Poneđeljak, 14. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21320 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NIKŠIĆKI REBUS: DPS pojedinačno najbolji na jučerašnjim lokalnim izborima - sa 16 mandata, ZBNK ima mandat manje, parlamentarni status imaće pet lista, Ura ispod cenzusa
Od partija koje čine državnu vlast rezultatom u Nikšiću može biti zadovoljan jedino bivši Demokratski front, odnosno ZBNK, čiju listu predvodi aktuelni predsjednik opštine Marko Kovačević. Demokrate su juče osvojile tri mandata, a 2021. sa listom „Mir je naša nacija“ imale su deset odborničkih mjesta. Ura je prije četiri godine osvojila jedan mandat, ali više neće biti u lokalnom parlamentu. DPS je pojačao rezultat za dva mandata, ali je ipak ostao ispod najavljenih 40 odsto. Na izborima u Herceg Novom trijumfovale Demokrate, odličan rezultat Novske liste
INTERVJU: Dragan Živković, predsjednik
Udruženja podstanara Crne Gore „Moj dom“
OD SOBE, KOJU JE DIJELIO SA DVANAESTORO BRAĆE I SESTARA, DO GLOBALNOG UTICAJA
Priča čovjeka koji živi svoj san
Slučajevi iz maja 2023, kada je zbog ,,curenja“ zadataka otkazan ispit iz matematike i otkriveno prepisivanje na provjeri znanja iz CSBH jezika i književnosti, još nemaju epilog
Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, tvrdi da se Moskva suprotstavlja kompletiranju EU
PODGORICA – Demokratska partija socijalista ostvarila je pojedinačno najbolji rezultat na jučerašnjim nikšićkim izborima, sa osvojenih 16 mandata (35,5 odsto). Koalicija Zajedno za budućnost Nikšića osvojila je 15 mandata (34,9 odsto) – prvi su nezvanični rezultati izbora u toj opštini. Niko nema apsolutnu vlast i ona će, kako pokazuju preliminarni rezultati, zavisiti od Pokreta Evropa sad, koji je prvi put nastupio na izborima u Nikšiću i osvojio pet mandata (12,8 odsto). Demokrate su osvojile tri (7,4 odsto), a Evropski savez, koji je prvi put izašao u tom aranžmanu, dva odbornička mjesta (5,2 odsto). Nikšićki parlament ukupno čini 41 odbornik.
Ura je izgubila parlamentarni status. Cenzus nijesu prešli SEP, “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti – Jelena Marković“, “Probudimo Nikšić - Dragoljub – Dragan Radulović”, kao ni “Rad za moj grad – Dr Borislav Mišo Đurišić”. Pravo glasa tokom izuzetno mirnog izbornog dana iskoristilo je 72,2 odsto birača, što je oko deset odsto manje nego na prošlim lokalnim izborima 2021. godine. Od partija koje čine državnu vlast rezultatom može biti zadovoljan jedino bivši Demokratski front, odnosno ZBNK, čiju listu predvodi aktuelni predsjednik opštine Marko Kovačević. Demokrate su juče osvojile tri mandata, a 2021. sa listom “Mir je naša nacija” imale su deset odborničkih mjesta. Ura je prije četiri godine osvojila jedan
Od partija koje čine državnu vlast rezultatom može biti zadovoljan jedino bivši Demokratski front, odnosno ZBNK, čiju listu predvodi aktuelni predsjednik opštine Marko Kovačević. Demokrate su juče osvojile tri mandata, a 2021. sa listom „Mir je naša nacija“ imale su deset odborničkih mjesta. Ura je prije četiri godine osvojila jedan mandat, ali više neće biti u lokalnom parlamentu. DPS je pojačao rezultat za dva mandata, ali je ipak ostao ispod najavljenih 40 odsto
mandat, ali više neće biti u lokalnom parlamentu.
DPS je juče pojačao rezultat za dva mandata ali je ipak
ostao ispod najavljivanih 40 odsto. Na nikšićkim izborima 2021. godine koalicija DPS-SDP-LP-Patriotsko ko-
Uprava policije: Izbori bez bezbjednosnih problema
Uprava policije: Izbori protekli bez bezbjednosnih problema
Lokalni izbori u Nikšiću i Herceg Novom protekli su bez bilo kakvih bezbjednosnih problema, što je pokazatelj demokratske zrelosti građana, saopšteno je iz Uprave policije.
- Službenici Uprave policije
su, u skladu sa zakonom i nadležnostima, izvršili adekvatnu postavku službe, kako bi efikasno odgovorili na bezbjednosne izazove, a samim tim su preventivno postupali u cilju održavanja stabilnog javnog reda i mira i bezbjednosti saobraćaja - navode iz Uprave policije.
Sa aspekta bezbjednosti, kako dodaju, u odnosu na stanje kriminaliteta i javnog reda i mira izborni dan u Nikšiću i Herceg Novom je protekao u najboljem redu.
- Policija zahvaljuje građanima na iskazanoj bezbjednosnoj kulturi i poštovanju zakona prije, za vrijeme i nakon održavanja lokalnih izbora u navedena dva grada - zaključuju iz Uprave policije.
mitski savez imala je 40,4 odsto glasova i 18 mandata, ali to nije bilo dovoljno za formiranje većine. DPS je tada pošla u opoziciju nakon 16 godina.
Ispod očekIvanja Prvo obraćanje javnosti sinoć bilo je iz štaba PES-a. Nosilac liste PES-a Zoran Mrkić iskazao je nezadovoljstvo rezultatom i poručio da, iako od njegove partije zavisi kako će izgledati buduća vlast, učešće u vlasti im nije prioritet. - Ovo je ispod mojih očekivanja, u odnosu na ono što smo ponudili i u šta smo uložili energiju. Politički usko gledano, bili bismo zadovoljni jer se nijedna vlast ne može formirati bez nas, ali mene ne raduje to jer se nijesam rukovodio time, nego da postignemo visok stepen razumijevanja sa građanima i rješavanja problema. Narednih dana odredićemo se o daljem djelovanju i razgovorima na stranačkim organima, kad se slegnu emocije. Trezvene glave ćemo razmisliti kuda bi to moglo da ide – kazao je Mrkić.
On je, na pitanje hoće li PES podržati Marka Kovačevića, rekao da je to, “gledajući koaliciju na državnom nivou, prirodno”, ali ipak je kazao da će njegova partija o tome razmisliti.
- Cijeneći neke aktivnosti i postupke Kovačevića, dozovolite da još malo razmislimo, moramo postignuti saglasnost. Nije nam prioritet učešće u vlasti. Nijesam za to po svaku cijenu – rekao je Mrkić.
Na pitanje da li će insistirati na mjestu predsjednika opštine pošto će biti “tas na vagi”, Mrkić je odgovorio da je to “nešto što bi većina subjekata iskoristila”, ali ne i on.
- Ja neću biti takav. Mjesto gradonačelnika nije imperativ naše liste, ne po svaku cijenu – istakao je Mrkić.Nosilac liste DPS-a Boris Muratović kazao je da su osvojili 14 i po hiljada glasova i povećali broj mandata za 14 na 16 - Pokazali smo i dalje da smo najjača partija. Tri puta smo jači od prvog sljedbenika za nama. DF čini šest partija, PES pokazao silaznu putanju. To
Demokrate slavile pobjedu u
HeRCeG NOvI – Lista Demokrata koju je na jučerašnjim lokalnim izborima u Herceg Novom predvodio aktuelni gradonačelnik
“Stevan Katić – Znamo se po djelima”, osvojila je 31,8 odsto ili 12 mandata, Novska lista koju je podržao Pokret Evropa sad 25,7 odsto ili deset odborničkih mjesta.
“Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) osvojili su 12,65 odsto odnosno pet mandata koliko ima i “DPS – Herceg Novi –
Grad kakav nam treba”, sa 14,96 odsto. Građanski pokret za Herceg Novi “Idemooo” ima 4,52 odsto ili jedan odbornički mandat, kao i “Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani” koji je osvojio 3,40 odsto glasova i GP URA “ Drugačije – dr Dritan Abazović” sa 3,62 odsto takođe će imati jedan mandat. Bez mandata su ostali “Bokeški forum – naš Novi za našu Boku” sa 1,24 odsto i lista “Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi” sa 2,18 odsto. Lokalni izbori u najzapadnijoj crnogorskoj opštini Herceg Novi protekli su
pokazuje kako prolaze oni koji koaliraju sa DF-om. Demokrate su pokazale da su bile samo političke marionete i političke sjenke Marka Kovačevića – kazao je Muratović, dodajući da je Bečićeva partija na prethodnim lokalnim izborima imala deset, a sada tri mandata.
- DPS je povećala broj odbornika sa 14 na 16. Građanska priča koju promoviše DPS je neuništiva. Vraćamo se jači nego ikad. Pokazali smo kako se iz opozicionih klupa brani sveto ime Crne Gore, građansko i sekularno društvo, multivjersko, građansko i crnogorsko – poručio je Muratović.
Istakao je da Marko Kovače-
mirno, bez većih neregularnosti ali i u sijenci onih koji su se istovremeno održavali Nikšiću. Aktuelni gradonačelnik Stevan Katić sinoć je proglasio „najubjedljiviju pobjedu“ izborne liste na čijem je čelu bio u proteklih nekoliko godina.
- Građani su prepoznali velike projekte i nagradili nas sa čak pet odsto više nego na prethodnim izborima. Nastavićemo i dalje u istom ritmu, da budemo sluge građanima i njihov servis. Herceg Novi ostaje u sigurnim rukama – Katić. Nosilac “Novske liste – Naš grad, naš brod” Miloš Konjević sinoć je kazao da
Pristalice Kovačevića
pjevale „Djevojke vole samo četnike, da li si takva i ti “
Pristalice koalicije Za budućnost Nikšića su u štabu dobar rezultat proslavili uz četničke pjesme i razvijanje trobojke. Ubrzo su to slavlje prenijeli i na ulice koje su sinoć bile pune srpskih zastava.
Naš reporter je zabilježio i trenutak kada pristalice ove kolacije prepjevavaju pjesmu “Djevojke vole samo grešnike, da li si takva i ti “.Umjesto grešnika u glas su pjevali „Djevojke vole samo čenike, da li si takva i ti“.
vić nije dostojan da vodi grad. Nosilac liste ZBNK i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević poručio je da je “Nikšić pokazao da zna ko je dobro radio u prethodne četiri godine”.
- Imamo još četiri godine. Želim da ovu našu pobjedu nad DPS-om posvetim našem Janku Milatoviću koji nas je napustio i upokojio se. Naporno smo radili, vidite rezultate –rekao je Kovačević.
Lider Nove Andrija Mandić rekao je da je “ovo velika pobjeda”.
- Nikšić je uvijek prelamao
procese u Crnoj Gori. Najveće zasluge za ovu pobjedu pripadaju našem Marku Kovačeviću. Imamo našeg lidera u Nikšiću, sigurnu pobjedu i od toga naša koalicija neće odustati – kazao je Mandić.
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je da je i u Supštini prije mjesec jasno poručio da je pobjednik nikšićkih izbora upravo Kovačević.
- Poslao bih poruku i političkim protivnicima - samo nastavite ovako. Povedite i Duška Markovića - istakao je Knežević.
OSVOJILI 12 MANDATA: Demokrate u Herceg Novom
je vjerovao i znao da će biti ključan faktor vlasti. - Imamo politiku sa stavom, koji često nije nailazio na razumijevanje ali vjerujem da vlast neće biti napravljena bez naše koalicije. Ono što sigurno
znam je da nećemo ulaziti u postizborne kalkulacije sa DPS- om, kazao je Konjević izražavajući zahvalnost premijeru Milojku Spajiću koji je u ime pokreta Evropa sad dao podršku toj listi.
Ivan Radojičić, nosilac liste Evropskog saveza, kazao je da su odradili dio posla koji su zacrtali.
- Ostvarili smo rezultat koji smo očekivali. Naša prva misija je bila da porazimo aktuelnu vlast u Nikšiću koja danae ima 40-ak odsto podrške. Svi ostali koji se pojavljuju prvi put ovim rezultatom mogu i moraju biti zadovoljni. Sve što proizilazi iz ovog rezultata biće stvar razgovora i dogovora – rekao je Radojičić.
Prema njegovim riječima, loš rezultat PES-a je rezultat koaliranja sa Andrijom Mandićem.
Nemanja Vuković, nosilac liste Demokrata, kazao je da
- Ogroman skok sa sedam na deset mandata je fenomenalan rezultat. Ovi ljudi se iskreno bore za Herceg Novi i Crnu Goru i daćemo im svu podršku za projekte koje smo zajedno sa Vladom Crne Gore počeli, kazao je premjer Spajić na pres konferenciji nakon objavljivanja preliminarnih rezultata. Predsjednik Opštinske izborne komisije Herceg Novi Dejan Radonić, u izjavi za RTHN, kazao je da je izborni dan protekao mirno.
- Mirno i lagano što mi se, moram priznati, baš sviđa. Bez tenzija i lagano... Nije bilo nepravilnosti - rekao je Radonić. Na jučerašnjim izborima u Herceg Novom pravo
da mu se desila neprijatnost na biračkom mjestu 24 u naselju Kličevo. Uputio je dopis Opštinskoj izbornoj komisiji od koje traži da se izjasni o neprijatnosti koju je, kako je rekao, doživio, kao i da razmotre da li će i koje mjere biti preduzete kako bi se osiguralo da članovi biračkih odbora postupaju ozbiljno, profesionalno i bez ličnih komentara prema bilo kom gradaninu. - Moja namjera nije javno prozivanje, već zaštita dostojanstva svih građana - naveo je Ahmetović u dopisu OIK Nikšić. Istakao je da je prilikom potpisivanja za glasanje, nakon što se potpisao, jedan član izborne komisije prokomentarisao „Opa, moderan potpis”. Ahmetović kaže da je na to odgovorio sa: „Molim vas, bez komentara”. - Na to je reagovao predsjednik komisije i rekao da se ne komentariše, iako je i sam, na moje prethodno pitanje: ‘Možete li, molim vas, provjeriti jesam li u biračkom spisku?’, rekao: ‘Jesi, i tvoji su ovđe’. Nijesam siguran na koga je mislio - na članove moje porodice ili zajednice - ali takve opaske nijesu ni profesionalne ni primjerene - napisao je Ahmetović. Rekao je i da mu se nakon objave njegovog statusa na toj društvenoj mreži, nekoliko ljudi iz njegove zajednice javilo i „podijelilo slična iskustva - navodno od iste osobe”. - Nažalost, ne znam joj ime, ali ću to saznati u ponedjeljak - kazao je Ahmetović. ivana KopRiViCA irena MiLoViĆ ima mandat manje, parlamentarni status imaće pet lista, Ura ispod cenzusa
su očekivali bolji rezultat.
- Vjerovali smo da će ljudi koji su pokazali kako se vodi grad ostvariti veću podršku ali značajno je da će ova koalicija biti ključlni faktor za formiranje vlasti. Formiraćemo vlast sa onim političkim subjektima sa kojima činimo vlast na državnom nivou – rekao je Vuković, ističući da sa DPS-om neće.
Dopis oi K-u Izborni dan je protekao bez incidenata. Ipak, Nardi Ahmetović iz NVO Centar za afirmaciju romsko-egipćanske populacije (CAREP) tvrdi da je doživio neprijatnost tokom glasanja u Nikšiću. U objavi na Fejsbuku napisao je
glasa imalo je 25.603 birača. Na izborima je učestvovalo devet izbornih lista koje su bile u trci za parlament koji broji 35 odbornika.
Podsjećamo, na lokalnim izborima 2021. godine u tom gradu koalicija “ Evropski tim DPS – SD” osvojila je osam mandata, Novska lista sedam, koalicija Za budućnost Herceg Novog i Boke koju je predvodio bivši Demokratski front osvojio je sedam mandata, a koalicija okupljena oko Demokrata 10 mandata. Koalicija Crno na bijelo okupljena oko GP URA imala je dva mandata, a Pravi Novi – sloboda u našim rukama Marko Milačić jedan mandat.
INTERVJU: Dragan Živković, predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore „Moj dom“
PODGORICA- Situacija sa izdavanjem stanova je izuzetno nepovoljna, nesigurna i neodrživa za podstanare. Oni su prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima, a i bez ikakve institucionalne podrške. Sa takvom ocjenom je saglasan Dragan Živković, predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore ,,Moj dom“, koji smatra da tržište funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, što dodatno pogoršava stanje.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da su, imajući u vidu inflaciju i ekonomsku nesigurnost, glavni faktori koji doprinose rapidnom rastu kirija sezonski turizam i kratkoročni najam, kao i nekontrolisana urbanizacija i kupovina nekretnina radi profita.
Takođe, Živković je naglasio da izostaje zakonska regulacija i kontrola tržišta najma, nedostaje javno stanovanje i subvencionisani modeli. Crna Gora nema zvaničan registar podstanara, tako da nije poznat tačan broj, iako se pretpostavlja da 10 odsto populacije ne živi u svom stanu.
POBJEDA: U posljednjih nekoliko godina cijene izdavanja nekretnina u Podgorici, ali i drugim djelovima Crne Gore, najmanje su se udvostručile. Što smatrate da je glavni uzrok te pojave?
ŽIVKOVIĆ: Glavni uzrok leži u pretvaranju stanovanja iz osnovnog ljudskog prava u tržišnu robu. Stanovi se sve više grade i kupuju isključivo u investicione svrhe, a ne za život. Sezonski turizam dodatno destabilizuje tržište – naročito ljeti kada se podstanari izbacuju da bi se stanovi izdavali turistima. Nedostatak zakonske regulative, poreske politike i javnog stambenog fonda dodatno omogućavaju nekontrolisani rast cijena.
Situacija je izuzetno nepovoljna, nesigurna i neodrživa. Podstanari su prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez ikakve institucionalne podrške -kaže Živković
POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori iz ugla podstanara?
ŽIVKOVIĆ: Situacija je izuzetno nepovoljna, nesigurna i neodrživa. Podstanari su prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez ikakve institucionalne podrške. Tržište funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, što dodatno pogoršava stanje.
POBJEDA: Mislite li da se rast kirija može zaustaviti i barem na neki način staviti pod kontrolu?
ŽIVKOVIĆ: Naravno. Uvođenjem kontrole cijena u određenim zonama, poreskih mjera na prazne stanove, subvencionisanog stanovanja i javnih fondova – kao i donošenjem zakona o podstanarima – moguće je stvoriti pravednije i stabilnije tržište.
POBJEDA: S obzirom na to da se najveći dio stanovništva nalazi u Podgorici, što smatrate da je potrebno uraditi kada su podstanari u glavnom gradu u pitanju, ali i generalno na nivou države?
ŽIVKOVIĆ: Potrebna je hitna sistemska intervencija koja bi podrazumijevala pravno regulisanje tržišta najma, formiranje javnog stambenog fonda, renoviranje i otkup praznih stanova za socijalno stanovanje, uvođenje subvencija i pravne pomoći podstanarima. Neophodna je i aktivna saradnja opština, države i civilnog sektora.
POBJEDA: Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je nedavno da zvanično pokreće prvi organizovani model podrške podstanarima. Što to predstavlja i što je cilj takvog modela?
ŽIVKOVIĆ: Udruženje podstanara Crne Gore ,,Moj dom“ pokrenulo
Više od 80 odsto podstanara nema nikakav ugovor. Neregulisano izdavanje nije samo poreski problem, već i pitanje ljudskih prava, sigurnosti i dostojanstva hiljada ljudi koji žive u stalnom riziku
je inovativni model fer i sigurnog stanovanja pod nazivom „Novi model stanovanja – put ka pravednijem i sigurnijem stanovanju u Crnoj Gori“. Cilj ovog modela je sistemska zaštita podstanara, unapređenje odnosa između zakupaca i stanodavaca, kao i dugoročno rješavanje stambenog pitanja kroz pripremu za socijalnu stanogradnju planiranu za 2026. godinu. Model donosi konkretne mehanizme podrške, među kojima se izdvajaju: subvencionisana 12. kirija –članovi koji redovno izmiruju obaveze mogu dobiti subvenciju do 300 eura, pravna zaštita – pomoć pri sklapanju ugovora i zaštita u slučaju zloupotreba, pravo prvenstva za socijalne stanove – članovi će imati prednost u budućim stambenim projektima, transparentni i fer uslovi –bez skrivenih troškova, visokih provizija i nepovoljnih ugovora.
Pored toga, model poziva i stanodavce da se uključe i doprinesu izgradnji stabilnog i poštenog tržišta zakupa. Udruženje naglašava da je stanovanje osnovno ljudsko pravo, a ovaj model je prvi ozbiljan korak ka vraćanju socijalne dimenzije stanovanju u Crnoj Gori.
POBJEDA: Da li su planirani pravni savjeti i podrška podstanarima u slučajevima zloupotreba od strane stanodavaca?
ŽIVKOVIĆ: Da. Udruženje već pruža osnovnu pravnu pomoć, a u planu je širenje ove usluge kroz saradnju sa advokatima, pravnim klinikama i NVO sektorom. Takođe, radi se na formiranju mreže lokalnih savjetovališta.
POBJEDA: Da li smatrate da postoje neregulisane ili sive zone na tržištu izdavanja stanova koje dodatno otežavaju položaj podstanara?
ŽIVKOVIĆ: A psolutno. Ogroman broj stanova se izdaje „na crno“, bez ugovora i evidencije. To podstanare ostavlja bez ikakvih prava, izloženim arbitrarnim odlukama stanodavaca, a državu bez poreza i kontrole.
POBJEDA: Koliki procenat podstanara u Crnoj Gori trenutno ima regulisane ugovore o zakupu i da li je neregulisano izdavanje veliki problem?
ŽIVKOVIĆ: Preko 80 odsto podstanara nema nikakav ugovor. Neregulisano izdavanje nije samo poreski problem, već i pitanje ljudskih prava, sigurnosti i dostojanstva hiljada ljudi koji žive u stalnom riziku.
POBJEDA: Kakav je stav Udruženja podstanara u vezi sa mogućnošću uvođenja regulacija ili ograničenja rasta cijena kirija?
ŽIVK OVIĆ: Udruženje snažno zagovara uvođenje kontrole kirija, barem u opter ećenim urbanim zonama. Smatramo da treba razviti modele najma sa ograničenim cijenama i stimulisati stanodavce koji izdaju pod fer uslovima što i jeste glavna aktivnost našeg projekta ,,Novi model stanovanja u Crnoj Gori“.
POBJEDA: U Podgorici postoji subvencija od 100 eura za podstanare. Da li u vašem udruženju postoje planovi za iniciranje poreskih olakšica ili subvencija za podstanare da bi im se olakšalo plaćanje stanarine?
ŽIVKOVIĆ: Podrška od 100 eura je dobar početak, ali daleko od dovoljnog. Udruženje se zalaže za proširenje subvencija na cijelu državu, uz porezne olakšice za registrovane ugovore i podršku ranjivim grupama.
POBJEDA: Koliko su podstanari u Crnoj Gori svjesni svojih prava i obaveza?
Kakvu ulogu Udruženje podstanara igra u njihovom informisanju?
ŽIVKOVIĆ: Nažalost, većina podstanara nije dovoljno informisana. Zato mi aktivno sprovodimo informativne kampanje, radionice, gdje se dijele informacije o pravima, modelima ugovora i pravnim savjetima.
POBJEDA: Postoje li inicijative za uspostavljanje socijalnih stanova, fonda pomoći ili drugih modela pristupačnog stanovanja u Crnoj Gori?
ŽIVKOVIĆ: Da. Udruženje je pokrenulo inicijativu za osnivanje javno-privatnog fonda za stanovanje, kao i socijalnog preduzeća koje će stanove izdavati podstanarima pod sigurnim i fer uslovima. Takođe se radi na mapiranju praznih stanova koje bi država mogla otkupiti i koristiti u svrhe socijalnog stanovanja.
POBJEDA: Kakav je odnos Udruženja podstanara sa državnim institucijama i da li postoji politička volja za rješavanjem problema podstanara?
ŽIVKOVIĆ: Postoji otvorenost za dijalog, ali još nema konkretne političke volje i sistemskih rješenja. Udruženje vrši kontinuiran pritisak kroz inicijative, prijedloge zakona i javne kampanje, kako bi se stanovanje postavilo kao prioritetno pitanje.
POBJEDA: Kako gledate na mogućnost dugoročnog unapređenja zakonskog okvira koji reguliše iznajmljivanje stanova?
ŽIVKOVIĆ: To je naš ključni cilj. Zakon o podstanarima bi trebalo jasno da definiše prava i obaveze, zaštiti obje strane i uvede red na tržištu. Bez jasnog zakona nema sigurnosti, a ni stabilnosti u sektoru stanovanja.
POBJEDA: Projekat „Velje brdo“ pompezno je najavljivan od strane Vlade. Što mislite o njemu i koliko su realne šanse da zaživi?
ŽIVKOVIĆ: U sadašnjoj formi projekat nije dovoljno jasan. Ukoliko se pretvori u još jednu zonu luksuza, biće promašaj. Udruženje je predložilo da barem 30 odsto stanova bude izgrađeno u okviru projekta i ostanu u vlasništvu države te budu korišćeni za dugoročno subvencionisano stanovanje. Samo na taj način projekat može imati stvarni društveni značaj. Alen HAdžović
PODGORICA - Kada Mohamed Alabar govori o svojim uspjesima, ne pominje visoke zgrade, luksuzne hotele ili milijarde dolara. Umjesto o nekretninama, govori o svojoj majci, skromnoj sobi u kojoj je odrastao sa dvanaestoro braće i sestara, obrazovanju koje mu je promijenilo život – i o dvanaestoro unučadi (13. na putu) koje danas smatra svojim najvećim dostignućem.
Alabar, osnivač kompanije ,,Eagle Hills“, idejni tvorac tržnog centra Dubai Mall i pokretač desetina megaprojekata širom svijeta, danas je sinonim za razvoj – ali ne onaj koji se mjeri samo brojevima, već onaj koji ostavlja dubok i održiv trag u zajednicama.
pokretač – briga o majci
Rođen u Dubaiju, u siromašnoj porodici, Mohamed Alabar odrastao je u uslovima skromnijim nego što danas ijedan njegov klijent može da zamisli. Majka je proizvodila sir i mlijeko od dvije krave, otac vozio kamion. Ipak, zahvaljujući stipendiji, Alabar dobija šansu da se školuje – šansu koju nikada nije zaboravio.
Karijeru je započeo u maloj banci, nakon toga je radio u investicionoj firmi, da bi ga sa 32 godine vlada Dubaija imenovala za rukovodioca novoformiranog tijela za ekonomski razvoj. - Sedam godina sam radio na ekonomskom planiranju, promociji Dubaija, naplati poreza, prepravili smo čitav sistem poslovanja u Dubaiju. Bilo je to ludo, ali uspješno vrijeme. Bilo nas je oko 250 zaposlenih. A onda sam sa 36 godina otišao kod našeg premijera i rekao: ,,Volim svoj posao, ide dobro, ali moram da se brinem o majci. Ja sam najstariji od trinaestoro djece“. On me je pitao što ću da radim. Rekao sam mu da želim da osnujem građevinsku kompaniju. Imao sam oko 15.000 dolara, dao sam ih kompaniji ,,Arthur Andersen“ – oni su bili kao ja, razumjeli su me. Uradili smo studiju izvodljivosti. Dobra vijest je da nijesam imao mnogo novca, ali sam imao dobru reputaciju u gradu. Za dva dana sam prikupio 300 miliona dolara. Nijesam spavao nedjelju dana. Pomislio sam: ,,O, moj bože, ljudi mi vjeruju!“ I tako je počela sa radom moja kompanija. Danas vam neću pričati o brojkama, jer je bog bio veoma milostiv prema meni. Nije važno u kog boga vjerujete – ja stvarno vjerujem da je bog bio jako dobar prema meni što mi je dao priliku da radim ono
što volim - istakao je Alabar na ESG Adria Samitu. Naglasio je da je prava priroda njegovog posla – povjerenje. Danas je njegova firma odgovorna za više od 400.000 izgrađenih domova u 18 zemalja, za stotine kilometara puteva, staza, plaža i marina, za izgradnju škola, pozorišta, bolnica, parkova i zajednica koje odišu dostojanstvom.
- Shvatio sam – nijesam u građevinskom biznisu. Ja sam u biznisu razvoja zajednice. Za svaku porodicu koja kupi dom, to je najvažnija investicija u životu. Na meni je da opravdam njihovo povjerenje – kroz dizajn, gradnju, održavanje, ali i ljudskost - kazao je Alabar. Njegovi projekti nijesu fokusirani samo na luksuz. Već godinama gradi i poklanja socijalne stanove, ulaže u lokalne preduzetnike, renovira škole i bolnice, a kroz posebne fondove stipendira mlade.
- Prije šest, sedam godina, bio sam zabrinut da će Amazon da zavlada mojom zemljom. Znate, ja sam veliki patriota. Volim svoju zemlju. I volim svaku zemlju u kojoj radim. Pomislio sam: ,,Ako Amazon može da kontroliše sve što moja djeca kupuju – mlijeko, majicu – to je problem. Mislim da moram da se suprotstavim“. Okupio sam investitore. Dali su mi milijardu dolara. Tada sam imao skoro 60 godina. Nijesam tehnološki stručnjak, niti 22-godišnjak, ali sam ipak krenuopriča Alabar.
Danas je ta firma tri puta veća od Amazona na Bliskom istoku. Rade nešto što se zove ,,minutes“ – u svakom gradu imaju preko 100 malih prodavnica iza
Vrijednost svih projekata u razvoju je 150 milijardi dolara
Alabar podsjeća da rade u mnogim zemljama.
- Imamo mnogo marina. Vrijednost svih naših projekata u razvoju je blizu 150 milijardi dolara. Nemojte me pitati kako smo to postigli. Imamo nevjerovatan tim. Oni rade sve. Ja sam samo šef, ali oni su ti koji stvarno rade. I volim ih iz dubine duše. Oni su najbolji od najboljih - poručuje Alabar.
zgrada i dostavljaju sve u roku od 12 minuta.
- Ali radimo i sve ostalo. A onda sam se zabrinuo zbog strategije hrane i rezervi hrane za moju zemlju. Zato sam sa grupom investitora kupio kompaniju ,,Americana“ prije sedam godina. To je najveći operater restorana i proizvođač hrane. Imamo 3.000 restorana i mnoštvo fabrika hrane u regionu - ističe Alabbar.
Naročito ističe da, kada zarađujete veliki novac - ne zaboravite odakle ste.
- Nikada ne zaboravljam svoju majku, djecu. Dakle, ako si uspješan – što si uradio? Jesi li uspješan sa odgovornošću? Jer mnogi, kad zarade novac, zaborave na stvarnost. Iskreno. Zaborave na realnost - naglašava Alabar.
Što viŠe dajete, viŠe vam se vraća
Za svaka dva-tri stana koja proda, izgradi jedan socijalni stan besplatno.
- I predamo ga lokalnoj opštini da ga podijeli ljudima. U Egiptu je formula: na svaka tri stana koja prodamo – jedan ide besplatno kao socijalno stanovanje. Zarađujemo – treba da dijelimo. I znate što je najzanimljivije? Što više dajete, više vam se vraća. Naša dobit samo raste. Stvarno - naglašava Alabar. U Egiptu radi, kako ističe, naj-
ljepši projekat na svijetu – šest kilometara plaže, devet hotela, međunarodna marina, 8.000 domova, golf teren.
- Kad sam ih prodao – moja kompanija je zaradila 15 odsto. Znate li koliko su se cijene tih kuća udesetostručile? Dvanaest puta! Imao sam sreće – kupio sam jednu za sebe. Napravio sam 12 puta veću vrijednost. Kompanija je zaradila 15 odsto. I znate što? To je u redu. To je pošteno. Mi svim upravljamo –restorani, hrana, muzika. Stvaramo život. Ako ne možete da radite posao kako treba – onda ga nemojte ni raditi. Ako ne možete pošteno – nemojte ni počinjati. I radimo pozorišta, akvarijume, parkove, drveće, cvijeće, ptice. Imamo i posebne fondove za stipendije. Dajemo stipendije djeci za školovanje i univerzitete svuda gdje radimo - kaže Alabbar dodajući da se uvijek sjeti da je dobio stipendiju za studije i da mu je neko dao šansu.
- Sad ja dajem šansu drugimaporučuje.
U Srbiji je, prije nego što je potpisao prvi ugovor, očistio rijeku, uredio biciklističke staze i igrališta, trošeći desetine miliona dolara – iz povjerenja prema narodu.
Kada se Dubai suočio s najjačim padavinama u 80 godina, Alabar nije čekao. Iako ugovorne obaveze garantuju samo jednogo-
Alabar ima 17 tržnih centara. Ono što je zaista nevjerovatno jeste Dubai Mall. Otvorili su ga tokom finansijske krize 2008. godine. Niko nije htio da iznajmi lokal. - Ali hvala bogu, ne volim preveliko zaduživanje. Odlučili smo – nema veze, čekaćemo. Danas, u prosjeku, imamo oko 350.000 posjetilaca dnevno, 110 miliona godišnje. Ni u snovima nijesam to zamišljao. Moja majka se oblači veoma tradicionalno, pokriva se, ali joj je lice otkriveno. Kada je vodim, ona jednostavno hoda, gleda i smiješi se. Mi dolazimo iz vrlo skromne sredine. Moja majka i danas živi u veoma jednostavnom naselju. Pita me: ,,Mohamed, kako si sve ovo uradio? Sve je tako čisto i sjajno“. Kažem joj: ,,Ti se moliš za mene. Ljudi nam vjeruju“. I to je ono što radimo – svuda - poručio je Alabar.
dišnju garanciju na stanove, on je odlučio da popravi 120.000 kuća o svom trošku. Dok su trajale sanacije, smjestio je porodice u svoje hotele.
- Moja majka je rekla: ,,Ako si zaradio četiri milijarde dolara, popravi ljudima kuće“. I poslušao sam je - kazao je Alabar. Transparentnost, lokalne vrijednosti i poštovanje. Kao osnivač javne kompanije, Alabar već 29 godina objavljuje kvartalne izvještaje – prihode, troškove, kašnjenja, profitne marže. Vjeruje u potpunu transparentnost, ali i lokalno upravljanje. U svakom gradu u kojem radi – menadžerski tim je domaći.
- Moji najbolji ljudi nijesu u Dubaiju – već u Kairu. A svakog plaćam dovoljno da ne ode.
U mnogim projektima, prostor u prizemlju poklanja lokalnim zanatlijama i mladima koji žele da započnu posao. I ne traži kiriju – dok ne stanu na noge. Poruka koju šalje stanovnicima Crne Gore glasi: ,,Imate obalu iz snova. Ako ikad budem radio ovdje – biće to sa ljubavlju i poštovanjem“. Gledajući crnogorsku obalu iz aviona, Alabar je rekao da izgleda ,,kao san“. Svoje viđenje razvoja ne temelji na masovnom turizmu, već na pažljivom balansu između lokalne arhitekture, kulturnog identiteta i prirode.
- Ne mogu izgledati kao Skandinavac. Ja sam Arapin i treba da izgledam kao Mohamed. Isto tako, kad gledate grad – treba da znate da je to Crna Gora. Arhitektura treba da odražava dušu naroda. Radim tako da moji unuci kažu – ponosni smo na to prezime. U svim projektima koje realizuje, Alabar insistira na tome da plaže ostanu javno dostupne, bez obzira na ekskluzivnost kompleksa. Više od 50 odsto površina u njegovim projektima čine zelenilo i zajednički prostori – uključujući parkove, igrališta, sportske terene i prostore za rekreaciju. Projekti su pažljivo planirani kako bi unaprijedili kvalitet života, a ne narušili prirodni ambijent.
Urbanistički pristUp Njegovi urbanistički pristupi snažno se oslanjaju na potrebe lokalne zajednice. Izgradnja obuhvata bolnice, škole, vrtiće, sportske centre i servisnu infrastrukturu koja ostaje na raspolaganju građanima.
Visoke kule i masovna urbanizacija nijesu dio njegovog modela. Projekti moraju reflektovati želje zajednice i odraziti identitet prostora, pa se arhitektura oslanja na lokalne vrijednosti, estetiku i osjećaj mjesta. Za kraj, Alabbar skida sve poslovne titule i uloge.
- Sve što radim – radim zbog majke. Da se ponosi sa mnom. Da moja djeca budu ponosna. Da moja unučad jednog dana kažu – naše prezime je poštovano. Ako to imate – novac dolazi sam.
Mohamed Alabar ne gradi samo zgrade. On gradi priče, zajednice, puteve nade. I to sa iskrenim osmijehom čovjeka koji zna da je najljepši kapital – ono što ostane kada te više nema. n. kovačević
PODGORICA – Osoba koja se redakciji Vijesti predstavila kao Milica Ćuk uputila je prekjuče zlokobne prijetnje novinarki tog medija Jeleni Jovanović. Ona je u telefonskom razgovoru poručila da ,,ako nekome bude letjela glava, to će biti glava autora teksta“.
Tekst koji je objavila Jovanović je zapravo zvanično saopštenje Uprave policije u kome se navodi da su dvojica Beograđana uhapšena u akciji policije kojom je, kako tvrde, spriječeno djelovanje kriminalnih grupa i izvršenje najtežih krivičnih djela. Policija je saopštila da su slobode lišeni M. J. (28) i M. Ć. (36), koji je i protjeran iz Crne Gore.
Osoba koja je pozvala redakciji je kazala da je advokatica i sestra Milovana Ćuka (u objavljenom tekstu M. Ć.), koji se pominje u tekstu koji je Jovanović dan prije objavila. Jovanović je objavila ime protjeranog državljanina Srbije koga su, kako je saopšteno iz UP, locirali u Tivtu, a koji nije prijavio boravak u Crnoj Gori. Za njega je takođe utvrđeno da je povratnik u izvršenju krivičnih djela, kako se navodi u tom saopštenju.
Ta ženska osoba, koja se predstavila kao Milica Ćuk, pitala je redakciju odakle im pravo da objave tekst, puno ime i prezime osobe, i ocijenila da je to krivično djelo. Nakon poziva, kako prenose Vijesti, u redakciju je stigao mejl sa adrese Milica Ćuk u kome su prijetnje ponovljene. Ona je kazala da su informacije lažne, da su data puna imena i prezimena koja se dovode u vezu sa klanovima.
- A za to se u vašoj državi svi znamo kako završava, lete glave. Obrišite tekst ako nemate
prave informacije i po zakonu ne smijete da koristite puno ime i prezime – piše u tom mejlu, navode Vijesti.
Ugrožena
sigUrnost
- Prijetnja smrću koju sam juče dobila telefonom, a zatim i putem mejla, zbog teksta koji sam objavila, nije prvi napad na mene, ali jeste još jedan podsjetnik na to koliko je opasno biti novinar u Crnoj Gorinaročito kad god se dotaknete kriminalnih struktura i njihovih veza. Osoba koja se predstavila kao Milica Ćuk, sestra protjeranog državljanina Srbije Milovana Ćuka, poručila je da će, zbog onoga što sam napisala, ,,glava letjeti“, i to upravo moja. Takve poruke se ne smiju ignorisati, jer one nijesu samo napad na mene kao novinarku, već pokušaj da se ućutka istina i zastraše svi koji se usude da rade svoj posao časno i profesionalno – kazala je Jovanović Pobjedi. Ističe da je, kao neko ko godinama izvještava o organizovanom kriminalu, korupciji i zloupotrebama, svjesna rizika i dodaje da neće odustati.
- Niti jedna prijetnja, koliko god bila brutalna, neće me natjerati da se sklonim, ćutim ili pravim kompromise sa istinom – poručila je Jovanović. Ona je Pobjedi kazala da ovo
nije samo borba za njenu bezbjednost, već borba za pravo svakog građanina da zna, bude informisan i da vjeruje da još uvijek postoji novinarstvo koje se ne prodaje i ne povlači pred prijetnjama.
Ističe da je slučaj prijavila policiji, jer vjeruje da ovakve prijetnje moraju imati pravnu posljedicu.
- Ono što želim posebno da istaknem jeste da su i oni i podgoričko tužilaštvo prepoznali ozbiljnost situacije i preduzeli sve da identifikuju osobu koja je uputila ove poruke, zbog
čega vjerujem da će je procesuirati u skladu sa zakonom –kazala je Jovanović Pobjedi. UP radi na identifikaciji
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, rade na identifikaciji vlasnika-korisnika mejla, kao i broja telefona sa kojeg je upućen poziv, saopšteno je juče iz UP. - Imajući u vidu, prije svega, značaj novinarske profesije kao jednog od temelja demo-
Ministarka kulture i medija
Tamara Vujović juče je poručila da prijetnje upućene Jovanović, ali i način na koji su upućene, duboko uznemiravaju.
- Ovo je neprihvatljivo i zahtijeva brzu i odlučnu reakciju
rasvijetlila prevaru
PODGORICA – Policija je rasvijetlila krivično djelo i procesuirala izvršioca za kog se sumnja da je prevarom pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 19.000 eura. Telefonskim putem pozvao je zaposlenu u filijali Pošte Crne Gore, koja se nalazi u jednom tržnom centru u Podgorici, predstavljajući se kao generalni direktor Pošte i zahtijevajući joj da prikupi novac od pazara, stavi ga u kovertu i preda taksi vozaču koji će doći po novac.
- Tom prilikom, pomenuta radnica predala je taksi vozaču iznos novca od oko 19.000 eura, a nakon što je oštećena uvidjela da je u pitanju prevara, obavijestila je policiju - navodi se u saopštenju Uprave policije. Preduzimajući operativno-taktičke mjere i radnje službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su identifikovali i locirali lice N. M. (31) iz Danilovgrada.
institucija, ali i jasno pozicioniranje cijelog društva - da prijetnje i nasilje nijesu i ne smiju biti način izražavanja neslaganja – kazala je ministarka.
Ona je rekla i da se u trenutku kada neko smatra prihvatljivim da pozove redakciju i prijeti smrću novinaru zbog objavljenog teksta suočavamo sa direktnim napadom ne samo na pojedinca, već na čitav sistem slobode izražavanja, javnog dijaloga i demokratije.
- Prilikom pregleda, kod N. M. je pronađen dio otuđenog novca koji će biti vraćen Pošti dok je drugi dio imenovani iskoristio, kako se sumnja, kod priređivača za igre na sreću. U saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, policijski službenici su lišili slobode N. M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na štetu zaposlene u Pošti Crne Gore - pojašnjavaju iz UP. r. P.
PODGORICA – Dva maloljetnika od 12 i 13 godina osumnjičena su da su provalila u pet objekata u Nikšiću i ukrala pare, tri mobilna telefona, cigarete, elektronske cigarete i igračke, saopšteno je juče iz Uprave policije.
kratskog društva, kao i ključne uloge u informisanju javnosti o dešavanjima od značaja i radu institucija, Uprava policije najoštrije osuđuje govor mržnje, prijetnje i nasilje usmjerene ka zaposlenima u medijima – poručili su juče iz UP. Navode da će policija u okviru svojih nadležnosti preduzimati mjere na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima. Prijetnje koje su upućene novinarki Jovanović oštro su
- Podsjećam da medijska kuća Vijesti, kao i mnogi drugi profesionalni mediji, ima aktivnog medijskog ombudsmana kojem se svaki građanin, ukoliko smatra da je sadržaj teksta netačan, neobjektivan ili štetan, može obratiti formalnim putem. - kazala je Vujović.
osudili Ministarstvo kulture i medija, te esnafska udruženja Sindikat medija i Društvo profesionalnih novinara, koji su pozvali nadležne na hitno rasvjetljavanje ovog slučaja, ali i istrajnost da se dođe do sudskog epiloga.
- Jovanović je već dugi niz godina u javnosti prepoznata kao novinarka koja istražuje teme poput organizovanog kriminala i visoke korupcije pa iz tog razloga prijetnje upućene njoj doživljavamo kao ozbiljan napad na slobodu medija i pokušaj zastrašivanja novinara koji profesionalno obavljaju svoj posao – kazali su iz Sindikata medija.
Iz Društva profesionalnih novinara (DPN) istakli su da je neophodna hitna istraga, jer Jovanović već nekoliko godina živi sa policijskim obezbjeđenjem, te da nezadovoljstvo izvještavanjem ne može biti povod za prijetnje, pogotovo ako je ona ko prijeti, navodno, advokatica, koja bi morala da zna da time ugrožava nečiju bezbjednost.
novinarke na meti Prema podacima mreže Safejournalist, prošle godine je u Crnoj Gori zabilježeno 19 prijetnji i napada, od čega je osam bilo na na novinarke.
Pretprošle godine je pet novinarki dobilo prijetnju slilovanjem, kada je na adresu „M portala“ stigao mejl sa prijetnjama upućenim Tamari Nikčević, Bojani Dabović, Mirki Dević i Slavici Kruščić-Vasović
Urednici M portala Danici Nikolić je u nekoliko navrata putem mejla prijećeno smrću, a taj slučaj još uvijek nije riješen, iako je prvi mejl dobila 2022. godine. Posljednji fizički brutalan napad je doživjela novinarka Pobjede Ana Raičković, koju su 10. novembra 2024. pretukli biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i član njihovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova. Optužen je i Ljubiša Dukić, a uskoro se očekuje sudski epilog u ovom najbrutalnijem napadu na novinare u posljednjih 10 godina. j. martinoviĆ
Policija uhvatila dva maloljetnika u Nikšiću Osumnjičeni da su opljačkali kiosk,
U saopštenju se navodi da se oni sumnjiče za krivično djelo „teška krađa u produženom trajanju“. Saopšteno je da su provalili u pet objekata u Nikšiću – dva kioska, parfimeriju, butik i prodavnicu, od kojih su četiri objekta locirana u Njegoševoj ulici, a jedan u Ulici Serdara Šćepana. Iz ovih radnji su, sumnja se, otuđili novac, tri mobilna telefona, cigarete, elektronske cigarete i igračke - ističe se u saopštenju. Iz Uprave policije su dodali da je sa maloljetnicima u službenim prostorijama nikšićke policije, shodno zakonskim procedurama o postupanju sa maloljetnicima, obavljen razgovor. - O svemu je obaviještena državna tužiteljka za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koja je kvalifikovala krivično djelo, te se izjasnila da ova dva maloljetna lica krivično ne mogu odgovarati zbog starosne dobi, odnosno zato što su mlađa od 14 godinapiše u saopštenju policije. r. P.
Slučajevi iz maja 2023, kada je zbog ,,curenja“ zadataka otkazan ispit iz matematike i otkriveno da je više od 500 maturanata prepisivalo na provjeri znanja iz CSBH jezika i književnosti, još nemaju epilog
PODGORICA – Maturanti i polumaturanti će uskoro izaći na eksterne provjere znanja koje su zakazane za april i maj, a crnogorski pravosudni sistem već dvije godine nije riješio dva slučaja iz 2023. godine – „curenje“ testova iz matematike i prepisivanje i ocjenjivanje iz CSBH jezika i književnosti.
Osnovno državno tužilaštvo još uvijek izviđa incident od prije dvije godine, kada je ustanovljeno da su maturanti u ogromnom broju prepisivali na eksternoj provjeri znanja iz maternjeg jezika. Ocjenjivači su im dali nule, ali je komisija koju je osnovao tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović ponovo pregledala radove – i dala im petice. Na pitanja Pobjede da li je završen predmet polaganja maturskog ispita iz 2023. godine, kada su đaci zbog prepisivanja dobili nule, a onda nadležni poništili rezultate i dali im visoke ocjene, te ukoliko nije u kojoj je fazi, iz ODT Podgorica su odgovorili da je formiran i da se nalazi u postupku izviđaja. - Zbog zaštite interesa postupka, za sada nije moguće saopštiti više detalja – kazali su iz ODT Podgorica u odgovoru koji je poslat 24. marta. Iz tog tužilaštva nijesu odgovorili na ponovo postavljena pitanja, koja smo proslijedili ove sedmice, kako bismo imali novije informacije. Povodom curenja testova iz matematike za polumaturante iz 2023. godine se otišlo korak dalje, pa je u Osnovnom sudu u Beranama u toku krivični protiv okrivljene R. T., iz Berana, po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog utžilaštva u Beranama zbog krivičnog djela odavanje poslovne tajne. Iz tog suda su kazali da je glavni pretres zakazan za 29. april. Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je, nakon prikupljenih dokaza, 30. avgusta 2024. godine Osnovnom sudu u Beranama podnijelo optužni prijedlog protiv test-administratorke T. R
Iz ODT Berane nijesu odgovorili da li su istragu proširili i na druge osobe, s obzirom na precizne pravilnike Ispitnog centra koji daju uputstva o rukovanju zadacima koji se nalaze u zapečaćenim vrećicama.
JEDINA OKRIVLJENA
Test-administratorka T. R. je zasad jedina okrivljena u ovom slučaju, iako procedure pokazuju da je čuvanje zapečaćenih vrećica odgovornost direktora škole i školskog koordinatora, te da je ona mogla da ih uzme samo pola sata prije početka ispita, a dužna je da vrećicu otpečati pred đacima. Zadaci su dospjeli u javnost sat vremena prije početka provjere znanja, pa je polumaturska provjera znanja otkazana i pomjerena za drugi datum, sa novim zadacima.
Osnovno državno tužilaštvo još izviđa incident od prije dvije godine, kada je ustanovljeno da su maturanti u ogromnom broju prepisivali na eksternoj provjeri znanja iz maternjeg jezika. Ocjenjivači su im dali nule, ali je komisija koju je osnovao tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović ponovo pregledala radove – i dala im petice. Zbog zaštite interesa postupka, za sada nije moguće saopštiti više detalja – kazali su iz ODT Podgorica
gućili da se stekne realna slika stanja.
OCJENE I DALJE POD LUPOM
da je veoma zabrinjavajuće i to što škola u Beranama nije reagovala niti pokrenula proceduru kojom bi se razriješio slučaj, jer okrivljena test-administratorka, koju očekuje suđenje, ne može biti jedina u tom lancu.
pni javnosti, umjesto da, kada je već imala uvid u njih, mimo procedura, alarmira javnost, kao što su to odgovorno učinili prosvjetari u Rožajama.
DETEKTORI POKAZALI LOŠE REZULTATE
žajama, odakle je i stigla prva Njoj će se suditi za odavanje službene tajne jer se sumnja da je omogućila da testovi budu dostu-
Skandal curenja testova za eksternu provjeru znanja za polumaturante je izbio 20. aprila 2023. Od tada se dogodilo sljedeće - ko je pustio u javnost testove iz matematike za eksternu polumaturu, prvo je provjeravao ODT u Rožajama, odakle je i stigla prva informacija da su testovi ,,procurili“. Tamošnje tužilaštvo je nakon analize utvrdilo da se to dogodilo na teritoriji opštine Berane, a ne u Rožajama, kako je ranije postojala sumnja, pa su spisi predmeta dostavljeni na nadležnost ODT-u Berane, koji je početkom septembra 2023. utvrdio da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. ODT Berane 7. septembra šalje SDT-u u Podgorici spise predmeta. Predmet se prošle godine ponovo vratio u ODT Berane, a tužioci u avgustu podižu optužnicu protiv jedne test-administratorke. Sagovornici Pobjede ističu
Do „curenja“ zadataka je dolazilo i ranije, jer su đaci uspijevali da unose telefone i slikaju testove, koje su slali u organizovane grupe kako bi se za-
daci riješili.
Ovo je prvi slučaj da su nadležni osumnjičeni za curenje testova u javnost. Do ove godine su to činili uče-
ne telefone u učionice i fotografišu zadatke koje su slali u Vajber grupe koje su imale i preko 1.000 članova. U tim grupama su, pored učenika, bili i studenti ili nastavnici, uglavnom rođaci, koji bi riješili zadatak i poslali takođe putem ove aplikacije.
nici koji su uspijevali da prokrijumčare mobil-
Kako bi se spriječilo prepisivanje i varanje, Ministarstvo prosvjete i Ispitni centar su uveli detektore, koji otkrivaju mobilne telefone ili elektronske uređaje. Đaci su pokušali da ih sakrivaju, ali su otkriveni i oni nakreativniji koji su ih stavljali u sendviče upakovane u aluminijumsku foliju. Nakon takve kontrole, dobijeni su realni rezultati znanja polumaturanata i maturanata – koji su bili znatno slabiji od onih koje su imale generacije prije njih. Ipak, kako je ocijenjeno iz Ministaratva prosvjete i Ispitnog centra, takvi rezultati, iako poražavajući, veoma su ljekoviti za društvo jer su omo-
Kako bi crnogorsko društvo bilo izliječeno, neophodno je da se ukaže na odgovornost i pokažu odgovorni. U slučaju polumaturskog ispita iz matematike, okrivljena je test-administratorka, a u slučaju skandaloznih prepisivanja i još goreg ocjenjivanja testova iz CSBH jezika i književnosti, nema pomaka od 2023. godine. Prvo je taj slučaj ispitivalo Specijalno državno tužilaštvo - da li je i ko u Ministarstvu prosvjete, Državnoj komisiji za maturski ispit, ali i među test-administratorima, koordinatorima i direktorima srednjih škola nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta CSBH jezik i književnost. Nakon godinu, prebačen je u ODT-u gdje je, kako smo naveli, i dalje u fazi izviđaja. Skandal je obilježio završetak te školske godine kada je utvrđeno da je više od 500 učenika prepisivalo, zbog čega im je komisija dala nule. Pod pritiskom javnosti, tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je odlučio da formira novu komisiju koja je ponovo ocjenjivala testove - i đacima dala visoke ocjene. Vojinović je angažovao nove ocjenjivače koji nijesu obučeni za taj posao. Polaganje maturskog ispita su pratili i protesti. Prvo su nezadovoljni učenici i roditelji „upali“ u Ispitni centar, zato što su ocjenjivači dali nule nakon što je utvrđeno da su prepisivali. Nadležni su popustili pred roditeljima i učenicima, koji su tom prilikom vrijeđali ocjenjivače i zaposlene Ispitnog centra – i priznali da su prepisivali, ali nijesu odustajali od zahtjeva za visokim ocjenama. Ministar Vojinović je tada odlučio da se testovi ponovo pregledaju, što su ocjenjivači odbili, nakon čega je Vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra, a oformljena je nova komisiju za ocjenjivanje koja je đacima dala visoke ocjene. Onda je uslijedio protest ispred Ministarstva prosvjete – protestovali su i nastavnici i roditelji, koji su od Vojinovića tražili da se sačuva dignitet nastavnika i smatrali da su djeca, koja su regularno radila testove, sada diskriminisana. Polumaturanti i maturanti se spremaju za nove provjere znanja, a država nije riješila dva prošlogodišnja skandala. Ti predmeti bi trebalo, s jedne strane, da budu upozorenje nadležnima da ne otvaraju vrećice mimo procedura, slikaju testove i šalju ih u javnost. S druge strane, ignorantski odnos sistema prema ovim radnjama može da bude i zeleno svjetlo da se nastavi sa dosadašnjim radnjama za koje posljedice ili ne trpi niko, ili ih snose najniži u hijarerhiji. J. MARTINOVIĆ
Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, tvrdi da se Moskva suprotstavlja kompletiranju EU
BEOGRAD - U našem regionu Rusija se već duže od dvije decenije suprotstavlja kompletiranju EU prostora i rovari shodno svojim interesima tamo gdje misli da će u datom trenutku otežavanje evrointegracija biti najefikasnije. Najuspješniji realizator takve politike je ambasador Rusije Harčenko, koji gura njene interese u Beogradu – kaže Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju.
Odgovarajući na naše pitanje –u čemu se najviše ogleda uticaj Rusije u regionu i gdje je najjači, pošto je ministar spoljnih poslova Velike Britanije rekao da je Zapadni Balkan žarišna tačka koju će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti da produbi razdor u zemljama regiona, Jovanović ocjenjuje da je Harčenko kao ambasador u Sarajevu najviše podstrekavao i usmjeravao secesionističke vizije Milorada Dodika saobrazno interesu Kremlja. – Poslije njegovog dolaska u Beograd, ovdje se krenulo s vizijama tzv. srpskog sveta po ugledu i modelu ,,ruskog sveta“ i često uz zabrinjavajuće podudarnosti s ovim drugim kad smo gledali male zelene vojnike bez oznaka u Donjecku i na Krimu. Ruski uticaj je sveprisutan u medijima, civilnim i državnim organizacijama i institucijama, u Vladi i Srpskoj crkvi. Nigel Farage je prvi uz rusko sponzorstvo načeo homogenost Evropske unije. Moskva k ontinuirano homogenu i uspješnu EU vidi kao glavnu prijetnju svojoj bezbjednosti i podriva je gdje god stiže i može, a posebno od Crnog do Jadranskog mora. U posljednjih pet mjeseci u Srbiji imamo ruski ideološki narativ o obojenim revolucijama kao i odnos i reakcije na proteste građana protiv ponašanja vlasti i korupcije. Novi ,,uspjeh Rusije‘‘ ove nedjelje dosegnut je odlazak Aleksandra Vulina, odlazećeg potpredsjednika Vlade Srbije, koji je omiljen u Moskvi kao oličenje protivljenja ,,EU i svem Zapadu‘‘ da službeno i zvanično, u Briselu, u srcu EU, učestvuje na okruglom stolu o ,,Putu Srbije u EU‘‘. Tamo je izlio svoju znanu ideološku žuč protiv EU i Zapada, koju je razmazivao gdje god je mogao, od vojske, policije do BIA – objašnjsva Jovanović.
POBJEDA: Što više ugrožava regionalnu bezbjednost: Milorad Dodik i nastojanje da Republiku Srpsku izvuče iz Federacije BiH ili savezi Hrvatska – Albanija – Kosovo i kontrasavez Srbija – Mađarska, koji su u Srbiji predstavljeni kao vojni?
JOVANOVIĆ: Do sredine ove nedjelje iza nas, sve dok oponašajući ,,Trampov stil‘‘ nije zamrzao svoje zakone kojima je braneći ,,istinski‘‘ Dejtonski sporazum o BiH istu doveo do ivice opstanka, Dodik je
Mirni put je sad imperativ za promjenu svake vlasti u Srbiji, dakle i Vučićeve. Svako nasilje ili represija, ma sa čije strane, evidentno podijeljene Srbije moraju biti izbjegnuti da nas sve ne bi nadživjela politika koja bi i dalje predstavljala najveći izazov evropskoj perspektivi Srbije, bez obzira ko je njen vođa – kaže Jovanović
bez sumnje bio najveća ,,bezbjednosna ugroza‘‘ regiona. U kontekstu njegovih opasnih i prijetećih poteza iz Banjaluke prema Sarajevu, neuporedivo manji bezbjednosni rizik su pomenuti savezi. Memorandum između Hrvatske, Albanije i Kosova nije ni u istoj ravni s vojnim sporazumom koji je korak u konkretizaciji, sprovođenju Vojnog sporazuma Srbije i Mađarske iz 2023. Tada nije privlačio preveliku pažnju, a sad je iz aktuelnih unutrašnjih političkih potreba i u Beogradu i u Budimpešti živnuo potaknut baš tim memorandumom. Ostavimo ovdje po strani tabloidnu dreku i senzacionalizam o paktovima: recimo da je tako tiho saniran problem napada i ranjavanja mađarskih vojnika u sastavu KFOR-a u Zvečanu prije dvije godine, koje su im nanijeli buntovni pripadnici srpske zajednice na Kosovu računajući na podršku sjeverno od sjevernog Kosova. Podsjećam i na izjavu iz vašeg Ministarstva odbrane - da ,,nijesu u saznanju‘‘ da je neko Crnoj Gori ponudio taj vojni memorandum potpisan 18. marta mada su Crnogorci i prvi i najbliži susjedi zemalja potpisnica, koje se međusobno čak i ne graniče već sa Crnom Gorom. Jednako tako i da su i Hrvatska i Crna Gora i Albanija članice NATO. U takvoj rasvjeti to pokazuje pored stanja nji-
hovih međusobnih odnosa i stanje u samom NATO, a posebno suspektnosti Alijanse prema crnogorskom članu čijoj je pouzdanosti ‘garant bio‘ sad nepostojeći Demokratski front i predsjednik parlamenta Andrija Mandić ako se išta njegovom evroatlantskom diskursu može i smije vjerovati.
POBJEDA: Nema naznaka da će se smiriti petomjesečna pobuna u Srbiji – traži se ekspertska vlada, Vučić nudi Pokret za narod i državu i mandatara koji je jedan od osnivača Pokreta... Da li bi EU mogla imati uticaj na konačno rješenje?
JOVANOVIĆ: Mučena EU muku muči sa regionom i Srbijom. TASS je prvi javio da je Brisel pokrenuo inicijativu da se Vulin, poslije pomenutog govora, stavi na listu nepoželjnih osoba u EU, te da je od Beograda izričito tražila da on ne bude u novoj vladi. Time se sad hvali i sam Vulin, što može biti njegov pokušaj i kampanja da i ne izostane ni u novoj vladi. Ali od toga je impresivnije, a ne sjećam se da je to u svijetu viđeno na ovaj način kako to gledamo u Srbiji, da je jedan od formalnih osnivača tog pokreta koji pominjete, doktor Đuro Macut, dok taj pokret nije čestito ni konstituisan niti ima zvaničan naziv već imenovan za mandatara nove vlade.
I sad ćemo poslije trodnevne
promocije tog pokreta u Beogradu, iza kojeg stoji sva moć etablirane srpske političke strukture i vladajuća stranka SNS ,,kao njegov stub‘‘, konačno imati široki pokret koji Vučić priželjkuje već treću godinu i to nepun mjesec dana nakon svojevrsnog masovnog spontanog pokreta građana, koji se pokazao u odzivu koji je kulminirao 15. marta koji su inicirali studenti. On doduše nije formalno organizovan, niti se zna da li do tog može doći i kako bi se onda sve moglo završiti.
P OBJEDA: Pojačava se represija režima na studente i građane: prijeti se hapšenjem rektorima, dekanima, profesorima, studenti se nazivaju teroristima, gubitkom posla se ucjenjuju ljudi iz javnih preduzeća ako ne idu na Vučićeve mitinge... Imamo aferu ,,zvučni top‘ koju vlast nevješto pokušava da zataška već mjesec dana. Šta je bio cilj da se na goloruki narod 15. marta udari soničnim oružjem?
JOVANOVIĆ: Vučić je apelovao da se njegov novi pokret ne sveti ni učesnicima protesta od 15. marta ni studentima. Čak otvoreno apeluje na njih da priđu njegovom pokretu za narod i državu, dok istovremeno razdvaja žito od kukolja, čineći diobu na zavedene i one koji su prethodnih mjeseci kršili zakon, a prema kojima
će sad taj zakon, koji dosad nije primjenjivan, primijeniti. Posebno naglašava da se to neće moći smatrati represijom, što je dakako diskutabilno. Isto veče dok je Vučić tako govorio, politički prijatelji Vučića ka istom pokretu usmjeravali su mnogo oštrije i prijeteće narative. Neki su bili svojevrsni pledoajei za primjenu kulturne revolucije, poput one nekadašnje u Kini ili su pozivali na prevaspitavanje inteligencije i univerziteta, ne baš sasvim poput onog na pirinčanim poljima u Kambodži kojim su rukovodili Crveni kmeri. Š ta je bio cilj 15 . marta? Osnovni je bio da protesta ne bude ili da odziv bude što manji i naravno da ne uspije. Građani su dramatičnim upozorenjima odvraćani da se odazovu pozivu na podršku studentima. Vučić ih je zastrašivao da neće biti dovoljno mjesta na beogradskim grobljima za one koji bi mogli stradati ako dođe do sukoba. A na sam dan održavanja protesta 15. marta u jutarnjem programu TV Pink Vulin je savjetovao gledaoce koji bi na protest da se sklone sa ulice. Do sukoba kojim se plašilo nije došlo. Građani su pokazali da se ne daju uplašiti, a odziv je bio masovniji nego što je to iko očekivao. Protest je prekinut dva minuta prije kraja 15-minutne ćutnje počasti žrtvama poginulim pod nadstrešnicom koja se obrušila na njih na novosadskoj željezničkoj stanici. Ljudi su se užurbano i mirno razišli. Isto veče napisao sam da su studenti organizatori tog velikog građanskog i studentskog protesta u Beogradu 15. marta postigli dvije značajne taktičke pobjede. Prva je bila kad su nenadano glavnu tribinu paniranu ispred parlamenta naglo premjestili na trg Slavija. A druga, da skup odmah, a skoro dva sata prije predviđenog vremena završe čim se desio incident koji još uvijek nije razjašnjen. To je bila značajna moralna pobjeda, studenti koji su preuzeli obezbjeđenje protesta pokazali su da im je važnije da sačuvaju bezbjednost građana koje su pozvali da dođu na protest nego da do kraja ostvare najavljeni scenario protesta. Raspleta oko upotrebe soničnog oružja još nema, iako je vlast odmah pokušala da to
negacijom zaustavi. I prijeteći onima koji bi da o tome govore. Dosad neuspješno. Onda se pokazalo da neki sonični uređaji ipak postoje, ali da kao nijesu opasni. Pa su u pomoć da pomognu u istrazi pozvani istražitelji ruske FSB i američkog FBI. I još se vidjelo da se ne zna kod koga bi i gdje bi sve moglo da se nalazi to oružje, koje je povrh svega nelegalno, kupljeno na osnovu zakona koji je njegovu upotrebu dozvoljavao, ali i koji je zbog brojnih primjedbi, među kojima su bile i te o zvučnom oružju, povučen iz procedure usvajanja i ni do danas nije donijet. I zbog toga se sad podnose krivične prijave sudovima, u kojima se traže krivci za takvo stanje stvari i postupanje, da se razjasni da li je, metaforično govoreći, nabavljen moćni pištolj koji je nelegalan, ali koji se samo koristi kao plašljivac, tj. sonična tehnika se koristi bezopasno da bi upozoravala i obavještavala građane kad vlast ili milicija procijene da je potrebno... Sve ove priče i ukupna događanja prethodnih mjeseci pokazala su da je vlast bila u ozbiljnom knock downu. To je rekao i Vučić pozivajući na trodnevni skup u Beogradu gdje će se Srbija ponovo uspraviti na noge. Šta će biti posljedice tog uspravljanja, kojom prilikom će biti ispostavljeni zahtjevi poslije pet mjeseci protesta i manifestacija građanskog nezadovoljstva vlašću, koji se sad otvoreno smatraju terorom, ne zna se. Ali istog dana 12. aprila studenti organizuju skup građana u Novom Pazaru, a studenti biciklisti su na svom putu ka Strazburu noseći poruke o građanskom nezadovoljstvu u Srbiji parlamentarcima EU.
POBJEDA: Da li se odlazak Vučića sa vlasti može sprovesti mirnim putem s obzirom da je došao u demokratskoj proceduri, a već 13 godina ukida demokratska sredstva borbe?
JOVANOVIĆ: To nije pitanje mogućnosti. Mirni put je sad imperativ za promjenu svake vlasti u Srbiji, dakle i Vučićeve. Svako nasilje ili represija, ma sa čije strane, evidentno podijeljene Srbije mora biti izbjegnuto da nas sve ne bi nadživjela politika koja bi i dalje predstavljala najveći izazov evropskoj perspektivi Srbije, bez obzira ko je njen vođa. Violeta CVEJIĆ
MOSKVA - Regrutacija muškaraca u Rusiji za rat u Ukrajini uveliko se povećala u mnogim oblastima te zemlje, uz rekordno visoke bonuse za prijavu i druge podsticaje.
U sibirskim oblastima poput Irkutsk i Novosibirsk, lokalne vlasti „agresivno“ nude ugovore potencijalnim dobrovoljcima, a bonusi za prijavu u nekim slučajevima premašuju prosječne godišnje plate, prema izjavama regruta i zvaničnim reklamnim kampanjama.
Sergej, koji je zamolio da se ne koristi njegovo pravo ime i da se ne navodi njegov grad iz oblasti Irkutsk, rekao je da su ga, kada se pojavio u regrutnom centru, odmah odveli u sobu i dali mu brošuru s „velikom crvenom sumom“ na prednjoj strani: 1,4 miliona rubalja (16.700 dolara).
„To je navodno ono što ti plate da ideš da umreš. Ili da ubiješ. Zavisi kako se završi, valjda,“ rekao je za Siberia. Ruske vlasti nijesu objavile zvanične brojke o žrtvama još od 2022. godine, ali u zapadnim procjenama se navodi da je više od 790.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka invazije punog obima u februaru 2022.
Većina tih žrtava rezultat je taktike koje ruski komandanti koriste na bojištu: pješački juriši na prve linije, ponekad pješice, ponekad na motorima, sa ciljem da se savlada ukrajinska odbrana.
Izuzetno v I soke plate I benef I c I je Kako bi nadomjestili gubitke u ljudstvu, vlasti se u velikoj mjeri oslanjaju na izuzetno visoke plate i beneficije kako bi privukli dobrovoljce za borbu u Ukrajini. Bonusi za prijavu obično su kom-
binacija federalnih i lokalnih plata.
Vlasti u Moskvi vrše pritisak na lidere oblasti da ispune kvote za nove dobrovoljce.
U Iskitimu, gradu blizu Novosibirska, žena koja je nave-
la da se zove Galina rekla je da je posjetila lokalni regrutni centar u ime svog nećaka, koga su prethodno odbili zbog zdravstvenih razloga.
Kaže da ju je regruter nagovarao da nećaka lično dove-
Najmanje 31 osoba poginula u ruskom napadu na Sumi
Najmanje 31 osoba poginula je u ruskom raketnom napadu na grad Sumi u Ukrajini, saopštile su lokalne vlasti Ukrajine. Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, među ubijenima je i dvoje djece.
Najmanje 84 osobe su ranjene, uključujući desetoro djece. Oblasna vojna uprava u Sumiju saopštila je da su ruske trupe ispalile dvije balističke rakete na centar grada, koji se nalazi blizu
sjeverne granice Ukrajine sa Rusijom.
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko rekao je da je policija ograničila pristup mjestu napada kako bi ekipe hitnih službi mogle
de u centar, a ne samo da mu ponese brošure.
„Rekla sam mu da ću razmisliti“, kazala je. „Uzimaju svakoga redom.“
„Možeš da pogineš već u prvoj sedmici.“
neometano da rade. On je istakao i da je uspostavljen centar za koordinaciju pomoći i pružanje pomoći žrtvama.
Na terenu su i psiholozi Državne službe za vanredne situacije i policija. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad, koji je uslijedio nakon što je u ruskom napadu na grad Krivi Rog ubijeno 20 osoba, uključujući devetoro djece.
- Užasavajući ruski balistički napad na Sumi. Ruske rakete pogodile su običnu gradsku ulicu, običan život – stambene zgrade, obrazovne ustanove, automobile na putu - rekao je Zelenski u objavi na mreži Iks, uz koju je priložio i video snimljen nakon napada.
On je izjavio saučešće porodicama i bližnjima.
- Spasilačka operacija je u toku. Sve nadležne službe su na terenu - kazao je Zelenski.
Galina kaže da regrutni centri nude bonuse od 1,2 miliona rubalja (oko 14.300 dolara), ali i mjesečnu isplatu za borbu u ratu, koja počinje od 210.000 rubalja (oko 2.500 dolara).
Visoka predstavnica
Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas takođe je osudila napad.
- Srceparajuće scene jutros iz Sumija dok su se stanovnici okupljali na Cvijeti, samo da bi ih dočekali ruski projektilinapisala je Kalas na mreži Iks. To je, kako je rekla, užasan primjer Rusije koja intenzivira napade nakon što je Ukrajina prihvatila bezuslovni prekid vatre. - Moje misli su danas s ukrajinskim narodomporučila je Kalas. Predsjednica Moldavije Maia Sandu takođe je izrazila saučešće. - Cvijeti su dan mira. Jutros, dok su se ljudi okupili da se mole, Rusija je bombardovala Sumi - ubijajući i ranjavajući civile - navela je Sandu na mreži Iks. Kremlj se još nije oglasio o ovom napadu.
„Onda samo nastavljaju da dodaju brojke, pokušavajući da zvuči tako dobro kao što je zvučalo krajem 2024“, ističe. „Bez obzira na to što možeš poginuti već u prvoj sedmici.“
Priča da su na dan njene posjete regrutnom centru bila još dvojica muškaraca. Jedan je tražio potvrdu o rođaku „nestalom u akciji“, a drugi smrto vnicu za svog 24-godišnjeg sina kako bi mogao tražiti naknadu za smrt, ali nije imao potrebne dokaze.
„Rekao mi je: ‘Naravno da tugujemo za našim sinom. Nije nam ostavio unuke’“, priča Galina. „‘Ali sad možemo srediti kuću i kupiti novi auto’“, dodao je.
„Toliko vrijedi život - čak i njegovoj vlastitoj porodici. Ne znam, možda je samo pokušavao da opravda ono što se dogodilo. Možda je to jedini način da prebrodi bol“, ističe Galina.
bez I zuzetka za mentalne poremećaje
Neki stručnjaci ističu stalno povećanje bonusa, plata i beneficija kao dokaz da vlasti imaju poteškoće da privuku dovoljan broj regruta da bi nastavili rat.
U Jekaterinburgu, velikom gradu u Uralu, žena po imenu Aleksandra posjetila je nedavno lokalni regrutni centar i vidjela muškarca koji je djelovao kao da ima blizu 60 godina kako je upućen na ljekarski pregled. „Rekao je da su mu kazali da je to ‘samo formalnost’“, riječi su Aleksandre.
Njen rođak, kojeg nije imenovala, imao je srčanih problema i nedavno je bio hospitalizovan u psihijatrijskoj ustanovi.
„Rekli su da to nije problem. I podsjetili me na bonuse koji su najavljeni sredinom marta“, rekla je. „Imala sam osjećaj kao da imaju zeleno svjetlo da uzimaju bukvalno svakoga.“
„Pitala sam ih: ‘Stvarno ima ljudi koji se prijavljuju?’“, ispričala je za Radio Slobodna Evropa. Regruter joj je odgovorio: „Da, prijave idu dobro, pogotovo nakon što su povećali isplate za dva i po puta.“
Crnogorski književnik i kritičar Borislav Jovanović za Pobjedu povodom svoje posljednje knjige ,,Pozivno
PODGORICA – Čovjek mora da odradi makar i neku minornu bilješku svoje pojave u svijetu i odjave od njega. Fenomen pisanja je izraz materijalističkog i metafizičkog spoznanja i neodoljive navigacije tim iskustvom – zapisao je u svojevrsnom predgovoru, nazvanom ,,Izvodno-uvodno prelistavanje ovog rukopisa“, svoje nove knjige ,,Pozivno pismo literature“ crnogorski pisac i književni kritičar Borislav Jovanović.
Upravo kroz bilješke – dnevničke zapise – koje autor naziva ,,čuvarima trenutka“, Jovanović je sagradio specifičnu književnu tvorevinu hibridnog žanra u kojoj je ,,sagledavao svoj književni kompas i fragmentirao o književnosti uopšte i posebno literaturu nacionale“. Prvi tekst zapisan je 21. decembra 2005. godine, a posljednji 6. oktobra 2023. U pitanju je književni kolaž satkan od stvarnosti, kao autentično svjedočanstvo vremena – književnih zbivanja i ljudi koji su činili literarnu scenu. Pored toga, u ,,Pozivnom pismu literature“ nalaze se i kraći filozofski traktati, autopoetički tekstovi, eseji, a autor je knjigu oplemenio i poezijom, kako svojom, tako i različitih domaćih i stranih pjesnika.
Jovanović je za Pobjedu govorio o gotovo dvodecenijskom procesu nastanka ove knjige, njenoj strukturi i žanrovskom određenju, sinkretizmu čitanja i pisanja, savremenoj crnogorskoj literaturi i kritici...
P OBJEDA: Knjiga ,,Pozivno pismo literature“ nastajala je skoro dvije decenije. Kako se evolucija Vašeg čitalačkog iskustva i književnih stavova ogleda u tekstovima ove knjige?
JOVANOVIĆ: I ovaj Dnevnik (književni) je pozivno pismo literature. Literatura o literaturi ili enciklopedijski model pisanja. Dvostruki presjek kako sopstvenog tako i sveopšteg trenutka. Dnevnopis koji postaje vremenik. Kao što je pozivno pismo literature čovjekova sudbina, zagledanost u kosmička prostranstva, prolaznost, pad lista sa grane, univerzalna samoća, ljepota iskazane riječi, biblioteka, smrt, vavilonska nostalgija i egzistencija uopšte.... Kao što je književno djelo ogledalo jednog pisca, tako je i književni dnevnik koliko gođ bio fragmentarno i hibridno struktuiran nulta ili retrospektivna tačka jednog pisca. On kazuje i o sebi i o drugima. Njegov spiritus movens je književno kulturološka mikrostruktura. Zato ova vrsta žanra nije nikakva kalendarska registratura, već skladište autorefleksija o književnim relacijama sopstvene i nacionalne literature, o različitim povodima i kontekstima. Samo uslovno se tu može govoriti o nekom intimitetu. O nekoj sakrivanoj strani sopstvenog, već o onome što je u datom trenutku bio prigodni i autobio-
Čitanje je prvi čin pisanja, a pisanje završni. Oskudno ili limitirano, čitalačko iskustvo ili nepoznavanje, najbolje napisanog, ne može iznjedriti dobrog pisca. Bez globalnih književnih horizonata nema ni globaliteta književnog djela. Tu smo već na terenu onog što se zove erudicija. Bez nje nema književnosti – kazao je Borislav Jovanović
grafski instinkt, prilog za opserviranje autobiografije, ali i autobiografije jedne književnosti, njene esencije, njenih aktera. Tu su, naravno, i mnoge dileme koje iniciraju autorske transformacije. Jedna od njih je i čemu pisanje kod tolikog kruga svjetske spisateljske elite. Sve je rečeno. A, ipak, čovjek okrenut sam sebi mora nešto da kaže o svojoj pojavi na ovom svijetu. Potreba za književnoumljem je kao potreba za životom. Ne može biti njegova zamjena ali može, makar, utopijska nadoknada.
POBJEDA: Na to ste mislili kada kažete da nijeste mogli da se oduprete ,,sve agresivnijem, sve učestalijem, orfejskom, unutrašnjem glasu, odnosno sinkretizmu čitalačkog i spisateljskog glasa“. Koliko je to dvojstvo važno za pisca, koliko ga oblikuje?
JOVANOVIĆ: Riječ je o spojenim sudovima. Čitanje je prvi čin pisanja, a pisanje završni. Oskudno ili limitirano, čitalačko iskustvo ili nepoznavanje, najbolje napisanog, ne može iznjedriti dobrog pisca. Bez globalnih književnih horizonata nema ni globaliteta književnog djela. Tu smo već na terenu onog što se zove erudicija. Bez nje nema knji-
ževnosti. Pod čitanjem ne podrazumijevam naravno samo beletristiku, već i sve što je vezano za književnost, filozofiju, esejistiku, teoriju. Pa čak i neki novinski članak. U tom lavirintu svjetskog ili evropskog književnog bića ne možemo dostići vrhove, ali se može pronaći makar neko zrnce sopstvene personalnosti kako bi se oblikovali u svom pismu. Identifikacija kao kreacija. Od uticaja se ne može pobjeći, ali se au-
tor mora potruditi da sve vidi, označi i pokuša svesti sebe na svoj sopstveni uticaj. Personalizovati se u mjeri mogućeg. Nema pravih, cjelovitih književnih djela bez univerzalne tematsko-enciklopedijske strukture. Tako je bilo od ,,Gilgameša“ do Borhesa i Ekoa. POBJEDA: U knjizi kažete da su dnevnici ,,kao hitna pomoć, čuvari trenutka“.
Da li ste prije 18 godina počeli svoje dnevničko pisa-
nje upravo kako biste sačuvali od zaborava uspomene, ljude, doživljaje s književnih večeri, zapažanja o literaturi, autopoetičke refleksije...?
JOVANOVIĆ: Pravo je zadovoljstvo pisati dnevnik, makar i sporadično i makar u razmaku od skoro dvadeset godina kao što je ovaj. Prije svega zato što je dnevnik, donekle, prethodnik onog što se danas naziva otvorenim književnim djelom. To njegovo svojstvo čini ga he-
terogenim ne samo u okviru književnog spektra, već i cjelovitog iskustva. Kroz ovu spisateljsku formaciju uspostavlja se dinamična intertekstualnost. Obogaćuje se, detektuje ukupni opus, odnosno profil pisca. Aktuelnost trenutnog zapisa je priručnik koji čuva sadašnjost. Njegova neposrednost je i imunitet od zaborava. Uvijek na dohvatu ruke, uvijek na dohvatu vremena. To je njegova funkcionalnost zbog koje će se i dnevnici sve više pisati. To je specifična autopoetika nezavisno od toga što je ova vrsta pisanja, uslovno govoreći, dnevni, odnosno intelektualni praktikum. I servis za ne samo književna propitivanja. Koliko dnevnički zapisi mogu biti relevantan znak u upoznavanju i tumačenju nekog pisca najbolje govori primjer Mihaila Lalića, koji je skoro cijelog života paralelno sa romanima i pripovijetkama pisao i svoje mini-tekstove. Svoju dnevničku pristupnicu životu. I decenijama se nije znalo da on to radi. A onda će se poslije lalićevskog dvoumljenja, ipak, sve to obznaniti u četiri knjige, počevši sa naslovom ,,Sam sobom“. I tek sa tim ,,tajnim“ sveskama Lalićevo djelo je dobilo svoju kompletniju recepciju. Postao je dopisan sam sobom. Otvorio idejno-tematsku stranicu svoje književne radionice.
POBJEDA: Struktura knjige, kako je primijetila Dragana Kršenković-Brković, formalno ima obilježje drame. Je li to bio svjestan književni postupak kako biste prikazali sopstvenu životnu i literarnu dramu u dnevničkoj formi?
JOVANOVIĆ: Sve je drama - ili njena motivacija. Kako u životu, tako i prije i poslije pisanja. I čitanje je jedna vrsta autodramske konstrukcije koja svoje reflekse dobija u neizbježnoj potrebi za pisanjem. Između drame čitanja i drame pisanja stoji razapeti pisac. Dionizijsko ili apolonsko svetonazorje. Čitanje i pisanje ne mogu biti uzajamna supstitucija, već su u konačnom jedna knjiga sa dva lica. To je dramaturgija sudbine. Jedino je Rembo tu muku sa sobom riješio tako što je napisao u 19. godini zbirku ,,Boravak u paklu“ i raskinuo sa literaturom posvetivši se trgovačkim poslovima i bjelosvjetskim ljubavnicama. Ali i dobio od Igoa poređenje sa Šekspirom. Nezamisliv je
Valjda će neko napisati knjigu o zarobljenom crnogorskom umu ili duhu
POBJEDA: Naveli ste da je prvobitni naslov knjige trebalo da glasi ,,Odrobljavanje crnogorskog književnog uma“. Čemu je sve robovala crnogorska književnost i da li je taj um danas, zaista, odrobljen?
JOVANOVIĆ: E, to je pitanje svih pitanja - ali ne samo u kontekstu ove knjige, već na mnogo širem, kako kulturološkom i istorijskom planu, kada je u pitanju sudbina Crne Gore. Poseb-
no njene stvarnosti danas kada se odvija drama jedne države, jednog naroda, jednog identiteta i jedne autohtone milenijumske epopeje. Naša nacionalna samosvijest zarobljena je od stravičnog tradicionalizma i analogno tome od velikosrpstva. Od banalne i utisnute mitomanije. Od porobljivačkog hegemonizma. Zbog velikog cenzorskog anticrnogorskog mača koji visi nad Crnom Gorom. Pa, mi već skoro sto godina
ne možemo da napišemo ,,Enciklopediju Crne Gore“, nemamo svojeumnu akademiju nauke i umjetnosti. Jedva smo napisali, odnosno započeli ,,Istoriju crnogorske književnosti“. I kasno, vrlo kasno smo došli do ,,Istorije crnogorskog naroda“. Nije za ovaj nedostatak matičnih knjiga jedne države u pitanju neznanje, nedostatak kompetentnosti, ili materijalni faktor, već strah od toga što će reći neko sa strane o onom što smo rekli o sebi. Ova-
kvih anomalija, odnosno zapečaćenosti sopstvene nacionalne svijesti nema nigđe. Pitanje zarobljavanja i odrobljavanja crnogorskog povijesnog, kulturnog i identitetskog duha je tema fenomenoloških dimenzija. Valjda će neko napisati knjigu takvog profila. Knjigu o zarobljenom crnogorskom umu ili duhu. Ono što je u ovoj knjizi rečeno o odrobljavanju crnogorskog književnog uma samo je paradigma emancipaci-
je crnogorske književnosti koja se dešavala sporovozno, da bi krajem prošlog milenijuma dobila svoj epilog oličen u onome što se naziva Nova crnogorska književnost. To jeste jedan veliki skok koji je izmijenio ne samo crnogorsku literaturu, nego i kulturu uopšte. Taj proces se nastavlja i sa najmlađom generacijom crnogorskih pisaca i autorki. Ne gledamo više što se piše u komšiluku, već što se piše u Evropi.
Krleža bez njegovog monumentalnog dnevničkog svijeta. Kao što je nezamisliv Gete bez ,,Ekermanovih dnevničkih zapisa“. Svaki pisac nosi u sebi svoj napisani ili nenapisani dnevnik.
Izvjesno je da sam htio ovako strukturiran dnevnik zbog same njegove prirode prevazilazeći njegovu klasičnu, monolitnu, tematsko-hronološku formu. Ubrzana modernizacija literarnog izraza je, takođe, diktirala policentrično notiranje. Propusna moć se samim tim uvećavala i omogućavala dislokacije i u tematskoj ravni.
POBJEDA: Upravo, u ,,Pozivnom pismu literature“ se stapaju različiti žanrovi – dnevnik, memoari, eseji, filozofski traktati, a mjesto u knjizi pronašla je i poneka pjesma, kako Vaša, tako i pjesnika iz crnogorskog i svjetskog kanona. Kako biste Vi žanrovski definisali ovu knjigu?
JOVANOVIĆ: Reorganizovani i reciklirani, bolje reći, potpuno inovirani žanr je postao zaštitni znak savremene tekstualnosti. Maltene, sve je žanr žanra ili žanrovske hibridnosti. Sve je u žanrovskom pluralizmu i razuđenosti. Ali to nije žanr radi žanra, već puni prelazak iz doba klasičnih formi u formu koja neće nipošto da bude kanon. Notesi, odnosno književne bilješke – i ne samo književne –bogom su dani za upravo takvu vrstu konceptualnosti. Teme se po prirodi stvari smjenjuju, diskursi takođe, sve teče u nekim ad hoc promjenama I tako nastaje jedan književni univerzum koji se rukovodi sopstvenom koncepcijom stvarajući spontanitet književnog monologa ili dijaloga. Pa i polemično, provokativno Dakle, ne definisati nego pisati. Definicije su školski inventar.
POBJEDA: Crnogorskoj književnosti je, prema Vašim riječima, potrebno makar pet dobrih, srednjoevropskih ili evropskih knjiga godišnje. Jedino će se tako doći do neke nove ,,Luče mikrokozma“. Koliko je naša književna scena daleko od tog nivoa produkcije?
PODGORICA - Savremeno digitalizovana bioskopska sala Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ biće svečano otvorena večeras u 20 sati projekcijom dugometražnog igranog filma „Nakon ljeta“, nagrađivanog bosanskohercegovačkog reditelja Danisa Tanovića.
JOVANOVIĆ: Nije daleko, nije ni blizu. Mnogo je književne produkcije, ali i mnogo konfekcije. I sve to, uglavnom, prolazi koz promotivnu traku i biva ostavljeno samo sebi. Imamo u svakoj generaciji u posljednjih sto godina po negđe manju, a negđe veću grupaciju dobrih pisaca. I biće sve više dobrih knjiga. A dobra knjiga nezavisno je li stih, proza ili drama je ona koja ima univerzalnu viziju, semantičku neiscrpnost i kapilarnu estetičnost. I, zamislite, statistiku koja bi po navedenom ključu za deset godina obogatila crnogorsku književnost knjigama koje bi imale i svoju antologijsku ili solidnu vrijednost. Pitanje je kako ne uprosječiti sve i stvoriti sajam uravnilovke.
POBJEDA: U jednom od notesa, davne 2006. godine, konstatovali ste ,,da najveći broj crnogorskih pisaca ne računa relevantnom književnu kritiku ako se o njihovim knjigama ne upotrijebe superlativne ili naglašeno apoteozne recepcije“. Kako komentarišete današnji odnos crnogorskih pisaca prema negativnoj kritici ukoliko takve književne kritike uopšte ima?
JOVANOVIĆ: Nije to tako samo kod nas. To je skoro prirodna pojava za ove naše prostore. Izvjesno je da nemamo razvijen, intenzivan, autoritativan sistem književne kritike. Takođe, ispod radara kritike prođu i neke dobre knjige – bez markacije koju zaslužuju, ili je to samo jedan letimičan, rutinski, uvid. No, ne bi trebalo fetišizirati književnu kritiku. I ona sama kao da je u krizi u ovom postknjiževnom periodu literature. No, sve to ne znači da se ne može naći neki javni konsenzus o tome koji pisci i koje knjige su, ipak, orijentiri crnogorske književne produkcije. Naši književni potencijali su mnogo veći nego što ih predstavljamo. Kao da prihvatamo i dalje nekakav iracionalni autizam. Problem je i to što književnost, a i ne samo ona, nije imala nikad neku posebno fokusiranu logistiku od onih koji su politiku i političare digli iznad svega. A. RADOVIĆ
Ovim je uspješno završen projekat digitalizacije sale KIC-a kroz zajedničko djelovanje Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore i Glavnog grada Podgorica, a kao jedan od prioriteta Nacionalnog programa za razvoj kinematografije. - Projekat je obuhvatio uvođenje najsavremenije bioskopske digitalne opreme čime će biti znatno tehnički unaprijeđen filmski sektor ove ustanove i ujedno dat doprinos sveukupnoj kinoprikazivačkoj djelatnosti na polju audio-vizuelne kulture. Ovim će brojni sugrađani, ljubitelji kinematografije, moći da uživaju u svim budućim projekcijama, a na pravi način njegovaće se postojeća i stvarati nova filmska publika – navodi se u saopštenju KIC-a. „Nakon ljeta“ bio je bosanskohercegovački kandidat za 97. nagradu Oskar u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film, a osvojio je i posebno priznanje ekumenskog žirija četrdesetog Međunarodnog filmskog festivala u Varšavi. Ova komična drama oskarovca Danisa Tanovića je priča o mladoj ženi koja dolazi na udaljeno ostrvo kako bi riješila pitanje porodičnog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oproštajem.
Uloge tumače: Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković
Glumica Ana Matković je rekla da se nada da će ovaj film pobuditi žensko saosjećanje i senzibilitet, jer govori i o borbi za pripadanjem u društvu. - Scenario je pretrpeo određene promjene ali to je prirodno da se scenario mijenja i prilagođava mjestu na kome se snima. Danis je oduvek htio da snimi neki morski film, na
nekom ostvru i tako je spontano nastala naša saradnja – rekla je Matković. Portal Vogueadria podsjetio je da je Anja Matković ujedno i ko-scenaristkinja filma, te da je to i vidljivo u njenoj izvedbi. - Iz inicijalnog nesklada lika sa okolinom u kojoj se nalazi i upitnim motivacijama, scenarističkim razvojem lika izvedba glumice kroz film postaje sve kvalitetnija. Maja, žena snažnih reakcija i slabog identiteta, u potrazi za svojim korijenima pronalazi se izgubljenom u ostrvskoj bajci, ljetnjoj romansi sličnoj onima iz ljubavnih romana koje voli da
čita i nadi da bi tamo mogla da nađe mjesto gdje pripada. Snaga filma zato leži u trenucima koji tu bajku ilustruju – navodi Vogudeadria. Film „Nakon ljeta“ nastao je u produkciji Propeler Filma (Hrvatska) i u koprodukciji sa kućama Tangaj Production (Rumunija), Obala Art Centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal Films (Slovenija). Producenti su Lana Matić, Boris T Matić, Jelena Mitrović, Srdan Golubović, Mirsad Purivatra, Jovan Marjanović, Anamaria Antoci, Miha Černec i Jožko Rutar R. K.
PARIZ - Veoma rijedak odlivak Rodenove skulpture „Poljubac“ biće ponuđen na aukciji 25. aprila u francu-
skom gradu Anžeu, gdje se očekuje da će dostići cijenu od 500.000 eura, prenijeli su evropski mediji.
Ovo remek djelo Ogista Rodena prikazuje dvoje ljubavnika uhvaćenih u zagrljaju samo trenutak prije nego što će
ih ubiti ljubomorni suprug i jedno je od najprepoznatljivijih umjetničkih djela na svijetu, navodi londonski Gardijan. Proslavljeni francuski umjetnik ideju za skulpturu „Poljubac“ dobio je 1882. godine. Međutim, mermerna skulptura nastala je deceniju kasnije. Desetine verzija „Poljupca“ je napravljeno prije Rodenove smrti 1917. godine, a još desetine zvaničnih reprodukcija i kopija pojavilo se i nakon njegove smrti. Podsjetimo, bronzani odlivak francuskog umjetnika Ogista Rodena „Poljubac“, kako su tada prenijeli mediji, kupio je 2016. na pariskoj aukciji američki kolekcionar za 2,2 miliona eura. To je bila rekordna cijena za jedan Rodenov odlivak nakon njegove smrti. Jedan od najpoznatijih Rodenovih radova poznat pod nazivom „Poljubac“ zapravo prikazuje Danteove likove Frančesku de Rimini i njenog ljubavnika Paola Malatestu. Frančeskin muž i Paolov brat pronašao je ljubavnike i bijesan zbog njihove izdaje izbo ih nožem na smrt. R. K.
Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ obilježava veliki jubilej
Piše: Velizar RADONJIć
Krajem decembra 1944. i početkom januara 1945. godine Crna Gora je, nakon četvorogodišnjeg iscrpljujućeg rata dočekala slobodu. Kraj Drugog svjetskog rata dočekala je u ruševinama i osiromašena. Cijena kojom je platila svoju slobodu bila je visoka.
Okupatori i njihovi pomagači su za četiri godine rata na teritoriji Crne Gore ubili, objesili ili umorili (po raznim logorima) 40.446 lica. Isto tako oni su onesposobili i osakatili 26.144 lica, dok su internirali, raselili, strpali u logore u zemlji ili van nje 95.346 građana. O obimu razaranja govore podaci da su od paljenja, miniranja itd. potpuno uništene ili oštećene 22.354 kuće za stanovanje, 53.967 štala, koliba i pomoćnih objekata. Podgorica, glavni privredni i saobraćajni centar Crne Gore, predstavljala je samo gomilu bezobličnih ruševina... Uništeno je 300 raznih mostova, a oštećeno potpuno ili djelimično 1.510 kilometara cesta. Ovo je samo mali dio nepotpunog izvještaja državne komisije za ratnu štetu o kojem 14. oktobra 1945. godine piše „Borba“. Crna Gora, 1945. godine, nije imala ni jednog metra asfalta i ni jednog metra puta sa savršenim kolovozom.
OBNOVA
Trebalo je, po ko zna koji put u hiljadugodišnjoj istoriji, poput Feniksa ustati iz pepela i ruševina. Za obnovu je potrebno sve: novac, mašine i oprema, građevinski materijal, alat..., a ona od toga nije imala ništa. I ono najvažnije, nije imala stručnjake koji su bili kadri, imali znanje i iskustvo da iznesu obnovu i izgradnju Crne Gore. Ilustracije radi, 1946. godine, sva Crna Gora je imala samo 1.350 kadrova sa srednjom školom svih struka. Nema pouzdanih podataka koliko je od tog broja bilo kadrova građevinske i arhitektonske struke.
Uporedo sa raščišćavanjem ruševina, na Cetinju je 1945. godine osnovana trogodišnja
Građevinska škola je od samog osnivanja bila rasadnik stručnog kadra. Prve generacije tehničara, bez obzira da li je riječ o njihovom trogodišnjem ili četvorogodišnjem školovanju, školovane i stasale za velike izazove i velike graditeljske poduhvate, predstavljaju istinske heroje poratne izgradnje Crne Gore
srednja građevinska škola –Građevinski tehnikum. Prvih devet tehničara završilo je školovanje školske 1947/48. godine. Tehnikum je 1947. godine preseljen u Titograd, pa je u prvi razred školske 1947/48. godine upisano 110 novih učenika. Ukupno u sva tri razreda bilo ih je više od 300. Naredne 1948/49. školske godine, škola prelazi na četvorogodišnji program obrazovanja. Škola već ima 764 učenika, od čega samo u prvom razredu njih 474. Petnaest godina nakon osnivanja, 1960. godine, škola je u evidenciji svršenih učenika imala 1.403 diplomirana tehničara...
ELITNA ŠKOLA
Škola dobija nove smjerove i odsjeke: građevinski, arhitektonski, hidrograđevinski, geodetski, elektrotehnički i mašinski. Sve do 1961. godine radila je pod imenom Tehnička škola „Vaso Aligrudić“. Tehnička škola je tada podijeljena na više škola: građevinsko-geodetsku, elektrotehničku, mašinsku i hemijsku školu. Od 15. aprila 1961. godine nosi ime inženjera Marka Radevića, a 15. april slavi kao dan škole. U skladu sa važećim propisima, danas posluje kao JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“.
Srednja građevinska škola u Titogradu je od samog osnivanja bila elitna škola. U njoj su predavali najbolji predratni crnogorski inženjeri i arhitekti: Veliša Popović, Periša
Vukotić, Ljubomir Popović, Milan Marković, Spasoje Vukićević i drugi. Naslijedili su ih: Anto Žarković, Branislav Poleksić, Đorđije Jure Gruzinov, Andrija Markuš, Cane Perović, Branko Bašanović, Mirsada Spahić, Borislav Pavićević, Emilija Tomović, Radovan Radović, Slavko Vučinić, Borka Đukanović, Slobodan Iković, Jusuf Toković, Milanka Srdanović, Rina Ivančević, Branislav Dašić, Vesna Radišić, Jasmina Dašić, Dževdana Đukanović, Borislav Đikanović, Jelena Maraš i desetine drugih inženjera i arhitekata.
Impresivan je i spisak direktora ove škole: profesor Vaso Pejanović, inženjer Blažo Radović , akademik Boži -
na Ivanović, inženjer Veliša Popović , inženjer Savo Tovjanin, akademik Branislav Bato Kovačević, profesor Dragutin Drago Boljević, profesor Miodrag Miško Vujačić, inženjer Živko Ičević, profesor Dragan Miranović
RASADNIK KADRA
Građevinska škola je od samog osnivanja bila rasadnik stručnih kadrova. Prve generacije tehničara, bez obzira da li je riječ o njihovom trogodišnjem ili četvorogodišnjem školovanju, školovane i stasale za velike izazove i velike graditeljske poduhvate, predstavljaju istinske heroje poratne izgradnje Crne Gore. Riječ je o generacijama građevin-
ća Vukota i Vukadin Kankaraš, Marinko Krkeljić, Mitar Pavićević, Vjera Radović, Milorad Laban, Dragiša Vulić, Dragoljub Šuka Radojević, Vaso Radonjić, Milija Mirov Bulatović, Petar Bulatović, Božidar Vujisić, Petko Redžić, Danilo Ivanović, Vaso Ašanin, Krsto Andrijašević, Rajko Đerković, Vojin Bojić, Radomir Filipović, Vukašin Vule Kovačević, Savo Jovanović, braća Vukašin i Milan Lakušić, Ivo Vukadinović, Arsenije Martinović, Radmila Klisić, Vera Mugoša, Veljo Pavković, Dušan Ratković
ZNANJE
skih tehničara koji su iz škole izlazili sa zavidnim znanjem, spremni da samostalno vode građenje složenih objekata u visokogradnji, niskogradnji i hidrogradnji. Bile su to generacije koje su na svojim plećima iznijele najveći teret izgradnje prvih kilometara saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, prve stambene zgrade, prve fabrike, električne centrale, prve škole, bolnice… Njihov spisak je veoma dug. Njihova imena su ugrađena u svaku stopu Crne Gore, u ceste, tunele, mostove, stambene i poslovne zgrade, škole, bolnice, hotele… u sve što je tokom proteklih 80 godina izgrađeno u Crnoj Gori. Svuda je utisnut pečat Srednje građevinske škole iz Titograda i njenih učenika. Nepravedno bi bilo ne pomenuti bar neke od tehničara prvih generacija. Među prvima bili su: Veselin Stanić, Uroš Vukotić, Milojka Vujović, Rajko Tokov Jelušić, Novak Uskoković, Milutin Šabanović, Pavle Šoć, Božidar Marković, Biserka Vukadinović, Radomir Lajović, Vukajlo Ćiko Milošević, Branko Ražnatović, Gojko Prelević, Dragoljub Marjanović, Đuro Prelević, Nikola Mugoša, Svetozar Poleksić, Vladimir Ivanov, Jovanka Čejović, Mijomir Jovanović, Nikola Perunović, Rade Popović, Milivoje Šoć, Manojlo Sekulović, Radovan Pavićević, Ljalja Ačković, Branko Bojanić, Nada Dabetić, Ilija Đukić, Dragan Đuranović, Šerif Hadžiahmetović, Zorka Popović, bra-
Mnogi od njih su se svojim znanjem, organizacionim sposobnostima, tehnološkom disciplinom… kvalifikovali za državne ili stipendije građevinskih preduzeća, upućivani na više škole ili fakultete i postali cijenjeni inženjeri, rukovodioci najsloženijih građevinskih poduhvata, direktori velikih građevinskih preduzeća, univerzitetski profesori…. Podsjetiću samo na neke od njih: Marko Leković, Branislav Milašinović i Milutin Šabanović su završili fakultete i u jednom periodu bili generalni direktori OGP „Titograd“. Među prvim generacijama ove škole bili su univerzitetski profesori Božidar Milić, Petar Đuranović i Arsenije Vujović, a nešto kasnije Radoje Vukotić, general-pukovnik Milorad Terzić, Živojin Praščević, Radenko Pejović... Jedan od prvih učenika ove škole je i arhitekta Vladislav Plamenac, dobitnik dvije republičke Borbine nagrade za arhitekturu. Arhitekta Milinko Bato Jelić je bio direktor „Lovćeninvesta“. Učenici ove škole su bili arhitekte: Boško Banićević, Božidar Žurić, Dimitrije Mugoša, Ratimir Mugoša, Lazar Sijerković, Milenko Mjović, Vasilije Popović Veselin S. Kovačević i Veselin Radulović, prvi inženjeri koji su diplomirali na Građevinskom fakultetu u Titogradu bili su đaci ove škole, zatim građevinski inženjeri Veljko Belada, braća Veselin i Slobodan Keković, Velizar Luković, dr Milutin Vučinić, Radovan Žunjić, Ivan Burić, Radivoje Mrdak, Lakić Dragić, Milutin Đuričanin, Milonja Kadović, Rako Milošević, Nikola Simović, Đorđije Šaranović Prva znanja o graditeljstvu u ovoj školi su stekli i inženjeri geodezije Vladimir Kecojević kao i univerzitetski profesori Gligorije Perović, Slobodan Ašanin Odoljela svim promjenama i reformama, Građevinska škola postoji i danas. I danas je, kao i prije osam decenija, primarna obrazovna institucija za školovanje stručnih kadrova u građevinarstvu. Radi u modernoj zgradi, opremljena je savremenim kabinetima i laboratorijama. U školi radi viosokostručan, prije svega inženjerski kadar svih profila potrebnih savremenom obrazovanju. •
Forte Mare
PODGORICA - I ovog ljeta Herceg Novi biće epicentar pozitivnih vibracija i dobrog zvuka. U gradu na ulazu u Boku, od 24. do 26. jula, održaće se četvrto izdanje „Roots Revivala“, jedinog rege festivala u Crnoj Gori. Poseban povod za radost ove godine je dolazak legendarnog sastava „Twinkle Brothers“,koji više od pola vijeka širi poruku mira, otpora, ljubavi i nade.
Prema riječima organizatora Mirsada Brkića, pripreme teku u najboljem redu jer su sa njima, kako kaže, počeli blagovremeno.
– Kompletan program smo zaključili već početkom novembra prošle godine, dok je glavni izvođač, legendarni „Twinkle Brothers“, bukiran još u oktobru. Isplatili smo ugovorene sume i regulisali obaveze prema PAM-u, što uvijek predstavlja bolan dio posla –kazao je Brkić u razgovoru za Pobjedu.
Jedina stvar kojom nije potpuno zadovoljan jeste činjenica da još nijesu razvili sopstveni sistem za prodaju karata, iako su promociju festivala već započeli.
– Ipak, imajući u vidu da do danas imamo samo verbalnu, predizbornu podršku, a stvarnu gotovo nikakvu, i ovo je zaista odličan rezultat – iskren je Brkić.
Festival je organski i tako se razvija
„Roots Revival“ je, napominje on, vrlo organski festival i upravo se na taj način razvija.
– Naši sad već stalni posjetioci pričaju drugima o festivalu. Zahvaljujući njima, mi najviše rastemo. Prve godine dobili smo podršku prijatelja i sugrađana koji čak i ne slušaju ovu vrstu muzike, ali su došli da podrže naše napore. Druge godine uspjeli smo da zadržimo, pa čak i povećamo, broj posjetilaca uprkos ozbiljnim poteškoćama kao što su gužve u gradu i loše vremenske prilike – podsjeća Brkić.
Ove godine, za razliku od prethodne tri, festival će trajati tri dana.
– Prvog dana, 24. jula, organizujemo promotivni događaj u dogovoru sa lokalnom zajednicom, za koji ulaz neće biti naplaćivan. Glavni program festivala održava se na tvrđavi Forte Mare, 25. i 26. jula. Pored sjajnog muzičkog programa, prvi put ćemo imati i izložbu slika mlade umjetnice Medine Đukić iz Mostara, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti i obrazovanja. Medina je u velikoj mjeri inspirisana upravo našim festivalom, a svoje radove je već izlagala širom regiona, nedavno i u Zagrebu i Ljubljani – otkriva on. Što se tiče samog programa, ističe da će ovo biti najbolja godina do sada jer svake godine nadmaše sebe. – Kao što sam već rekao, hedlajneri su apsolutno legendarni „Twinkle Brothers“, koji zajedno sviraju već punih 60
godina. Dijelili su binu čak i sa Bobom Marlijem, a prve dodire s muzikom ostvarili su u crkvenom horu. Drugo ime festivala je „Reemah“ sa Djevičanskih ostrva, žena nevjerovatnog glasa i harizme, koja je nastupala na najvećim svjetskim rege festivalima poput „Republica do Reggae“ u Brazilu, „Rototom Sunsplash“, te „Reggae on the River“ u Americi. Treće veliko ime festivala je producent i dub majstor „Tippy & Grade“, jedan od najvažnijih ljudi u svijetu produkcije reggae i dub muzike – dopunio je Brkić. Dodaje i da će, pored njih, na tvrđavi Forte Mare nastupiti i legendarni Earl Gateshead iz Velike Britanije, „The Homegrowns“ iz Slovenije, „White Squall Soundsystem“ iz Srbije, Ruffneck Smille iz Njemačke, naš lokalni selektor Dedduh iz Who See-ja, DJ Mizizi iz najbolje reggae emisije u regionu, „Reggae Fever“ iz Novog Sada, te njegov prijatelj, kolega i pionir rege scene u Crnoj Gori, Dadaman.
već pet godina bez podr ške države
Najveći izazovi sa kojima se susrijeću su, jasan je on, korupcija i raspoređivanje fondova u skladu sa potrebama izbornih obećanja. – Već pet godina nijesmo uspjeli dobiti nikakvu podršku od države, uprkos činjenici da smo nominovani od organizacije „Ambasador EU“ iz Zagreba kao jedan od najboljih butik festivala u region. Imamo program koji privlači goste iz cijelog svijeta, a najmanje iz regiona i samog grada, čime aktivno doprinosimo kulturnoj i turističkoj ponudi –priča Brkić za Pobjedu. Ukazuje na to i da je, kada nemate podršku svoje države, jako teško dobiti i podršku ambasada i inostranih fondova. – Na kraju, sve se svede na mo-
Na naše pitanje da li se i u kojoj mjeri uspjelo društvu objasniti da ljubitelji rege muzike, nezavisno od toga da li su rastafarijanci ili ne, nijesu samo ljudi s dredovima koji konzumiraju marihuanu, već da je u pitanju ideja, umjetnost i svojevrsna životna filozofija, Brkić odgovara: – Ovo je uvijek teška, ali meni lično jako draga tema. Rege muzika, a posebno njen religijski
Kompletan program smo zaključili već početkom novembra prošle godine, dok je glavni izvođač, legendarni „Twinkle Brothers“, bukiran još u oktobru. Isplatili smo ugovorene sume i regulisali obaveze prema PAM-u, što uvijek predstavlja bolan dio posla –kazao je Mirsad Brkić, organizator festivala, u razgovoru za Pobjedu
ju frustraciju i indiferentnost ostalih. Posebno želim istaći Ministarstvo (ne)kulture, koje se nije udostojilo odgovora na naših trideset mejlova i tri javna poziva. Nemajući njihovu podršku, pati naša promocija jer kvalitet samog programa nikada ne smije da pati – to je naša najvažnija misija – rekao je Brkić. Ipak, naglašava da je festival „Roots Revival“ prepoznat kao događaj od posebnog značaja za kulturu i dio je zvaničnog programa grada Herceg Novog.
– Ako se neko zapita zašto, dovoljno je da pogleda fotografije publike sa našeg sajta. Dovodimo strane turiste koji nikada prije nijesu čuli ni za Herceg Novi, ni za Crnu Goru. Dajemo nešto što ranije nije postojalo, a to je bogatstvo samo po sebi. Strani gosti nerijetko ističu Kanli-kulu kao jednu od najljepših festivalskih lokacija na svijetu (riječi Earl Gateshea-
da, čovjeka koji je nastupao na bezbroj festivala širom planete). Forte Mare, sa svojim panoramskim pogledom, ne zaostaje nimalo – smatra Brkić. imali ponudu da Festival premjeste u susjedni dubrovnik Navodi i da lokalne institucije pružaju određenu podršku, a zahvaljujući kojoj su i uspjeli opstati.
– Posebno ističem prošlogodišnju podršku gradonačelnika Stevana Katića, bez kojeg festivala vjerovatno ne bi ni bilo. Ostali, međutim, pružaju vrlo skromnu podršku ili je uopšte ne pružaju. Imali smo ponudu da prebacimo festival u Dubrovnik za šest puta veću finansijsku podršku, ali smo ostali ovdje – i tu ćemo biti dok god možemo –poručuje on.
Brkić je, na osnovu iskustva, mišljenja da u Crnoj Gori lju-
di rege uglavnom slušaju pasivno, „u svom komforu, bez veće želje da budu dio nečega što je za strance veoma bitno“. – Nemamo aktivnu rege publiku od 2007. godine, kada sam ja počeo raditi na Radiju „Reggaeneracija“. Tada smo imali i sponzore, a čuveni klub „Boćari“ bio je pun nakon naših emisija. Zašto je interesovanje opalo, još uvijek ne znam. Međutim, rege muzika globalno postaje sve popularnija, a kod nas sve stiže sa deset godina zakašnjenja, tako da očekujemo rast domaće publike narednih godina. Već sad primjećujemo povećano interesovanje mladih – predočio je Brkić.
privlačniji inostranim nego regionalnim medijima
Kada je riječ o prostoru u medijima za rege muziku i sami festival, on nam je potvrdio
kultura Zapada banalizuje religijski ritual
dio, rastafari, vrlo je kompleksan i ostavlja veliku slobodu interpretacije, kako same muzike tako i životne filozofije koja stoji iza nje. Kako bi se lakše plasirala svijest o rege kulturi, nažalost, često se zloupotrebljava ili trivijalizira religijski ritual konzumiranja marihuane, biljke koju Rastafarijanci po legendi povezuju sa grobom kralja Solomona i smatraju je simbolom mudrosti. Problem nastaje kada
ljudi to banalizuju, što je naročito izraženo u komercijalnoj kulturi Zapada, gdje pojedinci vjeruju da će im džoint ili dredovi automatski dati status Rastafarijanca. To je kao da neko kaže da je majstor sumo rvanja zato što voli pojesti mnogo bajadera – objašnjava Brkić. Ukazuje i da je rege muzika, prije svega, put ka spoznaji sebe kroz različite momente života. – To je muzika koja je potpuno
u skladu s čovjekovom prirodom, ritmom njegovog srca, njegovim duhovnim stanjem i borbom protiv društvene nepravde, kao i njegovom jedinstvenom sposobnošću da voli i saosjeća, koja nas razlikuje od ostalih bića na ovoj planeti. Za rege vam zapravo nije potrebno ništa osim uma s kojim ste rođeni i želje da živite u skladu sa sobom i prirodom – naglašava Brkić.
da pažnju stranih medija nekad privlače čak i više nego domaćih.
– Zbog toga nam naši mediji daju određeni prostor u svojim kulturnim rubrikama, što je svakako korisno, ali ne uvijek dovoljno. Što se tiče dubljeg shvatanja naše misije, vizije i same ideje festivala, moram biti potpuno iskren i reći da je to uglavnom površno. Nažalost, često se to shvatanje svede na stereotip poput „more, rege, ljubav, džabalebarenje“ – ocijenio je on.
Poručuje i da rege muzika jeste ljubav i sloboda, ali je u svojoj suštini revolucionarni pokret. - Ta ljubav i more došli su tek nakon velikih borbi za ljudska prava i pravdu. Ljudi zaboravljaju ili ne znaju dovoljno o tome, a naša je želja upravo da podsjećamo da rege nije samo muzika za opuštanje, već i važan društveni pokret s jasnim vrijednostima. Kako nas svakodnevica sve više stišće i guši, uskoro ćemo se možda morati resetovati na ta fabrička podešavanja – ponovo krenuti u borbu za osnovna ljudska prava. Tek nakon toga ponovo ćemo se moći iskreno prepustiti ljubavi, muzici i moru. Kao što kaže poznata izreka: „Ko se ne sjeća svoje prošlosti, osuđen je da je ponovo proživljava“ – uvjeren je ovaj entuzijasta. Za kraj, pozvao je sve ljude da dođu na „Roots Revival“ kako bi jednostavno došli sebi. – Dođite na festival kako biste došli sebi. Svijet u kojem danas živimo sve je plastičniji, komercijalniji i udaljeniji od iskonskih ljudskih vrijednosti. „Roots Revival“ nije samo festival dobre muzike; njegujemo izvorne vrijednosti, organski pristup životu i autentičnu, akustičnu muziku. Kod nas nijesu bitni boja očiju ili kože, društveni status ili godine – važno je samo da volite muziku i vjerujete u ljepši, bolji i pravedniji svijet. Naš festival je mjesto susreta kultura, generacija i različitosti koje spajaju zajednički ideali slobode i pravde. „Roots Revival“ je prilika da pobjegnete iz ustaljene svakodnevice, makar na trenutak, i podsjetite se zašto ste zapravo tu i šta vam je u životu stvarno bitno. Zato dođite, budite dio pozitivne promjene i budite dio festivala koji želi ostaviti trag u našim životima i u našem gradu – zaključio je u razgovoru za Pobjedu Mirsad Brkić, organizator jedinog rege festivala u Crnoj Gori. m.marković „ROOTS REVIVAL“:
Proljeće u jeku: Pune ruke posla za radnike Zelenila
Dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena trava na javnim zelenim površinama, uz veću vlažnost zemljišta, počeće da buja i doživljava pik svoje vegetativnosti. U takvim okolnostima, često će se desiti da ono što pokosimo danas već za nekoliko dana bude spremno za novo košenje i tako na svim javnim zelenim površinama širom grada. Iz ovih razloga u jednom trenutku biće veće trave koja će morati da sačeka novi krug košenja tog dijela grada – poručuju iz gradskog preduzeća Zelenilo
U ovom periodu godine počinje intenzivno bujanje trave, zbog čega će ekipe radnika gradskog preduzeća Zelenilo imati pune ruke posla prilikom košenja javnih zelenih površina.
Uzimajući u obzir obim posla koji radnici Zelenila imaju širom grada, iz ovog gradskog preduzeća poručuju da će im prioritet u košenju biti
Iz gradskog preduzeća Parking servis obavještavaju javnost da će parking prostor kod Sportskog centra ,,Morača“ u Ulici Ivana Milutinovića biti zatvoren danas od sedam do 21 sat, zbog održavanja košarkaške utakmice između Budućnosti i Partizana, koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova ocijenilo kao utakmicu visokog bezbjednosnog rizika.
- Odluka je donesena u saradnji sa Sekretarijatom za saobraćaj i Ministarstvom unitrašnjih poslova. Molimo
veliki gradski parkovi, dječja igrališta i važne gradske saobraćajnice. Mole građane da imaju strpljenja i razumijevanja, jer će u nekim djelovima grada biti veće trave koja će morati sačekati novi krug košenja.
- Aktivnost košenja je nešto što u toku godine radimo bez prestanka, ali u ovom periodu svakako će fokus i nas i javnosti biti na što bržem košenju javnih zelenih površi-
na. Dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena trava na javnim zelenim površinama, uz veću vlažnost zemljišta, počeće da buja i doživljava pik svoje vegetativnosti. U takvim okolnostima često će se desiti da ono što pokosimo danas, već za nekoliko dana bude spremno za novo košenje i tako na svim javnim zelenim površinama širom grada. Iz ovih razloga u jednom trenutku biće veće trave koja
Obavještenje iz Parking servisa
će morati sačekati novi krug košenja tog dijela grada – poručuju iz gradskog preduzeća Zelenilo. Konstantnim širenjem javnih zelenih površina, navode iz ovog gradskog preduzeća, raste potreba održavanja sve veće ukupne površine prekrivene zelenilom.
- Deset ekipa Zelenila, koje su svakodnevno širom grada i koji uz redovne aktivnosti održavanja rade i na izgradnji novih zelenih površina, godišnje pokosi preko sedam miliona kvadratnih metara zelenih površina. Prioritet u košenju uvijek će biti na primarni tip održavanja (veliki gradski parkovi, dječja igrališta i važne gradske saobraćajnice), a potom na ekstenzivan tip održavanja (obodi i periferija grada, park šume, gradska naselja i manje važne saobraćajnice). Zbog toga je vrlo važno napomenuti da se u periodu intenzivnog bujanja trave ne može stići pokositi sve u jednom danu ili u nekoliko dana. Molimo građane za strpljenje jer će svaka javna zelena površina biti pokošena - poručuju iz Zelenila. Napominju da prostori ispred zgrada (u najvećem broju slučajeva, uz izuzetak nekih zgrada starogradnje) pripadaju prostorima posebne namjene i za njihovo održavanje su zadužene skupštine stanara, dok je Zelenilo nadležno za održavanje samo javnih zelenih površina. - Ostale površine možemo održavati samo kroz komercijalnu uslugu (uslugu trećim licima) uz primjenu važećeg cjenovnika - zaključuju iz ovog gradskog preduzeća I. M.
Parking kod SC ,,Morača“ neće raditi danas od sedam do 21 sat
sve korisnike da na vrijeme planiraju alternativne opcije parkiranja: parking kod Hotela ,,Podgorica“ u Ulici Svetlane Kane Radević, parking garaža u Ulici arhitekte Milana Popovića, parking kod KCCG u Ulici Džona Džeksona – saopšteno je iz Parking servisa, koji se zahvaljuju građanima na razumijevanju.
I. M.
Uvođenje izvođača u posao izgradnje riješenosti imovinsko-pravnih odnosa
Izgradnja bulevara u Ulici Vojislavljevića na Zabjelu, prema očekivanjima Glavnog grada, trebalo bi da počne ovog mjeseca.
Radovi na prvoj trećini dionice trebalo bi da započnu od kružne raskrsnice sa Ulicom 4. jula (kod Osmanagić auto-centra) do poslije pasarele, jer je na tom potezu u 90 odsto slučajeva riješen proces eksproprijacije zemljišta. Realizaciju kompletnog projekta koči proces eksproprijacije, jer je dio građana iskazao nezadovoljstvo zbog ponuđene cijene za otkup zemljišta (310 eura) pa je taj postupak opet pred Upravom za nekretnine. Iz Uprave za saobraćaj poručuju da uvođenje izvođača u posao zavisi od stepena riješenosti imovinsko-pravnih odnosa.
PLANOVI
Odgovarajući na pitanja Pobjede, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je na konferenciji za novinare održanoj prethodne sedmice izjavio da je plan gradske uprave da već tokom aprila započne izgradnja bulevara u Ulici Vojislavljevića.
- Dakle, trećinu ukupne dionice, onaj dio od kružnog toka sa Ulicom 4. jula (kod Osmanagić auto-centra) pa tamo prema pasareli na Zabjelu. Tu je 90 odsto eksproprijacije završeno i plan nam je da tu prvu trećinu dionice počnemo da radimo tokom ovog mjeseca – kazao je Mujović. Kako je dodao, konkretno u tom dijelu se nije desio problem sa grđanima, odnosno mještanima, nego sa jednom velikom kompanijom koja ima tamo svoj prostor, a koja je prvobitno bila prihvatili ponudu, pa je ,,preko noći odbacila“. Prvi čovjek Podgorice ističe da jedna od glavnih prepreka u rješavanju brojnih gradskih poblema i pitanja jeste upravo rješavanje eksproprijacije zemljišta. - Dakle, nemogućnost da na brz način riješite problem eksprorijacije jeste najveći mogući galimatijas. Ne znate do posljednjeg momenta na čemu ste. Upravo taj problem imamo i na trasi gdje treba da gradimo bulevar u Ulici Vojislavljevića, postigli smo dogovor sa ogromnim brojem vlasnika zemljišta, sve je bilo dovedeno do potpisa, sve smo pripremili, a sjutra ujutro dobijam poziv da dio njih odustaje – naveo je Mujović.
Kako dodaje, formirali su komisiju u dijelu Glavnog grada od relevantnih ljudi, koja ima samo jedan zadatak - da pregovora s vlasnicima zemljišta u cilju što bržeg sprovođenja procesa eksproprijacije. - Što se tiče procjene zemljišta, cijena od 310 eura je maksimum koliko je moglo biti ponuđeno u tom dijelu grada. Kao Glavni grad spremni smo izdvojiti i dodatna sred-
stva za eksproprijaciju, samo da se proces ubrza jer nam ne ide u prilog da taj važan projekat čeka – zaključio je Mujović, napominjući da su poslanici iz PES-a uputili Skupštini Crne Gore prijedlog zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji, koji je u skupštinskoj proceduri, a koji ima za cilj ubrzavanje rokova kada je riječ o eksproprijaciji zemljišta. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Uprave za saobraćaj su izjavili da uvođenje izvođača u posao izgradnje bulevara u Ulici Vojislavljevića zavisi od stepena riješenosti imovinsko – pravnih odnosa.
- Rješavanje imovinsko – pravnih odnosa nad nepokretnostima u zahvatu budućeg bulevara u nadležnosti je Glavnog grada Podgorice, a shodno sporazumu o sufinansiranju zaključenim između Glavnog grada i Uprave za saobraćaj –poručili su iz Uprave, uz napomenu da detaljnije podatke možemo dobiti od nadležnih institucija Glavnog grada.
Odgovarajući na naša pitanja koja se odnose na postupak eksproprijacije nepokretnosti radi rekonstrukcije Ulice Vojislavljevića, iz Uprave za nekretnine su izjavili da je Glavni grad podnio zahtjev za eksproprijaciju, kao i potvrdu da su deponovana sredstva u visini procijenjene pravične naknade za eksproprisanu nepokretnost, čime je zvanično započet postupak u ovom organu.
- Uprava za nekretnine je u skladu sa zakonom donijela rješenje o zabilježbi postupka eksproprijacije i dostavila rješenje vlasnicima nepokretnosti da bi se upoznali sa predmetom eksproprijacije. Shodno zakonskoj proceduri i rokovima upućeni su pozivi. Za sada ukupno je održano 28 javnih rasprava sa vlasnicima nepokretnosti, od kojih je za jedan dio vlasnika donijeto rješenje čime je priznata procijenjena vrijednosti, odnosno utvrđena pravična naknada. Određeni broj vlasnika nepokretnosti koriste svoje pravo i prigovorili su na procijenjenu vrijednost i isti će biti riješeni u roku, razmatrajući dokaze i činjenice na koje se pozivaju. Na održanim raspravama jedan dio vlasnika nepokretnosti zatražio je i eksproprijaciju preostalog dijela i to zemljišta i objekata, koji će se rješavati u
izgradnje saobraćajnice u Ulici Vojislavljevića zavisi od stepena odnosa
Plan gradske uprave je da već tokom aprila uđu u izgradnju bulevara u Ulici Vojislavljevića - trećinu ukupne dionice, od kružnog toka sa Ulicom 4. jula (kod Osmanagić auto-centra) prema pasareli na Zabjelu. Formirali su komisiju koja pregovora s vlasnicima zemljišta u cilju što bržeg sprovođenja procesa eksproprijacije. Spremni su da izdvoje i dodatna sredstva za eksproprijaciju da bi realizacija ovog važnog projekta za glavni grad što prije počela
posebnom postupku – naveli su iz Uprave za nekretnine. Kada je u pitanju procijenje-
Odgovore
na vrijednosti nepokretnosti, ističu oni, članovi komisije su sudski vještaci sa dugogodiš-
na prigovor vlasnika
zemljišta daće komisija za procjene
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Uprave za imovinu su izjavili da se postupak za eksproprijaciju zemljišta na budućoj trasi bulevara Vojislavljevića vodi pred Upravom za nekretnine, dok je Glavni grad stranka u postupku. Kako dodaju, do sada je po pozivu Uprave za nekretnine saslušan veći broj građana i još uvijek se nijesu stekli uslovi za donošenje odluke za bilo koju parcelu pojedinačno. - Površina zemljišta koje Glavni grad treba da otkupi je 3.813 kvadratnih
metara, broj parcela je 35, procijenjena vrijednost iznosi 310 eura po kvadratnom metru, za eksproprijaciju prioritetnog dijela saobraćajnice od kružne raskrsnice sa Ulicom 4. jula do ukrštanja sa Ulicom princeze Ksenije (do mosta preko rijeke Morače)… Glavni grad je shodno dostavljenoj procjeni deponovao novčana sredstva Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje će, nakon okončanja postupka, a po nalogu Uprave za nekretnine,
njim iskustvom koji stručno, profesionalno, objektivno i savjesno vrše poslove procje-
isplatiti naknadu građanima – navode iz Direkcije za imovinu.
Na dionici koja je trenutno predmet eksproprijacije, kako dodaju, postoji mali broj objekata koje treba ukloniti.
- Oni će biti uklonjeni, kolika će biti cijena - znaće se nakon odgovora na prigovore građana koje treba da saopšti komisija za procjenu, angažovana od strane Uprave za nekretnine. Građani su istakli prigovor u pogledu cijene i nekih tehničkih pitanja, a odgovore na prigovor će dati komisija za procjene jer, kao što je već naznačeno, Glavni grad je stranka u ovom postupku, a ne donosilac odluka – poručuju iz Direkcije za imovinu.
Glavni grad uputio inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija
Traže da se obezbijede besplatni obroci za osnovce, razmotriće mogućnost da isto dobiju i srednjoškolci
Glavni grad uputio je inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za obezbjeđivanje besplatnog obroka za osnovce.
S obzirom na to da je u pitanju korak ka dostupnijem i pravednijem obrazovanju za sve, razmotriće mogućnost da besplatan obrok bude obezbijeđen i za srednjoškolce.
Na konferenciji za medije, koju su predstavnici gradske uprave održali prethodne sedmice, povodom 100 dana rada, između ostalog, istaknuto je da su uputili inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za obezbjeđivanje besplatnog obroka za sve osnovce, što bi bio korak ka dostupnijem i pravednijem obrazovanju. Na pitanje Pobjede, koliko novca Glavni grad planira da potroši za ovu namjenu i zašto ovom inicijativom nijesu obuhvaćeni i srednjoškolci, kao što je slučaj kada je u pitanju besplatan gardski prevoz, zamjenica gradonačelni-
ka Podgorice Nađa Ljiljanić je kazala da će razmotriti i tu mogućnost.
- U pitanju je inicijativa koja je upućena Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, koja je još uvijek u razradi. Zbog finansijskih sredstava, a uzimajući u obzir da su djeca od 15 do 18 godina (srednjoškolci) više samostalna, nije intencija bila da bude samo za osnovce, smatramo da ćemo zajedničkim razgovorom i analizom doći do zajedničkog rješenja. Nijesu isključeni srednjoškolci, razmišljaćemo u tom pravcu – poručila je Ljiljanić. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao: ,,Upravo je intencija Glavnog grada da svaki posao koji radimo krenemo malim koracima, da izanaliziramo kako će se to odraziti na budžet, da ne bude megalomanski na startu, a poslije da kažemo da nema sredstava za nešto što je bilo planirano. Ne smijemo doći u takvu situaciju“. I. M.
ne vrijednosti nepokretnosti. - U skladu sa metodologijom za izradu procjena, komisija je odredila pravičnu naknadu uporednom metodom na otvorenom tržištu, koja po kvadratnom metru iznosi 310 eura. Ukupno je procijenjeno 66 parcela, 77 vrsta zasada i 33 vrste pripadnosti… Sveopšte poznato jeste to da su postupci eksproprijacije kompleksni predmeti i da vlasnici nepokretnosti traže svoje pravo iz kojeg proizilaze i određene obaveze. Ovaj organ će postupiti u skladu sa zakonom i pružiti strankama pravo učešća, riješiti podnijete prigovore, donijeti rješenja i sprovesti postupak eksproprijacije u cilju izgradnje predmetne saobraćajnice. U ovom organu se poštuje ustavno pravo svojine i nijednim svojim postupkom neće povrijediti to pravo, ali će u skladu sa zakonom postupiti u svim predmetima od javnog interesa – zaključuju iz Uprave za nekretnine. I. MITROVIĆ
Radnici Agencije za stanovanje obnovili klupe na šetalištu uz Moraču
Apeluju na građane da treba da se sačuvaju zajednička dobra
Radnici Agencije za stanovanje Glavnog grada prethodnih dana su, između ostalih aktivnosti, sanirali i klupe na šetalistu uz Moraču. Iz ovog gradskog preduzeća još jednom su apelovali na građane da čuvamo zajednička dobra. U cilju zaštite zelenih površina, njihove ekipe su postavile zaštitne ograde u dijelu Orjenske ulice. I. M.
PODGORICA – Crnogorski vaterpolisti osvojili su peto mjesto na Superfinalu Svjetskog kupa u Podgorici – ,,ajkule“ su u posljednjem meču odigrale neizvjestan meč s Holandijom, ekipom protiv koje su nekad unaprijed mogle da računaju na pobjedu i bodove.
Dosta toga se, međutim, promijenilo posljednjih godina, pa je naša selekcija do kraja morala da strahuje na bazenu ,,Morača“. Slavila je 15:14 pogotkom Nikole Moskova na 7,6 sekundi prije kraja meča.
- Očekivali smo da će biti tvrd meč, ne samo jer je posljednji na turniru već zato što su Holanđani pokazali izuzetan nivo igre. Željeli smo da probamo određene stvari, ali nijesmo uspjeli jer smo morali da dugo jurimo, a onda i da branimo rezultat –rekao je selektor DejanSavić Crna Gora je u četvrtfinalu izgubila od Hrvatske u triler-završnici (12:11), u subotu u razigravanju savladala Njemačku (19:15), a mnogo oscilacija bilo je i juče.
Na kraju turnira najvažnije je da je Savićev tim i prije prve
Sudije: Kurosaki (Japan) i Vasiliu (Grčka)
Bajtenhaus (11 odbrana)
Napokon je Strahinja Gojković početkom druge četvrtine realizovao jedan takav napad, pa Te Rile vratio dva gola prednosti gostima, a isti igrač je pogodio stativu u kontri za ,,plus 3“. Lazar Andrić je zatim odbranio zicer Fan der Vervea u još jednoj situaciji kada je Holandija mogla da se odvoji na 5:2, da bi do isteka druge četvrtine Crna Gora tri puta prilazila na gol zaostatka. Tek početkom trećeg perioda naša reprezentacija je prvi put stigla do izjednačenja (gol Dušana Matkovića za 6:6), ali nikako nije uspijevala da pronađe stabilnost u igri i preokrene. Holanđani su vratili ,,plus 2“, ,,ajkule“ preko Đura Radovića i Nikole Moskova (peterac) ponovo izjednačile, bilo je i 9:9 golom Vladana Spaića, pa 10:10 nakon pogotka Balše Vučkovića 2,6 sekundi uoči posljednje četvrtine. Bilo je dovoljno vremena da Crna Gora slomi otpor selekcije koju vodi Branko Mitrović, ali igrom koju je juče pokazala mučila bi se i sa slabijim selekcijama od holandske.
Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, najavio pojačanja i govorio o ambicijama, budućnosti i željama za zvanični sajt ŽRK OTP Group Budućnost
Selektor: Branko Mitrović
utakmice izborio plasman na Svjetsko prvenstvo, a u Singapuru će ovog ljeta morati mnogo bolje.
- Sve je bilo podređeno tom prvom meču, a ono što brine je pad koncentracije u naredne dvije utakmice. Kontinuitet mora da bude jedinstven, pogotovo kada se igra turnirski sistem, a znamo da se sva-
Selektor: Dejan Savić
ko takmičenje igra u tom sistemu – istakao je Savić.
Golovi superraspoloženih Kasa Te Rila i Marta fan der Vejdena na početku meča najavili su na kolikim će mukama biti crnogorska reprezentacija, koja nije iskoristila nijedan od četiri napada s igračem više u prvoj četvrtini, nakon koje je Holandija vodila 3:1.
Vaterpolisti dobili rivale na U20 prvenstvu svijeta Paklena
PODGORICA - Crnogorska U20 vaterpolo reprezentacija dobila je rivale u grupnoj fazi na Svjetskom prvenstvu, koje se od 14. do 21. juna održava u Hrvatskoj. ,,Ajkule“ će igrati u grupi A, protiv selekcija SAD, Mađarske i Hrvatske. U grupi B su Grčka, Srbija, Italija i Španija. Ostalih 12 reprezentacija podijeljene su u četiri grupe sa po tri tima. U grupi C su Bra-
Srđan Janović
zil, Njemačka i Južna Afrika, grupu D čine Kazahstan, Iran i Novi Zeland, grupu E Kolumbija, Argentina i Australija, a grupu F Kanada, Čile i Singapur. Dvije najbolje eki-
pe iz grupa A i B direktno će se plasirati u četvrtfinale. Treća i četvrta selekcija iz grupa A i B razigravaće sa prolaz među osam najboljih sa timovima iz grupa C, D, E i F. R. A.
Sebastijan Hesels pogodio je za 11:10, Aljoša Mačić izjednačio, a u napadu s dva igrača više Đuro Radović tek na 4,47 minuta do kraja meča donio prvo vođstvo ,,ajkulama“ – 11:12. Rival nije posustajao, Fan der Vejden realizovao je peterac za 12:12, ali uloge su se promijenile u finišu, pa su Holanđani morali da jure zaostatak – od 12:13 poslije gola Danila Radovića i 13:14 kada je strijelac bio Mačić. Gbadamasi je 22 sekunde prije kraja izjednačio na 14:14, da bi Crnoj Gori ostao napad da spriječi peterce. Junak je bio Nikola Moskov – 7,6 sekundi prije kraja pogodio je uz desnu stativu gola Mikija Bajtenhausa – Imali smo mnogo nedefinisanih šuteva i pogrešnih dodavanja, poteza. Ova utakmica može mnogo toga da pokaže. Pokazala je i da psihološki momenat uvijek mora da bude na visokom nivou. I iz poraza, a i iz ovakvih pobjeda se najviše uči. Mi smo pravili katastrofalne greške, a izvukli se i pobijedili – poručio je Savić. N. KOSTIĆ
se bori za bronzu
PODGORICA – Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice nije uspio da se plasira u finale regionalne NLB lige košarkaša u kolicima. Paramont je juče u Banjaluci, u polufinalnom meču, poražen od Vrbasa (88:63). Rival u meču za treće mjesto biće Zmaj iz Gradačca, koji je u polufinalnom duelu izgubio od Parasport Slovenije (75:53). Finalni, kao i meč za treće mjesto na programu su 17. maja u Ljubljani. R. A.
PODGORICA – Ženski rukometni klub OTP Group Budućnost u novu sezonu EHF Lige šampiona ulazi sa stabilnom osnovom –zadržanom okosnicom tima i tri pojačanja. Najveće među njima je povratak crnogorske reprezentativke Itane Grbić iz slovenskog Krima – kazao je u intervjuu za zvanični sajt kluba gradonačelnik Glavnog grada, prof. dr Saša Mujović – Zadržali smo okosnicu tima iz prethodne sezone, u kojem dominiraju crnogorske igračice. U novu sezonu ulazimo pojačani za tri igračice, a to su crnogorska reprezentativka, srednji bek Itana Grbić, koja se vraća u Budućnost iz redova Krima. Osim Grbić, iz redova slovenačkog tima stiže i pivot iz Senegala Ava N’Diaj, a treće pojačanje je dosadašnje lijevo krilo rumunske Glorija Bistrice Dagmara Nocunj Želimo stabilan klub kojem će Glavni grad biti temelj, koji će uz podršku kredibilnog partnera kao što je Crnogorska komercijalna banka raditi na tome da svake sezone napravi korak naprijed. U tom kontekstu, dugujemo zahvalnost za podršku koju smo dobili od Cedisa i Lovćen osiguranja, uvjereni da bi to trebalo da bude putokaz i za druge društveno-odgovorne kompanije, koje će kroz podršku rukometu kao našem sportskom brendu poslati snažnu poruku cjelokupnoj javnosti. Dugoročni cilj je da vratimo naše najbolje rukometašice, kazao je gradonačelnik.
– Da u Podgorici ponovo igraju naše reprezentativke, jer je to i snažna baza za državni tim. Želja nam je da u perspektivi vratimo kapitenku reprezentacije Đurđinu Jauković, kao i neke druge članice nacionalnog tima. U svakodnevnoj sam komunikaciji sa sportskim sektorom koji je već obavio najveći dio posla u pripremi za novu sezonu. Šta očekujete od tima u predstojećoj sezoni, koja je jubilarna 30. za Budućnost u elitnom evropskom takmičenju?
Šampion Crne Gore sa ovim sastavom nastupaće u sezoni 2025/26: Golmanke: Armel Atingre, Marija Marsenić, Andrea Škerović Lijeva krila: Dagmara Nocunj, Nađa Kadović Desna krila: Nina Bulatović, Dunja Radević Pivotkinje: Ivana Godeč Anđela Guberinić, Ava N’Diaj Lijevi bekovi: Jelena Radivojević, Nina Ramusović Srednji bekovi: Itana Grbić, Mari Plamenova Tomova, Nikolina Marković, Elena Mitrović Desni bekovi: Tanja Ivanović, Jelena Vukčević Stručni štab: Bojana Popović (trener), Maja Savić, (pomoćni trener), Novak Ristović (trener golmana), Milivoje Đurđić (kondicioni trener)
Od naredne sezone podgorička ekipa će igrati bez sadašnje kapitenke Ivone Pavićević, Anastasije Marsenić, Maše Kuzmanović, Andrijane Popović, Klare Monti Danijelson i Sakure Huage
– Očekujemo bolju Budućnost nego prošle sezone, uz jasnu poruku da budućnost Budućnosti ne smije da dođe u pitanje. Vidjećemo za koji rezultat će to biti dovoljno, ali važno je da imamo stabilnost i temelj na crnogorskim igračicama. U životu ne smije da bude velikih skokova, već sam pristalica filosofije da se polako napreduje. Idemo korak po korak, jer se projekti koji se grade preko noći isto tako i brzo sruše. Nema nerealnih transfera i ambicija, ali snove nam niko ne može ukrasti, uz uvjerenje da karakter koji imaju ove djevojke može da nadoknadi neke nedostatke koji su očigledni u finansijskom smislu u odnosu na naše rivale u Evropi. Novac ne igra uvijek presudnu ulogu, jer ima nešto i u tom junačkom srcu koje naše djevojke definitivno imaju. Kakvi su planovi kada je u pitanju organizacija kluba? – U narednom periodu ćemo zakazati sjednicu Skupštine kluba. Na toj sjednici biće izabrani svi organi i stvoreni uslovi za dalje kadrovsko jačanje na svim nivoima. To je neophodno kako bismo obezbijedili dugoročnu stabilnost i očuvali posebno mjesto koje Budućnost ima u evropskom rukometu –već tri decenije smo učesnici Lige šampiona. Vjerujem da će svi ovi potezi doprinijeti i povratku publike u dvoranu „Morača“ jer je bila i mora da ostane kultno mjesto evropskog rukometa – gdje će svakom protivniku biti izuzetno teško da osvoji bodove. A. M.
Crna Gora je obezbijedila nastup na 19. velikom takmičenju, slijedi borba za Olimpijske igre
PODGORICA – Smjena generacije je do baraža za Svjetsko prvenstvo sa Portugalom bila ,,samo“ na papiru, a zatim se osjetila na terenu.
Selektorka ,,lavica“ Suzana Lazović napravila je ozbiljnu rekonstrukciju i to ne samo za zvanične prve utakmice u 2025. godini već i ranije tokom EHF pauze kada je veliki broj mlađih i debitanata prošlo kroz radne sedmice.
KORAK ZA VELESILAMA
Svjesna je Lazović, sa svojim saradnicima, da novi crnogorski tim još nema oštricu i vrhunski kvalitet sa svih pozicija iz vremena kada su se osvajala odličja. I kada su upravo Lazović i trener golmanki Sonja Barjaktarović bile dio velikih priča. Ali ima materijala i potencijala u najavi da se na prvom velikom takmičenju od novembra u Njemačkoj i Holandiji napravi novi zamah i uhvati korak za velesilama. I to je cilj – da se razlika u kvalitetu smanjuje i zaroni u taktičke
detalje, uz privrženost mladosti koja kuca na vrata seniorskog tima. Zbog toga je selektorka proširila bazu i ubrzala se nakon što su se od reprezentativnog dresa oprostile Milena Raičević (završila karijeru), Marina Rajčić i Jelena Radivojević (nekada Despotović). Pored odlaska vodećih igračica nacionalnog tima, „nakačili“ su se povrede i virusi, a konkretno za baraž izostala je Itana Grbić, nakon što je zatražila pauzu.
Situacija je delikatna kada jedna iz sastava ,,iskoči“, a konkretno za dvomeč ,,lavice“ su imale sreću u žrijebu, jer su za rivala dobile reprezentaciju koja nije ni zaprijetila. I dobro je što je početak rezultatski bio idealan (u prvom meču Crna Gora je slavila sa 30:19, u revanšu prije dva dana sa 20:26) i što reakcija nakon ,,plus 12“ iz Portugala nije izostala. Sedmica je bila značajna iz razloga što su sve sa spiska dobile priliku, a i neke od djevojaka su se naigrale jer u svojim klubovima nijesu dobijale puno šansi.
– Moramo graditi to nešto što je ispred nas i probati da na sljedeća okupljanja, ili kad god smo u mogućnosti, pozovemo što više djece i vidimo koliko ko može da doprinese. Dolaze nove generacije, a vjerujem da će i novih igračica u budućnosti biti više – istakla je Lazović. Naš nacionalni tim ne može da prijeti velesilama. Ali... Kroz, prije svega, mudar koncept rada, sistem i okupljanja, pod uslovom da sve budu zdrave, ima prostora da se razmišlja o odlasku na OI u Los Anđeles, nakon što je prethodno propuštena šansa za Pariz. I to je krajnji cilj, jer od obnove nezavisnosti ženska reprezentacija od velikih takmičenja propustila je samo nastup na Igrama u Francuskoj. Istina – LA je iz ove vremenske perspektive daleko, jer ono što prvo dolazi je najvažnije.
– Daleko je i Svjetsko prvenstvo. Djevojke treba prvo da završe sezonu u klubovima, nakon toga da počne nova, da krenu lige... Ono što sigurno možemo da obećamo, a uvi-
jek će biti tako – ostavićemo srce na terenu. I to nije fraza –jasna je Lazović.
SVE NA RADARU
Ozbiljna priča bi mogla da se zavrti oko djevojaka koje žele mjesto pod rukometnim suncem, a na tom putu mogu da im pomognu Đurđina Jauković, Tatjana Brnović, Matea Pletikosić, Grbić, Dijana Mugoša, Ivona Pavićević te golmanke Armel Atingre i Marta Batinović. Ništa manje zasluga na leđima ne bi ponijele mnoge druge koje su na prethodnom Evropskom prvenstvu odskočile, poput Tanje Ivanović, Nine Bulatović i Ivane Godeč. Njihov, prije svega, odbrambeni učinak nije ostao ispod radara. Polako se u ozbiljnog igrača profiliše Jelena Vukčević, a sasvim korektan učinak sa pozicije pivota, od kraja prošle do skoro sredine ove godine, imala je Andrijana Tatar Lazović je za posljednju akciju šansu pružila desnom krilu Anastasiji Marsenić, pr-
ve minute u reprezentaciji, uz gol u Podgorici, upisala je srednji bek Marija Božović, a Barjaktarović nije zaboravila na golmanku Mariju Marsenić Od sestara Ćorović, Nada je dobila šansu i igrala je u obje utakmice, a Ilda Kepić bila je zadužena za odbrambene zadatke. Na sreću, pa pristižu još mlađe rukometašice. Tu su supertalentovana Nina Ramusović, koja je, nažalost, pokidala ligamente, zatim Elena Mitrović... Spisak je širi i širiće se, jer je prošlo vrijeme da je glavna baza reprezentacije Budućnost. Mnoge rukometašice iz Crne Gore nastupaju u inostranstvu, poput krila Mele Mehmedović (prvi put je dobila poziv za prethodno okupljanje), golmanke Anastasije Babović i mnogi drugih. Nema sumnje da su i one u bilježnici selektorke Lazović, ali i još neke koje su odlučile da crnogorsku ligu zamijene sa nekom od jačih i to iz okruženja.
Manji problem, mada na terenu je sve „puta dva“ ako ne krene, jeste što, osim Jauković
naš tim nema izrazitog bombardera. Čeka se da se približi ovom nivou ljevoruka Katarina Džaferović, koja je, poslije serije povreda i dugogodišnjeg odsustva, zaigrala za rumunsku Krajovu. Katarina je tek krenula u priču da se nametne i pokaže zbog čega bi mogla da postane prva opcija na desnom beku nacionalnog tima. Trenutno je u okvirima talenta koji se jednom, kako narod kaže, ,,rađa u sto godina“. Ova pozicija je vrlo osjetljiva, jer poslije Katarine Bulatović Crna Gora nije imala ekstraklasu, a nemali broj puta dešnjaci su pokrivali ovu stranu terena. Sve u svemu, statistika ohrabruje, gledajući generalno, ženska reprezentacija je redovna na velikim takmičenjima i to je za pohvalu, ali za velike stvari potrebni su vrijeme, strpljenje i mali, sigurni koraci. U suprotnom, može da se dogodi ono što je bilo i prošle godine, da reprezentacija propusti nastup na najvećem takmičenju – Olimpijskim igrama. A. MARKOVIĆ
Polufinale plej-ofa EPCG Superlige za odbojkašice
Luka Bar 2
Budućnost volej 3
BAR – Dvorana: ,,Topolica“. Gledalaca. 300. Sudije: Dragana Vučinić (Podgorica) i Sonja Simonovska (Bar). Rezultat po setovima: 27:25, 21:25, 25:23, 14:25, 10:15.
LUKA BAR: Petrović 8, Berilažić, Kovač (libero 2), Muratović, Čavić 29, Pepđonović, Gardašević 1, Tvrdišić 4, Kuburović 2, Nikezić 4, Ajeska 14, Kruta 4, Jovović, Popović (libero 1).
BUDUĆNOST VOLEJ: Belojević 15, Krunić (libero 1), V. Đukić 3, Tošić (libero 2), Labović, Lopičić, Magdelinić 21, Jovanović, Ćetković 15, Rakočević 9, Peković 4, Božović 15, K. Đukić 2. Nešto slično kao u sezoni
Monte Karlo
PODGORICA – Karlos Alkaras pobjednik je Mastersa u Monte Karlu. Španski teniser je u finalu savladao Lorenca Muzetija – 3:6, 6:1 i 6:0. Do prvog trofeja u Monte Karlu španski as je stigao nakon sata i 47 minuta igre i obezbijedio drugu poziciju na ATP listi. Italijan je 16. na svijetu i prvi put je igrao u finalu Mastersa. R. A.
2011/2012, kada je nakon 0:2 u finalnoj seriji uspjela da preokrene na 3:2 i osvoji prvu i do sada jedinu titulu, Budućnost volej je protiv Luke Bar izborila plasman u finale plej-ofa EPCG Superlige. Izabranice Luke Bogojevića su slavile u Baru sa 3:2, u majstorici polufinala, pa će se za titulu boriti protiv branioca trofeja Herceg Novog, koji je posao u polufinalu protiv Albatrosa završio u dva meča. Po kalendaru, finalna serija kreće 16. aprila, do tri pobjede, a Herceg Novi ima prednost domaćeg terena.
Budućnost je u ,,Topolici“ gubila 2:1 u setovima, ali je sjajnom igrom u četvrtom i petom setu stigla do zaslužene pobjede i neočekivanog plasmana u finale protiv favorizovane Luke Bar, koja je, kao u drugom
meču, igrala bez povrijeđene korektorke Dijane Vuković, prve poenterke ekipe.
Podgoričanke su do plasmana došle zahvaljujući i velikom preokretu i pobjedi od 3:2 u drugom meču, pred svojim navijačima, kada je anulirala vođstvo Luka Bar od 2:0 u setovima, 13:9 u trećem i tri meč-lopte u tom setu. U petom odlučujućem setu duela u Baru, Luka Bar je povela sa 3:1, vodila je do 4:3, ali je onda Budućnost preokrenula na 6:4 i više nije ispuštala vođstvo. Kada su serijom 3:0 povele 9:4, činilo se da su „plave“ sigurne na putu za pobjedu, ali je Luka Bar u finišu uspjela da smanji na 11:10. Budućnost, međutim, nije dozvolila preokret i sa četiri uzastopna poena je osvojila set za veliku pobjedu. S. J.
Dominacija Meklarena na VN Bahreina
PODGORICA – Nakon sjajno odigranih 26 kola ligaškog dijela ABA lige, u kojima su, između ostalih, u Beogradu pobijedili i oba evroligaša, Partizan i Crvenu zvezdu, za košarkaše Budućnost Volija je stigao trenutak istine – da li izabranici Andreja Žakelja večeras (19 časova) u „MTEL Dvorani Morača“ mogu ponovo da pobijede „crno-bijele“ i da tri kola prije kraja ligaškog dijela, vjerovatno, osiguraju prvu startnu poziciju i prednost domaćeg terena kroz čitav plej-of?
Pred derbi kola, Budućnost i Partizan su izjednačeni na tabeli sa po 23 pobjede i tri poraza, pa bi Podgoričani trijumfom imali pobjedu više i bolji međusobni skor u odnosu na Beograđane. To bi trebalo da bude dovoljno za prvo mjesto, imajući u vidu da Budućnost do kraja ima samo teško gostovanje Dubaiju u posljednjem kolu, dok je u gostima protiv Krke u kod kuće protiv FMP-a apsolutni favorit.
U slučaju poraza, za Budućnost bi važna bila i poen-razlika u tom meču, jer su Podgoričani slavili u Beogradu sa 97:90, pa bi u toj situaciji „dobar“ bio poraz sa manje od sedam razlike, s obzirom na to da Partizan ima težak raspored do kraja, odnosno derbi sa Crvenom zvezdom, gostovanje Cedevita Olimpiji i meč kod kuće sa Megom. Ali poraz od Partizana, bilo kojom razlikom, mogao bi da ugrozi i drugo mjesto, na koje bi onda „kidisao“ Dubai, pa bi, vjerovatno, o drugoj poziciji odličivao međusobni duel dva tima u posljednjem kolu.
BITNO ZA OBA TIMA
Prošle sezone su dva tima, takođe, u finišu ligaškog dijela,
PODGORICA – Vozač Meklarena Oskar Pjastri bio je najbrži na Velikoj nagradi Bahreina.
U četvrtoj trci Formule 1 Australijanac je na stazi „Sakir“ dominirao, bez problema je odvezao 57 krugova i sa skoro 11 sekundi prednosti slavio ispred Džordža Rasela u Mercedesu.
Britanac je, inače, pod istragom zbog potencijalnog korišćenja DRS kada nije smio. Postolje je kompletirao drugi vozač Meklarena Lando Noris. Bezbjednosni automobil je izašao u 32. krugu jer su sitniji djelovi od bolida, nakon sudara Cunode i Karlosa Sainca, ostali na stazi. Španac se
povukao u 45. krugu.
Šarl Lekler je bio četvrti, Luis Hamilton peti, aktuelni šampion Maks Ferstapen šesti ispred Pjera Gaslija, Estebana Okona, a bodove su još osvojili Cunoda i Oli Berman u drugom bolidu Hasa. Naredna trka je ovog vikenda u Saudijskoj Arabiji. A. M.
Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, sve ulaznice za derbi 27. kola su rasprodate. Iz Budućnosti su kazali će kapije dvorane biti otvorene od 17.30 sati i pozvali sve navijače da dođu ranije zbog detaljnog pretresa na ulazima
igrala važan meč, ali tada za drugo mjesto. Nakon uzbudljivog meča, Partizan je slavio 89:83, pa je u plej-of ušao sa druge, a Budućnost sa treće pozicije. Ulog je ovoga puta veći, zapravo najveći mogući, a Budućnost ima priliku da pobjedom dođe na korak da tek drugi put u klupskoj istoriji bude prva nakon ligaškog dijela ABA lige (prvi put je bilo u
sezoni 2015/16). S obzirom na euforiju kola vlada u gradu, za „plave“ će biti važno da u meč uđu i hladne glave i odigraju hrabro i borbeno protiv kluba sa pet puta većim budžetom. – Vrlo težak i bitan meč za oba tima. Imali smo vremena da se spremimo, mislim da će i Partizan da bude spreman. Imamo neke probleme oko rostera, ali to nije toliko bitno koliko je
Crnogorski bokser poražen u četvrtfinalu turnira u Bakuu
PODGORICA – Crnogorski bokserski reprezentativac Tomislav Đinović podijeljenom odlukom sudija izgubio je od domaćeg borca Tagija
Nasibova na jakom seniorskom turniru u Bakuu, koji je okupio oko 200 boraca iz devet država svijeta. Nakon pobjede u osmini finala
kategorije do 60 kilograma nad Čingizom Musinovim iz Kazahstana, član BK Zlatičanin je poražen od domaćeg borca Tagija Nasibova podijeljenom
odlukom sudija. Trener crnogorskog boksera Momčilo Zlatičanin je istakao da je nastup na turniru u Bakuu značajno iskustvo za njegovog pulena. Osvajač bronzane medalje na posljednjem Evropskom prvenstvu je bio jedini predstavnik Crne Gore na ovom izuzetno jakom turnir. R. P.
važan pristup meču, odnosno da treba da budemo fokusirani i motivisani – rekao je Andrej Žakelj, trener „plavih“.
Nakon eliminacije iz Evrolige, gdje drugu sezonu zaredom nije ostvaren cilj – plasman u plej-of, Partizan sad fokus okreće ka ABA ligi. – Partizan je odigrao vrlo dobru utakmicu protiv Reala u četvrtak i sigurno će željeti da nastavi u tom ritmu. Moramo da odgovorimo na njihove jače strane i probamo da kaznimo njihove mane.
Trener Podgoričana ističe da se ekipa raduje i da jedva čeka ovu utakmicu.
– Sigurni smo da će da budu puna sala i odlična atmosfera. Moramo ovu utakmicu da odigramo hrabro, sa samopouzdanjem – zaključio je Žakelj.
DRUGAČIJE NEGO U BEOGRADU
Od šuterskog učinka Flečera Megija umnogome će da zavisi uspjeh Budućnosti u ovom meču.
- Očekujemo tešku i utakmicu na visokom nivou. Mi smo spremni i znamo da su oni spremni, tako da smo jedva čekamo da počne utakmica - rekao je Megi za Pobjedu. Priznaje da postoji pritisak pred ovaj derbi.
- Naravno da postoji, jer želimo da igrate dobro i da pobijedimo. Ali, iskreno, oni imaju veći pritisak od nas – dodaje Megi. Sjajan bek-šuter „plavih“ svjestan je kvaliteta Partizana.
- Znamo da su sjajan ofanzivni tim, tako da mislim da će naša odbrana odlučiti utakmicu.
Pobjeda u Beogradu može da bude putokaz kako igrati protiv evroligaša.
- Ta pobjeda nam je dala samopouzdanje. Znamo da možemo da pobijedimo timove evroligaškog nivoa, tako u ovakve utakmice ulazimo sa samopouzdanjem. Megi ističe koliko je njemu i saigračima važna podrška navijača.
- Kada „Morača“ postane glasna i kad počnemo da igramo odbranu, da brzo trčimo i pogađamo šuteve, podrška sa tribina igra važnu ulogu – zaključio je Megi, koji je u Beogradu protiv Partizana upisao 10 poena i dvije trojke.
David Mirković upisao osam poena i tri skoka za mladu selekciju svijeta na „Nike Hoop Summit“ Pokazao talenat i u Portlandu
PODGORICA – Supertalentovani crnogorski košarkaš David Mirković i u Sjedinjenim Američkim Državama je pokazao o kakvom potencijalu je riječ.
Potreban je visok nivo igre za pobjedu
Željko Obradović, trener Partizana, ističe da je „ova utakmica sigurno od velikog značaja za oba tima“.
– Ko god da pobijedi, imaće veliku šansu da završi na prvom mjestu, iako nas poslije toga očekuju još tri utakmice i mnogo toga može da se promijeni. Budućnost je protiv nas u Beogradu odigrala izvanredan meč, tokom sezone su pokazali kvalitet koji posjeduju i sigurno je da ćemo morati da pružimo izuzetno visok nivo igre ako želimo da odigramo dobar meč i, prije svega, da pobijedimo. Idemo sa najvećom mogućom ambicijom protiv protivnika kojeg poštujemo, jer je to prvo mjesto u igri – rekao je Obradović.
I Đorđije Jovanović očekuje veliku podršku sa tribina. – Lijepo je čudi da su sve karte rasprodate, očekujem da atmosfera bude odlična i sve to nam daje ekstramotivaciju. Pokušaćemo da uz pomoć navijača i njihove energije ostvarimo pobjedu – rekao je bek „plavih“. Jovanović je bio akter pobjede „plavih“ u Beogradu. – Biće ovo, sigurno, drugačiji meč i sa naše, ali i sa strane protivnika. Prošlo je skoro pola godine od prvog meča, oba tima igraju skroz drugačije, mogu reći i bolje. Očekujem jak meč, sa dva motivisana tima, jer je utakmica veoma bitna za obje
Održano 3. kolo Crnogorske bokserske lige
PODGORICA – U dvorani
„Venom“ u Podgorici je održano je 3. kolo Crnogorske bokserske lige.
Na programu je bilo ukupno 25 borbi – deset uvodnih i 15 glavnih, u kojim su se takmičari iz 14 crnogorskih klubova nadmetali u uzrastima – pioniri, školarci, juniori, mladi i seniori.
Za najboljeg boksera trećeg kola proglašen je Tarik Muković, član BK Univerzum, dok je pehar za najperspektivnijeg borca pripao Maurisiju Jereminu iz BK Lovćen. Pehare najuspješnijima dodijelio je Bajram Bako Ademović, legendarni trener BK Podgorica.
GLAVNE BORBE: PIONIRI – 37 kg: Ivan Brkić (BK Her-
ceg Novi 98) –Maurisio Jeremin (BK Lovćen) 1:2; 39 kg: Danil Skutelnik (BK Podgorica) – Luka Popović (BK Mornar) 2:1; 58 kg: Said Pilica (BK Jedinstvo) – Nemanja Milović (BK Budva) 0:3; ŠKOLAR-
CI – 44 kg: Isak Balić (BK Jedinstvo) – Milan Jablan (BK Cetinje) 3:0; 46 kg: Petar Milošević (BK Radnički) – Artjom Kolihalin (BK Budva) 0:3; 57 kg: Tarik Muković (BK Univerzum) – Ivan Tijanić
ekipe – dodao je Jovanović. – Kao i uvijek, potrebno je da budemo motivisani i fokusirani 100 posto, a glavni faktor je odbrana, gdje treba da zaustavimo igru Partizana „jedan na jedan“, kao i njihovu tranziciju – zaključio je Jovanović. S. JONČIĆ
(BK Nikšić) 3:0; 57 kg: Hajrudin Đozgić (BK Univerzum) –Strahinja Vučetić (BK Budva) 2:1; 58 kg: Strahinja Paček (BK Pristan) – Jaman Kalač (BK Univerzum) 2:1; JUNIORI –54 kg: Andrija Nikitović (BK Nikšić) – Luka Stanojević (BK Cetinje) 3:0 (prekid u prvoj rundi); 57 kg: Omar Bahović (BK Bijelo Polje) – Vukašin Ćirković (BK Power boxing) 0:3; MLADI – 67 kg: Vasilije Gogić (BK Mornar) – Nikša Vučetić (BK Budva) 1:2; 71 kg: Vuk Dabović (BK Power boxing) –Vladislav Shamarin (BK Budva) 3:0; 86 kg: Radisav Lončar (BK Nikšić) – Ernad Žigović (BK Mornar) 3:0 (prekid u prvoj rundi); 92 kg: Matija Radonjić (BK Budućnost) – Viktor Ćinćur (BK Pristan) 3:0 (prekid u prvoj rundi); SENIORI – 80 kg: Luka Krcunović (BK Nikšić) – Aleksandar Bojović (BK Power boxing) 3:0. R. P.
Na odmjeravanju snaga najvećih talenata SAD i ostatka svijeta u Portlandu, u sklopu prestižne i tradicionalne manifestacije ,,Nike Hoop Summit“, krilni centar SC Derbija je upisao osam poena, tri skoka i po asitenciju i blokadu. Mirković je igrao 15 minuta i svih osam poena je upisao u prvoj četvrtini, od ukupno 16 koliko je tim svijeta u tom dijelu meča.
Tim SAD je na kraju pobijedio sa 124:114.
Mirković će od iduće sezone igrati na Univerzitetu Ilinoj, gdje su već bivši članovi podgoričkog kluba, hrvatski blizanci
Tomislav i Zvonimir Ivišić Mirković će do kraja sezone igrati u dresu ,,studenata“, sa kojima je u januaru prošle godine potpisao ugovor do 2027. godine, što znači da će SC Derbi od ovog transfera dobiti i obeštećenje. Ove sezone u ABA ligi, za 23 minuta po meču, prosječno bilježi 8,8 poena i 6,7 skokova.
U februaru je debitovao i za seniorsku reprezentaciju Crne Gore, prve minute je upisao u Stokholmu na utakmici sa Švedskom, u kvalifikacijama za Eurobasket.
U februaru prošle godine je bio na NBA kampu u Indijanapolisu, kao jedan od 10 najboljih evropskih juniora. Prošle godine je sa SC Derbijem učestvovao na Evroliginom „Next Generation“ turniru u Podgorici, na kojem je izabran u idealnu petorku.S. J.
Završena WABA liga za košarkašice do 17 godina
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa sezonu u WABA ligi za igračice do 17 godina završile su sa bronzom. Mlade „vučice“ uspjele su da savladaju Ježice u dramatičnom meču za treće mjesto (49:44) u okviru finalnog turnira u Celju, gdje je titulu šampiona osvojila Crvena zvezda, savladavši domaće Celje (64:63).
Marija Sekulović imala je dabl-dabl učinak sa 19 poena i 11 skokova, Milena Vujović dodala je 13, uz osam uhvaćenih lopti, Nađa Dubljević 6, Valerija Nagornaja 5 (uz 7 skokova), dok su Blanka Jovović i Anđela Sekulić dodale po 3. Ekipu je predvodio trener Marko Milošević, kojem je u radu asistirao Pavle Kalezić R. P.
PODGORICA – Nekada je moralo i to da se da desi – Petrovac je izgubio utakmicu.
,,Nebo-plavi“ su prvi proljećni poraz upisali u 29. kolu Meridianbet 1. CFL tako što su sami sebi presudili od duelu sa Otrantom.
Izabranici Zdravka Dragićevića vodili su 1:0, uoči odlaska na pauzu promašili penal, a u nastavku pogađali svoju mrežu. Dva autogola, ni krivi ni dužni – Ulcinjani su stigli do trijumfa vrijednog nade u opstanak u elitnom rangu (2:1). Petrovčani su sada na rekordnih 17 bodova minusa u odnosu na vodeću Budućnost, s tim što imaju stabilnost na drugoj poziciji (+ 12) koja vodi Evropu.
– Neminovnost je da se nekad izgubi, ali krivo mi je zbog načina na koji se desio poraz. Dali smo gol i imali penal za 2:0 pred odmor. Mogli smo da matiramo protivnika i zatvorimo meč. Nismo iskoristili jedanaesterac, a onda se desio faul kod klupe Otranta. Bilo je ružnih reakcija sa njihove strane, to sam im i rekao, svi se borimo za svoj tim. Ne znam čemu ta galama, vika, gestikulacije, unošenje u lice. Nema potrebe za tim. Igramo fudbal. Propustili smo veliku šansu da ostvarimo veliku prednost, a u nastavku smo bili konfuzni.
Izgubili smo meč u tih desetak minuta kada smo dali dva autogola. Dobili smo sami sebe. Dešava se. Ne smijemo mnogo da tugujemo. Čeka nas polufinale Kupa u srijedu i fokusiramo se na prvi od dva meča sa Dečićem – za Pobjedu kaže Aleksandar Kapisoda
PREŠLA ILI NE – OSTAĆE
DILEMA
Upravo je stameni defanzivac donio vođstvo Petrovcu u 10. minutu, da bi zatim sproveo loptu u svoju mrežu u 52. Nije mnogo prošlo – novi autogol
PREMIJER (32. KOLO): ,,Redsi“ bolji od Vest Hema, Njukasl deklasirao Junajted
Liverpul je napravio još jedan korak ka tituli u Premijer ligi i mogao bi da je osvoji već u narednom kolu. ,,Redsi“ su savladali Vest Hem s 2:1 i šest kola prije kraja imaju 13 bodova više od Arsenala. Kiks ,,tobdžija“ protiv Ipsviča i trijumf Liverpula nad Lesterom 20. aprila učinio bi šampionsku trku definitivno završenom pet rundi prije kraja prvenstva.
Domaćin je poveo u 18. minutu kada je akciju počeo gol-
Van Dajk donio trijumf Liverpulu
man Alison Beker, nastavio Mohamed Salah, a završio
Luis Dijas Salah je prije toga mogao da se upiše u strijelce, dok je u finišu prvog poluvremena šansu propustio Aleksis Mak Alister Vest Hem je prijetio preko Mavropanosa i Kudusa, da bi do izjednačenja stigao u 86. autogolom Endija Robertsona Iznenađenje je, ipak, izostalo –Virdžil van Dajk je na centaršut Mak Alistera donio tri bo-
u 62. pripisan je Goluboviću U ligi koja nema VAR, tehnogoliju gol-linije i u kojoj se utakmice snimaju ili prenose jednom kamerom – ostaće nerješiva enigma da li je lopta stvarno prešla crtu kada se odbila od noge fudbalera ,,nebo-plavih“. – Iskreno mislim da nije prešla, ali to nam više ništa ne znači. Sami smo krivi jer smo imali sve, a izgubili smo meč – ističe Kapisoda koji nastavlja: – Postigao sam četvrti gol u sezoni, a to je korektan učinak za nekoga ko igra u zadnjoj lini-
da ,,redsima“.
I poslije toga su ,,čekićari“ imali šansu za gol – Filkrug je pogodio prečku. Čelzi je remizirao s Ipsvičem (2:2) i zakomplikovao sebi borbu za Ligu šampiona. I dalje, međutim, drži situaciju pod kontrolom jer ima bod manje od Mančester sitija koji je na petom mjestu, a ta pozicija će po svemu sudeći voditi u elitno takmičenje.
Hulio Enkiso i Bendžamin
Džonson donijeli su gostima vođstvo na poluvremenu, smanjio ga je Aksel Tuanzebe autogolom tek što je počeo nastavak, a konačan rezultat postavio je Džejdon Sančo u 79.
Dok Liverpul odbrojava do proslave titule, a Čelzi se bori za Ligu šampiona, Mančester junajted broji dane do kraja mučenja jer jedino tako se može nazvati ono što proživljava velikan s ,,Old Traforda“. Junajted je deklasiran na gostovanju Njukaslu sa 4:1, pa su ,,svrake“ preuzele četvrtu poziciju.
Sandro Tonali je pogodio u 24. minutu, Alehandro Garnaćo izjednačio u 37, a potom ,,crvenih đavola“ uslijedio je u drugom poluvremenu. Harvi Barns sa dva pogotka i Bruno Gimaraeš ovjerili su treću uzastopnu pobjedu Njukasla u Premijer ligi. Vulverhempton je pobijedio Totenhem sa 4:2. Ne. K.
ji. Ipak, utisak nije potpun jer smo poraženi, a ja sam negdje bio krivac za izjednačenje. Bitno je da imamo i dalje ozbiljnu prednost na drugoj poziciji i vjerujem da ćemo što prije osigurati Evropu. Sada razmišljamo o Kupu u kojem želimo da idemo do kraja. Biće teško, Dečić spašava sezonu preko masovnijeg takmičenja, ali gledamo sebe. Spremni smo i motivisani da izađemo kao pobjednici iz dvomeča polufinala – poručio je Kapisoda. Dečić je takođe zabilježio negativan epilog uoči Kupa koji
se igra u srijedu. Tuzani su izgubili od Arsenala u tivatskom Parku (1:0).
Sudar Bokelja i Jedinstva pod Vrmcem završen je remijem –1:1. Tamo i tamo po gol sa bijele tačke u finišu. Još jedan prvoligaški učesnik polufinala masovnijeg takmičenja neslavno je prošao ligaški vikend. Mjeru Barana uzelo je Jezero na terenu Kampa FSCG (1:0).
EFIKASNI PEROVIĆ
J apanski internacionalac Rju Vakabajaši pravio
je probleme defanzivcima Mornara, a upravo je on izborio penal iz kojeg je Mihailo Perović donio trujumf Plavljanima. - Igramo lijep fudbal, a u posljednje vrijeme prate nas i dobri rezultati. Imamo četiri pobjede iz prethodnih šest kola, ali moramo da nastavimo u tom ritmu. Naš direktni konkurent, ekipa Otranta, prati nas u stopu i vjerujem da međusobni duel u narednom kolu može mnogo toga da odluči. Ukoliko trijumfujemo, imaćemo šest bodova prednosti i utakmicu manje. To bi bila lijepa zaliha pred rasplet prvenstva – za Pobjedu je rekao Perović. Dvadesetosmogodišnji napadač vodi trku sa Ivanom Bojovićem iz Budućnosti za prvog strijelca. Obojica su potpisali po 11 egzekucija.
- Nije isto dati 11 golova u Budućnosti ili Jezeru. Za sada mi dobro ide i boriću se da budem ispred svih. Naravno, moj učinak je plod igre i zalaganja cijelog tima, rada stručnog štaba. Bez njih, ne bih ni ja mogao da dođem do izražaja. Trudiću se maksimalno da pomognem Jezeru da ostane u prvoligaškom rangu – zaključio je Perović, eks fudbaler Budućnosti, Iskre, Ujpešta, Zorje i Olimpije. D. KAŽIĆ
Tim naših internacionalaca gostovao APOEL-u
PODGORICA - Omonija je kiksala u borbi za Evropu, odigrala je 1:1 u gostima s APOEL-om, a do boda je stigla zahvaljujući crnogorskom fudbaleru Novici Erakoviću.
Domaćin je vodio od 64. minuta i pogotka Jusefa El Arabija, a samo dva minuta kasnije izjednačio je Eraković na dodavanje Semeda. Omonija je četvrta na tabeli u grupi timova koji se u kiparskom šampionatu bore za titulu i Evropu, sa četiri boda manje od AEK-a iz Larnake kojem
LA LIGA (31. KOLO)
će gostovati 22. aprila. Eraković je zamijenjen u 89. minutu, kada je teren napustio
i Stevan Jovetić, a ovo mu je treći pogodak u sezoni, prvi od 12. januara. Ne. K.
PODGORICA - Real Madrid je pobijedio Alaves u gostima s 1:0 i nastavio potjeru za Barselonom u španskoj La Ligi. ,,Merengesi“ imaju četiri boda manje od Katalonaca sedam kola do kraja prvenstva. Duel u Baskiji odlučio je pogodak Eduarda Kamavinge s 20
metara u 34. minutu, a obilježila situacija koja se dogodila četiri minuta kasnije. KilijanMbape je otvorenim đonom grubo faulirao AntonijaBlanka i dobio crveni karton. U drugom poluvremenu je i Alaves ostao s igračem manje nakon što je Manu San-
čes u 70. zaustavio Vinisijusa, koji je mogao da ide pravo na golmana. Poslije toga je Real imao dvije šanse, prvu preko Valverdea i drugu, veliku kada je u strijelce mogao da se upiše Belingem Osim dva crvena, sudija Sesar Soto Grado podijelio je osam žutih kartona. Ne. K.
PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI
Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ
VASO ĐIKANOV
MARTINOVIĆ I
GENERAL KUROPATKIN
Život Vasa Đikanova Martinovića je čitav jedan uzbudljivi gorštački roman. Rođen je 1852. u Bajicama. Kao dječak učestvovao je u Crnogorsko-osmanskom ratu 1862. kao i u Veljem ratu 1876-1878. i bitkama na Vučjem dolu, Fundini, oslobođenju Nikšića, Podgorice, Bara i Ulcinja. Potom odlazi u Odesu, zatim 1883. sa Jovanom Lipovcem i Stevanom Ivanovićem radi na formiranju odreda u Sofiji u Bugarskoj, sastavljenog pretežno od Crnogoraca, koji bi pomagao oslobodilačke pokrete na Balkanu. Vodio je čete i radio na prebacivanju oružja ustanicima u Hercegovini. Sa svojim Crnogorcima u Bugarskoj je čuvao generala Kazlabea kada je izvadio revolver kako bi spriječio masu koja je napadala rusko poslanstvo nakon čega je sa Crnogorcima generala ispratio do Bukurešta. Učestvovao je u Bugarsko-srpskom ratu 1885-1886. Potom je djelovao u Makedoniji, radeći na organizovanju oslobodilačkog pokreta. Bliski prijatelj je bio sa poznatim književnikom Branislavom Nušićem, tadašnjim srpskim konzulom. Jedne prilike bio je punih 40 dana zarobljen sa Nušićem u crkvi kada su dali obećanje, ako prežive, da će jedan drugom ići u svatove. Kada se Nušić ženio Vaso mu je u crnogorskoj nošnji na bijelom konju nosio barjak i išao pred svatovima. Nakon burnih misija od Rusije, Bugarske, Srbije, Makedonije i Hercegovine 1900. vratio se u Crnu Goru i 1902. postavljen je za upravnika „Jusovače“ u Podgorici. Ali nije dugo mirovao već 1903. odlazi za Rusiju i ubrzo se priključuje Crnogorskom dobrovoljačkom odredu pod komandom generala Jovana Popovića Lipovca i odlazi u Mandžuriju da se bori u Rusko-japanskom ratu. U sastavu Istočnog odreda Mandžurijske armije generala Kuropatkina učestvovao je u dvodnevnoj bici
Vaso Martinović je bio bliski prijatelj sa Branislavom Nušićem, tadašnjim srpskim konzulom u Makedoniji. Jednom je bio punih 40 dana zarobljen sa Nušićem u crkvi kada su dali obećanje, ako prežive, da će jedan drugom ići u svatove. Kada se Nušić ženio, Vaso mu je u crnogorskoj nošnji na bijelom konju nosio barjak i išao pred svatovima
17-18. aprila 1904. kod Tjurenčena braneći liniju na rijeci Jali. Istakao se u bitkama kod Vafangoa, kod Simučene i Kangualine, u bici na rijeci Šahe kao i u bici kod Mukdena, najvećem sukobu do tada u istoriji ratovanja. U borbama kod Vafangoa juna 1904. Vaso je sa Crnogorcima dobrovoljcima i školskom četom Pogranične straže držao čitavo vrijeme odstupnicu za povlačenje artiljerije koja je tučena uraganskom vatrom dobro kamuflirane japanske baterije i mitraljeza na vrhu malog brda. Zaštitnim snagama komandovao je Jovan Lipovac koji je teško ranjen u glavu. Potom je učestvovao u bici kod grada Ljaojana avgusta 1904. Zatim učestvuje u herojskoj odbrani planinskog Tera Ama ili „brda sa kapelom“ koja je trajala deset dana do 14. oktobra 1904. Komandant Lipovac je ranjen u stomak, a general Aleksej Kuropatkin je odao priznanje Lipovcu i njegovim borcima: „Odbrana Brda sa kapelom uvijek će poslužiti kao primjer u istoriji ratovanja kao jedna od najupornijih odbrana“. Kasnije je ovo brdo nazvano „Brdo Lipovac“. Upravo tu započinje neobično prijateljstvo između glavnokomandujućeg generala ruske vojske i Vasa Đikanova. Odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa IV stepena, unaprijeđen je u čin kapetana ruske vojske i nagrađen sabljom. General Kuropatkin je naročito zavolio Vasa i često ga je držao kod sebe. O prisnom prijateljstvu pisala je ondašnja štampa. Stameni i markantni Vaso je privlačio ruskog stratega svojom hrabrošću i smirenošću. Potom je Vaso učestvovao u bici kod Mukdena koja je trajala dvije sedmice od 12. februara 1905. Sa svojom jedinicom odstudno je branio položaj Sujetska dolina od napada snaga japanskog maršala Ojame Nakon neslavno završenog
Vaso Martinović se nije složio sa odlukama „Podgoričke skupštine“ i učestvovao je u otporu. U njegovoj kući nalazio se štab Božićnog ustanka 1919. Sa sinovcem Mihailom prelazi Jadran i stiže u Gaetu. Kao komandir i poslanik bio je u sastavu crnogorske vojske u egzilu
rata dva prijatelja su nastavila svoje druženje. Štampa je zabilježila da je general volio Vasa kao sina zbog njegovog pregalaštva i da ga je često pozivao u svoj porodični dom. Zov zavičaja i crnogorskih stijena Vasa je vukao prema Bajicama. Rastao se sa generalom tako što mu je ovaj poklonio sliku sa posvetom na ruskom jeziku: „Hrabrome Vasu Đikanovome Martinoviću od generala Kuropatkina“. Po povratku u Crnu Goru 1907. postavljen je za upravnika kaznionice na Cetinju i primljen u crnogorsku vojsku u činu kapetana. Učestvovao je u borbama na Skadru 1912-1913. Biran je za poslanika Crnogorske skupštine 1914. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu 1914-1916, a zatim robijao u Karlštajnu 1916-1918. Kad se vratio na Cetinje njegovoj epopeji nije bio kraj. Nije se složio sa odlukama „Podgoričke skupštine“ i učestvovao je u otporu. U njegovoj kući nalazio se štab Božićnog ustanka 1919. Sa sinovcem Mihailom prelazi Jadran i stiže u Gaetu. Kao komandir i poslanik bio je u sastavu crnogorske vojske u egzilu. Iz Italije se vratio preko Dubrovnika pred sami kraj 1921. Hapšen je i optuživan. Zasnovao je brak sa suprugom Jošom ali nije-
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira
su imali đece. Kako mu je sinovac Mihailo želio ostati u Italiji, tamo je studirao i prema sjećanju opčinio je jednu prelijepu baronesu, Vaso mu je sastavio pismo koje je završio: „Na čijim ti misliš da umrem rukama?“. Za mladog sinovca, čije su stričeve riječi bile zakon, ovo je bilo dovoljno da se zauvijek vrati. Nakon šest ratova, deset godina četovanja, umoran od više od 30 teških bitaka preminuo je 1935, a njegov grob bio je svetilište martirstva. Ovjekovječen je u slici Mila Vrbice u kapetanskoj uniformi kojoj je dugo bilo mjesto u Dvoru kralja Nikole.
MARTINOVIĆ, PETAR, PUKOVNIK RUSKE
CARSKE VOJSKE (1867 –BEOGRAD, 2. APRILA 1930) Završio je junkersko pješadijsko učilište. Visoko obrazovanje dobio je na ruskim akademijama nakon čega je stupio na službu u ruskoj carskoj vojsci. Službovao je kao mlađi oficir u 13. Streljačkom puku Imperator Aleksandar
III u Odesnoj vojnoj oblasti do 1901. Od 1900. do 1902. službovao je u korpusu granične straže Zamurskog posebnog okruga, đe je došao do čina artiljerijskog pukovnika. Porodica mu je živjela u Odesi i Kišinjevu u Besarabiji. U Prvom svjetskom ratu učestvovao je zajedno sa svojim sinom Aleksandrom, kapetanom. U čin pukovnika proizveden je 1917. Po zauzimanju Besarabije od strane Rumuna, kao naklonjenici Rusije i oficiri ruske armije proćerani su preko rijeke Dnjestra i u septembru 1918. nastanili su se u Tiraspolju. Kako je tu bilo koncentrisano veliko ljudstvo, prihvatili su prijedlog da kao oficiri sakupe ljude u jedinicu. Odmah su od dobrovoljaca i izbjeglica formirali dva puka jačine oko 8.000 ljudi pod naziv om „Legije za oslobođenje Besarabije“. Odmah su počeli sa upadima preko rijeke Dnjestra, pravili su dublja izviđanja i često uništavali rumunske postaje. U decembru 1918. pukovnik Petar Vukov, i kapetani
Aleksandar Petrov i Marko Jošov preko kurira boljševičkog partizanskog odreda dobili su poziv da se sa svojom jedinicom priključe borbi protiv ukrajinskih bjelogardejaca. Nakon konsultacija sa svojom jedinicom prihvatio je ovu ponudu i zvanično od boljševičkih vlasti postavljen je za komandanta puka, a Aleksandar i Marko za komandante bataljona. Krajem decembra 1918. i početkom 1919. učestvovao je u teškim borbama protiv intervencionista – Rumuna iz Besarabije, Francuza koji su nadirali iz Odese i ukrajinskih bjelogardejaca. Njihova jedinica je uspjela da u više navrata nanese teške gubitke i da naćera na povlačenje protivničke snage. Učestvovao je u oslobađanju grada Tiraspolja i brojnih okolnih sela. Početkom 1919. na njih je izvršen organizovani napad iz više pravaca, od Odese Francuzi sa blindiranim vozovima, Rumuni sa zapada i ukrajinskih snaga sa śevera. Nakon duže i veoma oštre borbe, po direktivi štaba, rukovodeći se ratnom taktikom, razbili su se po okolnim i udaljenim selima u više manjih grupa, s namjerom ponovnog okupljanja po povoljnijoj situaciji. Njegova grupa u kojoj je bio i Marko Jošov bila je dosta malobrojna i kretala se na śever pored rijeke Dnjestra i konstantno se osipala ostavljajući ljude po selima. Njihova grupa, koja je bila skroz smanjena, opkoljena je od strane ukrajinskih separatista u jednom selu, a oni su zarobljeni i odvedeni u zatvor na željezničkoj stanici Vinića. Sa njima su grubo postupali ali su uspjeli da unište rješenja iz Tiraspolja o postavljenju za vojne komandante. On je sa sinom imao srpske pasoše, a Marko Jošov crnogorski, što ih je spasilo daljeg ropstva. Stražarno su ih sproveli preko Galicije i Mađarske i predali u februaru 1919. vlastima Kraljevine SHS u Subotici. Trojica Martinovića d ošla su slobodno do Beograda. U Beogradu su im se uskoro priključile Ekaterina Petrova i Ekaterina Vasiljeva. Sa suprugom Katarinom imao je dva sina, obojica rođeni u Odesi. Jedan od njih se zvao Aleksandar, dok nam ime drugog nije poznato. Preminuo je 2. aprila 1930. godine, a sahranjen je u ruskim parcelama (parcela 90, mjesto 39) na Novom groblju u Beogradu. (Nastavlja se)
Milan ŠĆEKIĆ
Po uspostavljanju austrougarske vlasti izvjestan broj crnogorskih oficira prisno je sarađivao sa novom vlašću, bavio se poslovima doušničke prirode, a pojedinci su, ako je vjerovati nekim podacima, poput ministra Mašana Božovića, pokazivali snishodljiv odnos prema austrougarskim organima vlasti. Na poziv oficira Dvojne monarhije da se prilikom dolaska austrougarskog ministra vojnog na kućama istaknu crnogorske zastave i da ga dočekaju crnogorski oficiri, navodno se Mašan Božović sa nekim oficirima bez razmišljanja saglasio da dočekaju ministra vojnog. No, na primjedbu Radomira Vešovića da će on dočekati austrougarskog ministra vojnog, te da crnogorski oficiri to ne bi trebalo da čine, Mašan Božović je navodno kazao: ,,Matrak! Ja sam rob da me za uvo dovedu kao što čine s Arbanasima.“ S druge strane, ako je vjerovati Vešoviću, Austrougari su jednom prilikom stavili na raspolaganje automobil Mitru Martinoviću i Jovu Bećiru i na jednom ,,biljetu“ ih navodno oslovili kao ,,naše prijatelje“. Bez obzira da li su ove tvrdnje tačne, izvjesni crnogorski oficiri za vrijeme austrougarske okupacije kompromitovali su se saradnjom sa okupatorom, a pojedinci dobro obogatili u godinama kada su u Crnoj Gori vladali velika nemaština i glad.
KOMPROMITACIJE
Pobune u crnogorskoj vojsci bile su uobičajena pojava za vrijeme Prvog svjetskog rata. Praktično nije bilo ,,nijednog odreda“ crnogorske vojske ,,koji se nije kompromitovao“ i pobunio u ratu, a mnogi su smjenjivali komandni kadar i tjerali oficire. Od operativne grupe koja je imala zadatak da nastupa na prostoru Bosne, s jeseni 1914. godine slučajevi odricanja poslušnosti zabilježeni su u 11 od 35 bataljona. Jedan pobunjeni crnogorski bataljon u Bosni otjerao je oficire i uputio se ,,za Rogaticu u namjeri da sve popljačkaju“. No, kako je u tom naumu bio osujećen, preko Rogatice ovaj bataljon otišao je u pravcu Goražda ,,izjavljujući da ide Gospodaru da izjavi žalbu protivu serdara Vukotića“. S druge strane, Gornjokučki bataljon pobunio se i odbio da ide u Bosnu, dok mu se ne postave komandanti po volji boraca, odnosno, sve su prilike, po volji dvojice plemenskih starješina koji su inicirali pobunu u ovom bataljonu. Poražavajuće prilike u crnogorskoj vojsci dale su za pravo nekim
O nekim pojavama u crnogorskoj vojsci
Karakter crnogorske vojske nema praktično ništa zajedničko sa mitomanskim i nekritičkim predstavama o Crnogorcima i crnogorskoj vojsci, a koje su prilično zastupljene u crnogorskoj istoriogra ji koja vapi za kritički nastrojenim, pedantnim i prilježnim istraživačima crnogorske vojne prošlosti
savremenicima da razočarano konstatuju: ,,Žalosna vojska! Još žalosnija disciplina“. Tim prije jer se vinovnici nereda obično nijesu procesuirali pred vojnim sudovima i kažnjavali, već su se pobune umirivale, uglavnom pod ,,neposrednim učešćem kraljevskim“. Zato se u crnogorskoj vojsci nijesu mogli lako uspostaviti red i disciplina. Kao arbitar u ovakvim situacijama, kralj je više bio na strani vojnika nego starješina. Tako je, nakon razgovora sa predstavnicima više crnogorskih bataljona koji su odricali poslušnost, s jeseni 1914. godine uputio depeše divizijarima Vukotiću i Martinoviću, u kojima je iznio dosta kritika na račun starješina, od kojih su neke vjerovatno bile i opravdane, dok je za vojnike uglavnom imao riječi hvale: ,,Ja im ne mogu vjerovati sve što kažu, ali u isto vrijeme držim da su starješine dosta krive ovom neredu i čudu koji se zbiva u mojoj vojsci... Crnogorski vojnik, kad mu se s glave dijeli neumitna pravda, kad ima hleba i džebane, kad opazi brigu i roditeljsku njegu spram sebe od strane starješina, on je poslušan, on je hrabar i na svaki način patriota i odan dušom Kralju i Domovini.“ Iako starješine nijesu bile bez odgovornosti za stanje u crnogorskoj vojsci, problem je bio što nemali broj crnogorskih vojnika zasigurno nijesu bili onakvi kakvim ih je kralj Nikola zaštitnički predstavljao. Zato ne čudi što na početku rata u nekim bataljonima crnogorske vojske nije bilo discipline i što izvjesni vojnici ,,psuju vlasti i preziru saopštenja ministarska“. Zbog nediscipline i labave vlasti, prema nekim svjedočenjima, kralj Nikola je razmišljao da smijeni Janka Vukotića, kome je prilikom jednog susreta navodno kazao da ,,i njega i Mitra kune narod i vojska“.
NEZADOVOLJSTVO
Jedan od bataljona koji se pobunio na početku Prvog svjetskog rata, prema nekim podacima, došao je na Cetinje ispred zgrade Ministarstva vojnog u koje su pokušali da uđu, da protestvuju što se sa položaja na Lovćenu upućuju u Sandžak i tražili da im se daju obuća i odjeća: ,,Goli smo
i bosi... noge su nam u ranama, a nas gone ka Pljevljima... Činovnici, koji inako imaju dobre čizme, dobijaju opanke, a za nas ih nema“. Nezadovoljne vojnike uspio je donekle da umiri crnogorski kralj, koji je, navodno, ,,počeo svašta da im obećava, a Mirko (princ, srednji sin kralja Nikole – M. Š) je prilazio čas jednom, čas drugom, nježno ih milujući po obrazu“. Iako je nezadovoljstvo u ovom bataljonu vjerovatno bilo opravdano, s obzirom na to da je vojska uistinu oskudijevala u obući i odjeći, sklonost crnogorskog kralja da pravi kompromise, gleda ,,kroz prste“ vojnicima zbog nediscipline, obećavajući im tobože novčana sredstva da se vrate na položaje, kao i da arbitrira u sukobima između vojnika i starješina, pogubno je uticala na vojsku koja je nastavila da se buni, pljačka i čini razne izgrede. Tako su, navodno, neki vojnici, koji su bili prekoreni da je crnogorski suveren nezadovoljan njima jer se bune i pljačkaju, bez osjećaja stida i krivice lakonski odgovorili: ,,Pa šta, ni mi njime nismo zadovoljni!“
Iako je, prema nekim podacima, kralj Nikola uvjeravao predstavnika jedne savezničke države krajem 1914. godine da u crnogorskoj vojsci više neće biti pobuna, kao i da je oformio odred poljske žandarmerije od oko 500-600 ljudi koji će u pozadini hvatati i strijeljati dezertere, u vojsci je skoro svakodnevno izbijala ,,nova afera“ i prijetila opasnost da nezadovoljni vojnici mogu svakog trenutka ,,odreći poslušnost“. Uoči vojnog sloma, zbog nestašice zavladala je anarhija u Crnoj Gori, a veliki broj crnogorskih vojnika krenuo je kućama pljačkajući praktično sve ,,što nađe“ u Rijeci Crnojevića, na Cetinju, u Baru, Virpazaru, Nikšiću... U Baru je opljačkan Dvorac kralja Nikole, italijanski konzulat, hotel, radnje, dok su austrougarski konzulat izgrednici čuvali ,,naročitom stražom“.
Za rasulo u crnogorskoj vojsci Radomir Vešović je najviše krivio oficire, kralja Nikolu i omladinu. Oficire je krivio jer su pristupili partijama, počeli da se bave politikom i podijelili se u dva suprotstavljena tabo-
vojsci u ratovima s početka 20. vijeka ( ii )
Dinastija Petrović Njegoš u crnogorskoj vojsci nije uživala veliku popularnost ra – pristalice Mitra Martinovića i pristalice serdara Janka Vukotića. Pritom, tvrdi Vešović ,,među oficire se uvukao šljam. Ne samo što se nije vodilo računa ko će biti primljen u oficirski kadar, nego se naročito tu uguralo najgrđih individua i od najgorih i najnemoralnijih porodica. Tu su ti: trubači, karocijeri, šoferi, skitnice, pijanice i Bog mu ga znao...“ Kralja je krivio jer je, prema njegovom mišljenju, težio da izazove rasulo među oficirima, tako što je starijim oficirima narušavao kredibilitet pred mlađim oficirima, potencirao im mane i poništavao kazne koje su stariji oficiri odredili nižim činovima: ,,Jednom riječju, nije nikome dozvoljavao svoj posao da obavlja pošto je svakome zavidio. Tako je i nastala njegova izreka: ‘Ko ne dođe preda me za šesticu ne valja ni šesticu!’ I u tome je uspio, te baš ni vojska ni narod, kad je došlo stani-pani, nijesu vredjeli ni – šestice! Ali ni Jadov nije bio skuplji! Oficiri su sad jurnuli na proizvodstva. Na svakome vidiš čiji su i đe se samo proizvode: niži činovi u oficirske, a oficiri u još više... Drugi podoficiri koji sebe nijesu smatrali grđim od predloženih ili samoproizvedenih, pa i oni prišili grbove. I tako, svaki drugi Crnogorac, ili je oficir ili podoficir!“ Iako je oko dvije trećine crnogorskih vojnika bilo nepismeno, politika je u vojsci uzela previše maha i pored pljački u dokolici bila omiljena mentalna disciplina nemalog broja crnogorskih vojnika. Podijeljena na pristalice divizijara Mitra Martinovića i serdara Janka Vukotića, uz agitaciju srpskih oficira za ujedinjenje
Srbije i Crne Gore, crnogorska vojska se pretvorila u poprište političkih borbi, u kojoj su pristalice Narodne stranke (,,klubaši“) i Prave narodne stranke (,,pravaši“) ogovarali i kritikovali pojedince, Vladu, crnogorskog kralja, kraljeve sinove... Risto Popović tvrdi da su pristalice Prave narodne stranke pokušavale ,,sve i svja“ da izazovu nezadovoljsko kod vojske protiv Vlade. S druge strane, prema nekim podacima, izgleda da ni Vlada nije mirovala. Naprotiv, ako je vjerovati svjedočenju savremenika, divizijar Martinović je navodno jednom prilikom kazao crnogorskom suverenu: ,,Vi, Vaše Veličanstvo, mislite da Vašom vojskom komanduju oficiri? Uopšte ne, njome komanduju razni agenti sadašnjeg Kabineta, a oficiri su jednostavno pioni i njih niko ne želi da sluša.“ Štoviše, postoje tvrdnje da su ministri i istražne sudije obustavljali da gone lica koje je procesuirao divizijar Mitar Martinović, dok su pojedini niži oficiri koji su psovali i omalovažavali starješine za nedisciplinu nagrađivani tako što su upućivani ,,da kontrolišu utvrđenja u pozadini“.
U vojsci se konstantno vodila propaganda i vladalo je veliko nezadovoljstvo prema dinastiji Petrović Njegoš. Glavni razlog što se propaganda nije završila fatalno za dinastiju, prema nekim podacima, bio je u tome što su se neprijateljske trupe nalazile u neposrednoj blizini: ,,Ali čim spoljašnja opasnost bude uklonjena, veoma je moguće da će doći do revolucije čiji će rezultat biti ‘krvava’ unija s Srbijom.“ Dio vojnika koji su ranije na pomen kralja iz poštovanja
ustajali, za vrijeme rata su ga psovali, a po kafanama i na položajima crnogorske vojske s vremena na vrijeme se pjevalo: ,,Mi smo s tobom Petre Karađorđeviću“. Ovakvih pojava bilo je i među oficirskim korom, a srpski otpravnik poslova na Cetinju izvjestio je početkom 1914. godine nadležne da su u jednoj prijestoničkoj kafani izvjesni žitelji plemena Bajica, predvođeni Jovanom Plamencem, nazdravljali Srbiji i kralju Petru Karađorđeviću. Posebnu privrženost Srbiji i srpskom kralju su tom prilikom iskazivali izvjesni crnogorski oficiri koji su uzvikivali: ,,Živio kralj Petar!“
PROTIV DINASTIJE
Da dinastija Petrović Njegoš u crnogorskoj vojsci nije uživala veliku popularnost, kralj Nikola se uvjerio više puta za vrijeme rata. Odijum prema kralju januara 1916. godine iskazali su pobunjeni žitelji plemena Bjelopavlića, koji su ubili jednog crnogorskog oficira i umalo likvidirali kraljevog rođaka, vojvodu Đura Petrovića. Ozlojeđen njihovim ponašanjem, prema tvrdnjama Iva Jovićevića, po dolasku među pobunjenike, crnogorski suveren je tobože ljutito prekorio Bjelopavliće da su mu izdali đeda, da su mu ubili strica i da su njega ,,sad“ izdali, kazavši im da će mu zbog toga ,,jednog dana platiti“. Nakon što je naredio šoferu da krene, iz mase su se navodno čuli povici: ,,Ubijte ga! Ubijte ga!“ Iako je tih dana u Crnoj Gori vladalo rasulo i nezadovoljstvo kod nemalog broja vojnika i stanovništva, ipak niko se od pobunjenih žitelja plemena Bjelopavlića ni-
je usudio da puca na crnogorskog gospodara. Proslavljeni kroz istoriju kao ratnici koji su se hrabro borili protiv nadmoćnijeg neprijatelja, u ratovima s početka 20. vijeka dio Crnogoraca nije se pretjerano isticao junaštvom. Veliki gubici, koje je pretrpjela crnogorska vojska na početku Prvog balkanskog rata, utjerali su strah u kosti mnogim vojnicima i primorali ih da oprezno nastupaju na prostoru sjeverne Albanije. Oprez koji su pokazivali crnogorski vojnici na ovom području graničio se sa velikim strahom, koji je dio borbenog kadra paralisao i učinio praktično beskorisnim za vođenje ratnih operacija. Prema nekim svjedočenjima, na sektoru na kome je operisao Primorski odred, jedan crnogorski komandant uzalud je hrabrio vojnike da će im svima dati Obilića medalju ako krenu u napad, jer ga vojnici navodno nijesu slušali. Naprotiv, postoje tvrdnje da su mu šeretski odgovorili: ,,Hajde ti naprijed, mi ćemo tebe objesiti tri Obilića medalje.“
Izloženi neprijateljskoj vatri na sektoru na kome je operisao Zetski odred, inače veoma teškom za nastupanje, Radomir Vešović tvrdi u memoarima da je uzdržavao vojnike Vasojevićke brigade da ne bježe. Štoviše, ludo hrabri i temperamentni Vešović ističe da je kod vojnika nastupilo takvo rasulo i bježanija da je bio primoran da uzme brigadni barjak i ,,vikne iz sve snage“ na plemenike: ,,Zbor, zbor Vasojevići! Ne bjež!... Evo me ovođe, ja vaš komandant brigade, koji ću sa vama oditi na juriš i vas predvoditi. Ne bješte Vasojevi-
ći, preteći će neko živ i posle će se znati i pitati: ko ono pobježe.“ Navodno je i princ Mirko Petrović Njegoš bio primoran da uzjaše konja i uzdržava brigadu Milutina Nikolića da ne bježi nakon što su je potisnule Osmanlije na Bardanjoltu, povikavši: ,,Ne bježite Crnogorci, evo pred vama unuka Svetoga Petra!“ Ovakvih pojava bilo je i u drugim jedinicama crnogorske vojske. Zbog nediscipline i bjekstva, prema nekim svjedočenjima, kraljev ljekar Božidar Perazić kasnije je, navodno, pričao da u crnogorskoj vojsci nema ni 20.000 vojnika, da Crnogorci nijesu junaci, navodeći kao primjer borbe za utvrđenje Bardanjolt oktobra 1912. godine, negirao im vrijednost....
DEZERTERSTVO
Pojave dezerterstva u crnogorskoj vojsci posebno su bile izražene kod vojnika koji su postali crnogorski podanici 1913. godine. Važno je istaći da je Vojno-krivičnim zakonom za svako samovoljno udaljavanje u mobilnom i ratnom stanju ,,ma i za najkraće vrijeme“ bila propisana kazna zatvora od najmanje dvije godine. Iako u istoriografiji postoje tvrdnje da ove pojave nijesu bile svojstvene vojnicima iz predbalkanske Crne Gore, arhivalije svjedoče da je takvih pojava zasigurno bilo. Istina, za razliku od crnogorskih podanika iz novooslobođenih krajeva, kod vojnika iz predbalkanske Crne Gore pojave dezerterstva nijesu bile masovne. Ali to ne znači da se dio crnogorskih vojnika nije vješto dovijao, nalazio načina da doskoči vojnim vlastima i bez odobrenja provodi izvjesno vrijeme daleko od linija fronta. To potvrđuje jedan brzojav koji je kralj Nikola uputio šefu Vrhovnog štaba januara 1913. godine, a u kome crnogorski suveren iskazuje zabrinutost zbog prisustva velikog broja vojnika u unutrašnjosti zemlje: ,,Juče sam se prošetao do Tuzi i sudeći po količini vojnika koje sam vidio tu, u Podgorici, preko Rijeke, na Cetinje, reklo bi se sudeći po broju istih da je obično stanje u zemlji i da rata nema, šta je to ako Boga znaš, zašto se to oslobodilo?
Jako sam s te strane nezadovoljan pa ti ištem jedno objašnjenje“. Iako je izvjestan broj vojnika boravio u unutrašnjosti zemlje s odobrenjem svojih starješina, zasigurno da se jedan dio pretvarao da je bolestan i služio raznim mahinacijama samo da budu što dalje od fronta. U prilog tome svjedoči izvještaj koji je šef saniteta Zetskog odreda, dr M. Iličković poslao šefu Vrhovnog štaba krajem decembra 1912. godine (stari kalendar), serdaru Janku Vukotiću, u kome se navodi: ,,Mnogi vojnici, koji su došli pod vidom bolesnih u Po-
dgoricu, ne prijavljuju se ljekarima, nego žive po krčmama i privatnim kućama, usljed čega sam bio primoran da, uz pripomoć policije, obilazim krčme i privatne kuće noću, kad sam ih nalazio. Po krčmama i privatnim kućama našao sam mnoge, koji su se ispisali iz bolnica u logor nazad nekoliko dana i po svojoj volji dozvolili sebe dopust.“ Pritom, važno je istaći da je u crnogorskoj vojsci bila česta pojava da se izvjesni vojnici prijavljuju kao bolesni i traže da im se pruži ljekarska pomoć iako ,,nemaju niti od dotičnog komandanta niti pak od ljekara koji se nalaze pri Komandi biljeta po kome bi mogli ići na liječenje u koju od bolnica koje imamo na raspoloženje...“ A potvrde, naravno, nijesu imali jer, sve su prilike, nijesu bili bolesni.
Nezadovoljan zbog prisustva velikog broja građana na Cetinju, ,,a koji su pozitivno vojni obveznici“, bio je i načelnik crnogorske Vrhovne komande Božidar Janković koji je s jeseni 1914. godine izvijestio Rista Popovića, zastupnika ministra vojnog, da u crnogorskoj prijestonici nemali broj takvih žitelja ,,besposleno provode“ vrijeme ,,po kafanama“. Slično je stanje bilo i u drugim varošima i mjestima Stare Crne Gore. Stoga je načelnik crnogorske Vrhovne komande zahtijevao od Popovića da ,,izda najstrože naređenje“ da se svi vojni obveznici smjesta upute u komande. U tom kontekstu neophodno je bilo uputiti naredbu i policijskoj vlasti, da pomogne u pronalaženju i slanju vojnih obveznika u komande. No, uprkos nastojanjima crnogorske vlasti da suzbije ove pojave u vojsci, oblasni upravitelj u Nikšiću u depeši upućenoj komandantu Hercegovačkog odreda svjedoči da je nemoguće zaustaviti dio vojnika da se bez dozvola vraćaju i provode po nekoliko dana kućama: ,,ne samo da bježe komordžije s konjima, nego i vojnici aktivne vojske idu svojim kućama i tamo ostaju bez dozvole po nekoliko dana; a kada ih upravne vlasti pozovu na odgovornost, oni se izgovaraju da imaju dopust od po nekog oficira, pa pokazuju nekakve artijice, koje ničeg zvaničnog nemaju.“
Iako su ovo samo neke od markantnijih pojava u crnogorskoj vojsci u ratovima s početka 20. vijeka o kojima istoričari nevoljno i nerado pišu, one jasno govore da karakter crnogorske vojske nema praktično ništa zajedničko sa mitomanskim i nekritičkim predstavama o Crnogorcima i crnogorskoj vojsci, a koje su prilično zastupljene u crnogorskoj istoriografiji koja vapi za kritički nastrojenim, pedantnim i prilježnim istraživačima crnogorske vojne prošlosti. •
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me Formati
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Cjenovnik čitulja
1/36 do 20 riječi (1 slika)
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
DRAGOLJUBU IČEVIĆU
Bio si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote, plemenitosti, tople ljudske pažnje, riječi i savjeta. Ostavio si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce, iskrenu dušu da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava Ćerka IRENA i unuk Aleksa
DRAGOLJUBU IČEVIĆU
Ostavio si pečat čovjeka u vremenu
Bio si moj oslonac i ljubav, nikada te neću zaboraviti Supruga OLGA
Posljednji pozdrav
DRAGOLJUBU IČEVIĆU
od porodice ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom kumu
PORODICA SEKULIĆ
Dragi tata, hvala ti za svaki trenutak, za svaki zagrljaj, za svaku tvoju tišinu koja je govorila više od riječi. Hvala ti što si me volio do neba i nazad
Nosim te sa sobom u srcu, u mislima, u svemu što jesam i nadam se da znaš koliko si mi bio važan i koliko ćeš mi uvijek biti, voli te zauvijek tvoja TANANA
Posljednji pozdrav nekadašnjem kolegi, dragom
PETRU – PERU BOJANIĆU
S poštovanjem,
KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE
Posljednji pozdrav našem voljenom
640
IGORU Sloba RAŠOVIĆU Dragi Igore, neka tvoja plemenita duša pronađe mir u carstvu nebeskom. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoji: ujak PEĐA, ujna LJILJA, braća SAŠA, VLADO i STEFAN SEKULIĆ sa porodicama
617
Posljednji pozdrav dragoj sestri
MAJI - SEKI NIKČEVIĆ
Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo tvoj lik i naše uspomene vječno nositi u srcima.
624
Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i svekrvi
Tvoju ljubav i posvećenost koju si nam pružala čuvaćemo od zaborava.
Sinovi: SAŠA i VELJKO Šćer: SANJA
Draga baba
Posljednji pozdrav mojoj babi
Gledala sam te svakog dana kako svojom toplinom mijenjaš atmosferu, kako običan dan pretvoriš u nešto što se pamti. Bila si više od bake, bila si moja podrška, moj tihi saveznik.
Ti si zaista razumjela mene, moj povučeni karakter, moje tišine i misli.
Zauvijek ću biti zahvalna za tvoju ljubav, tvoje razumijevanje i svaki trenutak s tobom. Žao mi je što nijesi dočekala moju djecu, što nećeš vidjeti sve ono što ću tek postati, a znam da bi bila beskrajno ponosna.
Tvoja ljubav će me voditi kroz sve što dolazi.
Počivaj u miru.
Tvoja unuka KATARINA
NADO
629
623
Posljednji pozdrav našoj NATALIJI
Tvoji: MARIO, DIJANA, HELENA, MONIKA
Posljednji pozdrav dragoj ujni
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.
PETAR i DRAGAN 630
Posljednji pozdrav
NADI VUJOVIĆ
632
Posljednji pozdrav dragoj i dobroj prijateljici
Tvoja energija, osmijeh i ljubav su nas grijali svakog dana.
Bila si naše sunce, naša snaga i oslonac.
Od BORA i LJUBICE RALEVIĆ
S tobom je svaki trenutak bio radost a tvoja nesebičnost zauvijek će ostati urezana u našim srcima. Nedostaješ svakim danom, ali ćemo te pamtiti s osmijehom, baš kao što si ti uvijek nosila svoj.
S ljubavlju i tugom oproštaj ti šalju tvoja unučad
MARIO, UGO, LAZAR, PETAR, DORA, ROMANA i KATARINA
631
Posljednji pozdrav
NADI VUJOVIĆ
Dobra naša, zauvijek ćemo pamtiti tvoje plemenito srce. Počivaj u miru pored našeg Śaka.
Tvoju dobrotu i pažnju čuvaćemo od zaborava. DANILO, BOŽO, MARKO i DARKO sa porodicama 622
Za uspomene koje neće da izblijede, za ljubav koju si nesebično pružala, za pažnju i toplu riječ, na svemu ti neizmjerno hvala. Čuvaćemo uspomenu na tebe.
Snahe: MILICA i MARINA i unučad 625
NADI Savovoj VUJOVIĆ
Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo od zaborava. ČEDO, PREDRAG i LJUBINKA
Posljednji pozdrav dragoj strini
NADI Savovoj VUJOVIĆ
Tri godine od smrti drage naše
IVANE STRIKOVIĆ
Zauvijek voljena i nikad zaboravljena.
Stričevi MIKA, MIJO, tetke GILA i VESNA
NANI
Nije majka samo ona koja rodi, već ona što te s ljubavlju kroz život vodi. Uspomena na tebe da izblijedi nikad neće. Hvala ti za djetinjstvo puno ljubavi i sreće. Tvoj sin MARIO
626
DRAGAN - KICA JOVANOVIĆ 14. 4. 2011 – 14. 4. 2025.
Draga strina, nedostajaće nam tvoja dobrota i plemenitost. Počivaj u miru.
NATAŠA i ZORICA sa porodicama
IVAN i IVANA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj ujni
NADI VUJOVIĆ
Počivaj u miru. VESKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
636
Vrijeme prolazi… ali bol za tobom nikada.
621
627
637
Tvoji: supruga FOTINI-FOFI i šćeri SANDRA i MELINA sa porodicama 620
Voljeni
Prošle su četiri godine. Mnogo, mnogo nedostaješ. Pamtićemo sa ponosom i ljubavlju sve lijepe uspomene, čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
NADA i KSENIJA
Brate, Danas je tvoj 45 rođendan. Moj lave, moj ponosu, moja diko, ostah praznog srca praznog doma i prazne duše, brackog zagrljaja, ostah bez mojega Jovana prvo moje radovanje, bez mojega Vukana moje milovanje. Čuvaj ih brate dok ti dođem.
TVOJ BRAT i MAJKA
Kumu MIRKU
Kako ti, kume, čestitati rođendan!!! Prigrli, kume, Jovana i Vukana od monstruma što vas ubi. NENO MIJANOVIĆ sa porodicom
Voljenom đedu
Teško je, neobično, prazno, tužno. Nedostaje da nas dočekaš i ispratiš, da nas priviješ uz sebe, kao što si samo ti znao. Nijesmo te zaboravili i nećemo. Tvoja unučad JULIJA, LAURA, NIKOLA, JAKOV, MIHAILO i MAŠAN 638
RAJKU MOŠTROKOLU
PORODICA 618
Tužno sjećanje na našeg voljenog supruga i oca, koji nas je napustio 14. aprila 2024. godine
616
Godina dana je prošla, a osjećaj da si tu nikada nas nije napustio. Tvoj glas, tvoj osmijeh, tvoje riječi, još uvijek žive u našim srcima. Bio si naš izvor snage, naš oslonac.
Zahvalni smo što smo te imali i ponosni što smo tvoji.
Nedostaješ nam svakoga dana, u svakoj tišini, u svakom sjećanju, u svakom dahu.
S ljubavlju koja ne prestaje
Sa ljubavlju i tugom sjećamo se našeg dragog
BRANA MIĆUNOVIĆA
Navršava se 9 godina od odlaska
MIŠKA KALUĐEROVIĆA 1952–2016
Naš si uzor, snaga i ljubav. Sve što si nam darovao za života upisao si u vječnost. Tamo đe su tvoji novi horizonti, u carstvu nebeskom. Dan je svaki korak pod suncem, za jedinstvo našega života.
S ponosom čuvamo uspomenu na čovjeka velikog i plemenitog srca kakav si ti bio.
ŠĆEPAN MIĆUNOVIĆ sa porodicom 634
Danas su dvije godine od smrti našeg voljenog
RADOMIRA - RAJKA MOŠTROKOLA Bio si stub naše porodice. Stalno si prisutan u našim mislima i pričama. Bol i tuga su za tobom vječni i neprolazni. Nedostaješ... TVOJI NAJMILIJI
Navršava se 6 godina kako nije sa nama naš voljeni
Kako godine prolaze sve je teže, sve nam više nedostaješ. Voli te tvoja supruga BEBA i ĆERKE
619
Dragan Veselinov
Moj Bog
Cijena 20 €
Pitajte popa
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
14. april
CKB keš kredit za penzionere i Senior paket da uživate u zlatnom dobu!
Tu smo.
Važi od 1. 4. do 30. 6. 2025. godine
Dodatne informacije: www.ckb.me • CKB Kontakt centar 19900
Za iznos kredita od 12.000 eura sa rokom otplate 6 godina, nominalna kamatna stopa (NKS) iznosi 8,49%, dok efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 8,84%. U obračun ukupnog duga i EKS-a su uključeni troškovi kamate za cijeli period u iznosu od 3.360,14 eura, troškovi naknade za odobravanje kredita (0 eura), trošak jedne mjenice (2 eura) i trošak upita u Regulatorni biro (3 eura). Ukupan iznos koji klijent treba da plati je 15.365,14 eura, dok mjesečna rata iznosi 213,34 eura. Trošak grupne polise životnog osiguranja snosi banka. Reprezentativni primjer je iskazan na primjeru obračuna od 1. 3. 2025. godine. Za iznose veće od 12.000 eura, banka zadržava pravo da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja u skladu sa poslovnom politikom. do 10 godina bez provizije
3 mjeseca besplatan Senior paket
