebe saniranja migrantske krize u BiH. On kaže da je dosadašnja praksa pokazala da najveći dio novca koji u zemlje ulazi preko velikih međunarodnih organizacija bude potrošen na funkciniranje samih tih organizacija - na skupe džipove, njihove urede i dnevnice, dok praktično najmanje novca bude utrošeno na one stvari zbog kojih te organizacije i postoje. „Te organizacije vole davati novac same sebi“, smatra Ivančić. „Sumnjam u dvije stvari – u efikasnost tih organizacija, i u to da li su dovoljno kontrolira-
ni, jer nas je tome povijest naučila. Rečeno nam je da je Bosna nakon rata dobila 17 milijardi (...), ili koliko već, to se može provjeriti… Onda je napravljena jedna parlamentarna komisija koja je istraživala dvije-tri godine, i nisu uspjeli ništa istražiti“, zaključuje Ivančić. Jedan od nejasnih poteza Delegacije Evropske unije u vezi migrantske krize u BiH desio se kada je EU odbila finansirati smještaj migranata u prostorije Agrokomerca u Velikoj Kladuši, koje su vlasništvo Federacije BiH, a kao razlog su naveli da su objekti Agrokomerca preblizu granice sa Hrvatskom - odnosno sa granicom Evropske unije. Nakon toga, migranti su smješteni u prostorije privatnog preduzeća Miral, premda se objekti Mirala nalaze neposredno uz Agrokomercove objekte.
‘NISU IMALI DRUGOG IZBORA’
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije pokušava razumjeti međunarodnu zajednicu i njihov odnos prema migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini. On kaže da domaće vlasti već nekoliko godina ne uspijevaju uspostaviti efikasan mehanizam u borbi protiv migrantske krize, ne postoji jasna strategija u tom polju dok izostaje i međusobna koordinacija između institucija u BiH, zbog čega su međunarodne institucije koje se bave pitanjima migrantskih kriza, ocjenjuje Hadžović, bile primorane preskočiti vlasti u BiH i u rješavanje ovog problema uključiti se preko IOM-a, Crvenog križa ili drugih tijela. „Jedino što nam ostaje je da vjerujemo da IOM taj posao radi transparentno“, kaže Hadžović.
SRBIJA: Izbori ili bojkot
Vlast kao hoće dijalog, opozicija kao neće (NE)OČEKIVANE REAKCIJE
Da li će posredovanje predstavnika EU privoleti deo opozicije u Srbiji da izađe na izbore? Drugi deo već je proglasio bojkot i inače kritikuje podršku EU vlastima u Beogradu. Kakvi su mogući ishodi ovog krnjeg dijaloga? Dijalog vlasti i opozicije u Srbiji je internacionalizovan
učešćem predstavnika Evropske unije. Poslanici Evropskog parlamenta održali su već jedan sastanak u Skupštini Srbije sa vlastima i delom opozicije. Planirano je da se susreti nastave. To je trebalo da podigne političku težinu razgovorima koji su pre toga vođeni na Fakultetu političkih nauka, ali ni autoritet EU nije dovoljan da obezbedi učešće svih bitnih igrača.
Razvoj događaja je očekivan, primećuju sagovornici DW. Sa jedne strane, angažman predstavnika iz Brisela je logičan u zemlji koja je kandidat za članstvo u EU. Sa druge strane, i deo opozicije oličen pre svega u Savezu za Srbiju je očekivano nastavio sa bojkotom svega što ima veze sa izborima. „Nije bilo realno da opozicija dođe na sastanak kojem je domaćin Maja Gojković, predsednica Skupštine Srbije, jer je ona glavni razlog za opoziciono napuštanje parlamenta“, kaže za DW politikolog Boban Stojanović, član stručnog tima protesta „1 od 5 miliona“. Prema Stojanovićevim rečima, Naprednjaci zloupotrebljavaju bliskost Evropskoj narodnoj partiji kako bi pokazali da su oni tobože za dijalog, ali da opozicija to ne želi. „Cilj vlasti je da ‘smuva’ opo-
ziciju da izađe na izbore. Donose se nekakvi zaključci bez ikakvih garancija da će se sprovesti u delo. Vidimo da se situacija u medijima uopšte ne menja“, kaže Stojanović. „Čini mi se da je učešće EU trebalo da animira deo opozicije, koji još nije proglasio bojkot.“
TEST AUTORITETA EU
Opozicionari redovno ističu da ne bojkotuju predstavnike EU i da su sa njima u stalnom kontaktu, ali da je za pregovore o izbornim uslovima kasno – ako su izbori na proleće. Politički analitičar Dragomir Anđelković za DW kaže da prisustvo EU nije presudno za uspeh dijaloga, ali kaže da može imati značaja nakon izbora ukoliko dođe do bojkota. „Vlast će učešće EU u dijalogu pokušati da predstavi kao potvrdu legitimnosti izbora, a opozicija će morati da se obraća EU osporavajući izborni proces.“
Iz opozicionih redova već dugo stižu optužbe na račun evropskih zvaničnika. Njima se zamera da žmure na političko i medijsko nasilje režima u Srbiji te sada postoji snažno uverenje da uključivanje EU u dijalog pomaže Aleksandru Vučiću da izbegne opasnost bojkota izbora, koji bi i Evropu doveo u neugodnu poziciju. „Deluje mi da njima u EU nije jasno da ovde može da nastane još ozbiljnija politička kriza“, upozorava Boban Stojanović. „Bez obzira što EU ovim angažmanom pokušava da pokaže da nikome ne daje političku podršku, u jednom trenutku će to ipak morati da učine i priznaju kakvo je zaista stanje u Srbiji. Moraće daleko ozbiljnije da se uključe. Donekle su tome i sami doprineli, jer EU sama ne poštuje vrednosti koje propagira kada je reč o odnosu sa Srbijom“, dodaje Boban Stojanović.
DOMETI BOJKOTA
Problem koji je od početka pratio dijalog vlasti i opozicije, sa Evropskom unijom ili bez nje, jeste činjenica da nije poznato šta bi bio uspeh dijaloga. Vlasti učestvuju u razgovorima koji je ni na koji način ne obavezuju, a kojima sada legitimitet daje i EU. Dragomir Anđelković to takođe vidi kao problem, ali kaže da ćemo konačan odgovor imati tek posle izbora: „Ukoliko se veliki broj građana odazove bojkotu, i ako bi značajno pala izlaznost, to bi sigurno bacilo senku na legitimitet izbora. Tek onda bismo imali pravi dijalog u nekoj narednoj fazi.“ „Za sada nije sigurno ni da će opozicija u značajnoj meri bojkotovati izbore, ni da će građani taj bojkot podržati. Otuda i vlasti stvari ne vide kao preterano zabrinjavajuće“, naglašava Anđelković.
22
Marketing
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Marketing
23
24
Oglasi i obavjeĹĄtenja
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Oglasi i obavjeĹĄtenja
25
26
Oglasi i obavjeĹĄtenja
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
I.br. 1279/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnih dužnika DOO Agrohermes Rožaje i Dacić Nezira iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 18.10.2019 .godine donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
Odredjuje se peta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Dacić Nezira iz Rožaja upisane u: - list nepokretnosti broj 258 KO Rozaje, kat.parcela br.1809/1, zgrada broj 1, i to PD1, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi povrsine 20m2, spratnosti P i PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi povrsine 25 m2, spratnosti P1 i zemljiste uz privrednu zgradu povrsine 14 m2, u svojini Dacic Nezira 1/1 - list nepokretnosti broj 257 KO Rozaje, kat.parcela br.1695, stambena zgrada broj 1, i to PD3, dvosoban stan povrsine 80 m2, spratnosti P1, u svojini Dacic Nezira 1/1. - na kat.parceli br.1695, stambena zgrada broj 3, PD1, po kulturi posebni dio zgrade u povrsini od 20m2, spratnosti 1P i PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi povrsine 25 m2, spratnosti P, u svojini Dacic Nezira 1/1 Sve u svojini izvrsnog duznika upisano 1/1. Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 04.11.2019.godine u 14,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zaključkom ovog izvrsitelja I.br.1279/2016 od 19.09.2017.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 71.000,00 eura. Na petom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na petom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 7.100,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova. Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 21.10.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 18.10.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ, Armin Camić Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.
Mali oglasi NEKRETNINE CENTAR Podgorice - izuzetna poslovna rezidencija 730m2 sa privatnim parkingom. Hercegovačka 64. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 CENTAR – ulica Hercegovačka savremen lokal 415m2 sa vlastitim parkingom, jedinstven izuzetan po svim kriterijumima. Prodaja. Tel. 069/871-452 2 CENTAR – ultramoderna poslovna zdraga bruto 817m2 nekoliko koraka od Ulice Slobode sa privatnim parkingom. Prodajem. Tel. 00381631663331 3
USLUGE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4
OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 5
RAZNO PICERIJI u Podgorici potreban dostavljač hrane. Tel. 068/472-363 6
27
28
Oglasi i obavještenja
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Iznenada je preminula u 78. godini naša draga
VJERI VRATNICI
rođena Stefanović
Draga baba, zaspale su one najdivnije oči koje su me dizale u nebesa, ali nikada nijesu izbrisale njihov pogled. Pogled pun ljubavi, toplote i sreće. Nestale su one tople i umorne ruke koje su me držale, ali toplota njihovog dodira nije nikad izblijeđela. Vječno će te pamtiti
Sahranjena je u krugu uže porodice u Ublima Čevskim 20. oktobra 2019. godine.
tvoj unuk MIJAT
ZORANA Savova GARDAŠEVIĆ
923 Ožalošćene porodice: GARDAŠEVIĆ, STEFANOVIĆ i GOGIĆ Dragoj majci i babi 913
VJERI VRATNICI
Dana 20. oktobra 2019. u 9 časova nakon duge i teške bolesti u 80. godini umrla je naša draga
Hvala ti na svemu što si učinila za mene i za tvoju unučad. Nikada te nećemo zaboraviti i uvijek ćemo te voljeti. Živjećeš zauvijek u našim srcima. Volimo te. Tvoja kćerka NADA i unučad SANDRA, ANA i RADOJICA 924
VELIKA Andrijina DOBROVIĆ rođena Radinović
Saučešće primamo u porodičnoj kući u Bijelom Polju – Zeta, 20. i 21. oktobra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Bijelom Polju.
Обавјештавамо пријатеље, рођаке и кумове да је 20. октобра 2019. изненада преминула у 84. години наша драга
Ožalošćena porodica: sin SRETEN, kćerka VESNA, sestre JOVANKA i DARINKA, snaha DRAGICA, unučad NATALIJA, ALEKSANDAR, ALEKSANDRA, MILICA, MLADEN, MARICA, đever IVO, jetrve KOSA i CVIJETA, bratanići, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina
АЛЕКСИЈА ЛЕКА Новичина ЂУКИЋ 911
Саучешће примамо у градској капели Чепурци 21. октобра од 10 до 16 часова и 22. октобра од 9 до 13,30 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу Загорич у 14 часова. Кућа жалости: Ул. Франца Прешерна бр. 7.
Дана 19. октобра 2019. упокојио се у 94. години наш драги
Ожалошћени: брат ДРАГОСЛАВ, сестре ЈЕЛИСАВКА и БРАНКА, снахе СЕНКА, СТАНКА, ДОБРИНКА и РАТКА, братанићи ДЕЈАН и ГОРАН, братаничне, сестрићи, сестричне, браћа и сестре од ујака и остала многобројна родбина ЂУКИЋ и ВУЧЕЛИЋ
926
БРАНКО Марков ПЕРОВИЋ
Dana 20. oktobra 2019. godine umrla je naša draga
Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 20. октобра од 11 до 16 часова и 21. октобра од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Никшићу. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћена породица: супруга БОСИЉКА, син МИЋУН, кћерке РАЈКА и СЛАВИЦА, брат РАДУЛЕ, сестра ДЕСАНКА, снахе ВЕЛИНКА и БРАНКА, унучад МИЛОШ, НИКОЛА, ДРАГАНA, ЈЕЛЕНА и ЈОВАНА, синовци, синовице, сестрићи и сестричне, праунучад и остала родбина
LEPOSAVA Vukajlova MILIĆ rođena Pajović Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 21. oktobra od 10 do 16 časova i 22. oktobra od 9 do 12 časova, kada krećemo za Oraovo – Kuči gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
907 Moj otac moj uzor
Ožalošćeni: sin VUK, ćerka VANJA, brat MILAN, sestra MILANKA, snahe ANJA i SEKA, unuci NIKOLA i SAVA i ostala ožalošćena porodica MILIĆ i PAJOVIĆ
928
BRANKO Markov PEROVIĆ Boli tvoj odlazak, moj rodski ponose Tvoja RAJA 916
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Zavijek nas je napustila naša draga strina i baba
Umrla je
VJERA Milova VRATNICA
TUŽNO SJEĆANJE na moje drage roditelje
VJERA Milova VRATNICA
rođena Bulatović
29
rođena Bulatović
VELIKA PEJOVIĆ
BOŽO PEJOVIĆ
21. 10. 2018 – 21. 10. 2019.
24. 11. 2010 – 24. 11. 2019.
S ponosom i tugom DRAGICA sa porodicom
Faliće puno njeni topli dočeci i ljubav. Ostaće u našim srcima voljena i nezboravljena. S tugom i poštovanjem,
GORAN, BEBA, LUKA, NIKO, DAMIAN i LEA VRATNICA iz Belgije
Dana 19. oktobra u 23 časa u 86. godini, poslije kraće bolesti. Saučešće primamo u porodičnoj kući u Tološima 20. i 21. oktobra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na groblju u Tološima. Kuća žalosti: ul. Partizanski put br. 110, Tološi - Podgorica.
912 Дана 21. октобра навршава се тужних четири године без мог супруга
Ožalošćeni: sinovi RAJKO i RANKO PIRO, kćerke LJILJANA i NADA, zaova PERSA, snahe ŽANA, STANKA i KOSA, unučad, praunučad, bratanići VESKO, ŽELJKO i DARKO, bratanične, đeveričići DUŠKO i MIJO, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina VRATNICA i BULATOVIĆ
927
Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti
ВЛАДА ПЕРОВИЋА 906
Шта рећи за некога, ко је био моја снага, сигурност и чврст ослонац, када су то ријечи пуне бола и патње без одговора. Једино да ћу те са поносом и тугом носити кроз живот. Твоја душа нека одмара међу својима. Твоја супруга БОСИЉКА
VJERI VRATNICI 909
Bol nije u riječima i suzama, već u našim srcima u kojima ćeš ostati vječno. Sve što je časno i pošteno bilo je u tvojoj duši. S ponosom i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava. Kćerka LJILJANA, unuci BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA i zet MILAN BOŽOVIĆ 920
VJERA VRATNICA Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Kum ŽELJKO STANIŠIĆ
BOŽO
914
Dođe još jedan pretužan 21. oktobar. A imao bi samo 30 godina. 915
Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је у 90. години, преминула наша драга
Tvoje TETKA i UNA
Pola godine je od smrti naše
VJERI VRATNICI Draga majko, S ponosom i poštovanjem što sam te imao čuvam uspomene na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav što si mi darivala... Znala si koliko te volim, ali nikada nećeš znati koliko mi nedostaješ.
ZAGORKE ZAJE RAIČEVIĆ rođ. Raspopović
ДРАГИЊА БУРИЋ рођена Марсенић
Tvoj sin RAJKO
Саучешће примамо у капели Тиват 20. октобра 2019. године од 10 до 16 часова и 21. октобра од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана на градском гробљу Брдишта -Тиват.
922 Posljednji pozdrav dragoj babi
Ожалошћени: синови ВУЧИНА, НЕДЕЉКО, РАТКО, СТАНКО и БРАНКО, ћерка ОЛГА, снахе СЛАВИЦА, МИКА, ДУШИЦА, БРАНКА и ТАЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унуци, праунуци и остала родбина
Vrijeme prolazi, ali ne liječi, naprotiv, samo suočava sa istinom o prolaznosti naših života. Dušu, um i psihu uznemirava praznina i samoća. Čuvamo te u sjećanju, uz pitanje, umre li duša sa tijelom. Oprosti ako ti naše emocije kvare vječni mir. 908
Tvoji: MILKO, MIRA i BAGI
Majčice moja, dobra vilo
917
POMENI
VJERI VRATNICI
ZAJA RAIČEVIĆ
Sjećanje na naše drage
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.
Tačno je 6 mjeseci kako si nas napustila. Iz dana u dan, sve mi je teže bez tebe, bez tvog nasmijanog lica, tvoje dobrote i majčinskih savjeta. Bol i tuga ne mjeri se riječima ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala posle tebe. Voli te i tuguje za tobom, Tvoja kćerka MIRJANA 918
Tvoja unučad: BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA i BOJANA 921 Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi
ARSENIJE
DRAGOLJUB
2008.
1993.
Šest mjeseci od smrti jedine sestre
JOVETIĆ Godine prolaze, a bol i tuga su sve veći. Počivajte u miru, Voljeni naši. VAŠA PORODICA
VJERI VRATNICI Tvoja ljubav i toplina ostaće urezana u našim srcima. Hvala ti za sve.
910
OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”
Tvoji: sin RANKO PIRO, snaha ŽANA, unuk MIJAT i unuka ANJA 925
ZAJE RAIČEVIĆ
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. 1111
Kad srce i duša zabole vrijeme ih ne liječi već pojačava bol koja traje. Ne nalazim riječi kojima mogu iskazati koliko mi fali tvoja neizmjerna ljubav, plemenita duša, toplina, sestrinski razgovori i savjeti. Tuguje za tobom Sestra GACA sa porodicom 919
30
TV program
Pobjeda
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
SERIJA
PRVA TV 22:00
SERIJA
Pobjeda RTCG 1 21:30
Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
Besa
RTCG 1
05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 13:05 Korak naprijed, r. 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Ženski raj I, s. 22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan IV, s. 00:00 Dnevna soba, r. 01:30 Argumenti, r.
Ženski raj
RTCG 2
07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Sport klasik 09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 12:15 Više od ljubavi, r. 13:10 Spasitelj Božića, film 15:15 Koncert 16:00 Fleš sport 16:10 Više od igre 17:10 Pazarni dan, r. 18:00 Sport plus 19:00 Sport plus 19:30 Dnevnik 2 20:15 Miss Globe 22:45 Više od ljubavi, s. 23:30 Dnevna soba, r. 01:00 Glas Amerike 01:30 Fudbal fest, r. 02:15 Pazarni dan, r. 03:15 Koncert
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
TV PRVA
07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00
00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30
Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Smrtonosno oružje, r. 150 minuta Sinđelići, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Milost, s. Sinđelići, s. Besa, s. Na mjestu zločina sa Mašanom Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r. 150 minuta, r.
07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:50 02:10
NOVA M
Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Totalni obrt, r. Vijesti Strasti Orijenta, r. Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Strasti Orijenta, s. Na granici, s. Totalni obrt, r. Terminator 2, film Pravila službe, r.
VIJESTI
06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:30 Kazna, r. 12:00 Vijesti 12:06 Biljana za vas, r. 14:00 Vijesti 14:06 Gorka osveta, r. 15:00 Boje dana 15:35 Kazna, r. 16:30 Vijesti 16:55 Svijet novih mogućnosti, magazin 17:05 Gorka osveta, s. 17:50 Hoću kući, s. 18:30 Vijesti 19:10 Kazna, s. 20:00 Bez granica 21:00 Dokumentarni program 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Tajna služba, s. 23:30 Gorka osveta, r. 00:20 Bez granica, r.
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
desk@pobjeda.me
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
12:00 13:00 13:30 14:00 15:30 16:15 17:15 18:10 18:15 20:10 20:15 21:10 21:15 22:00 22:30 23:30
KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
08:00 09:00 10:00 11:00
PINK M
05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r. 13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena
16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00
Zadruga Scena Elif, r. Minut dva Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga
07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05
RTV BUDVA
Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.
A1 TV
Pljevaljska hronika Život uživo, r. Kuhinjica, r. Priče sa Mikijem Dragićevićem Dječja TV Degrassi, s. Dječja TV Život uživo, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Nepoznate ljepote svijeta, s. Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem Fit sa prof. Markom Vukotićem Klub A Business sa Jelenom Orović Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem, r. Glas Amerike Al Jazera vijesti Klub A Business sa Jelenom Orović, r.
777
22:00 22:30 23:00 23:40 00:25
Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert
07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15
Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze
15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15
Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film
Pobjeda
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Marketing
31
32
Magazin
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Pobjeda
Novak Đoković snimio dokumentarac
Život bez mesa
BEOGRAD - Najbolji teniser svijeta Novak Đoković jedan je od producenata u novom dokumentarnom filmu ,,Oni koje mijenjaju stvari“ (The Game Changers). Pored njega, producentski tim čine režiser Džejms Kameron, bodibilder, glumac i političar Arnold Švarceneger, devetostruka NBA zvijezda Kris Pol, petostruki prvak Formule jedan Luis Hamilton i legenda akcionih filmova Džeki Čen. Film, koji je režirao oskarovac Luis (Luj) Psihojos, govori o eksploziji ishrane zasnovane na povrću u profesionalnom sportu. Tema dokumentarca je ishrana na bazi biljaka, bez mesa, a kako mnogi misle da je meso jedini izvor proteina, u filmu stručnjaci i vrhunski sportisti pričaju o svom iskustvu veganske ishrane koja podrazumijeva konzumiranje isključivo biljne hrane. Sportisti koji se hrane na ovakav način, proteine uzimaju isključivo iz biljaka, a takva ishrana im donosi čak 35 posto bolje rezultate u odnosu na druge sportiste, prenosi “Kurir“. - Ovaj film je veoma inspirativan za mene kako privatno,
Nesporazum članova poznatog benda
Milinkoviću zabranjeno da izvodi numere ,,Legende“ BEOGRAD - Ivan Milinković je nakon 30 godina napustio grupu ,,Legende“, koja je oduvijek držala nivo po prepoznatljivosti i vrsti muzike koju su izvodili.
tako i poslovno. Ponosan sam što sam dio ovog tima - napisao je Đoković na svom Tviter profilu nakon što je izašao trejler za dokumentarni film. Novak je često govorio o
svom načinu ishrane i nailazio na kritike kako bi ,,trebalo da jede meso“, prvenstveno zbog činjenice da je profesionalni sportista. Ipak, on savjete nije poslu-
šao, a njegovi rezultati na teniskom terenu su jasan znak da ovim načinom ishrane izvlači svoj maksimum.
Nakon njegovog napuštanja grupe, Ivan nije ni slutio da će mu stići pismo. Kada je pročitao, ostao je šokiran. Kantautoru se zabranjuje da izvodi numere ove grupe, koje je kao autor potpisao jedan od osnivača grupe Zoran Dašić. Izjava povodom ovog slučaja: - Pošto je obavještenjem uz upozorenje stiglo preporučeno pismo Ivanu Milinkoviću dana 25. jula 2019. godine, kojim mu se zabranjuje da pjeva bilo u komercijalne ili nekomercijalne svrhe bilo koju pjesmu grupe ,,Legende“ koja je autorsko djelo Zorana Dašića,
obavještavamo vas da na bilo kom budućem nastupu Ivana Milinkovića ne očekujete da će izvoditi niti jednu pjesmu koju potpisuje Zoran Dašić! Ivan ni jednu od pjesama pomenutog autora, ne izvodi od gore navedenog datuma zabrane. Pošto po zakonu ima pravo kao vokalni solista – izvođač svih tih pjesama, da stavi zvaničnu zabranu na reprodukovanje istih u medijima, na društvenim mrežama, kao i youtube-u , Ivan to neće učiniti, jer ne želi da uskrati publici koja je pratila njega i grupu, da sve te pjesme koje žele i dalje slušaju! Uz veliko uvažavanje i poštovanje svih Vas koji pratite Ivanov rad, bili smo dužni da Vas obavijestimo i ujedno da Vam zahvalimo na razumijevanju! PR tim Ivana Milinkovića - stoji u ovom saopštenju.
Uskoro ,,One su bombe“ po istinitoj priči
Žene u borbi protiv seksualnog uznemiravanja Novi trejler za film ,,One su bombe“, koji je zasnovan na istinitoj priči, prikazuje tri žene s američkog TV kanala ,,Fox News“ kako se pripremaju za borbu protiv seksualnog uznemiravanja. Radnja prati novinarku Grečen
Karlson (Nikol Kidman) koja želi da započne sudski proces protiv Rodžera Ejlsa (Džon Litgau), osnivača ,,Fox News“, i kulture mizoginije koju praktikuje ovaj kanal. U isto vrijeme, mlada producentkinja, fiktivni lik po imenu Kejla Pospisil (Margo Robi),
dobija posao u ovoj kući i ubrzo saznaje za nezdrave uslove koji se u njoj gaje, kad joj Ejls u šifrovanoj poruci kaže da mora da se pokaže ,,lojalnom“ ako želi da napreduje u poslu. Ove priče se prepliću sa novinarkom Megan Keli (Šarliz Teron), čije javne kri-
tike na račun Donalda Trampa postaju sve žešće. Kao što smo napomenuli, film je zasnovan na istinitoj priči, i ljudi koji su bili uključeni u ovaj skandal, kao i mnogi drugi koje veoma interesuje šta se zapravo desilo, željno iščekuju da pogle-
Prvi trejler za ,,Autsajder“
Rita Ora dobila novu filmsku ulogu
Glumiće u rimejku ,,Olivera Tvista“
Čini se kako je u posljednje vrijeme sve u znaku Stivena Kinga, posebno nakon nedavnog uspjeha filma ,,To: drugo poglavlje“ i zbog predstojeće druge sezone serije ,,Castle Rock“, kao i izlaska dugoočekivanog nastavka filma ,,Isijavanje, doktor Slip“. Majstor horora nastavlja svoj niz i to novom limitiranom serijom ,,Autsajder“, koja uskoro stiže na HBO. Serija, čiju glumačku postavu predvodi Ben Mendelson, predstavljena je sada prvim trejlerom. Trejler počinje s Terijem Mejtlandom (Džejson Betman), kojeg usred treninga dječje lige hapse dva policajca pod optužbom za ubistvo
11-godišnjeg dječaka. Mejtland odlučno negira te optužbe i tvrdi kako je nevin, a detektiv Ralf Anderson (Mendelson) želi da mu povjeruje… Mejtland je, naime, bio trener Andersonovom sinu, a uz to, dokazi su protivrečni – otisci prstiju stavljaju ga na mjesto zločina, ali video-snimci pokazuju da je bio 60 milja daleko kada je dječak ubijen. Može li Mejtland da bude na dva mjesta istovremeno? Ričard Prajs je napravio adaptaciju Kingovog romana, a u seriji još glume Sintija Erivo, Pedi Konsidin, Bil Kamp i Džulijan Nikolson. ,,Autsajder“ na male ekrane stiže 12. januara 2020. godine.
Pjevačica Rita Ora nakon filmskog debija u ,,Pedeset nijansi sive“ dobila je još jednu zanimljivu ulogu, ali ovaj put u rimejku ,,Olivera Tvista“. Njoj je pripala uloga Arful Dodžera, a pored nje u filmu će zaigrati i sin poznatog glumca Džuda Loua, Raferti kome je pripala naslovna uloga. U ostalim ulogama, gledaćemo komičara Dejvida Valijamsa i Majkla Kejna. Film ,,Tvist“ je moderna verzija romana Čarlsa Dikensa, u kojoj je Oliver ulični umjetnik, koji živi na ulicama današnjeg Londona. Rita igra žensku verziju Dodžera, proslavljenog džeparoša iz dječje ulične bande kojom upravlja zli starac Fegin. - Fegin je ozloglašeni lik iz literature i biće veoma zanimljivo dočarati ga publici - rekao je Kejn za Daily Mail.
Iris Mitanare
Nova serija prema knjizi Stivena Kinga
Model Francuski model Iris Mitanare se slikala za magazin Eskvajer
Arena Pobjeda
ABA LIGA (3. KOLO): Budućnost Voli izgubila od prvaka Slovenije Primorske
80:83
Novi šok u „Morači“
Str. 2-3.
D. MIJATOVIĆ
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4572
2
Arena
Košarka
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
ABA LIGA (3. KOLO): Budućnost
Mornar se okreće seriji izuzetno teških mečeva na dva fronta
Nidam glavna briga Detalje i procjenu dužine oporavka plejmejkera Dereka Nidama, nakon povrede zadobijene u subotu u porazu od Partizana 76:65, u Mornaru će znati najvjerovatnije danas. Njegov status mogao bi umnogome obilježiti naredni, težak period mečeva za Barane. Koliko je poraz u Baru od beogradskih ,,crno-bijelih“ skup, najbolje svjedoče mečevi koji čekaju ekipu Mihaila Pavićevića. Već sjutra (18.30 h) u Bar stiže španski tim Iberostar Tenerife, u FIBA Ligi šampiona. Potom 26. oktobra (subota) Mornar gostuje odličnom slovenačkom prvaku Primorskoj u ABA ligi. U posljednjoj sedmici oktobra crnogorski vicešampion čeka dugo putovanje u Rusiju i gostovanje Nižnjem Novgorodu, 29. oktobra u FIBA Ligi šampiona. Samo četiri dana kasnije, 2. novembra, na redu je izuzetno težak i važan derbi ABA lige, u Baru protiv Cedevita Olimpije. I tu se serija teških mečeva ne završava: slijede gostovanja njemačkom Bambergu, pa duel u Beogradu protiv odličnog FMPa (skor 3-0 trenutno u ABA ligi). - Jasno je zbog čega moramo ostaviti iza sebe poraz od Partizana što prije. Takav je meč bio, sa toliko proma-
Vladov tim Naša igračka legenda, a sada prvi pomoćnik u Partizanu Vlado Šćepanović, na sjajan način predvodio je ,,crno-bijele“ u Baru, u situaciji kad prvi trener Andrea Trinkijeri nije mogao biti uz tim zbog napada astme. - Odigrali smo kao pravi tim, a samo takvim pristupom, uz pozitivnu igru i timski duh, možemo računati na pobjede i osvajati trofeje. Put za nas je tako jasan. Trener Trinkijeri nam se priključio nakon meča, osjeća se dobro i zbog svega toga smo zaista srećni pošli iz Bara u Beograd - kazao je Šćepanović.
šenih zicera, da prosto nije išlo. Nakon ovog meča nas jedino brine povreda Nidama i nadamo se da će uskoro biti dobro - rekao je trener Mihailo Pavićević. Od početka priprema, Mornar ne dobija priliku da radi kompletan. Sastavu je priključen oporavljeni bek Nemanja Vranješ, njegov izostanak je bio očigledan u duelu sa Partizanom. Nidam je dobio jak udarac u tijelo u meču u subotu, strahuje se o pogoršanju povrede rebra koju je u septembru zadobio u pripremnom meču protiv Kluža u Rumuniji. Plejmejker je Mornaru potreban što prije, jer je ekipa koja je imala svega 32 procenta šuta iz igre protiv Partizana očigledno ,,patila“ u organizaciji igre. - Nadamo se da ćemo se uskoro kompletirati i konačno dobiti priliku da odradimo zajednički tre-
ning. Naša igra je jasna, napadački stil, pa je i to razlog da na terenu izgledamo dobro kad pogađamo, a kad smo u lošem šuterskom ritmu izgledamo loše - dodao je Pavićević. Kao u porazu od VEF Rige u FIBA Ligi šampiona prošle sedmice, ponovili su se problemi sa kontrolom skoka. Mornar je protivniku dozvolio čak 48 skokova u ,,Topolici“, a iz loše kontrole obruča slijedila je nervoza u igri, koja se po pravilu prenijela na napad... Svega 11 asistencija, a 12 izgubljenih lopti, Mornar je imao protiv Partizana. Ekipa je u situaciji da mora iskazati kvalitet više, objektivni potencijal u rosteru - ili će se suočiti sa lošom rezultatskom serijom u nizu izuzetno teških mečeva. Period od naredne tri sedmice mogao bi imati veliki uticaj na plej-of ambicije našeg vicešampiona u ABA ligi. S. S.
PODGORICA - Treći put poražena na svom terenu za manje od tri sedmice sezone, ponovo sa velikim problemom ofanzivnog skoka - Budućnost Voli izgubila je sinoć u 3. kolu ABA lige od Primorske 83:80, šampiona Slovenije, koji je fundamentalne stvari u igri radio bolje. Zato je tim iz Kopera zaslužio trijumf. Šok-terapija smjene trenera za sada nije uspjela, iako je u igri crnogorskog šampiona, tima Petra Mijovića, osjetan pomak nabolje. Kvalitetnija rotacija, uključivanje svih 12 igrača u igru - donijelo je rezultat u prvom poluvremenu, ali smirenosti i fokusa nije bilo u završnici. Ekipa je skupo platila to što je centar Mejers dobio peti faul već u 27. minutu, a centar Martin u 35. minutu. Ekipa koja na svom terenu dozvoli 17 ofanzivnih skokova protivniku i promaši 12 slobodnih bacanja je bila i dekoncentrisana i pod velikim pritiskom. Šansa za dobar utisak pred teško gostovanje Galatasaraju u Evrokupu je propuštena, ali i šansa za prvo mjesto u ABA, jer je do juče Budućnost Voli imala maksimalan skor.
PRAVA ROTACIJA Nivo izuzetne agresivnosti spoljnje linije Budućnost Voli na startu je ispoljila prodorima bekova Kobsa i Bamforta, potom jakim pritiskom u defanzivi. Primorska je tako u uvodnoj fazi igre zatečena ,,na krivoj nozi“ - rival Podgoričana je u uvodna četiri minuta napravio četiri faula, od čega dva na šutu bekova ,,plavih“. Promašaje rivala naš šampion koristio je za brze realizacije preko Martina i Danila Nikolića u postu. Prednost 22:12 zaslužena je nakon sedam minuta, kontrom nakon
D. MIJATOVIĆ
Propušten
ukradene lopte Popovića. Primorska se vratila u duel već do 12. minuta - Holt je trojkom odgovorio na trojku Ivanovića, ekipa Jurice Golemca igrala je sa više samopouzdanja. Za goste je jedna realizacija prodorom Jagodića Kuridže, pod faulom, u devetom minutu bila vrlo bitna. Baš tada je ,,plavima“ donekle pomogla brža rotacija trenera Mijovića, za razliku od prethodnika Subotića - do te faze duela samo krilo Božić nije ulazio u igru. Kada je Primorska na početku 17. minuta ,,uhvatila“ izjednačenje (34:34), već tada je slovenački prvak imao
Košarka
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Arena
3
t Voli izgubila od prvaka Slovenije Primorske u dramatičnoj završnici u ,,Morači“
na šansa za vrh Rezultati i tabela Cibona - FMP 63:81 Mega Bemas - Zadar 98:74 Mornar - Partizan 65:76 Igokea - Cedevita Olimpija 90:95 Krka - Crvena zvezda 79:77 Budućnost Voli - Primorska 80:83 1. FMP 3 3 0 254:207 6 2. Ced. Olimpija 3 3 0 261:223 6 3. Budućnost 3 2 1 262:244 5 4. Mornar 3 2 1 249:242 5 5. Partizan 3 2 1 207:206 5 6. Krka 3 2 1 229:229 5 7. Primorska 3 2 1 215:226 5 8. C. zvezda 3 1 2 248:232 4 9. Mega Bemax 3 1 2 240:259 4 10. Igokea 3 0 3 241:262 3 11. Cibona 3 0 3 221:252 3 12. Zadar 3 0 3 231:276 3
Golemac: Velika pobjeda
osam ofanzivnih skokova. Mijovićov tim do tada ušao je u probleme sa faulovima (po tri Skot Bamfort, Zoran Nikolić za tri minuta u igri, i Hasan Martin). Vrlo bitna za crnogorskog prvaka tada je bila širina u rotaciji - u ranijoj fazi duela već zagrijani Ivanović ubacio je važan koš sa poludistance, a Kobs iznudio važna bacanja za prednost 42:36 u 19. minutu. Do poluvremena (44:42) Budućnost Voli djelovala je kao raznovrsniji tim, koji je mogao do ubjedljivije prednosti da nije bilo velikog broja promašenih bacanja (22-13 za dvije dionice).
SKUPE GREŠKE U 25. minutu, Martin je napravio skup faul u napadu. Upravo tada Luka Božić prvi put je ušao u igru za Budućnost Voli. ,,Plavi“ su vodili 57:52 nakon polaganja Kobsa pod faulom na pola treće četvrtine. Rival je za dva i po minuta u drugom poluvremenu napravio pet faulova (Mijovićev tim izašao iz bonusa nakon četiri minuta), a dvije realizacije pod faulom Danila Nikolića napravile su razliku: trojka u 22. pa polaganje u prodoru za četvrtu ličnu evropskog prvaka Dimeca, u 24. minutu. Pik Kobs sa Zoranom
Jurica Golemac, trener Primorske: Čestitaću igračima na velikoj pobjedi, na jednom od težih gostovanja u ABA. Očekivano nervozan meč, Budućnost Voli je bila agresivna, htjela je pokazati da može bolje nakon smjene trenera. Morali smo ostati mirne glave, da bi uspjeli na kraju ,,prelomiti“. Pobijedili smo na želju, volju, borbu, to je jedini način na koji možeš igrati. Dominirali smo u skoku i tako smo izdržali, sačuvali priključak do završnice. Nikolićem u završnici treće dionice bio je izuzetno bitan i efikasan za ekipu koja se ponovo suočila sa problemom čuvanja svog obruča. Opominjuće: čak 14 ofanzivnih skokova Primorska je imala u 27. minutu, nakratko povela, a nakon petog faula Mejersa zaslužila egal 64:64 pred posljednju dionicu. Isfrustirana ofanzivnim skokom rivala, ekipa je izgubila strpljenje u igri. To što je Primorska od 31. minuta imala tri igrača sa po četiri faula,
Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: oko 2.350 Sudije: Hordov, Juras i Nedović
Kobs Ivanović Bamfort Šehović Starovlah Martin Ilić Z. Nikolić Božić Popović Mejers D. Nikolić
19 9 6 7 1 6 5 2 5 4 16
80
83
Holt 16 Heris 11 Čakarin 14 66% (36-24) za 1 81% (26-21) Barić 63% (35-22) za 2 57% (44-25) Kosi 20% (20-4) za 3 19% (21-4) Lazić 4 Marinović 7 27 (7+20) Skokovi 38 (17+21) Hodžić Blokade 1 Jagodić Asistencije 12 20 Kuridža 22 Ukradene lopte 6 6 Dimec 5 13 Izgubljene lopte 14 Šiško 4 Faulovi 26 30 Vončina 9 (24:19, 20:23, 20:22, 16:19)
MIJOVIĆ: Nijesmo na potrebnom nivou Petar Mijović, trener Budućnost Volija: Dosta sličnih situacija, iako napadački s mnogo više poena, dosta sličnih propusta kao u porazima kući od Trenta i Arke. Već duže vrijeme tim ne uspijeva da bude kompaktan u defanzivnom smislu, pri zagrađivanju koša. Dozvoliti kući, uz kriterijum suđenja da smo mogli da igramo u kontaktu, da dozvolimo protivniku toliko ofanzivnog skokova, to je skupo. U odnosu na meč sa Arkom ofanzivno smo pokazali neke propuste u odnosu na defanzivnu postavu Primorske, gdje lopta nije išla dovoljno dobro. Nijesmo ih kažnjavali pasom više, klouz-aut driblingom. Nije ovo na nivou Budućnosti, niti na potrebnom nivou da se pobijedi Primorska. Svako ko stane pored klupe ima svoju filozofiju vođenja meča. Ušao sam s idejom da što više igrača imam na terenu u prvom poluvremenu, a da ritam ne pada. Rotacija se u drugom poluvremenu suzila. Ova ekipa je tako selektirana, da kad je na maksimumu svih deset ili 12 igrača koji se koriste, onda će funkcionisati. Kad to nije slučaj, neće biti slučajnost da se izgubi. Nijesmo ekipa koja pobjeđuje na individualni kvalitet. Ekipa je selektirana, nakon određenog vremena jače utakmice su pokazale gdje fali ,,mesa“, a gdje kreativnosti, u spoljnjoj liniji. Sezona je duga, šanse za promjene u sastavu postoje. nije pomoglo: četiri šuta sa distance zaredom su promašena, a rival poveo 71:66 kad je Mijović na početku 35. minuta tražio tajm-aut. U ovakvim mečevima, jedan momenat inspiracije i požrtvovanja dovoljan je da pruži preokret. Ukradena lopta Ivanovića na pola terena, u 36. minutu, najvjerniju publiku digla je na noge, a ekipi dala zalet za vođstvo. Upravo je Ivanović udijelio asistenciju Kobsu za krucijalno bitan floter pod faulom u 36.
minutu, prije nego je Danilo Nikolić u 37. iz ofanzivnog skoka izjednačio (73:73). Primorska je imala odgovor - ponovo ofanzivnim skokom. Dvije realizacije zaredom pod košem imao je juče najbolji Jagodić Kuridža, a njegovo polaganje, nakon ishitrenog šuta odličnog, ali već umornog Kobsa, riješilo je duel 26 sekundi prije kraja (81:78 za goste). Narednog vikenda, protiv Krke u ,,Morači“, ekipa neće imati pravo na kiks. S. S.
4
Arena
Rukomet
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Rukometašice Budućnosti vezale dva trijumfa u Ligi ša
Isplatili se benefiti prvog poraza PODGORICA - Šmek i šampionski gen lako je prepoznati. Rukometašice Budućnosti su najslikovitiji primjer - poslije startnog poraza, možda i šokantnog od Bresta (35:32), ustale su brzo, glavu namjestile i u mečevima koji često određuju tok sezone, iskazale sve ono što su pružile u pripremnim avgustovskim i septembraskim duelima (bile bolje od Đera, Bukurešta, Valčee, Bresta, Podravke...). Budućnost je na nogama. Dva vezana trijumfa, posljednji nad Valčeom u ,,Morači“, brišu loša sjećanja iz neuspjeha s Brestom. Budućnost igra svoju igru i samo odbranom može do cilja. Tako je bilo sa Bitighajmom i Valčeom. ,,Plave“ su prije dvije noći zaustavile napadačku rumunsku ekipu na 10 golova do odmora! Do kraja su primile devet i iskazale moć od 21. do 46. minuta sa dva primljena gola. Dragan Adžić bio je zahvalan igračicama nakon meča. Mentalni ratovi su najteži, a pobjede najslađe. Da li je psiha odigrala presudnu ulogu u trijumfu protiv Valčee? - Upravo tako. U suštini to i govori koliko je ekipa bila spremna da se kompletno posveti meču. Drago mi je kako su djevojke odigrale. Možda je to jednim dijelom bilo teže u Njemačkoj sa Bitighajmom, jer su Jovanka Radičević, Majda Mehmedović i Barbara Lazović prošle godine u dresu Bukurešta gubile od Valčee i upoznale emociju sa kojom igraju. Zbog toga segment pripreme za rat sa Valčeom je bio lakši. Za Bitighajm, a nakon poraza
Đurđina Jauković doživjela lakši potres mozga Đurđina Jauković pauziraće četiri dana, nakon lakšeg potresa mozga koji je doživjela u drugom poluvremenu sa Valčeom. Lijevi bek ,,plavih“ prilikom šuta je nezgodno od Bresta, bilo je teže mentalno spremiti ekipu - kazao je Adžić. Da li ste očekivali da djevojke u defanzivi na onakav način odgovore? - Nijesam još do kraja sagledao utakmicu i sve detalje, ali period od sredine prvog do sredine drugog poluvremena i malo duže, spada u najbolja izdanja odbrane Budućnosti. Kada ovo kažem, mislim na dio igre s igračem manje, vraćanje i na pozicionu odbranu. Način na koji igra Valčea, a generalno rukometnoj javnosti ta imena nijesu poznata, u napadu traži maksimum i fizički i mentalni. Posebno po pitanju mentalne spremnosti u dužem periodu trajanja napada. To ćemo i dalje potencirati kako bi djevojke doživjele satisfakciju, jer samo one znaju koliko su sebe dale i koliko je bilo fizički i mentalno zahtjevno. Prvog novembra je novi duel sa Valčeom, šta priželjkujete? - Možemo u nekoj mjeri i moramo još više ponoviti izdanje kod kuće. Prije početka sezone rekao sam da će ovo biti najteže gostovanje po svakom segmentu. Radujemo se utakmici u punoj dvorani, bez obzira što nijesu
pala i nekoliko minuta joj je ukazivana pomoć. Zbog grubog faula nad Jauković u 40. minutu crveni karton dobila je španska reprezentativka Fernandes. naši navijači, ali je to izazov za sve pobjednike i prave igrače. To govori puno o mladim i iskusnijim igračima, koliko su spremni da daju sebe. Poslije ovog meča se radujem drugom poluvremenu protiv njih. Bili ste dvocifreni po pitanju tehničkih grešaka, u čemu je bio problem: potrošnja u odbrani, želja da se što prije poentira...? - Vjerovatno od svega po malo. U jednom periodu, posebno kada smo sebe najviše dali u odbrani, odrazilo se negativno na koncentraciju nakon osvojenih lopti. Možda smo znali neke njihove slabosti u fazi vraćanja i htjeli smo to da iskoristimo, ali prebrzo smo neke stvari radili. Protiv Bitighajma smo bilo na većem nivou, imali smo kontrolu i dobru promjenu tempa u tranziciji. Siguran sam da će biti bolje, jer postaju svjesne greške nakon same učinjene. Hoće li i to biti u vašem fokusu za nastavak LŠ? - Imamo iskusan tim koji zna to da iskontroliše. Potenciraćemo i to u pripremi utakmice u Rumuniji. Komentar na pozicioni napad? - Protiv Bresta nijesam poten-
cirao probleme koje smo imali zbog povreda. Čak ni ovu utakmicu nijesmo sjajno dočekali, što se jednim dijelom odrazilo na pozicioni napad. Ali, i njihova odbrana je bila zahtjevna, odnosno način na koji igraju. Da je samo bila malo veća mirnoća u tranzicionom napadu bili bi, generalno, zadovoljniji ukupnim napadom. S obzirom na određene probleme, a u mjeri onoga što smo mogli dati, ne bih loše ocijenio pozicioni napad. Koliko je ulazak Marine Rajčić i 15 odbrana uticalo na izdanje tima? - Baš cijenim Marinu i apsolutno vjerujem u način na koji trener radi sa njima i na koji način su profesionalne, različite, ali i pozitivne. Marina je u tom periodu, kada se odbrana konsolidovala, dala stabilnost, i oni njoj, što je značajno uticalo da dugi period budemo na minimalnom broju primljenih golova. Emili je, takođe, u Njemačkoj dala značajan doprinos u pobjedi. Pitanje je dana, kada će jedna više od druge biti raspoloženija za igru. Imaju kvalitet i sve ono što je potrebno da bi pratili naše visoke ambicije. Šta ćete raditi u pauzi? - Vjerujem da ćemo se oporaviti i u dobrom stanju sačekati novi duel sa Valčeom. Ne gubimo iz vida da nas 1. novembra očekuje zahtjevna utakmica. Vjerujem da neke segmente možemo da popravimo, a znamo da će one, na ovo sve što su dale kod nas, uz svoju publiku, pružiti 30-40 odsto više. U ovakvim utakmicama se pruža maksimum i dobijaju smjernice za dalje - poručio je strateg ,,plavih“. A.M.
Rukomet
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Arena
ampiona, odbranom dezorijentisale Bitighajm i ValÄ?eu
5
6
Arena
Fudbal
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Danilovgrađani savladali Sutjesku i dodatno se primakli vodećem dvojcu
Evropska Iskra
PODGORICA - Iskra je u naletu - pet utakmica zaredom bez poraza, tri bez primljenog gola, a trijumf protiv šampiona, ekipe Sutjeske, dokaz je da prvoligaš iz Danilovgrada nije hit, već da ima kontinuitet za velike stvari. Iskra je protiv šampiona izašla hrabro, u većem dijelu meča pravila presing i za razliku od mnogih napala Sutjesku i na kraju poentirala. Pobjeda dodatno nosi Iskru, nosi sve do vrha. Danilovgrađani su sada izjednačeni sa Sutjeskom, imaju samo dva boda manje od Budućnosti, pa se čini da umjesto trke u dvoje, možda budemo gledali zanimljiviju borbu za titulu. S druge strane, čini se da je od gotovo viđenih timova u borbi za Evropu Titograda i Zete, Iskra već dokazala da je za koplje ispred i da
je ove sezone spremna za istorijski podvig. - Tu smo uz vodeći dvojac, nije lako sve ovo izgurati. Moramo i mi u klubu da se naviknemo na ovu situaciju u kojoj se nalazimo – kazao je staloženo Aleksandar Nedović, trener Iskre, bez previše euforije, iako je svjestan da je njegova ekipa spremna za velike stvari. Iskra nakon što je savladala direktne konkurente u borbi za Evropu - Zetu i Titograd, zaustavila je Budućnost (2:2), a zatim trijumfom protiv Sutjeske (2:0) dokazala da rezultati nijesu slučajnost. - Rekao sam u najavi utakmice da smo mnogo naučili iz poraza u Nikšiću. Tada smo poraženi 4:2 iako smo odigrali možda i najbolji meč ove sezone. Ovog puta nijesmo bili dopadljivi, niti smo odigrali na tom nivou, ali smo
svjesno to uradili, jer smo znali da tako ne možemo igrati protiv Sutjeske, ako želimo da idemo na pobjedu – objasnio je Nedović. Danilovgrađani su dobro pokrivali teren, Blažić je u nekoliko navrata pokazao kakvu sigurnost uliva svom timu, odbrana gotovo bez greške, na sredini terena po ko zna koji put mladi Vukotić dokazao je da je veliki potencijal, a Camaj, Milić i Karaklajić pravili su dosta problema oslabljenoj Sutjesci. - Činjenica je da je Sutjeska bila oslabljena, ali bili smo i mi u nekim duelima sa Sutjeskom. Sve je to fudbal. Moram naglasiti da smo mi u ovoj utakmici bili bez tri mlada reprezentativca. Drinčić je imao kartone, dok su Malešević i Obradović zbog dobrih partija u meču sa Španijom pošteđeni - prokomentarisao je Nedović, a zatim obrazložio. - Taktički smo bili perfektni, disciplinovani do gonjih granica i na kraju smo nagrađeni sa dva gola. Imali smo još šansi i pokazali dosta dobrih stvari i na kraju smatram zasluženo došli do pobjede - jasan je Nedović. Iskra je uz vodeći dvojac, lidera i Danilovgrađane dijele dva boda. S druge strane, Iskra je na +6 u odnosu na Zetu i čak +9 u odnosu na Titograd. Evropski put Iskre. Na pitanje da li ima Iskra kapacitet za to da ide do kraja u ovom ritmu, Nedović se nije dvoumio. - Sigurno je da imamo kapacitet da igramo u kontinuitetu dobro. Za što će to biti dovoljno vidjećemo, ali svakako da vjerujem u ovaj tim. Kada sam selektirao ekipu, pravio sam spoj mladosti i iskustva i to na način, što imamo starije igrače koji su osvajali trofeje i koji imaju pobjednički duh, a uz njih sam tražio mlađe igrače, koji imaju potencijal, a koji su takođe kroz mlađe kategorije dolazili do trofeja, kako bi zajedno imali taj pobjednički mentalitet – naglasio je Nedović. R.P.
Budućnost se vratila na čelo prvol
Kadetkinje igrale neriješeno na kraju turnira kva
Remi za kraj Crna Gora S.Irska
1 1
EDINBURG - Stadion Oriam. Sudija: Viki de Kremer (Belgija). Golovi: 1:0 Cimbaljević u 29, 1:1 Morgan u 68. Žuti kartoni: Janjušević, Vučinić (Crna Gora). CRNA GORA: Miličić, Janjušević, Vučinić, Sarić, Cimbaljević, Vojinović, Kalač (od 69. Petković), Tošković, Petrović, Marković, Simonović (od 90.+2 Miletić). SJEVERNA IRSKA: Kori, Dejvis, O’Nil, O’Kejsi, Čejmbers (od 67. Dikson), Morgan, Redmond (od 83. Mervin), Bel, Mekgrivi, Malholand, Dikson (od 46. Zubir). Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore remizirala je sa Sjevernom Irskom u posljednjem kolu
turnira preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Ekipa Mirka Marića odigrala je dobar meč i remizirala rezultatom 1:1. Ovim remijem osigurano je treće mjesto u grupi, a moguć je i plasman u elitnu rundu, u slučaju da Crna Gora bude među najboljim trećeplasiranim ekipama u kvalifikacijama. - Odlična utakmica za nas. Imali smo vođstvo i nekoliko prilika za drugi gol. Ali, na kraju, po mjeri nam je bod koji nam garantuje treće mjesto u teškoj grupi. To je za nas veliki uspjeh. Teoretski smo u igri za elitnu rundu, pa ćemo sada pratiti rezultate grupa koje još nisu odigrane. Plasman u elitnu rundu bi bila lijepa nagrada za ove djevojke koje su dale više od svojih trenutnih mogućnosti - kazao je selektor Crne Gore
Fudbal
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Arena
7
ligaškog karavana: Jedan od tri gola protiv Koma postigao Dejan Zarubica
Najljepše je kada si lider
PODGORICA - Budućnost je od početka prvenstva osjetila kako je biti lider i juriti prvoplasirani tim na tabeli. Od prije dva dana plavi su ponovo ispred svih, a do nove smjene na vrhu došlo je nakon što je četa Branka Brnovića slavila na Zlatici, a Sutjeska izgubila od Iskre na Starom aerodromu. - Najljepše je kada si lider. Nakon povratka na prvo mjesto, od jutra je sve krenulo kako treba. Osjećaj svih nas je potpun. To je mjesto gdje želimo da budemo, ali znamo koliko nas još posla čeka do cilja. Na pravom smo putu, samo treba da radimo jako i držimo visok nivo igre. Ovaj tim ima kvalitet i vjerujem da će stručni štab uraditi sve da izvuče maksimum -
rekao je napadač Dejan Zarubica. Što je teže - braniti ili juriti prvo mjesto? - Teško je jedno i drugo. Bili smo prvi, pa smo bili drugi, a sada smo opet na vrhu. Prati nas pritisak, a on je još i veći nakon što je Sutjeska u posljednje dvije godine bila prvak. Trudimo se da psihološko opterećenje kanališemo na pravi način, a nosimo se i moranjem pobjede u svakom meču. I to je pokazatelj kvaliteta, jer Budućnost je klub koji uvijek ima najveće ambicije. Nadam se da više nećemo ispuštati lidersku poziciju i da ćemo na kraju vratiti titulu u Podgoricu - ističe dvadesetšestogodišnji ofanzivac. Pred start šampionata, Budućnost i Sutjeska su bili
alifikacija za Evropsko prvenstvo
Mirko Marić. Crna Gora je u jučerašnjem meču vodila od 29. minuta golom Marijane Cimbaljević. Ipak, protiv-
nik je došao do izjednačenja u 68. minutu preko Kore Morgan, što je bio konačni rezultat utakmice. R.P.
glavni kandidati za šampionski trofej. Iskra je, međutim, pokazala da ne smije biti isključena iz te priče. Možda nije realno da Danilovgrađani budu prvaci, ali su pokazali da ozbiljno mogu da pomrse račune Podgoričanima i Nikšićanima. - Svake godine se pojavi ekipa koja bude iznenađenje. Iskra je sada stvarno hit. Ozbiljni su u svakom smislu, igraju dobro i zasluženo su u vrhu. Nesrećno su izgubili prvi meč u Nikšiću, s nama su igrali neriješeno, a prije dva dana pobijedili Sutjesku 2:0. Iskra juri Evropu, ali sigurno gleda i da se umiješa u borbu za titulu. Biće zanimljiva trka do kraja. Vjerujem, ipak, da smo mi najbolji - ističe Zarubica.
Budućnost je na Zlatici slavila u zanimljivom meču s pet golova, od kojih je čak četiri viđeno u drugom poluvremenu (3:2). Zarubica je ušao sa klupe i potpisao treći pogodak za plave. Malo je falilo da se još jednom upiše u listu strijelaca, ali je promašio zicer koji mu je priredio Božović, uz Ivanovića najbolji akter duela sa Komom. - Drago mi je zbog gola, ali i žao što nijesam postigao i drugi. Bio sam u dobroj prilici, ali na teškom terenu više sam brinuo kako da iskontrolišem loptu, nego da završim akciju. Golovi dižu samopouzdanje, svaki mi znači na svoj način, ali najvažnije je da smo pobijedili. Učinak ekipe je najbitniji - poručio je Zarubica.
Podgoričane u srijedu, pred svojim navijačima očekuje revanš osmine finala Kupa protiv Rudara, a potom prvenstvena utakmica s Petrovcem, takođe pod Goricom. - Želimo da idemo do kraja i u Kupu, to je takmičenje u kojem branimo trofej. Rudar je dobar tim kojem je trebalo vremena da nađe pravu formu nakon što su se kasno formirali i preskočili pripreme. Oni će biti rasterećeni u revanšu, dok je za nas pobjeda imperativ. Prolaz je sve što nas zanima. Nakon toga imamo duel s Petrovcem, koji tradicionalno dobro igra protiv nas. Ipak, neke tradicije smo već srušili, a iskreno se nadam da će tako biti i protiv narednog rivala u prvenstvu - zaključio je Zarubica. D. K.
Futsal reprezentacija završila pripreme u Tivtu PODGORICA – Futsal reprezentacija Crne Gore, nakon šest dana završila je mini pripreme u Tivtu. Izabranici Sveta Ljesara minulih dana vrijedno su trenirali u tivatskoj ,,Župi“, a danas kreću za Bakuu, gdje sjutra počinje turnir glavne runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Na ovom turniru, Svetozar Ljesar se odlučio za 14 igrača koji će predstavljati Crnu Goru - golmani: Milun Sekulić, Dragoljub Despotović (Titograd), Danilo Vučetić (Brskovo); igrači: Eldin Ćorović, Nikola Minić, Nikola Vidaković (Brskovo), Petar Perošević, Marko Spasojević, Ilija Mugoša, Ivan Mugoša, Aleksandar Obradović (Titograd), Jovan Popović (Studentski dom), Luka Vuletić, Vaso Dubak (Kataro 2019). Naša reprezentacija prvi meč na turniru igra u srijedu, kada se sastaje sa
Spremni za izazove u Azerbejdžanu
Slovačkom (17 časova). Dan kasnije, od 20 časova, na programu je duel sa Azerbejdžanom, dok će u posljednjem kolu, 26. oktobra od 17 časova, naša
reprezentacija igrati sa Moldavijom. Plasman u elitnu rundu kvalifikacija izboriće dvije najbolje plasirane ekipe iz grupe. R.P.
8
Arena
Fudbal
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Druga liga, 13. kolo: Lideru samo bod, Jezero i Jedinstvo osvojili važne bodove nović, Hajrović, Banda (od 65. Bugarin), Kriještorac (od 83. Ramović), Muzurović, Idrizović, Šćepanović. BOKELJ: Kordić, Banićević, Marković, V. Čavor (od 82. Stevović), Poček, M. Čavor, Zlatičanin, Sekulović, Bošković (od 85. Krstin-), Mugoša (od 87. Radević-), Jeknić. Loša fudbalska predstava u Bijelom Polju. Jedinstvo i Bokelj igrali su taktički vrlo disciplinovano, ali bez pravih šansi. Očigledno su oba tima čekala grešku rivala, pa izuzev trenutka u 82. minutu, kada je Dragan Nikolić uspio da napravi malu majstoriju i matira Kordića, gotovo da nijesmo vidjeli udarac u okvir gola. Malo, premalo od oba tima koja se bore za baraž…
Dečić zaustavljen Dečić Drezga
0 0
TUZI - Stadion Dečića. Gledalaca: 500. Sudija: Ivan Šarac. Žuti kartoni: Ujkaj, Mijušković (Dečić), O. Bogićević, Kovačević, Peruničić, Vujisić (Drezga). DEČIĆ: Raičković, Tući, Ujkaj, Dedić, Mijušković, Ljuljđuraj, Knežević, Adžović, Dinoša (od 50. Vuljaj), Prenkočević (od 78. Camaj), Pepić (od 72. Damjanović). DREZGA: O. Bogićević, Pavković (od 46. Čađenović), Popović, Vukčević, Kovačević, Tomašević (od 57. Tripković), Kubo, Čatani, Peruničić, Milošević (od 62. Vujisić), B. Bogićević. Fudbaleri Dečića nijesu uspjeli da stignu do planiranih bodova. Tuzani su dominirali, mada nijesu bili na nivou prethodnih partija, a Drezga je nakon debakla u Kotoru uspjela da odigra znatno bolje. Kako je vrijeme odmicalo, bilo je primjetno da su domaći sve nervozniji, nikako nijesu
mogli da probiju bedem tima iz Pipera, koji je na kraju odolio i osvojio bod.
Jezero Ibar
1 0
PLAV - Stadion Racina. Gledalaca: 600. Sudija: Predrag Radovanović. Strijelac: Iv. Asanović u 65. minutu. Žuti kartoni: Kontić, Radunović, Jovićević, Radenović (Jezero), Šutković, Goranović (Ibar). JEZERO: Ig. Asanović, Kontić, Iv. Asanović (od 83. Raković), Vukićević, Ajković, Radunović, Drešković, Osmajlić, Stijepović, Redžepagić (od 15. Radenović), Jovićević. IBAR: Nikolić, Stanisavić, Anđelić, Šutković, Škrijelj (od 74. Šibata), Mučalica, Vilotijević (od 66. Tahirović), Goranović, Murić, Dacić, Muković (od 87. Sekulić). Veliki derbi sjevera pripao je Jezeru. U odličnoj atmosferi u Plavu, pred prilično popunjenim tribinama, nije bilo previše pravih prilika,
ali su Plavljani uspjeli da ispune cilj i novom trojkom naprave bijeg i ostanu jedini pravi pratioci lidera, ekipe Dečića. Meč je odlučio Ivan Asanović u 65. minutu, nakon sjajne akcije svog tima.
Mornar Lovćen
3 2
BAR - Stadion: SRC „Topolica“. Gledalaca: 300. Sudija: Manojlo Sekulić (Podgorica). Strijelci: Kažić u 11, Bećirović 42. i 52. (Mornar), Čavor u 36. i Mudreša u 61. minutu (Lovćen). Žuti kartoni: Kažić i Vukmarković (Mornar), M.Draganić (Lovćen). MORNAR: Bjelica, Nakahara, Vlahović (Mucević), Kažić (Najdanović), Merdović, Bećirović, Martinović, Đurko, Brnović, Vukmarković, Leverda (Gašević). LOVĆEN: Rosandić, Radišić, M. Draganić, Toljić, N. Draganić, Montenegro, Vujović, Čavor, Roganović, Bracanović, Mudreša. Mornar je uspio da opravda ulogu favorita i osvoji nova
tri boda. Barani su dobro otvorili meč - već u 11. minutu Kažić je uspio da postigne gol za vođstvo, ali su u 36. minutu gosti nakon gola Petra Čavora stigli do egala. U posljednjim trenucima prvog dijela igre Bećirović je vratio prednost domaćinu, a isti igrač početkom drugog dijela praktično je otklonio sve dileme. Baš zbog toga, osjetilo se određeno opuštanje kod igrača Mornara, a gosti su nakon gola Mudreše uspjeli da vrate neizvjesnost, pa čak i da ugroze domaćina i stignu do izjednačenja, ali nijesu imali sreće.
Jedinstvo Bokelj
1 0
BIJELO POLJE - Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Mladen Knežević (Berane). Strijelac: Nikolić u 82. minutu. Žuti kartoni: Muzurović, Banda, Cvijović, trener Babača (Jedinstvo) a Poček i Sekulović (Bokelj). JEDINSTVO: Džafić, Gordić, Nikolić, Vulević, Krula-
Arsenal Otrant O.
3 1
TIVAT - Gradski stadion. Gledalaca: 150. Sudija: Marko Ćupić. Strijelci: Manojlović u 3. (iz penala), Pepić u 17, Đorđević u 90 + 6. (Arsenal), Batuta u 87. minutu autogol (Otrant O.). Žuti kartoni: Manojlović, Pepić, Krgović, Mršulja (Arsenal), Alibegu, Redžović, An. Rudović (Otrant O.). Crveni kartoni: Fatmir Molabećirović u 90 + 2. i Benjanim Redžović u 90 + 4. minutu (Otrant O.). ARSENAL: Lemajić, Manojlović, Kovačević, Đorđević, Pepić, Niković, Krgović (od 69. Kosović), Batuta, Kotarac (od 84. Ličina), Mršulja, Delić. OTRANT O: Mećikukić, Đurđević, Kurti (od 46. Molabećirović), Alibegu (od 69. Ficić), Ljamović, V. Rudović, Z. Divanović (od 53. Čaušić), Redžović, Seniković, An. Rudović, Ramović. Arsenal je u primorskom derbiju uspio da savlada Otrant Olimpik. Tivćani su boljom igrom u većem dijelu meča uspjeli da dođu do važnih bodova i da pobjegnu od opasne zone. U samom finišu viđeno je dosta nervoze, dva gola, dva crvena kartona, ali je domaćin uspio da opravda očekivanja. Pripremio: R. PEROVIĆ
Međunarodni fudbal
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Arena
9
Premijer (9. kolo): Liverpul oštećen u remiju sa Junajtedom
,,Redsi“ stali u Mančesteru Mančester junajted je prekinuo seriju Liverpula od osam uzastopnih pobjeda u Premijer ligi ove sezone, ukupno 17 računajući i prethodnu. Utakmicu na ,,Old trafordu“ obilježio je prilično nezanimljiv fudbal - najviše iz razloga što oslabljeni ,,redsi“ (bez Mohameda Salaha) nijesu bili na prepoznatljivom nivou - ali i sporna situacija koja je prethodila vođstvu ,,crvenih đavola“. Prije pogotka Markusa Rašforda u 36. minutu Viktor Lindelof je faulirao Divoka Origija, ali je sudija Martin Atkinson pustio da se igra nastavi, a ni iz VAR sobe nije stigla preporuka da se gol poništi. - Mislim da je mnogo ljudi, tačnije većina mislila da je bio faul. Siguran sam da je bio prekršaj. Gospodin Atkinson je pustio da se igra jer je znao da postoji VAR. Provjerili su čim je postignut pogodak, ali tada nije bilo očigledno jer sa snimkom ne možeš uvijek biti 100 odsto siguran, ali da nema VAR-a stopostotno sam ubijeđen da bi Atkinson svirao faul - rekao je menadžer ,,redsa“ Jirgen Klop. - VAR je sjajna stvar kod igre rukom ili ofsajda, ali za ove situacije ga još nijesmo shvatili. Bio sam toliko siguran da će poništiti pogodak, ali to bi uticalo na neke druge odluke da se ne poništavaju. I u utakmici Mančester sitija bilo je očigledno da je De Brujne
Rezultat Man. junajted - Liverpul (Rašford u 36. - Lalana u 85) Večeras 21.00 - Šefild j. - Arsenal
1:1 (1:0)
Prvi put od novembra 2001. u meču Junajteda i Liverpula strijelci za oba tima bili su engleski fudbaleri. Prije osam godina upisali su se Dejvid Bekam i Majkl Oven
odgurnut i ako kažem da je Siti trebalo da dobije penal, onda je sigurno bio penal. Upravo je Mančester siti i profitirao iz jučerašnjeg derbija. Razlika između ,,građana“ i prvoplasiranog Liverpula sada je šest bodova, a zamalo da bude i manja jer su ,,redsi“ tek u 85. minutu stigli do remija, ali potpuno zasluženog. Strijelac je bo rezervista Adam Lalana, koji se iskrao
odbrani domaćina i pogodio na asistenciju Endrjua Robertsona. Pogodak Sadija Manea u prvom poluvremenu poništen je uz pomoć VAR-a jer je Senegalac igrao rukom. Mančester junajted je tek 13. na tabeli, ali bi remi u derbiju, bez povrijeđenog Pola Pogbe, možda mogao da okrene sezonu u pozitivnom smjeru. - Možete reći da smo ih
natjerali da obrate pažnju na taktiku. Kada vidite da rival radi nešto drugačije od uobičajenog, znate da ste ispunili plan. Ali, ipak su nam pravili probleme u drugom poluvremenu i patili smo sa posjedom, zato smo bili umorni. Da li će ovo biti prekretnica? Vjerujemo u ove igrače, stav i želja su prisutni. Povrijeđeni su blizu oporavka, a atmosfera je bila
Ole Gunar Solskjer je jedini trener u Premijer ligi sa kojim se Jirgen Klop susreo više od jednog puta i nije ga pobijedio (dva remija) nevjerovatna. Bila je to prava ,,Old traford“ noć - rekao je menadžer Ole Gunar Solskjer. Ne. K.
Peh za Atletiko Madrid
Ozbiljnija povreda Feliksa Veliki peh za Atletiko Madrid. Najveće ljetošnje pojačanje, supertalentovani Žoao Feliks, povrijedio je ligamente skočnog zgloba i očekuje ga relativno duža pauza. Portugalac je doživio peh na subotnjoj utakmici sa Valensijom i prema prvim informacijama pauziraće dvije ili tri sed-
mice. - U pitanju je izvrnuće ligamenta zgloba desne noge. Čekamo dalju procjenu saopštio je Atletiko. Žoao Feliks bi mogao da propusti utakmicu Lige šampiona protiv Bajera iz Leverkuzena, kao i u Primeri protiv Atletika iz Bilbaoa, Alavesa i Sevilje. Ne. K.
10 Arena
Međunarodni fudbal
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Serija A (8. kolo): Drugi vezani remi Rome
Inter drhtao poslije 4:1 Inter je ostao bod iza Juventusa poslije goleade na gostovanju Sasuolu i sedme pobjede u Seriji A ove sezone (4:3).
,,Nerazuri“ su poveli već u drugom minutu preko Lautara Martinesa, a izjednačio je Domeniko Berardi u 61. Romelu Lukaku je sa dva pogotka do kraja poluvremena odveo Inter na bezbijednu razliku, a pogodak Martinesa u 71. iz jedanaesterca trebalo je da znači spokojan finiš za najvećeg rivala Juventusa u borbi za titulu. Tim Antonija Kontea je, međutim, strahovao do kraja nakon pogodaka Filipa Đuričića u 74. i Žeremija Boge u 82, ali je uspio da sačuva tri boda kao dobru uvertiru za duel s Borusijom iz Dortmunda u Ligi šampiona. - U prvom poluvremenu smo sve uradili dobro. Međutim, u prvih 15 minuta nastavka trebalo je da postignemo makar gol da bismo
Rezultati Sasuolo - Inter 3:4 (1:3) (Berardi u 16, Đuričić u 74, Boga u 82. Martines u 2. i 71. (pen), Lukaku u 38. i 45. (pen)) Sampdorija - Roma 0:0 Kaljari - SPAL 2:0 (1:0) (Najngolan u 9, Farago u 67) Udineze - Torino 1:0 (1:0) (Okaka Čuka u 42) Parma - Đenova 5:1 (3:0) (Kucka u 38, Kornelijus u 42, 45. + 1 i 50, Kulusevski u 79. – Pinamonti u 52) Večeras 20.45 - Breša - Fiorentina
stvarno ,,ubili“ utakmicu. Ali, nijesmo se branili dobro i dopustili smo im da se vrate u igru kada je praktično
bilo sve gotovo. Ipak, zadovoljni smo pobjedom - rekao je Lukaku, strijelac pet golova u prvenstvu Italije.
- Osjećam se dobro, ali potrebno je da radim još jače da bih pomogao timu u svim mečevima. Srećan
sam jer je ova pobjeda važna za ekipu. Trenutno mislim samo o tome kako da napredujem. Sampdorija je na debiju trenera Klaudija Ranijerija prekinula seriju od tri poraza. Ekipa iz Đenove je remizirala sa bivšim Ranijerijevim klubom Romom (0:0), kojoj je to drugi uzastopni remi poslije kojega zaostaje tri boda za četvrtoplasiranim Napolijem. Marko Janković nije bio u sastavu SPAL-a u porazu od Kaljarija (2:0), koji se popeo na peto mjesto. Ne. K.
PREMIJER LIGA RUSIJE: Treća vezana pobjeda Krila Sovjetov
Grof pocrvenio, ušao na teren i pobijedio Krila Sovjetov su upisala treću uzastopnu pobjedu u ruskoj Premijer ligi i došla na šesto mjesto, jedno iza zone kvalifikacija za Ligu Evrope (istina, devet bodova daleko). Tim iz Samare slavio je na gostovanju Orenburgu sjajnim pogotkom iz voleja Rumuna Paula Viorela Antona u 18. minutu, a prava drama odvijala se u nadoknadi meča - u centru pažnje bio je crnogorski trener Miodrag Grof Božović. Domaći su u sudijskoj nadoknadi tražili jedanaesterac poslije igre rukom jednog igrača Krila, a u metežu je crveni karton dobio bek gostuju Anjukov. Žustro je reagovao i Božović, koji je takođe isključen, a na putu do svlači-
onice, uprkos naredbi sudije, zaustavio se na centru i skoro minut otpozdravljao navijačima koji su ga pozdravili ovacijama i skandirali mu ime. - Sreća je bila na našoj strani. Ostvarili smo važnu pobjedu. Iskreno, nijesam vidio što se dešavalo u posljednjim minutima. Ne mogu ništa da komentarišem. Nakon toga trebalo je smiriti situaciju, ali ljudi čiji je to posao uradili su suprotno. Ne govorim samo o glavnom arbitru. Što on može sam? Mnogo je ljudi, bilo je teško sve razumjeti. Zašto sam isključen? Zbog napuštanja trenerskog prostora. Emocije na sredini terena bile su način da zahvalim navijačima - rekao je Božović. Ne. K.
Marketing
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Arena 11
12 Arena
Sportski miks
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
U lovu na Redmena
MotoGP: Šampion u Japanu stigao do 54. pobjede u najjačoj klasi
Markez kao Duan Mark Markez (26) je u velikom stilu, vođstvom od prvog kruga do cilja, slavio juče u Motegiju na Velikoj nagradi Japana u MotoGP šampionatu. Prvak svijeta pobijedio je ispred Fabija Kvartarara i Andree Dovicioza, deseti put ove godine, a njegova Honda bila je neuhvatljiva.
Perfekcionista sa već 54 pobjede u najjačoj klasi (izjednačio skor legendarnog Australijanca Mika Duana) Markez, nije bio u potpunosti zadovoljan jučerašnjim izdanjem. Otkrio je da je drugu polovinu trke vozio u strahu da će ostati bez goriva. - Tim je odlično analizirao, odrađeni posao i projekcija brzine bili su idealni. Imao sam malo sreće, znao sam
Titula za Hondu Mark Markez je juče imao razlog za dodatno slavlje, jer je njegova ekipa, Repsol Honda, dočekala 25. titulu u poretku konstruktora. Španac sada ima jasan cilj da pobjedama u posljednje tri trke sezone izjednači najbolji skor karijere - 13 pobjeda tokom godine, što je ostvario prije pet godina.
da je gorivo na granici i pokušavao samo da držim odstojanje. Na krug i po prije kraja mi se upalio alarm za gorivo, tada sam znao da sam pobijedio, jer to znači da imate još goriva za tri kruga - rekao je Markez. Šampion je imao jasnu sliku o odrađenoj godini, u kojoj želi još pobjeda. Čini se da je svjetski vicešampion Doviciozo iz Dukatija posustao u posljednjim mjesecima. Titulu je Mar-
kez obezbijedio prije dvije sedmice u Tajlandu, ali ima veliki motiv do kraja godine. Čini se da će mu glavni rival biti Kvartararo. Legendarni Valentino Rosi, veteran iz Jamahe, nije ni završio trku. Mladi Francuz Fabio Kvartararo (20) je plasmanom na podijum, šesti put u sezoni, osigurao zvanje ,,najboljeg novajlije“ ove godine. Vozač Petronas Jamahe još samo čeka prvu pobje-
Mark Markez sada ima pet pobjeda na Velikoj nagradi Japana - tri u najjačoj MotoGP klasi (2016, 2018, 2019), jednu u Moto2 (2012) i jednu u klasi do 125 kubika (2010. godine). Iza njega ostali su Italijan Valentino Rosi, Španac Dani Pedrosa, Japanac Daiđiro Ito i Amerikanac Kevin Švanc sa po četiri pobjede. Rekorder je velikan iz 60-ih, Britanac Džim Redmen, sa šest pobjeda u Japanu (po tri u klasama do 350 i 250 kubika).
du u najjačoj klasi. Za ovu ekipu dobar rezultat ostvario je i Franko Morbideli, koji je osvojio šesto mjesto. Ironično, Petronas ima bolja izdanja cijele godine od tima fabričke Jamahe (vozači Vinjales i Rosi). Iako je borba za titulu rješena, Markez je povećao prednost u generalnom plasmanu i sada ima 350 bodova na vrhu, a prate ga Doviciozo sa 231 poena, pa Aleks Rins i Maverik Vinjales sa po 176 bodova. Francuz Kvartararo je istakao da želi pobjedu do kraja sezone i da očekuje žestoke duele sa Markezom. Prilika za nadmetanje je već u nedjelju 27. oktobra, na Velikoj nagradi Australije, jednom od klasika MotoGP sezone. S. S.
Novi uspjeh tima Nemanje Radovića
Odličan u ABA 2 ligašu Dinamiku
Saragosa gazi redom
Tomašević blista
Saragosa našeg reprezentativca Nemanje Radovića, nastavila je odličan niz rezultata u španskoj ACB ligi, pobjedom nad Bilbao Basketom 84:61. Krilni centar iz Bijelog Polja Radović odigrao je 18 minuta protiv Baskijaca, uz učinak od šest skokova, tri poena i asistencije.
Ovom pobjedom Saragosa je stigla do učinka 4-1, za treće mjesto u najjačoj ligi kontinenta. Lider je Real Madrid, koji nema poraz. R. A.
Bojan Tomašević (18), krilni centar naše juniorske reprezentacije, predvodio je beogradski Dinamik u pobjedi ABA 2 ligaša nad Dunavom u gostima 97:72, u 4. kolu Košarkaške lige Srbije. Nikšićanin, do ovog ljeta talenat beogradske Crvene zvezde, je meč završio sa 15 poena i dva skoka. Tomašević je na dosadašnja tri
meča u ABA 2 ligi ostvario učinak od 8,3 poena po meču, uz 56 procenata šuta iz igre. S. S.
Devetnaest
NIKA
PODGORICA - Crnogorski karate na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Čileu predstavljaće 19 takmičara, šest u katama i 13 u borbama, saopšteno je iz Karate saveza. Šampionat je na programu od 23. do 27. oktobra u Santjagu. Crnogorska reprezentacija
Uspjeh naše teniserke
Babić osvojila Teksas Crnogorska teniserka Vladica Babić, pobjednica je ITF turnira u američkom gradu Vejko, u konkurenciji dublova, koji se igrao za nagradni fond od 25 hiljadara dolara. Babić je u paru sa Anom Danilinom u finalnom meču, pobijedila američki dubl Savanah Broadus i Vanesu Ong, 2:0 (6:3 i 6:2). One su, kao prvi nosioci, u polufinalu eliminisale i američko-britansku kombinaciju, treće nosioce, Žaklin Cako i Emili Ejplton 2:0 (6:2 i 6:0).
Sportski miks
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
t crnogorskih karatista otputovalo za Čile
AD JAČI ZA SP
otputovala je juče preko Beča i Buenos Ajresa, za Čile. U katama pojedinačno nastupiće mlađi seniori Vladimir Mijač (Bar) i Jovana Marić (Budućnost), junior Kenan Nikočević (Bar) i kadet Vasilije Perović (Omladinac). Nikočević će s klupskim drugovima Arijanom Kočanom i Nikolom Milićem, činiti juniorski kata tim.
U borbama nastupiće kadeti Emre Saljiu (Omladinac, do 52 kilograma), Nemanja Mikulić (Bijela, do 57), Andrija Danilović (Omladinac, do 63), Vladimir Vukčević (Omladinac, do 70) i Leona Markić (Čempion, preko 54). U konkurenciji juniora takmičiće se Bojan Bošković (Omladinac, do 68), Nemanja Jovović (Bar, preko 76),
Milica Jeknić (Omladinac, do 53) i Milena Jovanović (Omladinac, preko 59). Od mlađih seniora, boje Crne Gore braniće Nenad Dulović (Omladinac, do 60), Stefan Gojčević (Bar, do 75), Ilija Radonjić (Omladinac, do 84) i Vasilisa Bujić (Bar, preko 68). Predvodiće ih selektori Žarko Raković u borbama i Slavka Maksimović u katama.
Vođa crnogorske delegacije je predsjednik Karate saveza Ivan Krstajić, dok će na šampionatu suditi sudija Veljko Brnović. Mlađi senior u borbama Nenad Dulović, kazao je da je optimista, navodeći da nikada jači tim nije putovao na šampionat. - Nikada se nije bolje osjećao taj timski duh, trenirali smo naporno i spremni smo za izazove u Čileu. Nadam se bar jednoj od medalja, iako sam svjestan da će biti teško. Konkurencija je izuzetna, ali na nama je da se potrudimo i damo sve od sebe da dođemo do odličja. Što se konkretno mene tiče, spreman sam i željan borbe. Želim medalju, do sada u mlađim kategorijama nemam svjetsko odličje i sve ću uraditi da ga osvojim kazao je Dulović agenciji MINA. Crnogorski predstavnik u katama Vladimir Mijač, kazao je da je spreman za šampionat i da vjeruje da poslije četiri godine može ponovo do svjetskog odličja. - Vjerujem da mogu, jako dugo i temeljno sam trenirao. Odradio sam fizičke i psihičke pripreme. Nadam se da ću pokazati najbolje što znam i samim tim ostvariti rezultat. Želja je medalja, iako znam da će konkurencija biti jaka. Svi najjači su u Čileu. To mi je motiv
Prva liga za rukometaše
Lideri ne staju PODGORICA - Lovćen i Partizan 1949 lideri su nakon četiri odigrana kola u domaćem šampionatu za rukometaše.
Prva liga za odbojkašice
Baranke stoprocentne
PODGORICA - Barske ekipe ne daju lidersko mjesto. Nakon tri odigrana kola u Prvoj ligi odbojkašica Luka Bar i Galeb su maksimalne. Šampionke su u posljednjoj utakmici 3. kola porazile Nikšić (25:11, 25:12, 25:21), a odbojkašice Galeba u zanimljivom meču bile su bolje od Gimnazijalca (25:21, 25:21, 25:23). Ubjedljive su bile članice Morače u gostima kod Rudara (25:17, 25:20, 25:18), kao i Albatros u meču sa Jedinstvom Franca (25:18, 25:17, 25:18). Još jednu ubjedljivu pobjedu ostvario je domaćin, Budućnost je lako izašla na kraj sa Mediteranom Bemax (25:8, 25:17, 25:22). R.A.
Arena 13
više da pružim svoj maksimum i osvojim još jednu svjetsku medalju - kazao je Mijač koji je prije četiri godine na SP u Džakarti bio bronzani u kadetskoj konkurenciji. Selektor u katama Slavka Maksimović, kazala je da crnogorski karatisti imaju kvalitet za medalje. - Imamo iskusne takmičare, osvajače evropskih i svjetskih medalja u mlađim kategorijama. Optimista sam i nadam se da će biti medalja. Kataši su dobro radili i prvi put imamo kompaktnu selekciju, kvalitetnu u svim kategorijama. Očekujem dobre nastupe, nadam se da uz dobar žrijeb se možemo uključiti u borbu za medalju - kazala je Maksimović. Predsjednik Ivan Krstajić, kazao je da crnogorska selekcija na SP u Čileu učestvuje nikada jača i kvalitetnija. - Vodimo najbolje što imamo i vjerujem da ćemo to i potvrditi u Čileu. Nadam se da ćemo osvojiti makar jednu medalju. Djeca su spremna, u formi su, jedva čekaju da šampionat počne i pokažu što znaju. Siguran sam da ćemo opravdati očekivanja, ono što smo do sada uradili kroz rezultat i ponosno nositi zastavu i predstavljati Crnu Goru na šampionatu - zaključio je Krstajić. R. A.
Nakon što je Lovćen u Budvi slavio 30:21, Tivćani su savladali Rudar u Pljevljima 30:24 (14:11). Mornar 7 je u uzbudljivoj završnici savladao Komove 28:27 (12:11), dok je u posljednjoj utakmici sinoć u Bijelom Polju Jedinstvo za deset golova bilo bolje od Danilovgrada (35:25).
Toronto obezbijedio maksimalan ugovor krilnom centru
Za Sjakama 115 miliona eura Paskal Sjakam, jedan od najboljih krilnih centara današnjice, u periodu od ljeta 2020. do ljeta 2024. godine će zaraditi čak 115 miliona eura u Toronto Reptorsima. NBA prvak je odlaskom Kavaja Lenarda u Los Anđeles Kliperse odlučio da
upravo Sjakam bude novo lice brenda kanadskog kluba. U sezoni za nama, Kamerunac visok 206 santimetara dobio je titulu za igrača koji je najviše napredovao u NBA. - Nije bilo drugih klubova koji su bili u pregovorima oko Sjakamovog ugovora, jer je bila jasna želja igrača
da ostane u Torontu. Nakon ostanka Kajla Laurija i Marka Gasola, Toronto je napravio dobar posao za budućnost, jer su jasne konture tima na koje treba da se dopune vrhunski mladi igrači u periodu koji slijedi - rekao je za američku televiziju ESPN neimenovani izvor iz Toronta. S. S.
14 21. oktobar 2019. Arena 21.Ponedjeljak, oktobar 2019. Arena 21. oktobar 2019. 14 Ponedjeljak, Arena Ponedjeljak,
Lutrija Lutrija Lutrija
Ponedjeljak
07:00 Jutarnji program - uživo 14:15 Planinama- repriza 18:45 U objektivu - repriza 10:00 Hrana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to - repriza 19:00 Aktuelno 10:45 Čuj,čuj to - premijerno 15:00 Na domaćem terenu 19:30 Koncert 11:00 Mapet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 11:15 Učimo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 20:00 Humoristička serija 11:30 Legendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza 20:30 Crnogorske anegdote repriza 18:45 U objektivu - repriza utarnji program - uživo 11:45 Lijek iz prirode14:15 Planinama16:30 Intermeco 20:45 Planinama rana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to16:45 - repriza 21:00 Intermeco 12:00 Sportske vijesti - uzivo Servisne informacije19:00 Aktuelno 21:15 Gušteranje - premijerno 12:30 Opstanak 17:00 Mapet šou – repriza 19:30 Koncert 15:00 Na domaćem terenu j,čuj to - premijerno 17:30 Dogodilo se…repriza 22:00 Film 13:00 Dogodilo se…. apet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 17:45 CG Ekonomija repriza 00:00 Aktuelno - repriza 13:15 Moda 20:00 Humoristička serija mo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 13:30 Goleada - premijerno 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza 20:30 Crnogorske anegdote gendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza dnevnog programa 14:00 U objektivu - premijerno 18:30 Lijek iz prirode - repriza
ek iz prirode ortske vijesti - uzivo stanak ogodilo se…. da leada - premijerno objektivu - premijerno
Ponedjeljak
16:30 Intermeco 20:45 Planinama 16:45 Servisne informacije 21:00 Intermeco 17:00 Mapet šou – repriza 21:15 Gušteranje - premijerno 22:00 Film 17:30 Dogodilo se…- repriza 00:00 Aktuelno - repriza 17:45 CG Ekonomija - repriza 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza Neobična dešavanja i ljudi, 18:30 Lijek iz prirode - repriza rijetka zanimanja, dnevnog dobra programa djela, slobodan pristup, opušten stav i neobavezno držanje voditelja. Autor i voditelj:
Matija Milačić
Neobična dešavanja i ljudi,
Crne Gore Crne Gore
Ponedjeljak, 21. oktobar Ponedjeljak, 21. oktobar 2019. 2019.
15 Arena 15 Arena
16 Arena
Sportski miks
Ponedjeljak, 21. oktobar 2019.
Veliki povratak: Britanac bolji od Vavrinke u finalu Evropa opena u Antverpenu
Titula za Mareja Endi Marej je ponovo dio teniskog vrha - juče je u belgijskom Antverpenu, u finalu Evropa opena, pobijedio Stanislasa Vavrinku 3:6, 6:4, 6:4 nakon preokreta u dramatičnom meču.
Oporavak nakon dvije operacije kuka je gotovo kompletiran. Slavni Škot, nekada prvi teniser svijeta, izgubio je prvi set, a u odlučujućem trećem dva puta je bio u situaciji da juri brejk zaostatka. U posljednjem gemu finala veteran Vavrinka, trostruki gren slem šampion iz Švajcarske, imao je gem-loptu za 5:5. Tada je Marej vezao tri poena zaredom - demonstrirajući mentalnu čvrstinu koja ga je krajem 2016.
nakratko učinila najboljim teniserom planete. - Ovo je dio procesa, koji još nije završen. U ovom
momentu zaista nijesam očekivao titulu. Ne znam da li ću ponovo dostići najbolji nivo na kojem sam
bio u karijeri, ali mogu reći da sam već uradio mnogo, jer sam iskreno mislio pred drugu operaciju kuka da je
karijera završena. Srećan sam, ovakve pobjede učine da se zaboravi mnogo toga lošeg - rekao je Marej, takođe trostruki šampion najvećih gren slem turnira. Britanac je do finala stigao dva mjeseca nakon povratka na teren, na turniru u američkom Vinston-Sejlemu. Posljednji put u finalu je igrao još u martu 2017. godine, na ATP turniru u Dubaiju. U posljednje četiri sedmice igrao je na četiri turnira, efekat umora se osjetio u njegovoj igri, ali je djelovao sve bolje kako je meč odmicao. - Kada bih birao trenutno od kog momka treba da izgubim neko finale, to bi bio Marej. Njegov povratak je inspiracija, i za mene koji sam se takođe borio s povredama posljednjih godina - kazao je Vavrinka. Očekuje se da Marej nastupi na mastersu u Parizu, koji počinje u subotu 26. oktobra, a trajaće do nedjelje 3. novembra. S. S.
Godišnje 13 takmičara izgubi život zbog povreda u ringu
Crni bilans boksa
Prijateljski susret Fjurija i Usika
Dogodine borba? Tajson Fjuri, kontroverzna zvijezda teške kategorije boksa, susreo se u Filadelfiji (SAD) sa Oleksandrom Usikom, neporaženim Ukrajincem i vladarem kruzer kategorije. Neporaženi Britanac Fjuri izuzetno cijeni Usika, koji je 12. oktobra imao debi u teškoj kategoriji i pobijedio Amerikanca Čaza Viterspuna prekidom u sedmoj rundi. - Želio sam da vidim uživo kakvih je karakteristika Usik, fizički i karakterom. Mislim da bi imali sjajnu borbu rekao je Fjuri. Mediji u Velikoj Britaniji spekulišu da je borba Fjuri - Usik izvjesna za drugu polovinu naredne godine, nezavisno od ishoda duela Fjurija sa Diontijem Vajlderom, za WBC titulu u februaru. R. A.
U periodu od 1890. do 2011. godine čak 1.604 boksera izgubilo je život zbog posljedica povreda u ringu, otkrila je studija čije je rezultate objavila američka televizija CNN. Po rezultatima studije Manuela Velaskeza, to znači da je u tom periodu stradalo 13 boksera godišnje u prosjeku. Posljednji u dugom nizu žr-
tava tragedija je 27-godišnji američki bokser Patrik Dej, koji je preminuo u srijedu, četiri dana nakon teških povreda glave koje je zadobio u borbi sa Čarlsom Konvelom. Dejova smrt je četvrta ove godine u bokserskim borbama. U septembru, 21-godišnji Bugarin Boris Stančov stradao je tokom borbe u Albaniji, gdje je boksovao
pod licencom rođaka. U julu, život su u borbama izgubili Rus Maksim Dadašev (28) i Argentinac Hugo Alfredo Santiljan (23). Po studiji Velaskeza, stepen smrtnosti u boksu je ipak u padu - tokom 20-ih godina prošlog vijeka život je izgubilo 233 takmičara, a u prethodnoj deceniji 103. Ističe se da je stepen smrtnosti u boksu neuporedivo manji nego u, recimo, sportskom planinarstvu. R. A.