Dnevni list Pobjeda 22.09.2019 by Pobjeda

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

m o j l nedje

Podgorica • Crna Gora • Nedjelja, 22. septembar 2019. • Godina LXXV/Broj 19294 • Cijena 0,70 eura

godina

INTERVJU: Branimir Gvozdenović, predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva

Vidi se ko je za reformu, a ko za opstrukciju

Stručna javnost o alimentaciji i najčešćim problemima u praksi

Dijete ne smije da ima gori standard od roditelja

STR. 2. i 3.

AKTUELNO: Prosječne zarade u zdravstvu od 450 do 1.400 eura

Čirgić: Tražiti rješenja za povećanje plata STR. 7.

Kod određivanja visine izdržavanja vodi se računa o školovanju djeteta, godinama, zdravstvenom stanju, koliko mu novca treba za garderobu i knjige... Svaki uzrast je različit i sve to sagledavamo da bismo došli do najboljeg rješenja. Sa druge strane, mora se voditi računa i o mogućnostima lica koje daje izdržavanje - pojasnio je sudija Mladen Grdinić

STR. 9.

Sedmi Montenegro prajd pod sloganom ,,Ne preko naših leđa“ okončan bez incidenta

Podaci NTO pokazuju da se mijenja struktura turista koji posjećuju Crnu Goru

68. Međunarodni salon automobila Frankfurt 2019.

STVARNOST ILI PRIVREMENO RJEŠENJE STR. 16. i 17. Plovidbe kruzerima postaju sve popularniji način odmora

Crnogorci zimi putuju do Kariba, Kube, Emirata… STR. 5.

Kalezić: Poslanici da ne šire mržnju prema nama

STR. 6.

Znatno više gostiju iz Zapadne Evrope i Skandinavije

STR. 4. i 5.

RAZGOVOR: Radojica Pavićević o dopunjenom izdanju knjige „WERK / Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, koju objavljuje Pobjeda

Imamo nešto što se više ne može naći Str. 12. i 13.

Politika

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

INTERVJU: Branimir Gvozdenović, predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reform PODGORICA – Važno je da se opozicija aktivno i bez odgađanja uključi u rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Mi ćemo do posljednjeg trenutka biti strpljivi, ali i paralelno raditi na tekstovima reformskih zakona, kako ne bismo upali u zamku moguće namjere ili nesnalaženja pojedinih opozicionih partija da stalnim prolongiranjem početka rada Odbora zakasnimo za reformu – kazao je, u intervjuu Pobjedi, Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine i predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. On je opoziciji poručio i da se učešće u izvršnoj vlasti „mora dobiti na izborima i nikako drugačije“. POBJEDA: Kako komentarišete to što su opozicioni članovi napustili treću sjednicu Odbora i da li je, u takvoj situaciji, realno da se izborna reforma završi do 15. novembra, do kada je produžen rok novom Odlukom? GVOZDENOVIĆ: Bez obzira na to što su predstavnici opozicije, iz njima znanih razloga, napustili sjednicu, moram napomenuti da smatram da to nije bilo korektno, jer smo za zakazivanje ove sjednice uvažili sve zahtjeve opozicije - da prođe propisani rok od sedam dana od zakazivanja sjednice (iako smo imali mogućnost za kraći rok), pa da sačekamo da prođe sastanak opozicije i slično. Mislim da je potrebno da se držimo suštine rada Odbora a ne forme, koja je potencirana. Što se tiče pomenutih rokova, samo se svakodnevnim radom mogu postići željeni rezultati. Nerijetko se zanemaruje činjenica da je Odbor privremeno radno tijelo koje bi trebalo da predloži reformske aktivnosti ili radne verzije materijala. Ukoliko se radi o izmjenama zakona, mora se poštovati definisana zakonska inicijativa, koja podrazumijeva da, osim Vlade, predlagač zakona može biti i poslanik, a ja se nadam da ćemo svi kao članovi Odbora biti predlagači. Svaki, pa i zakon koji predlaže poslanik, mora dodatno proći proceduru definisanu Poslovnikom Skupštine – dobiti podršku stalnih radnih tijela, tj. odbora. Važno je imati na umu da se prijedlozi zakona čiji predlagač nije Vlada, shodno Poslovniku, upućuju Vladi na davanje mišljenja. Imajući u vidu sve neophodne preduslove da bi jedno zakonsko rješenje bilo usvojeno ili izmijenjeno, trebalo bi sve prijedloge

Poziv opoziciji otvoren, bićemo strpljivi, ali i paralelno raditi zakone Brzo će se pokazati, a možda se i već sad vidi ko je za reforme, a ko za opstrukciju. DPS će, zajedno sa drugim partijama ili samostalno, predložiti reformska rješenja – kaže Branimir Gvozdenović akata imati finalizovane u najkraćem roku, kako bismo reformu izbornog i drugog zakonodavstva završili po planu. Moj poziv svim opozicionim partijama da se konstruktivno uključe u rad Odbora je otvoren. S tim u vezi, za ponedjeljak, 23. septembra, zakazao sam sjednicu Odbora u 15 h. Kao i za sve aktivnosti do sada u vezi sa radom Odbora, i nastavak rada, odnosno nastavak plenumskog zasijedanja Odbora, dogovoriću na konsultacijama sa članovima tog tijela. Ne mislim da treba veliku važnost i publicitet davati zakazivanju sjednice, u međuvremenu su članovi Odbora,

pridruženi i stalni, vrijedno radili određeni dio posla, i neki su već ponudili konkretna rješenja, a dobili smo i određene predloge novih članova. Tačno je da smo, do sada, radili u sastavu pozicija, akademska zajednica i NVO sektor sa ciljem da ispoštujemo zadatke iz Odluke, sa osnovnim prioritetom preporuka međunarodne zajednice. Urađen je veliki posao, ali smo takođe svjesni da nam za usvajanje na primjer Zakona o izboru odbornika i poslanika treba dvotrećinska većina i da rješenja u tom zakonu moraju bti proizvod zajedničkog rada pozicije i opozicije, pa je i iz tog ra-

zloga važno da se opozicija aktivno i bez odgađanja uključi u rad. POBJEDA: Demokrate su predložile odluku o formiranju sedam pododbora koji bi se bavili različitim pitanjima iz domena izbornog i drugog zakonodavstva. Pošto pododbori već postoje, odnosno radne grupe, i završile su veliki dio posla, šta mislite o prijedlogu Demokrata? GVOZDENOVIĆ: Kao što ste rekli, imamo već definisane radne grupe. S tim u vezi, očekujem na ovim konsultacijama i na Odboru da usaglasimo gdje novi članovi žele da daju svoj doprinos, u svim ili u poje-

CEMI zakasnio sa prijavom, ali to ne znači da je isključen iz konsultacija POBJEDA: Centar za monitoring uputio je dopis predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću sa zahtjevom da omogući učešće predstavnika te NVO u radu Odbora, u svojstvu pridruženog člana. CEMI je saopštio da je isključen iz reforme izbornih zakona. Kakav je Vaš odgovor? GVOZDENOVIĆ: Ni CEMI, ni bilo ko drugi ko želi doprinijeti normativnom i drugom uređenju izbornih procesa ne može i ne smije biti isključen iz reformskih aktivnosti. Drugi je problem ako svi isključivo žele pridruženo članstvo u Odboru, misleći da se jedino na taj način može doprinijeti reformama. Odbor je, nakon formiranja, na potpuno javan i otvoren način uputio poziv cjelokupnom NVO sektoru da se prijavi za pridruženo članstvo. Lično moram da izrazim žaljenje da je jedna respektabilna NVO kakva je CEMI prijavu dostavila neblagovremeno, odnosno nakon isteka roka definisanog javnim pozi-

vom, što je, u skladu sa utvrđenom procedurom, bio isključujući momenat za razmatranje prijave po javnom pozivu. Naravno, to ne znači da je CEMI isključen iz procesa konsultacija oko reformi. Postoje brojni drugi načini za pružanje doprinosa aktivnostima Odbora i njegovih radnih grupa i ja ovom prilikom pozivam i CEMI i sve druge iz reda NVO sektora da dostave prijedloge za izborne i druge reforme, i aktivno učestvuju u kreiranju što boljeg ambijenta za sprovođenje izbora. Za DPS je ključna stvar suština, ne forma, kao i da se što prije nastavi rad, i da se u uključe poslanici koji mogu da daju konkretan doprinos. Ovo pitanje je možda više za opoziciju, ne za nas, jer smo mi spremni da u nastavku rada i ovo bude jedna od opcija. Obavićemo konsultacije i vidjeti na kraju do kojih ćemo rješenja doći. Ipak, lično ću inicirati da sagledamo i ovu i sve druge inicijative koje su došle kod nas.

dinačnim radnim grupama. Rekao bih da se, kao i do sada kad je postupanje opozicije u vezi sa formiranjem Odbora u pitanju, često radi o formi, a suština se zanemaruje. Postoje mišljenja da neke od opozicionih partija ne žele suštinu, već da im je isključiva namjera da odugovlače proces kako se ne bi sprovele reforme. Ja kao predsjednik ovog odbora, ne želim da vjerujem da je to tako. Niko, osim nas, ne kaže hajde da krenemo konačno da radimo, da se fokusiramo na suštinu i dođemo do nekog prijedloga. Ne, mi i dalje pričamo da li Odbor treba proširiti, da li treba formirati neke pododbo-

re (sad neko predlaže pododbore, nadam se ne samo da bi se to razlikovalo terminološki od naših radnih grupa). Ipak, mogu reći da ima pomaka. Mi ćemo do posljednjeg trenutka biti strpljivi, ali i paralelno raditi na tekstovima reformskih zakona, kako ne bismo upali u zamku moguće namjere ili nesnalaženja pojedinih opozicionih partija da stalnim prolongiranjem početka rada Odbora zakasnimo za reformu. Mi ćemo, nadam se sa njima, predložiti Skupštini konkretna rješenja. Brzo će se pokazati, a možda se i već sad vidi ko je za reforme, a ko za opstrukciju. Da zaključim -

Pobjeda

Politika

Nedjelja, 22. septembar 2019.

mu izbornog i drugog zakonodavstva

Nastavljamo gdje smo stali, nema vraćanja POBJEDA: Šta očekujete da će biti, nakon ulaska Demokrata u Odbor, sa već urađenim prijedlozima zakona? Očekujete li da se sada, u „dopunjenom“ sastavu, posao vrati na početak? GVOZDENOVIĆ: Ako krenemo sa analizom početaka izbornih reformi, moramo se vratiti desetak godina unazad. Ne počinju izborne reforme ovim sazivom Skupštine i ovim Odborom. Mi smo godinama unazad u kontinuiranom procesu prilagođavanja najboljoj praksi u izbornim procesima, a sad samo nastavljamo, na bazi preporuka OEBS/ODIHR-a i Evropske komisije. Odbor nastavlja ranije počete aktivnosti i ni o kakvom povratku unazad nema govora, iz dva razloga: prvo, nemamo vremena za povratak unazad, a drugo, moramo uvažavati ozbiljan rad mojih kolega poslanika, pridruženih članova iz reda akademske zajednice i civilnog sektora i Sekretarijata Odbora, kao i aktivnosti međunarodne zajednice, koji ne treba da bude anuliran bilo čijim novim članstvom u Odboru, iako smo zadovoljni što ćemo dobiti nove članove i kapacitete, ukoliko želimo da dođemo do dvotrećinske većine, moramo svi praviti kompromise. Što se tiče Odbora, mi jedva čekamo da počne rad u radnim grupama i sa novim članovima. Do sada je puno odrađeno, a bilo bi bolje da je bila i opozicija. Do sada je u Odboru urađeno jako puno. Oformljen je Sekretarijat od službenika Skupštine u kojem je 14 mladih profesionalaca koji svoj posao obavljaju veoma dobro, sa akcentom na stalnoj pomoći na unapređenju izbornih zakona u skladu sa preporukama OEBS-a. Napominjem da se u 56 od 57 zemalja članica sa tri kontinenta prate izbori i daju preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva. Razvijena je metodologija rada, odrađeno je 11 istraživanja na temu izbornog zakonodavstva za godinu (što je više od onoga što je urađeno u posljednjih deset godina u Skupštini), razvija se informacioni sistem i web platforma. Angažovali smo putem javnog konkursa i pridružene članove iz akademske zajednice i NVO sektora. Imali smo zavidnu komunikaciju i saradnju sa državnim institucijama koje su nam prilagale mišljenja i sugestije za unapređenje. Organizovali smo tri okrugla stola sa prezentacijama i imali studijske posjete Estoniji i Hrvatskoj. Kao rezultat tako intenzivnog rada, na kraju smo uspjeli da napravimo radne verzije nacrta zakona. Sve ovo potvrđuje naše konstantne izjave za medije da se u radnim grupama radi u kontinuitetu i pored toga što, nažalost, opozicione partije nijesu našle za shodno da nam se pridruže i budu dio cijelog procesa u prethodnom periodu. Sada se otvara prostor za pitanje šta bi se desilo da mi nijesmo radili, da nijesmo sve ovo na vrijeme počeli da pripremamo? Da li bi stigli da u dogovorenom roku sve završimo? Naravno da ne bismo. Ono što se može izvući kao zaključak jeste da na kraju imamo kvalitetnu platformu za dalji zajednički rad i unapređenje. Ne fali ni spremnosti za rad, a vjerujem da uz pomoć Sekretarijata i pridruženih članova Odbora, imamo znanje da posao dovedemo do kraja.

DPS će, zajedno sa drugim partijama ili samostalno, predložiti reformska rješenja. Mnogo je važno što je dosadašnji rad proizvod rada akademske zajednice, NVO sektora i pozicije uz korišćenje usluga međunarodnih eksperata. Prirodno je da postoje različita mišljenja o pojedinim pitanjima, ali je važno da se vodi dijalog i da se dođe do mogućih zajedničkih rješenja. DPS svakako ima takav interes, neka opozicija pokaže isto. Ovih dana čujemo u medijima da Demokrate u startu odbijaju mogućnost podrške bilo kakvom prijedlogu DPS-a. To je

Zgrada parlamenta

neozbiljno i nezrelo razmišljanje – kao da ulazite u utakmicu sa stavom da bez obzira na rezultat, vi ga nećete priznati. Kao što sam već rekao, dosadašnji rad nije proizvod samo DPS-a nego mnogo šire. POBJEDA: Zašto je DPS-u bio neprihvatljiv prijedlog Raška Konjevića da se odgodi treća sjednica dok Administrativni odbor ne odluči o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora? GVOZDENOVIĆ: U odgovoru na prethodno pitanje, kao i na sjednici Odbora, jasno sam ukazao na moguću namjeru pojedinih partija da kontinuirano prolongiraju početak rada Odbora, nekim proceduralnim pitanjima. Sve te aktivnosti se mogu sprovoditi paralelno sa radom Odbora, i nema nikakvog razloga za odgađanje sjednice. POBJEDA: Iz DPS-a ranije je najavljena mogućnost predlaganja još jedne izmjene Odluke zbog uključivanja u Odbor predstavnika Posebnog kluba poslanika Aleksandra Damjanovića. Hoće li biti takvog prijedloga i kada, a ako neće, iz kojih razloga? GVOZDENOVIĆ: To je jedna od mogućih opcija na koju smo spremni, jer nam je jako važno da što prije zajedno počnemo da radimo na suštini. Ipak, i ovo je više pitanje opozicije, nego nas.

POBJEDA: Demokrate kažu da insistiraju na vladi građanskog povjerenja, shodno Sporazumu o budućnosti. Kako to komentarišete? GVOZDENOVIĆ: Od samog početka oni insistiraju na „osnivanju nezavisnog tijela/ odbora za nadzor nad dosljednom primjenom usvojenih zakona i podzakonskih akata, i nad ostvarivanjem sloboda i prava učesnika na izborima“. Ako su do sad uporno insistirali na svakoj riječi i svakom zarezu iz tog plana, za očekivati je da budu dosljedni i po ovom pitanju, ali vidjećemo. POBJEDA: Kakav je Vaš stav o zahtjevu dijela opozicije da se otvori dijalog o tehničkoj vladi do 15. oktobra? GVOZDENOVIĆ: I moj lični, i stav DPS-a je da sada samo treba da radimo na izbornim zakonima, jer se učešće u izvršnoj vlasti mora dobiti na izborima, i nikako drugačije. POBJEDA: Iz DF-a za sada nema najave da će članovi tog saveza učestvovati u radu Odbora. Kako, kao predsjednik tog tijela, vidite rad Odbora bez učešća najvećeg opozicionog saveza? GVOZDENOVIĆ: Podsjetiću da formiranjem ovog odbora ne počinje izborna reforma, ona je samo nastavljena. Takođe, ne zaboravimo da su krajem 2017. godine u mnogo komplikovanijim političkim uslovima nego sad od Radne grupe koju je iz sopstvenih redova formirao DPS zajedno sa koalicionim partnerima, predložena određena reformska rješenja koje je Skupština usvojila, u vidu tri od četiri ključna zakona koji regulišu ovu oblast. Što se tiče četvrtog zakona, Zakona o izboru odbornika i poslanika, DPS je i u tom dijelu ponudila rješenja koja su bila na liniji ODIHR-ovih preporuka iz 2016. godine, ali nažalost nije postojala spremnost opozicije da podrži ta rješenja, imajući u vidu kvalifikovanu većinu neophodnu za to. Radi se o prijedlozima koji su podrazumijevali povećanje transparentnosti rada DIK-a, značajniju zastupljenost pripadnica ženskog pola na izbornim listama (predložili smo da na listi među svaka tri kandidata mora biti najmanje po jedan pripadnik manje zastupljenog pola), mogućnosti da jedan birač svojim potpisom može dati podršku jednoj ili više izbornih lista, u cilju jačanja političkog pluralizma. Takođe, naš tadašnji prijedlog je precizno definisao početak i kraj kampanje, zatim predložili smo duži vremenski rok za odlučivanje po prigovoru kroz obavezu donošenja Etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora od DIK-a i kroz potpisivanje izjave o prihvatanju kodeksa osigurali nepristrasnost, profesionalnost i neutralnost članova organa za sprovođenje izbora. Radi se o veoma afirmativnim prijedlozima i ne mogu da razumijem razloge njihovog neprihvatanja od opozicionih partija. Ja se i dalje nadam da će sada svi koji na to imaju pravo učestvovati u radu Odbora. Ukoliko neko, iz bilo kog razloga odbije rad u Odboru, pronaći ćemo druge forme za usvajanje ili razmatranje svih ili dijela reformskih rješenja, kako ne bismo svi bili žrtve nečijeg inata ili namjere za opstrukcijom reformskih aktivnosti kad je izborno i drugo zakonodavstvo u pitanju. I. KOPRIVICA

Inicijativa DF-a za promjenu Ustava neustavna i za istoričare i za partije

Adžić: Nastavak promocije velikosrpskih projekata PODGORICA - Zahtjev Demokratskog fronta za promjenu Ustava, tj. skraćenje himne, uvođenje srpskog kao drugog službenog jezika, kao i trobojke iz 1905. kao narodne zastave, uslovljavanje je koje nema realno uporište - kaže za Dnevnik TVCG pravnik i istoričar Novak Adžić. Tvrdi da je inicijativa neustavna, jer bi promijenila pravno uređenje države. U DPS-u ocjenjuju da je procedura za mijenjanje Ustava krajnje komplikovana i podrazumijeva da je podrži dvije trećine poslanika, a onda i tri petine birača na referendumu, što je, kako tvrde, gotovo nemoguće. Za SDP ta inicijativa je neprihvatljiva, a u ostalim partijama će se izjasniti kada je zvanično i dobiju.

PROPAGANDA

Pobjeda je objavila da se kroz Prijedlog dopuna Ustava, koji bi poslanički klub Demokratskog fronta uskoro trebalo da preda Ustavnom odboru, traži da se srpski jezik, uz crnogorski, normira kao drugi službeni jezik, da se pored postojeće državne zastave uvede i trobojka iz 1905. godine, kao i da se skrati himna. Za Adžića je ovo političko propagandna poruka koja nema realnog uporišta. -To je politički tendenciozna poruka kojom oni uslovljavaju promjene Ustava da bi se nastavio promovisati velikosrpski projekat iz Srbije koji ima uporište u samoj Crnoj Gori i da bi se time nihinizirala i devastirala Crna Gora- kaže Adžić. Ustavne promjene su složen i zahtjevan proces, koji, kako kaže Adžić, podrazumijeva vrijeme, ali i podršku velikog broja poslanika. Iako iz DF-a tvrde da je u pitanju dopuna, a ne promjena Ustava, Adžić nema dilemu. -Neophodno je prema slovu modernog Ustava 25 poslanika da predloži tu inicijativu da bi to ušlo u dnevni red, da bi se pristupilo promjenama Ustava potrebno je da za to glasa dvije trećine poslanika Skupštine, to je više od 66 odsto. To nije njihova odluka, to je podmetačina jer se radi o promjeni Ustava - smatra Adžić.

Novak Adžić

Milorad Vuletić

VALIDNOST

Uz to, sve i da poslanici usvoje izmene, da bi odluka o mijenjaju Ustava bila validna, mora dobiti potvrdu i na referendumu. -To znači da oko 360.000 ljudi, ako bi Skupština usvojila dvotrećinskom većinom tu odluku, treba da je, da bi postala pravno validna, glasa na referendumu, a to je daleko od ne samo naučne nego i političke fantastike - ističe Adžić. Na tom fonu su i u vladajućoj partiji. Član Ustavnog odbora Milorad Vuletić kaže da inicijativu nijesu dobili, ali i da je ona skretanje pažnje sa mnogo važnijeg puta. -Zahtjev kao zahtjev je naravno legitiman, ali je njegova sudbina sporna. Iz više razloga. Građani su se na referendumu 2006. izjasnili kakvu državu žele. Mišljenja sam da je ova inicijativa pokušaj skretanja sa obaveza u radu Odbora za izborno zakonodavstvo, od strane ovih inicijatora. Moj lični stav je, dakle, ali i politički da realizacija ovog zahtjeva zahtijeva komplikovanu proceduru i da je unaprijed, po meni, osuđena na neuspjeh - ocijenio je Vuletić.

Bojan Zeković

Tako je i što se tiče SDP-a. Njihov stav o mijenjanju Ustava u dijelu identitetskih pitanja je, kažu, jasan. -I nije se mijenjao. Kao što smo bili protiv promjena Ustava u tom dijelu, kada su sa DPS-om dogovarali uvođenje narodne zastave i srpskog jezika kao službenog, tako smo protiv i danas. Smatram da Ustav pruža dobar institucionalni okvir i ove teme osim što nepotrebno troše vrijeme nepotrebno skreću pažnju sa životnih tema - kaže Bojan Zeković iz SDP-a. R. P.

Ekonomija

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Predstavnici Tosčelika upozoravaju na posljedice moguće globalne recesije

Proizvodnju čelika obara usporavanje evropske ekonomije

Podaci Nacionalne turističke organizacije pokazuju da

Pored Evrope, u posljednja dva mjeseca primjetni su i znaci ekonomskih problema u SAD-u, koji su slični finansijskoj krizi iz 2008. godine, naveli su predstavnici Tosčelika i dodali da je u posljednja dva mjeseca američka centralna banka (FED) dva puta smanjila kamatnu stopu na dolar

Tosčelik gazduje nikšićkom željezarom

PODGORICA - Usporavanje evropske ekonomije, koje je počelo krajem prošle godine u automobilskom sektoru, proširilo se i na ostale industrijske proizvodne sektore u ovoj godini, naročito na proizvodnju mašinskih i mehaničkih djelova i kod srodnih dobavljača sirovina, poput sektora proizvodnje čelika za mašinsku industriju, saopštili su Pobjedi iz kompanije Tosčelik, koja gazduje nikšićkom željezarom. Tosčelik je u prošloj godini ostvario gubitak od 4,2 miliona eura. Turska Tosjali grupa je preuzela nikšićku željezaru sredinom 2012. godine. Turski investitor kupio je imovinu nikšićke fabrike za 15,1 milion eura. Prethodno je u aprilu 2011. pokrenut stečaj u fabrici na zahtjev radnika. Iz ove kompanije pojašnjavaju da su trenutno usporavanje u evropskim zemljama, posebno u Njemačkoj, četvrtoj svjetskoj i najvećoj evropskoj ekonomiji, uzrokovali poremećaji i neizvjesnosti budućeg smjera automobilske industrije, trgovinski rat između SAD i Kine i neizvjesnost oko ishoda Bregzita.

POREMEĆAJ

Oni su podsjetili da je u posljednjoj deceniji, izvozno orijenti-

sana Njemačka uvijek uživala pozitivan trgovinski bilans ili budžetski suficit, dok su mnogi njeni rivali u evropskim zemljama imali trgovinski deficit u istom periodu. -Nedavni poremećaji na globalnom tržištu, posebno trgovinski rat između SAD-a i Kine, smanjili su globalnu potražnju za potrošnjom industrijskih proizvoda, što je izazvalo šok i pad njemačke ekonomije u drugom kvartalu ove godine. Na tržištu se očekuje službeni ulazak njemačke ekonomije u tehničku recesiju krajem trećeg kvartala ove godine – rekli su predstavnici Tosčelika. Prema njihovim riječima, ekonomsko usporavanje može se primijetiti i u industrijskim proizvodnim sektorima drugih evropskih zemalja. -Iako ekonomski pad u ostalim evropskim zemljama još uvijek nije tako izražen kao u Njemačkoj, naznake u različitim zemljama ne obećavaju svjetliju blisku budućnost – upozorili su predstavnici Tosčelika. Oni su dodali da pored globalnih faktora koji su već uticali na njemačku ekonomiju i političke nesigurnosti, u zemljama poput Italije, i Bregzita u Velikoj Britaniji takođe podstiču slabljenje evropske ekonomije. -Ekonomski ranjene evropske kompanije već su započele implementaciju mjera štednje,

dok su mnogi novi projekti stavljeni na čekanje – istakli su predstavnici Tosčelika.

KRIZA

Oni navode da su pored Evrope, u posljednja dva mjeseca primjetni i znaci ekonomskih problema u SAD-u, koji su slični finansijskoj krizi iz 2008. godine. Oni su podsjetili da je u posljednja dva mjeseca američka centralna banka (FED) dva puta smanjila kamatnu stopu na dolar. -Osim toga, kamatna stopa na kratkoročno zaduživanje između banaka skočila je ove sedmice preko noći na preko deset odsto u SAD-u. Da bi se izborio sa ovim iznenadnim problemom, FED je ove sedmice pustio više od 200 milijardi američkih dolara na tržište kako bi umanjio kratkoročnu groznicu zaduživanja – rekli su predstavnici Tosčelika. Prema njihovim riječima, već problematično evropsko tržište je oštetilo poslovanje širom kontinenta i niko ne želi vidjeti dalja ekonomska usporavanja u ostatku svijeta, naročito u SADu, najvećoj ekonomiji svijeta. -Iako se svi nadaju da će uskoro doći do oporavka na evropskim tržištima, pitanje koje svi imaju na umu je - da li je na vidiku još jedna globalna recesija – poručeno je iz Tosčelika. S. P.

U Monteputu zadovoljni statistikom za vrijeme turističke sezone

Od Sozine više od tri miliona eura PODGORICA – U toku turističke sezone od naplate putarine prihodovano je oko 3.600.000 eura što je u odnosu na prošlogodišnji nivo porast skoro dva odsto. Zadovoljni smo sa tim pokazateljima, rekao je predstavnik preduzeća Monteput Andrej Mihailović. On je za Novu M precizirao da je za vrijeme ljetnje turističke sezone kroz tunel Sozina prošlo više od 1.144.000. -Ove sezone bilo je manje zadržavanja na naplatnim rampama. Pored šest traka tokom sezone korišćena je i sedma i to ona koja je prvobitno namijenjena za prolaz vangabaritnih vozila – rekao je on. Prema njihovoj statistici, od početka godine kroz tunel Sozina prošlo je oko 2.200.000 vozila, što je na prošlogodišnjem nivou. Po tom osnovu prihodovali su oko 7.269.000 eura, od čega više od pola

za vrijeme ljetnje turističke sezone. -Na nivou godine kroz tunel ,,Sozina” prođe nešto manje od osam hiljada vozila dnevno. Ljeti se taj prosjek kreće između 10-12 hiljada a u avgustu kad je najviše turista svakog dana prođe preko 15.000 vozila kroz tunel Sozina – rekao je Mihailović. Za prolaz kroz tunel motoristi plaćaju euro, vozači putničkih vozila dva i po, za prolaz kombi vozila neophodno je izdvojiti 5-10 eura, a vozači kamiona 18 eura. -To su cijene koje su u tunelu ,,Sozina” od 13. jula 2005. godine. Te cijene 14 godina nijesu mijenjane i neće se mijenjati - kaže Mihailović. Prema njegovim riječima, i pored zaposlenih na naplatnim rampama na održavanju tunela angažovane su službe održavanja i za zaštitu od požara. N.Đ.

Crna Gora je posljednjih godina unaprijedila aviodostupnost što je uticalo na činjenicu da danas imamo znatno raznovrsniju strukturu gostiju. Tokom ove godine crnogorski aerodromi bili su povezani sa više od 70 destinacija, a samo tokom prethodne dvije godine otvoreno je čak 36 novih avio-linija – kazali su iz NTO PODGORICA – Rast prihoda od turizma, prije svega od boravišne takse i prometa, koji bilježimo već više od deceniju, na naše zadovoljstvo, zadržao se i u ovoj godini, budući da su oboreni rekordi na nekoliko nivoa. Ne samo da je evidentirano više turističkih dolazaka i noćenja, već smo imali i sezonu koja je trajala duže, a bilježimo i značajan rast kada su u pitanju posjete iz zemalja Zapadne, Sjeverne i Srednje Evrope – kazali su Pobjedi iz Nacionalne turističke organizacije. Oni dodaju da je ključna novina koja je obilježila ovu turističku sezonu veliki porast broja gostiju iz Njemačke, zemalja Skandinavije i Beneluksa, dominantno u periodu predsezone, što je posebno važno sa aspekta produženja turističke sezone, kao i nastavak pozitivnih trendova i dvocifrenih stopa rasta sa svih ostalih, za našu destinaciju prioritetnih emitivnih tržišta Francuske, Velike Britanije, Poljske.

STRUKTURA

- I ove godine najviše je evidentirano gostiju iz Rusije i zemalja regiona. Međutim,

Znatno vi iz Zapadn i Skand

kada je riječ o strukturi turista, imamo veliki rast upravo turista iz Zapadne Evrope i Skandinavije. Isto tako veoma je važno napomenuti da osim porasta sa ovih tržišta prisutan je i trend rasta iz vanevropskih zemalja, prije svega sa tržišta Kine, SAD i Izraela, gdje takođe bilježimo dvocifrene stope rasta – kazali su iz NTO. Kada su u pitanju dolasci međunarodnih turista u ukupnom turističkom prometu koji je ostvaren tokom prvih šest mjeseci ove godine, zemlje kod kojih bilježimo najve ć i ra s t s u : Nj e m a č ka (146,52%), Norveška (99,85%), Švedska (93,69%), Danska (93,59%), Austrija (42,22%),

Velika Britanija (23,58%) i Poljska (22,52%). Ovo je sve, kako oni objašnjavaju, rezultat sve bolje dostupnosti naše destinacije koja je ključ za razvoj cjelogodišnjeg turizma. - Crna Gora je posljednjih godina unaprijedila aviodostupnost što je uticalo na činjenicu da danas imamo znatno raznovrsniju strukturu gostiju. Tokom ove godine crnogorski aerodromi bili su povezani sa više od 70 destinacija, a samo tokom prethodne dvije godine otvoreno je čak 36 novih avio-linija. Većina sezonskih letova traje do kraja oktobra i u skladu sa tim očekujemo i dobru postsezonu. Pored unaprijeđene aviodostupno-

Pobjeda

Ekonomija

Nedjelja, 22. septembar 2019.

a se mijenja struktura turista koji posjećuju Crnu Goru

iše gostiju ne Evrope dinavije

Dva puta više Njemaca Iz NTO CG kažu da su posebno zadovoljni posjetom gostiju iz Njemačke koji posljednje dvije godine u sve većem broju biraju Crnu Goru kao destinaciju za svoj odmor. - Tako je 2018. godine Crnu Goru posjetilo 80 odsto više turista sa ovog tržišta koji su ostvarili 73 odsto više noćenja u odnosu na 2017. Trend rasta nastavljen je i u ovoj godini kada je Crnu Goru tokom prvih sedam mjeseci samo u hotelskom smještaju posjetilo dva puta više gostiju sa ovog tržišta u odnosu na 2018. godinu – istakli su iz NTO.

zaljubljenici u avanture upravo traže doživljaj i nešto autentično – naglašavaju iz NTO. U prilog tome govore i brojni afirmativni članci o ponudama našeg sjevera koje su objavili poznati svjetski i mediji iz regiona.

SJEVER

sti, rastu broja gostiju prethodila je i intenzivna promocija destinacije na ključnim emitivnim tržištima – kazali su iz NTO. Pored toga što su u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom učestvovali na najznačajnijim turističkim sajmovima i berzama na našim vodećim emitivnim tržištima, organizovali su i više od 50 studijskih posjeta medija i turoperatora, blogera i influensera, s fokusom na tržišta Njemačke i Austrije sa kojih ove godine bilježimo veliki rast. - Takođe, sve snažnijom saradnjom javnog i privatnog sektora značajno smo podigli kvalitet usluge na svim nivoi-

ma što je rezultiralo produžetkom boravka turista, ali i povećanjem turističke potrošnje – ističu iz NTO. Iako još uvijek segment ,,sunce i more“ generiše najveći broj dolazaka i prihoda, sve je više interesovanja za turistički proizvod na sjeveru naše zemlje. - Turisti su sve više zainteresovani da svoj odmor provedu u Crnoj Gori van glavne turističke sezone, da otkriju ljepote crnogorskih nacionalnih parkova, naša etno sela i brojne adrenalinske aktivnosti u netaknutoj prirodi, što potvrđuje i ostvareni turistički prihod i promet u periodu predsezone. Sjeverni region prepun je avantura i idealan za istraživanje, a

- Ova destinacija naročito je privlačna gostima Zapadne i Srednje Evrope, dok turisti koji dolaze sa dalekih tržišta tokom svoga boravka u našoj zemlji uglavnom koriste izletničke programe i obilaze cijelu Crnu Goru. U prilog tome govore i rekordi kada su u pitanju posjete nacionalnim parkovima koje je od početka godine posjetilo pola miliona turista. Turisti iz regiona i Rusije tradicionalno najviše borave na crnogorskoj obali, međutim i kod njih je prisutna sve veća želja za istraživanjem destinacije, naročito kroz posjetu nacionalnim parkovima i kulturno-istorijskim spomenicima – kažu iz NTO. Da bi se pozicionirali kao visokokvalitetna turistička destinacija, kako naglašavaju iz Nacionalne turističke organizacije, rade na razvoju široke lepeze ponude. - Ne zapostavljamo kupališni niti druge vidove turizma, već u kontinuitetu radimo na njihovoj diverzifikaciji i obogaćivanju ponude - poručuju iz NTO CG. N. KOVAČEVIĆ

Plovidbe kruzerima postaju sve popularniji način odmora

Crnogorci zimi putuju do Kariba, Kube, Emirata…

U jesenjim mjesecima građani Crne Gore najčešće kruzerom obilaze Istočni Mediteran iz Dubrovnika i Zapadni Mediteran iz italijanskih luka Đenova, Savona i Rim PODGORICA – Plovidbe na velikim brodovima, odnosno kruzerima, u cijelom svijetu, pa i u Crnoj Gori, doživljavaju procvat. I građani naše zemlje sve više biraju ovaj način odmora. - Građani Crne Gore se najčešće odlučuju da kruzerom obiđu Istočni Mediteran iz Dubrovnika i Zapadni Mediteran iz italijanskih luka Đenova, Savona i Rim koje su popularne u jesenjim mjesecima, odnosno poslije turističke sezone. U zimskim mjesecima vole da putuju u toplije krajeve, npr. Karibe, Emirate, Kubu... - kazao je Pobjedi direktor agencije ,,Alegra krstarenja“ Mihailo Vukić. Krstarenja su, objašnjava on, sve popularniji način odmora, veliki brodovi s visokim nivoom usluge i smještaja, te bogatom ponudom aktivnosti za sve putnike bez obzira na godine i očekivanja. Posljednjih par godina agencija ,,Alegra krstarenja“ bilježi rast broja putnika, pa je isti slučaj bio i ovog ljeta. - Ove godine je u Bar stiglo oko 26.000 turista na kruzerima čiji je agent bila kompanija Alegra Montenegro. Turisti uživaju u našem primorskom gradiću, oduševljeni su Starim Barom i Skadarskim jezerom, a najviše su se divili Staroj maslini - objašnjava on. Ljudi sve više smatraju da krstarenja nijesu nedostižan luksuz već, dodaje Vukić, jedan od najjeftinijih vidova luksuznih putovanja. - Pravilo je da je turistička agencija dobra koliko se putnici vraćaju, a naši se redovno vraćaju - kazao je Vukić. Što se tiče cijena, ona zavisi od datuma putovanja, kompanije, broda i tipa kabina. - Krstarenja su najskuplja tokom ljetnjih mjeseci ( jul i avgust), dok su najpovoljnija u jesenjim i proljećnim mjesecima (oktobar, novembar, mart, april). Takođe, cijena umnogome zavisi i od kompanije, jer postoje kompanije koje su povoljnije od drugih (Costa Crociere, MSC krstarenja), onda srednji segment

Ceremonija ispraćaja kruzera

Mihailo Vukić

(Rojal Karibian kruzis, Princes kruzis, Selebriti kruzis, Norvidžin kruz lajn) i na kraju premium segment (Ridžent Seven Seas kruzis, Oceania kruzis). Naši putnici se obično odlučuju za krstarenja Mediteranom, Sjevernom Evropom i Karibima i cijena ide od 60 do 150 eura po danu sa svim taksama - kazao je Vukić. U ponudi postoje i grupna krstarenja gdje je sve uključeno u cijenu (krstarenje, takse, avio prevoz, hotel i vodič), tako da se može krstariti Zapadnim Mediteranom ili Emiratima već od 999, Karibima ili Sejšelima od 1999 eura. - Crnogorcima je ovaj način putovanja sve privlačniji, jer se dobije baš mnogo za potrošeni novac, uživaju u luksuzu i sadržajima na brodu, a pritom posjete mnogo gradova tokom krstarenja. Pored toga djeca na većini brodova plaćaju samo lučke takse što je

mnogo povoljnije od drugih vidova putovanja - ističe Vukić. Allegra Montenegro je početkom godine postala zlatni član organizacije CLIA (Cruise Lines International Association), najveće svjetske organizacije u kruzing industriji. - Konstantno raste broj kompanija koje kruzerima dovode turiste u Crnu Goru - kaže Vukić. Inače, uplovljavanjem kruzera ,,La Belle de l’Adriatique“ francuske kompanije ,,Croisi Europe“ krajem februara zvanično je počela kruzing sezona u Baru koja će trajati do polovine oktobra i najave su da će oni u ovu opštinu dovesti više od 26.000 turista. Podsjetimo, kruzing turizam počeo se razvijati u Baru dolaskom turskog Global Ports holdinga, u čijem vlasništvu je Port of Adrija. Prošle godine kruzing sezona u Port of Adriji počela je u junu. N. K.

Društvo

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Sedmi Montenegro prajd pod sloganom ,,Ne preko naših leđa“ okončan bez incidenta

Kalezić: Poslanici da ne šire mržnju prema nama PODGORICA - Na sedmom Montenegro prajdu, koji je juče bez incidenta okončan u glavnom gradu Crne Gore, zatraženo je, između ostalog, od pojedinih poslanika koji ,,šire mržnju prema njima“ da prestanu svoje političke bitke da biju preko njihovih leđa. Kao i lani, organizatori ove manifestacije, koja slavi različitost, negodovali su što nije usvojen predloženi zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola.

Manji broj policajaca

NASILJE

Član Organizacionog odbora Montenegro prajda Danijel Kalezić, prije nego što je krenula Povorka ponosa, kazao je da zahtijevaju punu ravnopravnost u društvu i jednaka prava. -Vidjeli smo ove godine kakva je brutalna zloupotreba naših ljudskih prava i direktno nasilje izvršeno nad nama neusvajanjem zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Vidjeli smo i čuli vrijeđanja, ismijavanja, pokušaj ponižavanja od dijela poslanika Skupštine i nekih političkih partija koji su tokom rasprave o zakonu znali da smo u Skupštini na samo metar od njih. Izloženi smo konstantnom nasilju koje dolazi od tih nekih poslanika koji zloupotrebljavaju svoj poslanički imunitet, raspiruju mržnju prema nama, a čije su velike plate i privilegije finansirane iz budžeta koji i mi punimo plaćanjem poreza. Nećemo to dozvoliti, nećemo trpjeti, nećemo pognuti glavu - rekao je Kalezić, dodajući da zahtijevaju da se svaki oblik nasilja nad njima sankcioniše u skladu sa zakonom. Neće, kako je rekao, dozvoliti da i jedna lezbejka, gej, biseksualna, trans osoba u ovoj zemlji živi u strahu i bez slobode. -Ovdje smo da glasno poručimo da nećemo pognuti glavu – ponovio je on. Istakao je da je ponosan što je gej. - Svake godine sam ovdje, jer znam koliko boli odbacivanje. Tu smo, jer se borimo protiv svakog straha, svake prolivene suze, protiv svakog osjećaja stida i srama – kazao je on.

UVREDE

Član Organizacionog odbora Montenegro prajda Jovan Ulićević ispričao je da je prvi put shvatio da je drugačiji u osnovnoj školi, kad ga je majka

Organizatori traže da se usvoji predloženi zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola

Vidjeli smo ove godine kakva je brutalna zloupotreba naših ljudskih prava i direktno nasilje izvršeno nad nama neusvajanjem zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Vidjeli smo i čuli vrijeđanja, ismijavanja, pokušaj ponižavanja, rekao je Danijel Kalezić, član Organizacionog odbora Povorke ponosa

Nuhodžić: Crnogorsko društvo zrelo

moraju biti suočeni sa našom istinom – rekla je ona.

UNIŠTENO DJETINJSTVO

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić juče je saopštio da je pokazano da je crnogorsko društvo zrelo da prihvati različitosti i da poštuje ljudska prava. - Želim da pohvalim policiju koja je svoj posao obavila na profesionalan način i omogućila da prajd protekne bez ijednog incidenta – rekao je Nuhodžić. Poručili da su LGBTIQ osobe žrtve nasilja

jednog druga iz odjeljenja vraćala sa rođendana. I dok ga je, kako je naveo, vozila kući, dala mu je ,,nekoliko životnih savjeta“. - Pošto sam toga dana nosio kombinezonke i široku kariranu majkinu košulju rekla mi je: ,,Pogledaj se na šta ličiš, svi će da ti kažu da si muškarača, da si nastrana i niko neće htjeti da se druži sa tobom – rekao je on.

Tako je, kaže Ulićević, i bilo. -Kao trans osoba dobijao sam mnogo opisa, bio sam nakaza, nastran, bolestan, nit muško nit žensko, lezbača, muškarača. Postao sam podsmijeh u prolazu, postao sam strah da odem do marketa. Postao sam skrivanje u svojoj kući – rekao je on. Kada je, dodaje Ulićević, završio tranziciju stigao ,,mu je novi paket opisa“.

-Zato danas kažem: ne preko mojih leđa i svih onih sa kojima imam čast da stojim danas. Naša leđa nijesu stanica za tuđe komplekse, za tuđe norme i za tuđa nezadovoljstva. Naša leđa su iznijela sve ovo i mnogo više i čvrsto stoje u namjeri da iznesu sve zahtjeve koje ođe postavljamo – rekao je on. Ima, kaže Ulićević, pravo da ne bude senzacija, egzotika, nečiji fetiš.

Kuo osudila napad na transrodnu osobu u Kolašinu

Manifestaciju podržao i poslanik Liberalne partije Andrija Popović

Iz Uprave policije saopšteno je da su preventivne policijske aktivnosti doprinijele da ovaj skup prođe u mirnoj atmosferi, shodno planu organizatora. - I ove godine je, shodno procjenama i analizama povorki koje su održane u proteklom periodu, na obezbjeđivanju angažovan manji broj policijskih službenika nego prošle i prethodnih godina. Međutim, angažovan je bio optimalni broj policijskih službenika koji je mogao da odgovori na policijske zadatke da se ukazala bilo kakva potreba za intervencijom – rekli su oni. Na povorci su bili pomoćnik direktora za Sektor policije opšte nadležnosti Nikola Janjušević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i predstavnici policije u Timu povjerenja Uprave policije i LGBT zajednice.

Džudi Kuo iz Ambasade SAD u Podgorici je novinarima na prajdu kazala da je različitost suština života. Osudila je nedavni napad na transrodnu osobu u Kolašinu. - Zabrinuti smo zbog govora mržnje koji se nedavno mogao čuti iz parlamenta na račun LGBT osoba i nadamo se da će parlament igrati značajnu ulogu da unaprijedi ravnopravnost svih građana – rekla je Kuo.

- Imam pravo da nosim pantalone, majice, haljine ili helanke - šta god ja hoću i kako ja hoću, bez straha da će me neko izbiti, pljunuti, gurnuti. Imam pravo da svu ljubav koju nosim u sebi dajem kome i kako želim. Imam pravo da predstavnici naroda ne koriste moj identitet ili identitete mojih bližnjih da bi vrijeđali jedni druge i imam pravo na svoje autentično postojanje i svoj život onako kako sam ga sam sebi skrojio – istakao je on. Marija Jovanović koja je, takođe, članica Organizacionog odbora Montenegro prajda, kazala je da oni ne zahtijevaju sva ova prava zato što žele, već zato što ih nemaju. -Zato je važno biti na prajdu, jer se mržnja čuje, a nepravda ne. Naša ljudskost je prekrivena stigmom, a naši životi strahom. Svi oni koji poriču naše probleme i postojanje

Član Organizacionog odbora Nikola Ilić rekao je da se jasno sjeća kako je kao dijete prvi put došao u zajednicu i rekao da nikad neće izaći na prajd, „jer ne shvata čemu ta šetnja“. -Sa ponosom govorim da i danas stojim ovdje kao dijete, na svom četvrtom prajdu. Dijete oštećeno za djetinjstvo, samo zbog toga što se razlikovalo od drugih. Danas shvatam težinu ove šetnje i njenih koraka – rekao je Ilić, dodajući da mu prajd vraća djetinjstvo za koje je uskraćen. Učesnici povorke su potom, noseći transparente ,,Čime opravdavate nasilje“, ,,Ponosna žena, radnica, sestra, lezbejka“, ,,Ne vagajte naša prava“, ,,Šetam za svaki grad“, ,,Ako nijeste na prajd, đe ste“, krenuli u šetnju dugu više od kilometar. Među učesnicima bili su predstavnici državnih institucija, političkih partija, nevladinih organizacija, diplomatskog kora, kao i medija. Krenuli su iz Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, od spomenika kralju Nikoli, a onda su nastavili ka Mostu Blaža Jovanovića odakle su se uputili na Bulevar Stanka Dragojevića. Skrenuli su u Bokešku ulicu, a onda od Trga nezavisnosti nastavili su koračati Ulicom slobode, sve do hotela ,,Hilton“, odakle su skrenuli na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog i vratili su ispred Skupštine, gdje je šetN. Đ. nja okončana.

Pobjeda

Društvo

Nedjelja, 22. septembar 2019.

AKTUELNO: Prosječne zarade u zdravstvu od 450 do 1.400 eura

Sead Čirgić

PODGORICA - Prosječna plata doktora medicine u crnogorskom zdravstvu (koeficijent 8,25) sa prekovremenim radom u avgustu iznosila je 674,63 eura. Od tog iznosa je, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za redovan rad isplaćeno 591,67 eura, a za prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost i stimulaciju 82,96 eura.

PROSJEK

Sa druge strane, najbolje plaćeni su subspecijaliste sa najvišim koeficijentom, koji sa svim dopunskim i prekovre-

menim radom, dežurstvima i pripravnostima, prosječno su mogli u avgustu da zarade 1.396,54 eura, od čega je startni dio plate iznosio 831,33 eura. Preostali iznos od 565,21 eura odnosio se na prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost, stimulaciju, naučno i stručno zvanje, mentorstvo i ostale naknade i dodatke (konzilijumi, komisije i dr.) – navode iz Fonda. Među specijalistima, zavisno od koeficijenta, prosječne ukupne zarade varirale su od 868 do 1.218 eura. Medicinska sestra sa visokom stručnom spremom (koefici-

jent 6,44) primila je u avgustu 566,87 eura, od čega joj je za redovan rad (sa startnim dijelom zarade i minulim radom) isplaćeno 502,68 eura, a prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost i stimulaciju 64,19 eura. Ukupna neto zarada više medicinske sestre/tehničara zavisno od koeficijenta i minulog rada iznosila je od 480,67 eura do 566,87 eura sa uračunatim prekovremenim radom, dežurstvima, pripravnošću i stimulansom… Medicinske sestre sa nižim koeficijentom imale su ukupna primanja u rasponu od 447,90 do 515,32 eura.

U Srbiji sa povišicom medicinska sestra će primati 400 eura Povišica od 15 odsto koliko će dobiti zaposleni u zdravstvenom sektoru u Srbiji od 1. novembra možda neće usporiti odliv medicinskog kadra, ali će ih možda motivisati da razmisle da ostatak karijere provedu tamo gdje su se školovali. Prema računici koju je izveo Sindikat ljekara i farmaceuta, najveće povećanje od 15 odsto slijedi medicinskim sestrama, što je u prosjeku od 50 do 60 eura, pa će sa povišicom u zavisnosti od stepena stručnosti i radnog mjesta primati nešto oko 400 eura. Ljekari opšte prakse će dobiti povišicu oko 60, a specijalisti 70 eura – to znači da će izabranim ljekarima plata biti oko

RJEŠENJA

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje smatraju da treba tražiti rješenja za povećanje osnovne zarade zdravstvenih radnika, kao i da je neophodno preciznije normativno definisati mehanizme

Sastanak ministara zdravlja Mađarske i Crne Gore

Podrška reformi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć PODGORICA - Crna Gora i Mađarska imaju intenzivnu saradnju u oblasti zdravstva, a uspješna iskustva mađarskog zdravstvenog sistema, koji je jedan od najuređenijih u Evropi, značajno će pomoći u reformi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Crnoj Gori, zaključeno je na sastanku ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića sa mađarskim ministrom ljudskih resursa dr Miklošom Kaslerom. Iz crnogorskog Ministarstva zdravlja saopšteno je da su u tom smislu dogovoreni konkretni koraci, u cilju sagledavanja stanja i daljih aktivnosti, a s namjerom obezbjeđivanja efikasnosti i dostupnosti zdravstvenih usluga u ovom segmentu zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. -Dogovorili smo odlazak naših stručnjaka u Mađarsku da se sagleda stanje službe hitne

Mikloš Kasler i Kenan Hrapović

pomoći u Mađarskoj i naravno dolazak stručnjaka iz Mađarske, jer mađarska hitna pomoć važi za jednu od najorganizovanijih u Evropi kazao je Hrapović. Tokom susreta je bilo riječi o stručnom usavršavanju crnogorskih ljekara u Institutu za onkologiju u Budimpešti, koji je jedan od najreferentnijih centara u Evropi za liječenje malignih bolesti. -Dogovorili smo, takođe, i da naši doktori koji su na specijalizacijama van Crne Gore,

jedan dio prakse obavljaju u zdravstvenim ustanovama u Mađarskoj, kao i organizovanje stručne prakse za crnogorske studente medicine u mađarskim zdravstvenim institucijama - rekao je Hrapović. On je dodao da je mađarski kolega dao punu podršku preventivnim programima koje sprovodi Ministarstvo zdravlja, prije svega skrining programima ranog otkrivanja karcinoma dojke, grlića materica i kolorektuma, kao i

Najveća i najmanja Najveća neto zarada zdravstvenog radnika obračunata za avgust, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, isplaćena je ljekaru specijalisti (koeficijent 10,50) i iznosila je 2.925,78 eura, dok je najmanju za isti mjesec, od 537,17 eura, primio kao visokoškolac doktor medicine specijalizant (koeficijent 8.25). Najmanja neto zarada zdravstvenom radniku, naveli su iz Fonda, za isti mjesec isplaćena je medicinskoj sestri/tehničaru (koeficijent 5,05) i iznosila je 348,23 eura (sa startnim dijelom zarade i minulim radom). Kada je riječ o najvećoj neto zaradi ljekara u iznosu od 2.925,78 eura, 738,35 eura je isplaćeno po osnovu primanja za redovan rad (sa startnim dijelom zarade), 283,86 eura za minuli rad i 1.903,57 eura za ostale naknade (dežurstvo, prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, pripravnost i dr.).

Čirgić: Naći rješenje za povećanje plata Radi se o sistemu koji trpi veliko opterećenje i ima veliku odgovornost za obavljeni posao. Zarade se odnose na dvadesetčetvorosatno radno vrijeme uz ostale naknade, gdje medicinski radnici nerijetko rade do granica izdržljivosti kako bi građani dobili pravovremenu zdravstvenu zaštitu – kazao je Čirgić

procesu imunizacije, s naglaskom na uvođenje HPV vakcine. -Nakon stručnih mišljenja Nacionalnog savjetodavnog tijela za imunizaciju i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, donijeli smo odluku da krajem ove godine ponudimo građanima Crne Gore vakcinaciju, odnosno imunizaciju HPV vakcinom, jednom od najboljih metoda preventive od oboljenja karcinoma grlića materice – kazao je Hrapović. Ministar ljudskih resursa Mađarske, dr Mikloš Kesler istakao je da su dogovorili jedan paket saradnje iz različitih oblasti medicine sa akcentom na onkologiju i prevenciju malignih bolesti, u prvom redu uvođenje HPV vakcine. -Dodatno ćemo još razmotriti mogućnosti saradnje u prevenciji, pedijatriji, onkologiji i drugim oblastima - kazao je ministar Kasler. N. Đ.

hiljadu, dok bi specijalisti mogli zaraditi oko 2.200 eura. Predsjednik ovog sindikata dr Rade Panić rekao je nedavno da stručnjaci uveliko uče njemački jezik pa će ih ovim povećanjem teško zaustaviti da ne odu. Ono što bi zdravstvene radnike dodatno moglo zaustaviti je najava ministra zdravlja Zlatibora Lončara da će otpočeti izgradnja jeftinih stanova za radnike u zdravstvu, ali i poboljšanje uslova rada kao i dodatno ulaganje u opremu, infrastrukturu i prijem novih kadrova jer je ukinuta zabrana o zapošljavanju V.C. u javnom sektoru.

nagrađivanja ljekara i medicinskih sestara prema učincima. - Radi se o sistemu koji trpi veliko opterećenje i ima veliku odgovornost za obavljeni posao. Zarade se odnose na dvadesetčetvorosatno

radno vrijeme uz ostale naknade, gdje medicinski radnici nerijetko rade do granica izdržljivosti kako bi građani dobili pravovremenu zdravstvenu zaštitu – kazao je za Pobjedu direktor Fonda Sead Čirgić. I.Kr.

NVO Perper osudila najavu proslave autokefalnosti SPC u Budvi

Zabrinjava ih muk intelektualne elite PODGORICA – Najava proslave 800 godina autokefalnosti SPC u Budvi smatra se provokacijom koja zaslužuje snažnu osudu i krivičnu odgovornost, saopšteno je iz nevladine organizacije Perper. -Koliko god bilo suludo, od rukovodstva budvanske opštine, ne iznenađuje sramna takozvana proslava 800 godina autokefalnosti SPC, koja se planirala održati u Budvi, nekadašnjoj metropoli turizma a sada centru anticrnogorskog djelovanja, prekrajanja istorijskih fakata i činjenica, ali svakako zabrinjava muk crnogorske intelektualne elite – rekli su oni. Pitaju se, kako kažu, gdje su, šta rade i kako na ovakva dešavanja gledaju oni politički subjekti koji se ,,makar deklarativno, predstavljaju kao crnogorski“. - I sama pomisao koja dovodi u pitanje crnogorsku državu mora biti suočena sa snažnom reakcijom države, a u cilju za-

štite njenog dostojanstva, autoriteta i integriteta njenih institucija – istakli su u saopštenju. Osuđuju, kako su naveli, ćutanje političke i intelektualne elite u Crnoj Gori. - Pozivamo ih da najoštrije reaguju u skladu sa Ustavom i Zakonom u cilju očuvanja multietničkog sklada u građanskoj Crnoj Gori – rekli su oni. Osuđuju, kako dodaju, ovakav vid provokacije i ukazuju ,,na djelovanje tzv. vjerske organizacije potpomognute određenim političkim strukturama koja negiranjem nacionalnih, vjerskih i građanskih prava ima za cilj da uruši ugled države i njene temelje“. Istakli su da ,,ako je gospodi stalo do proslave“, da treba da organizuju onu povodom autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, koja datira od vremena Ivana Crnojevića, koji je postavio prvog crnogorskog vladiku. N. Đ.

Društvo

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

RAZGOVOR S POVODOM: Direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica

Vazduh zagađuju auta i grijanje na čvrsta goriva PODGORICA – S ciljem jačanja svijesti o zagađenju zbog učestale upotrebe automobila, danas, 22. septembra, obilježava se Evropski dan bez automobila. Ovaj ekološki datum se slavi od 1999. godine u 40 gradova Italije i Francuske zbog problema globalnog zagrijavanja i sve većeg zagađenja i buke, koje izazivaju automobili, a 2009. godine akciji se priključilo još 1.500 gradova, među kojima i Podgorica. To je bio povod našeg razgovora sa direktorom Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikolom Medenicom, koji je pomenuo da će danas (ponedjeljak) pošto ovaj ekološki datum pada u nedjelju, većina zaposlenih u Agenciji dati svoj doprinos obilježavanju ovoga značajnog ekološkog datuma, dolaskom na posao pješačenjem ili korišćenjem javnog prevoza.

STATISTIKA

ILUSTRACIJA

Prema podacima Monstata, Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo registrovano 235.385 drumskih motornih i priključnih vozila, što je 7,3 odsto više nego godinu ranije, dok je najviše putničkih automobila u Podgorici skoro 74.000. Stepen motorizacije (broj vozila na hiljadu stanovnika) je 370, što je znatno više u odnosu na druge zemlje u tranziciji, ali manje u odnosu na razvijene zemlje Evrope. - Zbog dosadašnjeg negativnog uticaja (zagađenja i buke), koji prouzrokuju automobili, EU je u vezi s tim sugerisala na smanjenje frekvencije automobilskog saobraćaja u centralnim gradskim zonama. Shodno činjenici da je koncentracija izduvnih gasova iz automobila najveća u gusto naseljenim centralnim gradskim jezgrima, 22. septembar je upravo posvećen zaštiti životne sredine, kao dan bez automobila. Obaveza svakog grada učesnika je da svake godine proširuje zonu bez automobila i da mjeri efekte smanjenja zagađenosti vazduha i buke – objasnio je Pobjedi Medenica. Što se tiče drugih aktivnosti Agencije kada je u pitanju

Nikola Medenica

Donošenje novog zakona o upravljanju otpadom naredne godine Kako je istakao direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica, ova ustanova je uključena i u izradu novog zakona o upravljanju otpadom, koji između ostalog tretira i pitanje zabrane plastičnih kesa. - Donošenje ovoga zakona planirano je tokom naredne godine – kazao je Medenica.

Epizode visokog zagađenja vazduha su karakteristične za zimske mjesece, u periodima kada vremenski uslovi, uz pojavu visokog atmosferskog pritiska, usporavaju cirkulaciju vazduha donoseći suve, hladne i maglovite noći poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, on je kazao da su tokom ove godine imali mnoge aktivnosti. Prije svega, uspostavljena je nacionalna mreža EIONET za informisanje i osmatranje životne sredine i obezbijeđena je adekvatna stručno tehnička podrška u Agencji - nacionalnim referentnim centrima (NRC) za njihovo funkcionisanje u skladu sa pravilima ove mreže. - EIONET mreža u Crnoj Gori je uspostavljena kroz imenovanje NRC-ja za 22 tematske oblasti. Pripremli smo i koncept projekta „Jačanje implementacije direktive (EU) 2016/2284 o smanjenju emisija određenih zagađujućih materija na nacionalnom nivou“. U saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Upravom za inspekcijske poslove, definisane su vrste životinja koje se mogu držati u zoološkom vrtu, ujedno i odrediti odstupanja za male zoološke vrtove korišćenjem iskustava drža-

va članica EU, uspostavljen je sistem licenciranja za zoološke vrtove, poboljšan je sistem vođenja evidencije u registru zooloških vrtova – naveo je neke od aktivnosti Medenica. Što se tiče kvaliteta vazduha generalno posmatrajući, industrijska aktivnost, emisije iz saobraćaja i emisije iz ložišta tokom sezone grijanja su, kako navodi naš sagovornik, glavni ,,krivci“ za lošiji kvalitet vazduha. - Epizode visokog zagađenja vazduha, u prvom redu suspendovanim česticama (PM 10 i PM 2.5) su karakteristične za zimske mjesece, u periodima kada vremenski uslovi, uz pojavu visokog atmosferskog pritiska, usporavaju cirkulaciju vazduha donoseći suve, hladne i maglovite noći. Ovi uslovi, često praćeni i temperaturnim inverzijama, posebno na prostoru pljevaljske kotline, sprečavaju disperziju emisija i prouzrokuju zadržavanje polutanata koji su proizvod sagorijevanja fosilnih goriva, emisija iz saobraćaja i sličnih izvora, na nivou neposredno iznad tla, što dovodi do pojave visokih koncentracija zagađujućih

materija u prizemnom sloju atmosfere – objašnjava Medenica dodajući da prisustvo faktora koji utiču na pogoršanje kvaliteta vazduha traje od četiri mjeseca u Baru i Podgorici do šest mjeseci u Nikšiću i Pljevljima. - U tim vremenskim periodima je skoncentrisan cjelokupni godišnji broj prekoračenja srednjih dnevnih vrijednosti suspendovanih čestica, osim u slučajevima akcidentnih situacija. U periodima godine kada nijesu aktivna ložišta (za grijanje prostorija) u kojima se koriste čvrsta goriva, nema prekoračenja graničnih vrijednosti za zagađujuće materije i ispunjeni su svi kriterijume dobrog kvaliteta vazduha – kazao je Medenica. Pošto sada ide grejna sezona koja uzrokuje lošiji kvalitet vazduha, oni su u okviru projekta ,,Jačanje kapaciteta za upravljanje kvalitetom vazduha u Crnoj Gori“, koji je finansiran iz IPA Nacionalnog programa podrške za Crnu Goru 2014, izvršena je revizija Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, nabavljena je nova oprema za

postojeće stanice i uspostavljena još dva nova mjerna mjesta, kao i nova EMEP stanica za praćenje prekograničnog prenosa zagađujućih materija u vazduhu (na lokaciji Velimlje) koja je u nadležnosti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. - Ukupno u mreži ima 10 automatskih stanica lociranih u tri zone kvaliteta vazduha. Od 2. septembra ove godine započela su testna/probna mjerenja na svim mjernim stanicama. Obilaskom terena utvrđeno je da svi instrumenti u potpunosti funkcionišu, a javnosti će rezultati mjerenja u realnom vremenu biti dostupni nakon završetka svih testiranja, na web stranici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me, početkom oktobra, jer je završetak projekta planiran za 27. septembar – istakao je Medenica. Kada je u pitanju Natura 2000, projekat čiji završetak je i uslov pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i podrazumijeva mapiranje vrsta i staništa, kaže da je to izuzetno zahtjevan proces. - Treba da identifikujemo područja koja će biti sastavni dio evropske mreže i u adekvatnoj mjeri doprinijeti zaštiti ovih vrsta i staništa. Aktivnosti na Naturi 2000 su otpočele kroz IPA projekat podržan od strane Evropske komisije „Uspostavljanje Nature 2000 u Crnoj Gori“ kojim je mapirano oko 14 odsto teritorije po Direktivi o staništima i identifikovana su 33 potencijalna područja za zaštitu ptica. Takođe, projekat je uspostavio kriterijume, metodologiju i način rada – kazao je Medenica.

KAPACITETI

Ove godine iz državnog budžeta izdvojeno je 200.000 eura kako bi se nastavio rad na Naturi 2000. - Mapiranje se nastavilo u

Mapirali stanište Skadarskog jezera Medenica je napomenuo i da je uz podršku njemačke vlade, kroz CSBL prekogranični projekat koji implementira GIZ u Albaniji i Crnoj Gori u saradnji sa Agencijom, tokom ove godine realizovana i aktivnost mapiranja staništa Skadarskog jezera (crnogorskog dijela). - Takođe, realizujemo projekat ,,Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz

integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“ koji je pokrenut od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, a finansira se iz Nacionalne alokacije Globalnog fonda za životnu sredinu, što će doprinijeti sakupljanju podataka po metodologiji Nature 2000 u kopnenom, obalnom i morskom regionu – kazao je Medenica.

Alpskom biogeografskom regionu i to na Bjelasici, dijelu kanjona Pive, Magliću, Obziru i Maočnici. Posebno bi istakli da ekspertski tim, koji je okupila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, broji oko 40 stručnjaka za staništa i taksonomske grupe koji su priznati u Crnoj Gori i koji dolaze iz svih relevantnih institucija u Crnoj Gori uz manji broj regionalnih visoko cijenjenih stručnjaka, što je posebno značajno u smislu formiranja tima koji je baza za rad i narednih godina – ističe Medenica dodajući da su uključili i 10 mladih stručnjaka što je uspjeh jer unapređenje kapaciteta je prvo proces, a drugo je neophodno u cilju intenziviranja aktivnosti. Agencija za zaštitu prirode i životne sredine radiće na unapređenju baze podataka za zaštićena područja uz podršku GIZ-a, kroz Otvoreni regionalni fond za biodiverzitet ORF-BD. - Predviđeno je i da se uz podršku projekta ,,Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“, otpočne revizija zaštićenih područja u obalnom regionu u cilju preciznog definisanja granica i sve one dokumentacije koja je propisana Zakonom o zaštiti prirode, a koja za određena područja nije potpuna. Predviđena je i izrada studija zaštite za tri buduća morska zaštićena područja Platamuni, Katič i Ostrvo Stari Ulcinj – kaže Medenica. Takođe, Agencija je involvirana u projekat zaštite rijeke Zete, izradu treće nacionalne komunikacione strategije, što se realizuje uz podršku UNDP-a, u kojoj je obaveza Agencije da izradi inventar gasova sa efektom staklene bašte, projekat Marine liteer i dr. - Naredne godine očekuje se da će otpočeti IPA 2016 projekat: ,,Podrške u implementaciji, monitoringu i izvještavanju u oblasti upravljanja hemikalijama, IPPC, kvalitetom vazduha, buka, zaštita prirode, civilna zaštita i klimatske akcije“, koji finansijski podržava Evropska komisija i koji je značajan u procesu pristupanja EU – kazao je Medenica. N. KOVAČEVIĆ

Pobjeda

Društvo/Hronika

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Stručna javnost o isplaćivanju alimentacije i najčešćim problemima u praksi

Određivanje alimentacije opsežan je i komplikovan proces, a prilikom razvoda, priča naš sagovornik, najviše pate djeca. On napominje da je u takvim situacijama dužnost sudije da se vodi principom da djetetu obezbijedi životni standard „najmanje onakav kakav ima onaj koji je dužan da daje izdržavanje“.

NESUGLASICE

-Dijete ne smije imati gori životni standard od toga. Obaveza roditelja je da izdržava svoje dijete i u onim idealnim uslovima kada normalno funkcioniše porodica. U situacijama kada porodica postane nefunkcionalna na bilo koji način, ta obaveza se mora utvrđivati kroz postupke koji se vode kod određenih organa. Ako postupak razvoda nije pokrenut, o tome računa vode centri za socijalni rad, a sud se umiješa kada se to pitanje pokrene u slučaju razvoda braka, ali i nezavisno od toga, mada su to ekstremno rijetke situacije - pojašnjava Grdinić. Čak i u situacijama kada roditelji dobro komuniciraju i naprave dogovor, sud po službenoj dužnosti mora da bude siguran da je dijete na prvom mjestu. -Ponekad se desi da zanemarimo dogovor koji roditelji naprave ako smatramo da on nije najbolji za dijete. To je naša obaveza. Desi se da nekad roditelji ne naprave najbolju procjenu, ali smo tu mi da to ispravimo - kazao je Grdinić. Ipak, nažalost, češće su one situacije u kojima među roditeljima postoje nesuglasice i kada ne žele da čuju drugu stranu. - Meni se nije desila situacija u kojoj roditelj potpuno izbjegava da plati alimentaciju, ali se dešavalo da moramo da im objasnimo i da ih edukujemo da je važno da imaju razumijevanja i da moraju poštovati odluku suda zbog svog djeteta, za njegovo dobro - pojašnjava Grdinić. On navodi da se roditelji plaše da daju novac jer smatraju da on ide drugom roditelju, a ne djetetu.

-Oni najčešće zbog toga žele da taj iznos bude što manji, da tom drugom ne bi učinili zadovoljstvo. Tu su odnosi ionako narušeni i nekad ne shvataju da taj novac nije namijenjen i nije određen za drugog roditelja nego samo za dijete - ističe Grdinić. Kako je naveo, sudije poštuju i mišljenje djeteta, a ono je od krucijalnog značaja kada se donosi odluka kod koga će da živi. -Djeca uglavnom ne traže ništa, niti imaju neke nerealne zahtjeve niti smo mi tu da te zahtjeve ispunjavamo. Oni samo odrede kod koga žele da žive. Svaki takav predmet je težak i tu sudije obraćaju posebnu pažnju, jer je najteže

Ranko Radonjić



Roditelji su dužni da izdržavaju svoju djecu, najkasnije do navršene 26. godine života kazao je Radonjić

djetetu koje uglavnom pati zbog razvoda roditelja - naglašava Grdinić.

KRITERIJUMI

Govoreći o kriterijumima kojima se sudije vode kada određuju visinu alimentacije, Grdinić je rekao da bez obzira na sve druge okolnosti Zakon i Konvencija o pravima djeteta nalažu da dijete bude u prvom planu. -Kod određivanja visine alimentacije vodimo računa o školovanju djeteta, uzimamo u obzir njegove godine, zdravstveno stanje, da li ide u vrtić ili u školu, koliko mu novca treba za garderobu i knjige... Svaki uzrast je različit i sve to sagledavamo da bismo došli do najboljeg rješenja. Sa druge strane, imamo i obavezu lica koje daje izdržavanje i mora se i tu voditi računa o njegovim mogućnostima - pojasnio je naš

sagovornik. On je kazao da sagledavaju i mogućnosti onog roditelja koji ne živi sa djetetom i utvrđuje da li je osoba zdravstveno sposobna, kao i da li je u mogućnosti da nađe još neki posao uz onaj koji obavlja. -Sud od centra za socijalni rad traži da prikupi sve informacije kako bismo donijeli najispravniju odluku. Ja idem i korak dalje pa po službenoj dužnosti pribavim podatke o visini zarade te osobe, kao i o nekretninama koje eventualno posjeduje. Sagledavamo i da li osoba ima neka druga neredovna primanja i da li ima pomoć od nekoga. Vodi se računa o tome da kada je dijete povjereno jednom roditelju, da se cijeni i rad, briga i pažnja koju on ulaže u njegovo vaspitanje. Tako sklapamo sliku životnih okolnosti u kojima to dijete živi - pojasnio je Grdinić.

Novac ne smije biti preči od ljubavi Psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić smatra da mnogo njih povjeruje da je novac za alimentaciju namijenjen bivšem partneru i nalazi razne dokaze da je to stvarno tako. -Ljutnja i povrijeđenost zasljepljuju čovjeka i često bude ono najgore u njima. Željni osvjete za pretrpljenu bol ne vide da jedino koga stvarno u toj osvjeti povređuju je njihovo dijete - upozorava ona. Smatra da dijete ne samo da treba da bude zaštićeno i zbrinuto nego mora da bude

Radmila Stupar-Đurišić

uvjereno da će tako i biti i da sud to mora da mu obezbijedi po svaku cijenu. Stupar-Đurišić navodi da je nekad jako teško pojasniti

roditeljima da moraju da plaćaju alimentaciju. -Ne možete objasniti nešto ovako važno kao što je alimentacija nekome ko ne želi da čuje. Nekome ko je zaslijepljen ljutnjom ili mržnjom prema nekome koga je nekada volio teško da bilo šta možete reći. Namjerno izbjegavanje plaćanja alimentacije za djecu je potvrda toga da je u ljubavi povrijeđen čovjek sposoban da zaboravi sve što je lijepo ikada ta ljubav donijela pa i njihovo dijete - smatra Stupar-Đurišić.

Potvrđena optužnica protiv Rožajca

Tereti se da je maloljetniku prodao drogu BIJELO POLJE - Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar, potvrdilo je optužnicu protiv Ro-

žajca Adisa Dacića zbog krivičnog djela davanje droge na uživanje maloljetnoj osobi. Prema optužnici, Dacić je 7.

maja ove godine u Rožajama držao neutvrđenu količinu marihuane u devet ručno pravljenih zamotuljaka. Navodi se da je maloljetnom su-

građaninu dao tri zamotuljka za deset eura pa kada je naišla policija odbacio je šest zamotuljaka. Ukupno je pronađeno 9,84 grama droge. B. Č.

Zakon je, kaže naš sagovornik, jasan, minimum koji roditelj mora isplatiti djetetu je oko 65 eura, u slučaju kada je nezaposlen i kada nema nikakvu imovinu. -Maksimum nije definisan zakonom, što znači da sumu odredimo kada uzmemo u obzir sve navedene okolnosti kazao je Grdinić. Presuda je izvršna i roditelj mora da plati iznos koji odredi sud, u suprotnom se pokreće krivična odgovornost. - Alimentacija se određuje u novčanom iznosu i to na mjesečnom nivou, u fiksnom iznosu. Određen je i rok kada iznos treba da se isplati i način na koji će se isplatiti - naveo je Grdinić. Visina izdržavanja, prema riječima našeg sagovornika, može se promijeniti, ako jedna od strana pokrene postupak izmjene izdržavanja, ako su se okolnosti promijenile. Tada sud utvrđuje koje su se okolnosti promijenile. Ovlašćenja suda su u ovakvim situacijama, priča Grdinić, prilično široka. -Radimo sa centrom za socijalni rad koji utvrđuje u kakvim uslovima dijete živi, rade se intervjui sa oba roditelja i sa djecom, utvrđuje se kakva je komunikacija među njima, i što dijete proživljava i eventualno trpi - naveo je Grdinić.

KAZNENA POLITIKA

Da je ovo vrlo složen proces u kome je najteže djetetu, smatra i advokat Ranko Radonjić, koji je za naš list kazao da su roditelji dužni da izdržavaju svoju djecu, i to ne samo do njihovog punoljetstva, već i ka-

snije, dok god se dijete školuje, a najkasnije do navršene 26. godine života. -U slučaju kada jedan od roditelja, sa kojim dijete ne živi, odnosno kojem nije povjereno, ne izvršava redovno svoje obaveze u pogledu plaćanja izdržavanja - alimentacije koja mu je utvrđena, rizikuje da sebe izloži prije svega krivičnom gonjenju, s obzirom da naš Krivični zakonik kao krivično djelo prepoznaje - nedavanje izdržavanja, koje čini onaj ,,ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da izdržava, a ta dužnost je utvrđena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, u iznosu i na način kako je to odlukom, odnosno poravnanjem utvrđeno“. Za navedeno krivično djelo je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine - objašnjava Radonjić. Kako je naveo, protiv roditelja koji ne daje redovno izdržavanje može se pokrenuti izvršni postupak u kojem se može prinudnim putem, preko javnog izvršitelja, sprovesti postupak prinudne naplate dospjelog iznosa. -Prilikom određivanja visine izdržavanja sud naravno uzima sve okolnosti slučaja, kao što su da li je roditelj zaposlen ili nije, kolika mu je zarada, da li ima obavezu izdržavanja još nekih lica i slično. Takođe i činjenicu da je kreditno zadužen, sud treba uzeti u obzir, ali pri tom razmatrajući za koju namjenu je taj kredit uzet, koliki je rok vraćanja tog kredita, da li je njime možda riješeno stambeno pitanje djeteta i drugog roditelja sa kojim ono živi i slično - pojasnio je Radonjić. Katarina JANKOVIĆ

ILUSTRACIJA

PODGORICA – Prilikom određivanja visine alimentacije sud se vodi time da potrebe djeteta budu zadovoljene jer je interes djece uvijek na prvom mjestu, a tek onda sagledava kakve su mogućnosti one osobe koja ima obavezu da daje izdržavanje - kazao je u razgovoru za Pobjedu sudija u Osnovnom sudu u Podgorici Mladen Grdinić.

ILUSTRACIJA

Dijete ne smije imati gori standard od roditelja

Društvo

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Renomirani naučnici o značaju Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope

Cilj je prevazilaženje političkih razlika naučnim dostignućima

PODGORICA – Prije tri godine nijedna država nije pokazala interesovanje da pokrene uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope osim Crne Gore, bez koje ovaj regionalni projekat ne bi procvjetao – poručio je nekadašnji generalni direktor Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) profesor Hervig Šoper.

Šoper, koji je predložio uspostavljanje Međunarodnog instituta u duhu principa „nauka za mir“, kazao je u izjavi za medije na konferenciji Ministarstva nauke u Budvi u srijedu, kada je ozvaničen početak druge faze gradnje ovog regionalnog projekta u čijoj je srži hadronska kancer terapija, da je važno što je naša država preuzela inicijativu zato što imamo dobre odnose sa svim susjednim zemljama, kao i činjenica da se države regiona ne plaše da ćemo „dominirati“ Institutom.

IZVRSNOST

Međunarodni institut je, prema njegovim riječima, važan zato što to nije samo još jedan projekat za unapređenje nauke, tehnologije ili zdravstvene infrastrukture, koji je krucijalan za napredak regiona – više je od toga. - Model rada Međunarodnog instituta koncipiran je prema modelu rada CERN-a. Ova naučno-istraživačka institucija uspostavljena je nakon Drugog svjetskog rata i to sa inicijativom naučnika s jedne i političara s druge strane – ujedinjavanje zemalja. CERN je dugo vremena bila jedina naučno-istraživačka institucija koja je u ustavu imala dva zadatka – da promoviše nauku, kao i „nauku za mir“ – naglasio je Šoper. Prema ovom modelu, kako je kazao, bio je uključen u uspostavljanje Instituta SESAME u Jordanu, gdje je, takođe, ideja bila da se promoviše nauka, ali i ujedine države. - Upravljačko tijelo CERN-a je Savjet, u kom su po dva delegata svake države članice – političar i naučnik. To je odlična platforma za diskusiju. Isti princip uspio je za projekat SESAME. Nijedna druga organizacija nije uspjela da ujedini ljude iz Izraela, Palestine, Irana… Da oni sjednu za jednim stolom i diskutuju o potrebama projekta. Nadam se da će to isto uspjeti u Jugoistočnoj Evropi, regionu kom je potrebna i promocija nauke, ali i saradnja zbog preostalih tenzija među državama – kazao je Šoper.

SARADNJA

Govoreći o CERN-u, profesor je rekao da je bio iznenađen kada je vidio kako su države „egoistične probleme zaboravljale“, a fokusirale se na zajednički cilj tog projekta. - To je poenta, da se fokusiranjem na zajedničke izazove i

Poenta je da zaustavimo odlazak mladih talentovanih ljudi, ali i da privučemo one koji su u inostranstvu da se vrate. Ovom regionu neophodno je da postane konkurentan u pogledu inovacija i nauke – istakla je predstavnica CERN-a prof. Manjit Dosanjh

POČELA DRUGA FAZA: Sa konferencije u Budvi



U nauci smo naučili da sarađujemo sa ljudima, bez obzira na to odakle su naše kolege. U fokusu je izvrsnost – istakao je prof. Šoper

Prof. Hervig Šoper

njihovo rješavanje prevaziđu političke razlike. To zahtijeva vrijeme. U nauci smo naučili da sarađujemo sa ljudima, bez obzira na to odakle su naše kolege. U fokusu je izvrsnost. Nauka može pomoći u prevazilaženju razlika – smatra Šoper. CERN je, kako je rekao, bio uspješan zato što su u ovoj naučno-istraživačkoj ustanovi napravljeni izvrsni proboji u nauci. - Nauka i mir moraju ići skupa. Nauka može pomoći politici samo ako je izvrsna. Trudimo se da uspostavimo institut u kom će biti stvarana izvrsnost u nauci. Da bi bilo napretka u nauci, mora da po-

stoji i konkurentnost. To je mentalitet koji pokušavamo da prenesemo ovom regionu, odnosno da će sve države imati benefit ako se udruže u kreiranju izvrsnih naučnih rezultata, a ne da to pokuša-

Možemo imati uzbudljive snove, ali za njihovo ostvarenje su nam neophodni ljudi, ideje, ali i politička volja, koja je tu – smatra prof. Dosanjh

Prof. Manjit Dosanjh

vaju raditi samostalno – istakao je Šoper.

MOSTOVI

Predstavnica CERN-a prof. Manjit Dosanjh rekla je u izjavi za medije da je važno u ovoj fa-

zi uspostavljanja Međunarodnog instituta okupiti ljude koji će biti temelj regionalnog projekta. - Međunarodni institut će biti mjesto gdje će biti razvijana najnovija tehnologija, a od če-

Durante: Inicijativa neophodna regionu Načelnik Odjeljenja za biofiziku u GSI Institutu prof. Marko Durante ocijenio je za Pobjedu da je Međunarodni institut veoma uzbudljiva inicijativa koja je neophodna regionu za njegov razvoj. - U Jugoistočnoj Evropi je mnogo država sa veoma obrazovanim ljudima. Neophodno je više investicija i saradnje, ali vidim perspektivu. Međunarodni institut će biti odličan za pacijente, ali i za istraživanja. To će biti mjesto za obučavanje mladih ljudi koji će postati lideri u ovoj oblasti – rekao je Durante. On je na konferenciji u Budvi predstavio rezultate istraživanja o kombinovanju zračenja i imunoterapije za liječenje kancera. Imunoterapija, kako je naglasio u izjavi za medije, zaista može da izliječi kancer koji je u metastazi. - Ako treniramo imuni sistem da „uhvati“ ćelije tumora i uništi ih, onda možemo

i liječiti ljude. Postoje veoma uzbudljivi rezultati istraživanja u ovoj oblasti u liječenju melanoma, ali nažalost rezultati nijesu isti kod svih pacijenata. Kombinacija sa zračenjem je odlična ideja, a veoma jednostavna. Ako uništimo veliki tumor, proizvodimo veliki broj „mrtvih“ ćelija, ali, ako naučimo imuni sistem da traži ove ćelije u organizmu, onda možemo i da ih uništimo – objasnio je Durante. Ova tehnika, kako je dodao, može biti izvođena sa jonima, ali i fotonima. - Klinička testiranja u Sjedinjenim Američkim Državama za kancer pluća rađena su klasičnim zračenjem. Naučnici, pak, tvrde da bi to bilo mnogo efektivnije sa česticama, zato što se na taj način čuvaju imune ćelije. Svi ih imamo u tijelu. Ako ih ubijemo hemoterapijom, ne mogu reagovati. Ali, sa terapijom čestica čuvamo imune ćelije, zato što je tehnika

Prof. Marko Durante

zračenja veoma precizna, a zrak veoma mali. Ovo je još u fazi istraživanja, ali nas dosadašnji rezultati ohrabruju, a spašavanje ljudskih života nas ohrabruje da nastavimo sa analizom – istakao je Durante.

ga će benefit imati ljudi iz regiona. Uspostavljanje ove institucije zahtijeva gradnju mostova, virtuelnih i stvarnih, među državama regiona, ali i sa međunarodnim renomiranim naučno-istraživačkim ustanovama, poput Instituta u Hajdelbergu, sa CERN-om, GSI Institutom – navela je Dosanjh. Istraživanja će, prema njenim riječima, morati da budu inovativna, ali i takva da će ljudi koji su napustili ovaj region željeti da se vrate i učestvuju u uspostavljanju Instituta. - Poenta je da zaustavimo odlazak mladih talentovanih ljudi, ali i da privučemo one koji su u inostranstvu da se vrate. Ovom regionu neophodno je da postane konkurentan u pogledu inovacija i nauke. Krajnji rezultat je da će pacijenti biti liječeni na najbolji mogući način – rekla je Dosanjh. Region Jugoistočne Evrope, kako je istakla, ima populaciju od oko 40 miliona stanovnika, a nijednu naučno-istraživačku ustanovu koja je slična Međunarodnom institutu. - Neophodna su nam fundamentalna istraživanja, a ne postoji mnogo institucija u kojima se njima možemo baviti. U Međunarodnom institutu 50 odsto vremena biće posvećeno istraživanjima, okupljajući genijalne umove i zadržavajući ih. Možemo imati uzbudljive snove, ali za njihovo ostvarenje su nam neophodni ljudi, ideje, ali i politička volja, koja je tu – smatra Dosanjh. Naučni potencijal u našem regionu u pogledu ljudi, kako je kazala, postoji, ali je aktiviranje izvrsnosti, odnosno kako motivisati ljude da je dosegnu, pitanje. - U ovom regionu ima mnogo mladih talentovanih ljudi, ali je poenta da postanu fascinirani vizijom Međunarodnog instituta, te da žele biti dio tima koji će ga izgraditi. Moramo iskoristiti ovaj projekat da uključimo ljude iz dijaspore. I za to postoji politička volja – zaključila je Dosanjh. J. BEHAROVIĆ

Pobjeda

Svijet

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Sjedinjene Američke Države šalju vojno pojačanje u Zaliv

Još se ne zna koliko će vojnika biti raspoređeno

TEHERAN - Šef Pentagona Mark Esper izjavio je da SAD šalju pojačanje u region Zaliva poslije napada na saudijska naftna postrojenja koji pripisuju Iranu. SAD šalju pojačanje na zahtjev Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Predsjednik SAD-a Donald Tramp je odobrio raspoređivanje američkih snaga koje će po prirodi biti odbrambene i prije svega fokusirane na vazduhoplovne snage i protivraketnu odbranu - rekao je kasno sinoć Esper. Načelnik generalštaba američke vojske, general Džo Danford, rekao je da nije odlučeno koliko tačno vojnika će biti raspoređeno, kao ni vrsta opreme. On je na konferenciji za novinare u Pentagonu naveo da će američko raspoređivanje u Zalivu biti ,,umjereno“. Tramp je juče izjavio da su uvedene nove sankcije protiv iranskog bankarskog sistema. Te nove sankcije dolaze poslije napada na naftna postro-

Zemljotres u Albaniji

Posljedice potresa

Desetine povrijeđenih, oštećene zgrade i vozila DRAČ - Zemljotres koji, prema preliminarnim podacima bio magnitude 5,8 stepeni, potresao je zapadni dio Albanije kada je lakše povrijeđeno najmanje 30 ljudi, javili su albanska vlada i mediji.

Zemlja koja napadne Iran postaće bojište Komandant Iranske revolucionarne garde Hosein Salami upozorio je da će svaka zemlja koja napadne Iran postati ,,glavno bojište“ sukoba. -Svi koji žele da njihova zemlja postane

jenja u Saudijskoj Arabiji. SAD smatraju Iran odgovornim za napade, iako su odgovornost preuzeli šiitski po-

glavno bojište, neka krenu - rekao je general na konferenciji za novinare u Teheranu. On je dodao da Teheran nikad neće dozvoliti da se rat zadesi na teritoriji Irana.

bunjenici u Jemenu. Iran demantuje uključenost u napade dronovima na naftno postrojenje Abkaik, naj-

Dva zemljotresa jačine 5,4 i 5,1 stepena Rihterove skale pogodila su juče Albaniju, a osjetili su se i u okolnim zemljama. Albansko ministarstvo odbrane saopštilo je, pozivajući se na Institut za geonauku, energiju, vodu i okolinu, da je potres registrovan 13 kilometara sjeverno od Drača u 14.04 po lokalnom vremenu, prenosi AP.

Portparolka albanskog ministarstva zdravlja rekla je da je, prema prvim izvještajima, najmanje 30 ljudi povrijeđeno, ali niko ozbiljno, prenosi Beta. Lokalni mediji, međutim, izvještavaju da je 49 povrijeđenih osoba primljeno u bolnicu u Tirani. Albanian Telegraphic Agency (ATA) javlja da je povrijeđeno 68 osoba, koje su zatražile medicinsku pomoć u bolnicama u Tirani i Draču. Poslije prvog potresa osjetio se još jedan, slabiji, magnitude od 5,3. Zemljotres se osjetio i u Crnoj Gori.

Hapšenje na okupljanju u Parizu

veće na svijetu i naftno polje Kurais. Napadi su poremetili svjetsko snabdijevanje tim energentom.

Nakon 34 godine pronađen bjegunac umiješan u dramu na letu TWA 847

ATINA - Libanac tražen zbog otmice aviona TWA 1985. godine i ubistva jednog američkog putnika uhapšen je u Grčkoj, saopštila je juče grčka policija. Taj 65-godišnjak uhapšen je u četvrtak na ostrvu Mikonos na osnovu evropskog naloga za hapšenje koji je za njega izdala Njemačka, navodi se u saopštenju, u kome nije naveden njegov identitet. Prema grčkim medijima, taj Libanac je bio umiješan u otmicu aviona TWA 847, 14. juna 1985. godine neposredno poslije njegovog polijetanja. Letilica je poletjela iz Kaira i putovala u San Dijego sa slijetanjima u Atini, Rimu,

ILUSTRACIJA

Libanski otmičar aviona uhapšen u Grčkoj

Bostonu i Los Anđelesu. Avion je otet poslije njegovog polijetanja iz grčke prijestonice. Tokom 17 dana pilot aviona TWA Džon Testrejk bio je

primoran da leti tamo i nazad iznad Mediterana sa 153 putnika i članova posade od Bejruta do Alžira pa onda ponovo u suprotnom pravcu. Avion je tri puta sletio u Bej-

rutu prije nego što mu je dozvoljeno da se definitivno tu zaustavi. Na dan 15. juna 1985. prilikom prvog slijetanja u glavni grad Libana, jedan 23-godišnji putnik, američki marinac gnjurac, bio je mučen prje nego što je ubijen. Tijelo mu je bilo izbačeno na pistu. Osumnjičeni otmičar uhapšen je prilikom kontrole pasoša na kruzeru, prenijela je ANA. On je u petak izašao pred sud koji je naložio pritvor do izručenja Njemačkoj. On je bio uhapšen u Njemačkoj dvije godine poslije otmice aviona TWA ali je zatim razmijenjen sa dva njemačka taoca oteta u Bejrutu, prenose grčki mediji.

Više od 100 privedenih na protestu Žutih prsluka PARIZ - Nekoliko stotina pripadnika francuskog građanskog pokreta ,,Žuti prsluci“ okupilo se juče u Parizu gdje je policija privela više od 100 osoba, prenijela je agencija Frans pres. Policija je privela tačno 106 osoba u Parizu pošto su mnogi krenuli da se okupljaju po mjestima koja su zabranjena za skupove. Pariska policijska prefektura saopštila je da je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala demonstrante koji su krenuli ka aveniji Jelisejskih polja gdje su

brojne prodavnice zatvorene, a na nekima se i dalje vide oštećenja od prethodnih protesta Žutih prsluka. U Parizu je juče raspoređeno 7.500 pripadnika snaga bezbjednosti jer pored protesta Žutih prsluka predviđeni su i skupovi za klimu i protest protiv reforme penzija. Očekuju se okupljanja i povodom Vikenda francuske kulturne baštine. Mnogo spomenici su juče zatvoreni za posjetioce u Parizu, a među njima je Trijumfalna kapija koja je bila oštećena na ranijim protestima Žutih prsluka.

Jovanovski prvi put na ispitivanju SKOPLJE - Prvoosumnjičeni u slučaju ,,Reket“ Bojan Jovanovski – Boki 13 u ponedjeljak će biti ispitivan u Tužilaštvu za organizovani kriminal Sjeverne Makedonije, prvi put otkako je pritvoren. Kako je objavila Televizija Telma, Jovanovski, koji se od

15. jula nalazi u istražnom zatvoru Skoplje, pred tužiteljku za organizovani kriminal Vilmu Ruskosku biće doveden u ponedjeljak u podne. Dan kasnije, u utorak, Ruskoska namjerava da sasluša i trećeosumnjičenu u aferi ,,Reket“ razriješenu specijalnu tužiteljku Katicu Janevu, koja

je dan prije nego što je uhapšena ispitana kao svjedok. Tokom dosadašnje istrage za kriminalni slučaj nazvan ,,Reket“ saslušano je više od 10 osoba, među kojima su bili i biznismeni i gradonačelnici, kao i drugoosumnjičeni Zoran Milevski zvani Zoki Kičevac, koji se branio ćutanjem.

U aferi ,,Reket“, za iznudu 1,5 miliona eura od jednog od najbogatijih Makedonaca Jordana Kamčeva da bi dobio bolji tretman u istrazi afere ,,Imperija“ koji vodi Specijalno tužilaštvo do sada je osumnjičeno troje – Bojan Jovanovski, Zoran Milevski i Katica Janeva.

Bojan Jovanovski

Kultura

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

INTERVJU: Radojica Pavićević o proširenom i dopunjenom izdanju knjige „WERK / Austr PODGORICA - Zbog ogromnog interesovanja i obilja novih materijala koje je Radojica Pavićević u proteklih desetak godina prikupio, „Nova Pobjeda“ odlučila se za izradu drugog, dopunjenog i proširenog izdanja monografije „WERK / Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, koje je štampano na crnogorskom i engleskom jeziku. Na 600 stranica, autor je prvi rad dopunio sa oko 500 novih dokumenata, fotografija, nacrta, šema, objava, naredbi... Projekat će biti predstavljen 30. septembra u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Decenijama su austrougarske fortifikacije u Boki bile samo zaboravljena graditeljska baština, poznata i pristupačna samo planinarima, lovcima i rijetkim istraživačima vojne istorije. Javnost ih je otkrila tek kada je penzionisani potpukovnik Radojica Pavićević u izdanju „Pobjede“ objavio monografiju „WERK / Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“. Od tada do danas čudesne građevine od kamena, čelika i betona oduševljavaju hiljade ljudi koji su ih mapirali kao nezaobilazne tačke na svojim hodočašćima kroz crnogorske vrleti. Knjiga u kojoj su opisane do najsitnijih djela i u čijoj je izradi Pavićević posvetio više decenija svoga života odavno je rasprodata. Stiže novo izdanje i lijepa je to prilika da WERK, jednu od najvećih pojasnih tvrđava u svijetu i u nekadašnjoj austrougarskoj monarhiji cjelovito sagledate u potpunom novom svijetlu. POBJEDA: Na Bečkom kongresu juna 1814. godine Boka je pripala Austriji i u njenom je sastavu sve do 1918. Za tih 114 godina Austrija, a od 1867. godine Austrougarska, na prostoru Boke Kotorske je razvila odbrambeni sistem koji je bio jedan od četiri najveća takva odbrambena sistema u čitavoj onarhiji. Kako se razvijao? PAVIĆEVIĆ: Sistem odbrane Boke Kotorske, kao i dijela južno od nje sve do rijeke Željeznice kod Bara, razvijao se zavisno od političkih, geostrategijskih, ekonomskih i velikog broja drugih faktora. Nekad se mijenjao i dnevno, a nekada je mirovao godinama. Tvrđava Boka Kotorska razviŠpanjola

Imamo nešto što se više ne može naći jala se na istorijskom nasljeđu ranijih osvajača, ali niko kao Austrougari ovom prostoru nije dao toliki značaj i utvrdio ga na taj način, a izgrađena infrastruktura (posebno puteva) i danas je većinom u upotrebi. Tvrđava je rasla i razvijala se prvo kao zaprečna primorska t v r đ av a s v e d o 1882. godine, a od 1882. do početka Prvog svjetskog rata u pojasnu, a pred Prvi svjetski rat prerasta u kopnenu tvrđavu. Intenzivnije utvrđivanje, posebno ulaska u zaliv, izvršeno je polovinom XIX vijeka. Sve do tada situacija na ovom prostoru je stabilna, a interes Austrije za ovaj prostor nevelik. Početkom druge polovine XIX vijeka dolazi do značajnijih promjena na globalnom nivou što radikalno mijenja i odnos prema važnosti Boke i njenog utvrđivanja. Ovaj period karakteriše i nagli razvoj nauke i tehnike koji vrlo brzo nalazi primjenu u oružanim snagama zbog čega se i sistem odbrane prilagođava novim zahtjevima. Sve ovo navodi na potrebu da se odbrambeni sistem tvrđave Boke Kotorske proširuje, ojačava i preoružava. Od 1882. godine pa sve do Prvog svjetskog rata tvrđava se širi i oko zaliva prave pojasevi odbrane sa jakim utvrđenjima na dominantnim tačkama na zemljištu.

Pojasna tvrđava sa ratnom lukom Boka Kotorska koštala je 175 miliona maraka, a kada je bila najpotrebnija bila je neupotrebljiva i prevaziđena. Evropski poznavaoci fortifikacije uvjeravaju me da imamo biser i najočuvanije objekte, ali su vrlo iznenađeni našim odnosom prema njima POBJEDA: Kažete da je intenzivnije utvrđivanje, posebno ulaska u zaliv, izvršeno polovinom 19. vijeka. U to doba, konkretno 1854. godine, Austrija donosi odluku da gradi ratnu luku u Boki Kotorskoj... PAVIĆEVIĆ: Njihovi vojni stručnjaci procijenili su da pored direktnog napada brodovima na ulaz u Boku, postoji i opasnost od kombinovanih brodskih artiljerijskih i napada pomorskim desantom iz Konavala, odnosno zaliva Trašte, kopnenog napada Crnogoraca sa Dragalja, odnosno starim putem Cetinje - Kotor, postavljanja opsadnih topova na Lovćenu koji bi gađali ciljeve u Boki, te kopnenog napada kroz Grbaljsko polje iz pravca Budve. Da bi se tome pariralo, Au-

Mamula

strougarska je od 1838. do 1914. izgradila izvanredan fortifikacioni sistem čiji su glavni djelovi sistem obalnih utvrđenja u Južnoj zoni odbrane, Sjeverna zona tvrđava koja zatvara potez Dragalj - Crkvice - Herceg

Novi i Dragalj - Crkvice - Ledenice - Kotor, te Istočna zona tvrđava štiti Tivatski zaliv sa kopneno-morske strane. Svaki od objekata u tom sistemu, vojničkom logikom ugrađen i uvezan sa prostorom, ima svoju specifičnu ulogu u cijelom sistemu odbrane Boke. POBJEDA: U knjizi je obrađeno oko 130 borbenih objekata, razvrstanih po vrstama i njihova uloga u cjelovitom sistemu K.u.K. ratne luke ,,Boka Kotorska“. Raspolažete li podatkom o cijeni izgradnje tog složenog sistema? PAVIĆEVIĆ: Važno je napomenuti da je sav sistem utvrda, u stvari, jedna tvrđava, sa jednim komandantom, a svi njeni elementi, vojničkom logikom filigranski postavljeni u prostor, čine izuzetan sistem koji tek kao takva cjelina ostvaruje svoju funkciju. Pojasna tvrđava i ratna luka Boka Kotorska koštala je 175 miliona maraka, a kada je bila najpotrebnija (1914. godine), ona je bila neupotrebljiva i prevaziđena jer je u naoružanje uveden avion (napad iz vazduha) i gusjenica (brzina dejstva, blokiranje i obilazak jakih uporišta). Pred početak Prvog svjetskog rata bilo je u Boki oko 3.500 ljudi stalne tvrđavske posade, 218

tvrđavskih topova kalibra od 37 do 305 milimetara, 99 mitraljeza, 46 reflektora i 9 torpednih cijevi. U to vrijeme, „Primorska tvrđava Boka“, kako je bio zvaničan naziv ovog kompleksnog fortifikacionog sistema, raspolaže sa tromjesečnim rezervama svih potreba za oko 36.000 vojnika i 6.700 konja. POBJEDA: Osim borbenih objekata u knjizi je napravljen i osvrt na logistiku tako velikog i značajnog sistema? PAVIĆEVIĆ: Ona, ipak, nije bila cilj ovog rada. Radi se o putevima, vodi, željezničkoj infrastrukturi, arsenalu u Tivtu, kasarnama, oficirskim klubovima, pekarama, ambulantama, bolnicama, grobljima, potkopima, strelištima, hotelima, prodavnicama, žičari KotorCetinje (koja je dnevno transportovala do 10 tona različitog materijala od Kotora do Cetinja), aerodromima, radionicama, radio stanici i direktnoj vezi sa Bečom, čija je antena bila 86 metara visoka, signalnim i golubarskim stanicama, čak i pozorištima koja su podignuta na nekim za nas potpuno nevjerovatnim mjestima – „zabitima“, kako bi čitav sistem „Primorske tvrđave Boka“ funkcionisao na pravi način. Recimo, samo na poluo-

Pobjeda

Kultura

Nedjelja, 22. septembar 2019.

rougarske tvrđave u Crnoj Gori“, u izdanju Pobjede

Iz fortifikacije Arza

Boka je kroz istoriju uvijek imala izuzetan značaj POBJEDA: Zašto je građen WERK? PAVIĆEVIĆ: Zato što je i svima prije njih bila važna. Boku čine tri prostrana međusobno spojena bazena, koja obrazuju jednu od najboljih prirodnih luka na svijetu. Kroz vrata između rta Oštro i rta Mirišta širokom oko 2.900 m ulazi se u zaliv. Zbog izuzetno povoljnog položaja i zaklonjenosti sa otvorenog mora Boka je kroz istoriju uvijek imala izuzetan značaj za različite civilizacije. Tragovi utvrđivanja vode još u ilirsko doba. U IV vijeku prije nove ere naselili su je i utvrdili grčki kolonisti. U utvrđenom Rizonu (Risnu) stolovala je ilirska

Vrmac, ulaz u tvrđavu

strvu Luštica Austrijanci su napravili preko 70 kilometara ukupne dužine raznih puteva. Ova obimna infrastruktura samo je dokumentovana u ovom radu, a zaslužuje detaljno istraživanje, ne manje važno od borbenog dijela tvrđave. POBJEDA: Postoji li nešto što je Vas kao profesionalnog vojnika u cijelom tom sistemu posebno impresioniralo, a što laik teško može da uoči? PAVIĆEVIĆ: Kad sve to stavite na kartu i vidite položaj, mjesto izbora svih tih objekata zavisno od namjene, njihovu optičku vidljivost, povezanost, kad vidite što pokriva recimo jedna mala tvrđavica na pravcu Ledenice - Crkvice, faktički stražara sa malom posadom i bistijernom koja bukvalno dominira i „pokriva“ kompletan prostor od Crkvica do Ledenica, bivate prosto fascinirani. Da ne govorimo o mnogo većim i impozantnijim fortifika-

cijama poput Dvrsnika, Stražnika, Vranovog brda, Vrmca, Goražda i ostalima koje su jednostavno nešto što i dan-danas fascinira vojnika. Svi forovi povezani su putevima koji su i danas u dobrom stanju, ali zarasli. Podignute su telefonskotelegrafske linije, balonske osmatračnice, optičke i radio stanice, a za izviđanje hidroplanske stanice i pomoćni aerodrom kod Igala. Posebnost ovih fortifikacija čini i to što su sve one građene u vrijeme kada nije bilo radio-komunikacija, postavljene tako da su činile optički povezan sistem pa je posebno poljsko signalno odjeljenje koje je bilo u sastavu austro-ugarskih trupa u Boki, u svakom trenutku moglo da uspostavi optičku signalnu vezu. Tako je, na primjer, informacija iz tivatskog Arsenala do utvrđenja na Dragalju putovala linijom Arsenal - tvrđava Mažina – Vrmac - Vranovo brdo – Grkavac - Greben – Jan-

kraljica Teuta 230. – 228. g. p.n.e. Od 168. g. p.n.e. do pred kraj V vijeka u sastavu je rimske provincije Dalmacija. Pred kraj V i početkom VI vijeka bila je kratko vrijeme pod Gotima, a tada pripada Vizantiji. U VII vijeku naseljavaju je Sloveni. U IX vijeku Arabljani – Saraceni upali su u Boku, opljačkali je i zapalili tvrđavu Rose i Kotor. Oko 988. godine u zaliv je upao makedonski car Samuilo i spalio Kotor. Godine 1186. osvojio je Stefan Nemanja, a pod srpskom državom ostala je do 1371. godine. Osmansko carstvo osvaja primorje od Risna do Herceg Novog, godine 1483. a Mlečani zadržavaju

Kotor i južni dio Boke. Španci Herceg Novi zauzimaju 1538. Mlečani su 1687. godine istisnuli Osmansko carstvo iz Herceg Novog, a 1725. godine anektirali čitavu Boku. Austriji je pripala 1797. poslije propasti Mletačke republike. Od 1805. godine Boku preuzimaju Francuzi, a sve do 1814. godine povremeno se oko Boke Kotorske vode sukobi zbog interesa Crnogoraca, Rusa, Engleza, Francuza i Austrije... Ako se oko nečega carstva otimaju duže od 15.000 godina, imala je moćna Austrougarska dovoljno motiva da to što drži u svom posjedu. Zato je sagrađen WERK.

Dvrsnik

kov vrh iznad Dragalja i stizala na odredište za vrijeme kojim su signalisti zastavicama prenosili poruku, a ono je bilo iznenađujuće malo. POBJEDA: Čitav sistem imao je izvanrednu vojničku, ali i graditeljsku, arhitektonsku i kulturnu dimenziju, što bi danas moralo biti prepoznato i valorizovano i u turističkom smislu. Što da se radi? PAVIĆEVIĆ: Evropski poznavaoci fortifikacije uvjeravaju me da imamo biser i najočuvanije objekte, ali su vrlo iznenađeni našim odnosom prema njima. Najveća vrijednost fortifikacionog sistema oko Boke je njegova cjelovitost i činjenica da je dobar dio objekata koji ga čine u prilično dobrom stanju ili se makar mogu naći njihovi temelji. Neki objekti poput tvrđava Goražde i Vrmac su u odličnom stanju. U Boki ima i nekih zaista specifičnih i značajnih objekata ka-

kve više nigdje u svijetu ne možete naći u takvom dobrom stanju očuvanosti. Svi oni imaju istorijsku, arhitektonsku, kulturološku vrijednost i značaj u međunarodnim okvirima. Mora da se radi. Krupan je to ulog. Tu se griješi samo jednom i šteta je nepopravljiva. Zbog toga niko nema pravo na grešku. POBJEDA: Uporedo sa drugim izdanjem monografije „WERK / Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“ pripremili ste i monografiju „Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“. Što ona može reći o vremenu u kojem se razvijala i nastajala? PAVIĆEVIĆ: U sklopu priprema za rad na monografiji obišao sam na terenu oko dvije stotine fortifikacijskih objekata koji čine jedan vrlo funkcionalan i za to vrijeme moderan sistem, vojničkom logikom ugrađen u relativno veliki prostor, poštujući načela tadaš-

njih najpoznatijih fortifikacijskih škola. Napravio sam i snimanje sa zemlje i iz vazduha svih očuvanih objekata. POBJEDA: Da li ste konsultovali i izvore van Crne Gore? PAVIĆEVIĆ: U Istanbulskom arhivu izvršio sam istraživanje i našao dosta dokumenata bitnih za ovu problematiku, a istražio sam i arhive u okruženju, kao i dio dokumentacije u privatnom vlasništvu, koji se prvi put objavljuju i donekle mijenjaju postojeću sliku o tom vremenu. Rad je prilično sveobuhvatan i obiman i imaće, osim pisanog teksta, dosta fotografija i raznih dokumenata. Mislim da će ovaj rad omogućiti nov uvid u bogatstvo jednog, do sada neobrađenog, kulturnog, istorijskog, vojnog i ukupnog civilizacijskog nasljeđa Osmanskog carstva i njegovog uticaja na ove prostore. POBJEDA: Ako se ne varam, to je prvi put da će biti sistematizovan cjelovit for-

tifikacijski sistem Osmanskog carstva u Crnoj Gori? PAVIĆEVIĆ: Tako je. Veliki broj fortifikacionih objekata na teritoriji današnje Crne Gore, kroz dugi vremenski period, gradila je Otomanska imperija. Međusobnim saodnosom, vojničkom logikom osmišljeno građeni na zemljištu, ukazuju na jednu organizovanu i funkcionalnu cjelinu. POBJEDA: Što, konkretno, monografija obuhvata? PAVIĆEVIĆ: Istorijski okvir u kome se sistem razvija, nešto rasprave o fortifikacijama i razvoju naoružanja i fortifikacijski sastav. On se sastoji od četiri pojasne tvrđave: Spuž sa 14 utvrda u pojasu; Medun sa šest utvrda; Nikšić sa 18 utvrđenja i Bar sa 14 utvrda. U ovoj cjelini obrađene su i jedine tri crnogorske tvrđave, jer su oni rušili postojeće a nijesu gradili svoje. Tu je i utvrđeni logor - tvrđava Podgorica sa devet utvrđenja u okruženju, koji su predstavljali borbenu i logističku cjelinu, na lokaciji koja je bila dovoljno bezbjedna od ugrožavanja, a dovoljno blizu kako bi omogućavala pothranjivanje snaga angažovanih na terenu. Imamo i pet utvrđenih reona: klanac Duga, sa šest forova i 18 kula i čardaka; Klobuk – Trubjela sa 11 utvrda; Piva – Nikšić – Gacko, sa 25 kula, forova i čardaka; Skadarsko jezero sa sedam utvrđenja i Zeta – Podgorica, sa 24 različita utvrđenja. Na kraju, tu je i 12 utvrđenih gradova: Ulcinj, Risan, Herceg Novi, Kolašin, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Gusinje, Plav, Rožaje, Mojkovac i Andrijevica. Obrađeno je oko 220 fortifikacijskih cjelina. Prikupio sam oko 45.000 dokumenata i fotografija u arhivima i na terenu. Rad će imati oko 700-800 stranica. Vlatko SIMUNOVIĆ

Kultura

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Retrospektivna izložba „Čistač“ Marine Abramović otvorena u Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu MSUB

Osjećam da počinjem doticati tlo Nije zastrašujuće skočiti, ni poletjeti. Možete skočiti s nebodera, ako želite. Opasnost počinje kada treba dotaknuti tlo. Prije 44 godine, kad sam napustila ovu zemlju, skočila sam. Letjela sam sve vrijeme od tada – kazala je slavna umjetnica BEOGRAD - Tačno dva minuta prije izlaska sunca, svjetski poznata konceptualna umjetnica Marina Abramović juče je počela konferenciju za medije povodom retrospektivne izložbe „Čistač“ koja je sat iza podneva otvorena u Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu. Na pet izložbenih nivoa beogradskog muzeja publika može da vidi više od 120 radova (slike, crteži, objekti, fotografije, audio i video radovi, filmovi, scenografije, reperformansi i arhivska građa), kao i antologijska djela umjetnosti performansa.

ČIŠĆENJE KARIJERE

Autorka se obratila prisutnima u 6.23 časova u skladu sa konceptom izložbe kroz koju u zoru „čisti“ svoju umjetničku karijeru i iz lične arhive izvlači najbolje i najzapaženije radove. -Nije zastrašujuće skočiti, ni poletjeti. Možete skočiti s nebodera, ako želite. Opasnost počinje kada treba dotaknuti tlo. Prije 44 godine, kad sam

Sa konferencije za novinare u Beogradu

MJESTO SNAGE

Diva performansa ne zaboravlja crnogorske korijene - Ne mogu da kažem da sam Srpkinja. Ja sam Crnogorka isto tako, zato što su mi i otac i majka iz Pljevalja koje je bilo srpsko, pa je onda postalo crnogorsko. Pa onda, otac mi je pravi Crnogorac. A rodila sam se i živjela ovdje 29 godina. Tako da sam u Crnu Goru otišla kao na neku vrstu hodočašća. Da posjetim grob, da posjetim oca. I Crna Gora me je isto veoma lijepo primila, dala mi je nagradu. Nadam se da će me Crnogorci pozvati da nešto ponovo uradimo zajedno. Ja sam otvorena i spremna – poručila je Abramović, odgovarajući na pitanja novinara koji su je predstavili srpskom umjetnicom.

napustila ovu zemlju, skočila sam. Letjela sam sve vrijeme od tada. Danas osjećam da počinjem doticati tlo. Topla dobrodošlica koju ste mi priredili ublažila je to što je moglo da bude katastrofalni pad - rekla je Abramović o svom povratku u Beograd. Dodala je da je za nju čišćenje metafora. - Čišćenje prošlosti, čišćenje svoje svijesti, čišćenje spiritualno, fizičko, mentalno. Takođe, i čišćenje među radovima, jer treba da ostane ono što stvarno možeš da pokažeš publici kako bi prikazao svoju

vrijednost i ideju rada – istakla je velika umjetnica. Naglasila je da, iako je „Čistač“ retrospektiva njenih radova, nikada neće otići u penziju. -Mislim da ću umrijeti radeći – dodala je Abramović. Konferencija za medije dobijala je često suptilne tonove bliskosti 140 novinara iz cijelog regiona sa umjetnicom, čiji su odgovori na postavljena pitanja bili nadahnuti i emotivni. Sa ushićenjem je odgovarala na pitanja o Jugoslaviji, Balkanu i svom porijeklu.

Veče reportaža Dragana Mitova Đurovića održano u Kolašinu

Detalj sa izložbe „Čistač“

-Balkan je prisutan u mnogim mojim radovima, ovdje sam naučila tri važne stvari. Prvo, od bake sam naučila sve o spiritualnosti, od oca sam naučila sve o hrabrosti, a od majke sam naslijedila vojnu disciplinu. Kombinacija te tri stvari me je učinila jakom i spremnom za svijet. Nikada se nijesam osjećala drugačije zbog toga što sam odavde ili zbog toga što sam žena - navela je Abramović. Na pitanje šta se dogodilo sa idejom i planovima o transformaciji hala bivšeg Oboda u umjetnički centar, Abramo-

vić je uz uzdah rekla: -To je vrlo komplikovano. Bivši ministar kulture Branislav Mićunović doveo me na Cetinje, pokazao mi ogromne hale Oboda i pitao da li mogu tu da postavim svoj Institut. Pristala sam, ali sam onda saznala da je pola Oboda već prodato nekim drugim ljudima i da to uopšte ne izgleda tako kako su mi rekli. Ja nijesam neko ko traži sponzore, to treba Vlada da radi. Jedino mogu da dođem sa idejama i da ih ostvarimo. Tako da, u stvari, Crnogorci su me nekako ostavili na cjedilu - istakla je Abramović.

Pa ipak, s podsjećanjem da je kada je dobila Trinaestojulsku nagradu rekla da joj je najvažnija u životu, prisjetila se detalja iz očevih rodnih Cuca, gdje je dolazila s divljenjem, kao na hodočašće. -Sjećam se da je meni važno bilo da idem pješke sa Cetinja do Cuca. To selo ima tri kuće i sve ostalo u stvari su ruševine. Onda sam pitala gdje je kuća moga oca, a tamo su bila četiri zida srušena i iz kamena je izrastao jedan ogroman dud. Sjela sam pored tog drveta i gledala kako izlazi iz kamena. Pomislila sam - kad taj dud može da izađe iz kamena koliko je u stvari toga čojstva i junaštva bilo u mom ocu i koliko mi je bio uzor. I osjetila sam to je mjesto snage - rekla je slavna umjetnica. Na konferenciji su govorili v.d. direktora Muzeja savremene umetnosti Slobodan Nakarada, kustos Dejan Sretenović autor koncepta izložbe, saradnik na Beogradskoj fazi izložbe Jerko Denegri i koreografkinja Linzi Pajsinger. Izložba će biti otvorena do 20. januara Lj. LABOVIĆ 2020.

Izložba radova bojene vune otvorena pred nikšićkom publikom

Bogatstvo naše baštine Sve boje domovine

KOLAŠIN - Dragan Mitov Đurović nas iznova vraća biserima i mudrostima novinarstva. On pravi vidljivi otklon od novinarstva koje blati, izmišlja, skandalizuje. Obavezu čovjeka da misli, da piše i da se sjeća spojio je građanski, čojski, civilizacijiski - istakao je direktor Direktorata za medije Željko Rutović na večeri reportaža Dragana Mitovog Đurovića. Program naslovljen „Tako mi ljeba i soli“ održan je preksinoć u Kolašinu, u organizacji JU Centar za kulturu.

Rutović je ocijenio da socijalna memorija Đurovića nekada mijenja institucionalnu memoriju. -Reportaža se ne može naručiti i improvizovati kao što se radi sa nekim drugim novinarskim formama. Dragan Mitov Đurović nije doajen neko rektor crnogorske reportaže. On je reportažu izdigao kao jarbol evropske misli – naglasio je Rutović. Golema je hronika Dragana Mitovog Đurovića koju je pisao putujući, bilježeći olov-

NIKŠIĆ – Izložba radova napravljenih od obojene vune, nastalih na međunarodnoj umjetničkoj koloniji „Sve boje Crne Gore bojenje vune biljnim bojama II“ ukrasila je preksinoć prostor galerije „Ilija Šobajić”.

Veče reportaža u Centru za kulturu

kom, mikrofonom ali najviše dušom. Istovremeno je učestvovao u iniciranju i kreiranju raznih programa i kulturoloških poduhvata, kako je istakao Samir Rastoder, Đurovićev kolega sa Radija Crne Gore. - On je majstor da iz čovjeka izvuče onu riječ koja se izgovara pred odabranim. Njegove radio reportaže su bogatstvo crnogorske kulturne baštine. Umije da u malom i velikom prepozna važnu priču kakva je čuvena reportaža iz rožajske zabiti „Selo crnih marama“ - podsjetio je Rastoder. Posjetioce je pozdravio i predsjednik opštine Milosav Bula-

tović, a o reporterskom opusu Đurovića govorio je i politikolog Mirko Jakovljević. Autor je predstavio devet svojih radio reportaža gdje su o „ljebu i soli života“ pričali virdžina Stana Cerović, heroj-sestra Jela Đelević, životni pobjednik Vuko Vuksanović, učitelj Milovan Grujičić... Čule su se reporterske slike sudbina iz Doma u Bijeloj i priča sa Komanskog mora – Kuća na kraju svijeta. Takođe, emitovani su i djelovi Đurovićevih razgovora sa Mirom Alečković, Borislavom Pekićem, Vitom Nikolićem, Ksenijom Cicvarić... Dr.P.

Ovogodišnja kolonija je tokom pet dana u Šavniku, na obali rijeke Bukovice, okupila 28 umjetnica, koje su svoje kreacije preslikale na vunene predmete. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Violeta Vukosavljević. -„Sve boje Crne Gore“ počele su bojiti prostor ove naše lijepe domovine, prošle godine na nikšićkom Bedemu, a ove godine smo u saradnji sa Centrom za kulturu Šavnik, bili u tom gradu. Osnovna ideja je objedinjavanje tradicije, nauke i umjetnosti kroz bojenje vune prirodnim bojama – kazala je Vukosavljević. Ove godine, kako je naglasila, akcentovan je naučni pristup. -Pokušali smo naučno približiti biljke, njihove vrste, karakteristike i primjene, i ta saznanja involvirati u proces bojenja prirodnim bojama, uz nove tehnološke standarde i tako uticati na obogaćivanje načina bojenja prirodnim bojama kako su radile žene sa ovih prostora u prošlim vremenime - kazala je Vukosavljević. Kolonija pokraj Bukovice okupila je eksperete sa Tehničko- tehnološkog fakulteta iz Zagreba, Multimedijalnog centra „Kubo” iz Barija i

Sa otvaranja izložbe u galeriji „Ilija Šobajić“

Prirodnjačkog muzeja Crne Gore iz Podgorice, etnologe iz Zagreba i Nikšića, profesore i studente sa akademija i fakuleta iz Beograda, Lećea, Trebinja, Podgorice, te umjetnike iz Švedske, Holandije i Crne Gore. Umjetnice su koristile isključivo tradicionalne metode bojenja vune. Razne biljke su koristile su za različite boje, pa se tako od korova crnog jasena ili orahove ljuske dobijala crna boja, a crvena od broća. Jedna od učesnica bila je vajarka i profesorica engleskog jezika i književnosti Vildana Kilian, koja se odlučila da u vuni izradi lik Crnogorke. -Vuna može da nam pruži toplinu, ona je bila svakodnevica crnogorske žene, a to sam upravo u svom radu pokazala. Htjela sam čvrstinu vune da iskoristim za žile u vratu koje pokazuju sve ono što su one izdržale. Vuna je poslužila i da dam toplinu obrazima, koja je dio nježnosti i svega onoga što Crnogorke predstavljaju. Ambijent je bio predivan, ima nešto skoro mistično u Šavniku. Bilo je vrlo inspirativno za sve– poručila je Kilian. S. D.

Pobjeda

Crnom Gorom

Nedjelja, 22. septembar 2019.

NIKŠIĆ: Organizovana akcija čišćenja okoline jezera Krupac

Radnici „Ridženta“ i opštinari čistili obalu TIVAT – U sklopu akcije uklonjeno je ukupno 20 velikih vreća otpada od čega je sakupljeno plastičnog i staklenog otpada u 10 kesa, dok je drugu polovinu činio zeleni otpad i plastična ambalaža.

Odgovornije odlagati otpad NIKŠIĆ – Povodom Međunarodnog dana čišćenja obala, NVO Zero waste Montenegro u partnerstvu sa ekološkim pokretom Ozon i NVO Naša akcija, pod pokroviteljstvom Delegacije EU u Crnoj Gori, organizovala je juče akcije čišćenja obala jezera i mora na 12 lokacija širom države. Kao centralna akcija čišćenja obala širom Crne Gore juče je izabran prostor pored jezera Krupac, pa su se predstavnici organizatora i Delegacije EU u Crnoj Gori našli da pomognu volonterima u uklanjaju otpada. Kako je kazao Aleksandar Perović iz ekološkog pokreta Ozon, prostor oko Krupca kao i kompletan grad Nikšić su opterećeni nelegalnim i nepravilnim odlaganjem otpada. On smatra da bi se kroz sistem moglo unaprijediti odlaganje otpada u Crnoj Gori, dok je za početak potrebno zakonsko regulisanje ovog pitanja i njegova primjena u praksi. - U prethodnih desetak godina je vidljiv pomak u tom smislu da se sve više priča o nelegalnom i nepravilnom odlaganju otpada i uspostavljanju pravilnog sistema upravljanja otpadom. Sljedeće godine će se ra-

diti i nova strategija i priprema novog zakona o upravljanju otpadom je u toku, pa kada se stvore pretpostavke za nešto što je održivo rješenje stvari će biti vrlo vidno i bitno unaprijeđene za kratko vrijeme. Mi smo mali sistem koji može brzo i efikasno da reaguje i da primijeni sve ono što je pozitivna praksa, ali i da bude primjer dobre prakse. Definitivno kada je riječ o Nikšiću mi danas imamo problematiku privremenog odlagališta otpada koje se koristi više od 15 godina. Ono na neki način nije

potkrijepljeno nikakvim zakonskim rješenjem i ovakve akcije zapravo služe da podsjetimo na potrebu i zakonskog uređenja svega toga. Sama činjenica da će danas ljudi da razrstavaju otpad, da promovišu sve ono što znači pametno i odgovorno upravljanje otpadom je prilično jasan signal da građani razumiju ukoliko im se dobro objasni šta treba da rade po tom pitanju – kazao je Aleksandar Perović ispred Ozona. Šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja,

medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori Plamena Halačeva je istakla da je oko 100 volontera raspoređeno na 12 akcija čišćenja, ali i naglasila da se Crna Gora kao ekološka država mora aktivnije uključiti i dati doprinos u borbi protiv otpada. -To nije samo nadležnost država, mora svako od nas dati svoj doprinos. Juče su milioni aktivista bili širom svijeta, bili na klimatskom štrajku, mi danas pozivamo ne na štrajk, nego na akciju da pokušamo da koristimo manje

Centralna akcija ove godine kod jezera Krupac

Zaposleni u hotelu „Ridžent“ i opštini Tivat obilježili su Međunarodni dan čišćenja obala uklanjanjem otpada u tjesnacu Verige, na potezu od plažnog bara „Verige“ do crkve Gospa od anđela. Jučerašnju akciju inicirao je menadžment hotela „Ridžent“, a realizovana je u saradnji sa Sekretarijatom za

komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost opštine Tivat i Komunalnim d.o.o. Obalu je čistilo 16 zaposlenih u hotelu „Ridžent“, nekoliko volontera i petoro zaposlenih u lokalnoj upravi. „U sklopu akcije uklonjeno je ukupno 20 velikih vreća otpada od čega je sakupljeno plastičnog i staklenog otpada u 10 kesa, dok je drugu polovinu činio zeleni otpad i plastična ambalaža“, uz zahvalnost svim učesnicima u akciji, izjavila je Žana Zeković, direktorica ljudskih resursa hotela „Ridžent“. S. KRSTOVIĆ

Učesnici akcije kod Gospe od anđela

plastike i da odlažemo otpad na pravo mjesto, ali i da čuvamo prirodu Crne Gore. Ovom akcijom EU u Crnoj Gori počinje kampanja ,,Budi primjer, uključi se“, a naredni mjesec organizovaćemo veliki broj događaja i predavanja na temu zaštite prirode – rekla je Plamena Halačeva. Aleksandra Oberten, generalna menadžerka NVO Zero Waste Montenegro, smatra da opštine imaju jako važnu ulogu da učine lakšim za potrošače da ponovo koriste svoj otpad, da ga ponovo odlažu i koriste kao đubrivo. Sa druge strane, Obertan je svjesna uloge i proizvođača plastike, pa je mišljenja da je smanjenje upotrebe plastike moguće i redizajniranjem pakovanja. Takođe, ona je skrenula pažnju na potrebu da se smanji upotreba plastike i kod svakog pojedinca. - Potrebno je smanjiti potroš-

nju plastike, a naročite plastike za jednokratnu upotrebu. Kao potrošači moramo da nađemo način da smanjimo otpad koji koristimo. Možemo da počnemo sa kupovinom stvari koja imaju manja pakovanja, koja traju duže i na kraju da odlažemo otpad na odgovoran način – rekla je Aleksandra Obertan iz NVO Zero Waste Montenegro. Pored dijela obale na jezeru Krupac akcije čišćenja su organizovane i na kanalu Solane, ušću kanala Port Milena i Velike plaže u Ulcinju, rtu Ratac u Sutomoru, ostrvu Katič u Petrovcu, Stolivu u Kotoru, plaži Pecka u Tivtu, plaži Titova vila u Herceg Novom, koritima rijeke Lim u Beranama i rijeke Tare u Nacionalnom parku Durmitor, dok će čišćenje ostrva Sinjavac u Bijelom Polju biti organizovano 24. septembra. S. D.

U Nikšiću održana manifestacija „Dani meda“

Stiglo 50 izlagača iz svih krajeva Crne Gore

NIKŠIĆ – Uz bogat kulturno-umjetnički program u kome su učestvovali najmlađi članovi KUD „Zahumlje“, KUD „Goce Markoski“ iz Skoplja, UD „Korak“ i guslar Milan Vujović, juče je na platou ispred robne kuće „Nikšićanka“ organizovana tradicionalna manifestacija „Dani meda“. Okupilo se 50-ak izlagača iz svih krajeva Crne Gore, bilo ih je i iz regiona, a na štandovima su se mogli naći svi pčelinji proizvodi, pa i rukotvorine.

Nijesu pčelari prezadovoljni godinom, ali većina tvrdi da se isplatilo pčelarenje. Predsjednik Pčelarske organizacije Nikšić Vojin Đukanović kazao je da se ova manifestacija u gradu podno Trebjese organizuje već više od dvije decenije i potvrđuje da pčelarstvo krupnim koracima napreduje. -Broj učesnika koji dolaze iz skoro vih crnogorskih gradova, ali i iz Srbije i Republike Srpske pokazuje da se radi o vrlo ozbiljnoj djelatnosti u

okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja - rekao je Đukanović, koji rukovodi najbrojnijom pčelarskom organizacijom u državi. Skup je pozdravio i potpredsjednik opštine Nikšić Marko Radojević navodeći da se pčelarstvo više ne smatra zanimanjem za penzionere već unosnim biznisom za sve više mladih. On je kazao da ga raduje što Nikšić iz godine u godinu ima sve više pčelinjih društava. O pčelarstvu i njegovom zna-

čaju govorio je i čelnik Udruženja pčelarskih organizacija Crne Gore Radule Miljanić. Direktorica Direktorata za poljoprivredu u resornom ministarstvu Radana Damjanović istakla je da su ove godine mlade, koji tek ulaze u svijet pčelarstva, podržali, te da je njih 96 dobilo 475 pčelinjih društava, a među njima je bilo i devet Nikšićana. -U aprilu smo u Kući meda, u Danilovgradu, puštili u rad najsavremeniju liniju za punjenje i pakovanje meda, is-

Dvije decenije tradicije

punjavajući jedno od najvećih očekivanja pčelara, da se krene sa otkupom meda. Ostvaren je napredak u oblasti pčelarstva, ali naš zajednički zadatak je postizanje još boljih rezultata na planu

zaštite pčela, održivog pčelarstva, usvajanja najboljih praksi, edukacije, ali i davanja odgovora na izazove kada je riječ o tržištu i kvalitetu meda - kazala je Damjanović. Ra. P.

Pobjeda Auto

Vijesti Kamionska sekcija kompanije Iveko od ove godine ima velika očekivanja. Naravno, i autobuski ogranak u 2019. godini bilježi zapažene rezultate. Tako je

Urbanway

Nedjelja, 22. septembar 2019.

OFANZIVA IVEKA nedavno Iveko lokalnom prevozniku u španskom gradu Palma de Majorka isporučio čak 60 autobusa i to „urbanvej“ („Urbanway“), i to naravno na komprimovani prirodni gas (CNG). U Češkoj, odnosno na drugoj strani Starog kontinenta Iveko takođe pokazuje svoju snagu u komercijalnom programu i u segmentu međugradskih autobusa. Tamošnjem

68. MEĐUNARODNI SALON AUTOMOBILA FRANKFURT 2019.

Crossway

ogranku prevozničke kompanije Ariva isporučeno je 40.000 primjeraka modela „krosvej“ („Crossway“), koji je dugačak 14,5 m i kojeg pokreće „kursor 9“ motor.

POBIJEDIO BENTLI

TREĆI Volfsburški gigant „narodnih automobila“, kompanija Folksvagen, udarnički radi na projektu nove, treće generacije popularnog SUV-a „tiguana“. Kompaktni SUV bi trebalo da debituje 2022. godine i to sa radikalno izmijenjenim dizajnom koji podrazumijeva sportski kupe oblikovanu karoseriju. Ono što sam ekskluzivno saznao jeste da funkcionalnost prtljažnika neće biti suviše žrtvovana - očekuje se oko 470 litara u osnovnoj verziji, a u planu je i 25 cm duža verzija sa nazivom „oldspejs“ koja će posjedovati sedam sjedišta. Ni oni koji su sportski nastrojeni neće biti zaboravljeni, pa je tako planirana i sportska verzija „tiguan R“, koji bi trebalo da raspolaže sa motorom snage 350 KS. Ono što takođe treba istaći jeste da „narodni automobil“ „golf“ više nije najprodavaniji Folksvagen model, tu titulu u prošloj godini preoteo mu je upravo junak ovog kratkog teksta, „tiguan“, koji je prodat u više od 850.000 primjeraka.

JUBILARAC Seatov model „leon“ je od pojavljivanja prošao veoma interesantan dizejnerski put koji je u toj klasi privlačio na prvi pogled. „Leon“ je doživio tri generacije, pa je upravo u ovoj trećoj generaciji i proizveden jubilarni milioniti model, čime je ukupna produkcija ovog modela premašila 2,21 milion primjeraka. Postavljen na modularnu MQB platformu VW grupe, u čiji je razvoj uloženo bezmalo 800 miliona eura, aktuelni model je izuzetno dobro prihvaćen i prodaje se čak na pet kontinenata. Da, upravo on je zaslužan za finansijski oporavak španskog proizvođača. Kompanija Seat je 2012. godinu dočekala sa gubitkom od 149 miliona eura, da bi 2018. godinu završila u plusu od 204 miliona eura.

PUTARINA OD MARTA Sistem elektronske naplate putarine koji je mješoviti u Republici Bugarskoj počeće da radi 1. marta 2020. godine. Kako se navodi u obavještenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, do početka primjenjivanja novog sistema putarina će se za teretna vozila čija je ukupna dozvoljena masa veća od 3,5 tona plaćati putem elektronskih mjesečnih, nedjeljnih i dnevnih vinjeta. Interesantno je da će se kontrola plaćanja putarine sprovoditi uz pomoć kamera koje će biti instalirane na putnoj mreži, kao i mobilnih timova, a odluka o visini kazni za neplaćanje putarine još nije donijeta.

Oni nikada ne staraju. Uvijek su u modi i sa visokom cijenom, a vlasnici ih rijetko kada prodaju i čuvaju i njeguju kao malo vode na dlanu. Pretpostavljam da znate o čemu zborim. Da, o automobilima koji nose titulu oldtajmer. To su automobili koji su u svoje „pero“ vladali tržištem i koji su obilježili jedno vrijeme u svijetu automobila. Međutim, postoji i danas takmičenje između njih samih, njih koji ne dozvoljavaju da su stari i prevaziđeni. Nedavno je završena manifestacija koja nosi naziv „Nedelja automobila u Montereju“, a riječ je o jednom od najznačajnijih skupova vozila na svijetu koji se svake godine održava u istoimenom gradu američke savezne države Kalifornije. Tokom posljednjeg dana su dodijeljene i nagrade, a prvi put od 1965. godine je trijumfovao neki model Bentlija. Konkretnije, riječ je o modelu „8-Litre“ iz 1931. godine koga je vlasnik Majkl Kaduri transportovao čak iz Hong Konga za potrebe učešća na ovom specijalnom skupu. Britanac je u finalu imao izuzetno jaku konkurenciju u vidu još tri automobila i to Talbot Lago „T150C-SS Figoni & Falaschi“ (1938.), „Mercedes 540K

Erdmann & Rossi Special“ (1936.) i Aston Martin „DB4GT Zagato“ (1962.). Ironično, Bentli ove godine slavi 100 godina postojanja pa je proizvođač poslao nekoliko izuzetno rijetkih klasičnih automobila u Monterej. Model „8-Litre“ se, inače, proizvodio od 1930. do 1932. godine, a pronašao je samo 100 kupaca. Kao što mu ime kaže, pokretao ga je 8.0-litarski linijski benzinac sa osam cilindara. Takav R8 motor je razvijao impresivnih 220 KS. Ne zaboravite da govorim o 1930. godini. U ostalim kategorijama su slavili spomenuti Talbot Lago „T150C-SS Figoni & Falaschi“ iz 1938. godine (najelegantniji kabriolet), Alfa Romeo „6C 2500 Ghia Supergioiello“ iz 1950. godine (najljepši kupe), Rolls Royce „Phantom i Brewster York“ iz 1929. godine (najljepši otvoreni automobil) i Ferrari „250 GT Zagato Berlinetta Speciale“ iz 1956. godine (najelegantniji sportski automobil).

PRIHVATLJIVIJA Električni automobili nijesu neka novina, ali proizvođači se trude da kapacitet njihovih baterija bude što veći sa što većom autonomijom. Međutim, sada neki proizvođači određene modele nude i sa manjim baterijama. Naime, „gospodar prstenova“ kompanija Audi će kupcima ponuditi SUV model na električni pogon pod nazivom „E-Tron 50“ koji će raspolagati baterijom skromnijeg kapaciteta. Tako će sada autonomija ovog modela biti manja za 90 km i iznosiće 300 km. Ubrzanje od nule do 100 km/h će trajati sedam sekundi, dok je maksimalna brzina limitirana na 190 km/h. Takođe, „E-Tron 50“ može da koristi samo punjač do 120 kW („E-Tron 55“ ide do 150 kW), ali mu je i dalje dovoljno oko pola sata za punjenje 80 odsto kapaciteta baterije. Ono što takođe izdvaja ovaj model je i cijena koja iznosi 70.000 eura, što je za skoro 11.000 eura povoljnije u odnosu na „E-tron 55“.

Stvarnost ili privremeno RJEŠENJE

vije godine nakon prošlog salona, Njemci su ponovo bili u prilici da diktiraju trendove, kao i da daju odgovore šta je to po njihovom mišljenju što će obilježiti blisku budućnost automobilske industrije. Po onome što je bilo predstavljeno, jasno je da je struja u modi, ili će to biti budućnost, ili propast. Frankfurt je srce njemačke automobilske industrije. Zato i ne čudi što se baš u Frankfurtu organizuje Salon automobila, a organizuje ga Njemačko udruženje proizvođača automobila i zato ovaj salon mora da bude na visokom nivou, da napuni osam velikih hala i da svake druge godine prikaže napredne moderne tehnologije. Ovogodišnji salon u Frankfurtu će se pamtiti po tome što su sve premijere ili elektro automobili ili hibridni automobili. Da je automobilska industrija otišla mnogo koraka naprijed u svoju budućnost ili bolje reći o pravoj revoluciji u automobilskoj industriji najbolje govori primjer kompanije Folksvagen. Na njihovom štandu nije bilo nijednog automobila ili premijere novog modela koji ima klasični benzinski ili dizel motor, tu su bile samo premijere koje pokreće struja, jer je njihov plan da do 2025. godine prodaju milion električnih automobila i zato se njihov plan zove „milion plus“. Pa tako nije ni bilo novog „golfa“ iako je on spreman, ali je njegova premijera odložena za mjesec-dva kako se ne bi kvarila osnovna filozofija ovogodišnjeg štanda Folksvagena, a ona je posvećena električnim automobilima. Oni koji su najviše govorili o električnoj energiji ipak njeguju klasične motore sa mnogo konja koji zagađuju okolinu, a to se moglo vidjeti na štandu Audija, koji je pored mnogo električnih automobila upravo izložio i ovakve automobile. Balans nikako da se nađe, a to se najbolje moglo vidjeti kod

VW ID.3

ŠKODA SUPERB iV

Lamborginija, jer u martu ove godine se Mercedes oprostio od V12 motora, a Lamborgini ga je na Salonu ipak zadržao i predstavio kroz novi model. Međutim, ono što se na Salonu čulo od zvaničnika kompanija jeste da svi planiraju da u periodu od 2023. pa sve do 2030. godine od ukupne prodaje svojih automobila bude od 15 do 25 odsto električni automobili kao i razvoj plag-in hibrida, ali ipak su stanovišta da klasični motori neće izumrijeti. Pitanje je koliko će se struje proizvoditi u svijetu, jer ako se ne proizvodi potpuno iz obnovljivih izvora, onda će biti više zanimljivih rješenja od električnih automobila. Moram istaći da se ovogodišnji Salon automobila u Frankfurtu održavao u malo neobičnoj atmosferi. Naime, automobilska industrija

BMW CONCEPT 4

OZBILJNA SITUACIJA

CUPRA TAVASCAN

Britanska ikona sportskih automobila sa elegantnim genima, kompanija Aston Martin, nalazi se u veoma nezavidnoj situaciji. Dionice Aston Martina sada vrijede nevjerovatnih 75 odsto manje nego prije 10 mjeseci kada je ova britanska ikona izašla na berzu. U prošloj godini je Aston Martin prodao 6.441 automobil, pa su pod velikim znakom pitanja i modeli koji su pred završetkom razvoja, kao što je hipersportski „valkiri“ ili supersportski „valhala“. Velike nade polažu se u prvi SUV pod nazivom „DBX“, koji jednostavno ne smije da omane.

HYUNDAI 45 CONCEPT

SERIJSKI Sitroenova studija „19_19“ osim izgledom veliku pažnju automobilske javnosti je privukla i velikim dimenzijama pneumatika koji iznose 30 inča. Razvijeni su u saradnji sa kompanijom Gudijer, ali ono što je najinteresantnije u cijeloj ovoj priči jeste to da se ovi pneumatici mogu uskoro naći u serijskoj proizvodnji narednih generacija automobila. Iako se veliki točkovi možda čine pomalo nezgrapnim, oni ipak kriju neke prednosti. Prva je naravno elektrifikacija, naime, smještanje elektromotora u sami točak, druga se odnosi na povećanje klirensa bez potrebe za „podizanje“ same karoserije. Drugo, pneumatici mogu biti i uži, što doprinosi boljoj aerodinamici, a zbog većeg obima, kontaktna površina ostaje gotovo ista.

PORSCHE TAYCAN TURBO S

AUDI AI:TRAIL

SEAT TARRACO FRe

AUDI RS6

Pobjeda Auto

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Zanimljivosti

Magnezijum Otkako je počela proizvodnju automobila, kompanija Volvo se nekako odvajala po svemu od drugih proizvođača, naravno pozitivno, prva je bila i ostala u mnogim kako mehaničkim tako i tehnološkim sistemima, a pogotovo bezbjednosti automobila. Međutim, interesantno je da je 1983. godine Volvoov prototip „LCP2000“, pored ostalog imao i turbo dizel motor od 1.3 litra sa 90 KS i to napravljen od magnezijuma.

Salon automobila u Frankfurtu, koji svoje kapije zatvara danas, a otvorio ih je 14. ovog mjeseca, jedan je od dva najveća salona u svijetu, kako po površini tako i po broju posjetilaca. Zvanična statistika kaže da hale frankfurtskog salona posjeti oko milion ljudi, jer dolaze posjetioci iz čitavog svijeta da bi vidjeli šta je to njemačka automobilska industrija pripremila. Dolaze, naravno, i drugi proizvođači, ali ove godine Njemci su dominirali

Pežo „G klasa“ Kada se pomene Mercedes i njegov čuveni terenski automobil „G klase“ odmah svi oni koji poznaju automobilsku industriju i svijet terenaca znaju da je to terenac za poštovanje. Terenac za kojeg nema prepreka i koji je dugovječan, „G klasa“ iliti u vojsci model poznatiji kao „puh“, automobili koji dolaze iz Austrije iz pogona Štajer. Poznat je širom svijeta kao vozilo vojske, spasilačkih službi, vatrogasaca... E upravo je kompanija Pežo, povedena tom popularnošću „G klase“ od 1981. do 1994. godine proizvodio terensko vozilo na bazi „G klase“ pod nazivom „P4“ i to isključivo za potrebe francuske vojske.

Modifikacija LAND ROVER DEFENDER

Fiat 850

FORD PUMA ECOBOOST HYBRID

AUDI AI:RACE

je godinama pretjerivala. Ulagalo se toliko da prosto nije bilo opravdano. Štandovi su koštali i milione eura. Salon je ove godine morao da promijeni format jer su svi počeli da štede. Ove godine oni koji nisu imali šta da pokažu, koji nisu imali jesenju premijeru odlučili su da preskoče Salon i tako se došlo u situaciju da mnogih štandova nije bilo, mnogi brendovi nisu bili tu. Tako nije bio nijedan brend grupacije PSA, nije bilo Fiata, Alfa Romea, Ferarija, Džipa, Tojote, Mazde, KIA, Volvoa, Pežoa, Sitroena, Micubišija, Nisana, Renoa, Dačije, jednom riječju automobilska industrija prolazi kroz veliku krizu i to najozbiljniju u posljednjih čak 20 godina, ali tu su bili Kinezi koji se nadaju da će zbog nedolaska nekih brendova oni dobiti mjesto

Fiat 133

Fiatov model „850“ je u svoje vrijeme šezdesetih godina predstavljao automobil koji je sposoban kao veliki. Zadovoljavao je potrebe porodice, a ujedno nije mu trebalo mnogo prostora za parkiranje. Fiat je tada kao zamjenu za ovaj uspješan model na bazi modifikovane karoserije „peglice“ napravio malo čudan model koji nije po obliku i dizajnu mnogo odudarao od modela „850“ i nazvao ga „133“, a pokretao ga je motor od 850 kubika. Interesantno je i to da se prodavao u Španiji.

Elipsa MERCEDES-BENZ GLB MINI ELECTRIC

da se istaknu i pokažu. Dakle, ovogodišnji Salon automobila u Frankfurtu je pokazao automobilsku budućnost i to električnu. Da li će to zaista biti budućnost ili će cio električni projekat propasti, pokazaće vrijeme. Moramo znati još nešto, a to je ujedno i pravo pitanje - odakle dolaze baterije, koji je uticaj proi-

zvodnje i reciklaže na životnu okolinu, koliko je to čista proizvodnja energije, koliki je uticaj na životnu sredinu izgradnja električne mreže punjača, elektrana, pogotovo nuklearnih i da li će svaka zemlja prihvatiti izgradnju nuklearnih elektrana. Sve su ovo otvorena pitanja na koje nema odgovora, jer se ipak priča mora zaokružiti i pogledati cijeli životni vijek električnog vozila. Vešo ŠOŠKIĆ

FORD KUGA PLUG-IN HYBRID

HYUNDAI i10

Izumi u automobilskoj industriji postoje otkad i automobil, a mnogi su i našli primjenu u proizvodnji. Raznih izuma je bilo, a takav jedan je patent napravljen pedesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o automobilu koji je pokretala elipsa. Proizvođen je takav, ali nažalost, danas postoji samo jedan primjerak.

Motor V8 Kao što se zna, Ferari osim moćnog i elegantnog izgleda svojih modela ima i veoma moćne i brze motore sa dosta „propetih konja“ koji galopiraju uz veliku sportsku buku. Ali se malo zna da je kompanija Lanča u svoju limuzinu „tema“ pored ostalog ugrađivala i Ferarijev V8 motor zapremine 3.2 litra. „Tema“ je za to vrijeme bila limuzina sa sportskim srcem i naravima, a nosila je oznaku „8.32“. Ako je kojim slučajem sretnete znajte, bez obzira na godine, da je trka sa njom izgubljena.

AUDI AI:ME

Daljinsko Prvi

MERCEDES-BENZ VISION EQS

OPEL CORSA-E

LAMBORGHINI SIAN

OPEL ASTRA

HONDA E

Detroit je najveći grad savezne američke države Mičigen, a ujedno i sjedište okruga Vejn. Krajem 19. vijeka po prvi put su mnogi inovatori i inženjeri pokušali da prate razvoj automobilske industrije i od tada ovaj grad postaje velika industrijska zona, ali i grad u kojem se proizvode automobili. Zahvaljujući tome, tu je i davne 1899. godine održan prvi Salon automobila u Americi. Foto: Internet

Mnogo puta u rublici zanimljivosti bilo je riječi o tehnološkim izumima koji su našli primjenu u serijskoj proizvodnji automobila mnogo prije nego što se to danas forsira i predstavlja kao tehnološko unapređenje i izum koji olakšava život vlasniku automobila. Tako je i daljinsko beskontaktno otključavanje vrata prvi put primijenjeno prije tačno 37 godina, daleke 1982. godine. Taj moderni patent prvi je proizveo Reno i ugradio u svoj popularni model „fuego“. Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Marketing

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Feljton

Nedjelja, 22. septembar 2019.

100 GODINA OD OSNIVANJA KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE (SKJ) I 75 GODINA OD OSLOBOĐENJA CRNE GORE (DRUGI DIO)

14.

Tridesetogodišnje „zlatno doba“ u razvoju Crne Gore

» Piše: Slobodan SIMOVIĆ

DEVETI KONGRES SKJ

Održan je u Beogradu od 1115. marta 1969. godine. Rezolucija kongresa se, prije svega, bavila pitanjem borbe protiv administrativno-tehnokratskog odlučivanja a za odlučujuću ulogu Udruženog rada u društvenoj reprodukciji. Postavila su se i nova pitanja, kao preuređenje jugoslovenske federacije i pitanje opštenarodne odbrane i društvene samozaštite kao bitnog elementa samoupravljanja. U okviru ustavnog preuređenja federacije ponovo je uvedeno Vijeće naroda, kao opštenadležno vijeće. To je, inače, period usvajanja amandmana na Ustav iz 1971, nazvan „radničkim“, jer su učvršćivali položaj radnog čovjeka u udruženom radu. Na osnovu „radničkih amandmana“ radni ljudi u OUR sticali su pravo na sredstva društvene reprodukcije. Slabljenjem federacije počinje ubrzani proces snaženja republika i pokrajina. Nacionalističke konfrontacije u SKJ uzimale su sve jačeg maha. Jačale su tehnobirokratske snage u privredi, u Hrvatskoj se javio nacionalistički pokret, zvani „masovni pokret“. U pojedinim novinskim člancima Jugoslavija je bila tamnica za Hrvatsku. Govoreći o dogmatskoj i antidogmatskoj borbi unutar SKJ i društva u cjelini, Veljko Vlahović je ukazao da dogmatizam brani ono što je zatečeno, da zapostavlja život i tako vrši pritisak na misao i akciju i teži vraćanju natrag. Veljko je ukazao na raskorak između dinamizma nauke i tehnike i sporih promjena društvenih odnosa. Predsjedništvo CK SKJ i lično Tito morali su 1972. da intervenišu i u Srbiji, đe su se, takođe pojavile ideološke razlike u odnosu na politiku SKJ. I u Srbiji i u Hrvatskoj je došlo do smjenjivanja rukovodstava koja su imala drugačija gledišta u odnosu na dalji razvoj socijalističke samoupravne Jugoslavije i u njoj uloge SKJ. Deveti kongres SKJ je stavio naglasak na dalji razvoj samoupravljanja i potrebu bržeg uključivanja Jugoslavije u međunarodnu podjelu rada. Izabrano je Predsjedništvo CK SKJ od 45 članova na čelu sa Titom. Iz Crne Gore su iza-

Džordž Buš Stariji i Vidoje Žarković

Skupština SFRJ je 16. maja 1974. godine izabrala Tita za doživotnog predsjednika SFRJ. Ustavom iz 1974. u republikama su uvedena predsjedništva republika, kao državne institucije. Predsjednik Predsjedništva Crne Gore u dva mandata bio je Veljko Milatović 1974-1978. i 1978-1982, kada je trajanje mandata skraćeno na godinu dana Izgradnja Luke Bar



Brže završavanje hidroelektrane „Mratinje“, cementare u Pljevljima, rudnika u Mojkovcu, rudnika boksita u Nikšiću, pruge Beograd – Bar i luke Bar doprinijeće daljem porastu razvitka čitave republike i povećanju životnog standarda, istaknuto je na Šestom kongresu SKCG održanom u Titogradu u aprilu 1974. brani: Veljko Vlahović, Vidoje Žarković, Milorad Stanojević, Dobroslav Ćulafić i Budislav Šoškić.

NOVI USTAV SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE (SFRJ) I DESETI KONGRES SKJ

Prema Ustavu iz februara 1974. godine i Zaključcima 10. kongresa SKJ (27-30. maja 1974.) socijalističko samoupravljanje je prihvaćeno i zasnovano na vlasti radničke klase i svih radnih ljudi, kao slobodnih i ravnopravnih, koji obrazuju svoje delegacije radi ostvarivanja svojih prava. U skupštinama republika i pokrajina obrazuju se tri vijeća: Vijeće mjesnih zajednica, Vijeće UR i Vijeće opština, dok Skupštinu SFRJ čine dva vijeća: Savezno vijeće i Vijeće republika. Savezno vijeće sačinjavaju delegati samoupravnih organa u republikama, a Vijeće republika je sastavljeno od republičkih skupštinskih delegacija. Skupština SFRJ je 16. maja 1974. godine izabrala Tita za doživotnog predsjedni-

ka SFRJ. Ustavom iz 1974. u republikama su uvedena Predsjedništva republika, kao državne institucije. Predsjednik predsjedništva Crne Gore u dva mandata bio je Veljko Milatović 1974-1978. i 1978-1982, kada je trajanje mandata skraćeno na godinu dana.

DESETI KONGRES SKJ

Održan je u Beogradu od 27. do 30. maja 1974. godine. Prethodili su mu republički kongresi. U Crnoj Gori je održan Šesti kongres, u aprilu 1974. godine. Glavna rezolucija Desetog kongresa SKJ predviđa dalju izgradnju Socijalističkog samoupravljanja i s tim u vezi zadatke SKJ. Odlučna i efikasna borba SK na razvijanju socijalističkih samoupravnih odnosa, ukidanje svih oblika eksploatacije kao i borba za mir, ravnopravnu saradnju u međunarodnim odnosima predstavljaju ključni idejnopolitički zadatak SK u ostvarivanju svoje vodeće uloge. Kongres se založio za dalju razradu ustavnih načela o udruženom radu, što je urađeno 1976. godine donošenjem Zakona o

Veljko Milatović na otvaranju Mauzoleja na Lovćenu

udruženom radu (ZUR). Na osnovu ovog zakona Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR), postaje osnovna ćelija i temelj produkcionog odnosa i osnovni činilac samoupravne integracije društva. Deseti kongres SKJ izabrao je Josipa Broza Tita za predsjednika SKJ bez ograničenja trajanja mandata. Konstituisano je Predsjedništvo CK SKJ kao političko-izvršni organ. U Predsjedništvo CK KPJ je ušlo 36 članova. Iz Crne Gore su izabrani Veljko Vlahović, Jovan Vujadinović, Veselin Đuranović, Vidoje Žarković i Vojislav Srzentić.

ŠESTI KONGRES SAVEZA KOMUNISTA CRNE GORE

Održan je u Titogradu 4-5. aprila 1974. godine. Delegaciju Predsjedništva CK SKJ su sačinjavali: Krsta Avramović, Slavka Georgijeva i Munir Mesihović. Na Kongresu je obilježena 50-godišnjica smrti Jovana Tomaševića, osnivača KP i vođe radničkog pokreta crne Gore od 1919-1924. godine. Referat „Aktuelna pitanja socijalističkog samoupravnog razvitka Crne Gore i zadaci SK“ podnio je Veselin Đuranović. U vezi s tim Đuranović je rekao: „Prva faza industralizacije u našoj republici dovela je do razvijanja relativno složene industrijske strukture. Međutim, industrijska struktura je znatno drugačija u našoj Republici, nego u zemlji, što ima bitne posljedice za njen ukupan razvoj posebno na stanje akumulativnosti privrede. U industrijskoj

Veljko Vlahović

strukturi Republike udio industrije sirovinskog karaktera iznosi oko 56 % a u zemlji 35,6 %. „U narednom periodu ostvarivanja srednjoročnog plana veća pažnja biće posvećena „razuđivanju“, finalizaciji industrijske strukture, stvaranju manjih kapaciteta (programa), samoorganizovanosti privrede, njenoj većoj proizvodnoposlovnoj povezanosti, na osnovu podjele rada i specijalizacije. Osnovna organizacija (OOUR) treba da bude faktor većeg stepena samoorganizovanosti, udruživanja i integracije. Brže završavanje hidroelektrane „Mratinje“, cementare u Pljevljima, rudnika u Mojkovcu, rudnika boksita u Nikšiću, pruge Beograd – Bar i luke Bar doprinijeće daljem porastu razvitka čitave republike i povećanju životnog standarda, istaknuto je na Šestom kongresu. Kongres je usvojio Rezoluciju o narodnim zadacima SK u borbi za dalji razvoj socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa i rješavanja najvažnijih pitanja društveno-ekonomskog razvoja. Novi ustav i ustavni amandmani 1971. godine omogućavaju razrješavanje društvenih protivrječnosti na demokratski način, na dosljednoj klasnoj osnovi. Uspješno i efikasno ostvarivanje vodeće idejno-političke uloge SKJ treba da se ogleda u borbi protiv nacionalizma, liberalizma, tehnokratizma, što je bitna pretpostavka u razvoju socijalističkog samoupravljanja i njegove klasne suštine. Poslije 21. sjednice Predsjedništva SKJ 1971, pisma Predsjedništva CK SKJ i Izvršnog biroa 1972. i Titovog govora u

Splitu, SKJ je krenuo u snažnu i organizovanu akciju protiv svih antisamoupravnih i antisocijalističkih pojava i njihovih nosilaca. Da bi ostvario svoju vodeću idejno-političku ulogu SK treba da osigura najširi političko idejni uticaj na sva društvena zbivanja, na svim nivoima dogovaranja i odlučivanja ali istovremeno da se produbljuju demokratski odnosi u društvu. Šesti kongres SK Crne Gore je izabrao svoje organe: CK (65 članova) i Predsjedništvo CK kao svoj političko izvršni organ. Za predsjednika SK Crne Gore ponovo je izabran Veselin Đuranović, koji će tu dužnost obavljati do marta 1977, kada je izabran za predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV), to jest, jugoslovenske vlade. Za sekretara IK izabran je dr Miljan Radović. Za oko 30 godina socijalističkog razvitka Crna Gora je ostvarila svestrani ekonomski, socijalni, obrazovni, kulturni preobražaj, pa se taj period naziva „Zlatno doba“ razvoja Crne Gore. Poslije uspješnog perioda obnove, ratom opustošene Crne Gore, počeo je period poboljšanja kvaliteta životnog standarda koje su osjetili svi stanovnici Crne Gore. Radi ilustracije datih ocjena navešćemo postignute rezultate na planu ekonomskog i društvenog preobražaja Crne Gore. Ovaj novi izgled Crne Gore postignut je uz pomoć i podršku jugoslovenske države, koja je pomagala svim nerazvijenim područjima da prevaziđu vjekovnu zaostalost. (Nastavlja se)

20 Marketing

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Horoskop

Nedjelja, 22. septembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (23. 9 - 29. 9) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Piše: Mladen Lubura

UTORAK I SRIJEDA

Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog

ČETVRTAK I PETAK

mir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nijesu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne-

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji, ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji, ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete po-

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje dršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vla-

prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u subotu od 00:16 do 20:26, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. stitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Enigmatika

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR – PG izuzetna poslovna zgrada – rezidencija 730 m2 (na vrhu penthaus) sa privatnim parkingom za osam auta, Hercegovačka 57. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 PRODAJEM stan u Zagoriču 96 m2 sa dvorištem 60 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 069/578-560 3 POVOLJNO prodajem dva placa u Stolivu (Boka Kotorska), LP439 – parc. 227/5 (562 m2), LP440 – parc. 227/2 (290 m2) Daroslava Todorović iz Kraljeva. Tel. 003813622170, 069/030-390 4 POVOLJNO prodajem plac 1300 m2, djeljiv, u Donjoj Gorici. Tel. 067/567-762 7

UslUgE KUĆNI SERVIS - Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

STRUČNO i savjesno radimo skoro sve građevinske poslove. Tel. 069/926-382, 020/629-558 2

RaZNo PRODAJEM u Podgorici rakijski kazan od 60 litara. Tel. 067/555-215 6

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Pobjeda

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 22. septembar 2019.

POMENI

Posljednji pozdrav voljenom kumu Tužnim srcem javljamo da je poslije duge i teške bolesti u 65. godini umro

Dana 23. septembra 2019. godine navršava se četrdeset dana od smrti mog brata

BOŽIDARA Markovog PAJOVIĆA

DRAGOMIR Milanov STARČEVIĆ 1955 - 2019.

KOČI

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 21. septembra 2019. godine od 10 do 16 časova i 22. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Počivaj u miru.

RANKO, SANJA, BORIS i IGOR

Pobjeda

Ožalošćeni: sin BOJAN, kćerke BILJANA i BOJANA, otac MILAN, braća VUKOMIR i DESIMIR, sestra BORIKA, stric SLOBODAN, snahe NJEGOSAVA i STOJANKA, bratanić MILAN, bratanične MIRJANA i MILJANA, sestrić VESELIN, sestrična VESNA, braća od strica MILIVOJE, ŽARKO, RADOMIR i RAJKO, sestre od strica LJILJANA i CMILJANA, strina DARINKA i ostala rodbina STARČEVIĆ

Dragi brate, počivaj u miru, a ja ću te zauvijek nositi u svom srcu. Umjesto četrdesetodnevnog pomena dajem prilog za Crkvu Sveti Nikola – selo Vranjina. Brat NIKICA sa porodicom 1001 Dana 22. septembra navršava se 40 dana od smrti naše drage

990 Dragom

KATARINE KATICE Milove PEJAKOVIĆ rođ. Seke

993

Draga majko, s ponosom i tugom zauvijek ćeš biti sa nama u našim mislima jer si ti to i zaslužila. Tog dana porodica će izaći na grob pokojnice na Obzovici i položiti cvijeće.

Zbogom, druže školski

Tvoji sinovi DRAGAN, VESKO, DUŠKO i snaha BORKA sa porodicama

DRAGOMIRU 1004

Posljednji pozdrav

СЈЕЋАЊЕ 22. 9. 2001 – 22. 9. 2019.

od MILIVOJA, MAJE, LUKE i GORDANE

ДРАГАН Голубов МИЛОШЕВИЋ

997

KOČA

Живиш у нашим сјећањима и лијепим успоменама које заувијек у срцу остају.

Dragom

ЛИДИЈА, НАДА, ВЕСНА и НАТАША 985

Prerano je otišao naš drug školski, pravi prijatelj, idealist, veliki borac za ostvarenje mladalačkih ideala, pravde i istine. Počivaj u miru druže, nikada te nećemo zaboraviti.

22. 9. 2001 – 22.9. 2019.

DRAGOMIRU Posljednji pozdrav

SRĐAN RADONJIĆ, RANKO DABANOVIĆ i SRĐAN ĐUROVIĆ

994

od strica SLOBODANA STARČEVIĆA

DRAGAN MILOŠEVIĆ

998

995

Posljednji pozdrav dragom ocu i djedu

Dragom

VUKU

VUKOTI NOVAKOVIĆU 1008

Sin RAJO i unuk NIKOLA

MILENA, JASNA i JEVREM

Tri godine su prošle kako tebe nema i ništa ne može biti kao prije, jer u svakom dijelu života i duše nedostaješ ti. Vrijeme prolazi, ali ti zauvijek ostaješ u nama. Tvoji: supruga NADA, sinovi ALEKSANDAR i MIODRAG, ćerka MILICA, snaha DRAGANA i unuci VUKO i VASILIJE 1000

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Четрдесет је дана од када нам туга слама срца, а сузе испирају очи за нашим

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

ZDRAVKA PEKOVIĆA

ИГОРОМ Г. Туровим ВЕЛИМИРОВИЋЕМ Захваљујемо се колонама што прођоше поред његовог одра, лелекачима, тужбалицама, на телеграмима и другим видовима саучешћа, као и на букетима прелијепог цвијећа. Захваљујемо служби Хитне помоћи Даниловград што уложише пуно труда, желећи да учине немогуће. Породица ће изаћи данас, 22. септембра у 10 часова да посјети Игорову вјечну кућу. Прва мајкина срећо и највећа туго. Што више рећи кад је све речено у само једном трену. Покушавам бити јака и тјешити другу дјецу, али нам све ово тешко пада. Вољели смо те, волимо те и вољети ћемо заувијек, наш непреболе.

Prerano si otišao i ostavio nas da vječno žalimo za tobom. Počivaj u miru. Neka te anđeli čuvaju.

MIHAILA Miljanovog VUJOŠEVIĆA

MIHAILO, JULIJANA, MIŠKO i ANA ŽUGIĆ 1002 Navršava se godina od smrti moje sestre

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoju dobrotu, dostojanstvo i plemenitost.

PORODICA

Твоји: МАЈКА, ИВИЦА, ИРЕНА, ИВАНА, МИЛЕНА, ИВА, ОГЊЕН, ТЕА, СОФИЈА, МИА и остала породица ВЕЛИМИРОВИЋ и ДРАГУТИНОВИЋ

VOJISLAVKE MILKE NIKOLIĆ rođene Jovanović 1006

992

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći, neće umanjiti bol za Tobom.

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog bratanića, brata, đevera i strica

999

BAJO sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

Godina je od smrti naše majke

IGORA Turovog VELIMIROVIĆA Prerano i iznenada je prekinut tvoj životni put, ostaše neostvarene želje na tvoj dio. Doživotno će nam faliti tvoja bratska ljubav i pažnja na koje si nas navikao, a posebno tvoju tetku. Ostaješ voljen i nezaboravljen, zauvijek u našim mislima i srcima. Tvoji: tetka STANISLAVA, braća BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR VRATNICA sa porodicama 1007 Četrdeset dana je od smrti našeg voljenog

MIHAILA MIKA VUJOŠEVIĆA ANKE CRVENICE

Čuvaće te u srcu i vječno pamtiti

Tužni su ovi dani, jer nas podsjećaju na naš rastanak. Dani tiho prolaze, pričamo o tebi... Tada sjećanja krenu i opet smo sa tobom i tatom barem u jednom trenu. MARIJA, MILENA, MILICA

Tvoji SAVELJIĆI: VESNA, LJUBIŠA, MILICA i ĐORĐE

996

991

Двадесет је година од смрти нашег драгог

Dana 22. septembra 2019. navršava se godina od smrti našeg dragog

BOŽIDARA Petrovog MARKOVIĆA

IGORA Turovog VELIMIROVIĆA

МИЛОША Јовановог РАДУСИНОВИЋА

S ponosom i poštovanjem, živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na tebe.

професора – књижевника

Ponosni smo što smo te imali. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava.

Supruga RADMILA, sinovi NIKOLA i MIRKO, snahe NINA i ALIJANA i unučad 987

Tvoji: strina BEKA, brat od strica BLAGOJE, porodica pokojne sestre od strica GORDANE ŠOFRANAC i sestra od strica BILJANA KLIKOVAC sa porodicom

Увијек си у нашим сјећањима, вољен и незаборављен.

1003

СЈЕЋАЊЕ

Супруга ОЛГА, кћерке СНЕЖАНА и ВЕСНА са породицом

TUŽNO SJEĆANJE 989 Dvadeset godina od smrti našeg strica i đeda

MOMČILO MILJEVIĆ

ВИДОСАВА Ђ. МИТРОВИЋ

ЂОКО М. МИТРОВИЋ

рођена Вујовић 23. 9. 2015 – 23. 9. 2019.

23. 12. 1983 – 23. 9. 2019.

DRAGICA MILJEVIĆ С поносом и поштовањем остаћете нам у доживотном сјећању.

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i prazninu vašim odlaskom. Neka vas u tišini vašeg doma prati moja ljubav, jača od vremena i zaborava.

MILOŠA J. RADUSINOVIĆA

Vaša kćerka SEKA

Ваша ПОРОДИЦА Sjećanja svježa, lik drag, poštovanje vječno.

1005

e-mail: oglasno@t-com.me

Tvoji SINOVCI sa porodicama 988

986

TV program

Pobjeda

Nedjelja, 22. septembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:25

FILM

PRVA TV 12:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

Misterija na Aljasci

Ludi grad



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Sofija, r. 17:20 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 SAT TV 19:30 Dnevnik 2 20:05 Priča o ljubavi i tami, film 21:45 Partneri u zločinu, s. 22:40 Dnevnik 3 23:25 Ludi grad, film 01:15 ABS, r. 01:45 Koncert 03:00 Strani dok. program, r.

     RTCG 2

07:00 08:00 09:50 11:20 12:50 14:00 14:50 16:50 18:45 19:30 20:00 21:30 22:30 00:10 02:45 03:45 04:15 05:15

Oj vesela veselice, r. Sport klasik Sport klasik Wimbldon, finale, snimak Tenis: Rojal Kup Strani dokumentarni program CFL: Iskra - Budućnost Bjekstvo, film Obrati pažnju, r. Dnevnik 2 Svakog gosta sat i po dosta, r. Profil Podnevne slasti, film CFL: Iskra – Budućnost, snimak Oj vesela veselice , r. Sport klasik Koncert Profil, r.

TV PRVA

05:45 07:15 08:00 09:00 09:15 12:00 14:00 15:30 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 00:45 02:15 02:45 04:30

Paramparčad, r. Snežana, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Misterija na Aljasci, film Motel Nana, film Zvezde Granda specijal Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Nikad nije kasno Kupi mi Eliota, film Motel Nana, r. Ekskluziv, r. Kupi mi Eliota, r. Okrug Oranž, r.

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Larin izbor, r. 13:12 Sportisimo 13:50 Kapital 15:25 Strasti orijenta, r. 16:05 VIP kuvar 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Larin izbor, s. 21:30 Strasti orijenta, s. 22:30 Veče sa Ivanom Ivanovicem 23:45 Šest metaka, r. 01:30 Arbitraža, r. 03:20 Zgodna mlada, r.

VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica najmanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:55 Žogarija 12:00 Vijesti 12:06 Bibliotekarka, r. 14:00 Vijesti 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Očevi i kćeri, film 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Pisma s Ivo Džime, film 00:50 Matriks, r.

07:30 08:00 11:00 12:00 15:00

A1 TV

16:30 17:00 17:15 18:15 20:00 20:15 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Glas Amerike Dječja TV Lopta, s. Weekend film, r. Priče sa Mikijem Dragićevićem Klub A Business, r. TOP A1, info. emisija Vrhovi Balkana, s. Weekend film TOP A1, info. emisija Muzika Balkana TOP A1, info. emisija Prč u petak, r. Al Jazeera vijesti Showroom Repriza

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz

18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40



RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val 17:50 Muzički program

18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

777

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Pobjeda

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 22. septembar. 2019.

Bred Pit neće učestvovati u kampanji za Oskara

LOS ANĐELES - Holivudski glumac Bred Pit saopštio je da neće učestvovati u kam-

panji za dodjelu nagrade Oskar tokom ove sezone, iako je učestvovao u dva,

Pobjeda

IZOŠTRENO kako smatraju kritičari, veoma uspješna filmska projekta.

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Kako pišu američki mediji, pedesetpetogodišnji glumac je otkrio da neće učestvovati u kampanji ni za jedan od svojih filmova u 2019. godini, ni za ,,Bilo jednom u Holivudu“, ni za ,,Ad Astra“. - Uzdržaću se od kampanje. Mislim, nikad se ne zna, i zaista je lijepo kad se ,,pojavi vaš broj“. Ali cilj je da film sleti, da razgovara s nekim, bilo da je to sada ili prije deceniju kasnije - rekao je Pit u intervjuu za Entertainment Weekly. Pit kaže i da misli da ta ,,trka“ zapravo smeta ,,čistoti priče i onoga što želite da ispričate i na što želite da se fokusirate“. Filmski studiji daju milione dolara u kampanji za promociju svojih ostvarenja, koja ima cilj da film bude što vidljiviji, kroz oglase, lobiranja, veliki broj intervjua glumaca, za raznorazne proslave.

Spektakl na Versaće reviji u Milanu

Džej Lo „zapalila“ pistu u kultnoj zelenoj haljini MILANO - Dženifer Lopez je na Nedjelji mode u Milanu zatvorila reviju modne kuće Versaće, u savremenoj verziji provokativne zelene Versaćijeve haljine koju je nosila 2000. godine na dodjeli Gremi nagrada. Pedesetogodišnja pjevačica, koja s pravom nosi titulu seks bombe, još jednom je dokazala da joj godine ne mogu ništa.

LONDON - Britanski Gardijan objavio je listu 100 najboljih televizijskih serija 21. vijeka, a na vrhu se našla ,,The Sopranos“.

Dženifer, koja je tada imala 31. godinu, oduševila je svijet kada se pojavila u zelenoj providnoj haljini s dubokim izrezom i golim leđima, dok je 19 godina kasnije, debitovala na modnoj pisti u skoro identičnoj haljini i ostavila u nevjerici sve posjetioce Nedjelje mode. Na kraju revije začuo se glas koji je pitao Gugl da im pokaže slike ,,one zelene haljine“. Na ekranima postavljenim širom dvorane pojavila se legendarna haljina, a zatim je Donatela rekla: ,,Sad mi pokaži zapravo tu haljinu“. Na njen zahtjev na pisti se pojavila Džej Lo, što je izazvalo oduševljenje publike. Latino diva je prošetala kao prava manekenka, a pridružila joj se i Donatela Versaće. Nakon što se Džej Lo 2000. godine pojavila u kultnoj zelenoj haljini na dodjeli Gremi nagrada, svijet je poludio za dizaj-

Ova američka serija prikazivala se od 1999. do 2007, a prati život Entonija Tonija Soprana, kog glumi Džejms Gandolfini, šefa italijanske mafijaške porodice, kao i živote članova njegove porodice i poslovnih saradnika. Na drugom mestu je serija ,,The Wire“, a potom slijede ,,Mad Man“, ,,The Thick of It“, „Breaking Bad“, britanska serija ,,The Office“, dok je sedmo mjesto zauzela popularna ,,Game of Thrones“. Među prvih 10 našla se i serija ,,Fleabag“ u BBC produkciji. Po izboru šest kritičara

LOS ANĐELES - Legendarni kanadski kantautor Lenard Koen umro je prije tri godine, a njegov novi posthumni album ,,Thanks for the Dance“ biće objavljen 22. novembra. ,,Thanks for the Dance“ nije kompilacija B strana singlova ili restlova sa prošlih albuma, već neočekivana žetva novih, vitalnih i uzbudljivih pjesama koja je nastavak finalnog umjetnikovog djela. Sedam mjeseci nakon Koenove smrti, njegov sin Adam se povukao u garažu u svom dvorištu, nedaleko od očeve kuće, da bi ponovo sarađivao sa ocem, ovoga puta posthumno. Njihova prethodna saradnja bila je na veoma hvaljenom albumu ,,You Want It Darker“, koga je Adam producirao. Leonard je ostavio svoje nove, nedovršene pjesme snimljene uglavnom kao glas bez muzike i zamo-

Britanski Gardijan objavio listu 100 najboljih serija

nom, a to je bio jedan od najtraženijih pojmova na Guglu. Zbog toga je Gugl razvio opciju pretrage ,,Google Images“. Džej Lo ne prestaje sa magijom, pa je i na reviji očarala sve koji su se našli tu, a nema ko se nije okretao za njom i uživao u pogledu dok je smjerno koračala. I to tako da joj se ocrtavao svaki mišić na izvajanom tijelu.

Posthumni Koenov album biće objavljen u novembru

Ples se nastavlja

lio sina da ih dovrši. Ovaj album sniman je na različitim lokacijama, a na

njemu su učestvovali brojni muzičari. Havier Mas koji je Lenarda Koena pratio po-

sljednjih osam godina na turnejama, doletio je iz Barselone do Los Anđelesa da

,,Porodica Soprano“ na prvom mjestu

,,Twin Peaks: The Return“ je na 22. mjestu, ,,The Handmaid’s Tale“ na 25, ,,The Killing“ na 28, bi dočarao umjetnikov duh, svirajući na njegovoj gitari. Na albumu su između ostalih pjevali Dejmijen Rajs i Lesli Fajst, ali i berlinski hor Kantus Domus. Ričard Rir Peri iz Arcade Fire svirao je bas, dok je Brajs Drajsner iz grupe The National svirao gitaru. Kompozitor Dastin O’Haloran svirao je klavir, a svirački doprinos pružio je i Staregaze orkestar. Poznati muzički producent Danijel Lanoa svratio je u Montreal samo da bi uljepšao i doradio aranžmane. The Shaar Hashomayim hor, koji je značajno doprinio zvuku na albumu ,,You Want It Darker“, učestvovao je i na ovom albumu sa novom pjesmom, koju je koproducirao Patrik Votson. Jedna od čuvarki Leonardovog plamena, Dženifer Varns, otpjevala je prateće vokale, a uvijek intrigantni Bek svirao je gita-

,,Doctor Who“ na 46, a ,,Downtown Abby“ na 50. ,,Sex and the City“ na 57. mjestu. ru i usnu harfu. Majkl Čejvs, koji je bio snimatelj i radio miks na ,,You Want It Darker“, ponovio je tu ulogu i na novom albumu. - U komponovanju i aranžiranju muzike koja će pratiti Koenov glas koristili smo njegove najkarakterističnije muzičke izraze i na taj način ga držali prisutnim na ploči sve vrijeme. Ono što me najviše pomijera u vezi ovoga albuma je burna emotivna reakcija svih učesnika nakon preslušavanja albuma, jer su svi do reda bili u fazonu ,,Leonard živi!“ - objašnjava Leonardov sin.. ,,Thanks for the Dance“ je neočekivani blagoslov, dar snage i ljepote. Glas Lenarda Koena nije utišan. Ples se nastavlja. Singl ,,The Goal“ je već imao svoju premijeru, album izlazi 22. novembra, a kako je najavljeno, pratiće ga brojni singlovi.

Arena Pobjeda

Nedjelja, 22. septembar 2019./ Godina XII / Broj 4543

Sutjeska brani vrh Košarkaši Budućnost Volija drugi put u tri dana savladali Mornar (93:79)

,,Plavi“ ostavili brige Baranima

Str. 10-11.

Str. 2-5.

TELEKOM 1. CFL (9. KOLO): Šampion u Nikšiću čeka Grbalj, Budućnost gostuje Iskri na „Trešnjici“

Arena

Telekom 1. CFL

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Iskra dočekuje Budućnost na stadionu u Golubovcima Iskra

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: Trešnjica. Kapacitet: 2.300. Sudija: M. Šćepanović. Pomoćnici: M. Đukić i D. Dević. Početak: 15 časova. Blažić

Jovanović

Kumburović

Drinčić

Šahman Karaklajić

Pejović

Boričić Camaj

Vukotić Milić

Grbić Mijić

BODOVE ŽELE OBJE STRANE DANILOVGRAD - Iako se izgubljeni bodovi ne mogu nadoknaditi, pobjeda u gostima protiv Petrovca najbolja je satisfakcija fudbalerima Iskre za poraz od Koma na „domaćem“ terenu. Danilovgrađani su se tako vratili na pravi kolosijek uoči najtežeg ispita, ali kako ističe trener Aleksandar Nedović, okršaj sa Budućnošću došao je u pravom trenutku da se u susretu sa pretendentom na titulu vidi prava snaga ,,crvenobijelih“. - Budućnost je fudbalska institucija i prema njima imamo još veće poštovanje. S druge strane, možda je to i najbolji motiv da im se dostojno suprotstavimo i samim tim ostvarimo povoljan rezultat - nije štedio komplimente Nedović na račun kvaliteta današnjeg protivnika koji je „ranjen“ nakon dva uzastopna poraza. Po svemu sudeći utakmica na „Trešnjici“ za oba tima znači mnogo na sticanju samopouzdanja za dalji tok

šampionata. – Poslije kraćeg posta konačno smo zatresli protivničku mrežu, ali realizacija je i dalje naš veliki problem, za razliku od zalaganja i igre koja je na zavidnom nivou. Nastojaćemo da i protiv Budućnosti držimo sredinu terena i uz maksimalnu koncentraciju pružimo još jednu dobru partiju. Ukoliko budemo na visini zadatka, kao protiv Petrovca, vjerujem da rezultat neće izostati. Nećemo, naravno, ići grlom u jagode. Naprotiv, naš cilj ovoga puta je da prvo sačuvamo sopstvenu mrežu, a potom čekamo priliku da uradimo nešto više u šesnaestercu protivnika - rekao je Nedović koji ni danas neće moći da računa na povrijeđenog Miloša Lakića.

POBJEDA VRAĆA NA PRAVI PUT Budućnost je do pauze bila lider, od pauze dešavaju se loše stvari - vezala je dva poraza, ispustila prvo mjesto, a neko vrijeme biće i bez šefa stručnog štaba

Branka Brnovića koji je zbog nesportskog ponašanja dobio rigoroznu kaznu, najveću za jednog trenera na domaćoj sceni - osam mečeva suspenzije, uz novčanu sankciju od 1.000 eura. Utakmica sa Iskrom dolazi u nezgodnom trenutku, s tim što „plavi“ ne odustaju od pobjedničkih ambicija. - Bilo je nervoze, i sam šef je rekao da je prenaglio, ali mislim da je kazna prestroga. Evo vidjećemo što će biti - rekao je asistent u stručnom štabu Dejan Keco Mrvaljević na jučerašnjem brifingu. Brnovićev pomoćnik je potom nastavio: - Specifična je situacija. Donedavno smo imali plus pet, a sada smo na minus jedan u odnosu na Sutjesku. Izgubili smo dvije utakmice zaredom, iako nijesmo igrali loše. Ipak, ne možeš da pobijediš kada na dva meča postigneš četiri autogola. Biće teško protiv Iskre, radi se o dobroj ekipi, ali razmišljamo samo o pobjedi. To je jedini način

da se vratimo na pravi put ističe Mrvaljević. Podgoričani su ubjedljivo poraženi od Sutjeske pod Goricom u prošlom kolu (4:1), a derbi je ogolio sve slabosti zadnje linije Budućnosti. „Plavi“ nije izgledali loše u sredini i prema naprijed, ali greške u odbrani teško da su mogle da se prikriju boljim učinkom ofanzive. - Prije tri mjeseca nije bilo uprave, nijesmo mogli da se pojačamo pozadi. Znali smo da škripi u zadnjoj liniji, a to se vidjelo i u derbiju. Tu je direktor Ivanović i trener Brnović koji su iznijeli teret u ovom periodu, ali čujemo da će doći novo rukovodstvo. Treba da izdržimo do polusezone, a nadam se da ćemo u januaru popuniti mjesta na koja smo deficitarni. Naravno, sve vrijeme, i otkad nema uprave, klub funkcioniše kako treba, plate su redovne, uslovi za rad dobri - poručio je Mrvaljević. Budućnost od današenjeg meča juri bod zaostatka za vodećom Sutjeskom.

Perović Ivanović

Raičković

Roganović Damjanović

Božović

Vukčević Milić

Dragojević

Trener Aleksandar Nedović

Trener Branko Brnović

- To se doživljava tragično, a ja mislim da tu nema ništa tragično, pogotovo što nijesmo zaslužili da izgubimo 4:1. Ima još dosta do kraja, vjerujem da ćemo se vratiti na čelo tabele - smatra Mrvaljević. Luka Mirković nema pravo nastupa na „Trešnjici“ zbog žutih kartona, a na njegovo mjesto uskočiće Miloš Raičković. - Ispustili smo prednost, ali isto tako možemo i da je vratimo. Ovaj tim ima kvalitet i on će isplivati na površinu. Na nama je da zamisli stručnog štaba sprovedemo na terenu i u krajnjem pobijedimo Iskru - kazao je Raičković. Vezista „plavih“ pretpostavlja da će se protivnik odlučiti za defanzivnu taktiku. - Rivali se uglavnom povuku, čekaju na svoju poluvinu i preko kontri i polukontri pokušavaju da nas ugroze. Tako je igrala i Sutjeska koja je šampion, 7-8 puta je prešla centar, a slavila je pod Goricom. Za što god da se protivnik opredijeli, moramo biti spremni na sve. Imamo kvalitet da držimo loptu, a vjerujem i da ćemo popraviti realizaciju - zaključio je Raičković. B. K - D. K.

Telekom 1. CFL

Arena

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Lider u dobrom raspoloženju: Sutjeska sa najvećim ambicijama dočekuje Grbalj

Za sigurnost na vrhu Sutjeska

Grbalj

(4-2-3-1)

Stadion: kraj Bistrice. Kapacitet: 5.214. Sudija: J. Kaluđerović. Pomoćnici: D. Vujović i V. Đuranović. Početak: 16 časova Giljen

Ciger

Šofranac

Nedić

Janković

Bubanja

Vučić

Bulatović

Ćetković

Marković Nikolić Đorđević Zečević

Kordić

Đuričković

Macanović Kotorac

Rašo

Vučetić Đukanović

Babić

Popović

Trener Nikola Rakojević

Trener Dušan Vlaisavljević

Raspored NIKŠIĆ – Nakon ubjedljive pobjede pod Goricom i preuzimanja liderske pozicije, Nikšićani će nekoliko mečeva igrati pred svojom publikom. Prvi u nizu im je Grbalj i vjeruju da će već danas upisati novu „trojku“. Odmorili su se „plavo-bijeli“ nakon derbija, svi su u dobroj formi, pa čak i Bojan Ciger, a to garantuje da će se danas kraj Bistrice gledati dobar fudbal. Očekuje pobjedu i Marko Vučić, ali kaže da ulogu favorita treba opravdati dobrom igrom, jer nema ekipe u Crnoj Gori s kojom se lako na kraj izlazi. - Sad smo prvi, zadovoljni smo zbog toga, ali kao lideri i aktuelni šampioni imamo i obavezu više. Sad su svi još više motivisani kad igraju protiv nas, ali ne vjerujem da ćemo dozvoliti ekipi iz Radanovića da se na kraju raduje. Najvažnije je da meč otvorimo kako treba. Vidje-

lo se i protiv Budućnosti što znači kad se na vrijeme postigne pogodak, a onda strpljivo traži šansa više. Dobro je što nakon Grblja dočekujemo još dva rivala, a to su Titograd i Iskra. Vjerujemo da niko do njih neće bodove odnijeti iz Nikšića. Nadam se da će danas doći i više navijača, treba nam njihova podrška, a zaslužili smo je, jer zauzeli smo na tabeli mjesto koje nam pripada. Najvažnije je da nakon derbija nema euforije u ekipi, da ćemo igrati maksimalno koncentrisani i oprezno. Uostalom, po tom receptu smo i minulih sezona stizali do trofeja - kaže vezista Sutjeske Marko Vučić. Danas bi već trebalo na golu da bude Vlado Giljen, a pauzirao je dvije utakmice jer je bio rovit, ali mu je dostojna zamjena bio Suad Ličina, pogotovo u teškom okršaju s Podgoričanima. Ostatak ekipe Nikola Rakojević, vje-

rovatno, neće mijenjati. PRUŽITI ŠTO JAČI OTPOR Gostovanje kraj Bistrice ne dolazi u najboljem trenutku za Grbalj, budući da je Sutjeska u naletu, a ,,trikolori“ bez pobjede u posljednje tri utakmice. Kvalitet i forma su na strani domaćina, a trener gostiju Dušan Vlaisavljević ima i kadrovskih problema jer ne može da računa na Kartala i Merdovića, dok Petrov nije spreman da zaigra od početka. Ipak, tim iz Radanovića putuje u Nikšić da pokuša da zaustavi lidera. - Od prvog kola naša ekipa nije igrala u istom sastavu. Ni ovoga puta ne možemo da izvedemo najjači sastav, a to nam otežava posao. Imamo dosta problema, ali i pored toga probaćemo što jače da pariramo najboljoj ekipi u ligi - rekao je Vlaisavljević. Grbljani su rasterećeni i od-

govaraju im dva rezultata... - Sutjeska želi da zadrži prvo mjesto i uradiće sve da pobijedi. Mi ćemo nastojati da se odbranimo, a ako uspijemo nešto više od toga biće još veći uspjeh. Najmlađa smo ekipa u ligi i bod na strani za nas je dobar rezultat, ne samo u Nikšiću, nego nam svim ostalim terenima. Zaslužili smo više bodova, ali neiskustvo nas je koštalo boljeg učinka. Naši mladi igrači imaju potencijal, ali treba ima što više utakmica u nogama, kada to prođu pružaće više na terenu - ističe Vlaisavljević. ,,Trikolori“ su neke golove olako primili, između ostalog i zbog kikseva golmana... - Nikada nijesam napadao golmana, ali bilo je kikseva koje smo skupo platili. Šta je tu je, to smo zaboravili i okrenuli se onome što nas čeka. U Nikšiću će braniti Popović - zaključio je Vlaisavljević. Ra. P - D.K.

PODGORICA: Titograd - Zeta

(18h)

NIKŠIĆ: Sutjeska - Grbalj

(16h)

GOLUBOVCI: Iskra - Budućnost (15h) PLJEVLJA: Rudar - Petrovac

(15h)

PODGORICA: Podgorica - Kom (15h)

Tabela 1. Sutjeska

5 2 1 18:6 17

2. Budućnost 8

5 1 2 17:11 16

3. Titograd

4 2 2 10:4 14

4. Iskra

4 2 2 9:8 14

5. Zeta

3 4 1

6. Kom

3 3 2 14:10 12

6:3 13

7. Podgorica 8

1 4 3 6:9

8. Grbalj

1 3 4 10:13 6

9. Rudar

2 0 6 5:19 6

10. Petrovac 8

1 1 6 5:17 4

LISTA STRIJELACA 5 - Đorđević (Grbalj), Gardašević (Kom) 3 - Kojašević, Nikolić (Sutjeska), Perović (Budućnost), Vujović (Kom), Vujović (Podgorica)

Arena

Telekom 1. CFL

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Titograd večeras (18h) dočekuje Zetu i

Viktor Trenevski, trener Koma

POTVRD DOBAR

Rudar i Petrovac igraju derbi začelja

Borba za bolju poziciju PODGORICA - Rudar dočekuje Petrovac, a u derbi začelja ulazi sa namjerom da pokaže kako rezultatski debakl u prošlom kolu na Zlatici (poraz 5:0) nije realan odraz kvaliteta tima, već je u pitanju slab dan. Pljevljaci su po tabeli ispred ,,nebo-plavih“ koji su ljetos pravili ekipu za veće domete, ali im u prvenstvu nije dobro krenulo. - Od početka sezone igramo sa oscilacijama, a to je negdje i očekivano, ako se zna da smo se kasno okupili, preskočili pripreme pred početak lige. Imali smo loš dan protiv Koma i to moramo da ispravimo što prije. Najbolja stvar za tako nešto bila bi pobjeda kojom bismo napravili veću bodovnu razliku u odnosu na Petrovac. Motiv je i da pokažemo da smo bolji od njih i da ne zaslužujemo da budemo na začelju tabele - rekao je Danilo Marković, vezista Rudara. Petrovac je posljednji na tabeli, a to je malo ko očekivao… - Za nas je ovo sigurno najteža i najbitnija utakmica

tri boda - poručio je mladi reprezentativac iz redova pljevaljskog prvoligaša. Rudar

Petrovac

(4-2-3-1)

Stadion: pod Golubinjom. Kapacitet: 5.500. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: V. Todorović i S. Jovanović. Početak: 15 časova. Kuč Kašćelan Tomašević Krasić Vuković

Ćuković

Seratlić

Marković Racković

Janketić Vujačić Đorđević

Tačibana

Vukčević

Ražnatović Medigović

Muharemović

Kalezić

Marković

Milić Rajović

Mugoša

Trener Edis Mulalić

Trener Rudolf Marčić

od početka prvenstva. Petrovac ima kvalitet, ali nijesu takmičenje otvorili kako su planirali. Imaju pritisak i pobjeda im je imperativ, dok mi nemamo tu vrstu opterećenja. Igramo kući i uradićemo sve da osvojimo

PREVAZIĆI KRIZU Petrovac nema izbora - mora da ide na pobjedu u Pljevljima. Remi nije baš poželjan, a poraz bi bio potvrda velike krize i izazvao potrese. - Rezultatska kriza postoji, što potvrđuje i stanje na tabeli. Siguran sam da se svaka kriza može prevazići ukoliko je kolektiv pravi, a mi to jesmo. Pokazali smo na utakmici sa Iskrom da možemo da budemo jak rival svakome jer smo tokom cijele utakmice imali više od igre i stvarali šanse, ali nas rezultat nije ispratio smatra Stefan Đorđević. Napadač ,,nebo-plavih“ na Rudar gleda kao ozbiljnu ekipu. - Rudar je imao dosta problema u pripremnom periodu, ali su igrački veoma kvalitetni i znamo da će tražiti šansu na svom terenu da nam pobjegnu na tabeli. Uvjeren sam da neće biti tako i da će ova utakmica biti odskočna tačka za našu ekipu - dodao je Đorđević. D. K - Ne. K.

PODGORICA - Titograd je u naletu. Titograd je vezao četiri pobjede, srušio Budućnost u derbiju, gradskog rivala ekipu Koma, a brejkovi protiv Petrovca i Grblja, potvrda su da ,,romantičari“ grabe ka samom vrhu. Da li je Titograd spreman za 5 od 5 i možda najvažniji trijumf do sada protiv Zete, koja će po svemu sudeći opet biti konkurent za Evropu? ,,Romantičari“ će to pokazati večeras od 18 časova, kada dočekuju tim iz Golubovaca. - Uhvatili smo zalet, sa Kupom imamo pet vezanih pobjeda - napominje ofanzivac Titograda Luka Merdović. Znaju vrlo dobro u ekipi Titograda da se ne smiju opustiti, a dojučerašnji i dugogodišnji učitelj mlade ekipe Zete Dragoljub Đuretić odlično zna vrline i mane rivala, tako da su se ,,crveni“ dobro spremili. - Izuzetno poštujemo ekipu Zete, koja je uvijek nezgodan protivnik, ali želimo da nastavimo seriju, koja bi nas približila onome čemu težimo, a to je treće mjesto na tabeli - objasnio je Merdović. Interesantno je da je nakon četiri ,,sušna“ kola i samo dva osvojena boda, te činjenica da su prvi gol ove sezone postigli nakon tek 388 minuta igre, uslijedila renesansa sa Starog aerodroma. Pobjeda nakon preokreta protiv Koma, lagani brejk u Petrovcu, velika pobjeda protiv Budućnosti i minimalac u Radanovićima, uslovili su da Titograd poveže 13 bodova, čime se probio ka samom vrhu tabele. Ali, na Starom aerodromu

nije bilo euforije i prethodnih dana vrijedno su trenirali izabranici Dragoljuba Đuretića, svjesni da im meč protiv Zete može donijeti mnogo, a dobri rezultati dodatno su ih motivisali da u derbiju pokažu zaista koliko vrijede. - Malu prednost dajem nama zbog domaćeg terena i igara u prethodnom periodu. Neće biti lako, ali smatram da možemo doći do nova tri boda - poručio je Merdović.

Telekom 1. CFL

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Arena

i vjeruje u nastavak pozitivne serije

DITI R RITAM Titograd

Zeta

(4-1-4-1)

(4-3-3)

Stadion: Titograda. Kapacitet: 1.000. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: M. Paunović i I. Bogdanović. Početak: 18 časova Ivanović Banović Roganović

Činedu

Živković

Nikolić Vukčević

Pavlović

Mendi

Novović

Đalović Bošnjak I. Vukčević Goranović S. Vukčević

Milojko

Jamoa

Sekulić

Tuzović Baošić

Zlatičani kao prekretnica PODGORICA – Podgorica i Kom, prošlogodišnji drugoligaši, danas će u Lješkopolju prvi put voditi bitku za bodove kao prvoligaši.

Sopo Aković

Trener Dragoljub Đuretić

DA BUDU JOŠ BLIŽI VRHU Zeta četiri kola ne zna za poraz, pobjedom nad Podgoricom učvrstila se u gornjem dijelu tabele i u dobrom raspoloženju dolazi na jedan od derbija kola. - Poslije pobjede nad Podgoricom puni samopouzdanja idemo na megdan Titogradu. Daćemo sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat i još više se približimo vrhu tabele - rekao je Balša Goranović.

Podgorica protiv Koma traži izlaz iz mini krize

Trener Dejan Roganović

,,Vukovi“ bi pobjedom preskočili Titograd na tabeli, a imaju razloga da vjeruju u takav epilog - trijumfi na terenu ,,romantičara“ u posljednje vrijeme im nijesu strani, u proteklih osam kola primili su samo tri pogotka, a trebalo bi i da im ,,leži“ stil igre domaćina. - Očekujem tešku i borbenu utakmicu. Titograd je u usponu forme kao i mi, to što je slavio u prošlom kolu na gostovanju Grblju, kao i u derbiju protiv Budućnosti, govori da se radi o dobro organizovanoj i tehnički potkovanoj ekipi, sa odličnim trenerom. Nadam se, ipak, da ćemo velikim zalaganjem doći do povoljnog rezultata - naglasio je Goranović, krilni fudbaler Zete. R. P. - Ne. K.

Iako je Podgorica bolje otvorila sezonu, gradski derbi u mnogo boljem raspoloženju očekuje Kom. Zlatičani su u usponu forme, a nakon ubjedljive pobjede protiv Rudara (5:0) dolaze na ,,DG arenu“. Sve to dodatno je mobilisalo najmlađeg prvoligaša, koji nakon dva vezana neuspjeha želi da napravi reakciju. - Očekujem tvrd i neizvjestan meč. Dobro se poznajemo i vjerovatno će neke nijanse odlučivati – kazao je Jovan Vujović, vezista Podgorice. Kom je tri meča bez poraza, a Podgorica tri meča bez pobjede, pa je jasno da u Lješkopolju s razlogom ulaze dosta oprezno u gradski derbi. - Svjesni smo da je Kom u usponu forme. Kom ima dobru ekipu, dosta iskusnih igrača i od remija sa

Podgorica

Kom

(4-2-3-1)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 2.000. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: M. Brajović i N. Vujović. Početak: 15 časova Agović Đajić

Pajović

Šćekić

Golubović Tripković

Čelebić

Vujović Zvrko

Sekulić Kordić Vujović Popović

Hot

Vlahović

Sentoku

Golubović

Blagojević

Đukić Milović

Petrović

Pavličić

Trener Vojislav Pejović

Trener Viktor Trenevski

Sutjeskom djeluju mnogo bolje. Mi nijesmo bili na nivou u posljednje dvije utakmice, ali daćemo sve od sebe da pokažemo kvalitet i naravno da osvojimo tri boda – objasnio je

Vujović. Interesatno je da će Podgorica upravo protiv Koma tražiti prvi prvoligaški trijumf na svom terenu...

SERIJA GOSTOVANJA

Kom je u usponu forme, a nakon dva vezana trijumfa – protiv Iskre i Rudara kreće serija gostovanja za Zlatičane. Kom će danas u Lješkopolju pokušati da nastavi pozitivnu seriju protiv Podgorice. - Duel protiv Podgorice predstavlja prvo u nizu gostovanja. Sigurno da je to za nas teška i neizvjesna utakmica. Podgorica je pod određenim pritiskom i imperativom, ali nadam se da ćemo pružiti dobru partiju. Pokazali smo da smo se digli nakon mini krize, ušli u dobar ritam i potvrdili dobru formu. Nadam se da ćemo iskoristiti pozitivan momenat i atmosferu u kojoj smo trenutno i priželjkujemo pozitivan rezultat – istakao je iskusni vezista Zlatičana Neđeljko Vlahović. R. P.

Arena

Fudbal

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Druga liga, 9. kolo: Primorski derbi u Tivtu, Lovćen traži prvu ,,trojku“

Lider u Bijelom Polju PODGORICA – Iako je prošlo samo osam kola, već sada je jasno da se najava da će Dečić biti prvi favorit za plasman u Prvu ligu, pokazuje kao ispravna. Tuzani su jedini tim bez poraza, a nakon prošlog kola i pobjede nad Jezerom dodatno su uvećali prednost u odnosu na konkurente. Dečić je protiv Jezera pokazao da je kvalitetniji, a već danas gostuje drugom pratiocu – ekipi Jedinstva. Bjelopoljci su dokazali da imaju dobar tim, da konačno mogu da uđu u trku za visok plasman, a da li će uspjeti da zaustave lidera, ostaje da se vidi. Ukoliko Dečić preskoči i ovu prepreku, pokazaće da je zapravo bez prave konkurencije. Jezero nakon poraza od Dečića traži reakciju, ali zbog suspenzije svog terena, ugostiće Mornar u Mojkovcu. Barani su se ,,trgli“, ušli u pozitivnu seriju, pa duel sa Plavljanima vide kao šan-

Raspored i tabela TIVAT: Arsenal – Bokelj BERANE: Jezero – Mornar B.POLJE: Jedinstvo – Dečić MOJKOVAC: Ibar – Drezga TUZI: Otrant O. – Lovćen Sve utakmice počinju u 15 časova. 1. Dečić 2. Jezero 3. Jedinstvo 4. Drezga 5. Mornar 6. Bokelj 7. Ibar 8. Arsenal 9. Otrant O. 10. Lovćen

su da primaknu samom vrhu i baš zbog toga ovaj duel nosi posebnu draž. Drezga je bila hit, iznenadila je nekoliko favorita, prije svih Bokelj i Mornar, a sada gostuje Ibru, gdje će tražiti

bodove da bi ostala u gornjem dijelu. S druge strane, Ibar je nakon početne krize ušao u pozitivnu seriju, pobjedama u gostima protiv Bokelja i Lovćena dokazao da nije za donji dio, pa će si-

gurno duel u Mojkovcu donijeti dosta neizvjesnosti. U Tivtu se igra primorski derbi između Arsenala i Bokelja. Oba tima igraju u promjenljivom ritmu, pa upravo ovaj duel može dati

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

6 5 3 3 3 3 3 2 2 0

2 0 4 3 3 1 1 2 2 2

0 3 1 2 2 4 4 4 4 6

19:8 14:9 8:7 11:10 9:8 8:11 12:16 13:13 6:9 5:14

20 15 13 12 12 10 10 8 8 2

odgovor da li će jedan od ova dva tima uspjeti da se umiješa u borbu za gornji dio. I, konačno u Tivtu se sastaju Otrant Olimpik i Lovćen. U klubu iz Ulcinja već duže vrijeme zbog finansija stvari stoje dosta loše, igrači su u više navrata pokazivali nezadovoljstvo, pa je pitanje kako će i ovaj meč dočekati Otrant. Možda je ovo i prilika za Lovćen da konačno upiše prvu pobjedu u sezoni. R. P.

Futsal reprezentacija danas igra prvi meč na turniru u Poreču

Norveška prvi rival

FSCG klubovima poklonio lopte

Vrijedna donacija PODGORICA - Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala Fudbalskog saveza Crne Gore uručila je lopte klubovima koji se takmiče u Omladinskoj i Kadetskoj ligi Crne Gore. U okviru ove akcije, 23 kluba čije selekcije nastupaju u jednom od ova dva takmičenja dobila su 1.050 lopti, što će unaprijediti njihove uslove za rad sa mlađim kategorijama. Ovo je nastavak akcije koju je Fudbalski savez Crne Gore pokrenuo da klubovima omogući što kvalitetniji rad u mlađim kategorijama. Prošle sedmice, Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala FSCG uručila je pakete opreme koji sadrže dvije garniture od po 25 dresova, šortseva i štucni. Takođe, FSCG će u narednom periodu navedenim klubovima uručiti još vrijednih donacija u vidu rekvizita za treninge. R. P.

PODGORICA – Futsal reprezentacija Crne Gore igraće večeras (18 h) protiv Norveške prvi meč na međunarodnom turniru u Poreču. Selektor futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar proteklih nekoliko dana sa 14 igrača odradio je mini pripreme u Nikšiću. Crnu

Goru na turniru u Poreču predstavljaće: Milun Sekulić, Petar Perošević, Marko Spasojević, Ivan Mugoša, Zoran Barović (Titograd), Danilo Vučetić, Eldin Ćorović, Nikola Minić (Brskovo), Jovan Popović (Studenski dom), Luka Vuletić (Kataro 2019), Miloš Ljujić (Konjarnik, Srbija), Vaso Dubak (Berane),

Kosta Vuković (Bajo Pivljanin) i Jovica Gačević (Jedinstvo). Crna Gora se nalazi u grupi sa Norveškom i Turkmenistanom, dok će u drugoj grupi igrati Belgija, Grenland i Saudijska Arabija. Našu futsal reprezentaciju večeras (18 h) čeka duel sa Norveškom, sjutra će protivnik biti Turkmenistan, dok je 25. septembra na programu meč za konačan plasman. R. P.

Međunarodni fudbal

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Arena

Premijer (6. kolo): Drugi poraz Totenhema, šampion deklasirao Votford

Surovi Siti

Rezultati Lester - Totenhem 2:1 (0:1) (Pereira u 69, Medison u 86. - Kejn u 29) Barnli - Norič 2:0 (2:0) (Vud u 10. i 14) Everton - Šefild j. 0:2 (0:1) (Mina u 40. (ag), Muse u 79) Man. siti - Votford 8:0 (5:0) (D. Silva u 1, Aguero u 7. (pen), Marez u 12, B. Silva u 15, 48. i 60, Otamendi u 18, De Brujne u 85) Njukasl - Brajton 0:0 Danas 15.00 - Kristal Palas - Vulverhempton 15.00 - Vest Hem - Man. junajted 17.30 - Arsenal - Aston Vila 17.30 - Čelzi - Liverpul

 Mančester siti se pobjedom nad Šahtjorom u Ligi šampiona (3:0) oporavio od poraza protiv Noriča (3:2), ali je trijumf nad Votfordom bio pravovremeni podsjetnik koliku napadačku moć imaju ,,građani“. Aktuelni šampion Engleske slavio je čak 8:0 i smanjio zaostatak za Liverpulom na dva boda, s tim što ,,redsi“ danas igraju sa Čelzijem. Siti je već poslije 18 minuta vodio 5:0 i time oborio rekord Premijer lige jer nika-

da nijedna ekipa nije brže postigla pet golova od Gvardioline u jučerašnjem meču. Bernardo Silva postigao je het-trik u najubjedljvijoj prvenstvenoj pobjedi Sitija otkad je Gvardiola došao 2016. godine. Pogađali su i Silva (poslije samo 52 sekunde), Aguero, Marez, Otamendi i De Brujne. Trijumf Mančester junajteda protiv Ipsviča 1995. godine od 9:0 i dalje je najubjedljvija pobjeda u istoriji Premijer lige, ali je Siti postao tek šesti tim u moder-

noj eri koji je utakmicu u elitnom rangu engleskog fudbala završio u svoju korist sa osam golova razlike. Među odabranima su i Totenhem (2009. protiv Vigana 9:1), Njukasl (1999. protiv Šefild venzdeja 8:0), Čelzi (2010. protiv Vigana 8:0 i 2012. sa Aston Vilom 8:0) i Sautempton (2014. protiv Sanderlenda 8:0). - Bili smo nemilosrdni u smislu da smo iz prvih pet udaraca na gol postigli isto toliko pogodaka - ponekad imamo 20 šuteva i ne možemo da damo gol. Nakon uta-

kmice u Ligi šampiona i dalekog puta nijesmo imali vremena da se pripremimo za Votford. Ipak, bio je ovo prelijep dan za sve nas - sunčan i sa mnogo pogodaka. Ne bih volio da vidim svoj tim kako igra u drugom poluvremenu misleći da ne mora mnogo da trči jer ima vođstvo od 5:0. To je nedostatak poštovanja. Igrali smo ozbiljno, nijesmo uradili ništa posebno. To je najbolji način za igru - izjavio je Pep Gvardiola poslije najubjedljvije pobjede Sitija u elitnom rangu engleskog

Bundesliga (5. kolo): Ubjedljivi Bavarci, RB Lajpcig čuva prvo mjesto

Rutina Bajerna Rutinska pobjeda Bajern Minhena u petom kolu Bundeslige - Bavarci su savladali Keln 5:0, uz dva gola Levandovskog, dok su po jedan postigla ljetnja pojačanja, Kutinjo i Perišić. Domaći tim je poveo u trećem minutu, ali nije najbolje odigrao prvo poluvrijeme. Ipak, aktuelni šampion je dodao gas u nastavku, pokazavši stvarnu razliku u kvali-

tetu dvije ekipe. Levandovski je duplirao prednost u 48. minutu, a prvijenac u dresu Bajerna upisao je Kutinjo koji je bio precizan iz penala u 62. Goleadu na „Alijanc areni“ zaključio je Perišić u 73. minutu nakon asistencije Kutinja. Bavarcima je posao bio olakšan od 59. minuta, kada je crveni karton dobio desni bek gostiju Ehizibu.

Serhio Aguero je postigao 100. pogodak na ,,Etihadu“. Samo su još Tjeri Anri i Vejn Runi dali više od 100 pogodaka na istom stadionu - Anri 114 na ,,Hajberiju“, Runi 101 na ,,Old Trafordu“

fudbala ikad. Totenhem je pretrpio drugi poraz ove sezone iako je vodio na poluvremenu pogotkom Harija Kejna. Orije je u 66. pogodio za 2:0, ali je iz VAR sobe signalizirano da je prethodio ofsajd. Četiri minuta kasnije izjednačio je Pereira, a preokret je stigao efektnim golom Medisona. Prvi put od marta 2008, Totenhem nije pobijedio na tri uzastopna gostovanja u Premijer na kojima je vodio poslije prvih 45 minuta. Ne. K.

Rezultati Bajer L. - Union Berlin 2:0 (2:0) (Foland u 20, Alario u 25) Bajern M. - Keln 4:0 (1:0) (Levandovski u 3. i 48, Kutinjo u 62, Perišić u 73) Frajburg - Augsburg 1:1 (1:1) (Holer u 23. - Niderlehner u 39) 2:1 (1:0) Herta - Paderborn (Dilrosun u 10, Volf u 52. - Zolinski u 54) Verder - RB Lajpcig 0:3 (0:2) (Orban u 13, Sabicer u 35, Saraki u 83) Danas 15.30 - Borusija M. - Fortuna 18.00 - Ajntraht - Borusija D. Ponedjeljak 20.30 - Volfsburg - Hofenhajm

Lider Bundeslige i dalje je RB Lajpcig, koji je protunjao kroz Bremen i savladao Verder 3:0, te zadržao dva boda

prednosti nad Bavarcima. Fudbaleri Bajera iz Leverkuzena su, nakon prošlonedjeljnog debakla u Dor-

tmundu, uspjeli da savladaju Union Berlin 2:0. Strijelci su bili Foland u 20. i Alario u 25. minutu. D. K.

Arena

Međunarodni fudbal

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Primera (5. kolo): Selta odnijela bod

Novi kiks Atletika

Serija A (4. kolo): ,,Stara dama“ se mučila sa Veronom

Preokret Juventusa

Juventus je daleko od dobre igre, pokazao je to i u utakmici sa Veronom, ali je pobijedio i to je najvažnije.

Gosti su vodili u Torinu, bili blizu bod(ov)a, ali je ,,stara dama“ preokrenula i upisala treći trijumf u prvenstvu - 2:1.

Rezultati Udineze - Breša 0:1 (0:0) (Romulo u 56) Juventus - Verona 2:1 (1:1) (Ramzi u 31, Ronaldo u 49. (pen) - Veloso u 21) Danas 12.30 - Sasuolo - SPAL 15.00 - Bolonja - Roma 15.00 - Leće - Napoli 15.00 - Sampdorija - Torino 18.00 - Atalanta - Fiorentina 20.45 - Lacio - Parma

Verona je povela evrogolom Migela Velosa u 21. minutu sa više od 30 metara kojem je prethodio promašeni penal Samuela di Karminea, potom i pogođena prečka Darka Lazovića. Juventus je izjednačio 10 minuta kasnije prvim pogotkom Arona Ramzija u dresu ,,bjankonera“, nakon što je

lopta na putu do mreže zakačila defanzivca gostiju. Teško osvojena tri boda donio je Kristijana Ronaldo u nastavku pogotkom iz jedanaesterca koji je izborio Huan Kvadrado. Đanluiđi Bufon je u nadoknadi zaustavio šut Lazovića, a u nastavku akcije Veloso je pogodio stativu. Ne. K.

Otac Ansua Fatija o odabiru reprezentacije

Sanjao sam da moj sin igra za Portugal Ansu Fati je tinejdžer koji oduševljava fudbalski svijet. Postao je drugi najmlađi debitant u istoriji Barselone, kao i najmlađi strijelac, zahvaljujući pogotku protiv Osasune. U duelu sa Valensijom je bio strijelac i asistent, a u utorak je postao najmlađi igrač koji je oblačio dres ,,blaugrane“ u Ligi šampiona. Šesnaestogodišnji vunderkind, rođen u Gvineji Bisao, a kojem su baba i đed iz Portugala, odnedavno ima mogućnost da nastupa za reprezentaciju Španije jer je dobio pasoš te države. Međutim, njegov otac Bori

Fati otkrio je da bi volio da njegov sin odabere drugi nacionalni tim. Fati senior je u razgovoru za portugalski list A Bola izrazio želju da njegov sin nastupa za Portugal. - Moj san je bio da vidim sina kako igra za Portugal i mislim da je to bio i njegov san, ali sada je teško ostvariv. Prije izvjesnog vremena razgovarao sam sa direktorom Fudbalskog saveza Portugala. Razgovor je bio pozitivan i dogovorili smo se da pričamo narednog dana. Međutim, ta osoba me nije nazvala. Potom, uz sve ono što je Ansu napravio u pro-

teklim utakmicama, pritisak iz Španije bio je vrlo jak i direktno me kontaktirao predsjednik Fudbalskog saveza Španije - rekao je Bori Fati. Bori je kazao da se Ansu, kao i on, osjeća Portugalcem. - I bilo bi mu lako da igra za Portugal. Bilo bi dovoljno da ga ubijedi Umaro Embalo, igrač Benfike. Veliki su prijatelji, svaki dan su u kontaktu. Sve je u rukama Ansua, sada treba da donese

odluku. Znam da bi volio da igra za Portugal. Kad je kod kuće, uvijek nosi majicu Portugala koju mu je dao Umaro - kazao je Bori Fati. Za A Bolu je otkrio i da je njegov sin bio blizu prelaska u Sporting prije nego što je u julu produžio ugovor sa Barselonom. Istakao je da to transfera nije došlo zbog uslova koje je lisabonski klub ponudio. - Čovjek blizak Sportingu, Rui Kasteleiro, pozvao me

Atletiko Madrid nije pobijedio u trećoj utakmici zaredom, drugoj računajući samo mečeve u Primeri. Poslije poraza u Sosijedadu ,,kolćonerosi“ su kiksali i protiv Selte na svom terenu, odigravši samo 0:0. Atletiko nije djelovao kao ekipa iz prva tri kola kada je pobjeđivao sigurno, mada ne ubjedljivo. Domaćin je u prvom poluvremenu zaprijetio samo dva puta, preko Renana Lodija i Žoaa Feliksa, dok su u nastavku šanse imali Koke, Dijego Košta i Lodi. Stefan Savić je meč odgledao sa klupe. Ne. K.

Rezultati Viljareal - Valjadolid 2:0 (0:0) (Kasorla u 77. (pen), Ontiveros u 89) Levante - Eibar 0:0 Atletiko M. - Selta 0:0 Danas 12.00 - Hetafe - Majorka 14.00 - Espanjol - Sosijedad 16.00 - Valensija - Leganes 18.30 - Atletik B. - Alaves 21.00 - Sevilja - Real M.

da dovedem Ansua u taj klub. Prošlog ljeta otputovao sam u Portugal da razgovaram o toj mogućnosti. Sreo sam sa direktorom, ali sam bio veoma iznenađen kada mi je rekao da planiraju da ga prijave za omladinski tim. Slušao sam ga 20 minuta, misleći da je to šala, jer mi je Barselona garantovala da će igrati za B tim ispričao je Bori Fati. - Nema smisla putovati iz Barselone u Lisabon da bih čuo tu ponudu. Vratio sam se u Španiju i više nijesam razgovarao sa Sportingom. Ubrzo nakon toga, Ansu je potpisao novi ugovor sa Barsom. Da je Sporting otvorio svoja vrata, garantujem da bi moj sin otišao u Portugal. Novac ne bi bio važan. On mora da igra sa profesionalcima, ali oni koji su razgovarali sa mnom to nijesu razumijeli. Ne. K.

Vaterpolo

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Arena

Primorac nije pokazao mnogo na startu RL u porazu od Šapca

Potrebno strpljenje i pojačanja za više Šabac Primorac

15 6

ŠABAC - Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Ivanovski (Crna Gora), Golijanin (Srbija). Igrač više: Šabac 8-8, Primorac 4-2. Rezultat po četvrtinama: 3:1, 3:2, 5:1, 4:2. ŠABAC: Filipović (1 odbrana), Eraković 2, Marković 2, Repanović, Ramirez, Vasić 1, Rogač 1, Silva 1, Ilić, Vučinić 3, Matković, Velkić 3, Vukadinović (2 odbrane), Radulović 2. PRIMORAC: Kralj (1 odbrana), Drašković 2, Vukasović, Gopčević, Mačić, Sečulić, Šekarić, Stanojević, Perković 3, Milić, Matković 1, Keid, Isljamović, Rajhel. Podmlađeni Primorac poražen je od Šapca, Miroslav Perković, talentovani centar koji je prošle godine stigao iz Katara postigao je tri

Marko Gopčević

Kataro je porazom počeo takmičenje u A 2 ligi. Kotorani su izgubili od Solarisa u Šibeniku (16:4). Marko Mršić postigao je dva gola za mladi kotorski tim, po jedan Željko Dončić i Dušan Milaš

gola bez promašaja. Kotorani na premijeri Regionalne lige nijesu zaprijetili iskusnijem domaćinu. Nakon 1:1 Šabac je serijom 4:0

na isteku drugog minuta (druge četvrtine) najavio trijumf. Pokušavali su kotorski vaterpolisti da uhvate priključak, ali im to nije

polazilo za rukom. Šabac je uvećavao prednost, znao da odigra na kartu iskustva i kvaliteta i upiše prve bodove u ovom takmičenju.

Budvani poraženi od Juga na startu Regionalne lige

Protiv favorita nijesu mogli više Jug Budva

Poraz Katara

23 9

DUBROVNIK - Bazen na Gružu. Gledalaca: 200. Sudije: Prančić (Hrvatska), Abramović (Crna Gora). Igrač više: Jug 9-8, Budva 5-2. Peterci: Jug 3-2, Budva 4-4. Rezultat po četvrtinama: 5:1, 6:4, 7:2, 5:2. JUG: Popadić (9 odbrana), Macan, Fatović 3, Lončar 3, Kržić 1, Garsija 1, Merkulov, Papanastasou, Žuvela 2, Benić 2, Obradović 5, Jarak (1 odbrana), Zvono 1. BUDVA: Lazović (3 odbrane), Petrovski, S. Ćetković 1, Kovačević, KLikovac 1, Dragović, Ivović, Vukmirović 1, Ivanović, Milardović 4, P.

Ćetković 2, Franeta, Mandić, Korać. Festival golova i očekivana pobjeda Juga protiv crnogorskog vicešampiona.

Budvani nijesu mogli više od poraza, istina bio je ubjedljiv, ali od ekipe koja juri trofej u Regionalnoj ligi i sa ozbiljnim apetitima očekuje

Dijete Primorca, a sada član Šapca, Nikola Marković, postigao je dva gola. Primorcu slijedi žestoka borba za ostanak, a u kotorskom klubu se nadaju da će na polovini sezone uspjeti da angažuju makar dva iskusna igrača. Najmlađi tim u ligi u narednom kolu dočekuje splitski Mornar. Biće domaćin u Budvi.

nastup u Ligi šampiona. Budvani su prvi poveli, Savo Ćetković je u 49 sekundi postigao gol na premijeri, nakon čega su domaći, predvođeni Paulom Obradovićem (pet golova) postigli čak sedam u narednih devet minuta. Jug je u ovom periodu, kao i kasnije, pokazao klasu, a Budvani su do drugog gola čekali skoro deset minuta. Mini serijom 2:0 (Milardović dao oba gola) crnogorski tim je uhvatio priključak za malo nade, koja je kratko trajala. Do odmora domaći vaterpolisti postigli su ukupno 11 golova. Nakon odmora uslijedila je nova goleada igrača hrvatske ekipe. Budvani su od ukupno devet, četiri gola postigli iz peteraca (bez promašaja). Novi duel u Regionalnoj ligi Budvane očekuje 28. oktobra kada će dočekati aktuelnog šampiona zagrebačku Mladost. A. M.

10 Arena

Košarka

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Košarkaši Budućnost Volija drugi p

Dobra gen ,,plave“, M

Košarkašice Budućnost Bemaxa sa pet pobjeda završile turneju po Srbiji

Mornar 79 Budućnost Voli 93

Trijumf ,,vučica“ i za kraj ,,R. Korać“ 68 Bud. Bemax 78 PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale su ekipu ,,Radivoj Koraća“ (78:68) u kontrolnom meču u Beogradu. Podgoričanke su tokom prethodnih šest dana mini turneje po Srbiji odigrale pet kontrolnih mečeva, a duel protiv beogradske ekipe, koja je pokazala da će poslije određene pauze opet biti glavni konkurent za trofeje u Srbiji. ,,RADIVOJ KORAĆ“: Vučković 12, Stoiljković 9, Maksimović 4, Tomaše-

vić 12, Ristić 7, Novković, Vukosavljević 13, Jelić 7, Filipović, Boričić 2, Dinčić, Davinić 2. BUDUĆNOST BEMAX: A. Radonjić, Bigović 4, Mitrašinović 7, Katanić 5, M. Bigović , Jakšić 21, Džebo 17, Vučinić, Ahmić, Živković 6, Leković 2, Đorđević 16. Iako je ovo bio za ,,plave“ peti meč u prethodnih šest dana, Podgoričanke su djelovale dobro u većem dijelu meča. Još jednom se pokazalo da će u timu Vladana Radovića dominirati centarski tandem Đorđević - Džebo, dok je kapitenka Nikolina Babić propustila ovaj duel. Šansu

su opet dobile i najmlađe, a meč je obilježila Milena Jakšić, koja je pokazala tokom priprema da će u novoj sezoni imati mnogo veću ulogu nego ranije. Podgoričanke su tokom mini turneje po Srbiji, savladale Vrbas (63:54), zatim 021 (86:62), Novosadsku ŽKA (73:52), te kineski Šangaj (68:65). Košarkašice Budućnost Bemaxa od sjutra nastavlja sa pripremama u ,,Bemax areni“, a posljednji test imaće protiv Raguze 25.septembra, dok na startu nove sezone u WABA ligi gostuju prvom favoritu za titulu, ekipi Celja. R. P.

BAR - Dvorana: SC ,,Topolica“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Koljenšić, Dragojević, Šundić. Rezultat po četvrtinama: 20:23, 18:28, 24:22, 17:20. MORNAR: Pavićević, Ros 4, Voler 8, Pulen 27, Bjelica 26, Mugoša, Šehović 5, Jelenić, Markota 8, Vujošević 1, Begić, Luković. BUDUĆNOST VOLI: Kobs 11, Ivanović 1, Bamfort 10, Šehović 4, Starovlah, Martin 4, Ilić 4, Vud, Z. Nikolić 18, Popović 10, Mejers 16, D. Nikolić 10, Žugić 5. Košarkaši Budućnost Volija drugi put u tri dana savladali su Mornar, čime su seriju kontrolnih mečeva završili na najbolji mogući način, pa u dobrom raspoloženju očekuju početak sezone i duel protiv Cibone (27. septembra) u okviru ABA Superkupa. S druge strane, Barani su četvrtim

Cetinjani doživjeli dva poraza u Sarajevu

Valensija poražena u polufinalu Superkupa Španije

Lovćen četvrti

Dubljević bez poena

PODGORICA - Košarkaši Lovćen Bemaxa osvojili su četvrto mjesto na turniru ,,Sabit Hadžić“ u Sarajevu. Cetinjani su juče u meču za treće mjesto poraženi od Širokog 79:74 (18:18, 23:22, 20:17, 18:17). ŠIROKI: Naletilić 9, Kraljević, Filipović 9, Čolak, M. Zubac 11, Karačić 5, Čović 4, M. Drežnjak 17, D. Drežnjak 18, Damjanović, Batinić 6. LOVĆEN BEMAX: Latković

5, Micović 2, Hadžibegić 9, Vrbica 10, Parača, Lopičić 4, Vučinić, Popović 4, Đukanović 20, Darbaidze 6, Rakočević 11, Mondo Ekonme 3. Vrlo neizvjestan meč viđen je u duelu ovih ekipa. Ekipe su bile konstantno blizu, ali na kraju je Široki imao više koncentracije i došao je do pobjede. Cetinjani su na startu turnira poraženi od Sparsa Sarajevo 93:56.Cetinjani su prije Sarajeva imali četiri provjere. U Italiji su odigrali tri pripremna meča, gdje su ostvarili dvije pobjede i poraz, nedavno su poraženi od Mega Bemaxa. R. P.

PODGORICA - Košarkaši Valensije poraženi su od Barselone u polufinalu Superkupa Španije (71:65), iako su u većem dijelu meča bili u prednosti. Valensija je serijom 7:0 u 16.minutu stigla do vođstva 26:21, a tek početkom nastavka (22.minut) Barsa je uspjela da preokrene (33:32) i to nakon poena Nikole Mirotića. Podgoričanin je šutersku seriju nastavio i već u 24.minutu kompletirao seriju 11:0 za 40:32. Sticao se utisak da je tim Svetislava Peši-

ća preuzeo igru i da će bez problema opravdati ulogu favorita, ali se Valensija nije predavala i do kraja treće dionice stigla je do egala (49:49), što je bio nagovještaj burne završnice. Pet minuta prije kraja Valensija je vodila 60:57, ali onda je uslijedila serije Barse 9:0 pa je 2,40 prije kraja na semaforu pisalo 66:60.Lojd je pogodio trojku, Valensija imala napad i za izjednačenje, ali kada je 42 sekunde prije kraja Higins ubacio tricu za 69:63, bilo je jasno da će Barselona

igrati finale. Crnogorski reprezentativac u redovima Valensije, Bojan Dubljević za 27 minuta igre nije uspio da postigne koš (6-0 iz igre), imao je šest skokova i četiri asistencije. U pobjedničkom timu najbolji je bio Higins sa 15 poena, dok je koš manje ubacio Podgoričanin Nikola Mirotić. R.P.

Košarka

Nedjelja, 22. septembar 2019.

put u tri dana savladali Barane u kontrolnom meču

neralka za Mornaru brige PONOVO DOMINIRAO: Zoran Nikoloć na prvom meču protiv Mornara

vezanim porazom u prijateljskim mečevima i čak sedmim u kojem su primili više od 90 poena ostavili blijed utisak, pa trener Mihailo Pavićević sa dosta briga očekuje nastup u drugom kolu kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona protiv Benfike (26. i 29. septembar)… ,,Plavi“ su od starta bili bolji, u 14. minutu imali i 15 poena viška (35:23), a od tog trenutka Podgoričani su uglavnom imali dvocifrenu prednost. Predvođeni Pulenom i Bjelicom domaći su početkom posljednje dionice uspio je da se vrati (68:75), ali samo na kratko, jer su gosti u 38. minutu imali i rekordnih 20 razlike (91:71). Barani su opet bili oslabljeni neigranjem Vranješa i Nidama, dok je Zoran Nikolić potvrdio da će biti glavna opcija u reketu Slobodana Subotića, a seriju vrhunskih partija nastavio je i sinoć, kada je uz 18 poena, imao i sedam skokova, tri ukradene i dvije blokade. R. P.

Arena 11

Crnogorski centar blista u ABA ligašu

Mega Bemax pravi izbor za Simonovića PODGORICA - Crnogorski košarkaš Marko Simonović blista u dresu Mega Bemaxa. Talentovani crnogorski centar koji je ovog ljeta prešao u ,,fabriku talenata“, gdje su se već izbrusili mnogi igrači, da je napravio pravi potez dolaskom u ovaj klub nakon odlaska iz Olimpije, dokazuje u pripremnom periodu. Baš zbog toga prelazak u Mega Bemax mogla bi da bude odluka karijere - Simonović je odigrao još jedan odličan meč u pobjedi nad AEK-om 90:73. Simonović, koji je odigrao dobro i u Podgorici protiv Mornara, Budućnosti i Lovćena, ubacio je 15 poena, a efikasniji od njega bio je samo Atić sa 16, a zapažen je bio i Ognjen Čarapić 12 poena. Simonović (19, 210) je seniorsku karijeru počeo u Italiji, prvo u PMS Monkalijeri, da bi potom odigrao sezonu u drugoj italijanskoj ligi za Sijenu. Prošle sezone je, uz kratku pozajmicu u Rozetu u Italiji, igrao za Olimpiju za koju je u ABA ligi za 8,9 minuta u prosjeku imao 4,2 poena i 3,1 skok. Igrao je za sve mlađe selekcije Crne Gore, pozivan je i za A tim, a ovog ljeta je dominirao na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Izraelu. R. P.

Crnogorski košarkaš ostaje u Hrvatskoj

Košarkaši Sutjeske izborili finale Memorijalnog turnira ,,Marijofil Džidić“

Pavlićević blistao u Mostaru PODGORICA – Košarkaši Sutjeske igraće u finalu 11. Memorijalnog turnira ,,Marijofil Džidić“ u Mostaru protiv Rogaške. Nikšićani su u polufinalu turnira savladali domaćina, ekipu Zrinjskog (90:82), dok je Rogaška savladala Čapljinu 85:74. Prvo poluvrijeme donijelo je izjednačenu igru, a Nikšićani su na velikom odmoru imali prednost 45:43, dok je Sutjeska pred odlučujućih deset minuta vodila 68:65, a pokazala u posljednjoj dio-

nici igre da je kvalitetnija i zasluženo se plasirala u finale. Sjajni Nikola Pavličević sa 33 poena predvodio je Sutjesku do pobjede u ovom meču. Nikola Đoković dodao je 19, a povremeni repre-

zentativac Bosne i Hercegovine Ismet Sejfić 17 poena, dok je Boris Lalović ubacio 15. U timu Zrinjskog najbolji je bio Aleksandar Danilović sa 20 poena, dok je 19 postigao Krsto Bjelica. R. P.

Dašić potpisao za Šibenku PODGORICA – Vladimir Dašić novi je član Šibenke. Nekadašnji crnogorski reprezentativac krajem prošle godine došao je u Zadar, čime se vratio košarci nakon pauze zbog povrede, jer je kao igrač AEK-a sa Kipra pokidao ligamente koljena. Sjajni krilni igrač bio na spisku selektora Bogdana Tanjevića, ali je

zbog povrede propustio smotru najboljih selekcija Starog kontinenta, nakon čega više nije bio u državnom timu. Dašić je prošle sezone u dresu Zadra imao prosečan učinak od 8 poena i 5,9 skokova po meču u ABA ligi. Dašić je u dosadašnjoj karijeri osvojio tri duple krune sa ekipom Budućnosti i Kup Slovenije sa Olimpijom iz Ljubljane, a nastupao je i za Real Madrid, Gran Kanariju, Romu, Metalac i Bešiktaš. U mladoj ekipi Šibenke dolazi kao pojačanje kako bi se ovaj tim vratio u vrh hrvatske košarke. R. P.

12 Arena

Sportski miks

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Stonoteniska reprezentacija Crne Go

FORMULA 1: Lekler ispred Hamiltona pred današnju trku za VN Singapura

Bronza z PODGORICA - Stonoteniska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se plasirala u finale ekipnog dijela Evropskog prvenstva za osobe sa invaliditetom.

Francuzu prija Singapur Vozač Ferarija Šarl Lekler osvojio je pol poziciju pred današnju trku za Veliku nagradu Singapura koja je zakazana za 14.10 časova. Do treće vezane pol pozicije Francuz je stigao zahvaljujući idealnom krugu koji je izvozao za minut, 36 sekundi i 217 stotinki. Mladi vozač je u karijeri šest puta startovao sa pol pozicije, a u Sin-

gapuru je iza sebe ostavio Luisa Hamiltona, vodećeg u generalnom plasmanu sa 284 boda. Iza njega je timski kolega Valteri Botas sa 221, a potom Maks Ferstapen, Šarl Lekler i Sebastijan Fetel... Britanac je u odnosu na Francuza zaostao 191 stotinku, a presudio je posljednji krug. Treće mjesto pripalo je vozaču Ferarija Sebastijanu Fetelu koji je

bio sporiji od mlađeg timskog kolege. Među prvih deset u kvalifikacijama su Maks Ferstapen u Red Bulu, Valteri Botas u drugom Mercedesu, Aleksander Albon u drugom bolidu Red Bula, Karlos Sainc iz Meklarena, Danijel Rikardo i Niko Hulkenberg u Renoa, a deset i je bio Lando Noris u drugom Meklarenu. R. A.

Moto GP: Velika nagrada Aragone

Markez startuje sa prve pozicije Mark Markez sa pol pozicije će startovati za Veliku nagradu Aragone, 14. trku sezone. Šampion će u svojoj hondi 61. put u karijeri startovati sa prve pozicije, deveti put ove sezone. Špancu apsolutno odgovara ova staza jer je trijumfovao u posljednje tri godine. S druge startne pozicije krenuće Fabio Kvartararo, koji je odličan posljednji krug, u tri sektora je bio brži od Španca, ali je u

posljednjem posustao - završio je trku sa 0.327 sekundi zaostatka. Do najboljih biće i Maverik Vinjales, a onda Džek Miler, Aleš Espargaro i Valnetino Rosi, Kal Kračlou, Franko Morbideli i Đoan Mir. Veliki maler zadesio je Pola Espargara, povredio je ruku tokom četvrtog treninga, kasnijim pregledima utvrđen je prelom. Trka je zakazana za 13 časova. R. A.

Filip Radović, Luka Bakić i Dejan Bašanović, poraženi su u polufinalu od Poljske 2:0. Crnogorski trio plasmanom u polufinale obezbijedio je bronzanu medalju. Ekipa, koju sa klupe predvodi trener Nikolaj Lupulesku, nastup u polufinalu izborila je kao drugoplasirana u grupi, sa dva trijumfa i porazom. Na startu ekipnog dijela poražena je od Francuske 2:1, dok je u naredna dva kola slavila protiv Rusije i Španije po 2:0. Trener Lupulesku bio je zadovoljan rezultatom i nastupom crnogorskih stonotenisera. - Dobrim radom i sa odličnim igračima ostvaren je veliki uspjeh. Hvala Paraolimpijskom komitetu na pruženim uslovima. Prvi cilj je ostvaren, ostaje

PODGORICA - Studentski sportski savez Crne Gore organizacijom takmičenja Students open 3x3 u košarci, koje je održano na Trgu Svetog Petra Cetinjskog, počeo je proslavu obilježavanja Međunarodnog dana univerzitetskog sporta. Takmičenje u basketu okupilo je deset ekipa, a trijumfovala je ekipa „Elektro Čarapić“ za koju su nastupali Igor Čarapić, Stefan Čarapić, Marko Nikolić i Milan Pešić. Oni su u finalu savladali ekipu MIPS, za koju su nastupali Ilija Gardašević, Stefan Ivković, Petar Radović i Marin Prga, rezultatom 18:15 i tako osvojili prvo izdanje ovog turnira. Imala je ekipa „MIPS“ prednost od pet poena tokom meča, ali je u finišu Nikolić sa tri šuta iza linije 6,75 metara donio trijumf svojoj ekipi. Treće mjesto osvojila je ekipa

Čestitke Janović Ministar sporta i mladih Nikola Janović čestitao je stonoteniserima Filipu Radoviću, Dejanu Bašanoviću i Luki Bakiću, kao i stručnom štabu i rukovodstvu Paraolimpijskog komiteta osvajanje bronzane medalje. - Dragi naši paraolimpijci, ponovo ste nas sve učinili ponosnim. Nakon Filipovog srebrnog odličja u pojedinačnoj konkurenciji, obradovali ste nas i bronzanom medaljom u ekipnoj konkurencinastavak borbe za Paraolimpijske igre u Tokiju. Radovića čekaju još dva završna turnira u Finskoj i Holandiji, ukoliko ih dobro odradi biće kvalifikovan za Tokio. Bakiću ostaje završni turnir da pokuša da se domogne Igara. Uz dobre pripreme vjerujem da mogu obojica do Tokija. Poljska je povela u dublu - Patrik Čojnovski i Igor Mištal bili su bolji od Filipa Radovića i Luke Bakića - 3:0 (11:8, 11:9 i 11:2), a

U Podgorici obilježen Među

„Elektro Čara

„TNT“ u sastavu Petar Milić, Dejan Jovović, Petar Vujačić i Miljan Radović, koja je bila bolja od ekipe ,,The Usual Suspects“ (Nikola Rondović, Filip Popović, Milutin Popović i Nemanja Vasiljević) rezultatom 17:8.

Sportski miks

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Arena 13

ore nije uspjela da se plasirala u finale ekipnog dijela EP za osobe sa invaliditetom

za ponos

ća i Simonovića ji, prvoj u istoriji crnogorskog paraolimpizma, čime ste iznova dokazali naš potencijal u ovom sportu. Država će nastaviti da snažno podržava razvoj paraolimpijskog sporta koji smo još od formiranja Ministarstva sporta i mladih svrstali visoko u našoj agendi. Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta čestitao je hrabrim stonoteniserima, stručnom

štabu i Paraolimpijskom komitetu osvajanje bronzane evropske medalje. - Ključ vašeg uspjeha je u samopouzdanju, hrabrosti i predanom radu. Neka vas rezultat iz Helsinborga motiviše na nova pregnuća i da stremite novim velikim uspjesima. Sve čestitke za bronzano odličje. Ponosni na Filipa, Dejana, Luku, stručni štab i rukovodstvo Paraolimpijskog komiteta -navodi se u čestitki Simonovića.

plasman u finale riješio je Igor Mištal, koji je savladao Dejana Bašanovića 3:0 (11:1, 11:4 i 11:1). Naš stonoteniser debitovao je na velikim takmičenjima, ponosan zbog nastupa za crnogorsku reprezentaciju u Helsingborgu. - Čast je biti u ekipi pored trofejnog Radovića, koji je još jednom dokazao da je veliki igrač i svijetla budućnost crnogorskog stonog tenisa i Luke Bakića, koji će zajedno u narednom perio-

du predstavljati Crnu Goru i osvajati medalje na velikim takmičenjima. Medalja je uspjeh i kompletnog crnogorskog paraolimpijskog pokreta - kazao je Bašanović. Naša reprezentacija nastup u Švedskoj završila je osvajanjem dvije medalje. Radović je u pojedinačnoj konkurenciji osvojio srebrno odličje, ukupno treću medalju na evropskim prvenstvima. Mladi reprezentativac je na prethodna

dva šampionata osvojio bronze. Ostali crnogorski predstavnici, Luka Bakić i Dejan Bašanović debitantski pojedinačni nastup na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u Helsingborgu završili su u grupi. - Radović je još jednom pokazao briljantnost i izuzetnost, sve ono što ga čini jednim od najboljih igrača

u klasi S10 na svijetu. U ekipnom dijelu napravili smo još jedan istorijski momenat crnogorskog paraolimpijskog sporta. Osvojena je prva ekipna medalja na velikim takmičenjima. Radović, Bakić i Bašanović pokazali su kako se bori za crnogorsku zastavu, kako se pomaže i da se samo timskim radom može napraviti rezultat - rekao je predsjednik Paraolimpij-

skog komiteta Igor Tomić. Tomić je kazao da veliki uspjeh u Helsingborgu nije samo uspjeh Paraolimpijskog komiteta, već crnogorskog stonog tenisa, crnogorskog sporta i Crne Gore. - Veliko hvala stručnom timu sa trenerom Nikolajem Lupuleskuom na čelu. Na šampionatu Evrope učestvovalo je 296 takmičara iz 35 država Evrope. R. A.

unarodni dan univerzitetskog sporta

apić“ najbolji u basketu

U revijalnom dijelu nastupili su ministar sporta i mladih Nikola Janović, rektor Danilo Nikolić i Sekretar za sport u Glavnom gradu Miloš Antić, koji su nastupali sa po dva studenta u

svojim ekipama. Rezultat tih mečeva bio je u drugom planu. - Pričinjava mi veliko zadovoljstvo što sam imao priliku da odigram revijalnu utakmicu sa studentima i na taj na-

čin učestvujem u proslavi Međunarodnog dana studentskog sporta. Nadam se da će ovaj događaj inspirisati što veći broj mladih ljudi da se uključe u sportske aktivnosti i posvete se zdravim sti-

lovima života - izjavio je Nikola Janović. Međunarodni dan univerzitetskog sporta ove godine obilježava se u više od 150 zemalja, a Studentski sportski savez Crne Gore obilježi-

će ga raznovrsnim aktivnostima (hajking, bajking, košarka, fudbal, stoni tenis), radionicama na temu ,,Sport i rekreacija“, okruglim stolom na temu ,,Sport i obrazovanje“. R. P.

14 Nedjelja, 22.2019. septembar 2019. Arena 22. septembar Arena Nedjelja, 22. septembar 2019. 14 Nedjelja, Arena

Lutrija Lutrija Lutrija

Nedjelja

19:30 Nedjeljom sport 07:00 Jutarnji program - uživo 14:45 Druga strana sporta 10:00 Hrana kao lijek – premijerno 14:55 Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 10:45 Ljepote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 11:00 Crtani film 15:30 Intermeco 20:45 Druga strana sporta 11:30 Oblačić - premijerno 15:45 Kolaž 20:55 Kolaćić sudbine – repriza 12:00 Sportske vijesti – uživo 16:45 Servisne 21:00 Grad koji volim – premijerno utarnji program uživo – repriza 14:45 Druga strana sport 22:00 Film – premijerno 12:30-Opstanak 17:00 sporta Podgoricom - repriza19:30 Nedjeljom 00:00 Aktuelno – repriza 13:00 Dogodilo se … -14:55 premijerno 17:30 Intermeco+Muzika rana kao lijek – premijerno Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 18:30 Dogodilo se… repriza 00:30 Repriza dnevnog programa 13:15 Koncert epote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 14:00 Skener –repriza 18:45 Ljepote i Legende Crne Gore 20:45 Druga strana sporta tani film 15:30 Intermeco 14:30 Crtani film 19:00 Aktuelno

lačić - premijerno ortske vijesti – uživo pstanak – repriza ogodilo se … - premijerno ncert ener –repriza tani film

Nedjelja

15:45 Kolaž 16:45 Servisne 17:00 Podgoricom - repriza 17:30 Intermeco+Muzika 18:30 Dogodilo se… - repriza 18:45 Ljepote i Legende Crne Gore 19:00 Aktuelno

20:55 Kolaćić sudbine – repriza 21:00 Grad koji volim – premijerno 22:00 Film – premijerno 00:00 Aktuelno – repriza 00:30 Repriza dnevnog programa

Crne Gore Crne Gore

Nedjelja,22. 22.septembar septembar 2019. Nedjelja, 2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Nedjelja, 22. septembar 2019.

Đurđina Jauković ubrzala oporavak nakon operacije, spremna za Italiju i Litvaniju

Želi da igra Đurđina Jauković želi da pomogne rukometnoj reprezentaciji u narednim mečevima sa Italijom i Litvanijom u kvalifikacijama za šampionat Evrope. Lijevi bek Budućnosti 4. septembra imala je operativni zahvat u predjelu vrata, prije dva dana otklonjeni su joj konci, a do juče je odradila pet šuterskih treninga. - Osjećam se dobro, vidje-

ćemo, odlučićemo zajedno o tome da li ću igrati. Ja bih voljela - kazala je naša rukometašica. Naša reprezentativka preskočila je zbog oporavka prijateljski duel Budućnost sa Krimom, zatim i naredna četiri u Regionalnoj ligi. Ali, nije odustajala od rada, održavala je kondiciju, a odskoro je počela da šutira. - Izbjegavala sam duele. Radila sam samo šuterske

treninge. Iako je početkom septembra bila daleko od nacionalnog tima, jer je nakon operacije morala da pauzira dvije sedmice, Đina je spremna da pomogne ,,lavicama“ koje 25. septembra u Pljevljima očekuje prvi kvalifikacioni duel za EP sa Italijom. Naredni je sa Litvanijom u gostima. Okupljanje nacionalnog tima je u ponedjeljak. A. M.

Iz najvećeg derbija Rumunije, Batinović, Grbić i Klikovac stižu u Podgoricu

Teniski turnir u Osaki

Valčea bolja od Bukurešta

Anastasija težim putem do finala Ruska teniserka Anastasija Pavljučenkova plasirala se u prvo finale ove sezone - u Osaki je zabilježila dvije pobjede, a čak četiti teniserke, zbog problema sa kišom, odigrale su po dva meča. Ruskinja je prvo u četvrtfinalu savladala Misaki Doi (6:2, 6:2), a onda u polufinalu Anđeliku Kerber (6:3, 6:3). Što je možda bilo iznenađenje jer je Njemica bila postavljena za četvrtog nosioca, a pritom je bila odmornija, jer nije bila u grupi teniserki koje su igrale dva meča. Ruskinja će igrati 19. finale u karijeri protiv Naomi Osake. Japanka je u polufinalu savladala Eliz Merens - 6:4, 6:1, a ranije u četvrtfinalu i Juliju Putincevu (6:4, 6:4).

Golmanka Marta Batinović danas stiže u Podgoricu, dan kasnije priključiće se crnogorskoj rukometnoj reprezentaciji i to nakon najvećeg derbija u kojem je njena Valčea savladala Bukurešt (20:19) u petom kolu domaćeg šampionata. Šampion Rumunije za gol je bio bolji od ekipe za koju nastupaju ,,lavice“ Itana Grbić i Andrea Klikovac. Velikim trijumfom Valčea je koliko-toliko uspjela da se revanšira ekipi iz glavnog grada Rumunije koja je pred početak lige slavila u Super kupu. U punoj dvorani šampion je u finišu ostvario trijumf, a novopečena reprezentativka Crne Gore odgledala je derbi sa klupe. - Nije bilo potrebe da ula-

Kenin najbolja u Gvangžuu Amerikanka Sofija Kenin osvojila je treću titulu sezone. U finalu turnira u Gvangžuu savladala je Australijanku Samantu Stosur 6:7, 6:4, 6:2. Meč je trajao dva sata i 35 minuta igre. Treća favoritkinja turnira

mogla je i ranije da dođe do pobjede, ali je u prvom setu ispustila prednost od 4:2. Od ponedeljka bi američka teniserka trebalo da dođe do 17. pozicije na WTA listi, što joj je najbolji plasman u karijeri.

zim. Iskreno da vam kažem, ovakvu utakmicu, sa jakom odbranom, odavno nijesam gledala - kazala je Batinović. U poraženom timu Grbić je postigla tri gola (po jedan sa krila, srednjeg beka i se-

dam metara). Klikovac je završila duel sa golom. Valčea je najavila dobru formu, petom pobjedom u šampionatu, za Ligu šampiona, gdje će se u grupnoj fazi dva puta sastati sa ekipom Budućnosti. A. M.