Dnevni list Pobjeda 04.05.2020. by Pobjeda

Crnogorski premijer kaže da je uspješno završena najvažnija etapa borbe protiv kovida-19

INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju

Crna Gora će samostalno ući u EU

MARKOVIĆ: Treće popuštanje mjera moguće i prije 18. maja Rezultat je postignut zahvaljujući pravovremenosti, odgovornosti i stručnosti u institucijama, te koordinaciji svih djelova sistema. Zadovoljni smo, svega je 65 aktivnih bolesnika, svega pet na aktivnom tretmanu. Svi podaci govore da je Crna Gora našla dobar STR. 3. model da zaštiti zdravlje građana - rekao je Marković Istraga o zapljeni pola tone droge na brodu „Budva“ u hamburškoj luci

Iskreno me obradovala vijest da je Crna Gora na početku izbijanja pandemije u Evropi, u skladu sa svojim mogućnostima, solidarno ponudila pomoć članicama EU koje su se u tom trenutku našle u nevolji. To je bio snažan izraz STR. 5. solidarnosti koji ne treba zaboraviti – kazao je Picula BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona » Piše: Azem VLASI

Ispituju za koga su osumnjičeni prevozili kokain od 20 miliona

STR. 9.

Od petka nije bilo novooboljelih od korona virusa

Tim ljekara bolnice ,,Vaso Ćuković“ u Risnu prvi put samostalno izveo složenu neurohiruršku operaciju

Biće omogućen rad prodavnica tekstila, obuće, tehničke robe, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rentakar usluga, muzeja i galerija, gradskog taksi prevoza STR. 2.

Uklonjen tumor mozga osmogodišnjoj djevojčici

Danas počinje vraćanje u redovno stanje Preporuka stručnjaka za avio-saobraćaj Alena Šćurica

U naredne tri godine ne davati aerodrome u zakup STR. 7.

STR. 15.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Danas na snagu stupaju ublažene mjere za sprečavanje širenja kovida-19 Biće omogućen rad prodavnica tekstila, obuće, tehničke robe, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, autoškola, rentakar usluga, muzeja i galerija, gradskog taksi prevoza PODGORICA - U Crnoj Gori od danas stupaju na snagu nove ublažene mjere za sprečavanje širenja novog korona virusa koje će donijeti početak rada za niz zanatskih i uslužnih djelatnosti, ali će se uporedo insistirati na strogom držanju distance i ograničenju broja ljudi u zatvorenom prostoru. Kako je saopšteno iz Vlade, biće omogućen rad prodavnica tekstila, obuće, tehničke robe, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rentakar usluga, muzeja i galerija... Biće omo-

Počinje vraćanje u redovno stanje

gućen rad gradskog taksi prevoza, lokalnog javnog gradskog prevoza u jedinicama lokalne samouprave u kojima Institut za javno zdravlje nije registrovao slučajeve zaraze korona virusom. Takođe, dozvoljava se i odlazak građana u kuće/vikendice i na porodična poljoprivredna gazdinstva. Novim mjerama propisano je da je poslodavac obavezan da za zaposlene, tokom rada u objektima, prostorijama i vozilima, obezbijedi korišćenje zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju. Takođe, propisano je da su privredna društva i preduzetnici koji se bave trgovinom na malo, uključujući i zelene pijace obavezni da obezbijede na ulasku/izlasku iz objekta potrošačima sredstva za dezinfekciju ruku. - Privredna društva i preduzetnici su u obavezi da ograniče broj potrošača koji se istovremeno mogu nalaziti u objektu, tako da na deset kvadratnih metara prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač, uz obavezu poštovanja fizičke distance

Maske obavezne svuda u zatvorenom javnom prostoru Građani Crne Gore od danas su u obavezi da u zatvorenom javnom prostoru nose maske ili marame kojima će prekriti nos i usta. Iz Instituta za javno zdravlje su istakli da je jedini način da se smanji dalje „sijanje“ virusa da svi prekrivaju usta

i nos, budući da se zna da je udio u populaciji onih koji nemaju simptome mnogo veći i da je njihova uloga u širenju obolijevanja ogromna. Ponovili su da je obaveza svakog građanina da od danas ,,maskom, maramom – pamučnom ili nekom dru-

od najmanje dva metra – navodi se u saopštenju.

su u obavezi da nose zaštitnu masku, a u slučaju da se korisniku pruža usluga brijanja ili kozmetičkog tretmana kada korisnik ne nosi masku, zaposleni je dužan da osim zaštitne maske nosi i vizir ili naočare pojasnili su iz Vlade. Novim mjerama je propisano da u fitnes centrima i teretanama istovremeno može da boravi samo jedna osoba na deset metara kvadratnih ili dvije uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Navodi se da su stomatološke zdravstvene ustanove

PRAVILA

Iz Vlade su naveli da je novim mjerama propisano da u frizerskim i kozmetičkim salonima istovremeno može da boravi samo jedna osoba na deset metara kvadratnih ili dvije uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Takođe je potrebno da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku/izlasku iz objekta. - Zaposleni i korisnici usluga

U slučaju da se pruža usluga brijanja ili kozmetičkog tretmana kada korisnik ne nosi masku, zaposleni je dužan da osim zaštitne maske nosi i vizir ili naočare - pojasnili su iz Vlade

gom, prekrivaju usta i nos kada god su u javnom zatvorenom prostoru - prodavnica, banke, pošte, frizerski i kozmetički saloni i dr“. - Jedino na ovaj način ćemo zaštititi druge od sebe i spriječiti kontaminiranje prostora i površina. Iako nije obavezno, snažna preporuka Instituta je da se uvijek i svuda, pa i na otvorenom, prekrivaju nos i usta - poručili su iz Instituta.

obavezne da rad organizuju na način da obezbijede sistem obaveznog zakazivanja pacijenata. - U isto vrijeme u čekaonici može da boravi samo jedan pacijent na deset kvadratnih metara, uz poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra između pacijenata – precizirano je u saopštenju.

TAKSI

Propisano je i da u taksi vozilima mogu da budu najviše dvije osobe koje su smještene na zadnjem sjedištu vozila i da one i vozač nose zaštitne maske. - Vozač ima obavezu da, nakon završene vožnje, dezinfikuje površine koje najčešće dodi-

Od petka nije bilo novooboljelih Od petka do sinoćnjeg presjeka analizirano je 618 uzoraka među kojima nije bilo novoinficiranih slučajeva korona virusom – pokazali su podaci Instituta za javno zdravlje. U Crnoj Gori su od početka epidemije, korona virusom inficirane 322 osobe, dok se 249 oboljelih oporavilo. Kako je precizirano iz Instituta, trenutno je registrovano 65 oboljelih. -U Podgorici 37, Ulcinju 9, Baru 8, Nikšiću, Plavu i Gusinju po tri, a u Tuzima i Herceg Novom po jedna osoba oboljela od korona virusa - pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje.

ruju putnici - kvake i unutrašnje djelove vrata i sjedišta, sredstvima za dezinfekciju, u skladu sa uputstvom IJZ – navodi se u saopštenju. Iz Vlade su kazali da poljoprivredni proizvođači i osobe koje imaju kuće ili vikendice sa zemljištem u drugim opštinama mogu da se prevezu do svog poljoprivrednog gazdinstva, odnosno kuće ili vikendice, uz odgovarajuću potvrdu koju treba preuzeti sa internet sajta IJZ i popuniti. Navodi se da će podaci popunjeni u potvrdi i stvarni boravak na navedenoj adresi biti kontrolisani. I. Kr.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Crnogorski premijer kaže da je uspješno završena najvažnija etapa borbe protiv kovida-19

Marković: Treće popuštanje mjera moguće i prije 18. maja

PODGORICA - Crna Gora uspješno je završila najvažniju etapu suprotstavljanja kovidu-19 i zaštiti i odbrani zdravlja građana, rezultat je postignut zahvaljujući pravovremenosti, odgovornosti i stručnosti u institucijama, te koordinaciji svih djelova sistema kazao je premijer Duško Marković gostujući na televiziji Nova M. Marković je kazao da ga je na početku pandemije korona virusa bilo strah da li institucije, prije svega zdravstveni sistem, imaju sposobnost da odgovore izazovu koji je predstojao, te da je u ovom trenutku kada se ima utisak da je epidemija pod kontrolom, ponosan na reakcije nadležnih ustanova. On je u intervjuu za Novu M kazao da je Crna Gora na početku epidemije imala pedesetak respiratora na raspolaganju, te da je odmah konstatovan nedostatak zaštitne opreme jer, kako je kazao, niko niko nije očekivao pandemiju. - Razvijene ekonomski snažne zemlje su bile zatečene. Za razliku od drugih koji su krenuli u nabavku, najprije, respiratora, Crna Gora je odmah krenula da sagledava stanje u svom zdravstvenom sistemu, a da nedostajuću opremu nabavi preko mehanizama vlasti - rekao je Marković. Između ostalog, kako je kazao, vlast je pozvala ugledne ljude iz biznisa da pomognu u nabavci opreme. Pazilo se, naveo je, da oni koji su zaraženi ne dođu na respirator, jer su tada šanse za preživljavanje male. - Odgovorili smo brzo, veliki broj donatora se javio, danas naš zdravstveni sistem smatram jednim od najopremljenijih neophodnom zdravstvenom opremom - rekao je Marković. Crna Gora, prema njegovim riječima, u ovom trenutku

Rezultat je postignut zahvaljujući pravovremenosti, odgovornosti i stručnosti u institucijama, te koordinaciji svih djelova sistema. Zadovoljni smo, svega je 65 aktivnih bolesnika, svega pet na aktivnom tretmanu. Svi podaci govore da je Crna Gora našla dobar model da zaštiti zdravlje građana - rekao je Marković

Čekaju nas teška vremena

ponosan na reakciju nadležnih ustanova: Marković

Izgradnja Infektivne klinike Novac od donacija NKT-u, kako je ponovo potvrdio premijer, biće uložen u izgradnju Infektivne klinike u Podgorici. U temelje

raspolaže sa 160 respiratora, a predstoji nabavka još 10 iz Norveške. Takođe, kako je kazao, od tri miliona pomoći EU naručeno je još 100 respiratora koji treba da stignu u narednih 20 dana. - Uspješno smo završili najvažniju etapu suprotstavljanja korona virusu i zaštiti i odbrani zdravlja građana. Rezultat je postignut zahvaljujući pravovremenosti, odgovornosti i stručnosti u institucijama, te

buduće ustanove biće upisana imena donatora, a kako je kazao, u okviru Infektivne biće i Klinika za kožne bolesti.

koordinaciji svih djelova sistema. Zadovoljni smo, svega je 65 aktivnih bolesnika, svega pet na aktivnom tretmanu. Svi podaci govore da je Crna Gora našla dobar model da zaštiti zdravlje građana - rekao je Marković. Neizmjenu zahvalnost, kazao je on, „dugujemo herojima - zdravstvenim radnicima“. On je odgovarajući na pitanje kada se može očekivati trajno i veće povećanje plata u zdravstvenom sektoru kazao da se

Plan je obezbijediti 508 miliona eura - Naš je plan da do kraja godine obezbijedimo 508 miliona eura. Bićemo zadovoljni ako do kraja godine obezbjedimo 480 miliona, to će biti dovolj-

no da ostavrimo naše ciljeve - kazao je crnogorski premijer. Krajem maja i početkom juna, kako je rekao premijer, planira se da naši turistički

kapaciteti za domaće goste budu otvoreni. - Da li će granice u regionu biti otvorene, ima šansi jer je region bolje odgovorio epidemiji

- Evropska komisija za izgradnju ove dvije klinike odobrila je 4,5 miliona. Očekuje se da će izgradnja koštati više od osam miliona eura – kazao je Marković.

za povećanje zarada mora stvoriti realan izvor. - Plate su im povećane ove godine za 12 odsto, a naredne će za još tri odsto. Za mart i april su dobili 15 odsto bonusa. Mi ne dajemo nerealna i neodrživa rješenja – kazao je premijer. Kako je najavio, ako bude discipline, treće popuštanje mjera biće i prije 18. maja. - Neophodna je gvozdena disciplina i na nju ne treba posebno ukazivati. Sjutra nego što su to uradile druge zemlje. Ja sam pokrenuo sastanak premijera, on će biti 15. maja i do tada ćemo imati neke naznake kada je u pitanju turizam i otvaranje granica - kazao je premijer.

Gostujući u emisiji premijer Duško Marković je kazao da će, kada je ekonomija u pitanju, biti dramatično teško. - Crna Gora u ovu situaciju nije ušla svojim izborom. Ovo je toliko šokantno da je pogodilo i najrazvijenije zemlje. Stradaće cijela svjetska ekonomija. Crna Gora se sprema da odgovori toj situaciji. Ovo nije vrijeme kampanja i političkih poena. Moramo da sačuvamo standard naših ljudi. Svaki naš potez je zasnovan na onome što imamo. Biće dramatično teško. Nezaposlenost je porasla u posljednjih 15 dana – rekao je Marković.

počinje da radi značajan dio malog i srednjeg biznisa i poslodavci i radnici prepoznaju tu odgovornost i poštuju mjere i pravila što će dovesti do trećeg popuštanja mjera možda i prije 18. maja - kazao je Marković. Vlada, prema riječima premijera, sa EK pregovara da iz 53 miliona donacije 10 miliona odvoji za dodatne projekte u zdravstvu. - Za potpuno opremanje Instituta za javno zdravlje, gradnju bolnice za mentalne bolesti u Podgorici i da nadogradimo zgradu za onkologiju - rekao je Marković. On je kazao da je namjera da se u zdravstveni sistem uloži 21 milion eura. - U zdravstvu nam predstoji ozbiljan investicioni poduhvat - kazao je on. Marković je u emisiji naveo

Moramo da se razumijemo - Islamska zajednica i Katolička crkva u Crnoj Gori ni u jednom trenu nijesu doveli u pitanje mjere NKT-a. Međutim, čitavo vrijeme smo sa Mitropolijom crnogorskoprimorskom imali problema – od nerazumijevanja sveštenstva do u nekim slučajevima samih vjernika. To nas je u nekim situacijama dovodilo u neku vrstu konflikta da je policija morala da interveniše – kazao je premijer dodajući da su ipak i Mitropolija crnogorskoprimorska i druge eparhije Srpske pravoslavne crkve uoči uskršnjih praznika prihvatile preporuke i u velikom broju slučajeva ispoštovale naredbe Ministarstva zdravlja i mjere NKT. „Želim da se u ovom trenutku noćas obratim Mitropoliji i ostalim eparhijama da treba i dalje da se razumijemo. Dao sam instrukciju NKT-u i Ministarstvu zdravlja da sagledaju trenutak kada sa eparhijama SPC možemo razgovarati o otpočinjanju vjerskih aktivnosti u crkvama i manastirima – rekao je premijer dodajući da to do daljega ne podrazumijeva velika okupljanja.

da je zbog kršenja mjera podnijeto više od 1.000 krivičnih prijava protiv više od 1.400 pojedinaca, da je 668 lica uhapšeno, sporazumnim priznanjem u humanitarne svrhe uplaćeno više od 80.000 eura, te da je u pritvorskim jedinicama trenutno oko 70 lica. Apelovao je na građane da poštuju sve preporuke na koje svakodnevno ukazuje Institut za javno zdravlje i NKT, kako bi se što prije vratili što normalnijem životu. I. Kr.

Dr Marija Nikolić, infektološkinja, o izazovima pandemije

U borbi sa nepoznatim i razgovor je lijek PODGORICA - Klinička slika oboljenja kovid-19 može da varira – od blage forme obolijevanja ka srednjoj i teškoj, pa čak i kritičnoj, pri čemu se prelazak iz jedne u drugu fazu očekuje kod 10-15 odsto pacijenata, navodi infektološkinja Marija Nikolić. Doktorka je dio tima Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore na kojoj su bili smješteni pacijenti kojima je bilo potrebno bolničko liječenje, ali nijesu imali najtežu kliničku sliku. Do sada je na klinici na kojoj radi izliječeno 35 inficiranih korona virusom. Ona objašnjava da je zbog opa-

snosti od variranja različitih formi obolijevanja, neophodno pacijente neprestano pratiti kako bi na vrijeme otkrili eventualno pogoršanje i pra-

vovremeno reagovali u terapijskom smislu. Ljekari su, ističe, ne samo liječili, već i puno razgovarali sa pacijentima, jer je kod većine

bio prisutan strah. - Ljudi se plaše nečega što je novo i nepoznato. Pogotovo ako može da ugrozi njihovo zdravlje. Svakodnevno, putem medija, prate statističke podatke o novooboljelim, izliječenim i umrlim. U svakom slučaju strah je prisutan kod naših pacijenata ali, mi pribjegavamo timskom radu i konsultujemo kolege, psihologe i psihijatre, kako bi nam pomogli da zajedno prevaziđemo i tu prepreku - kaže ona. Ova mlada žena osmijehom odgovara kada je pitate da li se i sama plaši. Rođena Podgoričanka, medicinu je studirala u Beogradu, da bi ljekarsku

praksu sticala u Domu zdravlja u rodnom gradu, u Institutu za javno zdravlje i Hitnoj pomoći na Cetinju. Kada je odlučivala o specijalizaciji, izbor je pao na infektologiju. Zato je, kaže, liječenje zaraznih bolesti njena svakodnevica. - S obzirom na to da radim na Klinici za infektivne bolesti, očekivala sam da ću se u nekom trenutku baviti i ovakvim pacijentima. To za mene predstavlja veliki izazov, kao i za kompletno osoblje Klinike za infektivne bolesti. U radu sa ovim pacijentima, svakodnevno, koristimo ličnu zaštitnu opremu na adekvatan način. Kontrolišemo svoje zdravlje. Povremeno se

testiramo. Među našim osobljem nijesmo, do sada, imali pozitivnih na prisustvo ovog virusa - navodi Nikolić. Ona objašnjava da porodicu humanih korona virusa čini sedam do sada poznatih virusa. Četiri izazivaju blage respiratorne probleme, a u 21. vijeku otkrivena su i tri koja izazivaju teže respiratorne infekcije. - Prvi takav virus je SARS, kod koga je smrtnost oko 15 odsto. Zatim je otkriven MERS, kod koga je smrtnost još veća – oko 35 odsto. U drugoj polovini decembra 2019. godine otkriven je i treći - SARS korona virus 2. Kod njega je smrtnost 2-5 odsto, ali svjedoci smo da se u nekim zemljama javila i mnogo veća smrtnost - od oko 10 odsto – navodi Nikolić. I. Kr.

Politika

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Bivši pridruženi član Odbora za izbornu reformu ne vjeruje u nastavak dijaloga vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu

Blažić: Dok je partijski interes važniji od javnog, daleko su nova rješenja Nije realno očekivati nastavak dijaloga vlasti i opozicije, posebno kada smo imali situacije da, i pored napredaka u normama o profesionalizaciji izborne komisije, imamo od dijela opozicije prijedloge vraćanja na stara rješenja formiranja partijskih izbornih komisija, neprihvatanje „otvorenih lista“ i ukidanja redovnog finansiranja političkih partija. Sve to jasno ukazuje na kom nivou pravne svijesti su pojedini akteri političke i izborne scene – istakao je prof. dr Đorđije Blažić PODGORICA – Dok su dijelu poslanika primarni partijski, a ne javni interesi, bićemo daleko od novih rješenja kao što su otvorene liste, individualne kandidature, profesionalizacija Državne izborne komisije – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, koji je, u ime akademske zajednice, bio pridruženi član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Blažić je poručio i da nije realno očekivati nastavak dijaloga između vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu.

diskriminacija

dobra osnova

– Što se tiče formalno pravnih uslova za odžavanje parlamentarnih izbora, oni postoje, jer još je na snazi „stari“ Zakon o izboru odbornika i poslanika. Sasvim je drugo pitanje zašto nije donesen novi zakon na kojem je godinu radio Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, iako je postojala dobra osnova još u nacrtu ovog zakona od 31. jula 2019. godine – kaže Blažić. Podsjetio je da je u više navrata na sjednici Odbora upozoravao članove tog tijela o interesu građana da se donese novi izborni zakon koji će biti usaglašen sa Ustavom, međunarodnim aktima i standardima međunarodnih organizacija. – Jasno sam stavljao do znanja članovima Odbora da je nužno donošenje novog zakona, koji je od prvog – osnovnog zakona iz 1998. godine do sada, mijenjan petnaest puta, ili će se sljedeći izbori morati održati po postojećem zakonu. Prijedlog zakona nije imao 2/3 većinu za usvajanje na zasijedanju Skupštine u decembru 2019. godine, iako je imao značajnih, ali ne i dovoljnih napredaka, o čemu sam u više navrata javno elaborirao njegova poboljšanja, ali i

ĐorĐije Blažić: Daleko smo od rješenja

nedostatke – kazao je Blažić. Na pitanje je li realno očekivati dijalog vlasti i opozicije o izbornom zakonu, Blažić je odgovorio odrično. – Ne. Smatram da nije realno očekivati da se može nastaviti dijalog, posebno u okolnostima kada smo imali situacije da, i pored napredaka u nekim normama o profesionalizaciji izborne komisije, imamo od predstavnika dijela opozicije prijedloge da se vraćaju na stara rješenja formiranja partijskih izbornih komisija,

da ne govorimo o neprihvatanju prijedloga za „otvorene liste“ ili prijedloga o ukidanju redovnog finansiranja političkih partija. Sve to jasno ukazuje na kom nivou pravne svijesti se nalaze pojedini akteri političke i izborne scene – istakao je Blažić.

bez legitimiteta

On je, na pitanje koliko smo daleko od tih rješenja, kazao da smo daleko jer smo u vremenu u kojem dominiraju partijski interesi.

Nema potrebe da učestvuje u narednom skupštinskom tijelu Profesor Đorđije Blažić je, na pitanje da li bi ponovo bio član nekog skupštinskog tijela koje bi se bavilo izbornim zakonodavstvom, kazao da ne vidi potrebu za njegovim daljim učešćem u tom procesu. – U postojećoj konstataciji odnosa ne vidim potrebu mog daljeg učešća, jer sam

nog biračkog prava, tj. prava pojedinaca da se kandiduje za poslanika i odbornika, kao za predsjednika Crne Gore, s obzirom na to da je Zakon o izboru odbornika i poslanika to pravo dao isključivo listama političkih partija i grupama građana, čime se vrši direktna politička diskriminacija birača.

prije početka rada Odbora i radnih grupa u Analizi izbornog sistema – otvorena pitanja već elaborirao svoja profesionalna stanovišta kako sa pravno teorijskog, tako i sa međunarodno pravnog aspekta, kao i sa aspekta izbornih standarda međunarodnih organizacija, komparativnog i pozitivno

pravnog aspekta. Takođe, kroz 5-6 separatnih analiza po oblastima dao sam svoja profesionalna konkretna stanovišta, koje su odredbe niza zakona koje tangiraju izborni sistem, po mom tumačenju, neustavne i koje bi se morale brisati ili mijenjati u pojedinim zakonima – kazao je Blažić.

– Sa ovakvim odnosom dijela poslanika kojima su primarni partijski, a ne javni interesi ipak smo daleko i tako će biti sve do momenta dok ne budemo imali ustavni izborni sistem i neposredan izbor poslanika i odbornika od birača, a ne neposredan izbor partijskih lista. To je i razlog zašto Skupština Crne Gore nema legitimiteta, a samim tim ni poslanici i odbornici nemaju legitimiteta, jer su birači glasali za „liste partija i koalicija“, a ne za poslanike i odbornike. Partije su prema redosljedu na listama direktno određivale personalni sasatav Skupštine Crne Gore u zavisnosti od broja mandata koje je „lista“ osvojila, a ne odbornik ili poslanik. Nažalost, još smo u vremenu gdje dominiraju interesi partija tj. princip cjelishodnosti u odnosu na princip legaliteta – dodao je Blažić. On je ranije za Odbor za reformu izbornog zakonodavstva uradio Analizu izbornog zakonodavstva – otvorena pitanja, u kojoj ukazuje na sva rješenja koja bi trebalo mijenjati u sadašnjem zakonu. – Svaki naziv zakona trebalo bi da je odraz njegove sadrži-

ne, što nije slučaj sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, jer taj akt ne uređuje izbor odbornika i poslanika od birača, kao nosilaca suvereniteta. Koncept ovog zakona je izbor „lista“, a ne odbornika i poslanika. U tom smislu, polazeći od sadržine zakona, CrnA Gora ima „zakon o izboru partijskih i građanskih lista“, a ne Zakon o izboru odbornika i poslanika, jer ih građani ne biraju u skladu sa ustavnim određenjem biračkog prava, kao neposrednog izbora odbornika i poslanika – piše Blažić u Analizi. Objašnjava da Ustav imperativnom normom određuje tri cenzusa biračkog prava: punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo, ne dozvoljavajući zakonodavcu dispoziciju da krug ustavnih uslova proširuje ili skraćuje zakonom. – Zakonodavac je, međutim, proširio krug cenzusa za sticanje biračkog prava i na poslovnu sposobnost, upis u birački spisak, dupli boravišni cenzus i elektronsku identifikaciju birača – navodi Blažić. Poseban oblik neustavnosti i diskriminacije birača je, kako upozorava, ograničenje pasiv-

Posebno je, piše u Analizi, izborni zakon diskriminisao pravo nacionalnih savjeta da kao autentični predstavnici i zastupnici manjinskih naroda imaju pravo na svoje kandidate, odnosno liste kandidata. Navodi se i da su posebno ustavno-pravno sporne odredbe o izbornim organima za sprovođenje izbora - Državnoj izbornoj komisiji, opštinskim izbornim komisijama i biračkim odborima, naročito pravni status DIK kao državnog organa i „pravnog lica“, ali i njihova „politička“ struktura. U svim demokratskim sistemima, kako se navodi, politički organi su predstavnički, državni, regionalni i lokalni organi vlasti u različitim vidovima, kao izvršno-politički organi – Vlada, Predsjednik države i funkcionalno njima slični organi, dok su ostali organi vlasti - upravni, sudski, tužilački i slični, prevashodno profesionalni. – Zakon o izboru odbornika i poslanika, međutim, obiluje „izbornim organima“ – Državna i opštinske izborne komisije i birački odbori, pri čemu je sporno da li birački odbori mogu biti državni ili lokalni organi, ili su više funkcionalno izborna tijela. Posebno je sporna struktura ovih organa koji su dominantno politički, a čiju strukturu dominantno određuju akteri političke izborne scene, što apsolutno nije ustavno, a ni prihvatljivo, ali sasvim jasno opredjeljuje partitokratsko oligarhijski, umjesto ustavno-pravnog demokratskog sistema vlasti, suprotno članu 1 Ustava – piše u Analizi. Blažić ukazuje da je odredbama izbornog zakona narušena ustavna garancija jemčenja prava na lokalnu samoupravu. – Zakon propisuje nadležnost DIK da rješava po prigovoru na rješenja opštinske izborne komisije za lokalne izbore, što je suprotno ustavnoj autonomnosti lokalne samouprave jer su lokalni izbori u izvornoj nadležnosti lokalne samouprave, u smislu člana 112 Ustava – napisao je Blažić i naveo da se mora jasno napraviti razlika između izbora za državne organe (Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore), koji su u isključivoj nadležnosti državnih organa i lokalnih izbora koji su u isključivoj nadležnosti lokalnih izbornih i. koPrivica organa.

Politika

Poneđeljak, 4. maj 2020.

INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru

EU je presporo reagovala kad je pandemija počela Iskreno me obradovala vijest da je Crna Gora na početku izbijanja pandemije u Evropi, u skladu sa svojim mogućnostima, solidarno ponudila pomoć članicama EU koje su se u tom trenutku našle u nevolji. To je bio snažan izraz solidarnosti koji ne treba zaboraviti – kazao je Picula PODGORICA - Hrvatska je za sada zadnja zemlja koja je ušla u EU. Pored svih komplikacija na svojem europskom putu, primljena je u članstvo sama, izvan nekog pregovaračkog paketa. To se dogodilo još jednom ranije u slučaju Grčke. Ti primjeri pokazuju da Brisel zemlje kandidatkinje može procjenjivati i primati u članstvo na temelju njihovih vlastitih zasluga. Dakle, logično je za očekivati da će tako biti i sa Crnom Gorom i Srbijom, kao i ostalim kandidatkinjama sa Zapadnog Balkana – kaže u intervjuu Pobjedi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula. Ističe da će se, po novoj metodologiji pregovaranja, zemlje ocjenjivati pojedinačno zavisno od njihove sposobnosti ispunjavanja pregovaračkih ciljeva. POBJEDA: Kako se Crna Gora bori protiv pandemije korona virusa i da li su preduzete ekonomske mjere dovoljne da se održi stabilnost ekonomskog sistema?

PO NOVOJ METODOLOGIJI PREGOVARANJA, ZEMLJE ĆE SE OCJENJIVATI POJEDINAČNO: Tonino Picula

PICULA: Relativno povoljne prilike u Crnoj Gori u ovoj teškoj situaciji globalne pandemije posljedica su dviju okolnosti. S jedne strane, prvi slučaj zaraze u Crnoj Gori zabilježen je relativno kasno u odnosu na druge zemlje, a s druge, Crna Gora je odmah krenula s primjenom strožih mjera predostrožnosti i sprečavanja zaraze, što je rezultiralo još uvijek dobrim brojkama. Nastavno na to, koliko mi je poznato, uskoro u Crnoj Gori kreće i popuštanje mjera i nadam se da će s njima ići polako i oprezno, ponovno uzimajući u obzir iskustva drugih zemalja. Vrijednost makroekonomskog paketa nazvanog Team Europe iznosi tri milijarde eura, od kojeg je Crnoj Gori namijenjeno 60 milijuna eura, a tome treba pridodati raniju izravnu pomoć za nabavu medicinske opreme vrijednu tri milijuna eura, te neiskorištena sredstva iz IPA II programa pretpristupne pomoći u iznosu 50 milijuna eura, namijenjenih društveno ekonomskom oporavku Crne Gore. Predviđena su i daljnja sredstva od 8,4 milijuna eura za pomoć

zdravstvenom sustavu Crne Gore od 2021, kao i pristup Fondu solidarnosti EU. POBJEDA: EU je pokazala i u ovim teškim vremenima dokazala solidarnost sa Crnom Gorom. Evropska unija donira tri miliona za hitnu pomoć za zdravstvo plus 50 miliona za dugoročni program u skladu sa potrebama, a najviše za zdravstvo, ekonomiju i preduzetnike. Mislite li da je pomoć mogla i za nas i za ostale zemlje doći ranije? PICULA: To pitanje otvara jednu od najaktualnijih europskih tema koju je pandemija korona virusa izbacila na površinu. Smatram da je pandemija pokazala kako cijeli niz europskih mehanizama presporo reagira u inicijalnim fazama kriza. Pokazalo se da su ti mehanizmi nedjelotvorni, birokratizirani i nacionalnim vladama daju mogućnost da se ponašaju, uvjetno rečeno, neeuropski. Na samom početku krize, nažalost, solidarnost je zakazala i tek kad su svi shvatili goleme razmjere pošasti, došlo je do adekvatnijeg postupanja. Mjere pomoći najpogođenijim zemljama, kao

Ocjena predsjednice SDP-a Draginje Vuksanović-Stanković PODGORICA - Vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost, saopštila je predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković, ocjenjujući da u Crnoj Gori u ovom trenutku nema uslova za fer izbore. Ona je kazala da vjeruje da se, ukoliko ima političke volje sa strane vlasti i ozbiljnog pristupa opozicije, može postići dogovor o makar minimumu uslova za sprovođe-

Izbori u atmosferi nepovjerenja su opasna avantura nje izbora. Vuksanović-Stanković je ocijenila da u Crnoj Gori u ovom trenutku nema uslova za fer izbore. - Drugo je pitanje da li vlast želi da imamo izbore u jednom takvom ambijentu, rekla bih, nikada lošijem sa sta-

novišta povjerenja, stanja institucija i nedostatnosti zakonodavnog okvira - rekla je Vuksanović-Stanković u intervjuu agenciji MINA. Kako je navela, to bi bio prvi put od 1990. godine i uspostavljanja višestranačja da se izbori organizuju mimo bilo

što je Italija, postupno se nadograđuju i vrlo vjerojatno će biti dovoljne. Međutim, smatram da ubuduće moramo učiniti daleko više. Zbog čega se s jednim brojem kolega u EP zalažem za uspostavu novih garantnih financijskih mehanizama kojima bismo zajedno prebrodili krizu. Jer ova kriza ne smije za posljedicu imati to što će neke članice opet morati radikalno rezati socijalne transfere pa onda radi oporavka čekati konjunkturu u najsnažnijim članicama poput Njemačke. Dakle, EU je uhvatila korak, ali mjere moraju biti strukturirane dalekosežno kako bi ravnomjerno jačale europski projekt u 21. stoljeću, umjesto da povećavaju razlike između bogatijih i siromašnijih članica. Mislim da to shvaćaju i vodeći ljudi Komisije i većina zastupnika u EPu. Ostaje nam da vidimo kako će i hoće li biti nadvladani partikularizmi u Europskom vijeću. POBJEDA: Kakva EU nas sve čeka nakon pandemije, jesmo li dokazali evropsko zajedništvo u ovim teškim vremenima? PICULA: Kao izvjestitelja Eu-

kakvog dogovora sa opozicijom i elementarnog konsenzusa o bitnim pitanjima izbornog procesa. - I u ratnim uslovima smo sa Miloševićevim DPS-om dogovarali izborne uslove, a danas sa „evroatlantskim“ DPS-om to nikako ne ide kazala je Vuksanović-Stanković. Prema njenim riječima, vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja, vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost, koja ništa dobro ne može donijeti građanima. - Zato je na njima velika odgovornost - poručila je Vuksanović-Stanković. R. P.

ropskog parlamenta za Crnu Goru, iskreno me obradovala vijest da je Crna Gora na početku izbijanja pandemije u Europi, u skladu sa svojim mogućnostima, solidarno ponudila pomoć članicama EU koje su se u tom trenutku našle u nevolji. To je bio snažan izraz solidarnosti koji se ne treba zaboraviti. Puno toga upućuje kako ćemo nakon pandemije značajno promijeniti naše živote i navike. Međutim, jedno je već danas prepoznati kako je pandemija promijenila naš način života, ali nije lako odgovoriti koliko će biti još promjena, kakve će biti i hoće li biti trajne. Neki tvrde da pandemija neće dramatično promijeniti postojeći svjetski poredak nego će ubrzati već prisutne trendove. Zbog činjenice da EU nije zajednička država poput npr. SAD-a, već je riječ o zajednici suverenih država, ona ima ugrađen nedostatak da ne može reagirati na krize brzo kao savezna država. S druge strane, to joj omogućava donošenje uravnoteženih odluka koje u obzir u redovnim situacijama uzimaju interese svih članica,

većih i malih. Vjerujem kako nam treba nadogradnja postojećih europskih kriznih mehanizama, ali i nadogradnja dogovora o EU koji bi nam omogućio da s više solidarnosti raspoređujemo terete krize i koristi ekonomskog rasta. Takva EU osigurala bi sebi daleko veću političku moć i stabilnost, a stabilnost i nezavisnost institucija u pravilu generiraju blagostanje i rast za sve. POBJEDA: Region je i bez korone imao brojnih problema. Ali, sada se najbolje vidi da i dalje ovaj dio Evrope nema čvrste smjernice kuda da ide. Srpski predsjednik je pandemiju korone iskoristio da dokaže da su mu Kina i Rusija glavni partneri. Može li ovakvo vođstvo Srbije ponovo zamagliti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana? PICULA: Postavimo taj problem ovako; Hrvatska je za sada zadnja zemlja koja je ušla u EU. Pored svih komplikacija na svojem europskom putu, primljena je u članstvo sama, izvan nekog pregovaračkog paketa. To se dogodilo još jednom ranije u slučaju Grčke. Ti primjeri pokazuju da Brisel zemlje kandidatkinje može procjenjivati i primati u članstvo na temelju njihovih vlastitih zasluga. Dakle, logično je za očekivati da će tako biti i s Crnom Gorom i Srbijom, kao i ostalim kandidatkinjama sa Zapadnog Balkana. Po novoj metodologiji pregovaranja, zemlje će se ocjenjivati pojedinačno ovisno o njihovoj sposobnosti ispunjavanja pregovaračkih ciljeva. Činjenica jest da predsjednik Vučić pokušava održavati dojam uspješnog ekvilibriranja između Brisela, Moskve i Pekinga. No Srbija je na samom otvaranju pregovora o članstvu u EU prihvatila da će vremenom morati u potpunosti uskladiti svoju vanjsku politiku u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU. Taj proces se redovno prati kroz izvješća o napretku. Ako se udaljavanje nastavi teško mogu zamisliti uspješno zaključenje pregovora o članstvu ili kompletiranje ratifikacijskih postupaka u parlamentima svih država članica EU. M. JOVIĆEVIĆ

DF na Fejsbuku sponzoriše Medojevićeve uvrede PODGORICA - Demokratski front sponzorisao je na Fejsbuku snimak na kojem jedan od čelnika tog saveza, Nebojša Medojević, vrijeđa poslanika Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića. Medojević je u utorak na sjednici grubo vrijeđao Krivokapića, govoreći mu da je smeće i go*no, zbog čega mu je Genci Nimanbegu koji je u tom momentu predsjedavao, izrekao opomenu i prekinuo sjednicu. Ipak, iz u DF-u su odlučili da ovaj neprimjereni sadržaj sponzorišu kako bi se što češće pojavljivao korisnicima Fejsbuka. Krivokapić je nakon nastavka sjednice kazao da »idemo kroz mučni period parlamentarizma« - I to je parlamentarizam, ne mislim da smo previše loši. Ovo što priča Medojević nije ni sjenka onoga što je bio, Medojevića koji je bio, a ja ću ga se sjećati onda kad je bio svoj, sad ne znam čiji je sa ovolikim uvredama, vikom, drekom, to nije parlament, a Medojević ima znanja za drugačiju diskusiju - ko nema argumenata taj mora upotrijebiti silu i uvrede i taj se naravno vrti u krug za svojim repom - rekao je Krivokapić. K.P.

Ekonomija

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Državni sekretar u MORT-u Damir Davidović o novom pravilu na plažama PODGORICA – Biće to neki novi vid turizma, kontrolisanog turizma, kazao je za TV Prva državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, objašnjavajući kako bi mogao da izgleda turizam u vrijeme pandemije. Davidović za ovu televiziju ističe i da će epidemiolozi odlučivati o tome kada će granice biti otvorene. Kako navodi, planirano je da se 18. maja otvore svi ugostiteljski objekti u Crnoj Gori i da su ,,već u pripremi zdravstveni standardi koji će morati da se obezbijede za njihov bezbjedan rad“. – Svima nam je cilj zaštita zdravlja i svi se već navikavamo na novi standard socijalne distance koji će biti takav sve dok ne bude vakcine – navodi Davidović. Na 16 kvadratnih metara plaže, kako objašnjava, biće

Na 16 kvadratnih metara dvije ležaljke i suncobran

dozvoljeno da se postave dvije ležaljke i jedan suncobran, a ,,tako će biti i za one koji ne žele ležaljke, već budu htjeli da borave na svojim peškirima“. Kako navodi, ležaljke i druga oprema biće dezinfikovane na dnevnom nivou jer je želja svih ,,da se osjećamo bezbjedno, ali i da zadržimo osjećaj odmora“. Kada je u pitanju otvaranje granica, Davidović kaže da je situacija sa korona virusom u Crnoj Gori dobra, ali da je za otvaranje granica neophodno da i u drugim zemljama bude tako. – Ako znamo da negdje postoji žarište, ne bi bilo prirodno da otvorimo granice i primamo turiste iz tih država – kaže on i podsjeća i da se na nivou EU razmatraju ideje o uvođenju zdravstvenih pasoša i potvrda koje bi omogućavale ljudima da putuju iz zemlje u zemlju. I. Kr.

RAZGOVOR: Dr Petar Ivanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomsku politiku i predsjednik skupštinskog Odbora za turizam

Pažnju moramo usmjeriti na investitore i preduzetnike Brzina kojom se budu realizovale investicije u najvećoj mjeri uticaće na BDP i zaposlenost u preostalom dijelu godine. Zato pored novca fokus treba da bude i na uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu bržem završetku započetih i stvaranju uslova za pokretanje novih projekata, rekao je Ivanović

PODGORICA - Do sada, Vlada je uradila sve što se moglo i moralo uraditi. Sada se posebna pažnja treba usmjeriti na investitore i investicije jer svaka veća investicija ima poseban značaj. Brzina kojom se budu realizovale investicije u najvećoj mjeri uticaće na BDP i zaposlenost u preostalom dijelu godine. Zato pored novca fokus treba da bude i na uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu bržem završetku započetih i stvaranju uslova za pokretanje novih projekata, kazao je u intervjuu Pobjedi savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomsku politiku i predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu, ekologiju i poslanik DPS dr Petar Ivanović. – Potrebno je podržati i preduzetnike koji nastoje da krizu pretvore u šansu, posebno u energetici, turizmu, poljoprivredi, proizvodnji i elektronskoj privredi koja je tokom pandemije dobila na zamahu. Njihova ener-

gija može biti veoma važna za cijelo društvo i brzinu oporavka – kaže Ivanović, odgovarajući na pitanje šta treba da bude u trećem Vladinom paketu mjera podrške privredi i građanima. POBJEDA: Sa raznih adresa od Vlade se traži novčana pomoć, besplatna davanja raznih vrsta... a skoro i da se ne pominje održivost javnih finansija. Kako to komentarišete? IVANOVIĆ: Svakome je njegov problem najveći i najvažniji. Naravno da u vanrednim okolnostima država treba da odvoji dio resursa i pomogne onima kojima je pomoć zaista potrebna. Međutim, postoji granica koja se ne smije preći, a to je tačka na kojoj bi organizovano dobročiniteljstvo učinilo više trajne štete nego privremene koristi. Moramo shvatiti da svako od nas ima odgovornost da radi i stvara i da svojim znanjem i sposobnostima doprinosi razvoju društva. Mnogi koji danas govore o socijalnoj pravdi zanemaruju izvorno značenje i tumačenje ovog pojma koji je, još u vrijeme industri-

jske revolucije i velikih podjela koje su nastale u društvu, skovao katolički sveštenik Luiđi Tapareli. Tapareli se zalagao za jednakost prilika, a današnje pristalice socijalne pravde zalažu se za jednakost rezultata. Pri tom, zaboravljaju da novac najprije mora da se zaradi, pa tek onda podijeli. Vjerujem da će nas pandemija podsjetiti na mnoge zaboravljene vrijednosti uključujući rad i stvaranje kao uslove održivosti svih nas pojedinačno, porodica i države. POBJEDA: Postoji li, po Vašoj procjeni, opasnost da dođe do problema u isplati plata, njihovog smanjenja, većeg otpuštanja radnika, inflacije...? IVANOVIĆ: Opasnost postoji, ali sam uvjeren da će Vlada učiniti sve da se penzije i socijalna davanja isplate na vrijeme. Za razliku od pojedinih opozicionih partija koje svojim predlozima nastoje da se dodvore biračkom tijelu i predlože izmjene i dopune zakona za koje unaprijed znaju da nemaju ni ekonomski, ni bilo koji drugi smisao, državne

Razdvojiti ekonomski i socijalni program POBJEDA: Da li će, po Vašoj procjeni, biti dovoljno novca za socio-ekonomske mjere? IVANOVIĆ: EU je namijenila Crnoj Gori 50 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak, te dodatnih tri miliona za zdravstvo. Najavljen je paket podrške zemljama Zapadnog Balkana u iznosu 3,3 milijarde. Tokom razgovora predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Evropske banke za obnovu i razvoj

najavljen je paket od 120 miliona eura. Prije dva dana potpisan je ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom u iznosu od 250 miliona eura. Nekoliko banaka vodi pregovore o obezbjeđivanju sredstava za kreditnu podršku privredi. Pravovremeno se radi na obezbjeđivanju novca. Ipak, skrenuo bih pažnju na potrebu da se razdvoje ekonomski i socijalni programi. Zašto? Zato što smisao svakoj akciji daju principi, a socijala i

ekonomija ne funkcionišu na istim principima i ne daju iste efekte. Nesporno je da u Crnoj Gori postoje ljudi kojima je potrebna socijalna pomoć i njima treba prilagoditi paket socijalne pomoći. Ali, paket ekonomske pomoći treba da bude usmjeren ka onima koji žele i mogu da razvijaju biznis iz kojeg se puni budžet. Njihov razvoj i rast je od krucijalne važnosti za brži ekonomski oporavak.

institucije pokazale su ozbiljnost. Ta ozbiljnost ogleda se u pronalaženju novčanih sredstava, smanjenju troškova, kreiranju prvih mjera. Kada je u pitanju iznos plata, bez obzira na pandemiju, malo se u Crnoj Gori vodi računa o produktivnosti rada, odnosno šta vlasnici biznisa ili državne institucije dobijaju za iznos isplaćenih plata. Svi polaze od pretpostavke da postoji budžet, da je napunjen do vrha i da iz budžeta samo treba uzeti sredstva. Novac se mora zaraditi na tržištu. A na tržištu niko ne želi da kupi skupe i nekvalitetne proizvode, već upravo suprotno. U cijeni koštanja, troškovi radne snage u Crnoj Gori su značajni. POBJEDA: Sve su glasnije i ocjene da bi Crna Gora trebalo da uvede svoj novac jer bi, kako kažu, tako lakše mogla da interveniše u ovakvim i sličnim situacijama. Ima li u tim ocjenama utemeljenja? IVANOVIĆ: O svemu treba razgovarati. Ali, ako želimo da budemo odgovorni prema sebi i budućim generacijama, postoje najmanje dva problema kada je u pitanju „uvođenje domaće valu-

te sa ciljem lakših intervencija“ ili prevedeno da svako razumije – uvođenje domaće valute da bi se štampao novac. Prvo, bilo bi sjajno kada bi se svi problemi u ekonomiji i društvu rješavali štampanjem novca. Nastane problem, odštampamo malo para i eto ga riješen problem. Ali, takvo „rješavanje problema“ pravi još veći problem, pa su mnoge zemlje koje su krenule tim putem završile sa hiperinflacijom od koje su se oporavljale veoma dugo, a neke se još uvijek nijesu oporavile. Drugo, strateški cilj Crne Gore je usvajanje evropskih vrijednosti i dostizanje evropskog kvaliteta života. Odbacivanje eura, koji je za proteklih osamnaest godina doprinio uvođenju reda u našim finansijama, većem međusobnom povjerenju, većim investicijama, smanjenju troškova poslovanja, itd. da bi se uvela domaća valuta sa ciljem lakših intervencija na tržištu novca, da bi onda kada Crna Gora postane punopravna članica EU ponovo uveli euro, izgleda kao nepotrebno izlaganje velikim rizicima. Zato je važno da ne razmišljamo samo tre-

nutno, na kratak rok, nego i na dugi rok. U tome se, između ostalog, ogleda smisao odgovornosti. POBJEDA: Masovne su kritike neoliberalizma uz ocjene da je bio poguban za ekonomiju, traži se zaokret od usluga ka proizvodnji. Je li to pravi put za našu ekonomiju? IVANOVIĆ: Čudi me da se uopšte govori o neoliberalnoj ekonomiji u uslovima kada javna potrošnja čini gotovo 50 odsto BDP? Kada je Oto von Bizmark kreirao penzioni sistem u kome četiri radnika uplaćuju novac za jednog penzionera, mnogi su ga napadali da narušava liberalni ekonomski sistem zasnovan na ličnim slobodama i vrši preraspodjelu suprotno volji onih koji stvaraju. Danas, kada jedan zaposleni uplaćuje novac za četiri penzionera, mnogi smatraju da to nije dovoljno. Koliko je neoliberalizam zasnovan na jačanju privatnog sektora bio poguban za Crnu Goru, najbolje govore podaci o tome kako se razvijala tokom posljednje dvije decenije. Kada je u pitanju struktura naše privrede, svakako je dobro i važno jačati proizvodnju. Ipak, moramo voditi računa o tome što jesu, a što nijesu konkurentske prednosti Crne Gore i bez obzira na naše želje smatram da treba razvijati one sektore u kojima možemo biti bolji od drugih. Zašto građani Crne Gore kupuju preko interneta? Zato što je odnos cijena-kvalitet bolji od proizvoda koje mogu da kupe u radnjama u Crnoj Gori. I da li mislite da je rješenje da zabranimo trgovinu preko interneta? Naravno da nije. Zato nije problem u liberalnim ili neoliberalnim stavovima, već u tome da stalno učimo, obrazujemo se, jačamo vještine, smanjujemo troškove, povezujemo se sa drugima, primjenjujemo najbolje prakse, nove tehnologije, jednom riječju, da radimo na tome da smo iz dana u dan konkurentniji. To je pravi put i svakako nije lak, pa je mnogo lakše krivicu svaliti na već „dežurnog krivca“ neoliberalnu ekonomiju. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 4. maj 2020.

PODGORICA - Crna Gora bi napravila najveću moguću glupost ako bi u naredne tri godine dala u zakup crnogorske aerodrome, jer je, zbog posljedica pandemije korona virusa, ovo najgore vrijeme za dodjelu koncesija, saopštio je analitičar kompanije ZAMAaero Alen Šćuric. Ovaj stručnjak za avio-saobraćaj smatra da bi sa ulaganjima u Montenegro erlajnz od 155 miliona eura, koliko je predviđeno u narednih šest godina, crnogorska nacionalna avio-kompanija trebala stabilizovati svoje poslovanje i postati profitabilna.

Hrvatski analitičar Alen Šćuric poručio da je ovo najgore vrijeme za dodjelu koncesija za crnogorske vazdušne luke

Sa davanjem aerodroma u zakup sačekati tri godine Sa ulaganjima u Montenegro erlajnz od 155 miliona eura, koliko je predviđeno u narednih šest godina, crnogorska avio-kompanija bi mogla preuzeti tržišta BiH, Makedonije i Kosova, smatra analitičar Alen Šćuric

Kompanije se bave egzistencijalnim pitanjima, masovno se gubi novac i ovo je najgore moguće vrijeme za koncesiju. Ako Crna Gora to napravi, dobiće daleko manje novca i bitno lošije uslove nego što je mogla dobiti prije nekoliko mjeseci ili što bi dobila za dvije do tri godine – kazao je Šćuric Pobjedi.

Važna uloga nacionalnih aviokompanija u vremenu pandemije Šćuric je podsjetio na to da je od početka pandemije širom svijeta obavljeno hiljade evakuacionih letova kojima je u domovine vraćeno stotine hiljada ljudi. Avio- kompanije su obavile i hiljade kargo letova kojima su dovezle zdravstvene i druge potrepštine za borbu protiv korona virusa. – Koliko je bitno imati nacionalnu avio-kompaniju najbolje se vidi upravo na ovoj globalnoj tragediji. Ove letove su obavljale i kompanije bazirane u regiji, no jasno je da su pritom ogromnu prednost imale upravo države koje su

dokumentacija

Tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma još uvijek nije raspisan, iako je ministar saobraćaja Osman Nurković 20. januara najavio da će tender biti raspisan do kraja prve sedmice februara. Premijer Duško Marković je 24. aprila kazao da će postupak koncesije za aerodrome biti na stolu za par mjeseci. U igri za aerodrome su bile tri kompanije i jedan konzorcijum i to južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijim ADP/TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Ipak, prema saznanju medija, indijska kompanija GMR neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija. Ova kompanija ispada iz igre jer je nedavno francuski ADP, koji sa turskim TAVom takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od indijske kompanije, čime su prekršena pravila koja je definisala Vlada u pretkvalifikacionoj dokumentaciji. Obaveza budućeg koncesionara je da avansno uplati najmanje 100 miliona eura i da tokom perioda koncesije od 30 godina uplaćuje u budžet države najmanje deset odsto od ukupnog prihoda. Iz Vlade su ranije saopštili da je očekivani obim investicija najmanje 80 miliona eura tokom prve investicione faze, odnosno prve tri godine, a najmanje 200 miliona eura tokom ukupnog trajanja koncesije.

Alen Šćuric

perspektiva

Govoreći o perspektivi crnogorske nacionalne avio-kompanije i komentarišući najavljeno ulaganje u nju od 155 miliona eura, Šćuric je naveo da je jedina opcija opstanka Montenegro erlajnza pomoć Vlade, kao i da je 155 miliona eura veoma mnogo novca. – To je tek neznatno manje nego što je potrošio poljski LOT u restrukturiranju nakon kojeg je napravio jaku i moćnu kompaniju sa 100 aviona. Sa tim novcem Montenegro erlajnz ne samo da bi mogao stabilizovati svoje poslovanje i omogućiti ga profitabilnim, nego bi mogao i preuzeti okolna tržišta BiH, Makedonije i Kosova, kao što je Air Baltic nakon restrukturiranja preuzeo tržišta Estonije i Litvanije, a LOT Mađarske i Estonije – kazao je Šćuric. Crnogorski parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz, kojim se predviđa njena dokapitalizacija ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest go-

dina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj. Govoreći o poslovanju aviokompanija u vremenu pandemije, Šćuric je naveo da je niz svjetskih avio-kompanija do sada dobio razne oblike finansijski pomoći, od direktnih subvencija, preko kredita sa niskom kamatom, uz grejs period od godinu i više, te deset i više godina otplate, do državnih garancija za kredite, otpisa poreza i kamata, refundacije troškova plaća, dokapitalizacije, investicija. – Ne smatram da su u istom položaju prebogate kompanije u koje su investirali još bogatiji bjelosvjetski investitori i minijaturne državne kompanije (poput Croatie, Air Serbie, Montenegro erlajnza, Air Baltice, Air Malte, Luxaira i dr.). One su neuporedivo ranjivije, njima treba pomoći, konačno one i jesu u državnom vlasništvu (ili većinskom suvlasništvu), pa država samo investira u svoje vlasništvo – naglasio je Šćuric. On je saopštio da je međunarodna organizacija koja oku-

plja evropske vazdušne luke ACI (Airport Council International) procijenila da će zbog korona krize aerodromi izgubiti 76 milijardi dolara, što je četiri puta manje nego što je IATA (Međunarodna asocijacija redovnih avio-prevoznika) procijenila gubitak avio-kompanija (314 milijardi dolara). – Aerodromi su ozbiljno profitabilne kompanije, one stvaraju ogroman novac, bitno veći nego avio-kompanije. One imaju bitno manje troškove hladnog pogona, preko njih je tokom krize išao kargo, isporuke zdravstvene opreme, evakuacioni letovi, oni naplaćuju stacioniranje

vlasnice u svojim kompanijama Hrvatska, Srbija i Crna Gora. One su avione svojih kompanija mobilizovale i maksimalno koristile, te ih počele koristiti doslovce odmah i u obimu kolike su bile potrebe za evakuacione letove i letove za dovođenje zdravstvenih materijala – rekao je Šćuric. Prema njegovim riječima, ostale države regije bile su prisiljene biti na milost i nemilost drugim prevoznicima, što ih je, kako kaže, puno skuplje koštalo, ali su kompanije mogli koristiti tek kada bi kapaciteti bili slobodni, a što

prizemljenih aviona. Oni su i neuporedivo prilagodljiviji od avio-kompanija koje guše lizinzi, ogromne narudžbe skupih aviona, globalni sistemi, ugovori – rekao je Šćuric.

prenamjena

P re m a n j e g ov i m r i j e č i ma, vazdušne luke su prolongirale investicije u nove t e r m i n a l e, o p re m u i logistiku i ta planirana sredstva prenamijenile na pokrivanje troškova korona krize. – Stoga će vazdušne luke preživjeti i bez bitnih pomoći država, te uz prolongiranje rasta i razvoja (i investicija) od nekoliko godina (a isti

Azijski i američki prevoznici u prednosti u odnosu na evropske Šćuric ističe da su američke i azijske avio-kompanije u ogromnoj prednosti u odnosu na evropske, zbog brzog upumpavanja državnog novca u njihove kompanije i najavljenih dodatnih milijardi dolara pomoći za vrijeme korona krize. – Njihov položaj na tržištu će biti još povoljniji, oni su i do sada bili na prvim mjestima po broju putnika i aviona u svijetu, sada će još više odmaći od Evrope –upozorio je Šćuric. On je naveo da evropske kompanije opet imaju probleme ,,legalnosti subvencija“ u realnostima liberalne ekonomije i ,,spore reakcije trome Evropske unije“. – Za sada evropske države se ne usuđuju investirati već interventno posuđuju novac kompanijama sa niskim kamatama, dugim rokom počeka i još dužim rokom otplate. Dobar dio se ne usudi ni to – rekao je Šćuric.

vrlo često nijesu bili. Prema njegovim riječima, prednost i korist od nacionalnih avio-prevoznika će se tek vidjeti po otvaranju aerodroma i par mjeseci nakon umanjenja pandemije. – Stranci će rezonovati isključivo komercijalno, pa neće otvarati linije ili će ih imati sa minimalnim frekvencijama, dok će nacionalni prevoznici raditi po nalogu svojih vlasnika (vlada) i otvarati linije sa strateškim ciljem povezivanja države, trgovinske razmjene i razvoja turizma – kazao je Šćuric.

im i ne treba jer će promet bitno pasti u idućih dvije godine), oni će bez puno posljedica nastaviti raditi kao i prije krize – smatra Šćuric. Prema njegovim riječima, poseban problem su koncesionari aerodroma, jer dobar dio koncesionih ugovora omogućava koncesionaru da ne plaća koncesionu naknadu u slučaju elementarnih nepogoda i globalnih katastrofa. – Nemalo takvih ugovora predviđa i naknadu koncesionaru od strane poreskih obveznika za „neplanirani rizik“. I tu prebogati investitori neće učestvovati u riziku, oni neće izgubiti novac, već će im debele zarade omogućiti naivne države – tvrdi Šćuric. On je naveo da postoji niz koncesionara aerodroma koji se nijesu primjereno postavili u vrijeme ove krize i isključivo su vodili računa o smanjenju gubitka, ne osvrtavši se na potrebe država. – Ne kažem da nema primjera koncesionara koji su pokazali socijalnu osjetljivost, solidarnost sa državama i lokalnim zajednicama, pa čak i avio-kompanijama, ali većina se nije tako ponašala. Tek će na vidjelo izaći kakve posljedice će to imati u regiji, iako će se neke stvari uspjeti ,,zamaskirati“ pod velom ,,tajnosti ugovora“ – upozorio je Šćuric. s. popoviĆ

Komisija za tržište kapitala usvojila pristup regulatornom Sandboxu za dvije inovativne ideje PODGORICA – Komisija za tržište kapitala je usvojila pristup regulatornom Sandboxu za dvije inovativne ideje u pružanju finansijskih usluga a koje razvijaju kompanije iz Estonije: testiranje i razvoj globalnog kliringa i saldiranja baziranog na DLT mreži koju razvija IGNIUM SB, kao i digitalizacija imovine i tokenizovane multilateralne trgovačke platforme koju razvija CoinMetro Group OU, saopšteno je iz Komisije.

Digitalne tehnologije unapređuju usluge – Komisija je pokrenula regulatorni Sandbox - Pravila o regulatornom okviru za finansijske inovacije, koji služi za pojednostavljivanje sprovođenja finansijskih inovacija na tržištu kapitala. Cilj regulatornog okvira je da kompanijama omogući bolji pristup finansiranju, da smanje vrijeme potrebno za plasiranje proizvoda na tržište uz smanjenje troškova, kao i da pruži odgovara-

juće mehanizme zaštite korisnika novih proizvoda i usluga – objašnjeno je iz Komisije. Nove digitalne tehnologije koje su sve više prisutne u poslovanju, kako navode, pružaju značajne prednosti u finansijskim uslugama kao i u drugim sektorima realne ekonomije. – Važan momenat primjene nove tehnologije jesu kadrovi. Komisija je u saradnji sa UDG Blockchain učionicom pokre-

nula cikluse edukacije o savremenim finansijskim tehnologijama sa težištem na tehnologije dijeljene baze podataka (DLT, blockchain i sl.), te sklopila sporazume o saradnji sa renomiranim partnerima iz Estonije, UAE i Kine. Shvatamo da se digitalizacija prvo dešava u finansijskom sektoru. Tako smo se u saradnji sa CBCG i Ministarstvom finansija odlučili da napravimo dublji prodor u naj-

savremenije finansijske tehnologije – pojasnili su. Komisija je, kako navode, organizovala pet ciklusa edukacije, okrugle stolove, posjete i istraživanja: Blockchain – Nova paradigma, novi finansijski proizvodi, tehnologija na finansijskom tržištu i u javnoj upravi, u administraciji i tokenizovana imovina i nove mogućnosti. – Na svakom od ovih ciklusa edukacije učestvovali su za-

posleni iz 10-ak javnih institucija, uprava i organa. Ciklusi edukacije su organizovani sa ciljem da na njima prisustvuju zaposleni u institucijama, da se neposredno upoznaju sa mogućnostima novih tehnologija na finansijskom tržištu, te da se na toj promjeni bazira i razvoj naših institucija i kompanija – navodi se u saopštenju uz pojašnjenje da ova industrija daje šansu za mlade ljude i nove biznise jer će svakim danom da raste tražnja za njima. m.p.m.

Društvo

Poneđeljak, 4. maj 2020.

POVODI: Izvještavanje u doba korona virusa – planetarni izazov sa kakvim se mediji nijesu srijetali

Vujović: Crnogorski mediji pronašli su pravu mjeru PODGORICA – Izvještavajući o pandemiji korona virusa – glavnoj temi u čitavom svijetu, crnogorski mediji pronašli su pravu mjeru i položili ispit, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.

Neki domaći portali jesu širili laži i paniku, ali su to više platforme za širenje političkih uticaja nekih drugih država nego što bi se o njima moglo govoriti kao nekim ozbiljnim medijima, rekao je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović

CGO demonstrira nepoznavanje samoregulacije

Zadatak medija u prethodnom vremenu nije bio lak jer su novinari morali da nađu pravu mjeru, da pruže aktuelne informacije tako da ne uplaše javnost, ali i da ne umanje ozbiljnost krize, izvještavajući obazrivo, držeći se činjenica uz poštovanje ljudskih prava.

SENZORI JAVNOSTI

Vujović ističe da u doba korona virusa „riječ ima posebnu težinu i mora se nekoliko puta vagati prije objavljivanja“. – Ljudi zaključani u kućama su sa izoštrenim senzorima slušali sve informacije koje su dobijali, tako da je novinarska odgovornost nekoliko puta bila veća nego inače. Podsjećam da su crnogorske prodavnice u jednom trenutku bile ispražnjene desetak dana prije pojave korone u Crnoj Gori, a da pri tom nijedan medij nije objavio bilo kakvu paničnu informaciju o virusu. Glasine su bez bilo kojeg medija učinile svoje i napravile pravu paniku među građanima – priča Vujović. Ocjenjuje da su crnogorski mediji ipak pronašli pravu mjeru u izvještavanju, osim nekoliko izuzetaka „koji su pod uticajem srpske tabloidne medijske scene“. – Ostali mediji u Crnoj Gori su profesionalno obavili svoj zadatak. Treba podsjetiti da se ni u ovoj situaciji neki regionalni mediji nijesu uzdržali od širenja grubih neistina o Crnoj Gori – od toga da je Crna Gora skrivala početak epidemije i broj zaraženih pa do lažnih informacija o zdravstvenom stanju predsjednika naše države – istakao je Vujović. Dodao je da neki domaći porta-

li jesu širili laži i paniku, ali da su to „više platforme za širenje političkih uticaja nekih drugih država nego što bi se o njima moglo govoriti kao nekim ozbiljnim medijima“. Vujović je, govoreći o nedostacima koje je primijetio kod novinara u našoj državi prilikom izvještavanja o korona virusu kazao da nema naročitih zamjerki. – Možda novinari nijesu umjeli u pravom trenutku da pitaju neka prava ili odgovarajuća pitanja na pres konferencijama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, ali to sada i nije toliko bitno – naveo je Vujović. Komentarišući to što je dio nevladinih organizacija, ali i javnosti u Crnoj Gori osudio Vladu naše države jer je objavila spisak imena osoba koje

su boravile u zemljama gdje se pojavila epidemija kovid-19 ili koje su imale kontakt sa ljudima zaraženim korona virusom i kojima je naložena samoizolacija, Vujović je rekao da je to „bacilo sjenku na inače odličan posao koji je Vlada obavila tokom trajanja epidemije u Crnoj Gori“. – Moj utisak je da je to bila posljedica panike u određenom trenutku i straha da se virus masovno ne proširi. Mislim da se nepromišljeno reagovalo i da je bilo i drugih načina da se procesi iskontrolišu, a pri tom ne ugrozi privatnost građana – rekao je Vujović.

LAŽNI NARATIVI

Naš sagovornik je naveo da su svuda u svijetu ozbiljni mediji nastojali da budu profesionalni kada je u pitanju izvještava-

Đukanović: Zaustaviti lažne vijesti i dezinformacije

Uz napomenu da je u vrijeme pandemije, važno zaustaviti lažne vijesti i dezinformacije, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je 3. maj Svjetski dan slobode medi-

Pri tom su informacije selektivno birane, a veliki broj je i netačan. Posebno je degutantno to što je autor izvještaja na jedan vulgaran način cijelo vrijeme promovisao svoju nevladinu organizaciju – istakao je Vujović. Osvrćući se na dio izvještaja koji se odnosi na samoregulaciju, Vujović je rekao da „autor izvještaja demonstrira prilično nepoznavanje samoregulacije posebno kada govori o finansiranju samoregulatornih tijela“. – Po njemu je sporno da država podržava samoregulatorna tijela, a nije mu sporno kada država finansijski podržava privatne medije. Kažu da kada država podržava samoregulaciju da je to onda regulacija, da li bi po toj logici privatni mediji koje podržava država postali državni? Autor ili ne zna ili

namjerno previđa da jedan broj evropskih država finansijski podržava u potpunosti ili jednim dijelom rad samoregulatornih tijela – naveo je Vujović. Kako je rekao, autor ne zna da jedna od posljednjih preporuka Savjeta Evrope državama članicama kaže da: ,,Države treba da razmotre u bliskoj saradnji sa nacionalnim asocijacijama novinara, novinarskim sindikatima i medijskim kompanijama ili asocijacijama, da doprinesu finansiranju savjeta za štampu i drugih samoregulatornih ili koregulatornih mehanizama u cilju postizanja njihove finansijske održivosti“. – Autor izvještaja bi morao da zna kada već želi da se bavi samoregulacijom razliku između prihvaćene i odbijene žalbe – zaključuje Vujović.

nje o korona virusu i da, koliko je to bilo moguće, provjere informacije prije objavljivanja. – Oni manje ozbiljni su ulazili u sivu zonu neprovjerenih vijesti i davali im prostor na svojim medijima. Za to vrijeme su na društvenim mrežama teorije zavjere doživjele pravu eksploziju. Na globalnom nivou su bila uočljive prije svega dvije vrste lažnih narativa. Jedan se odvijao u pravcu širenja dezinformacija o različitim ljekovima, supstancama, dezinfekcionim sredstvima ili alkoholu kojim se može liječiti korona. Ove vrste lažnih informacija su dovodile do velikog trovanja ili ozbiljnog narušavanja njihovog zdravlja ljudi koji su ih uzimali zdravo za gotovo – podsjetio je Vujović. Drugi tok dezinformacija se

kreirao u centrima moći, smatra Vujović, i on je „obično imao za cilj da se optuže pojedine zemlje da su krive za pandemiju virusa korona i da su one namjerno izazvale ovu pošast“. – Autoritarne zemlje su koristile ovu situaciju da promovišu svoje političke sisteme kao superiorne u borbi protiv virusa pokušavajući na taj način da predstave zemlje zapadne demokratije kao slabe i nemoćne u borbi sa ovom pandemijom. U pozadini ovog narativa su višegodišnji napor da se potkopaju temelji demokratije u svijetu, a totalitarni sistemi predstave kao nadmoćni i efikasni u ovako izazovnim vremenima. Ovaj narativ je znao da bude povremeno prilično suptilan i da nađe prostora ne samo u medijima zemalja koje su plasi-

rale ove neistine već i mnogo šire – naveo je Vujović. Vrijedi, kako je rekao naš sagovornik, pomenuti i narativ da ovaj virus uopšte ne postoji i da je sve ovo najobičnija izmišljotina kreirana u nekim centrima moći da bi se uspostavila dominacija planetom od strane pojedinih krugova. – Ono što najviše zabrinjava u ovim vremenima je to što se pojedinci vrlo lako primaju na čak najnevjerovatnije izmišljotine i što su spremni i svoje zdravlje da ugroze zarad toga. Imam utisak da čak i demantovanje svih laži u medijima i od strane ozbiljnih naučnih autoriteta nije doprinijelo da se neki ljudi razuvjere. Profesionalni novinari i mediji u takvim situacijama teško mogu da pomognu – navodi Vujović.

Ranko Vujović

Čestitke povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija

PODGORICA – Sloboda medija kao jedna od osnovnih pretpostavki postojanja i funkcionisanja demokratskih društava, mora biti garantovana i obezbijeđena, i najprije u uslovima različitih kriza i izazova, kakav je u ovom trenutku pandemija, poruka je koja se mogla čuti sa različitih adresa povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.

Nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje uradila je nedavno analizu pod nazivom „Mediji u Crnoj Gori između zagrljaja vlasti i borbe za profesiju“, a na koju je burno reagovala Agencija za elektronske medije. U analizi se, između ostalog, navodi da se prikrivena cenzura ogleda kroz diskrecionu i nestransparentnu podjelu javnih fondova i olakšica medijima. Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je za Pobjedu da je ova analiza sporna sa više aspekata, te da se radi o pristrasnom izvještaju koji je rađen „u maniru političko propagandnog dokumenta“. – Na taj način što ćete pohvaliti sve one djelove medijske scene koji su vama bliski, a ocrniti sve one koji to nijesu.

ja. On je na svom Tviter nalogu uputio podršku medijima u Crnoj Gori za profesionalno i slobodno izvještavanje, uz podsjećanje da se Crna Gora pridružuje ovogodišnjoj kampanji UN pod sloganom „Novinarstvo bez straha i favorizovanja“. Predsjednik Vlade Duško Marković je u čestitki, povodom Svjetskog dana slobode medija, ocijenio da su crnogorski poslenici javne riječi, u kompleksnom vremenu krize izazvane pandemijom korona virusa, pokazali da profesionalizam i društvena odgovornost treba da budu temeljni pricipi medijskog djelovanja.

Premijer je iskazao zahvalnost i poštovanje svim medijskim poslenicima u Crnoj Gori, uz poruku da Vlada nastavlja da bude posvećena slobodi i zaštiti novinara i medija i unapređenju uslova za njihov bolji položaj i održivost. Navodeći da su u ovim izazovnim vremenima uspjeli da ispoštuju visoke profesionalne standarde novinarstva, iz Medijskog savjeta za samoregulaciju ,,pohvalili su rad gotovo svih crnogorskih medija u prethodna dva mjeseca“. Iz ovog tijela su upozorili da je pandemija korona virusa ogromno iskušenje za čitavo čovječanstvo, a posebno za

K. JANKOVIĆ

Orav: Odati počast crnogorskim novinarima Međunarodni dan slobode medija, ove godine kako je istakao šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, obilježava se u okolnostima koje jasno pokazuju zašto je, više nego ikad, sloboda medija kamen temeljac demokratskih društava ,,koja mogu napredovati samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama i na njima zasnivaju svoje odluke“. On je istakao da je upravo pandemija kovida-19 pokazala koliko riskantan i težak može biti rad novinara i koliko su novinari posvećeni kada se radi o donošenju pravovremenih i tačnih informacija svima nama. On je upozorio da se u jeku pandemije kovida-19, ,,suočavamo se sa drugom globalnom

medije i novinare i djelatnost kojom se oni bave. Kako su pojasnili, svjetska kriza je uzdrmala same temelje medija sa više aspekata, najprije finansijskog - mnogi oglašivači su se povukli ili drastično smanjili oglašavanje od početka pandemije; tiraži novina, koji su io-

pandemijom, dezinformacijama i lažnim vijestima“. - Moramo se suočiti sa ovom opasnom pojavom sa jednakom odlučnošću i snagom. Želio bih odati počast crnogorskim novinarima koji su tokom proteklih mjeseci uložili ogroman trud u vanrednim okolnostima, pružajući tačne, blagovremene i provjerene informacije svima nama - poručio je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav. Istovremeno, kako je kazao, niti situacija uzrokovana pandemijom, niti bilo koje druge okolnosti, ne mogu koristiti kao izgovor za nametanje neopravdanih ograničenja slobodi medija i slobodi izražavanja.

nako bili mali i prije izbijanja pandemije sada su se prepolovili; mediji su morali zbog novonastalih okolnosti da smanje broj novinara koji rade u redakcijama i da smanje obim posla – što je ,,rezultiralo značajnim padom svih prihoda koji su potrebni za osnovno

preživljavanje“. Čestitajući Dan slobode medija, Udruženje lokalnih štampanih medija Crne Gore i Samoregulatorni Savjet za lokalnu štampu, ponovili su da su upravo lokalni štampani mediji zapostavljeni u odnosu I. Kr. na druge.

Hronika

Poneđeljak, 4. maj 2020.

JOŠ JEDNA AKCIJA: Istraga o zapljeni pola tone droge na brodu „Budva“ u hamburškoj luci

Ispituju za koga su osumnjičeni prevozili kokain od 20 miliona

Marković: Brod je izdat londonskoj kompaniji Brod na kojem je zaplijenjeno pola tone droge jeste crnogorski brod, ali ga Crna Gora od prvog dana izdaje - saopštio je premijer Duško Marković u intervjuu na televiziji Nova M. On je kazao da je akcija zapljene pokazala dobru saradnju crnogorske policije sa američkom DEA i evropskim policijama i odbacio kritike opozicije na ovu temu. - Nažalost i u ovoj situaciji se dešavaju manipulacije, pojedini opozicionari to stavljaju na teret državi i karikiraju sa tim. To bi bilo kao da neko od opozicionih političara izda svoj stan, a da se u tom stanu sjutra pronađe droga kod zakupca. To bi značilo da zakupac ne bi bio odgovoran, nego zakupodavac - rekao je Marković.

Radi se o organizovanoj kriminalnoj grupi, čiji članovi su imali jasno definisane uloge. Za sada nije poznato protiv koliko njih su njemački istražitelji prikupili dokaze, ali je utvrđeno da je više osoba učestvovalo PODGORICA – Policija istražuje ko je od članova posade broda „Budva“ na kojem je u subotu ujutro u hamburškoj luci zaplijenjeno pola tone kokaina, umiješan u šverc ove droge iz Južne Amerike. Njemačke vlasti ispituju sva 23 člana posade broda na kojem je među regularnom robom bio i krijumčareni tovar čija se vrijednost procjenjuje na skoro 20 miliona eura. Kako je Pobjedi nezvanično potvrđeno, u subotu ujutro lisice na ruke stavljene su Baraninu Mladenu Raduloviću (45), a identiteti ostalih osumnjičenih nijesu saopšteni zbog istrage. Rečeno nam je da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi, čiji članovi su imali jasno definisane uloge. Za sada nije poznato protiv koliko njih su njemački istražitelji prikupili dokaze, ali je utvrđeno da je više osoba učestvovalo. Crnogorska policija kolegama iz više partnerskih službi proslijedila je operativna saznanja o djelovanju ove kriminalne grupe koju je pratila više mjeseci. Iz Uprave policije kazali su da je presječena još jedna međunarodna ruta krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike

ka Evropi. Akcija je izvedena u saradnji sa partnerskim službama Velike Britanije i Holandije koje zajedno sa crnogorskom policijom prikupljaju dokaze o djelovanju ove kriminalne organizacije. Droga je zaplijenjena na osnovu informacija crnogorske policije i zajedničke akcije službi za sprovođenje zakona Velike Britanije, agencije DEA, njemačke i još nekoliko partnerskih službi. Brod „Budva“, u vlasništvu Barske plovidbe, koji plovi pod crnogorskom zastavom uplovio je u Luku Hamburg, gdje je policija i realizovala akciju. Iz Uprave policije, kazali su da je zapljena rezultat kontinuiranog rada službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u borbi protiv krijumčarenja droge na međunarodnom nivou. - Crnogorska policija je u saradnji sa partnerskim službama Velike Britanije, Portugalije, Španije, Holandije, Savezne Republike Njemačke i američke Agencije DEA, realizovala još jednu međunarodnu policijsku akciju, koja je

Kako Pobjeda saznaje, danas će crnogorska kompanija Barska plovidba dobiti zvaničan stav što će se dešavati sa brodom „Budva“, odnosno da li će on isploviti iz Njemačke i uploviti u crnogorske vode ili će zbog istrage biti zaplijenjen. Povodom zapljene pola tone kokaina na brodu kompanije Barska plovidba, izvršni direktor barske brodarske kompanije Tihomir Mirković, kazao je da je „zatečen tim događajem“. On je pojasnio da ga je zapovjednik broda obavijestio da su njemački policajci i carnici tokom pregleda broda „Budva“ u luci Hamburg pronašli 500 kilograma droge. - Tim povodom jedan pomorac je uhapšen. Iskren da budem, zatečen sam. Vjerovao sam da se ovakve stvari neće desiti na našim brodovima. To su plovila koja viju crnogorsku zastavu, naša je posada - kazao je Mirković. Čelni čovjek barske kompanije se nada da se ovaj događaj neće odraziti na uposlenje broda i da će on nesmetano nastaviti sa ukrcajem tereta i zaploviti dalje ka sljedećoj luci. V. K. V.

PODGORICA - Osobe koje nijesu poštovale rješenja o samoizolaciji, umjesto u pritvor, smještene su u hotel „Marienplatz“ u Njegoševoj. To je navedeno o odluci Vlade koja je objavljena prošle nedjelje. - Objekat hotela „Marienplatz“ u Njegoševoj ulici ustupljen je za sprovođenje mjera karantina za izvršenje mjera pritvora koji je određen licima koja ne poštuju rješenja o samoizolaciji i naredbe za sprečavanje korona virusa, kao karantin – navodi se u odluci Vlade. Ista odluka, donešena je i za objekte Policijske akademije u Danilovgradu. J. Đ.

Predsjednica žena Evropske narodne partije Doris Pak prokomentarisala je vijest o zapljeni 500 kilograma kokaina na državnom brodu „Budva“ u Njemačkoj. - Policija je u luci Hamburg upala u crnogorski brod „Budva“ i pronašla oko pola tone kokaina. Vlasnik broda je, izgleda, država Crna Gora. Kad bih bila namćor, svašta bih mogla pomisliti - napisala je Pak na Tviteru.

SARADNJA

Danas odluka o brodu

Osobe koji se ogluše o mjere NKT-a smještaju u „Marienplatz“

Pak: Kada bih bila namćor, svašta bih mogla pomisliti

rezultirala presjecanjem rute krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike ka Evropi. U njemačkoj luci na brodu „Budva“, koji plovi pod crnogorskom zastavom, zaplijenjeno je oko pola tone kokaina - saopšteno je iz policije. Fokus crnogorske policije je, kako dodaju, posebno usmjeren na državljane Crne Gore, koji, najčešće kao mornari angažovani na inostranim brodovima, vrše kriminalnu aktivnost krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu, zarad sticanja velike finasijske dobiti, te time narušavaju ugled crnogorskih pomoraca, koji na savjestan i profesionalan način obavljaju svoj posao i koji su decenijama bili prepoznati u svijetu kao visokoobrazovan i rukovodeći kadar na brodovima u mnogim pomorskim kompanijama širom svijeta. - Zapljena kokaina u Njemačkoj je još jedan pokazatelj konkretne saradnje Uprave policije Crne Gore sa međunarodnim partnerima i spremnosti i odlučnosti crnogorske policije da se stane na put organizovanom kriminalu - na-

Uhapšen osumnjičeni zbog vrijeđanja

Beranac kažnjen 15 dana uslovno zbog prijetnji TIVAT - S. O. (29) iz Berana osuđen je na 15 dana uslovno na pola godine jer je juče na Ostrvu cvijeća prijetio F. K. Kako je saopšteno iz policije, oni su postupajući po prijavi F. K. iz Tivta da je jedna nepoznata osoba uznemiravala i uputila joj ozbljne prijetnje, identifikovali S. O. i protiv njega podnijeli prekršajnu prijavu. - On je priveden Sudu za prekršaje u Kotoru i kažnjen je uslovnom osudom 15 dana zatvora na vrijeme od pola godine – saopšteno je iz policije. Kako se navodi, S. O. je uputio grube riječi F. K. jer je imao saznanja da ona snima manastir na Ostrvu cvijeća i snimke daje medijima. - Policija je ostvarila komunikaciju sa tužilaštvom koje se izjasnilo da nema elemenata krivičnog djela u radnjama S.O. U dijelu prijave koja se odnosi na prethodni vikend, F. K. je policiji navela da joj sveštenik nije uputio prijetnje, već da je do došlo do prepirke zbog sumnji sveštenika da ona iznosi podatke i šalje fotografije medijima o aktivnostima u manastiru, što je ona negirala – navodi se u saopštenju. Kako je Antena M objavila, na Ostrvu cvijeća i juče ujutro je služena liturgija u prisustvu vjernika. Vjernici SPC razišli su se nakon dolaska policije i upozorenja. M. L.

vode iz policije, dodajući da je realizaciji policijske akcije prethodila opsežna međunarodna istraga, kroz razmjenu informacija i opservaciju broda u Portugaliji, Španiji, Holandiji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj – kazali su iz Uprave policije. Napominju da će crnogorska policija kao pouzdan partner, nastaviti punim kapacitetima da pruža doprinos u iniciranju i sprovođenju međunarodnih istraga, koje će dovesti do razotkrivanja pojedinaca i kriminalnih grupa, koje na ovaj način urušavaju ugled ove profesije, kao i same države.

RANIJE AKCIJE

Crnogorska policija u julu 2018. godine zajedno sa DEA spriječila je šverc veće količine hašiša, koji su, kako se sumnja brodom prevozile osobe označene kao bliske škaljarskom klanu. – Šezdeset pet miliona eura od prodaje dvadeset tona hašiša koji je trebalo brodom iz Maroka da stigne u Libiju u julu najvjerovatnije bi se koristio za pomaganje terorističkih aktivnosti – zvanič-

no je saopštila nakon opsežne istrage Američka agencija za borbu protiv droge (DEA). Krajem februara, postupajući po informacijama koje je Uprava policije Crne Gore uputila partnerskim službama Velike Britanije, u vodama Venecuele, u Arubi realizovana je velika međunarodna policijska akcija u kojoj je na brodu „Aressa“ prvo zaplijenjeno više od jedne tone kokaina, a onda su detaljnom pretragom otkrivene još četiri tone kokaina. Podsjećamo, crnogorska vojna policija zaplijenila je u aprilu 2019. na školskom brodu „Jadran“ u Tivtu oko 56 kilograma kokaina i tako spriječila krijumčarenje droge, čija vrijednost prelazi više od pet miliona eura, dva pištolja i 56 komada municije. Tada su uhapšeni stariji vodnik i podoficir i još dvije osobe, dok je za dvije traga. A. R.

Uhapšene dvije osobe zbog kršenja mjera ŽABLJAK - Soraja VučelićMasoni (34) iz Bara i Maja Milutinović (33) iz Podgorice uhapšene su juče na Žabljaku zbog sumnje da su počinile krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. One su, kako nezvanično saznajemo, kažnjene sa po 500 eura. Kako se navodi u saopštenju

Vučelić i Milutinović kažnjene sa po 500 eura Uprave policije, oni su postupajući po operativnim podacima kontrolisali vikendicu u naselju Borje u kojoj su zatečene Vučelić i Milutinović, a koje nijesu posjedovale potvrde o izuzetku od zabrane međugradskog saobraćaja.

Krivične prijave protiv 28 osoba Policija je podnijela krivične prijave protiv 28 osoba koje su prekršile mjere NKT-a saopšteno je na Tviteru Uprave policije. - Građani su najviše kršili mjeru zabrane okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima - dodaju iz policije.

- Osim kršenja mjere zabrane međugradskog saobraćaja one su prekršile i zabranu okupljanja u objektima stanovanja jer nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. S. M. i M. M. će iz krivičnu prijavu biti privedene tužiocu u Osnovnom državnom tužilšatvu u Pljevljima – saopšteno je iz policije. Ime Soraje Vučelić i ranije se pojavljivalo na stupcia crne hronike zbog paljenja njenog vozila u Baru 2015. godine. Podgorička policija nedavno je uhapsila Zlatka Radevića i Dragoslava Miloševića zbog podmetanja požara na vozilu Soraje Vučelić. M. L.

Aktuelnosti

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Profesionalni ribar Srećko Andričić svjedoči kako kriza utiče na taj privredni sektor

Završena akcija solidarnosti u Nikšiću

Paketi pomoći za 1.410 penzionera

Love i po cijenu gubitaka Svaka pomoć znači, ali biće tek „lijek za bolove“. Dugoročno gledano, jako zavisimo od toga kakve će prilike biti u ugostiteljstvu, hoće li uopšte biti sezone. Brojni su znaci pitanja pred nama – priča Andričić za Pobjedu PODGORICA – Izaći na more ili ne, ključna je dilema pred kojom su se ovih dana našli privredni ribari u ekonomskoj krizi izazvanoj pandemijom. Krizi čija se dubina ne nazire i tek će u mjesecima pred nama odrediti što će se zbivati sa ribarstvom kao krhkom privrednom granom koja umnogome zavisi od turizma. Srećko Andričić tivatski je privredni ribolovac čija je cijela familija uključena u posao i zavise od mora, odnosno kalada koje načini kočaricom ,,Sveti Marko“. Minulih sedmica rijetko je izlazio na more: pred oba Uskrsa i eventualno petkom. – Bilo je loše, nestabilni kurenti, slabo ribe, ništa bolji plasman. Ali smo kao ribari

ipak prinuđeni da izlazimo na more. Drugog izlaza nemamo ni po cijenu gubitka – priča Andričić za Pobjedu. Pojašnjava da nijesu sve njegove kolege, pa ni on bile u prilici da ove godine regulišu povoljnije gorivo, pa voze, odnosno kočare uz gorivo po punoj cijeni. – Za akcizno gorivo potrebna je bankovna garancija. Ministarstvo je izrazilo spremnost da nam bude garant, ali je ova kriza sve stopirala – kaže Andričić. On je kao pozitivan ocijenio potez Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je najavilo jednokratnu pomoć za ribare i mogućnost da se izdejstvuju kreditne linije kako bi se prebrodio ovaj krizni period. – Inače su ljudi iz sektora ribarstva spremni da uvaže i

PODGORICA - Uspješno je završena akcija solidarnosti u Nikšiću koja je pokrenuta na inicijativu Udruženja penzionera, prilikom posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića tom gradu, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. - Volonteri Crvenog krsta su uz pomoć resursa koje im je na raspolaganje stavila kompani-

Srećko Andričić

prepoznaju probleme sa kojima se nosimo. Problem je, međutim, što će svaka pomoć biti tek ,,lijek za bolove“ za trenutno stanje. Dugoročno gledano, jako zavisimo od toga kakve će prilike biti u ugostiteljstvu, hoće li uopšte biti sezone. Brojni su znaci pitanja pred nama – ističe sagovornik.

TROŠKOVNIK

Adričić je ribar već tri decenije. Vlasnik je kočarice, a podrška poslu je cijela porodica. Od mora i ribe u mreži zavise i porodice ljudi koji su angažovani na brodu. – Situacija je minulih dana bila takva da smo molili Boga da ne bude kakvih kapitalnih primjeraka riba jer ih ne bismo mogli prodati. Barbuni, luci su mogli proći i to smo uspjeli da prodamo. Sa druge strane, bilo je dana kada bismo uspjeli tek da isplatimo samo gorivo, kada se sve oduzme, a nekada i manje. Ipak, oni koji se bave ovim poslom znaju da nije moguće tek tako parkirati brod, jer ribarica koja leži na vezu propada. I pumpe, brodska elektronika. Ružina čini

Kočarica „Sveti Marko“

PODGORICA- Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tvrde da je juče, na praznik Svetih žena Mironosica, u Hramu u Podgorici odslužena liturgija bez prisustva vjernika iza zatvorenih vrata, kako glase odluke Nacionalnog koordinacionog tijela, koje su, kako navode, od prvog dana kada su uvedene, ispoštovali. Nakon liturgije je, kako je saopšteno, “hram je otvoren i vjerni narod je jedan po jedan, ulazio i pridržavao se fizičke distance i ostalih preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore”. -Oko 10 časova, nekoliko uniformisanih policajaca, bez

svoje kad motor stoji…Tako da smo između dvije opcije: da ne lovimo i propada nam oprema i da lovimo svjesni da gubimo – svjedoči Pobjedin sagovornik. On ističe da su inače kod nas rashodi u ribarstvu veoma veliki. Počev od cijena registracije, tehničkog pregleda koji je drastično skuplji nego li, recimo, u Hrvatskoj – pa do činjenice da se sada teško mogu naći materijal i djelovi… – Sav ključni kočarski alat, mreže, konope, nabavljam preko firme iz Poreča. Mimo toga najbliža lokacija za nabavku namjenskih alata je Albanija. Sada su zatvorene granice. Srećom sam imao u rezervi to što mi je trebalo. Ali one koje je ova kriza zatekla u situaciji da moraju raditi remont ili kupovati nove kočarske mreže ili ako je kome istekla registracija…Oni su tek u velikom problemu. Za farbanje, opravke i registraciju lagano ode 2.000 eura – navodi Andričić.

NEIZVJESNO

Prema njegovim riječima, polako se bliži ljeto, period kada treba izvaditi brod, ofarbati ga, popraviti. – S obzirom na okolnosti, to će biti veliki problem za mnoge ribare. Mi smo imali srećnu okolnost da nam je Branko Zgradić u Bonićima izlazio u susret i odvajao dio prostora da izvučemo naša plovila na suvo i remontujemo ih. U situaciji kada su mnoge jahte produžile neplanirano svoja ,,zimovanja“, a vlasnici ih neće vraćati u more, to praktično znači da ni mi ribari nećemo imati gdje da radimo remont plovila – pojašnjava Andričić. Dakle, mnogo je nepoznatih u ovoj jednačini od koje zavisi cijela jedna grana. – Ostaje nam da sjedimo i gledamo u more ili izlazimo na more, pa dok izdržimo – zaI. PERIĆ ključuje Andričić.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tvrde

Vlast nastavlja obračun sa crkvom pismenog naloga, na vratima Hrama u prostoru koje je vlasništvo Mitropolije Crnogorsko-Primorske, legitimisali su roditelje sa malom djecom i druge građane. Policajci u uniformi , kada su konstatovali da se vjerni narod pridržava pomenutih mjera, poslije pola sata su dobili novo naređenje koje

ja „NTC Logistics“ obišli adrese svih 1.410 penzionera sa najnižim primanjima i podijelili pakete pomoći - navodi se u saopštenju. Kako preciziraju, u slučaju da neko od penzionera nije bio na adresi naznačenoj za isporuku prema zvaničnim evidencijama Fonda PIO, paket naknadno može preuzeti u Udruženju penzionera Nikšić. I. Kr.

je saopšteno usmenim putem, od nama nepoznatih starješina, da su za boravak u zatvorenom prostoru neophodne maske (ova odluka stupa na snagu tek sjutra, 4.maja). Kada je i to bilo ispoštovano, nova mjera su bile rukavice. Nakon toga, sljedeća odluka je bila da se zatvori Hram, zato što po njima ,

navodno nije bila ispoštovana mjera fizičke distance- navedeno je u saopštenju. -Nesumnjivo da vlast zloupotrebljavajući trenutnu epidimeološku situaciju, pod vidom zaštite zdravlja, nastavlja obračun sa Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori i vjernim narodomporučuju iz Mitropolije.

Volonteri spremni za akciju

Ispravka PODGORICA - U prvomajskom trobroju Pobjede nenamjernom tehničkom greškom objavljena je prošlogodišnja prvomajska čestitka predsjednika Skupštine Ivana Brajovića. Izvinjavamo se predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću i čitaocima uz objavljivanje važeće. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uputio je čestitku povodom Prvog maja – Međunarodnog praznika rada ističući da ove godine ovaj značajni praznik za istoriju radničkog pokreta i ostvarivanje prava na dostojanstveni rad obilježavamo u vrijeme globalne borbe protiv korona virusa. – Zajedno sa uspješnim mjerama za odbranu javnog zdravlja, vodimo jednako izazovnu borbu za očuvanje ekonomske stabilnosti i radnih mjesta – kazao je Brajović. Kako je dodao, institucije države koordinisanim djelova-

njem ulažu napore da ublaže neminovne posljedice po privredu i standard građana. – Dosadašnjim i planiranim mjerama učinjeni su značajni koraci na obezbjeđivanju socijalne sigurnosti, a solidarnom preraspodjelom tereta država je i na ovom polju još jednom pokazala visoki stepen društvene odgovornosti. Iako je pred nama vrijeme koje će zahtijevati još više strpljenja, napornog rada i međusobnog razumijevanja, uvjeren sam da treba da budemo optimisti. Ovo izazovno vrijeme pokazalo je ne samo prijeko potrebnu disciplinu cijelog društva, solidarnost i veće uzajamno povjerenje, već je stvorilo mogućnosti za nove poslovne inicijative. Moramo biti njihova snažna potpora, u interesu modernizacije poslovnog ambijenta, kvalitetnijeg života građana i daljeg sveukupnog razvoja Crne Gore – N. K. poručio je Brajović.

Rekonstruišu se dva područna odjeljenja škole u Murini u vrijednosti od 55.000 eura

Šehović: Kraj radova sredinom maja PODGORICA - Ministarstvo prosvjete započelo je rekonstrukciju dva područna odjeljenja OŠ ,,Petar Dedović“ u Murini, u selima Velika i Gornja Ržanica, a kraj radova očekuje se sredinom maja, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović, koji je, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, obišao radove. Iz Ministarstva preciziraju da je u toku prva faza rekonstrukcije objekata. Radovi na područnom odjeljenju Velika vrijedni su, dodaju, 30.000 eura. – Radi se na zamjeni fasadne bravarije, izradi termoizolacione fasade, horizontalnih i vertikalnih oluka, trotoara oko objekta škole, postavljanju keramike u prilaznom dijelu objekta i ulazu u školu, instala-

cijama vodovoda i kanalizacije – navodi se u saopštenju. U drugoj fazi, pojašnjava ministar, biće uređivan preostali dio enterijera, prije svega podovi, unutrašnja stolarija, a biće rekonstruisan i toalet. – Radovi na područnom odjeljenju u Gornjoj Ržanici vrijedni su 25.000 eura, a trenutno se vrši zamjena vrata na učionicama, zbornici i školskom objektu, postavljanje horizontalnih i vertikalnih oluka duž objekta. Takođe, radi se na zamjeni vodovodnih i kanalizacionih cijevi, izradi termoizolacione fasade, rekonstrukciji dijela enterijera i rekonstrukciji toaleta. U drugoj fazi radiće se na zamjeni fasadne bravarije i izradi trotoara oko škole – naglasio je Šehović. I. Kr.

Sjećanja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Na današnji dan prije 40 godina, u Ljubljani, u 88. godini umro doživotni predsjednik SFRJ i SKJ Josip Broz Tito

Dan kad je plakala Jugoslavija PODGORICA – Na današnji dan prije 40 godina, u Ljubljani, u 88. godini umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i SKJ, čovjek čije su odluke 35 godina presudno uticale na Balkan, Jugoslaviju i Crnu Goru. Bio je to čovjek koga su jednako uvažavali lideri sva tri tadašnja bloka – istočni, zapadni i nesvrstani. „Danas, 4. maja 1980. godine u 15.05 časova u Ljubljani prestalo je da kuca veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita“, objavila je Pobjeda u vanrednom izdanju štampanom u večernjim satima u nedjelju, 4. maja. Građane Jugoslavije te majske nedjelje 1980. iznenadio je neobičan prekid TV programa (na prvom programu bila je zabavna emisija „Nedjeljno popodne“, a na drugom prenos fudbalskog derbija sa splitskog „Poljuda“ Hajduka i Crvene zvezde). Nakon stanke od 30 sekundi, tačno u 18 i 50 spiker TV Beograda Miodrag Zdravković je saopštio: „Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Umro je drug Tito.“ Iako je Tito još od januara zbog ozbiljno narušenog zdravlja bio u Kliničkom centru u Ljubljani, gdje mu je krajem februara amputirana lijeva noga, vijest o njegovoj smrti bila je pravi šok. Gotovo cijela Jugoslavija bila je tada u suzama. (Ko ne vjeruje neka pogleda snimke na Youtubeu). Život u SFRJ je stao. CKSK Jugoslavije i Predsjedništvo SFRJ proglasom se obratilo jugoslovenskoj javnosti u kojem se, između ostalog, kaže: „Teški bol i duboka tuga potresa radničku klasu, narode i narodnosti naše zemlje, svakog našeg čovjeka, radnika, vojnika i ratnog druga, seljaka, intelektualca, pionira i omladinca, djevojku i majku“. Savezno izvršno vijeće proglasilo je sedmodnevnu opštenarodnu žalost. Na svim državnim i javnim zgradama istaknute su zastave na pola koplja... U skladu sa Ustavom SFRJ, funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ preuzeo je Lazar Koliševski, a funkciju potpredsjednika Cvijetin Mijatović. U skladu sa Statutom SKJ, Stevan Doronjski preuzeo je funkciju predsjednika Predsjedništva CK SKJ.

SAHRANA

Plavim vozom iz Ljubljane 5. maja, kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima prebačen je u Beograd. Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru plavi voz dočekalo je oko 300.000 uplakanih ljudi. U auli Skupštine Jugoslavije u Beogradu državni funkcioneri i građani naredna tri dana u mimohodima, strpljivo čekajući i po desetak sati, odavali su Titu počast naredna tri dana. Drug Tito sahranjen je 8. maja 1980. godine u Beogradu, po sopstvenoj želji u zimskoj bašti rezidencije na Dedinju

Tito i Crna Gora U državi koja je pod vođstvom Josipa Broza Tita stvorena 1945. vraćeno je ime Crnoj Gori, nakon što je 1918. godine na brutalan način prisajedinjena Srbiji. Glavni grad Crne Gore sve do ludila devedesetih nosio je ime Titograd, ali smo se razračunavali sa „retrogradnom prošlošću“ pa je Titograd postao Podgorica, a Titovi spomenici, biste i slike su uklanjani. Tito se, ipak, 19. decembra ponovo vratio u glavni grad Crne Gore. Otkriven je spomenik Titu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog na Dan oslobođenja glavnog grada. Crna Gora se napokon sjetiila da je Tito, kako piše u obrazloženju inicijative za podizanje spomenika, „uradio sve da se nacionalna prava Crnogoraca poštuju jednako kao nacionalna prava ostalih naroda, a crnogorskoj kulturi pruži ravnopravan odnos sa svima ostalima“. Tito se zadesio u svojoj vili u Igalu kada je Crnogorsko primorje pogodio veliki zemljotres 1979. godine. Na njegov poziv uslijedila je do tada nezabilježena pomoć Crnoj Gori iz cijelog svijeta, kao i solidarnost svih bivših jugoslovenskih republika.

koja je nazvana „Kuća cvijeća“. Posljednju poštu drugu Titu na ulicama Beograda, kuda je prolazila pogrebna povorka, odalo je toga dana preko milion građana Jugoslavije. Bila je to najposjećenija sahrana nekog državnika u istoriji. Njoj je, kako je pisala Pobjeda, prisustvovalo 208 delegacija iz 126 zemalja: 121 državna delegacija, 68 delegacija partija, četiri delegacije oslobodilačkih pokreta, devet delegacija međunarodnih organizacija i šest ostalih delegacija. Bilo je 38 šefova država, pet prinčeva, sedam potpredsjednika republika, šest šefova nacionalnih parlamenata, deset predsjednika vlada, tri potpredsjednika vlada, 11 ministara inostranih poslova, 20 članova vlada i 21 državni funkcioner. Na sahrani su bili generalni sekretar UN Kurt Valdhajm, britanska premijerka Margaret Tačer u društvu kraljičina muža, princa Filipa, njemački kancelar Vili Brant, francuski predsjednik Fransoa Miteran, generalni sekretar CK KPSS Leonid Brežnjev i Andrej Gromiko iz SSSR-a, potpredsjednik SAD Volter Mondejl i predsjednikova majka Lilijan Karter, premijerka Indije Indira Gandi, predsjednik Italije Sandro Pertini, Kim Il-sung, Sadam Husein, Muamer Gadafi, Jaser Arafat, Erih Honeker, Robert Mugabe... Događaj je direktno prenošen preko televizije u Jugoslaviji i još 16 zemalja svijeta. Evrovizija Titovu sahranu proglasila je za drugi najgledaniji događaj u 20. vijeku, odmah poslije slijetanja misije „Apolo 11“ na Mjesec, jula 1969. godine.

Okupila se svjetska elita: Državnici na Titovoj sahrani

„Kuću cvijeća“ je od sahrane do danas posjetilo preko 18 miliona ljudi.

KO JE DRUG TITO

Josip Broz Tito rođen je u maju 1892. godine, u Kumrovcu (Hrvatska). Tokom revolucionarnog rada služio se lažnim dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan 1944. izvršen je i desant na Drvar. Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod već prihvatio pa je 25. maja obilježavan njegov rođendan SFRJ kao Dan mladosti. Omladina, radni ljudi i građani nosili su štafetu i uz prigodan slet na stadionu JNA u Beogradu predavali je kao rođendanski poklon „najvećem sinu“. Kao austrougarski vojni obveznik u Prvom svjetskom ratu ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. godine. U jesen 1920. vraća se u Zagreb i stupa u KPJ. Iste godine partija je zabranjena. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ. Radio je i školovao se, 1936. i 1937, u Kominterni u Moskvi u vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature i komunističke internacionale. Okupacija Jugoslavije 1941. godine Tita je zatekla u Zagrebu. Na njegovu inicijativu, tada je upućen proglas CK KPJ narodima i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ističe odlučnost partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost. Politbiro CK KPJ je pod Titovim vođstvom zatim počinje oružani ustanak protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača. Formiran je Glavni štab Narodnooslobodilačkih i partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ), a Tito je postao vrhovni komandant. Uporedo sa uspjesima protiv okupatora i domaćih izdajnika Tito radi na stvaranju nove Jugoslavije. U Bihaću je 27. novembra 1942. održano prvo zasijedanje AVNOJ-a kao alternativa izbjegličkoj vladi u Londonu. Na drugom zasijedanju AVNOJ-a 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu donešene su istorijske odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije. Tito je dobio čin maršala. Bio je jedini vrhovni komandant u Drugom svjetskom ratu koji je u bitkama lično predvodio svoje borce, pa je 19. novembra 1944. proglašen za narodnog heroja. Ranjen je u Bici na Sutjesci u junu 1943. godine. Ratne operacije su završile 15. maja 1945. Tito 7. marta 1945. godine formira vladu

„Druže Tito, mi ti se kunemo“ orilo se na Poljudu Na Poljudu igrao se 43. minut fudbalske utakmice Hajduka i Crvene zvezde, koja je vodila 1:0. Sudija Nusref Muharemagić na

vijest o Titovoj smrti prekinuo je utakmicu. Igrači su se okupili na centru, većina ih je plakala. Oko 50.000 gledalaca na tribinama

i igrači nakon minuta ćutanja otpjevali su pjesmu „Druže Tito, mi ti se kunemo“ i himnu „Hej Sloveni“.

jedan Od državnika kOji je ObilježiO 20. vijek: Josip Broz Tito

Demokratske Federativne Jugoslavije. Nova država je 29. novembra 1945. promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Postala je dio Istočnog bloka, sa komunizmom kao službenom ideologijom. Zabranjen je rad svih stranaka osim KPJ.

moglo se putovati svugdje po svijetu. Jugoslovenski građani koji su u tada imali priliku da posjete zemlje istočnog bloka, uvjerili su se u kakvim stegama i neimaštini žive stanovnici država koje su ostale pod „čizmom velikog brata sa istoka“.

SUKOB SA STALJINOM

Tito je bez sumnje istorijska ličnost, veliki državnik i revolucionar, pobjednik u Drugom svjetskom ratu, lider Komunističke partije i antifašističkog oslobodilačkog pokreta. - Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nas dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo - upozoravao je Tito. Znao je da Jugoslavija može opstati samo kao država šest ravnopravnih republika i dvije pokrajine, pa se sa svim pokušajima raspirivanja nacionalizma obračunavao beskompromisno i nemilosrdno. Neki su to smatrali čistkama i obračunom sa neistomišljenicima i smatrali su ga diktatorom. Kako je vrijeme od njegove smrti prolazilo, njegova poruka „Čuvajmo bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga“, sve je više padala u zaborav. Neke lokalne vođe, deset godina nakon Titove smrti, poželjele su da u jugoslovenskoj zajednici budu ravnopravniji od drugih. Uslijedio je krvavi raspad zajedničke države, čije posljedice i danas osjećamo. Zoran DARMANOVIĆ

Sukobio se sa Staljinom 1948. pošto je odbacio Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija. Tito i jugoslovenski komunisti smatrali su da imaju pravo da sami određuju budući razvoj svoje države jer ih na vlast nije dovela Crvena armija već su se za nju sami izborili. Uslijedio je oštar obračun sa Staljinovim pristašama u KPJ. Jugoslavija je nastavila da se razvija kao socijalistička zemlja i potpuno je raskinula sa dogmatskim marksizmom sovjetskog tipa. Do izražaja je došla Titova državnička sposobnost. Vješto je iskoristio hladni rat i nagli prestanak sovjetske, nadoknadio je američkom pomoći. Godinama je vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, a za Jugoslaviju je izabrao „treći put“, kao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih u koji su se uključile novostvorene države Trećeg svijeta. Ugled Jugoslavije u svijetu bio je iz godine u godinu sve veći. Prvi put je Tito izabran za predsjednika Republike 14. januara 1953. godine. Životni standard stanovništva rastao je iz godine u godinu. Sa crvenim pasošem

PORUKE KOJE NIJESMO ČULI

Kultura

Poneđeljak, 4. maj 2020.

INTERVJU: Faruk Šehić, pisac

Većina je pristala da nema ličnu slobodu

PODGORICA – Rutina bosanskohercegovačkog književnika Faruka Šehića se nije mnogo poremetila, ostao je uskraćen za par sati socijalizacije u kafiću. Izolacija je ionako njegov izbor.

Opasnije od korona virusa, kako je izjavio u intervjuu za Pobjedu, su represivni odgovori Bosne i Hercegovine i Srbije nad njenim građanima, ukidanje ljudskih prava i sloboda bez da se iko počešao zbog toga, jer je „ljudima preča vlastita guzica od tamo nekih ideala ljudske slobode.“ POBJEDA: Da li izolacija u kojoj se svijet našao utiče na umjetnika? Da li se promijenilo išta u Vašoj rutini, životu, vremenu? ŠEHIĆ: Svakako da utiče, nemoguće je živjeti izvan vremena i prostora, vlastite epohe, bez obzira koliko se čovjek trudio da to postigne. Mada smo mi u Bosni i Hercegovini imali jednu kudikamo opasniju, dugotrajniju kataklizmu, to je, naravno, rat od 1992. – 1995. Kad to preživiš onda si dosta spremniiji da kao ljudsko biće prihvatiš novonastalu situaciju. Stvar je temeljne inteligencije da se prilagodiš situaciji koja se brzo razvija, možda je bolje reći: inteligencije preživljavanja. Štos je što su ovdje mnogi potisnuli sjećanja na rat (tako im je, navodno, rečeno da treba uraditi), pa su sad kao iznenađeni time što im je civilizovan život pomalo uzdrman. Svakom je on uzdrman, i meni je isto, ali moja rutina se ne mijenja puno. I prije ovoga sam živio poprilično „izolovano“ i usamljenički, što je, svakako, moj izbor. Može se reći da sam bio ispred svoga vremena ako pogledamo koliko je moderno danas biti izolovan ili samoizolovan. Jedino čega sam se morao odreći je nekoliko sati socijalizicije u kafiću, priče s ljudima o nebitnim i bitnim stvarima. Ostalo sve ide po planu. Pijem kafu i pišem, vozim bicikl, idem u ribolov. Svijet se neće srušiti zbog jedne tako sićušne stvari kakva je korona virus, iako je on itekako opasan. POBJEDA: Kako bi opisali ovaj trenutak, kada sve ide dalje, osim nas ljudi koji smo na stendbaj modu? ŠEHIĆ: Treba se sjetiti kuge u odnosu na koju je ovaj virus vučićevski rečeno: smešan. I prije smo imali dosta veća iskušenja. Pravila ponašanja u ovakvim situacijama davno su napisana. Karantin je nešto što postoji vjekovima prije nas. Ništa nije novo, pa ni ova situacija, osim što se dešava baš nama, našoj epohi pa smo sad uspaničeni kao mali mravi kad im nečija noga malo sruši mravinjak. Treba iznaći modele kako živjeti i preživjeti sve ovo. Ono što je meni gore i katastrofalnije od virusa ( jer na njegovu po-

Poštujem sve mjere koje donosi struka, medicinski stručnjaci. Ne poštujem mjere države jer su one nasilne i sputavaju moju elementarnu želju da budem slobodno biće. Već sam rekao kakve mjere država donosi, isključivo nasilne prema svojim građanima – kazao je Šehić

FARUK ŠEHIĆ: Nikad neću razumjeti čemu policijski čas

Stvar je temeljne inteligencije da se prilagodiš situaciji koja se brzo razvija, možda je bolje reći: inteligencije preživljavanja. Štos je što su ovdje mnogi potisnuli sjećanja na rat (tako im je, navodno, rečeno da treba uraditi), pa su sad kao iznenađeni time što im je civilizovan život pomalo uzdrman javu ne možemo da utičemo) jesu represivne mjere kojima su se ovdašnje državice odmah oglasile. I one se utrkuju koja će imati gore mjere i koja će biti više totalitarna. Tu mislim na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Jedini odgovor na pandemiju opasnog virusa je bila represija države nad njenim građanima, ukidanje ljudskih prava i sloboda bez da se iko počešao zbog toga, jer je ljudima preča vlastita guzica od tamo nekih ideala ljudske slobode. Ne razumijem šta će vojska na ulicama, čemu policijski čas? Svi spominju da smo u ratu, a najviše će nastradati sami

građani. Protiv koga su u ratu ako je neprijatelj sveprisutan i nevidljiv? Ja bih rekao protiv svojih građana, isključivo. Represija države je izraz njene krajnje nemoći da se suoči sa situacijom. POBJEDA: Da li je ova epidemija počela zapravo da skida maske i rukavice sa ljudi i društva? ŠEHIĆ: Uvijek u ovakvim graničnim situacijama spadnu maske. Zadnji put je kod nas to bilo za vrijeme opravdano nasilnih protesta iz februara 2014. Tad su političari bili smiješni, riječi su im bile neuvjerljive, lažne. Svi su to vidjeli, ali su isto tako sve brzo i zaboravili. Tako će i kad ovo prođe isto zaboraviti. Moj problem je što ja vidim stvarnost bez maski uvijek. Ali, valjda, to je i posao nas pisaca, da vidimo stvari bolje od običnih ljudi. POBJEDA: Kako doživljavate ovu borbu sa nevidljivim neprijateljem, koju možemo dobiti jedino skrivanjem? Poštuješ li mjere koje donosi struka? Šta je sa mjerama koje donose države? ŠEHIĆ: Poštujem sve mjere koje donosi struka, medicinski stručnjaci. Ne poštujem mjere države jer su one nasilne i sputavaju moju elementarnu želju da budem slobodno biće. Već sam rekao kakve mjere država donosi, isključivo nasilne

Ima i časnih medija, ali sad njih niko neće da čita jer ne podstiču na paniku i histeriju POBJEDA: Mediji su jasno stavili do znanja da su neophodni koliko i nauka. Da li je ova situacija konačno prilika za filtriranje informacija i lažnih informacija? ŠEHIĆ: Ako gledam na BiH medije onda oni pandemiju koriste kao ultimativnu borbu za lajkove. Samo to ih zanima. Ima i časnih medija ali sad njih niko neće da čita

prema svojim građanima. POBJEDA: Uvođenje mjera ograničenja kretanja je ovdje prilično ozbiljno shvaćeno. Poslije 19 sati ljudi ne izlaze ni na balkone, a u Italiji pjevaju... Kao da se vraćaju „traume iz djetinjstva“? ŠEHIĆ: Nikad neću razumjeti čemu policijski čas. Niti me iko može ubijediti da je on barem 1 % opravdan. Nijedna evropska, normalna država ga nema, samo mi ovdje, baštinici staljinizma u tragovima. POBJEDA: Da li mislite da živimo u prelomnom trenutku da će sve (p)ostati isto samo malo drugačije? Šta će se promijeniti? ŠEHIĆ: Živimo već odavno

jer nemaju bombastične naslove, jer ne podstiču na paniku i histeriju. Izgleda da ljudi žele biti isprepadani i traumirani čim vole eksplozivne vijesti. Kada bi Bosna i Hercegovina bila pravna država, kao što ona to nije, nakon ovog bi trebali ići sudski postupci protiv panikohuškačkih medija, političara, javnih ličnosti, ali

u prelomnom vremenu, ima onaj film „Idiocracy“ ali isto i roman i film prema Huxleyu gdje baštovan postaje predsjednik države. Umjetnici su uvijek proroci i sve nam napišu prije nego se desi. Yuval Noah Harari kaže da nakon ovoga treba da se pojača ljudska solidarnost i jedinstvo na globalnom planu kako bi čovječanstvo opstalo u budućnosti kada se suoči sa još većim problemima od ovog virusa. Sumnjam da će se to desiti, jer će većina ljudi i dalje biti siromašna, a bogati će biti bogatiji. Svijet se ponaša kao Superhik, otima od sirotinje i daje bogatima. To se ni ovaj put neće promijeniti.

to se neće desiti. U Sarajevu je čak jedan portal na svojoj naslovnici stalno sugerisao vlastima šta treba da učine, a svaka sugestija je bila iz oblasti stroge represije i staljinizma. Naravno, sluđeni građani to i ne primjećuju jer su zauzeti manijakalnom kupovinom brašna i toalet papira. Ovo je zaista apokalipsa zombija toalet papira.

POBJEDA: Može li se ovo okarakterisati kao vrijeme sticanja lične slobode u sistemima koji su poljuljani? ŠEHIĆ: Zanimljivo obratno pitanje, jeste, naravno. Kad god se lične slobode guše one u isto vrijeme samo rastu, ako govorimo o mislećim pojedincima. Većina će pristati i već je pristala da nemaju ličnu slobodu. Ako mene pitaš građani BiH bi sad pristali na tešku diktaturu koliko je masovna panika, histerija i paranoja uzela maha. Gade mi se takve kolektivne geste. Moja sloboda nema cijenu i veća je od mog straha od smrti. Uvijek je bila. Jelena MARTINOVIĆ

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 4. maj 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Kako poslije pandemije? Može se reći da nigdje u svijetu, pa ni u našem regionu, poslije korona virusa neće mnogo toga biti kao prije. Ima li nade da bude bolje, makar poslije duže vremena? E, na to ključno pitanje odgovor, se ne nazire ovome doprineo zagađivanjem prirode koja time pogoduje raznim virusima i boleštinama? Da li su dostignuća nauke u oblasti gene» Piše: Azem VLASI tičkog inženjeringa, mikročipova, nanotehnologije, internetskog premrežavaPrema najavama, realni su nja planete… novim domeizgledi da početkom maja tima (poput mreže G5 o kopočnemo pomalo pomaljati joj se u poslednje vrijeme glave iz karantina zavedesve glasnije iznose suprotnog zbog korona virusa. stavljena mišljenja) pod Očekujemo da se postepeno kontrolom domaćih i mevratimo normalnom životu, đunarodnih institucija i da ožive zamrle poslovne aktivnosti, jer živjeti se mopravnih sistema ili njima ra. U protivnom, posljedice vladaju otuđeni centri mosveukupnog zastoja mogu ći. Sve se otvorenije govori i biti teže od onih od korona piše o nevidljivim ljudima virusa. kao potencijalnim krivcima Brojne su najave da ce pokoji su se domogli basnostepeno otvaranje početi od slovnog bogatstva i ne pod4. maja, odnosno prvog radležu nikakvoj institucionalnog dana u mjesecu maju. noj kontroli. Mnogo je Sa jednog od samita o Zapadnom Balkanu To je datum od prije 40 gologičkih i nelogičkih teorija dina kada nam je, od Vardara multilateralni odnosi među slavnu crkvu to čini nervoi tumačenja više-manje nepa do Triglava, zajednička državama budu bolji, jer se znima, kako zbog izgubljepoznatih pojedinaca koji bila žalost zbog Titove smrsaradnjom mogu lakše prenog vremena da kidišu na prave haos na društvenim vazići zajedničke nevolje. vlast, tako i zbog činjenice ti, a sada nam je zajednički mrežama. U ravni realnog života teško Prijatelj i dobar susjed svada je, u očima građana, početak izlaska iz izolacije i preteško biće onima koji su ugled vlasti i države porai oporavka od straha. kome je najpotrebniji u neizgubili posao. Nije lako ni stao. Jedva čekaju da ova volji. Jasno je i da investicije STRAH poslodavcima čije su pokriza prođe pa da nastave treba više usmjeriti u javno Najdugotrajnija postkaranslovne aktivnosti prestale. gdje su ono stali sa litijama. zdravstvo, socijalnu politiku tinska posljedica bez sumVlade će se, uglavnom, hvai istraživanja za dobobit ljudi Ipak, vlast i većinska Crna nje je strah. Strah od nečega liti kako su se uspješno nosiumjesto na naoružanje, špiGora su, i zbog postignutih iznenadnog, neočekivanog, le sa pandemijom jer, eto, juniranja i slične gluposti. rezultata, u boljoj poziciji. od virusa, da se ne vrati ovaj moglo je biti i gore. Možda. Pametna politika saradnje i Bosna i Hercegovina, i kao ili naiđe neki drugi. Da se ne Stanje u državnim finansijameđusobnog povjerenja cjelina i po entiteskoj liniji desi nešto slično. ma je bitno pogoršano zbog treba da sačuva mir, a ne funkcionisala je bolje nego Nakon toga, uslijediće sumiumanjenog priliva novmoć oružja, prijetnje i šepušto se moglo očekivati u ranje posljedica pandemije: ca. Zato, glavni zadatak jeste renje pred komšijama. borbi sa pandemijom. Sudbrojke o zaraženima, izlijekako pokrenuti posrnulu Najkraće: vidjećemo da li je bina i priroda je htjela da svi čenim i preminulim, pa onda privredu u svim zemljama. ova globalna i zajednička vide koliko je bolje i lakše stanje u novčanicima i pravnevolja nešto promjenila na zajedno iako sa razlikama KAKO DO PAMETNE ljenje planova kako nastaviti političkoj sceni, u ponašanju nego podijeljeni i posvađaPOLITIKE dalje. Televizori, pametni političkih aktera kako izmeni. Bilo bi korisno, ako natelefoni, internet, prestaće Opozicija, posebno u našoj đu država, posebno naše repokon većina iz sva tri etmnogima da budu jedino regiji, već nastoji zbrajati gije, tako i unutar njih. Ili će nička korpusa, bude društvo. Svima će biti potreeventualne greške vlasti kanastaviti ono od ranije, od posvećena napretku Bosne. ban psihički oporavak, nekoko bi objasnila da bi oni melinije gdje nas je korona viMakar takva sa dva entiteta me manje, nekome više. nadžirali pandemiju bolje, rus zaustavio. i svim drugim problemima. Na globalnom planu, nastada je sve moglo biti manje Jedina dobra vijest za regiju Možda će pronaći način da viće se uveliko započete rabolno. u ovo tmurno vrijeme stigla spriječe etno-poglavice kosprave o tome u kakvom mi Objektivno gledano, s obzije iz Bisela: saglasnost da Alje zarad svojih vlastoljubito svijetu živimo? rom na brzinu širenja virubanija i Sjeverna Makedonivih ambicija devastiraju Postavlja se logično pitanje: sa i nespremnost na ovakve ja mogu početi pristupne Bosnu i Hercegovinu i po kako je moguće da se jedino situacije zemlje naše regije pregovore za članstvo u EU. njoj pljuju. Nažalost, nema ova pandemija, od svih za su se prilično dobro nosile A za Sjevernu Makedoniju i naznaka da su ambicije rukoje kroz istoriju znamo, tasa iznenadnom katastrovijest o punopravnom članšitelja ove države, splasnuko brzo proširila na cijelu fom. Čak i bolje negoli neke stvu u NATO savezu. Poslije le. planetu, bez obzira na velike veće i razvijenije zemlje. ovoga će se održati izbori i Da bi potvrdio još jednom klimatske i druge razlike u Iz ovoga što nas je zadesilo, šanse da opet dođu na vlast podršku onima koji kidišu raznim djelovima svijeta? međutim, mogu se izvući i imaju oni koji su ovu državu na Crnu Goru, usred borbe Rasplamsavaju se rasprave neke dobre pouke za budućdoveli do ovog napretka. sa korona virusom, poglau naučnim i drugim krugonost. Najprije, sagledati koliU Srbiji, A. Vučić i njegova var entiteta RS, a član trojvima o tome koliko je čovjek ko je važno da bilateralni i vlast ne stoje loše uprkos nog predsjedništva BiH, primjedbama i ismijavanjiMile Dodik, našao je vrema opozicije zbog načina mena da piše pismo predkako on vodi državu kroz sjedniku Crne Gore Milu bitku protiv pandemije i Đukanoviću, kako bi mu zbog njegovog javnog gosaopštio da poziv koji mu je vora. Tokom bitke protiv upućen - da dođe u Srebrepandemije on je na neki nanicu na obilježavanje 25 gočin vodio i izbornu kampadina od genocida, u julu nju, a izbori su blizu. Ozbiljmjesecu - nije prošao prone opozicije Vučicu u Srbiji ceduru u Predsjedništvu inače nema. Kada pobijedi BiH, odnosno da taj poziv na izborima, a hoće, možda nema njegovu saglasnost. će se stvarno okrenuti EvroAli, kad bi mu Đukanović pi i SAD i manje se bespoobećao da ce u toj prilici reKad bi Đukanović obećao Dodiku da trebno dodvoravati Kini? ći javno da se u Srebrenici će javno reći da se u Srebrenici nije nije desio genocid, odnoDODIK I ĐUKANOVIĆ sno da su za ono što se tamo desio genocid, odnosno da su za ono Crna Gora i njena vlast se desilo krivi Bošnjaci, onda što se tamo desilo krivi Bošnjaci, onda uspješno nosila u borbi sa bi mu usred pandemije pobi mu Dodik usred pandemije poručio: ,,Gledaj, pandemijom. Prosrpsku ručio: ,,Gledaj, molim te, molim te, obavezno da dođeš!“ opoziciju i Srpsku pravoobavezno da dođeš!“.

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… KOSOVSKE IGRE PRIJESTOLA

Na Kosovu se akcija protiv virusa vodi prilično uspješno. Manje-više kao drugdje u regiji. Bila je ovo šansa da se dokaže da je Kosovo funkcionalna država kao i druge u regiji. Ali, elita na vlasti pobrinula se da potvrdi da je Kosovo ipak „sui generis“ (poseban slučaj). Nažalost, ovog puta, u lošem smislu. Usred krize sa pandemijom, pukla je bruka u strukturi vlasti. Ključni akteri zaigrali su ,,igru prijestola“. Bez potrebe, jedan od dva koaliciona partnera u vladi, pokrenuo je postupak za njeno rušenje. Svim vladama svijeta glavni je posao borba sa pandemijom, a Vlada Kosova ruši sama sebe! U našem okruženju i po Evropi čude se i smiju. Razlog za rušenje Vlade je prozaičan i nikome ubjedljiv. Premijer Albin Kurti je smijenio ministra policije koji je iz drugog koalicionog partnera jer je, protivno stavu Vlade, preko medija navijao za uvođenje vanrednog stanja. Šef partije, koalicionog partnera iz kojega je smijenjeni ministar, Isa Mustafa naljutio se i pokrenuo postupak za rušenje Vlade. Nije morao, jer je za isto mjesto mogao dati drugog čovjeka. Opozicija je to jedva dočekala. Parlament se hitno sastao 25.marta i većinom glasova poslanika, sa maskama preko usta, rukavicama i rastojanjem između sebe, izglasao je nepovjerenje Vladi. Pedeset dana nakon što je ona izabrana od tog istog parlamenta. Razlog za pad Vlade nikome nije bio jasan ni ubjedljiv. Zbog toga su ustvrdili da premijer Kurti kvari odnose sa administracijom SAD, jer nije odmah već nešto kasnije, ispunio zahtjev Ambasadora SAD R. Grenela da se odmah ukine taksa na uvoz robe iz Srbije. To je bio uslov za nastavak dijaloga između Koso-

va i Srbije koji traje već osam godina, a prekinut je zbog uvođenja takse u novembru 2018. Taksa je ipak ukinuta, djelimično već 15. marta, a u cjelini 1. aprila. Pripisati bilo kom Albancu na visokoj državnoj funkciji da kvari odnose sa SAD je smiješno, jer takvih nema. Smiješno je to vjerovatno i Amerikancima. Opšte je poznato da je Albancima Kosova slobodu donijela Amerika. U to vrijeme je predsjednik bio iz Demokratske stranke (B. Klinton), a Kosovo je postalo država, takođe uz pomoć SAD, kada je predsjednik bio iz Republikanske stranke (Dž. Buš). Znači: za Albance je važna država Amerika, a ne ko je na njenom čelu i u koje vrijeme. U normalnim okolnostima ovo ,,igranje prijestola“ ne bi bio neki poseban problem, jer na Kosovu skoro nijedna vlada nije trajala više od dvije godine. Ipak u ovakvoj situaciji to je pravi skandal. Ovakav razvoj događaja ne bi znala poželjeti čak ni Srbija, kojoj je država Kosovo noćna mora. Tipično nezrelo, pubertetsko ponašanje ljudi na vlasti u Prištini: pokazali su da se znaju za vlast boriti, da se znaju od nje okoristiti, ali ne znaju je obnašati u korist naroda i države. Iz ovih i drugih razloga je za očekivati da će Kosovo sporo i teško prevazići posljedice koje je pandemija korona virusa prouzrokovala. U novim okolnostima, svuda se mijenjaju prioriteti državnih politika, pa tako i u Srbiji i na Kosovu. Zato, nastavak dijaloga više uopšte nije među prioritetima ove dvije države i ko zna kada će se stvoriti uslovi da se nastavi. Može se reći da nigdje u svijetu, pa ni u našem regionu, poslije korona virusa neće mnogo toga biti kao prije. Ima li nade da bude bolje, makar poslije duže vremena? E, na to ključno pitanje, odgovor se ne nazire.

Svijet

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Južna Koreja saopštila da Kim Džong Un nije operisan, pucnjava podigla tenzije

Savršen tajming za dokazivanje moći Prvo pojavljivanje Kim Džong Una od 11. aprila

SEUL - Sjevernokorejski čelnik Kim Džong Un nije operisan i to nije razlog tronedjeljnog odsustva iz javnog

života, saopštio je južnokorejski dužnosnik. Juče su dvije Koreje razmijenile vatru u demilitarizovanoj zoni

koja razdvaja dvije strane, prenosi Rojters. - Naša je procjena da (Kim) nije bio na operaciji - rekao je novinarima taj vladin službenik, koji je zahtijevao anonimnost. Na pitanje jesu li informacije u medijima o tome da je

Kim imao jednostavan medicinski tretman istinite, rekao je jednstavno – „da“. Sjeverna i Južna Koreja razmijenile su vatru i tako povisile tenzije dan nakon što su sjevernokorejski mediji pokazali Kima u posjeti fabrici, što je

Više od 3,5 miliona ljudi zaraženo, Rusija bilježi crne rekorde, dok SAD optužuju Kinu

Od danas počinje masovno testiranje, broj novozaraženih u Srbiji pao ispod tri odsto

Normalan život tek nakon vakcine

Ekstreman oprez i obazrivost, novi životni stil

Do juče je u svijetu korona virusom zaraženo više od 3,5 miliona ljudi, a od posljedica infekcije preminulo je 245.000. Od kovida-19 se oporavilo oko 1.130.000 ljudi. U Evropi i SAD broj oboljelih se smanjuje. Veliki broj zemalja počinje da se izvlači iz pandemije i opre-

zno nastavlja sa normalnim životom, ali virus i dalje ostaje veliki rizik dok se ne razviju vakcine, izjavio je stručnjak SZO za vanredne situacije Majk Rajan. - Na globalnom nivou, situacija je veoma, veoma ozbiljna, ali uzroci bolesti i putanja virusa veoma su različiti u različitim djelovima svijeta. Moguće je

njegovo prvo pojavljivanje u javnosti od 11. aprila. Više pucnjava zabilježeno je iz Sjeverne Koreje prema stražarskom mjestu u Južnoj Koreji. Južna Koreja odgovorila je ispaljivanjem dva hica prema Sjevernoj Koreji.

Čoi Kang, potpredsjednik „Asan“ instituta za političke nauke, rekao je da vjeruje da tajming ukazuje da je provokacija planirana kako bi se pokazalo da Kim još upravlja sjevernokorejskom vojskom. - U subotu je Kim pokazao da je savršeno zdrav, a juče je negirao sve spekulacije da možda nema kontrolu nad vojskom - rekao je Čoi. Profesor Lif Erik Isli na „Evha“ unverzitetu u Seulu je kazao da pucnjava može biti i podizanje morala u vojsci Sjeverne Koreje.

da stavimo bolest pod kontrolu i moguće je da nastavimo s normalnim ekonomskim i socijalnim životom na novi način i uz ekstreman oprez i obazrivost - rekao je Rajan. I papa Franjo je pozvao na međunarodnu naučnu saradnju u cilju otkrivanja vakcine protiv korona virusa i dodao da bi ona trebalo da bude dostup-

na svim ljudima širom svijeta. - Važno je da se naučne mogućnosti ujedine na transparentan i nepristrasan način kako bi se otkrile vakcine i ljekovi - istakao je papa Franjo. Dok se s jedne strane poziva na saradnju, s druge se u centar ponovo stavljaju teorije o porijeklu virusa. Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da „postoje ozbiljni dokazi“ da korona virus potiče iz laboratorije u Vuhanu, svega nekoliko dana pošto je Njujork tajms objavio da administracija Donalda Trampa „pritiska“ obavještajne agencije da „pronađu“ dokaze koji bi potkrijepili takvu teoriju. Tramp je Kinu optužio svega nekoliko sati pošto je američka NSA, krovna organizacija svih obavještajnih agencija, iznijela potpuno suprotne tvrdnje, navodeći da nema dokaza koji bi potkrijepili teoriju da je korona virus nastao u laboratoriji. Novo svjetsko žarište je postala Rusija. Ta zemlja se posljednjih dana popela na šesto mjesto na listi zemalja sa najviše zaraženih. Samo u posljednja 24 sata otkriveno je 10.633 oboljelih, čime je broj ukupnih infekcija u zemlji porastao na 134.687. Od posljedica korona virusa umrlo je 1.280 ljudi.

Bliži se ukidanje vanrednog stanja BEOGRAD - Broj novozaraženih korona virusom u odnosu na broj testiranih u posljednja 24 sata pao je ispod tri odsto, što je „dobar rezultat“, rekao je dr Goran Stevanović, direktor Infektivne klinike u Beogradu. - Ovi brojevi pokazuju efikasnost mjera zaštite i samodiscipline građana, ako se ovako nastavi možemo se nadati brzom okončanju mjera - rekao je dr Stevanović. Od 5.274 testirane osobe, 102 su pozitivne, 2.116 pacijenata se liječi u bolnicama, 54 pacijenta su na respiratoru, a četiri osobe su preminule. - U posljednjih deset dana javljaju se pacijenti sa lakšom kliničkom slikom, a na respiratorima se sada nalaze osobe iz gerontoloških centara i prosječno imaju preko 80 godina, borimo se za njihove živote kazao je dr Stevanović. Na pitanje kada će biti ukinuto vanredno stanje koje je uvedeno 15. marta, Stevanović je naveo da je za dodatno ublažavan j e m j e ra p o t re b n o j o š nekoliko dana u kojima će broj zaraženih opadati i da će takvu procjenu dati epidemiolozi.

Od danas u Srbiji počinju da rade kafići, neki restorani, gradski prevoz koji će, za sada, prevoziti samo zaposlene, međugradski prevoz, a za vikend su otvoreni parkovi i teretane na otvorenom. Frizerski saloni i teretane u zatvorenom prostoru počeli su da rade 27. aprila. Tržni centri počinju da rade 8. maja, a 18. maja će se otvoriti beogradski aerodom za komercijalne letove. Škole i visokoškolske ustanove će ostati zatvorene u naredne dvije sedmice. Stevanović je podsjetio da počinje i masovno testiranje građana koje će obuhvatiti sedam hiljada porodica. - Fokus je na reprezentativnom uzorku, a ne samo na onim zonama koje su bile u fokusu. Cilj je da utvrdimo nivo kolektivnog imuniteta i da znamo kako ćemo se postaviti prema virusu ubuduće - rekao je Stevanović. Prema ukupnim podacima od početka epidemije u Srbiji, testirano je 101.911 osoba od kojih su 9.464 bile pozitivne na korona virus. Izliječena je 1.551 osoba, a umrle su 193. V. CVEJIĆ

Korona odložila proslavu Dana pobjede u Moskvi

Parada kada situacija bude bolja MOSKVA – Proslava 75. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom održaće se kada se epidemiološka situacija u zemlji poboljša, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov za emisiju „Moskva. Kremlj. Putin“.

Jedna od ranijih parada povodom Dana pobjede

On je potvrdio da će predsjednik 9. maja položiti cvijeće kod Vječnog plamena u Moskvi i obratiti se ruskom narodu, prenosi TAS. - Ovo je sveti praznik za našu zemlju i predsjednik ne može postupiti drugačije - naglasio je Peskov i dodao da će Putin na ovaj ili onaj način učestvovati u događaju Besmrtnog puka, maršu preživjelih veterana Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka. Govoreći o ceremoniji polaganja cvijeća, portparol Kremlja primijetio je da to neće biti „masovni događaj“ i da neće biti kršenja ograničenja uvedenih zbog epidemije korona virusa.

Skrinšot oglasa sa Fejsbuka

Karantin u Libiji pomogao da se uhapsi trgovac robljem

Nigerijka stavljena na prodaju preko Fejsbuka Jedna Nigerijka koja je oglašena na prodaju preko Fejsbuka, spašena je nekoliko dana nakon što je uhapšen muškrac koji je postavio oglas, piše BBC. Predsjednica Komisije za Nigerijce u dijaspori Abike Dabiri-Ereva rekla je za BBC da je tridesetogodišnja žena sada na sigurnom u nigerijskoj ambasadi u Bejrutu, nakon što su je spasile libanske vlasti. Dabiri-Ereva nije navela detalje o tome kako je žena spašena, ali je izjavila da je karantin koji su libanske vlasti uvele za borbu protiv pandemije koro-

na virusa pomogao. Muškarac je uhapšen zbog oglašavanja na prodaju radnika za 1.000 dolara na Fejsbuku. Fotografija žene iz pasoša je pratila oglas, što je izazvalo lavine negodovanja na društvenoj mreži. UN kaže da se svake godine trguje hiljadama žena i djevojčica iz Nigerije i drugih afričkih zemalja. One su često namamljene lažnim obećanjima za posao u Evropi i Aziji, ali obično se iskorišćavaju kao sluškinje ili se prisiljavaju na prostituciju.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Tim ljekara Specijalne bolnice ,,Vaso Ćuković“ u Risnu prvi put samostalno izveo složenu neurohiruršku operaciju

Uklonjen tumor mozga osmogodišnjoj djevojčici Riječ je o tumoru koji je zahvatio mali mozak i četvrtu moždanu komoru. Kontrolni snimci su uredni i sa ponosom ističem da smo intervenciju uradili potpuno uspješno, na isti način kako bi se to radilo u mnogo većim neurohirurškim centrima u regionu - kaže dr Vlado Popović

138

operacija urađeno je od početka epidemije u bolnici ,,Vaso Ćuković“, 88 ortopedskih i 28 neurohirurških operacija, od čega su 22 tumora mozga

KOTOR - U Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuković“ u Risnu, prije 15 dana prvi put je urađena operacija tumora mozga kod osmogodišnje djevojčice. Operaciju koja je trajala oko četiri sata, daleko od očiju javnosti, u sjenci aktuelne situacije povodom epidemije novog korona virusa, uradio je tim koji čine direktor bolnice, neurohirurg dr Vlado Popović i njegov kolega, neurohirurg dr Aleksandar Knežević u saradnji sa načelnikom anesteziološke službe, anesteziologom dr Dejanom Miloševićem i njegovim timom.

IZAZOV

U bolnici u Risnu, jedinoj te vrste u Crnoj Gori, u kojoj je prošle godine obilježen jubilej 50 godina postojanja neurohirurgije, urađen je ogroman broj zahvata, ali direktor te ustanove, kaže da su posebno ponosni na tu uspješno urađenu operaciju, jer je su je prvi put uradili samostalno neurohirurzi te bolnice. - S ponosom ističem da je to

ZBRINJAVAJU SVE NEUROHIRURŠKE I ORTOPEDSKE PACIJENTE: Bolnica ,,Vaso Ćuković“

Nema kovida-19 među pacijentima i osobljem - Imali smo veliku sreću da je neposredno pred izbijanje epidemije korona virusa specijalizaciju epidemiologije završila doktorka Slađa Zgradić, koja je u ovoj situaciji ponijela veliki teret u organizaciji posla, s obzirom na to da smo mi određeni kao tzv. čista bolnica. Trebalo je sprovesti sve moguće mjere zaštite, kako same bolnice tako i osoblja. Rezultat njenog rada i njene službe je da nemamo nijednog zaraženog pacijenta i što je mnogo bitnije nemamo ni zaraženo medicinsko osoblje - ističe Popović. Dr Vlado Popović

operacija koju su uradili samostalno, prvi put, neurohirurzi naše bolnice. Ono što uspjeh sve čini još većim jeste podatak da se radi o djetetu, tj. djevojčici od osam godina, što je svakako nosilo dodatni veći teret, pažnju i brigu, kako sa našeg hirurškog pristupa, tako mnogo više i sa anesteziološkog, jer nije isto uvoditi anesteziju djetetu od osam godina i odraslom čovjeku. Riječ je o tumoru koji je zahvatio mali mozak i četvrtu moždanu komoru, regije koje zahtijevaju mnogo veće hirurško iskustvo i operacije koje

Fali srednji medicinski kadar Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuković“ u Risnu ima 26 ljekara, sedam specijalista na ortopediji i dva specijalizanta, dva neurohirurga i jednog specijalizanta, dva fizijatra, dva neurologa plus dva specijalizanta, četiri anesteziologa uz jednog specijalizanta, jednog radiologa i jednog specijalizanta, ukupno18 specijalista i sedam specijilazanata, i jedno specijalistu epidemiologije.

Direktor dr Vlado Popović ima riječi hvale za kadrovsku politiku koju je vodio njegov prethodnik, te je stoga u bolnici znatno podmlađen kadar. - Nastavili smo istu politiku, imamo po jednog ljekara na specijalizaciji iz ortopedije, neurohirurgije i anestezije, dva ljekara na specijalizaciji iz neurologije i specijalizanta iz radiologije. U ovoj godini planiramo prijem još ljekara na specijalizaciji na ortopediji

se rade u mnogo većim zdravstvenim centrima u regionu, Beogradu, Zagrebu. Takvi pacijenti su do sada upućivani u zdravstvene centre van Crne Gore - ističe dr Popović. On ističe da su se hrabro suočili sa izazovom. - Mogu sa ponosom reći da je kompletan tim na vrhunski način obavio zadatak. Sretni smo ishodom jer je patohistološki nalaz pokazao da se radi o dobroćudnoj promjeni, tako da je faktički djevojčica izliječena. Kontrolni snimci urađeni u srijedu su uredni, potpuno i anesteziji. Što se tiče broja ljekara, zadovoljni smo. Međutim problem je srednji medicinski kadar, tj. odlasci na porodiljska odsustva i u penziju. Tako da imamo deficit 10 do 15 medicinskih sestara, što posebno predstavlja problem u ovim uslovima povećanog obima posla, gdje je potrebna dodatna njega, gdje imate odjeljenja za izolaciju. Tako da ćemo se u narednom periodu obratiti nadležnim institucijama za prijem medicinskih sestara – kazao je Popović.

urednog neurološkog nalaza, i sa ponosom ističemo da smo uradili pilocitični astrocitom malog mozga i četvrte moždane komore potpuno uspješno, na isti način kako bi se to radilo u mnogo većim neurohirurškim centrima u regionu - kaže zadovoljno dr Popović. Veliku zahvalnost upućuje Ambasadi SAD jer su, kaže, sa njima realizovali projekat nabavke operativnog mikroskopa koji im je omogućio da obavljaju najzahtjevnije operacije. Dr Popović, ukazuje da je slične operacije i najveće neurohirurške zahvate radio dr Miloje Joksimović sa Neurohirurške klinike u Beogradu, dugogodišnji konsultant risanske bolnice, ali i čovjek od kojeg su učili on i njegove kolege. - Svi mi gravitiramo Neurohirurškoj klinici u Beogradu, čiji smo đaci, kao i svi naši prethodnici koji su neurohirurgiju izučavali tamo. Sve zahvate koji su rađeni tamo, dr Joksimović je znanje i iskustva prenosio ovdje nama. I danas, nakon ovog zahvata, možemo s ponosom reći da smo dosta usvojili i naučili, da smo stekli sigurnost, znanje i vještinu da takve operacije uradimo samostalno - kaže dr Popović.

KORONA

Odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela, bolnica u Risnu je zadužena za zbrinjavanje svih neurohirurških i ortopedskih pacijenata sa teritorije Crne Gore koji su negativni na kovid-19. U toj zdravstvenoj ustanovi, otkad je nastupila epidemija korona virusa, urađeno je 88 je ortopedskih i 28 neurohirurških operacija, od čega su 22 tumora mozga. Dnevno se uradi pet do osam operacija, od čega jedna-dvije neurohirurške koje obavljaju direktor bolnice dr Popović i neurohirurg dr Aleksandar Knežević i četiri do šest ortopedskih. Dr Popović ističe da bi većina tih pacijenata u drugačijim okolnostima bila upućivana na liječenje u druge zdravstvene centre van Crne Gore. - Tako da možemo biti ponosni da smo u potpunosti odgovorili izazovu koji je pred nas postavio NKT. U našoj bolnici je zbrinuta kompletna ortopedska trauma sa teritorije Crne Gore i ono što svemu daje značaj je to da su u pitanju pacijenti starije životne dobi koji imaju niz pridruženih oboljenja, teško su pokretni i zahtijevaju dvadest četvoročasovnu kontinuiranu brigu i

Operaciju (pilocitični astrocitom malog mozga i četvrte moždane komore) su uradili neurohirurzi dr Vlado Popović i dr Aleksandar Knežević u saradnji sa načelnikom anesteziološke službe dr Dejanom Miloševićem i njegovim timom njegu. Zato odajem priznanje i našem srednjem medicinskom kadru koji je nosilac tog posla. Naš hirurški rad apsolutno ima potvrdu urađenog, jedino kada se sve to nadomjesti njegom i radom medicinskih sestara, tako da su one odradile i odrađuju ogroman posao - ističe Popović. Do sada su samo dva pacijenta ipak morali uputiti na dalje liječenje na Neurohiruršku kliniku u Beogradu, u konsultaciji sa tamošnjim ljekarima, jer se kako objašnjava, radilo o ,,osobama mlađeg uzrasta sa tumorima mozga u dubokoj lokalizaciji i gdje je bilo za očekivati postoperativno i teži deficit“.

STATISTIKA

Trenutno je u bolnici u Risnu 79 pacijenata, svi su operisani ili se pripremaju za operaciju koja će se uraditi ove sedmice. Na neurohirurgiji je planirano da se uradi šest operacija, od čega su pet tumori mozga. - Nastavljamo nesmanjenim intenzitetom i u potpunosti smo spremni da odgovorimo svim izazovima - poručuje dr Popović. On ističe da su sve operacije koje obavljaju uglavnom hitne, od kojih je veliki broj urađen noću, u danima vikenda i praznika, te da je kada se sve uzme u obzir jako ponosan na kompletan kadar zdravstvene ustanove na čijem je čelu. Statistika pokazuje da je u Specijalnoj bolnici ,,Vaso Ćuković“ lani urađeno 1.200 operacija, što je u odnosu na prethodni period 117 više. - Uvođenjem novih procedura u oblast ortopedije i neurohirurgije, cilj je da se svake godine broj operacija povećava – kaže Popović. I. KOMNENIĆ

Arena

Sportski miks

Sead Šehović govorio o novom ugovoru potpisanom za Mornar

Bićemo još konkurentniji PODGORICA - Sead Šehović, naš reprezentativac, četvrti je igrač Mornara koji je već produžio ugovor, te će igrati i naredne sezone u barskom timu. Da Bjelopoljac vjeruje u kvalitet tima i projekta barskog ABA ligaša, svjedoči to da je ugovor potpisan za period do ljeta 2022. godine. Šehović ističe, da Mornar ima viziju napretka koju u klubu dijele na svim nivoima. Klub i ove sezone konkuriše za najviši plasman, u narednoj može biti još bolji... - Siguran sam da ćemo naredne godine tek opravdati očekivanja menadžmenta i na izuzetan odnos uprave i trenera profesionalno i ljudski odgovoriti višestruko bolje. Na kraju drago mi je da smo svi iz kluba i njihove porodice izašli iz pandemije bez ikakvih posljedica i da ćemo spremni dočekati nastavak ove ili početak sljedeće sezone

zavisno od odluke lige - kazao je Sead. Nije dugo razmišljao, da li da potpiše novi ugovor sa Mornarom. - Sa zadovoljstvom sam prihvatio ponudu uprave da i u naredne dvije godine budem ne samo dio tima već prije svega kolektiva Mornara, koji mi igrači činimo sa upravom,

Neki timovi će odustati od Evrolige

Trening van kuće nakon dva mjeseca

Španija je zemlja u Evropi sa najvećim brojem zaraženih na milion stanovnika. Skoro dva mjeseca trajala je zabrana izlaska iz domova. I tek tokom vikenda za nama građani su dobili priliku da ,,osjete svjež vazduh“... - Dobili smo, nakon dva mjeseca, priliku da malo izađemo i džogiramo. Neobično je, nakon tako dugog perioda, malo treninga na otvorenom... Neću da lažem, nije lako. Nakon dugog perioda individualnog rada u zatvorenom, to je i normalno, da je teže i disanje i trčanje. Ono što je bitno, je da

sam tokom ovog vremena trenirao individualno u kućnim uslovima, da sam bio sa najbližima - rekao je Radović. Život u Španiji polako se vraća u normalu, uskoro kreću treninzi. Završnica španske ACB lige trebala bi da počne polovinom juna. - Još samo ostaje da dobijemo dozvolu za trčanje, naravno uz dozvolu za timske treninge. Situacija se popravlja, iza nas je dramatičan period. Nadam se skorom povratku na teren, da svi u ekipi što prije vratimo kondiciju - rekao je Bjelopoljac Radović. U ovoj sezoni Nemanja je bilježio 10,4 poena, 4,9 skokova i asistenciju po utakmici, na 39 mečeva u svim takmičenjima. U Španiji je do sada zabilježeno preko 245.000 slučajeva zaraze korona virusom, od čega je preko 25.000 imalo smrtS. S. ni ishod.

Svetislav Pešić, trener favorita Evrolige Barselone, istakao je bojazan da bi neki klubovi mogli biti prinuđeni da otkažu nastup u evropskoj eliti tokom ljeta. Slavni košarkaški stručnjak očekuje da se u julu Evroliga nastavi, da se odigra preostalih šest kola pa fajnal-ejt turnir. - Do jula mnogo toga treba da bude precizirano, da se usklade termini sa nacionalnim prven-

stvima. Biće teško do kraja maja to utanačiti. Neki klubovi će vjerujem morati da odustanu, neće biti spremni da odgovore svim izazovima - rekao je Pešić. U momentu prekida Evrolige Barselona je bila treća na tabeli sa učinkom 22-6, sa dvije pobjede manje od lidera Efesa. R. A.

Formula 1 radi na kreiranju ,,izolovanog okruženja“

Trke u Austriji 5. i 12. jula Ros Bron, direktor Formule 1, najavio je održavanje uvodnih trka šampionata 5. i 12. jula na stazi u austrijskom Spilbergu. - Činimo sve da obezbijedimo model bezbjednog, takozvanog izolovanog okruženja za članove karavana Formule 1. To znači održavanje trka bez prisustva gledalaca, ali i mnogo više, bezbjedne uslove za trkanje. To je veliki logistički izazov - rekao je Bron. Nakon toga, već 19. i 26. jula mogle bi biti održane trke u britanskom Silverstonu... - Na nama je da pokušamo da šampionat pokrenemo. Navijači su to zaslužili, a finansijski momenat za cijelu organizaciju ne treba objašnjavati - rekao je Bron. Spekuliše se da bi tokom avgusta mogle biti vožene trke u Španiji i Mađarskoj. R. A.

Eklston izrazio sumnju u dominaciju šampiona Formule 1

Ferstapen bolji od Hamiltona Berni Eklston, kontroverzni milijarder i bivši vlasnik Formule 1, kazao je da bi u bolidu Mercedesa neki vozači bili dominantniji od aktuelnog šampiona Luisa Hamiltona. Hamilton je šestostruki šampion svijeta, ali Eklston smatra da njegova dominacija u odnosu na rivale nije toliko realna. - Maks Ferstapen bi sigurno bio bolji od Luisa u istom

Previše pitanja i premalo konk

,,Restart“

Trener Barselone Pešić iznio pesimističan scenario

Naš Nemanja Radović i dalje u Saragosi, život se polako vraća u normalu

PODGORICA - Naš krilni centar Nemanja Radović, po mnogima najbolji igrač trećeplasiranog tima španske lige Saragose, nakon dva mjeseca dobio je priliku da trenira van svog doma u gradu na sjeveru Španije.

sponzorima i našim vjernim navijačima. I to iz najmanje dva razloga, ljudskog i profesionalnog - rekao je Šehović. Mornar je igračima izašao u susret u periodu pandemije, garantovao sve zarade za ovu sezonu... - Klub je svim strancima u otežanim uslovima obezbijedio siguran povratak kući. Vjeru-

jem da je to i više nego dovoljno razloga da se u Baru svi osjećamo udobno i kao kod kuće.Takav potez menadžmenta Mornara je skoro jedinstven i mogao bi biti primjer kako u regionu tako i šire. Ovim smo se uvjerili da uprava kluba budžet planira na realnim osnovama i dokaz da je Mornar proizvod ljubavi prema košarci, a ne samo biznisa u sportu - rekao je Šehović. Bek-krilo Mornara je istakao da igrači takve poteze kluba cijene, o čemu svjedoče i rano prihvaćene ponude ugovora za narednu sezonu. - Igrači prepoznaju taj odnos što se i dokazalo u proteklih par dana potpisivanjem višegodišnjih ugovora od strane renomiranih košarkaških imena, poput Pulena, Nidama, Vajtheda. I to već 1. maja ne razmišljajuci o potencijalnim drugim ponudama - dodao je Sead. U ovoj sezoni Sead Šehović bilježi 4,4 poena i 3,3 skoka u prosjeku, uz utisak da je značajno popravio formu u mjesecima uoči proglašenja pandemije, S. S. pogotovo od januara.

Poneđeljak, 4. maj 2020.

bolidu Mercedesa. Vjerujem i Sebastijan Fetel, iako je posljednjih godina malo ,,zalutao“ - rekao je Eklston. Bivšem šefu F1 jasno je zbog čega je Luis Hamilton odbio da pređe u rivalski Ferari. - Ferari ima sjajnog mladog vozača u Šarlu Lekleru. Ukoliko bi u bilo kom trenutku Leklera postavili u ravnopravan položaj sa Hamiltonom, to bi Luisa mentalno uništilo - rekao je Eklston. Po njegovim riječima, Luis Hamilton ima potpunu podršku i idealne uslove upravo u Mercedesu. R. A.

PODGORICA - „Projekat restart“- Premijer liga stigla je i da brendira plan povratka na teren u najglamuroznijem i najunosnijem fudbalskom takmičenju planete. NBA je takođe saopštila, da ima interni dokument povratka igri. Skoro dva mjeseca od početka pandemije, nijedan od tih planova nije konačan. Svaki prati neizvijesnost. I to je odraz nove globalne realnosti. ,,Vrhunskom sportu je potreban povratak, ali prije i više od svega, potreban je osjećaj da se bilo šta ne smije požurivati“ - napisao je prije nekoliko dana u autorskom tekstu jedan od urednika sportske sekcije londonskog Tajmsa Henri Vinter. U trenucima kada datumi povratka ne terene, makar treninzima, trepere u neizvijesnosti - planetarna sportska javnost je sudionik, akter. I potrebna je, u situaciji koja je po svemu jedinstvena. Za kolektivni sport je situacija vrlo jasna: nema modela, iskustva, koje bi se moglo uporediti sa ovom, dugoročnom pauzom bez takmičenja zbog korona virusa. A prostor za eventualne propuste u sprovođenju namjera za povratak na teren je minimalan. Greške mogu imati nesagledive posljedice. I zato je toliko drugačijih mišljenja, bojazni, stavova - i toliko kakafonije u planetarnoj javnosi. Kroz primjere planova najvećih sportskih takmiče-

Najteže teniserim Logistički, najteže je očekivati skoriji povratak na teren profesionalnih teniserki i tenisera. Ne zbog bezbijednosti treninga i nastupa samih takmičara - već zbog organizacionog ,,pakla“ koji će uslijediti od momenta kada ponovo krene sezona. Razlog je što ogroman broj tenisera sa trenerima putuje iz sedmice u sedmicu ,,sa kraja na kraj svijeta“. nja, zato valja pokušati da se gordijev čvor zvani globalni „Projekat restart“, donekle raspetlja.

SUKOB NA OSTRVU Fudbalska Premijer liga je apsolutno u fokusu, jer kao finansijski najunosnije takmičenje trenutno ide najdalje i najsmelije u planovima za povratak. A plan takmičenja, da od 13. juna krene sa odigravanjem posljednjih devet kola, dočekan je negodovanjem klubova. Situacija u ligi je otprilike: šest vodećih klubova insistira da se igra (jer bi ih prekid takmičenja koštao previše, neke i više od 100 miliona eura). Svi ostali su skeptični, a Premijer liga pokušava da odobrovolji one iz donjeg dijela tabele ,,klimavim“ obećanjem da neće biti ispadanja u Čempionšip... Što ne mogu da obećaju - jer se oko toga već pita Fudbalska asocijacija Engleske, kao zasebno tijelo.

Uloga sindikata Na primjeru sindikata igrača NBA lige i Evrolige, kao i neformalnog udruženja fudbalera Premijer lige, može se vidjeti koliko je zajednica igrača važna u ovakvoj situaciji. Prvi su vrlo odgovorno i brzo postigli dogovor sa čelnicima lige oko smanjenja zarada. Tako poslali izuzetnu sliku odgovornosti u datoj situaciji. A ostrvski fudbaleri su se lako dogovorili kojeg iznosa od zarada su spremni da se odreknu - i u koje svrhe žele da ta ušteda ide. Sada se sindikati bore da, u slučaju nastavka takmičenja, dobiju dovoljno vremena za timske treninge i pripreme. U španskoj košarkaškoj ACB ligi strogo ističu - da neće izaći na teren i pristati na mečeve bez tri sedmice priprema. Zajednica i složnost igrača tako moraju biti smjernica i za sportiste u našem regionu...

Arena

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Sportski miks

kretnih odgovora o nastavku sezone u kolektivnim sportovima

“ visi o tankoj liniji Tražiće se kompromis između sporta, medicine i ekonomije

ma Kompletan ,,karavan“ teniskog takmičenja ne može se prosto prebaciti iz jednog u drugi grad - ne postoje fiksni izbori turnira tokom iste sedmice... Dalje, na najvećim teniskim takmičenjima ubjedljivo je najveći procenat navijača koji dolaze iz inostranstva, iz raznih krajeva svijeta... Dok se potpuno ne normalizuje avio saobraćaj - nema vrhunskog tenisa. Sastanak čelnika lige sa predstavnicima klubova nije donio konkretne rezultate u petak. Neimenovani čelnici većine premijerligaša (niko ne želi da javno ističe mišljenja, od straha od optužbi za nedovoljno takmičarskog motiva) negoduju jer je planirano da se igra na neutralnim terenima. Premijer liga je jasna - nijesu svi stadioni bezbijedni od korone za održavanje mečeva pred praznim tribinama. Predložili su da se igra i na ,,Vembliju“, stadionu reprezentacije... Klubovi vjeruju da to ugrožava integritet takmičenja - ali i strahuju da je nekoliko sedmica pretjerano kratak period za treninge. Da će neki timovi očigledno biti povlašćeni u odnosu na druge, jer imaju bolje uslove za rad i mečeve... I da, konačno, nije pristojno organizovati fudbalske mečeve dok zvanično traje period pandemijske opasnosti. Zasad se zna, da bi utakmicama trebalo da prisustvuje oko 300 osoba (interesantno, većina mjesta bila bi rezervisana za novinare, od 180 do 230). Da će sve ekipe i osoblje timova biti testirani na korona virus (zbog čega se takođe negoduje, jer u Britaniji ima mnogo onih građana kojima su ti testovi potrebniji). Da će biti obezbijeđeno 40.000 testova - a da će testiranja biti obavljana dva puta sedmično... I da će, interesantno, igračima biti zabranjeno - da tokom treninga ili meča pljuju na terenu. I konačno, ono ključno: jedan jedini zaraženi u ligi prekida takmičenje, nakon restarta. Eto o koliko tankoj liniji visi

,,Stend baj“ našeg sporta Odluka je Nacionalnog koordinacionog tijala, da će o dozvoljavanju treninga ekipa u kolektivnim sportovima raspravljati ne prije 10. maja. Ukoliko odluka bude pozitivna, timovi bi mogli oko 17. maja krenuti u ,,kontrolisane“ kolektivne treninge. I u tom slučaju, realno bi bilo očeki,,Projekat Restart“!

ČEKAJUĆI ODGOVORE U Italiji i Španiji, ligama koje fudbalski jesu na nivou ostrvske, ali organizaciono ne - na snazi je još veće negodovanje klubova, ali iz drugih razloga. Prvo zbog toga, što se same lige i čelnici Serije A i Primere nijesu dovoljno uključili u odlučivanje. Umjesto njih, učinio je to državni vrh - objavom da individualni treninzi u timskim objektima kreću od 4. maja. A kolektivni od 18. maja, naravno uz povoljne epidemiološke uslove. Ekipe se sa razlogom pitaju - po čemu se individualni trening igrača u timskim prostorijama razlikuje suštinski od individualnog treninga u kućnim uslovima. Jako važno, ko će garantovati dezinfekciju, u svakodnevnom ritmu, u trening centrima i na stadionima. Kako će se igrati u junu i julu, kada će nastupiti period evropskih takmičenja, da li će ekipe u avgustu i septembru period odmora i priprema za narednu sezonu... Iz Italije je poruka jasna - svima se igra, ali što prije. Previše je otvorenih pitanja ostalo u fudbalu, a medicina i struka ne nude jasne odgovore. Prijedlog da se do kraja sezone dozvoli pet izmjena za ekipe po meču je interesantan, ali može se tumačiti i kao udar na regularnost takmičenja i promjenu fudbalskih pravila usred sezone! A sve što medicina, sa pravom, trenutno može da kaže ispred bilo kog takmičarskog ili finansijskog motiva mora biti zdravlje svih aktera.

vati da ekipe budu spremne da nastupaju sredinom juna. Što se samih takmičenja tiče - skoro svi nacionalni savezi su u svojevrnom ,,stend baj“ režimu, bez konkretnih informacija i smjernica od internacionalnih organizacija. Sastanak u vezi košarkaških takmičenja biće održan u

SADA SAMO O TRENINZIMA

NBA je kao primjer vrhunskog profesionalnog američkog sporta otišla korak dalje - i ponudila neka konkretna rješenja, makar za period individualnih treninga u dvoranama, koji slijedi od početka maja. Igrači i svi angažovani u klubovima biće obavezni da nose rukavice i maske od momenta kad izau iz svojih domova - osim, naravno, na samom sportskom borilištu, tokom meča i treninga. Takođe će se obezbijediti brojna testiranja (biće naručeno oko 15.000 testova), dezinfekcije borilišta i svih klupskih prostorija biće redovne i strogo kontrolisane. Treneri i svi zaposleni u klubu moraće da održavaju tri metra distance od igrača... Model takmičenja još nije poznat. U Evropi čini je sa konkretnim planovima za restart trenutno najdalje otišla španska ACB liga. Pored plana skraćene sezone u jednoj dvorani sa 12 timova, tražiće se veliki broj testova, mjere sigurnosti... Jedna od zemalja najteže pogođenih korona virusom ne želi da prepusti bilo šta slučaju. O tome kada će se moći krenuti sa kolektivnim treninzima, naravno i sa ligom - ni govora u NBA. Opominjuća je i mračna slika, činjenica da se u brojnim ligama (poput Kine) trenira individualno već odavno (na primjer od kraja marta), a da dozvola za timske treninge još nema...

U CAJKNOTU U ostalim kolektivnim sportovima, konkretnih rješenja i smjernica prosto još nema

Košarkaškom savezu Crne Gore, najvjerovatnije ove sedmce. Jedino je Fudbalski savez Crne Gore dobio, iz ,,het-trik“ fonda Uefe, 4,3 miliona eura za ,,popravak“ štete izazvane pandemijom. Novac se mora potrošiti namjenski - a FSCG do kraja maja (od 25. do 27.) mora odlučiti, da li će se nacionalni šampionat igrati tokom ljeta, ili ne... - osim, naravno, odluka onih koji su ,,prelomili“ da definitivno prekidaju takmičenja. Interesantna studija pravljena je u Italiji - po kojoj su organizovanjem takmičenja na borilištima, samom prirodom sporta najmanje ugroženi vaterpolisti, a najviše košarkaši. Tako kontinentalna takmičenja u rukometu, odbojci, vaterpolu - kao da čekaju rješenja iz onih finansijski moćnijih, samim tim i ovom situacijom dodatno opterećenih sportova i liga. Ili, prosto rečeno - čekaće se da sa konkretnim rješenjima za ,,restart“ izađu fudbalska Liga šampiona, Premijer liga, NBA... I pratiće se najpozitivniji primjeri. Naravno, veliki problem je vremenski cajknot. Do kada je jasan rok da se ova sezona mora završiti? Kada treba najkasnije da krene naredna? Do kada ima smisla odlagati? Kako riješiti potencijalno preklapanje velikog broja takmičenja, što je poseban i već istaknut problem u košarci (jasno na primjeru Evrolige koja planira eventualni start 4. jula - a španska ACB liga igraće se do 10. jula)... Zato, za period narednih sedmica, planetarnom sportu treba prije svega poželjeti više jasnoće i konkretnosti. Sat za kompletiranje ove sezone polako otkucava za brojne sportove, sa potencijalno razornim finansijskim posljedicama. U novoj planetarnoj realnosti, makar djeluje utješno što i sa adresa najmoćnijih, svi u glas poručuju: ima mnogo toga važnijeg i skupljeg, od finansijskog inteS. STAMENIĆ resa.

Zvaničan stav u većini država pogođenih epidemijom sa novim korona virusom SARS-CoV2 je da navijačima neće biti dozvoljeno prisustvo na stadionima ili u sportskim halama makar do 2021 godine – rekao je za Arenu Dr sc med Sreten Kavarić Internista endokrinolog. Sjećanja radi, meč Lige šampiona u fudbalu Atalanta Valensija u Bergamu (Italija – 40.000 navijača) bio biološka bomba. Korona virusna bolest 2019 (COVID-19) je infekcija disajnih puteva izazvana novonastalim korona virusom, SARS-CoV-2, koji je prvi put prepoznat u Vuhanu - Kina, u decembru 2019. godine. Dok većina ljudi sa COVID-19 razvija blagu ili nekomplikovanu bolest, približno 14 odsto inficiranih razvije tešku bolest, kojima je potrebna hospitalizacija i podrška kiseonikom, pet odsto zahtijeva prijem u jedinici intenzivne njege – počeo je svoju analizu korone doktor Kavarić. Podaci WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) pokazuju da je srednje trajanje detekcije virusne RNA (Ribonukleinska kiselina) oko 20-24 dana, kod preživjelih. Najduži posmatrano trajanje prisustva SARSCOV-2 virusa kod preživjelih bilo je 37 dana. Ovim se objašnjava potreba boravka u karantinu ili samoizolaciji suspektnih osoba u vremenskom periodu od 28 dana. Rano prepoznavanje suspektnih (sumnjivih) pacijenata omogućava pravovremeno započinjanje odgovarajućih mjera lične zaštite. Poznato je da u opštoj populaciji kruže i drugi respiratorni virusi, kao što su influenca A i B, respiratorni sincicijelni virus, parainfluenza virusi, rinovirusi, adenovirusi, enterovirusi, koji mogu biti uzročnicima infekcija sa simptomima povišene temperature, malaksalosti, bolova u mišićima, bolova u grlu... Prema navedenom, pre-

ventivne mjere održavanja fizičke distance i redovno pranje ruku (Vodom i sapunom, trajanje 20 sekundi) predstavljaju obavezu i za profesionalne sportiste. Svim sportistima je sugerisano da u vrijeme dok traje epidemija, treniraju kod kuće. Program i intenzitet treninga određuju kondicioni treneri, najčešće putem konferencijskih poziva (Skype, Zoom...) Ishrana mora biti prilagođena dnevnim fizičkim naporima. U zavisnosti od vrste sporta, nivoa takmičenja postoje i različiti vremenski periodi potrebni za pripreme sportista, što istovremeno predstavlja optimalnu prevenciju povreda – ističe Kavarić. Pojedine države su dozvolile treninge profesionalnim klubovima. Obaveza klupskih ljekara je da putem epidemiološke ankete procjene potrebu testiranja na prisustvo SARS-COV-2. Igrači treniraju u grupama, nije dozvoljen kontakt, nije dozvoljeno rukovanje... Ovim mjerama se preventira širenje prenosa infekcije. Kao što je poznato, ukoliko je samo jedan igrač pozitivan na testiranju za SARSCOV2, kompletna ekipa mora ići u karantin. Poznato je da virusi imaju afinitet (prijemčivost) prema većini organa u tijelu čovjeka. Slična je situacija i sa SARS-COV2, koji pokazuje visok afinitet prema respiratornim (disajnim) organima. Takođe, postoji i afinitet prema jetri, moždanom tkivu, srčanom mišiću, skeletnim mišićima, koštnoj srži.... Sportovi bez kontakta, teoretski imaju veću šansu da će se brže vratiti nastavku takmičenja. Vjerovatno će se tražiti kompromis između sporta, medicine i ekonomije u planiranju svih sporstkih takmićenja. Ogroman novac je u pitanju, te stoga neke lige još ne proglašavaju prvenstva završenim – zaključio je dr sc med Sreten Kavarić Internista endokrinolog.

Nejasnoća oko putovanja Veliki problem za internacionalna takmičenja su međunarodna putovanja - i potreba za dugoročnim karantinom po dolaska na gostovanje. To takmičenja poput Evrolige planiraju da riješe tako što će se kompletna završnica održati u jednoj zemlji ili gradu. Ostaje pitanje - da li će uoči mečeva sve ekipe morati da budu u dugoročnom karantinu od dvije ili tri sedmice? Da li će isto pravilo važiti i za timove iz te zemlje, kao za one koje dolaze iz inostranstva?

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 4. maj 2020.

PET PITANJA, DESET ODGOVORA: Crnogorski treneri o fudbalu nakon korone

Mladen Milinković (Budućnost)

1. U Crnoj Gori se liga ne igra od 7. marta, a sportske aktivnosti zabranjene su do 18. maja zbog pandemije virusa kovid-19. Što to znači za ekipu? 2. Kolika je svrha ovako dugih individualnih treninga igrača kod kuće? 3. Finansijski aspekt u klubu? 4. Da li treba nastaviti sezonu ili proglasiti kraj? 5. Kakav će uticaj na fudbal imati korona virus?

Rizik nije potreban, treba proglasiti kraj sezone Budućnost je u trenutku prekida prvenstva prva na tabeli, sa 11 bodova prednosti, 13 kola prije kraja. Trener ,,plavih“ Mladen Milinković smatra da podgorički tim zaslužuje titulu, ali i da je zdravlje igrača glavni razlog zašto ligu ne treba nastaviti.

Problem je veliki, ne samo kod nas, nego svuda u svijetu. Fudbal se ne igra maltene dva mjeseca, a to je prevelika pauza. Sigurno će ostaviti traga. Ništa neće biti isto kada krenemo sa radom. Ovo je situacija sa kojom se nijesmo susretali ranije, a neizvjesnost koja vlada dodatno otežava odluke, naredne korake, kako se postaviti u svemu ovome. Dugo sam u fudbalu i do sada nijesam bio u ovakvoj poziciji. Ekipa, kada se steknu uslovi, treba da počne praktično sve iznova. Svi jedva čekamo da virus isčezne, a do tada treba odati priznanje epidemiolozima, svim zdravstvenim radnicima i nadležnima za sve što rade u borbi sa ovom pošati.

Bolje je da ima i takvih treninga, nego nikakvih. Podijelili smo program igračima kroz videomaterijal, a oni to prate. To su vježbe snage, koordinacije, stabilizacija, trčanje, bicikl… Uključili smo sve, ali to ne može da se poredi sa onim što radimo zajedno na terenu. Fudbal je igra sa loptom. Fale dueli, kontakti, centaršutevi, šutevi, uigravanje, taktika. To je smisao.

Imamo sreću da budemo u klubu čiji je predsjednik Veselin Mijač stao uz nas. Plate dobijamo u roku, u punom iznosu, uz obećanje da će

tako biti i u budućnosti. To mnogo znači za sve. Sa finansijske strane smo potpuno mirni. Kroz donacije državi, kroz odnos koji ima prema nama iz kluba, jasno je da je naš predsjednik plemenit čovjek. Stručni štab i igrače to obavezuje da sve vratimo na terenu - igrom, učinkom, ponašanjem. Razgovarao sam sa mnogo kolega koji vode klubove širom svijeta. Gotovo da nema primjera gdje se ne osjeća kriza - uglavnom zarade kasne i smanjene su. Budućnost je za primjer i zahvalni smo predsjedniku.

Nikola Rakojević (Sutjeska)

Zdravlje je na prvom mjestu

4. Moj stav je po tom pitanju jasan - smatram da

Sutjeka je u momentu prekida Telekom 1. CFL druga na tabeli, sa 11 bodova minusa u odnosu na Budućnost. Teorija je drži u igri da odbrani titulu ako se bude igralo do kraja, ali trener Nikola Rakojević podržaće svaku odluku Fudbalskog saveza Crne Gore oko epiloga takmičenja.

bi najbolje bilo proglasiti kraj sezone. To sam rekao ranije, a ne sada kada je pauza još duža. Možda će neko reći: Milinković zagovara tu ideju da bi Budućnost bila prva. Svakako mislim da zaslužujemo titulu, kako god se uzme. Imamo 11 bodova prednosti na vrhu tabele i uvjeren sam da bismo osvojili trofej. Ali ne pričam zbog toga. Pričam zbog zdravlja igrača, rizika od povreda, rizika od zaraze. To nikome nije potrebno. Bolje je da žrtvujemo jednu sezonu, a da sljedeću počnemo na vrijeme, odigramo je kako treba. Ovo je moj lični stav. Naravno, prihvatićemo svaku odluku koju donese FSCG.

U pitanju su vanredne okolnosti na koje ne možemo da utičemo. Sportista u ovakvim trenucima ima višak slobodnog vremena, a njegova je stvar kako će ga organizovati. Sve ovo zahtijeva jednu vrstu prilagođavanja. Nijedna prinudna pauza nije dobra i nema dileme da će ostaviti traga na ekipe. Ne samo kod nas, nego svuda u svijetu, bez obzira na kvalitet lige i samih fudbalera. Koliki će biti taj negativni uticaj, vidjećemo kada se igrači vrate normalnom timskom radu.

5. Posljedice će biti veće u najjačim ligama u

kojima se okreće ogroman novac. Mislim da na ljeto neće biti toliko velikih transfera zbog krize. Manji klubovi će se približiti većim. Bojim se da će ovo potrajati, ali kada se jednog dana završi - biće potrebno šest mjeseci da svi zaboravimo koronu i da fudbal počne da se vraća na staro.

2. Naši igrači su dobili program za rad kod kuće

dok traje prekid prvenstva. Zbog zdravlja je dobro da imaju redovnu fizičku aktivnost. Ali efekat takvih treninga što se tiče fudbala sigurno gubi smisao. Ne može biti isto ono što svaki fudbaler radi individualno ili kada se trenira sa ekipom. Da ne ulazimo u taj profesi-

onalni dio. Trebaće vremena da se tim vrati u formu, da momci uđu u pravi ritam. To će biti proces, duži i teži nego inače.

Primili smo platu u doba pandemije. Kod nas postoji podjela poslova, zna se tačno ko je zadužen za koju oblast. Ja se time ne bavim. Kako će dalje ići finansije je pitanje za ljude koji o tome brinu.

Uvijek sam za to da se na terenu sve rješava, ali je zdravlje na prvom mjestu. Zdrav igrač je poželjan igrač. Zdrav igrač je najbolji igrač. Svi moramo da vodimo računa o tome. Rizik bilo koje vrste nije potreban. Svi treba da su zaštićeni. Razumijemo situaciju i poštovaćemo svaku odluku FSCG.

Biće posljedica, to je neminovnost. Svjedoci smo da već sada ima klubova, čak i onih najvećih, koji se suočavaju sa krizom, smanjuju budžete i plate. Kvalitet fudbala neće biti isti poslije korona virusa, treba prevazići strah, biti zadovoljan na terenu. Trebaće vremena, ali vjerujem da će se fudbal brzo izdići i biti ono što je bio do prije dva mjeseca. Priredio: D. KAŽIĆ

Nakon sedam godina odlazi iz Pariza

Fudbal se polako vraća

Atletiko dovodi Kavanija?

Četiri najjače lige spremaju se za povratak

Edison Kavani nakon sedam godina odlazi iz Pariza? Po mnogima najbolji strijelac „svetaca“ u istoriji odlučio je da stavi tačku, a mnogi ga vide u Španiji. Zna se da ga hoće Atletiko Madrid, a sada je poznato i koja suma je u pitanju. Prema tvrdnjama tamošnjih medija „jorgandžije“ su spremne da Urugvajcu za dvogodišnji ugovor ponude 12.000.000 eura. Ova ponuda bi trebalo da bude zadovoljvajuća za Kavanija. Očekuje se da s njim u timu četa trenera Simeonea bude

znatno efikasnija. Upravo je efikasnost ono što je ove sezone predstavljalo veliku boljku Atletika. Istini za volju, u ovoj sezoni Edinson Kavani nije bio prvo rješenje u napadu, pa je na 22 utakmice u svim takmičenjima postigao tek sedam golova. „El Matador“ bi u Madridu mogao ponovo da „procvjeta“. R. P.

Polako se bliži kraj borbe sa korona virusom, a samim tim i sa potpuno drugačijim stilom života… Vratiće se sve u normalu, vratiće nam se i sport. Krenuće i četiri od pet najjačih liga. Francuzi su odustali, završili takmičenje i proglasili PSŽ za šampiona. Ali zato Englezi, Italijani, Njemci i Španci se uveliko spremaju za povratak. Najkasnije do 18. maja svi klubovi u Premijer ligi treba da počnu sa treninzima, a nastavak šampionata trebalo bi da uslijedi 8. juna. Plan je da se mečevi održavaju na stadionima koji su izmješteni iz urbanih sredina.

Italijani već mogu da treniraju, ali ne svi, već samo klubovi iz regije Emilija-Romanja – Bolonja, SPAL, Parma i Sasuolo. Svi ostali bi, kao i kod Engleza, 18. maja trebalo da počnu s pripremama za nastavak sezone. Idućeg petka, 8. maja, očekuje se da se odredi termin kada će ponovo da se zakotrlja lopta. I Bundesliga kreće ubrzo. Igrači već treniraju, sezona mora da se završi do 30. juna i učiniće se sve da tako bude. Španska vlada je dala odobrenje da igrači počnu s treninzima, a kada će moći da se nastavi takmičenje odlučiće ministarstvo zdravlja. Očekuje se da se La Liga nastavi u junu. R. P.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 4. maj 2020.

U sklopu humanitarne akcije ,,Izazivam“ podgorički restorani dijele besplatne obroke siromašnim sugrađanima U sklopu humanitarne akcije darivanja obroka ugroženim porodicama i pojedincima koju je, prije 20 dana pokrenuo muzičar Danijel Alibabić, do sada je podijeljeno 1.500 obroka. Na akciju ,,Izazivam“ koju su pomogli najuticajniji instagrameri iz Crne Gore, u vrlo kratkom roku odgovorilo je više ugostiteljskih objekata koji su prethodnih dana dijelili obroke najugroženijima. Pokretač ovog humanog izazova, Danijel Alibabić kazao je za Pobjedu da je ponosan na ekipu koja pomaže u realizaciji, na ugostitelje koji pomažu ugroženim ljudima i pored toga što i te kako osjećaju krizu.

Pokazuju koliko smo važni jedni drugima Prezadovoljan sam kako se akcija odvija i ponosan na svoj tim. Uvijek ih ističem, jer bez njih ne bih mogao da uspijem u ovome. Uspjeli smo za 20 dana da obezbijedimo više od 1.500 obroka. Beskrajno sam srećan i zahvalan svima na pruženoj podršci i pomoći da sve realizujemo bez greške – istakao je organizator izazova Danijel Alibabić

BESPRIJEKORNO

- Za sada sve funkcioniše po planu. Moram napomenuti da smo i ovaj tim ljudi i ja prvi put u ovome i da do sada zaista sve ide besprijekorno. Sa predstavnicima restorana obilazim te porodice i srećan sam što smo uspjeli bar na neki način da ukažemo pomoć i pružimo ruku kad je najpotrebnije – kazao je Alibabić. Osim snage zajedništva, akcija je pokazala i veliko srce Podgoričana, koje ni nimalo laka aktuelna situacija nije spriječila da pomognu najugroženijima. Danijel Alibabić kaže da bi volio da se ovakve inicijative ponove i u budućnosti. - Krenuo sam ni od čega, pokucao na vrata svojih prijatelja influensera i na vrata nekoliko restorana sa kojim imam prijateljski odnos. Naišao sam na pozitivne reakcije tih ljudi i želju da pomognu drugima i ušao u sada već ozbiljnu priču. Svakako da bih volio da se ovo nastavi i u budućnosti, a ja ću uvijek biti na raspolaganju da pomognem koliko budem bio u mogućnosti. Prezadovoljan sam kako se akcija odvija i ponosan na svoj tim. Uvijek ih ističem, jer bez njih ne bih mogao da uspijem u ovome. Uspjeli smo za 20 dana da obezbijedimo više od 1.500 obroka. Beskrajno sam srećan i zahvalan svima na pruženoj podršci i pomoći da sve realizujemo bez greške – istakao je Alibabić.

ZAJEDNIŠTVO

Listi od 17 ugostiteljskih objekata koji su se na početku pridružili su se i ,,Ina Crna Gora Frash“, ,,Porto“ i ,,Desetka“, a Alibabić ističe da ga je najviše ganuo gest predsjednika kompanije ,,Voli“. - Gospodin Bokan me je lično

Doprinos restorana ,,Marienplatz“

Ekipa iz picerije ,,Ćošak“

Akcija se nastavlja i tokom maja U akciji su do sada učestvovali ugostiteljski objekti ,,Elit“,,City Wok“, ,,Mille Bacci“, ,,Nonna“, ,,Me gusta, ,,And 1“, ,,The Meating Point“, ,,Mayka“, ,,Donat time“, ,,Marienplatz“, ,,City slatkoteka“, ,,Max Lusso Bakery“ i ,,Ćošak“. Akcija se nastavlja danas, a na potezu je picerija ,,Mangiare“, ,,Lerka sa sirom“ obroke će dijeliti 6. maja, ,,Good Fellas“ 8. maja, a ,,Trastevere“ 12. maja. Građani koji žele da dobiju besplatne obroke mogu se ranije prijaviti pozivom na telefone restorana koji ih pripremaju određenog dana, a koji su objavljeni na njihovim zvaničnim instagram profilima.

Dragan Bokan i Danijel Alibabić

pozvao da se pridruži akciji i pomogne socijalno ugroženim ljudima. Na taj način potvrdio je još jednom da njihov osjećaj zajedništva i humanosti nikada nije izostao i da se uspjeh mjeri time koliko dajete i pružate drugima – rekao je Alibabić. Iz kompanije ,,Voli“ saopšteno

je da će se uključiti u akciju doniranjem 1.000 obroka, koji će biti pripremljeni u „Volijevim“ restoranima u Podgorici. - Zahvaljujemo Danijelu na tome što je pokrenuo akciju i pružio nam priliku da učinimo nešto za naše ugrožene sugrađane i od srca im pripremimo ove obroke, kako bismo poro-

dicama kojima će biti dostavljeni uljepšali bar jedan dan. Izazovna vremena su opomena i prilika da se podsjetimo da smo svi jedni drugima važni i da nas teškoće zbližavaju, kroz saosjećanje i plemenitost, te najveće ljudske vrijednosti – poručili su iz „Volija“. Picerija ,,Ćošak“ besplatne obroke dijelila je u subotu. Iz njihovog objekta podijeljeno je 260 obroka.

Ove sedmice biće završeno formiranje još jednog drvoreda

Na Cetinjskom putu 125 platana

Dio novog drvoreda na Cetinjskom putu

Radnici gradskog preduzeća Zelenilo posadili su još 35 sadnica platana od predviđenih 50 na potezu od TC Delta siti do benzinske stanice „Luk oil“ na Cetinjskom putu. Ostatak sadnica biće posađen u toku ove sedmice, budući da se sadnja realizuje ručno, a iskop sadnih jama oprezno, kako ne bi došlo do prekida strujnih kablova, kao i zbog vremenskih prilika. - Glavni grad izražava zahvalnost kompaniji ,,Ribnica komerc“ na vrijednoj donaciji 50 platana. Zadovoljstvo je što se velike i kredibilne kompanije pridružuju ovakvim akcijama i uviđaju značaj zajedničke borbe za očuvanje životne sredine – saopšteno je iz Glavnog grada.

Realizacijom ove sadnje Podgorica dobija drvored od 125 platana na potezu koji je inače veoma frekventan i koji građani svakodnevno koriste za šetnju i rekreaciju. Platan karakteristišu velika krošnja i brz rast, kao i otpornost na različite vremenske prilike. Raste na gotovo svakom zemljištu, na osunčanim položajima. Odlično podnosi dim, prašinu i aerozagađenje. Predstavlja omiljeno drvo u urbanim sredinama. Mnogi bulevari svjetskih metropola duguju dio svog šarma upravo ovom prelijepom drveću. Može doživjeti starost i do 500 godina, a procjenjuje se da je najstarije drvo u Podgorici upravo platan na uglu ulica Balšića i Novaka Miloševa. H. P.

- Zadovoljni smo postignutim, ali nam je žao što se nije prijavio još veći broj ljudi, za koje znamo da su ugroženi. Mi ćemo nastaviti sa ovim angažovanjem. Mislim da bi kompletno društvo trebalo da pojača svijest za socijalno ugrožene, ne samo sa hranom, nego i drugim sredstvima, jer je naše malo nekom mnogo – kazala je Staša Sekulić iz picerije ,,Ćošak“.

Iz pekare ,,Max Lusso Bakery“ podijeljeno je 190 obroka. Vlasnica Sara Bero kazala je da humanost treba pokazati kad god se može, pa i zbog toga da bi se animirali i drugi ljudi da ih što više da svoj doprinos. - Drago mi je što sam dio ovoga i nadam se da će se ovakve akcije nastaviti i nakon ove pošasti koja nas je zadesila – kazala je Bero. Iz kuhinje objekata ,,Marienplatza“ i „City slatkoteke“ prošle sedmice podijeljeno je 210 obroka. Izvršni direktor ,,Marienplatza“ Petar Ćurović kazao je da je pravi momenat da ugostitelji pokažu humanu stranu. - Udružili smo se, iako smo sami suočeni sa krizom, da damo doprinos u nastojanjima da se pomogne ljudima kojima je to sada najpotrebnije. Siguran sam da će ova akcija makar malo olakšati položaj našim siromašnim sugrađanima – Z. K. kazao je Ćurović.

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 9 do 15 sati - novo naselje Central point prekoputa Delte; - od 8 do 16: Potoci, Manastir Duga, tunel Duga, Milunovići, Radunovići, Šujaci, Dromira i Kupine; - od 8 do 15: dio ulica Nikole Tesle, Lutovačkih barjaktara i Bratonožićke. Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 15: dio naselja oko trafo-stanice „Zagorič“, Roga-

mi, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vranjske Njive, Miletine Njive, Radevići, Velje Brdo, Vukovići i Gola Strana; ulice Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića, Branka Deletića, 18. jula, Iveze Vukova, Đulje Jovanova, Valtazara Bogišića i dio CASNO, naselje oko Savinog potoka; Stanaj Adžaj. - od 8 do 16: Potoci, Manastir Duga, tunel Duga, Milunovići, Radunovići, Šujaci, Dromira i H. P. Kupine.

Sunčano, do 25 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko devet stepeni, najviša dnevna do 25. H. P.

20 Feljton

Poneđeljak, 4. maj 2020.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

Djelatnost zabranjene „Zete“ nastavlja novoosnovana „Zora“ Prva redovna glavna skupština Splitskog nogometnog podsaveza održana je 1921. godine. Od crnogorskih klubova samo je Budva uputila svoga delegata. Godine 1922. za upis u registar Splitskog nogometnog podsaveza, prijavili su se radnički omladinski sport klub ROŠK, đački klub „Njegoš“, građanski omladinski šport klub „Balšić“ iz Podgorice, „Crnogorac“ i „Lovćen“ sa Cetinja, kao i šport klub „Primorje“ iz Kotora

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ Naredne 1921. godine (9. januara) održana je prva redovna glavna skupština Splitskog nogometnog podsaveza. Od crnogorskih klubova samo je Budva uputila svoga delegata. Na Skupštini je rečeno da u Splitskom nogometnom podsavezu još nijesu verificirani klubovi iz Crne Gore. Stoga se na našem području nije moglo ogranizovati nikakvo službeno takmičenje. Prvenstvo se odvijalo samo na teritoriji Splita i bližih gradova. Godine 1922. za upis u registar Splitskog nogometnog podsaveza, pored ranijih 12, prijavilo se još 14 fudbalskih klubova. Među njima su bili radnički omladinski šport klub ROŠK, đački klub „Njegoš”, građanski omladinski šport klub „Balšić” iz Podgorice, „Crnogorac” i „Lovćen” sa Cetinja, kao i šport klub „Primorje” iz Kotora. Godine 1924. član ovog podsaveza postao je i NIK „Orijent” iz Tivta. Iako su pri Splitskom nogometnom podsavezu svake godine organizovana lokalna i međugradska prvenstva, prvih godina nijedan crnogorski klub nije učestvovao u njima. Razlozi su bili finansijske prirode, a uz to bilo je vrlo teško putovati, jer nije postojalo dobrih prevoznih sredstava niti pogodnih puteva. Zato su najčešće održavani susreti gradskih klubova, međugradski i međuklupski iz bližih mjesta. Poslije Cetinja „Hajduk” je igrao u Podgorici sa reprezentacijom grada, sastavljenom od igrača ROŠK-a, „Balšića”, „Njegoša” i „Balkana”. Iako su gosti igrali sa mlađim timom izvojevali su pobjedu od 2:1. Oba zgoditka za Hajduk postigao je Ljubo Benčić, koji je tada započeo svoju blistavu fudbalsku karijeru. (Tada započeti dobri i prisni kontakti sa „Hajdukom” nastavljeni su i nakon Drugog svjetskog rata, u slobodnoj zemlji, i u gradu koji je dobio Titovo ime.).

Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija Fudbalski klub Zora, 1927. godina

„ZETA“ UGAŠENA — „ZORA“ SVIĆE

Godine 1923. Radničko-sportsko društvo ROŠK promijenilo je ime, pa se registruje kao Radničko sportsko društvo „Zeta”. Ona je prvo igrala na području Podgorice a docnije i na teritoriji međugradskog takmičenja Podgorice, Danilovgrada, Nikšića, Cetinja, Kolašina i Virpazara. Nije poznato da li je ovaj klub pod imenom ROŠK ili „Zeta” igrao u prvom organizovanom fudbalskom prvenstvu Splitskog nogometnog podsaveza 1925. godine, kada je ono bilo sprovedeno u pet župa. Klubovi iz ondašnje Zetske banovine razvrstani su u dvije župe — Kotorsku i Crnogorsku. Klubovi iz Podgorice takmičili su se u Župi „Crna Gora”. RŠD „Zeta” je kao klub služila Nezavisnoj radničkoj partiji Jugoslavije — komunista kao važno partijsko sastajalište, preko kojeg je ilegalna KPJ u Podgorici djelovala među omladinom i narodom. Kada je 1924. godine Nezavisna radnička partija Jugoslavije zabranjena, vlasti su ukinule i sva sportska društva, koja su okupljala radnike i napredne srednjoškolce. Aktivnost RŠD „Zeta” vlast je ocijenila kao pro-

Uprava, igrači i simpatizeri Zore na grobu Dušana Batrićevića

komunističku pa mu je zbog toga i zabranjena svaka djelatnost. Na inicijativu partijskog rukovodstva Podgorice i sindikalnog vođstva u sklopu Sindikalnog doma započeta je aktivnost na stvaranju novog sportskog društva i pod drugim imenom. Tako je 12. juna 1925. godine, u kafani Jola Vukčevića, koja se nalazila malo istočnije od mjesta gdje se nalazio hotel „Crna Gora”, u parku gdje je Karađorđev spomenik, održana osnivačka skupština radničkog sportskog društva, koje je dobilo ime „Zora”. To društvo nastavilo je aktivnost ROŠK-a i „Zete”. Ime su društvu dali partijski aktivisti, najavljujući time bolje dane za socijalno ugroženu i obespravljenu radničku klasu. Osnivači, organizatori, pravi zanesenjaci u stvaranju ovog društva bili su mnogi partijski funkcioneri. Prvi predsjednik RŠD „Zora” postao je Nikola Kovačević, tada visoki partijski funkcioner u Crnoj Gori, istaknuti revolucionar, radnički borac (on je u poslijeratnoj izgradnji socijalističke Jugoslavije imao vidno mjesto u vrhu državnog i partijskog rukovodstva). Zbog svoje izražene antirežimske aktivno-

sti Nikola Kovačević je 1928. godine sa porodicom protjeran iz Podgorice. Prema onome što je 1925. godine zapisala štampa u RŠD „Zori” su igrali: Musaja Čelebičić, Bećo Abdomerović, Luka Bulatović-Cevka, Šaćir Serhatlić-Špico, Vaso Vukadinović, Blažo Šutilović-Žila, Blažo Prelević, Karlo Vugrinac, Branko Rajković, Tahir Čelebičić, Đorđe Vučelić-Ljalja, Mahmut-Buto Krkanović, Milo Mitrović, Luka Pavićević, Gojko Mitrović, Arso Marković-Ćaro. Docnije u klubu igraju: Šaćir Kapadžić, Kićo Šćepović, Smajo Ramović, Ahmet Jakupović, Ćazim Maljević, Milo Pajović, Rizo Serhatlić, Vlado Raković, Mustafa-Cafo Hodžić, Smajo Koristović, Jusuf Cufo Taljanović, Vojo Kažić, Vlado Čejović, Vojo Rogošić, Mitar Milačić i drugi. Prvi trener RŠD „Zora” bio je Slovenac Karlo Vugrinac, električar, zaposlen u Električnoj centrali. On je istovremeno igrao i na mjestu centrahalfa. Vugrinac je kao član Partije bio često proganjan i hapšen. Jedno vrijeme su ga od policije skrivali Milo Bulatović i Kićo Šćepović, ali nijesu mogli spriječiti ondašnju

Potez od Tabačkog mosta ka uglu đe je kasnije izgrađena Pošta i hotel „Crna Gora“

Nikola Kovačević 1962. godine

vlast da ga protjera. Vugrinac je morao napustiti Podgoricu. Drugi trener bio je Dujo Vlah, koji je u to vrijeme u RŠK „Zora” došao iz GŠ „Balšića” u kojem je s uspjehom igrao. Rukovodstvo Balšića mu je dalo ispisnicu pod uslovom da RŠK „Zora” primi na sebe obavezu o isplati Vlahove mjenice u iznosu od 3.000 dinara. Pošto Klub nije imao para dug su otplaćivali Milo Bulatović i Jole Vukčević, vlasnik kafane u kojoj je osnovan RŠK „Zora” Uprava Kluba stalno se sastajala u kafani Gruja Mandića. Policija je često upadala u te prostorije, prekidala sastanke i „kompromitovane” članove rukovodstva odvodila u zatvor. Tih godina u Upravi su bili Vaso Čarapić, Jovo Petrović, Duljo Džaferović i Peko Popović. U isto vrijeme kada je 1925. godine osnovan RŠD „Zora” na Cetinju su počela takmičenja pod nazivom „Zetske olimpijade”. Na prvoj olimpijadi učestvovale su fudbalske reprezentacije gradova. Podgoricu je predstavljao „Balšić”. Na treću olimpijadu 1927. godine pozvana je „Zora”, ali se nije takmičila. Tim povodom list „Radni narod” u broju od 1. avgusta iste godine piše: „Žalimo što RŠD „Zora” iz Podgori-

ce nije imala mogućnosti da prisustvuje ovim olimpijadama i pokaže što zna”. RŠK „Zora” bila je svojevrsna masovna tribina radničkog i naprednog pokreta u Podgorici i široj okolini. Utakmice RŠK „Zora”, bez obzira gdje su igrane — u Nikšiću, Cetinju, Danilovgradu i drugim mjestima, bile su mnogostrana legalna iskazivanja i sportskog i društvenog uspona radničkog pokreta Podgorice. Rukovodstvo i članovi kluba organizovali su 12. januara 1927. veliku zabavu. U posljednjem času Podgoričko poglavarstvo je zabranilo održavanje ove priredbe. Uzaludni su bili napori sportista i sportskih funkcionera i poziv policiji da prisustvuje izvođenju programa. Ali, ona nije htjela ni čuti za takve želje, jer su joj obavještenja sa druge strane bila drukčija. Tako je radnicima u Podgorici bilo zabranjivano okupljanje i zabavljanje. Uprava RŠK „Zora” izjavila je da će protiv poglavara „podnijeti tužbu Velikom Županu i odgovarajućem sudu”. Da li je to učinjeno ili ne, nema službenih podataka niti je u javnosti registrovan bilo kakav sličan događaj. Uprava RŠK „Zora”, zajedno sa komitetima KPJ i SKOJ-a, te sindikalnim vođstvom u gradu, uvijek je vršila brižljive pripreme za javne nastupe. Na utakmicama navijači su obično skandirali: „Naprijed crveni”. Na tim utakmicama masovno je prihvaćena i pjevana novokomponovana pjesma „I mašina koju para kreće / pa ni ona bez radnika neće”. Međutim, isto tako pomno, sa ciljem onemogućavanja „antidržavnih rabota” i uočavanja „najopasnijih” navijača za te nastupe se pripremala podgorička (kao i iz drugih gradova) policija, koja je često bila prinuđena da traži pojačanja pa i učešće vojske. (Nastavlja se)

Stav

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Dr Dragutin Papović o kontinuitetu crnogorske državnosti

Rakovićeva tabela besmisla Da je pobijedila ideologija koju zastupa Raković, ne bi bilo nezavisnosti, državnosti i tolerantnosti Crne Gore i ona bi bila samo dio Srbije. Suštine državnosti Kraljevine Crne Gore i politike dinastije Petrović-Njegoš bile su u slobodi, toleranciji i nezavisnosti. Predsjednik Crne Gore i ostali državni zvaničnici s pravom koriste tezu o obnovljenoj državnosti i nezavisnosti, jer je 2006. godine ostvarena posljednja politička ideja kralja Nikole I Petrovića Njegoša iz 1918. godine – obnova nezavisne Crne Gore Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je za Vaskrs uputio čestitku svim pravoslavnim sveštenicima i vjernicima i poručio da pravoslavni građani kao najbrojnije stanovništvo u Crnoj Gori imaju „najveću odgovornost za očuvanje obnovljene države, za unapređenje multietničkog sklada, stabilnosti društva i nalaženje izlaza iz kriznih situacija“. Predsjednikov stav o obnovljenoj državnosti teško je povrijedio srpskog istoričara dr Aleksandra Rakovića, koji je zbog toga morao reagovati autorskim tekstom u kome tvrdi da je „laž da je ova Crna Gora obnovljena država“. On objašnjava da „Crna Gora nije nikakva „obnovljena država“ već sasvim nova državica na rubu Evrope, bez ikakvog kontinuiteta s nekadašnjom Crnom Gorom“. Treba, naravno, razumjeti Rakovićevu frustriranost zbog toga što Crna Gora nakon 1918. godine nije za sva vremena ostala dio Srbije i što se većina njenih građana usudila da 2006. glasa za nezavisnost. To kvari poredak u nacionalističkom kosmosu Rakovića, jer bi ta državica sa ruba trebalo da, valjda, bude dio megadržave Srbije u srcu Evrope. Kad veća mora da trpi postojanje nezavisne Crne Gore, Raković je odlučio da sebi olakša muke tako što će dokazati da je postojanje državnosti i nezavisnosti Crne Gore nelogično i nevezano sa njenom istorijom. Da bi to „dokazivanje“ bilo uvjerljivije, Raković je primijenio tabelarnu metodu. U jednoj koloni tabele napisao je šta su, prema njegovom mišljenju, bili elementi i simboli državnosti Crne Gore do 1918. godine, a u drugoj koloni šta su danas ti elementi i simboli. Raković kaže da su do 1918. godine u Crnoj Gori živjeli Srbi, da su danas najbrojniji Crnogorci i da su Srbi izloženi pritiscima vladajuće elite i rasrbljavanju. To je, dakle, prva razlika između ove i one Crne Gore. Kao istoričar koji baš ništa ne zna o istoriji Crne Gore, jer se njome nikada i nije bavio, Raković nam hoće reći da u Crnoj Gori do 1918. godine nije bilo Crnogoraca. To je za njega idealno stanje, koje čini glavno obilježje ,,prave“ Crne Gore. A što se tiče broja Srba u Crnoj Gori do 1918. godine, neka uzme rezultate popisa iz 1909. i pronađe izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti. Uostalom, da je Crna Gora bila 1918. godine onakva kakvom on umišlja da je bila, zbog čega je zvanična Srbija morala uz pomoć vojske i agenata da sprovodi njeno prisajedinjenje? Kao što ne razumije Crnu Goru 1918.

Raković ne razumije ni Crnu Goru 2020. godine. Aktuelna crnogorska državna politika se ne bori protiv srpskog identiteta, već protiv srpskog nacionalizma koji hoće da dominira Crnom Gorom i da joj opet ukine državnost. Današnja Crna Gora štiti i promoviše prava svojih građana Srba i upućuje ih na to da je današnja nezavisna Crna Gora zajednička i ravnopravna država svih građana. Zato savremena Crna Gora i njeno državno rukovodstvo baštine nasljeđe Kraljevine Crne Gore jer se i ta Crna Gora borila za očuvanje svoje nezavisnosti i za jednaka prava svih svojih državljana.

DRŽAVNOST Raković tvrdi da današnja Crna Gora ne može baštiniti državnost Kraljevine Crne Gore jer je ova imala u svom sastavu Metohiju, a današnja Crna Gora je u okviru NATO-a okupator na Kosovu i Metohiji. Ovo je besmislena teza jer mnoge države, uključujući i Srbiju, nemaju istu teritoriju kao prije 150 godina. To ne umanjuje kontinuitet državnosti. No, treba dodati da je Crna Gora oslobodila Metohiju od osmanske okupacije i da je Metohiju svojevoljno prepustila Srbiji 1945. godine. Takođe, učešće Crne Gore u okviru NATO misije na Kosovu je posredno prihvaćeno od vlasti Srbije, jer su njeni zvaničnici nekoliko puta istakli da je misija KFOR-a na Kosovu garant stabilnosti, mira i bezbjednosti Srba na Kosovu. Raković kaže da je srpstvo bilo ideologija Kraljevine Crne Gore, a da je današnja ideologija „antisrpstvo vladajuće elite crnogorskih separatista“. Srpstvo Kraljevine Crne Gore je bilo sastavni, ali ne i jedini dio državne ideologije i ne po cijenu crnogorske državne nezavisnosti. To je suština koju Raković i istomišljenici ne mogu ili neće da shvate, jer ih to dovodi u kontradiktornost. Ako je srpstvo bilo jedina ideologija u Crnoj Gori do 1918. godine, zašto su s vlasti zbačeni kralj Nikola i dinastija Petrović-Njegoš koji su osmislili tu

ideologiju? Ako su kralj Nikola, članovi njegove dinastije i svi Crnogorci bili samo Srbi, zašto nijesu prihvatili odluke Podgoričke skupštine? Odgovori na ova pitanja su mnogo složeniji nego što Raković može da razumije. Zato ih njihovi ostrašćeni i pojednostavljeni odgovori dovode u kontradiktornost jer ne mogu da objasne kako je kralj Nikola istovremeno Srbin i izdajnički crnogorski separatista.

KONTINUITET Današnja Crna Gora je direktni nastavljač državnosti Kraljevine Crne Gore, jer i današnja Crna Gora hoće srpstvo koje čuva obnovljenu crnogorsku državnost. Raković zamjera i što je do 1918. godine Crna Gora bila monarhija, a danas je republikanskog uređenja. Možda bi se u ovom pogledu Rakoviću moglo izaći u susret. S obzirom da postoje direktni potomci kralja Nikole, moglo bi da se obnovi monarhističko uređenje sa dinastijom Petrović-Njegoš. Vjerujem da će Raković i slični borci za „tradicionalnu Crnu Goru“ oduševljeno podržati ovaj predlog. Ali, prije toga, ako im već državno uređenje određuje državni kontinuitet, neka se zapitaju da li današnja Republika Srbija ima kontinuitet sa nekadašnjom Kraljevinom Srbijom. Raković kaže i da je srpski jezik bio službeni u Kraljevini Crnoj Gori, a da je to danas crnogorski. Istina je da je u Kraljevini Crnoj Gori jezik smatran dijelom srpskog i da je tako izučavan kao školski predmet. No, u Ustavu iz 1905. godine nema odredbe o srpskom jeziku, dok je u Ustavu iz 2007. godine srpski jezik definisan kao jedan od službenih. Raković navodi i da je ćirilica bila pismo Kraljevine Crne Gore, a da je danas latinica pismo administracije. Ustav iz 1905. ne pominje ćirilicu, dok Ustav iz 2007. godine propisuje da su oba pisma ravnopravna. Latinica je dominantna u svim oblastima zbog, prije svega, njenog univerzalnog karaktera. No, i ćirilica se koristi

u administraciji i, naročito, u školstvu. Bar polovina školskih udžbenika je štampana na ćiriličnom pismu. Ćirilici je krenulo loše otkad su je proglasili za srpsko nacionalno pismo. Time su joj oduzeli osnovnu namjenu i univerzalnosti i pretvorili je u banalno oruđe nacionalizma. Prije nego što su srpski nacionalisti počeli da je brane i svojataju, ćirilici je išlo mnogo bolje. No, neka Raković pokuša da bitku za ćirilicu dobije najprije u Srbiji. Raković kaže da je u Kraljevini Crnoj Gori crkva bila „srpsko pravoslavlje“, a da danas vladajuća elita namjerava da „izbaci Srpsku pravoslavnu crkvu“. On se u svom tabelarnom upoređivanju suočio sa neprijatnim istorijskim činjenicama, pa je odlučio da pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori do 1918. godine maštovito nazove „srpsko pravoslavlje“. Prema Ustavu iz 1905. godine, „tradicionalna Crna Gora“ je imala autokefalnu Crnogorsku crkvu. Ako se Raković zalaže za to da Crna Gora ima iste elemente državnosti kao i Kraljevina Crna Gora onda bi, principijelno, prvi trebalo da podrži obnavljanje autokefalnosti Crnogorske crkve. Istoričar Raković kaže i da je zastava Kraljevine Crne Gore bila srpska trobojka. Istina je da ne postoji srpska trobojka. Trobojka je nastala u francuskoj revoluciji 1789. godine i od tada se svijetom širila i modifikovala. U Crnoj Gori je do 1918. godine korišćeno nekoliko državnih zastava i svaka ima jednaku istorijsku opravdanost. U Ustavu iz 1905. godine nije propisana državna zastava, već samo narodne boje. U Kraljevini Crnoj Gori trobojka je kao zvanična korišćena sa državnim grbom, koji nije bio, kako kaže Raković, dvoglavi bijeli orao iz grba Nemanjića. Crnogorski dvoglavi orao je preuzet iz heraldike Crnojevića koji su ga, kao i Nemanjići, preuzeli iz vizantijske carske heraldike. Današnji crnogorski grb nije žut, kako kaže Raković, već je zlatne boje, što propisuju heraldička pravila. U pogledu himni Crne Gore Raković s pravom ukazuje da je himna do

1918. godine bila „Ubavoj nam Crnoj Gori“, ali pogrešno dodaje i da je tada himna bila „Onam' onamo“. Raković i zvaničnu valutu koristi kao banalan razlog da negira kontinuitet crnogorske državnosti. Do 1918. godine valuta je bila perper, a danas je euro. I u Njemačkoj je, na primjer, vjekovima valuta bila marka a danas je euro, pa to niko ne koristi kao dokaz za prekid kontinuiteta njemačke državnosti.

NEZAVISNOST Tabelarni pokušaj Rakovića da negira kontinuitet crnogorske državnosti je, kako se može zaključiti, ispao neuspješan. Današnja Crna Gora ima kontinuitet sa prethodnim državnim oblicima Crne Gore jer, prije svega, ima državnu nezavisnost. Kao i u svim državama, državno uređenje, elementi i simboli državnosti su sporedni u odnosu na državnu nezavisnost. Sve države su mijenjale teritoriju, simbole, identitete, državna uređenja i politiku, ali su kao konstantu čuvale ili se borile za državnu nezavisnost koja uvijek proizilazi iz posebnosti stanovništva i društvenih odnosa. Nesumnjivo je da se današnja Crna Gora mnogo razlikuje od Crne Gore iz 1918. godine, kao uostalom i Srbija, ali je sigurno da su političke partije i državnici koji su predvodili obnovu njene državne nezavisnosti 2006. godine značajno bliži suverenoj ideologiji dinastije Petrović-Njegoš i tolerantnoj tradiciji Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, nego Raković i njegovi istomišljenici. Da je pobijedila ideologija koju zastupa Raković ne bi bilo nezavisnosti, državnosti i tolerantnosti Crne Gore i ona bi bila samo dio Srbije. Suštine državnosti Kraljevine Crne Gore i politike dinastije Petrović-Njegoš bile su u slobodi, toleranciji i nezavisnosti. Predsjednik Crne Gore i ostali državni zvaničnici s pravom koriste tezu o obnovljenoj državnosti i nezavisnosti, jer je 2006. godine ostvarena posljednja politička ideja kralja Nikole I Petrovića-Njegoša iz 1918. godine – obnova nezavisne Crne Gore.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

INDEL INŽENJERING DOO BULEVAR DR IBRAHIMA KORISTOVIĆA 27/A

Tel.: 020-601-195 Email: office@indel.me Oglašava potrebu za: 1. RUKOVALAC/TELJKA GRAĐEVINSKOM MAŠINOM KOMBINIRKA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -zvati radnim danima os 08-16h ili na e-mail:office@indel.me PLANTAŽE 13 JUL AD Adresa: PUT RADOMIRA IVANOVIĆA BR. 2

Tel.: 020-444-117 Email: info@plantaze.com Oglašava potrebu za: 1. NK RADNIK/CA, 300 izvršioca,

Poneđeljak, 4. maj 2020.

sezonski rad u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -za potrebe zelenih operacija(lačenje,vezivanje,čupanje trave,berba breskve) -za zaposlene van teritorije opštine Podgorica obezbjeđeni hrana i smještaj

ULCINJ TEL: 030/412-213

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA MEDICINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

- LICENCA LJEKARSKE KOMORE CG - LJEKARSKO UVJERENJE

- UVJERENJE DA SE KANDIDAT NALAZI NA EVIDENCIJI ZZZCG - KOPIJA LIČNE KARTE

- UVJERENJE DA SE PROTIV KANDIDATA NE VODI KRIVIČNI POSTUPAK

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

MalI oglasI NEKRETNINE POSLOVNI prostor višenamjenski Velimira Terzića 17 prva zgrada bloka V 80m2 suteren.Prodajem cijena po dogovoru Tel.068/760-377 1 GORNJA Morača – Starče 40,000m2 livada i šuma, izvor, put, struja, u pola tržišne cijene. Moguća kompezacija za stambeni ili poslovni prostor Tel.068/760-377 2 IZDAJEM sobu kod škole Musa Burzan namještena sa kupatilom.Cijena po dogovoru Tel.067/500-972 3

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za stanovanje d.o.o. Podgorica, ul. Zetskih vladara bb oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka šrafovske robe, okova i sitnog alata: Ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 31.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 2618-9/T-2020 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Milanka Caković, telefon 020/623 - 337, e-mail aspg3@t-com.me

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 6

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Prošla je godina od smrti voljenog supruga, oca i đeda

Вољеној мајци, баби и прабаби

RAJKA Perova BUŠKOVIĆA

МАРИ ЧОЛИЋ рођ. Ивановић

Ali, dani i godine nisu nam mjera za tugu, mjerimo je sjećanjima na njegov veliki život, na svaku njegovu riječ, lekciju i smijeh, jer vrijeme je samo produbilo prazninu i našu neizmjernu bol. Žao nam je što tugu ovog dana nećemo podijeliti sa prijateljima i porodicom onako kako bi Rajko sigurno želio. Zato, čuvajte sjećanje na njega do prve prilike kada ćemo se ponovo okupiti njemu u čast i za ljubav. Na Čepurcima ćemo godišnjicu obilježiti u krugu najuže familije.

Година је прошла откако ниси са нама. Мислимо на тебе кад нам живот доноси и радост и тугу. Увијек ћемо те чувати у срцу, са поносом причати о теби. Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав, јача од времена и заборава.

Воли те твоја ПОРОДИЦА

PORODICA

147

146

Posljednji pozdrav kumi

Posljednji pozdrav dragoj

SLOBI Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

SLOBI

Sedam godina se navršilo od kada nije sa nama

MILORADU ČOLOVIĆU

SLOBO Dušanov BANOVIĆ

Počivaj u miru.

S tugom i poštovanjem,

od MIDA BALETIĆA sa porodicom

BOŽANA STJEPOVIĆ sa porodicom

ANA i SANJA 141

Posljednji pozdrav dragom kumu i komšiji

142

Svaki dan nam sve više nedostaješ. S ljubavlju i poštovanjem sjećamo se tebe. TVOJA FAMILIJA 145

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Dana 1. maja 2020. poslije kraće i teške bolesti u 73. godini umro je naš dragi

Dana 1. maja 2020. umrla je u 79. godini

Obavještavamo prijatelje i rodbinu da nas je 2. maja 2020. u 81. godini napustio naš voljeni

STANKA Peka ĐUROVIĆ

ILIJA Šakov BOROZAN

DANILO pok. Jovana ŠABAN

Dobitnik je Novembarske nagrade grada Kotora i Prvomajske nagrade rada kao inovator. Sahrana će se obaviti na Vrbicama u krugu porodice u 16 časova.

Ožalošćeni: supruga NEDA, ćerke LJILJANA i DANIJELA, sestra RADMILA, sinovac JOVAN sa porodicom, sinovice SLAĐANA i DRAGANA, zetovi GORAN i ALEKSANDAR, LUBADRA SPASOJE i mnogobrojna rodbina

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 2. maja na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: sin DARKO, ćerka DRAGANA, brat MILORAD, snahe, zetovi, sinovci, sinovične, unučad i ostala rodbina

rođena Leković

Sahrana je obavljena 2. maja u krugu porodice na Starom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: sin ŽELJKO, kćerke JASNA, JADRANKA, DRAGANA i SVETLANA, đever MILENKO, unuci i unuke i ostala rodbina ĐUROVIĆ i LEKOVIĆ

125

131

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu

Draga moja majko,

ILIJI Šakovom BOROZANU

129

Posljednji pozdrav našem dragom bratu od strica

STANKA

Bio si nam čvrsti oslonac i primjer dobrote i poštenja. Tuga i bol su ispunili naša srca, ali i ponos i ljubav što smo te takvog imali. Tvoji DARKO i DRAGANA sa porodicama 126 Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu

Što god da ti napišem, malo bi bilo za ono što si ti bila nama. Bila si pravi borac, bila si nam sve. Jednom riječju, prava majka. A to je ono što najviše vrijedi na svijetu. Nema te riječi koja bi mogla opisati ovaj teški odlazak, jer tvojim odlaskom odlazi jedan dio nas. A to je onaj najljepši dio života koji smo proveli zajedno sa tobom, koji će nam uvijek faliti. To je onaj dio koji se kasnije pretvara u sjećanje, a on najviše boli. Boli me tvoja smrt, ali me više boli ono što ide sad, praznina bez tebe. Kako objasniti srcu da te nema više. Volim te najviše na svijetu, ma gdje god da si.

ILIJI Šakovom BOROZANU Tvoja ćerka DRAGANA

Sa ljubavlju i poštovanjem trajno ćemo te čuvati u najljepšim uspomenama. SLOBO, MIĆA, BRANKA i TANJA 127

ILIJI Šakovom BOROZANU

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

Počivaj u miru.

Opraštamo se od našeg dragog kuma

136

MIKI i STANKA VUČELIĆ sa porodicom 103 Posljednji pozdrav majci, tašti, babi

STANKI ĐUROVIĆ

MIKA BRAJOVIĆA

sin ŽELJKO, unuci PETAR, PEKO i ĐORĐE

STANKI U najljepšim uspomenama čuvaćemo te od zaborava.

BANJO i OLJA MIJAJLOVIĆ sa porodicom

132

Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću koju si nam uvijek nesebično davala. Neka te čuvaju anđeli kao što si ti čuvala i pazila nas. S ljubavlju i ponosom čuvat ćemo uspomenu na tebe! Ćerka KIKICA, zet BOBO i unučad SUZANA, MILOŠ i MILICA 134 Posljednji pozdrav majci, tašti i babi

STANKA ĐUROVIĆ

143 Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojima si nas uvijek nesebično darivala. Neka te čuvaju anđeli onako kako si ti čuvala nas. Volimo te i čuvaćemo te od zaborava.

Dana 2. maja navršila su se 52 dana otkako nije sa nama

Ćerka JASNA i unuka SANDRA

STANKI

MUHAMED – MEDO MUSTAFIĆ Dragi tata, Teško je prihvatiti da te više nema i nedostaješ nam svakog dana sve više. Uvijek ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pričati o tebi. Hvala ti na svemu što si učinio za nas. Hvala ti što si bio najbolji otac, svekar i đed. Živjećeš vječno u našim srcima i mislima. Sin MITKO, snaha MIRELA, unuci DARIS, REJAN i MARIN 144

S ponosom i poštovanjem kažemo da smo te imali. Znala si koliko te volimo, al nikad nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati. Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju. Čuvat ćemo te od zaborava.

133 Posljednji pozdrav prijateljici

Ćerka JADRANKA, zet MILI, unuka NIKOLETA 135

STANKI ĐUROVIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a porodici iskreno saučešće. 128

Od TANJE i ZORANA LAGATOR

Oglasi i obavještenja

Међу најбољим који одлазе са овог свијета је и наша драга

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Tužnim srcem javljamo rodbini kumovima, prijateljima komšijama i poznanicima da je našoj dragoj i nikad prežaljenoj

Voljenoj i dragoj

MAJCI

ПЕРСА – СЛОБА КОВАЧЕВИЋ

PERSI – SLOBI Stojana KOVAČEVIĆ

рођ. Шановић

rođenoj Šanović Од повоја, па ево до покрова уткивала је у себе добра дјела. Правила је животне украсе, праве бисере. Тешка болест ју је успавала, зато је њен род тужан и ожалошћен. Емотивно ћемо бити везани за нашу драгу Слобу. За вољену личност које више немамо. Емотивни пртљаг због њене смрти носићемо дуго и дуго. Нек јој је вјечна слава и хвала!

Од рода породица ШАНОВИЋ мајка МИЉА, браћа РАДЕ и ЗОРАН са породицом

prestalo da kuca njeno plemenito srce poslije duge i teške bolesti na VMA u Beogradu 29. aprila 2020. u 60. godini. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 1. maja u 9 časova na groblju u selu Srpska – Zeta u krugu najuže porodice.

Ožalošćeni: suprug STOJAN, sin ALEKSANDAR, kćerke LIDIJA i DANIJELA, majka MILICA – MILJA, braća RADE i ZORAN, snahe MILICA, RADMILA i VESNA, zaova SLAVKA, unučad, đeveri, jetrve đeveričići, đeverične, bratanići, bratanična, zaove i zaovičići i ostala rodbina KOVAČEVIĆ i ŠANOVIĆ

Tvojim odlaskom izgubili smo ogromnu ljubav, pažnju, sigurnost i oslonac. Tvoja neizmjerna dobrota i toplina je ono što će nam vječno nedostajati i što će nas sjećati na tebe. Bila si veliki borac, najveći kojeg sam upoznao u svom životu, ali nažalost nisi uspjela da pobijediš u ovoj posljednjoj borbi koja te zadesila. Hvala ti što si nam ostavila častan, pošten i dostojanstven put kojim si ti koračala kroz svoj život, a kojim ćemo mi nastaviti dalje bez tebe. Oprosti ako ti naše suze remete tišinu vječnog mira. Otišla si upravo onako kao što si i živjela, tiho, nečujno, hrabro i dostojanstveno. Ponosni na tebe što smo te imali, počivaj u miru, naš dobri roditelju.

Sin ALEKSANDAR, snaha MILICA i unuk JOVAN 85 Najdraža moja, najdivnija moja, najhrabrija moja

122

84 Dragoj supruzi, majci i babi

Дана 2. маја 2020. у 80. години преминула је наша драга

MAJKO

SLOBI ОЛГА Борислава ЛАБУДОВИЋ рођена Вујошевић Сахрана је обављена истога дана на гробљу у Драговој луци у кругу најуже породице.

Ожалошћени: мајка КРСТИЊА – КИЋА, синови ДЕЈАН и ДРАГАН, снахе САЊА и ТАМАРА, унучад и остала бројна родбина

101

Bila si oličenje poštenja, časti i dobrote, ali te na tom životnom putu opaka bolest prerano zaustavila. Uvijek si bila požrtvovana supruga, majka i baba i svakom bila ruka spasa u trenutku beznađa. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Beskonačnu zahvalnost dugujemo svima koji su pomogli u tvom liječenju, kako doktorima i sestrama KBC-a i osoblju sa VMA, tako i svim znanim i neznanim prijateljima koji su pomogli na ma koji način.

Bez obzira na sve, nisam spremna na ovo, nadala sam se da ćeš dobiti i ovu bitku kao mnoge koje smo imali u životu. Nadala sam se da ćemo još dugo koračati kroz život. Ti si zastala, ali ja nastavljam tvojim stopama. Ti si me naučila i pokazala mi kako se čuva i brani porodica i što su prave vrijednosti. Dušu si ispustila na dan kad si meni udahnula život, sa tvojim odlaskom otišao je i dio mene. Ne prihvatam da nijesi živa, jer živiš i živjećeš vječno u mom srcu i duši. Ponosna sam na tebe, tvoje ime i tvoja djela. Neka ti duša nađe zasluženi mir u carstvom nebeskom, a ja ću vječno žaliti za tobom. Ćerka DANIJELA, zet VLADO i unučad TEODORA i FILIP 87

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj supruzi

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i svekrvi

Draga majko

SLOBI OLGI LABUDOVIĆ Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Hvala ti za sve što si nam pružila i čemu si nas naučila. Vole te tvoji,

DRAGAN, TAMARA, BORO i PETAR

123 Plemenita naša Olga

od supruga STOJANA sa porodicom

PERSA – SLOBE 89 Bila si mi uvijek podrška i oslonac, vjerni pratilac na svim mojim putevima, a onda si otišla tiho i ostavila ogromnu prazninu. Ni suze, ni riječi, ni moj bol, ništa te ne može vratiti sa tog puta gdje si pošla. Nadam se da si sada na nekom boljem mjestu, negdje gdje te ništa ne boli. Zauvijek ću te čuvati u srcu i živjeti onako kako si me ti učila. Bićeš moja najsjajnija zvijezda na nebu, moj anđeo čuvar. Počivaj u miru, jedina moja, a duša ti raj imala.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Tvoja ćerka LIDIJA, zet IGOR i unučad ANĐELA, MILOŠ i PAVLE

SLOBI KOVAČEVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj časni životni put.

OLGI Bora LABUDOVIĆ

DRAŽEN i DRAGANA STIJEPOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj Ode bez pozdrava, ali ne bez zaborava. Sećati ćemo se tvoje topline. Saučešće porodici Labudović, Dragova luka – Nikšić.

138 Posljednji pozdrav snahi

137

MIKA i SAVO RADULOVIĆ

PERSI – SLOBI Stojana KOVAČEVIĆ Bolan je pozdrav koji nećeš čuti, a još bolnije za nas da te više nećemo viđeti.

PERSI – SLOBI Stojana KOVAČEVIĆ

Ožalošćeni: zaova SLAVKA i zet BRANKO – GALJO VULEVIĆ sa porodicom i prijateljica MILEVA VULEVIĆ 116

117

od đevera BORA i ŽARKA KOVAČEVIĆA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Dana 2. maja 2020. poslije kraće bolesti preminuo je u 59. godini

Dana 1. maja 2020. u 66. godini, preminuo je naš dragi

Дана 1. маја 2020. у 82. години изненада је преминуо наш драги супруг, отац, ђед, прађед и таст

VITKO Velizara RADOJIČIĆ ЂОРЂИЈЕ – ЂОНО Стеванов РАШОВИЋ

Ožalošćeni: sestre MILANKA i RADMILA, bratanična IVANA, sestrična SANJA, sestrići DRAŽEN i LAZO, tetka VERA, strina MILICA, braća od strica RAJKO i MILAN, sestra od strica NEVENKA i KRISTINA, braća i sestre od tetaka, brat i sestre od ujaka i brojna rodbina RADOJIČIĆ i ujčevina VOJVODIĆ

Због новонастале ситуације у држави сахрана је обављена у кругу најуже породице 2. маја у 10 часова на гробљу Чепурци. Ожалошћена породица: супруга НЕГИЦА, ћерке ЗДЕНКА и БИЉАНА, унучад БОРИС, ЈОВАНА, БОЈАН, НИКОЛА и ЈОВAН, праунучад и зетови

111

MIODRAG Nikole VUJANOVIĆ

1938-2020.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 3. maja.

Sahrana je obavljena 2. maja u krugu porodice, na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi SINIŠA, SRĐA i SAŠA, brat NEBOJŠA, snahe DIJANA, LJUBICA i BOJANA, unučad i ostala rodbina

Poslednji pozdrav dragom bratu Послије кратке болести преминуо је у 81. години наш вољени

115 Posljednji pozdrav našem voljenom ocu, svekru i đedu

VITKO Velizara RADOJIČIĆ Dragi naš brate, kako da prihvatimo tvoj odlazak. Ostavi nas, dragi brate, bez rodskog oslonca, velike podrške i bratske ljubavi. Umjesto toplog dočeka ostaje vječna praznina.

МИХАИЛО - ЧВОРО Радована ТОДОРОВИЋ MIODRAGU VUJANOVIĆU Сахрана је обављена 1. маја на градском гробљу Чепурци.

Sestre MILANKA i RADMILA Ожалошћени: супруга БРАНКА, синови ИГОР и РАДОВАН, кћерка ЉУДМИЛА, снаха НЕВЕНКА, зет МИЛАН, унучад, братанићи, братаничне, сестричићи, сестричне, породице ТОДОРОВИЋ и МИЛОВИЋ и остала родбина

98 S tugom i nevjericom opraštamo se od našeg kolege, dobrog čovjeka, druga i prijatelja

S ponosom ćemo čuvati uspomene na tvoj vedar lik i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Nedostaješ nam mnogo i bez tebe ništa više neće biti isto. Toliko toga je trebalo još da uradimo zajedno. Ponosu naš, počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Tvoji SINIŠA, LJUBICA, ROBERT, ANĐELA i KAĆA

102

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru

Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

VITKA

Zahvalni za Tvoj nesebični doprinos i zalaganje, opraštamo se od tebe sjećajući se tvoje vedrine i plemenitosti. Počivaj u miru, iskreni kolega i prijatelju.

MIHAILU – ČVORU TODOROVIĆU Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji,

Smjensko osoblje HE PERUĆICA

MIODRAGU N. VUJANOVIĆU Počivaj u miru.

ANDRIJANA, BORIS i NENA TODOROVIĆ

Brat NEBOJŠA i snaha DIJANA

109

Posljednji pozdrav dragom

97 Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg

MIKIJU

BOŽO, ANA, GAVRO, IVANA i STEFAN POPOVIĆ

SAŠA, DRAGANA i DARIJA ĐUKANOVIĆ

121

119

VITKA Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

SOFIJA sa porodicom 124 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VITKU

MIKIJU SLAVKA i SNEŽANA POPOVIĆ

Čuvaćemo te od zaborava i pamtiti tvoj vedri lik. Počivaj u miru.

RADONJA i RATKO sa porodicama

VITKU RADOJIČIĆU 130

od BRANKA TATARA i SLOBODANA JOKIĆA

120

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Дана 2. маја престало је да куца племенито срце

MARKIŠA JOVIĆEVIĆ Deset godina je prošlo, Anđele naš. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

МИЛАДИНА МИКА БРАЈОВИЋА

Tvoji TATA, MAMA i BRAĆA

ALEKSANDRU KLIKOVCU 100

Због тренутне ситуације у земљи, сахрана је обављена истог дана у кругу породице.

Ожалошћени: супруга ЉИЉАНА, син ПЕТАР, кћерка МИЛЕНА, сестре ДАНИЦА и СВЕТЛАНА и остала родбина

TUŽNO SJEĆANJE 12 godina

Koliko tuge u sekund stane, Brojimo isto minute i dane, , Al nema tog broja koji može opisat Koliko je teško bez tebe i disat!

114

Zauvek tvoja NAĐA

Opraštamo se od oca našeg radnika

38 godina

STANISLAVA ĆIRA BRANKO MIJUŠKOVIĆ Koliko ljubavi i topline ste nam pružili da ćemo je osjećati dok god živimo. Vaši SONJA i ZDRAVKO sa porodicom 106 Danas, 4. maja navršava se tužna godina od smrti voljene sestre i tetke

139 Dragi moj i veliki brate

MILADINA - MIKA BRAJOVIĆA

MARE ČOLIĆ rođene Ivanović

SAŠA PREDUZEĆE „KASTEX“

Prošlo je 40 dana od tvoje smrti. U meni je velika tuga i nevjerica. Hvala ti za svu ljepotu tvoga postojanja, ljubav, silu, snagu i dobrotu koju si nam dijelio. Ti si otišao, ali ljubav i sjećanje na tebe ostaju vječno da žive u mom srcu.

118

Mnogo ljubavi, dobrote i borbe je otišlo sa tobom, a ostalo previše bola, praznine i sjećanja. Neutješna je bol za najdražima i traje vječno.

VESELIN BOJIĆ sa porodicom

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog i iskrenog prijatelja

140

ZORKA i GAVRILO sa porodicom

SJEĆANJE 4. 5. 2019 – 4. 5. 2020.

107 Pet godina nije sa nama naš dragi i voljeni suprug i otac

MIKA BRAJOVIĆA

DŽEVDANA ĐUKANOVIĆ

MIJO, LELA, IVANA i MARKO

110

rođena Jahić

TOMO TODOROVIĆ

PORODICA

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava i uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Tvoja porodica,

POMENI 4. 5. 2018 - 4. 5. 2020.

NENA, ANDRIJANA i BORIS

105

108

Četiri godine su od smrti našeg oca

Prošla je godina tuge i bola kako nisi sa nama

VOJISLAVA – VOJA RAIČEVIĆA

BOŽIDAR BORO KOSTIĆ Voljeni Boća, tvojim odlaskom smo izgubili veliki oslonac, sigurnost i neizmjernu dobrotu i toplinu. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

Dragi tata, živiš kroz najljepše uspomene i priče. Tvoja unučad za koju si bio i ostao najveći heroj, i dalje sa divljenjem pričaju o svom dedi. Nedostaju tvoji mudri savjeti i bezuslovna pažnja koju si nam posvećivao.

TVOJA PORODICA

Tvoji: DEJANA, ĐINA i SRĐAN sa porodicama

RAJKO Brate, hvala ti za ljubav i pažnju koje si nam davao. Ponosni smo na tebe.

RAJKA i MARINA sa porodicama 104

113

112

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Navršava se 40 tužnih dana od prerane i iznenadne smrti našeg

ALEKSANDRA - SAŠE Radomira KLIKOVCA Voljeni naš Saša, teško je prihvatiti istinu da si zauvijek otišao i ostavio nas bez ljubavi, pažnje i privrženosti koju si bezrezervno dijelio svima koji su te znali. Ponosni što smo te baš takvog imali, ali beskrajno tužni zbog tvog ranog odlaska. Velika ljubav nikad neće prestati, a sjećanje na sve što si nam značio, zauvijek će trajati. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zbog trenutne situacije uža porodica je posjetila Sašin vječni počinak u subotu, 2. maja 2020. godine.

Ožalošćena porodica KLIKOVAC

SAŠA

Moj „Veliki brate“, kako sam te zvala... Naučio si me puno, uvijek si znao više od mene, ali mi nisi rekao na kraju kako se živi dalje bez tebe... Moja duša, sreća, ponos... Sve se to tvojim imenom piše... Nisi ti taj Tebe ne može da nema više... Voljećemo te uvijek

SANJA i LUKA

SAŠA

Moj Sandre, danas je 40 dana otkako si otišao, verujem u neki lepši i bolji svet da te Anđeli tamo gore čuvaju. Ne možeš me nazvati, pitati i reći šta treba da uradim, ali ja znam i bez reči jer sam porasla sa tobom i ja te čujem u tišini. Ostavio si mi veliki zadatak, a ja ću se potruditi, nastaviti i čuvati sve što si mi ostavio, a ti ćeš nas negde od gore, gledati i biti ponosan na nas, kao što smo mi ponosni što smo te imali.

Tvoja ZORANA

TV program

Poneđeljak, 4. maj 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

PRVA TV 17:45

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zelena milja

Tračara

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r. 10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Gavejn I, crtani film 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Gavejn I, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi 15:30 Dnevnik 1 16:00 Tv arhiv 16:30 Zapis, r. 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 17:30 Muzika 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:17 Nacionalni parkovi 18:30 Korona – Ostani doma 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti, e. 21:20 Ženski raj III, s. 22:10 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:20 Gomora III, s. 00:10 Argumenti, r. 01:25 Dobro jutro, Crna Goro, jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

07:00 E sport 08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi razred 10:00 Nastava za treći razred 11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r. 14:00 Nastava za drugi razred, r. 15:00 Nastava za treći razred, r. 16:00 Nastava za četvrti razred, r. 17:00 Nastava za peti razred, r. 18:00 Luda kuća, r. 19:30 Dnevnik 2 20:15 Barice, dok. film 20:57 Umjetnost sa vremenom 21:07 Njegoš, kratki film 21:28 Igre malih zemalja – Olimpijska baklja 21:34 Zablja Grahovačka 21:52 Karneval u Kotoru 22:05 Sklonište iznad oblaka, film 23:30 Kotor Art 2015. 00:00 E sport

07:00 Praktična žena, r. 08:00 Dvije djevojke bez love, s. 09:00 Jutarnji žurnal 10:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Istine i laži, s. 11:15 Tračara, r. 12:00 Aladin, crtani film 13:00 Smrtonosno oružje 4, film 15:00 Igra sudbine, r. 16:00 Praktična žena 17:00 Pres – Institut za javno zdravlje, uživo 17:30 Žurnal 17:45 Tračara, s. 18:30 Hotel Eleon, s. 19:00 Žurnal 19:30 Evropske bajke – Kralj i mlinarev sluga, e. 19:40 Andrija i Anđelka, s. 20:45 Igra sudbine Retrospektiva 23:00 Noćni žurnal 23:30 Zelena milja, film 02:30 Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:00 Centralni dnevnik, r. 07:30 Agencija za sve i svašta, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, s. 08:55 Kefalica 09:10 Ljubav, navika, panika, r. 09:30 Ljubav, navika, panika, s. 09:50 Totalni obrt, r. 10:45 Među nama, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, nastavak 13:00 Vijesti 13:10 Zauvijek susjedi, r. 14:25 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:40 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 17:30 Totalni obrt, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Azra, s. 22:00 Lud, zbunjen, normalan, s. 22:50 Intervju s povodom, r. 00:20 Replikant, film 02:25 Specijalne operacije, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Kutija, r. Vijesti Nevini krivac, r. Boje dana, e. Život sa morem, r. Vijesti Geopolitika, magazin Nevini krivac, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Novine II, r. Vijesti Sport, e. Prije nego što odem, film 00:10 Bez granica, r. 01:00 Slučajni ljubavnici, r. 02:40 Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTV BUDVA

PINK M JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena

19:00 20:30 21:30 22:30 23:00

Film Zakletva, s. Nemoguća ljubav, s. Zadruga Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 10:45 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Intermeco Ekstremno Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 19:00 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Aktuelno Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 4. maj 2020.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 4. maj 2020.

Evropska radio-difuzna unija pripremila internet video-šou

„Eurovision Song Celebration“ u terminu polufinala

ROTERDAM - Pored specijalnog televizijskog revijalnog programa ,,Europe Shine a Light“, koji je zakazan za dan kada je i planirano ovogodišnje finalno veče 16. maja, Evropska radio-difuzna unija pripremila je i internet video-šou pod nazivom ,,Eurovision Home Celebration“, koji će biti emitovan u najavljenim terminima za polufinalna nadmetanja 12. i 14. maja. Nedugo nakon otkazivanja ovogodišnje Pjesme Evrovizije EBU je donio odluku da se u terminu finala otkazanog takmičenja emituje specijalna emisija ,,Eurovision: Europe Shine a Light“. Sada je odlučeno da će se u terminima polufi-

nalnih emisija 12. i 14. maja od 21 sat emitovati specijalna emisija Eurovision Song Celebration 2020 u kojem će sve ovogodišnje pjesme biti predstavljene publici. Obje epizode ove emisije će u datom terminu biti emitovane na Jutjubu i neće imati takmičarski karakter, već je cilj emisije da se oda svojevrsna počast svim ovogodišnjim evrovizijskim pjesmama, prenosi Evrovizija.rs. S obzirom na to da su u pitanju dvije emisije u kojima će biti predstavljene sve numere, pjesme će biti podijeljene tako da u prvoj emisiji budu predstavljene pjesme koje je trebalo da se nađu u prvom polufinalu plus Holandija, Nemačka i Italija, dok će se u drugoj emi-

Izoštreno AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

siji predstaviti pjesme koje je trebalo da se nađu u drugom polufinalu plus Francuska, Španija i Velika Britanija. Alternativni revijalni program okupiće i nekoliko predstavnika ranijih izdanja. Jedna od dvije najpopularnije učesnice Evrovizije 2018. i vicešampionka istog nadmetanja održanog u Lisabonu, Kipranka Eleni Fureira, pozvana je da bude dio revijalnog šoua Europe Shine a Light 16. maja, javili su grčki mediji. Detalji o njenom karantinskom performansu još nijesu poznati, ali poznato je da je ona četvrta potvrđena učesnica ove emisije pored evrovizijskih pobjednika iz 2005, 2007. i 2011. godine: Grkinje Elene Paparizu, Marije Šerifović i Azerbejdžanaca Eldara Gasimova i Nigar Džamal. Evropska radio-difuzna unija najavila je i oficijelnu kompilaciju pjesama sa Evrovizije 2020. Najprije je objava fizičkog dvostrukog kompakt-diska i digitalnog izdanja bila najavljena za 17. april, potom pomjerena za 8. maj i na kraju ponovo odložena za 15. maj, što će biti i konačan datum objave ovog izdanja.

Otkazan najveći mađarski muzički festival

Bez Sigeta ove godine BUDIMPEŠTA - Organizatori čuvenog mađarskog muzičkog festivala Siget objavili su da neće biti održan ove godine, jer je mađarska Vlada produžila zabranu masovnog okupljanja zbog pandemije virusa korona do 15. avgusta. - Slomljenog srca obavještavamo vas da Siget neće biti održan ove godine, s obzirom na zvaničnu zabranu okupljanja - saopštili su organizatori festivala, koji je pokrenut prije 28 godina i jedan je od najvećih u Evropi. Ističući da je Siget oduvijek bio specifičan zbog atmosfere koje su na Ostrvu slobode kreirali njegovi posjetioci, organizatori su naveli da su naporno radili na ovogodišnjem programu, ali da će nova festivalska avantura morati da sačeka 2021. godinu. - Koliko god da je teško, verujemo da ova odluka najbolje služi bezbjednosti svih vas, kao i svih koji rade na našem festivalu - poručili su organizatori, uz molbu publici za strpljenje u vezi sa vraćanjem novca za već kupljene ulaznice. Uskoro će biti objavljeni detalji o vraćanju novca.

Kultni bend objavio singl ,,Man Alive“

Apokalipsa u režiji grupe Deep Purple Među izvođačima na Sigetu 2020, koji je trebalo da se održi od 5. do 11. avgusta, trebalo je da budu Kalvin Haris, Dua Lipa,

Kings of Leon, The Strokes, Stormzi, Tom Voker, Alison Vonderland, Kris Libing…

Grupa Kvin predstavila novu verziju pjesme ,,We Are the Champions“

Promjena refrena u čast zdravstvenih radnika

LONDON - Čitav svijet zna riječi pjesme ,,We Are the Champions“(Mi smo šampioni), a britanska grupa Kvin objavila je novu verziju jedne od svojih najpoznatijih pjesama u čast zdravstvenih radnika koji se bore protiv virusa korona. Gitarista Brajan Mej, bubnjar Rodžer Tejlor i pjevač Adam Lambert, koji godinama sarađuje sa Kvinom, udružili su snage kako bi objavili novu verziju pjesme pod nazivom ,,You Are the Champions“ (Vi ste šampioni), prenosi CNN. Grupa planira da prikupi 7,5 miliona dolara za 60 dana, a već polovina tog novca je prikupljena poslije samo jednog dana od kako je pjesma postavljena na internet. Sav prihod od nove verzije namenjen je Solidarnom fondu za odgovor na kovid-19 Svjetske zdravstvene organizacije. Mej, Tejlor i Lambert snimili su pjesmu dok su bili u samoizolaciji u različitim gradovima.

LONDON - Legendarna grupa Deep Purple objavila je ,,Man Alive“, drugi singl sa svog predstojećeg albuma ,,Whoosh!“. – To je apstraktni koncept. Postojao je apokaliptični kvalitet (muzika) ,,Man Alive“, a ideja se odatle lirski razvijala. Scenario ovog događaja koji se dogodio i svi su mrtvi, i vi dobijate ovu sliku svih stvorenja velikih i malih kako pasu na od krvi crvenom tlu i travi koja raste na gradskim ulicama. Dakle, to je scenario poslije čovječanstva. I odjednom se na plaži nešto pojavilo i ispostavilo se da je to čovjek, i to je jedini živi čovjek… To je kraj čovečanstva, jer kakva je svrha jednog čovjeka? To je bila ideja. Da je to slika, rekli biste da je impresionistička - rekao je pevač Ijan Gilan za Bilbord. Prvi singl sa albuma ,,Whoosh!“ bio je ,,Throw My Bones“, a grupa se prvobitno nadala objavljivanju LP-a 12. juna, ali zatvaranjem distributivnih linija i maloprodaje kao posljedica pandemije virusa korona, pomjerili su izlazak za 7. avgust. ,,Whoosh!“ je snimljen u martu 2019. godine u Nešvilu, a Deep Purple je ponovo radio sa Bobom Ezrinom. – Razvili smo potpuno povjerenje u njega, što je rijetko za ,,autsajdera“ koji dolazi u grupu koja je toliko dugo zajedno. Vrlo se dobro sjećam Bobovog govora kada smo se prvi put sreli u Torontu. Rekao je: ,,Učinimo ono što Deep Purple radi i sve će uspeti“, a rezultati toga postali su odmah jasno vidljivi – kazao je Gilan. Gilan je objasnio da je naslov albuma poslužio kao metafora za grupu. ,,Whoosh!“ je onomatopejska riječ koja, kada se posmatra kroz jedan kraj radio-teleskopa, opisuje prolaznu prirodu čovječanstva na Zemlji, rekao je on, ,,a kroz drugi kraj iz bliže perspektive ilustruje karijeru grupe Deep Purple“.