Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću
m o j l nedje
Podgorica • Crna Gora • Nedjelja, 20. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19372 • Cijena 0,70 eura
godina
Rigorozni uslovi za izbor VDT-a i članova Sudskog savjeta dovode pravosudni sistem u zastoj
NTERVJU Karl Erjavec, ministar odbrane Slovenije
Mitrić: Najveći Sporovi su kada „krivci“ za blokadu rješivi za to postoji politička volja institucija su poslanici Svaki zaduženi
STR. 2.
AKTUELNO: Zaduženost stanovništva i privrede prešla je tri milijarde eura
građanin u prosjeku duguje 10.700 eura STR. 5.
Iskustva drugih država u izboru tužioca dosta se razlikuju od crnogorskog. U Hrvatskoj tužioce bira Sabor prostom većinom, u Sloveniji ih imenuje Vlada. U Njemačkoj generalnog tužioca imenuje predsjednik države, na prijedlog ministra pravde, u Češkoj vrhovnog javnog tužioca postavlja Vlada, na prijedlog ministra pravde, dok u Holandiji konačnu riječ daje ministar pravde NAŠI U SVIJETU: Branko Vučković, potomak crnogorskih iseljenika u Paragvaju
Srećan sam što Crna Gora zna kuda ide
STR. 9.
SUSRETI: Bojan Zeković, ornitolog u Centru za proučavanje i zaštitu ptica
Ulcinjska solana ugosti polovinu evropskih ptica STR. 8.
STR. 3.
POVODI: Marija Zogović, bivša heroinska zavisnica govori o oporavku, ,,životu poslije“ i zdravim stilovima
Ulicu i drogu zamijenila fakultetom i sportom STR. 11.
PREDSTAVLJAMO: ŠKODA KAMIQ
Savršeno uklopljen mali SUV
STR. 19.
ISTRAŽUJEMO: Kako funkcioniše crnogorska diplomatsko-konzularna mreža
Od 34 ambasadora 10 nijesu diplomate
STR. 4.
2
Politika
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
INTERVJU: Karl Erjavec, ministar odbrane Slovenije
Sporovi su rješivi kada za to postoji politička volja PODGORICA - Ministar odbrane Slovenije Karl Erjavec kazao je da region Zapadnog Balkana i dalje pogađaju spoljašnji i unutrašnji izazovi, a za sve njih ključna je komunikacija među glavnim akterima. U intervjuu za Pobjedu, Erjavec je kazao da su svi sporovi rješivi, samo ako postoji politička volja za kompromisom. POBJEDA: Crna Gora je bila domaćin vojne vježbe „Zajednički izazov 2019“, u kojoj su učestvovali i pripadnici Vojske Slovenije. Koliko ovakve inicijative doprinose regionalnoj saradnji? Da li Slovenija ima u planu neku sličnu vježbu u skorije vrijeme? ERJAVEC: Zajedničke vojne vježbe i obuka saveznika i partnera su ključne za ostvarivanje povezanosti i prenošenje znanja, iskustava i dobre prakse. Vježbu „Zajednički izazov 2019“, koja se odvijala na poligonu Sinajevina, sam posmatrao zajedno sa ministrom Boškovićem i moram da kažem da je bila odlično pripremljena i izvedena. Planinsko ratovanje je jedna od prednosti ove niše koju smo tokom godina razvoja slovenačke vojske dobro razvili. S
Ljubljana
Karl Erjavec
obzirom na sličnu konfiguraciju teritorije Crne Gore, koja je kao i Slovenija prilično brdovita, razumljivo je da i vaša vojska razvija vojne aktivnosti te vrste. I u logističkom smislu nabavljamo vrlo sličnu opremu i naoružanje koje je prilagođeno uslovima primjene i odbrane u planinskom svijetu. Zato je i ubuduće saradnja obje vojske na području obuke i zajedničkih vojnih vježbi jedan od važnih i prioritetnih zadataka u okviru godišnjih planova saradnje naših država. POBJEDA: Tokom nedavne konferencije sa ministrom Boškovićem, kazali ste da postoji mogućnost da Crna Gora i Slovenija nastupe zajedno pri NATO Inicijativi za spremnost. Šta bi to tačno podrazumijevalo? ERJAVEC: Ministri NATO-a su na zasjedanju 7. i 8. juna 2018. godine usvojili izjavu o Inici-
jativi za spremnost (NRI – NATO Readiness Initiative). U vezi sa tim su u septembru obje države, Slovenija i Crna Gora, u istoj grupi Koncepta vodećih država (FNC – Framework Nation Concept) ponudile po vrijednosti jednake kapacitete za višu taktičku jedinicu NRI pod vođstvom treće vodeće države. To znači da u okviru saradnje sa vodećom državom NRI postoje i mogućnosti za saradnju Slovenije i Crne Gore, i to na osnovu eventualnih komparativnih prednosti i nedostataka. Preko dva individualna programa za razvoj spremnosti sertifikacijom navedenih jedinica možemo da nadogradimo dosadašnju uspješnu i efikasnu saradnju razmjenom iskustava i izvođenjem zajedničkih obrazovanja, obuke i vježbi. POBJEDA: Veliku pompu u javnosti, izazvala je Elitna 72. brigada slovenačke vojske koja prošle godine, nije položila test borbene gotovosti NATO-a što je izazvalo sumnje u to da li Slovenija može da ispuni svoje obaveze prema Alijansi. Šta ste kao
ministra odbrane, preduzeli da se takve situacije više ne ponove? ERJAVEC: Nakon negativne ocjene pri provjeri borbene gotovosti 72. brigade februara 2018. godine nedostaci su bili analizirani. Na osnovu donijetih zaključaka o uzrocima nedovoljne borbene gotovosti i mjerama koje su potrebne za njihovo otklanjanje, jedinica je izvela dodatnu obuku. Slijedila je ponovna provjera obučenosti za borbu, koju je 72. brigada juna 2018. uspješno prošla. Negativna ocjena pri prvoj provjeri borbene gotovosti nije ugrozila ispunjavanje naših obaveza u savezništvu, a ujedno smo donijeli sve potrebne mjere da se slična situacija ne ponovi. POBJEDA: Kakav je Vaš stav po pitanju formiranja evropske vojske? Podržavate li takvu inicijativu ili smatrate da bi ona predstavljala konkurenciju NATO-u? ERJAVEC: Rasprava o oblikovanju evropske vojske se javlja u okviru rasprava o obezbjeđivanju veće autonomije EU, pošto sve više jača svijest da Evropa mora na globalnom nivou da učini više za zaštitu svojih interesa i bezbjednosti. Uprkos pozivima nekih evropskih lidera, koji su odjeknuli u javnosti, da treba jačati evropsku bezbjednost i odbranu i kroz viziju uspostavljanja vlastite evropske vojske, realno u bližoj budućnosti na području bezbjednosne i odbrambene politike ne može da se očekuje veći i dublji prenos nacionalnih suverenosti na zajedničke strukture EU. Realnija su razmišljanja o ostvarivanju veće komplementarnosti sa nacionalnim politikama
i o racionalnom korišćenju instrumenata koje EU ima na raspolaganju. EU još uvijek gleda na NATO kao na stub sigurnosti. Radi se o različitim organizacijama, zato jačanje odbrambenog vidika EU vidimo u svjetlu jačanja NATO-a i obezbjeđivanja komplementarnosti, a ne kao konkurenciju ili udvajanje. POBJEDA: Što vidite kao najveće bezbjednosne izazove na Zapadnom Balkanu? Što je rješenje takvih izazova? ERJAVEC: Ako bezbjednosne izazove u regiji grubo podijelim na dvije grupe, mogli bismo da govorimo o unutrašnjim i spoljašnjim izazovima. Među unutrašnjim se još izdvajaju dva otvorena pitanja: jedno su odnosi između Beograda i Prištine, a drugo unutrašnjopolitička situacija u Bosni i Hercegovini. Među spoljašnjim izazovima izdvajaju se ilegalne migracije i pojave radikalizma i ekstremizma, uključujući i vraćanje stranih boraca. Za sve nabrojane izazove je ključno da se nastavi komunikacija među glavnim akterima, pošto samo saradnjom i koordinacijom aktivnosti možemo da ostvarimo onaj nivo stabilnosti i razvoja u regiji kome svi težimo, a prije svega stanovnici regije. Još
jednom moram da izdvojim Prespanski sporazum kao primjer i dokaz da su i oni sporovi koji izgledaju najnerejšiviji realno rješivi samo ako postoji dovoljno političke volje za kompromis. POBJEDA: Vjerujete li u mogućnost da sve zemlje Zapadnog Balkana postanu dio NATO-a, pa čak i Srbija? ERJAVEC: Vjerujem da bi članstvo svih država Zapadnog Balkana doprinijelo jačanju bezbjednosti i stabilnosti u regiji, zato će Slovenija i dalje aktivno da podržava evroatlantsku perspektivu svih država u regiji. Važno je da vrata savezništva ostaju otvorena. Naravno, od svake države pojedinačno, od njene ambicije i ispunjavanja uslova za članstvo, zavisi da li će kroz ta vrata i da stupi. Iako Srbija nije zainteresovana za članstvo u NATO, važno je da jača saradnju sa savezništvom, što se pokazuje i na području zajedničkih vježbi i na području političkih kontakata na najvišem nivou. Jovana ĐURIŠIĆ
Pobjeda
Politika
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
3
Rigorozni uslovi za izbor VDT-a i članova Sudskog savjeta dovode ovaj sistem u blokadu
„Prinudna uprava“ u Tužilaštvu
Mitrić: Najveći „krivci“ su poslanici
- Po mom sudu, svako v.d. stanje je okolnost koja je prinudna, a sve što je prinudno (kad je riječ o izboru najviših državnih institucija i funkcionera) je u izvjesnom smislu neregularno – kaže prof. dr Blagota Mitrić. To vam, kako je objasnio, dođe kao nekadašnja „prinudna uprava“, koja se uvodi baš zbog tog neregularnog stanja u određenoj instituciji, jer neko nije dobro radio, ili su nastupile takve okolnosti, uglavnom političke prirode, zbog koje se nije mogao izvršiti izbor nekog lica na neku funkciju. Ako se ovome doda
i činjenica da je Sudski sastav vršio izbor lica na funkciju predsjednika Vrhovnog suda protivno normi Ustava, i to u sopstvenom nelegitimnom stanju, uz veoma sumnjivo, a ja mislim i neodrživo tumačenje za ponovni treći uzastopni izbor na funkciju predsjednika Vrhovnog suda, onda priča o v.d. stanju nije završena, jer u Vrhovnom državnom tužilaštvu postoji javna optužba o podmićivanju, koju je trebalo pod hitno ispitati, a ne da se „presuđuje“ na štetu ili u korist onoga na koga se optužba odnosi – dodao je Mitrić.
Blagota Mitrić
Iskustva drugih država u izboru tužioca dosta se razlikuju od crnogorskog. U Hrvatskoj tužioce bira Sabor prostom većinom, u Sloveniji ih imenuje Vlada. U Italiji se tužilac bira putem javnog konkursa, a imenuje ga Visoki savjet magistrature. U Njemačkoj generalnog tužioca imenuje predsjednik države, na prijedlog ministra pravde, u Češkoj vrhovnog javnog tužioca postavlja Vlada, na prijedlog ministra pravde, dok u Holandiji konačnu riječ daje ministar pravde PODGORICA – Najveći „krivci“ za nastanak v.d. stanja u Tužilaštvu su poslanici koji su propisali rigoroznu većinu za izbor vrhovnog državnog tužioca. Ne vidim adekvatno pravno rješenje ovog pitanja, bez političkog dogovora vlasti i opozicije – kaže za Pobjedu Blagota Mitrić, profesor međunarodnog privatnog prava u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda.
MANDAT Strogo propisani uslovi za izbor vrhovnog državnog tužioca, kao i članova Sudskog savjeta, dovode ovaj sistem u političku blokadu. Vrhovni državni tužilac, kao i članovi Sudskog savjeta, biraju se u parlamentu dvotrećinskom podrškom poslanika u prvom, odnosno tropetinskom u drugom krugu. Prethodno v.d. stanje u Tužilaštvu trajalo je, zbog nepostizanja konsenzusa u parlamentu, godinu i po, a prekinuto je izborom Ivice Stankovića za vrhovnog državnog tužioca. Stanković je 2014. u Skupštini dobio Ustavom predviđenu tropetinsku podršku, i to poslanika vladajuće koalicije i opozicionog SNP-a. Sada je, istekom njegovog
petogodišnjeg mandata i neuspjelim konkursom na koji se niko nije prijavio, počelo novo v.d. stanje u ovoj instituciji, a upravo Stanković obavlja funkciju v.d. vrhovnog državnog tužioca. Tužilački savjet donio je odluku o raspisivanju ponovnog konkursa za vrhovnog državnog tužioca, ali u javnosti ne vlada optimizam da će eventualno prijavljenog kandidata Skupština i izabrati. Standarde za izbor VDT-a predložila je Venecijanska komisija, kako bi se doprinijelo depolitizaciji pravosuđa. Stav VK prihvatile su parlamentarne stranke 2013. godine, te su takva rješenja postala sastavni dio Ustava Crne Gore. Članovi Sudskog savjeta, koji su kandidovani kao ugledni pravnici, takođe nijesu izabrani u julu u Skupštini, jer nije bilo tropetinske većine. Glasanje mjesec ranije bilo je neuspješno jer nije bilo dvotrećinske podrške. Profesor dr Blagota Mitrić kaže da su poslanici najviše odgovorni za nastanak v.d. stanja u Tužilaštvu. - Najveći „krivci“ za nastanak ovakvog v.d. stanja su poslanici koji su propisali ovakvu rigoroznu većinu za izbor,
KOMPROMIS Zoran Stoiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, kaže za Pobjedu da propisana većina za izbor tužioca i članova Sudskog savjeta znači da su se političari odrekli privilegije da biraju samo podobne. - Princip je dobar, ali funkcioniše kada postoji volja da se postigne kompromis. Ta vrsta saglasnosti govori da ste spremni da prihvatite i
Zoran Stoiljković
Predrag Sekulić iz DPS-a o nadzoru primjene izbornih zakona PODGORICA - Zahtjev opozicionih kolega da se povede dijalog o tehničkoj vladi za Demokratsku partiju socijalista je i dalje neprihvatljiv i to iz više razloga – kazao je za RTCG Predrag Sekulić iz DPS-a. Do srijede Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva treba da predloži model za nadzor primjene izbornih
Prijedlog o tehničkoj vladi neprihvatljiv
zakona. Opozicioni predstavnici u Odboru očekuju da će DPS prihvatiti dijalog
nešto što je uži partijski interes koji nadilazi postojeće odnose i znači da utemeljujete jednu profesionalnu i kompetentnu granu vlasti. Sve to je stvar igre i pregovora. Opozicija će, recimo, na to teško pristati ukoliko ne dobije ono što hoće, a hoće procedure koje obezbjeđuju demokratske izbore – istakao je Stoiljković. Prema njegovim riječima, tražiti dvotrećinsku većinu znači tragati za kompromisom koji obuhvata i dio opozicije. - To jeste situacija i u Crnoj Gori i u Srbiji. To je neka
kod očigledne i notorne činjenice da je Skupština podijeljena po ključnim šavovima koji pucaju, čim se vlast i opozicija nađu u svojim bunkerima, na suprotnim stranama. A kod činjenice da su za promjenu Ustava propisani još rigorozniji uslovi, onda je tu kraj priče, ali, nažalost, bezizlazne. Lično, ne vidim adekvatno pravno rješenje, bez političkog dogovora vlasti i opozicije, koji su dužni da to učine, jer su svi zajedno zakonodavna vlast. A kad zakonodavna vlast ne funkcioniše, ne funkcioniše onda ni država na iole valjan način. U pamet se, poslanici – poručio je Mitrić.
o tehničkoj Vladi. Iz DPS-a ponavljaju da je taj prijedlog neprihvatljiv. Iz opozicije s
druge strane kažu da će o svemu ovome pričati kada istekne rok. -Činjenica je da su naše kolege iz opozicije zajednički potpisali 2016. kada smo imali to iskustvo s tehničkom vladom da će priznati rezultate izbora da to nijesu uradili, a drugi je što sadašnja Vlada dobro funkcioniše, znači sve ono što su ekonomski pokazatelji govori da smo u pravu kada smo izasli sa svojim izbornim programom – kazao je on. R.P.
Zgrada Vrhovnog državnog tužilaštva
vrsta motivacije, ali i garancije da, kad imate potrebu da se obezbijedi dvotrećinska podrška za izbor VDT-a, nastojaćete da predlažete one koji imaju profesionalni dignitet i svojom biografijom su garancija integriteta i samostalnosti – kaže Stoiljković. Istakao je da bi kompromis vlasti i opozicije bio dobar pokazatelj da crnogorski partijski akteri imaju dovoljan demokratski kapacitet da nađu ličnosti koje mogu da dobiju ovu vrstu podrške i saglasnosti. - Opozicija, očito, ima problem, jer ako bi pristala, smanjila bi pregovaračku poziciju, a koliko znam, pred izbore traže neku vrstu prelazne vlade – kaže Stoiljković. Ocijenio je da ako se postigne konsenzus o izboru VDT-a, vjerovatno će se postići saglasnost i oko demokratskih izbornih
procedura. - Izbor tužilačke i pravosudne vlast koja ima kapacitet da dobije dvotrećinsku podršku u parlamentu signal je da se političari mogu dogovoriti i o drugim pitanjima – dodao je Stoiljković.
PRAKSA Iskustva drugih država u izboru tužioca dosta se razlikuju od crnogorskog. U Hrvatskoj tužioce bira Sabor prostom većinom, u Sloveniji ih imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva pravde. U Italiji se tužilac bira putem javnog konkursa, koji objavljuje Ministarstvo pravde, a imenuje ga Visoki savjet magistrature. U Njemačkoj generalnog saveznog tužioca i savezne tužioce imenuje predsjednik savezne države, na prijedlog saveznog ministra pravde, u Češkoj vrhovnog javnog tužioca postavlja Vlada, na prijedlog ministra pravde, dok u Holandiji konačnu riječ daje ministar pravde, ali na prijedlog Komiteta generalnih javnih tužilaca... I. K.
Predrag Sekulić
4
Aktuelno
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
ISTRAŽUJEMO: Kako funkcioniše crnogorska diplomatsko-konzularna mreža
Od 34 ambasadora 10 nijesu diplomate PODGORICA - Od 28. juna 2006. godine otkako je Crna Gora postala 192. punopravna članica Ujedinjenih nacija i njena zastava se zavijorila na Ist Riveru, našu državu su priznale 182 zemlje, od 195, koliko trenutno ima suverenih država na svijetu. Sa preostalih 13 država članica UNa pokrenuta je procedura, uspostavljanja diplomatskih odnosa, ali još nije okončana.
Iz Ministarstva vanjskih poslova pojašnjavaju da se prema međunarodnom pravu i praksi, priznanje novih država ostvaruje unilateralnom odlukom druge države, i to predstavlja klasični način priznanja.
PROCES PRIZNAVANJA
- Sa razvojem multilateralne diplomatije i diplomatije međunarodnih organizacija, posebno Ujedinjenih nacija, čin prijema nove države u UN koji počiva na saglasnosti svih članica, istovremeno predstavlja akt priznanja te države od drugih država koje su članice UN. Ova praksa je opšteprihvaćena i kad država postane članica
Ambasadori Na sajtu Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore stoji da je Dušan Mrdović ambasador u Albaniji, Željko Perović u Austriji (akreditovan za Češku i Slovačku), Srđan Stanković u Argentini (pokriva Federativnu Republiku Brazil, Republiku Čile), a Vladimir Radulović u Belgiji (akreditovan i za Holandiju i Luksemburg). Obrad Mišo Stanišić, dužnost ambasadora obavlja u Bosni i Hercegovini. Snežana Radović je ambasadorka u Bugarskoj, Ana Vukadinović u Grčkoj, a Sanja Vla-
Ministarstvo vanjskih poslova
UN nije potrebno da traži bilateralno priznanje od drugih država. Isto važi za Crnu Goru, tako da se može reći da je prijemom u UN 28. juna 2006. Crna Gora priznata od svih njenih članica. Što se tiče klasičnog načina, do sada su Crnu Goru priznale 182 države od kojih dvije nijesu članice UN (Kosohović u Italiji. Ferhat Dinoša je ambasador na Kosovu, Darko Pajović u Kini, Aleksandar Moštrokol u Mađarskoj, dok je Marija Petrović ambasadorka u Sjevernoj Makedoniji, a Vera Kuliš u Njemačkoj. Osim Poljske Budimir Šegrt je ambasador i za Letoniju, Litvaniju i Estoniju, a Goran Poleksić u Rumuniji. Ramiz Bašić je ambasador u Ruskoj Federaciji (pokriva Bjelorusiju), a Nebojša Kaluđerović ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama (pokriva Kanadu i Kubu). Tarzan Milošević ambasador je u Srbiji, Vujica Lazović u Sloveniji, dok je
vo i Palestina) sa kojima su uspostavljeni diplomatski odnosi, saopštili su Pobjedi iz resornog Ministarstva. Sa preostalih 13 država članica UN-a: Barbados, Belize, Butan, Ekvatorijalna Gvineja, Kamerun, Madagaskar, Maršalska Ostrva, Nigerija, Papua Nova Gvineja, Somalija, Sveti Tome i Periša Kastratović ambasador u Turskoj. Dušanka Jeknić je ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (pokriva Australiju), Borislav Banović ambasador je u Velikoj Britaniji, Ivan Ivanišević u Francuskoj, a akreditovan je i za Monako i Andoru, Boro Vučinić u Hrvatskoj. Ljubomir Mišurović obavlja funkciju ambasadora u Ukrajini, Damir Grbović u Švajcarskoj, a Aleksandar Eraković u Španiji. Miodrag Vlahović je ambasador Crne Gore u Svetoj Stolici i Suverenom Malteškom viteškom redu, sa sjedištem u Rimu.
Turistički poslenici saglasni da je ova turistička sezona bila uspješna
Broj turista iz Njemačke porastao za 114 odsto PODGORICA - Svi pokazatelji govore da će 2019. biti izuzetno uspješna turistička godina, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, koja je održana u Ski centru Kolašin 1600. Kako se navodi u saopštenju, u fokusu turističkih poslenika bili su analiza poslovanja ovog sektora u periodu januar-avgust 2019. godine i plan pripreme zimske turističke sezone 2019/2020.
REKORDNI REZULTATI
Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović je kazao da su zadovoljni rezultatima turi-
stičke sezone. - Prvi put u prvih sedam mjeseci imali smo sedam miliona noćenja. Samo u avgustu su crnogorski hoteli prvi put u istoriji ostvarili više od milion noćenja. Najbolji rezultat smo postigli i što se tiče broja gostiju u avgustu, a njih je bilo 220.000 - istakao je Davidović. U 2019. godini, kako stoji u saopštenju, otvorena su 44 nova hotela sa 3.600 kreveta, a prihodi od stranih turista su iznosili 532 miliona eura, što je, kako navode, četiri odsto više nego u uporednom periodu. - Raduje nas rast broja dolazaka turista iz Njemačke za 114 odsto, te dvocifren procenat rasta gostiju iz Velike Britanije, Italije, Francuske, skandinav-
skih zemalja. Rekordne rezultate ostvaruju aerodromi i Montenegro erlajns – kazao je Davidović. On je naglasio da nezvanični podaci govore i o rastu broja turista u septembru i oktobru za 30 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. - Turizam bilježi dinamičan rast koji postavlja pred nas izazove, kao što je raspoloživost kadrova. Deficit radne snage je izazov kojim se moramo u kontinuitetu baviti, ako želimo da ostvarimo cilj – cjelogodišnju sezonu – naglasio je on. On je upozorio da će sljedeća godina biti izazovna, s obzirom na moguću recesiju u Njemačkoj, kao i jačanje konkurentnih destinacija u Grčkoj, Turskoj i
Principe, Tanzanija i Tonga, pokrenuta je procedura, upućivanjem Protokola o uspostavljanju diplomatskih odnosa, ali još nije okončana. Podsjetimo, Island je bio prva država koja je zvanično priznala Crnu Goru, samo 18 dana od referenduma kojim je obnovila nezavisnost i pet dana nakon što je naš parlament usvojio Deklaraciju o nezavisnosti. Tadašnji ministar vanjskih poslova Islanda Geir Harde 8. juna 2006. godine u pismu prvom šefu diplomatije u nezavisnoj Crnoj Gori Miodragu Vlahoviću naveo je da mu je čast u ime Vlade Islanda da saopšti da njegova zemlja priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. Naša zemlja je sa Islandom uspostavila diplomatske odnose već 26. septembra 2006. godine.
DIPLOMATSKA MREŽA
Crnogorska mreža diplomatsko-konzularnih predstavništava nije velika. U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva vanjskih poslova, koji je objavila Vlada, piše da Crna Sjevernoj Africi. Zato, kako kaže, mora se ozbiljno pripremiti kvalitetna ponuda po konkurentnim cijenama. - Moramo da vidimo kako da produžimo sezonu. Ne vidim razlog zašto u februaru ne bismo mogli da ostvarimo makar pet odsto avgustovskih rezultata. Rast kvaliteta mora biti ispred rasta cijena - naglasio je Davidović.
ZIMSKA SEZONA
Imajući u vidu da je tokom prošlogodišnje zimske sezone ostvaren rast broja turista od 33,3 odsto i realizovanih noćenja od 15,8 odsto u odnosu na 2017, očekivanja su da će se u predstojećoj zimskoj turističkoj sezoni ostvariti još bolji rezultati. Direktor skijališta Miloš Popović kazao je da će u ovaj vid turističke infrastrukture do 2022. godine biti uloženo 140 miliona eura. Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog.
Gora ima otvorene ambasade u 30 zemalja svijeta, šest stalnih misija i četiri generalna konzulata u zemljama u inostranstvu. Crna Gora ima ambasade u Albaniji, Argentini, Austriji, Kraljevini Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji, na Kosovu, u Kini, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Moskvi, Sjedinjenim Američkim Državama, Srbiji, Sloveniji, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Hrvatskoj, Ukrajini, Švajcarskoj Konfederaciji, Španiji, Danskoj, Holandiji. Crna Gora ima još ambasadu pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom viteškom redu, sa sjedištem u Rimu. Naša država ima šest stalnih misija pri međunarodnim organizacijama: Evropskoj uniji, sa sjedištem u Briselu, stalna misija pri Organizaciji Ujedinjenih nacija, sa sjedištem u Njujorku, stalna misija pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju i specijalnim organizacijama UN, sa sjedištem u Beču, te pri NATOu u Briselu. Takođe, Crna Gora ima predstavnika u Stalnoj misiji pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, i Stalnoj misiji pri Savjetu Evrope, sa sjedištem u Strazburu. - Na rezidentnoj osnovi Crna Gora trenutno ima 34 ambasadora. Prosječna starost crnogorskih ambasadora je 56 godina - kazali su Pobjedi iz Ministarstva vanjskih poslova.
ZAŠTITA INTERESA
Na pitanje koliko imamo karijernih ambasadora i ko su ti ambasadori, a koliko onih koji su na tim mjestima usmjereni od strane partija ili na neki drugi način i ko su ti ambasadori iz resornog Ministarstva su odgovorili: „Šef diplomatsko-konzularnog predstavništva se, shodno članu 63 Zakona o vanjskim poslovima, bira iz reda diplomata, ali on, takođe, može biti lice koje nije diplomata, a koje je ostvarilo zapažene profesionalne rezultate. Crna Gora ima 24 šefa DKP-a iz redova diplomata i 10 lica koja nijesu diplomate, čiji je broj u skladu sa članom 63 Zakona o vanjskim poslovima u kome se navodi da
Skijališta rade od 14. decembra - Sezona na skijalištima u Kolašin i na Žabljaku počeće 14. decembra. Ponuda će biti obogaćena sa šest koncerata regionalnih muzičkih zvijezda koji će se održati 14. i 15. decembra, 1. i 15. februara, te 1. i 29. marta. Sezona će, ako dozvole vremenski uslovi, trajati do 1. ili 15. aprila – poručeno je sa Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.
Ove zime skijalište Kolašin 1600 ponudiće osam kilometara staza, skijališnicu i školu skijanja, restoran, a radiće se i zabavni park. - Vrlo je bitno obezbijediti saobraćajnu dostupnost. Putevi ka skijalištima moraju biti prohodni svakog dana od osam
Šefovi misija pri međunarodnim organizacijama Ambasador Bojan Šarkić je šef misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, sa sjedištem u Briselu. Ambasadorka Milica Pejanović-Đurišić je stalna predstavnica misije pri Organizaciji Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Njujorku, a stalni predstavnik u Stalnoj misiji pri UN i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi je ambasador Milorad Šćepanović. Šef stalne misije pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju i specijalnim organizacijama UN, sa sjedištem u Beču je ambasador Veselin Šuković, a ambasadorka Dubravka Lalović je šefica stalne misije Crne Gore pri NATO-u u Briselu. Šef u Stalnoj misiji pri Savjetu Evrope sa sjedištem u Strazburu je ambasador Zoran Janković. Stalnu delegaciju Crne Gore pri UNESKU u Parizu predvodi ambasadorka Dragica Ponorac (akreditovana za Monako i UNESKO).
ova lica mogu činiti najviše 30 odsto šefova DKP-a“. U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva vanjskih poslova navodi se da je u diplomatsko konzularnim predstavništvima u inostranstvu zaposleno 207 lica, od čega 151 osoba radi u ambasadama širom svijeta. - Vlada Crne Gore je radi zaštite interesa Crne Gore i njenih građana i pravnih lica u državama u kojima nema diplomatsko ili konzularno predstavništvo, zaključila sporazume sa Srbijom, Hrvatskom, BiH, Bugarskom i Poljskom. U planu je potpisivanje sporazuma sa Turskom, a u finalnoj fazi su i sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Italijom. Kada finalizujemo spomenute sporazume, zastupanje crnogorskih državljana biće omogućeno u više od 160 država svijeta - ističu u Ministarstvu vanjskih poslova. Zoran DARMANOVIĆ
ujutru – naglašava Popović. On predlaže da se turistička ponuda Kolašina obogati izgradnjom klizališta. Kako bi se obezbijedili potrebni kadrovi, smatra da je neophodno u Srednjoj stručnoj školi u Mojkovcu formirati smjer žičničara, te specijalistički smjer industrijskog mašinstva na fakultetu u Podgorici. Apelovao je da se spusti PDV na žičare na sedam odsto jer su dio javnog prevoza. Demanotovao je pisanje pojedinih medija o nebezbjednosti žičare na Durmitoru, potkrijepivši to ocjenom stručnjaka. Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić očekuje da će 2019. biti rekordna godina kada je o prihodima riječ. - To je značajan potencijal koji mora biti uložen u povećanje kvaliteta turističke ponude, razvoj proizvoda i promociju - poručila je Radak-Kukavičić. Pozvala je turističke poslenike da se pripreme za veliki Sajam u Štutgartu koji će biti fokusiran na aktivni turizam. I.T.
Pobjeda
Ekonomija
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
5
POVODI: Zaduženost stanovništva i privrede prešla je tri milijarde eura
Svaki zaduženi građanin u prosjeku duguje 10.700 eura ILUSTRACIJA
Kredite u bankama ima 119 hiljada građana čiji ukupni iznos je 1,3 milijarde eura. U posljednjih 12 godina ukupna zaduženost građana je porasla pola milijarde eura, a u posljednjih pet 400 miliona eura PODGORICA – Kredite kod banaka u Crnoj Gori ima 119 hiljada građana. Oni su po posljednjim podacima Centralne banke ukupno zaduženi 1,3 milijarde eura. To znači da je svaki od ovih građana u propsjeku dužan 10.700 eura. Pošto u Crnoj Gori ima 248 hiljada zaposlenih i 120 hiljada penzionera ili ukupno 368 hiljada, podaci takođe pokazuju da je svaki treći građanin, koji ima prihode, korisnik kredita.
RAČUNICA
- Prosječna zaduženost građana je u posljednjih pet godina značajno porasla sa 7,9 hiljada eura u 2014. na 10,7 hiljada u tekućoj godini - navode iz Centralne banke. Broj građana u kreditima je 20 odsto ukupnog broja od 620 hiljada stanovnika. Kada se, međutim, ukupni krediti stanovništva podijele sa brojem svih građana dolazimo do podatka da svaki, i onaj tek rođeni, u prosjeku duguje preko dvije hiljade. Mjereno ukupnim kreditima (privrede i stanovništva) od tri milijarde eura, dolazimo do podatka da je svako u prosjeku dužan pet hiljada eura. Zbog visoke zaduženosti građana, naročito u gotovinskim neobezbijeđenim kreditima, prije par dana reagovala je i Centralna banka i donijela, stručno rečeno, makroprudencione mjere na rok od dvije godine, kojima se predviđa
Centralna banka Crne Gore
da banke od 1. januara prilikom odobravanja gotovinskih kredita građanima, čiji je rok otplate duži od osam godina, moraju zahtijevati njihovo potpuno obezbjeđenje kvalitetnim kolateralom. CBCG je odlukom definisala i mjere za banke koje već imaju veliki iznos ovih kredita. Predviđeno je da banke koje imaju visoku izloženost po osnovu gotovinskih kredita odobrenih fizičkim licima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina (preko 50 odsto sopstvenih sredstava banke) mogu odobravati ove kredite građanima sa rokom otplate dužim od šest godina, uz uslov da je kredit obezbijeđen kvalitetnim kolateralom. Po mnogim procjenama ograničavanje gotovinskih kredita kroz traženje kvalitetnog ko-
laterala će smanjiti kreditnu aktivnost, iako podaci CBCG pokazuju da banke imaju ogroman potencijal za odobravanje kredita i da njihova likvidnost iznosi 1,1 milijardu eura. U CBCG kažu da je zaduženost u gotovinskim neobezbijeđenim kreditinma visoka i da su ih morali ograničiti, ali da stanje nije alarmantn. Iznose i podatak da smo u boljoj poziciji nego zemlje regiona jer ukupni krediti stanovništva čine 27 odsto BDP, a recimo u Hrvatskoj i Sloveniji preko 30 odsto, a na nivou EU oko 50 odsto.
ANALIZA
Da li je za brigu to što zaduženost građana raste relativno brzo i što svaki građanin koji ima kredit duguje u prosjeku
Kamate sporo padaju Ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić kaže da kamatne stope sporo padaju. - One se sporo kreću naniže jer postoji, kao što vidimo snažna kreditna tražnja stanovništva. Zašto bi onda banke smanjivale kamate. I upravo zbog ovog segmenta tražnje, banke restrukturiraju svoje portfolije i usmjeravaju ih ka stanovništvu i državi, a manje ka privredi objašnjava on. Po posljednjim podacima CBCG prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka na ukupne kredite iznosila je 6,17 odsto, a na novoodobrene 6,44
blizu 11 hiljada eura, a svaki od 620 stanovnika mjereno ukupnim kreditima - stanovništva i privrede - preko pet hiljada eura Pobjeda je pitala ekonomskog analitičara i profesora na Fakultetu za menadžment dr Vasilija Kostića. On kaže da rast zaduženosti ne može biti jednoznačno tumačen kao posljedica jednog faktora odnosno činioca. - Tačno je da nije bez osnova pretpostavka da je rast zaduženosti posljedica niskog standarda građana i da oni u nedostatku novca pribjegavaju kreditima. Ali tu se onda postavlja opravdano pitanje: kako se građani zadužuju više, a da im pritom dohoci stagniraju ili opadaju. To bi dalje značilo da uprkos njihovoj slabijoj kreditnoj sposobnosti – potencijalu, raste njihov „kreditni rejting“ kod banaka, što je ipak manje vjerovatno i priznaćemo neobično.
odsto. Prije godinu, odnosno u avgustu prošle godine, takođe po arhivi CBCG efektivna stopa na ukupne kredite je bila 6,42 odsto, a u avgustu 2017. godine sedam odsto, Kostić očekuje da će najnovije pooštravanje dodjele gotovinskih kredita dodatno oboriti kamate jer će se smanjiti tražnja. Najnovijim zakonskim ograničenjem smanjiće se i rizik plasmana.
Logičnije bi bilo pretpostaviti suprotno - kaže Kostić i dodaje da to potvrđuje činjenicu da se rast zaduženosti ne može posmatrati samo kroz loše socioekonomsko stanje stanovništva. Zaduženost može biti, dodaje on, izraz više činilaca koji mogu upućivati na potpuno suprotne stvari od onih koje se proglašavaju očiglednim i koje se obično vežu za loš standard. Koji je faktor dominantan valjalo bi, smatra ovaj ekonomski analitičar, utvrditi detaljnom analizom koja bi dovela u vezu više indikatora i sagledala njihov uticaj, međuzavisnost i međuuslovljenost. - Podatak o zaduženosti mora se dovesti u vezu sa podatkom o štednji građana i sagledati u korelaciji sa njim, a jedno i drugo u korelaciji sa nivoom dohotka građana. Takođe, prije donošenja bilo kakvog suda, potrebno bi bilo odgovoriti
Vasilije Kostić
na pitanje kakva je struktura štednje i kreditne zaduženosti, a naročito na što se troše pozajmljena sredstva i još mnogo drugih pokazatelja na osnovu kojih bi mogli zaista reći šta odgovara stvarnosti. Pogotovu zbog toga što se radi o približno istim iznosima štednje građana i njihove zaduženosti - objašnjava Kostić. Podsjetimo da je po podacima saopštenim u septembru u depozitima bilo 3,4 milijarde, što je 400 miliona više nego u kreditima. Kostič kaže da u nedostatku detaljne analize i uvida u kompletne podatke - intuitivna pretpostavka o lošem ekonomskom stanju građana proglašava se za neopozivi zaključak , uprkos tome što rast kreditne zaduženosti može ukazivati i da rast potrošnje može biti posljedica rasta raspoloživog dohotka građana. Mira Popović Milović
6
Ekonomija
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
Prijedlog zakona o zaštiti depozita ušao u skupštinsku proceduru
Isplata garantovanih depozita biće brža PODORICA – Kada Crna Gora uđe u EU garantovani depozit biće do 100 hiljada eura, umjesto do sadašnjih 50.000. Od januara 2021. ovaj depozit, u slučaju da banka ode u stečaj ili bankrotira, Fond za zaštitu depozita moraće da isplati u roku od deset radnih dana, umjesto sadašnjih 15. To je, između ostalog predviđeno Prijedlogom zakona o zaštiti depozita, koji je u petak ušao u skupštinsku proceduru i o kom će poslanici uskoro glasati.
STO HILJADA
Direktor Fonda za zaštitu depozira Predrag Marković Pobjedi je kazao da se danom pristupanja Crne Gore EU visina garantovanog depozita harmonizuje sa visinom u EU, odnosno biće na 100.000 eura. On objašnjava da ima promjena i u klasifikaciji garantovanih depozita. Proširen je obim zaštite pored ostalog i na depozite koji predstavljaju privremeni visoki saldo. Ti depoziti imaju pravo na isplatu u dodatnom iznosu do 30.000 eura, šest mjeseci nakon knjiženja ili od trenutka kada ti depoziti postanu pravno prenosivi. - Pod depozitima koji imaju privremeni veliki saldo podrazumijevaju se depoziti koji potiču od prodaje stambene nepokretnosti u kojoj je deponent imao prebivalište, transakcija vezanih za: sklapanje braka, razvod, otpremnine za penzionisanje, otpuštanje, invaliditet ili smrt. Na tom spisku su i isplate naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve krivičnih djela ili gre-
- Uvođenje premije na bazi rizika podrazumijeva da banke, koje budu svrstane u veću rizičnu grupu, plaćaju veću premiju i obrnuto. To će dovesti do smanjenja moralnog hazarda i smanjiti mogućnost da se desi „zaštićeni slučaj“ - ocijenio je direktor Fonda. Zakon predviđa da Fond može pozajmiti novac i od drugih fondova u slučaju da u stečaj ode ili bankrotira neka ili neke od velikih banaka u kojima su visoki depoziti. - Ako se ipak desi „zaštićeni slučaj“ a Fond ne bude imao dovoljno sredstava za isplatu garantovanih depozita, Fond može pozajmiti sredstva, pored ostalog i od drugih fondova za zaštitu depozita. To je značajno operativnije nego da se zadužujemo na drugoj strani - kod banaka, finansijskih institucija ili države - smatra Marković. Stupanjem na snagu ovog zakona, dobijaju, kaže direktor, i deponenti i banke. - Daje se doprinos većoj finansijskoj stabilnosti bankarskog, a time i cjelokupnog finansijskog sistema države - kaže Marković.
RAČUN
Fond za zaštitu depozita će od januara 2021. garantovani depozit morati da isplati u roku od deset radnih dana, umjesto sadašnjih 15. Ulaskom u EU garantovani depozit će biti 100, umjesto dosadašnjih 50 hiljada eura
Prerdrag Marković
šaka pravosudnih organa, državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne samouprave - objašnjava Marković. To praktično znači da bi do ulaska Crne Gore u EU deponenti sa depozitima koji imaju „privremeni veliki saldo“ imali pravo na isplatu do 80 hiljada eura (50 plus 30 hiljada) a nakon ulaska u EU 130 hiljada eura.
ROKOVI
Novim zakonom skraćeni su rokovi za isplatu garantovanih depozita na sedam dana do kojih će se dostupno dolaziti. - Rok za početak isplate harmonizuje se sa rokovima datim u Direktivi 2014/49 na način da od dana stupanja na snagu ovog zakona do 31. decembra 2020. godine najkasnije u roku od 15 radnih
dana, od dana nastanka zaštićenog slučaja, u periodu od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine najkasnije u roku od deset radnih dana, od dana nastanka zaštićenog slučaja, nakon toga rok je 7 radnih dana - kaže Marković. On podsjeća da je novina i to što će Fond za zaštitu depozita učestvovati u sanaciji banaka.
- Fond će imati veću nezavisnost i samostalnost. Moći će da sprovodi testove otpornosti na stres u bankama koristeći realne podatke koje do sada nijesmo mogli koristiti. Ovim zakonom Fond dobija veću nezavisnost, dok se organizaciono ništa ne mijenja - kazao je Marković našoj redakciji. Novina je i to što se uvodi premija koju banke plaćaju na bazi rizika.
Vlada ulaže gotovo milion eura za nove projekte na sjeveru
Za valorizaciju Đalovića pećine dodatno 380 hiljada eura
PODGORICA - Za realizaciju četiri nova projekta u Bijelom Polju, Pljevljima i Mojkovcu, Vlada će izdvojiti oko 910 hiljada eura na osnovu ugovora koje je Uprava javnih radova potpisala sa najpovoljnijim ponuđačima.
- U okviru nastavka realizacije projekta valorizacije Đalovića pećine, ugo-
voreni su dodatni radovi na putu Bistrica – manastir Podvrh, u vrijednosti od oko 380 hiljada eura. Podgoričko preduzeće „Crnagoraput“ obavezalo se da radove završi u roku od 45 dana od uvođenja u posao. U izgradnju oko 5,2 kilometra pristupnog puta prema lokaciji na kojoj će biti početna stanica žičare za Đalovića pećinu do sada je uloženo oko 4,2 miliona eura. Gra-
dilište je nedavno posjetio i predsjednik Vlade Duško Marković, koji je tom prilikom izjavio da je veoma zadovoljan, kako dinamikom, tako i kvalitetom radova, i da očekuje da ova saobraćajnica bude jedna od modernijih u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju. Nikšićko preduzeće „Ening“ izabrano je, kako se navodi, za rekonstrukciju postrojenja za prečišćavanje pitke vo-
Podsjetimo da je Marković nedavno saopštio da je Fond do sada od 22,3 miliona eura deponentima IBM u stečaju isplatio 20,8 miliona. Deponentima Atlas banke u stečaju od 90,1 milion isplaćeno je 78,5 miliona. On je objasnio da Fond na računu ima 34,6 miliona, u obveznicama 2,2 miliona, a u zapisima 18 miliona - ukupno oko 55 miliona, a obaveze prema bankama su 9,6 miliona. - Na našim računima je čisto 45,2 miliona, a do kraja ovog mjeseca ćemo naplatiti 4,1 milion premije. Najvjerovatnije ćemo produžiti aranžman sa IBRD, a očekujemo određeni povrat iz Atlas banke do kraja godine. Raspolažemo sa ozbiljnim sredstvima sa kojima možemo u principu reagovati, u slučaju da zatreba, kod šest manjih banaka - objasnio je Marković i dodao da nema nagovještaja loših stanja u banM.P.M karskom sektoru.
Radovi na putu prema Đalovića pećini
de Pliješ u Pljevljima, za što će iz kapitalnog budžeta biti investirano oko 280 hiljada eura. Rok za izvođenje radova je tri mjeseca od uvođenja izvođača u posao. - Najpovoljniji ponuđač za izgradnju fekalne kanalizacije u Mojkovcu i adaptaciju objekta za potrebe Skijališta Crne Gore bio je bjelopoljsko konzorcijum „Konstruktor grupa“. Ugo-
vorom sa Upravom javnih radova predviđena je izgradnja kanalizacije u vrijednosti od 118 hiljada eura u roku od 75 dana od uvođenja u posao – navodi se u saopštenju. Objekat za potrebe Skijališta Crne Gore biće adaptiran u roku od tri mjeseca od uvođenja u posao, a ugovorena vrijednost radova je 135 hiljada eura. I. T.
Pobjeda
Hronika
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
7
Ministar Mevludin Nuhodžić sastao se sa predsjednikom Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja
Gnatovski: MUP odgovorniji, otvoreniji i transparentniji Sa sastanka Nuhodžića i Gnatovskog
PODGORICA – Predsjednik Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja Mikola Gnatovski pohvalio je profesionalan pristup Vlade Crne Gore u ispunjavanju CPT preporuka i kazao da je u značajnoj mjeri ostvaren napredak u pogledu sprečavanja zlostavljanja u policijskoj službi. Gnatovski je ovo kazao na sastanku
sa ministrom unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludinom Nuhodžićem na sastanku koji je održan u petak. On je dodao da je unaprijeđena transparentnost, odgovornost i otvorenost MUP-a i Uprave policije. Ukazao je na značaj da se osigura efikasna istraga svih navoda o zlostavljanju i da se permanentno
preduzimaju aktivnosti na jačanju mehanizama kontrole. Ministar Nuhodžić je kazao da Vlada Crne Gore preporuke CPT Komiteta doživljava ne kao kritiku, već kao dobronamjerni savjet, usmjeravanje i korektiv u postupanju policije. On je dodao da je broj navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika u Crnoj Gori manji nego ranije, kao i da je poboljšan tretman uhapšenih lica, što je, između ostalog, navedeno i u Izvještaju CPT Komiteta. Ministar Nuhodžić je istakao da MUP i Uprava policije u kontinuitetu ulažu značajne napore na izgradnji policijske kulture koja ne prihvata solidari-
sanje sa službenicima koji neprofesionalno postupaju i koja zlostavljanje građana smatra nedopustivim. On je dodao da Ministarstvo unutrašnjih poslova ohrabruje podnošenje prijava na svim nivoima i preduzima aktivnosti na unapređenju sistema nadzora rada Policije. U vezi sa tim, ministar je posebno naglasio intenzivnu i kvalitetnu saradnju sa Savjetom za građansku kontrolu rada Policije, čije ocjene i zaključci doprinose poboljšanju policijskih procedura i praksi, ali i afirmaciji poštovanja ljudskih prava građana. U tom kontekstu, on je informisao da
Advokat Nikola Martinović govori o procedurama britanskih pravosudnih organa u vezi sa ekstradicijom odbjeglog crnogorskog biznismena
Odluka o izručenju Duška Kneževića u narednih godinu
PODGORICA – Advokat Nikola Martinović kazao je da u slučaju izručenja Duška Kneževića koji se nalazi u Londonu nema određenih rokova ali da britanski sudovi relativno brzo odlučuju o ovakvim pitanjima zbog čega očekuje da izručenje odbjeglog biznismena neće trajati duže od godinu, prenosi NOVA M.
- Iako nema određenih rokova, britanski sudovi relativno brzo odlučuju o tim pitanjima, što je pokazao i slučaj Snouden. Zbog toga očekujem da izručenje Kneževića neće trajati duže od godine - ističe Martinović. Knežević je 19. septembra saslušan pred sudom u Londonu u vezi potjernice koju je za njim, na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), raspisao Viši sud u Podgorici. Međutim, još se ne zna kada će se lice sa potjernice naći pred crnogorskim pravosudnim organima.
PROCEDURA
Advokat Martinović pojašnjava da bi se sprovelo izručenje lica koje se potražuje zbog nekog sudskog postupka, treba da je ispunjeno više uslova u zavisnosti od zemlje koja traži i zemlje koja vrši izručenje tog lica. - U konkretnom slučaju Knežević će morati da prođe prvo ispitivanje nadležnih britanskih organa, odnosno nadležnog britanskog suda koji će utvrđivati da li su ispunjeni uslovi za izručenje. Taj sud neće najvjerovatnije ispitivati činjenice koje se tiču samog krivičnog djela, pa će utvrđivati da li je to krivično djelo za koje se on potražuje u Crnoj Gori istovremeno i krivično djelo zbog kojeg se može goniti u Britaniji – pojašnjava advokat Martinović. On dodaje da će nadležni britanski sud ispitivati državljanstvo i prebivalište Duška Kneževića, a nakon toga odlučivaće
je nedavno prihvaćena preporuka Savjeta da starješine Policije ostvare kontakt i posjete građane koji su žrtve neprofesionalnog postupanja policijskih službenika. Zajednički je konstatovano da sankcionisanje prekršilaca zakona u sopstvenim redovima doprinosi i većem povjerenju građana u rad Policije. Na kraju sastanka zaključeno je da je Crna Gora ozbiljno i odgovorno pristupila primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i realizaciji preporuka Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni i postupaka (CPT). C. H.
Vujoševiću još dva mjeseca pritvora Vanraspravno krivično vijeće Višeg suda produžilo je za još dva mjeseca pritvor bivšem sekretaru Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadu Vujoševiću. Takvu odluku sud je donio na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva, koje Vujoševića sumnjiči da je, kao član kriminalne grupe, pokušavao da utiče na tužioce u postupcima pokrenutim protiv Duška Kneževića. Podsjećamo, Knežević je objavio telefonske razgovore s Vujoševićem, u kojima on navodi da je podmićivao vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, koji je to demantovao.
Sa privođenja Vujoševića
dokaže da je makar jedna rečenica u notesu koji je prikazan u emisiji ,,Živa istina“ napisana njegovom rukom. - Optužuju me za visokotehnološki kriminal, a sad pominju nekakve notese ručno pisane. Evo fer i poštene ponude za Milivoja Katnića. Ukoliko postoji bilo kakav moj notes, sa bilo kojim mojim dokumentima i samo jednom rečenicom ispisanom mojom rukom, spreman sam da se dobrovoljno predam. I nudim Katniću TV duel kod bilo kojeg novinara i na bilo kojoj televiziji da raspravljamo o hibridnom ratu i tehnološkoj zaostalosti njegovog Specijalnog policijskog tima, kao i tužioca koji su u ovom predmetu - poručio je Knežević.
Advokat Nikola Martinović pojašnjava da bi se sprovelo izručenje osobe koja se potražuje zbog nekog sudskog postupka, treba da je ispunjeno više uslova u zavisnosti od zemlje koja traži i zemlje koja vrši izručenje te osobe da li se u predmetu radi o nekom političkom procesu. Dalje, ukoliko bi sud utvrdio da su uslovi ispunjeni, Duško Knežević ima pravo na žalbu. Advokat Martinović ističe da je u Britaniji pravo na žalbu drugačije regulisano nego što je u ostalim zemljama Evrope. Nakon toga uobičajeno je da politički organ, odnosno neki od ministara potpiše akt o izručenju i zatim se izručenje tog lica sporovodi putem međunarodne pomoći, odnosno policija jedne države isporučuje to lice na najpogodniji, napodesniji, najbezbjedniji način zemlji koja ga potražuje. - Ovo je sve pod uslovom da
RAZOTKRIVANJE
Nikola Martinović
Duško Knežević iskoristi sva pravna sredstva koja mu po britanskom zakonu stoje na raspolaganju – zaključio je advokat Martinović. Knežević se pod istragom Specijalnog tužilaštva našao zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila pranjem novca, utajom poreza i ucjenama. On je nedostupan crnogorskim vlastima, pa je za njim raspisana crvena međunarodna potjernica. Odbjegli biznismen svakodnevno preko društvene mreže Instagram i preko pojedinih medija tvrdi da je proces protiv njega montiran. Do sada nije ponudio nijedan
dokaz koji bi osporio navode Tužilaštva, koje je protiv njega pokrenulo više istraga i podiglo tri optužnice zbog sumnje da je bio vođa kriminalnih grupa koje su se bavile nezakonitim poslovima u kojima je budžet oštećen za višemilionske iznose.
REAGOVANJE
Knežević se oglasio i juče reagujući na navode glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koje je u vezi njega iznio u emisiji ,,Živa istina“ emitovanoj u petak veče. Knežević je poručio glavnom specijalnom tužiocu (GST) Milivoju Katniću da je spreman da se dobrovoljno preda ako GST
Podsjećamo, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je u emisiji ,,Živa istina“ kazao da će podnijeti ostavku ukoliko se dokaže da je neko od jedanaest njegovih kolega - specijalnih tužilaca uzeo mito, kako to tvrdi odbjegli biznismen Duško Knežević. Katnić je govorio o hibridnom ratu, aktuelnim istragama, podignutim optužnicama, optužbama koje dolaze na račun Tužilaštva, šteti koja je pričinjena u prljavim poslovima, rezultatima rada Tužilaštva, kojima je zadovoljan zbog broja podignutih optužnica, slučaju odbjeglog biznismena Duška Kneževića i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića. Tužilac Katnić je u emisiji predočio i notes u kojem su saradnici odbjeglog biznismena Duška Kneževića evidentirali gdje
je otišlo osam miliona eura koje je dobio od kupoprodaje hotela ,,Princes“ iako taj hotel nikada nije završio u rukama vlasnika pa je aktivirana garancija Atlas banke. Time je tužilac demantovao navode odbjeglog biznismena da istražitelji ne mogu da imaju notes, tvrdeći da taj dokaz ne postoji. Katnić je predočio i knjige koje su zaplijenjene u kućama Kneževića u kojima je pakovao novac za „odabrane“. Unutrašnje stranice knjige su rezane da bi u njih između korica stali svežnjevi novčanica. Katnić je kazao da vještaci za sada procjenjuju da je djelovanjm krininalne organizacije Kneževića, država oštećena za više od 100 miliona eura. Katnić je predočio da kriminalna organizacija na čijem je čelu Knežević djeluje još od 2010. godine, a da je, prema osnovanim sumnjama, sekretar Nenad Vujošević prvu kovertu od 10.000 primio još 2017. godine. - Provjeravamo da li je Vujošević i ranije bio član te kriminalne organizacije. Ali ono što je jasno, jeste da sekretar nema nikakve nadležnosti u predmetima, niti dodir sa predmetima. On se bavio administracijom – objasnio je Katnić. On je kazao da snimci Kneževića i Vujoševića ne mogu biti dokazi za sud, jer, kako je pojasnio, nijesu zakonito pribavljeni. Katnić je iznio i sumnje kada je u pitanju autentičnost ovih snimaka i naveo da vjeruje da se radi o glumi. On je naveo da očekuje da će Knežević biti izručen Crnoj Gori, ali to može da traje i godinu ili B. ROBOVIĆ godinu i po.
8
Društvo
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
RAZGOVOR S POVODOM: Bojan Zeković, ornitolog u Centru za proučavanje i zaštitu ptica
Ulcinjska solana ugosti polovinu evropskih ptica PODGORICA - Ulcinjsku solanu stručnjaci opisuju kao „švedski sto“ za ptice, posljednji izvor za dopunu energije pred prelijetanje Jadranskog mora, a prema posljednjim zvaničnim podacima na ovom području su evidentirane 252 vrste ptica, što je čak oko 50 odsto svih vrsta registrovanih u Evropi – kazao je Pobjedi ornitolog u Centru za proučavanje i zaštitu ptica Bojan Zeković. Broj ptica, objašnjava on, oscilira na dnevnom nivou i najviše vrsta bude na migraciji ili u periodu dok još traje migracija, a počinje gniježđenje ili zadržavanje ptica na zimovanju.
GNIJEŽĐENJE
- Ljeti na gniježđenju ima više od 55 vrsta ptica, zavisi naravno od godine. Ulcinjsku solanu, zapravo, posebnom čine te sezonske promjene u diverzitetu vrsta i jedna slika je u de-
Uloga Ulcinjske solane u biodiverzitetu čitave Evrope je od ogromnog značaja, radi se o najboljem mjestu za ptice na istočnoj obali Jadrana i njen gubitak bi imao ogroman uticaj na mnoge vrste bilo da solane koriste za odmor, zimovanje ili gniježđenje - kazao je Bojan Zeković cembru, a potpuno druga u maju - objašnjava Zeković. Za opstanak vrsta, kako je pojasnio, neophodan je opstanak zdravog staništa što je u jakoj vezi sa menadžmentom voda na solani uz koji ide i proizvodnja soli. - Potreban je poseban nivo vode u određenom vremenskom periodu i obnavljanje nasipa koji se urušavaju radom talasa usljed velike količine vode pri vjetrovima, posebno u zimskim mjesecima - kazao je Zeković i dodao da se upumpavanjem morske vode upumpava i velika količina hrane prijeko potrebne za ishranu ptica u so-
lanskim bazenima. Uloga Ulcinjske solane u biodiverzitetu čitave Evrope, naglašava on, od ogromnog je značaja. - Radi se o najboljem mjestu za ptice na istočnoj obali Jadrana i njen gubitak bi imao ogroman uticaj na mnoge vrste bilo da solane koriste za odmor, zimovanje ili gniježđenje. Velika je odgovornost društva koje ima ovakvo mjesto u okviru granica svoje države, ali i treba da nam bude na ponos - kazao je Zeković. Govoreći o najznačajnijim i rijetkim vrstama sa aspekta
gnjezdarica, kaže da su to svakako zijavac, čija populacija na solani iznosi i do 12 odsto od ukupne populacije na Balkanu, zatim isto tako važni morski žalar, mala i obična čigra, čaplja kašikara, zatim modrovrane, noćni potrk... - Ove vrste spadaju i u kategoriju jako rijetkih, kod nas posebno. Na zimovanju i migraciji veoma značajne su ptice šljukarice, dugih nogu i kljunova, adaptirane na plitke vode kakve su zapravo i potrebne na solani - istakao je Zeković dodajući da su veoma značajne vrste koje ,,stanuju“ samo
na ovom močvarnom staništu.
FLAMINGOS
Ima vrsta, objašnjava Zeković, koje se gnijezde samo na Ulcinjskoj solani. - Tu su zijavac, morski žalar, zatim šarena utva čije gniježđenje je posmatrano kao moguće, a prošle godine je potvrđeno i mladim pticama, ista potvrda je uslijedila i za vivka. Čaplja kašikara gnijezdi se u blizini Ulcinjske solane, ali koristi solanu za ishranu i boravak - kazao je Zeković. Flamingos, koji je postao i simbol solane, imao je, dodaje naš sagovornik, tri pokušaja
gniježđenja na prostoru Ulcinjske solane, i svaki put bezuspješno usljed različitih faktora kao što su loš menadžment voda, uzurpacija od ljudi, uništavanje gnijezda i jaja. - Flamingos je vrsta koja je najpopularnija na solani. Većina ljudi želi da ih vidi, vjerujem da je to zbog boje ove ptice. Flamingosi koji borave na solani obilaze slične solane na prostoru Mediterana, pa tako uz pomoć prstenova koje smo očitavali i koje se nalaze na nogama ovih ptica znamo da su neke individue stizale do Turske, Grčke, Španije, Italije - kazao je Zeković. N. KOVAČEVIĆ
Najugroženija mala čigra Najugroženija ptica na Ulcinjskoj solani, kako je istakao Bojan Zeković, je mala čigra, mada nije usamljena. - Radi se o vrsti koja je gnijezdila na malim nasipima na tlu, odvojenim vodom sa svih strana što je sprečavalo predatore da ugroze njihovo gniježđenje. Uspješnost gniježđenja, međutim, gotovo da nije postojala. Pretohodne godine postavili smo splavove, slične onima kojima je oporavljena populacija ugroženog kudravog pelikana na Skadarskom jezeru, sa namjerom da se oporavi vrsta male čigre. Prve godine, odnosno ove, splav je zauzela obična čigra, slična vrsta koja, takođe, ima velike probleme sa gniježđenjem na Ulcinjskoj solani - kazao je Zeković ističući da očekuju da će se na tim splavobima gnijezditi i mala čigra.
Neuobičajeno toplo vrijeme za ovaj period godine, temperatura do 29 stepeni
Miholjsko ljeto trajaće do četvrtka PODGORICA – Već 15 dana u Crnoj Gori je tzv. miholjsko ljeto koje karakteriše stabilno vrijeme, neuobičajeno visoke tem-
perature za ovaj period godine i deficit padavina. Prema riječima Branka Miceva iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena u
Zavodu za hidrometerologiju i seizmologiju, takve vremenske prilike zadržaće se sve do četvrtka na području cijele države.
- Tokom vikenda temperature će dostizati do 26 stepeni, a početkom sedmice, u ponedjeljak, utorak i srijedu temperature vazduha biće na granici rekordne, a kretaće se od 27 do 29 stepeni u najtoplijim oblastima, odnosno u centralnom dijelu Crne Gore – najavio je Micev. Prema njegovim riječima, uobičajene temperature za ovo doba godine u najtoplijim oblastima iznose oko 21 stepen, te se u ovom periodu bilježi odstupanje od šest do osam stepeni. - Period od 10. do 17. oktobra je četvrti po redu najtopliji period na području Podgorice u posljednjih 70 godina. Tada je temperatura vazduha preko dana uzastopno dostizala 26 stepeni, što je neuobičajeno za ovo doba godine
Branko Micev
– ističe Micev. Na području Žabljaka, kaže Micev, 13, 14. i 15. oktobra obo-
reni su dnevni temperaturni rekordi za taj period, za više od pola vijeka. I. T.
Pobjeda
Društvo
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
9
NAŠI U SVIJETU: Branko Vučković, potomak crnogorskih iseljenika u Paragvaju
Srećan sam što moja Crna Gora zna kuda ide PODGORICA - Vlasnik hotela ,,Hub“, jednog od najljepših u glavnom gradu Paragvaja, je Branko Vučković potomak crnogorskih iseljenika. Njegovi su davne 1948. godine pobjegli iz Crne Gore ostavljajući nadaleko čuvenu farbiku sapuna i eteričnih ulja Rivijera u Kotoru.
Počeli su od ništa da u dalekoj Južnoj Americi grade novi život. I uspjeli su da stvore hotelski biznis i da kao uspješni preduzetnici dočekaju crnogorsku nezavisnost. Danas se Branko sa porodicom vraća u Kotor da otvori novi hotel. Na istom onom mjestu gdje
Branko Vučković
Čini mi se da nikada nijesmo otišli, da je ova zemlja bila sa mnom i na drugom kraju planete. Otac je toliko patio za njom, a nije dočekao da vidi nezavisnost i ovaj veliki napredak. Sve smo zaboravili, a ljubav nas vraća i ostajemo tu - kaže Branko Vučković nekada srušena čuvena Rivijera. Sedamdeset godina kasnije Vučkovići su opet tamo gdje pripadaju. Kaže da je put bio težak i dug, ali da ga dolazak u Crnu u Goru vraća samom sebi. - Ujedno je i jako tužno. Čini mi se da nikada nijesmo otišli, da je ova zemlja uvijek bila prisutna u mom životu. Otac je toliko patio za njom, a nije dočekao da vidi nezavisnost i ovaj veliki napredak. Sve smo zaboravili, a ljubav nas vraća i ostajemo tu - kaže Branko Vučković. Crnu Goru je prvi put posjetio prije 35 godina. A danas kaže to je druga država. - Podgorica mi je tada izgledala poput neke provincije, danas je sve drugačije, ljepše, veće, veseli me da moja postojbina zna kuda ide. Danas se u Porto Montenegru osjećate kao u Monte Karlu, a na sjeveru kao u Švajcarskoj - priča Branko.
ISTORIJA
Objašnjava da je fabrika Rivijera tridesetih godina prošlog vijeka bila okosnica razvoja Kotora. - Osnovali su je moji preci Ljubisav, Milutin i Aleksandar. Braća Vučković su bili vizionari i veoma obdareni za trgovinu. Fabrika je proizvodila sapun, kozmetiku, maslinovo ulje, svijeće i kaustičnu sodu, a 1930. godine je imala 500 radnika. Oni su radili na najmodernijim mašinama tih godina i izvozili proizvode van granica stare Jugoslavija - u Francusku, Italiju i Njemačku. „Rivijera“ je bila jedina kompanija koja je dobila međunardno priznanje Grand Pri u Parizu 1927. i u Londonu 1932. godine. Braća Vučković su doprinijeli razvoju Kotora i bili začetnici osnivanja Privredne komore Crne Gore. Ova generacija je sagradila industrijske osnove jedne male zemlje ne sanjajući kakva ih sudbina očekuje. Onda su uslijedile godine egzila i „Rivijera“ je propala priča Branko.
Asunsion
Apartman u hotelu „Hab“
TEŠKE GODINE
Vučkovići su pobjegli u Trst, pa u Đenovu i onda u daleku Argentinu. Spasio ih je recept za sapun od maslinovog ulja. - Taj recept će moj otac Ljubisav prodati po veoma visokoj cijeni i početi da gradi hotelsku imperiju. Tokom izgnanstva, članovi naše porodice su se naselili u Sjedinjenim Američkim Državama i u Argentini. Svako sa svog mjesta, pokrenuo je niz uspešnih projekata i dokazali su da velikim radom i odricanjem možete uspjeti bilo gdje. Mi smo porodica arhitekata, inženjera, hotelijera, umjetnika, koji nikada nijesu zaboravili postojbinu - kaže Branko. Oronula zgrada „Rivijere“ ih podsjeća da moraju nešto učiniti. - Na tom mjestu želimo napraviti prelijepi objekat, dovesti još jedan od najpoznatijih hotelskih lanaca u Kotor, kao i pomoći projekte od opšteg društvenog i ekonomskog značaja za grad i Crnu Goru i ponovo se vratiti svojoj kući. Posebno nam je interesantan projekat žičare i kao odgovorni građani, koji posluju u svojoj zemlji nakon toliko vremena, želja nam je da na neki način učestvujemo. Zaboravili smo prošlost i krenuli dalje. Vraćamo se Crnoj Gori punog srca spremni da je pratimo na putu napretka - kaže Branko i obećava da će donijeti još jedan gran pri svojoj postojbini. M. JOVIĆEVIĆ
Delegacija Odbora za evropske integracije u posjeti sjeveru
Suprotstavljeni stavovi o zagađenosti vazduha u Pljevljima
Delegacija Odbora za evropske integracije obilazi sporne ekološke lokacije
PLJEVLJA/ŠAVNIK - Na kvalitet vazduha u Pljevljima u najvećoj mjeri ne utiče Termoelektrana „Pljevlja“, u kojoj su već prije desetak godina ugrađeni filteri za prečišćavanje vazduha, već sama domaćinstva zbog sistema grijanja koji koriste – poručeno je sa sastanka delegacije Odbora za evropske integracije predstavnicima i čelnicima te lokalne uprave. U Pljevljima se delegacija Odbora susrela sa predstavnicima lokalne samouprave i nevladinih organizacija, a obišla je i Termoelektranu „Pljevlja“. Cilj posjete je bio
razgovor o zagađenju vazduha u ovoj opštini i doprinosa termoelektrane tom ekološkom problemu. Obišli su lokaciju Maljevac, upoznali se sa trenutnim sistemom odlaganja pepela i šljake, ali i razgovarali o ekološkim rješenjima problema odlaganja otpada.
VAZDUH
Kako se navodi u saopštenju, drugačije viđenje imali su predstavnici nevladinih organizacija sa kojima su se članovi Odbora susreli prilikom posjete Pljevljima - Milorad Mitrović iz NVO „Breznica“ i Nevena Petković iz NVO Grin houm. Po njihovim riječima,
stepen zagađenja vazduha u Pljevljima je alarmantan, o čemu govore medicinski, ali i demografski podaci za ovu opštinu. Kao posebne zagađivače, oni su pomenuli termoelektranu i pogotovo Maljevac, Rudnik uglja i deponiju Jagnjilo, ali i individualna ložišta za koja se domaćinstvima mora ponuditi alternativa. Oni su pozdravili projekat toplifikacije grada, ali su iskazali sumnju u vezi sa troškovima domaćinstava za njegovu realizaciju i budućom cijenom grijanja. Kako zaključuju predstavnici civilnog sektora, degradacija životne sredine u Pljevljima je ogromna, a dostupna mjerenja
i statistike su, iako ih vrše kredibilne institucije, nepotpuna. Predsjednik te opštine Igor Golubovići upoznao je delegaciju sa ključnim izazovima i projektima lokalne uprave u oblasti zaštite životne sredine. - Osim o ekološkoj sanaciji termoelektrane i Rudnika uglja, Golubović je govorio i o mjerama energetske efikasnosti za javne zgrade na teritoriji opštine i projektu toplifikacije grada, ali i o problemima u snabdijevanju vodom za piće i upravljanju otpadnim vodama i kanalizacionom mrežom. Problem zagađenja u opštini Pljevlja je kompleksan, ali se grad zbog svog bogatstva šumskim resursima i
Sa sastanka
obradivom površinom mora vidjeti i kao potencijal za razvoj, a ne samo kao sinonim za zagađenje – navedeno je u saopštenju.
ŠAVNIK
Članovi Odbora za evropske integracije posjetili su i opštinu Šavnik. Predsjednik te opštine Mijomir Vujačić je kazao da su najveće prednosti Šavnika valorizacija vodnih potencijala, vjetroelektrana i nacionalnih parkova, dok od izgradnje malih hidroelektrana očekuju značajne eko-
nomske benefite. Vujačić je kazao da će Šavnik zbog neuspjeha u izgradnji zajedničke deponije sa opštinama Nikšić i Žabljak, kao i zbog izuzetno velikih troškova za prevoz otpada na deponiju u Podgorici, morati da otvori privremeno odlagalište otpada na području opštine. Kako je naveo opština ne odustaje od projekta transfer stanice, koji bi, uz prilagođavanje obima projekta realnim potrebama opštine, bio efikasno rješenje za upravljanje otpadom. I. T.
10
Crnom Gorom
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
KOLAŠIN: U okviru prekograničnog projekta organizovano prikupljanje otpada na obali „Suze Evrope“
Tara čišćena od Bablje grede do Rogobora NEOPHODNO JE JAČATI I KAZNENU POLITIKU: Sa akcije ćišćenja Tare
Očekujemo da naredni korak bude stvaranje koordinacionih timova, kroz saradnju opštinskih i državnih institucija, koji će nastaviti da brinu o vodotocima, istakao je Momčilo Blagojević, direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja KOLAŠIN - Stotine i stotine pokupljenih plavih kesa, razmijenjene riječi ekološke energije i edukacije, prisustvo zaposlenih u lokalnoj upravi, Službi zaštite, Komunalnom preduzeću, Komunalnoj policiji, aktivista nevladinih organizacija i članova SRK
Tara i Morača – obilježili su jučerašnju masovnu akciju čišćenja desne obale Tare od Bablje Grede do Rogobora. Akcija je realizovana u okviru projekta „Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“ a inicijativa očuvanja i čišćenja vodotoka potekla je od
Ministarstva poljoprivrede u saradnji sa loklalnim upravama i korisnicima Programa malih grantova. Kako je kazao Momčilo Blagojević, direktor Direktorata za vodoprivredu u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ova aktivnost potvrđuje potrebu
građana Crne Gore da se vodotoci očuvaju i očiste. Okupljamo se na onim lokacijama gdje uočimo da otpad ugrožava vodotoke, a prisustvo otpada je posljedica manjka ekološke svijesti. Želimo da nastavak akcije bude formiranje koordinacionih timova na
Protest u Bijelom Polju protiv izgradnje mini hidroelektrane
nivou lokalnih uprava i državnih institucija koji će preuzeti odgovornost za očuvanje vodotoka. Neophodno je jačati i kaznenu politiku kroz adekvatan zakonodavni okvir - istakao je Momčilo Blagojević, najavljujući da će se akcija proširiti na sve rijeke u Crnoj Gori. Tara je posebna vrijednost i Kolašina i Crne Gore, a naša ambicija u daljem turističkom oblikovanju Kolašina je da se što više planski primičemo Tari, kazao je Milosav Bulatović, predsjednik Kolašina.
U okviru radnih aktivnosti lokalne uprave nastojima da u okviru svojih mogućnosti sačuvamo kolašinske rijeke. Nastojaćemo da kod građana razvijamo svijest o čuvanju rijeka jer ih niko ne može bolje čuvati od građana ali imati i odgovarajuću kaznenu politiku prema onima koji to ne poštuju. Očuvanje prirode je trajni zadatak i na tom planu ćemo sarađivati sa državnim institucijama, a organizovaćemo čišćenje i pritoka Tare - najavio je Bulatović. Dr. P.
Balkan deluxe nagrade uručene najboljim kompanijama i pojedincima
Cakan primjer dobrog odnosa sa građanima Sa protesta
Sa dodjele nagrada
Za spas Bistrice
BIJELO POLJE - Iako je Vlada Crne Gore, nakon prekjučerašnje sjednice održane u Pljevljima, ovlastila Ministarstvo ekonomije da počne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora izgradnje nekoliko mini hidroelektrana među kojima i na rijeci Bistrici kod Bijelog Polja, juče je ispred zgrade bjelopoljske opstine u režiji građanske inicijative, održan protestni skup pod sloganom ,,Za spas Bistrice“.
Okupljeni građani su poručili da će učiniti sve da zaštite rijeke, dok je Denis Mekić iz Građanske inicijative „Za spas Bistrice“, kazao da je ta Vladina odluka pobjeda građana i pokazatelj da su zajedničkim snagama uspjeli da sačuvju Bistricu. - Mi se ovdje ne zaustavljamo, jer naš mo-
to je „Za naš grad, za naše rijeke“. Tražimo trajnu zaštitu Bistrice i da nikada više nikom ne padne na pamet da profitira uništavajuću našu prirodu - poručio je Mekić. Kako je naveo zbog posljedica izgradnje mini hidroelektrana, kao i toga koliko su devastirajuće za prirodu, učiniće sve da zaštite i druge rijeke. - Prije svega želimo da zaštitimo i rijeku Lještanicu. Danas iz Bijelog Polja tražimo od Vlade, ali i svih nadležnih organa, da zaštiti sve rijeke - poručio je Mekić. Prisutnima se ispred nevladinog sektora obratio Uglješa Prebiračević zatraživši od odbornika lokalnog parlamenta da na prvoj narednoj sjednici donesu odluku o zabrani bilo kakve gradnje na vodotoku rijeke Bistrice, i svih vodoto-
ka opštine Bijelo Polje. - Tražimo i da se iz prostornog plana izbriše oznaka koja se odnosi na mini centrale i hidrocentrale i da to pošalju Ministarstvu. To su dužni građanima i teko ćemo biti sigurni da smo pobijedili i da smo sačuvali naše bisere - poručio je Prebiračević. I mladi se protive izgradnji mini hidroelektrana na rijekama jer, kako je kazala Šejla Smakić, rijeke su najveće bogatstvo. - Zalažemo se za očuvanje priorde i smatramo da su rijeke naše najveće bogatstvo, moramo da ih zaštitimo i očuvamo, a ne da ih uništavamo - poručila je Smakić. Jučerašnjem skupu prisustvovali su građani i ekološki aktivisti iz Plava, Andrijevice, Berana, sa Žabljaka kao i iz Brodareva i Prijepolja. B. Č.
BAR - Jedan od dobitnika Balkan deluxe priznanja, koje se dodjeljuje najboljim kompanijama na Balkanu, turističkim destinacijama, lokalnim samoupravama kao i pojedincima koji su ostvarili zavidne rezultate u 2018/2019. godini je i Radomir Novaković Cakan, potpredsjednik opštine Bar i predsjednik partije Biram Crnu Goru. Svečanost povodom dodjele nagrade održana je u svečanoj sali hotela ,,Tonanti“ u Vrnjačkoj Banji, gdje se okupilo više od 250 zvanica, a otvorio ga je ministar ekologije u Vladi Republike Srbije Goran Trivan. U obrazloženju nagrade navedeno je da je Novakoviću dodijeljena ,,zbog rada u prethodnom periodu i izuzetnog kontakta sa građanima, koji može mnogima da služi kao primjer odnosa između građana i političara koji moraju da im
budu u službi“. Posebno je naglašeno da je opština Bar napravila i veliki pomak u turizmu kao bitnoj privrednoj grani za Crnu Goru ali i samu opštinu. Primajući nagradu, Novaković je istakao da je mnogo teže biti političar nego privrednik. - Mnogo je teže raspolagati tuđim novcem, odnosno novcem građana. Zbog toga sam kao političar škrt na narodinm parama - kazao je on. Na pitanje o izborima 2020. rekao je da je život pun izbora. - Nadam se da će građani Crne Gore ovoga puta birati, a ne samo glasati, jer svako od nas ima pravo na izbor - istakao je Novaković. Pored Novakovića, među dobitnicima Balkan deluxe priznanja su i kompanija ,,Zlatiborac“, ,,Bernarda doo“ iz Hrvatske, ,,Padrinomont“, Svetlana Horvat i ,,Serbia fashion week“ i ,,Zepter international“. V.K.V.
Pobjeda
Povodi
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
11
INTERVJU: Marija Zogović, bivša heroinska zavisnica govori o oporavku, ,,životu poslije“ i zdravim stilovima
Ulicu i drogu zamijenila fakultetom i sportom
Vrata izlaza iz godina lutanja kroz lavirinte pakla
Onima koji još nijesu odlučili da se liječe, sagovornica poručuje da ne gube vrijeme, da istinski žive i uživaju u životu. - Ne treba da ih brine što će reći drugi. Oni ionako nijesu hodali u njihovim cipelama. Čak i njihov oprost nije toliko bitan. Važno je oprostiti sebi – kaže Marija
Na času sociologije na Ekonomskom fakultetu govori o tamnoj strani života
PODGORICA - Marija Zogović, prva je djevojka koja je ušla i izašla iz Centra za tretman zavisnica na Kakarickoj gori. Uspjela je da izađe iz paklenog lavirinta i petnaestogodišnju ,,aktivnu fazu“ zamijeni zdravim načinom života. Ovoj hrabroj ženi oporavak je probudio uspavanu ljubav prema pla-
Na vrhovima Prokletija
ninama, donio ,,primirje sa samom sobom“, uspješan povratak na Ekonomski fakultet i misiju da spašava mlade živote kroz predavanja na kojima nesebično govori o tamnoj strani svog života. POBJEDA: Vratila si se na pravi put, suočila sa zavisnošću. Reci nam nešto o tom periodu i odluci da odeš na liječenje?
ZOGOVIĆ: Da to, sebe radi, učine što prije kako ne bi gubili vrijeme da istinski žive i uživaju u životu. Pritom, ne treba da ih brine što će reći drugi. Oni ionako nijesu hodali u njihovim cipelama. Čak i njihov oprost nije toliko bitan. Važno je oprostiti sebi. POBJEDA: Osim planinarenja, u čemu je razlika između tvog života nekada i danas? ZOGOVIĆ: Promijenila sam poglede na život, ljude oko sebe i svijet u kome živim. Brinem o tome kako ću se osjećati sjutra zbog onoga što radim danas. Ulicu i drogu zamijenila sam fakultetom i sportom. POBJEDA: Opiši kako sada izgleda tvoj dan? ZOGOVIĆ: Trebala bi mi cijela strana da nabrojim sve što ura-
POBJEDA: Što za tebe znači planinarenje? ZOGOVIĆ: Daje mi osjećaj uzvišenosti. Sa svakim usponom i popetim vrhom pobijedim jedan dio sebe, onaj koji ne valja, sopstvenu manu, a udvostručim vrijednost onom dijelu karaktera koji pripada vrlinama, sposobnostima i iskustvu. Istovremeno, tokom uspona ne postoje problemi, ne razmišljam kako ću da platim račune, o spremanju preostalih ispita, već o narednom koraku, jer jedan pogrešan može skupo da me košta. Tad
ne postoji ništa drugo. Samo ja i moja bit. POBJEDA: Kakve te emocije prožimaju kada stigneš na željeni planinski vrh? ZOGOVIĆ: Sa izlaskom na vrh moja se vjera učvršćuje, mentalna i fizička snaga bivaju jače, a duh pozitivniji. Osjećaj sreće je veći i duži ukoliko je put teži. POBJEDA: Ispela si mnoge vrhove naših planina. Izdvajaš li neke? ZOGOVIĆ: Da. To su vrhovi Prokletija. Volim njihovu dostojanstvenu tišinu, njihovo gordo paranje neba i markantnost kojom opijaju.
Sa Moračkih planina
Usponima pobjeđujem mane, a jačam vrline POBJEDA: Koliko često planinariš? Koje vrhove si popela? ZOGOVIĆ: Planinarenjem sam počela da se bavim nakon izlaska iz Centra za tretman zavisnica na Kakarickoj gori. Odlaske na planinu i penjanje vrhova intenzivirala sam posljednjih godinu i po. Popela sam više od 50 različitih vrhova u Crnoj Gori. Neke sam pela i više puta (primjera radi Volušnicu
ZOGOVIĆ: Bilo je teško suočiti se sa razlozima zbog kojih sam se drogirala i stvarima koje sam uradila zbog droge. Naročito, gledati se u ogledalu i reći sebi: ,,Marija, tvoj život je jedan veliki promašaj“. Nakon toga, uz podršku stručnog tima, laganim koracima krećem ka vratima izlaza iz godina lutanja kroz lavirinte pakla. POBJEDA: Koliko je trajala tvoja „aktivna faza“ i koliko dugo si bez poroka? ZOGOVIĆ: Trajala je punih 15 godina. Juče je bilo tri godine i devet mjeseci kako ne konzumiram nikakve psihoaktivne supstance, uključujući alkohol i cigarete. POBJEDA: Koju poruku bi poslala zavisnicima koji se još nijesu odlučili na liječenje?
osam puta). Među njima izdvajam izuzetno tehnički i kondiciono zahtjevne vrhove Prokletija kao što je Maja jezerce, potom vrhove Moračkih planina i Komova, naravno i vrhove Durmitora sa naglaskom na Bobotov kuk. Najviši vrh koji sam ispela je Marmolada, 3.343 mnv na Dolomitima – italijanski Alpi. Učinila sam to ljetos na ekspediciji sa PK Visokogorci.
Marija Zogović, apsolventkinja Ekonomskog fakulteta
Grad je divljina, a planina pitomina. Svakome je potreban mir i osluškivanje tišine. Planina to pruža
dim u toku dana. Nije mi teško da tako funkcionišem. Na taj način stvaram i vrijeme za uživanje, za planinu. Energija mi je takva da me sjedjenje i ležanje umaraju. Grad je divljina, a planina pitomina. Svakome je potreban mir i osluškivanje tišine. Planina to pruža. POBJEDA: Tvoj povratak na fakultet uslijedio je nakon 15 godina. Kako si to doživjela? ZOGOVIĆ: Iako mi je jasna bila želja da okončam studije (očekujem da će to desiti u januaru naredne godine), priznajem, plašila sam se susreta sa mnogo mlađom generacijom. Međutim, već od prvog dana, zahvaljujući profesoru Veselinu Pavićeviću, nailazila sam na prijatna iznenađenja. Lako sam sklapala poznanstva. Za kratko vrijeme okružila sam se koleginicama i kolegama među kojima sam pronašla one sa kojima danas dijelim veoma bliska, prijateljska osjećanja. POBJEDA: Uskoro će te upoznati i treća generacija brucoša na Ekonomskom fakultetu? ZOGOVIĆ: U naredni petak, treću godinu zaredom, na časovima sociologije govoriću o tamnoj strani mog života. To mi je omogućio profesor Pavićević, kao priliku da ispunim jedan od ciljeva u mom novom životu - da pokušam da spasim makar jedan mladi život, a profesor, kako sam kaže, da ispuni svoju profesionalnu i roditeljsku dužnost. Inače, u međuvremenu, sam na temu prevencije bolesti zavisnosti govorila osnovcima i srednjoškolcima u Kolašinu i Podgorici. Interakcija koju sam ostvarila s njima uvjerila me je da im iskrena ispovijest zavisnice u oporavku znači više od onoga što slušaju i gledaju na televiziji. To je dovoljan razlog da nastavim s onim što sam već nazvala ciljem u mom životu. Njegosava BOŠKOVIĆ
12
Kultura
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
Premijera „Ivanova“, u režiji Andrija Žoldaka, otvorila novu sezonu Crnogorskog narodnog pozorišta
PODGORICA - Desetominutnim aplauzom publika je u petak veče ispratila glumce sa velike scene CNP-a, nakon premijernog, petočasovnog izvođenja predstave „Ivanov“, koju je po tekstu Antona Pavloviča Čehova režirao evropski priznat reditelj Andrij Žoldak. Od kada je javnosti obznanjeno da Žoldak režira u CNP-u, iz ove institucije obećavali su teatarski spektakl, a na otvaranju nove pozorišne sezone poznati ukrajinski reditelj opravdao je reputaciju.
KATARZA
Predstavom, kako je ranije kazao reditelj, težio je da pokaže skrivene impulse u čovjeku, jer ga je zanimalo što se nalazi iza rituala uobičajenog i svakodnevnog. Pokušao je da odgonetne i pokaže što je to u unutrašnjosti savremenog čovjeka, u Podgorici, u 2019. godini. A, ono što je publika mogla da pogleda na sceni jeste ogledalo naše svakodnevice. Ivanova, već u prvom činu, upoznajemo ogoljenog - sa svim njegovim problemima, greškama, nedoumicama i tek na kraju bez odjeće. Kako to obično biva, njegova okolina to prvo posmatra u čudu, potom sa podsmijehom, a onda kao lavina kreću ogovaranja i osude. I, naravno, da bismo se, da se nađemo na tuđem mjestu, ponašali pametnije i odgovornije, a probleme u tili čas riješili. Imala je podgorička publika
Svi se borimo sa sopstvenim demonima, sa tugom i srećom. Jer, možete se nalaziti na najsrećnijem mjestu, a biti najtužniji. I obrnuto. Ivanov je kompleksan lik, nije samo melanholičan čovjek. On se i bori protiv te melanholije – kazao je glumac Dejan Lilić priliku da na velikoj sceni, naročito u odnosu Ivanova, Ane i Saše, pogleda katarzičan proces - stradanja zbog prevelike ljubavi (ili nedostatka iste), zbog griže savjesti, zbog sopstvenih izbora. Prikazan je svijet dokolice koja umara i lomi, u kome nas, na kraju najviše plaši sopstvena izobličenost. Reditelj nije zaobišao ni temu novca, kog oni koji imaju žele još, dok istovremeno drugima nedostaje za izlječenje, za podmirivanje dugova... Za bijeg od sopstva. U ovoj društveno an-
K. VULOVIĆ
Borba sa demonima koja pomjera s mjesta
Glumci nakon pet sati izvođenje ispraćeni desetominutnim aplauzom
gažovanoj predstavi metaforički je protkana i politika po kojoj oni na dnu društvene ljestvice, zarad većih ideala, životinjskim naporima vuku najveći teret.
AUTENTIČNOST
Žoldak je tekstom doslovno ispratio dramu, a opet ostao dosljedan sopstvenoj autentičnosti. U prilog tome govori multifunkcionalna scenografija, odabir muzike i naravno glumačke ekipe, predvođene sjajnim makedonskim glumcem Dejanom Lilićem. U svakom od nas, kako je Lilić kazao poslije predstave, ima pomalo Ivanova, a takvo je bilo i ovo čitanje Čehovljevog djela. - Svi se borimo sa sopstvenim demonima, sa tugom i srećom. Jer,
možete se nalaziti na najsrećnijem mjestu, a biti najtužniji. I obrnuto. Ivanov je kompleksan lik, nije samo melanholičan čovjek. On se i bori protiv te melanholije - kazao je Lilić. Kao što je Nikolaj Aleksejevič prisutan u svima nama, tako, prema mišljenju glumice Sanje Vujisić, svaka žena u sebi ima momenat Ane Petrovne. Proces ove predstave, prema njenima riječima, nije okončan premijerom. - Ni sad nijesam sigurna koliko sam dobro odigrala komad i dočarala ulogu. Voljela bih da sam bila u publici, da imam taj utisak sa druge strane i da mogu da doživim sve ovo - kazala je Vujisić. Proces nastajanja ove predstave, kako je kazala Žana Garda-
U Danilovgradu priređeno veče sjećanja na prof. dr Radosava Boškovića
Neprikosnoveni lingvistički autoritet
DANILOVGRAD - U okviru proslave jubileja 150 godina od osnivanja grada, opština Danilovgrad i CANU priredili su preksinoć veče sjećanja na prof. dr Radosava Boškovića, čuvenog lingvistu, filologa i profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Prema riječima akademika prof. dr Branislava Ostojića, Bošković je gledao lingvističkim očima mimo svoga vremena.
PRISTUP
- Za njega bi se moglo metaforički reći da je u svojoj oblasti znao sve. Znanje i činjenice je sistematizovao na svoj način i pamtio gotovo sve. Njegovi članci su kratki i jezgroviti, a izražavanje karakteriše sažetost odnosno jednostavnost, jasnoća i izuzetna preglednost. Suvoparnu i tešku materiju znao je da oživi. Kada se čita njegov tekst stiče se utisak da autor ima viška energije i izvanredne mogućnosti da iz ogromnog skupa činjenica i argumenata može odabirom
Sa omaža prof. dr Radosavu Boškoviću u Danilovgradu
doći do takvih koje efektno potvrđuju njegove teze - istakao je Ostojić, naglašavajući da je originalnim pristupom i naučnim matematičkim jezikom Bošković predstavljao „unikatnu pojavu u lingvističkoj literaturi“. Akademik dr Nenad Vuković naglasio je da su za njega kao slavistu posebno bile drage riječi uglednih krakovskih profesora o naučnim istraživanjima profesora Boškovića, naročito sa Poljakom Mječislavom Maleckim.
- Bošković je neprevaziđeni serbokroatista, slavista, indoevropeista. Na to nas podsjećaju rezultati njegovih bavljenja uporednom gramatikom slovenskih jezika, praslovenskim pitanjima, strukturom slovenskih jezika, pregledom dijalekata Stare Crne Gore, onomastičkim temama... podsjetio je Vuković.
TEMELJ
Za književnika i novinara Milorada Mrdu Boškovića životna staza Radosava Boškovića
bila je i blistava i tragična. -Blistava zbog toga što je doktorirao u 27. godini sa ocjenom 10 na diplomskom ispitu, što je bio izuzetno poštovan od saradnika, prijatelja i studenata od rane mladosti i što je vrednovan kao lingvista svjetskog glasa. Njegova uporedna gramatika slovenskih jezika, nezaobilazna je na katedrama slavistike u svijetu. Od prirode mu je podaren ogroman intelekt. Da li je Radosav, pored života u nauci ili sa životom u nauci mogao da ima drugačiji život mimo one usamljenosti u kabinetu i stanu, pored knjiškog darmara po stolovima, teško je i sa ove vremenske distance precizno odrediti – naglasio je Bošković. Crna Gora, kako je kazao, bila je pažljiva prema prof. Boškoviću. -I ona Crna Gora poslije Drugog svjetskog rata koja je stameno stajala uz njegovu gorostasnu ličnost prilikom napada sitnih partijskih aparatčika na Beogradskom univerzitetu i svaka druga Crna Gora kasnije tokom njegove bolesti. Posebno CANU koja je 1978. objavila knjigu izabranih spisa „Odabrani članci i rasprave Radosava Boškovića“ i koja organizuje Boškovićeve dane, a koji su dokaz da ga CANU smatra jednim od svojih temelja – naglasio je B. K. Bošković.
šević-Bulatović, bio je potpuno poseban, intenzivan, naporan, stresan, ali je iznjedrio nešto mnogo dobro. - Cijela ekipa, ne samo glumci, nego i kompletno tehničko osoblje, dala je maksimum. To smo zajednički, punom snagom uradili. Vjerujem da imamo dobru predstavu koja će se igrati na svjetskim i evropskim festivalima. Čujem da već imamo pozive i mnogo se radujem tome – kazala je Gardašević-Bulatović. Ostatak glumačkog ansambla čine: Žaklina Oštir, Branka Stanić, Stevan Radusinović, Dragan Račić, Gojko Burzanović, Aleksandar Radulović, Davor Dragojević, Jovan Krivokapić, Lazar Dragojević i Zoran Dragićević. Žoldak potpisuje i kostimografi-
Gradsko pozorište u Regionalnoj uniji teatara PODGORICA - Regionalna unija teatara (RUTA), čiji član je i Gradsko pozorište, formirana je u petak u Beogradu. Pored podgoričkog pozorišta, Uniju čini još pet teatarskih kuća sa prostora nekadašnje Jugoslavije: Beogradsko dramsko pozorište, Dramski teatar Skoplje, Kameni teatar 55 iz Sarajeva, Mestno gledališče Ljubljana i Kazalište Ulysses iz Zagreba. Formiranje Regionalne unije teatara ozvaničeno je u Skupštini grada Beograda, a ovaj čin pratio je i protokol o poslovnoj saradnji između pomenutih pozorišta, koji su potpisali: umjetnički direktor Gradskog pozorišta Dušan Kovačević, Sofija Kunovska iz skopskog Dramskog teatara, Vedran Fajković iz sarajevskog Kamernog teatara 55, Barbara Hing Samobor iz Mestnog gledališča iz Ljubljane, Duško Ljuština iz Kazališta Ulysses (Zagreb/Brioni) i Jug Radivojević iz Beogradskog dramskog pozorišta.
Regionalni kulturni događaj Kako je preksinoć ocijenio bosanskohercegovački režiser Haris Pašović, ovaj komad je veliki kulturni događaj, ne samo za Crnu Goru, već i za region. - Očigledan je veliki rad i reditelja i glumačke ekipe. Crnogorski ansambl je nevjerovatno uzbudljiv u ovoj predstavi. U pitanju su divni glumci i fantastična igra. Predstava zahtijeva i od gledaoca da se investira, a o uspjehu govori i to da je publika nakon pet sati izvođenja pozdravila glumce kao da su rok zvijezde – kazao je Pašović. Iako je više puta naglasio umijeće ukupnog ansambla, posebno je izdvojio glumce koji su igrom doprinijeli ukupnom utisku. - Sanja Vujisić me je impresionorala, ovo je zaista velika uloga. Jednako dobra i uzbudljiva na drugačiji način bila je i Žana Gardašević-Bulatović i, naravno, fantastični Dejan Lilić – naveo je Pašović.
ju i dizajn svjetla, scenograf i video dizajner je Daniel Žoldak, dramaturškinja Ioana Malau, a kompozitor Sergej Patramanski. Umjetnička koordinatorka je Katja Tobilevič, asistent kostimografa Jan Žoldak, asistent reditelja Nikola Kimovski, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović. Reprizno igranje predstave upriličeno je sinoć. Kako su najavili iz CNP-a, crnogorska publika imaće još prilika da pogleda „Ivanova“, a nadaju se dugom i uspješnom festivalskom životu ovog komada. S. VIŠNJIĆ
Potpisivanje protokola o saradnji
Kako se navodi u saoštenju iz Gradskog pozorišta, ciljevi novoformirane pozorišne Unije su da se institualizuje saradnja između ovih teatara, da se publici omogući da vidi reprezentativne predstave iz regiona i da se rade velike koprodukcije. U tom kontekstu, jedan od početnih koraka biće organizacija prvog festivala RUTA, koji će od biti održan 1. do 6. decembra u Beogradskom dramskom pozorištu. -Saradnja će omogućiti zdravo nadmetanje, a ujedno učiniće da ex-YU pozorišna scena bude kvalitetnija, samim tim i publika zadovoljnija – kazao je umjetnički direktor Gradskog pozorišta Dušan Kovačević. Direktor Beogradskog pozorišta i idejni tvorac Unije Jug Radivojević rekao je da je Beogradsko dramsko pozorište od nastanka imalo tendenciju da bude inovativno i da ide u korak s vremenom. On je dodao da je RUTA dobra skraćenica, jer pozorišta iz regiona imaju zajednički put, pravac i putoR. K. vanje.
Pobjeda
Kultura
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
13
INTERVJU: Josip Mlakić, pisac, dobitnik nagrade „Mirko Kovač“
Književnost nastoji da dopre do srca tame
Josip Mlakić
PODGORICA - Bosanskohercegovački pisac i scenarsta Josip Mlakić objavio je novi roman „Skica u ledu“ kod zagrebačke Frakture. Roman je već u prvom tiražu izazvao veliku pažnju čitalaca i kritike u regionu. U pitanju je djelo posve neobične žanrovske kompozicije i tematike, u kom se miješaju elementi krimića, ratnog romana, pa sve do naracije o odrastanju, izgubljenom djetinjstvu i zavičaju. Mlakić je za ovaj roman nedavno u Rovinju dobio nagradu „Mirko Kovač“. POBJEDA: Već u najavi nagrađenog romana rekli ste da je riječ o opsežnom djelu komponovanom iz tri žanrovski različlita dijela. O kakvim je žanrovima riječ? MLAKIĆ: Da, sastavljen je od tri romana koji mogu stajati zasebno, ali ih cjelinom čine likovi i mjesto radnje. Forma je slična mom ranijem romanu, „Mrtve ribe plivaju na leđima“, koji je sastavljen od 16 samostalnih priča povezanih u cjelinu likovima i mjestom radnje. Upravo mi je ovaj roman, koji je objavljen 2011, dao ideju za formu „Skice u ledu“. Dakle, roman prati sudbine trojice prijatelja iz djetinjstva iz neimenovanog bosanskog gradića od početka 80-ih prošlog stoljeća, pa do današnjih vremena. Prva knjiga započinje u Njemačkoj, kao klasični krimi-roman, da bi već pri kraju prešla u neku vrstu ratnog romana. Druga knjiga je u cjelosti ratni roman, dok treća ima elemenata distopije, odnosno SF-a. „Skice u ledu“ doživljavam prvenstveno kao roman o „izgubljenom zavičaju“ i sva ova žanrovska igra polazi prvenstveno od toga. POBJEDA: U romanu se događaju misteriozna ubistva na rok koncertima u Njemačkoj, Švajcarskoj, Austriji i dr. Istražitelje, međutim, tragovi vode u ratni vihor Bosne i Hercegovine . Šta povezuje ove situacije i zločine u romanu od Njemačke do BiH? MLAKIĆ: Taj dio, „Prva knjiga“, važan mi je zbog druge stvari. U tom smislu samo sam se poslužio jednom formom, krimićem, da bih ispričao drugu, koja je neizostavni dio
„Skicu u ledu“ je žanrovski ponajbolje opisao moj urednik Seid Serdarević koji je u blurbu napisao sljedeće: „Skica u ledu“ počinje kao napeti krimić, prerasta u ratni roman, da bi završila kao distopija, no prije svega to je priča o dvojici braće, o njihovim sasvim oprečnim karakterima i njihovim prijateljima iz bosanskoga gradića s kojima dijele sudbine“. Žanrovska književnost ima uvriježena pravila, odnosno dramaturgiju koja s lakoćom vodi čitatelja kroz tekst, a uz to, zbog svojih pravila, kanona, precizno usmjerava pisca, ne dajući mu da ide u širinu, u neke možda nepotrebne digresije. POBJEDA: Osim priča o odrastanju i zavičaja, jedna od Vaših glavnih tema je ljudsko zlo i zlo u čovjeku. Što možete reći o tome u povodu ratova na području bivše SFRJ? Kakav je danas uticaj književnosti kad je u pitanju ova tema? MLAKIĆ: Istraživati ljudsko zlo jedan je od opsesivnih motiva književnosti. Cijeli je niz vrhunskih, kanonskih književnih ostvarenja koja tematiziraju ovu temu. Spomenut ću dvije meni najvažnije knjige u tom smislu: „Srce tame“ Džozeva Konrada, i „Krvave meridijane“ Kormaka Makartija. Mada je ovu temu načeo još Šekspir u drami „Richard III“, u onoj čuvenoj rečenici koja može poslužiti kao svojevrsna izlika za ljudsko zlo: „Samo se kukavice služe riječju savjest, smišljenom da straši jake ljude“. Šekspirovi „jaki“ su oni kojima POBJEDA: Prema vašim romanima i scejer pored književnosti u fokusu moga inteje sve dozvoljeno, pa i zločini. narijima nastala su četiri dugometražna resa vrlo važno mjesto ima i film. Za razliku Ovu rečenicu spominje i sudac igrana filma: „Živi i mrtvi“, „Most na kraju od književnosti, koja je jedan osamljenički Holden iz „Krvavih meridijana“, POBJEDA: Od čega svijeta“, „Imena višnje“ i „Mrtve ribe“. posao, film je timski rad u kojem je scenarist, kao vlastitu filozofiju, a radi se o polazite i kako birate Koliko vam je to važno i ima li uticaja na pisac, tek jedan od kotačića. Volim se našaliti možda najmračnijem liku svjettemu za romane? Vaše pisanje? pa reći da to poprilično blagotvorno djeluje ske književnosti uopće. Svjetska MLAKIĆ: Volim reći da MLAKIĆ: Kao prvo, to je iznimna privilegija i na piščev ego, taj svijet u kojem pisac nije književnost, dakle, stoljećima tema bira mene. Pišem potpuno novo iskustvo koje mi mnogo znači, sve, već samo jedan od mnogih. nastoji doprijeti do „srca tame“ isključivo o onim temama i opisati ga, što je plemeniti koje me se tiču, koje me čin, ali po mojemu mišljenju na neki način progone, odrastanja moje generacije. prije desetak godina. koncert Brucea Springsteena i unaprijed osuđen na neuspjeh, „iz potrebe jače od koristi To je priča o sveprisutnoj rok POBJEDA: Do čega vas je Pearl Jama. Njih neću propustiti. donkihotovski pothvat koji je i razuma“, kako to kaže glazbi u to vrijeme koja je, bojim dovelo to duboko unošenje POBJEDA: U naslovu romana nekada jedini način očuvanja Meša Selimović u romanu se, današnjim generacijama ličnih motiva u prosede roma- „Skica u ledu“ krije se misterielementarne ljudskosti. Ovaj „Derviš i smrt“. Ne koriu fenomenološkom smislu na? ja „od europskog davitelja, do roman je na neki način, ujedno, i stim u knjigama motive poprilično nejasna. Da malo MLAKIĆ: U tom dijelu romana bugojanskog konc logora“, moj skromni doprinos toj velikoj iz stvarnog života, već pojasnim: roman, odnosno miješaju se vlastita sjećanja i kako je za Vaš roman napisao temi. se radi isključivo o fikciji, njegova „Prva knjiga“ započinje neostvarene fantazije, odnosno Miljenko Jergović. U čemu POBJEDA: Kakve su danas ali fikciji koju stavljam u u Njemačkoj, 1980, kao klasični koncerti koje sam gledao u stu- je simbolika ovog naslova, posljedice rata u BiH i postratstvarne, doživljene okvire. krimić, odnosno potraga za dentskim danima na prostorima posebno kada je riječ o glavna atmosfera? Da li je rat serijskim ubojicom koji ubija bivše države i oni na koje sam noj temi romana? završen, ili i dalje traje u sociisključivo žene, na margini rok želio otići, a nikada nijesam. MLAKIĆ: Skica u ledu, koja je jalnom i psihiološkom smislu? koncerata po Europi (Njemačka, Poput koncerta Rolling Stonesa, ključni motiv romana, zapravo kada je povratak na staro apso- I na koncu, kakva je saradnja Francuska, Švicarska, Austrija). na primjer, koje nisam želio otići je Borisovo (glavni lik „Treće lutno nemoguć. Dakle, radi se kad su u pitanju književni, Radnja se potom seli u BiH uoči pogledati kada su nastupali knjige“) najbolnije sjećanje na o jednom provodnom motivu odnosno kulturni prostor? rata, gdje inspektora vodi trag na Zagrebačkom hipodromu dane djetinjstva. Odnosno na kakvih je u ovome romanu više: MLAKIĆ: Ivan Lovrenović je do ubojice... nakon rata, jer nisam želio grad svog djetinjstva koji nastoji matematika, entropija, rok glaz- autor teze o Bosni i Hercegovini POBJEDA: „Prva knjiga“ je u gledati bogate i dekadentne sačuvati u glavi kao možda ba, pop kultura... kao o zemlji „nedovršenog rata“ neku ruku i knjiga o rok sceni starčiće koji prodaju klincima najvažniji momenat vlastitog POBJEDA: Poigravate se žan- koja možda na najbolji način 80-ih iz vizure mladića koji „revolucije“. Dakle, „prošo voz“, života, koji ga je na neki način rovima, krimi priče i zapleti definira poratni period. Politički, je živio i odrastao u bivšoj kako se to kod nas u BiH kaže. odredio, a čega on u trenutku često prelaze u neku od drudruštveni, i svi drugi procesi Jugoslaviji. Koliko vam je ta Jedino ću još otići, ako slučajno kada se to događa nije niti svje- gačijih tema i time se prave mogu se promatrati u svijetlu atmosfera išla na ruku dok ste zalutaju negdje u blistan. To su oni nevažni, banalni dinamični i uzbudljivi zaokreti ove teze, pogotovo stoga što pisali roman? zinu, na detalji koji u jednom trenutku u tekstu. Koliko vam pomaže je Dejtonski mirovni sporazum MLAKIĆ: Da, svi koncerti koji zasjene sve drugo. Oni detalji ta upotreba „popularnog“ isključivo zaustavio rat, ali nije se spominju su stvarni, koji su najčešće predmet žanra u približavanju romana postavio održive temelje za nostalgije i kojima se „vradatumi održavanja su čitaocima? razvoj zemlje koja se danas autentični, a većinu tih ćamo“ u teškim trenucima MLAKIĆ: Kao čitatelj volim nalazi u svojevrsnoj pat-poziciji. koncertnih verzija sam života. žanrovsku literaturu, pogotovo Tako da se može reći da se rat preslušao, uključujući POBJEDA: Po čemu je krimić, stoga mi je bilo nekako nameće kao ključni faktor u i znameniti dvostruki roman „Skica u ledu“ prirodno da se okušam u tom većini društvenih procesa, iako koncertni album Četa drugačiji, kad je u pitasegmentu i kao pisac. Moj prvi je to promatrajući sa strane Bejkera u kelnskom nju tema rata u BiH, od romaneskni pokušaj koji sam teško vidljivo. Da bi se to shvadžez klubu „Salt Vaših prethodnih romana započeo još kao student u drutilo treba barem donekle spoPeanuts Club“, gdje „Svježe obojeno“ i „Božiji goj polovici 80-ih bio je povijeznati svu kompleksnost jedne se odvija najveći dio gnjev“, gdje dominiraju sni krimić smješten u bosansko zemlje raspolućene između tri radnje „Prve knjige“, ratne drame u kombinaci- 18. stoljeće. Čak sam ga pred antagonizirana nacionalizma, te album „Live In Colojama sa kriminalističkom rat i dovršio, međutim nisam zemlje proizišle iz rata u kojemu gne“ rok grupe Whipričom? ga sačuvao, jer je izgorio skupa je ratovao svatko protiv svakotesnake koji „otvara“ MLAKIĆ: Roman „Skica s kućom i mojom bibliotekom ga, a jedan narod (Bošnjaci) čak roman. Jedne prilike, u ledu“ nije isključivo od preko tisuću naslova. Radilo i unutar sebe (Bihaćka krajina). kada sam službeno ratni roman. Čak ga i ne se, iz današnje perspektive, o Što se tiče suradnje u kulturnom boravio u Kelnu, prodoživljavam na taj način. pomalo naivnom i nespretnom prostoru, uključujući i književšao sam pješice cijeli Spomenuo sam glavni pokušaju, ali je jedan detalj iz nost, ona nikada nije dolazila u put od kelnske katemotiv „Skice u ledu“: priča tog romana „preživio“ - glavni pitanje, tako da se taj segment drale do Rajne, slično o izgubljenom zavičaju. lik fra Ivo Lašvanin kojega sam po tome ne uklapa u širu drušmojim junacima, što Rat je u sklopu te priče ona „iskoristio“ u jednom od svojih tvenu sliku, gdje prevladava je za krimi-potku priče fatalna crvena crta iza koje najnagrađivanijih romana „Tra- autističnost i nacionalistička jako važno. To je bilo više ništa neće biti isto, i gom zmijske košuljice“ iz 2006. isključivost. Ljubeta LABOVIĆ
Istraživati ljudsko zlo jedan je od opsesivnih motiva književnosti. Cijeli je niz vrhunskih, kanonskih književnih ostvarenja koja tematiziraju ovu temu. Roman „Skica u ledu“ je na neki način i moj skromni doprinos toj velikoj temi
Svijet u kojem pisac nije sve, već samo jedan od mnogih
Fikcija stavljena u doživljene okvire
14
Svijet
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
Na liturgiji Vartolomeja i Jeronima pomenut Epifanij
Rusi uklanjaju iz diptiha poglavara Grčke crkve
Nesporazum na relaciji sa Moskvom se nastavlja
PODGORICA - Ime poglavara Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolita kijevskog Epifanija, pomenuto je danas u ranohrišćanskoj bazilici Ahiropiitos u Solunu tokom zajedničke liturgije vaseljenskog patrijarha Vartolomeja i poglavara Grčke crkve arhiepiskopa atinskog i cijele Grčke Jeronima. - Vartolomej i Jeronim zapečatili su priznanje Ukrajinske od Grčke crkve. Patrijarh Vartolomej srdačno je zahvalio arhiepiskopu Jeronimu za njegov stav prema Ukrajini
i za njegovu koordinaciju sa Vaseljenskom patrijaršijom prenosi grčki crkveni portal, navodi AntenaM. Sada se očekuje osveta Moskve, najavljena prekjučerašnjim upozorenjem Grčkoj crkvi. Prvi na udaru biće arhiepiskop Jeronim. Svešteni Sinod Ruske pravoslavne crkve, kojim je rukovodio patrijarh Kiril Gundjajev, objavio je, između ostalog, da će ukloniti Jeronima iz diptiha ukoliko na liturgiji bude pominjao Epifanija. - Ako Grčka pravoslavna cr-
Ruski premijer u Srbiji na obilježavanju 75 godina oslobođenja Beograda BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je posjeta Dmitrija Medvedeva Srbiji dokaz da se neće dozvoliti preinačenje istorije i da će se uvijek pokazivati najveće poštovanje za ruske i srpske heroje. Odnosi Srbije i Rusije su možda na najvišem nivou u posljednjih nekoliko decenija, dodao je Vučić. Premijer Rusije je istakao da nema mnogo zemalja za koje Rusi mogu da kažu da su im iskreni prijatelji i založio se za pragmatizam u prijateljstvu, prenosi RTS. Aleksandar Vučić se u zajedničkom obraćanju medijima sa Dmitrijem Medvedevim zahvalio ruskom premijeru što je došao i što zajedno obilježavaju 75 godina od oslobođenja Beograda.
Medvedev: Prijateljstvo na pragmatizmu
Vučić je istakao da su Crvena armija i partizani oslobodili Beograd od fašista a dva naroda koji su pretprjeli užasne gubitke predstavljaju snagu koja se bori protiv falsifikovanja istorije i drugačijeg tumačenja svega što se dešavalo
VUČIĆ: OBOSTRANO RAZUMIJEVANJE
Rekao je da su Crvena armija i partizani zajedno oslobodili Beograd od fašista i sa ponosom je istakao činjenicu da dva naroda, kao oni koji su pretprjeli užasne gubitke, predstavljaju snagu koja se bori protiv falsifikovanja istorije i drugačijeg tumačenja svega što se dešavalo. Ističe da se dvije zemlje pomažu u međunarodnim institucijama i da razumiju jedna drugu. - Hvala ruskim prijateljima što uvijek imaju vremena da saslušaju i razumiju težinu pozicije u kojoj se Srbija u političkom smislu danas nalazi - rekao je Vučić. Dodao je da su razgovarali i o ekonomskim odnosima uz konstataciju da trgovinska razmjena raste i da je u 2018. godini bila tri milijarde i 60 miliona dolara. Kada je riječ o prikazu vojnih sposobnosti, Vučić je zahvalio Medvedevu što je primijetio ogromnu razliku u sposobnosti Vojske Srbije u odnosu na prije nekoliko godina. - Ponosam sam na vojsku, razli-
Medvedev i Vučić na vojnoj paradi u Beogradu
ka je kao nebo i zemlja zahvaljujući vašoj podršci i pomoći i našem novcu - rekao je Vučić i dodao da se sa nula ili jednog ,,miga 29“ došlo do 14 kao i da je kupljeno 19 novih helikoptera. Vučić ističe da sve to pokazuje da Srbija napreduje uz konstataciju da se ponaša odgovorno i da ne ugrožava nikoga.
MEDVEDEV: NARODI SU TVORCI ISTORIJE
Premijer Rusije Dmitrij Medvedev je rekao da nema puno zemalja za koje Rusi mogu da kažu da su im prijatelji i da zajedno ocjenjuju istoriju.
Rekao je da niko nije protiv nauke i različitih tački gledišta ali da postoje crne strane i da neke stvari ne smiju da budu predmet trgovine i manipulacije. Takvi događaji su oslobođenje Beograda, pobjeda u Drugom svjetskom ratu i žrtve koje su bačene na oltar oslobođenja naroda, poručio je Medvedev. - Ja uopšte ne idealizujem države, kao što su na nekada učili, narodi su istiniti tvorci istorije i narodi ovdje su pobijedili fašizam i oslobodili Evropu od koncentracionih logora, kazni, ubijanja i ropstva - poru-
čio je ruski premijer. Ističe da je važno da mladi razumiju koliko je vrijedan mir i koliko su naši preci radili da bi mir došao. Istakao je da je budućnost u pragmatičnim odnosima i da ne bi trebalo upadati u ideološke klišee. - Prijateljstvo na pragmatizmu, to je naša deviza za budućnost - poručio je Medvedev. Istakao je da veoma krupne kompanije rade u Srbiji i doprinose njenom budžetu kao što je to NIS. Govorio je o razvoju energetskih projekata i Turskom toku.
kva ili njen predstojatelj zaista priznaju ukrajinski raskol – u obliku zajedničke službe, liturgijskoga pominjanja vođe raskola ili mu šalju službena pisma – to će biti tužni dokaz produbljivanja razdvojenosti u porodici pomjesnih pravoslavnih crkava - saopštio je Sinod Rusije. Kako se navodi, Sinod Ruske crkve ovlastio je „Njegovu Svetost patrijarha Kirila da prestane sa pominjanjem imena Njegova Blaženstva arhiepiskopa atinskoga i cijele Grčke u diptihu ako predsto-
jatelj Grčke crkve počne u bogosluženjima da pominje ime vođe jedne od ukrajinskih raskolničkih grupa ili preduzme druge radnje koje svjedoče o njegovom priznanju ukrajinskog crkvenog raskola“. Prethodno, 12. oktobra, arhijerejski sabor Grčke crkve ubjedljivom većinom je odobrio nalaze svojih sinodskih komisija i izvještaj predstojatelja Grčke crkve arhiepiskopa Jeronima o kanonskoj opravdanosti priznavanja Ukrajinske crkve. Iz Sinoda Ruske crkve su, takođe, poručili da će prekinuti molitveno i evharistijsko opštenje sa onim arhijerejima Grčke crkve koji stupe u liturgijsko opštenje „sa predstavnicima ukrajinskih nekanonskih raskolničkih zajednica“.
Najava makedonskog premijera zbog odbijanja Brisela da pokrene pregovore o članstvu
Zaev traži prijevremene izbore zbog stava EU
SKOPLJE - Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev zatražio je hitne prijevremene parlamentarne izbore u toj državi, kako bi u obnovljenom mandatu mogao da se bori za evropsku perspektivu zemlje.
Zaev je u obraćanju medijima, nakon odbijanja zvaničnika EU da se otpočnu pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije, rekao da preuzima odgovornost i razočaranost svog naroda, tražeći brze parlamentarne izbore. - Moj prijedlog su brzi prijevremeni izbori, najbrže što možemo - rekao je Zaev, ističući da je potreban stav građana. Prema njegovim riječima, prije dva dana u Briselu je napravljena velika nepravda, jer EU nije ispunila to što je obećala. - Mi smo naše obaveze isporučili. Rezultate u reformama, sporove sa susjedima i drugo. Ono što je EU učinila je njihova istorijska greška. Napravili smo sve što smo mogli i što je bilo do nas - naveo je Zaev. On se zahvalio velikoj većini lidera EU koji su se borili za datum o početku pregovora Sjeverne Makedonije. - Cijenimo podršku i znamo da možemo da računamo na njih. Žrtve smo istorijske greške i kod njih svih, kao i kod nas, odluka izaziva razočaranost i gorčinu. Ja sam ljut i razočaran. Za mene lično, ovo je loša i nepravedna postavka Unije - jasan je Zaev. Makedonski premijer je na kraju zaključio da će se, uprkos svemu, ponijeti odgovorno, te da postojeća situacija zahtijeva ozbiljnost trenutka. - Poručujem da evropski san makedonskog naroda neće biti srušen - zaključio je Zaev. On je dodao da će, u zavisnosti
Zoran Zaev
od današnjeg susreta sa liderima najvećih političkih stranaka u toj zemlji kod predsjednika Steva Pendarovskog, biti određen datum izbora, a u zavisnosti od toga, i datum kada će početi mandat takozvane pržinske vlade, odnosno kada će on podnijeti ostavku. Rijč je, naime, o modelu tehničke vlade koja je prvi put formirana u Sjevernoj Makedoniji 2015. godine, kada je Zaev, kao lider opozicije, objavio prisluškivane razgovore funkcionera tada vladajućeg VMRO-DPMNE. Po tom modelu, na čelu tehničke vlade će biti ponovo funkcioner vladajućeg Socijaldemokratskog saveza (SDSM), dok će ministar unutrašnjih poslova, kao i javne administracije, biti iz redova opozicije, kao garant za sprovođenje fer i demokratskih izbora. Mandat te vlade, po sporazumu iz Pržina, bio je tri mjeseca, što bi značilo da u ovom slučaju izbori ne bi mogli da se održe prije 20. januara naredne godine. Prema Ustavu Sjeverne Makedonije, ostavka premijera povlači i pad vlade, a njen mandat prestaje i u slučaju raspuštanja makedonskog Sobranja (skupštine). Izbori se održavaju 60 dana od dana raspuštanja Sobranja.
Parlament Velike Britanije odgodio glasanje o Bregzitu
Izglasali amandman za slučaj da Džonson istraje na svom planu LONDON - Parlament Velike Britanije nakon burne rasprave odlučio je da se glasanje o Bregzitu odgodi, prenose mediji. Britanski parlament je usvojio amandman kojim se odgađa glasanje o sporazumu o Bregzitu koji je predložio premijer Boris Džonson. Prema takozvanom Letvinovom amandmanu Donji dom parlamenta može da se uzdržava od glasanja za
Džonsonov plan sve dok se prethodno sve zakonske mjere za implementaciju tog plana ne izglasaju u samom parlamentu. Amandman je usvojen sa 322 glasa za i 306 glasova protiv. Bivši konzervativni poslanik Oliver Letvin tvrdi da podržavaju premijera, ali da je predloženi amandman osiguranje da Džonson neće moći da sprovede Bregzit bez sporazuma ako se stvari promijene do 31. oktobra.
- Premijer ima strategiju. On želi reći svim kolebljivcima: ,,Ili moj sporazum ili nema sporazuma, glasajte za implementaciju zakona ili ćemo propasti“ - rekao je Letvin na sjednici britanskog parlamenta. On je kazao da ne mogu biti sigurni da će ta premijerova prijetnja funkcionisati. - Uprkos podršci sporazumu, ne vjerujem da je odgovorno izložiti naciju riziku tom prijetnjom - zaključio je on.
Premijer Džonson je kazao da je prema njegovom uvjerenju predloženi sporazum najbolje rješenje. - Neću pregovarati sa EU o odgađanju niti me zakon na to primorava - rekao je Džonson, obraćajući se poslanicima nakon glasanja. Desetine hiljada građana izašle su na ulice Londona zahtijevajući novi referendum o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije.
Boris Džonson
Pobjeda
Feljton
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR– NOVEMBAR 1919.
15
3.
Patriotski i herojski čin Lazara Đurova Popivode » Piše: Slobodan ČUKIĆ
Okupator je narodnu podršku ustanicima prepoznao kao ključan faktor, pa je započeo i sa usavršavanjem represivnog mehanizma kojim bi se narod odvratio od te prakse, a čime bi se komite dovele u škripac. Jedan od značajnijih segmenata te strategije bila je reorganizacija žandarmerije. Trebalo je stvoriti policijsku organizaciju koja će biti nemilosrdna prema crnogorskim seljacima i postupati striktno po naređenjima i zamislima okupacione vlasti. Dakle, koja će biti nemilosrdna. Početkom septembra 1919. započeto je sa smjenjivanjem „nepouzdane“ domaće žandarmerije. Uporedo s tim počeo je da stiže „pouzdani“ žandarmerijski kadar iz drugih krajeva od koga su formirani leteći žandarmerijski vod ov i . M i h a i l ov i ć j e 22. septembra (po starom) javio komandantu II armijske oblasti u Sarajevu da su „prvi početci rada novoformiranih letećih žandarmerijskih vodova dali dobre rezultate. Bilo bi samo potrebno da se broj ovakvih vodova poveća i da se bezuslovno i što pre sva žandarmerija regrutovana sa ove teritorije odmah odavde ukloni i zameni žandarmima sa drugih teritorija“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 871). Radi ovoga je 27. septembra iz Sarajeva u Crnu Goru doveden i „iskusni“ žandarmerijski pukovnik Dragutin A. Hurkijevič. Mihailović je 20. novembra (po starom) izvijestio generala Stevana Hadžića ministra vojnog i mornarice KSHS da je već izvršena zamjena domaćih žandarma sa 455 žandarma iz drugih oblasti („Skrivana strana istorije“, Tom II, 872).
NAPAD NA TRANSPORT
Vraćamo se zbivanjima u Katunskoj oblasti. Ukoliko je i bio planiran, ustanički skup i dizanje ustanka u Cucama 25. septembra (po starom) nije mogao biti održan i izveden jer su šest dana ranije započe-
Srpska vojska na Cetinju
Komite su vodile teške borbe sa neprijateljem tokom 13 dana pri čemu je okupaciona vojska imala prednost u artiljeriji. Sukobi su počeli 19. septembra 1919. na Simunji u Bjelicama i nastavili se 20-22. septembra oko Ožegovice u Čevu, 22. septembra na Resni, 23-26. septembra oko Resne, Milušine pećine, Stavora, Dida i Vršnja, te od 27. septembra do 1. oktobra oko Prosenog dola, Lipe, Trnjina, Rovina i Graba te borbe u kojima je učestvovala i leteća žandarmerija i vojska. Jači okršaji izbili su 22. septembra (po starom) kada su ustanici pod komandom Dušana Vukovića ujutro u 7.30 sati napali srpski vojni transport na Resni u Bjelicama. Vojnicima su u pomoć priskočili čevski „omladinci“, a komitama je stiglo pojačanje pa su nadvladali neprijatelja. O tim borbama govori ustanički izvještaj izvorno datiran na 24. septembar (7. oktobar po starom) – datume iz tog dokumenta ćemo pratiti po starom kalendaru radi usaglašavanja s drugim dokumentima u kojima su datumi takođe navedeni po starom kalendaru. Uopšte, u praćenju ovih događaja veliki problem predstavlja datumska neusklađenost dokumenata. Ustanički dokumenti
su većinom datirani po novom, a okupacioni po starom kalendaru, što na momente iziskuje veliki napor da bi se u njima uočili detalji koji omogućavaju sravnjivanje.
POPIVODA
U okupacionim dokumentima se navodi da je u borbama od 22. septembra (po starom) poginuo Lazar Đurov Popivoda iz Bjelica, s konotacijom da je navodno nastradao u borbi s komitama, odnosno ubijen od njihove strane. Međutim, realnost je bila drugačija. U pomenutom ustaničkom izvještaju od 7. oktobra (po starom) izričito se tvrdi da je Popivoda ubijen od strane srpskih vojnika u Lješevom Stupu zato što nije htio da se bori protiv ustanika. Hrabri Popivoda je bio jedan od mještana koji su na
U okupacionim dokumentima se navodi da je u borbama od 22. septembra 1919. poginuo Lazar Đurov Popivoda iz Bjelica, s konotacijom da je ubijen od strane komita. Stvarnost je bila drugačija. Lazar Đurov je bio jedan od mještana koji su na silu regrutovani i ćerani da se bore protiv svojih plemenika. U ustaničkom izvještaju od 7. oktobra 1919. izričito se tvrdi da je Popivoda ubijen od strane srpskih vojnika u Lješevom Stupu zato što nije htio da se bori protiv ustanika. On je to svjesno odbio i zbog toga je platio glavom
Resna
Kućište u Lipi Cuckoj
silu regrutovani i ćerani da se bore protiv svojih bratstvenika i plemenika. On je to svjesno odbio i zbog toga je platio glavom. Riječ je o patriotskom i herojskom činu koji je, nažalost, prekrio veo zaborava.
TOPOVI
Prema ustaničkom izvještaju, komite pod komandom Krsta Popovića su vodili cjelodnevne borbe sa neprijateljem tokom 13 dana. Sukobi su počeli 19. septembra 1919. (po starom) na Simunji u Bjelicama i nastavili se 20-22. septembra oko Ožegovice u Čevu, zatim 22. septembra na Resni u Bjelicama, kao i od 23. do 26. septembra oko Resne, Milušine pećine, Stavora, Dida i Vršnja. Borbe su nastavljene od 27. septembra do 1. oktobra oko Prosenog dola, Lipe, Trnjina, Rovina i Graba („Skrivana strana istorije“, Tom II, 719720). Okupaciona vojska je pritom imala ogromnu prednost u artiljeriji koju komite nijesu pośedovale. Tako je u borbama oko Srpskog vrha 30. septem-
Stevan Hadžić
bra (po starom) na jednom mjestu od topovske granate poginulo troje komita. Srpski major Dušan Urošević, koji je komandovao neprijateljskom vojskom na tom području, izvijestio je da su komite „odneli iz borbe trojicu svojih ljudi“, te da se „misli da je taj njihov gubitak od topa“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 832). O toj prednosti dovoljno govore Uroševićeve riječi u opisu borbi od 1. oktobra (po starom): „Top je otpočeo dejstvo i to tako uspešno da je naš uspeh bio obezbeđen“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 833).
GOLIJA
Iz okupacionih izvještaja se vidi i đe je tih dana bio položaj ostalih komitskih grupa. Sa Golije je iz Krsca (mjesnog centra) javljeno da je u to mjesto 23. septembra (po starom) došlo 13 komita, na šta su se sudski činovnici razbježali. Među komitama su bili Miśa Nikolić, kaluđer Nikodim Janjušević, Mato Todorović, Anto Suphić (?) i Đuro Todorović („Skrivana strana istorije“, Tom II, 745). Svetozar Bogdanović je javio Miloradu Mihailoviću da je Radojica Nikčević sa svojom grupom 24. septembra (po starom) bio opkoljen od grahovske „omladine“ u Rakočima „kod kuće Petra Mrkova“ na prostoru Malog Pustog Lisca („Skrivana strana istorije“, Tom II, 730). Istog dana, 24. septembra, u Donjoj Markovini je četiri sata vođena jaka borba. Ustanika je bilo „oko 50 pod vođstvom Dušana Vukovića. Prema dobivenim izveštajima Vuković se
nalazi u Donjoj Markovini držeći se opštine Zagaračke put Danilov-grada“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 733). Prema izvještaju čevskog pisara od 29. septembra, Radojica Nikčević, Jovan Nikolić i Dušan Vuković su tog dana bili na području Čeva đe su se nakratko sukobili s patrolom žandarma („Skrivana strana istorije“, Tom II, 750).
„ORUŽANA RUKA“
Imamo i podatke o masovnom učešću mještana u borbi sa neprijateljem i masovnom hapšenju stanovništva. Dok su se u Cucama i Ćeklićima rasplamsavale borbe, major Đurašković je 20. septembra (po starom) doveo u Nikšić 132 uhapšena seljaka iz opštine Boanske. Dok je hapsio ljude po Boanu imao je okršaj sa komitama u kojem je ubijen jedan žandarm („Skrivana strana istorije“, Tom II, 716). Čedomir Jevđenijević je javio Miloradu Mihailoviću 24. septembra (po starom) da su Bjelice i Cuce prišli ustanicima („Skrivana strana istorije“, Tom II, 717). Sreski načelnik sa Čeva Blažo Begović bio je 24. septembra (po starom) sa svojom „omladinom“ u progonu ustanika u pravcu Tomića („Skrivana strana istorije“, Tom II, 730). Milorad Mihailović je javio Čedomiru Jevđenijeviću 25. septembra (po starom) da su se ustanicima iz okoline Čeva i sela Resne pridružili mještani iz Mikulića i Tomića i zapośeli krševe oko ta dva sela („Skrivana strana istorije“, Tom II, 736). (Nastavlja se)
16
Foto priča
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
MANIFESTACIJE KOJE JE POBJEDA ORGANIZ
Pobjeda
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Foto priča
17
ZOVALA POVODOM 75 GODINA POSTOJANJA Naš list je poklonio gimnazijama u Podgorici, na Cetinju i u Nikšiću po 75 sadnica. Sedam i po decenija je obilježeno i koncertima JU Zahumlje i KIC pop hora, koje je Pobjeda poklonila građanima i čitaocima
18
Pobjeda Auto
Vijesti
PROŠIRIVANJE
Tri najpoznatija brenda koja proizvode luksuzne i kvalitetne automobile, SUV modele i terence kompanije Jaguar, Land Rover i BMW će kako se najavljuje proširiti svoju saradnju pa će tako neki od budućih malih SUV modela britanskog proizvođača koristiti novu platformu „FAAR“ sa pogonom na prednje točkove, a na istoj platformi se nalazi i nova „serija 1“. Ova BMW-ova platforma bi mogla da ugosti i budućeg najmanjeg terenca iz poznte kompanije sa još poznatijim terencima, kompanije Land Rover, ali i novu generaciju modela Rendž Rover „ivoka“, kao i Land Rover „diskaveri sport“. Ove glasine su se pojavile nkon što su Bavarci nedavno najavili da će timovi stručnjaka BMW-a i JLR-a u Minhenu
GUDJIROVO RJEŠENJE Zima i snijeg uvijek su vozačima stvarali probleme, a i zahtijevaju da se na vozilu nalaze dobri zimski pneumatici jer je to garant sigurne vožnje po snijegu i ledu. Međutim kompanija Gudjir koja je poznata po proizvodnji kvalitetnih pneumatika ima za zimu svoje rješenje. Naime, sa novom tehnologijom je unaprijedio ponudu svoje „zimske obuće“ za automobile za seriju pneumatika „ultragrip“. Na „ultragrip performans +“ pneumaticima „trekšn protekt“ donosi novu smolu sa zadatkom da poboljša prilagođavanje točka zimskim uslovima, a novi „vinter grip“ na snijegu i ledu treba da pneumaticima obezbijedi više elastičnosti. Istom tehnologijom opremljen je i „ultragrip 9 pneumatik +“ koji je namijenjen za manje gradske automobile. Za laka teretna vozila predviđeni su „ultragrip kargo“ na kojima je takođe primjenjen „vinter grip“, dok unaprijeđena „šara“ treba da poveća izdržljivost.
Tehnika
Ipak se mora čuti
zajedno razvijati električne automobile i mjenjače najnovije generacije. Model koji koristi, ali i koji će biti „probni metak“, plod zajedničkog rada biće električni kompaktni SUV „iX3“ sa eDrive tehnologijom pete generacije.
DOZVOLJENO Koliko je aktuelna priča o elektro automobilima i njihova proizvodnja, ništa manje nije aktuelna ni tema o autonomnoj vožnji, pa su se tako skoro sve kompanije uključile u razvoj samostalnog kretanja automobila. Na ovom polju veliki korak su napravile kompanije Boš i Dajmler, jer su im državni organi njemačke savezne države Baden-Virtemberg u Mercedesovoj garaži muzeja u Štutgartu odobrili upotrebu zajedničkog sistema autonomnog parkiranja. Sistemu se pristupa preko aplikacije koja se instalira u „pametnom“ telefonu, i nakon toga vozač nije potreban. Ovo je dakle, prva na svijetu autonomna funkcija parkiranja i to bez vozača koja je ušla u upotrebu. Proces parkiranja se oslanja na kombinaciju „pametne“ strukture u garaži kompanije Boš, kao i automobilske tehnologije Mercedesa. Senzori u garaži nadgledaju koridor za vožnju i njegovo samo okruženje i obezbjeđuju informacije za usmjeravanje vozila. Kada je riječ o autonomnoj vožnji, ona ubrzano napreduje, ali se javlja jedan problem, a to je zakonodavstvo koje još uvijek ne gleda blagonaklono na to, jer je teško da se odredi ko je kriv ako dođe do neke nezgode.
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Komercijalna vozila
NOVI TROTINET Sve popularniji mali dvotočkaši na struju, a zvani trotinet, polako postaju potreba, a kod nekoga „robovanje modi“, eto ono čisto da ga imaju da su u nekom trendu. Da ne bi zakasnili za drugim kompanija, KIA je razvila novi prototip električnog trotineta koji se zasniva na konceptu koji je predstavljen još 2017. godine i to na sajmu „Zabavne elektronike CES“. Ono što ga odlikuje jeste pogon na zadnjem točku. Pokreće ga litijum jonska baterija od 10,5 Ah, a domet mu je 20 km i razvija maksimalnu brzinu od 20 km/h. Ono što ovaj trotinet razlikuje od konkurencije jesu pametna dizajnerska rješenja kao što je tristepeno slaganje koje omogućava manju masu od samo 7,7 kg.
PROBIJENA GRANICA Najmoćniji, najbrži i najluksuzniji sportski automobil kratko i jasno se zove „širon“, a djelo je olovke i ruku inžinjera iz kompanije Bugati. Upravo ovaj hiper-sportski model je nedavno postavio novi brzinski rekord probivši magičnu granicu od 300 milja na sat, odnosno 480 km/h. Ovaj brzinski rezultat ne bi mogao da se postavi da nisu urađene određene izmjene Endi u aerodinamici, ali i naravno pojačanom Valas osmolitarskom W12 kvad turbomotoru čija je snaga povećanja sa 1.500 na 1.600 KS. Sve ovo se dogodilo na test stazi kompanije Folksvagen u Njemačkoj i to na pravcu dugačkom 8,6 km. Za upravljačem ove „drumske rakete“ bio je proslavljeni britanski veteran iz svijeta trka i test vozač Bugatija, Endi Valas. Naravno, za ovakava poduhvat morala je da bude i odgovarajuća „obuća“, pa su tako korišteni specijalno konstruisani pneumatici Mišlen Pilot Kup 2. Ono što je interesantno jeste i to da su pri maksimalnoj brzini pneumatici ostvarili čak 68 rotacija u sekundi.
DVIJE DECENIJE Najpoznatiji Poršeov sportski model, ako ne i najpoznatiji sportski model u svijetu sportskih automobila, svakako je model „911 karera“. Model koji je kako je kročio na automobilsku scenu postao i ostao san svih koji žele lijep luksuzan i brz sportski model za svaki dan, dan koji će uvijek biti poseban za upravljačem ovog automobila. Upravo njegova verzija „911 GT3“ ove godine slavi 20 godina otkako je prvi put predstavljena ispod reflektora ženevskog sajmišta. U njegov razvoj učestvovao je legendarni reli vozač Valter Rerl koji je svoje bogato iskustvo nesebično prenio konstruktorima na čelu sa Rolandom Kusmaulom, trkačkim inženjerom Porše Motorsport ogranka. Jednako uspješan kao u prodajnim salonima „911 GT3“ bio je i na trkačkim stazama širom svijeta, i to ne samo u Sprint konkurenciji, već i u Enduras šmapionatima, neki od uspjeha podrazumijevaju i pobjede na 24 časa Spa Francoršamps, 24 časa Dajtone i 24 časa nirburgringa, na kojem je čak sedam puta trijumfovao od 2000. godin.
OZBILJNOST Elektirfikacija je zahvatila automobilsku industriju i to ozbiljno, tako da sada imamo kod skoro svih prozvođača u skoro svakom segmentu po jedan model na „trofaznu struju“. Tako i kompanija Mercedes u elektrifikaciji modela ima ozbiljne planove, a to se ogleda i kroz primjer drugog modela iz električnog ogranka kompanije „EQ“, a ovoga puta je u pitanju luksuzni ven koji je baziran na aktuelnoj „V-klasi“. Novitet nosi oznaku „EQV“ i koristi baterije kapaciteta 100 kWh i koje napajaju elektro-motor snage 204 KS sa 362 Nm obrtnog momenta.
Po fabričkim podacima maksimalna autonomija iznosi 405 km, mada za crnogorsku konfiguraciju puteva to je sigurno manje. Za punjenje baterije na 80 odsto kapaciteta potrebno je manje od 60 minuta.
ACOUSTIC VEHICLE ALERTING SYSTEM
U skladu sa direktivom koju je „naredila“ Evropska unija, od ove godine svi električni automobili, ali i hibridni moraju da imaju ugrađen generator vještačkog zvuka, kako bi ostali učesnici u saobraćaju, a prije svega pješaci, znali da su i oni tu
E
lektrični automobili su polako, ali sigurno postali naša stvarnost koja polako i sigurno osvaja svjetske drumove, ali isto tako pored svih savršenstava ipak postoje i neki nedostaci, a da ne kažem propusti proizvođača koji su možda u velikom poslu ili brzini i po nešto zaboravili jer električni automobil napraviti zaista je velika umjetnost. Takav jedan, da ga nazovem propust jeste sama „tišina“ električnog automobila. Naime, kao što se zna, oni ne proizvode nikakav zvuk tokom kretanja, pa tako postaju potencijalna opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, pogotovo pješake i bicikliste. Imajući sve ovo gore napisano u vidu, Evropska unija je donijela direktivu u kojoj se kaže da svi električni automobili od ove godine moraju da imaju ugrađen generator upozoravajućeg zvuka odnosno vještački zvuk da bi se znalo da su u saobraćaju prisutni. Osim električnih automobila „umjetnički zvuk“ moraju da posjeduju i hibridna vozila, kao i vozila sa pogonom na gorivne ćelije (uključujući autobuse i kamione). Mada je tiha vožnja jedna od glavnih prednosti elektroautomobila, ispostavilo se da je upravo ta tišina, posebno u gradskim uslovima vožnje, jedna od glavnih uzroka nalijetanja na pješake, koji još uvijek nijesu baš svjesni prisutnosti „nijemih“ automobila. Propisani sistem upozorenja koji je nazvan AVAS (Acoustic Vehicle Alerting System) je system koji mora automatski generisati kontinuirani zvučni signal i to u intervalu između pokretanja i brzine od približno 20 km/h, što odgovara vožnji automobila u nazad. Pri većim brzinama od 20 km/h, „umjetnički zvuk“ više nije potreban zbog
Specijalni zvučnici Da bi zvuk električnog automobila bio jak i jasan i stizao do onih kojima je „namijenjen“, biće ugrađeni spoljni posebni zvučnici koji će se nalaziti na spoljnoj strani vozila, ali veoma lijepo dizajnerski skriveni, a skladno promjenjivim i ponekada neugodnim uslovima okoline. Oni će morati biti posebno kvalitetni i otporni. Takođe, inženjeri u MTC-u paralelno rade da prema spoljnjem svjetlu ozvuče pretihe i stišaju preglasne automobile, ali se istovremeno trude da vozač i putnici u unutrašnjosti čuju što prijatniji zvuk.
buke koju tada stvaraju pneumatici, elektromotor kao i komponente prenosa snage, pa je tad automobil lakše akustički uočljiv i manje opasan. Električna vozila će uskoro morati da proizvode „umjetnički zvuk“ i u drugim svjetskim regijama, ali regulativa u njima nije posve ista kao što je u Evropskoj uniji. Primjera radi, u Americi se zvuk mora pojaviti čim vozač odabere program za vožnju iako vozilo tada još uvijek stoji, a mora biti čujan do brzine od 30 km/h. Ono što je zanimljivo jeste to da su istraživanja pokazala da ni vozači ne vole automobile koji ne proizvode zvuk, posebno pri promjeni režima vožnje, a naročito pri ubrzavanju. Mnoge su kompanije već ugradile različite generatore zvuka koji preko audiosistema simuliraju zvučnu sliku koja prija vozaču u kabini i ako automobil spolja zvuči sasvim drugačije. I dok se nastoji da električni
Fino ugađanje Da bi zvuk bio lijep i za svačije uši prijatno zadovoljstvo „Mercedesov tehnološki centar“ (MTC) koji se nalazi u Sindelfingenu u specijalizovanoj laboratoriji za zvuk naporno radi na stvaranju što prijatnijeg zvuka za električni model „EQC“ koji će ujedno biti i prvijenac ovog projekta. Za proizvodnju zvuka koriste se brojni posebni mikrofoni, pa čak i „pametna mjerna glava“ ili ti vještačka mjerna glava čiji je zadatak da simulira pravog vozača i tom prilikom snima sve šumove u unutrašnjosti automobila.
automobili postanu čujniji, nove direktive određuju i da oni automobili koje pokreću klasični motori moraju biti tiši. Tako je do 2016. godine gornja granica bila je 74 dB, a do 2026. godine ta se granica mora smanjiti na 68 dB. Mada se tih 6 dB razlike ne čine na prvo čitanje velikim, razlika u buci je velika. S obzirom na to da je skala u decibelima logaritamska, gdje 3 dB znače dvostruko više (ili upola manje), to znači da će automobili morati biti četiri puta tiši. Jedna od prvih žrtava nove regulative je upravo predstavljeni Mercedes „A45 AMG“, koji već ima prigušivače (lično mišljenje, zaista šteta) koji regulišu zvuk, a radi „meraka“ vozača i on baš kao i električni automobili unutra bolje zvuči nego spolja, jer su Mercedesovi inženjeri u kabinu „sproveli“ originalni zvuk.
Pobjeda Auto
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
19
Predstavljamo
ŠKODA KAMIQ
Savršeno uklopljen mali SUV
SUV modeli kompanije Škoda sve su atraktivniji. Tako je i najnoviji mali SUV ili krosover veoma atraktivan, a uz atraktivnost nudi i porodičnu prostranost. Čvrsto je izrađen i kao pojava je direktni konkurent modelima kao što su „nisan džuk“, „reno kaptur“ i „hjundai kona“. Djeluje veoma impresivno i po fotografijama privlači poglede koji se lijepe
Š
koda je kompanija koja na svakom automobilu radi polako i detaljno sa mnogo stila, a ti rezultati se vide kroz nove modele, a pogotovo za nju novu klasu SUV i krosover modela. Tako je bilo i sa krosover modelom „kamik“. Automobi koji će uskoro biti veoma tražena roba. Mladalački lepršavi dizajn u koji se veoma lako čovjek zgleda, a veoma jak adut jeste i prostranaost ovog modela. Sa dužinom od 424 cm ne samo da je osjetno veći od Folksvagena „t-kros“ (411 cm), nego za centimetar premašuje Folksvagen „t-rok“ (423 cm), svima ovim modelima „kamik“ će zaista pomrsiti račune. Osim dimenzija „kamik“ krasi i veoma pametna organizacija prostora, pa putnici sjede udobno kao u klasu većem automobilu. Kako fabrika kaže, na zadnjim sjedištima se takođe sjedi udobno i mogu se smjestiti
putnici visoki oko 190 cm. Oblik karoserije daje do znanja da „kamik“ bez problema može da služi kao prvi i jedini automobil u porodici, a tome svjedoči i zapremina prtljažnika koji sa kompletom za popravku pneumatika iznosi 400 litara, a sa preklapanjam zadnjeg naslona sjedišta raste na čitavih 1.395 litara. Poređenja radi, onaj u „t-roku“ ima 392 litra, „kona“ raspolaže sa 361 litrom, a Suzuki „vitara“ sa 375 litara. Sudeći po fotografijama, ono što oduševljava jeste veliki broj ladica u unutrašnjosti. Tako u prednjim vratima stane boca od 1,5 litara, a velika je i ladica koja se nalazi u prednjoj armaturi, a ništa manje nije niti ladica koja se nalazi ispod naslona koji se nalazi između prednjih sjedišta. Pored svega ovoga Škoda je mislila na sve, pa tako postoje i posebni odjeljci za smještaj ključeva, pametni telefon, čaše... Dio rešenja „Simply Clevr“ uz kišobran u vozaćevim vratima i strugalicom za led koja je ujedno i mjerač za dubinu šare pneumatika, a nalazi se u poklopcu rezervoara, tu su i plastične zaštite vrata. „Kamik“ baš kao model „skala“, na čijoj je platformi i nastao, „kotrlja“ na naprednoj koncernovskoj platformi MQB-AO, što joj omogućava da bude veoma stabilna na putu, što je takođe zasluga izuzetne torzione krutosti koja je dobijena obilnim korišćenjem visokočvrstog čelika, ali dotjeranog oslanjanja. U odnosu na model „skala“ ugrađene su duže opruge i amortizeri, na prednjoj
osovini montirani su krući stabilizatori, a dorađen je i servo upravljač. Rezultat svega je da vozač nema osjećaj da sjedi u automobilu koji ima klirens (udaljenost od tla) solidnih 19 cm i to je 4 cm više nego što nudi „skala“. Koliko god bio tvrd, kako kaže fabrika, „kamik“ nije neudoban kada se vozi po lošem putu ili lošem asfaltu. Plus svemu daje i to što karoserija dobro prigušuje vibracije, što osigurava putovanje u tišini. Da bi vožnja bila sigurna pomaže i brojna bezbjednosna elektronika kao što je automatsko kočenje i sistem zadržavanja u traci kojom se kreće automobil. Motori koji će pokretati „kamik“ su prava poslatica, tako je tu izvrsni turbobenzinac 1.5 TSI sa 150 KS i 250 Nm koji je opremljen sistemom „Active Cylinder Manegement“ sistem koji ovom poletnom motoru omogućava da na manjem broju obrtaja radi na samo dva cilindra i pritom troši kao hibridni automobil. U ponudi će se naći i provjereni dizel motor zapremine 1.6 TDI sa 115 KS čiji su aduti veoma niska potrošnja kao izdržljivost. Opremljen SRC katalizatorom kao sistemom AdBlue kao i filterom čestica moći će da ulazi
u svaki grad. U ponudi će biti i osnovni motor, upečatljivi turbobenzinac 1.0 TSI, koji vjerno pokreće niz modela pa i broj veći „karok“, pa neće biti veliki iznenađenje da će „kamiku“ da paše kao „saliven“. Posebno u snažnijoj varijanti sa 110 KS, koja osim veće snage (slabija ima snagu od 95 KS) donosi i šesostepeni mjenjač. Kada pomenuh mjenjače reći ću i to da su u ponudi manuelni sa šest stepeni prenosa i automatski sedmostepeni DSG. Ponovo ću se vratiti na unutrašnjost jer zaslužuje. Ono što dominira unutrašnjošću jesu digitalna instrument tabla dijagonale 10,25 inča sa grafikom anolognih instrumenata, kao i ekran multi medijalnog sistema na vrhu centralne konzole koji je dostupan sa dijagonalama 6,5, 8 ili 9,2 inča. Predstavnici kompanije navode da je ekran dijagonale 9,2 inča orijentisan ka vozaču, te da je najveći u segmentu. Tu je i ambijentalno osvetljenje dostupno u tri boje: bijela, crvena i bakar. Kupci automobila će moći sami da odluče koje boje žele da budu šavovi na presvlakama sedišta. Kao opcija je dostupan i volan sa grijačima. Za kraj ću dodati da se „kamik“ „kotrlja“ u zavisnosti od izbora na 16, 17 ili 18 colnim pneumaticima. Dakle, ovo je gradski SUV koji dolazi iz Češke i koji puca na sam vrh klase bez obzira ko mu stoji sa druge strane i koliko je taj neko drugi jak i popularan.
Foto: Internet
Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ
20 Horoskop
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije
Đotiš bioritam (21.10-27.10) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.
Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.
Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i
Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog traje do nedjelje u 12:01. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.
Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.
Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK
Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istraj-
znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje niji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.
Mjesec u Djevici
PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.
Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...
Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.
prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u nedjelju od 7:53 do ponedjeljka u 4:38, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.
Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.
Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje
da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.
Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK
Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jed e t e i p i j e t e . I z b j e g av a j t e konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.
Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK
Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.
SRIJEDA I ČETVRTAK
Tranzit počinje u srijedu od 11:43. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravl j e i v i t a l n o s t . Už i v a ć e t e u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.
PETAK I VIKEND
Tranzit počinje u petak od 12:53 i traje do nedjelje u 12:01. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.
Pobjeda
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Enigmatika
21
22
Enigmatika
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Marketing
23
24
Oglasi i obavještenja
MalI oglasI NEKRETNINE CENTAR Podgorice - izuzetna poslovna rezidencija 730m2 sa privatnim parkingom. Hercegovačka 64. Prodajem. Tel. 069/867-791 1
CENTAR – ulica Hercegovačka savremen lokal 415m2 sa vlastitim parkingom, jedinstven izuzetan po svim kriterijumima. Prodaja. Tel. 069/871-452 2 CENTAR – ultramoderna poslovna zdraga bruto 817m2 nekoliko koraka od Ulice Slobode sa privatnim parkingom. Prodajem. Tel. 00381631663331 3
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
UslUgE
Posljednji pozdrav svom drugu
KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 5
Pobjeda
DIMITRIJU LEKIĆU od RANKA NIKOLIĆA sa porodicom
903
Дана 19. октобра 2019. у 81. години умро је наш драги
БОГИЋ Новичин ВУЈИЧИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 20. октобра од 11 до 16 часова и 21. октобра од 11 до 15 часова када ће се обавити и сахрана на градском гробљу у Никшићу.
Ожалошћена породица: супруга РАДУША, брат ВУКИЋ, сестре МИЛЕНКА, НЕВЕНКА и РАДЕНКА, снаха РАДОЈКА, синовци, синовице, сестрићи и сестричне и остала бројна родбина
904
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Posljednji pozdrav
25
Sa bolom i tugom opraštamo se od našeg uvaženog kolege, druga i prijatelja
DEJANU POPOVIĆU
DEJANA POPOVIĆA
službeniku Fonda PIO Crne Gore
Tvojim preranim odlaskom naš kolektiv ostaje bez dugogodišnjeg predanog i savjesnog radnika, odgovornog i poštenog pregaoca, omiljenog kolege i čovjeka.
S poštovanjem i zahvalnošću
SINDIKAT FONDA PIO CRNE GORE
DIREKTOR i KOLEKTIV FONDA PENZIJSKOG i INVALIDSKOG OSIGURANJA CRNE GORE
898
899 Umrla je naša draga sestra
Dana 18. oktobra 2019. u 68. godini preminula je
DEJAN POPOVIĆ VIŠESLAVA BEBA BURIĆ
Sa neizmjernom tugom opraštamo se od našed Deja. Zbogom dragi prijatelju.
MIJO, LELA, IVANA i MARKO
BRANISLAVKA Miškova MAŠNIĆ rođena Kostić
Uvijek ćeš biti u našim srcima.
Brat MILIVOJ BATO i sestra BRANKA
905
900
Sahrana je obavljena u krugu porodice 19. oktobra 2019. godine u 11 časova na groblju u Nikšiću iza Manastira.
Ožalošćeni: suprug MIŠKO, sinovi ĐORĐIJE i IVICA, braća MLAĐEN i ĆIRO, sestre MILICA, BORKA, DARA i KAJA i ostala rodbina MAŠNIĆ i KOSTIĆ
865
Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki
Dana 19. oktobra 2019. u 78. godini umrla je naša draga
ČEDOMIR KALEZIĆ
VIŠESLAVI BEBI BURIĆ
Ponosni što smo tvoji. Čuvaćemo te od zaborava.
DANICA Radojeva RADOJEVIĆ
DRAGAN, GORDANA i MILETA sa porodicama
Tvoji: SAVO, MAJA, IVA i LUKA
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 20. oktobra 2019. godine od 9 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Kolašinu.
Ožalošćene porodice RADOJEVIĆ i PEROVIĆ
902
901
897
26
Oglasi i obavještenja
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Обавјештавамо вас да је 18. октобра 2019. у 51. години изненада преминуо наш драги
Pobjeda
Posljednji pozdrav
DEJANU POPOVIĆU
DIMITRIJI LEKIĆU
SUZANA i JOVO PAJOVIĆ FAMILIJA PEJAKOVIĆ
ДИМИТРИЈЕ ДИМО Блажов ЛЕКИЋ
895 Дана 19. октобра у 11 часова у 58. години изненада је преминуо
863
Саучешће примамо у градској капели Чепурци 19. октобра од 10 до 16 часова и 20. октобра од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити 20. октобра у 15 часова на гробљу Доња Сеоца Црмница.
ДЕЈАН Александров ПОПОВИЋ
DIMITRIJE
Ожалошћени: супруга ГОРДАНА, кћерке МИЛИЦА и АНЂЕЛА, син БЛАЖО и остала бројна родбина Posljednji pozdrav
MILORAD LAĐIĆ
Саучешће примамо у градској капели Чепурци 20. 10. 2019. од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана на истом гробљу 889
893 Ожалошћени: супруга МИРЈАНА, кћерка АНА и МИЛЕНА, брат ДУШКО, братаничне ИВАНА и ЈОВАНА и остала родбина
С тугом и поштовањем опраштамо се од тебе драги куме
Dragi tata
885 Ovim putem obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naš voljeni
ČEDOMIR KALEZIĆ
ДИМО Много је успомена и лијепих сјећања који неће дати да те заборавимо.
ДЕЈАН БУШКОВИЋ са породицом
Ti si me naučio da je smirenost jača od emocija, a čutanje glasnije od krika. Ako ćutiš, čuće te samo onaj koji te voli. Od sada ti si moja tišina. Hvala ti za svu pažnju, poštovanje i bezuslovnu ljubav koju si nam pružio. Voljeni ne umiru, žive vječno u nama.
VESELIN BRNOVIĆ diplomirani inženjer Tvoji: NATAŠA, ČEDO, STEFAN i VIKTOR preminuo 18. oktobra 2019. i sahranjen u krugu porodice.
Ožalošćeni: supruga ANDREJA, sin DEJAN, kćerka MAJA, snaha SAŠA, unuci ANJA, NINA, STEFAN i zetovi IVICA i VASILIJE
894 Opraštamo se od našeg dragog ujaka
890 Posljednji pozdrav prijatelju
887
VESELINA BRNOVIĆA
Posljednji pozdrav dragom i poštovanom
Neka tvoja duša počiva u miru.
ČEDU KALEZIĆU Tvoje sestrične VOJKA MILANOVIĆ i ZAGA MRČARICA sa porodicama
891
BORO VUKOTIĆ sa porodicom
888
čika VESU Dana 21. oktobra navršava se godina od smrti voljene sestre i tetke
IVAN i RANKA KARADŽIĆ sa porodicom
VELIKE Božove PEJOVIĆ Draga naša Lika, sa radošću se sjećamo tvojeg vedrog duha, životne snage, plemenite duše i dragih trenutaka provedenih sa tobom, koje vrijeme neće i ne može izbrisati.
892
MILEVA, MOMO i SLAVICA MARTINOVIĆ
e-mail: oglasno@t-com.me
896
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Dragom rođaku
27
Četrdeset dana je od smrti mog jedinog brata i ujaka Dana 19. oktobra 2019. u 78. godini umrla je naša draga
DIMU LEKIĆU
VESELINA Ilijinog BUŠKOVIĆA
Posljednji pozdrav. Počivaj u miru.
JOVAN Stankov LEKIĆ
877
Dana 18. oktobra 2019. u 79. godini preminuo je naš dragi
MIOLJKA MICA Uroševa STANKOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 19. oktobra od 13 do 16 časova i 20. oktobra od 10 do13 časova kada polazimo za Mokro Šavnik gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Ožalošćeni: braća DRAGIŠA i LJUBOMIR, bratanične DANIJELA, ŽELJKA i VESNA, bratanići DEJAN, OBRAD i ĐURO, snahe KOSA, DOBRILA, NASTAZIJA i VANJA unučad i ostala rodbina
879
Kad srce i duša zabole, vrijeme nije lijek, već jača bol koja ne prolazi. Postojiš u svakoj mojoj suzi jedini brate, postojaćeš zauvijek. Tuguje za tobom. Sestra GOSPAVA i sestrične RAJKA i ANKA sa porodicama 857
Дана 21. октобра 2019. навршава се година од смрти наше драге мајке, сестре и бабе
Dana 19. oktobra 2019. u 91. godini preminula je naša draga
ВЕЛИКЕ Б.
ČEDOMIR Savov KALEZIĆ
рођ. Јанковић и девет година од смрти нашег драгог оца, ђеда и стрица
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 19. oktobra od 10 do 15 časova i 20. oktobra od 9 do 12 časova. Sahrana će se obaviti 20. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju Novo Selo, Danilovgrad. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sin SAVO, kćerka NATAŠA, brat RADOVAN, sestre BOSILJKA, ŽANKA, DARINKA i OLGA, snaha MAJA, braća od stričeva, brat od tetke, sestra od tetke, sestričići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina KALEZIĆ
MILUŠA Miloradova RAIČEVIĆ rođena Ćetković Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 19. oktobra od 14 do 16 časova i 20. oktobra od 10 do14.30 časova kada se kreće za selo Laz gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.
БОЖА М.
Ožalošćena porodica: sinovi BOŽIDAR i SVETOZAR, ćerke VINKA, GARA i BEBA, snahe BISERKA i DALIBORKA, unučad, praunučad i ostala rodbina RAIČEVIĆ i ĆETKOVIĆ
ПЕЈОВИЋА Успомена на Вашу доброту, пожртвованост и племенитост обавезује да Вас достојанствено и са љубављу носимо у срцу. Живјећете у нашим сјећањима јер вријеме не може избрисати успомене на све срећне године које смо провели заједно. Почивајте у вјечном миру.
880
POMENI Dragi naš
852
ВАША ПОРОДИЦА 858
Dana 19. oktobra 2019. u 68. godini iznenada je preminuo naš dragi Navršila se godina od smrti našeg dragog
VIDOJE VUČKOVIĆ Četrdeset dana od kada je prekinuta tvoja mladost, tvoja velika volja i borba sa teškom bolešću. Otišao si onda kada je trebalo da živiš, da stvaraš porodicu, da se raduješ svakom novom danu...
MILUTIN KARLO Obrenov NIKČEVIĆ
Tužne zbog tvog preranog odlaska čuvaju te u srcu MAJA, IRENA i IVANA
884 Saučešće primamo u kapeli u Straševini 19. oktobra od 14 do 17 časova i 20. oktobra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.
PREDRAGA V. ĐUROVIĆA
Deset godina
Deset godina
Ožalošćeni: sestre MILKA i VERA, sestrići VOJISLAV, VLADIMRI i VESELIN, sestrične VALENTINA i VOJISLAVKA, ujak BLAGOTA, braća od stričeva DUŠKO i MIŠKO, sestre od stričeva, braća i sestre od ujaka, tetaka kao i mnogobrojna rodbina NIKČEVIĆ i STEVOVIĆ
876
Ne postoje riječi kojima možemo opisati koliko nam fali tvoja plemenita duša, ljubav i toplina zagrljaja. Nedostaješ... HELENA i VESNA 853
BEBA POPOVIĆ
BEBA POPOVIĆ
Draga sestro, dobrota tvoje duše, tvoja plemenitost zaslužuju poštovanje, zahvalnost i vječno sjećanje.
Majko, srce me boli, boljeće dok sam živa za tobom.
ĆEKO i ROSA
Posljednji pozdrav mojoj dragoj strini 866
Četrdeset dana je od smrti našeg dragog
Tvoji: RANKA, IVAN i VASILIJE 867
Dana 20. oktobra 2019. navršava se šest godina od smrti mog voljenog bratanića
MILANA NENEZIĆA
IKI
Čuvaćemo sjećanje na tebe i tvoj častan lik.
Voljeni nikad ne umiru.
Počivaj u miru. MIŠKO VICKOVIĆ 874
ANDRIJE Đ. VUJOVIĆA
Porodica VUJOVIĆ
Tetka LJILJA, tetak PAJO i brat od tetke VUKAŠIN MILIĆEVIĆ 875
851
28
Oglasi i obavještenja
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Година је од смрти
TUŽNO SJEĆANJE
Četrdeset dana od smrti našeg dragog
Живот нестаје у тренутку, А сјећања на тебе остају. Вољени брате почивај у миру.
20. 10. 2012 – 20. 10. 2019. Sinovi RAJKO i DARKO
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog
VIDOJA Đokinog VUČKOVIĆA
ДРАГА Крстова САМАРЏИЋА
SLOBODAN Mićkov ŽARIĆ
Sine, teško se mirim sa istinom da te više nema. Tvoja želja za životom je bila jaka, ali si posljednju bitku izgubio i sada te ništa ne boli. Otac je ostao bez života samo neizmjerna praznina, bol, tuga, suze i sjećanje ostaje koje nikada neće izblijediti. Tvoj duh, osmijeh i veliko srce ostaje da živi u meni. Ponosan sam što sam te imao, uvijek ćeš biti dio mene. Počivaj u miru sine moj. Uža porodica će u nedjelju, 20. oktobra obići tvoju vječnu kuću.
VIDOJA VUČKOVIĆA Počivaj u miru sa anđelima.
Твоја сестра ДЕСЕ 864
856
Stric GOJKO VUČKOVIĆ sa porodicom
SJEĆANJE na naše
Tvoja porodica: otac ĐOKA, stric GOJKO, strine VESNA i MAJA, brat od stica ILIJA, sestre od strica ŽANA, IRENA i IVANA sa porodicama i ostala rodbina
872
862
Dragi brate i ujače
GRUJA
DUŠANKU
Pobjeda
Godinu nije sa nama naš
LJUBICU
NOVAKOVIĆ Uvijek ste u srcu vaših voljenih…
DRAGO SAMARDŽIĆU Godina je prošla, a žalost i tuga u našim srcima su velike kao i onog dana kad si nas napustio.
Vaši: DULE, VESNA, DANILO, MARTA i ALEKSA… 868
IVAN B. JANKOVIĆ
Sestra MILEVA sa porodicom 859
SJEĆANJE
S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik.
Šest je mjeseci od smrti
TVOJA PORODICA
STEFANIJA Šćepanova BAROVIĆ 2016 – 2019. Sin SVETOMIR sa porodicom
SLOBODANA Mirkovog PERIŠIĆA S ljubavlju i poštovanjem. Počivaj u miru. 860
861
IVAN
883
21.10.2014 - 21.10.2019.
MILAN Tripkov GREDIĆ
Bio si i ostao naša ljubav i ponos. U srcu i mislima uvijek sa tobom. Volimo te.
MARINA, SPASOJE, NATAŠA i ALEKSA
854
MILAN Tripkov GREDIĆ
Godine nijesu umanjile našu ljubav prema tebi i ponos što smo te imali, ali ni tugu zbog tvog preranog odlaska.
Majka RADA, braća RISTO, TOMISLAV, VESELIN i VUKAŠIN, snahe LJUBINKA, ZORA, DRAGANA i TAMARA, sinovci i sinovice NIKOLA, MARIJA, ANDRIJA, DUŠAN, LAZAR, TRIPKO, KSENIJA, MAJA, DANILO, JELENA i MATIJA
855
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
29
Pola godine je od smrti naše drage i voljene
IKE Vladove MITROVIĆ Vrijeme prolazi i ne mijenja ništa. Podjednako nam nedostaješ u svim trenucima naših života. Sjećanja su česta utjeha, a njih si nam sa ljubavlju podarila toliko da ih je nemoguće potrošiti. U nedjelju, 20. oktobra u krugu najuže porodice ispunjeni ponosom i neizmjernom tugom posjetićemo tvoj vječni dom u Gornjoj Markovini.
Tvoja FAMILIJA
882
Navršava se godina od smrti našeg dragog
Srećo! Živote! Ljubavi naša Danas je tvoj 35. rođendan
IN MEMORIAM Godina je od smrti našeg supruga, oca i đeda
VESKA DURKOVIĆA
NIKOLA ĆUPIĆ
S poštovanjem čuvamo te od zaborava.
DRAŽEN RADULOVIĆ sa porodicom
BOŽIDARA Nikolinog BAROVIĆA Naša jedina želja je da te jako zagrlimo za ta tvoja snažna ponosna ramena, da poljubimo tvoje čisto lice i osjetimo najljepši miris na svijetu. Ostaje nam samo da poljubimo tvoju sliku, i nosimo tugu u nama. Volimo te najbolji čovječe na svijetu.
S ljubavlju i tugom,
871 PORODICA Majka BILJANA i sestra NIKOLETA
Danas se navršava godina od kada nije sa nama naša
881
873
SJEĆANJE
Četrdeset je dugih i teških dana od smrti našeg dragog i mnogo voljenog
MILICA MILA Brankova GAZIVODA Sa puno ljubavi poštovanja i ponosa čuvamo uspomenu na nju. Sestra MIRJANA CULE, sinovi IVAN i GORAN sa porodicama 870 Dana 20. oktobra 2019. prošlo je trinaest godina od smrti našeg dragog
Stefane, sunce naše milo, teško li je živjeti bez Tebe. Boli, sine Tvoj prerani odlazak, Tvoja mladost, Tvoji nedosanjani snovi, boli praznina. Spavaj, sine Stefko mirnim snom, a mi Te u srcu nosimo i volimo do kraja života. Nećemo Te zaboraviti, jer i sunce kad zađe ne nestane. Volimo Te baba DESANKA, ujak DEJAN, ujna DANIJELA i braća SAVO i ALEKSA
MILORADA MIŠA MAŠANOVIĆA Nedostaješ nam. 869
MIHAILO Blažov TOMANOVIĆ
STEFANA
PORODICA
pukovnik JNA Daleko od rodne grude već dvadeset godina počiva moj dragi stric, često ga se sjeća, pominje i od zaborava čuva DRAGAN VIDOV 878
OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”
886
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@t-com.me
1111
30
TV program
Pobjeda
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
FILM
PRVA TV 23:00
SERIJA
Pobjeda RTCG 1 21:30
Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
desk@pobjeda.me
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
Partneri u zločinu
Šaolin
RTCG 1
06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Obrati pažnju, r. 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Partneri u zločinu, r. 17:20 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Naučno-obrazovni program 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Partneri u zločinu, s. 22:35 Dnevnik 3 23:15 Džungla, film 00:55 Okvir, r. 02:10 Mostovi, r. 02:40 ABS, r.
RTCG 2
07:00 08:00 10:00 13:00 14:10
16:10
17:40 18:00 19:10 19:30 19:50 22:00 22:30 00:00 00:30 02:00 03:50
Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Dnevna soba Sportska subota, r. Košarka: Mornar Partizan, ABA liga, 3. kolo, snimak Rukomet: Budućnost Vlčea, liga šampiona, 3. kolo, snimak Intro Miss Globe, r. Sanjajući Murakamija, film Intro Miss Globe, r. Koncert Košarka: Budućnost Voli - Primorska Sedmi kontinent Krivica, film Intro Miss Globe, r. Košarka, Budućnost Primorska, snimak Sport klasik Koncert
PINK M
05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva
18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga
TV PRVA
04:30 07:45 09:00 09:15 10:15 12:00 14:00 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 01:05 01:30 02:30 04:30
Paramparčad, r. Kralj lavova, film Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Nikad nije kasno, r. Zlatni krug, r. Zvezde Granda specijal, r. Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Nikad nije kasno Šaolin, film Ekskluziv, r. Na mjestu zločina sa Mašanom, r. Šaolin, r. Milost, r.
07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00
NOVA M
06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Larin izbor, r. 13:12 Sportisimo 13:25 Kapital 15:40 Strasti Orijenta, r. 16:05 VIP kuvar 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Dva smo svijeta različita, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:30 Pravično ubistvo, r. 02:15 Autsajder, r. 03:50 Ljepša strana bijesa, r.
RTV BUDVA
Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls
VIJESTI
07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Izgubljeni u svemiru, r. 09:55 Žogarija 12:00 Vijesti 12:06 Sve o Šmitu, r. 14:00 Vijesti 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Srećković, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Opasni metod, film 00:05 Mračni vitez, r.
07:30 08:00 11:00 12:00 15:00
A1 TV
16:30 17:00 17:15 18:15 20:00 20:15 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00
Glas Amerike Dječja TV Lopta, s. Weekend film, r. Priče sa Mikijem Dragićevićem Klub A Business, r. TOP A1, info. emisija Vrhovi Balkana, s. Weekend film TOP A1, info. emisija Muzika Balkana TOP A1, info. emisija Prč u petak, r. Al Jazeera vijesti Showroom Repriza
18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00
Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.
777
18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00
Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film
07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00
Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info
Pobjeda
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Marketing
31
Magazin
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
IZOŠTRENO
Poznati muzičar ponovo u Beogradu
Nik Kejv u junu u „Štark areni“
BEOGRAD – Nik Kejv i bend The Bad Seeds najavili su proljećnu evropsku i britansku turneju za 2020. godinu u okviru koje stižu i u Srbiju. Koncert u Beogradu biće održan 4. juna 2020. godine u „Štark areni“.
Sedamnaesti album benda Nika Kejva i The Bad Seeds ,,Ghosteen“, objavljen je na digitalnim platformama 4. oktobra i širom svijeta je okarakterisan kao najbolje izdanje benda u dosadašnjem radu. Vinil i CD će se naći u prodaji
u petak, 8. novembra. Kako su najavili organizatori, Charm Music Serbia, ulaznice će biti u prodaji od petka, 25. oktobra od 10 časova, na nickcave.com, na tickets.rs, kao i na prodajnim mjestima Ticket Visiona.
CBS najavio rimejk
Kojoti ekranizovali numeru ,,Oprosti što te volim“
Glavne uloge u spotu tumače Pia Vrdoljak (ćerka frontmena Kojota, Alena Marina) i Vili Gobac (sin frontmena Psihomodo popa, Davora Gobca). – Ta pjesma nam je od početka bila centralna stvar sa novog albuma i mnogo nam je bitna. Tako da smo režiju prepustili najboljem reditelju, a to je oduvijek bio Radislav Jovanov Gonzo – izjavili su članovi benda o novom singlu i spotu. Reditelj spota, Radislav Jovanov Gonzo, kazao je da ovo samo vizuelna asocijacija na puno mladih, pa i starijih parova koji se vole, kako se već vole. - Kao da su stalno u tom obostranom začaranom krugu ljubavi, ljubomore, strasti i mržnje. Teško im je da budu zajedno, a ne mogu jedan bez drugog – poručio je. Aktuelni album ,,Sve je pod kontrolom?“ rok kritika jednoglasno je proglasila najkvalitetnijim albumom u opusu Kojota i ocijenili ga najboljim rok albumom godine u Hrvatskoj.
Centralna pjesma sa novog albuma RADISLAV JOVANOV GONZO
ZAGREB - Grupa Kojoti predstavila je spot za pjesmu ,,Oprosti što te volim“ sa aktuelnog četvrtog studijskog albuma objavljenog u martu ove godine.
,,Otkačena plavuša“ se vraća na ekrane LOS ANĐELES - ,,Otkačena plavuša“, jedna od najgledanijih komedija iz devedesetih, uskoro će doživjeti rimejk i to kao jednosatna serija u produkciji televizijske kuće CBS TV Studios koja posjeduje prava na originalni film. Kojoti se spremaju za snimanje dokumentarnog filma o grupi, a početak je zakazan baš za 25. oktobar na dan promocije albuma ,,Sve je pod kontrolom?“, Film, čiji službeni naziv još nije poznat, počinje u Tvornici kulture i tokom
naredne godine pratiće bend na nastupima. O 25 godina Kojota pričaće bivši i sadašnji članovi, muzičari, kritičari i fanovi, a osim materijala snimljenih za potrebe dokumentarca biće korišćeno i mnoštvo dosad ne-
R.E.M predstavio remiks pjesme ,,Let Me In“
Napisana u čast Kurta Kobejna
Pobjeda AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ
32
1994. godine koja je napisana u čast Kurta Kobejna, godinu nakon njegove smrti. Basista Majk Mils je rekao da su ,,Let Me In“ počeli kao ,,ljutito melanholičnu“ pjesmu, prije nego što je Majkl Stajp počeo da piše riječi. Nova verzija ove pjesme je sirovija, pa vokal igra glavnu ulogu, a sintisajzeri iz originala su zamijenjeni tamburom. ,,Let Me In“ će se naći na predstoLOS ANĐELES – Američki injećem reizdanju albuma ,,Mondirok bend R.E.M predstavio je ster“ koje izlazi povodom 25 goremiks pjesme ,,Let Me In“ iz dina od objavljivanja albuma.
prikazanih arhivskih snimaka. Scenarista i autor filma je Jadranko Pongrac koji potpisuje desetak dokumentarnih filmova razne tematike od kojih se posebno ističe ,,Oči u magli“ o legendi hrvatske muzičke scene, Zdenku Franjiću.
Fanovi jednog od najpopularnijih tinejdžerskih filmova se dobro sjećaju Šer Horovic (Ališa Silverston), modno osviješćene kalifornijske tinejdžerke koja je tek polazila u srednju školu i uplitala se u svu dramu koju taj period nosi. Rimejk, ipak, neće biti usred-
sređen na Šer, već na njenu drugaricu Dion, koju je u filmu iz 1995. godine igrala glumica Stejsi Deš. Naime, serija počinje tako što je Šer, najpopularnija devojka u školi, nestaje i njena najbolja drugarica Dion, mora da uskoči u njene cipele. Kako su producenti najavili, ova serija biće mješavina ,,Mean Girls“ filma i serije ,,Riverdejl“, a kako su tinejdžeri jedni od najvećih kupaca na svijetu, obilovaće odjećom, aksesoarima i obućom... Scenario potpisuju Džordan Redout i Gas Hiki, isti duo koji je radio i na seriji ,,Vil i Grejs“.
Šezdeset najljepših žena svijeta boravi u Crnoj Gori
Misice posjetile Tuzi PODGORICA – Nakon Tivta, šezdeset, zvanično najljepših žena, kandidatkinja za takmičenje „Miss Globe 2019“, posjetile su u petak opštinu Tuzi. Njih su dočekali potpredsjednik Ivan Ivanaj, direktor Turističke organizacije Tuzi, Leon Berišaj i direktor preduzeća Komunalne
djelatnosti Nikola Camaj. Predstavnici opštine čestitali su kandidatkinjama i poželjeli sreću na finalnom takmičenju i istovremeno im se zahvalili što su odlučile da posjete njihovu opštinu između svih ostalih. Finale takmičenja ,,Miss Globe 2019“ održaće se sjutra u hotelu ,,Otrant“ u Ulcinju.
Ovu manifestaciju organizuje ,,Deliart Association“, a biće direktno preno-
šena na nacionalnom javnom servisu, Televiziji Crne Gore.
Arena Pobjeda
Rukometašice Budućnosti bolje od Valčee (23:19) u derbiju 3. kola grupne faze Lige šampiona
IGRA I POBJEDA VRATILE OSMIJEH
Str. 8-9.
D. MIJATOVIĆ
Nedjelja, 20. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4571
2
Arena
Telekom 1. CFL
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
SMJENA NA ČE
,,Plav PODGORICA - Budućnost je profitirala duplo u 12. kolu Telekom 1. CFL - ,,plavi“ su savladali Kom i preuzeli ulogu lidera od Sutjeske koja je juče izgubila u derbiju od Iskre.
Vujačić slavi pobjedu pod Golubinjom
Rudar drugi put u prvenstvu savladao Titograd
Po notama Vujačića PLJEVLJA - Fudbaleri Rudara ostvarili su četiri pobjede u dosadašnjem dijelu prvenstva, od toga dvije protiv Titograda jednu na Starom aerodromu (1:0) i drugu još ubjedljiviju juče pod Golubinjom (3:1). Meč u Pljevljima prelomljen je u prvom poluvremenu kada je domaćin stigao do dva gola prednosti, dok je u nastavku dovršio posao. ,,Romantičari“ su, doduše, na početku drugog poluvremena uspjeli da se vrate u rezultatsku neizvjesnost, ali da poprave bodovni saldo nije im dozvolio ponajbolji akter na terenu - Vule Vujačić, koji je mrežu gostiju pogodio u 32. i 71. minutu. - Kako bi drugačije igrali nego ovako protiv tima koji se bori za vrh. Čekali smo svoju priliku i dočekali je. Taj naš rad tokom dvije sedmice pauze se isplatio. Trenirali smo dva puta
dnevno i vidjelo se da smo popravili fizičku spremu. Ovo je velika pobjeda za nas, ali već smo je arhivirali i mislimo na sljedeće utakmice. Sjetite se prije nešto više od dva mjeseca kada smo bili ovdje kakva je bila atmosfera, a sada je to sasvim druga priča - rekao je nakon utakmice trener Rudara, Edis Mulalić. Rudar je igrao tečnije, disciplinovanije i konkretnije u napadu, za razliku od Podgoričana koji su stvarali šanse, brojčano i više od domaćina, ali realizacija i bila loša, baš kao i koncentracija u zadnjoj liniji. Pljevljaci su poveli srećno, već u šestom minutu - Vujačić je šutirao, lopta se odbila od Vukovića, a potom je golman Ivanović nesmotreno usmjerio u svoju mrežu. Titograd je zaprijetio preko Miličkovića koji je loše reagovao i propustio priliku da pogodi metu iz dobre pozicije, a umalo nakog toga Kašćelan nije pogodio
autogol. Preživio je Rudar dvije situacije koje su mirisale na izjednačenje, a onda je duplirao ptrednost - uradio je to Vujačić koji je bio neumoljiv nakon uigrane akcije saigrača. Samo što je krenuo nastavak, ,,romantičari“ su smanjili rezultatski minus - sve bolji Vukčević je ostao sam na ivici šesnaesterca i lijepim udarcem savladao mladog Helića. Napadali su Podgoričani, bili blizu izjednačenja, ali to nije dozvolio Vujačić koji iskoristio asistenciju Markovića i novim golom prelomio utakmicu. - Istina je da smo imali više lopti u nogama, stvorili desetak prilika za gol, ali nijesmo uspjeli da dođemo do pozitivnog učinka. Rudar je iz četiri šanse dao tri gola. Ovo je bila slična utakmica onoj koju je Rudar dobio i na Starom aerodromu, kada nas je skupo koštala dekocentracija naših igrača u odbrani. Nijesmo odigrali loše,
Rudar
3
Titograd
2
10
Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 400. Sudija: SavoVujović (Cetinje). Golovi: 1:0 Ivanović (ag) u 6, 2:0 Vujačić u 32, 2:1 Vukčević u 47, 3:1 Vujačić u 71. Žuti kartoni: Janketić, Mrdak, Kašćelan (Rudar), Činedu, Raičević (Titograd).
Rudar
Titograd
Helić Tomašević Vuković (od 79. Racković) Krasić Marković Tiago Faria (od 90+2 Vasović) Kašćelan Ćuković Vujačić (od 88. Mrdak) Seratlić Janketić
Ivanović Roganović Raičević Banović (od 46. Đalović) Merdović Novović Vukčević (od 78. Matanović) Miličković (od 75. Škrijelj) Živković Činedu Pavlović
ali to nije dalo rezultat. Radim svoj posao kao da ću ostati ovdje deset sezona, ali ne bježim od odgovornosti. Ako uprava odluči da idem, preuzimam odgovornost rekao je trener Titograda, D. K. Dragoljub Đuretić.
Četa Branka Brnovića bila je prva, potom je ispustila vodeće mjesto, a sada je ponovo ispred svih nakon pobjede na Zlatici, gdje je viđeno pet golova, čak četitri u nastavku. Posebno je bilo interesantno drugo poluvrijeme u kojem su gosti bili razigrani i rastrčani, a prednjačili su Božović i Ivanović, koji su bili i strijelci i asistenti. Budućnost je u posljednjih desetak minuta ušla sa prednošću od 3:1, činilo se da će imati mirnu završnicu, ali nije bilo tako. Domaćin je smanjio u 89. minutu, a u prvom minutu nadoknade ,,plavi“ su ostali sa igračem manje nakon što je Damjanović dobio direktan crveni karton zbog nesportskog gesta - glavom je udario protivničkog fudbalera. Ipak, nijesu gosti dozvolili iznenađenje, zasluženo su na ramenima iznijeli trijumf vrijedan čelne pozicije na tabeli. - Mogli smo ranije da riješimo utakmicu, ali umjesto toga - ušli smo u neizvjesnu završnicu. Takav crveni karton se dešava u fudbalu, Damjanović nam je mnogo bitan, ali moraćemo bez njega. Imali smo nekoliko zicera, trebalo je da napravimo veću razliku, ali najvažnija su tri boda i povratak na prvo mjesto. Ostaje mnogo utakmica, spremamo se za revanš Kupa u srijedu sa Rudarom i želimo da prođemo dalje - rekao je krilni napadač ,,plavih“ Petar Grbić. Budućnost je počela utakmicu bez povrijeđenih
Telekom 1. CFL
3
Arena
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
ELU TABELE: Budućnost bolja od Koma u goleadi na Zlatici
D. MIJATOVIĆ
vi“ ponovo na vrhu
STRIJELAC I ASISTENT: Igor Ivanović, ofanzivac Budućnosti
Milića i Vujačića, ali se u startnu postavu vratio oporavljeni Grbić, koji je zauzeo mjesto na lijevom krilu. Kadrovske probleme imao je i Kom, koji je nastupio bez prvog napadača Vujovića, kojem je dan uoči utakmice pozlilo na treningu usljed virusa, nakon čega je trener Trenevski bio primoran da ga izostavi iz kombinacije za jučerašnji. Gosti su od starta imali inicijativu, ali je domaćin došao do prve velike šanse - Vlahović je ubacio loptu po zemlji, slabo je reagovala odbrana Budućnosti, a još slabije Hot koji je sa ivice peterca u 15. minutu šutirao preko prečke. Kazna je stigla ekspresno na kontra strani - igrao se
18. minut kada je Roganović nabacio loptu, a Ivanović efektno, u padu, lijevom spoljnom, prevario golmana Pavličića. Vođstvo Budućnosti promijenilo je utakmicu - Zlatičani više nijesu mogli da stoje u defanzivnom bloku i čekaju priliku za brzu kontru, već su izašli visočije, a to je dalo prostora Budućnosti da čistije igra. Mogla je četa Branka Brnovića da duplira prednost u 30. minutu kada je Mirković gotovo idealno centrirao sa desnog krila, Grbić je lijepo šutirao glavom, a Pavličić još ljepše odbranio. Samo što je krenulo drugo poluvrijeme Kom je izjednačio. Vlahović je brzo izveo prekid sa sredine
terena, parabolom ubacio loptu u šesnaesterac, gdje je Gardašević iskoristio loše postavljene štopere gostiju, te suptilnim prizemnim udarcem prevario golmana Dragojevića. Spora utakmica iz prvog dijela u nastavku je oživjela i dobila na dinamici. Nakon izjednačenja, Gardašević je imao veliku šansu da donese preokret domaćinu, ali ga je u tome zaustavio Dragojević koji je odbranio snažan udarac iskosa sa desetak metara. Zaprijetio je i Radulović sa ivice kaznenog prostora. Ispustio je Kom momentum, a onda ja drugi put kažnjen za promašaje ovoga puta u 54. minutu nakon što je Ivanović asi-
stirao Božoviću koji je sve uradio fudbalski - lažnjakom se oslobodio čuvara, prebacio na lijevu nogu i sa 7-8 metara rutinski proparao mrežu, za novo vođstvo ,,plavih“. Isti igrač je i u 62. imao priliku, takođe na dodavanje Ivanovića, ali ga je protivnički fudbaler blokom spriječio da se drugi put upiše u listu strijelaca. Nije u tome uspio Božović, ali jeste da doda asistenciju kada je u petercu pronašao rezervnog špica Zarubicu koji se u 81. snašao u završnici nakon što je golman Pavličić prethodno proklizao zbog lošeg terena na Zlatici. Pao je Kom u posljednjih dvadesetak minuta, čak je imao i sreće da ne doživi kanonadu u finišu. Zicer je promašio Zarubica poslije filigrantskog proigravanja Božovića, a potom još jednu situaciju koja je mirisala na pogodak. Ipak, nije Budućnost mogla bez komplikacija u finišu - u 89. je primila gol iz kornera koji je glavom dao Orlandić, a u prvom minutu nadoknade ostala je sa igračem manje jer je Damjanović napravio glupost kada je udario igrača koji ga je prije toga faulirao. Stojiljković je doslovno u posljednjem napadu prokockao još jedan zicer gostiju koji su mogli ubjedljivije da slave. - Da mi niko ne zamjeri, ja nijesam mogao da izgubim jer je Budućnost moja kuća. Primali smo golove na sličan način, vraćali se u neizvjesnost, ali nijesmo imali snage za nešto više. Presudio je individualni kvalitet Budućnosti, dok je nama falio Vujović koji mnogo znači. Nemamo još čvrstinu i rutinu, ali idemo dalje, okrećemo se meču sa Grbljem - rekao je Viktor Trenevski, šef stručnog štaba Koma. D. K.
Kom
Budućnost
20 31 Stadion: na Zlatici. Gledalaca: 350. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Golovi: 0:1 Ivanović u 18, 1:1 Gardašević u 48, Božović u 54, 1:3 Zarubica u 81, 2:3 Orlandić u 89. Žuti kartoni: Kaluđerović, Hot (Kom), Mirković (Budućnost). Crveni karton: Damjanović (Budućnost) u 91.
Kom
Budućnost
Pavličić Blagojević (od 70. Orlandić) Đurković Sentoku Hot Vlahović (od 58. Popović) Kaluđerović (od 76. Golubović) Gardašević Radulović Milović Petrović
Dragojević Vukčević Roganović Božović Mirković Perović (od 67. Zarubica) Ivanović Damjanović Grbić (od 60. Terzić) Mijić (od 75. Stojiljković) Boljević
Rezultati Zeta - Petrovac
1:1
Kom - Budućnost
2:3
Rudar - Titograd
3:1
Iskra - Sutjeska
2:0
Podgorica - Grbalj
1:1
Tabela 1. Budućnost 12 8 2 2 26:15 26 2. Sutjeska
12 7 3 2 26:10 24
3. Iskra
12 7 3 2 15:10 24
4. Zeta
12 4 6 2 9:6 18
5. Titograd
12 4 3 5 12:10 15
6. Podgorica 12 3 5 4 12:13 14 7. Kom
12 3 4 5 19:19 13
8. Rudar
12 4 1 7 14:25 13
9. Petrovac
12 2 2 8 8:24 8
10. Grbalj
12 1 5 6 13:22 8
U narednom kolu (26.oktobar) sastaju se: Iskra - Zeta, Sutjeska -Rudar, Titograd - Podgorica, Grbalj - Kom i Budućnost - Petrovac.
LISTA STRIJELACA 6 - Gardašević (Kom), Đorđević (Grbalj) 5 - Božović (Budućnost), Janketić (Rudar), Ćetković (Sutjeska) 4 - Ivanović (Budućnost), Kojašević, Nikolić (Sutjeska), Vujačić (Rudar), Vujović (Podgorica)
4
Arena
Telekom 1. CFL
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
ZETA MJESEC BEZ POBJEDE: Tim iz Golubovaca remizirao sa Petrovcem
Danilovgrađani golovima Milana Đurišića savladali Sut
Marković kaznio domaće za promašaje GOLUBOVCI - Zeta je mjesec bez pobjede. Prvi crnogorski šampion nakon tri vezana meča bez pobjede vjerovao je da će protiv Petrovca prekinuti niz, a iako je imao vođstvo, šanse, praktično sve, na kraju je strahovao i za bod. Petrovac je iz prekida stigao do gola, a mogao je čak i do preokreta - na kraju remi, koji više zadovoljava goste. Zeta je od početka djelovala konkretnije, bolje, ofanzivnije, dok je Petrovac očigledno želio da što više drži meč na 0:0. Ali, iako je domaćin bio prvih dvadesetak minuta gotovo bez prave šanse, Zeta je povela iz prve opasnosti. Zeta je imala prekid, a nakon odbijene lopte i asistencije Jamoe, Srđan Krstović se dobro snašao i pogodio mrežu gostiju. Kada je Zeta načela rivala, sticao se utisak da domaćina do kraja čeka rutinski posao. I, domaćin je nastavio da atakuje - Stefan Vukčević je u 30. minutu sa desne strane ubacio loptu, ali je Ivan Vukčević zakasnio, ali odmah zatim Vukčević propustio je dvije poluprilike, a do kraja prvog dijela nakon akcije Jamoe i Bošnjaka, na šest-sedam metara od gola sam se našao Krstović, ali se Mugoša ponovo istakao… U drugom dijelu, Zeta nije bila toliko agresivna, ali je u 65. minutu mogla da riješi meč. Bošnjak je sa lijeve strane ubacio, a Jamoa glavom šutirao, ali preko gola.
Vukčević: Zadovoljan sam bodom Dejan Roganović, trener Zete: Znali smo da je Petrovac kvalitetna ekipa. Trebalo je da utakmicu završimo još u prvom poluvremenu kada smo mogli do drugog i trećeg gola. Ali, fudbal je to, kod prekida smo loše stajali,
Zeta
1
Petrovac
1
10
Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 300. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Golovi: 1:0 Krstović u 26, 1:1 Marković u 70. Žuti kartoni: S. Vukčević (Zeta), Kajević (Petrovac).
Zeta
Petrovac
Aković Tuzović Sopo Baošić Sekulić Milojko Krstović Jamoa S. Vukčević (od 78. L. Lambulić) Bošnjak (od 70. Đ. Vukčević) I.Vukčević (od 78. M. Lambulić)
Mugoša Vujović (od 46. Savović) Rajović Medigović Kajević Savković (od 68. Đurđević) Kalezić Vukčević Marković Muharemović (od 86. Klikovac) Kopitović
Petrovac se nije predavao, kako je vrijeme odmicalo, polako djelovao i konkretnije, da bi u 70. minutu došao i do egala. Nakon kornera sa desne strane, Marković je ostao sam u petercu i loptu poslao u mrežu - 1:1. Bio je to šok za domaćina, a Petrovac je mogao i do preokreta nakon još jednog kornera sa desne stane, Medigović je ostao sam, šutirao glavom, ali neprecizno. U finišu, Zeta je sve karte bacila napad, pokušavali su Krstović i Jamoa, ali domaćin nije mogao da ugrozi rivala. R. P. primili smo gol, tako da Petrovac zasluženo odnosi bod sa „Trešnjice“. Nenad Vukčević, trener Petrovca: Iskren da budem, izuzetno smo zadovoljni bodom. Došli smo na ovaj meč da osvojimo jedan ili sva tri, u tome smo i uspjeli. Mislim da je ovo bila kvalitetna i borbena utakmica sa mnogo trčanja i da je publika što se igre tiče zadovoljna otišla sa stadiona.
DVOSTRUKI STRIJELAC ZA ISKRU: Milan Đurišić na jučerašnjem meču
Iskra kao plam PODGORICA - Iskra se ne šali! Danilovgrađani su juče u derbiju kola savladali šampiona, ekipu Sutjeske, čime su Nikšićane skinuli sa liderske pozicije i istovremeno prišli prvoplasiranoj Budućnosti na samo dva boda. Baš zbog toga čini se da je Iskra poput plamena koji očigledno gori sve jače… Fudbalski plamen iz Danilovgrada zahvatio je juče i Sutjesku. Iskra nije možda ,,plesala“, ali je taktički odradila dobar meč, uspjela da neutralište glavne adute Nikšićana, da odlično napravi presing u drugom dijelu meča i na kraju zasluženo da golovima Milana Đurišića stigne do pobjede. Često je tokom meča bilo primjedbi na suđenje - prvo kada je Vučić izašao sam na Blažića u 44. minutu, ali je Dabanović na asistenciju četvrtog sudije Boškovića dosudio ruku ofanzivca ,,plavih“. To je uslovilo velike primjedbe sa klupe gostiju, a fizioterapeut Ivan Matović zbog burne reakcije zaradio je
Nedović: Zaslužena pobjeda Aleksandar Nedović, trener Iskre: Rekao sam da smo mnogo naučili iz poraza u Nikšiću, gdje smo odigrali možda i najbolji meč. Nijesmo igrali lijepo i dopadljivo, ali nijesmo ni željeli sa Sutjeskom da igramo na taj način, već da idemo isključenje. Dosta se polemisalo i o situaciji u 70. minutu kada je Dabanović dosudio penal za domaćina, zbog igranja rukom Grivića… Ali, iako je bilo spornih odluka utisak je jasan - Iskra je zasluženo slavila i pokazala mnogo više od šampiona. Sutjeska je u prvom dijelu imala nekoliko poluprilika, Iskra veći posjed, ali je šansu dočekala tek u 22. minutu i to nakon grube greške defanzivaca Bulatovića i Nedića. Milić je iskoristio njihov kiks, uposlio Camaja, koji je imao dovoljno vremena da se namjesti i u situaciji 1 na 1 sa Giljenom zatrese mrežu, ali je prečka
na pobjedu. Taktički smo bili perfektni, nagrađeni smo sa dva gola, imali još neke šanse i mislim da smo zasluženo slavili. Nikola Rakojević, trener Sutjeske: Prvo poluvrijeme bilo je sasvim korektno, zatim smo imali zicer prije nego što
spasila goste. Sedam minuta kasnije Camaj je pokušao da uposli Vukotića, ali je Giljen bio brži, a golman gostiju istakao se i u 38. minutu, nakon udarca Milića glavom. Početak meča donio je poluprilike za goste - Ćetković, zatim Vučić, a onda i Vlaisavljević pokušali su u prvih desetak minuta sa distance da iznenade Blažića, ali bez posebne opasnosti po gol Iskre. Vidjelo se da na sredini mnogo nedostaje Janković, a da u napadu nema mnogo lopti za Nikolića, te da bez Markovića i posebno Kojaševića ,,plavi“ definitivno nijesu isti tim.
Telekom 1. CFL
Arena
5 D. MIJATOVIĆ
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
tjesku u derbiju na Starom aerodromu
Iskra
Sutjeska
2 0 00
D. MIJATOVIĆ
Stadion: Titograda. Gledalaca: 400. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Đurišić u 51, 2:0 Đurišić u 70. (pen) Žuti kartoni: Camaj, Milić (Iskra), Bulatović, Nikolić, Grivić, Vlaisavljević, Vučić (Sutjeska).
amen smo primili gol. Imali smo dosta problema, ali Iskra je zasluženo pobijedila. Kada imate ovako motivisanog rivala onda morate biti mnogo angažovaniji. Ne želim da pričam o tome koga nije bilo, jer da bi bili na mjestu na kojem smo bili, onda bi ovi igrači koji su dobili šansu morali da se zamisle. Ali, u samom finišu prvog dijela igre, Sutjeska je konačno napravila akciju iz koje je mogla do vođstva, ali je dosuđena igra rukom Vučića. Na startu drugog dijela Sutjeska je dočekala šansu utakmice - Eraković je odigrao dupli pas sa Nikolićem, imao zicer, ali je Blažić uspio da mu uđe u šut. Nakon toga, sve je krenulo loše po Sutjesku. U 50. minutu nakon vazdušnog duela sa Milićem, Šofranac je ostao na travi i odmah pokazao da ne može da nastavi igru. Reakcija Nikole Rakojevića, koji se uhvatio za glavu i na nekoliko
Iskra
Sutjeska
Blažić Kumburović Vukotić (od 76.Rogošić) Boričić Camaj Lakić Đurišić Šahman Milić Karaklajić Jovanović
Giljen Bulatović Šofranac (od 52.Marušić) Bubanja (od 80.Petrović) Nikolić Ćetković Grivić Eraković Vlaisavljević (od 73.Božović) Nedić Vučić
sekundi gledao u pravcu rezervista, dovoljno je pokazao da Peco praktično nema adekvatnu zamjenu. Na klupi su bili povrijeđeni Ciger i Janković, te ofanzivci Marušić, Božović i vezista Petrović. Rakojević se odlučio da u igru ubaci mladog Marušića, pa je odmah pokazao da Bubanja preuzme mjesto štopera, ali dok se čekalo da lopta napusti igralište da bi se izvršila izmjena, Iskra je povela. Nakon odlične povratne lopte Camaja, Đurišić je majstorski pogodio za 1:0. Sutjeska je opet morala da kombinuje - Bulatović je preuzeo mjesto štopera, Vučić se spustio na poziciju lijevog beka, da bi Marušić bio na krilu. Ali, prevelika nervoza kao da je dodatno sputala blijede Nikšićane. I, u 70. minutu, Dabanović je pokazao na bijelu tačku, smatrajući da je Grivić igrao rukom. Đurišić je sa bijele tačke bio nepogrešiv - 2:0. Rakojević je odmah reagovao, ubacio i Božovića, prešao na formaciju 3-5-2, ali osim velike šanse Nikolića, Sutjeska nije uspjela da napravi nešto ozbiljnije, iako je prijetila do kraja. R. P.
Drugi remi Podgorice i Grblja ove sezone
Zatišje, pa bura PODGORICA - Po bod za Podgoricu i Grbalj u glavnom gradu za reprizu okršaja iz trećeg kola, odigranog u Radanovićima, koji je završen takođe 1:1. Sastav iz Lješkopolja je remijem napredovao jedno mjesto i sada je šesti, dok su ,,trikolori“ ostali na diobi posljednje pozicije sa Petrovcem. Tim Marka Vidojevića, koji je juče debitovao na klupi Grblja, igrom je nagovijestio bijeg sa dna, ali će što prije morati da počne da pobjeđuje. Na ,,DG areni“ je u prvom poluvremenu viđen toliko tvrd i nezanimljiv fudbal da se prva zanimljiva situacija dogodila tek u 38. minutu kada je Šaleta Kordić centrirao sa lijeve strane, a Nikola Vujnović iz srca šesnaesterca šutirao u dobro postavljenog golmana Balšu Popovića. Domaćin nije iskoristio svoju jedinu šansu u prvom dijelu, gosti jesu. Kapiten Vladan Kordić je oprobao šut sa 17-18 metara, golman Jasmin Agović se opružio i odbranio, ali na njegovu i nesreću Podgorice samo odbio loptu do Aleksandra Macanovića koji je asistirao Dejanu Račiću. Svjetla reflektora, premijerno upaljena u Lješkopolju za jednu prvoligašku utakmicu, moguće da su inspirisala fudbalere obje ekipe jer je drugo poluvrijeme bilo mnogo zanimljivije od prvog. Podgorica je izjednačila poslije samo tri minuta. Bog-
dan Rašo je napravio kardinalnu grešku i omogućio Šaleti Kordiću da uđe u kontru iz koje je pogodio stativu - lopta se odbila do Keite Suzukija kojem nije bilo teško da se prvi put upiše u strijelce ove sezone. Svega minut kasnije Balša Popović je osujetio pokušaj Vujnovića iz dobre pozicije, a na drugoj strani ,,uzvratio“ je Račić koji je nakon odličnog proigravanja Vladana Kordića poslao loptu pored dalje stative. Intenzivnih 10 minuta i tri šanse u tom periodu nijesu donijeli promjenu rezultata. Popović je u 64, kada je Matija Božanović glavom gađao u donji lijevi ugao, još jednom bio na visini zadatka, a tri minuta kasnije na drugoj strani Miloš Zečević je efektno šutirao, a Agović još efektnije odbranio - paradom je loptu poslao na prečku. Vidojević je napravio tri ofanzivne izmjene poslavši na teren Benjamina Kacića, Bobana Đorđevića i Dejana Perovića, a posljednji od njih je u 74. idealno centrirao za Kordića, ali je kapiten bio neprecizan sa pet metara. - Prvo poluvrijeme je bilo ravnopravno, bez mnogo konkretnih situacija u završnici. U finišu smo iskoristili momenat i otišli sa prednošću na odmor, ali smo greškom u organizaciji igre sami anulirali tu prednost. Tek poslije izjednačujućeg gola obje ekipe su
Podgorica
1
0
Grbalj
1
1
Stadion: DG arena. Gledalaca: 100 Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje) Golovi: 0:1 Račić u 42, 1:1 Suzuki u 51. Žuti karton: Božanović (Podgorica)
Podgorica
Grbalj
Agović Šćekić Pajović Đajić Čelebić Golubović Božanović Vujnović (od 84. Zvrko) Suzuki (od 79. Sekulić) Bulatović (od 39. Vujović) Kordić
Popović Serbul Rašo Kartal Vraneš Đuričković Zečević Milović (od 70. Perović) Macanović (od 83. Đorđević) Račić (od 69. Kacić) Kordić
zaigrali napadački, sa ambicijom da pobijede. Imali smo bolje šanse i mislim da smo bili bliži pobjedi. Ipak, budući da smo bili gosti, da smo imali kadrovske probleme i da smo kratak period zajedno, moramo biti zadovoljni - kazao je trener Marko Vidojević. Gosti su u nadoknadi tražili penal, ali je sudija Jovan Kaluđerović pokazao da se igra nastavi, isto kao i kod protesta Podgorice desetak minuta ranije. - Teška utakmica za obje ekipe. Vidjela se ogromna želja za pobjedom, kod nas da bismo se odvojili od njih, a kod Grblja da se pomjeri sa dna tabele. Mislim da je rezultat realan, protivnik je bio bolji u prvom, mi u drugom poluvremenu - istakao je trener podgoričkog tima Vojislav Pejović. Ne. K.
6
Arena
Fudbal
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
PREMIJER (9. KOLO): Siti lako sa Kristal Palasom Gostovanje Kristal Palasu bila je potencijalna ,,nagazna mina“ za Mančester siti, ali aktuelni šampion Engleske nije dozvolio da mu se ponove Norič na strani i Vulverhempton kod kuće.
DRUGA LIGA (13. KOLO): Jedinstvo čeka Bokelj, Jezero domaćin Ibru
Uzbudljivo na sjeveru PODGORICA – Svih pet mečeva 13. kola Druge lige biće odigrano danas, a najveću pažnju privlače dva duela koja se igraju na sjeveru naše zemlje. U Bijelom Polju igraju nekadašnji prvoligaši – Jedinstvo i Bokelj, dva tima koja će i ove sezone juriti baraž. Jedinstvo je trenutno u boljoj poziciji, ima tri boda više i eventualnom pobjedom može napraviti dodatni iskorak u odnosno na direktnog konkurenta, dok Kotorani nakon slabijeg starta čini se polako hvataju pravi ritam. Bokelj je u prošlom kolu bio ubjedljiv protiv Drezge, pa će ovo gostovanje pokazati da li je spreman da napadne vrh. U Plavu se očekuje takođe neizvjesnost u duelu dva uvijek velika rivala Jezera i Ibra. Jezero je najveći hit, imalo je sjajan početak, uslijedila su četiri poraza, ali Plavljani su i dalje prvi pratioci Dečića. Sa druge strane, Rožajci su loše krenuli, onda napravili seriju dobrih rezultata i danas imaju priliku da protiv Jezera dođu do bodova i umiješaju se u borbu za sam vrh. U Baru se sastaju Mornar
Raspored i tabela B. POLJE: Jedinstvo - Bokelj PLAV: Jezero – Ibar TIVAT: Arsenal – Otrant O. BAR: Mornar – Lovćen TUZI: Dečić – Drezga Sve utakmice počinju u 13.30 časova. 1. Dečić 2. Jezero 3. Jedinstvo 4. Bokelj 5. Mornar 6. Ibar 7. Otrant O. 8. Drezga 9. Arsenal 10. Lovćen
12 12 12 12 12 12 12 12 12 12
8 7 5 5 4 5 3 3 3 2
4 1 5 2 5 2 3 3 2 3
0 4 2 5 3 5 6 6 7 7
24:11 19:12 14:10 16:14 11:10 16:17 9:13 13:23 14:20 12:18
28 22 20 17 17 17 12 12 11 9
i Lovćen. Barani nijesu oduševili igrama, ali su napravili pozitivan niz, dok je Lovćen konačno ,,živnuo“ nakon serije razočaravajućih rezultata. Mornar danas želi nastavak niza da bio bio sve bliži zoni baraža, dok Lovćen ima jasan cilj da ostane makar neporažen kako bi ostao blizu konkurenata, odnosno kako bi uskoro mogao da se makne sa začelja. Gotovo isti cilj imaju Arsenal i Otrant, koji igraju u Tivtu, a konkurentima za opstanak bodovi u međusobnom duelu značiće mnogo, pa baš zbog toga duel koji se igra u neposrednoj blizini Porto Montenegra ima poseban značaj. R. P.
,,Građani“ su pogocima Gabrijela Žezusa i Davida Silve u prvom poluvremenu upisali šestu pobjedu u Premijer ligi ove sezone i prišli na pet bodova Liverpulu, koji danas igra veliki derbi sa Mančester junajtedom. - Poslije četrnaestodnevne pauze, izgledalo je dobro napraviti mnogo šansi na ,,Selhurst parku“. Igrali smo dobro, ali nijesmo postigli mnogo golova. Međutim, nijesmo ni primili nijedan. Kristal Palas je prijetio, ali je Ederson imao dvije izvanredne odbrane. Uzeli smo tri boda i nastavljamo dalje - izjavio je menadžer Pep Gvardiola. Čelzi je, makar do ponedjeljka, dio vodeće četvorke. Tri boda ,,plavcima“
Mat u dv
protiv Njukasla donio je Markos Alonso u 73. minutu, što je za ekipu Frenka
Lamparda peta uzastopna pobjeda u svim takmičenjima.
BUNDESLIGA (8. KOLO): Rojs junak u duelu dvije Borusije
Bajern ispustio pobjedu Bajern se neočekivano spotakao. Šampion Bundeslige osvojio je samo bod na gostovanju ekipi Augsburga. Imali su izabranici trenera Nika Kovača veliku priliku da dođu do pobjede, ali primili su gol u drugom minutu nadoknade vremena za 2:2. Augsburg je poveo nakon prve akcije, a strijelac je bio Marko Rihter, ali uspjeli su gosti da okrenu skor na svoju stranu. Prvo je Robert Levandovski u 14. minutu postigao gol za 1:1, da bi Serž Gnabri, u 49. minutu donio prednost Bajernu. Kada se očekivala pobjeda gostiju uslijedio je šok - Kordova je prošao po desnoj strani, a Finbogason iz neposredne blizine proslijedio loptu u mrežu Bajerna.
Rezultati Ajntraht - Bajer L. 3:0 (2:0) (Pasijensija u 4. i u 17, Dost u 80) Augsburg - Bajern M. 2:2 (1:1) (Rither u 1, Finbogason u 90. - Levandovski u 14, Gnabri u 49) Fortuna - Majnc 1:0 (0:0) (Henings u 82) RB Lajpcig - Volfsburg 1:1 (0:0) (Verner u 54 – Veghurst u 82) Union B. - Frajburg 2:0 (1:0) (Bulter u 1, Ingvarsten u 84) Verder - Herta 1:1 (1:0) (Sargent u 7 – Lukebakio u 70.) Borusija D. - Borusija M. 1:0 (0:0) (Rojs u 58) Danas 15.30 - Keln - Paderborn 18.00 - Hofenhajm - Šalke
Šansu da dođe do pobjede i prve pozicije imao je Lajpcig koji je pogotkom repre-
zentativca Tima Vernera u 54. minutu poveo protiv Volfsburga. Ipak, domaćin nije izdržao, a gol za goste postigao je u 82. minutu Vut Veghorst… Borusija iz Menhengladbaha je ostala lider (izjednačena sa Volfsburgom) uprkos porazu od imenjakinje u Dortmundu. ,,Milioneri“ su slavili pogotkom Marka Rojsa u 58. minutu, na asistenciju Torgana Azara, koji je na ,,Signal Iduna park“ stigao upravo iz Menhengladbaha. Dortmund se izjednačio sa Bajernom i na bod je od vodećeg dvojca. R. P.
Fudbal
va poteza
- Najviše sam zadovoljan drugim poluvremenom. Ovo je bio dobar test za nas,
u nastavku smo pokazali više fleksibilnosti i kreativnosti. Trebala nam je hitri-
Everton - Vest Hem 2:0 (1:0) (Bernard u 17, Sigurđson u 90.+2) Aston Vila - Brajton 2:1 (1:1) (Griliš u 45, Target u 90.+5 – Vebster u 21) Bornmut - Norič 0:0 Čelzi - Njukasl 1:0 (0:0) (Alonso u 73) Lester - Barnli 2:1 (1:1) (Vardi u 45, Tilemans u 74. - Vud u 26) Totenhem - Votford 1:1 (0:1) (Ali u 86. - Dukure u 6) Vulverhempton - Sautempton 1:1 (0:0) (Himenes u 61. (pen) - Ings u 53) Kristal Palas - Man. siti 0:2 (0:2) (Žezus u 39, David Silva u 41) Danas 17.30 - Man. junajted - Liverpul Ponedjeljak 21.00 - Šefild j. - Arsenal
na, držali smo dobar tempo i to nam je donijelo pobjedu. Mislim da su navijači zadovoljni onim što su vidjeli - kazao je Lampard. Čelzi ima dva boda više od petoplasiranog Arsenala, koji će se sjutra sastati sa Šefildom u gostima. U duelu sa nekoliko konfuznih VAR odluka, Totenhem je četiri minuta prije kraja pogotkom Delea Alija došao do boda protiv Votforda. ,,Pijevci“ imaju čak 12 bodova manje od lidera. Ne.K.
Stradali ligamenti koljena
Duga pauza za Đorđevića Loše vijesti iz Rusije Luka Đorđević (25) je povrijedio ligamente koljena, objavila je pres služba moskovske Lokomotive. Crnogorskog reprezentativca očigledno čeka duža pauza.
PRIMERA (9. KOLO): Remi Atletika
Lacio od 0:3 do 3:3
Barsa na MSG pogon
Rezultati Lacio - Atalanta 1:3 (0:3) (Imobile u 69. (pen) i 90.+3 (pen), Korea u 70 - Murijel u 23. i 28, Gomes u 37) Napoli - Verona 2:0 (1:0) (Milik u 37. i 67) Danas 12.30 - Sasuolo - Inter 15.00 - Sampdorija - Roma 15.00 - Kaljari - SPAL 15.00 - Udineze - Torino 18.00 - Parma - Đenova 20.45 - Milan - Leće Ponedjeljak 20.45 - Breša - Fiorentina
moraće da pobjeđuje u seriji. Oba pogotka za ,,azure“ protiv Verone bila su djelo Arkadijuša Milika, koji je pogodio u prvenstvu prvi put poslije 188 dana. Ne. K.
7
Rezultati
SERIJA A (8. KOLO): Pobjeda Napolija
Spektakularan meč u Rimu. Atalanta je na ,,Olimpiku“ vodila 3:0 do 69. minuta, da bi Lacio za dva minuta smanjio, pa u nadoknadi došao do remija. Luis Murijel u 23. i 28, te Papu Gomes u 37, lansirali su tim iz Bergama, ali su ,,nebo-plavi“ u nastavku krenuli na sve ili ništa i takav pristup im se isplatio. Ćiro Imobile je u 69. iz jedanaesterca najavio povratak, minut kasnije asistirao Hoakinu Korei, a u trećem minutu nadoknade još jednom pogodio sa bijele tačke. Crnogorski reprezentativac Adam Marušić zamijenjen je poslije 45 minuta. Kiks ,,crno-plavih“ iskoristio je Napoli i prišao im na bod. Meta ekipe Karla Anćelotija su, ipak, Juventus i Inter i ukoliko želi da ih (pre)stigne
Arena
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Barselona je na MSG pogon (Mesi, Suares, Grizman) riješila gostovanje Eibaru (3:0) i vezala četvrtu pobjedu u Primeri. Prvi put u istoj utakmici strijelci su bili svi članovi napadačkog trija ,,blaugrane“. Katalonci su zbog blokade
aerodroma ,,El Prat“ u Baskiju putovali autobusom, ali su bili dovoljno spremni i odmorni da na vrijeme ,,otvore“ protivnika i trasiraju put ka pobjedi. Barsa je povela u 13. minutu nakon što je Lengle pronašao Grizmana, koji je pobjegao odbrani Eibara, šutirao u bliži ugao, a lopta se od
- Đorđević će u bliskoj budućnosti ići na jednu od evropskih klinika, gdje će se odrediti način liječenja saopšteno je iz kluba. Đorđević se prije dvije noći protiv Ahmata prvi put se našao u startnoj postavi Lokomotive u meču prvenstva Rusije, ali je na terenu ostao samo tridesetak minuta. Budvanin je u finišu ljetnjeg prelaznog roka prešao iz Zenita u Lokomotivu. Ne. K.
Rezultati Eibar - Barselona 0:3 (0:1) (Grizman u 13, Mesi u 58, Suares u 66) Atletiko M. - Valensija 1:1 (1:0) (Dijego Košta u 36. (pen) - Pareho u 82) Hetafe - Leganes 2:0 (0:0) (Anhel u 64. i 84) Danas 12.00 - Alaves - Selta 14.00 - Sosijedad - Betis 16.00 - Espanjol - Viljareal 18.30 - Atletik B. - Valjadolid 21.00 - Sevilja - Levante
noge golmana Dmitrovića odbila u stativu, pa u mrežu. Utakmica je faktički ,,zaključana“ u 58. minute kombinaciju Grizmana i Suaresa krunisao je Lionel Mesi. Argentinac se asistencijom odužio Urugvajcu osam minuta kasnije. Atletiko Madrid je ostvario treći uzastopni remi. Bez povrijeđenog Stefana Savića, ,,kolćonerosi“ su odigrali 1:1 sa Valensijom na stadionu ,,Vanda metropolitan“. Domaćin je vodio od 36. pogotkom Dijega Košte iz jedanaesterca, a izjednačio je Dani Pareho evrogolom iz slobodnog udarca u 82. Atletiko ima tri boda manje od Barselone. Ne. K.
8
Arena
Rukomet
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Budućnost odbranom srušila šampiona Rumu
D. MIJATOVIĆ
Šou Jovanke Radiče
2
gola postigle su gošće od 21. do 46. minuta
To je prava Budućnost. Leti po terenu u defanzivi i nema izgubljene lopte... Podgoričke rukometašice pokazale su klasu u derbiju treće runde Lige šampiona, porazile Valčeu 23:19 i pred pauzu (naredni meč je 1. novembra) u najboljem raspoloženju odradiće najvažniji dio priprema za novi duel sa istom ekipom u Rumuniji. Budućnost slavi Marinu Rajčić - upisala 14 odbrana
Ema: Srećna sam Kristina Liščević (igračica Valčee): Čestitke domaćinu na pobjedi. Budućnost je odigrala dobar meč u odbrani. Inače, utakmica je bila fantastična, mentali sedmerac, slavi i kapitenku Jovanku Radičević 13 golova (tri promašaja), ali prije svega može da bude ponosna na odbranu. Ne
no i fizički mnogo teška. Budućnost čekamo kući, nadam se da ćemo biti bolje nego u Podgorici. Ema Ramusović (igračica Budućnosti): Srećna sam
zbog pobjede kao i čitav tim. Ispoštovali smo dogovor i principe u odbrani. Teško je bilo igrati protiv ekipe koja ima odlične bekove. Dali smo sve od sebe i došli do važnih bodova. Florentin Pera (trener
gubeći fokus od 21. do 46. minuta, gošće su natjerale na seriju tehničkih grešaka, što je rezultiralo sa svega dva gola (jedan iz
kontre, u ovom periodu imale su dva puta igrača više) u mreži ,,plavih“. Budućnost je bila bolja za šest, što je i u konačnom
4
gola, postigla je Norgard (3 sa sedam metara), najefikasnija igračica Valčee
Valčee): Odbrana je bila dobra, naročito za Budućnost, zadala nam je mnogo problema. Moj tim je napravio mnogo grešaka u napadu. Čestitam kolegi Adžiću i djevojkama iz Budućnosti. Ambiciozan tim, vidim ih visoko. donijelo sigurnost domaćinu, odnosno nesigurnost gošćama iz Rumunije. Igračice Valčee su od sredine prvog poluvremana
Rukomet
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Arena
9
unije u trećem kolu grupne faze Lige šampiona
ević i Marine Rajčić Adžić: Hvala djevojkama!
13 17
golova postigla je Jovanka Radičević, uz tri promašaja
polako gubile dah. ,,Plave“ fizički dominantne, su ,,gazile“, što se najbolje vidjelo po protivničkim igračicama koje su sve teže dolazile do prilika da šutiraju na gol. Odbranom su zaustavile najbolje španske igračice, pa je tako srednji bek, do iskjučenja (40. minut dobila crveni karton), Alisija Fernandez postigla prvi i jedini gol u 37. minutu. Pokretna odbrana Budućnosti onesposobila je bekove Valčee, a primjer
tehničkih grešaka napravile su rukometašice Budućnosti
je indisponirana Ganzales koja je meč završila sa dva gola, u drugom poluvremenu bez šuta! Mentalna snaga Budućnosti, pored fizičke dominacije, izbila je u prvi plan, samo dvije sedmice nakon što su doživjeli šokantan poraz od Bresta na premijeri Lige šampiona. Takve greške, slabo vraćanje, u meču sa šampionom Rumunije nijesu ponovile. Iz brze igre Budućnost je primila samo četiri gola! Upravo su se u ovom
- Marinin je učinak značajan. Ali, kada se igra sa ovakvom ekipom, način na koji igramo, traži određenu adaptaciju. Kada smo se adaptirali na to, onda smo imali 26 minuta vrhunske odbrane. Adžić je tokom prethodne dvije sedmice sa igračicama prošao težak period mentalnog uzdizanja. Uspio je. - Zahvalan sam što imam izuzetan stručni štab, možda i najkompletniji otkad sam trener. Kada sagledam period prije Bresta, samo se povećava odgovornost. Gledam samo sebe. U tom periodu nijesam dao maksimum kako bi djevojke drugačije odreagovale, jer znam što od njih tražim – kazao je Adžić.
- Podrška navijača je bila sjajna kada dajemo maksimum. To je bila dobra emocija. Kad smo saznali da ćemo u grupnoj fazi Lige šampiona igrati protiv Valčee znali smo da će biti upravo ovako kao večeras. Poštujem rad kolege iz Valčee, mislim da pravi sjajne rezultate sa ovim timom. Upravo i zbog toga značaj ovog meča je bio veći. Znamo šta ns čeka u Rumuniji, možda i najteže gostovanje (trenutno) u Ligi šampiona. Radujem se meču, novom susretu i emociji koju ima Valčea. Djevojkama veliko hvala za odnos, posebno kako su se izvukle iz utakmice
sa Brestom, mentalno i fizički – istakao je nakon meča trener ,,plavih“ Dragan Adžić. Budućnost je od Valčee primila 19 golova, od Bresta 35. U odbrani je, definitivno bio ključ. Adžić to ovako objašnjava: - To je stvar pristupa. Lično, samo mogu odgovornost da preuzmem, a djevojke su uspjele da se izvuku iz tog stanja. Ovo je nešto čemu težimo, a uvijek moramo da damo maksimum. Marina Rajčić upisala je 14 odbrana i sedmerac. Od 19. minuta, kod 9:8 zamijenila je Norvežanku Sando. Do odmora je primila dva gola!
Pobjeda Bresta
Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 1.200 Sudije: Kristijansen i Hesedal (Danska) Sedmerci: Budućnost Budućnost 6 (6), Ramniku Valčea 5 (4) Isključenja: Budućnost 10, Ramniku Valčea 4 minuta Crveni karton: 13 Fernandes (Ramniku Valčea) u 40. minutu
Brest ne staje, kao i u Podgorici istim rezultatom savladao je Bitighajm u Njemačkoj (35:32). Francuski tim je praktično na korak do glavne runde LŠ.
Bukurešt je bio bolji od Lublina (35:19), Andrea Klikovac postigla je dva, a Itana Grbić gol
segmentu igre i u odbrambenoj gustini i najviše uzdigle. Ohrabruje odnos, fokus, prvenstveno ener-
23
Valčea
10
19
BUDUĆNOST
VALČEA
Rajčić (14 odbrana i sedmerac) Babović Sando ...............(jedna odbrana) Radičević ...............................13 (6) Konatar Jauković ......................................... 2 Pletikosić Vujović Lazović .............................................3 Godeč Premović Brnović ............................................ 2 Bulatović Ramusović...................................... 1 Mehmedović ................................ 2 Raičević
Ćuka Dumanska .............. (3 odbrane) Batinović.................... (5 odbran) Da Silva ........................................... 2 Elhagi................................................ 2 Adespi Lopes ................................................3 Nergord .................................... 4 (3) Florika .............................................. 1 Glibko .......................................... 1 (1) Fernandes ....................................... 1 Zamfiresku Liščević ........................................... 2 Badea Savu Gonsales ........................................ 2
Trener: Dragan Adžić
Trener: Florentin Pera
gija, jer su punim plućima igrale od prvog do posljednjeg minuta. Nakon važne pobjede,
druge vezane, u podgoričkoj ekipi se lakše diše. Brest je prošlost, svi u to vjeruju... A. M.
10 Arena
Košarka
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Mornar izgubio od Partizana u derbiju 3. kola ABA lige, povreda Nidama
Bez šuta i fokusa Jedno od najlošijih šuterskih izdanja Mornara u eri modernih uspjeha barskog kluba obilježilo je ubjedljiv poraz od Partizana 76:65 juče u ,,Topolici“. Meč 3. kola ABA lige može imati dugoročne posljedice za crnogorskog vicešampiona, zbog povrede plejmejkera Nidama u 34. minutu, nakon jakog udarca u tijelo u duelu sa Voldenom. Ekipa koja se mučila sa realizacijom iz svih pozicija (za tri 24-3, sa linije bacanja 31-21) je sve više gubila fokus u igri kako je meč odmicao. Zato je rival na kraju imao 13 skokova više. Partizan je to znao da iskoristi, kao atletski dominantniji tim, koji je uspijevao da pronađe lake realizacije prodorima i u tranziciji. Goste je sa klupe predvodio naš proslavljeni bivši košarkaš Vlado Šćepanović, prvi pomoćnik Andree Trinkijerija, koji zbog napada astme nije mogao voditi ekipu. PROBLEM SA ŠUTEM Bekovska linija Barana imala je lošu realizaciju u prvom poluvremenu (Pulen 9-3 iz igre, Nidam 5-0, Ros je jedini šut promašio), pa je minimalan deficit (33:32) bio dobar ishod za tim Mihaila Pavićevića. To što je imao sedmicu odmora, odlično se odrazilo na igru centra Uroša Lukovića: uz 11poena imao je pet važnih skokova do odmora. Da je Luković bio precizniji sa linije bacanja (6-1) domaćin bi imao prednost na poluvremenu. Sveukupno, loša realizacija sa penala (11-4) našeg vicešampiona je skupo koštala, a Partizan nije štedio faulove. Za goste iz Beograda ključni problem na pola meča bili su problemi sa faulovima, poput beka Mozlija, ili Jaramaza, jedinog sa dvocifrenim poen-učinkom. Upravo je njegovom trojkom, u 20. minutu, ekipa koju je vodio naša košarkaška legenda Vlado Šćepanović zaslužila
Pavićević: Promašili sve Mihailo Pavićević, trener Mornara: Čestitke Partizanu, zasluženo su pobijedili. Želim brzo ozdravljenje kolegi Trinkijeriju. Imali smo nepotrebnu nervozu u igri. Igračima sam prije
32 procenta šuta iz igre imao je Mornar protiv Partizana
tu prednost 33:32. Zasluženo - jer Barani su u posljednjih 4:14 minuta druge dionice postigli svega dva poena, uz čak sedam promašaja iz igre. Sa tri skoka manje od rivala i šut za tri poena 14-2, egal-skor je bio rezultat fokusirane odbrane Pavićevićevog tima. KOBNA POVREDA Čak četiri promašena zice-
meča rekao da nema pritiska, da želimo da se nadigravamo. Međutim, u igri smo bili samo u prvom poluvremenu. Brzopletim izborima u napadu u finišu poluvremena smo vratili
Partizan u igru. Rival nas je odmah kaznio. U nastavku smo promašili sve, što se može i što se ne može. Ne pamtim ovoliko promašenih zicera. Povreda Nidama brine, a ovaj meč je prošlost, idemo dalje.
16 6 2 2 6 10 9 14
65
76
Voler Zagorac Pejdž 89% (18-16) za 1 90% (21-19) Gordić 63% (33-21) za 2 58% (29-17) Parahuski 25% (24-6) za 3 28% (21-6) Jaramaz 35 (13+22) Skokovi 48 (15+33) Veličković Blokade 2 4 Birčević Asistencije 11 17 Janković 7 Ukradene lopte 7 Tomas 12 Izgubljene lopte 15 Pejners Faulovi 20 25 Mozli (20:14, 12:19, 23:28, 10:15)
ra polaganjima, previše eksperimentisanja sa odbranom (prvo zona, potom kombinovana odbrana sa jednim bekom ,,na čovjeka“) i skoro cijela dionica bez trojke, bili su razlozi za deficit Barana 59:52 u 29.
Vlado Šćepanović, pomoćni trener Partizana: Izostanak trenera Trinkijerija je u startu bio hendikep za nas, kao i uvijek kada prvi trener ne može biti uz tim na klupi. Ja kao prvi pomoćnik sam svjestan da morate uvijek biti spremni i na takve situacije. Od starta meča smo znali da će biti vrlo teško, Mornar je po meni napadački najtalentovaniji tim u ABA. Izuzetno cijenim trenera Pavićevića, znam da je odličan motivator i u pripremi meča. Mnogo putujemo, od 11 mečeva imamo devet gotovanja. Znali smo najjača oružja Mornara, to je šut za tri. Njihovi promašaji su bili odraz i našeg ritma, energije, da ih što više umorimo.
Rezultati Cibona - FMP 63:81 Mega Bemax - Zadar 98:74 Mornar - Partizan 65:76 Večeras 18.00 - Krka - Crvena zvezda 20.00 - Budućnost Voli - Primorska
Dvorana: SC ,,Topolica“ Gledalaca: oko 3.500 Sudije: Pukl, Petek i Hadžić
Pulen Nidam Šehović Mugoša Ros Begić Vujošević Pavićević Voler Markota Bjelica Luković
Šćepanović: Sputali šuteve
8 8 13 5 2 17 9 9 5
minutu. Domaćin je ,,patio“ zbog agresivnije igre Partizana, koji je u uvodna tri i po minuta drugog poluvremena potrošio pet faulova, ali je u duelima bio značajno agresivniji. Sa dvije trojke Voldena gosti su došli do tih
,,plus sedam“, dok se Mornar gušio forsiranim polaganjima Pulena. Do 33. minuta, kada je Partizan poveo 65:57, stekao se utisak da su igrači Mornara rivalu dozvolili prelake realizacije prodorima, pogotovo nakon svojih promašaja. Peh koji je doživio Nidam, povredu u duelu sa Mozlijem u 34. minutu, nagovijestio je ishod - a goste je ka pobjedi usmjerio Pejdž, trojkom za 69:60 u 36. minutu. Povratka nije bilo za šuterski raštimovan, već oslabljen i dekoncentrisan tim. Već u završnici poraza, treneru Pavićeviću u mislima je izvjesno bio oporavak Nidama, od čega bi umnogome mogli zavisiti rezultati u narednom periodu. S. S.
Košarka
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Arena 11
Budućnost Voli nakon rastanka sa Subotićem dočekuje Primorsku večeras (20 h) u ,,Morači“
Prvi test za Mijovića
PODGORICA - Niz mečeva koji slijede za Budućnost Voli, počev od večerašnjeg (20 h) protiv odličnog prvaka Slovenije Primorske u ,,Morači“, biće test za mladog trenera Petra Mijovića, pred upravom našeg najvećeg kluba.
Mijović, koji je na proljeće ove godine u delikatnoj situaciji predvodio oslabljeni podgorički tim do titule državnog prvaka, u petak je ponovo promovisan kao prvi trener, nakon raskida saradnje sa Slobodanom Subotićem. Situacija je sada vjerovatno i delikatnija nakon inicijalnog šoka koji odlazak trenera u svakom slučaju donosi. Mijović je u posljednja dva dana rada sa prvim timom posvećen i fokusiran da se prva prepreka savlada, a maksimalan skor u ABA ligi sačuva. - Očekujem da izađemo spremni, fokusirani i koncentrisani na ispunjavanje zadataka u oba pravca igre. Pokušaćemo da rastererimo Kobsa i Bamforta, koristimo i druge opcije i da u narednom periodu, kratkoročnom ili dugoročnom, odigramo sa većom širinom u napadu - jasan je Mijović u najavi meča. Posao neće biti nimalo lak - što je Primorska dokazala prošle sedmice, pobjedom nad odličnim Partizanom u Koperu. Slovenački prvak je odlično pokriven na svim pozicijama, vrlo precizan u sprovođenju plana igre, raznovrstan sa opci-
Ključni dueli
Slovenije Čakarun i Dimec (član selekcije Slovenije koja Izuzetno interesantan biće duel je osvojila Eurobasket). Na ,,četvorki“ Primorska ima plejmejkera ,,plavih“ Džastina Marka Jagodića Kuridžu i Kobsa i mladog Slovenca Žan Marka Šiška, organizatora igre Ivana Marinkovića, dok su na Primorske i trenutno prvog asi- poziciji beka šutera i niskog krila Amerikanci Holt i Heris. stenta ABA. Sa klupe je na ,,dvojci“ opasna Izazov za centarsku liniju opcija Luka Vončina. ,,plavih“ biće ,,petice“ prvaka
Šiško: Kao sa Partizanom
Prvi duel u istoriji Budućnost Voli do sada nije igrala u ABA ligi protiv ekipe iz Kopera. Ovo je i prvi zvanični meč dva kluba - Primorska je osnovana prije samo tri godine fuzijom Lastovke i Koša. jama u napadu i sposoban da postavi različite tipove odbrane. Iskustvo iz prethodne trijumfalne sezone (tripl kruna u Sloveniji, prvo mjesto u ABA 2 ligi) je neprocjenjivo - a okosnica tima sačuvana. - Primorska je izuzetno dobro posložen i utreniran tim. Nemamo iluziju, jasno je da nas čeka teška utakmica u ,,Morači“ i da bi nam u ovom momentu
Najveći uspjeh Lastovke je jedno izboreno finale Kupa Slovenije. Ambiciozni klub sa slovenačke rivijere je u sezoni 2017-18. bio treći u domaćoj ligi, a ovog proljeća je podrška značila - kazao je Mijović. Budućnost Voli trenutno je u situaciji da treba da ispravlja prije svega svoje probleme u igri. Očekuje se da Mijović racionalnije ,,rotira“ tokom meča i raspoređuje minutažu nosilaca igre. Poraz od poljske Arke u srijedu u Evrokupu bio je bolan, ekipa je postigla svega 59 poena. Očekuje se povratak krilnog
Golemac: Jak motiv domaćina Jurica Golemac, trener Primorske: Gostovanje u Podgorici je jedno od najtežih u ABA ligi. Budućnost Voli je izuzetno talentovana ekipa koja će imati posebno
jak motiv. Na gostovanje dolazimo isključivo sa željom da pokažemo, da možemo na visokom nivou da se takmičimo i borimo za pobjede u gostima. Sebi želimo da
dokažemo da i ovako kvalitetnim rivalima možemo otežati posao. Ako nam se ukaže prilika da iznenadimo, ugrabićemo je sa obijema rukama.
u velikom stilu dočekao prvu šampionsku titulu, odbranu nacionalnog kupa, osvojen Super kup Slovenije i ABA 2 ligu! Tim Jurice Golemca je izuzetno opasan, ima kontinuitet u radu i jasan sistem, sa dugom klupom i dobrom rotacijom. centra Ilića u rotaciju, veća uloga za centra Zorana Nikolića (u srijedu igrao svega tri minuta). Igra bekovske linije je poseban problem, a pred stručnim štabom je zadatak da plejmejkeri bolje distribuiraju loptu na bekove-šutere, Bamforta i Popovića. - Na nama je da izađemo na teren sa pravom energijom, da odigramo kvalitetno i u odbrani i u napadu i da se vratimo na pobjednički kolosijek - jasan je mladi Petar Popović, naš reprezentativac i bek-šuter ,,plavih“. Budućnost Voli čeka serija važnih mečeva. U srijedu će gostovati u Evrokupu odličnom Galatasaraju u Istanbulu. Potom narednog vikenda u Podgoricu stiže Krka, pa njemački
Žan Mark Šiško, plejmejker Primorske: Čeka nas teško gostovanje neporaženoj Budućnost Voli. Nadamo se da ćemo u Podgorici odigrati dobar meč kao protiv Partizana. Dobro smo raspoloženi pred meč i posvećeni radu. Učinićemo sve da se iz Crne Gore vratimo sa trijumfom. Oldenburg u Evrokupu. Do gostovanja Mega Bemaxu 3. novembra biće jasnije, da li je Mijović permanentno rješenje za poziciju prvog trenera... Sve to svjedoči o važnosti meča sa Primorskom večeras. - Dočekujemo izuzetno kvalitetnu ekipu koja je dokazala da će biti veoma nezgodan protivnik svima ove godine. Odigrali su dobro u Zagrebu ma Superkupu, kod kuće savladali Partizan i sigurno da imaju i motiv i želju da naprave još jedno iznenađenje - napomenuo je Petar Popović. Kvalitet rivala je garant odlične košarkaške predstave, a ishod meča može imati dalekosežne posljedice po sezonu crnogorskog šampiona. S. S.
12 Arena
Sportski miks
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Okupila se mlada vaterpolo repreze
Testiranja z PODGORICA - Mlada reprezentacija Crne Gore okupila se u Igalu gdje će odraditi dva treninga i zvanično počela pripreme pred nastup na SP u Kuvajtu od 12. do 20. decembra.
Erste liga (2. kolo): Lake pobjede Sutjeske i Lovćena
Nikšićani bez greške Sutjeska Ol stars
73 56
NIKŠIĆ - Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 100. Sudije: Lučić, Radinović i Đikanović. Rezultat po četvrtinama: 14:8, 18:16, 23:20, 18:12. SUTJESKA: Goranović 4, Pavlićević 13, Gardašević 5, Vulević 10, Knežević 3, Vujović 10, Bojić 3, Varajić, Sejfić 5, Lalović 4, Đoković 5, Čvorović 11. OL STARS: Bošković 3, Bulatović, Nobls 2, Bogojević 10, Nikaljević 9, Peruničić 6, Lazarević 6, Jovanović 2, Mirotić 10, Brajković 4, Dragović 4, Mrđa. Sutjeska je lako došla do drugog trijumfa u Erste ligi, sinoć protiv novajlije Ol starsa u Nikšiću. U odličnoj timskoj partiji ekipa Zorana Glomazića imala je dvocifrenu prednost od finiša druge četvrtine. Miloš Vujović uz deset poena imao je deset skokova i četiri asistencije.
Lovćen Zeta
72 61
CETINJE - Dvorana: SC
,,Lovćen“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Raičević, Gušmirović i Popović. Rezultat po četvrtinama: 22:14, 16:19, 24:6, 10:22. LOVĆEN: Latković 19, Mićović 3, Hadžibegović 20, Lopičić 5, Vučinić 7, Darbaidze 9, Božović 5, Ekume 4. ZETA: Radojković 8, Popović 8, Vuković 2, Šimun 5, Vuković N. 11, Raičković 11, Jovanović 13, Đukanović 2, Nikčević 1. Lovćen je u vrhunski odigranoj trećoj dionici osigurao prvi trijumf sezone protiv Zete juče u prijestonici. Trener Zoran Kašćelan odlučio je da odmori neke od ključnih igrača, Đukanovića, Vrbicu i Popovića, a njegov tim je rutinski odradio posao.
Danilovgrad 70 Jedinstvo 64 DANILOVGRAD - Dvorana: SC ,,Danilovgrad“. Gledalaca: 200. Sudije: Dragojević, Radulović i Janjušević. Rezultat po četvrtinama: 21:21, 26:26, 21:16, 12:11. DANILOVGRAD: Knežević, Popović, Tatar, Jovo-
vić 14, Anđelić 8, Ćeranić, Hajduković 18, Mališić, Ratković 7, Baucal, Radulović 13, Đoković 10. JEDINSTVO: Raičević, Beganović, Madžgalj, Kaluđerović 11, Hjuz 12, Čović, Čilić 21, Kljajević, Drašković 12, Vuković 3, Đurišić 5, Pavićević. Domaćin je u Danilovgradu stekao ključnu prednost u finišu treće dionice, a potom je čuvao do kraja jučerašnje pobjede nad Jedinstvom. U prvom trijumfu sezone za Danilovgrad Radulović je uz 13 poena imao čak 14 skokova. U posljednjem meču kola, Ibar je u Tivtu sinoć savladao oslabljeni Teodo 83:80. Gosti iz Rožaja su u uzbudljivoj završnici slavili, iako je domaćin imao poen prednosti uoči posljednjeg minuta (78:77). Pobjedničku ekipu predvodio je Simović sa 18 poena, Feleć je dodao 17, a Kalić 12 poena, sedam skokova i po pet asistencija i ukradenih lopti (ukupno 27 indeksnih poena). Teodo su predvodili Mijović sa 22, Bošković sa 20 i Vuković sa 16 poena. S. S.
- Sa nama su igrači koji konkurišu za mladu reprezentaciju koja će igrati na Svjetskom prvenstvu, a tu su i neki mlađi. Uglavnom su to igrači koji su tokom ljeta prošli kroz reprezentativne selekcije, koji su igrali velika takmičenja, kao i oni koji su se ljetos spremali za ovo odloženo Svjetsko prvenstvo. Željeli smo da ih provjerimo kroz testiranja. Malo da ih upoznamo o budućim obavezama, posebno ove koje očekuje prvenstvo u Kuvajtu. U novembru bi skupili malo više igrača koji su bili sa A reprezentacijom i oni bi trenirali sa selekcijom Japana. Trebalo je da
okupimo 29 kandidata, međutim trojica su bolesna, dok četvorica igrača iz Katara ovaj put nijesu sa nama jer imaju meč Druge Regionalne lige. Oni će biti sa selekcijom kada budu
Francuz najbolji u 3. kolu Evrolige
U znaku De Koloa Bek Nando de Kolo zaslužio je zvanje najboljeg pojedinca 3. kola Evrolige, partijom u pobjedi Fenerbahčea nad Baskonijom 87:80 u Istanbulu. Francuz je upisao čak 39 poena uz po tri skoka i asistencije, šutirajući 21-15 iz igre. Ukupno je imao čak 44 indeksna poena. Propustio je šansu da obori rekord postignutih poena jednog igrača na evroligaškom meču (41). Plejmejker Vasilije Micić iz Efesa je u pobjedi u gostima Valensiji 83:78 ostvario 26 indeksnih poena. Meč je završio sa 15 poena, 12 asistencija, četiri skoka i dvije ukradene lopte. R. A.
Sportski miks
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Arena 13
entacija
za SP u Kuvajtu
pripreme sa Japanom i tada će odraditi planirana testiranja - kazao je selektor za vaterpolo u VPSCG Vladimir Gojković, kome u radu pomažu treneri Zoran Ivanovski, Miodrag
Matković i Milan Ćirović. Gojković se osvrnuo i na prvi meč A selekcije u preliminarnoj fazi Svjetske lige sa Ukrajinom u Nikšiću 12. novembra. - Upravo pred taj meč sa
Ukrajinom radićemo pripreme sa Japanom. Skupićemo kombinovanu ekipu. Nećemo dovoditi najbolje igrače iz inostranstva, pogotovo ne starije igrače. Od 12. decembra krećemo pripreme za Evropsko prvenstvo, koje smo već isplanirali. Imaćemo mjesec rada, jer je to takmičenje 12. januara. Sačekaćemo žrijeb u srijedu i nakon toga fiksirati još neke detalje oko priprema - kazao je Gojković. Reprezentativac Dušan Matković vjeruje da će ova okupljanja dobro doći da što spremniji dočekaju SP. - Odradićemo testiranja, da vidimo na kojem su nivou svi igrači. U narednom periodu nas očekuje još nekoliko okupljanja, nadam se da ćemo u završnicu priprema ući što spremniji kako bi na Svjetsko prvenstvo u Kuvajtu otišli u što boljoj formi - istakao je Matković. A. M.
GOLBAL: Međunarodni turnir u Sarajevu
Crnogorci najbolji PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore pobjednik je međunarodnog turnira u Sarajevu. Crnogorski golbalisti savladali su sinoć u finalnom meču ekipu Soluna 11:5 i revanširali im se za poraz u grupi, a prije toga u polufinalu su eliminisali češki Perun 14:12. Izabranici selektora Nikole Čurovića plasman u polufinale izborili su kao drugoplasirani u grupi sa dva trijumfa i porazom. Savladali su Podmoskovlje 14:11 i Mladost iz Beograda 13:3, dok su izgubili od Soluna 11:10. Crnogorskoj reprezentaciji turnir u Sarajevu bio je generalna proba za Evropsko prvenstvo C divizije, koje će od 27. oktobra do 3. novembra biti odigrano u italijanskoj Lakvili. Crna Gora će na Evropskom prvenstvu C divizije igrati u A grupi sa Italijom, Rumunijom, Bugarskom, Danskom i Slovačkom. R. P.
Povreda koljena prvog pika sa NBA drafta
Radonjić zahtijeva konstantno dobre partije Bajerna
Bez Zajona na startu sezone
Želim još reakcije
Zajon Vilijamson (19), nova NBA zvijezda iz Nju Orleans Pelikansa, propustiće uvodne mečeve nove NBA sezone zbog bola u koljenu. Krilni centar će se prema
procjeni ljekara na teren vratiti početkom treće sedmice novembra. Problem prvog pika sa drafta ovog ljeta nije ozbiljnije prirode, ali zahtijeva mirovanje. Doskorašnja zvijezda slavnog univerziteta Djuk u NCAA ligi je odlično igrao tokom oktobra za Nju Orleans u pripremnim utakmicama. Sa njim u sastavu ,,pelikani“ imaju jasne plejof ambicije. R. A.
Dejan Radonjić, Podgoričanin na klupi njemačkog prvaka Bajerna, istakao je da dobar utisak još nije zaokružen nakon velike pobjede nad Asvelom 104:63 u Evroligi. Trijumf nad francuskim prvakom, timom našeg doskorašnjeg selektora Zvezdana Mitrovića, drugi je najubjedljiviji u Evroligi u istoriji Bajerna (samo je Darušafaka savladana ubjedljivije, 116:70). - Radilo se o dobroj partiji i prije svega reakciji na ispadanje iz Kupa Njemačke. Neke stvari smo popravili u odbrani i to je vrlo važno. Ipak govoriću o dobrom utisku ako ponovimo ova-
kvu partiju. Potrebna nam je stabilnost, želim još reakcije da bi mogli iznositi neke zaključke - kazao je Radonjić.
Bajern će već danas igrati na gostovanju Oldenburgu, jednom od najjačih njemačkih timova, u 4. kolu Bundeslige. S. S.
14 Nedjelja,2019. 20. oktobar 2019. Arena 20. oktobar Arena Nedjelja, 20. oktobar 2019. 14 Nedjelja, Arena
Lutrija Lutrija Lutrija
Nedjelja
19:30 Nedjeljom sport 07:00 Jutarnji program - uživo 14:45 Druga strana sporta 10:00 Hrana kao lijek – premijerno 14:55 Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 10:45 Ljepote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 11:00 Crtani film 15:30 Intermeco 20:45 Druga strana sporta 11:30 Oblačić - premijerno 15:45 Kolaž 20:55 Kolaćić sudbine – repriza 12:00 Sportske vijesti – uživo 16:45 Servisne 21:00 Grad koji volim – premijerno utarnji program uživo – repriza 14:45 Druga strana sport 22:00 Film – premijerno 12:30-Opstanak 17:00 sporta Podgoricom - repriza19:30 Nedjeljom 00:00 Aktuelno – repriza 13:00 Dogodilo se … -14:55 premijerno 17:30 Intermeco+Muzika rana kao lijek – premijerno Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 18:30 Dogodilo se… repriza 00:30 Repriza dnevnog programa 13:15 Koncert epote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 14:00 Skener –repriza 18:45 Ljepote i Legende Crne Gore 20:45 Druga strana sporta tani film 15:30 Intermeco 14:30 Crtani film 19:00 Aktuelno
lačić - premijerno ortske vijesti – uživo pstanak – repriza ogodilo se … - premijerno ncert ener –repriza tani film
Nedjelja
15:45 Kolaž 16:45 Servisne 17:00 Podgoricom - repriza 17:30 Intermeco+Muzika 18:30 Dogodilo se… - repriza 18:45 Ljepote i Legende Crne Gore 19:00 Aktuelno
20:55 Kolaćić sudbine – repriza 21:00 Grad koji volim – premijerno 22:00 Film – premijerno 00:00 Aktuelno – repriza 00:30 Repriza dnevnog programa
Crne Gore Crne Gore
Nedjelja, oktobar 2019. Nedjelja, 20. 20. oktobar 2019.
15 Arena 15 Arena
16 Arena
Sportski miks
Nedjelja, 20. oktobar 2019.
Novi doping skandal ruskih sportista
MotoGP: Šampion na polu Velike nagrade Japana
Duple suspenzije
Desetka Markeza Mark Markez, novi-stari MotoGP šampion, ostvario je desetu pol-poziciju sezone, jučerašnjim trijumfom u kvalifikacijama u Motegiju, za Veliku nagradu Japana. Španac je jutros (trka završena oko četiri sata po našem vremenu) startovao prvi na glavnoj trci. Njegovo vrijeme (1:45,764 minuta) najbržeg kruga bilo je za 132 hiljadita dijela sekunde brže od Franka Morbidelija iz ekipe Petronas Jamaha. Treći je bio Fabio Kvar-
tararo, mladi Francuz iz Petronas Jamahe, sa 0,181 sekundom zaostatka za Špancem iz Honde. - Imam veliki motiv na ,,domaćoj“ stazi za Hondu, a znam da će rivali iz Jamahe posebno biti opasni. Obezbijedio sam titulu, sada jurim neke lične ciljeve i želim da zabavim sjajnu japansku publiku. Imam mnogo motiva za trku u Motegiju - rekao je Markez. Svjetski vicešampion, Andrea Doviciozo iz Dukatija,
startovaće tek sa sedme pozicije. Legendarni Valentino Rosi iz Jamahe je u kvalifikacijama bio deseti. Markez, šestostruki šampion najjače MotoGP klase, juri 54. pobjedu u MotoGP u karijeri, a ukupno 80. pobjedu u svim klasama. Ove sezone pobijedio je na devet trka, a ima priliku da dostigne najbolji skor karijere - 13 trijumfa iz 2014. godine. Do kraja sezone ostale su četiri trke, a posljednja je na programu u Valensiji 17. novembra. S. S.
Dvojici ruskih boksera, Islamu Dašaevu i Aleni Tokarčuk, duplirane su ranije izrečene suspenzije za doping, jer je otkriveno da su nakon izricanja prvobitne kazne nastupali. Dačaev je dobio kaznu od četiri godine zabrane nastupa 2017. godine, a po odredbama nove neće moći u ring do marta 2025. godine. Tokarčuk je odbila dvogodišnju kažnu u novembru 2017. godine, sada ima zabranu nastupa do novembra 2021. godine. U saopštenju Ruske antidoping agencije navedeno je da čelnik Ruske bokserske federacije, koji je nadgledao turnir na kojem su se takmičili Dašaev i Tokarčuk, nije imao uvid u evidenciju suspendovanih boksera. Pravila Svjetske antidoping agencije (WADA) su jasna, ovakvi prestupi znače automatsko dupliranje trajanja suspenzije. Nastup Rusije na Olimpijskim igrama u Tokiju zbog nedovoljnih rezultata u borbi sa sistematskim dopingom je malo vjerovatan. R. A.
Uspjeh Mareja na Evropa openu u belgijskom Antverpenu
U finalu nakon dvije i po godine Endi Marej, nekada prvi teniser svijeta, dočekao je plasman u finale Evropa opena u Antverpenu (Belgija), pobjedom nad Francuzom Igom Amberom 3:6, 7:5, 6:2. Slavni Britanac je u sve boljoj formi nakon druge operacije kuka i dugog oporavka. Za njega ovo je prvo finale nekog turnira nakon dvije i po godine i nastupa na Rolan Garosu u Parizu. - Umoran sam, ali imaću dovoljno svježine za naredni meč. Uživao sam u borbi, rad se polako ispla-
Olimpijska trka premještena u Saporo, odluka MOK-a kritikovana u Japanu
Tokio bez maratona
ti - rekao je Marej nakon trijumfa nad 70. igračem svijeta. Rival u borbi za 46. titulu
karijere biće švajcarski veteran Stanislas Vavrinka. Škot Marej vodi u trijumfima 11-8. R. A.
Juriko Koike, guvernerka Tokija, javno je kritikovala odluku da se maratonske trke na Olimpijskim igrama naredne godine prebace u grad Saporo. Razlog odluke Međunarodnog olimpijskog komiteta su potencijalno visoke temperature u Tokiju u avgustu naredne godine. Saporo je grad sjeverno od Tokija, zimski centar na većoj nadmorskoj visini i značajno nižim ljetnjim temperaturama. - Razumijem da je odluka donesena zbog zdravlja i sigurnosti sportista. Ipak, uložili smo veliki novac kako bi u Tokiju smanjili efekte vrućine. Odluka je bila potpuno neočekivana i donesena samo 300 dana uoči početka Olimpijskih igara - rekla je Koike. Koike je najavila sastanak sa čelnicima MOK-a po ovom pitanju do kraja ovog mjeseca. Olimpijske igre u Tokiju održaće se od 24. jula do 9. avgusta naredne godine. R. A.