Dnevni list Pobjeda 07.02.2020. by Pobjeda

Legijina himna sa Kučkih korita

Đukanović: Narednih dana predočićemo ko se brutalno obračunava sa Crnom Gorom

STR. 6. I.BOŽOVIĆ

IZA KULISA: Drugo lice litija Srpske pravoslavne crkve (3)

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Cetinja

MCP/VLADO PAVIĆEVIĆ

Hrvatski analitičar o ćutanju Brisela na kampanju Beograda nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Pjesma ,,Hriste, Bože“ koju učesnici okupljanja pjevaju kao neformalnu himnu litija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, bila je svečana pjesma zloglasnih crvenih beretki Miodraga Ulemeka Legije. Sa tom pjesmom je Šešelj ispraćen u Hag, a pjevušeći tu himnu Zvezdan Jovanović je punio pušku iz koje je ubio Zorana Đinđića. Znaju li crnogorski litijaši da ponavljanjem te pjesme suštinski prizivaju ponavljanje najgore prošlosti Balkana? STR. 6. i 7. Vlada usvojila program rada za ovu godinu i izvještaj o radu za prošlu

Cilj je povećanje standarda građana

STR. 4. i 5.

Šovinizam srpskog ministra

Lončar: Gledam da Crnogoraca nema u zdravstvu, neka prvo nauče srpski

Sud predstavio dokaze protiv okrivljenog za trgovinu ljudima

Prijetio djeci da će ih ubiti ukoliko ne budu prosjačili Apelacioni sud produžio je pritvor S. A. zbog sumnje da je svoju djecu prisiljavao da prosjače, prijeteći im da će ih ubiti ukoliko ne postupe po njegovim zahtjevima STR. 10. i 11. Izvještaj Grupe država za borbu protiv korupcije za Crnu Goru o ispunjavanju njihovih preporuka

STR. 6. i 7.

Đenero: Srbiji će sve doći na naplatu i to sa kamatom

Savjet Evrope brine treći mandat Medenice STR. 8. i 9.

STR. 2.

Predsjednik Evropskog pokreta o novoj metodologiji proširenja Evropske komisije

Radulović: Dokument nejasan, ali sve je bolje od statusa kvo STR. 3.

PODGORICA: Potpisan ugovor za izgradnju primarnog kolektora

Počela realizacija projekta vijeka

STR. 18.

Politika

Petak, 7. februar 2020.

Hrvatski analitičar o ćutanju Brisela na nezapamćenu kampanju Beograda nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Đenero: Srbiji će sve doći na naplatu i to sa kamatom

Davor Đenero

PODGORICA - Sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao što nisu druga vremena pa da može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom.

KASNA REAKCIJA

Sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerovatno ne bez kamata kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero komentarišući odnose Crne Gore i Srbije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Đenero ističe da Evropska unija, što se tiče regiona Bal-

kana, često kasni sa reakcijom. - Crna Gora se mora naviknuti na posebne diplomatske mahinacije, koje izvodi Vučićeva i Dačićeva „diplomatija“, koja vrlo vješto stvara privid međunarodne podrške svojim stavovima. Izvrstan primjer je to što je Srbija uz neke mar-

ginalne nevladine organizacije i ponekog irelevantnog zastupnika iz nekih evropskih država, u vrijeme zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, organizovala „konferenciju“ koju je predstavila kao da je u organizaciji Savjeta Evrope i ondje ponavljala stavove Vučićeve propagandne mašinerije. Naravno, nikakve podrške Savjeta Evrope stavovima Srbije nema, pitanje Zakona o vjerskim slobodama u Crnoj Gori nije bilo na dnevnom redu

Parlamentarne skupštine. Pravobraniteljica za ljudska prava Savjeta Evrope nikad nije dala naslutiti da bi moglo biti ikakve sumnje u demokratsku proceduru usvajanja Zakona ili u to da bi on bio diskriminatoran prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ali se sistemski stvara utisak kao da je cijela Evropa uz Srbiju protiv crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama - kaže Đenero. Ističe da i EU igra političke igre, pokušava uvijek da daje

Srpsko-ruske manipulacije Naš sagovornik objašnjava da je manipulacija kojom se stvara utisak da EU ne podržava Crnu Goru djelo aktiviranja zastupnika u Evropskom parlamentu Tijeri Marianija. – On dolazi iz parlamentarnih magarećih klupa, pripada marginalnom klubu „Identitet

gradu. Paradoksalno je da dio Zakona o vjerskim slobodama u Crnoj Gori dovodi u pitanje političar iz Francuske, koja od i demokratija“ koji okuplja Građanske revolucije crkvama populističke protivevropske ne priznaje pravo na imovinu, stranke, odnosno francuski Nacionalni front Marine Lepen. nego su crkve u državnom Solidarnost od Rusije finansira- vlasništvu, a pojedine vjerske nih populističkih ekstremista zajednice imaju samo pravo obično znači i njihove simpatije na korištenje i upravljanje prema jednakom takvom reži- crkvenim objektima. Nikome mu Aleksandra Vučića u Beo- u demokratskom svijetu ne

,,uravnotežene” izjave, pa se često u stvari šalju ambivalentne političke poruke.

POLITIČKA IGRA

- U Evropskoj uniji često kasne s reakcijama, a kad šalju poruke, onda nastoje da one budu „uravnotežene“. Postoji i istina da Crna Gora za EU nije ni na koji način „kritična“, da nema dileme o tome da Crna Gora sebe vidi u evropskim strukturama. S druge strane, EU se pretjerano brine o tome da podilazeći Srbiji i nju dobije na pada na pamet dovoditi u pitanje temelje francuskog sekularizma i modela odnosa države i crkava. Ali, kad je to u korist Putinu i Vučiću, neko kao Mariani rado će zemlji koja nije u ruskoj milosti model daleko blaži od francuskoga predstaviti kao uzurpaciju crkvene imovine i ograničavanje vjerskih sloboda – poručuje Đenero.

svoju stranu. Otuda izostanak reakcija na incidente koje Srbija izaziva na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji – ocjenuje sagovornik Pobjede. Ipak, za Đenera nema dileme da Crna Gora ima punu podršku međunarodne zajednice. - Brisel uvijek kasni s reakcijom, ali vidjeli ste da NATO ovaj put nije kasnio, i da je otvorio pitanje zaštite Crne Gore od hibridnog rata tik prije nego što je najžešće „hibridno ratovanje“ iz Beograda započelo. Što se EU tiče, sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao da su druga vremena, pa da ne može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, i sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerojatno ne bez kamata zaključuje Đenero. Marija JOVIĆEVIĆ

Vlada donijela Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2020 – 2022.

Postupanje tužilaštva po krivičnoj prijavi CGO-a protiv NN lica u DIK-u

traži podatke od Usklađivanje sa novom SDT Komisije o troškovima pravnom tekovinom EU PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo je, postupajući po krivičnoj prijavi Centra za građansko obrazovanje protiv NN lica u Državnoj izbornoj komisiji, tražilo od DIK-a podatke o zaradama i ostalim troškovima od januara 2017. do maja 2019. godine. Predsjednik DIK-a Đorđije Vukčević obavijestio je o tome članove DIK-a na sjednici 31. januara. Zaključeno je da bi traženu dokumentaciju trebalo dostaviti Tužilaštvu. - NVO „Centar za građansko obrazovanje“ podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica u Državnoj izbornoj komisiji. Postupajući po prijavi Specijalno državno tužilaštvo je od Držav-

PODGORICA - U okviru procesa evropske integracije, Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2020 – 2022. Program je strateški dokument koji obuhvata 33 pregovaračka poglavlja u tabelarnom prikazu. - Kako se pravna tekovina Evropske unije konstantno mijenja i razvija, a imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa, Program pristupanja se na godišnjem nivou prilagođava promjenama u okviru procesa razvoja prava EU. U skladu s tim, ovaj dokument usklađen je sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata, odnosno planiranim zapošljavanjima. PPCG je kroz pregovaračka poglavlja strukturiran na sljedeći način: uvod u poglavlje, planovi i potrebe (strateški i zakonodavni okvir) daljeg usklađivanja s pravnom tekovinom EU, kao i administrativni kapaciteti - saopšteno je nakon sjednice Vlade. Naglašavaju da je Programom pristupanja Crne Gore EU 2020–2022. planirano donošenje 491 propisa, od čega 97

ne izborne komisije za potrebe postupka zatražilo dostavljanje podataka o zaradama i naknadama, putnim troškovima, dnevnicama i isplatama po drugim osnovama članova Komisije za period od 1. januara 2017. do 20. maja 2019. godine, zatim o zaradama i naknadama, putnim troškovima, dnevnicama i isplatama po drugim osnovama sekretara Komisije za period od 1. januara 2017. do 10. marta 2019. godine, kao i o troškovima goriva za službena vozila Komisije od 1. januara 2017. do 10. marta 2019. godine. Zaključeno je da bi Specijalnom državnom tužilaštvu trebalo dostaviti svu traženu dokumentaciju – objavila je DIK na svom sajtu. I. K.

MUP obavijestio građane o procedurama uvida i upisa u birački spisak zakona, 278 podzakonskih akata i 116 strateških dokumenata. Za 2020. godinu planirano je donošenje 48 zakona i 178 podzakonskih akata, odnosno 56 strateških dokumenata. Plan jačanja administrativnih kapaciteta obuhvata zbirno podatke preraspodjele posla, mobilnosti unutar organa javne uprave, kao i nova zapošljavanja. Po tom osnovu planirano je ukupno angažovanje 442 službenika, od čega 267 u 2020. godini. Vlada je usvojila i Izvještaj o

realizaciji Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2019-2020, za 2019. godinu. U Izvještaju je navedeno da je, od ukupno 298 obaveza, ispunjeno 213, što čini 71 odsto realizacije. Od 222 zakona i podzakonskih akata realizovano je 146, odnosno 66 odsto. Takođe, od 76 strategijskih dokumenata, ispunjeno je 67, što čini 88 odsto. Vlada je usvojila II prilog izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za period 1. novembar 2019 – 31. januar 2020. godine.

- Ovim dokumentom Crna Gora informiše Evropsku komisiju o stanju u oblasti političkih i ekonomskih kriterijuma, odnosno o napretku u dijelu preuzimanja obaveza iz članstva za 33 pregovaračka poglavlja. Prilog predstavlja značajnu polaznu osnovu Evropske komisije prilikom izrade godišnjeg izvještaja za Crnu Goru u kojem se konstatuju ostvareni rezultati i daju preporuke za dalji rad - navodi se u saopštenju sa sjednice Vlade. R. P.

Pravo glasa u Tivtu ima 11.702 birača PODGORICA – Pravo glasa na izborima u Tivtu, koji su zakazani za 5. april, ima 11.702 birača, 181 više nego na prethodnim – podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku za izbore u opštini Tivat 3. februara ove godine je 11.702. Na prethodnim izborima u toj opštini na biračkom spisku bio je 11.521 građanin – saopšteno je iz MUP-a. MUP je saopštio da uvid u birački spisak birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za građanska stanja i lične isprave Tivat, svakim radnim danom od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili pasoš. – Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak. Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. I. K.

Politika

Petak, 7. februar 2020.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović na Molitvenom doručku u Vašingtonu

SAD pouzdan partner

Ivan Brajović i Majkl Tarner

PODGORICA - Crna Gora u Sjedinjenim Američkim Državama ima pouzdanog partnera, poručeno je na sastanku predsjednika

Skupštine Ivana Brajovića sa američkim zvaničnicima u Vašingtonu. Brajović prisustvuje Molitvenom doručku koji se

tradicionalno održava u Vašingtonu, uz učešće predsjednika SAD-a Donalda Trampa i velikog broja američkih i svjetskih zvaničnika. Brajović se tokom posjete susreo sa kongresmenom Majklom Tarnerom i kopredsjedavajućim Crnogorskog kokusa kongresmenima, Šeli Pingri i Dagom Lambornom. Brajović je istakao važnost daljeg intenziviranja bilateralnih odnosa i jačanja strateškog partnerstva između SAD-a i Crne Gore u svim oblastima saradnje. On je naglasio značaj prisustva SAD na zapadnom Bal-

kanu, kako bi potvrdile posvećenost rješavanju izazova u regionu. – Tokom razgovora još jednom je naglašena posvećenost Crne Gore daljim reformama i važnosti što skorijeg članstva u Evropskoj uniji – navodi se u saopštenju. Brajović je, kako su naveli iz Skupštine, upoznao sagovornike sa aktuelnim političkim događajima u Crnoj Gori i na zapadnom Balkanu i posebno zahvalio zbog podrške i pomoći koju Kongres SAD u kontinuitetu pruža Crnoj Gori. Tarner je potvrdio značaj član-

Predsjednik Evropskog pokreta kaže da Crna Gora mora dobro da prouči novu metodologiju proširenja Evropske komisije

Radulović: Dokument nejasan, ali sve je bolje od statusa kvo 

PODGORICA - Nova metodologija procesa pristupanja Evropskoj uniji, koja je u srijedu predstavljena u Briselu, prilično je nejasna i predstavlja neku vrstu kompromisa različitih političkih pogleda, koje na proširenje i budućnost bloka imaju Unija i države članice, smatra predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović.

On u razgovoru za Pobjedu naglašava i kako Crna Gora mora dobro da prouči sve eventualne političke implikacije nove metodologije na naš proces pregovora i uradi duboku analizu tog dokumenta. Analizirajući predlog nove metodologije, Radulović ocjenjuje i kako ona zapravo sažima različite interese i politike koje na proces proširenja imaju evropske institucije, pojedine države članice i njeni lideri. - Kao kompilacija svih tih interesa kreiran je ovaj dokument, koji ima određenih novina koji se mogu okarakterisati kao pozitivne. Ima, međutim, i niz drugih pojedinosti koje izazivaju kontroverzu ili su nejasno definisane. Dokument je svakako pomak u odnosu na status kvo – kaže Radulović. Smatra i da dobro to što su Crna Gora i Srbija, kao zemlje koje već vode pregovore o članstvu, izuzete iz ove metodologije i što imaju mogućnost izbora kada je riječ o tome da li će pregovore nastaviti po novim ili po starim principima. - Kada govorimo o klasterima i bržem otvaranju pregovora mi moramo da vodimo računa o tome da je nama ostalo neotvoreno samo jedno poglavlje. U jednom dijelu teksta se naglašava, ali opet neprecizno i nejasno, da bi moglo da dođe do razgovora i o spajanju više poglavlja u daljem toku pregovora. To sve treba dobro razmotriti u smislu eventualnih benefita za nas. Uvjeren sam da Crna Gora može potpuno samouvjereno i suvereno ući

Smatra i da je dobro to što su Crna Gora i Srbija, kao zemlje koje već vode pregovore o članstvu, izuzete iz ove metodologije i što imaju mogućnost izbora kada je riječ o tome da li će pregovore nastaviti po novim ili po starim principima

Članicama data mogućnost kreiranja individualnih izvještaja o napretku Predsjednik Evropskog pokreta upozorava kako je novim dokumentom Evropske komisije državama članicama data mogućnost da one same kreiraju paralelne izvještaje o napretku, ali da je i u tom dijelu nejasno da li će ti izvještaji i u kojoj mjeri biti dio finalnog dokumenta. - Ili će države članice uz pomoć tih individualnih izvje-

u taj proces ukoliko nastavi da bude dobro organizovana u procesu pregovora i efikasna u smislu reformi. Naravno, prije toga moramo napraviti ozbiljnu i duboku analizu koja bi uključila i domaće i međunarodne eksperte u vezi sa tim šta bi nam pridruživanje novoj metodologiji donijelo. Crna Gora i Srbija, kao zemlje koje već pregovaraju po starim pravilima, nisu obavezne da se povinuju novim – navodi Radulović. Kao značajan element nove metodologije, Radulović navodi to što je njome, kako je rekao, definitivno zacementirana politička priroda procesa pregovaranja. - Na više mjesta u ovom doku-

štaja imati samostalne aktivnosti ka pojedinim članicama. To ostavlja dosta prostora za eventualne i bilateralne probleme u procesu pregovaranja. Sve to je ranije bilo manje prisutno, jer je Komisija bila ta koja je na nekom multilateralnom nivou usaglašavala i ublažava pojedinačne stavove država članica i bila neka vrsta apsorbcionog tijela za

mentu je to potvrđeno. Tako da su pregovori, kao tehnička procedura, u drugom planu u odnosu na političke momente. To je potvrđeno na više nivoa, a prije svega podvlačenjem nove strukture već postojećih zajedničkih organa u procesu pregovaranja. Podvlači se da će se insistirati da politički subjekti a na obe strane da poboljšaju političku komunikaciju i osnaže direktan upliv na sve ono što se radi u procesu pregovora i sprovođenja reformi. Insistira se i na višem nivou obaveza i odgovornosti i sa jedne i sa druge strane. To može da bude ekisano u smislu direktnih političkih komunikacija u kojima će malo prostora ostati za bilo kakve

sve te udare na proces pregovora i proširenja – upozorava Radulović. Navodi, međutim, kako se sve to može posmatrati i iz druge perspektive. U tom smislu objašnjava kako pojedinačni interesi država članica ranije nijesu bili direktno predstavljani kao faktor koji ometa pregovore, dok će sve to sada biti transparentnije.

tehničke interpretacije – navodi Radulović. Naglašava, međutim, da je upitno kolika će i kakva biti uloga eksperata koja je do sada, kako navodi, na neki način bila odlučujuća bar kada su pregovori u pitanju. Radulović podsjeća i kako se do sada najveći dio posla završavao upravo na ekspertskom nivou. - Sada to dobija drugu dimenziju koja je više politička. Tehnički vid pregovora je ostavljao manje mogućnosti za političke manipulacije ili eventualne pritiske, dok ovdje na žalost imamo više prostora za političke manipulacije i pritiske pojedinih struktura unutar EU – zaključuje Radulović. Đurđica ĆORIĆ

stva Crne Gore u NATO, koje je uticalo na dalje širenje evroatlantskih vrijednosti u regionu i dodao da Crna Gora zato zaslužuje da bude nagrađena. – Vaša zemlja ima mnogo prijatelja u SAD-u i zato je važno da redovno održavamo kontakte kako bismo pomogli razvoju Crne Gore – istakao je Tarner. Imajući u vidu da dolazi iz države Mejn, Pingri je istakla važnost strateškog partnerstva sa Crnom Gorom, naročito saradnje dvije vojske. Ona je kazala da Crna Gora može da računa na podršku SAD kako bi savladala posljed-

nje izazove na putu ka EU. Lambor je rekao da je ponosan na rezultate koje je Crna Gora postigla, kao i na unutrašnju i vanjsku politiku koju vodi. On je kazao da će nastaviti da podstiče jače prisustvo američkih investicija, imajući u vidu veliki ekonomski potencijal Crne Gore. – Na sastanku u Centru za strateške i međunarodne studije, Brajović se sreo sa potpredsjednicom Heder Konli, koja je objasnila da ta organizacija sa velikom pažnjom prati odvijanje demokratskih procesa i ukupna dešavanja na zapadnom Balkanu, o čemu je od Brajovića dobila cjelovite informacije – dodaje se R. P. u saopštenju.

Predsjednica SDP-a kaže da će se ta stranka naknadno izjasniti o pozivu Markovića, DF odbio

Vuksanović: Neophodni dijalog i konsenzus PODGORICA - Dijalog, konsenzus i međusobna tolerancija prijeko su potrebni crnogorskom društvu, saopštila je predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović i poručila da će se ta stranka naknadno izjasniti o pozivu premijera Duška Markovića na dijalog. Vuksanović je potvrdila da je dobila poziv Markovića, koji je pozvao sve relevantne političke i društvene činioce na dijalog o pitanjima koja će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države. - SDP je dobila poziv Markovića, zauzećemo stav i javnost će biti blagovrmeneo obaviještena kao i premijer – kazala je Vuksanović na konferenciji za novinare u Skupštini Crne Gore. Poziv Markovića odbio je Demokratski front. -Vjerujem da Duško Marković kao bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) najbolje zna da se nalazi na Titaniku koji je udario o ledeni brijeg, ali da kapetana (Đukanovića) niko ne smije da probudi, jer je imao burnu noć. Zato nas prvi oficir(Marković) poziva da razgovaramo na Titaniku dok voda popunjava potpalublje, a oni koji su na palubi

CDT i GA prihvatili poziv Dijalog koji je inicirala Vlada u ovom trenutku neophodan je crnogorskom društvu – poručio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), dodajući da će ta NVO učestvovati u dijalogu. Koprivica je agenciji Mina rekao da će ta nevladina organizacija učestvovati u dijalogu koji je inicirala Vlada, prije svega zbog toga što je društvu u ovom trenutku taj dijalog neophodan. Poziv za dijalog prihvatio je i predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić. -Vladin poziv na dijalog izuzetno je odgovoran potez, jer su dijalog i spuštanje tenzija potrebni - ocijenio je predsjednik Građanske alijanse, Boris Raonić, najavljujući da će ta nevladina organizacija učestvovati u dijalogu.

spasavaju se paničnim skokovima u mutne talase neizvjesnosti, rekao je Milan R. P. Knežević iz DF-a.

Varhelji danas u Podgorici PODGORICA - Komesar za proširenje Evropske unije Oliver Varhelji boraviće danas u posjeti Crnoj Gori, gdje će se sastati sa najvišim državnim zvaničnicima. Varhelji će se u Podgorici sastati sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem i premijerom Duškom Markovićem. Marković i Varhelji će nakon zvaničnih razgovora dati izjave za javnost. Đukanović će za komesara za proširenje EU prirediti radni ručak. R. P.

Ekonomija

Petak, 7. februar 2020.

Uniprom se žalio na prvostepenu presudu

Traže da im KAP u stečaju 30 godina plaća ekološku taksu PODGORICA – Nakon što je Privredni sud i drugi put odbacio tužbeni zahtjev Uniproma da se KAP obaveže da ispuni preostale obaveze iz ugovora o kupoprodaji fabrike, ova kompanija se ponovo žalila Apelacionom sudu. Tužbom su tražili da se djelovi uzurpiranog zemljišta u Botunu, Dajbabama i Cijevni oslobode od lica i stvari te da se ispuni ugovorna obaveza da Uniprom ima isključivo pravo svojine na nepokretnostima. Osim toga, traže i da im KAP preda upotrebnu i dozvole za rad, kao i da dobiju podsticajne mjere za ulaganje u biznis zonu kako bi 30 godina bili oslobođeni plaćanja poreza, komunalija i ekoloških taksi. U žalbi navode da je zaključak Privrednog suda o neosnovanosti njihovih zahtjeva u suprotnosti sa ugovorom i aneksima. Tvrde da je sud propustio da cijeni činjenicu da zajednička komisija formirana da utvrdi ispunjenost uslova za primopredaju još nije okončala rad, zbog neispunjenja ugovornih obaveza KAP-a, pa se nijesu stekli uslovi za faktičku primopredaju predmeta kupoprodaje. Ističu da je prvostepeni sud pogrešno zaključio da je KAP oslobodio zemljišta na Botunu, Cijevni i Dajbabama, naglašavajući da ni postupak pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine još nije zavr-

PODGORICA - Vlada je juče usvojila program rada za tekuću godinu. Planirane su 143 obaveze, od čega 58 iz oblasti političkog sistema, unutrašnje i vanjske politike i 85 obaveza iz oblasti ekonomske politike i finansijskog sistema. U normativnom dijelu planirano je ukupno 48 obaveza, od čega 11 iz oblasti političkog sistema, unutrašnje i vanjske politike i 37 obaveza iz oblasti ekonomske politike i finansijskog sistema.

USPJEŠNO

Elektroliza

šen, bez obzira što su od Savjeta za privatizaciju dobili mišljenje da je imovina koja je bila predmet zahtjeva ušla u procjenu kapitala KAP-a. Obrazloženje prvostepene presude da je KAP svoje obaveze ispunio pokretanjem postupaka kod nadležnih organa u skladu sa ugovorom, iz Uniproma smatraju neprihvatljivim. Naglašavaju da se KAP obavezao da oslobodi Uniprom od plaćanja ekoloških taksi na period od 30 godina preuzimajući tu obavezu, te da ona nije bila u nadležnosti drugih organa, kako je sud u presudi naveo. Advokatica KAP-a Snežana Jović je tokom postupka ukazivala da je Unipromu prodata imovina, a ne KAP kao pravno lice, tako da dozvole i saglasnosti koje glase na ime te firme nijesu od zna-

čaja, imajući u vidu da proces proizvodnje organizuje Uniprom. Tvrdila je i da je samo dio obaveza ostao neispunjen i to krivicom Uniproma koji se povukao iz sudskog postupka za oslobađanje uzurpiranih parcela. Uniprom je prije šest godina za imovinu KAP-a ponudio 28 miliona eura, ali je ovaj iznos umanjen za 6,98 miliona eura zbog nemogućnosti da vlasništvo nad 233 hiljade kvadrata prenese na Uniprom bez tereta i ograničenja. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić potvrdio je da je Uniprom isplatio kupoprodajnu cijenu, a Savjet za privatizaciju je početkom prošle godine uvažio zahtjev Uniproma i dao pozitivno mišljenje za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na 2,65 miliona kvadrata. M.Lk.

Susret predstavnika PKCG i Njemačko-srpske privredne komore

Moguće otvaranje kancelarije u Podgorici

- Ekonomske aktivnosti Vlade u ovoj godini oslanjaju se na uspješnu politiku vođenu u ovoj oblasti u protekle tri godine mandata koja se ogleda u kontinuiranim visokim stopama privrednog rasta, među najvišima u Evropi, visokom prilivu stranih direktnih investicija, značajnom smanjenju nezaposlenosti i kvalitetnoj realizaciji prioritetnih razvojnih projekata - navedeno je u ovom dokumentu. Strateški cilj ekonomske politike Vlade i u ovoj godini je, kako je zacrtano, održiv rast koji će doprinijeti daljem povećanju kvaliteta života građana. - U procesu evropske integracije Vlada planira sprovođenje aktivnosti na realizaciji obaveza iz pregovaračkog procesa još intenzivnijom i kvalitetnijom dinamikom šaljući nedvosmislenu poruku svog ključnog strateškog prioriteta, kao jasan odgovor na vremenski horizont iz Strategije proširenja EU i znak spremnosti za učešće u dijalogu o budućnosti Evrope 2020-2022 - saopšteno je nakon sjednice. Program rada prožet je aktivnostima koje proističu iz evropske agende, sa značajnim brojem stavki iz tematskog dijela i 30 obaveza iz normativnog, koje su ujedno i obaveze

Cilj je pov standarda

Iz programa rada u prošloj godini realizov ocijenjeno uspješnim rezultatom, saopšte

Sa sjednice Vlade

utvrđene programom pristupanja EU 2020-2022. Usvojen je i izvještaj o realizaciji Vladinog programa rada za 2019. - Ralizovano je ukupno 88,8 odsto obaveza iz programa rada Vlade za 2019. godinu, što je ocijenjeno izuzetno uspješnim rezultatom. Pored tema predviđenih programom rada, Vlada je u 2019. godini, razmotrila

ukupno 1.844 teme i to: 36 prijedloga zakona, jedan nacrt zakona, 42 uredbe, 289 odluka, jednu strategiju, 483 informacije, 120 izvještaja, sedam ugovora/sporazuma, 194 platforme, dala mišljenje ili saglasnost na dva prijedloga zakona, jednu odluku, šest inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, šest amandmana i razmotrila 656 drugih tema iz nadležnosti

Nabaviće još tri moderna voza - U ovoj godini očekuje i pokretanje procedure nabavke još tri moderna elektromotorna voza, čime će biti kompletiran kvalitetan lokalni saobraćaj - saopšteno je nakon sjednice Vlade koja je usvojila odluku o dodjeli ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa „Željezničkom prevozu“ na godinu.

PODGORICA - Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović pozvao je njemačke privrednike da ulažu u crnogorsku ekonomiju, a posebno u energetiku, turizam i drvnu industriju. On se juče susreo sa direktorom Njemačko-srpske Privredne komore (AHK Srbija) i koordinatorom aktivnosti ove asocijacije za Zapadni Balkan Martinom Knapom. - Želimo da poboljšamo prisustvo naše asocijacije i njemačkih privrednika u Crnoj Gori - rekao je Knap i objasnio da će najprije doprinijeti rastu digi-

Vlada usvojila program rada za ovu godinu i izvještaj o r

Naknada za pokrivanje dijela troškova nastalih u vezi sa pružanjem te usluge iznosi 6,3 miliona eura. Utvrđen je program izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za 2020. godinu. U ovoj godini će biti izdvojeno još 28 miliona eura za održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju željezničke

infrastrukture. - Ugovaranjem naknade za pokrivanje dijela troškova nastalih u vezi sa pružanjem usluge prevoza putnika željeznicom kao djelatnošću od javnog interesa, Vlada preduzima korake na obezbjeđenju kvalitetnog, komfornog i sigurnog prevoza građana i robe željeznicom. Navedeno je u infortmaciji.

Svjetska organizacija ICERTIAS odlučila Sa sastanka u PKCG

talne vidljivosti Crne Gore na njihovim platformama, te na osnovu interesovanja i upita

privrednika razmotriti otvaranje posebne kancelarije ove asocijacije. S. P.

Kursna lista USD

1.10030

JPY 120.87000 GBP

0.84835

CHF

1.07150

AUD

1.62820

CAD

1.46100

PODORICA – Svjetska organizacija ICERTIAS dodijelila je Adiko banci međunarodni sertifikat ,,Customers’ Friend“- Vrhunska izvrsnost. To je juče saopšteno iz ove banke uz pojašnjenje da se ovaj sertifikat dodjeljuje kompanijama koje zadovolje visoke standarde poslovanja i od-

Adiko banci sertifikat vrhunske izvrsnosti nosa sa klijentima. – Kompanije nominovane za ovo priznanje prolaze kroz kvalitativnu analizu po standardima koje propisuju Međunarodna trgovinska komo-

ra i Svjetsko udruženje profesionalnih istraživača tržišta i javnog mnjenja. Addiko banka je ocjenjivana u 21 kategoriji – navodi se u saopštenju. M.P.M.

Lufthanza i LOT obavijestili Poštu CG da su obustavili letove prema Kini

Pošiljke sa Ali ekspresa stižu PODGORICA - Nijedna pošiljka robe sa Ali ekspresa nije zadržana u poštanskim kanalima Pošte Crne Gore i nema zastoja u dostavi, saopšteno je iz Pošte. Dodali su da su ih Lufthanza i LOT, kao i ostale zemlje u

okruženju, da su letovi prema Kini obustavljeni do daljnjeg. Kako je istovremeno riječ o linijama poštanskog prevoza, ta činjenica će uticati na efikasnost u razmjeni pošiljaka. – Međutim, to ne znači da pošiljke čiji je sadržaj roba kupljena na Ali ekspresu neće

stići do primaoca – rekli su iz Pošte i objasnili da velike elektronske trgovine odavno imaju svoje ispostave i u drugim krajevima svijeta. – Dakle, iako je roba naručena na Ali ekspresu, ne znači da dolazi iz Kine – dodaje se u saopštenju. S. P.

Ekonomija

Petak, 7. februar 2020.

Uskoro obavezno osiguranje bespilotnih vazduhoplova

radu za prošlu

većanje a građana

vano je 88,8 odsto obaveza, što je eno je nakon sjednice Vlade

Imenovanja Vlada je na još šest mjeseci produžila mandat v. d. pomoćniku direktora Uprave za nekretnine Ismetu Skenderoviću i na istu funkciju za drugi resor Slavka Simovića. Za pomoćnika direktora Uprave za saobraćaj imenovan je Ervin Adrović.

6,3 miliona eura dodijeljeno je Željezničkom prevozu za obavezu javnog interesa

Vlade - konstatovano je u izvještaju. Od 18 ministrarstava deset nije u potpunosti ispunilo obaveze. Ministarstvo ekonomije obaveze je realizovalo 94,5 odsto, resor finansija 83,8, kulture 87,5, javne uprave 88,9, poljoprivrede 88,5, saobraćaja 72,2, rada i socijalnog staranja 78,3, unutrašnjih poslova 85,7, turizma 85,7, a najlošiji rezultat ima resor prosvjete 60 odsto.

TUriZam i ambijenT

Vlada je usvojila i izvještaj o realizaciji Programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2019/2020. godinu. - Vlada je utvrdila tekst Javnog poziva za obogaćivanje i unapređenje turističke ponude na teritoriji ski-centara i na sjeveru Crne Gore, kao i Javnog poziva za podršku manifestacijama/festivalima u periodu prvog novembra 2019. do 15. aprila 2020. godine na sjeveru Crne Gore. Zadužena je Nacio-

nalna turistička organizacija da za realizaciju javnih poziva, kao i da za njihovo sprovođenje iz svojih sredstava opredijeli iznos od 66.942 eura - dogovoreno je na sjednici Vlade. Vlada je usvojila i Izvještaj o realizaciji akcionog plana za unapređenje poslovnog ambijenta. - Konstatovano je da je povećan stepen ukupne realizacije koji obuhvata vrijeme od 1. decembra do 1. februara u odnosu na prethodni period. Zaključcima su nosioci planskih obaveza na institucijalnom i personalnom nivou zaduženi da intenziviraju aktivnosti u okviru pet ključnih indikatora: započinjanje biznisa, plaćanje poreza, dobijanje građevinske dozvole, dobijanje priključka za električnu energiju i registracija nepokretnosti - navodi se u dokumentu. m. P. m.

Ne moraju da se prijave dronovi koje koristi vojska, policija i carina, kao i dronovi koji se koriste u zatvorenom prostoru ili lakši od pola kilograma, maksimalne brzine 20 m/s koji lete ispod deset metara PODGORICA - U Crnoj Gori je evidentirano 532 operatora dronova i taj broj se skoro svakodnevno povećava, rekao je Pobjedi direktor sektora za sigurnost vazdušnog saobraćaja u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Mileta Nikolić. Brojdronova u upotrebi je znatno veći. Evidentiranje operatora je besplatno i vrši se na osnovu pravilnika iz 2016. godine.

Uredba eU

Izmjenama zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, koji je ušao u skupštinsku proceduru, propisano je obavezno osiguranje dronova, zato što su studije pokazale da dronovi, čija je maksimalna dozvoljena masa na polijetanju (MTOM) 250 g ili veća, mogu predstavljati rizik za sigurnost vazdušnog saobraćaja. – Postoji i rizik za ljude i imovinu na zemlji, jer pad drona može izazvati materijalnu štetu i smrtonosne povrede – upozorio je Nikolić. Shodno EU uredbi 2019/947, koja je u Crnoj Gori u fazi preuzimanja, predviđeno je da države urede osiguranje dronova i u tom smjeru je i ova zakonska novina. Nikolić je objasnio da će osiguranje biti obavezno za operatore dronova u dva slučaja. – Prvi, kada upravljaju drono-

Prijavljena 532 operatora dronova Uskoro onlajn ispiti Nikolić je naglasio da će Crna Gora do kraja godine preuzeti EU uredbu broj 2019/947, kojom se utvrđuje obaveza polaganja onlajn teorijskog ispita. Za neke operacije biće neophodan i dodatni teorijski ispit, te samostalna praktična obuka i demonstracija kompetencija u zavisnosti od kategorije letačkih operacija. Mileta Nikolić

vima čija je MTOM 250 gr ili veća i koji u slučaju udara na čovjeka mogu da prenesu kinetičku energiju veću od 80 džula, ali i lakših, ukoliko su opremljeni senzorima koji mogu da prikupljaju lične podatke – rekao je Nikolić i dodao da će osiguranje biti obavezno i za one kojima će biti izdata dozvola Agencije za civilno vazduhoplovstvo, odobrenje ili drugi ekvivalentni dokument. – Oni će morati da imaju ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju mogu pričiniti trećim licima. Minimalne sume osiguranja su proporcionalne težinama dronova – rekao je Nikolić i istakao da je sve veći broj korisnika upoznat sa obavezama i evidentiranjem daje doprinos primjeni osnovnih sigurnosnih načela za u p r av l j a n j e d r o n o v i m a . – Obavezu evidencije, prema aktuelnom pravilniku, imaju operatori dronova operativne mase veće od pola kilograma, ali i dronovi drugih karakteristika. Ne moraju se evidentirati dronovi koji se koriste u zatvorenom prostoru, koji ne mogu

Najpopularnije snimanje i fotografisanje Nikolić je naveo da dronovi mogu da se koriste u privredne, naučne, obrazovne, sportske i druge svrhe. – Prema dosadašnjem iskustvu, kod nas se najčešće koriste za snimanje i fotografisanje iz vazduha, ali je već primjetna i upotreba u prevenciji požara, nadzoru drumskog saobraćaja i slično – kazao je Nikolić.

Dron

da postignu kinetičku energiju veću od 79 džul, čija je operativna masa manja od pola kilograma, maksimalna brzina ne prelazi 20 m/s, dolet ne prelazi 15 metara, a maksimalna visina je do deset metara. Iz te obaveze izuzeti su dronovi kada se koriste za potrebe državnih organa nadležnih za odbranu, unutrašnje poslove i carinu.

Zabrana

– Zabrana letenja u blizini aerodroma, udaljenosti od ljudi, životinja, objekata se primjenjuje na sve dronove, bez izuzetka – istakao je Nikolić i dodao da je proces evidentiranja jednostavan i besplatan. – Operator treba Agenciji da podnese izjavu u skladu sa pravilnikom o sistemima bespilotnih vazduhoplova i vazduhoplovnih modela, koja je dostupna na našem sajtu, a proces je završen kad Agencija

potvrdi prijem te izjave i da odgovara propisima. Postojećom legislativom uređeno je da za upravljanje dronom operator treba da posjeduje pilotsku dozvolu ili da ima ispit iz poznavanja vazduhoplovnih propisa. Kako su dronovi postali popularni, Agencija je sprovodila godišnje edukativne kampanje, koje će biti nastavljene. Još jedan korak u smanjenju nelegalne upotrebe dronova jeste sporazum o saradnji Agencije i Uprave policije. – Time su omogućene zajedničke aktivnosti nadzora i sprečavanja izvršenja krivičnih i prekršajnih djela nelegalnom upotrebom dronova i otkrivanja izvršilaca– izjavio je Nikolić i najavio skoro potpisivanje ugovora sa Ministarstvom odbrane i Agencijom za nacionalnu bezbjednost. S. POPOvIć

Zaključen spor Montenegro erlajnza i CFSSI zbog stanova

Odluka o 211 hiljada eura za mjesec PODGORICA – Advokati Montenegro erlajnza (MA) i Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) nijesu imali primjedbi na finansijski nalaz kojim je potvrđeno da je ova avio-kompanija za osam godina uplatila 211,3 hiljade eura fondu radi rješavanja stambenog pitanja svojih zaposlenih. Sutkinja Borjanka Zogović je zaključila glavnu raspravu u sporu koji je MA pokrenula tražeći nazad ovaj novac, a presudu najavila za mjesec. Iz CFSSI-ja od početka nijesu sporili da je ovaj iznos uplaćen, ali su tvrdili da je potraživanje zastarjelo. MA je od

2004. do 2012. godine uplaćivao novac u fond, ali kako nijesu bili zadovoljni cijenama ni strukturom stanova koje im je CFSSI nudio, nakon više godina pregovaranja, tražili su uloženi novac nazad. Iz fonda su tada kazali da povraćaj novca nije moguć zbog ulaganja u izgradnju novih objekata u Plužinama, Mojkovcu, Bijelom Polju i Petrovcu. U ovom sporu su saslušani zaposleni u MA Vladimir Seratlić i Biljana Medojević, koji su bili saglasni da su od starta dobijali neprihvatljive ponude te da su cijene stanova bile tržišne, a ne troškovne. Nudili su im pet stanova u zgradi na Tuškom putu na

sjevernoj strani, od kojih su dva bila u prizemlju, uz obavezu doplate dodatnih osam hiljada eura. Navode i da su bili uslovljeni otkupom po-

moćnih objekata, pa su odustali od ove ponude, jer stanovi nijesu odgovarali njihovim potrebama ni visini uloženih sredstava. Nijesu bili zado-

voljni ni ponudom stanova u Petrovcu i Meljinama, pa su nastavili da insistiraju na povraćaju novca. S druge strane, bivši i sadaš-

nji direktor fonda tvrdili su da su stanovi nuđeni po građevinskim cijenama, ali da nijedna ponuda nije odgovarala MA. Cijena od 710 eura bila je građevinska cijena uvećana za 9,73 odsto što se odnosi na troškove pr ojektovanja, nadzora i organizovanja rada fonda, objasnio je tada Mihalović. Iz fonda su tvrdili da sa MA nikad nije potpisan akt u vezi rješavanja stambenih pitanja, što znači da nije ni postojao jasno definisan i određen rok za izgradnju stanova. Tvrde da su više puta dostavljali prijedlog ugovora o ulaganju i udruživanju sredstava, ali se oni nikad nijesu izjasnili niti pokazali volju da potpišu. m.Lk.

Društvo

Petak, 7. februar 2020.

Na Savjetu mladih DPS-a bilo riječi i o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

IZA KULISA: Drugo lice litija Srpske pravoslavne crkve (3)

Legijina himna sa Ku Đukanović: Narednih dana predočićemo ko se brutalno obračunava sa Crnom Gorom PODGORICA – Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović kazao je da će narednih dana objaviti ko se, kako je naveo, brutalno obračunava sa Crnom Gorom. – Vjerujem da ćemo narednih dana predočiti crnogorskoj javnosti ko je zapravo taj ko se brutalno obračunava s Crnom Gorom da bi nastavio da zloupotrebljava imovinu – poručio je Đukanović na sjednici Opštinskog odbora te stranke na Cetinju. Rekao je i da su aktuelna dešavanja „sve manje pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i sve manje pitanje imovine“. - Ovo je samo još jedan od povoda za atak na državu Crnu Goru - istakao je Đukanović. On je rekao da je Crna Gora dokaz da je multietnička de-

mokratija moguća, čak i kad svuda okolo bjesne vjerski i nacionalni ratovi. - Crkva će u Crnoj Gori imati svoje mjesto, ali u demokratskoj državi nijedna vjerska zajednica neće dominirati, nego će baš kao i svi ljudi u Crnoj Gori, i sve vjerske zajednice biti ravnopravne - poručio je Đukanović. On je na sastanku sa Savjetom mladih svoje partije rekao da DPS želi Crnu Goru koja će biti evropska država, u kojoj nijedna vjerska zajednica neće dominirati i u kojoj će se „svako će se osjećati komotno, i kao vjernik i kao građanin Crne Gore“. Predsjednik DPS-a je poručio da nema nikakve sumnje da će naše potomstvo živjeti u Crnoj Gori koja će biti na evropskom putu razvoja. K. K.

Ocjena predsjednika Socijaldemokratske partije

Ranko Krivokapić: Uređivačka politika Vijesti najgora u istoriji PODGORICA – Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić kazao je sinoć u emisiji ,,Načisto“ Televizije Vijesti da je uređivačka koncepcija novina Vijesti najgora u istoriji. - Uređivačka poltika dnevnog lista Vijesti je najgora u istoriji, iako je potrebna Crnoj Gori.

Bilo je raznih uređivačkih timova, ali ova je najgora - rekao je Krivokapić dodajući da Vijesti i dalje cijeni kao značajnog činioca u društveno-političkom životu Crne Gore. On je kazao da Javni servis ne gleda, a da Vijesti i čita i gleda, kao i Dan. - Jasno vam je što mislim kad ne gledam – konstatovao je Krivokapić. R. P.

Reagovanje Rudnika uglja

Đondović nije tražio uklanjanje trobojke PODGORICA - Rudnik uglja AD Pljevlja saopštio je da su netačni i krajnje zlonamjerni navodi da je direktor sektora „Proizvodnja“ Golub Đondović izdao naređenje da se ukloni bilbord sa trobojkom sa privatnog posjeda. - Prethodnih dana pojedini mediji ili bolje rečeno nevladine organizacije širili su dezinformacije vezane za našu kompaniju, kao i zaposlene, optužujući ih za upade u privatne posjede i uklanjanje nelegalno postavljenih metalnih konstrukcija, odnosno bilborda - kažu u Rudniku uglja. Objašnjavaju da su 31. januara, po nalogu Komunalne policije Opštine Pljevlja, uklonili

bilbord koji je nepoznata osoba postavila na parceli koja je u vlasništvu te kompanije. - Nakon više pokušaja da saznamo u čijem je vlasništvu pano i činjenice da isti nije registrovan ni kod jedne od nadležnih agencija za bilbord oglašavanje u Pljevljima, nadležne službe RUP-a pristupile su izvršenju naloga i uklonile bespravno postavljenu metalnu konstrukciju - objasnili su u Rudniku uglja. U kompaniji ističu da vjeruju da će se u narednom periodu voditi računa i iznosti provjerene i tačne informacije, a ne dezinformacije „kojim pojedinci pozivaju na linč časnih i poštenih zaposlenih RUP-a“. R. D.

Pjesma ,,Hriste, Bože” koju učesnici okupljanja vole da pjevaju kao neformalnu hi Crnoj Gori, bila je svečana pjesma zloglasnih crvenih beretki Miodraga Ulemeka u Hag, a pjevušeći tu himnu Zvezdan Jovanović je punio pušku iz koje je ubio Zo ponavljanjem te pjesme suštinski prizivaju ponavljanje najgore prošlosti Balkana

Litija iz Kuča 12. januara tokom koje je pjevana pjesma ,,Hriste bože“

PODGORICA – U neđelju 12. januara nekoliko stotina ljudi okupilo se u Kučima na poziv organizatora Mitropolije Cetinjsko-primorske i krenulo u marš prema Podgorici, u namjeri da se u dogovoreno vrijeme pojava na litiji ispred Hrama u Podgorici. Kolona se rastegla krivudavim putem od Kučkih korita do Podgorice, litijaši marširaju kao vojnici prevaljujući 18 kilometara puta; u pravilnom ritmu, kao da su na vojnoj obuci, pjevaju jednu, njima dragu pjesmu. ,,Hriste bože, raspeti i sveti, srpska zemlja kroz oblake leti. Leti preko nebeskih visina, krila su joj Morava i Drina“ pjevaju u sav glas vjernici SPC iz Kuča i nastavljaju: ,,Zbogom prvi nerođeni sine, zbogom ružo, zbogom ruzmariine. Zbogom leto, jeseni i zimo, odlazimo da se ne vratimo…“ Kao eho se vraćaju stihovi stapaju sa sljedećim, najvažnijim stihom: ,,Na tri sveto i na tri sastavno, odlazimo na Kosovo ravno, odlazimo da se ne vratimo“. Iz kolone se izdužu srpske trobojka, zastave sa četiri ocila; nema jednog crnogorskog obiljažja… I naravno ne ide se na Kosovo, cilj kolone je Hram

Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Video je uskoro postao viralan, imao je veliki broj pregleda na prosrpskim portalima u Crnoj Gori i desničarskim stranicama u Srbiji, a pjesma je počela da se pjeva u svim gradovima tokom održavanja litija. Pjesma ,,Hriste bože“ postala je prepoznatljiv simbol protestnih litija Mitropolije SPC, uključujući i okupljanja ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, čiji predstavnici, poput oca Gojka Perovića ,kažu da su u pitanju ,,građanski protesti“. Bez obzira na to

,,Hriste bože“ je zvanična pjesma zlo

što sami litijaši sebe nazivaju Hristovim vojnicima!

U SLAVU ZLA

Ili, možda, sebe s pravom prije smatraju vojnicima, a ne građanima? Jer, pjesma ,,Hriste Bože“ koju pojaju litijaši po Crnoj Gori je svojevremeno bila himna zloglasnih ,,crvenih beretki“, parapolicijske organizacije službe državne bezbjednosti Miodraga Ulemaka Legije, pravosnažno osuđenog za ubistvo prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića. Dokaz za tu tvrdnju je čuveni

dokumentarac Filipa Švarma iz 2006. godine ,,Jedinica“ u kojem je prikazan Legija koji uz stihove te pjesme predaje raport Slobodanu Miloševiću. Taj video je korišćen i u Haškom tribunalu na suđenju Miloševiću kao dokaz da su ,,crvene beretke“ bile pod direktnom kontrolom tadašnjeg srpskog predsjednika. Prema priči koju vole da pričaju nekadašnji članovi JSO, Zvezdan Jovanović je upravo pjevušio pjesmu ,,Hriste, Bože” kada je punio pušku iz koje će pucati I ubiti srpskog premijera Zorana Đinđića… Parapolicijska organizacija ,,crvene beretke“ na svojim profilima na društvenim mrežama nikada nije krila da je ta pjesma njihova himna, uz objavljivanje video snimaka koji svjedoče da su se njeni pripadnici prije svojih akcija u Bosni i Hercegovini i na Kosovu nadahnjivali stihovima te pjesme. Poznato je kako su te akcije završile i koji su rezultati: stotine i hiljade ubijenih, milion raseljenih u raspadu SFRJ…

HRONIKA ZLOČINA

Širok je spisak sudski dokazanih zločina ,,crvenih beretki“. Pripadnici te jedinice su pravosnažno osuđeni i za ubistvo bivšeg predsjednika Srbije

Zvezdan Jovanović

Šovinizam srpskog ministra

Lončar: Gledam da Crnogoraca nema u zdravstvu, neka prvo nauče srpski

PODGORICA - Srpski ministar zdravlja Zlatibor Lončar kritikovao je ponašanje direktora srpskih preduzeća porijeklom Crnogoraca ,,koji još nijesu naučili srpski jezik“ i naglasio da se trudi da ne zapošljava Crnogorce u svom resoru.

On je priznao da država Srbija stoji iza organizacije bunta u Crnoj Gori zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- U Crnoj Gori se desio narod. Milo je potcijenio narod, a precijenio neke koji rade oko njega koji su mu obećavali da će stvar da drže pod kontrolom. On je sve nervozniji, narod ima svoju misiju u kojoj ne može da izgubi. Vidite, imate sada na zajedničkom stavu narod i državu Srbiju koja ne pravi loše poteze, koja filigranski vodi politiku tamo - kazao je Lončar, gostujući na srpskoj TV O2. Srpski ministar zdravlja kriti-

kovao je ponašanje pojedinih direktora srpskih preduzeća porijeklom Crnogoraca, ,,koji još nijesu naučili srpski jezik“ i naglasio da se, kao ministar zdravlja, trudi da ne zapošljava Crnogorce u svom resoru. - Mi u Crnoj Gori nemamo nijednog direktora ili bilo šta da se izjašnjava kao Srbin, a ovde na mnogo vodećih mjesta imamo te Crnogorce koji još nijesu ni srpski naučili, ne znaju srpski da pričaju - kazao je Lončar.

Upitan da li ima Crnogoraca u zdravstvu, odgovorio je da vodi politiku da Crnogoraca ne bude u njegovom resoru. - Gledam da ih nema. Srbija ima dovoljno onih koji znaju srpski da pričaju i koji zaslužuju da budu. Ne omalovažavam nikoga. Jednostavno, ako želite da živite u Beogradu, ako želite da budete direktor ili na nekoj funkciji, naučite srpski – poručio je ministar zdravlja u Vladi Srbije Zlatibor Lončar.

Društvo

Petak, 7. februar 2020.

Lideri prosrpskih partija u Crnoj Gori ne vide i ne čuju govor mržnje iza kulisa protestnih litija

učkih korita

imnu litija Srpske pravoslavne crkve u Legije, sa tom pjesmom je Šešelj ispraćen orana Đinđića. Znaju li crnogorski litijaši da a?

PODGORICA – Lideri prosrpskih političkih partija u Crnoj Gori ne vide govor mržnje koji se odvija iza kulisa protestnih molebana i litija koje u većini gradova organizuje Srpska pravoslavna crkva – ne vide sprejevima nacrtane krstove sa četiri S samo ispred kuća Muslimana i Bošnjaka u Pljevljima, grafite „Smrt Crnogorcima“, Smrt Crnoj Gori“, nijesu vidjeli ni snimak iz Parohijskog doma SPC u Spužu gdje se nakon litije 16. januara orila pjesma ,,Od Glave Zete do grada Spuža…“ u kojoj se poziva na ubijanje Turaka...

Bez komentara o četničkom orgijanju Nijedan od trojice sagovornika Pobjede, osim što nijesu čuli i vidjeli poruke mržnje upućene nacionalnim Crnogorcima i manjinama u našoj zemlji, nijesu ni riječju komentarisali video zapis iz Parohijskog doma SPC u Spužu gdje su okupljeni uz pojanje ratničkih pjesama u kojima se ,,razapinju Turci i bule“, a koja se završava stihom ,,udrite braćo, srpstvo je naše“, slavili uspješno okončanu litiju

Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković poručuje da umjesto ovih poruka treba vidjeti „kakva je atmosfera na protestima i zašto vlast ne rješava to pitanje“.

Predsjednik

oglasnih ,,crvenih beretki“ Milana Ulemeka - Legije

Ivana Stambolića, novinara Slavka Ćuruvije, pokušaj ubistva Vuka Draškovića, ubistva njegove pratnje na Ibarskoj magistrali, ali i u čitavom nizu političkih i mafijaških ubistava u Srbiji sa kraja 90-ih godina u kojem su brutalno likvidirani politički i poslovni neprijatelji bračnog para Milošević. Sam početak nastanka pjesme ima takođe svoju zlokobnu simboliku i vezuje se za 1989. godinu, buđenje nacionalizma kroz ,,dešavanja naroda“ na Gazimestanu i dolazak na vlast Slobodana Miloševića. Upravo te godine srpski dramski pisac i akademik SANU Ljubomir Simović, jedan od autora Memoranduma SANU, napisao je dramu ,,Boj na Kosovu“, u namjeri da kosovski mit održi u životu, po kojoj je reditelj Zdravko Šotra snimio istoimeni film. Taman za 600. godišnjicu Kosovske bitke i ustoličenje novog srpskog vožda na Gazimestanu. Upravo je pjesma ,,Hriste Bože“ iz Simovićevog komada par godina kasnije postala je himna Jedinice za specijalne operacije.

izvOđenja

Prije ovogodišnjih crnogorskih litijaša, pjesma je javno

pjevana 2008. godine prilikom protesta Srpske radikalne stanke kada je njihov predsjednik Vojislav Šešelj otišao u Haški tribunal. Tom ispraćaju prisustvovao je i današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji se par godina kasnije kroz odavanje počasti Zoranu Đinđiću ogradio od simbolike ,,crvenih beretki“. Nažalost, dvanaest godina kasnije u Crnoj Gori, sve pod plaštom ,,građanskih protesta“ i borbe protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti povampirila se užasna pjesma, kao što se povampirila nacionalistička i šovinistička politika zbog koje se niko u Crnoj Gori ne može osjećati prijatno. Što je simbolika oživljavanje ove pjesme, ako ne javni poziv na novo zlo i oživljavanje starih sukoba? Kako se osjećaju pripadnici nesrpskog stanovništa i manjina u Crnoj Gori znajući simboliku ove pjesme? Znaju li crnogorski litijaši da ponavljanjem te pjesme suštinski prizivaju ponavljanje najgore prošlosti Balkana? Te odgovore moraće u narednim danima da daju Mitropolija crnogorsko- primorska Srpske pravoslavne crkve. Ali i država Crna Gora i njene instinenad zeČeviĆ tucije.

Zlatibor Lončar

– Pojedinačni govori mržnje koje navodite nijesam vidio, ni pročitao, ni čuo. Ako zaista postoji mi osuđujemo svaki govor mržnje – rekao je on za Pobjedu i dodao kako i naše novine treba da osude „govor mržnje predsjednika Crne Gore kada je građane na litijama nazvao ludačkim pokretom“. Predsjednik Milo Đukanović kazao je 27. januara na sjednici Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Tivat, obraćajući se članovima ove partije koji su učesnici litija SPC da ne dozvole da se njihova vjerska sloboda zloupotrebljava“. – Ne dozvolite da se vaša vjerska sloboda zloupotrebljava na način na koji se ovih dana zloupotrebljava da bi se srušila Crna Gora. Ne dozvolite da budete dio tog ludačkog pokreta – rekao je Đukanović. Joković je istakao da je „svima potreban razum da bi tenzije pale“. – Na Vladi je da potpiše temeljni ugovor s Mitropolijom (crnogorsko-primorskom) i počne razgovore o izbornom zakonodavstvu i napretku Crne Gore prema Evropskoj uniji – kazao je on. Zaključio je da ako ima primjera govore mržnje učesnika i onih koji podržavaju litije, on i partija na čijem je čelu osuđuju. - S obzirom na sve što se dešava imam sumnju ko piše takve grafite. Ono u što sam siguran je da to rade nedobronamjerni ljudi. Vlast je spremna učini sve da nas koji protestujemo predstavi kao one koji nijesmo za toleranciju i mir – smatra Joković. Ni predsjednik Ujedinjene Cr-

Vladimir Joković

Goran Danilović

Milan Knežević

ne Gore Goran Danilović ne zna za poruke mržnje koje osviću po crnogorskim gradovima. I on je imao sijaset prigovora na račun izvještavanja Pobjede o molebanima i litijama uz optužbe da pokušavamo da im damo „svojstvo koje drugi niko ne može vidjeti“. – Nema nikoga u Evropi da ne vidi dostojanstvo litija, a nijesam primijetio da je Pobjeda do sada komentarisala govor mržnje prvog čovjeka Crne Gore – naglasio je on, navodeći da su Đukanovićeve poruke „mogo zlokobnije od bilo kojeg grafita“. I Danilović navodi kako grafite može da piše bilo ko i da je na policiji da ih uhapsi. – Inspiraciju za govor mržnje brutalni pojedinci dobijaju upravo od predsjednika države, pa i od pojednih ljudi iz Uprave policije i nekih medija – smatra on. Za svaku je osudu, kaže, „sve što isključuje onoga drugoga“, ističući da oni koji „iz dana u dan dostojanstveno pjevajući crkvene pjesme i hodajući ćutke ulicama naših gradova ne vrijeđaju nikoga“.

kakve aktivnosti koja može izazvati uznemirenje nacionalnih manjina, a čini mi se da ih nije bilo, apelujem na sve učesnike litija da na miran i dostojanstven način iskazuju protivljenje zbog donošenja ovog antipravoslavnog zakona – rekao je on. Istakao je da „pokušaj da se mirni molebani i litije predstave kao idelološko-politička koordinacija koja ima cilj rušenje ustavnog poretka i uspostavljanje teokratske srednjovjekovne države predstavljaju poznati režimski narativ kojim se pokušava skrenuti pažnja sa društvenih problema“. – Ako je neko primjer govora mržnja onda je to Milo Đukanović koji je vjerujući narod na molebanima i litijama nazvao ludacima, zatim je zaprijetio svim zaposlenim u državnim institucijama i članovima DPSa zabranio da budu u litijama jer na taj način učestvuju u „rušenju“ države, da bi vrhunac bila konstatacija da srpski narod u Crnoj Gori očekuje „Oluja“ i traktori – naveo je Knežević. Kao govor mržnje ocijenio je i izjavu poglavara Crnogorske pravoslavne crkve mitropolita Mihaila da u Crnoj Gori može doći do građanskog rata ako Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne bi bio primijenjen, a istakao je i, kako je rekao, „manijakalno ponašanje tzv. dijela navijača Crne Gore koji su lin-

čovali mladića u centru grada jer su pomislili da je Srbin“. – Ili okupljanje „komita“ na Cetinju koji uz Tompsonove pjesme o ubijanju Srba sprečavaju litiju u tom gradu. Nabrojao sam tek nekoliko primjera, koje je, da je ovo demokratska i normalna država, trebalo odmah procesuirati – rekao je Knežević za Pobjedu. Lider Demokrata Aleksa Bečić nije odgovorio na pozive i poruku. Nijedan od trojice sagovornika Pobjede, osim što nijesu čuli i vidjeli poruke mržnje upućene nacionalnim Crnogorcima i manjinama u našoj zemlji, nijesu ni riječju komentarisali video zapis iz Parohijskog doma SPC u Spužu gdje su okupljeni uz pojanje ratničkih pjesama u kojima se ,,razapinju Turci i bule“, a koja se završava stihom ,,udrite braćo, srpstvo je naše“, slavili uspješno okončanu litiju. Osim domaćina, spuškog popa SPC Željka Ćalića, kako se vidi na snimku, Parohijski dom ugostio je te večeri i bivšeg predsjednika opštine Danilovgrad Milorada Dudija Kadića, te više aktivista Demokratskog fronta, a čelu stola bio je otac Metodije... Bila je tamo i novinarka Vijesti, ali se taj koncern nije bavio ovim četničkim orgijanjem, koje ne žele da vide i čuju ni lideri prosrpskih partija u Crnoj Gori s kojima smo juče razgovarali…

O drugima

Jedan od lidera prosrpske koalicije Demokratski front Milan Knežević kao i Joković i Danilović smatra da je predsjednik Đukanović taj koji širi govor mržnje. – Ali da ne bude da sam isti kao suprotna strana, iako nijesam organizator niti učesnik bilo

K. KRSMANOVIĆ

Vujović: Prevaziđena i ratna propaganda iz 90-ih Dešavanja povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazala su, kazao je Pobjedi generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović, da su ostaci nacionalističke svijesti i dalje prisutni na javnoj sceni i da je jedan znatan dio javnosti i dalje konfrontiran sa konceptom moderne građanske države. - Političku prethodnicu smo imali u vidu vjerskog prebrojavanja i etiketiranja poslanika kojima se određuje za što se mogu, a za što ne izjašnjavati, do izjava o iskopavanju oružja, pozivanja ratnih drugova... – podsjetio je Vujović za Pobjedu. Ukazao je i na kampanju koja se vodi iz Srbije koja je, ocijenio je on, čak prevazišla ratnu propagandu iz 90-ih, garnira-

nu opskurnim likovima starije i novije generacije nacionalšovinista. - Nevjerovatno je da je retorika identična, a još nevjerovatnije da iz sloma takve politike, koja je najviše koštala upravo srpski narod, nijesu izvučene nikakve pouke. Primjeri koje imamo u Crnoj Gori dio su iste nacionalističke paradigme – kazao je on. Saznanje o žilavosti jedne retrogradne političko-ideološke matrice, istakao je Vujović, upravo je najupečatljiviji negativan utisak povodom svih dešavanja kod nas, a ne sam Zakon čije je demokratsko osporavanje sasvim legitimna stvar. - Građani imaju pravo da na miran način protestuju, a vjerske zajednice da se bore

za svoja prava i interese za koje smatraju da su ugroženi i tu nije ništa sporno. Ono što zabrinjava je što je sve ovo poslužilo kao povod za reanimiranje jednog nazadnog diskursa i političke ideologije za koje su mnogi smatrali da pripada prošlosti imajući u vidu razorne posljedice koje je ostavila za sobom – kazao je generalni sekretar SDP-a. Vujović smatra i da je dobrim dijelom posljedica ovoga što dešava to što se „naše društvo nikada do kraja nije suočilo sa svojom bliskom prošlošću“. - Ovdje u Crnoj Gori smo imali na sceni jedno više simuliranje tog procesa i prećutkivanje ili falsifikovanje činjenica kako bi se relativizovala uloga tadašnje i današnje vlasti u tim dešavanjima. Zbog svega

Ivan Vujović

toga, a i zbog niza drugih razloga, ovih dana često imate osjećaj kao da vas je neko vratio u vrijeme sa kraja 80-ih, početka 90-ih godina prošlog vijeka – zaključio je on.

Društvo

Petak, 7. februar 2020.

S. V.

Izvještaj Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) za Crnu Goru

Savjet Evrope brin treći mandat Mede

Policija sinoć na litiji u Podgorici

Direktor Uprave policije sastao se sa predstavnicima SPC u Crnoj Gori

Policajci će obezbjeđivati litije i molebane, ali ne i šetnje putevima van grada PODGORICA – Policija će ubuduće obezbjeđivati samo prijavljene trase gradskih litija, ali ne i kretanje građana duž magistarlnih, regionalnih i lokalnih puteva – dogovoreno je juče na sastanku direktora Uprave policije Veselina Veljovića i predstavnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Uprava policije u srijedu je saopštila da više neće obezbjeđivati litije, pored ostalog zato što se radi o skupovima koji nijesu prijavljeni, na što je oštro reagovala SPC i zatražila hitan sastanak sa Veljovićem, koji je on prvo odgodio za ponedjeljak zbog obaveza koje ima, ali se sa sveštenicima, ipak, sastao juče. - Predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske predočen je stav Uprave policije da policija ubuduće ne može obezbjeđivati kretanja građana duž magisrtralnih, regionalnih i lokalnih puteva zbog bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Tehnički detalji u vezi održavanja bezbjednosti na litijama u narednom periodu preciznije će se definisati međusobnim dogovorima i o tome će javnost biti blagovremeno obaviještena – saopšteno je nakon tog sastanka. Dogovorene su, kako je istaknuto, zajedničke obaveze i odgovornosti povodom javnih okupljanja, a iz policije su poručili da će insistirati na potpunom poštovanju jasnih obaveza i procedura i pojačanoj odgovornosti organizatora. - Odluka Uprave policije rezultat je sagledavanja prilika i ocjena rukovodilaca centara bezbjednosti iz razloga što Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije Srpske pravoslavne crkve nijesu prijavljivale javna okupljanja u skladu sa zakonom. Kako je saopšteno da crkvene strukture ne mogu kontrolisati okupljanje građana, ali i na osnovu konkretnih saznanja koja smo dobijali sa terena, zaključak starješina je bio logičan i saopšteni stavovi su u duhu obaveza propisanih procedura – naveli su oni, podsjećajući da je sigurnost države i bezbjednost građana zajednički inte-

Američka ambasada pozvala na dijalog Američka ambasada pozvala je juče sve strane da se uključe u konstruktivni dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. –Pozivamo i dalje sve aktere da pokažu suzdržanost i izbjegnu bilo kakvu eskalaciju nasilja ili nasilne akte. Sjedinjene Države snažno podržavaju temeljne slobode poput slobode govora, udruživanja, okupljanja i prava pojedinaca da mirno uživaju slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja. Poštujemo, takođe, prava svih suverenih zemalja da donose i primjenjuju zakone u skladu sa demokratskim normama i bez stranog uplitanja – istakli su u saopštenju. Navode da u nastojanju da u potpunosti razumiju pitanja važna za građane Crne Gore, službenici Američke ambasade redovno se sastaju sa pojedincima iz svih dijelova društva, uključujući civilno društvo i vjerske zajednice. – Kao prijatelji, partneri i saveznici Sjedinjene Države snažno podržavaju evroatlantske težnje Crne Gore i posvećene su njenoj dugoročnoj bezbjednosti i prosperitetu – naveli su u saopštenju.

res, kao i ostvarivanje demokratskih prava svakog pojedinca. Protestni molebani i litije od 7. januara orgaizju se dva puta sedmično – četvrtkom i nedjeljom. Sa litije u Bijelom Polju protojerej Darko Pejić, prenose portali, saopštio je da ,,ovo nije borba protiv države, već protiv bezakonja“. - Crkva nije ni oganj, ni mač – rekao je on. Litije su organizovane i u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Herceg Novom, Kotoru, Baru, Mojkovcu, Žabljaku, Plužinama, Andrijevici, Plavu... N. Đ.

Alarmantna je činjenica da ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije. U tom kontekstu GRECO je naročito zabrinut zbog odluke koju je donio Sudski savjet da ponovo imenuje pet predsjednika suda za najmanje treći mandat - piše u izvještaju PODGORICA – Grupa država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) iskazala je veliku zabrinutost zbog odluke Sudskog savjeta da imenuje pet predsjednika suda za najmanje treći mandat, uključujući predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu koja je na ovoj funkciji duže od 10 godina. Ovo je ocijenjeno u drugom izvještaju GRECO o mjerama koje su nadležni organi u Crnoj Gori preduzeli kako bi realizovali preporuke koje su im date, a čija je tema sprečavanje korupcije među poslanicima, sudijama i tužiocima. - Alarmantna je činjenica da ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost

Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije. U tom kontekstu GRECO je naročito zabrinut zbog odluke koju je donio Sudski savjet da ponovo imenuje pet predsjednika suda za najmanje treći mandat, što nije u skladu sa njegovim preporukama. GRECO će biti u obavezi da prati dalje akcije u tom pogledu – poručili su iz ovog tijela Savjeta Evrope. U dokumentu je precizirano da je naša država postupila na zadovoljavajući način, primjenjujući osam od 11 preporuka, odnosno jedna preporuka je djelimično primijenjena, a dvije nijesu.

StvarNa NezaviSNoSt

Preporuka koju naša država nije realizovala je „da preduz-

U izvještaju konstatovano da je Vesna Medenica na funkciji duže od deset godina

me dodatne mjere za jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta, kako stvarne tako i percipirane, protiv nepotrebnog političkog uticaja, uključujući ukidanje učešća ministra pravde po službenoj dužnosti u Savjetu, obezbjeđivanjem da najmanje polovina članstva Savjeta bude sastavljena od

sudija koje biraju njihove kolege i obezbjeđujući da na predsjedavajuću funkciju bude imenovan jedan od ovih članova sudija“. Istaknuto je i da su nadležni organi u Crnoj Gori ponovili da, s obzirom na to da nije bilo promjena u ustavnom okviru, sastav Sudskog savjeta nije iz-

Sastanak pregovaračkih delegacija Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Uskoro lakši prelazak za građane pograničnih opština PODGORICA - Građani pograničnih mjesta između Crne Gore i Bosne i Hercegovine uskoro će moći da prelaze zajedničku državnu granicu na 18 prelaznih mjesta van graničnih prelaza, a u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom. To je dio sporazuma koji će uskoro biti potpisan između dvije države, a usaglašavanje dogovora pripremano je 4.i 5. februara na sastanku predstavnika Vlade CG i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u Podgorici. U pripremi sporazuma uvaženi su zahtjevi lokalnih samouprava pograničnih opština obje države, u Crnoj Gori opština - Pljevlja, Nikšić i Herceg Novi i u Bosni i Hercegovini opština - Čajniče, Gacko, Bileća i Trebinje, imajući u vidu da je saradnja između stanovništva pograničnih područja osnov dobre saradnje susjednih država. - Sporazum je napravljen u želji da stanovništvu nastanjenom u pograničnom području olakšaju kretanje između pograničnih područja i prelaženje zajedničke državne granice, u namjeri da razvijaju i

Jednostavnije procedure posebno važne za lokalno stanovništvo

unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje - navodi se u saopštenju MUP-a. Sporazum će, kako se dodaje, unaprijediti dobrosusjedske odnose, posebno omogućavanjem građanima koji žive u naseljenim mjestima u zoni od 10 kilometara uz zajedničku državnu granicu da na 18 prelaznih mjesta prelaze državnu granicu van graničnih prijelaza u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom. - Sporazum će biti potpisan nakon sprovedenih unutraš-

njih pravnih procedura u Crnoj Gori i BiH. Dogovorena je dinamika pregovora na zaključivanju aneksa sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima. Aneksom ovog sporazuma utvrdiće se lokacije zajedničkih graničnih prijelaza Vraćenovići (CG) – Deleuša (BiH), na putnom pravcu Nikšić – Bileća i Šćepan Polje (CG) – Hum (BiH), na putnom pravcu Šćepan Polje – Foča, na teritoriji Crne Gore i Klobuk (BiH) – Ilino Brdo (CG), na putnom pravcu

Trebinje – Nikšić i Zupci (BiH) – Sitnica (CG), na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi, na teritoriji BiH - navodi se u saopštenju. Crna Gora je preduzela konkretne aktivnosti na sprovođenju sporazuma, izborom izvođača radova za izgradnju zajedničkog graničnog prijelaza Vraćenovići – Deleuša, u iznosu od 1.878.182 eura, koji će biti izgrađen do kraja tekuće godine, a za izgradnju zajedničkog graničnog prijelaza Šćepan Polje (Paklice) – Hum, pronalaze se modaliteti uspostavljanja zajedničke granične kontrole. Bosna i Hercegovina je u budžetu za 2020. godinu planirala sredstva za uspostavljanje zajedničke granične kontrole na budućim zajedničkim graničnim prijelazima Klobuk i Zupci. - Uspostavljanjem zajedničke granične kontrole i adekvatnijim regulisanjem režima pograničnog saobraćaja omogućiće se jednostavnije prelaženje zajedničke državne granice i efikasnije rješavanje svakodnevnih životnih pitanja stanovništva koje živi u pograničnim područjima obje države - zaključuje se u saopštenju. N. K.

Društvo

Petak, 7. februar 2020.

u o ispunjavanju njihovih preporuka

ne enice

sudne funkcije nijesu zamijenjeni nakon isteka mandata 2. jula 2018. godine, jer potrebna dvotrećinska parlamentarna većina nije postignuta“. GRECO je, kao treći segment, preporučio „uspostavljanje radnih aranžmana kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija vlasti u istim rukama u vezi sa različitim funkcijama koje obavljaju članovi Sudskog savjeta“.

mijenjen. Drugi segment ove preporuke je „utvrđivanje objektivnih i mjerljivih kriterijuma izbora za ne-sudijske članove koji bi oslikali njihove profesionalne kvalitete i nepistrasnost“. Navode da su ih nadležni izvijestili da „članovi Sudskog savjeta koji nijesu nosioci pravo-

Iz ovog tijela Savjeta Evrope istakli su da je svrha njihovih preporuka, između ostalog, bila da se ograniči prekomjerna koncentracija ovlašćenja u pravosuđu. - U tom smislu, Crna Gora je promijenila normativni okvir da ograniči trajanje mandata sudija na istim pozicijama. Međutim, Sudski savjet je ponovo imenovao pet predsjednika suda, uključujući predsjednicu Vrhovnog suda koja je na toj funkciji više od deset godina. Neke nevladine organizacije su iskazale svoje zabrinutosti. GRECO ističe da ova imenovanja nijesu u skladu sa svrhom njegove preporuke – napisano je u izvještaju. Još jedna preporuka koja je ostala neprimijenjena je „dalji razvoj disciplinskog okvira za sudije radi jačanja njegove objektivnosti, srazmjernosti i efikasnosti“. - Nadležni organi nijesu krajnje uzeli u razmatranje da dalje razviju disciplinski okvir za sudije, nedostaje sistemsko javno praćenje žalbi i sankcija u odnosu na sudije i nisu dostavljene informacije koje se odnose na širenje informacija o precedentnom pravu o disciplinarnim pitanjima – precizirano je u izvještaju. j. BeHaROvIć

Ovlašćenja

Agencija za sprečavanje korupcije

Za direktora tri kandidata PODGORICA - Savo Milašinović, Aleksa Ivanović i Jovica Rečević prijavili su se na konkurs za izbor direktora Agencije za sprečavanje korupcije - saznaje agencija Mina. Doskorašnji direktor ASK Sreten Radonjić krajem prošle godine je izabran za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Savjet ASK-a izabrao je 13. januara Sava Milašinovića za vršioca dužnosti direktora te institucije, a ranije je bio pomoćK. j. nik direktora ASK-a.

Njemački pravnici u posjeti Udruženju pravnika Crne Gore

Uspostaviće saradnju sa Komitetom mladih

PODGORICA – Predstavnici njemačke organizacije za pravnu saradnju biće gosti Komiteta mladih pravnika kojima će pravni stručnjaci iz ove države predstaviti svoj rad, višegodišnje iskustvo i perspektive u pogledu budućnosti pravne profesije. Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika Crne Gore, čije je tijelo Komitet mladih, to je dogovoreno juče na sastanku koji su imali sa njemačkim kolegama. Sastanku su prisustvovali dr Shtefana Pirnera i Luka Prica i predstavnici Komiteta mladih pravnika Crne Gore

Marija Vesković, Ivana Medenica i mr Ivan Jeknić. - Komitet mladih pravnika je iskoristio ovu priliku da predstavi svoj plan i program za narednu godinu koji uključuje osnivanje istraživačkog centra za pravnu analizu i tumačenje relevantnih društvenih i pravnih pitanja u okviru kojeg će mladi pravnici sarađivati sa starijim i iskusnijim stručnjacima iz oblasti prava. Predstavnici Komiteta mladih učestvovaće i u radnim grupama za izmjene i dopune zakona kao i organizovanje okruglih stolova, tribina i radionica - piše u saopštenju. K. j.

Istraživanje CDT-a o izvještavanju medija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Opasne manipulacije PODGORICA – Medijski prostor Crne Gore je početkom 2020. godine bio meta organizovanog širenja medijskih manipulacija sa ciljem uticanja na događaje vezane za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti piše u rezimeu dokumenta koji je uradio Centar za demokratsku tranziciju u okviru projekta „Raskrinkavanje“. Autori istraživanja Milica Kovačević i Dragana Koprivica naveli su da je „ovo najintenzivnija od četiri velike kampanje ovog tipa u prethodnih 18 mjeseci“.

Ocjene

- Državne institucije su u procesu suprotstavljanja ovim kampanjama napravile nekoliko propusta i pogrešnih koraka i na taj način, svjesno ili ne, bile dodatni vjetar u leđa za nove dezinformacione kampanje protiv Crne Gore. Ovo je otvorilo legitimno pitanje da li je ponašanje institucija zapravo „lov u mutnom“ i pokušaj uticanja na rad medija - ističe se u istraživanju. Prema njihovim riječima, za razliku od prethodnih kampanja dezinformisanja, ovu karakteriše i intenzivnije uključivanje ne samo privatnih medija već i javnih servisa koji su, „prateći“ događaje u Crnoj Gori, u nju uključili visoke državne i crkvene funkcionere iz Srbije, a povremeno i iz Bosne i Hercegovine i Rusije. - U širenju ovih manipulacija su učestvovali medijski akteri unutra i izvan Crne Gore, ovoga puta ne samo u onlajn već i u tradicionalnim medijima navode Kovačević i Koprivica. Primjećuju da česta izloženost dezinformacijama godinama unazad, nije pokrenula crnogorske institucije na akciju, već su i ovaj talas dočekale nespremne – bez strateškog pristupa i razvijenih procedura za ove prilike. - Umjesto pripreme za ove kampanje, one su za sebe odabrale nesvakidašnju ulogu – da budu te koje „otkrivaju“ lažne vijesti. Tako su mediji

umjesto demantija od institucija dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad - ukazuju u CDT-u.

InstItucIje

Prema njihovim riječima, institucije koje pripadaju „represivnom aparatu (policija i tužilaštvo) su otišle korak dalje i napravile još veću grešku“ i opredijelile se za hapšenja pojedinaca pod optužbama za širenje panike i prenošenje lažnih vijesti. - To što nam nedemokratski akteri i protivnici zapadnih vrijednosti pokušavaju podvaliti nacionalizam, šovinizam, što nas vrijeđaju ili izazvaju tenzije i slično, ne daje nikome za pravo da im se neprimjereno i nedemokratski suprotstavlja – postoji samo jedan put – jačanje pravila, procedura i nezavisnih institucija… I još nezavisnijih medija – ocjenjuje dvoje istraživača. U istraživanju je ocijenjeno i da je Agencija za elektronske medije u prošlosti neadekvatno reagovala na širenje dezinformacija i manipulacije, te da nije uticala da se ne emituju sporni sadržaji. - AEM, nije, makar na kratko, zaustavila onaj dio kampanje koji se dešavao na televizijama koje se ne emituju iz Crne Go-

AEM odbacila optužbe Iz AEM-a su juče odbacili optužbe istraživačaka projekta „Raskrinkavanje“. - U skladu sa svojim nadležnostima, definisanim Zakonom o elektronskim medijima i prihvaćenim međunarodnim standardima, Agencija je reagovala na, po našem mišljenju, primjeren način. Pokrenuli smo postupak u svakom slučaju kada smo uočili da je došlo do kršenja nekog od propisanih standarda u radu medija, koji su u našoj nadležnosti. Sa druge strane, na svaki prigovor koji je Agencija dobila na rad ovih medija odgovorili smo u skladu sa zakonom i uz uvažavanje naše ključne obaveze, a to je prepoznavanje rješenja i mjera koje će obezbijediti balans između prava na slobodu izražavanja i drugih prava koja su zaštićena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda - navode iz AEM-a. Istakli su i da je Savjet AEM-a, drugi put za godinu dana, pokrenuo inicijatvu i zatražio od Regulatornog tijela za elektronske medije u Srbiji da pokrene proceduru za utvrđivanje odgovornosti emitera televizijskih programa: Happy TV, TV Pink M i TV RTS1 sa sjedištem u Srbiji, zbog kršenja standarda propisanih Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama, te preduzme adekvatne mjere. Smatraju da je neosnovan navod da Agencija nije stvorila pravni osnov za potencijalno „sprečavanje sadržaja koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost“, jer, kako su istakli, stvaranje pravnog osnova nije u nadležnosti Agencije.

re. Nije stvorila jasnu pravnu osnovu da spriječi emitovanje sadržaja koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost. Nedostatak reakcije otvorio je pitanje o postojanju političkog interesa vlasti da se ovi sadrža-

ji emituju, kao i da li je dosadašnje djelovanje AEM-a na ovom polju bilo u skladu sa javnim interesom – naveli su oni. Pozvali su nadležne da promijene zakone, uz maksimalnu zaštitu prava na slobodu izražavanja. K. j.

SDP pokreće peticiju za hitno procesuiranje Prijedloga zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Neće odustati od inicijative PODGORICA – Socijaldemokratska partija danas će pokrenuti potpisivanje peticije kojom će tražiti da se Skupštini hitno proslijedi Prijedlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojeg su sindikati, Vlada i poslodavci dogovorili krajem 2018. godine i koji je, kako je juče kazala predsjednica ove partije Draginja Vuksanović-Stanković, povoljniji po radnike i penzionere nego sadašnji.

Ona je ocijenila da je nedopustivo ponašanje ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića, potpredsjednika Vlade Milutina Simovića i Demokratske partije socijalista koji, kako je rekla, odbijaju da se zakon stavi na dnevni red Skupštine. - Uprkos dogovoru socijalnih partnera koji su tekst usaglasi-

Draginja Vuksanović-Stanković

li prije više od godinu, Vlada još nije utvrdila prijedlog, a poslanici DPS odbijaju da se predloženi zakon stavi na dnevni red Skupštine. Na taj način čini se ogromna šteta velikom broju penzionera i onima koji treba da odu u penziju

– istakla je Vuksanović-Stanković. Ona je rekla da su sindikalni lideri uradili dobar posao u pregovorima i pozvala ih da sada naprave javno dodatni pritisak. - Uvjereni smo da ćemo potpi-

sima građana ostvariti dodatan pritisak kako bi se konačno zakon našao pred poslanicima u Skupštini – smatra ona. Podsjetila je da zakon omogućava znatno bolje uslove za odlazak u penziju, između ostalog, što se prilikom određivanja obračunskog koeficijenta eliminiše deset najlošijih nevezanih godina tokom radnog vijeka. - Granica za odlazak u penziju za muškarce je 66 godina, a za žene 64. Veliki broj od 125.000 penzionera prima minimalnu penziju od 125 eura koja bi ovim zakonom bila uvećana skoro 20 odsto. Uvedena je i takozvana rotirajuća formula u dijelu uticaja cijena i zarada koja je mnogo povoljnija za životni standard penzionera nego što to garantuju sadašnji ekonomski uslovi - dodala je liderka SDP-a. Ona je saopštila da hiljade ljudi čeka ovaj zakon da bi podnijeli zahtjev za odlazak u penziju. n. K.

Hronika

Petak, 7. februar 2020.

Požar u selu Mioče kraj Bijelog Polja

Stradao Radovan Krstić BIJELO POLJE - U požaru koji je izbio u selu Mioče - zaseok Dobro brdo na obroncima planine Lise, stradao je mještanin Radovan Krstić (60). Kako Pobjeda saznaje, on je živio sam u brvnari koja je izgorjela u požaru. Sagovornik našeg lista, kazao je da je prethodne večeri na tom području bjesnjelo nevrijeme. Slučaj je juče oko 9 časova prijavljen policiji koja je

preduzela radnje iz svoje nadležnosti. Komandir Službe zaštite i spašavanja u Bijelom Polnju Milonja Rakonjac potvrdio je za Pobjedu da je saznao da je izbio požar u tom planinskom dijelu bjelopoljske opštine, te da je jedna osoba stradala. - Našu Službu niko nije obavijestio o tom događaju tako da naši vatrogasci nijesu intervenisali - kazao je Rakonjac. B. R.

Mladiću stavljene lisice zbog šverca narkotika

U ,,fiatu“ prevozio dva kilograma skanka PODGORICA - Policija je na graničnom prelazu Šćepan Polje u vozilu „fiat-doblo“, kojim je upravljaoN. Č.(26) pronašla četiri pvc pakovanja u kojima je bilo dva kilograma skanka. Kako je saopšteno iz Uprave

policije, N. Č. se tereti da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužilaštvu. M. L.

Reagovanje jednog od lidera DF

Knežević: Ubrzo ćemo potvrditi našu nevinost

On je rekao da će narednih dana, putem međunarodne pravne pomoći, doći do dokumenta koji će potvrditi nevinost čelnika Fronta u ovom procesu.

Poslanici DF-a saopštili su u srijedu da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od državnih organa Srbije dobio dokument koji oslobađa čelnike Fronta, ali i državljane Srbije krivice u „slučaju državni udar“. Međutim, u SDT-u su demantovali ove navode, ističući da Tužilaštvo Srbije nije dostavio niti jedan dokaz koji se odnosi na predmet „terorizam u pokušaju“. Crnogorsko Specijalno tužilaštvo je od kolega u Srbiji zatražilo da ispitaju krivično pravnu odgovornost pojedinaca u državnim organima te zemlje u vezi ovog slučaja. M. L.

Pronađene puške i marihuana -Pretresom je pronađena puška „CZ kalibra 8x57“, lovačka puška dvocijevka, malokalibarska puška, puška sa opti-

Prijetio djeci ukoliko budu prosjačili da će kod sebe, vrbovao da prosjače koristeći njihov odnos zavisnosti kao maloljetnih osoba. Prijetio im je, kako se to osnovano sumnja, da će ih ubiti i bio je nasilan prema njima svaki put kad bi odbili da postupe po njegovom zahtjevu. Svojim vozilom ih je svake godine prevozio od mjesta boravka do

centra grada da prosjače. Tokom prosjačenja pratio je njihovo kretanje i svakodnevno im oduzimao novac koji bi isprosili – piše u rješenju Apelacionog suda. Osumnjičeni ih je, takođe, svakim danom osim nedjeljom prevozio kako bi vozačima na raskrsnicama čistili stakla i naplaćivali za tu

uslugu. Kako se navodi u obrazloženju, osnovana sumnja proizilazi iz dokaza sadržanih u spisima predmeta i to iz zapisnika o saslušanju svjedoka S. M. -Svjedok je naveo da ga je otac kombijem ujutro oko osam sati vodio u centar tjerajući ga da prosi, i to ne samo njega, već i njegovu

Nastavljeno suđenje Milanu Diniću i Alanu Kožaru za planiranje likvidac

Odbrana: Slobodan Ša nije znao ko je želio nje

Kožar je u bjekstvu i za njim je raspisana crvena potjernica, dok se u pritvoru nalazi Dinić koji je u odbrani kategorično negirao navode optužnice. Sa druge strane specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je kazala da se ne protivi provođenju sadržine izjave pokojnog Šaranovića, ali da zbog formalnih razloga ta izjava ne može biti dokaz pred sudom. Proces vodi sutkinja Biljana Uskoković.

SKICA...

Advokat Piperović je insistirajući da se na suđenju Diniću i Kožaru prezentuje služb e n a z a b i l j e š k a Vi š e g tužilaštva istakao da je to jedino kazivanje pokojnog Šaranovića u ovom predmetu. -Sve ostalo što je iniciralo ovaj postupak su dva lista ispisanog papira koji je tužilaštvu predala supruga pokojnog Slobodana Šaranovića – kazao je advokat Piperović.

NEGIRAO DJELO: Privođenje Dinića

Prema njegovim riječima, Šaranović je samoincijativno došao u tužilaštvo gdje je tužiteljki Maji Jovanović saopštio: ,,Došao sam da Vam kažem da mi sjašete sa vrata i da o ovome ne znam ništa“. Na njegove riječi tužiteljka Jovanović je odgovorila da je ,,sam došao i da nema potrebe da se na takav način izražava“. -Ako su dokazi dva papira A4 formata na kojim se nalazi skica Alanove kuće sa gugl

mape, predlažem da se kao dokaz provede i službena zabilješka Višeg tužilaštva u Podgorici – kazao je Piperović. On je pojasnio da prepreka provođenju službene zabilješke ne može biti tvrdnja tužilaštva da je tada od Šaranovića prikupljeno obavještenje u svojstvu građanina. -Ozbiljna krivična djela se mom branjenik stavljaju na teret zbog čega je neophodno utvrditi potpunu istinu na

način što treba provesti službenu zabilješku – pojasnio je advokat Piperović.

PRELAZAK GRANICE

Specijalna tužiteljka Vukčević je kazala da se u službenoj zablješci navodi da je Slobodan došao u tužilaštvo na poziv tužioca da da izjavu u svojstvu građanina. -Šaranović je tada pred tužiteljkom kazao da ostaje pri izjavi koju je dao u policiji. Ne postoje zakonske smetnje da

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima saslušane četiri osobe

Uhapšen Plavljanin

PLAV- E. Š. (43) iz Plava uhapšen je i priveden na saslušanje u Tužilaštvo, jer je pretresom njegovog stana pronađeno oružje, municija i marihuana.

PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor S. A. zbog sumnje da je svoju djecu prisiljavao da prosjače, prijeteći im da će ih ubiti ukoliko ne postupe po njegovim zahtjevima. U obrazloženju ove instance navodi se da je ocjenom dokaza iz spisa predmeta S. A. osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo trgovina ljudima. -S. A. je osnovano sumnjiv da je 1. januara 2010. godine, do 15. septembra 2016. godine, svoju maloljetnu djecu S. M., S. F, S. B. i S. M. čija lična dokumenta je držao

PODGORICA – Advokat Zoran Piperović juče je u podgoričkom Višem sudu predložio da se u dokaznu građu uvrsti i službena zabilješka tužiteljke Maje Jovanović kojoj je, sada pokojni, Slobodan Šaranović saopštio da ne zna ništa o planiranju njegove likvidacije zbog koje su optuženi Alan Kožar i srpski državljanin Milan Dinić.

Droga nađena u vozilu

PODGORICA - Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić po ko zna koji put demantovao sebe, navodeći da nijesu tačni navodi tog političkog bloka da je Tužilaštvo Srbije dostavilo bilo koji novi dokaz, koji se odnosi na predmet „terorizam u pokušaju“.

Sud predstavio brojne dokaze protiv okrivljenog za trgovinu ljudima

Dr. MIJATOVIĆ

kom CZ – sa oružnim listom na ime druge osobe, 98 komada razne vrste municije, tegla sa marihuanom i drobilica saopšteno je iz policije. E. Š. se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. M. L.

PLJEVLJA - Carinici Z. K, D. K. i R. R koji su uhapšeni zbog sumnje da su počinili zloupotrebu službenog položaja, pušteni su juče nakon saslušanja da se brane sa slobode. Nakon što je izjava uzeta i od izvršne diktorice firme M. D. osumnjičene za falsifikovanje isprave, donijeto je rješenje da se brani sa slobode. - Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, zbog

Carinici i izvršna direktorica brane se sa slobode navedenih krivičnih djela, saslušala je sve osobe koje su nakon saslušanja puštene na slobodu. Dalje službene radnje u izviđaju su u toku - saopšteno je iz pljevaljskog tužilaštva.

Z. K, D. K. i R. R. su osumnjičeni da su prihvatali falsifikovane fakture i kupoprodajne ugovore, za kupce jednog pravnog lica u Pljevljima, ne utvrđujući stvarno plaćenu vrijed-

nost robe – vozila, tj. cijenu koju je trebalo platiti, čime su, kako se sumnja, pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 66.630 eura. Takođe, osumnjičena je i M. D. izvršna direktorka firme koja se tereti da je falsifikovala – upotrijebila neistinite isprave, račune, kup o p r o d a j n e u g o v o r e, prilikom uvoza 173 vozila, sa namjerom umanjenja carinske osnovice za obračun carine i PDV-a. M. L.

Hronika

Petak, 7. februar 2020.

Ranjavanje u centru Podgorice, uhapšena osumnjičena

braću i sestre, ostavljao ih kod semafora gdje su vozačima brisali stakla, a zatim prosili, nadgledajući ih iz parka, nakon čega je dolazio po njih i sav novac uzimao. Osnovana sumnja proizilazi i iz iskaza svjedoka S. N., supruge okrivljenog koja je navela da je on svakodnevno vodio

Djevojka nožem povrijedila taksistu PODGORICA – Ilderina Šahmanović (25) uhapšena je juče zbog sumnje da je nožem ranila taksistu L. P. u Podgorici. Taksista je ranjen u centru grada, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog.

Sa uviđaja

Ponovno suđenje optuženima za infekciju pet beba od kojih je jedna preminula

Ljekari negiraju krivicu BIJELO POLJE – Ljekari iz Bijelog Polja, koji se terete za infekciju pet beba u novembru 2014. godine od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru, juče su na ponovljenom suđenju pred vijećem sudije Draga-

cije Danilovgrađanina

Kako nam je nezvanično saopšteno, došlo je do svađe između osumnjičene i žrtve, a zatim i do potezanja noža. L. P. je zadobio povrede podlaktice i zadržan je u bolnici. Šahmanović nije bila stranka u taksiju veće se sa L. P. poznavala od ranije. A. R.

I. B.

ne e ih ubiti

djecu semafore kako bi vozačima čistili stakla i prosjačili - piše u odluci. Pojašnjeno da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da postoje okolnosti koje ukazuju da bi S. A. mogao pobjeći ako bi se našao na slobodi. – Utvrđeno je da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je učinio krivično djelo trgovina ljudima čija težina je izražena kroz visinu zakonom zaprijećene kazne za isto na koju okrivljeni eventualno može biti osuđen u slučaju da bude oglašen krivim – naM. L. vodi se u odluci.

na Mrdaka negirali navode optužnice. Optuženi ljekari bjelopoljske bolnice Tomislav Jeremić, Haka Tahirović, Zvonko Puletić i Jela Cimbaljević, ostali su pri ranijim iskazima, ponavlajjućida nijesu krivi za

infekciju beba.Oni se terete za teško djelo protiv zdravlja ljudi, odnosno da nijesu postupali po propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti u bolnici. Prvostepenom presudom koju je donijelo vijeće sudije Vu-

komira Boškovića, Jeremić i Tahirovićeva osuđeni su na po sedam mjeseci zatvora, dok su Puletić i Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora. Apelacioni sud je takvu odluku preinačio i osudio ih na po godinu zatvora ali je Vrhovni sud predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni pretres se nastavlja 19. marta. B. Č.

aranović egovu smrt Sud ukazao na priznanje

Produžen pritvor grupi koju SDT sumnjiči za šverc 18 kilograma kokaina

se ova izjava pročita, ali iz formalnih razloga ona se ne može provesti kao dokaz – pojasnila je tužiteljka Vukčević. Sutkinja Uskoković saopštila je da će o predlogu odlučiti u nastavku postupka. Ona je na jučerašnjem suđenju pročitala i dopis Uprave policije u kojem se navodi da je Milan Dinić 25. decembra 2016. godine u 1.09 časova napustio teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo. Iz policije su dostavili i kopiju njegove lične karte koju je koristio prilikom prelaska ovog graničnog prelaza. Specijalno tužilaštvo tereti Milana Dinića da je obavještavao Alana Kožara kom se sudi u odsustvu o kretanju Slobodana Šaranovića. Dinić je, prema navodima optužnice, pratio Šaranovića da bi u jednom trenutku odustao od plana njegove likvidacije i 24. decembra 2016. godine sve mu ispričao. Tada mu je predao pištolj i telefon blekberi. Šaranović je ipak ubijen u martu 2017. godine u Budvi kada su egzekutori u njega ispalili više metaka iz vozila u pokretu. Od samog početka sumnja se da je motiv krvna osveta za smrt Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića. Podsjećamo, Šaranović se sumnjičio da je naručio ubistvo brata Luke Bojovića u znak odmazde za ubistvo

U Velikoj Britaniji vještače telefon Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević saopštila je sudu da u narednih 15 dana očekuje odgovor biroa u Velikoj Britaniji kojem je povjereno vještačenje telefona blekberi koji je Slobodan Šaranović zajedno sa pištoljem predao policiji krajem decembra 2016. godine. -Telefonom sam se nekoliko puta interesovala da li je nalaz gotov i rečeno mi je da ću odgovor dobiti putem međunarodne pomoći – kazala je Vukčević. Ona je pojasnila da Forenzički centar u Danilovgradu nije uspio da izvještači telefon blekberi zbog čega je poslat na analizu nacionalnoj agenciji u Velikoj Britaniji. Forenzičari iz Danilovgrada su pregledom SIM kartice koja se nalazila u telefonu utvrdili da se na njoj ništa ne nalazi.

svog brata Branislava Šaranovića koji je likvidiran 2009. na Dedinju ispred kućB. R. nog praga.

Policija podnijela krivičnu prijavu protiv Beranca za dva krivična djela

Pokušao da zapali vozilo policajcu i njegovom ocu BERANE – Policija je protiv N. P. (20) iz Berana podnijela prijavu zbog sumnje da je 2018. godine počinio razbojništvo u pokušaju a godinu kasnije krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Policija je saopštila da je osumnjičeni, kako se pretpo-

stavlja, iz jednog marketa uz prijetnju nožem ukrao novac. Objašnjavaju da ga terete i da je pokušao da izazove požar na dva vozila u vlasništvu policijskog službenika D. S. i njegovog oca S. S. – saopšteno je iz policije. N. P. se nalazi na izdržavanju kazne u UIKS zbog drugog izvršenog krivičnog djela. M. L.

Pavlovića i telefonske listinge slučaj bjekstva ovi okrivljeni mogu dobiti i od vođe ove kriminalne grupe Đurovića i člana Miletića koji za sada nijesu dostupni državnim organima Crne Gore. Optužnica Specijalnog tužilaštva se temelji prije priznanju optuženog mornara Srđana Pavlovića ali i materijalnim dokazima koji potkrepljuju njegov iskaz dat u istrazi.

O ZADUŽENJU

GRUPA RAZOTKRIVENA U AVGUSTU: Sa privođenja

PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je rješenje kojim je produžen pritvor šestočlanoj grupi Danila Đurovića koju Specijalno tužilaštvo tereti da su brodom ,,Manjifiko“ iz Južne Amerike u Kotor prokrijumčarili 18 kilograma kokaina. Zbog opasnosti od bjekstva pritvor je produžen Srđanu Pavloviću, Milošu Petriću, Đuru Peroviću, Milošu Peroviću, Toniju Petkoviću i Radu Samardžiću. Petkoviću se produžava pritvor i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. Na optužnici za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge a koja je potvrđena krajem decembra prošle godine su i Danilo Đurović i Branislav Miletić koji se nalaze u bjekstvu.

O BJEKSTVU

Obrazlažući ovakvu odluku i Viši i Apelacioni sud navode

da je pritvor bilo neophodno produžiti jer su optuženi počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge čija težina je izražena kroz visinu zakonom zaprijećene kazne. - To znači da ovi okrivljeni za slučaj da budu oglašeni krivim i osuđeni za navedena krivična djela mogu očekivati relativno visoke kazne zatvora, koja činjenica ih objektivno posmatrano ne može ostaviti ravnodušnim u pogledu njihovog odnosa prema sudu, odnosno da li da se odazovu pozivu suda ili da se daju u bjekstvo za slučaj da se nađu na slobodi – navodi se u obrazloženju Apelacionog suda. Ovaj sud u obrazloženju navodi i da su neki od ovih okrivljenih živjeli duži niz godina u inostranstvu, da su im poslovi vezani za inostranstvo što ukazuje na njihove društvene i socijalne veze u inostranstvu od kojih mogu tražiti i dobiti pomoć u slučaju bjekstva. Prema ocjeni suda, pomoć za

Pavlović je u istrazi priznao članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirao Đurović kao i da je po njegovom nalogu utovario drogu na brod koji je u maju uplovio u Bokokotorski zaliv. On je pred specijalnim tužiocem osim svoje razotkrio i uloge ostalih članova ove kriminalne organizacije. Osim materijalnim dokazima, priznanje Pavlovića je potvrđeno i listinzima telefonskih komunikacija koje su optuženi ostvarivali između sebe u periodu kada je droga unešena u Crnu Goru. Đurović, koji slovi za šefa ove organizacije, dobio je od Rada Samardžića informaciju da će se Pavlović kao mornar ukrcati na brod „Manjifiko“, a koji je imao planiranu putanju pogodnu za, kako se osnovano sumnja, ,,poslovne“ poduhvate ove kriminalne organizacije. Uslijedila je ,,obrada“ Pavlovića. Po nalogu Đurovića, Samardžić je prišao Pavloviću i predložio mu mogućnost lake zarade koja podrazumijeva prenos određene količine droge iz Južne Amerike u Kotor.

Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet

Provjerava se ko je pretukao Bjelopoljca BIJELO POLJE - Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom informacije koja je objavljena u medijima da su S. P. iz Bijelog Polja pretukli službenici Protivterorističke jedinice.

Kako je saopšteno iz pljevaljskog tužilaštva, S. P. je istakao da ne želi da daje bilo kakvo obavještenje vezano za događaj, te da nije podnio krivičnu prijavu protiv bilo koga, niti da se obraćao policiji ili tužilaštvu.

On je, kako se navodi, kazao da posjeduje izvještaj ljekara iz Hitne medicinske pomoći ali da taj dokument ne želi da priloži tužilaštvu. - ODT u Bijelom Polju je obaviješteno od strane Uprave policije CB Bijelo Polje da je pet

Uprkos riziku, Pavlović je prihvatio poslovnu ponudu Đurovića od kojeg je prije ukrcaja dobio kriptovani telefon kojim je dobio instrukcije o mjestu i vremenu preuzimanja tovara kada se brod ,,Manjifiko“ usidrio u Kolumbiji. Pavlović je potom od dvije nepoznate osobe preuzeo 18 kilograma kokaina koje je sakrio na brodu. Prije usidrenja u Luci Kotor, Pavlović je po ranijem dogovoru sa Đurovićem, sa broda u more kod Veriga izbacio tovar sa drogom koji su, kako se osnovano sumnja, gliserom čekali ostali optužen. Kokain je izvučen iz mora i gliserom prebačen na „sigurno“. Za uspješno obavljen posao, prema navodima iz istrage, Pavlović je dobio dva kilograma kokaina, dok je Đurović za sebe uzeo 10 i po, a Petrić pet i po kilograma. Pavlović je u istrazi ispričao da je dva kilograma kokaina dao u zamjenu za automobil ,,audi“ A8, motor ,,piaggio“ francuskih tablica i ručni sat „kartier“. Pavlović je pred istražiteljima ispričao da je glavnu riječ u organizovanju šverca kokaina imao Đurović. On je uhapšen 21. avgusta sa još sedam osoba. U ovoj akciji lisice na ruke stavljene su Petriću, Peroviću, Toniju Petkoviću i Samardžiću, dok su Miletić i Đurović u bjekstvu. Akcija „Manjifiko“ realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država. Kokain je u Crnu Goru stizao iz grada Kartagena, koji je glavni i najveći grad departmana Bolivar na karipskoj B. R. obali Kolumbije.

službenika PTJ sačinilo službenu zabilješku povodom ovog događaja - navodi se u saopštenju. Tužilac je donio naredbu za izuzimanje video snimka, kao i naredbu vještaku sudske medicine da se izjasni o težini i vrsti povreda ko je S.P. zadobio, kao i načinu na koji su nastale. M. L.

Crnom Gorom

Petak, 7. februar 2020.

CEDIS: Radovi na mreži

Isključenja u 16 opština PODGORICA – CEDIS danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. AnDRIjevICA

od 9 do 14:30 h Kralje; od 9 do 14:30 h Prisoja. BAR

od 7:30 do 17:30 h Đurmani, dio Starog Bara, Maruškovo, Bartula, Donja Poda, Pod Glavicom; od 9 do 14 h dio naselja Polje u blizini Duvanske; od 8 do 15 h korisnici na području Liše potoka, Grabovika, Đurmana, Zagrađa, TS-Z Drina Kameno, STS Velji Grad, STS Crni Rt. BeRAne

od 7:30 do 17 h - Kurikuće i Trepča. BIjelO POlje

od 7:30 do 17 h STS Reljin Kamen, STS Barice škola, STS Džukelska Jama, STS Kameno Polje, STS Pisana; od 7:30 do 8:30 i 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 7:30 do 17 h Dobrinje 2, Dobrinje1, Kanje, Dobro Brdo, Mioče, Dobrakovo, Granični Prelaz, Gostun, Metanjac, Unevina,Unevina Nova; od 10 do 16 h Slijepač Most, Gornja Lipnica, Rasovo, Prestreke, Pripčići; od 9 do 14 h Malo Polje. CetInje

od 8 do 17:30 h Zagrablje, Romi i Kasomi, Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, vodoizvorište Vrela, Golijani, Ugnji, Očinići, Borišići i Očinića Poljane; od 8 do 16 h Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 10:50 do 14:30 h Donje Polje, Gruda, Podgranicom, dio ulica: Njegoševe, Bajove, Dečanske, Zmajeve, Petra Lubarde, Vuka Mićunovića, Vojvode Batrića, V proleterske, Balšića pazar, Rezidencija Predsjednika države, Ministarstvo kulture, Štamparija, policija, hotel ,,Grand“, Cetinjski manastir i Crna Greda (više isključenja do 30 min.); od 7:30 do 17 h - STS Gluhi DO, STS Prekornica, STS Obzovica, MBTS Vrela, TS-K Vrela, STS Golijanin, STS Ugnji, STS Pumpa Očinići, TS Kula Očinići, TS Borišići, BTS Očinići Poljane.

DAnIlOvGRAD

od 7:30 do 17:30 h Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, repetitor Kurilo, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestovo, Rova, Valeta, Slap Zete,Viš, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most i Dobro Polje, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, Motel ,,Sokoline“, Boronjina, Mandići i Ostrog; od 8 do 15 h Ždrebaonik, Vučica, Jelenak, Počijevka, Sige, Kruščica, Farma koka, Klanica, Brojler, Ljutotuk, Jama Žarića, Donji Martinići, Ždrebaonik, Kula Lakića, Luke, Gorica, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Bzo, Studeno, Ivanj uba i Jablan; Bzo; od 7:30 do 17 h Brijestovo, Sretnja, Bare Šumanovića, Šobaići, Kupinovo, Motel ,,Sokoline“, Boronjina, Mandići i Mijokusovići.

NIKŠIĆ: Oluja napravila štetu na nekoliko objekata pod Trebjesom

Pao lim sa studentskog doma i zgrade „Meander“

ČETIRI STANA BEZ KROVA: Zgrada „Meander“

HeRCeG nOvI

od 10 do 10:30 h Igalo, Servisna zona, Gomila, Ratiševina, Mojdež, Sušćepan, Trebesin, Sutorina, Njivice, Žvinje, Institut ,,Dr Simo Milošević“, Hotel ,,Palmon bay; od 10 do 13 h Topla, Topla 1 ispod semafora, Topla 2 iznad Doma zdravlja, Topla 3, stanišića Dubrava (periodični prekidi do 30 minuta); od 8 do 15 h Kameno, Stanovčići, Vrbanj. KOlAšIn

od 8 do 14 h Vladoš; od 8:30 do 14:30 h Međuriječje. KOtOR

od 10 do 11 h Morinj centar; od 11 do 12 h Kostanjica dio prema Verigama; od 9 do 13 h Zgrade Jugopetrola, naselje između Trećeg puta i magistrale, ispod magistrale do Pomorskog fakulteta, Prčanj, Glavati; od 10 do 13 h Krivošije, Dragalj. MOjKOvAC

od 9 do 15 h Papratine. nIKšIć

od 8 do 17 h Prisoje; od 7:30 do 17 h Spila; od 8 do 15 h Zavraca; od 7:45 do 17 h Grahovac. PetnjICA

od 9 do 14:30 h selo Dobrodole. PlAv

od 9 do 14 h selo Mašnica. PljevljA

od 9 do 14 h Mrzovići. UlCInj

od 9 do 14 h Gradac, Mokro, Pošćenje, Petnjica, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Duži, Kutnja Njiva, Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Bijela, Miloševići, Kruševice. UlCInj

od 7:30 do 15 h Đonze, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Sukobin, Draginje, Ambula, Štodra, Lisna Bori i Fraskanjel; od 7:30 do 15 h Donji Štoj ( do hotela ,,Imperijal“); od 7:30 do 15 h Selita; od 8 do 14 h Ulcinjsko polje. C.G.

SANACIJA ĆE POČETI KAD VRIJEME DOZVOLI: Dom studenata

Sa objekta Doma učenika i studenata vjetar je oduvao lim dok je konstrukcija ostala. Na stambenoj zgradi na Bulevaru Vuka Mićunovića četiri stana u potkrovlju su raskrivena nIKšIć – Usljed snažnih udara vjetra preksinoć je veliki broj objekata pretrpio štetu. Limeni krovovi su oštećeni na zgradi Doma učenika i studenata ,,Braća Vučinić“ i na stambenoj zgradi „Meander“ na Bulevaru Vuka Mićunovića. Direktor Doma studenata i učenika Momčilo Đukanović kazao je da je komisija iz Ministarstva prosvjete obiš-

la objekat kako bi utvrdila visinu štete. - Lim je načet, a krovna konstukcija ostala je kompletna. Radovi na sanaciji krova počeće veoma brzo, nakon smirivanja vjetra. U Domu boravi oko 80 učenika i studenata. Preduzete su mjere da se zaštite naši korisnici usluga i zaposleni - kazao je Đukanović. Milenko Radonjić, stanar zgrade Meander na Buleva-

ru Vuka Mićunovića, priča da je lim sa krova počeo da pada u tri sata. - Iznad četiri stana u potkrovlju je lim raskriven, slomljena je cigla, komini, dio oluka. Išli smo u Opštinu, prijavili štetu, obraćali smo se Vatrogasnoj službi da se ukloni lim i materijal, jer je gore ostao dio limenog krova koji je opasan, ne daj Bože može nekoga da povrijedi. Iz Vatrogasnog kažu da nijesu

KOLAŠIN: Nevrijeme donijelo neprilike mještanima Gornje Morače

Oduvan krov sa drvnom građom, iščupano stablo KOlAšIn – Olujni vjetar koji je duvao između srijede i četvrtka napravio je štetu brojnim domaćinstvima. Načelnik Komunalne policije i član Komisije za procjenu šteta Marko Matović sa saradnicima je obišao Gornju Moraču gdje je oluja odnijela krov sa porodične kuće braće Mom-

čila i Ognjena Čogurića. – Odmah smo reagovali i sa komandirom Službe zaštite Željkom Darmanovićem otišli u selo Svrke u Gornjoj Morači. Vjetar je odnio limeni krov sa porodične kuće Čogurića, a kolika je bila snaga vjetra potvrđuje da je krov sa drvenom građom odnesen skoro 50 me-

tara od kuće. Tokom dana su nam pristizale i informacije i o šteti na drugim područjima opštine tako da će Komisija sve obići i konstatovati štete kako bi se tražila rješenja da se pomogne najugroženijima – objasnio je Matović. Inače, vjetar je duvao brzinom od 27 metara u sekundi. Koli-

VLADA

Rožajama saglasnost da reprogramiraju dug PODGORICA – Vlada je dala saglasnost da opština Rožaje reprogramira kreditne obaveze kod Podgoričke banke AD. Riječ je o iznosu od 1.629.867 eura, dok je ukupan iznos kredita 3.500.000 eura. - Kako smo upoznati od opštine Rožaje, razlog za reprogramiranje kredita jeste to što se opština nalazi u teškoj finansijskoj situaciji i na svaki način

pokušava da poboljša postojeće stanje i konsoliduje finansije, a jedna od mogućnosti jeste i postizanje što uravnoteženijeg rasporeda otplate duga, odnosno smanjenja godišnjeg opterećenja budžeta opštine ovim izdacima. Ukupno ostvareni tekući prihodi budžeta opštine Rožaje u 2019. godini, iznosili su 7.092.670 eura – navedeno je u obrazloženju Vlade. C. G.

nadležni za to, u Opštini smo ispunili obrazac koji će oni predati komisiji. Nadamo se da će se nešto hitno preduzeti jer su meteorolozi za ponedjeljak najavili kišu. Sad je vjetar, malo ko će se popeti na krov, mi ne smijemo, nijesmo ni za to fizički spremni – kazao je Radonjić. Samohrana majka troje djece Vesna Đurković podsjeća da je limeni krov postavljen 1963. godine, te da do sinoć nijesu imali problema. - Sinoć je bio haos. Djeca su plakala, htjela da bježe, ali gdje. To je palo s krovova sve, auto nam je oštetilo, krov nam je otišao. Nadamo se da će nam opština pomoći, jer nemamo gdje sa djecom – poručila je Đurković. Krovovi na kućama i pomoćnim objektima su oštećeni i u Lukovu i Kličevu, kao i drugim prigradskim i seoskim naseljima. Oštećen je i semafor na raskrsnici ulica Maršala Tita i Serdara Šćepana, a kvar je juče saniran. S. D.

PROTUTNJALA OLUJA: Oštećena kuća Čogurića, obaljeno stablo na kuću Milije Rovčanina i iščupan jasen

ko je bio snažan, pokazuje činjenica da je na kuću Milije Rovčanina, u naselju ispod Željezničke stanice, oborio stablo dužine preko 25 metara i oštetio krov i krovnu konstrukciju. Obaljena su stabla u park-šumi Dulovine, zatim u parku preko puta hotela „Bjanka“. Vjetar je bukvalno iščupao jasen preko puta stambene zgrade S-4, star više od pola vijeka, a srećom nije bilo povrijeđenih. Tokom dana se smanjio intenzitet vjetra, prestale su sniježne padavine. Dr. P.

Crnom Gorom

Petak, 7. februar 2020.

HERCEG NOVI: Lokalna uprava donijela odluku predviđenu Zakonom o teritorijalnoj organizaciji

Imena dobile 133 ulice, kumovali građani i MZ

Birači i BB adresa Prije donošenja zakona o teritorijalnoj organizaciji objavljen je podatak da gotovo 55 odsto biračkog tijela u Crnoj Gori nema zaveden kućni broj, već se adresa stanovanja upisuje kao naziv ulice BB, ili ako je u pitanju selo, samo naziv tog mjesta. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao BB. Prepoznajući važnost primjene zakona lokalne uprave na obavezu koje iz njega proističu je podsjetilo obavještenjem Ministarstvo javne uprave, a dobili su i zaključke Zajednice opština. – Sjete se svega pred izbore ili možda neko iz Evrope „pritisne“. Opština je još avgusta 2018. pokrenula inicijativu da se imenuju ulice. Taj posao je važno završiti zbog predstojećih izbora, kako parlamentarnih tako i lokalnih, jer mi kao lokalna uprava nemamo ni uvida i pristup biračkom spisku, niti možemo imati podatak koliko je birača na adresi BB, ali je činjenica da to određene državne strukture, kako se priča, dosta zloupotrebljavaju. Mi ćemo, završavajući na vrijeme posao oko imenovanja, učiniti da u Herceg Novom ne bude bezimenih ulica – kazala je Samardžić.

Znamenite ličnosti Bijele – Bijeljani su nastojali da se oduže znamenitim ličnostima koje su potekle ili živjele u tom kraju. Tako su dobili Obalu Milivoja i Ane Zloković, Ulicu Petra Želalića, Obalu Petra Šerovića. U Baošićima će ulicu imati Kiril Cvjetković, Pjer Loti, Miroslav Štumberger – kaže Vesna Samardžić.

JEDNO OD GUSTO NASELJENIH PODRUČJA: Kumbor

Fokus je dat na gusto naseljena područja kao što su Sutorina, Podi, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela i Kamenari. Kasnije su i MZ Topla 3, Gomila, Bajkovina, Drenovik i Luštica izrazile potrebu za imenovanjem ulica. U roku ćemo postaviti table sa nazivima – kaže sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić HERCEG NOVI - Sve bezimene ulice na teritoriji hercegnovske opštine, ima ih 133, dobiće nazive, predviđeno je odlukom koju je lokalni parlament usvojio 29. januara, a zasnovana je na izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji. Sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić objašnjava da su inicijativu za imenovanje ulica, trgova i naselja

pokrenuli 2018. godine. U postupak su se uključile sve mjesne zajednice i građani koji su davali prijedloge.

PRIJEDLOZI

Fokus je dat na gusto naseljena područja: Sutorina, Podi, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela i Kamenari. – Kasnije su i druge mjesne zajednice izrazile potrebu za imenovanjem ulica na njihovim područjima, kao što su Topla 3, Gomila, Bajkovina,

TIVAT: Akcija Crvenog krsta

Paketi pomoći za 56 porodica TIVAT – Opštinska organizacija Crvenog krsta završila je januaRsku distribuciju hrane najugroženijim porodicama. Sekretar Duško Božović kaže da je artikle hrane i higijene dobilo 56 porodica koje broje 150 članova. – Podijeljeno je 11 artikala hrane i pet higijene, ukupne vrijednosti od preko 1.500 eura. Distribucija hrane je obavljena uz pomoć centrale Crvenog krsta, koja je upotpunila pomoć nekim artiklima a neke je, u vrijednosti od 380 eura, prikupila naša organizacija – saopštio je Božović. Prije nekoliko dana završena je i raspodjela polovne odjeće i obuće iz zaliha opštinske organizacije Crvenog krsta. Robu su poklonili Tivćani donoseći je u prostorije CK u Gradiošnici, a dio je preuziman od donatora jer su devastirani gradski kontejneri za polovnu odjeću i obuću. – Uredno smo snabdijevali građane invalidskim pomaga-

Duško Božović



Podijeljeno je 11 artikala hrane i pet higijene, ukupne vrijednosti od preko 1.500 eura

lima, kolicima, hodalicama i štakama, što ćemo i nadalje činiti - naglasio je Božović. On je apelovao na samohrane sugrađane starije od 65 godina da se uključe u geronto program. S.K.

Drenovik i Luštica. Na hercegnovskom dijelu poluostrva sada imamo sedam ulica – objašnjava sekretarka za lokalnu samoupravu. Navodi i da je 17 ulica dobilo sada privremene nazive za koje su prijedlozi stigli po istaknutim ličnostima. – Pravi nazivi za te ulice će ići dalje prema Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje i one će biti imenovane po posebnoj proceduri, a u skladu sa Zakonom o spomen obilježjima.

Riječ je o dugoj proceduri jer se prvo mora izraditi program za podizanje spomen-obilježja na koji mora dati saglasnost Ministarstvo kulture, kao i na pojedinačne odluke koje tek nakon toga može da usvaja lokalna Skupština. Naš prvi korak biće da sve prijedloge dostavimo Sekretarijatu za kulturu da ih stave u dalju proceduru – objašnjava Samardžić. Kada je o nazivima riječ, ona kaže kako su predlagači nastojali da toponime, nazive zaselaka i prepoznatljive nazive objekata, događaja, geografskih djelova svojih mjesnih zajednica pretoče u odluku. – Recimo, u Sutorini uz magistralu imamo Jadransku ili magistralni put, Osojska, Ćenička, Vinogradska, Presječka, Hercegovačka, Lučićka, Tominska... Nekim nazivima ispoštovani su gradovi pobratimi, pa ćemo imati Ribinsku i Višegradsku ulicu. Među nazivima su: Bokeški put, Ulica kumborskih ribara, Put Đilovića, Put palog borca, Torta, Obala crvenih mornara, Mirine, Stepenište

Vesna Samardžić

jedinstva, Ulica solidarnosti. U Baošiću imamo, recimo, Prvu baošićku – to će biti Ulica Mladena Crnogorčevića, obala u Baošiću je Obala ribara, zatim Ulicu Norveškog naselja, Ulicu kamelija, Bokeljsku. U Jošici smo dobili Ulicu Svete Neđelje, Put vina, Ulicu pomoraca, Đurički put, Kruševački put, Ulicu Svete Ane. Na Luštici Prvu luštičku, odnosno Put kapetana Petra Zambelića, zatim Ulicu Vesla, Ulicu Mirišta, Ulicu Velji kamp i Rovanac. U Bijeloj su nove Ulica brodograditelja i Ulicu bijeljanskih dobrotvora – kaže Samardžić.

TABLE

Izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji je stupio na snagu 31. januara, gradonačelnici i predsjednici opština obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta ukoliko to nije uradila lokalna samouprava. Postavljanje tabli sa nazivima nadležni organ lokalne uprave je obavezan da obez-

bijedi u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu tog akta, odnosno do jula. – Očekujem da taj posao završimo na vrijeme – kazala je Samardžić. Prema njenim riječima, Sekretarijat je podnio primjedbu na nacrt budžeta za 2020. godinu i tražio da se opredijele izdaci za tu namjenu. Ž.K.

DANILOVGRAD: Skupština UBNOR-a o aktivnostima u 2019. godini

Radili na očuvanju tekovina NOR-a DANILOVGRAD – UBNOR i antifašisti Danilovgrada realizovali su u minuloj godini sve planirane aktivnosti, konstatovali su delegati Skupštine dodajući da je u fokusu bilo očuvanje i njegovanje tekovina NOR-a. Predsjednik boračke organizacije u gradu na Zeti Božidar Brajović kazao je da su obilježavajući značajne jubileje iz prošlosti, nastojali da podsjete građane na slavnu tradiciju i kolone boraca koji su krčili puteve ka slobodi i da evociraju uspomene na žrtve za ljudsko dostojanstvo i pravdu. - Oni su junačkom smrću trasirali staze za ljepšu budućnost, a njih 1.354 iz ovog kraja dali su živote za otadžbinu. Herojski su ginuli na bojištima, umirali na stratištima i stradali od nasilja onih koji su bili vjerne sluge i skutonoše okupatora. Ali, nažalost, fašizam još nije poražen, jer se i dalje javlja u različitim formama i oblicima. Retrogradne snage ne prezaju od negiranja svih dostignuća u ovoj zemlji i pokušavaju veoma perfidno da fašističku ideologiju i dalje promovišu. Zato, borbu protiv neofašizma moramo uporno voditi, ali samo argumentima i istorijskim činjenicama, jer istina na kraju uvijek pobjeđuje - rekao je Brajović. On je naglasio da će UBNOR nastaviti svoju misiju i omasovljavati članstvo kako bi se sa koljena na koljeno prenosile teko-

NASTAVIĆE OMASOVLJAVANJE ČLANSTVA: Sa Skupštine UBNOR-a

vine svih ratnih okršaja za slobodu Crne Gore. Takođe, istakao je da borci imaju odličnu saradnju sa lokalnom upravom i državnim organima, te da je uvjeren da će i ubuduće imati podršku tih subjekata kako bi nastavili obnovu spomenika i spomen-obilježja. Na sjednici su plakete uručene profesorici istorije Tanji Šaletić i privatnom predu-

zetniku Ivanu Šćepanoviću koji su pružili veliki doprinos u sprovođenju plana i programa te boračke organizacije. U radu su učestvovali predsjendik SUBNOR-a Crne Gore Zuvdija Hodžić, predsjednica opštine Zorica Kovačević i član predsjedništva UBNOR-a Momčilo Šaletić ne štedeći komplimente na račun dobrog rada svih organa opštinskog UBNOR-a. B.K.

Crnom Gorom

BIJELO POLJE: Human gest poznate sportistkinje

Kristina Rakočević donirala kosu



Kristina Rakočević

BIJELO POLJE - Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, Bjelopoljka Kristina Rakočević donirala je kosu. Kako je objasnila na svom Instagram profilu, na takav potez odlučila se kako bi pomogla ženama koje su u procesu liječenja raka izgubile kosu. – Nijesam uradila ovo da bih izazvala pozitivne ili negativne komentare. Moja kosa koja mi je svakako u većini slučajeva samo oduzimala vrijeme, nekoga će učiniti srećnim bar na jedan dan i to je dovoljan razlog – napisala je Kristina ispod slike koju je objavila, uz poruku: Don’t hate. Donate! (Ne mrzite. Donirajte!). Djevojka iz Tomaševa post-

Petak, 7. februar 2020.

Tivćanin Dejan Milošević danas će otputovati u Tanzaniju

Bosonog na vrh Kilimandžara

Moja kosa koja mi je svakako u većini slučajeva samo oduzimala vrijeme, nekoga će učiniti srećnim bar na jedan dan i to je dovoljan razlog – napisala je Kristina ispod slike koju je objavila, uz poruku: Don’t hate. Donate!

ala je šampionka svijeta u bacanju diska čime je ostvarila jedan od najvećih rez u l t a t a s v i h v re m e n a crnogorske atletike. Nedavno je dobila punu stipendiju od Univerziteta u Majamiju, tako da nakon perioda u Švedskoj, gdje je trenirala posljednje godine, odlazi u Ameriku, sa jasnim ciljem da ponovo dostigne visine. – Volim Crnu Goru i sa ponosom ću je predstavljati na svim regionalnim i nadam se svjetskim takmičenjima, tako da ostaje veliki žal što neću više trenirati kod kuće. Sport je jedno veliko odricanje, a to opet najbolje znaju sportisti – kazala je Rakočević po dobijanju stipendije Univerziteta u MaB. Č. jamiju.

je, preveslao Jadransko more! Od Tivta do Barija i nazad u kajaku od četiri metra! Za taj mu je poduhvat trebalo šest dana. A, te iste, 2012. godine pokazaće se da je i izvrstan triatlonac. Pretrčanih 55 kilometara od Ulcinja do Reževića, na biciklu prevezenih 115 km od Reževića do Herceg Novog i Tivta, pa obilazak Bokokotorskog zaliva kajakom u dužini od 40 kilometara. Za 18 sati 200 kilometara! Klupski kolega Željko Manojlović morao je zbog hipertenzije da odustane pola sata prije kraja triatlona.

MON BLAN

Dejan Milošević

U novu avanturu Dejan kreće nakon niza podviga. Trčao je ultramaraton, preveslao je Jadran, osvojio je nekoliko planinskih vrhova, a uspio je i da obori svjetski rekord u broju čučnjeva TIVAT – Tivćanin Dejan Milošević, član Avanturističkog kluba K4, najavio je da će danas krenuti u Tanzaniju u namjeri da osvoji Uhuru, najviši vrh Kilimandžara, najviše planine na afričkom kontinentu. Namjerava da se na vrh visok 5.895 metara popne bos! Do sada je to učinilo osam ljudi, a ako uspije u svom naumu,

Dejan će biti prvi Evropljanin koji je to učinio.

BIOGRAFIJA

nevni ultramaraton u ukupnoj dužini od 106 kilometara na relaciji Tivat - Manastir Ostrog, preko Dragalja i Nikšića, dnevno prelazeći između 32 i 37 kilometara, pretrčao je bos! - Htio sam dokazati sebi da mogu proći teški test prihifizičke snage i spremnosti – kazao je tada Milošević. Potom je, četiri godine kasni-

Dejan i Željko su 2017. godine sa Miroslavom Andrićem još jednim članom Avanturističkog kluba K4, osvojili Mon Blan, najviši vrh Alpa koji je sa 4.810 metara i najviši vrh Evrope. Pripremajući se za taj podvig, Dejan je oborio svjetski rekord u broju čučnjeva. Uspio je da u roku od jednog minuta, sa rancem teškim 60 funti (27,2 kg), uradi 63 čučnja. U junu 2018. godine Dejan, Miroslav, Željko i Mladen Pinjatić osvojili su 2.918 metara visoki vrh Olimpa, najpoznatije grčke planine, a prije godinu Dejan i Miroslav su na planini Rila osvojili Musalu (2.925 m n.v.) najviši vrh Balkana. Za novu avanturu Dejan se pripremao sa Vukom Kaluđerovićem i proslavljenim kjokušinkaj karatistom Svetom Dekovićem, a među brojnim sponzorima koji su mu pomogli da krene put Afrike su i Turistička organizacija i opština Tivat. S. KRSTOVIĆ

BAR: Opština finansira devet preduzetničkih ideja

Podrška čuvanju tradicije, unapređenju zdravstva...

BAR - Iz budžeta grada ove godine biće podržano devet biznis ideja koje su preduzetnici prijavili na javni poziv opštine. Komisija je procijenila da od 39 prijavljenih, ti projekti zavređuju pažnju. Predsjednik opštine Dušan Raičević potpisao je juče ugovore sa predstavncima preduzeća. - Pružamo podršku svima koji imaju biznis ideje, a do sada, zbog nedostatka finansijskih sredstava, grant podrške, nijesu mogli da ih realizuju. Kuriozitet je što su poslije uspješno realizovanog programa ženskog preduzetništva, ponovo od devet podržanih biznis planova, sedam kreirale žene kazao je predsjednik Raičević. Jelena Pejanović iz Virpazara je konkurisala sa biznis planom ,,Ukusi tradicije“. - Dolazim sa ruralnog područja, iz sela Limljani, a moja biznis ideja bila je izrada na tradicionalan način gastro flašica soka, koje bi postale brend. Kako Crmnica posjeduje prirodno blago, željela sam da to iskoristim i turistima ponudim ovakav suvenir, sa kojim će u svoju zemlju odnijeti mirise i ukuse našeg kraja - kazala je Pejanović. PZU ,,Dr Masoničić“ dobila je podršku za nabavku mobilnog ultrazvučnog aparata. Dr Gina Masoničić kaže da im je taj aparat neophodan, jer imaju puno starih ljudi i osoba sa invaliditetom, koje nijesu u nemogućnosti da dođu na pregled. - Za nas ovo mnogo znači, jer znamo koliko je važno dobiti

Dušan Raičević

kredit za pokretanje ili razvijanje biznisa, a suvišno je i govoriti kolika je tek podrška kad dobijete bespovratna sredstva - kazala je Masoničić. Firma Jovana Jerkova „Blue IT“, koja se bavi marketingom u dizajnu i veb sajtovima realizovaće ideju formiranja online platforme za izdavanje smještaja turistima. - Dugo je ideja bila ,,u ladici“ jer mi je bila potrebna podrška. Radi se o ,,rentaholic“ projektu, namijenjenom onima koji nijesu upućeni u online izdavanje putem bookinga i

150

hiljada eura namijenila je opština ove godine za podršku preduzetništva

svjetskih sajtova. Najkraće rečeno, opština mi je ovom podrškom pomogla da jedan svoj san ostvarim - kazao je Jerkov. Opština Bar najviše sredstava u Crnoj Gori izdvaja za podršku preduzetništva, a u 2020. godini, iznos će biti veći, umjesto dosadašnjih 100.000 eura, za tu svrhu biće opredijeljeno 150.000 eura. Ove godine u realizaciju tog važnog projekta, najavio je čelni čovjek opštine, uključiće se i UNDP, a posebna pažnja biće usmjerena na tzv. zelene biznise. Bespovratna sredstva dobili su Marija Babić - DOO Olivmont, Biljana Dabić - DOO IN - Bar TA Ave tours, DOO Progressum - Centar za edukaciju, savjetovanje i tretman Nede Rosić, PPU Mala Bajka - Stanka Jelenić, Monteblow - Marko Dabanović - savremeni rekviziti i košarkaška oprema, kao i Ivona Kopitović DOO Pletent.V. K. V.

Svijet

Petak, 7. februar 2020.

Blic: Skandal na sastanku evropskog komesara sa srpskom premijerkom i ministrima

Dačić bio neprijatan, Varhelji napustio sastanak BEOGRAD-Na sastanku evropskog komesara za susjedsku politiku i proširenje Olivera Varheljija sa srpskom premijerkom Anom Brnabić i ministrima juče u Beogradu došlo je do neprijatne situacije kada je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić verbalno napao gosta, koji je potom napustio sastanak. Sat vremena prije nego što će se Dačić obrušiti na Varheljija razgovor je tekao potpuno normalno, bez visokih tonova i neprijatnosti. U jednom trenutku Dačić je uzeo riječ i grubo se obratio

Varheljiju. - Bio je vrlo neprijatan. Rekao mu je da ne zna gdje je došao, da ćuti dok neko otima srpske manastire na Kosovu, da ćuti za takse koje je uvela Priština na robu iz Srbije - kaže izvor Blica koji je prisustvovao sastanku. Predsjednica Vlade, kao i ministarka za EU Jadranka Joksimović i ministar unutrašnjih poslovaNebojša Stefanović bili su u čudu, a potom je Varhelji uključio mikrofon i obratio se srpskom šefu diplomatije. - Ja sam jedini evropski komesar koji je reagovao na takse, osudio sam ono što se događa

Varhelji i Dačić

u Crnoj Gori, Srbija je prva zemlja u koju sam došao nakon uvođenja nove metodologije i,

konačno, došao sam ovdje da vam pomognem - rekao je Varhelji.

Senat stavio tačku na proces opoziva predsjednika SAD

Tramp nije kriv

Nakon toga, on je isključio mikrofon, prišao Ani Brnabić, rukovao se i napustio prostoriju. Blic je Dačića pitao zašto je napao gosta, a on je rekao da “nije napao njega nego EU”. -Napao sam EU zbog nepoštovanja Briselskog sporazuma, uvođenja Kosova u poglavlje 35, pa sada sve zavisi od toga, zbog toga što ćute na dešavanja u Crnoj Gori i što su nepravedni - rekao je. Dačić dodaje da je poručio gostu da pita opoziciju kakav im je stav o EU, o Kosovu, o Briselskom sporazumu, o Krimu…

- Slušao sam i Olija Rena i Štefana Filea i Johanesa Hana, ali slabo smo se pomjerili naprijed - kaže Dačić, a onda ublažava i dodaje da mu je rekao kako je on lično prijatelj Srbije kao i njegova zemlja i da mu želi sreću. Dačić kaže da je izrevoltiran time što Varheljijeva tema nije samo metodologija, već i region, spoljnopolitička i druga pitanja. - Nije to bio nikakav skandal i sastanak nije prekinut, nego je Varhelji žurio na sastanak sa opozicijom. Nakon sastanka, Vlada Srbije nije izdala saopštenje.

Posljednji podaci o žrtavama avionske nezgode na istanbulskom aerodromu

Bijela kuća pozdravila je ishod glasanja u Senatu, ali i čitav taj proces još jednom nazvala „lovom na vještice zasnovanim na seriji laži“ VAŠINGTON – Suđenje u procesu opoziva aktuelnog američkog predsjednika završeno je preksinoć, odlukom članova Senata da Donald Tramp nije kriv ni po jednoj tački optužnice, kojom se teretio za zloupotrebu položaja i opstrukciju istrage Kongresa. Tokom glasanja po prvoj tački optužnice, kojom se Tramp teretio za zloupotrebu položaja, 52 senatora glasala su protiv osude, dok ih je 48 bilo za. Po tački optužnice kojom se Tramp teretio za ometanje istrage Kongresa, 53 senatora su glasala protiv, a 47 za. Za opoziv Trampa bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno 67 glasova senatora. Jedini republikanac koji je u Senatu glasao za opoziv Trampa bio je senator iz Jute Mit Romni. Rezultati glasanja u Senatu

Poginula tri, povrijeđeno 179 putnika Rezultati glasanja u Senatu drugačiji nego u Predstavničkom domu

očekivano su bili drugačiji nego u Predstavničkom domu Kogresa, koji je prethodno osudio Trampa, budući da republikanci u Senatu imaju većinu. Bijela kuća pozdravila je ishod glasanja u Senatu, ali i čitav taj

proces još jednom nazvala „lovom na vještice zasnovanim na seriji laži“. - Danas je lažni pokušaj impičmenta koji su smislile demokrate, završen potpunom satisfakcijom i oslobađenjem

predsjednika Donalda Trampa. Kao što smo sve vrijeme govorili, utvrđeno je da predsjednik nije kriv – navedeno je u saopštenju sekretara za štampu Bijele kuće, objavljenom nakon glasanja u Senatu.

Nevrijeme širom regiona napravilo veliku materijalnu štetu

Vjetar duvao 217 kilometara na sat ZAGREB/MOSTAR - Jedna od najjačih bura u posljednje vrijeme pogodila je juče Dalmaciju, pišu hrvatski mediji, navodeći da su izmjereni udari od 217 kilometara na sat. Vjetar je pomjerio tanker koji pluta u Kaštelanskom zalivu. Velika materijalna šteta napravljena je i u Mostaru, dok je u Han Pijesku palo metar snijega. Slobodna Dalmacija prenosi da se tanker „Rinela M“ zbog jake bure usidrio i pluta u Kaštelanskom zalivu. Brod se nalazi pramcem suprotno od smjera vjetra, što je, kako se navodi, neuobičajeno u ovakvim situacijama. Na brodu nema povrijeđenih. Članovi Krometeo tima u srijedu uveče izmjerili su ručnim anemometrima na Dubcima i na poluostrvu Svetog Petra u Makarskoj udare od 194 kilometara na sat, prenosi portal Indeks.

Bura oduvala tojotu na betonski blok na putu Makarska - Split

Temperatura vazduha dva sata nakon ponoći na Svetom Juri na Biokovu pala je na minus 13 stepeni Celzijusa, a zbog vjetra koji je duvao brzinom od skoro 27 metara u sekundi, subjektivni osećaj hladnoće bio je ekstremnih minus 29 stepeni. Kod Masleničkog mosta prevrnula su se tri šlepera, a na dva prevrnuta kamiona naletio je i automobil. U Splitu je vjetar rušio drveće, reklamne panoe i balkonske ograde.

Počupana stabla, urušeni krovovi i oštećeni automobili su i na zagrebačkim ulicama. U Novom Zagrebu padali su i betonski blokovi sa solitera. Snažan vjetar otkinuo je oko 350 kvadratnih metara limenog krova u Zagrebu. Djelovi krova su pali na parkiralište i oštetili desetak automobila. Opštinu Han Pijesak juče je zahvatilo jako nevrijeme, rekao je za RTRS načelnik Han Pijeska Vlado Ostojić.

- Došlo je do prekida putnih komunikacija sa selima na području opštine. Snježni nanosi su oko jedan metar, ali ih ima i do dva metra - istakao je Ostojić. I Trebinje je zahvatila olujna bura, čiji su udari dostizali 82 kilometra na sat. Na ulazu u grad iz pravca Ljubinja vjetar je prevrnuo prikolicu kamiona. Olujni vjetar koji je pogodio Mostar nanio je veliku materijalnu štetu i na širem području grada izazvao blokade saobraćajnica, prenosi portal Kliks. Pojedine ulice su bile blokirane zbog polomljenih stabala, a više automobila je oštećeno na gradskim parkiralištima. Oštećeni su saobraćajni znakovi, polomljen mobilijar, prevrnuti kontejneri, razbijeni reklamni panoi i stakla na zgradama. U više naselja nestajala je električna energija, a bilo je problema i sa internet mrežom, zbog čega su dežurne ekipe imale pune ruke posla.

ISTANBUL – U nezgodi koja se u srijedu dogodila na istanbulskom aerodromu, kada je avion turske kompanije „Pegasus erlajns“ sa 183 putnika i člana posade, prilikom slijetanja skliznuo sa piste, pao u jarak i raspao se na tri djela, nastradale su tri, a povrijeđeno je 179 osoba, saopštio je ministar zdravlja Turske Fahretin Koča. Do nezgode je, kako se vjeruje, došlo zbog „grubog slijetanja“ i loših vremenskih uslova, odnosno jakog vjetra koji je duvao prilikom prizemljenja aviona. Istanbulski aerodrom „Sabiha Gokdžen“ je nakon izlijetanja aviona satima bio zatvoren za saobraćaj, javlja AP. Agecija prenosi

da se pojedini letovi i dalje odlažu ili otkazuju. Jedan od putnika Doguš Bilgič (24) izjavio je za tursku TV stanicu NTV da je uspio da se izvuče iz aviona kroz rupu koja se otvorila u blizini njegovog sjedišta. On je jedan od prvih putnika koji je uspio da napusti avion „boing 737“ star 11 godina. - Letjeli smo ka pisti 20 ili 30 sekundi, a onda smo je odjednom promašili. Sve se odigralo u sekundi. Prednji dio aviona je bio u užasnom stanju. Avion se potpuno raspao - ispričao je Bilgič. NTV navodi i da su među povrijeđenima i dva pilota koja su, kako se navodi, u teškom stanju. Avion turske niskobudžetne kompanije „Pegasus erlajns“ u Istanbul je došao iz Izmira.

Voz iskliznuo sa šina na sjeveru Italije

Stradale dvije osobe MILANO - Dvije osobe su poginule, dok je 27 povrijeđeno kada je voz u kome su se nalazili iskliznuo iz šina. Nesreća se dogodila na sjeveru Italije, u blizini mjesta Lodi, kada je brzi voz izletio iz šina i potom udario u drugi voz. Među nastradalima je i mašinovođa. Od ukupno 27 povrijeđenih, dvije osobe su u teškom stanju, prenose italijanski mediji. Željeznički saobraćaj između Milana i Bolonje juče je bio u prekidu.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Kultura

Petak, 7. februar 2020.

Koncert kamerne muzike u Kotoru

KotorArt trio u Katedrali Sv. Tripuna

Sa jednog od ranijih koncerata u Katedrali

PODGORICA - KotorArt trio, koji čine umjetnici Ratimir Martinović (klavir), Aleksandar Tasić (klarinet) i Dmitri Prokofiev (violončelo), održaće koncert večeras u 19 sati u Katedrali Sv. Tripuna, u Kotoru. Koncert kamerne muzike, na inicijativu umjetnika, posvećen je nedavno preminulom kotorskom župniku, don Antonu Belanu. Budući da je ovo godina u kojoj se slavi 250 godina od rođenja jedinstvenog umjetnika Ludviga van Betovena, na repertoaru će se naći i „Trio“ ovog kompozitora, komponovan 1797. godine iz opusa 11 u B-duru. Pored Betovenovog, umjetnici će izvesti i trija Bramsa i Glinke. Za pijanistu i direktora Koto-

rArta Ratimira Martinovića, svirati u Kotoru je uvijek posebno iskustvo. Ovog puta naročito jer, kako je rekao, ima priliku da nastupa u kamernom sastavu koji je od početaka imao ideju da izvrsnošću promoviše festival i grad, i što će od sada, u malo izmijenjenom sastavu, intenzivnije činiti van naših granica. - Takođe, sasvim poseban ton ovom koncertu daje posveta don Tonćiju koji nas je prerano napustio. On je jedan od malobrojnih koji je nosio toliko epiteta pravog Bokelja – rekao je Martinović. Ulaz na koncert je slobodan, a organizuju ga Bokeljska mornarica i festival KotorArt u okviru Tripundanskih svečanosti. S. V.

Filmski centar Crne Gore predstavio animirane filmove nastale na Mislim da su filmovi koje su uspjeli da naprave, budući da su imali šest dana, mnogo dobro ispali. Imajući u vidu i povratne informacije koje sam dobio, čini mi se da su i polaznici bili veoma zadovoljni radionicom kazao je mentor radionice Kolja Saksida PODGORICA - Animirana ostvarenja rijetka su pojava na domaćoj filmskoj sceni. Međutim, u organizaciji Filmskog centra Crne Gore i Zavoda ZVVIKS iz Ljubljane, u Podgorici je krajem prošle godine održana petodnevna radionica stopmotion animiranog filma, čiji su rezultat dva kratka projekta – „Povratna boca“ i „Psst!“. Cilj ovog projekta, kako je objašnjeno iz Filmskog centra, bio je podsticanje raznovrsnije žanrovske produkcije i pružanje podrške onim projektima koji koriste mogućnost izraza u savremenom digitalnom kontekstu.

PROCES NASTANKA

„Testament“ na Cetinju CETINJE - Promocija dvojezičnog izdanja „Testament Đurđa Crnojevića“ biće priređena večeras u 18 sati u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. O knjizi će govoriti prof. dr Marijan Premović i prevoditeljka djela i viša bibliotekarka i referentkinja za izdavačku djelatnost u biblioteci Slađana Sjekloća. Ovu vrijednu publikaciju Biblioteka je objavila na crnogorskom i engleskom jeziku krajem prethodne godine, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture Crne Gore. B. B.

Mjesna muzika Đenović u KIC-u PODGORICA – Koncert Mjesne muzike Đenović biće održan večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Na repertoaru duvačkog orkestra sa stogodišnjom tradicijom biće evergrin, rokenrol, pop rok i aranžmani tradicionalne muzike sa naših prostora. Ulaz je besplatan. Mjesnu muziku čini oko četr-

deset stalnih članova svih generacija. Čitav vijek fukcionišu kao amatersko društvo koje pokreće ljubav prema muzici. Dirigent je Aleksandar Đorđević. U posljednjih dvadesetak godina u Mjesnoj muzici dolazi do značajnih promjena koje se tiču orkestarskog sviranja. Stvoren je moderan sastav koji izvodi kvalitetan repertoar. R. K.

„Sin“ u Zetskom domu PODGORICA – Predstava „Sin“ u režiji Mirka Radonjića biće izvedena večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Glumački ansambl komada za koji je tekst i dramaturgiju radila Mirjana Medojević, čine Srđan Grahovac, Marija Đurić i Omar Bajramspahić. Ovaj komad, kako se navodi u deskripciji, ne bavi se temom rata, već onim što ostane u ljudima nakon njega. Reditelj Ra-

donjić dio je generacije koja je odrastala u tom dobu, a sada dovoljno sazrela da razumije negiranje da se to vrijeme desilo, ne tako davno. - Probali smo da to što u tekstu stoji ne čitamo kao bilo kakav pamflet, već u smislu ljudskog stanja i ljudskih sudbina, i toga gdje one sve mogu da povedu. Nijesmo postavljali tragediju, ali to je taj antički model odgovornosti i krivice, koja kreće da proganja druge generacije – kazao je Radonjić. R. K.

Tokom trajanja radionice, odabrani učesnici koje su činili diplomirani producenti, grafičari, vajari, ali i studenti i srednjoškolici, radili su pod mentorstvom slovenačkog reditelja i producenta Kolje Sakside. Zajednički radeći,

Učesnici radionice tokom procesa izrade animiranih filmova

kako je Saksida objasnio u dokumentarcu nastalom povodom radionice, polaznici su dobili uvid u sve elemente nastajanja filma – od pisanja scenarija, likovne izrade, storyboarda, pa tek onda i snimanja. - Radili smo u tehnici stopmotion – jedna animacija („Psst!“) je rađena plastelinom, napravili smo trodimenzionalne objekte i snimali smo ispred kamere, a drugi film („Povratna boca“) smo snimali ispod kamere, što znači da su likovi dvodimenzionalni – objasnio je Saksida. Svi koji su učestvovali su zadovoljni i saglasni u jednom proces nastajanja animacije prilično je dug, a zahtijeva prije svega dosta strpljenja i posvećenosti. Radionice su donijele mnogo rada, nevezano za ulogu koju je ko imao u nastajanju animacije. Ipak, poseban je osjećaj zamišljenom liku, koji ne govori, svojim rukama dati život i emocije. Ovo je bila i jedninstvena prilika da se u

Moderne o svakodn

svojoj državi bolje upoznaju o ovoj umjetničkoj formi. - U Crnoj Gori nikada nijesmo imali priliku da se bavimo animiranim ostvarenjima koja nijesu bila televizijska ili tome slična. Mislim da je ovo bila izvanredna prilika da se steknu nova iskustva, naročito u animaciji kojom se bavim i profesionalno i koja mi je veoma bliska – kazao je jedan od polaznika radionice, grafičar Nenad Vujanović, u dokumentarcu Ivana Čojbašića. Krajnjim rezultatom zadovo-

ljan je i Saksida, naročito ako se u obzir uzme relativno malo vrijeme određeno za učenje i stvaranje filmova. - Mislim da su filmovi koje su uspjeli da naprave, budući da su imali šest dana, mnogo dobro ispali. Imajući u vidu i povratne informacije koje sam dobio, čini mi se da su i polaznici bili veoma zadovoljni radionicom - kazao je Saksida.

DJECA I PRIRODA

Animacija „Psst!“ proizvod je zajedničkog rada Viktora

MLADI PISCI: Aida Orahovac-Kuč za Pobjedu najavljuje prvu knjigu za djecu

Ljubav prema malim, savršenim bićima

PODGORICA - Aida Orahovac-Kuč se bavi pisanjem i fotografijom, a po vokaciji je diplomirani ekonomista. Uskoro bi trebalo da objavi i prvu knjigu za najmlađe, a članica je Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“.

Tim povodom, OrahovacKuč govori za Pobjedu o ljubavi prema djeci, omiljenim autorima za djecu iz djetinjstva, pisanju kao ličnom pogledu na svijet, kao i o nadama za blisku budućnost. Autorka je do sada imala samostalnu izložbu posvećenu glavnom gradu, govori strane jezike i voli humantirani rad. Književne radove je objavljivala u zobrnicima. POBJEDA: Pisanjem se bavite pet godina, a za prvu knjigu odabrali ste tematiku za djecu. Odakle baš poriv da pišete za najmlađe? ORAHOVAC-KUČ: Na prvom mjestu podstakla me je ljubav prema djeci, tim malim savršenim bićima. Mogu reći da je pisanje za djecu moj san

Aida Orahovac-Kuč

iz djetinjstva, kada sam redovno čitala lektire i knjige Dragana Radulovića i uvijek mislila u sebi da će jednog dana neko dijete čitati moje knjige. POBJEDA: Koje ste još autore za najmlađe čitali u djetinjstvu? ORAHOVAC-KUČ: Pod broj jedan to je Dragan Radulović,

zatim Branko Ćopić i nezaobilazni Hans Kristijan Andersen, kada su bajke u pitanju. POBJEDA: Pored tema za djecu, o čemu najčešće pišete? ORAHOVAC-KUČ: To su svakako teme iz svakodnevnog života koje nas okružuju,

siromaštvo djece o kome malo ko brine, zatim loš uticaj društvenih mreža na cjelokupno društvo, pa do nekih političkih tema kada je poezija u pitanju. POBJEDA: U priči iz Zbornika poezije i proze napisali ste: „Rijeka nade nikom nadu ne uskraćuje, ali ni tajnu ne provjerava...“ Kakve su Vaše nade u književnost? ORAHOVAC-KUČ: Nade za neku blisku budućnost su objava i što bolji plasman moje prve dječije knjige, kao i medijska promocija, a zatim priprema zbirke poezije za štampu, iskreno se nadam da ću u što kraćem roku uspjeti u tome, jer mi jako često nedostaje vremena zbog poslovnih obaveza. POBJEDA: Pored pisanja bavite se i fotografijom i slikanjem. Što je zajedničko fotografiji, književnosti i slikarstvu? ORAHOVAC-KUČ: Fotografijom i slikarstvom se bavim dugo. Fotografisanje me jako ispunjava i opušta. Dozvoljava vam da date sebi potpunu slobodu u idejama i ostvarenju istih, da na poseban način svoje misli pretočite na platno. Isto je i sa književnošću. Tu imate neograničenu slobodu pisanja i iskazivanja emocija i stavova. To je ono što veže ove tri umjetnosti. B. BAJIĆ

Kultura

Petak, 7. februar 2020.

a petodnevnoj radionici

Legendardni holivudski glumac Kirk Daglas preminuo u 104. godini

Životom postavio standarde za sve Kadar iz filma „Psst!“

„Povratna boca“

priče nevici

Dlabača, Ane Mitrović, Dragane Koprivice, Maše Ilić, Zvonimira Grujića, Milene Charan i Mata Uljarevića. Jednominutno ostvarenje govori o tome koliko odnos djece i roditelja umije da bude komplikovan. Naročito u savremenom dobu, kada mališanima djeluje da zbog raznih obaveza, pa makar one bile i čitanje dnevne štampe ili gledanje televizije, stariji nemaju vremena ili ne obraćaju pažnju na njih. Šta onda oni čine? Na svaki način nekada i bezuspješno

žele da privuku njihovu pozornost, a u kratkoj animaciji „Psst“ najbolje rješenje za to je oponašanje njihovih svakondevnih radnji. Sa druge strane, „Povratna boca“ u čijem su nastanku učestvovali Matija Brajović, Nikola Delibašić, Gordana Đurović, Marta Garčević, Ognjen Kračković, Lolita Mikhailova i Nenad Vujanović, nosi drugačiju poruku. Naime, iako svakodnevno slušamo priče o globalnom zagrijavanju i njegovim posljedicama, čiji smo i svjedoci, nerijetko izgleda da nijesmo svjesni naše krucijalne uloge u produbljivanju i rješenju tog problema. Ova animacija na slikovit način prikazuje put jednog naizgled bezazlenog otpatka – kružni proces u kome se sve na jedan način, poput bumeranga, vrati u one ruke koje su parče nerazgrađujućeg materijala bacile u prirodu. S. VIŠNJIĆ

Likovna manifestacija u Herceg Novom

Janković dobitnica prve nagrade Salona HERCEG NOVI – Prva nagrada 53. Hercegnovskog zimskog salona pripala je umjetnici Milici Janković za rad „Kutija“. Druga je dodijeljena Andreji Kulunčić za rad „Bosanci van“, dok je treća pripala Ivanki Vani Prelević za djelo „Sjećanje“. Novčani dio prve nagrade iznosi 700 eura, druge 500, a treće 300 eura. Odluku o nagradama donio je žiri u kojem su bili Ljiljana Zeković, Petar Ćuković i Bogdan Musović. Na ovogodišnjem 53. Hercegnovskom zimskom salonu, selektorka Ljiljana Karadžić odabrala je radove 23 umjetnika iz Slovenije i Crne Gore. Svečano otvaranje Salona održano je sinoć u Ž. K. galeriji „Josip Bepo Benković“.

Izložba „Gea“ u Modernoj galeriji PODGORICA - Izložba pod nazivom „Gea“, akademske slikarke Natalije Đuranović biće otvorena večeras u 19 sati u novom izložbenom prostoru Moderne galerije. Izložbu će otvoriti Petrica Duletić, istoričarka umjetnosti koja potpisuje uvodni tekst kataloga. Đuranović rođena je 1974. godine. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1992. godine i slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Nikole Gvozdenovića 1997. godine, a magistrirala 2005. u klasi profesora Branislava Sekulića. Dobitnica je više stručnih nagrada i priznanja. Izložba će biti otvorena do 7. marta. B. B.

LOS ANĐELES - Legendarni holivudski glumac Kirk Daglas, jedna od posljednjih ikona „zlatnog doba“ američkog filma, preminuo je 5. februara u 104. godini, saopštio je njegov sin Majkl Daglas, takođe filmska zvijezda. Majkl Daglas je rekao magazinu Pipl da je njegov otac za čitav svijet bio legenda, glumac iz zlatnog doba filma, koji je lijepo proživeo i svoje zlatne godine. - Takođe, bio je humanitarac koji je posvećenošću pravdi i pravim pitanjima postavio standarde za sve istakao je Majkl Daglas, dodajući da je za njega i njegovu braću Džoela i Pitera, bio jednostavno tata. Majkl je dodao da je za njegovu suprugu Ketrin Zita Džons, takođe poznatu glumicu, Kirk Daglas bio divan svekar, za unuke i praunuke voljeni djeda, a za suprugu En divan muž. Kirk Daglas je, kako prenosi portal SEEcult, ostvario više od 90 uloga, od kojih oko 75 na filmu. Imao je tri nominacije za Oskara, ali nijedan nije osvojio, dok je 1995. godine dobio nagradu Američke filmske akademije za životno djelo. Prvu nominaciju za Oskara dobio je 1950. za ulogu ambicioznog boksera u drami

Kirk Daglas iz perioda velike popularnosti

Kirk Daglas u poznom dobu sa sinom Majklom i snahom Ketrin Zitom Džons

„Šampion“ („Champion“). Potom je nominovan 1953. za ulogu filmskog mogula

u drami „Loši i lijepi“ („The Bad and the Beautiful“), te 1957. za tumačenje lika sli-

kara Vinsenta van Goga u biografskom filmu „Žudnja za životom“ („Lust for Life“) iz 1956. godine. Rođen je kao Iser Danijelovič 9. decembra 1916. u Amsterdamu u američkoj saveznoj državi Njujork, u jevrejskoj porodici bjeloruskih imigranata. Ime je promijenio u Kirk Daglas 1939. godine, uoči priključivanja američkoj mornarici u Drugom svjetskom ratu. Proslavio se ulogom Spartaka u istoimenom istorijskom spektaklu iz 1960. godine, čiji je bio i producent. Još sredinom 50-ih je osnovao sopstvenu producentsku kuću, koju je nazvao po majci. Smatra se da je doprinio okončanju holivudske cenzure i zloglasne Crne liste. U sedam filmova igrao je sa Bertom Lankasterom, a posebno, višedenijsko prijateljstvo imao je sa Karlom Maldenom. Bio je tokom karijere i reditelj, autor je desetak romana i memoara, a istakao se i kao filantrop. Između ostalog, dobitnik je Predsjedničke medalje slobode, koju mu je uručio Džimi Karter 1981. Dobio je 2001. godine i Nacionalnu medalju umjetnosti. Nakon što je jedva preživio helikoptersku nesreću 1991. godine i posebno nakon moždanog udara 1996, fokusirao se na obnavljanje duha i na religiju. Počast su mu odali na društvenim mrežama vodeći filmski magazini, esnafska udruženja i slavne ličnosti iz svijeta filmske industrije, kao i mnogobrojni obožavaoci. R. K.

Razgovor sa Stevanom Koprivicom obilježio početak revije u „Dodestu“

Film trpi više gluposti nego pozorište PODGORICA - Ma koliko izgledali slični u percepciji publike, pozorište i film su jako različiti u načinu rada i u onome što su njiihova osnovna značenja i namjene. Svrha pozorišta je, kaže Aristotel, da pouči i zabavi, a film nema takvu vrstu odrednice, a krenuo je kao čista zabava - rekao je dramski pisac i direktor Gradskog pozorišta iz Podgorice Stevan Koprivica, na otvaranju „Revije filmova - pozorište na filmu“, u srijedu veče u „Dodestu“. Kako je kazao Koprivica, pozorište je uvijek težilo za nečim što se zove viša poetska istina, filozofska misao, pa čak i kad zabavlja. Film je krenuo od toga da samo zabavi, pa se onda razvojem ne samo filmske industrije, nego i filmske umjetnosti došlo do shvatanja da film može i tehološki i izražajno mnogo više od pozorišta. Razgovor sa Koprivicom vodio je filmski kritičar Vuk Perović. Bilo je riječi o odnosu pozorišta i filma, iskustvu pisanja za film i pozorište, kao i o odnosu filma i ideologije, prednosti filma u odnosu na pozorište i obratno, te percepciji publike, dokumenatrnom filmu i načinu glume na regionalnoj sceni. - Film se počeo približavati pozorištu onog momenta kad je počela da nedostaje priča i kad je počela da nedostaje zanimljivost - rekao je Koprvica i dodao da su onda počela da se traže pozorišna djela, lakšeg

Otvaranje revije filmova u „Dodestu“

žanra, da bi se u jednom momentu film pretvorio u primijenjenu ideologiju. Prema njegovim riječima, film se koristio kao mogućnost da bi se pravili ideološki plakati, savršeno urađeni, sa briljantnim poznavanjem filmskog jezika jedne političke ideje. - Film ima mogućnost paralelnih tokova, pozorište teško, znači u onome što se zove sveobuhvatnost izraza. Film je u prednosti. Pozorište je u prednosti kada je „pamet“ u pitanju. Film trpi više gluposti nego pozorište. Pozorište traje hiljadama godina, a film traje stotinjak i nešto više i nije zalud nazvan sedmom umjetnošću, koja objedinjava sve ostale umjetnosti – rekao je Koprivica. On je govorio o filmu i pozorištu kao umjetničkom, ali i ži-

votnom fenomenu i načinu na koji publika razumije ove dvije umjetnosti. - Ograničenja su na nivou percepcije, jer kad gledate film stalno doživljavate to kao realnost. Ma bio fantastičan ili alternativian, uvijek onaj ko gleda film ima doživljaj da je to pitanje stvarnosti, a za pozorište uvijek znate da je fejk. Da je izmišljeno, da to nijesu pravi ljudi, da su to glumci koje vi poznajete sa ulice i da je to sve nešto što se zove izmišljena stvarnost – rekao je Koprivica. Pojasnio je i odnos dokumentarnog filma i pozorišta sa, kako je rekao, manje ili više umjetničke nadgradnje. - Dokumentarni film ima moćnija sredstva da nam pokaže to što se zove nadgrađena autentičnost nego pozorište. Ako ste

vi u pozorištu krenuli od neke autentične dokumentarne situacije, a doveli glumce da to igraju, onda to već nije dokumentarno autentično. Dakle, foliranje. Dokumentarni film može da uđe u srž stvari, u ono što nas boli, u ono što je pitanje duše, srca, mozga, politike. Dokumentarac kao posebna vrsta filmskog izraza je nešto što pripada samo vrhovima filmskog stvaralaštva i tu je prednost filma u odnosu na pozorište – kazao je on. Prve večeri revije u „Dodestu“, prikazan je film „Magbet“ Romana Polanskog, sinoć je na repertoaru bila „Potjera bez milosti“ Artura Pena, a večeras u 20 sati publika može pogledati ostvarenje „Mladi Vinslou“ Dejvida Mameta. B. B.

Hronika Podgorice

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Koncert Mjesne muzike Đenović Velika sala u 20 sati Revija ,,Pozorište na filmu V“ ,,The Winslow Boy“ (1999) Režija: Dejvid Mamet Uloge: Džeremi Nortam, Najdžel Hotorn Sala Dodesta u 20 sati

CNP ,,Ekvinocijo“ Ivo Vojnović Režija: Ivica Kunčević Velika scena u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Otvaranje izložbe „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije Početak u 19 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Otvaranje izložbe „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije | Početak u 19 sati Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Služba zaštite gasila požar u Radničkoj ulici

M. B.

Gorio krov u Tološima, nije bilo povrijeđenih

SREĆA U NESREĆI: Unutrašnjost kuće Nikolića

Dio prizemne kuće u Radničkoj ulici iza Tološke šume izgorio je juče oko pet časova u požaru. Srećom, u požaru nije povrijeđen niko od petočlane porodice Nikolić sa troje male djece, koji žive kao podstanari u toj kući. Kako je za Pobjedu rekao komandir vatrogasne-spasilačke jedinice Lazar Ćađenović, oko 4:45 sati prijavljeno im je da je u Radničkoj ulici došlo do požara. - Poslali smo na teren 10 vatrogasaca. Požar je zahvatio krov objekta, a oko 5:19 sati sve je bilo pod kontrolom. Međutim, nastala je veća materijalna šteta - kazao je Čađenović. Daliborka Nikolić, koja sa suprugom Ivicom i troje djece živi u ovoj kući, kazala nam je da je požar krenuo od dimnjaka. - Greda je bila tik pored dimnjaka i ona se zapalila. Jutros rano, oko četiri sata, probudio me jak miris gorenja staklene vune, koja je bila na plafonu. Kako su djeca mala, imam lak san i zahvaljujući tome sam se probudila – kazala je Nikolić, uz napomenu da su izgorjeli krovna konstrukcija, instalacije i tigle na krovu. Dok su majstori juče oko 14 časova mijenjali izgorjele elektro-instalacije, troje djeca

Intervenisali i u Mojanovićima Podgorički vatrogasci juče su intervenisali i u Zeti. - U 14:58 Službi zaštite i spašavanja upućena je dojava da je došlo do požara u naselju Mojanovići. Na lice mjesta upućene su tri ekipe sa osam vatrogasaca. Dolaskom na lice mjesta zatečen je požar u krovnom dijelu spratnog objekta, koji je zahvatio jednu od prostorija u potkrovlju. Požar je stavljen pod kontrolu u 15:15, a pričinjena je veća materijalna šteta. Brzom i efikasnom rekacijom pripadnika Službe zaštite i spašavanja spriječeno je širenje požara na cjelokupan krovni pokrivač i ostale prostorije – naveli su iz Službe zaštite i spašavanja.

(devet, pet i dvije godine) bilo je kod kumova porodice Nikolić. - Živimo kao podstanari, a kako su nam majstori rekli, zamijeniće instalacije tokom dana, pa ćemo dobiti struju. Najbitnije je da nikome od nas nije bilo ništa – kazala je Daliborka Nikolić. I. M.

Petak, 7. februar 2020.

Potpisan ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda

Počela realizacija projekta vijeka

Projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti više od 50 miliona eura, projekat je vijeka za glavni grad. Sa njim Podgorica dobija osnovne pretpostavke za razvoj u narednih 50 godina – rekao je gradonačelnik Ivan Vuković Direktori gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Filip Makrid i kompanije „Bemaks“ Veselin Kovačević potpisali su juče ugovor o izgradnji primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. - Projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti više od 50 miliona eura, projekat je vijeka za glavni grad. Sa njim Podgorica dobija osnovne pretpostavke za razvoj u narednih 50 godina. Danas smo pristupili svečanom potpisivanju ugovora sa kompanijom „Bemaks“ i na taj način ozvaničili početak fizičke realizacije, a ono što je prethodilo trajalo je godinama, zaključno sa februarom prošle godine, kada smo u Frankfurtu imali priliku da potpišemo predugovor kojim su definisani dalji pravci djelovanja Glavnog grada, finansijske obaveze Vlade Crne Gore, koja nam je partner u ovom poslu i kompanije ,,Fichtner“, koja nam pruža svu neophodnu tehničku i logističku podršku – kazao je nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković. On je istakao izuzetan značaj ovog projekta. - Ovo je najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovan u našem gradu i mi smo kao gradska uprava izuzetno ponosni što smo dio ove priče. Hvala svima, kako u gradskoj upravi, tako i našem preduzeću Vodovod i kanalizacija, kompaniji ,,Fichtner“ koja je sjajan partner u ovom poslu i kompaniji „Bemaks“ za koju sam siguran da će svoj dio posla, kao i uvijek, odraditi kako treba - rekao je Vuković.

FAZE

Zamjenik gradonačelnika i šef implementicione jedinice Časlav Vešović podsjetio je na faze koje su prethodile početku realizacije ovog projekta. On je naglasio da je jedan značajan segment posla i izgradnja sekundarne mreže, odnosno da je predviđena izgradnja 18 kilometara nove kapilarne

Filip Makrid, Veselin Kovačević, Ivan Vuković i Časlav Vešović

Četiri komponente sistema Primarni kolektor je jedna od četiri komponente sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Njegova ukupna dužina iznosi 5,5 kilometara i on će povezati postojeće i buduće postrojenje. Primarni kolektor protezaće se duž Ulice 8. marta na Zabjelu, preko Dahne i Dajbaba, sve do lokacije u blizini Kombinata aluminijuma na kojoj će se nalaziti buduće postrojenje. Vrijednost radova koji će biti izvedeni u narednih 12 mjeseci je 6,6 miliona eura.

kanalizacione mreže, koja će omogućiti da se kolektivni i individualni objekti za stanovanje i poslovanje povežu na budući sistem za prečišćavanje otpadnih voda. - Plan nam je da to uradimo za 1.500 domaćinsatva sa prostora Konika, Zlatice, Maslina, Poletera, Jedinstva i Zagoriča. Osim toga što ćemo eleminisati septičke jame, obezbijedićemo izgradnju i rekonstrukciju 18 kilometara postojeće saobraćajne infrastrukture, u punom profilu. Finalni tender zaključen je 25. januara, imamo tri ponude, a na bazi vrednovanja komisije možemo reći da je riječ o ispravnim ponudama, što znači da nas i od zaključivanja ugovora za ovu fazu dijeli svega nekoliko sedmica - naglasio je Vešović. Posljednja faza posla, istakao je zamjenik gradonačelnika, je izgradnja samog sistema za prečišćavanje otpadnih voda. - U srijedu smo otvorili ponude u pretkvalifikacionom postupku, imamo pet ponuda koje će se vjerovatno takmičiti i u finalnoj fazi i nakon toga ćemo

donijeti odluku koja će kompanija sa nama graditi samo postrojenje u okviru kojeg se nalazi i nekoliko potpostojenja koja će pored filtracije otpadnih voda tretirati i kanalizacioni mulj - zaključio je Vešović.

ROKOVI

Direktor kompanije „Bemaks“ Veselin Kovačević zadovoljan je učešćem u ovom značajnom projektu za glavni grad i posebno time što je ta komapanija u ozbiljnoj konkurenciji uspjela da pobijedi na tenderu za izvođača radova. - Potrudićemo se da radove izvedemo kvalitetno i u roku. Rok je 360 dana, a mi ćemo se potruditi da ih završimo i prije zadatog roka - kazao je Kovačević. Direktor Vodovoda Filip Makrid kazao je da je potpisivanje ugovora veliki dan za preduzeće, te da je cijeli projekat svojevrsni tehnički izazov, prvenstveno za izvođača radova. - Napomenuo bih da imamo glavni kolektor koji će bi dugačak oko 5.500 metara, cijevi će biti na dubini od četiri i po

Ubrzo i ugovor za izgradnju pješačkog mosta Ističući da je uspješno završen i pretkvalifikacioni finalni javni poziv za odabir izvođača radova na primarnom kolektoru, zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović najavio je potpisivanje ugovora za izgradnju pješačkog mosta iza šoping mola Delta siti, koja će uslijediti za nekoliko sedmica. - Naš cilj je da primarnom kolektorskom mrežom povežemo primarno i aktuelno kolektorsko postrojenje, s obzirom na to da se aktuelno postrojenje nalazi na desnoj obali Morače, a da će se buduće nalaziti na lijevoj. Neophodno je izgraditi pješački most u trupu u kojem će se nalaziti i primarni kolektor. Budući da smo u pretkvalifikacionoj fazi imali samo jednu kompaniju koja je ispunila sve uslove, vjerujem da ćemo u narednih nekoliko sedmica organizovati i potpisivanje ugovora o izvođenju ovih radova - istakao je Vešović.

do sedam i po metara. Imamo ogroman teret na iskopu. S druge strane, cijevi koje se polažu su najbolje što smo našli na tržištu. Cijevi su prečnika od 1.000 do 1.300 milimetara i nadamo se da ćemo sa započetom trasom od Hemomonta, preko Zabjela i Dahne doći do finalne lokacije u Dajbabama. Sam objekat predstavlja drugu komponentu po finansijskom iskazu u kompletnom projektu. Nadamo se da ćemo vrlo brzo imati i preostale dvije komponente, a do polovine godine i najznačajniju komponentu koja se odnosi na sami objekat postrojenja za prečišćavanje. Hvala svima na podršci, a građanima Podgorice hvala na strpljenju. Možemo da obećamo da ćemo dati sve od sebe da ovi projekti budu kvalitetno realizovani – kazao je Makrid. Nj. B.

Vjetar olujne jačine pričinio dosta štete poljoprivrednicima u Zeti

Podnijeto deset zahtjeva za obeštećenje Predstavnici opštine u okviru glavnog grada – Golubovci i Komisije za procjenu štete nastalih od elementarnih nepogoda, juče su obišli poljoprivredne proizvođače iz Zete koji su prijavili štetu na objektima za proizvodnju povrća nastalu usljed udara vjetra olujne jačine.

- Do sada je sa područja naše opštine evidentirano deset zahtjeva, od kojih se devet odnosilo na štete nastale u poljo-

privredi. Najviše zahtjeva je predato iz naselja Golubovci (4) i Mataguži (4), dok je iz naselja Anovi i Šušunja predat po jedan zahtjev. Najviše štete pričinjeno je na pokrovnoj foliji, a sporadično i konstrukciji, dok će posljedice biti neminovne na biljnim kulturama, koje se nalaze u ovim objektima (lisnato povrće, kupnjače i jagoda) – saopšteno je iz te Opštine Golubovci, uz napomenu da se prijava štete može obaviti na arhivi Opštine. H. P.

STRADALI OD VJETRA: Dio oštećenih plastenika u Zeti

Hronika Podgorice

Petak, 7. februar 2020.

Rekonstrukcija starog puta od Podgorice do Spuža

Rekonstrukcija starog puta od Podgorice do Spuža (R-23 Cerovo – Rogami), gdje je u toku izgradnja vijadukta kod skretanja ka Rogamima, ne teče planiranom dinamikom. Kompletan posao (saobraćajnica dužine pet kilometara, sa trotoarom cijelom njenom dužinom i kompletnom pratećom infrastukturom i vijadukt koji vodi prema Rogamima) po projektu trebao je biti gotov polovinom ovog mjeseca. Posao, međutim, koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Izgradnja vijadukta je pri kraju, ali gradnja saobraćajnice od Spuža do Podgorice počeće tek kad budu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Kako je Pobjedi rečeno iz Uprave za saobraćaj koja je investitor ovoga posla, saobraćaj preko trokrake raskrsnice (vijadukta)

biće uspostavljen nakon završetka izgradnje saobraćajnice Rogami – Spuž. Iz Uprave za saobraćaj poručuju da postupak eksproprijacije nepokretnosti, shodno Zakonu o eksproprijaciji, sprovodi Uprava za nekretnine. - Početak radova na saobraćajnici očekuje se nakon završenog postupka eksproprijacije. Radovi na saobraćajnici se ne mogu izvoditi selektivno. Zbog same tehnologije izvođenja radova, neophodno je da postoji kontinuitet u izvođenju pojedinačnih faza građenja – saopšteno je iz Uprave za saobraćaj, uz napomenu da je izgradnja vijadukta, koja je počela sredinom avgusta prošle godine u završnoj fazi. Navode da je rok za završetak saobraćajnice šest mjeseci od uvođenja izvođača radova u posao, odnosno od

M.BABOVIĆ

Zapelo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa

POSAO U ZAVRŠNOJ FAZI: Vijadukt kod Vranićkih njiva

Radnici Zelenila angažovani na nekoliko lokacija u gradu i Golubovcima

završetka postupka eksproprijacije na trasi puta. - Projektom rekonstrukcije regionalnog puta R-23 Cerovo – Rogami predviđena je rekonstrukcija raskrsnice koja vezuje regionalni put R-23 sa naseljima preko rijeke Zete izgradnjom vijadukta. Izgradnja vijadukta je u završnoj fazi. Preostali su još asfalterski radovi, radovi na signalizaciji i odgovarajućoj putnoj opremi, kao i radovi na priključenju na postojeći regionalni put. Saobraćaj na trokrakoj raskrsnici će biti uspostavljen nakon izgradnje saobraćajnice Rogami – Spuž – poručeno je iz Uprave za saobraćaj. Vrijednost potpisanog ugovora za radove na ovom projektu je 3.082.826 eura. Finansira se iz sredstava kapitalnog budžeta. Za rekonstrukciju pomenute dionice angažovana je kompanija „Bemaks“. I. M.

Parking servis širi kapacitete Preko Morače

Ulica Oktobarske revolucije uskoro će dobiti nove zelene površine koje se nalaze između saobraćajnice i parking prostora, na potezu od Ulice kralja Nikole do Ulice bratstva i jedinstava. Pripremni radovi, navode iz gradskog preduzeća Zelenilo, započeti su prethodne sedmice, kada je uklonjeno prestaralo šiblje, žbunje i drugo rastinje čija funkcionalnost i estetski efekat nijesu bili na zadovoljavajućem nivou, dok su na preostalim, zdravim biljkama urađene mjere kojima je obezbijeđena njihova visoka estetska i sanitarna funkcija. - Ove aktivnosti pratili su i zemljani radovi koji su se odnosili na uklanjanje površinskog sloja neplodne i nanošenja novog sloja humusne zemlje. Kako bi se u ljetnjim mjesecima biljkama obezbijedila dovoljna količina vode, ugrađen

Uređen kružni tok u Agovića brijestu

DA SE ZELENI: Radnici Zelenila u Ulici Oktobarske revolucije

je i sistem za navodnjavanje. Do kraja mjeseca biće izvršeni radovi na sadnji dekorativnog drveća, ali i biljaka nižeg sprata koje će u narednom periodu krasiti ovaj dio grada – saopšteno je iz Zelenila. Pored redovnih aktivnosti,

ekipe Zelenila privode kraju uređenje površina kod spomenika Ivanu Crnojeviću, a započeto je i uređenje parkovske površine u Bloku N (površina između Njegoševe, Karađorđeve, Ulice slobode i Vučedolske). I. M.

Radnici Zelenila u saradnji sa opštinom u okviru glavnog grada – Golubovci pejzažno uređuju i kružni tok u Agovića brijestu, u Zeti. - Uklonjen je površinski sloj neplodne zemlje i šuta, izgrađeni platoi i staze, nasut je sloj nove, humusne zemlje. U toku je sadnja biljnog materijala i ugradnja hidrosistema. Na ovoj lokaciji postavljene su i tri specifične klupe kružnog oblika u čijem će središtu biti posađen brijest – navode iz Zelenila.

Dio Ulice Arsenija Boljevića zatvoren za saobraćaj do 11. februara Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će od danas do 11. februara dio Ulice Arsenija Boljevića biti zatvoren za saobraćaj svih vrsta motornih vozila. Zabrana se odnosi na desnu kolovoznu traku gledano od Ljubljanske ulice prema Ulici Marka Radovića. Saobraćaj će biti obustavljen zbog izgradnje trafostanice sa kablovskim vodovima na UP 1, u zahvatu urbanističkog projekta ,,Duvanski kombinat – H. P. izmjene i dopune“.

D. MALIDŽAN

Novo zelenilo u Ulici Oktobarske revolucije PARKINGA NIKAD DOSTA: Parcela gdje će biti novo parkiralište

Za dva mjeseca još 200 parking mjesta kod Rektorata Preduzeće Parking servis za dva mjeseca će u dijelu grada Preko Morače proširiti kapacitete za oko 200 parking mjesta. Kako je za Pobjedu najavio direktor tog gradskog društva Nusret Canović, biće uređeno novo posebno parkiralište ispred Rektorata Univerziteta Crne Gore, na Cetinjskom putu (oko 200 metara zapadno od bivšeg koje je zatvoreno u oktobru ove godine). Direktor Parkinga kaže da su prije dva dana potpisali ugovor sa Univerzitetom o zakupu zemljišta kod Rektorata. - Već smo poslali zahtjev Sekretarijatu za saobraćaj za otvaranje posebnog parkirališta na tom mjestu. Čim dobijemo odobrenje od njih, raspisaćemo javnu nabavku za izvođenje radova. Nadamo se da ćemo u naredna dva mjeseca sve završiti i da će posebno parkiralište kod Rektorata početi da radi – kazao je Canović, uz napomenu da je ugovor potpisan na osnovu zaključka Vlade Crne Gore, te da će se on godišnje produžavati. Direktor Parking servisa naglasio je da parcela ispred Rektorata (pored gradilišta objekta koji je planiran za naučno-tehnološki park) koja će biti iskorišćena za potrebe novog parkirališta, neće biti

asfaltirana, nego će biti nasuta šoderom. - Biće postavljena rampa i kućica, kao na prethodnom parkiralištu ispred Rektorata. Na tom prostoru dobićemo oko 200 parking mjesta, koliko smo izgubili na prošloj parceli – kaže Canović, uz napomenu da im nije cilj zarada, već da obezbijede što veći broj parking mjesta za građane u ovom dijelu grada jer je potražnja velika. U oktobru prošle godine, kada je zatvoreno pomenuto parkiralište kod Rektorata, otvorena su dva nova posebna parkirališta – u Moskovskoj ulici (na nekadašnjoj lokaciji Male pijace) gdje ima 110 mjesta i u Ulici Velimira Terzića u Bloku pet, gdje ima 90 parking mjesta. Direktor Parking servisa ranije je za Pobjedu najavio da će biti uređeno i posebno parkirkiralište sa oko 60 – 70 mjesta i prekoputa Ekonomskog fakulteta i TC „Palada“, na obali Morače u Ulici serdara Jola Piletića. Ovo gradsko preduzeće raspolaže sa oko 5.000 parking mjesta, a osim novih 200 mjesta kod Rektorata, kroz elaborat o zonskim parkinzima, najvili su da će ove godine nastojati da prošire kapacitete i u Novoj varoši, oko TC „Mol of Montenegro“, Siti kvartu, na Kruševcu... I. M.

20 Marketing

Petak, 7. februar 2020.

Marketing

Petak, 7. februar 2020.

Podsjećanja/Stav

Petak, 7. februar 2020.

Navršava se 78 godina od Ostroške skupštine rodoljuba Crne Gore i Boke

Kamen temeljac crnogorske državnosti

Piše: Radule NOVOVIĆ

Predsjedništvo konferencije Konferencijom je rukovodilo predsjedništvo u sastavu: Marko Strugar, seljak iz Ceklina, dr Simo Miulutinović, profesor univerziteta iz Boke, Savo Orović, pukovnik iz Vasojevića i Đuro Jovanović, seljak iz Pavkovića. Sekretari: Budo Tomović, advokatski pripravnik iz Podgorice, Veljko Zeković, advokatski pripravnik iz Nikšića i Bogdan Kotlica, sudija iz Žabljaka.

22 člana i njegov izvršni odbor i koje su ušli: Božo Ljumović, Ivan Vujošević i Lazar Đurović. Ostroška skupšina je potvrdila čvrstu riješenost naroda i njegovu spremnost da sam odlučuje o svojoj sudbini i da se bori do kraja. Ova istorijska skupština jedan je od najznačajnijih datuma oslobodilačke borbe naroda Crne Gore i Boke, jedinstven događaj u razvitku borbe u Jugoslaviji. Na ovoj skupštini je zapisano: „Na ovom svetom mjestu đe su se naši đedovi zaklinjali osveti i slobodi, mi učesnici konferencije crnogorskih i bokeljskih rodoljuba, zaklinjemo se da ćemo ostati vjerni duhu svoga naroda, koji je u borbi za junačku slobodu stvarao svoje junake, pjesnike i sveštenike, svoje tvrđave i svoje manastire. Zaklinjemo se da nećemo svoje puške objesiti dok naša pobjeda ne satre i poslednjeg fašističkog krvnika, dok naša pobjeda ne osveti živote naše đece i grobove naših predaka“. Svih 65 učesnika Ostroške skupštine svojeručno su potpisali zakletvu: ,,Ko izdao braćo te junake Krvlju mu se prelili badnjaci, Svoje krsno ime oslavio, Svoju đecu nanj’ pečenu io! Ko izdao braćo te junake Rđa mu se na dom rasprtila, Na njegovim tragom pokajnice Sve kukale, dovijek lagale“. Ovu zakletvu su potpisali: Andrija Vukosavljević, posjednik iz Crmnice, Aleksa Markuš, radnik iz Cetinja, Batrić Zečević, major iz Vasojevića,

Blagota Selić, penzioner iz Kolašina, Blažo Marković, sveštenik iz Crmnice, Blažo Marković, student iz Zagarača, Bogdan Kotlica, sudija iz Žabljaka, Blažo Ljumović, privatni namještenik iz Podgorice, Boško Milutinović, učitelj iz Pipera, Budo Tomović, advokatski pripravnik iz Podgorice, Vasilije Radulović, tehničar iz Bjelopavlića, Vaso Popović, seljak iz Lješkog Polja, Vaso Tomić, upravnik pošte iz Uskoka, Veljko Zeković, advokatski propravnik iz Nikšića, Vido Burić, seljak iz Katunske nahije, Vojin Selić, stud e n t i z Ko l a š i n a , Vuko Radović, seljak iz Donje Morače, Danilo Pavičić, student iz Boke, Drago Vukasović, kapetan iz Boke, Dušan Dragović, učitelj iz Gornje Morače, Dušan Kosić, seljak iz Boke, Đorđije Kalezić, sveštenik iz Bjelopavlića, Đuro Iv. Bošković, advokatski pripravnik iz Crmnice, Đuro P. Jovanović, seljak iz Bjelopavlića, Đuro Radosavljević, kapetan u penziji iz Lipova, Ivan Vujošević, publicista iz Kuča, Ivan Milutinović, privatni namještenik iz Pipera, Jagoš Simonović, sveštenik iz Kolašina, Jevto Pavić, advokat iz Nikšića, Jovan Vučetić, seljak iz Grahova, Jovan Đurović, seljak iz Lješanske nahije, Jovan Ćetković, publicista iz Lješanske nahije, Krsto Popivoda, student iz Katunske nahije, Labud Vukčević, seljak iz Zete, inž. Lazar Đurović, upravnik zadruge „Seljačka samopomoć“ iz Bjelopavlića,

STAV

Prava svih pravoslavnih vjernika biće zaštićena

Učesnici Ostroške skupštine

U Ostrogu 8. februara 1942. godine sakupilo se 65 predstavnika naroda Crne Gore i Boke, sa fronta i iz pozadine, raznih političkih i ideoloških shvatanja, koji su odbacili sve što ih je razdvajalo u prošlosti, riješeni da nastave borbu protiv okupatora i četnika. Na Ostroškoj skupštini, koja je imala zadatak da mobiliše jedinstvo naroda, materijalno obezbijedi oružanu borbu, dalje povezivanje i učvršćenja narodne vlasti i iznalaženje načina za prehranu stanovništva, donešena je deklaracija i izdat proglas narodu Crne Gore i Boke: „Narode Crne Gore i Boke U ovom sudbonosnom vremenu teške borbe protih fašističkog okupatora, jedinstvo svih porobljenih snaga, proizašlo iz dosadašnje borbe, mora biti osnova svake dalje borbe. Na skupštini crnogorskih i bokeljskih rodoljuba, održane 8. februara 1942. godine u manastiru Ostrogu, došlo je do izraza borbeno jedinstvo svih kojima je narodna sloboda najveća i najpreča stvar, svih koji su se borili, koji se bore i koji su spremni da se bore do konačne pobjede. Došlo je do izraza jedinstvo svih rodoljuba bez obzira na ranije političke i partijske podvojenosti, bez obzira na različite poglede na svijet. Rodoljubije nas je sve ujedinilo, rodoljublje nam svima daje nove ogromne snage potrebne za borbu protiv jačeg neprijatelja. Rodoljublje nas je kroz pet stotina godina održalo slobodnim, rodoljublje će nas održati slobodnim. Narode Crne Gore i Boke. Nikada ništa kroz vjekove nije moglo slomiti naš borbeni duh i ljubav za slobodom. Nikada ništa nije moglo pokolebati vjeru našeg naroda u njegovu sopstvenu snagu. Nikada nije moglo razbiti jedinstvo našeg naroda kada su bila u pitanju njegova sloboda, opstanak i čast“. Izabran je Zemaljski NOO od

Marko Vujačić, bivši senator iz Nikšića, Marko Kosić, seljak iz Boke, Marko Savićević, novinar iz Bjelopavlića, Marko P. Strugar, seljak iz Ceklina, Milan Kecojević, seljak iz Vučjeg Dola, Milan Kovačević, seljak iz Grahova, Milinko Đurović, advokatski pripravnik iz Župe nikšićke, Miloš Bulatovič, kapetan u penziji iz Rovaca, dr Milutin Kažić, viši činovnik Monopola iz Lješanske nahije, Mirko Vešović, advokat iz Mateševa, Mihailo Nikitović, seljak iz Jezera, Nikola B. Krivokapić, sudija iz Katunske nahije, Radovan Zogović, književnik iz Vasojevića, Radovan Mijušković, advokat iz Pješivaca, Radovan Radulović, sveštenik iz Komana, Radovan B. Samardžić, učitelj iz Trepača, Radoje Dakić, metalski radnik iz Pive, dr Radoje Mijušković, ljekar iz Pješivaca, Radonja Golubović, advokat iz Berana, Radonja Krkeljić, seljak iz Bratonožića, Risto Pejović, potpukovnik iz Bjelopavlića, Risto P. Radović, seljak iz Bjelopavlića, Sava Kovačević, seljak iz Grahova, Savo Đurđić, seljak iz Jezera, Savo J. Orović, pukovnik iz Vasojevića, dr Simo Milošević, profesor univerziteta iz Boke, Cimo Đ. Popović, sveštenik iz Kuča, Stojan Cerović, profesor iz Drobnjaka, Todor Milović, seljak iz Banjana i Špiro Srzentić, seljak iz Primorja. Izvor: iz ratnog dnevnika generala Sava Orovića. Uglješa Kotlica, Inženjer u penziji

Evo već više od mjesec dana svjedočimo o burnim reakcijama na nedavno izglasani Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Namjerno navodim cijeli naziv Zakona, jer, nekako, u ovoj sveopštoj halabuci, zaboravljamo da je ovdje, ipak, samo riječ o jednom zakonu... Slušajući smislenost nekih reakcija, normalno je da se zapitate da li su brojni komentatori zaista pročitali Zakon o kome govore. Oni koji jesu, znaju da će, kao i do sada, vjernici Srpske pravoslavne crkve sa svojim sveštenstvom nesmetano koristiti pravo na slobodu svih vjerskih obreda: krštenja, pričešća, crkvenog vjenčanja, nalaganja badnjaka, slavljenja krsne slave, opijela, svete liturgije, ispovijesti... To im niko ne može uskratiti. Niti ikome pada na pamet da im to uskrati. Svakodnevni život i religijska praksa vjernika SPC ostaće isti kao i do sad. Njihova prava potvrđuje sam Zakon: Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja podrazumijeva pravo svakog da, postupajući po sopstvenoj savjesti, sam ili u zajednici sa drugim, javno ili privatno ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovjedima, običajima, obredom ili na drugi način, pravo da prihvati ili promijeni vjeru ili uvjerenje, slobodu da učestvuje u vjerskoj pouci i nastavi, ili pouci odnosno nastavi koji odgovaraju nečijem uvjerenju, kao i pravo da njeguje i razvija vjersku tradiciju ili tradiciju u skladu sa nečijim uvjerenjem (član 4). Nažalost, nalazimo se u vremenu vladavine „lažnih vijesti“. Pojedini mediji, instruirani sebičnim interesima određenih političkih krugova, manipulišu i zloupotrebljavaju vjerska osjećanja pravoslavnih građana. Tako se plasiraju vijesti da će neko „izbaciti“ vjernike ili sveštenike iz hramova, da će Crna Gora biti „pokatoličena“, da SPC neće moći da se registruje pod svojim imenom i tako dalje... Dok tabloidi svakodnevno zastrašuju građane, rijetki pojedinci koji su pročitali zakon znaju da upravo on zabranjuje sve „progone“ i „pogrome“ koji se najavljuju na naslovnicama, a članom 58 propisuje se novčana kazna, u iznosu do 20.000 eura, za pravno lice koje sprečava nekoga da učestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili onemogući drugo lice da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja mu pripadaju po zakonu. Zakon o slobodi vjeroispovijesti ni u jednom članu ne nalaže „oduzimanje“ imovine Srpske pravoslavne crkve, već samo propisuje da je državno vlasništvo ona sakralna kulturna baština za koju ne postoje dokazi o pravu svojine. Dakle, ukoliko je SPC zakonski vlasnik određenog objekta, i ukoliko su zakoni i dokazi na njenoj strani, onda nema razloga za negodovanje. Kao što je to ranije jasno saopštila Vlada Crne Gore, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu ne-

kad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Niko neće osporiti vlasništvo SPC nad, recimo, Sabornim hramom Hristovog vaskrsenja u Podgorici, Sabornim hramom Svetog Jovana Vladimira u Baru ili Hramom Svetog Velikomučenika Georgija u Pljevljima. Takođe, SPC na raspolaganju ima čak šest nivoa pravne zaštite, uključujući i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Podsjetimo, sud u Strazburu je 2012. godine odbacio tužbu SPC o crkvenoj imovini u Crnoj Gori. Takođe, isti sud je nedavno odbio zahtjev da se Crnoj Gori zabrani sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda ili do zaključenja temeljnog ugovora. Uostalom, vjerovatno najpoznatija crkva na svijetu, katedrala Notr Dam u Parizu, u vlasništvu je države Francuske. Niko u Francuskoj ni ne pomišlja da se ovaj istorijski hram pokloni instituciji koja pripada nekoj drugoj državi. Mislim da jeste trenutak da „stanemo na loptu“ i prisjetimo se svih činjenica koje sam maločas pomenuo. I da se manemo onoga što nam serviraju pojedini tabloidi i portali iz Crne Gore i van nje. Nažalost, moć medijskog spina ponekad nadjača glas zdravog razuma. Moramo razlikovati iskrene pravoslavne vjernike od onih koji na njima zarađuju i koriste njihova osjećanja za ostvarenje finansijskih i političkih interesa. Smatram da pravi vjernik ne pristaje da između Boga i njega stoje posrednici poput vladike Kačavende, Pahomija, Filareta ili milionski biznis kome pripadaju. Ne pristaju da se kao „veliki vjernici“ reklamiraju oni koji krše sve Božje zapovijesti. Tetovaža manastira na ruci i zlatni krst oko vrata nijesu sertifikati o istinskoj vjeri. Takođe, pravi vjernici ne pristaju da ih predstavljaju oni crkveno-politički krugovi koji su blagosiljali tenkove, odlikovali Šešelja, kanonizovali ratne zločince, tjerali princa Nikolu iz Cetinjskog manastira, a crnogorsku naciju proglasili za „kopile“ i „zlo“. Ovakvi „duhovnici“ najbolje se „uklapaju“ u stihove velikog srpskog pjesnika, Đure Jakšića, koji u pjesmi „Kaluđeri“ kaže: Slušo sam vas kad kunete / Svoje stado, svoje verne, / I kad tajni prizovete, / Licemerni, licemerne! Bez obzira na svu negativnu kampanju kojoj smo izloženi, siguran sam da dolaze dani u kojima će se pravoslavno biće Crne Gore ujediniti oko opšteljudskih vrijednosti i u kome će sadašnje podjele konačno postati dio prevaziđene prošlosti. (Autor je poslanik DPS)

Feljton

Petak, 7. februar 2020.

ČETNIČKA ORGANIZACIJA BAJA STANIŠIĆA

Uvezivanje četničkih vođa po Dražinim instrukcijama » Autor: Dr Radoje PAJOVIĆ Svega tri dana poslije istupa Baja Stanišića protiv NOP, tj. 14. februara, okupator je sa ovim snagama izvršio napad na položaje Frutak – Obadov brijeg, koje su branili djelovi Pješivačkog bataljona iz sastava Nikšićkog NOP odreda. Uoči napada, Bajo Stanišić i Novo Vuletić su komandi Donjopješivačke čete, koja je držala položaje Frutak – Žuta greda – Obadov brijeg, poslali usmeno upozorenje da će njihove jedinice u slučaju da se Italijanima pruži otpor, pucati u leđa partizanima. Zbog toga Donjopješivačka četa nije mogla prihvatiti borbu na položajima u rejonu Frutka i Damirovića, koji su bili pogodni za odbranu, već se morala povući iznad komunikacije, gdje zbog konfiguracije terena nije mogla efikasno organizovati liniju odbrane. Pješivački bataljon uz sadjejstvo Župskog bataljona, koji je nešto kasnije stigao u pomoć, izvršio je nekoliko napada na neprijatelja duž komunikacije i nanio mu gubitke. Međutim, prodor neszramjerno nadmoćnijih neprijateljskih snaga nije mogao biti zadržan, ali je usporavan do 19. februara, kada je blokada Nikšića definitivno razbijena.

VEZA SA STANIŠIĆEM

Osjeća se potreba, i pored ograničenog prostora, da se o ličnosti Baja Stanišića nešto više kaže i da se potpunije objasni njegova uloga u ovim i kasnijim događajima, kao i karakter njegove organizacije i njegovi politički stavovi. Bajo Stanišić, pukovnik bivše Jugoslovenske vojske, uoči rata bio je komandant Podoficirske pješadijske škole u Bileći. U aprilskom ratu učestvovao je kao komandant puka na jugoslovensko-albanskoj granici. U Trinaestojul-

Donosimo članak „Formiranje „nacionalne“ organizacije Baja Stanišića“ našeg poznatog istoričara dr Radoja Pajovića koji je preminuo prošle godine. Članak je objavljen u časopisu „Istorijski zapisi“ (Broj 4, Titograd, 1966, str. 710-723)

narednih 20 dana, tj. do njegovog otvorenog istupanja protiv NOP 11. februara 1942.

NACIONALISTI

Draža Mihailović na suđenju nakon Drugog svjetskog rata

skom ustanku bio je član Privremene vrhovne komande nacionalnooslobodilačkih trupa Crne Gore, Boke i Sandžaka. Kasnije, poslije ustanka, nije imao neke određene funkcije, pa je bio savjetnik pri štabu Vražegrmsko-pavkovićko-petrušinskog bataljona. Četnička Vrhovna komanda Draže Mihailovića rano se zainteresovala za Stanišića. Još u junu 1941. godine beogradski punkt Draže Mihailovića uputio je u Crnu Goru Vojislava Lukačevića sa zadatkom da se poveže sa nekim oficirima bivše Jugoslovenske vojske, i to s generalštabnim majorom Đorđijem

Lašićem, sa pješadijskim majorom Miličkom Jankovićem i pukovnikom Bajom stanišićem, i da im prenese direktive i uputstva za organizovanje četničkih odreda u Crnoj Gori. Ovaj pokušaj, međutim, nije uspio, jer je u međuvremenu izbio trinaestojulski ustanak. Propao je i pokušaj od avgusta 1941. kada je vezu sa Stanišićem trebalo da uspostavi podoficir Milovan Nedeljković.

USPOSTAVLJANJE VEZE

Za vrijeme boravka na Radovču (od kraja septembra do 20. oktobra 1941) misija britanske i jugoslovenske vlade Hadson-



U januaru 1942. uspostavljena je veza između Đorđija Lašića i Baja Stanišića. Sedamnaestog januara Lašić je po majoru Andriji Veskoviću poslao Stanišiću najnovija naređenja i instrukcije Draže Mihailovića. Ubrzo poslije toga Stanišić je otpočeo sa pripremama za odlučno stupanje u akciju. Već 21. januara Stanišić je napisao proglas u kome je izložio načela četničke organizacije, ilegalno ga dostavio pročetnički raspoloženim ljudima u pavkovićkoj i vražegrmskoj opštini

Lazar Trklja

Tri dana poslije istupa Baja Stanišića protiv NOP, okupator je izvršio napad na položaje Frutak – Obadov brijeg, koje su branili djelovi Pješivačkog bataljona iz sastava Nikšićkog NOP odreda. Uoči napada, Bajo Stanišić i Novo Vuletić su komandi Donjopješivačke čete poslali usmeno upozorenje da će njihove jedinice u slučaju da se Italijanima pruži otpor, pucati u leđa partizanima

Miličko Janković

Ostojić-Lalatović, imala je kontakte i sa nekim oficirima bivše Jugoslovenske vojske. Član Misije Mirko Lalatović sastao se tom prilikom i s Bajom Stanišićem. Prema nekim podacima, Lalatović je tom prilikom uručio Stanišiću dokument jugoslovenske emigrantske vlade o njegovom postavljanju za komandanta nacionalnih trupa Crne Gore i Hercegovine. U novembru 1941. godine Lazar Trklja, sekretar Zemljoradničke stranke, po nalogu Draže Mihailovića došao je preko Hercegovine u Crnu Goru. On je tom prilikom uspostavio kontakt s pristalicama D. Mihailovića u Nikšiću i okolini i dao im uputstvo o stvaranju četničke organizacije. Logična je pretpostavka da je L. Trklja tom prilikom uspostavio kontakt i s Bajom Stanišićem, jer, ne mnogo kasnije, žandarmerijski kapetan Branko Šoškić, izvijestio je (30. decembra 1941) komandanta četničkih snaga

Vojislav Lukačević

za istočnu Bosnu i Hercegovinu majora Boška Todorovića: „Uhvatio sam vezu sa Srbima u Crnoj Gori. Komandant četnika u Crnoj Gori je pešadijski pukovnik Bajo Stanišić. Poslao sam moje četnike do Nikšića da i tamo narodu kažem šta i kako treba da radi“ (fragment pisma objavljen je u Narodnoj borbi, br. 4 od 15. marta 1942). U januaru 1942. uspostavljena je veza između Đorđija Lašića i Baja Stanišića. Sedamnaestog januara Lašić je po majoru Andriji Veskoviću poslao Stanišiću najnovija naređenja i instrukcije Draže Mihailovića. Ubrzo poslije toga Stanišić je otpočeo sa pripremama za odlučno stupanje u akciju. Već 21. januara Stanišić je napisao proglas u kome je izložio načela četničke organizacije, ilegalno ga dostavio pročetnički raspoloženim ljudima u pavkovićkoj i vražegrmskoj opštini. Nijesam uspio da pronađem podatke o Stanišićevoj aktivnosti za

Vođstvo četničkog pokreta Draže Mihailovića, stojeći na pozicijama velikosrpske buržoazije, nije priznavalo crnogorsku individualnost, zbog čega je izbjegavalo da formira jedinstvenu četničku komandu za Crnu Goru. Otuda je Lašić bio postavljen za četničkog komandanta sjeveroistočne Crne Gore (sliv Lima, Tare, Pive) i Sandžaka (a jedno vrijeme i za lijevu obalu Morače do Podgorice), dok je Stanišić u nadležnost dobio preostali dio teritorije Crne Gore. Okupator je, međutim, Stanišićevu komandantsku vlast ograničio na podgorički srez i dolinu Zete (tj. danilovgradski i nikšićki srez). Iako je nastojao da svoje kompetencije proširi i na ostalo područje. Stanišić je uspio da ostvari samo djelimičan uticaj u barskom i bokokotorskom srezu i u Cetinju. Vodeći računa da na teritoriji koja mu je dodijeljena u nadležnost među protivnicima narodnooslobodilačkog pokreta ima i veliki procenat zelenaša, Stanišić je izbjegavao upotrebu četničkog naziva za svoju organizaciju, pa ju je nazvao Narodnooslobodilačka vojska Crne Gore i Hercegovine, a njenu komandu proglasio je za Glavni štab. Pripadnici Stanišićeve organizacije nazvani su nacionalisti. U sastavu Stanišićeve organizacije postojala je i posebna četnička komanda. Za komandanta četničkih odreda Stanišić je postavio Radojicu Nikčevića, koga je proglasio za vojvodu, a poslije njegove smrti (10. marta 1942) Boška Agrama. Interesantno je da su i Nikčević i Agram nekada bili zelenaši. I komandant Pavkovićkog nacionalnog bataljona, prve Stanišićeve vojne jedinice, Novo Vuletić, bio je zelenaš. (Nastavlja se)

Petak, 7. februar 2020.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

BRAĆA TOMAŠEVIĆ DOO Adresa: TRG BOŽANE VUČINIĆ 45

Tel.: 069-466-850 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana

DEKRA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE DOO Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINSKOG 130

Tel.: 068-885-137 Email: info.me@dekra.com Oglašava potrebu za: 1. OPERATER/KA U PROIZVODNJIKATEGORIJA, 9 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 4 dana

INPEK AD Adresa: BULEVAR ŠARLA DE GOLA 4

Tel.: 020-658-075 Email: inpek@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POGONSKI/A ELEKTRIČAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Elektroinstalater Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: e-mail adesa:inpek@t-com.me 2. VOZAČ/ICA DISTRIBUTER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Vozač drumskog vozila (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: inpek@t-com.me

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA, OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18

Tel.: 020-230-570 Email: zorica.basanovic@czsr.me Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A RADNIK/CA NA PRAVNIM POSLOVIMA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -licenca za rad u socijalnoj i dječjoj zaštiti; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR BUDO TOMOVIĆ Adresa: VAKA ĐUROVIĆA 12

Tel.: 020-664-235,020-664-233 Email: kicbudotomovic@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RUKOVODILAC/LJA SEKTORA ZA INFORMATIVNU DJELATNOST, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS društvenog smjera, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VUK KARADŽIĆ“

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

Adresa: RADOSAVA BURIĆA B.B.

Tel.: 020-641-344/020-641-885 Email: skola@os-vkaradzic-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rad; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU S. EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 95

Tel.: 020-622-202 Raspisuje konkurs za: 1. ORGANIZATOR/KA PRAKTIČNOG OBRAZOVANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -VII nivo okvira kvalifikacija(240,odnosno 300 kredita CSPK-a),odnosno VI nivo okvira kvalifikacija(180 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila ili majstorski ispit - p o l o ž e n p e d a g o š ko - a n d r a g o š k i ispit(potrebno pedagoško-andragoško obrazovanje) -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad u nastavi -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U KLINICI ZA ANESTEZIJU U KC-U, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 2. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U KLINICI ZA NEFROLOGIJU U KC-U, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 3. STRUKOVNI/A MEDICINSKI/A RADIOLOG/ŠKINJA U KLINICI ZA ONKOLOGIJU I RADIOTERAPIJU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Stepen bachelor - Medicinski radiolig Trajanje oglasa: 8 dana 4. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U HIRUŠKOJ KLINICI U KC-U, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 5. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U KLINICI ZA ONKOLOGIJU, RADIOTERAPIJU I TERAPIJU BOLA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 6. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

OPERACIONOM BLOKU KC-A CG, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 7. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA U IBD-U U KC-U CG, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -zamjena,do povratka odsutnog radnika sa bolovanja

MAŠTAONICA PPU Adresa: BEOGRADSKA 29

Tel.: 068-387-387/067-521-448 Email: vrtic.mastaonica@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 10 dana

MONTECARGO AD TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. POPISNI/A VOZOVOĐA/KINJA-VOZOVOĐA/KINJA U PODGORICI I TUZIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o položenom stručnom ispitu na željeznici,dokaz o radnom iskustvu

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi – Kancelarija za ljudske resurse, objavljuje javni oglas za potrebe Sekreterijata za poljoprivredu i ruralni razvoj opštine Tuzi. Oglašava se potreba za prijem u radni odnos: 1.Referent/kinja za vode i oblast poljoprivrede i šumarstva– Sektor za poljoprivredu i ruralni razvoj - Izvršilaca: 1, na neodredeno vrijeme

- III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - najmanje jedna godina radnog iskustva - položen stručni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru. Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org.me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Kandidati mogu Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Kancelarije za sprovodenje oglasa. U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno o kategorije radnog mjesta će se sprovesti se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 34/19). Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Sekreterijata za poljoprivredu i ruralni razvoj opštine Tuzi. Kontakt tel: +38220875167 begin_of_ the_skype_highlighting +38220875167 FREE end_of_the_skype_highlighting;

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A STRUČNI/A SARADNIK/CA ZA GEODETSKE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer geodezije (VII/1 SSS). Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

ŽELJEZNIČKI PREVOZ CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-476 Email: Oglašava potrebu za: 1. PREGLEDAČ/ICA KOLA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pregledač željezničkih kola Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -položen stručni ispit na željeznici -II zdravstvena grupa

ANDRIJEVICA TEL: 051/230-660

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ANDRIJEVICA Adresa: ul b. deletića b. b.

Tel.: 230-770 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 5 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Diplomirani inženjer prehrambene tehnologije (VII/1 SSS), Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -za 18 časova sedmično -do povratka radnice sa bolovanja ,a najduže do 30/06/2020.godine

JZU DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA Adresa: ul. b. deletića b.b.

Tel.: 243-407 Email: jzudz@e.com.me Oglašava potrebu za:

Petak, 7. februar 2020.

1. SEKRETAR/ICA ZA PRAVNE I KADROVSKE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 8 dana

BAR TEL: 030/313-048

JU OSNOVNA ŠKOLA MRKOJEVIĆI 85356 Adresa: PEČURICE BB BAR

Tel.: 030/361-600 RASPISUJE konkurs za prijem u radni odnos: 1.Direktor/ica, 1 izvršilac na određeno vrijeme od 48 mjeseci na puno radno vrijeme Uslovi: Kandidat za izbor direktora/ice treba da ispunjava sljedeće uslove: 1) ima najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog, defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2) ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno licencu za rad; 3) ima pet godina radnog iskustva u nastavi; 4) da je državljanin Crne Gore i 5) ima opštu zdravstvenu sposobnost. Kandidat/kandidatkinja je dužan/na uz prijavu na konkurs da priloži i Program razvoja Ustanove. Program razvoja javne ustanove podnosi kandidat/kandidatkinja za direktora/icu na osnovu Izvjštaja o evaluaciji i samoevaluaciji obrazovno-vaspitnog rada javne ustanove. Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerena kopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU Osnovna škola „Mrkojevići“ u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU OŠ ,,JUGOSLAVIJA“ Adresa: BJELIŠI BB BAR

Tel.: 030/312-282 RASPISUJE konkurs za prijem u radni odnos: 1. Profesor/ica matematike, 1 izvršilac, na 18 časova, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2020. godine. Napomena za sva navedena radna mjesta: Uslovi konkursa: 1. Završena odgovarajuća škola i ostali uslovi predviđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizacji i sistematizciji radnih mjesta 2. Probni rad u trajanju od 3 mjeseca za sve kandidate koji prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj Školi Uz prijavu na konkurs zainteresovani kandidati dužni su da dostave sljedeća dokumenta : -dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji - dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u obraz-vasp. ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca) u ovjerenoj fotokopiji -dokaz o crnogorskom državljanstvu - dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU Osnovna škola „Jugoslavija“, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Prijave slati na adresu: JU Osnovna škola „Jugoslavija“ Rista Lekića br. 14, 85 000 Bar Tel.030/312-282

JU OŠ ,,JUGOSLAVIJA“ Adresa: BJELIŠI BB BAR

Tel.: 030/312-282 RASPISUJE konkurs za prijem u radni odnos: 2. Profesor/ica matematike, 1 izvršilac, na 16 časova, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2020. godine. Napomena za sva navedena radna mjesta: Uslovi konkursa: 1. Završena odgovarajuća škola i ostali uslo-

vi predviđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizacji i sistematizciji radnih mjesta 2. Probni rad u trajanju od 3 mjeseca za sve kandidate koji prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj Školi Uz prijavu na konkurs zainteresovani kandidati dužni su da dostave sljedeća dokumenta : -dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji -dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u obraz-vasp. ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca) u ovjerenoj fotokopiji -dokaz o crnogorskom državljanstvu - dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU Osnovna škola „Jugoslavija“, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Prijave slati na adresu: JU Osnovna škola „Jugoslavija“ Rista Lekića br. 14, 85 000 Bar Tel.030/312-282

JU ŠOMO ,,PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ“ Adresa: MILA BOŠKOVIĆA I A

Tel.: 030/311-951 313-612 RASPISUJE OGLAS za : 1. Radnik/ ica na poslovima održavanja higijene na određeno vrijeme do 30.06.2020.godine, 1 izvršioca , na puno radno vrijeme t.j. 40 časova nedjeljno. Probni rad 3 mjeseca. Mjesto rada Bar. Trajanje oglasa dana. Uslovi: Završena osnovna škola; I 2 nacionalnog okvira kvalifikacija. Uz prijavu na OGLAS svi zainteresovani kandidati dužni su dostaviti: 1. Dokaz o školskoj spremi u originalu ili ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz da nije kažnjavan sa krivično djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala. 3. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. 4. Uvjerenje o državljanstvu

JU ŠOMO ,,PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ“ Adresa: MILA BOŠKOVIĆA I A

Tel.: 030/311-951 313-612 RASPISUJE KONKURS za : 1. NASTAVNIK/ICA KLAVIRA na određeno vrijeme, a najduže do do 30.06.2020. godine, 4 izvršioca, na puno radno vrijeme za 20 nastavnih časova nedjeljno. Probni rad 3 mjeseca. Mjesto rada - Bar. Trajanje konkursa 15 dana. Uslovi : Dipl. pijanista, VII stepen stručne spreme, sa položenim stručnim ispitom za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca) i da ima crnogorsko državljanstvo. Uz prijavu na KONKURS svi zainteresovani kandidati dužni su dostaviti: 1. Dokaz o školskoj spremi u originalu ili ovjerenoj fotokopiji; 2. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); 3. Uvjerenje o državljanstvu; 4. Dokaz da nije kažnjavan sa krivično djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala i 5. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti.