Neđelja, 13. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21319 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
U SUSRET SEZONI: Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik kompanije Montenegro stars, kaže da ćemo preživjeti ljeto, ali neće biti pro ta
NIKO NE VJERUJE U SPAJIĆEV
„CRNOGORSKI SAN“: U Udruženju podstanara i Preokretu tvrde da je projekat Velje brdo prazno obećanje i da je nerealno da cijena kvadrata bude 1.000 eura
INTERVJU: Ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori, prof. dr Zećir Ramčilović
Turizam je speci čna, niskoakumulativna grana privrede koja zahtijeva pažljiv pristup i dugoročno razumijevanje. Nema tu mnogo manevarskog prostora. Svaki poremećaj može biti fatalan. Mi ne stagniramo – već pet godina idemo unazad. Od 2019. do danas – nijedan iskorak ili napredak – samo šteta. Razlog? Nema znanja, a ni sluha za struku – kaže Radulović
RAZGOVOR: Krešimir Mišak, novinar, voditelj, muzičar i pisac
Istraživački centar Skupštine objavio podatke o zaradama predstavnika izvršne vlasti u pojedinim zemljama Evrope
Profesor podgoričke gimnazije reagovao na odluku uprave koja ga je kaznila 20 odsto od plate zbog vrijeđanja bivše direktorice škole
BEOGRAD: Predsjednik Srbije organizovao skup „Ne damo Srbiju“, okupljeni uzvikivali „Ne damo Vučića“
POGLED SA STRANE: Američki predsjednik podstiče Evropu da bude ekonomska, politička i vojna konkurentska sila Americi
Piše: dr Dragan
PODGORICA – Izbori u Nikšiću i Herceg Novom održavaju se danas. Na izborima u Nikšiću pravo glasa ima 57.589 birača. Građani će glasati na 34 biračka mjesta za jednu od deset izbornih lista. U Herceg Novom ima 25.03 birača koji mogu
Građani biraju novu vlast u dvije opštine
glasati na 47 biračkih mjesta. Na glasačkom listiću je devet izbornih lista.
Izborna tišina završava se u 20 sati, nakon zatvaranja biračkih mjesta. R. P.
Istraživački centar Skupštine objavio podatke o zaradama predstavnika izvršne vlasti u pojedinim zemljama Evrope
PODGORICA – Mjesečne zarade ministara u Austriji i Holandiji iznose blizu 15.000 eura, a toj sumi primakli su se i predstavnici izvršne vlasti u Danskoj i Švedskoj – pokazuju podaci koje je Istraživački centar Skupštine Crne Gore objavio u istraživanju „Visina ministarskih zarada u pojedinim zemljama Evrope“.
Istraživački centar predstavio je u martu ove godine podatke o zaradama ministara i drugih funkcionera izvršne vlasti u Austriji, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Holandiji, Hrvatskoj, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Sloveniji, Srbiji, Španiji i Švedskoj.
Podaci Istraživačkog centra pokazuju da ministri u Austriji ostvaruju pravo na mjesečnu zaradu u od 14.837 eura. Zakonom o zaradi i penziji ministara u Danskoj uređeno je da visina osnovne mjesečne zarade ministra iznosi 13.945 eura, dok ministar finansija i ministar vanjskih poslova imaju pravo na 110 odsto osnovne mjesečne zarade, odnosno 15.340 eura.
- Visina zarada ministara i državnih sekretara u Holandiji definisana je Zakonom o pravnom položaju ministara i državnih sekretara. U skladu sa Zakonom, ministarska zarada iznosi 14.760 eura mjesečno, dok državni sekretari primaju 13.787 eura – navodi se u istraživanju.
Bruto zarade članova Vlade Švedske 1. jula 2024. godine iznosile su 18.126 eura za predsjednika Vlade, odnosno 14.280 eura za ministre. Zakonom o zaradama i naknadama ministara u Finskoj, kako je navedeno u istraživanju, uređeno je da je visina ministarske zarade jednaka zaradi potpredsjednika parlamenta. Trenutna ministarska zarada u toj zemlji iznosi 11.266 eura.
Prema podacima Istraživačkog centra, mjesečna bruto zarada ministra u Francuskoj iznosi 8.270 eura. Ministar-
ska bruto mjesečna zarada u Rumuniji iznosi 8.543 eura, a u Češkoj 7.824 eura. Istraživački centar naveo je da je u Mađarskoj Zakonom o centralnim organima državne uprave i pravnom položaju članova Vlade i državnih sekretara definisano da mjesečnu zaradu ministara i državnih sekretara određuje premijer.
- Uvidom u mjesečne finansijske izvještaje može se utvrditi da ministri primaju bruto zaradu od 8.849 eura, osim ministra energetike, čija mjesečna bruto zarada iznosi 15.928 eura. Visina mjesečne bruto zarade državnih sekretara iznosi 6.637 eura – navodi se u istraživanju.
U Estoniji visina ministarske zarade i zarade državnog sekretara iznosi 7.445 eura. Koeficijent za potpredsjednika Vlade i ministre u Letoniji iznosi 6,2. Visinu osnovice mjesečne zarade utvrđuje Vlada, koja najkasnije do 1. maja tekuće godine na svojim internet stranicama objavljuje iznos osnovice za narednu godinu. Osnovica mjesečne zarade za ovu godinu u toj zemlji iznosi 1.237 eura, te u skladu sa tim osnovna mjesečna bruto zarada ministra iznosi 7.670 eura. U Litvaniji koeficijent za funkciju ministra iznosi 4,3, tako da osnovna mjesečna bruto zarada ministra iznosi 7.677 eura. Koeficijent za ministre u Poljskoj je 7,84, a osnovica naknade definisana je Zakonom o budžetu, koja za 2025. godinu iznosi 448 eura, te u skladu sa tim bruto zarada ministara iznosi 3.514 eura mjesečno. - Ovom iznosu dodaje se funkcionalni dodatak, koji se utvrđuje na osnovu proizvoda koeficijenta od 2,1 i osnovice zarade, koji iznosi 941,30 eura. Dakle, mjesečna bruto zarada ministra trenutno iznosi 4.455 eura. Isti iznos zarade primaju i ombudsman, generalni sekretari donjeg i gornjeg doma parlamenta, šef kabineta predsjednika, šef kabineta premijera, kao i predsjednik Nacionalnog savjeta za
radio-difuziju – navodi se u istraživanju. Prema podacima iz tog dokumenta, zarada predsjednika Vlade u Španiji (uvećana za naknadu po osnovu radnog staža u odnosu na iznos utvrđen Zakonom o budžetu) za 2023. godinu iznosila je 90.449 eura godišnje, odnosno 7.537 eura mjesečno. Godišnje zarade ministara u Vladi Španije za 2024. godinu kretale su se od najmanje 81.793eura, odnosno. 6.816 eura mjesečno.
Osnovna mjesečna bruto zarada predsjednika V lade u Sloveniji iznosi 8.821 eura, a mjesečna zarada ministra koji istovremeno obavlja funkciju potpredsjednika Vlade je 8.314 eura, dok se zarade ostalih ministara, u zavisnosti od odluke predsjednika Vlade, kreću od 7.609 do 8.072 eura - pokazuju podaci Istraživačkog centra Skupštine.
Najmanje ministarske plate među zemljama analiziranim u istraživanju su Hravstka i Srbija. Prema tom istraživanju, visina mjesečne bruto zarade hrvatskih ministara iznosi 6.080 eura, dok državni sekretari mjesečno primaju bruto iznos od 5.398 eura. Visina mjesečne bruto zarade hrvatskog direktora Poreske uprave, direktora Carinske uprave i glavnog direktora policije iznosi 5.209 eura.
Osnovna mjesečna bruto zarada ministra u Srbiji iznosi 1.909 eura.
- Osnovnu platu izabranih, imenovanih i postavljenih lica čini proizvod osnovice i koeficijenta. Osnovicu za obračun i isplatu plata utvrđuje Vlada, osim za predsjednika Republike, narodne poslanike i imenovana, postavljena i zaposlena lica u službama predsjednika Republike i Narodne skupštine Republike Srbije. U skladu sa Zakonom, koeficijent za obračun i isplatu plata ministara iznosi 10,20. Prema dostupnim podacima na internet stranicama Vlade Republike Srbije, osnovna mjesečna bruto zarada ministra iznosi 1.909 eura – navodi se u istraživanju. I. K.
PODGORICA - Pokušaji svake relativizacije kroz frazu „nesreće se dešavaju“, postala je neodrživa i konačno probudila svijest i pokrenula iz inertnosti svakog pojedinca. Neću reći da tragedija u Kočanima nije konačno probudila i nosioce vlasti i institucija u Sjevernoj Makedoniji, ali prije svega vjerujem u snagu mladih ljudi koji žele da vide suštinske promjene, da vide razliku i sistem koji funkcioniše i postupa jednako za sve. To neće moći više da ignoriše niti jedna vlast, izvršna, zakonodavna ili sudska. Do sada nijesmo pokazali sposobnost da izvučemo pouke, ali vjerujem da postoji snaga u makedonskom društvu koja će nakon ove tragedije izazvati neophodne promjene i biti pouka za cijeli region – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Ramčilović
Očekuje da će u ovom slučaju svako ko je odgovoran na bilo koji način svojim postupanjem ili nepostupanjem biti adekvatno tretiran, te da niko nije i ne smije biti iznad zakona i pravde.
POBJEDA: Od oktobra prošle godine do polovine marta ove godine, u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji 103 osobe su izgubile život zbog sistemske korupcije. U poplavama u BiH u Donjoj Jablanici i okolini poginulo je 26 osoba. U Novom Sadu pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici ubio je 16 osoba. U Kočanima, zbog požara, takođe zbog nelegalnih dozvola, poginula je 61 osoba. Osim što je korupcija trajno osiromašila region, sad je počela i da ubija. Da li smo sposobni da učimo iz ovih tragedija?
RAMČILOVIĆ: Dozvolite mi najprije još jednom da izrazim svoje iskreno saučešće porodicama nastradalih u tragičnom požaru, a povrijeđenima poželim brzo ozdravljenje i oporavak. U tom smjeru da uputim i zahvalnost svim državama koje su pomogle i još pomažu u liječenju povrijeđenima u tragediji u Kočanima. Crna Gora je kao i uvijek stala uz Sjevernu Makedoniju i njene građane, meni lično i zaposlenima u Ambasadi jako su značile riječi saučešća i podrške, Crna Gora je proglasila Dan žalosti, te ponudila i hospitalizaciju povrijeđenima, a crnogorski zvaničnici i veliki broj crnogorskih građana tih dana je bio sa nama i upisao se u Knjigu žalosti. Vjerujte da puno znači kada vidite da imate prave prijatelje. Vaša konstatacija da korupcija ne samo što je osiromašila region, već i da je počela uzimati živote je, nažalost, tačna. Prazno djeluju riječi decenijama unazad i mrtvo slovo su na papiru termini poput borbe protiv korupcije, koji su se u realnosti pretvorili u borbu za korupciju. Korupcija je poprilično prodrla u sve pore sistema i institucija u zemljama
INTERVJU: Ambasador Sjeverne
Zapadnog Balkana, a improvizacija i nepoštovanje zakona, standarda i procedura postala normalna i sa malim reakcijama u javnosti, a nepostojanje odgovornosti, čak ni one moralne postala praksa, a javnost nije ni zahtijevala istu. Vi ste nabrojali nekoliko tragedija, posljednja u Kočanima je strašna, previše nas košta i nenadomjestljiva je, hoću da vjerujem da je posljednja čiji su razlog zakazale institucije i neadekvatno postupanje ili nepostupanje službenika sa koruptivnom pozadinom. Pokušaj svake relativizacije kroz kovanicu nesreće se dešavaju, postala je neodrživa i konačno probudila svijest i pokrenula iz inertnosti svakog pojedinca. Neću reći da ova tragedija nije konačno probudila i nosioce vlasti i institucija u Sjevernoj Makedoniji, ali prije svega vjerujem u snagu mladih ljudi koji žele da vide suštinske promjene, da vide razliku i sistem koji funkcioniše i postupa jednako za sve. To neće moći više da ignoriše niti jedna vlast, izvršna, zakonodavna ili sudska. Do sada nijesmo pokazali sposobnost da izvučemo pouke, ali vjerujem da postoji snaga u makedonskom društvu koja će nakon ove tragedije izazvati neophodne promjene i biti pouka za cijeli region.
POBJEDA: Imali smo priliku da vidimo brzu i efikasnu reakciju makedonske države, bilo je na desetine uhapšenih i privedenih. Građani su pokazali ogromnu solidarnost. Da li nam to daje
nadu da naše institucije mogu u budućnosti osigurati bezbjednije i pravednije društvo?
RAMČILOVIĆ: Preduzete mjere su pokazale sve slabosti sistema, a uhapšen je veliki broj lica koja se sumnjiče da su zloupotrijebila svoj položaj ili su svojim nepostupanjem dozvolili rad kluba u, malo je reći, neadekvatnim uslovima. Iako je istraga u toku, kako prolazi vrijeme sve je više reakcija javnosti, te opozicionih stranaka da se vrši selektivna pravda, iako je diskoteka radila bez obzira na vlasti koje su se mijenjale na lokalnom ili centralnom nivou, do sada istraga se zaustavila na prvobitno privedena lica. Očekujem da će u ovom slučaju svako ko je odgovoran na bilo koji način svojim postupanjem ili nepostupanjem biti adekvatno tretiran, te da niko nije i ne smije biti iznad zakona i pravde. Građani podržavaju akcije institucija, ali budno prate sva dešavanja te kontinuirano organizuju proteste koje predvode studenti i najmanje što očekuju je pravda i odgovornost, te efikasno i transparentno vođenje postupka. Na posljednjem protestu je iskazano i nezadovoljstvo od dosadašnjih rezultata istrage i postupanja institucija. Ovo nezadovoljstvo i sumnja su rezultat i nekih ranijih tragičnih događaja čiji epilog nije bio zadovoljavajući. Sistem i način prakticiranja vlasti mora pretrpjeti promjene u kojem integritet, odgovornost, funkcionalnost, transparentnost i pravičnost
su karakteristike koje će se podrazumijevati kako bi obezbijedili sigurnije i prosperitetnije društvo.
POBJEDA: Odnosi Crne Gore i Sjeverne Makedonije su bez otvorenih pitanja i prijateljski. Ne bi se isto moglo reći i za ostale države u regionu. Kakvo je Vaše mišljenje o tome zašto na prostorima bivše Jugoslavije ne uspijevamo da na harmoničan način uredimo dobrosusjedske odnose?
RAMČILOVIĆ: Odnosi Crne Gore i Sjeverne Makedonije s pravom se uzimaju za primjer saradnje zemalja u regionu, a ta saradnja ide i korak dalje i po vanjskopolitičkim i geostrateškim pitanjima i izazovima, te i kao dva NATO saveznika. Nažalost, region, odnosno politička elita, pa često i instrumentalizirani intelektualci i naučne institucije još
ne mogu da prevaziđu dio jugoslovenske prošlosti i ideološke matrice koje su dovele do ratova i krvoprolića devedesetih godina prošlog vijeka. Kada nemate kvalitetnu ponudu i predvidljivost koraka ka prosperitetnijem društvu, onda manipulišete emocijama glasačkog tijela sa istorijskim i nacionalromantičarskim stavovima i mitovima koji stvaraju predrasude i podjele iza kojih politička elita krije svoje neuspjehe. Mislim da je to ključno. Žalosno je što i poslije tri decenije region producira više istorije nego što može podnijeti, umjesto saradnje koja bi olakšala i poboljšala život građana. Vidite, uvijek je bilo i biće pitanja na koje dajemo različite odgovore, te nesporazume najčešće možete imati sa bližnjima, sa susjedima, ali zato sa njima imate najbolju mogućnost da ih riješite na bazi dijaloga, međusobnog uvažavanja i razumijevanja. I treba razgovarati u tom duhu, a za prioritet postaviti tačke od zajedničkog interesa, poput boljeg povezivanja, izgradnje infrastrukture, brzog protoka robe i ljudi na graničnim prelazima, stvaranje povoljne biznis klime, ulaganja, energetike i održivi razvoj, zajednički nastup na turističkim tržištima, te – zašto da ne – i organizacija velikih sportskih takmičenja i sl. Mnogo je potencijala za saradnju, a koja će poboljšati život građana i relaksirati odnose u regionu.
POBJEDA: Koliko je Sjeverna Makedonija odmakla ne evropskom putu i da li ste zadovoljni dinamikom?
RAMČILOVIĆ: Sjeverna Makedonija je zemlja koja na evrointegracijskom putu u kontinuitetu se susrijeće sa izazovima kao nijedna druga.
Bilateralna pitanja su toliko opteretila proces da ne samo što je previše energije i vremena izgubljeno u dijalogu i traženju konsenzusa, već je često i padao motiv u sprovođenju reformi ka ostvarivanju strateških ciljeva – članstvo u NATO i EU. Ne potcjenjujte značaj i važnost dobrosusjedskih odnosa ka članstvu u EU, nemojte ni vi, odnosno Crna Gora da ih potcjenjuje, jer nekada i jedan nepromišljen korak može da bude povod da pitanja tercijarnog značaja postanu primarna i utiču na proces. I sa ove kratke vremenske distance postignuti konsenzus Sjeverne Makedonije sa Grčkom je više nego značajan, kako u pogledu relaksacije odnosa, tako i u pogledu bolje bilateralne, ekonomske i druge saradnje, te članstva u NATO-u čiji su benefiti krucijalni za Sjevernu Makedoniju u svakom pogledu. To nam treba biti i podstrek za dinamizaciju procesa pregovora, koji su nakon uspješno završenog skrining procesa u formalnom smislu u zastoju zbog preuzete obaveze da u preambuli makedonskog Ustava uključimo i bugarsku zajednicu, a po već dostavljenom prijedlogu dio Ustava će biti i crnogorska zajednica. S obzirom na ranija iskustva Sjeverna Makedonija traži garancije da će ovo biti posljednji uslov na putu članstva ili da se naprave ustavne promjene sa odloženim dejstvom, odnosno da stupe na snagu nakon članstva u EU. Do sada nema odstupanja Brisela od prethodno predviđenog okvira pregovora, a s obzirom da nam je ranije iskustvo pokazalo da griješimo ako mislimo ,,da vrijeme radi za nas“ vjerujem da ćemo naći način da što prije završi-
mo preuzete obaveze i otvorimo pregovaračka poglavlja. Ono što raduje je činjenica da bez obzira na navedeno, Skupština i Vlada Sjeverne Makedonije u kontinuitetu, nekad sa više nekad sa manje intenziteta, rade na reformama sa kojim se usaglašavamo sa evropskim zakonodavstvom.
POBJEDA: Često slušamo evropske zvaničnike sa izjavama da je budućnost regiona u EU. Koliko su realne šanse da Crna Gora postane sljedeća članica EU sa ovako heterogenom vladom u kojoj su pojedini konstituenti više okrenuti ka Moskvi nego ka Briselu?
RAMČILOVIĆ: Prethodno akademsko i političko, sada i diplomatsko iskustvo mi je omogućilo da protekle decenije budem dio značajnih procesa, uključujući i članstvo Sjeverne Makedonijie u NATO, ali i početak pregovora sa EU. Iskreno mogu reći da je velika razlika u pogledu zainteresovanosti Brisela za proširenje sa zemljama Zapadnog Balkana prije i sada. Neuporediva je energija, otvorenost i iskrenost koju treba iskoristiti, bez obzira što širom otvorena vrata EU za nove članice su uglavnom reakcija agresije Rusije na Ukrajinu. Interesi Crne Gore i EU kao nikada prije se podudaraju. Sve su to faktori koji uz vjeru za prosperitetniju Crnu Goru, ali i moć i beneficije koje nosi vlast utiču na očuvanje i funkcionisanje parlamentarne većine i Vlade Crne Gore. Tako da zajedno imate najbolji lijepak koji uspijeva da drži na okupu ideološki i u mnogim segmentima heterogene konstituente vlasti. U tom pravcu zabrinjavaju stavovi dijela parlamentarne većine i Vlade u pogledu NATO-a, Kosova, agresije Rusije nad Ukrajinom, ali je i činjenica da su te stranke i njihovi lideri dio vlasti, odnosno dio zapadno orijentisane Crne Gore i da u niti jednom slučaju od kada su dio vlasti nijesu otvorile gorenavedena pitanja, već de fakto su ih prihvatili, a sve ostalo je retorika i folklor za glasače. Vjerujem da će i pored saradnje nekih partija sa antizapadnim režimima te pokušaji njihovog uticaja na Crnu Goru, evrointegracije ostati prioritet i glavni strateški cilj. Svakako, treba biti
oprezan i ne dozvoliti instrumentalizaciju dijela vlasti za ambicije, prije svega pomenutog režima aktuelne Moskve. Smatram da Crna Gora neće napraviti strateški pogrešan potez, te da može učiti na tuđim, a ne na svojim greškama i uz posvećen rad završiti pregovore i postati članica EU u ovom mandatu Evropskog parlamenta.
POBJEDA: U kojem pravcu se razvija ekonomska saradnja naše dvije zemlje? Koje su mogućnosti i prednosti za ulaganja u Crnoj Gori?
RAMČILOVIĆ: Odlični bilateralni i prijateljski odnosi dviju država i naroda upućuju na intenzivnu ekonomsku saradnju čiji potencijal još nije adekvatno iskorišćen. U proteklom periodu kao nikada prije Sjeverna Makedonija se afirmisala i prisutna je u svim porama crnogorskog društva kroz razne kulturne, turističke, humanitarne, biznis forume, uz direktno povezivanje ljudi, kompanija i institucija. Trgovinska razmjena između Crne Gore i Sjeverne Makedonije je u kontinuiranom porastu. Kada sam stupio na mandat, te protekle 2022. godine iznosila je oko 43 miliona eura, zatim je 2023. godina završena sa oko 49 miliona, da bi posljednje 2024. godine bila skoro 55 miliona eura. Ovo su značajni pomaci na koje sam jako ponosan. Suficit je na makedonskoj strani, ali često kažem da Makedonija isti kompenzira sa turistima koji rado dolaze u Crnu Goru. Kada su u pitanju investicije, s obzirom na veličine makedonskih i crnogorskih kompanija nije za očekivati značajnije investicije iz jedne u drugu državu, ali bi se moglo razmišljati o zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Što se mog dosadašnjeg rada tiče i ostvarenih kontakata, uglavnom iz Sjeverne Makedonije investicije su u nekretninama i izgradnji turističkih kapaciteta, te poslovnih i stambenih objekata u Crnoj Gori. U posljednje vrijeme dio kompanija i biznismena su zainteresovani i za ulaganja u energetskom sektoru i tu mislim da Crna Gora posjeduje ogroman potencijal. Za ekonomsku saradnju značajna je i infrastrukturna povezanost, te brzi protok robe i ljudi na graničnim prelazima gdje svaka-
Zemlja porijekla mog oca mi je srdačno otvorila svoja vrata
POBJEDA: Pred završetkom ste diplomatskog mandata. Kakve utiske je na Vas ostavila Crna Gora?
RAMČILOVIĆ: Od prvog dana mog mandata, službeno u komunikaciji i saradnji sa zvaničnicima i institucijama, privatno kao čovjek ili samo gost iz Makedonije na svakom koraku i svakom mjestu osjetio sam iskren i otvoren pristup, želju za saradnju i podršku, osjetio sam prijateljski, mogu reći
bratski odnos. To je bila velika olakšica i motiv za potpunu posvećenost i predanost izvršavanju funkcije ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori, ali je bila u isto vrijeme i velika odgovornost da ispunim obavezu prema zemlji koja mi je ukazala povjerenje i čast da je predstavljam, te i odgovornost prema Crnoj Gori, zemlji porijekla mog oca koja mi je tako srdačno otvorila svoja vrata. U ovom trenutku osjećam zadovoljstvo od postignu-
tog jer u svim segmentima saradnje je vidljiv napredak, a to pokazuju i brojke, ali meni je važnije da sam svojim radom doprinio ne samo njegovanju, već jačanju prijateljstva naših naroda. A rad i aktivnosti neka drugi cijene. Ovom prilikom želim reći da je Crna Gora zemlja koja plijeni, a svaki njen kutak, od najljepšeg dijela Jadrana, more i obale koja svaka nosi svoju priču, preko rijeka i jezera, klisura i planina, kanjona i visova, cvjetova i šuma,
orlova koji ponosno nebom lete i vijore se na barjaku kao čuvari amaneta predaka, dok u svakom kamenu je utisnuta bogata istorija i kultura, kao pečat koji odolijeva vremenu. Lijepa zemlja rađa lijepe momke i djevojke, visoke i stasite kao nigdje na svijetu, ali još važnije, iskreni i otvoreni, dobri i časni, ponosni na sebe i svoje pretke. Eto, to je za mene Crna Gora. Zemlja koja me je prihvatila kao najrođenijeg i koju sam ja prihvatio kao najrođeniju.
Kao što dio mene čezne za Makedonijom i porodicom za vrijeme mog boravka u Crnoj Gori, tako će dio mene uvijek čeznuti za Crnom Gorom. Kao što je Crna Gora vječna, tako će ona biti vječno u mom srcu. Kako reče i vaš predsjednik države na oproštajnom sastanku, neću vam reći zbogom, već doviđenja! Tako da hvala vama na mogućnosti za ovaj intervju, srdačan pozdrav vašim čitaocima i doviđenja do novog susreta u zdravlju i dobru.
ko ima poboljšanja. Iskustva iz Makedonije, ali i iz Albanije ukazuju na pozitivne rezultate davanja pod koncesije aerodroma. Crna Gora mora konačno riješiti kako želi razvijati avio-saobraćaj i ukoliko se odluči za naša pozitivna iskustva, vjerujem da će to biti od ključnog značaja za uspostavljanje avio-linije između Skoplja i Podgorice ili Tivta, nešto na čemu sam posvetio puno vremena i pažnje i koje će sa rješavanjem statusa crnogorskih aerodroma omogućiti avio-liniju koja će olakšati konekcije i uticati na ekonomsku saradnju i razvoj naših država.
POBJEDA: Vašington traži da Evropa obezbijedi bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Koliko će biti teško da Evropa zaštiti svoju bezbjednost bez pomoći dugogodišnjeg saveznika SAD-a? Vidite li kraj rata u Ukrajini?
RAMČILOVIĆ: Kako prolazi vrijeme, sve je očiglednije da očekivanja za brzi kraj rata u Ukrajini pod uticajem novoizabranog predsjednika SAD Trampa i postizanje mirovnog sporazuma su naivna. Situacija je više nego kompleksna, a glavnim akterima, prije svega ruskom predsjedniku Putinu se ne može vjerovati, koji je i ohrabren jer dio zapadnih saveznika sve više zaboravlja na suštinske vrijednosti uspostavljenog međunarodnog poretka. Predsjednik Tramp je napravio veliki broj neočekivanih poteza koji su uticali, pored ostalog, da sve zemlje EU povećaju sredstva za naoružanje, ali i povećanje carina takođe utiče na posvećenost Unije prema Ukrajini. Sve ovo dopunski motiviše Putina da nastavi svoju agresorsku politiku i rat u namjeri da poboljša pregovaračke pozicije, te da će Ukrajina morati prihvatiti mir koji će biti daleko od pravednog. Mislim da pomenute bezbjednosne garancije Ukrajini neće biti problem za uspostavljanje mira, jer će se naći modaliteti za isto koji će biti prihvatljivi, ukoliko ne preko direktnog NATO savezništva, onda preko EU ili sa bilateralnim sporazumima, te neutralnog statusa kojem bi garanti bile sve navedene strane. Najteži faktor za uspostavljanje ,,pravednog“ mira je status teritorija Ukrajine koje je zauzela Rusija. Ali s obzirom da i Rusija ima ogromne gubitke u svakom pogledu, vjerujem da se može izdejstvovati primirje koje će dovesti do prekida rata, ali koje neće značiti i njegov kraj. Na kraju moram napomenuti da me zabrinjava sve veća trka za naoružanjem u Evropi, uključujući i region, bez obzira što je definisana kao odbrambena potreba. Ipak, vjerujem da će Evropa i SAD prevazići novonastale trzavice, te kroz NATO nastaviti dugogodišnje uspješno savezništvo koje obezbjeđuje stabilnost i bezbjednost evropskog kontinenta.
Marija JOVIĆEVIĆ
NIKO NE VJERUJE U SPAJIĆEV „CRNOGORSKI SAN“: U Udruženju podstanara i Preokretu tvrde da je projekat Velje brdo prazno obećanje i da je nerealno da cijena kvadrata bude 1.000 eura
Građevinski investitor sa velikim iskustvom u ovoj oblasti ocjenjuje da je ovako zamišljen projekat veoma teško realizovati, te da su potrebna ogromna sredstva od 500 miliona do 600 miliona eura da bi se prije svega izgradila infrastruktura. On je ustvrdio da nije moguće da cijena kvadrata bude 1.000 eura. Srđan Perić smatra da je bilo puno priče, ali da nije bilo uvjerljivih odgovora na ključna pitanja kao što su vodosnabdijevanje za toliko naselja te kako u tako kratkom roku realizovati kanalizacioni sistem
PODGORICA – Nakon što je nedavno ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio da se prva useljenja u stambeno-poslovni kompleks Velje brdo ne mogu očekivati prije 2027, iako su inicijalno najavljena za polovinu iduće godine, iz Udruženja podstanara su poručili da je najmanji problem kašnjenje, već pitaju da li je u planu još jedna kolekcija luksuznih stanova za tržište ili će biti i onih koji će biti namijenjeni podstanarima.
Istakli su da je u Crnoj Gori svaki četvrti stan prazan, a desetine hiljada ljudi jedva plaćaju kirije.
– Istovremeno, stambena politika se vodi bez ikakvog senzibiliteta za potrebe radnika, mladih, samohranih roditelja i drugih ranjivih grupa. Projekti se najavljuju u milijardama, ali bez jasnih garancija da će građani bez stana biti prioritet – poručili su iz ovog udruženja.
Višak stambenog prostora
Odgovora, barem ne javnog, iz resora Radunovića nije bilo, ali prema riječima Pobjedinog sagovornika Srđana Perića iz Preokreta ovaj, za crnogorske prilike mega projekat, neće riješiti probleme podstanara, jer nije tako ni modelovan.
– U Crnoj Gori ima i viška stambenog prostora, ali to ne znači da nema na desetine hiljada podstanara za koje, uzgred budi rečeno, nemamo ni izrađen registar. Ukoliko se htjelo krenuti sa programom socijalnog stanovanja, onda se ono ne pokreće na ovaj način, jer se ono ne smije kompletno odvijati na jednoj lokaciji, čime se stvaraju svi preduslovi za getoizaciju. Kada je u pitanju taj koncept, on podrazumijeva da je država vlasnik stanova, a ovdje se obećava da će građani kupovati te stanove po cijeni kvadrata 1.000 eura i konkretizovano je da stan od 100 kvadrata kupujete na 30 godina uz mjesečnu ratu od 390 eura. Uz to, same osnovne kalkulacije će se pokazati netačnim. Informa-
cije koje su plasirane iz same Vlade su do te mjere bile kontradiktorne da mi ne znamo da li na kraju govorimo o 11 ili 20 hiljada stanova – kazao je Perić Pobjedi. Dodaje da su u Preokretu kroz program ,,Siguran stan“ prikazali načine za dugoročno održivo rješavanje ovog problema uz uključenje struke, lokalne privrede uz garanciju države uz značajno manje novca. – Da ne bude prećutano, rezultat programa ,,Evropa sad“ 1 i 2 je dobrim dijelom generisao problem da su cijene stanova nikad manje dostupne građanima sa prosječnim ili ispodprosječnim primanjima. Nemamo niti jedan provjerljiv indikator da bi ovaj projekat mogao preokrenuti ovaj trend – smatra Perić.
projekat
Predstavljajući ovaj projekat u septembru prošle godine, nekoliko dana pred podgoričke izbore, premijer Milojko Spajić je kazao da je u pitanju „crnogorski san“ te da bi prvi stanari mogli da se usele već sredinom 2026. godine. Na konferenciji za medije sa ministrom Radunovićem poručio je da će građani koji nemaju riješeno stambeno pita-
nje živjeti u ovom kompleksu, ,,odnosno oni koji do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država ni bankarski sistem nijesu okretali“. Krajem prošle godine na sajtu Vlade je postavljena platforma putem koje je, kako je saopšteno, stiglo oko četiri hiljade prijava. Radunović je tada kazao da planiraju potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji do sada nije bio iskorišćen te da će tu da živi oko 42.000 stanovnika. Planiraju škole, vrtiće i druge sadržaje, a obećavaju i 57 odsto parkovskih površina.
Pobjedin sagovornik – građevinski investitor sa velikim iskustvom u ovoj oblasti ocjenjuje da je ovako zamišljen projekat veoma teško realizovati, te da su potrebna ogromna sredstva od 500 do 600 miliona eura da bi se, prije svega, izgradila infrastruktura. – Uz sve to mislim da nije moguće da cijena kvadrata bude 1.000 eura, jer je cijena izgradnje sada iznad ovog iznosa, jedino ako država ne planira da gubi novac – kazao je Pobjedin sagovornik.
realnost
Prije nekoliko dana u Skupštini Radunović je ipak priznao da obećanje Spajića oko use-
ljenja iduće godine i nije baš realno, te da bi, da su njega tada pitali, on ipak kazao da će to biti 2027. godine. Projekat, između ostalog, koči, kako je objasnio Radunović, djelovanje opozicije, odnosno bojkot parlamenta, zbog kojeg nijesu usvojeni zakoni na osnovu kojih bi se nastavile aktivnosti u vezi sa ovim projektom. Očekuje da će uskoro završiti PUP Podgorica, jer su, kako je naveo Radunović, pri kraju sa izradom izvještaja sa javne rasprave.
Perić smatra da je projekat promovisan za političku upotrebu, a ne da bi bio održiv i riješio problem podstanara. – Prisjetimo se da je uoči Nove godine postojala velika žurba da se usvoji dokumentacija koja se odnosi na generalno urbanističko rješenje Velje brdo. Sada mi ni ne znamo u kojoj je to fazi, osim što se opravdan zahtjev građana da javna rasprava o tome bude obavljena na optimalan način iskoristila da se ona pretvori u nešto što ona nije – da ljudi dolaze u Ministarstvo i u kancelarijama komentarišu najčešće svoje lične zahtjeve. Naravno, nije sporno da debatujete i o tome, ali javne rasprave postoje da bi se primarno raspravljalo o op-
Slaven Radunović je u Skupštini najavio da je izrada izvještaja o javnoj raspravi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada pri kraju. – Čim se PUP Glavnog grada usvoji, možete da očekujete kamione i bagere kako idu ka Veljem brdu. Sa mojim iskustvom mislim da će biti teško ostvarivo da useljenja počnu sredinom 2026, ali isto mislim da je to manje bitno hoće li biti za tri mjeseca ili pola godine, za ovako bitan projekat to je potpuno nebitno. Očekujem prva useljenja ili do kraja 2026. ili tokom 2027 – kazao je Radunović odgovarajući na poslanička pitanja.
štem interesu – ukazuje Perić. Napadaju se, kako dodaje, oni koji pitaju da li je projekat finansijski održiv, da li odgovara konceptu održivog razvoja i da li se on kosi sa pristupom koji podrazumijeva zaštitu životne sredine, sa socijalnim politikama i politikom regionalnog razvoja. – Ako biste postavili bilo koje od ovih pitanja, iz vlasti bi vam saopštili da ste politički instruirani ili da ste protiv progresa društva. U toj i takvoj medijskoj atmosferi najavljeno je da taj projekat vrijedi 3,5 milijarde eura i da je država planirala da za realizaciju tog posla u ovoj godini izdvoji deset miliona eura. Iz Vlade je rečeno i da će Glavni grad biti isključen iz
kreiranja infrastrukture, a da će mu nakon realizacije biti predana na upravljanje – navodi Perić. Perić smatra da je bilo puno priče, ali da nije bilo uvjerljivih odgovora na ključna pitanja kao što su vodosnabdijevanje za toliko naselja te kako u tako kratkom roku realizovati kanalizacioni sistem. Dodaje da nema informacija ni o tenderima ni procedurama po kojima bi se birali izvođači, ni načinu kako bi građani aplicirali za stanove. – Nema odgovora da li neko garantuje tim ljudima da će njihove prijave, odnosno iskazivanja interesovanja putem sajta išta značiti u daljem procesu. To dovoljno govori o kolikoj se neozbiljnosti i manipulisanju potrebom i nadom ljudi da riješe stambeno pitanje ovdje govori – ocjenjuje Perić. Perić podsjeća da je projekat najavljen uoči podgoričkih izbora, te da je nakon tadašnjih obećanja, Vlada sama priznala da taj rok nije realan. – Ali ako je ideja dobra i održiva, nije strašno i da se nešto sačeka, ali ovdje imamo posla sa potpuno neodrživim i nejasnim konceptom, koji je planiran po želji vlastodržaca. Prisjetimo se čuvene ministrove elaboracije da je ova ideja razrađena u njegovom razgovoru sa premijerom. Dakle, ništa lokalna zajednica i struka, samo razgovor dva funkcionera i onda mi treba da govorimo o tom projektu sa stanovišta dugoročne održivosti. Složene procedure u otpočinjanju i realizaciji ovakvih projekata i postoje da bi postojala provjerljivost njihove održivosti u svim fazama. Međutim, kada se politika svede na ovu vrstu populizma, drugačije nije moguće – smatra Perić. m. lekoViĆ
Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik kompanije Montenegro stars, kaže da ćemo preživjeti sezonu, ali neće biti profita
PODGORICA - Sve i da su PDV podigli 300 ili 400 posto – ni to ne bi nadomjestilo novac koji nedostaje u državnoj kasi. Promašili su metu i nijesu riješili problem - kaže za Pobjedu Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, jasno ukazujući na duboku krizu u koju je turistički sektor doveden nizom pogrešnih odluka i nedostatkom strateškog pristupa. U trenutku kada se očekuje početak još jedne izazovne sezone, Radulović ne skriva zabrinutost što se, umjesto rasta, turizam bori za opstanak.
Povećanje PDV-a, prevelika fiskalna opterećenja, izostanak podrške i vizije – sve su to, prema njegovim riječima, razlozi zbog kojih je crnogorski turizam na ivici izdržljivosti. U ovom intervjuu govori otvoreno i konkretno, kritikuje aktuelne politike, ali i nudi rješenja. Kako ističe, još uvijek postoji šansa da se stvari poprave – ali samo ako bude „dobre volje“.
POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u turizmu Crne Gore?
RADULOVIĆ: Veoma teško - gotovo alarmantno. Svi raniji problemi u turizmu su se pojačali, a uz to su uvedeni dodatni nameti. Umjesto da budemo konkurentni, prisiljeni smo da podižemo cijene.
Najveći udar je, nesumnjivo, povećanje PDV-a na smještaj - sa sedam na 15 odsto. To nam udvostručuje obaveze prema državi, a gosti to jednostavno ne mogu da plate. Ilustrovaću primjerom moje kompanije: za isti broj kreveta u periodu dva ili maksimalno tri mjeseca - prošle godine smo platili 1.000.000 eura. Ove godine ćemo platiti 1.140.000, što je uvećanje od 14 posto. To nijedna privreda ne može da izdrži.
Pritom, iako je PDV povećan - prihodi u budžetu su niži nego prošle godine. To ne kažem ja, već zvanični podaci koje smo čuli - prihod od PDV-a u februaru je bio niži od plana čak 4.200.000 eura. To pokazuje da mjera ne daje rezultate, a nas dodatno uništava. Smatram da, sve i da su PDV još više podigli, čak 300 ili 400 posto, ni to ne bi nadomjestilo novac koji nedostaje u državnoj kasi. To znači da su promašili metu i nijesu riješili problem. Mi nećemo imate više gostiju, a i sa brojem onih koje dovedemo imaćemo manje novca.
Stiče se utisak da država privrednike gura u sivu zonu, umjesto da je sužava. Mali je broj privrednika koji će pod ovim uslovima moći da održe svoj biznis. A u pitanju je biznis koji finansira tu
Nećemo imati više gostiju, a i sa brojem koji dovedemo imaćemo manje novca. Stiče se utisak da država privrednike gura u sivu zonu, umjesto da je sužava. Mali je broj privrednika koji će pod ovim uslovima moći da održe svoj biznis, a upravo ovaj biznis finansira tu istu administraciju koja donosi takve odluke - poručuje Radulović
istu administraciju koja donosi takve odluke. Zaboravlja se da se još oporavljamo od posljedica korone, kada je turizam pretrpio najveći udar. Još se vraćaju krediti iz tog perioda, a pomoć države je i tada izostala. Sve u svemu, terapija koju primjenjujemo je pogrešna i umjesto da liječi - razara sistem.
P
OBJEDA: Da li ćemo zavisiti od broja sunčanih dana, kao i prethodnih nekoliko godina?
RADULOVIĆ: Onoliko koliko i uvijek. Ključno je da predsezona krene ranije nego prošle godine, jer koliki god da je pik u glavnoj sezoni, ako podbace pred i postsezona - nema rasta. Tako je bilo prošle godine. Predsezona je bila katastrofalna, što je negativno uticalo na cjelokupni rezultat. Ako sezona počne ranije, uz pojačane letove, ima nade da barem preživimo, ali zarade neće biti. Investicije su već zaustavljene, a privreda preopterećena dažbinama. Svi planovi su pod znakom pitanja. Zato sam ozbiljno zabrinut, svjestan da smo od uspjeha daleko i da težimo preživljavanju. Možda preživimo, ali ponavljam – zarade neće biti.
P
OBJEDA : Hoćemo li se prepustiti stihiji i neorganizovanoj ljetnjoj sezoni?
RADULOVIĆ: Nažalost, već smo se prepustili stihiji. Turizam će i ove godine ići stihijski, što neće donijeti željene rezultate.
Očekuje se veći broj letova iz Njemačke, Skandinavije, Poljske, Baltičkih zemalja, Kazahstana i Uzbekistana,
Žarko Radulović
ali, uprkos povećanju broja letova, efekti će biti loši, zato što smo stvorili sistem koji je dugoročno neodrživ za ovako malu i krhku ekonomiju kao što je crnogorska. Dok ovo pričam, sjetim se 2001. godine i Singapura u kojem sam tada razgovarao sa vlasnikom tanker k ompanije među tri najveće u svijetu. Od plovećeg objekta bez motora sa kojim je počeo 1972, za 29 godina je stvorio kompaniju koja je bila treća tanker kompanija na svijetu. Naravno da me je interesovalo kako. Pitao sam da li su u pitanju ljudi, dobri zakoni naslijeđeni od Engleza... Odgovorio mi je da je za sve bila presudna ,,good will“dobra volja. Singapur su izgradili dobra volja i posvećenost. Ne zakoni, koji su, kako je rekao, bili odlični,
Kašnjenje postaje pravilo, plaže ponovo nespremne za sezonu
POBJEDA: Što mislite o tenderu Morskog dobra za plaže i da li očekujete da će one biti spremne za sezonu?
RADULOVIĆ: Sve ukazuje na to da će i ove godine doći do kašnjenja, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. Ne samo zbog odluka Morskog dobra, zaboravlja se na brojne saglasnosti koje nakon toga izdaje lokalna samouprava. Sve će to uticati na to da plaže ni ove godine ne budu dovoljno spremne za sezonu. Ista situacija ponovo iz godine u godinu, što stvara dodatni pritisak na turizam i sve one koji zavise od njega.
ali nije bilo dovoljno obučenog kadra da ih tumači, ni najkompetentniji ljudi, već kolektivna želja da se nešto dobro napravi. Singapur je postao najbogatija država na svijetu zahvaljujući tome što su ljudi imali volje i želje da naprave nešto za svoju zemlju. Mi smo to propustili. Ovdje politika često postavlja vlastite interese ispred interesa naroda, a to se vidi kroz situaciju u Crnoj Gori. Poslovi, mandati i političke igre postali su važniji od brige o budućnosti, zdravlju djece, starima. Ipak, živim u nadi da će se jednog dana ipak desiti i to da Crna Gora postane „mali Singapur“ na Balkanu.
POBJEDA : Kakvi su Vaši utisci o radu Ministarstva turizma u sadašnjem sastavu?
RADULOVIĆ: Ministarstvo turizma u sadašnjem sastavu, nakon pet dugih i teških godina za turizam, trudi se da nešto postigne, ali snaga i ingerencija koje imaju za donošenje efikasnih rješenja su limitirane, odnosno ne mogu da utiču na donošenje bilo kojeg rješenja kada je u pitanju turizam. To je pokazalo i glasanje o povećanju PDV-a sa sedam na 15 odsto. Na Vladinoj sjednici resorno ministarstvo je izuzelo mišljenje i nijesu glasali, ali cijenimo njihovu dobru volju i podržavamo je.
Turizam je specifična, niskoakumulativna grana privrede koja zahtijeva pažljiv
pristup i dugoročno razumijevanje. Nema tu mnogo manevarskog prostora. Svaki poremećaj može biti fatalan. Mi ne stagniramo – već pet godina idemo unazad. Od 2019. do danas - nijedan iskorak ili napredak - samo šteta. Razlog? Nema znanja, a ni sluha za struku. Iako postoje ljudi koji rade sa strašću i posvećenošću, nedostatak adekvatnog kadra i izostanak dugoročne strategije otežavaju razvoj Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije. Da bi došlo do značajnog napretka, potrebno je mnogo više volje i strpljenja, kao i promjena u načinu razmišljanja i donošenja odluka.
POBJEDA: Da li će i ove godine biti problema sa radnom snagom?
RADULOVIĆ : Domaćom da. Nije to samo karakteristično za Crnu Goru, već i za druge države u regionu. Mladi ljudi često traže bolje prilike u inostranstvu, novo iskustvo. Mladost želi da otkriva svijet... Iako imaju prilike i u Crnoj Gori, oni često biraju radna mjesta u drugim državama, čak i kada tamo nijesu bolje plaćeni.
Strana radna snaga će i ove godine popunjavati upražnjena mjesta. Nedostatak interesovanja za određena zanimanja, kao što su kuvar, sobarica, konobar, često vodi do toga da zapošljavamo strane radnike. Možda je istina neprijatna, ali stranaci mogu da popune i srednji
s. vasiljević
menadžment - ne samo niže pozicije, kako se to često misli. Ekonomske migracije su realnost, a jedini način da se preusmjere su edukacija i promjene u rezonu koji smo kao društvo razvili. Ta promjena može da podstakne mlade ljude da biraju karijeru u turizmu.
P OBJEDA: Da li imate saznanja o povećanju broja avio-linija za ljeto i da li mislite da aerodrome treba staviti pod koncesiju?
RADULOVIĆ: Najavljeno povećanje avio-linija nije dovoljno da bi se ostvarili veliki rezultati. Letovi se uglavnom povećavaju od aprila do oktobra, a tokom zimskih mjeseci - potpuna stagnacija. Ovo je samo mali korak u pravcu oporavka, ali nije dovoljno da bi Crna Gora postala konkurentna i ostvarila stabilan rast. Čovjek, kompetentni entuzijasta, kojeg neću imenovati (da mu pohvalom ne naškodim), sa svojim timom uspio je da napravi značajan pomak u avio-povezivanju Crne Gore sa Evropom, povratio je lou kostere. Uprkos naporima ovog pojedinca, politika se često ispriječi i ometa napredak.
POBJEDA: Sa kojih destinacija možemo očekivati goste ove sezone?
RADULOVIĆ: I ove godine možemo da očekujemo goste koji dolaze iz destinacija koje su već bile popularne prethodnih godina, ali i sa novih tržišta poput Kazahstana i Uzbekistana. Pojačano je interesovanje Njemačke, Austrije. Takođe i Moldavije. I sad se vi pitate zašto je Moldavija odlična prilika za Crnu Goru? Zato što u toj Moldaviji živi nekoliko desetina hiljada bogatih ljudi, a za Crnu Goru je dragocjeno da joj i hiljadu dođe.
POBJEDA: Što biste poručili nadležnima?
RADULOVIĆ : Dobri moji, da ste mi svi dobro, ali sve ovo što ste napravili - nije dobro! Ako ne prepoznate greške koje ste napravili, nastavićemo da propadamo. Dozvolite da to zaustavimo, popričamo i konačno krenemo u izgradnju nečega što će biti održivo i korisno za budućnost i turizma i ove države koja od njega živi. N. Kovačević
Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju saslušao Aliju Balijagića
PODGORICA - Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović saslušao je Aliju Balijagića (64) osumnjičenog za krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Sudija Adamović je saslušavao Balijagića na okolnosti pribavljanja saglasnosti od pravosudnih organa Republike Srbije koja ga je izručila pravosudnim organima Crne Gore, u vezi sa pokretanjem krivičnog postupka teške krađe. S obzirom na činjenicu da Evropska konvencija o ekstradiciji iz 1957. godine kao i precizirani dodatni protokol uvodi pravilo specijalnosti, što znači, da se osoba izručena jednoj državi ne može procesuirati za drugo krivično djelo počinjeno prije izručenja, bez saglasnosti države izručioca ili bez ispunjenja određenih uslova. Okrivljeni Balijagić, kako saznajemo, saslušan je u prisustvu branioca po službenoj dužnosti i odlučio je da se brani ćutanjem.
Inače, Balijagić je nakon izručenja od strane pravosudnih organa Srbije saslušan kod Više državne tužiteljke u Bijelom Polju Vanje Rakonjac na okolnosti izvršenja krivičnog djela teško ubistvo izvršenog na štetu oštećenih brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj koji su ubijeni u noći 25. oktobra prošle godine u mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje. Prilikom saslušanja okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao izvršenje krivičnih djela stavljenih mu na teret. Nakon prikupljanja svih dokaza, Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijeće optužnicu Višem sudu u Bijelom Polju, protiv okrivljenog Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Podsjećanja radi, državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, 29. oktobra prošle godine donio je naredbu za sprovođenje istrage protiv okrivljenog zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog na štetu oštećenih brata i sestre Madžgalj u sticaju sa kri-
vičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, sa prijedlogom za određivanje pritvora sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju.
Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković donio je rješenje o određivanju pritvora okrivljenom, a to rješenje je isti sud nakon izručena okrivljenog od strane organa Republike Srbije i saslušanja istog, ostavljeno na pravnoj snazi. Nakon saslušanja Balijagića njegov advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović saopštio je za Pobjedu da njegov klijent priznaje izvršenje krivičnog djela zbog čega se duboko kaje. Navodi da nije postojala namjera da ih liši života, te da će na sudu odgovarati na sva pitanja.
- Tvrdi da oštećene brata i sestru ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako tvrdi, počinio u afektu na mah u trenutku jake emotivne razdraženosti, te da se kaje - kazao je ukratko advokat Vlahović.
Dodao je da okrivljeni nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca.
Punomoćnik oštećene porodice advokat Miladin Joksimović, nakon saslušanja, potvrdio je da je okrivljeni u potpunosti priznao izvršenje dva krivična djela - teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja.
- Slijedi saslušanje svjedoka u ovom postupku, prikupljanje materijalnih dokaza, treba da se obavi vještačenje puške iz koje je pucano i nakon svih pribavljenih dokaza slijedi podizanje optužnice, te zakazivanje glavnog pretresa - kazao je tom prilikom Joksimović. B. Č.
Donijeta prvostepena presuda u slučaju nanošenja teških tjelesnih povreda Bošku Pavićeviću Nikšićani dobili pet i
PODGORICA - Sudija Osnovnog suda u Nikšiću Mirko Kojović donio je prekjuče prvostepenu presudu protiv dvojice okrivljenih za nanošenje teške tjelesne povrede Bošku Pavićeviću, građanskom aktivisti iz tog grada, koji se suprotstavio vandalima u noći između 2. i 3. decembra 2023. godine, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Rođaci Miloš (19) i Matija Stanišić (18) optuženi su da su Pa-
vićevića prvo oborili na zemlju udarcima u glavu, a onda nastavili da ga udaraju, tako da su mu slomili vilicu. Matija je osuđen na pet mjeseci zatvora zbog zlostavljanja, dok je Milošu izrečena kazna od osam mjeseci zatvora zbog teške tjelesne povrede, navode iz ove NVO. Podsjećaju da je Pavićević prije napada upozorio grupu tinejdžera da ne čupaju cvijeće na Trgu slobode u Nikšiću i da ne parkiraju vozila u toj pješačkoj zoni.
Profesor podgoričke gimnazije reagovao na odluku uprave od plate zbog vrijeđanja bivše direktorice škole
Profesor je nedavno kazao Pobjedi da mu je zbog iznošenja vrijednosnog suda u javnosti izrečena gotovo ista kazna kao profesoru Radomanu Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici. Rekao je, pored ostalog, da ne zna kako sebi to da objasni osim da je sve urađeno kako bi se zadovoljio onaj dio kolektiva koji je podržavao bivšu direktoricu Biljanu Vučurović i koji prema njemu ,,već gaji veliki animozitet“. Istakao je da ga je ovaj potez v. d. direktora duboko razočarao
PODGORICA – Profesor Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici Mato Kankaraš odlučio je da konkretnim potezima reaguje na odluku vršioca dužnosti direktora te ustanove Zorana Pejovića koji ga je kaznio 20 odsto od plate zbog toga što je gostujući na Televiziji E, kako je utvrđeno tokom disciplinskog postupka, vrijeđao bivšu direktoricu Biljanu Vučurović. Kankaraš je Pobjedi kazao da će pred Agencijom za mirno rješavanje sporova pokušati da riješi problem.
- Kada su nastavili s takvim ponašanjem, počeo je da ih snima telefonom, što je dvojicu okrivljenih izazvalo da ga isprebijaju i da mu slome vilicu, a Duška Radojičića, koji je bio u društvu sa Pavićevićem, takođe udarcem u glavu da obore na zemlju. Akcija za ljudska prava je obezbijedila besplatnu pravnu pomoć aktivisti Bošku Pavićeviću. Zastupao ga je advokat Dalibor Tomović - podsjećaju iz Akcije za ljudska prava. Oni pozdravljaju prvostepenu presudu kao vrlo važan korak u zaštiti građana koji ne ćute pred vandalizmom, nego se zalažu za očuvanje javnog reda, zajedničkih vrijednosti i zajedničkog prostora. r. p.
Kankaraš je kratko najavio da će, ukoliko ne uspiju da se dogovore pred Agencijom, pokrenuti tužbu pred Osnovnim sudom. Profesor je nedavno kazao Pobjedi da mu je zbog iznošenja vrijednosnog suda u javnosti izrečena gotovo ista kazna kao profesoru Radomanu Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici. Rekao je, pored ostalog, da ne zna kako sebi da to objasni osim da je sve urađeno kako bi se zadovoljio onaj dio kolektiva koji je podržavao bivšu direktoricu Biljanu Vučurović i koji prema njemu ,,već gaji veliki animozitet“. Istakao je da ga je ovaj potez v. d. direktora duboko razočarao. Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje zatražili su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da preispita odluku v. d. direktora Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici Zorana Pejovića koji je kaznio Kankaraša 20 odsto od plate.
Pobjedi još nije odgovoreno iz resornog ministarstva kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović hoće li i na koji način da reaguju u ovom slučaju.
Krše se ljudsKa prava Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević pozvale su Ministarstvo da reaguje u svjetlu međunarodnih standarda slobode izražavanja. One su u saopštenju obrazložile da je jasno da je odluka o kažnjavanju nastavnika Kankaraša suprotna članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje slobodu izražavanja, odnosno slobodu vlastitog mišljenja, kao i saopštavanja informacija i ideja. Praksa
Evropskog suda za ljudska prava (Sorguç protiv Turske, predstavka br. 17089/03, 23. juni 2009) pokazuje da se u pitanjima od javnog značaja prednost daje profesorima da iznesu svoje mišljenje o institucijama ili sistemima u kojima rade, kao i slobodu da znanje i istinu podijele bez ograničenja, u odnosu na značaj zaštite ugleda pojedinca. - Kritika je temelj svakog demokratskog društva jer omogućava unapređenje postupanja i pozitivne promjene. U društvima zasnovanim na vladavini prava, razlike u stavovima ne treba obeshrabrivati kaznama, već prihvatiti kao konstruktivan proces koji doprinosi transparentnijem i odgovornijem obavljanju javnih funkcija – navele su one krajem ove sedmice.
Podsjetile su da završno mjerilo za pregovaračko poglavlje
Poslanik SD-a objavio video - snimak na društvenoj mreži Iks
Zirojević: Skinuli državnu zastavu sa privatnog posjeda i bacili je na ulicu
PODGORICA - Zastavu Crne Gore sa kraja ovog snimka, istaknutu na privatnoj ogradi našeg sugrađanina, juče su, kako mi je kazao, pripadnici Komunalne policije
skinuli i bacili na ulicu, naveo je na mreži Iks poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević. - Imajući u vidu da se zastava nalazila na privatnom posjedu njegove porodice, ovaj slučaj je prijavljen policiji. Zastava je, prema tvrdnjama našeg sugrađanina, bila ispravno postavljena i bez oštećenja - naveo je Zirojević. Pripadnici Komunalne poli-
23, koje je ključno za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, predviđa efikasnu primjenu i sprovođenje prava i sloboda utvrđenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, njenim protokolima i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
,,Nema poNižavaNja“ Gorjanc Prelević i Uljarević istakle su da je Kankaraš gostujući na TV E, kritikovao postupanje direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice od nastavnika Radomana Čečovića, za koju je Prosvjetna inspekcija predložila razrješenje upravo tog dana, uz primjedbe na netransparentno izdavanje saopštenja u ime nastavnog kadra škole i način predstavljanja ove obrazovne ustanove.
Izlaganje Kankaraša u TV emisiji v. d. direktora Pejović je protumačio kao težu povredu radne obaveze - ponižavanje drugog zaposlenog, sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta, kako se navodi u odluci koja je donijeta 31. marta 2025.
- Međutim, u kritici koju je Kankaraš iznio u pomenutoj emisiji nema ,,ponižavanja“ gospođe Vučurović, pogotovo ne ,,sa ciljem ugrožavanja ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta“. Kankaraš je u emisiji iznio svoj stav, kao prosvjetni radnik, o temi od opšteg interesa – navele su Gorjanc-Prelević i Uljarević.
One su ukazale na činjenicu da su objelodanjene skandalozne poruke koje je Čečović upućivao bivšoj učenici, kao i da se obavijesti o mjerama koje su u odnosu na njega preduzete, odnosno koje nijesu preduzete. Tri dana nakon gostovanja Kankaraša na televiziji, objavljeno je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija razriješilo Vučurović dužnosti direktorice Gimnazije. Podsjećaju da je razrješenje uslijedilo upravo zbog nepreduzimanja zakonom propisa-
cije, kako je naveo, ni na koji način o ovom činu nijesu obavijestili porodicu niti su donijeli bilo kakvo rješenje o uklanjanju zastave. - Suprotno tome, neovlašćeno su se popeli na privatnu ogradu i kapiju, zastavu bacili na ulicu i nastavili dalje. Četvorica službenika sa vozilom komunalne policijekaže Zirojević.
Reagovanje majke Nataše Martinović i babe Marka i Mašana Martinovića koji su ubijeni 12. avgusta 2022. godine u Medovini
PODGORICA – Niko ne smije zloupotrebljavati borbu za istinu u bilo koje političke svrhe. To nećemo dozvoliti, poručila je juče u obraćanju javnosti Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baba Marka i Mašana Martinovića, koji su ubijeni 12. avgusta 2022. godine u Medovini.
nih mjera u vezi sa slučajem seksualnog uznemiravanja. Vučurović nije prijavila ovaj slučaj nadležnim organima, a nastavniku Čečoviću je izrekla kaznu smanjenja plate za 30 odsto. Gorjanc Prelević i Uljarević rekle su da posebno zabrinjava pristup u kojem su izrečene gotovo iste kazne za seksualno uznemiravanje (30 odsto smanjenja plate), kao i za izražavanje mišljenja o temi od opšteg interesa (20 odsto smanjenja plate). Izjednačavanje teške profesionalne i ljudske greške sa upotrebom prava na slobodu govora je vrlo problematično u kontekstu razumijevanja demokratskih vrijednosti, poručile su one. Iznijele su detalj kako se u odluci o kažnjavanju Kankaraša, između ostalog, navodi i pitanje v. d. direktora Pejovića upućeno Kankarašu, a koje glasi ,,da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?“. Ovakvo pitanje je, kako ocjenjuju Gorjanc Prelević i Uljarević neutemeljeno, jer izražavanje vlastitog stava i mišljenja svakog zaposlenog, pa tako i nastavnika, nije pitanje ovlašćenja, već osnovnog ljudskog prava i slobode izražavanja. U važećim propisima nema zabrane prosvjetnim radnicima da javno iznose mišljenja, a i kad bi postojala takva zabrana bila bi neustavna.
Vučurović je krajem februara inicirala da se protiv Kankaraša pokrene postupak, tvrdeći da joj je on povrijedio ugled i dostojanstvo gostovanjem u emisiji. U prijavi je istaknuto da je negativno kvalifikovao njenu ličnost, profesionalni angažman i njenu čast. Kankaraš je tokom disciplinskog postupka odbacio sve te optužbe. Kazao je da je inicijativa protiv njega podnijeta zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice, te da to ne može biti osnov za vođenje postupka utvrđivanja njegove odgovornosti za navedenu povredu radne obaveze, već eventualno da Vučurović može pokrenuti postupak za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda. N. Đ.
Izuzeti su, dodaje, snimci sa kamera obližnje kladionice. - Pitam direktora Komunalne policije i opštinsko rukovodstvo - da li je ovo, po ko zna koji put, odnos lokalne samouprave prema Crnoj Gori i njenoj državnoj zastavi. Da li zastava smeta zbog jednog sjutrašnjeg događaja koji tuda prolazi? Sramno – napisao je juče Zirojević. R. p.
Ona je reagovala nakon što je u petak održana sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, koja je sazvana po hitnom postupku na inicijativu gradonačelnika Nikole Đuraškovića, kako bi se razmatrala dinamika realizacije zaključaka sa sjednice od 10. januara, donijetih povodom tragičnih događaja u tom gradu. Pejović je saopštila da se treslo Cetinje, a ,,pojedini politički miševi su i dalje jedni veliki neljudi bez časti i morala“. Kazala je da je opet zavladala hronična amnezija.
- Pitam se: da li toliku neljudskost može da drži, nazovimo, ljudsko biće. Vi ste fenomen u istrajnosti vašeg upornog bezobrazluka. Gazite naše teške rane, okrećete glavu od naše borbe da ostanemo u životu zbog naših strašnih gubitaka. Upravo sam stavila sliku nas koji smo pravdu i istinu tražili dok ste okretali glavu od naših porodica. Tada ste se vozili žičarom, onom kojom se kitite da je vaš projekat. Ali ja nemam amneziju, iako je tuga ogromna – navela je ona.
Podsjetila je na to što se predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović solidarisao sa porodicama stradalih u drugom masakru na Cetinju.
- U pitanju je samo osjećaj, a taj osjećaj je izostao kada se desila Medovina. Zašto Đuraško-
viću? Mi, koji smo ostali bez naših najmilijih, trebalo je da nastavimo da živimo, da naše rane liječimo upravo tim prokletim novcem. Putevima koje si napravio nikad više neće proći 23 Cetinjanina. Nikad više Marko, Mašan, Vukan i Jovan neće voziti svoja bicikla, neće tapkati loptom, a vi i dalje razmišljate kako svoje fotelje da zadržite – istakla je Pejović. Dodala je da su ,,pojedini trebali da i dalje ćute, a pojedincima neizmjerno zahvaljuje na uzdahu, tuzi na njihovim licima i što su od prvog momenta s njima“. - Opet jedno veliko ništa koje krasi pojedince. Oguglali smo na takve neljude. Oni kod svakog časnog Cetinjanina izazivaju prezir. Nemojte se zahvaljivati studentima, jer upravo sam ja zaustavila njihovo manipulisanje našim tragedijama. Počeli su da od njih prave komediju. Tu je stavljena tačka. Niko ne smije zloupotrebljavati našu borbu za istinu u bilo koje političke svrhe. To nećemo dozvoliti! A svi mogu doći kao ljudi, jer gubitak Marka, Mašana, Jovana i Vukana i svih časnih ljudi nije politički skup, nego skup tuge i borbe da niko više ovo ne doživi – navela je Pejović.
Kazala je da ,,pojedini glumci sjednice treba da se stide“. - Srećne im krvave fotelje – istakla je Pejović. Skupština prijestonice Cetinje u petak je donijela odluku da uputi zahtjev predsjedniku Vlade Milojku Spajiću da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor na sve zaključke koje su donijeli na sjednici održanoj 10. januara i da se prema njima odredi. Formiraće se i posebno radno tijelo koje će pratiti realizacije zaključaka, a činiće ga predstavnici svih političkih subjekata u lokalnom parlamentu, kao i predstavnici lokalne uprave. R. D.
U Centru za građansko obrazovanje ukazuju na selektivno postupanje
Agencije za sprečavanje korupcije koja ignoriše njihove inicijative
Umjesto da štiti javni interes i zviždače koji prijavljuju zloupotrebe - Tomović zastupa državno preduzeće protiv
institucije čiji je jedan od ključnih ljudi, što je direktan sukob interesa - ukazali su iz CGO
PODGORICA- Centar za građansko obrazovanje (CGO) traži od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da hitno postupi po njihovom zahtjevu za utvrđivanje sukoba interesa i neetičkog ponašanja Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, koji zastupa CGES protiv same ASK u sudskom postupku.
- Umjesto da štiti javni interes i zviždače koji prijavljuju zloupotrebe - Tomović zastupa državno preduzeće protiv institucije čiji je jedan od ključnih
ljudi, što je direktan sukob interesa - ukazali su oni. Podsjetili su da je CGO taj za-
htjev podnio prije više od 40 dana, te da od ASK-a i dalje nema ni informacije da li je pred-
met razmatran, niti u kojoj je fazi postupak.
- Takođe, prije šest mjeseci CGO je podnio i inicijativu da se sistemski riješi pitanje sukoba interesa svih onih koji sjede u savjetima i radnim tijelima, a istovremeno imaju ugovore sa državnim firmama. Na to smo dobili kao odgovor - muk iz ASK-a - istakli su u CGO.
Oni su ove inicijative uputili nakon serije tekstova portala ETV o tome kako Tomović progoni zviždača CGES-a. Sa druge strane, u CGO ukazuju da je ASK u slučaju spornog Sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, reagovao nakon 24 sata. - Ali, kad treba hitro – ASK zna da reaguje! Za mišljenje o spornom Sporazumu Vlade Crne Gore sa UAE, koji je izazvao žestoke reakcije u javnosti, ASK-u je trebalo svega 24 sata. Ovakvo selektivno postupanje ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet ASK-a i standarde koje je novo rukovodstvo obećavalo - podvukli su u CGO. R.p.
Nas Tramp pomalo i raduje. Iz dva razloga. Prvi, on će pomoći da Evropa pokuša da se i dalje diže kao zasebna ekonomska i politička sila, a drugi, on će pomoći da se u Evropi unapredi identitetski pojam Evropljanina. Trampov paradoks je u tome što on to uopšte ne želi - ili, što je verovatno, nije ni svestan da će to biti ishod njegove neobuzdane samovolje. On podstiče Evropu da bude ekonomska, politička i vojna konkurentska sila Americi. Zbog toga očekujemo u narednim godinama - sa početkom već juče, na stotine naučnih projekata i svih mogućih konferencija o našoj kontinentalnoj budućnosti. Postaje izuzetno uzbudljivo. Trampov carinski potez vodi svetsku ekonomiju u stagnaciju, a možda i u recesiju. On vodi i u prevaziđene političke rivalitete. Amerika Trampovom politikom okrnjuje svoj dosadašnji identitet otvorene ekonomije i zemlje nadmoćnog demokratskog političkog sistema. Ono što time stiče nije ništa drugo do preuzimanje upravo onog političko-ekonomskog identiteta Kine i Rusije u kojem je bezobzirna sila i nepoštovanje internacionalnih standarda neophodnih za globalnu saradnju i poverenje bilo do sada predmet najvećeg američkog osporavanja. Time se Amerika rusifikuje i ,,kinezuje“.
Izbačeni smo u Evropi iz rutine konzervirane apatije u našim međudržavnim odnosima. Vreme je za nove govornike. Moraju sada doći jaki. Radujemo se što je zbog toga Brisel prinuđen da napusti samozadovoljstvo oko dosadašnjeg pravnog i ekonomskog uređenja Unije. Nebo je poslalo Trampa. I uvereni smo da će zbog toga Brisel ubrzo morati da posveti mnogo veću pažnju jugoslovenskom regionu. Sa njim se Brisel neuspešno nosi počev od Dejtona 1995. godine, od Kumanovskog kosovskog mira 1999. godine, od podrške formiranju Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića u Srbiji 2008. godine i od nesnalaženja sa Crnom Gorom posle 2020. godine.
ŠTO JE DOBRO KOD TRAMPA
Kod Trampa danas nije gotovo ništa dobro. Ali nije bilo tako sa njegovom pojavom 2016. godine. Bilo je razloga da ga onda podržimo. Ne u svemu, ali je danas više razloga da ga ne podržimo, nego da mu pošaljemo vetar u leđa.
POGLED SA STRANE: Američki predsjednik podstiče Evropu da bude ekonomska,
I uvjereni smo da će zbog toga Brisel ubrzo morati da posveti mnogo veću pažnju jugoslovenskom regionu. Sa njim se Brisel neuspješno nosi počev od Dejtona 1995. godine, Kumanovskog kosovskog mira 1999. godine, podrške formiranju Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića u Srbiji 2008. godine i od nesnalaženja sa Crnom Gorom poslije 2020. godine
Pre devet godina on je bio u pravu kada je osuđivao neobuzdanu imigraciju u Ameriku, osuđivao je veštačku malu kursnu vrednost kineskog juana prema dolaru; osuđivao je odsustvo ekoloških standarda u Kini koje su pojeftinjavale njenu proizvodnju; osuđivao je tamošnju masovnu nehumanu eksploataciju jeftinog dečjeg rada, nekažnjivu kinesku krađu intelektualne svojine evro-američkih kompanija, zabranu osnivanja radničkih sindikata; osuđivao je zbog tih kineskih ,,prednosti“ odliv evro-američkog kapitala u Kinu i pad automobilskog Detroita u Americi; osuđivao je masovno državno subvencioniranje kineskog izvoza koje je bilo protivno pravilima Svetske trgovačke organizacije i osuđivao je nedemokratski politički sistem Pekinga. Ta je kritika sada vidno oslabila.
ŠTO NIJE DOBRO KOD TRAMPA
Kod Trampa je porazno to što je na nefer izazov Kine odgovorio rusko-kineskim nefer sredstvima. I, tako se ,,pokinezio“. A na izazov Rusije u Ukrajini je odgovorio ruskim mozgom, jer neće Ukrajini davati oružje i Moskva će tako još lakše pobediti. Rusifikovao se. A na prijateljstvo Evrope je odgovorio prezirom Evrope. Čudan je Tramp čovek, brže se okreće od vetrokaza.
U ruskom mišićnom stilu je kumulativnom carinom od 54 odsto na kineske robe odustao od mukotrpnog rešavanja trgovačkih nesuglasica sa Pekingom. Odmah je potom podigao carine na 104 odsto jer Kinezi nisu hteli da ukinu svoje antiameričke carine od 34 odsto. Time on ide do nerazuma. Sada su Kinezi ne njegove carine od 104 odsto podigli svoje na 84 odsto. Potom je on u histeričnom shvatanju uloge carina podigao Kini carine na 125 odsto. I ako oni tako nastave da se trkaju pubertetskim inatima hrleći ka stratosferi, onda oni više jedni drugima neće
moći ništa ni da prodaju niti da kupuju. Dobićemo izolovana ekonomska i civilizaciona ostrva razdvojena novim kineskim zidovima.
I da kažemo otvoreno, to vodi političko-ekonomskoj atmosferi pre Prvog i Drugog svetskog rata. Tada su države bilateralno jedna drugoj odobravale različite mozaike carinskih stopa i preferancijala i svaka je sa svakom trgovala pod drugačijim uslovima. A moćne države su iz političkih razloga grupisale oko sebe slabije zemlje sa povlašćenim statusom i spremale se za frontovsku preraspodelu teritorija.
BUDŽET I BRIKS
Nema sumnje da će se neko vreme američki budžet više puniti od carina nego ranije. Tramp se hvali kako u njega sada ulazi po dve milijarde dolara dnevno. Ali to neće dugo trajati. I jasno je da će američki izvoz u Kinu, i
naravno, u Evropu, zbog briselskih kontra-carina Amerikancima, opadati. To na dugu stazu može prouzrokovati pad budžeta, i pad američke proizvodnje i zaposlenosti - a povećavanje socijalne nestabilnosti. A socijalna nestabilnost je skupa, jer smirivanje uličnog nezdovoljstva i izdaci za nezaposlene nisu mali. To nije sve. Tramp kao da ne vidi da sa kontra-carinskim preprekama spoljnih zemalja Americi Vašington gubi tržište. Mi, u Srbiji, vrlo dobro znamo kako to izgleda. Mi smo zbog ekonomskih sankcija EU i Amerike od 1992. do 2000. godine izgubili dotadašnja tržišta. Zatvorili smo šećerane namenjene celom jugoslovenskom tržištu i izvozu, pala nam je proizvodnja mesa, izgubili smo automobilsku industriju, izvoz naoružanja, elektronsku industiju, industriju nameštaja, izgubili smo farmaceutsko tržište, tekstilnu
industriju, industriju traktora i mnogo toga drugog - suviše mnogo. Do danas se nismo na mnoga područja vratili. Sa američkim preprekama svim zemljama sveta da izvoze svoju robu u Ameriku Vašington rizikuje da ugrozi dosadašnji monopol dolara kao svetskog kupovnog sredstva i kreditnog novca. Zbog američkog izolacionizma i odbacivanja dosadašnjeg svetskog modela ,,slobodne trgovine“ rašće trgovina sveta sa Kinom, a ne sa Amerikom, a to će ojačati značaj juana i, verovatno, BRIKS-a. Kina će ujedinjavati oko sebe Latinsku Ameriku, Afriku i azijske države. Izgleda da to Tramp još ne vidi uprkos tome što je već sada udario po dolaru slabeći njegovu globalnu monetarnu rasprostranjenost.
TRAMP SE POKINEZIO
Tramp se pokinezio sa modelom anti-ekološke obnove rudarenja i vađenja nafte i ga-
Putin se, za razliku od Trampa, tuče jedino tenkovima, jer ekonomijom ne može. I zato se on tuče samo sa slabim i prigraničnim ,,protivnikom“, sa nemoćnom Ukrajinom. Van tih područja ide za Moskvu u Afriku jedino banditska plaćenička vagnerovska para-vojska. Kod Trampa je drugačije, on je odabrao cijeli svijet za protivnika i likuje što je ogluvio od desetina telefonskih poziva šefova država i vlada koji ga mole da promijeni svoj carinski stav prema njima. Svoj ćudljivi politički mentalitet pokazuje tako što je ,,prosjačkim“ državama odobrio pauzu od 90 dana na primjenu svoje carinske kazne. Te države time pristaju na bilateralne, separatne trgovačke sporazume sa Amerikom što vodi obnovi predratne carinske politike evro-amerike. Time i oni, a ne samo Tramp, ruše smisao postojanja globalnih standarda Svjetske trgovinske organizacije, umjesto da zatraže jedinstveni multilateralni odgovor cijelog svijeta protiv Trampa. Nije svijet izgubio razum, nego Tramp
sa parolom ,,drill baby drill“ koju je lansirala Republikanska partija još 2008. godine. Amerikanci i ovako nisu prilježni evropskim standardima zaštite prirode, što se drastično otkrilo 2010. godine kada je eksplodirala Hjundaijeva morska platforma Britiš petrolijuma u Meksičkom zalivu i izlivala u more i na obalu istorijsku količinu nafte od Floride do Luizijane. U Emiratima su se 2023. godine svi obradovali zaključku samita UN da se snizi upotreba fosilnih goriva i obori temperatura na Zemlji za 1,5 stepen Celzijusa. Tada je u Vašingtonu predsednik bio Džo Bajden koji je obnovio američki pristanak na Pariski klimatski sporazum iz 2016. godine koji je Tramp u svom pr-
vom mandatu napustio. Sada je Tramp ponovo, na sam dan svoje inauguracije - 20. januara 2025. godine, obavestio preko ambasadora u UN da se SAD povlače iz Pariskog klimatskog sporazuma. Ursula fon der Lajen je u februaru ove godine kazala da EU to neće učiniti. Amerikanci ne haju za njene reči, niti za molbe naftaških vanevropskih zemalja da se Vašington vrati uverenju da je smanjivanje brige oko globalnog zagrevanja globalna briga. Recimo, naftaška Indonezija, koja po glavi stanovnika godišnje izbaci u atmosferu oko tri tone karbon-dioksida, javno pita sada Trampa zašto Amerika, koja godišnje izbaci po glavi stanovnika 13 tona karbon-dioksida u atmosferu, hoće da maksimalno poveća proizvodnju nafte i gasa, dok je Džakarta poštovala Pariski klimatski sporazum i krenula da smanjuje fosilnu produkciju. Nije li to podmukla prevara Vašingtona?
Žalbe ne vrede, sve brže se uvećavaju bankarska ulaganja u vađenje fosilnih goriva dok se ulaganja u obnovljivu alternativnu energiju usporavaju. Tako se Tramp od kritičara anti-ekološke politike Pekinga premetnuo u pe kinškog avatara nebrige za zdravu okolinu.
TRAMP SA RUBAŠKOM
Rusifikovana Trampova misao se sastoji u tome što on zamišlja da američka pesnica još uvek može da nokautira svet snagom bicepsa umesto holističkim nastupom ekonomije, kulture i političkim savezima. To je nekada bilo sovjetsko shvatanje Marksove teorije kompresije prostora-vremena pre Anštajna. Rusi su ga vulgarizovali. Tramp o tome verovatno malo zna. Marks je govorio da se prostor relativno smanjuje sa tehničkim napretkom transporta, gde brzina voza i parnih brodova približava različite civilizacije sve brže i time učestanije nego ranije meša kulture, ekonomiju, ideološka uverenja i međunarodne pravne standarde iako se fizička razdaljina između ljudi nije smanjila. Skraćivanje transportnog vremena približava prethodni rastegljeni prostor i on postaje
Audi je već napustio američko tržište i neće više izvoziti tamo automobile. I indijska kompanija Tata Motors je obustavila izvoz svojih britanskih automobila Jaguar Land Rover u Ameriku. To može biti početak lavine. Evropi će biti teže da manevriše u carinskom ratu sa Amerikom, jer ona daleko više izvozi u SAD, nego što iz Amerike uvozi. Evropska unija uvozi iz Amerike robe za 366 milijardi dolara dok na američku stranu izvozi 582 milijarde dolara. Zatvaranje Amerike više šteti Evropi, nego što će carinski revanšizam Evrope da oštećuje Ameriku
vidljiva socijalna kategorija. Prethodni spori neindustrijski život je to sakrivao, mada je mešanje civilizacija oduvek teklo. Kod Trampa iz prvog mandata nema govora o tome. On tamo još nije postao siledžija prostor-vremena kao sada. On sada savlađuje naše interesne razlike čistim nametanjem ekonomske sile. To je isto kao što je i boljševička revolucija barutnom silom brisala sve stare odnose da bi ih podvrgla interesu samo jednog novog načina života. I samo jednog političkog centra.
RAZLIKA IZMEĐU
TRAMPA I PUTINA
Razlika između njih dvojice ipak postoji. Kod Putina je nadmoć nad susedima samo u snazi vojske, dok je kod Trampa i te kako sjedinjena moćna ekonomija sa vojskom. Ali razlika je u tome što Tramp povlači vojsku sa prva linije, on je izvlači iz NATO-a i Evrope, i ne konfrontira je sa Rusijom. Sa Kinom oko Tajvana još nije jasan, možda će odmereno da se čarka sa Pekingom. On za sada vodi boj sa svetom isključivo trgovačkim sukobom. On se tuče na ekonomskom frontu bez vojske i bez ijednog saveznika. Naravno da zbog toga sekundarno zastrašuje dosadašnje evropske i druge saveznike insinuiranjem kako će ih vojno prepustiti Rusima ukoliko ne popuste pred njegovim shvatanjem navodnog ekonomskog prava prvenstva SAD na drugim zemljama. I tu je njegova neosporna originalnost u odnosu na Ruse. Ona je u moći da Vašington zastrašuje sopstvene saveznike tuđinom kako bi ih bacio pred svoja kolena.
Putin se za razliku od Trampa tuče jedino tenkovima, jer ekonomijom ne može. I zato se on tuče samo sa slabim i prigraničnim ,,protivnikom“, sa nemoćnom Ukrajinom. Van tih područja ide za Moskvu u Afriku jedino banditska plaćenička vagnerovska para-vojska. Kod Trampa je drugačije, on je odabrao ceo svet za protivnika i likuje što je ogluveo od desetina telefonskih poziva šefova država i vlada koji ga mole da promeni svoj carinski stav prema njima. Svoj ćudljivi politički mentalitet pokazuje tako što je ,,prosjačkim“ državama odobrio pauzu od 90 dana na primenu svoje carinske kazne. Te države time pristaju na bilateralne, separatne trgovačke sporazume sa Amerikom što vodi obnovi predratne carinske politike evro-amerike. Time i oni, a ne samo Tramp, ruše smisao postojanja globalnih standarda Svetske trgovinske organizacije, umesto da zatraže jedinstveni multilateralni odgovor celog sveta protiv Trampa. Nije svet izgubio razum, nego Tramp. Čime, recimo, Crna Gora povređuje američke trgovačke interese koja ne izvozi tamo mnogo više robe od deset miliona dolara godišnje (2023), pretežno vina i rakiju, da bi joj Vašington na postojeće takse na uvoz dodao još deset odsto?
POVLAČENJE EVROPE IZ AMERIKE
Audi je već napustio američko tržište i neće više izvoziti tamo automobile. I indijska kompanija Tata Motors je obustavila izvoz svojih britanskih automobila Jaguar Land Rover u Ameriku. To može biti početak lavine. Evropi će biti teže da manevriše u carinskom ratu sa Amerikom, jer ona daleko više izvozi u SAD nego što iz Amerike uvozi. Evropska unija uvozi iz Amerike robe za 366 milijardi dolara dok na američku stranu izvozi 582 milijarde dolara. Zatvaranje Amerike više šteti Evropi nego što će carinski revanšizam Evrope da oštećuje Ameriku. I sada, kakva je to uopšte ekonomija? To nije konkurencija oko toga ko će više da zaradi u slobodnoj trgovini, već je to rat oko toga ko će manje da izgubi u carinskom zatvaranju. A kod carinskog zatvaranja moramo svi gubiti. Tu konfliktnu strategiju ekonomisti nazivaju maksimalnim minimumom. Oba boksera će istovremeno da se nokautiraju. Jedino će jedan da ustane sa poda na odbrojavanje do osam, a drugi neće ni na deset. To je slaba uteha prvom. Sigurni smo da u Beloj kući ipak postoje autori ideje da je život lepši bez jezika starih svetskih podela i prohibitivnih carina. No, možda ćemo na njih morati da sačekamo 2029. godinu, kada Tramp ode. •
Odgovor novinara na reagovanje Doma zdravlja Glavnog grada Ponavljamo: Ako vas boli kičma, strpite se do 21. januara
PODGORICA – Iz Doma
zdravlja Podgorica juče su reagovali na tekst „Ako vas boli kičma, strpite se do 21. januara naredne godine“.
Pobjeda, čitaoci niti naši izvori nijesu krivi što je realnost nevjerovatna.
Dom zdravlja Glavnog grada reaguje jer smo koristili nezvanične izvore, a nijesmo sačekali njihove odgovore. Naši „nezvanični izvori“ su pacijenti sa imenom i prezimenom kojima je snimanje zakazivano za januar naredne godine ili decembar ove godine. Prije dva mjeseca smo pisali isti tekst, samo što su tada pacijenti dobijali termine za oktobar.
Dom zdravlja Glavnog grada ne demantuje ove informacije, već reaguje na činjenicu da smo za osnov teksta koristili upute koje izdaje upravo
Dom zdravlja Glavnog grada. U jučerašnjem reagovanju su napisali sve ono što smo mi svakako objavili u tekstu u kojem pišemo o uputima za 2025. godinu. I to je više od polovine članka na koji reaguju i dio je informacije koju
ste nam dali u februaru. Nama je žao što Dom zdravlja Glavnog grada mora da reaguje po službenoj dužnosti, na istinu koju smo objavili. Ali nam je više žao pacijenata koji treba da čekaju devet mjeseci za jedan obični eho ili rendgen. Žao nam je i što se dešava da se pacijenti ne odazovu na zakazano snimanje, ali morate da shvatite – za devet mjeseci mogu da zaborave, da se izliječe, da odu kod privatnikaili da umru. Žao nam je i što ste juče dali savjet onima koji nijesu prioritet - da planiraju snimanje. Žao nam je i što se pacijenti nude da organizuju akciju prikupljanja sredstava da se kupi aparat. Argument da Podgorica ima 200.000 stanovnika o kojima vodite računa, da raspolažete sa pet ultrazvučnih aparata (tri na Starom aerodromu, po jedan u Bloku pet i Zeti) kao i jedan RTG aparat i jedan mamograf, da Stari aerodrom na dnevnom nivou dobije zahtjeve za 110 ultrazvučnih pregleda... Za ove podatke pacijenti jedino mogu da imaju razu-
mijevanja kako je vama teško. Ali eto nemaju, jer nadležni, a to su oni iznad nas, nemaju osjećaja, empatije niti razumijevanja za pacijente, jer svakome je svoja muka najteža. Vidite to s ministrom dr Šimunom da vam pogleda, kako bi vi mogli da pogledate nas. Nijeste odgovorili na pitanja koja smo poslali, ali pozivamo vas da odgovorite samo na jedno: Što da radi pacijent bez terapije i dijagnoze koji ima bolove, a zakazano mu je snimanje za kraj godine?
Svakog mjeseca imamo neke projekte i edukacije o prevenciji ili ranom otkrivanju bolesti. Ministarstvo zdravlja bi umjesto za flajere i reklame, taj novac moglo da skuplja za radiologe, tehničare ili aparate.
Mi sa vama više nećemo jalovo polemisati. Nama je važno da nijesmo demantovani, a vaše je pravo da reagujete. Pravovremeno ste to učinili ovoga puta reagovanjem, što nije slučaj sa zakazivanjem pregleda, jer uput za devet mjeseci ne može biti pravovremen. Jelena MARTINOVIĆ
Predavanje u Matici crnogorskoj „Crna Gora od referenduma 2006. do Temeljnog ugovora“
PODGORICA - U organizaciji Matice crnogorske, češki balkanolog František Šistek održao je predavanje pod nazivom „Crna Gora od referenduma 2006. do Temeljnog ugovora“. U fokusu njegovog izlaganja bili su identitetski izazovi, političke promjene i transformacije crnogorskog društva u posljednje dvije decenije.
Šistek, autor knjige „Istorija Crne Gore“, kazao je da je u prvom izdanju, koje je obuhvatalo period do 2017. godine, Crna Gora prikazana kao uspješna priča, koja se završava „hepiendom“ – ulaskom u NATO. Ipak, ističe da bi dešavanja nakon toga, naročito u vezi sa identitetskim pitanjima i političkom dinamikom, mogla biti tema posebne knjige, prenosi portal ETV.
– Niko nije mislio da će sve biti bez problema, ali izgledalo je da je Crna Gora na jasnom kolosijeku. Prvih godina nakon referenduma dominirale su pozitivne vijesti, a međunarodna zajednica je Crnu Goru doživljavala kao najmanje problematičnu zemlju bivše Jugoslavije – kazao je Šistek.
Poseban akcenat u predavanju stavio je na, kako kaže, paradoks u razvoju manjinskih prava.
– Crna Gora je ojačala prava manjina u skladu sa evropskim preporukama, ali se u tom procesu zaboravilo na Crnogorce. Računalo se s tim da se oni poistovjećuju sa državom, i to je bila njihova ,,nagrada“ – istakao je on. Govoreći o postreferendumskom periodu, Šistek je podsjetio na izbore 2020. godine i dolazak partija koje, kako kaže, zastupaju srpski i velikosrpski narativ.
– Crnogorci su ispali iz sistema podrške. Srpski nacionalni savjet dobijao je sredstva za izdavaštvo, a Crnogorci su bili na gubitku. Ne kažem da manjine ne treba podržavati, ali je sistem postao nelogičan i nepravedan – rekao je.
Dodao je da je politički poraz velikosrpskog bloka na referendumu 2006. bio privremen, jer je ključna podrška dolazila iz struktura kao što je Srpska pravoslavna crkva.
– Glavni stožer srpskog nacionalizma u Crnoj Gori nije politička partija, već SPC. Kroz medije poput Svetigore i nara-
tiv vjerskih lidera, propagira se ideja da su Crnogorci vještačka nacija, rezultat ideološkog inženjeringa – rekao je Šistek. Demantovao je narative o sistemskoj diskriminaciji Srba, navodeći da broj vjerskih objekata i sveštenih lica SPC u Crnoj Gori prevazilazi čak i brojke iz Srbije.
– Tvrdnje da je Crna Gora antihrišćanska zemlja su mitovi za „izvoz“, koje su prihvatili neki fundamentalistički krugovi sa Zapada – naglasio je. Dotakao se i uloge pokreta Ura i „litijaškog“ pokreta, koji su prethodili političkoj smjeni vlasti, te slabosti bivše vlasti u strateškom pristupu pitanjima identiteta.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović podsjetio je da Šistek nastavlja tradiciju čeških intelektualaca koji su ostavili trag u crnogorskoj kulturi i nauci.
– Profesor Šistek nije bio nijemi posmatrač destruktivnih procesa u Crnoj Gori. U svojim analizama je ukazivao na nedosljednosti bivše vlasti, naročito u pogledu izgradnje institucija i strategije identitetske politike – kazao je Jovović.
R. P.
Intervju: Krešimir Mišak, novinar, voditelj, muzičar i pisac
PODGORICA - Mislim da je svemir u temelju bezvremen, a vrijeme je još jedan aspekt iluziji. Tako da živimo u iluziji koju doživljavamo kao stvarnu, ali su zapravo jedino stvarni naši osjećaji koji su rezultat svih tih događaja u iluziji svijeta. Ali činiti se stvarnim – to i jeste sama bit iluzije. Posao je dobro odrađen – ocijenio je za Pobjedu novinar i pisac Krešimir Mišak
POBJEDA: Vaša životna želja je bila da postanete profesionalni rok muzičar, no ,,put“ Vas je odveo u druge sfere – novinarstvo, mislite da je to pravi izbor za Vas?
MIŠAK: Mislim da je put na kojem čovjek zaglavi – upravo onaj pravi! Ne mogu drugo ni misliti kao neko ko vjeruje u sudbinu. Čovjek najčešće ne zna što je baš za niega i kad. Ja sam, recimo, danas, nakon što se preko 35 godina bavim muzikom u smislu snimanja albuma s raznim bendovima – današnji su Hakuna Matata i Krešimir Mišak Fingerpicking trio – pa i brojnih, ali ne prečestih koncerata, super srećan što nisam profesionalni muzičar. Ono što mi se sa 18 godina činilo kao vrhunac zabave za koju bih htio da nikad ne prestane – sviranje naokolo s bendom – danas mi se čini kao noćna mora. Jer ono je za nas bio tulum u tim godinama, a danas mi ne bi bilo zabavno neprestano se truckati kombijem kako bih svirao i na čudnim mjestima, gnjavio se s ljudima, načekavao i tome slično. Mislim da mi muzika baš zato nije prisjela, jer ne živim od nje nego s njom. Snimio sam dosad 12 albuma sa raznim bendovima i nemam namjeru prestati s time, kao i sa svirkama u raznim kombinacijama.
P OBJEDA : Napisali ste brojne priče, objavili mnogo knjiga, novinar ste i voditelj emisije ,,Na rubu znanosti“, čini se da Vam je baš svestranost donijela i popularnost?
MIŠAK: U pitanju ste nabrojali područja kojima sam se u životu bavio. Nema ih puno, uvijek je to pisanje za časopise ili pisanje knjiga, stvaranje muzike i nekada radio, a zadnjih 23 godine televizija, a tome se zadnjih deset godina mogu dodati predavanja. Zadnjih tri godine novost mi je bilo sudjelovanje u predstavi ,,Pizza s Krešom“ sa Robertom Kurbašom, ali kad se sve to skupa sagleda, meni djeluje dosta srodno, kao da jedno može izrastati ili biti povezano s drugim. Kombinacija scensko-javnog nastupa i uređivanja i pisanja ili organizovanja sadržaja za te iste nastupe. Svakako se ne može pobjeći od toga da je najvidljiviji medij televizija, ali nekako se s godinama sve više pronalazim u knjigama. U emisijama se bavim temama koje gosti predstavljaju, ali knjige predstavljaju moja vlastita razmišljanja, tu ne-
Teško da tehnologija može ponuditi opušteniji život. Ona nudi samo gomilu podražaja i neku vrstu stalne histerije. Opušteniji život može ponuditi samo priroda. Pa svako od nas zna kako se osjeća šetajući šumom, a kako ispred nekoliko ekrana sa nekoliko servisa na koje stalno stižu neke poruke, od onih operativnog sadržaja do mentalnih fekalija. Računarska tehnologija je u stvari kradljivac ljudske pažnje, jedinog kreativnog alata koji imamo na raspolaganju – kaže Mišak
ma drugih sastojaka. Uz to, uvijek mi se – valjda kao skupljaču, bolje reći ,,gomilatoru“ ploča, stripova i knjiga – činilo čarobnim kad neka ideja postane materijalna činjenica kojoj osjećaš težinu u ruci, poput knjige. Zato su mi knjige nekako stvarnije od televizijske emisije koja u materijalnom smislu predstavlja tek elektronske frekvencije.
POBJEDA: U jednoj emisiji izjavili ste da je pitanje da li stvarnost uopšte postoji. Zašto se to pitate?
MIŠAK: To potkrepljujem činjenicom o kojoj se rijetko razmišlja, a to je da ne postoji niti jedan naučni dokaz da svijet kakav vidimo u stvari postoji. Supermoćnim mikroskopima i uređajima sagledavalo se sve dublje krozrazine onog što doživljavamo kao materiju, do molekula, atoma, protona, neutrona, elektrona, kvarkova – na kraju se sve temelji na titrajima polja, a raspon titraja je praktički beskonačan.
I većinom nedostupan ljudskim uređajima, a još manje osjetilima. Od infrazvukova do raznih svjetlosti poput ultraljubičaste, sve to ne vidimo i ne čujemo. Taj ulazak u sitnost nalik je skidanju ljuski luka sloj po sloj, kad skinete i zadnju – u sredini nema ništa. Uostalom, jedan slavni fizičar je rekao kako sve što postoji nastaje iz onog što ne postoji. Paradoksalno, ali i nije, ako se sjetite, recimo, filma ,,Matrix“ koji se temelji na tome kako naš um stvara percepciju, a ne da je tek onaj koji uočava. Savremena istraživanja mozga objašnjavaju način kako nastaje slika svijeta za kojeg nam se čini da je izvan nas, a mi u njemu. U biti je obrnuto, svijet je unutar nas. Pogledajte kako rade naša osjetila – recimo sluh ili vid. Posebno oblikovani mehanizmi oka ili uha hvataju tačno određene svjetlosne ili zvučne titraje, u obliku signala ih šalju u mozak koji ih onda,
na temelju nikad objašnjenog programa, slaže u sliku svijeta za koju nam se onda čini da je vani. Ta slika ovisi o izboru signala i frekvencija. Jednostavno rečeno, mi ne vidimo niti čujemo ušima ili očima, već mozgom. Kad se sve to sagleda, gdje je tu prostor za stvarni svijet? No, svijet ne postoji, ali, opet paradoksalno, postoji naš doživljaj svijeta. Doživljaj svijeta koji ne postoji je, dakle, stvaran. Taj ‘stvarni privid’ svijeta stvara naš um. Kad sam zadnji put provjeravao, doživljaj se svrstavao u kategoriju nestvarnog ili subjektivnosti, a ne objektivne stvarnosti. Ako je svijet naš u umu stvoren doživljaj – više nalik računalnoj prividnoj stvarnosti – onda on nije stvaran. Ali nama naš doživljaj jest. Uostalom, isto tako je u snu. Svjetovi koje sanjamo ne postoje, ali u našem snu za nas su itetako stvarni, čak i kad su potpuno nelogični i su-
manuti. Pa onda pitanje vremena. Čini se stvarno, a niko ne zna što je niti ga je vidio. U nekim formulama o svemiru vrijeme jednostavno ispada iz jednačine, kao da ga nema. Ja mislim da je svemir u temelju bezvremen, a vrijeme je još jedan aspekt iluziji. Tako da živimo u iluziji koju doživljavamo kao stvarnu, ali su zapravo jedino stvarno naši osjećaji koji su rezultat svih tih događaja u iluziji svijeta. Ali činiti se stvarnim – to i jest sama bit iluzije. Posao je dobro odrađen.
POBJEDA: Živimo u vremenu Matrixa ili Transhumanizma, ima li razlike između ova dva pojma?
MIŠAK: To su dva različita, mada povezana pojma. Transhumanizam se predstavlja kao ideologija i tehnologija koja će ubrzati evoluciju i unaprijediti čovjeka na kiborški način, spajanjem njegovog mozga sa računalima. Ja mislim da se zapravo želi stroj unaprijediti čovjekom, a ne obrnuto. Matrix je pojam koji je zaživio na temelju slavnog filma i postao sinonim za prividnu stvarnost, stvorenu računalno i učitanu u ljudske mozgove zaobilazeći osjetila. Može se reći da transhumanizam želi stvoriti ‘matrix’.
POBJEDA: Da li savremeni svijet, odnosno tehnologija koja se ubrzano usavršava, običnom čovjeku može ponuditi ljepši i opušteniji život ili je to zamka, koje bi bilo Vaše objašnjenje?
MIŠAK: Teško da tehnologija može ponuditi opušteniji život. Ona nudi samo gomilu podražaja i neku vrstu stalne histerije. Opušteniji život može ponuditi samo priroda. Pa svako od nas zna kako se osjeća šetajući šumom, a kako ispred nekoliko ekrana sa nekoliko servisa na koje stalno stižu neke poruke, od onih operativnog sadržaja do mentalnih fekalija. Računalna tehnologija je u stvari kradljivac ljudske pažnje, jedinog kreativnog alata kojeg imamo na raspolaganju.
POBJEDA : Koliko Vas je profesionalni put dovodio u situacije da ono što ste učili i znali o životu i nije baš tako, imate li neki konkretan primjer, đe ste promijenili uvjerenje?
MIŠAK: Pa zapravo je to nešto što se stalno zbiva. Stalno se neke teme, za koje se čini da su ključna stvar, ugrade u neke druge teme čiji postaju tek dio. Ponekad se s dotokom novih informacija mogu mijenjati u svoju suprotnost. S druge strane, nikad nisam pretjerano mario za svoja uvjerenja. Stvari koje su mi bile zanimljive sam čitao, stvarao određene zaključke, ali ih i odbacivao kao staru odjeću kad bi se pojavljivali razlozi za to. Uvijek mi je bilo zabavnije imati suprotno mišljenje – pa i samom sebi suprotno – zbog čega me je jedan prijatelj opisao kao ‘pobijatora’. Mogao bih navesti puno primjera promjena, ali
trajalo bi. Reći ću samo jedan kratak – kad sam krajem devedesetih pročitao knjigu Willama Engdahla ,,Stoljeće rata“, u kojem je pokazao kako ‘sedam sestara’ sedam naftnih tvrtki upravlja događajima, mislio sam – to je to, skriveni vrhunac moći. Danas mi je to smiješna ideja jer je priča toliko šira da zadire i u metafizičku razinu, a dominacija kroz naftu je samo jedna, i to niži aspekt. Tako da je to sve u završnici samo mentalna zabava.
POBJEDA: Često su vam teme u emisijama bile one koje se tiču starih civilizacija, mislite li da su one bile naprednije od nas i jesmo li mi Iliri? MIŠAK: Čim se ide dublje u prošlost, nailazi se na sve razvijenije civilizacije. Kao da je razvoj išao unatrag, prema dolje. No, nakon višehiljadugodišnjeg opadanja, danas smo opet na liniji uspona. Tako kažu precizni drevni kozmički kalendari koji su opisivali cikluse zvane ‘juge’ koje imaju svoje silazne i uzlazne trendove, a čiji puni krug iznosi 25800 godina. Sada smo upravo na početku uzlaznog ciklusa, koji će nas postupno dovesti do razina drevnih nerazjašnjenih tehnologija. Što se Ilira tiče, za mene nema nikakve sumnje da je to arhaični izraz za Južne Slovene. POBJEDA: U emisijama ste se bavili svrhom postojanja ljudske vrste. Bile su teze da su prije nas na našoj planeti postojali divovi, vjerujete li u te iskaze i ako da, zašto se to sakriva od javnosti?
MIŠAK: Rekao bih da je vrijeme divova bilo razdoblje prije kataklizme koja je pogodila Zemlju prije nekih 11 do 13 hiljada godina. Nije sporno da su do tog razdoblja svijetom hodale za današnje pojmove divovske životinje. O toj megafauni postoje knjige (poput ,,Giants from the Past“) i skeleti po muzejima, a riječ je o ostacima divovskih verzija današnjih životinja – nosorozima visine četiri metra, nojevima visine pet metara i tako dalje. Naravno, u prošlosti su i biljke bile divovske, a i životinje – sjetimo se samo dinosaura. Nije zato jako čudno da su postojali i divovski ljudi. Očito su fizikalno-biološke okolnosti bile drugačije kad su omogućavale bićima da rastu do takvih, za današnje pojmove nezamislivih veličina. Kosti divovskih ljudi nalažene su na raznim mjestima u svijetu, pa i kod nas, ali uvijek je to završilo tako da one nekako nestanu. Mislim da su oni dio šireg konteksta koji se skriva od ljudi, najviše zato jer se to ne uklapa u narativ povijesti kakav je potreba da bi se svijet vodio u smjeru transhumanizma. Nije riječ samo o divovima nego o cijelom kolopletu međusobno povezanih tema, poput pitanja već spomenute kataklizme, pa nastanka prvih civilizacija, pa prirode drevnih tehnologija i u završnici pitanja same prirode naše stvarnosti. Hristina JANKOVIĆ
Predsjednik Srbije organizovao skup „Ne damo Srbiju“, okupljeni uzvikivali „Ne damo Vučića“
BEOGRAD - Trodnevni
narodni sabor u Beogradu imao je dva cilja: da dokaže da Vučić ima više pristalica nego što je bilo na skupu pobunjene Srbije i studenata 15. marta u Beogradu i uvjeri prisutne da pokret za državu koji formira, nema veze sa SNS-om i visokom korupcijom koja je ubila 16 ljudi na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra. Povicima „Ne damo Vučića“ i „Aco, Srbine“ pozdravljana je njegova populistička politika i zahvaljivano što je „odbranio Srbiju“ od obojene revolucije - za koju je Vučić optužio studente.
Nakon što su okupljeni zamoljeni da upale svjetlo na telefonima, Vučić je pred velikim brojem pristalica iznio zahtjeve sabora rekavši da neće odustati dok ne budu ispunjeni:
- Tužilaštva treba do pokrenu postupke da bi se uspostavio red i mir u državi, puno poštovanje Ustava i zakona. Otete institucije da se vrate građanima uključujući i RTS - koji je ključan u obojenoj revoluciji. Otkriti i kazniti sve one koji su u Nišu nasrtali na mirne građane i da se svakom đaku i studentu omogući da se školuje ako to želi i kazniti sve koji to sprečavaju.
Pozvao je studente da se vrate na nastavu i uputio bezbroj kritika opoziciji: - Sprovode nasilje, opljačkali su Srbiju, ulicom hoće da dođu na vlast i nema prelazne vlade - naveo je Vučić i ocijenio da je napad na Srbiju došao iz inostranstva i najavio: - Završeno je sa oboje-
nom revolucijom. Objasnio je da se pokret pravi jer je zemlji potrebna nova energija i najavio da nastavlja sa skupovima: Niš, Novi Sad, Kragujevac, kao i da će „podržati narod u Crnoj Gori da može da govori svojim jezikom“. Zatim je priprijetio profesorima: - Krompir za vas dok ne počnete da radite. Para nema za one koji nijesu ušli u amfiteatar i učionicu. Njegov najpouzdaniji regionalni partner Viktor Orban putem videa je poručio: - Spolja se napadaju zemlje koje štite svoj suverenitet, to rade Srbiji i Mađarskoj. Milorad Dodik okupljenima je rekao da Srbija mora da se stabilizuje i zato: -Vučiću treba dati snagu i povjerenje – on je jedini koji može da održi jaku i snaž-
Predsjednik pokreta „Ljubav, vera, nada“ nemanja Šarović, koji izvještava za TV KTV sa skupa Srpske napredne stranke (SNS) ispred Skupštine Srbije, opkoljen je i fizički napadnut. I Savo Manojlović iz „Kreni-promeni“ fizički je napadnut na Voždovcu u Beogradu. - Manojlović se u trenutku napada nalazio u
automobilu sa suprugom i djetetom - saopšteno je iz Pokreta „Kreni-promeni“. Šarović je tokom izvještavanja sa skupa SNS-a ispred TV KTV napadnut najprije verbalno, a potom i fizički. Aktivisti SNS-a su, kako javlja N1, u više navrata, osim na njega, fizički nasrtali i na ostatak ekipe televizije KTV iz Zrenjanina.
nu Srbiju koja je važna svima nama.
Po P ulizam
U vašarskoj atmosferi sa šatorima, trubačima, roštiljem insistiralo se na jedinstvu naroda i skupljali potpisi za ime pokreta koji u nazivu treba da sadrži riječi - narod i država.
Pristalice Vučića su na saborskim štandovima dobijali informacije o „povoljnim stambenim kreditima z a mlade“,vaučere za odmor i ostavljali mu pisma i poruke.
– On će pročitati svako pismo i poruku, a mi ćemo pažljivo analizirati što nam narod poručuje i što treba da mijenjamo. Ljudi ne žele bivšu vlast, pokazali su to u posljednjih pet mjeseci, oni
U jednom momentu na njihovu novinarsku ekipu nasrnula je grupa koja je na sebi imala zelene markere, koji bi trebalo da predstavljaju redare zadužene za red i mir na skupu SNS-a. Na snimcima koji su dostupni na društvenim mrežama, može se vidjeti trenutak kada su Šarovića gađali flašom, a nakon toga se nepoznata osoba zalijeće na kameru televizije i u tom trenutku se gubi signal. Čuje se da su uzvikivali „ustašo“.
žele nas da se promijenimorekla je predsjednica parlamenta Ana Brnabić tvrdeći da se sa skupa šalje slika ljubavi i mira, da se strah uvukao u pošten narod i je kraj blokadama.
U iščekivanju Vučićevog govora tokom dana nizale su se kritike funkcionera SNS-a prema studentima u blokadi, okrivljujući ih za krizu u društvu i istovremeno su se davala obećanja da je blokadama došao kraj.
– Neko je zamislio da se ova zemlja u krvi podijeli i to smo prevazišli - naveo je narodni poslanik SNS-a Milenko Jovanov.
– Krenuli su sa plenumima prešli na zborove i završavaju sa prijekim sudovima koji treba fizički da likvidiraju sve one koji ne misle kao
Vraneš: Srpski narod u Crnoj Gori zainteresovan za sva dešavanja u našoj matičnoj državi
Predsjednik opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Dario Vraneš otišao je u Beograd kako bi prisustvovao skupu koji pod sloganom „Ne damo Srbiju“, organizuje tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić
On je, u izjavi za Tanjug, poručio da je „srpski narod u Crnoj Gori veoma zainteresovan za sva dešavanja u matičnoj državi“.
- Sinoć sam došao ovdje u Beograd. Srpski narod u Crnoj Gori sa pažnjom posmatra što se dešava sve u Srbiji i te kako je zainteresovan za sva dešavanja u našoj matičnoj državi - rekao je Vraneš za Tanjug. Istakao je i da poštuju svaku vlast izabranu na demokratskim izborima.
- Izuzetno mnogo od stanja u Srbiji zavisi stanje među srpskim narodom u svim drugim državama u regionu i u svijetu. Jedini pravi put je srpska sabornost za srpski narod - naveo je on.
Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“ iz Pljevalja pozvao je sugrađane na Vučićev skup u Beogradu da se suprostave, kako je stajalo u pozivu, „novom porobljavanju Srbije“. Obezbijedili su i besplatan prevoz.
oni, a to je prije svega predsednik Vučić - kazao je Miloš Vučević, premijer u tehničkom mandatu.
- Ovo je dan oslobođenja nakon pet mjeseci terora - utisak je Maje Gojković, predsjednice Vlade Vojvodine.
P R ij E tnj E
Organizacija Vučićevog skupa pratila je ono što rade studenti i građani već pet mjeseci – masovno okupljanje iz cijele zemlje na jednom mjestu. Razlika je u tome što su na Vučićev skup ljudi dolazili organizovano iz cijele Srbije i pod prijetnjom otkazom da je odlazak u Beograd obave-
zan za one koji rade u javnim preduzećima – što je pokazano brojnim snimcima sastanaka iz tih preduzeća na društvenim mrežama. Prijetnje zaposlenima su išle do te mjere da su ih legitimisali prilikom ulaska u autobus na skup. Kopirane su akcije studenata u blokadi – na njihov povik „pumpaj“ odštampan je bedž „ispumpavanje“. Pristalice iz Srbije i regiona su organizovano dovezli desetine autobusa i parkirali se kod zgrade Palate Srbija (nekadašnjeg SIV-a) odatle su na skup išli pješke sa zastavama Srbije i porukama: „Vučić brani Srbiju“. U majicama sa printom „Ja sam ćaci“ grupe ljudi kretale su se ka tri bine instalirane u centru grada kod Pionirskog parka „Ćacilenda“. U njemu su smješteni „studenti koji žele da uče“ okruženi traktorima i policijskim i civilnim obezbjeđenjem. Za podizanje atmosfere prisutnih zadužen je bio pjevač Bajo Mali Knindža, zbog čijeg ratnog i nacionalističkog repertoara članovi stranke Rasima Ljića iz Novog Pazara, nijesu došli na skup iako su Vučićevi koalicioni partneri na lokalnom nivou.
Violeta CVEJiĆ
Slikarka i specijalizantkinja art terapije Marija Džoganović za Pobjedu o obliku terapije koji primjenjuje likovni
PODGORICA - Art terapija predstavlja moćan alat za introspekciju i emocionalno oslobađanje. Bez obzira da li se radi o drama-terapiji, muziko-terapiji i terapiji pokretom i plesom, ovaj oblik terapije nudi ljudima način da dublje razumiju sebe, suoče se sa psihološkim problemima i pronađu unutrašnju snagu.
Ali, art terapija se ne bavi samo negativnim dimenzijama psiholoških poteškoća, već i otkrivanjem potencijala, kreativnih resursa, razvojem pozitivnih osobina koje pomažu u suočavanju sa problemima. Nedavno je u okviru šestog izdanja ,,Psihomaratona“, u organizaciji OkTA Centra za psihološko savjetovanje, održana art terapija glinom ,,Oblikovanje vrlina“ koju je vodila magistarka slikarstva i specijalizantkinja art terapije Marija D žoganović , dekanica Fakulteta vizuelnih umjetnosti. Osobe koje prolaze kroz art terapiju ne moraju biti umjetnici ili imati prethodno iskustvo u umjetnosti da bi imale pozitivan učinak. Ključni dio procesa je sam čin stvaranja, a ne konačni rezultat.
– Na radionici smo radili na vrlinama, a to je bila i tema ovogodišnjeg ,,Psihomaratona“. Učesnici su imali priliku da razmisle koje su njihove vrline i da ih predstave kroz rad sa glinom. Zanimljiva stvar dogodila se u drugom dijelu radionice kada su učesnici kreirali svoju vrlinu. Postavili smo ih na papir, s time što niko od učesnika nije znao ko je koju vrlinu predstavio kroz skulptorsko djelo. Tada se formirala dinamika grupe - jedna grupa je htjela da pomjera radove, da nešto mijenja, da djelove drugih radova postavi na svoje, dok druga grupa nije htjela bilo šta da mijenja. Na taj način smo vježbali i granice - jer je svako mogao da kaže da li njegov rad može da se dodiruje i pomjera – pojasnila je Džoganović.
Upravo je ova radionica bila povod da Džoganović našim čitaocima pojasni šta je zapravo art terapija, koje su njene prednosti, te kako se procjenjuje uspjeh učesnika art terapije i da li je više proces stvaranja umjetnosti ili krajnji rezultat ono što pomaže ljudima.
KREATIVNOST
No, krenimo od početka - kako je Džoganović ušla u svijet art terapije? Naša sagovornica radi na Fakultetu vizuelnih umjetnosti već 18 godina.
Mladi su nakon pandemije korona virusa postali otuđeni, manje komuniciraju, sve je češća anksioznost, depresija i napadi panike. Upravo zato želim da u studentsku populaciju uvedem art terapiju kako ne bi došli u situaciju da traže pomoć onda kada im je ona prijeko potrebna. Treba reagovati čim neka nelagoda postoji – istakla je Džoganović
Obrazovala se kao slikarka na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Projekat ,,Umjetnost kao terapija“, koji je prije nekoliko godina pokrenuo FVU u saradnji sa SBP „Dobrota“, za nju je bio od presudnog značaja. Ideja je nastala kada je Specijalna bolnica za psihijatriju ,,Dobrota“ kontaktirala FVU u želji da im doniraju radove studenata kako bi oplemenili prostorije bolnice. Džoganović je predložila da im oslikaju murale. – Dok smo koleginica Katarina Laković i ja slikale murale počele smo da radimo i radionice sa medicinskim osobljem bolnice kako bi osnažili kreativni potencijal radno-okupacione terapije. Iz te saradnje je proizašla ,,Umjetnost kao terapija“. Rad sa pacijentkinjama na ,,Sedmici“ bio je u saradnji sa psihijatricom koja je tada radila na tom akutnom odjeljenju - Jelenom Milonjić. Katarina i ja smo umjetnice i radimo u nastavi sa studentima. To iskustvo koje imam kao profesorica pokušala sam da prenesem na rad sa njima. Međutim, ovdje su zahtjevi drugačiji jer pacijentkinje treba da zainteresujete da probaju da se izraze kroz nešto kreativno, da ispolje neke stvari o kojima ne žele da govore, kriju ih, stide se… - kazala je Džoganović. Nakon tog iskustva odlučila je da se edukuje u oblasti art terapije. Uskoro će biti prvi di-
plomirani art terapeut u Crnoj Gori. – Smatrala sam da mi znanja iz psihologije i medicine mogu poslužiti u poslu kojim sam odlučila da se bavim. Obrazovanje za art terapeuta na našim prostorima ne postoji nigdje bez u Hrvatskoj - na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku koja već osam godina sprovodi post-master specijalistički studij za kreativnu terapiju u saradnji sa Medicinskim fakultetom.
Uključila sam se na studije prije dvije godine i sada sam apsolvent. Prijavila sam završ-
ni specijalistički rad i odradila minimum od 360 sati prakse –istakla je Džoganović. Naglašava da art terapija u Crnoj Gori nije prepoznata kao profesija.
– U Hrvatskoj su se za to izborili skorije, oni imaju kreativnog terapeuta kao profesiju koja pozdrazumijeva četiri modaliteta - art terapiju, drama-terapiju, muziko-terapiju i terapiju pokretom i plesom –istakla je Džoganović.
Kako stvari sada stoje, art terapija je na samom početku razvoja u Crnoj Gori.
– U studentskoj populaciji ima
mnogo problema, mentalno zdravlje je prilično zapostavljeno. Mladi su nakon pandemije korona virusa postali otuđeni, manje komuniciraju, sve je češća anksioznost, depresija i napadi panike. Upravo zato želim da u studentsku populaciju uvedem art terapiju kako ne bi došli u situaciju da traže pomoć onda kada im je ona prijeko potrebna. Treba reagovati čim neka nelagoda postoji. Važno je istaći da možemo ostvariti saradnju sa drugim psihoterapeutima i psihijatrima. Živimo u društvu gdje se stvari ne dijele, ne
priča se, ne plače se, ne grli se, sve je sramota. Postoji velika stigma – istakla je Džoganović. OSLOBAĐANJE
Art terapija se koristi širom svijeta u različitim kontekstima. Na primjer, u Izraelu art terapija je dio rehabilitacije za osobe koje su preživjele terorističke napade i rat. U SAD postoji sve veći broj organizacija koje koriste art terapiju u radu sa djecom iz traumatičnih sredina. U Južnoj Africi art terapija je dio programa za mentalno zdravlje kod osoba koje su preživjele aparthejd i koje se bore sa nasljeđem trauma izazvanih segregacijom... Osnova art terapije je umjetnički proces: sa jedne strane je terapeut, a sa druge klijent. Između njih je umjetnički produkt koji ne mora da bude umjetničko djelo, njegova estetika se ne komentariše. – Taj produkt je rezultat umjetničkog procesa kroz koji može da se dođe do nekih dubljih podsvjesnih sadržaja, do nekih stvari koje smo možda namjerno zaboravili, gurnuli pod tepih i ne želimo njima da se bavimo. One kroz umjetnički proces isplivaju na površinu. Kada jednom isplivaju i kad ih vidimo, onda o njima možemo da govorimo - istakla je Džoganović. A da li umjetnost može da izrazi stvari koje riječi ne mogu? Džoganović smatra da kroz umjetnički proces može da se
dođe do stvari koje ne moraju da se verbalizuju.
– Trauma je zapisana u neverbalnom dijelu mozga i upravo zbog toga art terapija jako dobro pomaže – kazala je Džoganović.
Našoj sagovornici često postavljaju pitanje ko sve može da dođe na art terapiju. – Art terapija je namijenjena svima. Osobe koje prolaze kroz art terapiju ne moraju biti umjetnici ili imati prethodno iskustvo u umjetnosti da bi imale pozitivan učinak. Ljudi znaju da mi kažu da ne znaju dobro da crtaju ili slikaju, ali kada uđu u proces rada budu jako zadovoljni rezultatom i osvješćivanjem tog procesa na tjelesnom nivou. U umjetnosti se uvijek koristimo našim čulima. Kroz osjećaje u tijelu dolazimo do emotivnog sadržaja, a kroz njega do kognitivnig. Tako da se ti aspekti kroz terapiju povezuju – istakla je Džoganović.
Dok ste u umjetničkom procesu tokom art terapije, vi ste ,,sada i ovdje“.
– Prisutnost je apsolutno zagarantovana. Mi smo najčešće u planovima koje imamo za dan, za nedjelju, za mjesec ili smo u nekim problemima koji su stari više godina. A ,,sada i ovdje“ smo rijetko - naglašava ona. Art terapeut ne interpretira umjetničko djelo koje nastaje
Učesnica na radionici Gabrijela Arapović za Pobjedu je kazala da joj je ,,Oblikovanje vrlina“ bila jedna od najupečatljivijih radionica na ,,Psihomaratonu“.
na terapiji, već čeka da to uradi sam klijent.
– Dok radi na radu i dok proces traje, ne razgovaramo. Na kraju procesa, kada je produkt završen, klijent pravi refleksiju. Cilj terapije je da budete u senzornom, emotivnom, a da tek poslije verbalizujemo. Klijent na samom početku art terapije može da postavi sam sebi terapeutski cilj. Recimo, neko može da dođe i kaže: ,,Volio bih da radim na poboljšanju odnosa sa ljudima, volio bih da sam više otvoren“. Takođe, može da kaže: ,,Otkrio sam da imam traumu iz djetinjstva koju nikad nijesam preradio, želim da radim na njoj“. Onda ja kao terapeut tačno znam na čemu treba da radimo. Ako klijent dođe na terapiju i nema jasan cilj, onda radimo bodi sken - šta čovjek osjeća u tijelu. Kada vi na siluetu ljudske figure postavite šta osjećate u tijelu, ja tačno znam šta vas muči. Ne morate da verbalizujete šta je vaš problem, mi taj problem vidimo, adresiramo ga i na njemu radimo – istakla je Džoganović. Ona naglašava da ima puno ljudi koji ne žele da govore o onome što ih muči iz brojnih razloga - zbog osjećaja straha, krivice, srama… - Preko art terapije mogu da komuniciraju likovnim jezikom. Puno je ljudi koji ne žele da se suoče sa svojim problemima i koji čak i kada se sa njima suoče budu iznenađeni. Ne mogu više da negiraju da to postoji, zato što je to izašlo, vidjeli smo. Onda malo po malo radimo na tome da integrišemo prošla iskustva u smislu posttraumatskog rasta, za razliku od posttraumatskog stresa, jer nas događaji iz prošlosti mogu onemogućavati u sadašnjem funkcionisanju. Bilo je situacija kada mi kažu: ,,Ja ne znam da je moja odgovornost ovako velika“. Shvate da imaju toliko veliki osjećaj odgovornosti da se stalno osjećaju krivim. Odgovornost je vrlina. Lijepo je biti odgovoran, ali ako ona preuzme vlast, ako postane unutrašnji kritičar, to nije dobro. Mi kroz crtež možemo da identifikujemo kolika je ta odgovornost - da li je ona nešto što nas podstiče na rast ili u nama izaziva osjećaj krivice – istakla je Džoganović.
CILJEVI
Mnogi će se pitati na koji način art terapija može pomoći. Džoganović ističe da može pomoći na razvoju samopouzdanja, ali i otkrivanju talenata. - Dok čovjek ne zna šta su njegovi talenti i snage, dok ih ne doživljava na pravi način, on na njima ne može da radi i ra-
– Dala mi je slobodu da ono što je u mojoj glavi i što mi je u tim trenucima bilo potrebno, prenesem na glinu. To me čak i iznenadilo jer sam vidjela koliko je ljudima to prijalo, koliko su se uživili i koliko su dozvolili sebi da budu kreativni. Tišina mi je prijala jer mi je fokus na sebe i na moje razmišljanje o vrlini i o tome kako ću je predstaviti bio mnogo bolji.
A najdraži dio mi je bio dio interakcije gdje smo imali slobodu da se međusobno povezujemo, pitamo, razmjenjujemo razmišljanja i upoznajemo se – rekla je Arapović.
Ivana Perović je za Pobjedu istakla da je radionica prostor za hrabre, ali i za one nježne; za ekstrovertne, kao i za tihe posmatrače; za umjetnike, ali i za one koji prvi put dodiruju glinu.
– Individualni rad se prirodno pretače u zajedničku skulpturu, iz koje svako ponese svoje lično iskustvo i uvid. Marija vodi proces s preciznošću i pažnjomnježno, a sigurno, poštujući ritam i potrebe svakog učesnika. Radujem se prvoj sljedećoj prilici da opet budem dio ove priče - kazala je Perović.
zvija samopouzdanje. Jedna od glavnih funkcija art terapije može da bude rad na samopouzdanju, komunikacijskim vještinama i poboljšanju odnosa sa drugima - istakla je Džoganović.
Među važnim ciljevima art terapije su i osnaživanje, vraćanje vrlinama i prihvatanje mana. Osnaživanje i osvješćenje dobrih i loših strana i njihova integracija su i te kako važni. - Niko od nas nije savršena osoba i ne treba da bude. Svi imamo svijetlu i tamnu stranu. Da bi došlo do individualizacije moramo da prihvatimo mane. Mane treba osvijestiti i vidjeti da li na njima može da se radi. Postoje ljudi koji misle da imaju samo vrline, ali dok ne osvijeste svoje mane ne mogu biti cjelovita ličnost. Cilj je da budete dovoljno dobri, ne da budete savršeni. Jer, ako neko teži perfekcionizmu iza toga se uvijek nešto skriva. Osoba koja želi da bude perfektna stidi se svoje greške. Treba raditi na tome da imamo pravo na grešku – rekla je ona. Naglašava da art terapija podrazumijeva veći broj seansi. - Ne postoji čarobni štapić, ne postoji čarobni terapeut. Osoba sama mora poželjeti da radi na svojim problemima ili izazovima da bi terapija bila uspješna - istakla je Džoganović. A. ĐOROJEVIĆ
Knjiga ,,Svjetska književna republika“ Paskale Kazanova promovisana u ,,Karveru“
Ubrzo je ova knjiga postala klasik. Dala je vjetar u leđa studijama književnosti uopšte, pogotovo u domenu komparativne književnosti. Njen odjek je otišao i dalje od književnosti – rekla je Sapiro
PODGORICA – Knjiga ,,Svjetska književna republika“ u izdanju hrvatskog ,,Meander Media“, autorke Paskale Kazanova, predstavljena je u knjižari ,,Karver“, u sklopu dvodnevnog programa kojim ,,Karver“ obilježava jubilarne dvije decenije postojanja.
O knjizi su govorili Žizel Sapiro, profesorica na Visokoj školi društvenih nauka (EHESS) i direktorica za istraživanja francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), Branko Čegec, urednik izdavačke kuće ,,Meander Media“, koja je izdala knjigu, i prevoditeljka Vanda Mikišić. Moderatorka je bila dr Jasna Tatar-Anđelić, a prevodio je dr Miloš Avramović Sapiro je kazala da je knjiga ,,Svjetska književna republika“ zasnovana na doktorskoj tezi koju je Kazanova odbranila 1997. godine, pod mentorstvom Pjera Burdjea, te da je knjiga nakon engleskog prevoda vrlo brzo postigla međunarodni uspjeh.
– Ubrzo je ova knjiga postala klasik. Dala je vjetar u leđa studijama književnosti uopšte, pogotovo u domenu komparativne književnosti. Njen odjek je otišao i dalje od književnosti – u sociologiju, istoriju i intelektulne krugove. Nakon što je
Kazanova preminula, Orhan Pamuk je izjavio: ,,Kazanovina ‘Svjetska književna republika’ je jedinstvena knjiga“ – rekla je Sapiro. Čegec je govorio o izazovima u izdavaštvu, pogotovo kada su u pitanju nebeletristička djela kakvo je ovo, te istakao da je prevođenje ove knjige predložila upravo Mikišić, koja je kazala da je ovo ,,knjiga koja širi vidike i kontekstualizuje književnost“.
– Daje nam do znanja da književnost nije samo razgovor o knjizi, analiza diskursa i prevođenje teksta... Da nije dovoljno poznavati jezik da bi se prevodilo, nego da se treba znati što se zaista zbiva i kako knjiga cirkuliše kada se prevede, koja je odgovornost prevodioca, zašto će prevesti jednu
knjigu a ne drugu... – istakla je Mikišić, dodajući da knjiga govori i o književnom kapitalu, odnosima nejednakosti, te koliko je važna politika i jezik na kojem se piše. Upravo je Mikišić, zajedno sa Tatar-Anđelić, vodila radionicu kojom je, 11. aprila od 9 do 14 sati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost otvoren program povodom dvije decenije ,,Karvera“. Nakon ove promocije, u 20 sati, u ,,Karveru“ je nastavljen razgovor o ovoj zanimljivoj knjizi u kojoj se Kazanova dotakla i književnih opusa jugoslovenskih velikana Danila Kiša i Miroslava Krleže. O ,,Svjetskoj književnoj republici“ govorio je pisac i saradnik u nastavi na FCJK mr Vasko Raičević An. R.
Ambasadorka Češke Janina Hrebičkova posjetila nacionalni teatar Brojne mogućnosti saradnje CNP-a sa češkim pozorištima
PODGORICA - Saradnja nacionalnog teatra i čeških pozorišnih institucija i umjetnika, u cilju jačanja međusobnih odnosa, može biti brojna na mnogim poljima - konstatovano je na sastanku direktora Crnogorskog narodnog pozorišta Ilije Subotića i Janine
Hrebičkove, ambasadorke Republike Češke u Crnoj Gori, koja je boravila u radnoj posjeti CNP-u.
Prema riječima Subotića, posjeta ambasadorke Hrebičkove predstavlja značajan doprinos jačanju pozorišnih veza i potvrdu važnosti koju međuna-
rodna saradnja ima u savremenom kulturnom stvaralaštvu. – Kao matična teatarska institucija u državi posvećeni smo očuvanju crnogorskih kulturnih i umjetničkih vrijednosti i usmjereni ka afirmaciji evropskih kulturnih principa i umjetničkih standarda. Pritom, potencijali za saradnju sa češkim pozorištima i umjetnicima su brojni i biće predmet daljih razgovora u cilju razvoja odnosa u ovoj oblasti – istakao je Subotić. Hrebičkova je zahvalila direktoru Subotiću na prijemu i istakla važnost institucija poput Crnogorskog narodnog pozorišta po kulturnu, obrazovnu i umjetničku diplomatiju.
– Radujemo se saradnji sa Crnogorskim narodnim pozorištem i s obzirom na podršku javnoj diplomatiji – istakla je Hrebičkova. R. K.
O nekim pojavama u crnogorskoj vojsci u ratovima s početka 20. vijeka (I)
O crnogorskoj vojsci u istoriografiji je pisano mnogo, a nerijetko i nekritički. Istoričari pretežno crnogorsku vojsku opisuju kao hrabru, dok pojedinci Crnogorce tretiraju kao ratničku naciju, talentovane i dobre vojnike koji u ratu i miru žive vojničkim načinom života i koji su, nadasve, u svakom trenutku spremni da svoje živote stave na raspolaganje otadžbini. Ovakav način promišljanja o prošlosti kolokvijalno se naziva guslarski, a jedan od najznačajnijih savremenih predstavnika guslarskog poimanja Crnogoraca kao ratnika i crnogorske vojne prošlosti je izvjesni vojni istoričar mlađe generacije koji tvrdi: ,,Crnogorac je moderni Spartanac, ne zna za strah, po rođenju je junak. Crnogorac se ne osvrće na brojno stanje neprijatelja... Crnogorac je prirodni borac koji svojom hrabrošću i prirodnom darovitošću nadoknađuje nedostatak obrazovanog oficirskog kora... Crnogorski vojnik čitav život živi kao vojnik, u uniformi i s oružjem za pojasom.“
Sve da hrabrost može biti kolektivna osobina, da za Crnogorce nije postajao drugi način života, osim vojnički, kao i da su svi Crnogorci uistinu bili neustrašivi ratnici i ,,junaci od rođenja“, ovakav način portretisanja Crnogoraca i crnogorske vojske ne samo što vrijeđa inteligenciju, što je neozbiljan, romantičarski, komičan i nekritički, već ga najčešće ne mogu potvrditi istorijski izvori. Posebno kada je riječ o crnogorskoj vojsci u ratovima s početka 20. vijeka, o kojoj u arhivalijama i svjedočenjima savremenika postoje brojni i dragocjeni podaci koji sa nenaučnim predstavama o crnogorskoj vojsci nemaju mnogo dodirnih tačaka. Naprotiv, većina izvora ukazuje da je karakter crnogorske vojske bio vrlo specifičan i slojevit, kao i da su u crnogorskoj vojsci bile prisutne brojne pojave o kojima je u crnogorskoj istoriografiji malo pisano. Zato ovim esejom želimo da ukažemo na neke od tih pojava i podstaknemo istoričare na dalja istraživanja crnogorske vojne prošlosti.
BORBENI MORAL
Crnogorci se uglavnom ponose ratnom istorijom, podvizima crnogorske vojske i cijene hrabrost, iako, prema mišljenju izvjesnih inostranih vojnih stručnjaka, nijesu mnogo talentovani za vođenje ratnih operacija. Od brojnih osobina koje treba da odlikuju dobre vojnike, Crnogorci su kroz isto-
Umjesto da kombinuju znanje i brzinu, naši su spojili i ukrstili starost i sporost sa neznanjem i nehajem, pa su tu spregu nazvali junaštvomkazao je Mihailo Lalić
riju uglavnom bili prepoznatljivi po ratnim varkama, izdržljivosti i borbenom moralu. Ali ne i po disciplini, poštovanju starješina, izvršavanju naredbi, redu, higijeni i brojnim drugim osobinama, prema kojima su Crnogorci katkad više nalikovali neregularnim jedinicama nego vojsci.
Organizovana na plemensko-bratstveničkoj osnovi, sa nižim i uglavnom sposobnim oficirskim kadrom koji je vojna znanja sticao u crnogorskim vojnim školama i tečajevima, i višim starješinskim kadrom koji su, uz određene izuzetke, prema nekim podacima, činile pretežno nepismene osobe, materijalno-tehnički slabo opremljena, sa prilično nedisciplinovanim vojnim obveznicima, deficitarnim podoficirskim kadrom i katastrofalnim pozadinskim službama, crnogorska vojska je u ratovima od 1912. do 1916. godine ličila na sve samo ne na modernu vojsku. To potvrđuje i jedan britanski novinar, koji je, posmatrajući crnogorsku vojsku na prostoru sjeverne Albanije za vrijeme Prvog balkanskog rata, kazao ,,da je dronjava“ i da je ,,izgledala malo bolje od rezervista“. S druge strane, za srpsku vojsku kazao je da su ,,izgledali kao ‘prava vojska’“.
BEZ DISCIPLINE
Imajući u vidu karakter crnogorske vojske, jedan od najvećih problema u ratovima koje je vodila početkom 20. vijeka bila je disciplina, koja je kod nemalog broja crnogorskih vojnika uistinu bila poražavajuća. Zbog toga su u kolektivnom sjećanju žitelja raznih krajeva u kojima je operisala crnogorska vojska početkom 20. vijeka – od sjeverne Albanije do Bosne, crno-
gorski vojnici ostali uglavnom po zlu upamćeni kao pljačkaši i nasilnici. Sa izuzetkom pravoslavnog stanovništva koje je živjelo uz granicu sa Crnom Gorom, ostala populacija koju su crnogorski vojnici ,,oslobađali“ u ratovima s početka 20. vijeka, sa nostalgijom se prisjećala najtežih dana osmanske i austrougarske vlasti. Jer je uglavnom svuda gdje je operisala, crnogorska vojska ostavljala iza sebe pustoš. Štoviše, na prostoru sjeverne Albanije, Crnogorci su napravili ako ne veću, zasigurno ni mnogo manju pustoš nego što su to ranije učinile osmanske kaznene ekspedicije, vršeći paljevine, krađe, pljačke, rušenja i brojna druga nepočinstva. A kada nijesu bili u mogućnosti da kradu i pljačkaju druge, crnogorski vojnici, zaduženi da održavaju poredak u Tuzima, sa starješinama su krali svoju intendanturu i krčmili državnu imovinu, tvrdio je u izvještaju upućenom Vrhovnoj komandi s jeseni 1912. godine ministar unutrašnjih djela Jovan Plamenac. Ako bi im neko od intendanata uputio ,,i najmanju primjedbu“ zbog neprimjerenog ponašanja, crnogorski vojnici su ih udarali kundacima u leđa, dok su u razgovoru sa savjesnijim oficirima koji su pokušavali da ih urazume i osujete u toj namjeri, crnogorski vojnici pokazivali ,,nedisciplinovan ton i ponašanje“. Pored dijela Crnogoraca, prema nekim tvrdnjama, prilično motivisani da pljačkaju i kradu bili su i izvjesni Albanci sa prostora sjeverne Albanije koji su se u Prvom balkanskom ratu borili sa Crnogorcima protiv Osmanskog carstva. Iako su Crnogorci polagali velike nade u njihovu pomoć, izvjesni izvori govore da se crnogorska vojna vlast to-
bože brzo razoračarala u njih, jer su se navodno Albanci bavili ,,samo pljačkom“, kao i da ,,vuku podjednako kako od Turaka tako i od Crnogoraca...“ Iako je kralj Nikola u jesen 1912. godine uputio proglas Crnogorcima da pomognu ,,viteškoj Malesiji, koja se evo dvije godine lavski bori za svoja prava, slobodu i sjedinjenje s Crnom Gorom“, ponašanje nemalog broja crnogorskih vojnika na prostoru sjeverne Albanije brzo je uvjerio značajan broj Albanaca rimokatoličke vjeroispovijesti da je ideja o ujedinjenju sa Crnom Gorom velika greška, kao i da je sloboda koju joj donose crnogorski vojnici gora od ropstva. To u dopisu od 19. februara 1913. godine (stari kalendar) ističe i šef štaba Vrhovne komande crnogorske vojske Janko Vukotić, koji tvrdi da se veliki broj crnogorskih vojnika na prostoru sjeverne Albanije ponaša poput najgorih pljačkaša: ,,Naša vojska sa ove i protivne strane Drina opljačkala je i upravo opustošila sva arbanaška sela – tako da su Malisori ostali upravo bez nigdje ništa –a što je najgore izgubili su nadu i svaku volju koju su na spram
Gospodara i naše domovine imali – jer ih naši vojnici, a tako i pojedini komandanti jedinica i odreda mršikaju i gone.“ Ali ne zato što su po nacionalnosti bili Albanci, već što su protestvovali zbog pustošenja nemalog broja crnogorskih vojnika, koji, istini za volju, kada su pljačke u pitanju nijesu podvajali stanovništvo po nacionalnom i vjerskom kriterijumu. Naprotiv, arhivska građa svjedoči da su prema svima uglavnom bili podjednako surovi i nemilosrdni. Tako, jedan kapetan izvještava nadležne da se na području Foče 1914. godine nemali broj crnogorskih vojnika odao pljačkanju, kao i da se nemilosrdno odnose prema mjesnom stanovništvu i njihovoj imovini: ,,Bez razlike, srpsko ili tursko, prifatno ili državno, razvaljuju, cijepaju, ono što mogu nose, a ono što ne mogu gaze nogama i razbacuju po ulicama jagme srpske žene starice, a đeca koja su ostala u varoši da čuvaju ono malo imovine plaču i kukaju, tuku se u prsi, braneći od pljačkanja svoju krvavu sopstvenu imovinu, a vojnici ih nemilosno biju –tuku kundacima, ćeraju, noseći sve ono što se može ponijet.“
Posebno su na području Foče s jeseni 1914. godine bili nedisciplinovani vojnici iz plemena Kuči, kojima, sa vojnicima iz drugih krajeva Crne Gore, malobrojna crnogorska žandarmerija praktično ništa nije mogla. Štoviše, rizikovala je svoje živote da očuva poredak u tim krajevima suprostavljajući se nasilničkoj ćudi značajnog dijela crnogorskih vojnika, koji ,,odmah hoće da se biju i skoče na jednog žandarma po 20 naoružanih vojnika“. No, za razliku od Foče, gdje je postojala kakva-takva vlast, na ruralnom terenu ovog kraja je teško bilo sačuvati poredak i spasiti mjesno stanovništvo od izgreda crnogorskih vojnika koji ,,po selima čuda čine“.
Razočaran ponašanjem nemalog broja svojih vojnika, u naredbi upućenoj crnogorskoj vojsci s jeseni 1914. godine, kralj Nikola je sa žaljenjem isticao da ,,poslije nemilih pojava“ ne može poslati ,,očinski blagoslov“ crnogorskoj vojsci: ,,Ne mogu, zato jer mi tuga i žalost paraju moje srce kad vidim da među vama ima jedan, i ako mali, dio neposlušnih i samovoljnih ljudi, koji svojim postupcima hoće da mi ubiju ugled sve moje, odvazda hrabe i dobre vojske.“ Zato je bio primoran da ih upozori da prekinu sa tom praksom, jer će u suprotnom izgrednike kažnjavati ,,kao rušitelje dobrog reda“ i ,,izdajnike zemlje“. Iako je crnogorski suveren pojave pljački i izgreda, koji su očigledno uzeli maha, eufemistički pripisao malom dijelu ,,neposlušnih i samovoljnih ljudi“, da su ove pojave usitinu bile marginalne, kao što je tvrdio kralj Nikola, teško da bi zbog toga naredba crnogorskog suverena bila upućena svim jedinicama crnogorske vojske. A zasigurno i da kraljev najmlađi sin, komandant Lovćenskog odreda, princ Petar Petrović Njegoš ne bi morao da podsjeća područne organe da Crnogorci na primorje dolaze kao ,,oslobodioci, a ne kao ugnjetači, pljačkaši
i razbojnici“. Ovi podaci govore da ove pojave nijesu bile marginalne već, sve su prilike, masovne i zabrinjavajuće.
ŽALBE
To potvrđuje i načelnik crnogorske Vrhovne komande Božidar Janković koji se, prema nekim podacima, žalio da crnogorski vojnici u Bosni 1914. godine nijesu imali posebnu želju da se bore sa Austrougarima i zauzimaju položaje, već samo da pljačkaju, što treba razumjeti jer u kolektivnoj svijesti Crnogoraca Austrougari, za razliku od Osmanlija, nijesu bili upamćeni kao krvni neprijatelji. Naprotiv, značajan dio crnogorskih vojnika zasigurno do Prvog svjetskog rata nikada nije vidio žitelje Austrougarske, a budući da je dobar dio njih pljačku smatrao zasluženom nagradom za vojno pregnuće, na što im je vlast uglavnom ,,gledala kroz prste“, razumljivo je, ako je vjerovati nekim izvorima, što se načelnik crnogorske Vrhovne komande Božidar Janković nadao da će crnogorske vojnike ,,samo puka želja da opljačkaju Goražde natjerati da zauzmu i ovo mjesto...“ Uprkos tome što je crnogorska vojska unesrećila dobar dio žitelja na prostoru Bosne, crnogorska vlast na području prema Sarajevu vršila je agitaciju među tamošnjim stanovništvom da se ujedine sa Crnom Gorom, zanemarujući činjenicu da su žitelje tih krajeva ,,do kože opljačkali“ i oduzeli mu ,,znatan broj stoke i raznih stvari“. ,,Izgleda da im je to i bio razlog da ispred naših trupa uđu u Rogaticu i krstare po okolini“, tvrdi se u jednom dokumentu srpske provenijencije. Iako su, prema nekim izvorima, zbog brojčane nadmoći u pojedinim okršajima mogli da gone neprijatelja, nanesu mu gubitke, bez velikog napora zauzmu nove teritorije i zadobiju značajan ratni plijen, motivacija nemalog broja Crnogoraca da progoni neprijatelja u Bosni s jeseni 1914. godine završavala se onamo gdje je počinjala mogućnost za sticanje materijal-
nih dobara – kod ,,prvih ubijenih i ranjenih“ austrougarskih vojnika. Tako su, ako je vjerovati nekim izvorima, prilikom jednog napada u kome su crnogorske snage bile znatno nadmoćnije od austrougarskih, crnogorski vojnici čim su naišli na prve neprijateljske vojnike izbačene iz stroja odustali od gonjenja: ,,Tada su se svi vojnici raštrkali i ne obazirući se na povike oficira: ‘U lanac, u lanac!’, počeli da pljačkaju i žive i mrtve. Poštedjeli su život samo onih koji su govorili srpski ... Sve ostale ranjenike su Crnogorci ubijali udarcem kundaka u glavu, a zatim su pljačkali mrtvace, uzimajući im satove, novac, pa čak i odjeću“, tvrdio je jedan austrougarski ljekar, Srbin iz Bosne, kome su crnogorski vojnici velikodušno poštedjeli život, ali ne i imovinu, oduzevši mu sat i novac. Za razliku od srpskog kolege, prema tvrdnjama Milovana Đilasa, jedan ranjeni ljekar češke nacionalnosti koga su zarobili Crnogorci za vrijeme Prvog svjetskog rata, a koji je trebalo da se uputi na previjanje i liječenje, nije imao sreće da preživi. Ali ne zato što je rana bila smrtonosna, već što je imao kod sebe sat, zbog kojeg ga je ubio neko od Crnogoraca.
PLJAČKE
No, ako je pojmljivo to što je kod slabo opremljenih, loše snabdjevenih, nerijetko gladnih i nedisciplinovanih crnogorskih vojnika pljačka bila uobičajena pojava, teže je imati razumijevanja za to što je među oficirima, koji su kao vojna elita trebali da suzbijaju takve pojave, takođe bilo izgrednika. Štoviše, ruski vojni agent Nikolaj Potapov, koji je istina previše kritičan, katkad i neobjektivan prema Crnogorcima, tvrdi da su se prilikom nekih isljeđivanja crnogorski vojnici žalili na komandante da učestvuju u pljačkama, dok njima zabranjuju da to čine. Navodno u svim gradovima koje je zaposjela crnogorska vojska u Bosni radnje su bile obijene, a oficiri su prisvojili lakirane čizme i brojne druge stvari. U nečasne radnje u Bosni navodno je bio upleten i divizijar Mitar Martinović, tvrdi Nikolaj Potapov za svog intimusa, koji je tobože kod Kalinovika osujetio da vojnici kao ratni plijen pošalju jednog oficirskog konja crnogorskom kralju, ostaviviši ga za sebe. Ruski vojni agent takođe tvrdi da je navodno i Martinovićev kolega, major Andrija Raičević u okolini Foče prisvojio neke krave i sa odredom ih poveo do Nikšića. A kada je, prema nekim tvrdnjama, kralj Nikola saznao da je jedan od potčinjenih komandanata odbio da postupi po Raičevićevoj naredbi, kaznio je neposlušnog oficira i navodno mu ,,strgao epolete i grb sa kape i objavio da je ražalovan u čin običnog redova“. Ali crnogorski suveren nije tako postupio i prema majoru Raičeviću, kome je, tobože, neposlušni oficir na pitanje - gdje mu se nalazi bataljon, odgovorio pitanjem: ,,E, pa onda i ja tebe da upitam - gdje ti je brigada? Ali bolje je da te pitam - gdje su ti krave?“ •
Janusova lica novca
Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ
Osnivanjem Sistema federalne rezerve, Sjedinjene Države pridružile su se razvijenim državama koje su se zalagale za razboriti i konzervativni monetarni sistem. I zaista, u svim ovim državama mogla se u to vrijeme (1913) svaka novčana valuta konvertovati u zlato. Srebro je mahom služilo za izradu escajga. Sa Sistemom federalne rezerve, Amerikanci su dobili cijeli jedan instrumentarij za upravljanje monetarnom i kreditnom politikom, instrument monopoliziranja, štampanja i izdavanja papirnog novca, instrument za regulisanje režima bankarskih zajmova i depozita, koje stvaraju ti zajmovi, instrument koji bankama omogućava dobijanje zajmova u krajnjoj nuždi. Činilo se da poslije 2.500 godina učenja na uspjesima i greškama –pogotovo greškama, problem novca konačno je riješen. Činilo se.
Avgusta 2014. godine, kada su se članovi prvog vijeća Federalne rezerve okupili u uredu ministra finansija Mek Adoa da polože zakletvu, rijeka topova centralnih sila nagovijestila je Prvi svjetski rat. Ujedno je nagovijestila i kraj tadašnjeg monetarnog sistema koji se tek koji mjesec ranije činio savršenim.
Č lanovi tadašnjeg vijeća Federalne rezerve imali su važnijeg posla – vodili su žestoku borbu za uredske prostorije. Naime, njihov ugled bio je niži od ugleda članova Komisije za državne činovničke kadrove, ali i od članova Komisije za unutrašnju trgovinu. U jednom trenutku članovi Vijeća Federalne rezerve obratili su se za pomoć predsjedniku Vilsonu, ali su od njega dobili razočaravajući odgovor: ,,Što se mene tiče, možete se slobodno svrstati iza Vašingtonske vatrogasne brigade“. Sa druge strane Atlantika, u ratom zahvaćenoj Evropi, najmoćnije evropske države - Njemačka, Francuska, Austrougarska i Velika Britanije obustavile su plaćanja u zlatu. Njihove novčanice i depoziti više se nijesu mogli konvertovati u zlato. Drugim riječima, napušten je zlatni standard. Iako se rat nije vodio na teritoriji Sjedinjenih Država, a smatralo se da one i neće ući u rat, i ondje je predložena ista takva akcija. I o tome se vodila živa i oštra debata. Argumenti za napuštanje zlatnog standarda izgleda da su jasni, neoborivi. Punih 100 godina, Evropljani, a posebno Englezi, investira-
li su svoj kapital u Sjedinjene Države, pa se u trenutku kada je izbio rat u inostranstvu nalazio golemi portfelj američkih vrijednosnih papira – u vrijednosti od možda čak šest milijardi dolara. Ako bi se iole veći dio tih vrijednosnih papira konvertovao u novac, američke zlatne rezerve – praktično bi nestale. Zato su Amerikanci smatrali potrebnim da drže zlato koje posjeduju. Podstaknuti strahom od takve likvidacije američkih zlatnih rezervi, mnogi su poslovni ljudi ,,isporučili“ velike pakete vrijednosnih papira na Njujoršku berzu, prodajući ih ispod cijene. Dobijeni novac konvertovali su odmah u britanske funte ili zlato. Zato je kurs dolara u odnosu prema funti silno pao – sa do tada normalnog kursa 4,87 dolara: funta, na sedam dolara za jednu funtu. Dolari su se pak mogli mijenjati za zlato i to po starom kursu, zlato se moglo slati u London, kupovati za njega funte, koje su opet slate u Njujork i razmjenjivane za dolare po novom kursu. Dobit je bila zaista velika i sjajna. Tako se zlato u velikoj mjeri odlijevalo iz Sjedinjenih Država, da bi se njime kupovale funte. Premda, treba napomenuti da je strah od njemačkih brodova smanjio te pošiljke. Sa druge strane, visoki kurs funte prema dolaru uticao je da se zatvori Njujorška berza i tako onemogući isplata američkih vrij. papira koje su posjedovali stranci.
Njujorška ,,legalna“ berza bila je zatvorena, ali ubrzo je počela sa radom ,,ilegalna“ berza. Neki preduzimljivi preduzetnici počeli su izdavati redovne izvještaje o kretanju i stanju di-
onica. Ubrzo je postalo jasno da se te cijene znatno razlikuju od onih neposredno prije zatvaranja legalne berze –evropski investitori zaključili su da im se ipak ne isplati prodavati investicije locirane u zemlji van domašaja rata. Utoliko više što se nije nazirao kraj rata. I tako je zlato u Sjedinjenim Državama sve više priticalo, a sve manje oticalo. Krajem 1914. godine vrijednost zlata deponovanog u Sjedinjenim Državama iznosila je 1,5 milijardi dolara. Krajem 1917. godine narasla je na 2,7 milijardi dolara. Zlatna rijeka uništila je zlatni standard ne samo u zemlji odakle je dolazila, nego i u zemlju odakle se slivala. Dio zlata stizao je u Sjedinjene Države da bude deponovan (stavljen u sivo) ili investiran u američke vrijednosne papire. Ali glavni motiv koji je pokrenuo ovu silnu ,,zlatnu rijeku“ bio je potreba evropskih sila da kupuju američku robu – žitarice, provijent, sanitetski materijal, čelične ploče za brodove i prije svega municiju. Neke od tih isporuka plaćale su se tako što su se konfiskovali, a zatim u Sjedinjenim Državama za zlato prodavali američki vrijednosni papiri. Trošenje takvog novca nije iziskivalo da zlato putuje. Vojne narudžbine plaćale su se i zajmovima dobijenim od američkih privatnih investitora. Američke ratne pošiljke kupovale su se i neposredno plaćale zlatom. Dio tog zlata dolazio je iz Engleske banke, Francuske banke, Ruske carske banke, ali veći dio sačinjavalo je zlato koje je prije toga bilo u opticaju ili u posjedu privatnika. Kad bi taj zlatni novac pristigao na osnovu normalnih poslovnih
transakcija, u britanskim poslovnim bankama konvertovao se u papirni novac. Osim toga, njihove su vlade tražile od svojih sunarodnika da predaju državi svoje zlato i zamijene ga za papirni novac. Efekat je bio da su mnogi iznosili i na razne načine gledali da sačuvaju svoj zlatni novac. Posljedica povećanog transfera zlata iz Evrope u Ameriku bila je da je zlato u rezervama britanskih i francuskih banaka znatno smanjeno, pa se sad teško mogao konvertovati njihov papirni novac. Sa druge strane, bilo je mnogo više papirnog novca za konvertovanje od samog zlata. Otuda je budućnost zlatnog standarda bila jasno ucrtana. Povlačenje zlata iz opticaja i tezurisanje državne riznice imalo je još jedan ozbiljni učinak. Dok su do 1914. godine ljudi plaćali zlatnim novcem jednako nehajno kao srebrnim ili papirnim, sada su se trudili da zadrže ili tezaurišu svoj zlatni novac. Grehamov zakon još jednom je potvrdio svoju vitalnost. Takve su bile posljedice velikog oticanja zlata iz Evrope. Ali, razorne posljedice imala je ova ,,zlatna rijeka“ što je potekla iz Evrope po ,,američki zlatni standard“. Kao što je poznato, američke rezerve zlata gotovo su se udvostručile od kraja XIX vijeka do završetka Prvog svjetskog rata. Zlato se slalo bankovnim agentima Britanaca i Francuza u Sjedinjenim Državama. Oni su ga potom uplaćivali na tekuće račune njihovih liferanata, a onda je ili ostajao u trezorima banaka tih liferanata ili se slao na deponiranje lokalne, područne bake Federalne rezerve. Da su sada te privatne banke i banke Federalne rezerve upotrijebile svu tu količinu zlata kao rezervu za zajmove, mogle bi finansijski podržati doslovno fantastičnu ekspanziju zajmova, depozita i emisije banknota. Budući da bi ta ekspanzija bila neuporedivo, nesrazmjerno veća od svakog ostvarivog povećanja ponude robe i novca, neminovno bi nastupila i inflacija, što bi užasnulo pristalice Viljema Brajana. Centralni bankari Sjedinjenih Država, ali isto tako i komercijalni bankari, ipak su dopustili da se rezerve akumuliraju iznad maksimuma predviđenog zakonom, ali ekspanziju zajmova nijesu ograničile rezerve. Ograničile su ih potrebe i zahtjevi zajmoprimalaca i odluke komercijalnih bankara i šefova banaka Federalne rezerve o tome koliko se smije razborito pozajmljivati.
SUPERFINALE SVJETSKOG KUPA U VATERPOLU:
Crna Gora lako s Njemačkom u Podgorici
Crnogorski vaterpolisti
morali su brzo da prebole poraz od Hrvatske u dramatičnoj završnici četvrtfinala Svjetskog kupa jer ih je za manje od 24 sata čekao duel s Njemačkom – uspjeli su u tome i upisali rutinsku pobjedu u razigravanju od petog do osmog mjesta.
,,Ajkule“ su slavile 19:15 i danas će od 16.10 sati za petu poziciju u Superfinalu igrati s Holandijom, koja je savladala Japan s 20:15.
Njemci su samo do finiša prve četvrtine parirali ekipi Dejana Savića, koja je nakon vođstva gostiju od 1:0 i 2:1 dominirala i uvećavala razliku. Nakon prve četvrtine bilo je 3:5, da bi Đuro Radović i Dimitrije Obradović donijeli ,,plus 4“ – 3:7. Ganzen je prekinuo seriju Crne Gore, ali je uslijedila još jedna od 3:0. Na poluvremenu je bilo 7:13, uoči posljednjih osam minuta 11:16, a krajem trećeg perioda počeo je pad u igri ,,ajkula“, vjerovatno i kao posljedica opuštanja, pa je Njemačka u završnoj četvrtini uspjela da ublaži poraz na četiri razlike. - Svaki poraz donosi stanje šoka, a imali smo samo jednu noć za oporavak nakon duela s Hrvatskom, prije svega u psihološkom dijelu. Taj meč je imao uticaj na ovaj, ali možemo biti zadovoljni sa prve dvije četvrtine, dok je u trećoj i četvrtoj nastao totalni kolaps, naročito u odbrani. Primili smo veliki broj golova, a ja želim da stalno pokazujem da vaterpolo s novim pravilima može da se igra dobrom odbranom, u nekom vidu ,,starog“ vaterpola –rekao je selektor Dejan Savić. Crna Gora je u petak osigurala plasman na Svjetsko prvenstvo koje će ovog ljeta biti održano u Singapuru.
- Ovaj turnir nam je veoma bitan zbog stvaranja tima i cjelokupne atmosfere u ekipi. Ispunili smo cilj plasmanom na Svjetsko prvenstvo i možemo
da budemo smireni pred meč s Holandijom i probamo određene taktičke varijante, koje smo izostavili u prethodna dva meča – dodao je Savić. StrahinjaGojković izabran je za igrača utakmice. - Poraz od Hrvatske je psihološki uticao na nas, ali nije nas toliko poljuljao jer smo se pripremili na pravi način i ušli u meč kako smo željeli. Bilo je i uspona i padova, ali nijesmo dali Njemcima da nam se primaknu – kazao je najmlađi član ,,ajkula“. FilipGardašević i Nikola Moskov sa po tri gola bili su najefikasniji u našem timu. - Nije bilo lako psihološki se oporaviti od poraza protiv Hrvatske i drago mi je što smo imali ovakav pristup, kojim smo od početka kontrolisali meč i završili kako smo željeli. Bitno nam je da imamo što više mečeva jer ovo je nova ekipa i svakom utakmicom
15
Strahinja Gojković izabran za igrača utakmice
Bazen ,,Morača“ u Podgorici Gledalaca: 350
Teodora Čavić, primač servisa Luke Bar. Baranke su seriju mogle da riješe i u Podgorici, jer su vodile 2:0 u setovima, 13:9 u trećem u kojem su imale i tri meč-lopte, ali ih nijesu iskoristile, pa je Budućnost nakon velikog preokreta izborila majstoricu. - U nedjelju nas očekuje izuzetno važna i zahtjevna utakmica. Plasman u finale bi za nas bio veliki uspjeh. Sigurno je da će meč biti veoma težak i da moramo biti maksimalno fokusirane. Cijela ekipa je motivisana da pruži maksimum i nadam se da ćemo uspjeti da izborimo finale - kazala je Mileva Magdelinić, kapitenka Budućnosti. S. J. Majstorica polu nala plej-ofa za
PODGORICA - Odbojkašice Herceg Novog su već u finalu, sa dvije maksimalne pobjede protiv Albatrosa, a ko će im biti protivnik u borbi za titulu znaće se nakon današnje majstorice drugog polufinala, koja se u igra u Baru (16 časova) između Luke Bar i Budućnost voleja. - Očekuje nas veoma teška utakmica, vjerovatno i najvažnija ove sezone. Ekipa Budućnosti je pokazala da posjeduje kvalitet i želju, i zasluženo je slavila u Podgorici. Mislim da će ovo biti pravi spektakl za sve ljubitelje odbojke. Vjerujem u svoju ekipu, naš kvalitet i nadam se da ćemo se na kraju radovati plasmanu u finale – kazala je
Širi spisak odbojkašica za Zlatnu ligu
Sudije: Copić (Hrvatska) i Vasiliu (Grčka)
Igrač više: Njemačka 8-4, Crna Gora 10-6
Peterci: Njemačka 3 (3), Crna Gora 2 (2)
Rezultat po četvrtinama: 3:5, 4:8, 4:3, 4:3
NJEMAČKA
Benke (13 odbrana)
Božić 2
Dik
Sekulić 1
Dolf -
Streleckij 5 (2)
Kiru 3 (1)
Bauer MetenŠiperGanzen.............................................4 (1)
SpitankSimić -
Crna Gora PODGORICA - Selektor
19
CRNA GORA
Selektor: Miloš Sekulić
se podižemo. Najvažnije je da smo ostvarili cilj, plasman na Svjetsko prvenstvo, a vje-
Velika nagrada Bahreina, pol za Meklaren
Andrić (osam odbrana)
Moskov 3 (1)
Đ. Radović 2 Obradović 2
MačiĆ 1 D. Radović 1 (1)
VučkovićPerković 1
Sladović -
Matković 2
Gardašević......................................... 3
Gojković 2
Spaić...................................................... 2
Selektor: Dejan Savić
rujem i da ćemo Svjetski kup završiti pobjedom – rekao je Gardašević. N. KOSTIĆ
Pjastri iznenadio favorite
PODGORICA - Oskar Pjastri osvojio je pol poziciju pred Veliku nagradu Bahreina.
Vozač Meklarena je na stazi
„Sakir“ obezbijedio drugi ovosezonski pol i u karijeri u vremenu od 1:29.841 minuta. Bio je za desetinku brži od Džordža
Rasela u Mercedesu. Tik uz njih bio je vozač Ferarija Šarl
Lekler. Razočarao je Lando
Noris, vodeći u generalnom plasmanu, sa šestim mjestom, a iza njega završio je šampion
Maks Ferstapen u Red Bulu.
Pjer Gasli u bolidu Alpina bio
je ispred favorita, a Antoneli četvrti. Među deset su završili vozač Vilijamsa Karlos Sains junior, zatim Luis Hamilton i Cunoda
Velika nagrada Bahreina na programu je danas u 17 sati. R. A.
ženske seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Jovo Caković saopštio je širi spisak igračica za nastup u ovogodišnjoj Zlatnoj ligi. U odnosu na prošlogodišnji meč sa Letonijom, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, tada pod vođstvom bivšeg selektora Milorada Krunića, na spisku nema primača servisa Danijele Džaković, srednjeg blokera Katarine Budrak i korektorke Dijane Vuković, koja se nedavno povrijedila na treningu, i upitan je nastup odbojkašice u nastavku plej-ofa. U tim se, zato, vraća korektorka Nikoleta Perović, koja je preskočila početak kvalifikacija za EP jer se, kako je tada saopšteno, oporavljala od povrede koju je zadobila igrajući u Sjedinjenim Državama. Naše seniorke će takmičenje u Zlatnoj ligi da otvore na domaćem terenu, na turniru koji će od 30. maja do 1. juna biti održan u dvorani „Verde“ u Podgorici. Prvi protivnik biće selekcija Španije (30. maj), dok će dva dana kasnije odigrati duel sa selekcijom Ukrajine. Drugog vikenda Zlatne lige, domaćin turnira biće Slovačka. Crna Gora će 7. juna odmjeriti snage sa Azerbejdžanom, dok će dan kasnije igrati protiv domaće Slovačke. Treći turnir bi-
će održan u Mađarskoj od 13. do 15. juna, a naše odbojkašice će 13. juna igrati sa Mađarskom, a 14. juna sa Portugalom. Završni turnir Zlatne lige na programu je od 27. do 29. juna, a plasman će, uz domaćina Švedsku, izboriti tri najbolje selekcije na jedinstvenoj tabeli. Širi spisak - tehničarke: Marija Šušić (Sent Benedek, Mađarska), Viktoria Đukić (Budućnost volej), Nađa Peković (Budućnost volej), Tijana Tvrdišić (Luka Bar), Kristina Vukčević (Budva); primači servisa Simona Petranović (Mladost Zagreb, Hrvatska), Nevena Vukčević (GEN-Ivolej,Slovenija), Teodora Čavić (Luka Bar), Gordana Madžgalj (Herceg Novi), Marija Tuševljak (Albatros), Darja Popović (Omladinac, Srbija), Mileva Magdelinić (Budućnost volej), Lara Jovović (Srem, Srbija), Dušanka Petrović (Luka Bar); srednje blokerke Saška Đurović (Sporting, Portugal), Mina Dragović (Lugoš, Rumunija), Katarina Budrak (Bordo, Francuska), Teodora Rakočević (Banja Luka, BiH), Lana Rakočević (Budućnost volej), Staša Mitrović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Anastasija Bogojević (Morača), Milena Ćetković (Budućnost volej); korektorke Nikoleta Perović (Ted Kolejliler, Turska), Kristina Božović (Budućnost volej), Matea Kovačec (Gimnazijalac), Anastasija Koprivica (Morača); libera Melisa Cenović (Herceg Novi), Ksenija Krunić (Budućnost volej), Milica Veličković (Akademija), Sara Kovač (Luka Bar). S. J.
Rukometašice Crne Gore učestvovaće na 19. u nizu velikom takmičenju. ,,Lavice“ su i u revanšu baraža za Mundijal bile bolje od Portugalki (30:26), nakon što su u prvom meču slavile (31:19).
Potvrdio je naš tim ono u što se i vjerovalo pred dvomeč: iskustvo i kvalitet jači su od želje i pozitivnih najava koje su stizale iz redova reprezentacije koja je do sada dva puta učestvovala na velikim takmičenjima.
I oslabljena u revanšu Crna Gora odradila je rutinski revanš (zbog lakše povrede nije igrala Đurđina Jauković), pitanje pobjednika se nije postavljalo, iako su gošće, kao i u prvoj utakmici, do odmora uspijevale koliko-toliko da drže korak. I to preko raspoložene Karmen Figeiredo, koja je od timskih 13 postigla šest golova.
Ali, nakon odmora, Jelena Vukčević je sa tri vezana gola obezbijedila svojoj ekipi
Prije početka utakmice upriličen je oproštaj od reprezentacije za Jelenu Radivojević i Emu Alivodić, koje su ostavile neizbrisiv trag u dresu sa državnim grbom.
Jelena i Ema osvajale su odličja sa nacionalnim timom. Desni bek Radi-
CRNA GORA PORTUGAL
Atingre (tri odbrane)
Marsenić (tri odbrane)
Mediteransko prvenstvo
najveću prednost - 19:14, koju su do kraja lako održavale. Sa ukupnih 16 golova razlike proslavile su put za Njemačku i Holandiju, gdje će od 26. novembra do 14. decembra biti održan šampionat.
U Fafeu, prvom meču baraža, ,,lavice“ su pokazale odlučnost da ništa ne prepuste slučaju, što se vidjelo po rezultatu (primile samo dva gola za 12 minuta u drugom poluvre-
vojević okitila se zlatnom evropskom medaljom 2012, a pivotkinja Alivodić je osvojila bronzano odličje na istom takmičenju 2022. Dres sa državnim grbom u znak zahvalnosti uručio im je Petar Kapisoda, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore.
menu), a identičan pristup bio je u revanšu. Izabranice Suzane Lazović, fokus, bez obzira na ,,plus 12“ iz Portugala, nijesu gubile, a čestim izmjenama, jasno je bilo, stručni štab je probao neke od odbrambenih i napadačkih varijanti. Tako je utakmicu počela Marija Božović, koja je postigla prvi gol u četvrtom minutu za seniorski nacionalni tim. - Djevojke su uradile dobar
posao. Nedostajala je Đina, ali druge igračice su se potrudile da se njeno odsustvo manje vidi. Srećna sam što su sve djevojke dobile šansu i dale doprinos rezultatu. Jer su, u suštini, one nade crnogorskog rukometa za budućnost i planirani olimpijski ciklus. Možemo da slavimo, ali od septembra i oktobra čekaju nas nove kvalifikacije. Naravno, srećna i ponosna sam zbog
ovoga što su napravili. Odigrale su, prvenstveno, dobru utakmicu u Portugalu, a mislim da smo u revanšu primili previše golova. Ali i to ćemo odraditi detaljnom analizom, jer sada treba da smo srećni zbog plasmana na SP. Zahvalila bih navijačima koji su nas bodrili od prvog minuta. Nijesu odustajali iako smo imali oscilacija – kazala je selektorka Lazović. A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Crna Gora je nastup na Mediteranskom prvenstvu za rukometaše do 17 godina u Tunisu završila na sedmom mjestu. Selekcija koju predvode treneri Miloš Vulićević i Vuk Kaluđerović u posljednjem meču savladala je Rumuniju sa 27:25 nakon izvođenja sedmeraca. Ognjen Pejaković je bio najefikasniji sa šest golova, dok je Nemanja Batuta postigao pet. Po četiri puta u strijelce su se upisali Luka Kaluđerović i Miloš Tujković. Na takmičenju na kojem je nastupilo 11 reprezentacija Crna Gora je upisala tri pobjede (Tunis, Italija i Rumunija) i doživjela četiri poraza (Kuvajt, Grčka, Hrvatska i Srbija). Ne.K
PODGORICA - Banjaluka će danas biti domaćin polufinalnih mečeva regionalne NLB lige košarkaša u kolicima, a za mjesto u finalu boriće se i podgorički košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont. Paramont je plasman u polufinale izborio kao trećeplasirani tim ligaškog dijela šampionata. Rival Paramonta u polufinalu, danas u 15 sati, biće branilac trofeja, ekipa Vrbasa, koja je ligaški dio regionalnog takmičenja završila kao drugoplasirana. U drugom polufinalu, u 13 sati, sastaće se Parasport iz Ljubljane i Zmaj iz Gradačca. R. P.
PODGORICA - Košarkašice
Budućnost Bemaksa igraće danas (14.30 h) meč za treće mjesto na finalnom turniru WABA lige za igračice do 17 godina. Male „vučice“ bile su blizu velike pobjede protiv Crvene zvezde, ali su poklekle u posljednjih osam minuta, kada su Beograđanke napravile seriju i na kraju od konstantnog egala došle čak do ubjedljivog trijumfa - 58:44. „Plave“ su imale prednost na kraju prve dionice 14:11, da bi na kraju prvog poluvremena Zvezda stekla prednost zahvaljujući poenima Popović - 30:29. Već tada bilo je jasno da slijedi dramatičan finiš polufinala, iako je Zvezda imala ulogu favorita.
Budućnost je uspjela u 25. minutu da ode na 39:33, ali je i pored toga imala zaostatak pred posljednji period - 41:40. Uslijedila je drama, a onda je Zvezda uglavnom bacanjima uspjela da prelomi meč i na kraju čak dođe do dvocifrene razlike... Najefikasnija bila je Milena Vujović sa 20, uz po tri skoka i ukradene lopte, sedam su dodale Nađa Dubljević i Valerija Nagornaja, po četiri Blanka Jovović i Anđela Sekulić, Milena Bijelović 2. R.P.
Mornar odolijevao do 18. minuta protiv Dubaija u 27. kolu ABA lige
Mornar Barsko zlato je u prvih 17 i po minuta odolijevao protiv favorizovanog rivala, a onda je Dubai i u „Topolici“ pokazao zašto ima evroligaške ambicije.
Tim iz Ujedinjenih Arapskih Emirata stigao je do očekivane i sigurne pobjede, desete u nizu, sa 83:71, u 27. kolu ABA lige, i učvrstio se na trećem mjestu sa skorom 22-5. Tim Mihaila Pavićevića je, sa druge strane, ostao na dvije pobjede i na tri kola do kraja ligaškog dijela „fenjeraš“ regionalnog takmičenja i dalje ima dvije pobjede manje od pretposljednje Cibone i slabiji međusobni skor. To znači da Barani imaju samo teoretske šanse da se domognu pretposljednjeg mjesta i baraža, a da bi u tome uspjeli do kraja treba da upišu sve tri pobjede do kraja (u gostima protiv Zadra, te kod kuće protiv Splita i Igokee), a da Cibona izgubi svaki preostali meč (u gostima od Cedevita Olimpije i Borca, te kod kuće od Mege i Spartaka). Nadu u opstanak Mornar sada polaže u sjednicu Skupštine ABA lige, koja bi u poneđeljak mogla da donese odluku o proširenju lige sa 16 na 20 timova, a u tom slučaju bi „Ponos Bara“ zadržao abaligaški status. Zahvaljujući šutu sa distance (četiri trojke iz devet pokuša-
Predsjednik KK Budućnost Voli Dragan Bokan obratio se navijačima pred derbi sa Partizanom u poneđeljak
dostojanstven i prijateljski način da dočekamo sportske prijatelje iz Beograda
PODGORICA – Pred derbi
27. kola ABA lige između
Budućnost Volija i Partizana, koji se igra u poneđeljak u „MTEL Dvorani Morača“ i koji može da odluči o prvom mjestu u ligaškom dijelu regionalnog takmičenja, predsjednik podgoričkog kluba Dragan Bokan se oglasio saopštenjem koje prenosimo integralno.
- Dragi navijači i prijatelji našeg kluba, u susret dolasku KK Partizan Mozzart Bet u Pod-
goricu, pozivam vas da zajedno, na dostojanstven i prijateljski način, dočekamo naše sportske prijatelje iz Beograda - kazao je Bokan. - Crna Gora i Podgorica su poznati po gostoprimstvu, fer-pleju i viteškom ponašanju – i mi u KK Budućnost Voli smo ponosni što smo dio te tradicije. Bez obzira na borbu na terenu, naša dužnost je da pokažemo poštovanje prema protivniku, navijačima i svima koji dijele ljubav prema košarci. Budućnost Voli
KovačevićRogićTomason 8
Ćubić -
Runjić 15
Buljević 13
Karter 4
Pember 20
Komnenović 4
Bulatović 3
Peković 2 Radetić 2
Dvorana: ,,Topolica“. Gledalaca: 586.
ja), Mornar je uspio da do kraja prve četvrtine svede prednost Dubaija na samo jedan posjed (24:21). Gosti su u ovoj dionici vodili do sedam razlike u dva navrata (19:12, 21:14), ali je Mornar do kraja četvrtine prepolovio zaostatak, a onda je serijom 7:0, koju je zaključio Donald Pember trojkom, na prelazu iz prve u drugu četvrtinu, preokrenuo i poveo 28:24, na sedam minuta i 33 sekunde do odmora. Reagovao je tajm-autom trener gostiju Golemac i to se odmah odrazilo na igru njegovog tima, koji je odgovorio serijom 12:0 za vođstvo od 36:28. Mornar je imao novi „trzaj“, sa pet uzastopnih poena je smanjio na 36:33, a priključak je držao do koša, uz promašeno slobodno bacanje, Lovra Buljevića,
RavenaMejson 12
DangubićAbas 10
Prepelič 14 Bertans 6 Tejlor 4
Vilijams 5
Butsijel 12
Anđušić 14
RadoševićDuverioglu 6
za 39:35, na dva minuta i 29 sekundi do kraja poluvremena. Barani su tu napadački stali, pa je Dubai sa devet poena u nizu (sedam Prepeliča) do odmora stigao do dvocifrene prednosti (48:35), i, praktično, tu prelomio meč. Prednost Dubaija u trećoj četvrtini je išla do 20 poena (61:41), a gosti su „povukli ručnu“ u posljednjem kvartalu, koji je pripao Mornaru (22:16), koji je, tako, ublažio poraz. U posljednja skoro tri minuta dogodilo se nešto što odavno nije viđeno na utakmicama Mornara u ABA ligi – istovremeno su na parketu bili sve domaći igrači, i to mladi – Nemanja Kovačević (23 godine), Vlado Komnenović (18), Srđa Bulatović (22), Novak Peković (21) i Lazar Radetić (21)... S. JONČIĆ
je uvijek bio tim koji poštuje protivnika, igra srcem i pruža ruku prijatelja – jer upravo takav odnos čini košarku velikom. Bez obzira na rezultat, želimo da svi zajedno pokažemo sportski duh i uzajamno poštovanje, tokom oba dana boravka ekipe u našem gradu – dodao je Bokan. Prvi čovjek Budućnost Volija je kazao da će „naš plavo-bijeli tim igrati srcem“.
- Od vas očekujemo podršku koja će biti strastvena, ali i puna sportskog duha. Neka naše
tribine budu primjer kulture i domaćinskog ponašanja po kojem je Budućnost poznata. Bokan je podsjetio da je Budućnost „uvijek od strane Partizana, njegovog predsjednika i trenera bila dočekana s poštovanjem i toplom dobrodošlicom i to ne smijemo zaboraviti“.
- Pokažimo da i u ovim posebno važnim utakmicama koje odlučuju o prvom mjestu nakon regularnog toka sezone mi kao domaćin možemo biti primjer cijelom regionu! Vje-
Odbrana je ključ
Budućnost je već jednom dobila Partizan ove sezone, a da li će i drugi put, znaće se u ponedjeljak veče. - Ovaj meč će da se razlikuje u odnosu na prvi jer, prije svega, igramo pred domaćom publikom, što je, naravno, prednost za nas. Uz to, odlučuje o prvom mjestu. Očekujem dobru i agresivnu utakmicu, sa dosta fizičkog kontakta. Nadam se da ćemo iz ovog meča izaći kao pobjednici – kaže Nikola Tanasković, krilni centar „plavih“. Nekadašnji košarkaš Partizana ističe da bi odbrana mogla da bude ključ uspjeha.
- Znamo da je Partizan ofanzivno orijentisana ekipa. Ako ispunimo naše zadatke u odbrani, mislim da imamo šansu. Biće važno i zagrađivanje ispod koša, kako bismo spriječili njihov dominantan skok u napadu, kao i da zaustavimo njihovu igru u tranziciji. Partizan je ekipa sa puno dobrih pojedinaca, moramo da obratimo pažnju na svakoga – dodao je Tanasković i poručio:
- Očekujem punu „Moraču“, pozivam navijače da nas podrže i da u ponedjeljak slavimo – zaključio je momak rodom iz Smederevske Palanke.
rujem da ćemo zajedno stvoriti atmosferu koja će odavati poštovanje prema ovoj velikoj utakmici. Dođite, navijajte, podržimo naše momke, iskažimo ljubav prema našem klubu i košarci i zajedno stvorimo atmosferu dostojnu velikog derbija – navodi se u saopštenju Dragana Bokana, predsjednika KK Budućnost Voli. Pred derbi 27. kola, Budućnost Voli i Partizan su izjednačeni na prvom mjestu na tabeli sa po 23 pobjede i tri poraza. Podgoričani su dobili duel u Beogradu (97:90), u prvom dijelu sezone. S. J.
Odigrana tri meča
28. kola Druge lige
PODGORICA – Mladost
DG već može da se sprema za Prvu ligu.
Lješkopoljci su stekli na premijeri +10 u odnosu na Rudar, koji je imao šansu protiv „fenjeraša“ da sačuva kakvu-takvu nadu, ali je porazom praktično odustao od borbe za prvo mjesto, pa je jasno da će Rudar i Lovćen biti u baražu.
Kom je nakon iznenađenja protiv Igala sada savladao i Rudar (4:1), pa je pokazao da još vjeruje u spas. Domaći su do vođstva stigli u 26. minutu, kada je Marko Burzanović iz voleja pogodio za 1:0. Prednost Zlatičana udvostručio je Luka Mihaljević u 40. minutu, udarcem u rašlje sa desetak metara, nakon centaršuta Burzanovića. Burzanović je novu asistenciju upisao u 65. minutu, kada je profitirao Luka Sili. Evrogolom sa preko 25 metara smanjio je Milan Damjanović u 43. minutu. Drugu vezanu pobjedu „fenjeraša“ osigurao je Burzanović drugim pogotkom u 89. minutu, nakon gužve u šesnaestercu Rudara. Igalo je bilo u trci za treće mjesto, ali je zastalo kada je bilo najpotrebnije, a ni promjena trenera nije donijela boljitak. Drugoligaš sa Primorja imao je dva gola prednosti do 13 minuta pred kraj gostovanja Podgorici, ali nije izdržao do kraja u prvom meču poslije odlaska šefa stručnog štaba Marka Šćepanovića – 2:2. Gosti su u 28. kolu poveli pogotkom Jovana Popovića iz jedanaesterca u 33. minutu, a na 2:0 povisio je Ognjen Rolović u 57. minutu. Miloš Vračar je dvadesetak minuta kasnije sa bijele tačke vratio domaće u igru. Imali su domaći u finišu i igrača više pošto je u 87. minutu crveni karton zaradio golman Igala Radoš Dubljević, a terensku nadmoć krunisali su pogotkom Vračara u petom minutu sudijske nadoknade vremena.
Ibar je upisao važnu pobjedu protiv Grblja – 2:0. Igrao se 15. minut kada je Haris Terzić na ubacivanje sa desne strane, loptu po zemlji sproveo uz prvu stativu. Šinja Ueda je u 53. minutu povisio na 2:0 i zapečatio sudbino gostiju iz Radanovića… R. P.
PODGORICA - Ragbi nije samo tuča, zbog toga će vam na predrasude i kako je ovaj sport isključivo muški odmahnuti rukom.
Daleko od toga da je ragbi - ples ili balet (maksimalno uvažavanje za ove vještine), ali nije ni nalik scenama iz američkog profi fudbala, gdje je, manje-više, sve na juriš ,,pa ko šta ponese“. Zato, žene i ragbi u Crnoj Gori, što da ne! Oko olimpijske discipline (ragbi 7) crnogorske reprezentativke okupile su se u glavnom gradu, a društvo im je pravila Enah Dešić - debitantkinja i jedna jedina profesionalka u obje selekcije. Stigla je iz Australije, ima 17 godina, u treningu je od pete godine i već je upisala profesionalne nastupe. Rodite-
lji su joj iz Plava i Bara, a sa istog kontinenta muški tim ojačao je Noa Šav, koji sa majčine strane ,,vuče“ crnogorske korijene. Prvi vikend ragbija obilježio je trening muške reprezentacije, nakon kojeg su dame odigrale
Crnogorac dao drugi gol u slovačkoj ligi u osam dana
tri utakmice - pobijedile Borca iz Starčeva (46:7), a izgubile dvomeč od splitske ekipe Nada (29:0 i 26:7).
Ovo je na neki način bio uvod za ono što obje naše selekcije čeka u junu na Evropskom prvenstvu u olimpijskoj disciplini. I ohrabruje entuzijazam obje strane, ali i brojnost. Kuriozitet je da su se dame, nakon Igara malih zemalja Evrope na Malti (osvojile bronzano odličje), okupile praktično u ful sastavu, sa predsjednicom Zoricom Kostić i Sabom Sekulović, koje su pauzirale jer su se ostvarile kao majke… Tribine stadiona Crvene stijene bile su popunjene. Tekst i foto: A. MARKOVIĆ
PREMIJER (32. KOLO)
PODGORICA - Viktor Đukanović je drugi put zaredom bio starter za DAC iz Dunajske Strede i drugi put u osam dana zatresao mrežu u prvenstvu Slovačke. Njegov tim je vodio 2:0 na gostovanju lideru šampionata Slovanu, ali je duel u Bratislavi završen remijem – 2:2. DAC je poveo u 55. minutu preko Karola Blaska (mogao je da se upiše i Đukanović), a sedam minuta kasnije prednost je udvostručio 21-godišnji ofanzivac iz Nikšića – precizno je izveo jedanaesterac, pa je golman bio nemoćan iako je po-
godio stranu.
Povremeni ,,A“ reprezentativac Crne Gore zamijenjen je u 64. minutu, da bi u 77. Slovan smanjio preko Šaranija Zuberua, pa u 84. stigao do boda golom Tigrana Barsegjana Đukanoviću je ovo bio drugi start i drugi pogodak otkad je u zimskom prelaznom roku došao na pozajmicu iz Hamarbija. Prethodnu polusezonu presjedio je na klupi Standarda iz Liježa. DAC je četvrti u grupi timova koji se bore za titulu ili Evropu, sa 10 bodova manje od Spartaka iz Trnave. Ne. K.
Četiri dana nakon što je deklasirao Real Madrid (3:0) i primakao se polufinalu Lige šampiona, Arsenal se definitivno predao u borbi za titulu u Premijer ligi, mada je odavno postalo jasno da niko ne može da ugrozi Liverpul. ,,Tobdžije“ su odigrale 1:1 sa Brentfordom kod kuće i uz utakmicu više imaju 10 bodova manje od Liverpula, koji danas dočekuje Vest Hem (15 h). Ukoliko pobijede, ,,redsi“ bi titulu mogli da ovjere 20. aprila na gostovanju Lesteru. Arsenal je poveo pogotkom Tomasa Partija u 61. minutu, a izjednačio je 13 minuta kasnije Joan Visa Mančester siti je golovima Ezea i Ričardsa gubio poslije 20 minuta meča s Kristal Palasom, ali je preko KevinaDe Brujnea i Omara Marmuša već do poluvremena izjednačio, pa u nastavku stigao do preokreta i važnog trijumfa (5:2) u borbi za Ligu šampiona. U nastavku su pogađali Mateo Kovačić, Džejms Meketi i Niko O’Rejli. ,,Građani“ na četvrtom mjestu imaju 55 bodova, jedan više od Aston Vile, a dva od Čelzija koji je odigrao meč manje, te Njukasla s dvije utakmice manje. Tim Pepa Gvardiole može da bude i treći jer mu Notingem
forest nakon poraza od Evertona kod kuće (0:1) bježi samo dva boda. Aston Vila je u gostima savladala Sautempton (3:0) uprkos tome što je Marko Asensio postao prvi igrač od 2016. godine s dva promašena penala u meču Premijer lige. Brajton i Lester remizirali su 2:2. Ne. K.
Petrovac više nije neporaženi tim u proljećnoj polusezoni – tu privilegiju zadržala je još samo Budućnost. ,,Nebo-plavi“ su pali protiv Otranta u Tuzima – 2:1
Mornar je primio šest komada u porazu od fenjeraša prvoligaškog karavana, a sada je izgubio i od pretposljednjeg tima na tabeli – mjeru Baranima uzelo je Jezero, koje je na terenu kampa FSCG slavilo sa 1:0. U prvom meču subotnjeg programa 29. kola Meridianbet 1. CFL, Arsenal je pobijedio Dečić – takođe sa 1:0. Utakmica pod Vrmcem između Bokelja i Jedinstva završena je remijem 1:1.
„NEBO-PLAVI“ SEBI
DAVALI GOLOVE
Prvi put u drugom dijelu prvenstva, Petrovac je završio utakmicu, a da na tabelu nije dodao ništa. Izabranici Zdravka Dragićevića poveli su preko Kapisode u 10. minutu, Bašić je u 44. promašio jedanaesterac, a u nastavku su sami sebe porazili. Upravo je Kapisoda zatresao svoju mrežu u 50, a istu stvar napravio je i Golubović u 61. minutu – ni krivi, ni dužni, Ulcinjani su preokrenuli i pobijedili autogolovima protivnika. Pravi debakl doživjela je četa Zorana Đuraškovića u prošloj rundi od Otranta, kada je bila primorana da šest puta vadi loptu iz mreže u drugom poluvremenu. Slabo su Barani odigrali i protiv drugog tima sa začelja, a ovoga puta negativan rezultat upisali su u duelu sa Plavljanima. Mornar je van ritma u drugoj polusezoni, s tim što su slabosti prikrili neki srećno osvojeni bodovi.
Stadion: u Tuzima. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 0:1 Kapisoda u 10, 1:1 Kapisoda (ag) u 50, 2:1 Golubović (ag) u 61. Žuti kartoni: Agović (Jedinstvo), Kapisoda, Popović, Šimun (Petrovac).
Ljuljanović Filipović Panadić (od 77. Panadić) Vukotić
(od 77. Carević)
Malešević Raičković (od 89. Harada) Vukčević (od 77. Terzić)
A. Ru-
U posljednje dvije utakmice ogoljene su mane prvoligaša sa Jadrana – predstavnik Crne Gore prošlog ljeta u Evropi, ekipa koja je imala istorijski uspješnu godinu, u šampionatu djeluje sporo, bezidejno, nesigurno, nemoćno, potrošeno... Kao da nema žara, volje i motiva kod fudbalara. Bezopasan je bio nominalni domaćin na Starom aerodromu u prvih 45 minuta, izuzev same završnice, kada je imao obećavajaću situaciju, ali je izostala realizacija koju je omeo štoper gostiju Osmanović. U tom momentu Jezero je vo-
Stadion: kamp FSCG. Gledalaca: 200.
Sudija: Nikola Vođević.
Golovi: 0:1 Perović (pen) u 37.
Žuti kartoni: Ljutica, Sekulović, Đurišić (Mornar), Ćuković, Redžepagić (Jezero).
Crveni karton: Redžepagić (Jezero) u 65.
Dragojević
Jao (od 70. Ćetković)
Škrijelj
Ljutica
Vušurović (od 86. Zlatičanin)
Sekulić
Batrović
Đurišić
Vukotić (od 46. Vuković)
Stevanović (od 57. Mitrović)
Kaluđerović (od 57. Kiši)
Asanović
Vakabajaši (od 73. Maksimović)
Ćuković
Perović (od 73. Maksimović)
Đolaj (od 90. Julević)
Redžepagić
Okamoto
Alić
Pavlićević (od 60. Boričić)
Osmanović
Kontić (od 90. Jovićević)
dilo, a pogodak je sa bijele tačke potpisao Perović u 37. minutu. Plavljani nijesu bili mnogo bolji, ali jesu djelovali opasnije, konkretnije i smišljenije. Ofanzivni učinak momaka Miodraga Džudovića zavisio je od raspoloženog japanskog internacionalca Vakabajašija, koji je pravio dosta problema protivniku. Hitronogi krilni napadač uzdrmao je prečku sa dvadesetak metara nakon udarca lijevom nogom sredinom prvog poluvremana, a potom je napravio dar-mar u šesnaestercu, kada je driblinzima iznudio faul Vukotića, koji je
NIŠTA NOVO U DERBIJU: Budućnost savladala Sutjesku kraj Bistrice u prvom meču 29. kola domaćeg šampionata Brnović: Izgledamo
PODGORICA - Ništa novo u derbiju – ponovo se radovala Budućnost.
Čak 17 utakmica bez poraza vezali su ,,plavi“ u direktnim duelima sa Sutjeskom, a u 29. kolu Meridianbet 1. CFL upisali su novu pobjedu kraj Bistrice (3:1).
Podgoričani su bili bolji, nametljiviji, konkretniji, držali su loptu, stvorili više prilika, ali su golove davali nakon situacija iz kojih je domaćin mogao
da poentira, da bi potom pravio kardinalne greške u odbrani. Lider ne prašta. Redom su pogađali Ognjen Gašević u prvom, te Ivan Bulatović i Ivan Bojović u drugom poluvremenu.
Nikšićani su preko Dragana Miranovića smanjili u 89. minutu na 2:1, ali bilo je kasno za nešto više – umjesto nade u izjednačenje, stigla je presuda u debeloj sudijskoj nadoknadi. Budućnost grabi ka tituli. Ostalo je još samo malo do zvanične
1
Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 120.
Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Korać (pen) u 73, 1:1 Perović (pen) u 76. Žuti kartoni: Komija, Mušović (Jedinstvo). Crveni karton: Perošević (Jedinstvo) u 75.
Spasojević M. Čavor V. Čavor
Mršulja Muković
Ćetković
Vilotijević (od 89. Hirata)
Bumbar
Perović (od 80. Mori)
Janketić (od 68. Silađi) Sklender
Stadion: u tivatskom Parku. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 1:0 Kovinić u 47. Žuti kartoni: Božović (Dečić).
Zogović
Aković
Komija (od 63. Brandao) Bošnjak (od 77. Đ. Cvijović) Obradović Čepić
Juković (od 71. Idrizović) Perošević A. Cvijović
Dulović Dacić (od 71. Kolić) Mušović (od 63. Korać)
već bio pao na zemlju. Odgovornost je preuzeo najbolji strijelac Plavljana – golman Dragojević pročitao je stranu, ali je šut sa kreča bio precizan i snažan. Za Perovića 11. ligaška egzekucija. Izjednačio se sa Bojovićem na vrhu liste strijelaca. Duel je mogao da ode u drugom smjeru kada je Jezero ostalo sa čovjekom manje – Redžepagić je bio u gol šansi, ali je pao nakon duela sa Dragojevićem.
Sudija Nikola Vođević procijenio je da nije bilo kontakta, već je igraču Jezera pokazao drugi žuti karton u 65. minutu. Ni brojčano jači, Mornar nije
Regan (od 61. Montenegro) Bulatović Nikolić Kovinić (od 88. Mandić) Imamović (od 88. Ćetković) Abdulahi (od 88. Mugoša) Petović Merdović (od 78. Pešukić) Manojlović
Radošević Ljuljđuraj (od 88. Maraš) Ujkaj Pulejo (od 66. Ndiaj) Sekulović Kajević (od 66. Matić) Striković Čagas Bajović Božović (od 88. Camaj) Drešaj
imao snage da pritisne, napadne i opkoli Plavljane. Samo trzaj glavom Kišija poslije centaršuta Đurišića bilo je sve što su napravili Barani u posljednjih pola sata.
NOVI PAD DEČIĆA
Dečić mijenja trenere, ali dobrih stvari u kontinuitetu – nema. Nenad Brnović je treći šef stručnog štaba Tuzana od starta prvenstva, ali samo privremeno je digao ekipu.
Nakon tri pozitivna epiloga, Drešaj i družina vezali su dva poraza – juče su izgubili od Arsenala u tivatskom Parku. Meč je riješen početkom nastavka kada
Kovinić matirao Radoševića Nije bilo pobjednika u Kotoru. Sudar pod Vrmcem bio je na vrhuncu u završnih dvadesetak minuta, kada su akteri dali po gol iz penala.
Korać je bio precizan za Bjelopoljce u 73. minutu, dok je bod Bokelju donio Perović na isti način 180 sekundi kasnije. Fudbaler gostiju Perošević isključen je direktnim crvenim kartonom u 75. D. KAŽIĆ
šampionske promocije.
- Dobra utakmica, pravi derbi, a mislim da smo imali kontrolu od prvog do posljednjeg minuta. Držali smo loptu u prvom poluvremenu, radili odlično tranzicije, kontrolisali sve osim momenta kada je Sutjeska bila jako blizu gola kada smo imali i dosta sreće. Zatim je stigao sjajan gol Gaševića. U drugom poluvremenu smo odigrali pametno, taktički disciplinovano i iz kontri dali dva gola, a mogli smo još najmanje dva. Čestitke
ekipi Sutjeske na dobroj i borbenoj igri, a našim momcima sve pohvale - rekao je trener
,,plavih“ Ivan Brnović. Budućnost je dominantna od početka prvenstva, a još jese-
nas je bilo jasno da niko ne može da prati Grbića i društvo. Podgoričani su najbolji u svim kolonama, mečeve uglavnom završavaju goleadama, a imaju i igru koja hrabri glavnog kormilara. Preostalih sedam rundi u elitnom karavanu biće za ,,plave“ svojevrsna priprema za evropske izazove. Crnogorski prvak počinje ljeto kvalifikacijama za Ligu šampiona.
- Mislim da izgledamo preozbiljno i van crnogorskih okvira, a to će, nadam se, ovaj tim i pokazati na ljeto, kada nas očekuju evropske utakmice koje nam predstavljaju cilj svih ciljeva –zaključio je Brnović. D. K.
NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI
Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ
PODGORIČANIN –PETROVIĆ, ALEKSANDROVIČ, EMANUIL, GROF, POTPUKOVNIK
(24. MART 1867 – ?)
Potomak crnogorskih iseljenika. Završio je Petrovski Poltavski kadetski korpus 1885, Aleksandrovsku vojnu školu 7. avgusta 1887, i biva raspoređen u 1. kubanski plastunski bataljon. Nalazio se u činu korneta u 5. pješadijskom plastunskom bataljonu Kubanske kozačke vojske. Dana 5. avgusta 1893. nalazio se u 1. kubanskom plastunskom bataljonu kao stotinaš. Obavljao je dužnosti u posebnoj zgradi žandarma. U činu kapetana od 12. juna 1904. bio je pomoćnik načelnika Permskog pokrajinskog žandarmskog odjeljenja. Dana 12. juna 1904. u činu kapetana, obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Mogiljevskog pokrajinskog žandarmerijskog odjeljenja. U čin potpukovnika proizveden 7. aprila 1907. U činu potpukovnika 26. februara 1907. obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Harkovskog pokrajinskog žandarmskog odjeljenja u Izjumskom i Starobelskom okrugu. Odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava 3. stepena i Ordenom Sv. Ane 2. stepena.
ŠPADIJER, MARKO, PUKOVNIK
(CETINJE, 1873 – CETINJE, 1924)
Otac Ilija Markov mu je poginuo kada je imao tri godine. Kao stipendista knjaza Nikole pješadijsku vojnu školu završio je u Srbiji 1890. Po povratku postavljen je 1892. za ađutanta Prve brigade, na ovom položaju ostao je do 1899. Istovremeno je službovao u Ministarstvu vojnom, a bio je određen i za ađutanta prijestolonasljedniku Danilu Sa Cetinja je 1902. došao u Petrograd, da bi odmah nastavio dalje vojno obrazovanje, koje je u roku završio i dobio oficirski čin. U Rusko-japanskom ratu 1904-1905. komandovao je četom u dobrovoljačkom odredu Crnogoraca. Sa svojom jedinicom, proslavio se u
Marko Ilijin Špadijer je u Rusko-japanskom ratu 19041905. komandovao četom u dobrovoljačkom odredu Crnogoraca. Proslavio se u nezadrživom jurišu na rijeci Jalu, na granici između Mandžurije i Južne Koreje. Za pokazanu hrabrost odlikovan je Ordenom Sv. Đorda kao najvećim ruskim odlikovanjem
nezadrživom jurišu na rijeci Jalu, na granici između Mandžurije i Južne Koreje. Za pokazanu hrabrost odlikovan je Ordenom Sv. Đorda kao najveće rusko odlikovanje, koje se dodjeljuje u izuzetnim slučajevima, za nenadmašni heroizam. Za junaštvo i podvige odlikovan je i drugim odlikovanjima, a proizveden je u čin pukovnika ruske carske vojske. U ruskoj vojsci služio je sve do 1917. kada su pripadnici Crvene armije ušli u Petrograd i pohapsili više oficire. Kako je kasnije ispričao porodici spasio se tako što je ispred stroja za pogubljenje rekao: Ja nijesam Rus. Ja sam Crnogorac i imam crnogorsko državljanstvo. Učestvovao sam, kao dobrovoljac, u rusko-japanskom ratu. Čin pukovnika carske ruske vojske, Đordevski krst I stepena i sva ova visoka odlikovanja što na meni vidite, dobio sam za ispoljenu hrabrost i zasluge na bojnom polju. Ako me danas strijeljate, mala Crna Gora će vas pi-
Marko Ilijin Špadijer je u ruskoj vojsci služio sve do 1917. kada su pripadnici Crvene armije ušli u Petrograd i pohapsili više oficire. Kako je kasnije ispričao porodici spasio se tako što je ispred stroja za pogubljenje rekao: Ja nijesam Rus. Ja sam Crnogorac i imam crnogorsko državljanstvo
tati za Marka llijina Špadijera. Nakon nekog vremena provedenog u zatvoru vratio se na Cetinje.
PLAMENAC, JOVAN, OFICIR PILOT
(BOLJEVIĆI, CRMNICA, 16. MART 1885 – VIRPAZAR, JUL 1941)
Otac mu je Lazar Plamenac Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Nakon osnovne škole došao je u Srbiju. U Beogradu je završio 13. Klasu Podoficirske pješadijske škole. Kao dobrovoljac je otišao u Rusiju i učestvovao u Rusko-japanskom ratu 19041905. Dva put je ranjen u borbama protiv japanske vojske u Mandžuriji zbog čega je proizveden u potporučnika ruske vojske. Učestvovao je u gušenju bune u Harbinu 14. januara 1906. zbog čega je odlikovan Ordenom Sv. Ane V stepena. U Petrogradu je bio čan Aero-kluba. U ruskoj vojsci ostao je do 1906. Potom se vratio u Crnu Goru. Službovao je kao šef finansijske straže od 1909. do 1912. Učestvovao je u balkanskim ratovima u crnogorskoj vojsci 1912-1913. Učestvovao je u borbama na Skadru. Nakon balkanskih ratova otišao je za Rusiju u kojoj ga je zatekao Prvi svjetski rat. Potom je prešao u Srbiju.
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira
U srpskoj vojsci je primljen kao ruski potporučnik u ostavci i raspoređn na službu u 15. Pješadijsoom puku drugog poziva. Učestvovao je u borbama 1914-1915. u sastavu 15. Pješadijskog puka zbog čega je odlikovan Zlatnom medaljom za hrabrost. Povukao se sa srpskom vojskom na Krf, kada je nakon reorganizacije vojske raspoređen u 23. Pješadijski puk Vardarske divizije. Suđen je 1916. u procesu protiv Dragutina Dimitrijevića Apisa. Učestvovao je u borbama na Crnim Čukama 1. novembra 1916. pa kod Paralova 8. novembra 1916. zbog čega je pohvaljen u na-
redbi komandanta Vardarske divizije. Potom se javio na kurs za avijatiku na kojem je izabran za izviđača. Izviđački kurs je završio 1917. u Sedesu kod Soluna. Krajem 1917. raspoređen je na službu u francuskoj eskadrili „AP- 522” u Vertekopu. U ovoj eskadrili i kasnije Prvoj Srpskoj eskadrili izvodio je brojne zadatke na frontu Druge armije – izviđanja, fotografisanja, bombardovanja itd. Istakao se u akcijama 21. marta, 18. aprila i 24. avgusta 1918. Učestvovao je u ofanzivi septembra 1918. kada je bombardovao važne logore duboko u neprijateljskoj teritoriji. Tokom tih akcija vraćao se sa izbušenim avionom. Pohvaljen je od strane komandanta eskadrile Diperije de Larsana 4. novembra 1918. Sa svojom eskadrilom došao je u oslobođeni Novi Sad nakon čega je razriješen vojne dužnosti vjerovatno iz razloga jer je pripadao organizaicji „Crna Gora” i poznat je bio kao „crnogorski Apisovac”. Vratio se u Crmnicu. Rehabilitovan je djelimično 1925. i postavljen za starješinu sreske ispostave u Virpazaru odakle je ubrzo penzionisan. Kao dobrovoljac učestvovao je u Aprilskom ratu 1941. na Skadarskom ratištu. Učestvovao je u 13-julskom ustanku 1941. Nalazio se u sastavu Lovćen-
skog odreda kada je teško obolio u julu 1941. i zarobljen od italijanske vojske. Odbio je ponude italijanskih vlasti da sarađuje nakon čega je presudom Prijekog italijanskog suda strijeljan. Odlikovan je Medaljom za hrabrsot, Medaljom za vojničke vrline, Ordenom Sv. Đorđa IV stepena.
VASILJEVIČ,
PUKOVNIK (? – ?)
Potomak crnogorskih iseljenika. Tokom Prvog svjetskog rata, bio pukovnik Korpusa vojnih topografa, raspoređen u 205. Šemaški pješadijski puk. Odlikovan Georgijevskim grbom 24. januara 1917. „jer je u činu kapetana, u borbi 20. juna 1915. kod sela Strijeva, pod jakom mitraljeskom i artiljerijskom vatrom, napao njemačke položaje, izbacio ih iz rovova i odbio više žestokih kontranapada i obezbijedio važan neprijateljski položaj“. Odlikovan Ordenom Sv. Vladimira 4.stepena sa mačevima i lukom 18. novembra 1915. Odlikovan Ordenom Sv. Stanislava 2. stepena sa mačevima 29. novembra 1916, Đurđevskim oružjem 24. januara 1917.
DRAGIĆEVIĆ-NIKŠIĆ, LUKIĆ, SEMJON, ŠTABNI KAPETAN
(9. MAJ 1883 –TJENĐIN, 20. NOVEMBAR 1936) Potomak crnogorskih iseljenika. Rođen u plemićkoj porodici iz Hersonske gubernije. Završio Odsjek vojne škole 1908. Nakon završetka škole proizveden u čin potporučnika, i služio je u Nikolajevskom tvrđavskom pješadijskom puku. Zatim je unaprijeđen u poručnika, i služio u 40. Sibirskom streljačkom puku. Zatim je premješten u korpus žandarma 18. maja 1914. Učesnik je Prvog svjetskog rata. U činu poručnika nalazio se u 105. Orenburškom pješadijskom puku. Ranjen je 1914. godine. Odlikovan je Ordenom Svete Ane 4. stepena za istaknute akcije protiv neprijatelja, sa natpisom „Za hrabrost” 18. februara 1915. Proizveden je u čin štabnog kapetana 1916. Nakon toga bio je ađutant žandarmsko-policijske uprave Amurske željeznice. U bijelim trupama Istočnog fronta obavljao je dužnosti načelnika gradske policije Omska, zatim načelnika gradske policije Vladivostoka. Nakon Oktobarske revolucije odlazi u egzil u Kinu. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
BAR, BJELIŠI POVOLJNO
PRODAJEM PLACEVE
330 m2 , 375m2 , 840m2
TEL. 069/332-332
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
za dodatnih objavite čitulju odmah na portalu pobjeda.me 5€
Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama
Sa dubokim bolom u srcu javljamo da je
preminuo iznenada, 9. aprila 2025. u 55. godini. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli „Malesija“ u Vuksanlekajima, 12. aprila od 18 do 22 časa i u nedjelju 13. aprila od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Vuksanlekajima.
OŽALOŠĆENI: stric NIKOLA-BEĆO, braća VASELJ i PALJOKA, tetke PAŠKA i TONA, sestre DRANA, ĐUSTA, ŠAĆA, MARIJA, DILJA i JELENA, snaha VITORA, strina MRIJA, sestre od strica LJEZA, DRITA, VITORA i ZOGA, bratanić ALEKSANDAR – SAŠA, brataničine SANDRA i SUZANA,bratova snaha MARIJA, bratova unuka STASHA kao i ostalo bratstvo GOJČEVIĆ
(3 slike) do
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Teškim srcem javljamo da je nakon kraće bolesti u 81. godini 12. aprila 2025. preminula naša
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 13. aprila od 10 do 15 časova i 14. aprila od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI: sinovi RAJAN, VLADAN i SRĐAN, unuk DANILO, unuke MINJA i NASTASJA, snahe IVANA i TAMARA, zaova NADA i mnogobrojna familija NIKČEVIĆ, BOŠKOVIĆ i VUKOTIĆ
Dana 12. aprila 2025. u 82. godini preminula je naša voljena
NATALIJA Savova VUJOVIĆ rođena PEJOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 13. aprila od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: sinovi SAŠA i VELJKO, šćer SANJA, brat IVO, sestra JULKA, snahe MILICA, MARINA, ZAGORKA i TANJA, unučad LAZAR, KATARINA, PETAR, DORA, MARIO, UGO i ROMANA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ i PEJOVIĆ
558 Dana 11. aprila 2025. preminuo je naš voljeni
- PAKO Gojka RADOVIĆ
Sahrana je po želji pokojnika obavljena u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci 12. aprila
OŽALOŠĆENA PORODICA
Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj sestri
- MAJI NIKČEVIĆ
Voljeni nikad ne umiru, ostaćeš da živiš vječno u našim sjećanjima i trenucima provedenim sa tobom. Ponosni smo što smo te imali za sestru. Počivaj u miru u carstvu nebeskom.
Posljednji pozdrav dragom kumu
RADOŠU DODEROVIĆU
Počivaj u miru.
Tvoji: MILO, VOJO, MIA, ANA i VERA VUKOTIĆ
Posljednji pozdrav
Dragi kume, hvala ti na kumovskoj pažnji. Neka tvoja plemenita duša nađe smiraj u carstvu nebeskom. Kum VELJO RUŽIĆ 567
553
RADOŠU DODEROVIĆU
Posljednji pozdrav našem voljenom
DODEROVIĆU Počivaj u miru
Tvoji kumovi JOVO, SANJA, MITAR, MARIJA, GAŠO sa porodicama
Čitavog života, zajedno s tobom, iskreno smo se radovali… posljednjih sedmica tiho bolovali… i punog srca nadali… Da će ovo proljeće, koje budi sve okolo, i tebi udahnuti novu snagu i vedrinu. Vratiti blistavi osmijeh tvojem licu i ugasiti zebnju u našem srcu. Ipak, ovo proljeće donijelo nam je suze koje liju poput jesenjih kiša. Neka nevidljiva težina pritiska nam grudi, istiskuje uzdahe… Teško je. Fali nam sve ono što si nam predstavljao. Ali isto tako znamo da ti ne bi volio da nas vidiš ovako tužne i uplakane. Zato ćemo se sjećati lijepih zajedničkih trenutaka, koje smo provodili zajedno. Neka tvoja duša nađe smiraj u rajskim vrtovima. Počivaj u miru, đedalice naš.
Tvoji: BILJANA, SOFIJA, VASILIJE i ACO
612
Posljednji pozdrav dragom SLAVKU DRAŠKOVIĆU od VLADANA BATAKOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru
RADOŠU DODEROVIĆU
UROŠ DODEROVIĆ sa porodicom
Sa dubokim žaljenjem se opraštamo od našeg voljenog
Dragi kume, Bila je čast i privilegija imati te za kuma i prijatelja.
Počivaj u miru
Zauvijek u srcima svih nas
ĐUKA, SANJA, LUKA i VUK POPOVIĆ 592
568
Neđelja, 13. april 2025.
611
Posljednji pozdrav dragom ocu
SLAVKU DRAŠKOVIĆU
Hvala ti što si bio najbolji otac. Beskrajno te vole
Posljednji pozdrav
RUŽICI POPOVIĆ
Od DRAGANA KALUĐEROVIĆA sa porodicom 610
Posljednji pozdrav dragom kumu i komšiji
SLAVKU DRAŠKOVIĆU
BRANO MIĆUNOVIĆ
Dobri BAKA
Vrijeme prolazi, ali uspomene ne blijede.
tvoji: MARKO, BORIS i ĐORĐE
Bio si pravi kum i komšija, na čemu smo ti svi zahvalni. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Kum VESKO MINIĆ sa porodicom
Godina dana je od smrti druga i prijatelja
MIĆUNOVIĆA
Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima.
Posljednji pozdrav
Sestričina VESNA DRAŠKOVIĆ sa porodicom
I ovog aprila tuga boji dane. Ali ja neću tugovati, jer ti živiš i daješ podršku i snagu da nikad ne odustanem. Iako sam fizički daleko, moja duša je sa tvojom.
Tvoj SPASKE
BRANISLAV – BRANO MIĆUNOVIĆ
Teško se mirimo sa tim da te nećemo nikad čuti, ni vidjeti, dragi Baka. Hvala ti za sve.
MLADEN – MIĆKE MIĆUNOVIĆ sa porodicom 537
ZVEZDAN MANDIĆ sa porodicom 523
RADOŠU DODEROVIĆU
Dragi prijatelju, hvala ti na prijateljskom uvažavanju, pažnji i dobroti. Počivaj u miru
Tvoji prijatelji PANTOVIĆI, MILUŠA i BRANO
Luka moj. Ne postoji zaborav, postoji bol i praznina. Nedostaješ.
Brat MILAN MIĆUNOVIĆ sa porodicom
588
Godina dana je od smrti dragog prijatelja
BRANA MIĆUNOVIĆA
Vrijeme prolazi, a uspomene na tebe ne blijede. Čuva te od zaborava
TODOR JOKIĆ sa porodicom
„Godina prođe, dan nikad“… bez tebe, Ristoni, svaki dan je kao godina
Nedostaješ tvojoj đeci mnogo i ne prođe ni dan da ne pomislimo na tebe. Ono što nam daje snagu si TI, vjerujemo da nas gledaš odozgo i da si ponosan Ipak smo učili od najboljeg.
Budi nam spokojan jer se tvoji mili drže zajedno, baš onako kako si i tražio od nas, a mi te čuvamo u našim srcima zauvijek, najvoljeniji naš.
Prolazi tužna godina bez tebe
SRĐAN MIĆUNOVIĆ sa djecom 581
Našem dragom prijatelju za sjećanje
BRANU MIĆUNOVIĆU S poštovanjem, VLADO ČKALE KONTIĆ i LJUBO PETROVIĆ NJEGOŠ
Dragi đede
tvoj URKE 534
Iako je prošlo godinu dana otkako si nas napustio, teško mi je da ti napišem zbogom. Bio si stub naše porodice, čovjek mudrosti, tišine i dobrote. Uz tebe sam naučio šta znači poštovanje, čast i čista ljubav prema porodici.
Sjećam se tvojih priča, tvoje ruke na mom ramenu i onog pogleda koji je govorio sve i kad nisi ništa rekao. Bio si moj heroj i idol.
Falićeš mi zauvijek, ali tvoja snaga, tvoj duh i tvoje vrijednosti uvijek će živjeti.
Volim te zauvijek,
521
Godina dana je od smrti
BRANO MIĆUNOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas obasipao. Srećni smo što smo te imali u našim životima. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
535
Kum BORO MARKOVIĆ sa porodicom
Neđelja, 13. april 2025. Oglasi i
Navršava se godinu dana od smrti našeg prijatelja i druga
Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
Voljeni
Uvijek Vas spominjem sa velikim poštovanjem, zahvalan za svaki roditeljski savjet koji ste mi uputili.
BRANO
Ćića, nedostaješ puno.
DEJAN MIĆUNOVIĆ sa porodicom
578
VESKO PEJOVIĆ sa porodicom 572
BRANO
579
605
BRANO MIĆUNOVIĆ
Godina dana od kada tvoja dobra besmrtna duša odmara u Carstvu nebeskom. Čuvamo te od zaborava. Ponosni na tebe.
GARO i LJILJA ĐURĐEVAC sa porodicom
Brate, nedostaješ. Počivaj u miru. Tvoja sestra MIKA
MARKO KUSTUDIĆ 604
Dragom bratu, šuri i ujaku
BRANU MIĆUNOVIĆU
Dragi naš Brano, Prođe godina a ti zauvijek ostaješ da živiš u našim sjećanjima i mislima.
DRAGANA, MIJO i JOVAN KRUŠIĆ
BRANO MIĆUNOVIĆ
Svi ovi dani, moj brate, prolaze, a ti fališ i boliš sve više. Uvijek si bio tu da mi daš podršku za svaki korak moga života. Nedostajaćeš mi za sve što dolazi, ali znam da i sad sa neba bodriš i čuvaš nas.
Sunce moje, živjećeš vječno.
Sestra CICA sa porodicom
BRANISLAV - BRANO MIĆUNOVIĆ
Velikanu, živiš u našim sjećanjima. Čast je bila poznavati te! „Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi “ MILOŠ MIĆUNOVIĆ sa porodicom
Godina je kako nisi s nama, Na srcu je ogromna to rana. Vrijeme brzo ili sporo prođe, I sve ṣ̌ to si pričo' dođe.
Osilili sa raznijeh strana, Sad je Đorđe mjesto tebe brana. I za to si nas pripremio, I savjete ostavio.
Tvoju školu i riječi tvoje, Vječno će u pričama da stoje. Šta mi fali da Vam kažem pravo, Ono Vaše moj Sokole bravo!
Godina dana je od smrti moga druga
Mnogo je lijepih druženja, smijeha i uspomena da te vječno pamtim i sa ponosom o tebi govorim. Znam da nas gledaš i čuvaš. Nedostaješ zauvijek tvoj Daga.
DRAGAN i NIKOLA GRUJIČIĆ
Neđelja, 13. april 2025.
Godinu dana od smrti Velikog prijatelja i čovjeka
Godinu dana je od kada si otišao a nema dana kada nijesi u mome srcu i mojim mislima. Hvala ti za sve što si učinio za mene. Počivaj u miru, moj Veliki prijatelju.
562
Tvoj VULETA-VULE POPOVIĆ
Navršava se godina dana od smrti mog voljenog brata
Nedostaješ.
MIĆO POPOVIĆ sa porodicom
Brate, prođe godina puna tuge i bola
BRANO MIĆUNOVIĆ
Moj voljeni brate, Privilegovan sam bio što sam tebe imao za brata.
Ti si mi bio ne samo mlađi brat, nego brat oslonac, podrška i moja ljubav velika!
A svi znamo da je tvoja duša zaista bila posebna.
Krasila te dobrota, ljubav, pažnja, brižnost i istrajnost.
Svojom dobrotom i šaljivim izrazom lica ispunio si moje srce srećom.
Tuga se ne mjeri riječima ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja ostaje poslije tebe.
Počivaj u miru, moj mili brate. Vječna ti slava i na svemu ti fala.
Tvoj brat BOŽO i snaha NOVKA
Prijatelju
BRANO
Lijepa sjećanja na naše prijateljstvo ne blijede, ostaju zauvijek.
VLADO i BILJANA KUSTUDIĆ
Godina dana je od smrti dragog prijatelja
Navršava se godina dana od kada te nema, dragi naš striko i brate
BRANA MIĆUNOVIĆA
Mnogo nedostaješ
ANDRIJA, NIKOLA i DULE
Počivaj u miru.
BRANO MIĆUNOVIĆ
Komšija BRANKO DAMJANOVIĆ sa porodicom
533
Navršava se godinu dana od smrti našeg voljenog tetka
Neka vječnost bude tvoj dom, a naše uspomene tvoj vječni plamen. Uvijek ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.
Tvoji RAJAN, LUKA i LAZAR
Najmiliji naš
Tvoje odsustvo je tišina koja govori najglasnije. Ime tvoje se s ponosom nosi, najviše…!
13. april
Skoro je godinu dana od odlaska našeg oca, djeda i tasta
BRANISLAV - BRANO MIĆUNOVIĆ
Djede, nijedna riječ nije toliko jaka da opiše koliko nam fališ... „Nekada čovjek mora malo i da umre, kako bi nastavio da živi“ , tako ćeš ti vječno živjeti u nama.
Tvoji ANDREA, MILOŠ, VELJKO, VOJIN i ĐURĐA KUSTUDIĆ
Voljenom i poštovanom stricu
Ćića, kad si nas napustio, dio nas je pošao sa tobom, ali ne i onaj koji te je najviše volio i cijenio, što prazninu, koja je nastala, čini još većom i bolnijom.
Vrijeme koje prolazi samo pojačava utisak i spoznaju ko si bio, šta si bio i koliko si nam svima značio.
Za sobom si ostavio trag čojstva i junaštva, zato ti vječna slava i hvala
Tvoji: NENO, DRAGANA, NATALIJA, ARETA i ALEKSANDAR
Tvoji: PEĐA, NADA, UROŠ i UNA
Živiš!!!
JOVAN ADŽIĆ sa porodicom
13. aprila je pola godine od odlaska našeg najboljeg supruga i oca
Tvoj skroman i časno proživljen život nam je utjeha i ponos. S ljubavlju i poštovanjem.
Neđelja, 13. april 2025.
Tvoji ŚOKICA i VUKAN 608
SJEĆANJE 13. 4. 1997 – 13. 4. 2025.
Sjećanje na tebe nikada ne prolazi. TVOJI NAJMILIJI
IN MEMORIAM
VLADO N. BOŽOVIĆ
PORODICA BOŽOVIĆ
BLAGUTIN V. ŠUĆUR
Ni četiri godine ne mogu izbrisati naše zajedničko vrijeme, ostaješ dio najljepših sjećanja koja ne blijede u srcima tvojih RAJKA, NIKOLA, SLOBO i SANJA sa porodicama
Godina je dana od smrti voljene
DARINKE BEČANOVIĆ
Ne postoje riječi koje mogu opisati prazninu koja je ostala poslije tebe. Tišina i nada da ću ti glas odnekud čuti, prazna stolica na kojoj si nekad sjedjela i svakog dočekivala, želja da ti stope čujem. Znam da odnekud na sve nas gledaš i da si ponosna kao što mi sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Ćerka ANA sa porodicom
Navršava se godinu dana otkako nas je zauvijek napustila naša voljena majka i baba
DARINKA BEČANOVIĆ
Svaki dan i dalje imam naviku da te nazovem, da ti ispričam kako sam, da čujem tvoj glas. Nema više tvoje ruke da me zagrli, ni tvojih riječi da me posavjetuješ, ali tvoja ljubav i dalje grije kao da si tu. Neka ti Gospod podari vječni mir, a mi ćemo te čuvati u svojim srcima.
Sin BAJA sa porodicom
Dvije godine od smrti naše voljene
Vole te tvoji: suprug VOJISLAV i kćeri JADRANKA, LJILJANA i MIRJANA 525
Dani prolaze sa puno tuge i praznine. Nikad prežaljena i zauvijek beskrajno voljena.
Navršava se pola godine kako nas je napustio naš voljeni
550
prof. dr RADOMIR - RAJO VUKASOJEVIĆ
Vrijeme prolazi, ali tuga, bol i praznina u našim srcima ostaju. Živiš u našim mislima i najljepšim uspomenama.
Dragi
MILICA ROGOŠIĆ
S ljubavlju i poštovanjem.
OLJA i ZORICA
Tvoji: RADA, VANJA, MAŠA, NIKA i FEĐA
Prošla je godina otkako nijesi sa nama. Nedostaješ kao i prvog dana. Zauvijek sa tobom u mislima i srcu. Tvoji IVICA i MARINA UZELAC sa porodicom
597
596
Sjećanje na tebe ne blijedi s vremenom. Tvoje riječi i tvoja blagost i dalje nas prate. MILANKA, DARKO i DIJANA sa porodicom
13.
Godina dana je od prerane smrti dragog
GORANA JOVIĆEVIĆA
Godina prođe, istina je teška, riječi malo, bola previše za tobom. Čuvamo te od zaborava.
VESELIN i MAJA MILANOVIĆ sa porodicom
527
526
Godina dana od smrti oca tasta i đeda
Ćerka JOVANA, zet MLADEN, unuke HAJDANA i MILICA 566
Tužno sjećanje na moju braću dvije godine dvije i po godine
Voljeni moji, s ponosom čuvam uspomene i sjećanja na vas
Sestra BRANKA sa porodicom
Godina dana od smrti mog oca
GORAN JOVIĆEVIĆ
Grogi moj, ponestalo mi je riječi. Previše mi nedostaješ, taman kada sam mislila tu si, sa nama, Bog mi te uzeo, opaka bolest je bila brža. Pričaću Hajdani i Milici o tebi, neću dozvoliti da te zaborave. A ti zagrli babu i putujte sa anđelima. Volim vas!
GORAN JOVIĆEVIĆ
Bol i tuga su isti kao i onog dana. Hvala za sve što si učinio za nas. Nikada te zaboraviti nećemo. Počivaj u miru.
599
Godina je dana od prerane smrti dragog
GORANA
Vrijeme prolazi i prolaziće, ali tvoja mladost i ljepota ostaju zauvijek u našim srcima. Uspomene na tebe nikad ne mogu umrijeti. Počivaj u miru, anđele.
RAJO, LIDIJA, VLADAN i NINA
Dragi brate
GORAN JOVIĆEVIĆ
Vrijeme koje smo proveli zajedno stvorilo je puno lijepih uspomena, koje ćemo čuvati od zaborava. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Sestra OLJA RATKOVIĆ sa porodicom
539
VOJIN PETRANA LAKIĆ LAKIĆ rođen preminuo rođena preminula 1917 – 1998. 1926 – 2005.
Navršavaju se dvije godine otkad nije sa nama naš voljeni
VLADO Mihailov RADULOVIĆ
Nedostaješ nam. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.
Danas je 40 tužnih dana od smrti moga oca
RADOMIRA RACA RADULOVIĆA
Ovih dana bilo je teško suočiti se sa istinom da više nijesi sa nama. Praznina koja je ostala boli ali i podsjeća na svaki trenutak tvoga prisustva. Sad više nego ikad vidim koliko je bilo vrijedno imati te.
Počivaj u miru.
531
Četrdeset dana je od smrti naše voljene sestre, zaove i tetke
VESNE ODOVIĆ rođene GAGOVIĆ
LJILJANA STOJOVIĆ sa porodicom 587
Godina je dana od smrti našeg
GORANA
Čuvamo te od zaborava.
Ujna BRANKA i brat BOBO sa porodicom
586
Godinu je dana od smrti našeg voljenog
GORANA U našim srcima i mislima bićeš zauvijek.
Tvoj brat MARKO sa porodicom
Vrijeme prolazi, ali ljubav i uspomene ne blijede.
Tvoji: MIGO, MAJA i djeca
573
Danas je šest godina od našeg rastanka
JOVAN ROGANOVIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. Svaka pomisao na tebe nosi ljubav i ponos. Bol prkosno pokazuje da mu vrijeme ne može ništa. Ni radost, ni uspjeh nijesu isti kada ti nijesi sa nama. Hvala ti što si bio naš, što si bio svoj i drugačiji. Supruga VJERA, sin MILOŠ, ćerke JOVANA i DEJANA
563
TUŽNO SJEĆANJE 13. 4. 2019–13. 4. 2025
JOVAN ROGANOVIĆ
S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Strina BOSE, sestre VESNA, RAJKA i MAJA
Tužno sjećanje
JOVAN Đ. ROGANOVIĆ 13. 4. 2019 – 13. 4. 2025. S ponosom te pominje i od zaborava čuva brat SLAVKO sa porodicom
593
613
Tužno sjećanje na našeg dragog kuma
JOVANA ROGANOVIĆA 2019–2025.
S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Okupili smo se na tvoj rođendan, a tebe nema. Ja ipak tiho u sebi, slavim tvoj častan život i zahvalna sam za ono malo vremena koje smo proveli zajedno. I ne moramo te čuvati od zaborava, jer je tvoje odsustvo svuda prisutno.
Kum ZVONKO sa suprugom i porodicama
S tugom i ljubavlju,
Godina dana prođe otkako je svijet tiši i prazniji bez tebe, dragi RANKO
Počivaj u vječnoj svjetlosti u zagrljaju svoje majke, a mi ćemo Vas voljeti i nikad zaboraviti. Mnogo, mnogo nam nedostaješ, Ranko.
Tetka SLAVKA, sestre JELENA i KSENIJA, brat RADOVAN i tetak ŽELJKO JOVOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
Porodica ABRAMOVIĆ: RADOJKA, ZORAN i TATJANA
Draga naša bako
Tvoji ANA i VIKTOR 590
Ponosu i tugo naša, dragi RANKO
Danas je trebao da bude divan dan, danas je Ranko tvoj rođendan, ali... ali... Godina od kada te nema ispunjena je patnjom, tugom i previše nas srce boli, dijete se sestrino kao svoje voli. Tuguju za tobom i ne daju te zaboravu tvoje tetke
VJERA PENDA i SLAVKA JOVOVIĆ 589
Hvala ti za svu bezgraničnu ljubav i toplinu koju si nam pružala. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Volimo te zauvijek Tvoja mnogobrojna UNUČAD i PRAUNUČAD
Četrdeset dana je od smrti
DARINKA TOMOVIĆ
Po dobru ću te pamtiti, a od zaborava čuvati. Brat IVICA
584
583
Navršava se četrdeset dana od smrti voljene majke
DARINKA TOMOVIĆ
MAJKO, tuga se ne mjeri riječima već prazninom koju si ostavila tvojim odlaskom. Svojim časnim životom i plemenitom dušom ostavila si trag koji se ne briše, sjećanja koja ne blijede, dobrotu koja se ne zaboravlja. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i živjećeš vječno u našim sjećanjima.
Tvoje ćerke SANJA, SEKA, TINA, MARIJANA, DIJANA i MILICA sa porodicama
575
Godina će otkako nema našeg voljenog zeta
RANKA ZVICERA
Prva plovidba na koju nijesi otišao, sa koje se nijesi vratio…
A čekala su te daleka mora po kojima si hrabro i časno brodio, i naša srca u kojima i dalje postojiš i traješ…
Počivaj u miru vječne luke u koju si prerano uplovio.
ZAGORKA, DANIJEL, MARIJA i KATJA
Kada bismo mogli još jednom da te zagrlimo i da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam NEDOSTAJEŠ.
Nedostaje nam tvoj glas i tvoje ruke koje su nas nosile i najljepše grlile.
Ponekad pitamo: ,,zašto baš naš TATA?“
Ali mama kaže da samo najbolji ljudi postaju Anđeli. Tata, hvala ti za svaki osmijeh, svaku igru, svaki zagrljaj.
Hvala ti, TATA... Što si postojao, što si nas volio i što si bio baš naš TATA. ČUVAJ NAS
Baš onako kako si nas čuvao dok si bio sa nama.
Volimo te do tih sjajnih zvjezdica
HAJDI, NINA i LUKA
559
18. aprila 2025. navršava se tužna i bolna godina od smrti našeg voljenog
RANKA Žarka ZVICER
Dragi Ranko, Mnogo nas boli tvoj prerani odlazak Ali ti ćeš nam stalno nedostajati i biti u našim mislima i srcima.
Bio si naš ponos i oslonac.
13. aprila 2025. na tvoj rođendan porodica i uža rodbina će posjetiti tvoju vječnu kuću i zaliti cvijeće suzama.
Počivaj u miru sa svojom majkom.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni
585
Uspomene na tebe trajaće vječno. Čuvaćemo te u našim srcima.
Počivaj u miru u zagrljaju tvoje majke Drage.
Krasiš li nebo kao što si krasio zemlju, vilo moja?
Imala sam ja sigurni zagrljaj
Imala sam ja stijenu na koju sam mogla uvijek da se oslonim.
Imala sam ja, ali mi te nebo uze.
Bio si moj najveći oslonac i snaga. Osmijehu moj, željo moja, nedostaješ mi do bola! Volim te beskrajno
Tvoja sestra MARIJA
Dragi naš
18. 4. 2024 – 18. 4. 2025. Čuvamo te od zaborava u našim mislima i srcima.
SAŠA, VESNA i MAKSIM ZVICER
Stric VASKO i strina STANKA sa porodicom
Dragi naš
Dvije godine od kada nije sa nama
MARKO VULAŠ
Srećo moja, dvije teške godine bez tebe. Dani još teži, a aprilski bolni, puni tišine, kada moja tišina govori o tebi u mojoj tišini ti stanuješ i nećeš nikada izaći.
VOLIM TE, SINE MOJ, TVOJA MAJKA TANJA
598
Sa tobom je počelo ono pravo. Ljubav bez straha, mir, porodica.
Vidim te u očima naše djece.
I nijesam te izgubila, ti si samo korak ispred mene. Tamo negdje u toj vječnosti, bez kazaljki ČUVAJ ME, ČUVAJ NAM DJECU.
Nadam se da odozgo vidiš koliko nedostaješ i koliko te volim...
Tvoja smrt nije kraj naše priče, jer ljubav ne zna za kraj. I kad dođe kraj mog puta, jedino što želim je da me čekaš tamo.
Da opet budemo ,,MI“, bez rastanka, bez kraja... NEDOSTAJEŠ... Za juče, danas i sjutra
VOLI TE TVOJA LIDIJA
595
Dragom unuku
MARKU VULAŠU
Godine su prošle dvije, ali tuga, Marko, nije, nit će proći dovijeka, s tvoga kraja bez lijeka, liše tvoje đece troje, zlato moje!
Tužna baka LOLA
591
Sporo se vrijeme vuče, a čini nam se da je juče bilo kako si nas iznenada napustio i preselio se u vječnost. Bolna je ova godina koja je prošla, i sve koje će proći biće bolnije, jer žal za tobom neće moći da potisne vrijeme. Čuvamo te od zaborava, kao ti nas sa neba. Neka tvoja duša mirno plovi nebesima i od svih oluja neka te čuva tvoja majka.
Tvoji: Tetka VJERA, sestra MILICA, brat MARKO i tetak PERO PENDA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
U
izdanju
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
