Dnevni list Pobjeda 13.04.2020. by Pobjeda

HEROJI SVAKODNEVICE: U posjeti policijskoj službi obezbjeđenja naselja na Vrelima ribničkim

Amfilohije svjesno prekršio mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, pušten nakon informativnog razgovora

Sa Romima na fizičkoj, ali ne i ljudskoj distanci

Crkva mimo zakona Na snimku sa liturgije na Zlatici se vidi da između Amfilohija, sveštenstva i vjernika nema distance. Vjernici tokom pričesti svešteniku ljube ruku, zatim piju iz istog putira. Sveštenici zajedno lome pogaču

D.MIJATOVIĆ

STR. 7.

Ovo je samo jedna od rizičnijih situacija koje smo prošli u radu. Naš posao je takav. Ovdje smo da služimo državi Crnoj Gori i građanima. Jedan od zadataka, po definiciji našeg posla, jeste i zaštita života i zdravlja ljudi i mi to radimo. Rizika ima, ali straha ne i nećete ga vidjeti ni na jednom licu policijskih službenika – poručio je koordinator policijske službe obezbjeđenja naselja na Vrelima ribničkim Aleksandar Sekulić STR. 4. i 5.

U Crnoj Gori 272 osobe oboljele, devet novih slučajeva

Treća žrtva korona virusa Juče je preminuo muškarac (74) koji je imao i druge pridružene bolesti. Dnevni bilans broja oboljelih je danima jednocifren

Crnogorski novinari o izvještavanju u doba korone

Idu „u vatru“ zbog prava javnosti da zna

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona » Piše: Sonja BISERKO

Ima li plana za Kosovo? Neslaganje premijera i predsjednika Kosova oko mjera za sprečavanje epidemije bilo je samo uvod u dramu koja je uslijedila i za koju se ne zna kako će završiti. Mnoge indicije ukazuju da iza svega stoji mnogo veća igra koja za cilj ima ostvarivanje sporazuma Beograda i Prištine

STR. 2. i 3.

INTERVJU: Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore

Biće veliki iskorak ako usvojimo rezoluciju o političkom zajedništvu STR. 9.

STR. 10.

UP bilježi dobre rezultate u suzbijanju šverca droga

STR. 11.

Presušili kanali krijumčarenja narkotika

STR. 13.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 13. april 2020.

U Crnoj Gori 272 osobe oboljele od kovida-19, devet novih slučajeva PODGORICA – U Crnoj Gori su od početka epidemije korona virusa oboljele 272 osobe, a juče je u Kliničkom centru od posljedica korona virusa preminuo sedamdeset četvorogodišnji muškarac. Od 18 sati u subotu, pa do presjeka koji je napravljen sinoć, laboratorije Instituta za javno zdravlje su završile analizu 269 uzoraka, među kojima je otkriveno devet novih slučajeva infekcije novim korona virusom. Osam novooboljelih je iz Podgorice, a jedna iz Tivta. Osam osoba su iz kontakata, dok se kod jednog iz Podgorice utvrđuje izvor obolijevanja.

Treća žrtva korona

Juče je preminuo muškarac (74) koji je imao i druge pridružene bolesti. Dnevni bilans broja oboljelih je danima jednocifren. Najviše je zaraženih u Podgorici - 145, zatim u Tuzima 36, Nikšiću 31, Baru 21, Ulcinju deset, u Andrijevici sedam, Bijelom Polju i Herceg Novom po šest, u Budvi četiri, dok je u Danilovgradu i Tivtu registrovano po troje oboljelih

PODACI

Prema njihovim podacima, najviše je zaraženih u Podgorici - 145 osoba, zatim u Tuzima 36, Nikšiću 31, Baru 21, Ulcinju deset osoba, u Andrijevici sedam, Bijelom Polju i Herceg Novom po šest osoba, u Budvi četiri, Danilovgradu tri i Tivtu tri osobe. Nakon što je juče preminuo muškarac (74) koji je, osim virusa korona imao i druge pridružene bolesti, broj žrtava ovog virusa je porastao na tri. Iz Kliničkog centra su saopštili da je ovaj pacijent preminuo u Jedinici intenzivnog liječenja Interne klinike KCCG-a. - U KCCG trenutno se liječi 21 pacijent od kovida-19, od kojih pet u Internoj klinici i 16 u Klinici za infektivne bolesti naveli su u saopštenju. Kazali su da su tri pacijenta i dalje priključena na mehaničku ventilaciju, ali da su svi, trenutno, stabilnih vitalnih parametara. - Za pet pacijenata u Klinici za infektivne bolesti čeka se drugi negativan nalaz testiranja, čime se stiču uslovi da budu otpušteni iz KCCG - navode iz KCCG. Na sajtu coronainfocg.me piše da se od korona virusa oporavilo pet osoba, a da je hospitalizovano ukupno njih 41. Navode i da je pod zdravstveno sanitarnim nadzorom 7.175 osoba. Korona više pogađa muškarce u Crnoj Gori, pa je tako prema dostupnim podacima ovim virusom zaraženo njih 146 i 121 žena. Najviše je zaraženih u dobi od 40 do 49 godina.

ONI NAS LIJEČE

Medicinska direktorica KCCG prof. dr Marina Ratković jedna je od onih koji su na prvoj liniji odbrane od korona virusa i koja se sa čita-

U KCCG trenutno se liječi 21 pacijent od kovida-19, od kojih pet u Internoj klinici i 16 u Klinici za infektivne bolesti - naveli su iz IJZ

Infografika koja pokazuje statistiku obolijevanja

vim timom ljekara u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji bori protiv ove pošasti koja je zahvatila čitav svijet, a ne samo Crnu Goru. U rubrici „Oni nas liječe“ Ratković govori o borbi koja se

odvija u našim bolnicama. Ratković, koja je mnogima asocijacija na transplantacije i donorstvo i koja je zaslužna što se naša zemlja nalazi na mapi svijeta u ovoj oblasti, odgovorila je na pitanje zašto kod nekih oboljelih od kovida-19 sve prođe bez velikih komplikacija, a kod nekih dođe do pretjeranog imunog odgovora, „kada naš organizam, praktično z b o g g r e š k e, počne sam sebe da uništava“. - U sve većem broju naučnih studija navodi se da kod kovida-19, u stvari, ubija cito kinska

oluja - kao pretjerani imuno odgovor. Za naše ljekare to nije nov pojam, on nije nastao sa kovidom-19, kao ni upotreba tzv. MAB-ova, monoklonskih antitijela u takvim situacijama. U intenzivnim jedinicama i te kako smo upoznati sa citokinskom olujom, kada treba davati i kakav je učinak tih lijekova. Daj bože da ga nikada ne upotrijebimo. Iz kojeg razloga? Nikada ne možemo znati kako monoklonska antitijela, koja predstavljaju imuno modularnu terapiju, djeluju i kakav će – dobar ili loš - efekat dati. Jer, ne posmatramo čovjeka samo kroz oko, nego ga sagledavamo kao sistem organa – objašnjava medicinska direktorica KCCG. Marina Ratković godinama rukovodi i timovima koji ispituju učinak određenih ljekova, pa je, kako ocjenjuju iz KCCG odličan sagovornik da objasni sve vijesti o upotrebi brojnih ljekova koji se pominju u javnosti. Kaže kako je važno da razumijemo da lijek za kovid-19 još ne postoji i da se zato medicina usredsredila na upotrebu ljekova koji se već koriste za druge bolesti. Tu su antibiotici, pa antivirotici, potom ljekovi koji utiču na imunološke parametre upala. Sada se provjerava kako utiču na

- U sve većem broju naučnih studija navodi se da kod kovida-19, u stvari, ubija citokinska oluja - kao pretjerani imuno odgovor. Za naše ljekare to nije nov pojam, on nije nastao sa kovidom-19, kao ni upotreba tzv. MAB-ova, monoklonskih antitijela u takvim situacijama. U intenzivnim jedinicama i te kako smo upoznati sa citokinskom olujom, kada treba davati i kakav je učinak tih lijekova - kaže Ratković

Marina Ratković

K. JANKOVIĆ

kovid-19. - Tako je predsjednik Amerike govorio o hlorokinu, lijeku koji se još od 1936. godine koristi za liječe malarije, a i sada daje rezultate na korona virus, potom, pominju se tri vrste antivirotika koje su 2005. koristili za liječenje epidemije SARS, a 2015. za liječenje MERS i EBOLE. Jedan od njih je remdesivir. Remdesivir direktno utiče na virus i zato, vjerovatno, pripremaju intravenske oblike, dok ovi drugi antivirotici utiču na enzime koji utiču na replikaciju virusa. On je direktni antivirotik i vidjećemo šta će nam naredni period donijeti – zaključuje Ratković. Ona upozorava da se mora imati u vidu da svaki lijek ima dobre i loše strane – pa se tako mora voditi računa o tome da i kod zdravih ljudi, a posebno onih koji imaju i neke druge bolesti, može doći do brojnih problema od poremećaja srčanog ritma do prikazivanja lažnih rezultata nekih parametara u radu naših organa. I kad govorimo o upotrebi inter-

ferona neophodno je, kaže, uvijek imati nekoliko znakova uzvika iznad glave. - Treba imati veliki oprez u tome. Postoje razlike u stavu između Italijana i Njemaca u upotrebi interferona. Italijani su ga koristili. Kasnije ćemo vidjeti kakve je rezultate imao. Njemci, međutim, govore o primarnom dejstvu interferona i oni su veoma, veoma oprezni – analizira Ratković. Cilj ljekara je da liječe, kako kaže a „ne da preliječe pacijenta“. - Koliko je komplikovana situacija ona ilustruje podatkom da se 36 evropskih medicinski autoriteta iz 12 država okupilo, kako bi se dogovorili o preporukama za liječenje kovida-19. Od 54 preporuke, koje su bile kandidovane, o 35 nijesu mogli da postignu konsenzus, a oko 6 uopšte nije bilo dogovora. To je posljedica visoke profesionalne odgovornosti, jer ne možete dati preporuku za nešto u šta nijeste apsolutno sigurni – objašnjava Ratković.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 13. april 2020.

a virusa

Premijer Duško Marković čestitao našoj diplomatiji

Požrtvovano radili na povratku naših državljana

Dobili info-materijal o virusu na romskom jeziku

Duško Marković

PODGORICA - Crnogorska diplomatija se pokazala uspješnom na djelu kada je to bilo najvažnije, napisao je premijer Crne Gore Duško Marković na svom zvaničnom Tviter nalogu.

- U ovim teškim vremenima naša diplomatsko-konzularna predstavništva, počasni konzuli i Ministarstvo vanjskih poslova predano su i požrtvovano radili na organizovanju povratka naših građana i stranaca iz Crne

Gore, kao i na obezbjeđivanju humanitarne pomoći i donacija, navodi se na Tviteru. Iz inostranstva je zbog pandemije korona virusa u Crnu Goru došlo više od 9,5 hiljada naših državljana. R. P.

Policajci dostavili materijal

Institut za javno zdravlje Crne Gore i Uprava policije su juče uz podršku UNICEF-a, porodicama koje žive u naselju na Vrelima ribničkim, dostavili informativni materijal o korona virusu na romskom jeziku. Uz pomoć pripadnika Uprave policije, 243 romske porodice koje žive u 23 zgrade u tom romskom naselju, dobili su materijal. - Imajući u vidu da je zdravlje svih građana prioritetni cilj, informativni materijali

sadrže preporuke za ponašanje u periodu pandemije, kojima će se podići svijest o značaju i poštovanju uvedenih mjera, a sa ciljem suzbijanja pandemije korona virusa i očuvanja zdravlja - saopšteno je iz IJZ-a. Ovo je nastavak aktivnosti koje Institut za javno zdravlje, uz podršku UNICEF-a i ostalih institucija i organizacija, sprovodi u cilju boljeg informisanja romske populacije o značaju očuvanja zdravlja. Dolazak crnogorskih državljana iz inostranstva

Ministarstvo zdravlja: 5G mreža ne širi koronu

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić o ekonomskim mjerama Vlade

U maju moguć rebalans budžeta Vjerujte da bismo i ministar finansija Darko Radunović i ja kao ministarka ekonomije najviše voljeli da možemo svakom građaninu dati 1.000 eura iz budžeta, ali bi onda već sljedećeg mjeseca bilo pitanje da li možemo da isplatimo redovno plate, penzije i socijalna davanja - rekla je Sekulić

Ministarstvo zdravlja reagovalo je na najčešće zablude i teorije zavjere u vezi sa širenjem virusa korona, a jedan od mitova je da 5G mreža širi kovid-19, kao i da virus ostaje u našem tijelu zauvijek. - Činjenica je da 5G mobilne mreže ne šire kovid-19. Virusi ne mogu putovati na radio talasima / mobilnim mrežama. Kovid-19 se širi i u zemljama koje nemaju 5G mobilne mreže. Kovid-19 se prenosi kapljičnim putem, kroz respiratorni sistem, kada zaražena osoba kašlje, kija ili govori. Ljudi se mogu zaraziti i dodirivanjem kontaminiranih površina, a potom očiju, nosa ili usta - navode oni. Kažu da se možete oporaviti od oboljenja uzrokovanog korona virusom. - Ako ste se i zarazili novim korona virusom, ne znači da ćete ga imati zauvijek. Većina ljudi koja dobije kovid-19, oporavi se i izbaci virus iz svog tijela. Ako ste se zarazili, obavezno pristupite liječenju simptoma. Ako imate kašalj, groznicu ili otežano disanje, što prije potražite medicinsku pomoć – ali ukoliko je moguće, prvo nazo-

vite medicinsku ustanovu. Većina pacijenata se oporavi uz odgovarajuću njegu - ističu iz Ministarstva. Ako ste u stanju da zadržite dah na 10 sekundi i duže, bez kašlja ili nelagode, ne znači da nemate oboljenje kovid19, ili neko drugo plućno oboljenje. - Najučestaliji kovid-19 simptomi su suvi kašalj, umor i groznica. Kod nekih ljudi mogu se razviti neki od ozbiljnijih simptoma poput upale pluća. Laboratorijsko testiranje je najbolji način da potvrdite sumnju na prisustvo virusa koji izaziva oboljenje covid-19. Njegovo se prisustvo ne može utvrditi kroz ovu vježbu, koja bi čak mogla biti i opasna- ističu u saopštenju. Kažu i da vas ispijanje alkohola neće zaštiti od oboljenja kovid-19 i može biti opasno, te da izlaganje suncu ili temperaturi višoj od 25⁰C neće spriječiti obolijevanje od ovog virusa. - Možete dobiti kovid-19, bez obzira na to koliko je sunčano ili toplo vrijeme. I u zemljama sa toplom klimom prijavljeni su kovid-19 slučajevi - navode u saopštenju.

PODGORICA - Prijedlog ekonomskih mjera koji je prije nekoliko dana predstavio premijer Duško Marković, predstavlja paket za stabilizaciju i zaštitu zaposlenih i privrede u jeku epidemije, rekla je za Televiziju Crne Gore, ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Istakla je da će se nakon toga ići sa setom mjera namijenjenih za razvoj kao i da će se kroz već započeti dijalog sa socijalnim partnerima, poslanicima i ekonomskim stručnjacima doći do najboljeg rješenja, kao i da će najvjerovatnije u maju doći do rebalansa budžeta. - U ovom trenutku mi moramo izuzetno da vodimo računa o održivosti javnih finansija. Dakle, prva stvar o kojoj izuzetno moramo da vodimo računa je da mi nećemo imati prihode u budžetu na način na koji smo to imali prethodnih mjeseci i prethodne godine. Dakle, mi moramo da računamo na manje prihode u budžetu, tu se već akumulira određeni minus - rekla je Sekulić. Ističe da su to direktna davanja iz budžeta. - Da se prostremo koliko smo široki, to jeste da zajedno sa poslodavcima podijelimo ono što je obaveze i odgovornost svakog od nas, a to je da zaštitimo ljude koji rade kod nas, a da u narednih mjesec dana izađemo sa još jednim paketom mjera, koji bi podrazumijevao nešto potpuno drugačije u odnosu na ovo, a to je pokretanje i razvoj i dalje investicije u privredu Crne Gore - zaključila je Sekulić. Ona je istakla da prvi, 100 miliona eura vrijedan Vladin paket ekonomskih mjera, donijet 19. marta, čine brze mjere pomoći privredi, a da je cilj drugog paketa, koji je predložen, da privredu zaštiti da bi od maja ili juna krenuli u mjere pokretanja i razvoja. Sekulić je podsjetila da ekonomija cijelog svijeta osjeća posljedice pandemije. - Pad privredne aktivnosti je svuda. Privrednici nam kažu: nama je najvažnije da

krenemo da radimo. Ovo su mjere čuvanja radnih mjesta i zaposlenih dok privreda ne krene da radi - rekla je Sekulić. Upitana da li svi oni koji su radili na crno mogu dobiti neke benefite ona je kazala da ne mogu. - Naravno da ne. Ne može neko ko je kršio zakon i radio suprotno pravilima da očekuje pomoć od države, posebno u ovako kriznom momentu. Nema riječi da bilo koje privredno društvo koje je prekšilo bilo koju od naredbi NKT-a može da dobije pomoć države - kategorična je ministarka ekonomije. Sekulić je kazala da u Vladi računaju da će početkom maja krenuti u realizaciju ekonomskih mjera, pa će se tada i tačno i precizno znati svi detalji državne pomoći. Govoreći o jednokratnoj pomoći, ona je navela da su primijetili da se određeni broj građana ovih dana prijavljuje na evidenciju ZZZ-a, kako bi dobili pomoć.

Dragica Sekulić

- Ovo nije pomoć namijenjena za te kategorije. Mi ćemo pokušati svima da pomognemo kome je pomoć potrebna. Pomoć će dobiti, po sadašnjim procjenama, oko 100.000 ljudi koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u februaru - precizirala je Sekulić. Ministarka ekonomije je rekla da će državu koštati donešeni prvi set mjera 100 miliona eura. U pripremi je, kako je istakla, poseban paket za turizam koji bi trebalo da se primjenjuje od juna. - Mjere koje su predložene nešto su što država u ovom momentu može da podnese. Vjerujte da bismo i ministar finansija Darko Radunović i ja kao ministarka ekonomije najviše voljeli da možemo svakom građaninu dati 1.000 eura iz budžeta, ali bi onda već sljedećeg mjeseca bilo pitanje da li možemo da isplatimo redovno plate, penzije i socijalna davanja - rekla je Sekulić. K. J.

U fokusu: Korona virUs

Poneđeljak, 13. april 2020.

Sa Romima na fizičkoj, ali ne i ljudskoj distanci PODGORICA - Više od 60 službenika Uprave policije, raspoređenih u četiri smjene, zajedno sa Interventnim grupama već devet dana obezbjeđuje naselje na Vrelima ribničkim, gdje je stanarima 243 domaćinstva zbog prevencije registrovanog virusa korona određen karantin i mjere samoizolacije. Nijedan od policijskih službenika sa kojim smo juče razgovarali nije se požalio na naporan rad ili strah od radne obaveze u karantin zoni. Umjesto toga pohvalili su mještane da su iz dana u dan disciplinovaniji i svjesniji situacije u kojoj se nalaze. Ističu odličnu saradnju sa redarskom službom, koju čine uticajniji mještani ovog naselja, ali i saradnju sa ostalim službama Epidemiološkom, službom Hitne medicinske pomoći, Crvenim krstom... Pored zaštite koje pružaju ovom stanovništvu, saglasni su pripadnici službe obezbjeđenja, tu su i da pomognu mještanima cijelog naselja koliko mogu . Ispred i između zgrada na Vrelima ribničkim bilo je veoma malo stanara, u odnosu na prije samo sedmicu. Tada se i naša ekipa uvjerila da je na istom mjestu bilo puno mještana svih generacija, koji nijesu poštovali mjere samoizolacije, niti preporučene socijalne distance..

KONTROLA

Koordinator policijske službe obezbjeđenja za naselje na Vrelima ribničkim Aleksandar Sekulić, koji je pomoćnik komandira stanice granične policije Podgorica, navodi da ovo naselje od 4. aprila obezbjeđuje između 60 i 70 policijskih službenika, raspoređenih u četiri smjene 24 časa dnevno. - Tu su tri grupe službenika sektora granične policije i jedna sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata. U smjeni je više od 15 ljudi. Tu su i interventne grupe koje svakodnevno pomažu kolegama – kaže Sekulić, uz napomenu da je to dovoljan broj službenika za obezbjeđivanje 23 zgrade, odnosno 243 stambene jedinice u ovom naselju. Shodno analizama i procjenama, objašnjava on, formirali su osam punktova na kritičnim tačkama, na kojima policijski službenici dežuraju 24 sata dnevno. - Imamo i interventnu ekipu,

d.mijatović

HEROJI SVAKODNEVICE: U posjeti policijskoj službi obezbjeđenja naselja na Vrelima ribničkim

Aleksandar Sekulić

Boris Šćekić

Aleksandar Bošković

Tihomir Jovanović

koja non-stop patrolira vozilom, upozorava ljude iz naselja koji krše mjere samoizolacije, obavještava o potrebama stanara i slično – priča koordinator obezbjeđenja. Najviše posla, navodi on, imaju tokom dana kada su stanari aktivniji. - Poslije 10 časova uveče je sasvim drugačija situacija, tada je mirno. Ovdje žive uglavnom mnogoljudne familije, gdje je veliki broj male djece i normalno je da poslije 22 sata spavaju. Tad je i nama mnogo lakše – poručuje Sekulić.

Epidemiološkom, službom Hitne medicinske pomoći, Crvenim krstom... U obezbjeđivanje naselja na Vrelima ribničkim raspoređeni su uglavnom policajci sa višedecenijskim radnim iskustvom. - Ovo je samo jedna od situacija koje smo prošli u radu. Naš posao je takav. Ovdje smo da služimo državi Crnoj Gori i našim građanima. Jedan od zadataka po definiciji našeg posla je i zaštita života i zdravlja ljudi i mi to radimo. Rizika ima, ali straha nema i nećete ga vidjeti ni na jednom licu policijskih službenika ovdje – naglasio je Sekulić. Da bi se zaštitili od realnog rizika zbog virusa korona, dodaje on, nose zaštitnu opremu – rukavice i maske, a imaju i dezinfekciona sredstva. - Držimo distancu i sprečavamo svaki fizički kontakt između stanovnika karantina i naših službenika. Preduzimamo sve što možemo. Ekipa je disciplinovana i odgovorna, svjesna situacije i trenutka u kojem se nalazimo. Ali navikli smo na rizične situacije, posao policajca je takav – danas korona, sjutra neka druga situacija. I do sada je bilo dosta stresnih i kritičnih situcija. I naše porodice su naviknute da se nose sa rizikom i stresom koji podrazumijeva naš posao – poručuje četrdeset šestogodišnji

Sekulić, koji živi u porodičnoj zajednici sa suprugom, troje djece, majkom i ocem.

human gest svoga nadređenog, Aleksandra Sekulića. - Baš prije nekoliko dana kolega Sekulić je jednom od stanara kojega je boljela glava dao lijek, analgin – kazao je Šćekić, na što je Sekulić samo kratko prokomentarisao da bi istu stvar uradio svaki od njegovih kolega. Četrdeset šestogodišnji Boris Šćekić kaže da je otac troje djece, pa je zbog specifične situacije dodatno oprezan i na poslu, ali i kada stigne kući. - Kada se vratim s posla, obavezno skidam uniformu. Cipele ostavljam ispred kuće. Zatim slijedi kupanje i dezinfekcija ruku. Moram voditi računa o tome, jer imam porodicu, a radimo na mjestu gdje je zbog virusa korona određen karantin – objašnjava Šćekić.

ZAŠTITA

Poslije osam dana nadzora naselja na Vrelima ribničkim, naglašava koordinator službe obezbjeđenja, situacija je puno bolja, nego prvih dana. - U početku je bilo veoma teško zadržati ljude u izolaciji, onako kako to nalažu mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Ali kao što vidite, danas je mnogo bolje. Ljudi su shvatili ozbiljnost situacije u kojoj se svi nalazimo. Puno su disciplinovaniji, bolje sarađuju sa nama. I dalje ima neodgovornih pojedinaca koje upozoravamo, ali mnogo manje nego što je bio slučaj u početku – poručuje on, uz napomenu da imaju odličnu saradnju i sa ostalim službama -

Redarska služba na visini zadatka Koordinator policijske službe obezbjeđenja na Vrelima ribničkim Aleksandar Sekulić istakao je da imaju veoma dobru saradnju i veliku podršku predsjednika Romskog savjeta Isena Gašija. - On je oformio redarsku službu, koju čine predstavnici svih zgrada koji se staraju o redu, a koji nam umnogome pomažu u našem poslu. Saradnja je izuzetno dobra. Ovo je zapravo njihov i naš zajednički zadatak. Redarske službe nam pomažu već četvrti dan. Mi smo došli na ideju da bi bilo korisno da se formira ta služba, i zaista se ispostavilo kao korisno – kaže on. Član redarske službe Skender Krsnići pohvalio je dobru saradnju redara sa policijom. - Nas dvanaestoro pomažemo policiji. Upozo-

ravamo djecu i odrasle komšije da se ne skupljaju po naselju. Policajci su se prema nama odlično pokazali. Sarađujemo fino, nema nikakvih problema. Hvala i njima i svima ostalima koji nam pomažu ovih dana. Oni su tu uz nas i zbog našeg zdravlja. Trudimo se da ih poslušamo i budemo dobra veza između njih i naših komšija. Bićemo im na raspolaganju dok god ovo bude trajalo – kazao je Krasnići, otac troje djece. On je pohvalio i svoje komšije koje su ovih dana puno disciplinovaniji. - Izađu po jedno ili dvoje starijih malo ispred zgrade, po pola sata da udahnu vazduha. Tako se smjenjuju stanari da se ne pravi gužva ispred zgrade – kaže odgovorni član redarske službe i otac petoro djece.

POMOĆ

Navodeći da im se veliki broj ljudi iz naselja na Vrelima ribničkim požalio da imaju bolesnu djecu, vođa smjene obezbjeđenja Boris Šćekić kaže da su oni stupili u kontakt sa Domom zdravlja, od kojih su dobili kontakt telefone koje mještani ovog naselja mogu da pozovu za pomoć u bilo koje doba dana ili noći. - Iz Doma zdravlja imaju ekipe koje su nadležne za punoljetna, kao i one za maloljetna lica. Upravo jutros sam komunicirao sa Domom zdravlja, na zahtjev stanara. Ljudi iz naselja nas preko naše Interventne jedinice i njihovih redara obavještavaju kada im je potrebna pomoć – objašnjava Šćekić. Iskoristio je priliku i da pohvali i

KOMUNIKACIJA

Rukovodilac interventne grupe Aleksandar Bošković kaže da

Redari od četvrtka pomažu da se red održi

su njegova zaduženja da obilazi policijske punktove i uspostavljanje komunikacije sa stanovništvom. - Za ljude u ovom naselju ova situacija je dosta neprijatna. Nijesu naviknuti. Stil života im je takav da je većina konstantno u pokretu. Sada im je pravo na slobodu kretanja uzeto, usljed zarazne bolesti koja je nastupila. U početku smo imali turbulencija, da tako kažem, dok se oni nijesu prilagodili. Cilj je da se podigne svijest ljudima o ovom problemu. Iz dana u dan situacija je sve bolja. Puno je lakše sada doći na posao, nego onih prvih dana. Bilo je važno da razvijemo dobru komunikaciju sa njima – priča Bošković, koji se pohvalio da imaju odličnu saradnju sa predstavnicima stanara, odnosno redarskom službom. Kako ističe, tu su i da pomognu mještanima ovog naselja i, kada je potrebno, da prenesu adekvatnu informaciju medicinskim službama. - Pomažemo im koliko možemo, na kraju se sve završi uz dobru komunikaciju i dobru povratnu informaciju od stanovništva, koje nas vidi kao službu koja im je na usluzi. Shvatili su značaj mjera i radnji koje preduzimaju ovdje i Uprava policije i druge institucije – kaže Bošković. Navodeći da je strah prirodna emocija kod čovjeka, ovaj dvadeset sedmogodišnjak poručuje

U fokusu: Korona virUs

Poneđeljak, 13. april 2020.

razgovor: Dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda

Kredite za oporavak već tražilo 531 preduzeće i preduzetnik Prioritet za dobijanje kredita su sektori koji vode računa o snabdijevanju građana najnužnijim proizvodima. Potom slijede preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena - ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali auto-prevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte

Zbog pokušaja izlaska iz naselja, kažnjeno pet lica

d.mijatović

Navodeći da su ljudi iz zgrada na Vrelima ribičkim kojima je određen karantin rodbinski, kumovski i prijateljski povezani sa mještanima okolnih djelova naselja, koordinator službe obezbjeđenja Aleksandar Sekulič ističe da su policajci raspoređeni na punktovima okolo zgrada i da im je primarni zadatak da spriječe bilo kakav fizički kontakt između ljudi u karantinu i van njega, kao i izlazak iz ovog naselja. - Bilo je pet slučajeva mještana koji su pokušali da izađu iz naselja. To su uglavnom bili mladići, koje smo sankcionisali shodno zakonskim obavezama. Privođeni su i napisane su im krivične prijave, isti je postupak i prema ostalim stanovnicima Crne Gore u ovoj situaciji – objasnio je Šćekić.

PODGORICA - Nova kreditna linija Investiciono razvojnog fonda za ublažavanmje ekonomskih posljedica od korona virusa za sada je ,,teška“ 120 miliona eura. Za dobijanje kredita iz ove linije do sada je stigla 531 prijava, a broj se i bukvalno iz sata u sat povećava. Krediti se odobravaju po ubrzanoj proceduri, samim tim što se odluke donose gotovo na dnevnom nivou. Radimo i vikendom i obrađujemo zahtjeve - kazao je u intervjuu Pobjedi dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda. Krediti su do tri miliona eura, kamatna stopa je 1,5 odsto, bez naknade za obradu, a grejs period je do dvije godine. - Za sada je za ovu namjenu planirano 120 miliona eura. IRF intenzivno pregovara sa svojim međunarodnim partnerima da bi obezbijedio što više novca, kako bi se pripremili za period nakon prestanka pandemije kada će biti potrebno realizovati i neki sanacioni i razvojni program kaže Vukčević i naglašava da je veoma teško obezbijediti sredstva u trenutku kada su svi u svijetu teškoj poziciji. POBJEDA: Kompanije iz kojih sektora i u kojim iznosima traže ove kredite za preživljavanje? VUKČEVIĆ: U situaciji u kojoj se našla i Crna Gora, ali i svijet, Investiciono razvojni fond je pokušao da ublaži posljedice, nudeći kreditnu liniju, malim mi-

k r o, s r e d n j i m i v e l i k i m preduzećima, i u skladu sa tim smo emitovali povoljnu liniju. Nova kreditna linija namijenjena je za obezbjeđenje likvidnosti, jednostavno kazano kreditna linija za preživljavanje. U situaciji smo borbe za život. Život i zdravlje naših građana je iznad svega. Interesovanje za ovom kreditnom linijom je veliko, broj zahtjeva iz sata u sat raste. Zainteresovani su brojni poslodavci, ali trenutno je fokus na mala, mikro i srednja preduzeća. Oni uglavnom traže iznose od deset, 20 hiljada ili 30 hiljada eura. Sve ovo znači da je naš prijedlog za ovakvu kreditnu liniju bio opravdan. POBJEDA: Ko ima prioritet u dobijanju kredita iz ove povoljne kreditne linije? VUKČEVIĆ: Uzimajući u obzir neizvjesnost trajanja pandemije moramo voditi računa o snabdi-

Najteže će proći oni koji nijesu izmirivali obaveze Jedan od kontrolnih punktova

d.mijatović

da ih on samo tjera da postupaju što profesionalnije, kako prema ljudima na terenu, tako i prema ličnoj zaštiti. - Fizička distanca je najvažnija u poslu koji trenutno obavljamo.

Nosimo zaštitne maske i rukavice, nijesmo zapostavljeni sa te strane – poručuje Bošković, koji živi sa suprugom.

DISCIPLINA

I član interventne jedinice Tihomir Jovanović iskazao je zadovoljstvo zbog boljeg ponašanja mještana naselja koje obezbjeđuje. - U početku je bilo ispada. Ali posljednjih dana sve mjere dosta dobro poštuju. Tu smo da im pomognemo za sve što im je potrebno. Mi smo veza stanarima sa kolegama i ostalim službama koje su uključene da pomognu dok su u karantinu. Nastojimo da pravovremeno reagujemo kad treba da se pomogne ljudima – poručuje Jovanović. Navodeći da su službenici policije koji obezbjeđuju naselje uglavnom familijarni ljudi, on kaže da je to razlog više da budu oprezni na radnom mjestu, kojem je zbog korona virusa određen karantin. - Svi smo dobro organizovani i disciplinovani. Vodimo računa da držimo preporučenu distancu sa ljudima, uprkos tome što imamo zaštitnu opremu. Kad dođem doma, prvo kupanje i dezinfekcija ruku, pa tek onda zagrljaj sa ćerkom – zaključuje razgovor trideset devetogodišnji Jovanović. I. MITROVIĆ

POBJEDA: Ko će, po Vašoj procjeni, izaći sa najvećim posljedicama iz ove krize izazvane pandemijom? VUKČEVIĆ: Iz ove krize će izaći najviše oštećeni oni koji do sada nijesu redovno izmirivali svoje obaveze prema državi. Oni koji nijesu redovno izmirivali poreske obaveze i prijavljivali svoje radnike, koji vuku problem poslovanja iz prošlosti, pa samim tim logično i ne zadovoljavaju uslove ni za pomoć države koja u okviru mjera za suzbijanje epidemije nudi niz subvencija i olakšica. U olakšice spada i nova kreditna linija za prevazilaženje problema nastaih pandemijom korona virusa.

jevanju građana najnužnijim proizvodima. Potom slijede preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena. To su ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali auto-prevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte. Za njih je omogućen kredit za likvidnost, namijenjen prije svega za isplatu plata zaposlenima i to za ova tri mjeseca, a na osnovu zadnje isplaćene neto zarade. Taj kredit će se isplaćivati preko banaka na tekući račun zaposlenih. Na taj način ćemo obuhvatiti što više malih preduzetnika i njihove zaposlene, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku. Sredstva se još mogu koristiti i za nabavku proizvoda, sirovina, poluproizvoda, a mogu i za poreduzeća koja plaćaju zakup a nijesu po nekim drugim mjerama oslobođeni zakupa. POBJEDA: Da li i veća i velika preduzeća mogu računati na novac iz ove kreditne linije? VUKČEVIĆ: U ovim teškim okolnostima podržaćemo i srednja i velika preduzeća, jer moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonomska aktivnost. Nužno je sačuvati sva zdrava preduzeća koja su u prethodnom periodu pokazivala odgovoran odnos prema biznisu i prema državi, prije svega kroz plaćanje poreza

i koja će i dalje imati odgovoran odnos prema zaposlenima, kao i do sad. POBJEDA: Svi koji budu tražili kredit, mogu li računari da će ga i dobiti? VUKČEVIĆ: IRF analizira svako preduzeće pojedinačno i na osnovu toga procjenjuje i donosi odgovrajuće odluke. Dakle, ne postoji pravo na kredit. I nije moguće po automatizmu dobiti kredit, već IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva i analize, u skladu sa realnom situacijom i potrebama, donosi pojedinačnu odluku. Investiciono-razvojni fond preuzima odgovornost za svoj rad i u ovim teškim vremenima. Moramo naglasiti da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele iskoristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti. Niti mogu biti dio ove kreditne linije oni preduzetnici i preduzeća koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstra profit i da imaju bilo koje druge nezaslužene benefite, kao na primjer refinasiranje bankarskih kredita. POBJEDA: Do kada će biti otvorena ova kreditna linija? VUKČEVIĆ: Ova kreditna linija nije jednokratna i neće se završiti samo sa ovim mjesecom. I narednih mjeseci ponudićemo nove kreditne linije, kako bi sva preduzeća mogla da ostanu na tržištu. POBJEDA: Kada bi trebalo da budu koncipirane nove kreditne linije ove vrste? VUKČEVIĆ: Mi se sada pripremamo za period nakon prestanka pandemije, kada ćemo izaći sa novim paketom podrške. Od protekle sedmice su na snazi i nove mjere Vlade, a u skladu sa njima, IRF će kreirati nove kreditne linije koje će dopunjavati donesene nove mjere. Veoma je važno da se već sada pripremamo za period nakon pandemije. Vjerujem da ćemo uraditi sve da Crna Gora prođe sa najmanjim mogućim posljedicama iz ove teška situacije. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

prImJErI: Novljanka uporedo obavlja novinarski i volonterski posao

Vlaović: Najskromniji su oni koji najmanje imaju HERCEG NOVI - Dok je zbog aktuelne situacije obustavljen ili redukovan rad u mnogim djelatnostima, medijski radnici su i među volonterima u Herceg Novom. Dragana Vlaović, novinarka – voditeljka Radio-televizije Herceg Novi volonterka je opštine i Crvenog krsta Herceg Novi, ali i članica MC-a „Cruiser“, kao veliki zaljubljenik u motocikle. Kaže da uspijeva da uskladi sve obaveze, i da u kriznim vremenima moramo misliti jedni na druge. - Zbog specifičnosti posla u Radio-televiziji Herceg Novi organizovana su dežurstva, tako da ne dolazimo na posao svi istovremeno, ali se organizujemo na način da slušaoci, gledaoci i čitaoci ne budu uskraćeni za pravovremene informacije i priče o svim aktuelnim dešavanjima. Naravno, vodimo računa o higijeni i uspjeli

smo da obezbijedimo osnovna dezinfekciona sredstva i zaštitnu opremu - kaže naša sagovornica. Kao što je novinarima bitno da do svih građana brzo i tačno dolaze vijesti, tako je humanitarcima najvažnije da do najugroženijih stigne neophodna pomoć. - Zbog toga se i Moto klub „Cruiser“ Herceg Novi od prvog dana priključio Volonterima opštine Herceg Novi i opštinske organizacije Crvenog krsta. Predsjednik kluba Dejan Dabović, zaposlen u hercegnovskom Vodovodu, u ekipi je koja pomaže u podjeli obroka u karantinu Instituta Igalo, a ja sam u ekipi zaduženoj za dostavljanje paketa pomoći na terenu. Jača od straha zbog izloženosti riziku je želja da se pomogne, naravno uz sve mjere opreza i poštovanje uputstava. Iskustva sa građanima su različita, ali moj utisak je da su najskromniji i najzahvalniji oni koji

Dragana Vlaović

najmanje imaju, ili nemaju gotovo ništa -poručuje Vlaović, ističući odličnu organizaciju i veliku požrtvovanost svih novskih volontera. Ž. K.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 13. april 2020.

Dr Tea Dakić o borbi za očuvanje mentalnog zdravlja tokom pandemije, karantina i izolacije i besplatnoj liniji za psihološku pomoć 1555 PODGORICA- Besplatnu psihološku pomoć i podršku, već desetak dana članovi tima Kliničkog centra Crne Gore pružaju svim građanima, putem broja 1555. Linija je otvorena u saradnji sa Crnogorskim Telekomom, pa su psiholozi, psihijatri i specijalizanti psihijatrije odgovorili na više od 250 poziva. Paralelno sa borbom epidemiologa i infektologa za očuvanje fizičkog, vodi se i ona za mentalno zdravlje. - Uz veliku podršku direktorke Klinike za psihijatriju i direktora Kliničkog centra, anticipirali smo kakve mogu biti posljedice po mentalno zdravlje u aktuelnim pandemijskim dešavanjima, obučavali savjetnike za rad sa građanima u ovom smislu, pravili smjernice i vodiče za postupanje. Radimo i na kampanji #OstaniDobroDoma, u kojoj se bavimo širom distribucijom informacija i korisnih nas načina prevazilaženja posljedica stresogene epidemijske situacije - kazala je dr Tea Dakić,, specijalistkinja psihijatrije, mr sc. bioetike sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore.

FALE NAM KONTAKTI

S obzirom na to da je linija otvorena desetak dana, još uvijek se ne mogu izdefinisati problemi i tipične situacije. - Ipak, ono što za sada uviđamo jeste da se više od polovine onih koji pozovu žali na anksioznost, koja se najčešče manifestuje kao zabrinutost i uznemirenost za koju su najčešći okidači neizvjesnost oko trajanja i ishoda aktuelne epidemijske situacije; osjećaj gubitka rutine i „normalnosti“, ograničena mogućnost kretanja zbog sprovođenja obaveznih mjera fizičkog distanciranja od drugih i smanjenje broja kontakata sa bliskim osobama... - kazala je dr Dakić. Jedan broj poziva odnosi se i na žalbe zbog problema odnosa u domaćinstvu, a javljaju se i stariji građani koji se žale na usamljenost, poteškoće sa snom, lošu materijalnu situaciju. Većina građana koji pozivaju broj 1555, se nikada ranije nije obraćalo psihijatru niti psihologu. - Javljaju se radi psihološke podrške uglavnom povezane sa aktuelnom epidemijskom situacijom, odnosno njenim posljedicama koje proizilaze iz fizičkog distanciranja od drugih ljudi, samoizolacije, produženog boravka u kući, bilo da su sami ili sa članovima familije, te gubitka posla, kao i strahovima, nemirom i ljutnjom što često prati okolnosti u kojima već neko vrijeme bivstvujemo - kaže dr Dakić. Ona je naglasila da su zbog mjera koje su neophodne kako bi se epidemija novim korona vriusom kontrolisala i suzbila, ambulantni pregledi koji su u ovom periodu bili zakazani u KCCG – otkazani kako se pacijenti ne bi dodatno izlagali riziku od infekcije, odnosno odloženi do popravljanja epidemijske situacije.

KOLEKTIVNA NESIGURNOST

- Naše generacije, globalno gledano, nikada nisu na ovaj način izgubile opšti osjećaj sigurnosti. Racionalno znamo da je ovo što nam se događa privremeno, da će proći, i da će većina biti dobro i poslije ove epidemije, ali ne osjećamo tako. Nelagoda koju većina ljudi osjeća ovih dana u samoizolaciji može biti žalost, odnosno žaljenje za gubitkom,

Sasvim je normalno da smo uznemireni Jedan broj poziva odnosi se i na žalbe zbog problema odnosa u domaćinstvu, a javljaju se i stariji građani koji se žale na usamljenost, poteškoće sa snom, lošu materijalnu situaciju

Osjećanja tokom pandemije - Svako od nas može različito reagovati na stresne situacije poput izbijanja zarazne bolesti kakva je kovid-19, a koja zahtijeva fizičko distanciranje od drugih, karantin ili izolaciju. One reakcije koje se najčešće javljaju i koje su očekivane u ovoj situaciji jesu anksioznost, briga, strah, ogorčenost, nesigurnost, zabrinutost o tome da li će osoba biti u stanju da se stara o djeci ili drugim ljudima o kojima inače brine, neizvje-

kako to najbolje objašnjava David Kesler, jedan od najpoznatijih eksperata za bol i gubitak, i koautor čuvene knjige ,,O žalosti i žaljenju: Pronalaženje smisla žalosti kroz pet faza gubitka“. Gubitak osjećaja normalnosti, gubitak dodira, gubitak sigurnosti posla, gubitak strukture dana i rutine i sitnih zadovoljstava na koje smo navikli. Ako pogledamo što smo sve, iako privremeno, naglo izgubili, čini mi se da je logično, da na neki način i jesmo u žalosti - kaže ona.

STIGMATIZACIJA I NASILJE

Izolacija i karantin su pojmovi suprotni ljudskom duhu i mogu da donesu određene probleme i izazove. - Ovakve stresogene situacije podstiču i stigmatizaciju, diskriminaciju i viktimizaciju kako onih koji su direktno oboljeli, tako i njihovih porodica i prijatelja, ali i onih koji vode brigu o njihovom zdravlju. Stigmatizacija i odbacivanje od komšija, saradnika, prijatelja, pa čak i čla-

snost ili frustracija koji su podstaknuti razmišljanjem o tome koliko dugo ćemo biti u ovoj situaciji, kao i neizvjesnost oko budućnosti, ili usamljenost koja je povezana sa osjećajem izolacije od svijeta i od bliskih osoba. Mogu se očekivati i osjećanja poput bijesa, ukoliko osoba vjeruje da je bila izložena bolesti zbog tuđeg nemara i neodgovornosti, dosada i frustracija zbog toga što osoba nije u mogućnosi da radi i bavi se

nova porodice mogu se ogledati u različitom ponašanju prema osobi u smislu pokazivanja straha ili sumnjičavosti, upućivanja grubih i povređujućih komentara, izbjegavanja ili isključenja iz do tada uobičajenih aktivnosti. Ovakva stigmatizacija može biti posebno izražena ukoliko su njene žrtve izolovane osobe koje su pripadnici određene manjinske grupe, poput etničkih ili vjerskih manjina - kaže dr Dakić. Ona je izdvojila i slučajeve nasilja u porodici, koje je najrasprostranjeniji ali i namanje prijavljivan oblik nasilja. - Iako možda broj slučajeva nasilja u porodici neće porasti, one osobe koje se već nalaze u toksičnim, nasilnim odnosima mogu se suočiti sa ekstremnijim oblicima tog zlostavljanja, čemu su posebno izložene žene i mlađe LGBT osobe koje su se možda tokom epidemije vratile u kuće primarnih porodica koje ih ne prihvataju. Raduje me što je ovih dana pokrenuta kampanja #BezbjednaDoma za žene žrtve

svojim poslom, ili zbog toga što je uskraćena za bavljenje uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, te potreba da se uzima alkohol ili psihoaktivne supstance kako bi se lakše nosili sa situacijom. Nije nemoguće da se kod pojedinih osoba jave i simptomi depresije, poput osjećaja beznadežnosti i bezizlaznosti, poremećaja sna i apetita, naročito ukoliko situacija i neophodne mjere koje se sprovode duže potraju.

nasilja u porodici, koju su Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, Uprava policije i nevladine organizacije koje su članice Operativnog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, pokrenuli u sklopu nacionalne kampanje #OstaniDoma.

PRILAGOĐAVANJE

- Postoji izreka „Ako ne možeš da promijeniš pravac vjetra - onda prilagodi svoja jedra“. Drugim riječima, kada ne možemo da promijenimo određenu situaciju, onda se nađemo pred izazovom - da treba da promijenimo i prilagodimo svoju reakciju na situaciju. Stvari koje možemo da kontrolišemo su da ćemo pratiti i poštovati preporuke nadležnih, da ćemo držati fizičku distancu od drugih osoba, da možemo da ugasimo TV i ne pratimo portale non stop, da pronađemo opuštajuće sadržaje i zdrave načine na koje ćemo provoditi vrijeme kod kuće, da odlučimo da ćemo biti strpljivi,

ljubazni i solidarni - kaže dr Dakić. Ono na šta ne možemo da utičemo je koliko će drugi ljudi pratiti preporuke za kontrolisanje i suzbijanje epidemije, ne možemo da utičemo na to koliko ima dezinfekcionih sredstava ili toalet papira u radnjama, ne možemo da kontrolišemo reakcije drugih ljudi na aktuelnu situaciju, stoga ne vrijedi da se na to trošimo. - Još je važnije uložiti energiju i skoncentrisati se na stvari koje se ne tiču epidemije, i na koje sami možemo da utičemo. To ne znači da treba poricati realnost situacije u kojoj se nalazimo, već treba sebi dati vremena i prostora da se „pomirimo“ sa svim promjenama koje su se dogodile. Ali tome treba i jasno postaviti granice. Ne dozvoliti da kovid-19 postane centralno dešavanje svakog dana. Ne moramo svi da pravimo novi projekat ili upišemo jedan od brojnih besplatnih kurseva

Što da radimo u karantinu Iako smo svi u iskušenju da moramo iz minuta u minut pratiti sva dešavanja koja su vezana za pandemiju, ograničavanje izloženosti medijima i kontinuiranom prilivu informacija je veoma važno za očuvanje psihološkog mira. Treba potražiti vjerodostojne i pouzdane izvore informacija (kakvi su SZO, IJZ ili KCCG), izabrati termin u toku dana kada ćemo te informacije pratiti, te potom isključiti TV, kompjuter, ili odložiti telefon -

savjetuje dr Dakić. - Opuštajte se što češće možete, tako što ćete raditi one stvari koje vam prijaju i koje vam i inače pomažu da se opustite – dišite duboko, istežite mišiće, meditirajte, umivajte se (nakon što operete ruke), meditirajte, radite jogu, bavite se nekim hobijem, kuvajte, molite se, ili upražnjavajte aktivnosti koje vam donose mir i pričinjavaju zadovoljstvo. - Nađite način da se odmorite nakon stresnih situacija. Uradi-

te nešto zabavno da skrenete misli i sebi priuštite zadovoljstvo i radost. - Objasnite sebi i drugima da se osjećanja stresa, depresivnosti, krivice ili bijesa često javljaju u situacijama kakve su epidemije zaraznih bolesti, čak i kada vama samima ne prijeti direktna opasnost od infekcije. - Povežite se sa drugima koji takođe mogu osjećati stres zbog epidemije, razgovarajte o svom iskustvu i osjećanjima sa bliskim osobama, ukoliko

smatrate da će vam to pomoći. - Iskoristite priliku i da stupite u kontakt sa onima kojima stalno obećavate da ćete se javiti, a to nikad ne učinite. - Vodite računa o svom tjelesnom zdravlju kako biste umanjili stres, izbjegavajte prejedanje, i pokušajte da se i u kućnim uslovima bavite nekom fizičkom aktivnošću, od osnovne jutarnje fiskulture, preko jutjub tutorijala za različite tehnike vježbanja ili joge.

koji nam se nude, treba naći ono što je naša lična mjera, a ne što nam se nameće kao novi modni trend u ponašanju.

NOVA RUTINA

Rutina i struktura mogu značajno umanjiti osjećaj stresa i anksioznosti, pružiti nam osjećaj sigurnosti. - Pošto smo izgubili svoje dosadašnje rutine i strukturu dana, jasno je da sada treba da stvorimo nove. Kada se pomene rutina, međutim, brojni ljudi pomisle na dosadu, rigidnost, strogu disciplinu i slično. Ali ako razmislimo, nije li onaj ritual jutarnje kafe popijene „s mirom“, obavezna kocka čokolade pred spavanje, bioskop četvrtkom, ili omiljeni porodični ručak subotom upravo ono što nas usrećuje, što nam nekad daje osjećaj sigurnosti i zadovoljstva, pa i slobode i mira. Kvalitetna dnevna rutina i strukturisanje dana ne znače odsustvo kreativnosti, radosti ili improvizacije; napotiv, kreativnost i improvizacija su dobrodošle, često i neophodne. Uspostavljanje smisla, nekog reda, stabilnosti i sigurnosti proizilaze iz određenih rutina. Kada imamo način funkcionisanja koji ima svoju izvjesnost, onda imamo na šta i da se oslonimo, znamo na šta možemo da računamo, što je posebno važno u ovo doba nesigurnosti i neizvjesnosti. Nije lako napraviti novu rutinu, ali kao i sa mnogim drugim stvarima, jednom kad započnemo aktivnost, i ponavljamo je, navikavamo se na nju, i sve je lakše obavljamo vremenom - savjetuje J.MARTINOVIĆ dr Dakić.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 13. april 2020.

CRKVA MIMO ZAKONA: Sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske služilo liturgije na dvije lokacije uprkos zabrani vjerskih okupljanja

Amfilohije svjesno prekršio mjere NKT-a, pušten nakon informativnog razgovora

PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije Radović, protojerej stavrofor Velibor Džomić i još 23 osobe juče popodne su pušteni na slobodu nakon tročasovnog informativnog razgovora u Centru bezbjednosti u Podgorici, gdje su privedeni zbog kršenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela služeći liturgiju ispred crkve na Zlatici. Osim, njih dvojice, pušteni su i sveštenici SPC Nešo Kovačević, Vukić Milikić, Leka Vujisić, Ivan Crnogorčević i Jovan Dragović koji su prisustvovali liturgiji. Tužilaštvo će se, kako je saopšteno Pobjedi, naknadno izjasniti da li u njihovom postupanju ima elemenata krivične odgovornosti.

VIDEO SNIMAK

Na društvenim mrežama pojavio se snimak i fotografije na kojima se vidi da su čelnici

Vjernici ljube ruke sveštenstvu

Tokom vjerskog obreda pije se iz istog putira

SPC u Crnoj Gori svjesno prekršili mjere NKT-a o zabrani javnih okupljanja uključujući i vjerska.Na snimku sa liturgije na Zlatici se vidi da između Amfilohija, sveštenstva i vjernika nema distance. Vjernici tokom pričesti svešteniku ljube ruku, zatim piju iz istog putira. Sveštenici okupljeni u krug zajedno lome pogaču.

Amfilohije u podgoričkom Centru bezbjednosti

Na video-snimku koji je postao viralan juče popodne na društvenim mrežama, vide se policajci koji su došli ispred crkve na Zlatici i prišli Amfilohiju i ostalom sveštenstvu, upozoravajući ih da krše mjere o zabrani bilo kakvih javnih okupljanja. Nakon što sveštenici nijesu sarađivali, odbijajući da daju lične podatke, kao i informacije ko je prisustvovao okupljanju, policajci su saopštili da imaju naređenje da se mora sprovesti naredba o poštovanju mjera. - Imamo petnaest minuta, ili koliko je potrebno da stignemo do Centra za bezbjednost. Dajte nam vaše matične brojeve, datume rođenja i brojeve telefona - rekao je jedan policijski službenik, čuje se na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama. Iz Uprave policije juče su saopštili da su na dvije lokacije

Kršenje mjera na liturgiji u Kolašinu KOLAŠIN - Desetak vjernika učestvovalo je juče ujutro na liturgiji u Crkvi Svetog Dimitrija u Kolašinu. Kako nezvanično saznajemo, vjernici su ulazili jedan po jedan, kada bi izašao prvi, ušao bi drugi, a između njih je, dok su čekali da uđu bila socijalna distanca. Liturgiju u zatvorenom je služio protojerej, paroh kolašinski Rade Radović.

Okupljanje desetak vjernika u Crkvi Svetog Dimitrija evidentirali su policajci Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, pa su na informativnom razgovoru bili i protojerej Radović i desetak građana koji su bili na liturgiji. Kako nezvanično saznajemo, kolašinski paroh Rade Radović objasnio je da se radilo o liturgiji u zatvorenom prostoru.

Jedan vjernik bi ušao, zapalio svijeću i nakon što bi on izašao, ušao bi drugi. Desetak vjernika ispred crkve je vodilo računa o socijalnoj distanci. U početku se pojavila dezinformacija da je protojerej i kolašinski paroh Rade Radović, koji je rođeni brat mitropolita Amfilohija, uhapšen ali se samo radilo o informativnom razgovoru. Kada su u pitanju javna

ispred vjerskih objekata registrovali prisustvo većeg broja građana i sveštenika. - Građani i sveštena lica su registrovani na dvije lokacije, ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja i ispred manastira Zlatica. Sva lica su pozvana i dovedena u svojstvu građanina u službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica kako bi se od njih prikupila obavještenja na navedene okolnosti. Prikupljena su obavještenja od građana i sveštenih lica. Po nalogu tužioca sva prikupljenja obavještenja, kao i drugi podaci i informacije do kojih je policija došla tokom preduzetih aktivnosti, biće dostavljeni tom tužiocu na ocjenu i mišljenje – navodi se u saopštenju.

NEMA HAPŠENJA

Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Milica okupljanja, ovo je prvo kršenje i nepoštovanje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zaštitu zaraznih bolesti. Kolašin još nema inficiranih korona virusom, građani pokazuju potrebnu disciplinu i odgovornost, pa treba očekivati da se predstojeći Vaskrs obilježi adekvatno datoj situaciji – bez okupljanja i ostalih potencijalnih rizika koji bi doveli u pitanje sve što je do sada urađeno u borbi protiv korona virusa. DR. D

Ocjena Savjeta za građansku kontrolu rada policije

Marko Milačić priveden u CB Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić priveden je juče u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica zbog kršenja mjera zabrane kretanja. Kako tvrde iz njegove partije, Milačić je priveden ,,jer je prolazio pored Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, nešto poslije 10 sati, u periodu kada nije propisana zabrana kretanja i kada je veći broj građana, kao i svakog dana, prolazio tuda“.

Mandić kazala je za Pobjedu da juče niko nije bio uhapšen. - Ne radi se o lišenju slobode. Policija je pozvala građane na informativni razgovor i od njih prikupila potrebna obavještenja u svojstvu građana. Sva ta obavještenja su dostavljena Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koje je nadležno da cijeni ta obavještenja - rekla je Mandić. Ona je istakla da će nakon pažljive i brižljive ocjene svega što se nalazi u tim obavještenjima, postupajući tužilac u ODT-a u Podgorici donijeti odluku o čemu će, kako navodi, javnost biti blagovremeno obaviještena. Amfilohije je juče na Zlatici služio liturgiju, iako su sva javna okupljanja shodno odluci NKT-a zabranjena.

OSUDE DIJELA OPOZICIJE

Privođenje Amfilohija juče je osudio i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. On je kazao da je sa ,,zaprepašćenjem primio vijest da je na

praznik Hristovog ulaska u Jerusalim priveden u podgoričku policijsku stanicu mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa nekoliko sveštenika, samo zato što je, kako tvrdi, po svom ranije utvrđenom rasporedu obavljao svetu službu na drevnim temeljima manastira Zlatica“. I rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović osudio je privođenje mitropolita Amfilohija, dodajući da je to za svaku osudu. - Dok se na drugim javnim mjestima ovih dana, ispred pekara, na pijacama i gradilištima okuplja puno veći broj naroda nego ispred pravoslavnih hramova, policija privodi mitropolita zbog službe na Zlatici koja je služena samo sa sveštenicima i pojcima - rekao je Perović za agenciju Mina. Privođenje Amfilohija osudili su i opozicione stranke: Demokratski front, Demokratska Crna Gora, SNP, Radnička partija i Ujedinjena Crna Gora.

Policija od kada su uvedene mjere procesuirala 806 osoba

Neadekvatno postupanje, građani Vikendom se mjere najviše kršile u Baru pozivani u CB bez obražloženja PODGORICA - Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je da su policijski službenici, usljed niza objektivnih i subjektivnih okolnosti, postupili neadekvatno tokom jučerašnjeg pozivanja građana u Centar bezbjednosti Podgorica. -Prepoznate okolnosti se prvenstveno odnose na dispoziciju pravnih normi sadržanih u odgovarajućim naredbama Ministrastva zdravlja

koje u ovom slučaju do kraja precizno ne određuju činjenično situacije koje moraju da postoje da bi došlo do primjene pravne norme, odnosno do primjene policijskih ovlašćenja. Dileme koje registruje svakodnevno postupanje službenika policije i život građana treba otkloniti i dati jasnija usmjerenja zahtijevanog i preporučenog ponašanja - navodi se u ocjeni Savjeta. Savjet je razmotrio i primjenu

M. L. - Ž. K.

policijskih ovlašćenja prema građanima M.M. i N.B, advokatu iz Podgorice. Prepostavlja se, kaže se u saopštenju, da je komunikacija između policijskih službenika, u smislu međusobnog izvještavanja i izdavanja naloga, takođe doprinijela pomenutoj ocjeni Savjeta kao i specifičnosti postupanja i ponašanja policijskih službenika i građana u okolnoistima epidemije. C.H.

PODGORICA - Crnogorska policija je od početka uvođenja mjera za sprečavanje širenja korona virusa krivično procesuirala 806 osoba, koje su prekršile te privremene mjere, saopšteno je iz Uprave policije. Policija je u Podgorici krivično procesuirala 191 osobu, Baru 136, Nikšiću 112, Herceg Novom 77, a u Budvi 40. - U Kotoru je krivično procesuirana 31 osoba, Ulcinju 27, Danilovgradu 25, Pljevljima 23, Beranama 22 - objavljeno

je na Tviter nalogu Uprave policije. Kako se navodi, u Tivtu i Plavu procesuirano je po 20 osoba, Tuzima i Bijelom Polju po 17, Rožajama 14, Cetinju 11, Žabljaku deset, u Mojkovcu i Kolašinu po šest i u Šavniku jedna. Kako je saopšteno, zabranu izlaska vikendom od 13 do 5 časova najviše su kršili Barani. Iz policije su saopštili da od ukupno 56 osoba koje su prekršile ovu mjeru, policija je u Baru procesuirala njih 19. M. L.

U fokusu: KORONA VIRUS/Svijet

Poneđeljak, 13. april 2020.

Ispovijest Podgoričanke Ivane Popović-Hakimi koja 21 godinu živi u Kaliforniji

Los Anđeles poštuje pravila PODGORICA - Podgoričanka Ivana Popović- Hakimi koja 21 godinu živi i radi u Los Anđelesu kazala je u ispovijesti za Pobjedu da taj grad u srcu Kalifornije nije žarište epidemije korona virusa kao Njujork zbog pravovremenih mjera koje su uvele lokalne vlasti. - Mjere su uvedene 16. marta i zovu se ,,shelter in place“. Sve je zatvoreno samo su samoposluge, banke, benzinske pumpe i apoteke otvorene. Mislim da je slično kao i u Crnoj Gori. Samo takozvani krucijalni biznisi su otvoreni. Sve što ne spada u krucijalni biznis je zatvoreno, a to su između ostalog butici, kafići, šoping centri, frizerski saloni. Mnogobrojne plaže i parkovi su takođe zatvoreni, kazala je PopovićHakimi koja sa porodicom i mužem, uglednim američkim advokatom živi u Los Anđelesu. Kalifornija je sa 40 miliona stanovnika najmnogoljudnija savezna država u Sjedinjenim Američkim Državama, ali nije žarište kao Njujork.

Broj oboljelih je 21 hiljada, a broj mrtvih 598, što su procentualno broju stanovnika najbolje brojke u Americi. Sjedinjene Američke Države je sa više od pola miliona oboljelih i preko 20.000 mrtvh najveće žarište u svijetu oboljelih od kovida-19. - Mi mislimo da Kalifornija neće biti novo zariste zbog mjera koje su preduzete, a i zato sto je većina gradova razuđena, objašnava PopovićHakimi. Ona kaže da je sitaucija u Los Amnđelesu sasvim zadovoljavajuća. - Prodavnice su definitivno dovoljno snabdjevene. Problem je što iako ima savim dovoljno zaliha previsoka je potražnja, nerealno visoka, pa treba vremena prodavnicama da isprate taj konkretni tempo potražnje. A nenormalna potražnja je bazirana na strahu, jer je glasno i jasno rečeno više puta da nema potrebe za brigom kad su namirnice u pitanju. I predsjednik Tramp je jednom na pres konferenciji rekao ,,molim vas ljudi, usporite malo“ i ,,ne mogu da vjerujem da gazde prodavnica traže

Ivana Popović-Hakimi je saglasna sa ocjenama da zdravstveni sistem u Americi nije bio dovoljno spreman da se suoči sa pandemijom korona virusa. - Trenutno kažu da nemaju dovoljno respiratora kao ni i PPE (personal protective equipment, tu spadaju maske, rukavice, uniforme). U tom smislu nijesu trenutno spremni, kaže Popović- Hakimi.

Ivana Popović- Hakimi sa suprugom

da prodaju malo manje“. Uglavnom traže da mušterije malo uspore s kupovinom jer nema potrebe za tolikom panikom kad nije nestašica. Ali, to ponašanje je proizvod straha

i panike, kaže ona. U Kaliforniji nema policijskog časa niti mjere da se ne izlazi napolje, mjere koje se sprovode širom svijeta. - Možemo u bilo koje doba dana ili

Više od 1,8 miliona inficiranih u svijetu, u Italiji i dalje sve manje oboljelih i umrlih

U Njemačkoj više izliječenih, Španija daleko od pobjede Širom svijeta je registrovano više od 1,8 miliona slučajeva zaraze korona virusom, umrlo je više od 112.000, a izliječeno je preko 400.000 ljudi. SAD su postale zemlja sa najviše umrlih – 20.500. U Velikoj Britaniji broj žrtava kovida-19 premašio je 10.000. Prvi put od izbijanja epidemije, krajem februara, u Njemačkoj je zabeleženo više izliječenih osoba od oboljelih. U Italiji je juče zabilježeno najmanje žrtava od 19. marta, ali i novozaraženih. U istom danu, Španija bilježi rast preminulih tokom jučerašnjeg dana, pa je boj preminulih od korona virusa 16.972. Premijer Pedro Sančez upozorio je da je ta zemlja daleko od pobede u borbi protiv epidemije, pošto se broj novih smrtnih slučajeva ponovo povećao, nakon što je tri dana zaredom bio u padu. U Nemačkoj je juče bio prvi dan u kome je zabilježeno više izliječenih nego oboljelih. Prema podacima Instituta za zarazne bolesti „Robert Koh“. Uskrs nudi poruku nade u „najmračnijem času“ za ljude, rekao je papa Franjo na misi u Bazilici Svetog Petra u subotu uveče, na kojoj nikoga nije bilo zbog pandemije korona virusa. Papa je strahove današnjeg vremena uporedio sa strahom Isusovih sljedbenika

Papa poslao poruku nade i pozvao vjernike da budu glasnici života u vremenu smrti

dan nakon njegovog raspeća. - Oni su, kao i mi, vidjeli dramu patnje, neočekivane tragedije koja se desila iznenada. Vidjeli su smrt i ona im je pritisla srca. Bol je bio pomiješan sa strahom. I tada je postojao strah od budućnosti i svega što će morati ponovo da se izgradi. Za njih, kao i za nas, to je bio najmračniji trenutak - naveo je poglavar Katoličke crkve. Uskršnja misa u bazilici je među najsimboličnijim ceremonijama u Vatikanu. Vjernici ulaze u mrak, izuzev svjetlosti svijeća. Sam

Nijesmo bili dovoljno spremni

„Večeras dobijamo fundamentalno pravo koje nam nikada ne može biti oduzeto: pravo da se nadamo“ papa drži visoku uskršnju svijeću. Onda se svjetla u crkvi upale, kao znak radosti. Ali ove noći, crkva je bila osvijetljena i vidjelo se da je prazna, a koraci pape i njegove malobrojne pratnje jasno su se čuli dok su išli ka oltaru. Franjo je poručio vernicima da posiju sjeme nade malim gestovima brige. - Večeras dobijamo fundamentalno pravo koje nam

nikada ne može biti oduzeto: pravo da se nadamo - rekao je on. Papa je, ipak, priznao da nije lako biti optimista rekavši da dok dani prolaze i strah raste, čak i najjača nada može da se raspe. Papa Franjo je opisao uskršnju poruku kao poruku nade i pozvao hrišćane da budu glasnici života u vremenu smrti.

noći da izađemo, ali poštujemo pravila i ne izlazimo da šetamo nigdje, samo psa prošetamo par puta dnevno i to je to. I sve namirnice naručimo preko interneta da smanjimo bilo kakav kontakt. Nemaju ljudi zabranu da izađu iz kuće, ali ljudi uglavnom poštuju pravila i ne izlaze. Plus skoro sve je zatvoreno, zaključila je Popović- Hakimi. N. ZEČEVIĆ

Raste broj zaraženih uprkos oštrim mjerama Vlade Srbije, epidemiolozi kontrolišu infekciju

Čitava zemlja je žarište, situacija pod kontrolom BEOGRAD - U posljednja 24 sata u Srbiji je testirano 1.013 osoba od kojih je 250 pozitivno na korona virus, a preminulo je šest osoba. Međutim, iako ljekari već nedjeljama najavljuju masovno testiranje, to je manji broj testiranih u odnosu na razdoblje između petka i subote kada je testirano 2.159 osoba. Prema dostupnim podacima Srbija ima 80 preminulih osoba od korona virusa, a stopa mortaliteta je 2,2 odsto. Ukupni podaci pozitivnih na korona virus su 3.630, u bolnici je 1.913 pacijenata, a na respiratoru 146 osoba. - Čitava zemlja je u ovom momentu žarište, epidemiolozi rade mukotrpan posao, situcija je pod kontrolom - odgovorila je epidemiolog dr Darja Kisić -Tepavčević u direktnom TV prenosu na pitanje, postavljenom mejlom, koja su nova žarišta u Srbiji oboljelih od korona virusa. - Kontrolišemo infekciju i znamo šta radimo. Stepen kolektivnog imuniteta treba da bude od 60 do 70 odsto

Darja Kisić -Tepavčević

populacije da bi se spriječila epidemija. Sada gradimo kolektivni imunitet kod radno sposobnog stanovništva, ali ne i kod djece i najstarijih... Pravi pokazatelj da je virus oslabio je smanjen broj teških slučajeva i smanjen broj ljudi na respiratorima - rekla je ona. Izliječeno je preko 400 pacijenata, a ima i 800 onih koji su klinički izliječeni ali i dalje produkuju virus. Takvi pacijenti su smješteni u privremenim bolnicama poput Sajma i biće tamo dok dva uzastopna testa ne budu negativna, objasnio je direktor Infektivne klinike dr Goran Stevanović.

Vučić: Kraj aprila najraniji rok za ukidanje vanrednog stanja Kraj aprila ili početak maja je najranije kada u Srbiji može da se ukine vanredno stanje, najavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je objasnio da ta mjera zavisi od procjene stručnjaka i da vanredno stanje može da bude ukinuto tek kada se smanji broj bolesnih osoba na respiratorima. Vanredno stanje u Srbiji je uvedeno 15. marta, ono po Ustavu može da traje 90 dana.

Politika

Poneđeljak, 13. april 2020.

INTERVJU: Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Cilj nam je da u ovim teškim trenucima za našu zemlju zaboravimo sve razlike i nesuglasice, da se ujedinimo u različitostima, za dobrobit javnog zdravlja prije svega, nacionalne ekonomije i bolje budućnosti Crne Gore

Biće veliki iskorak ako usvojimo rezoluciju o političkom zajedništvu PODGORICA - Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović u razgovoru za Pobjedu najavljuje da će sa kolegama iz opozicije pokrenuti osnivanje posebnog skupštinskog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije korona virusa i posljedicama po društvo i ekonomiju Crne Gore. - U želji da se ujedinimo u borbi protiv korona virusa razgovaraćemo sa kolegama o formiranju posebnog Odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije i njenim posljedicama. Vrlo cijenimo Vladin sveobuhvatni set mjera za stabilnost našeg socio-ekonomskog ambijenta, a koje se odnose na pružanje podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima, kazao je Gvozdenović. POBJEDA: Otkako je proglašena epidemija, Skupština Crne Gore ne zasijeda. Na koji se način ipak odvijaju aktivnosti, može li u ovim okolnostima parlament da obavlja svoju funkciju? GVOZDENOVIĆ: Okolnosti sa kojima se suočava, ne samo Crna Gora, već i cijeli svijet, novija istorija ih ne poznaje. Epidemija izazvana korona virusom dramatično utiče na pojedince i na društvo, ali i u ovim izazovnim i izuzetnim uslovima politički i ekonomski sistemi moraju se prilagođavati i moraju djelovati. Skupština ne može i nije zastala sa radom. Od suštinske važnosti je da parlament obavlja zakonodavnu ulogu, imamo obavezu da obezbijedimo raspravu i usvajanje svih hitnih zakonskih prijedloga koje će omogućiti Vladi pravni osnov za sprovođenje rješenja, kako bi država prevazišla krizu. POBJEDA: Zbog epidemije ipak nijesu moguća ,,normalna“ zasijedanja… GVOZDENOVIĆ: Naravno da rad na odborima i u plenumu nije izuzet od usvajanja potrebnih mjera, primjenjujemo različite režime rada kako bi obavljali posao. U skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti uveli smo zaposlenima rad od kuće u svim sektorima gdje priroda posla dozvoljava takvu organizaciju, uz određena dežurstva, kako bi se osiguralo izvršavanje svih neophodnih zadataka. Takođe, stvoreni su i tehnički preduslovi da radna tijela zasijedaju putem video-konferencijskog sistema, preko online meeting platforme. Poslanici DPS-a ovaj vid rada koriste i za organizaciju sjednica poslaničkog kluba i naša je ko-

Osniva se Akademija DPS-a POBJEDA: Nedavno ste ponovo postavljeni za političkog direktora DPS-a. Što je Vaš primarni zadatak u izbornoj godini, što su dugoročniji planovi? GVOZDENOVIĆ: Imenovanjem na funkciju političkog direktora preuzeo sam dužnost održavanja kontinuiteta onoga što DPS čini naprednijim i efikasnijim od političke konkurencije. Mislim, prije svega, na konstantno mijenjanje, prilagođavanje i poboljšavanje djelovanja, uz stalno jačanje kadrovskih kapaciteta, usvajanje savremenih tehnika rada i komunikacije sa građanima, kao i komunikacije i koordinacije unutar partijske infrastrukture. Ovakavim pristupom ispunićemo programske zadatke i kriterijume koji se postavljaju pred sva demokratska društva, pa i naše. Imamo i vrlo precizne ideje da poboljšamo rad unutar partije. Uskoro ćemo osnovati Akademiju DPS-a kao posebnu organizacionu jedinicu,

koja bi imala svrhu da kroz kombinovanje neformalnog teorijskog i praktičnog obrazovanja i tematske obuke doprinese daljem jačanju i razvoju vještina novih političkih lidera. Podrazumijeva se i da ćemo unaprijediti princip rada Izvršnog odbora, kao najvišeg izvršnog organa partije. Ali i usavršavanje koncepta rada Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa – osim dosadašnjih učesnika, uključićemo i one koji ne moraju nužno biti članovi naših organa. Mislim na ljude sa crnogorskih univerziteta i fakulteta koji se bave ovim pitanjima, ali i iz privatnog i javnog sektora, kao i na naše ljude koji ne žive u Crnoj Gori, a kompetentni su da govore na ovu temu. Ovako organizovani spremni smo da predložimo najefikasnija rješenja za sve buduće izazove, što nas čini nezaobilaznim, ali i poželjnim partnerom kako građanima tako i političkim subjektima sličnih programskih opredjeljanja iz zemlje i svijeta.

munikacija na taj način redovna i nesmetana. U posljednjih mjesec dana organizovali smo više sjednica kolegijuma na kojima smo raspravljali kako da omogućimo dalji rad i koordinaciju parlamentarnih aktivnosti, a da u isto vrijeme poštujemo zdravstvene preporuke. POBJEDA: Iz opozicije tvrde da bi parlament morao da bude aktivniji, da se češće sastajete. Kako gledate na te zamjerke? GVOZDENOVIĆ: Podaci pokazuju drugačije: sjednice kolegijuma češće su nego u redovnim okolnostima, a predstavnici vlasti i opozicije aktivno iznose svoja viđenja i razmjenjuju informacije. Održali smo i dvije sjednice kolegijuma u proširenom sastavu, prva uz prisustvo potpredsjednika Vlade i rukovodioca NKT-a i ministara zdravlja, finansija, ekonomije i rada i socijalnog staranja, a drugoj sjednici prisustvovali su ministar finansija, guverner Centralne banke Crne Gore, predsjednik Privredne komore, direktor Investiciono-razvojnog fonda i predsjednik Unije poslodavaca. Razgovarali smo o trenutnom stanju uzrokovanom kovidom-19, o potrebi preduzimanja vanrednih mjera prilagođenih borbi protiv epidemije, što će u konačnom očuvati zdravlje stanovništva Crne Gore i ekonomsku stabilnost. Ključna i osnovna tema sjednica bila je kako sačuvati zdravlje ljudi, a diskutovali smo i o problemima likvidnosti i zaposlenosti. Teški su izazovi pred nama zato su državni prioriteti podrška ulaganjima, jer manjak investicija utiče na na poslovanje banaka i cjelokupnu ekonomiju. Moje kolege i ja iznijeli smo jasan stav da su mjere Vlade Crne Gore donesene pravovremeno i odlično, a vođene odgovorno kvalitetno. Već za ovu nedjelju zakazane su sjednice kolegijuma sa predstavnicima sindikata, zatim sa ekonomskim timom Vlade, a nakon toga biće organizovane i sa predstavnicima institucija nadležnih za turizam. Planiramo da u posljednjoj sedmici aprila organizujemo i plenarnu sjednicu, a dogovorili smo i sjednicu posvećenu premijerskom satu. POBJEDA: Kako se u vremenu pandemije ponašaju parlamenti u regionu, Evropi i svijetu? GVOZDENOVIĆ: U stalnoj sam komunikaciji sa kolegama predsjednicima parlamentarnih grupa prijateljstva za koje sam zadužen, obratio sam im se i pismom izražavajući spremnost da sada i dodatno sarađujemo. Upoređujući crnogorske i međunarodne aktivnosti, uočavamo da su naše institucije u pravo vrijeme i na pravi način odgovorile izazovu. Zato i u ovom kriznom momentu pratimo dobre prakse i uporedna iskustva kolega iz evropskih parlamenata. Lično sam od Istraživačkog centra Skupštine zatražio tekstove o organizaciji rada parlamenata, mjera i aktivnosti u periodu infekcije kovidom-19. POBJEDA: A kakvi su nalazi istraživanja? GVOZDENOVIĆ: Vrlo zanimljivi. Glavni nalaz ukazuje da je u gotovo svim parlamentima došlo do uvođenja hitnih mjera - hitnog postupanja donošenja zakona, odnosno odluka, promjene načina glasanja, promjene prisutva sjednicama radnih tijela i plenuma. A sve u cilju očuvanja zdravlja ljudi pred prijetnjom od masovne zaraze. Mnogi parlamenti u Evropi i svijetu odlučili su da prekinu svoja redovna zasijedanja. Naše kolege iz inostranstva održavaju zasijedanja samo u vezi sa odlukama vlada donijetim u kontekstu borbe protiv korona virusa, iako parlamenti ni tada, uglavnom, ne zasijedaju u svom punom sastavu. Takav je slučaj, recimo, u susjednoj Hrvatskoj, gdje plenarnom zasijedanju mogu prisustvovati najviše po dva poslanika iz svakog kluba. U Švedskoj, recimo, poslanici su nastavili sa radom u grupama do 55 (od 349) poslanika, ali je obustavljen premijerski sat, a pitanja Vladi su, najčešće, moguća samo elektronskim putem. Poštujući jednu od osnovnih uloga Parlamenta u takozvanom checks and balances sistemu, parlamenti nastoje pratiti rad svojih vlada i tokom ovakvog stanja. Skupština Novog Zelanda je, recimo, uspostavila Odbor za praćenje odgo-

vora na epidemiološku situaciju, koji nadgleda rad Vlade u vanrednoj situaciji, a isto se očekuje i u Australiji. Parlamenti zemlja koje je pandemija zahvatila i nešto ranije, uspjeli su organizovati svoj rad putem online platformi i videokonferencija. Tako je parlament Velike Britanije zakazao svoju prvu online sjednicu za drugu polovinu aprila, dok Evropski parlament glasanje sprovodi putem imejla i to na način da poslanici imejlom dobijaju glasački listić, koji popune, skeniraju i pošalju na relevantnu imejl adresu, nakon čega, kako bi se izbjegle zloupotrebe i potencijalne hakerske aktvnosti, poslanici još jednom potvđuju sačinjeni zapisnik. Poslaničke aktivnosti u vanrednim okolnostima odnose se i na specifične oblasti, te je Odbor za ravnopravnost i žene britanskog parlamenta prepoznao da Vladin odgovor može imati različit i nesrazmjeran uticaj na osobe koje su naročito zaštićene Zakonom o ravnopravnosti, pa je najavio svoj angažman u odnosu na rješavanje potencijalnih nepredviđenih posljedica koje su uvedene mjere imale na osobe pod njihovim mandatom. POBJEDA: Kakvi su dalji planovi Skupštine, jer vidimo da epidemija još ne jenjava, niti se najavljuje fleksibilniji pristup u vezi mjerama? sa mjerama GVOZDENOVIĆ: Mi u DPS-u, kao najodgovornija i najveća partija građanske orijentacije, smatramo da bi bio veliki iskorak, ako bi bilo moguće usvojiti Rezoluciju o političkom zajedništvu za vrijeme trajanja pandemije virusa kovid-19. Cilj nam je da u ovim teškim trenucima za našu zemlju zaboravimo sve razlike i nesuglasice, i da se ujedinimo u različitostima, za dobrobit javnog zdravlja prije svega, zatim, nacionalne ekonomije, i na kraju bolje budućnosti Crne Gore. U tom pravcu razgovaraćemo sa kolegama o formiranju posebnog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije i njenim posljedicama. POBJEDA: Kako se Vama čini set Vladinih mjera za suzbijanje negativnih efekata epidemije? GVOZDENOVIĆ: Vrlo cijenimo Vladin sveobuhvatni set mjera za stabilnost našeg socioekonomskog ambijenta, a koje se odnose na pružanje podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima. I naglašavam da je i parliament na istom zadatku. Dok naši građani poštuju poruku nadležnih institucija i ostaju doma, dok se za sve nas bore naši hrabri medicinski radnici, ali i predstavnici vojske, policije, opštinskih službi, često rizikujući svoje živote i stavljajući po strani lične potrebe i obaveze, mi u Skupštini, zajedno sa Vladom i nadležnim institucijama, spremni smo da predlažemo nove modele za smanjenje negativnih uticaja pandemije. POBJEDA: Kakav je odnos vladajućeg DPS-a sa drugim političkim partijama? GVOZDENOVIĆ: Činjenica da sve opozicione partije optužuju jedna drugu za saradnju sa DPS-om, govori vam jasno: DPS ima komunikaciju sa svim partijama. Bilo da je ta komunikacija direktna ili posredovana, ključno je da smo uvijek otvoreni za dijalog, što znaju svi politički subjekti u Crnoj Gori, kao i međunarodni partneri. Trudimo se da razgovaramo snagom argumenata, a ne strasti, jer ovo vrijeme traži trezvenu i razboritu misao. Mi smo kao poslanički klub poslali sadržajno saopštenje kojim smo pozvali na političku zrelost i ozbiljan zajednički rad. Sa koalicionim partnerima imamo odlične odnose, uvažavajući i međusobne drugačije poglede na određene teme. Konkretno, smatramo da u ovom trenutnku nema mjesta politikanstvu i propagiranju bilo kakvih razlika, iako, očigledno neke kolege nijesu saglasne sa nama. Nimalo prostora ne smijemo ostaviti za napade, egocentristične poruke i individualna takmičenja. DPS insistira na onome što nas spaja i lično sam uporan u ponavljanju toga apela, jer sam siguran da jedino ovakav pristup donosi uspjeh. Draško ĐURANOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 13. april 2020.

I ONI SU HEROJI: Crnogorski novinari o izvještavanju u doba korone PODGORICA – Zdravstveni radnici. Trgovci. Policajci. Volonteri... Od kada je svijet zahvatila pandemija korona virusa, zaposlene u tim profesijama zovemo herojima, jer su izloženi opasnosti dok ostatak stanovništva sjedi u izolaciji i „čeka da sve ovo prođe“. Ako se pitate gdje su novinari u svemu tome, donosimo vam priču o onima koje, takođe, možete smatrati herojima, koji idu na teren, donose informacije i to rade na fer i profesionalan način bez namjere da dižu paniku i da budu pohvaljeni.

Idu „u vatru“ zbog prava javnosti da zna

Držati najjači tempo u najtežim vremenima, njihov je posao.

Tim

Novinarka Televizije Crne Gore Tatjana Debeljević dvije decenije gazi novinarskim stazama, a za Pobjedu priča da pamti referendumsku noć, brojne izborne noći, ali i najveću saobraćajnu nesreću u Crnoj Gori – onu na Bioču. Novinarski dan u doba korone, kaže ona, ne liči toliko na nekadašnje. - Na često neizvjesne puteve kretala sam sa kolegama iz NTV Montena, zatim TV Vijesti, a danas TVCG. Izvještavali smo o požarima, poplavama, sniježnim nametima... U svim tim situacijama, prije polaska na teren, postavljalo se samo pitanje - kada krećemo? I danas radimo kao tim, jer se drugačije ne može - kaže Debeljević. Ekipa je sada daleko od punog sastava, ali „na terenu je dovoljno igrača“. - U ofanzivi koja vodi sveobuhvatnom izvještavanju nemjerljiv doprinos daju dopisnici. I svi iz tima – novinari, snimatelji, montažeri, organizatori, vozači. Oni koji idu na teren, oni koji rade u desku - svi imamo svoje strahove, ali se i nikad bolje razumijemo. I nikad nije bilo više potrebno da budemo, koliko znamo, i psiholozi jer i mi svakog dana izlazimo na nepoznat teren, od kojeg, sada, priznajem postoji doza straha iskrena je Debeljević. Priznaje da sada ne ide sa radošću na posao, jer je svjesna da će prva informacija biti ona koja se odnosi na broj novozaraženih, ili onih koji su izgubili bitku sa novim virusom. - Informacije o oporavljenima u takvim okolnostima imaju posebnu težinu. Zbog svega toga su osjećaji koji prate prethodne radne sedmice, pored profesionalnih i oni ljudski, bez obzira na činjenicu da u profesiji emocije treba ostaviti po strani. Pričamo priče o zdravstvenim radnicima, ali i o onima koji vode računa o čistoći, tu su volonteri, trgovci, policajci... Sve njih zovu herojima, a ja ih

Tatjana Debeljević

Milica Delibašić

Tijana Pravilović

Novinari Javnog servisa, televizija Prva, Vijesti i Nova M, portala CDM, kao i kolega iz Pobjede govore o izazovima sa kojima se susrijeću u kriznim situacijama i poručuju da su solidarni kao nikad do sada, i uz maksimalnu odgovornost su spremni da doprinesu borbi protiv kovida-19 zovem našima, jer kada su naši nekako su nam bliži i nekako smo mi više njihovi. Tako smo više jedno, a to danas definitivno jesmo i treba da budemo - poručuje Debeljević. Baš zato, kaže ona, treba da pomognemo jedni drugima. - A to ćemo najbolje uraditi ako smo odgovorni. Zato se pridržavamo preporuka nadležnih, nosimo zaštitnu opremu i distanciramo se. Poštujući fizičku distancu uzimamo i izjave naših sagovornika. Kada je to moguće oni se snimaju sami i šalju nam video-zapise od kojih pravimo izvještaje. Ali kao i druge kolege, izlazim na teren, jer ipak je tamo priča. Tamo su ljudi koje ranije tako dobro i nijesmo vidjeli, a ja želim da, makar sada, tako ne bude. Da riječ i sliku damo onima koji to najviše zaslužuju - kaže Debeljević. Vjeruje, kako kaže naša sagovornica, da ćemo svi nešto naučiti iz svega ovoga, da će doći dan kada ćemo skinuti maske. - U svakom smislu te riječi i da ćemo biti bolji ljudi. Vjerujem da ćemo konačno shvatiti vrijednosti i čistih ruku i obraza i reći - vrijedilo je i čekati. Dok se to ne desi ponavljaću ono što govorim od prvog dana - sačuvajmo sebe od drugih i druge od sebe i ostanimo kod kuće - poručuje Debeljević. Ipak, zaključuje ona, ne smijemo zaboraviti da je „naš osnovni zadatak da svim građanima

blagovremeno prenesemo tačnu informaciju kojom treba da odgovorimo na osnovna novinarska pitanja“.

PošTujmo živoT

Saglasan je i novinar portala CDM Miraš Dušević, koji kaže da smo svi na istom zadatku, te da ljudi moraju shvatiti poruke struke. - Poruke da je virus opasan, da se moramo zaštititi, da moramo poštovati mjere donijete kako bi se suzbilo širenje bolesti. Tu smo i da ukažemo na sve one dobročinitelje koji doniraju velika sredstva kako bi zdravstveni sistem mogao da funkcioniše. Tu smo da edukujemo, budemo uvijek tamo gdje je potrebno, ali i da ukažemo na hrabrost i nevjerovatnu snagu onih koji su na prvoj liniji borbe sa kovidom-19 - ljekare, sestre, tehničare, vojsku, policiju, gradske službe i mnoge druge - priča Dušević. Priznaje da izvještavati u doba korone nije jednostavno, te da ima opreza, ali da nema straha. - Ovaj posao nosi sa sobom rizike, ali i želju novinara da ljudima damo pravovremenu i tačnu informaciju. Ovo su teški trenuci. Ipak, ljubav prema novinarstvu vam daje snagu koju mislite da nemate. Danas je više nego bitno da građani budu informisani, ali tačno, precizno, bez prava na površnost i greš-

ku. Jer, sve ono što država radi, sve mjere koje donose nadležni, neprikosnoveno su bitne kako bismo sačuvali živote i iz pandemije izašli što manje ozlijeđeni. Jer, sve se može povratiti i nadoknaditi, ali ljudski život ne - ukazuje Dušević. Govoreći o organizaciji u mediju iz kojeg dolazi, naš sagovornik kaže da uglavnom rade od kuće, ali da su, kada je to potrebno, i na terenu. - Dostupni smo u svakom trenutku kako bi čitaoci imali sve potrebne informacije. To je i do odgovornosti. Ovo su vanredne okolnosti koje zahtijevaju da svi budemo jedno, posvećeni i damo svoj maksimum - navodi Dušević. Novinar je, kako primjećuje, uvijek tamo gdje je najteže. - Ali proći će i ovo. Do tada, disciplina, odgovornost prema sebi i drugima. Poštujmo život - poručuje Dušević. Prenoseći svoje iskustvo, novinarka Televizije Vijesti Tijana Pravilović kaže da je ponosna na ekipu ljudi sa kojom radi, te da biti novinar nije lako, a još je teže biti na terenu u doba epidemije korona virusa. - U Televiziji Vijesti se od prvog dana držimo zvaničnih izvora i relevantnih sagovornika kada je u pitanju ova tema. Uzdržavamo se od promovisanja različitih teorija zavjere, ne nasjedamo na dezinformacije i lažne vijesti, već se zaista trudimo da

Nema izgovora za pravog novinara Jedan od heroja, svakako je i naš kolega, novinar Pobjede Igor Mitrović, koji je bio prvi na terenu da traga za informacijama o situaciji sa korona virusom u Tuzima, Vrelima ribničkim... Mitrović nam je rekao da straha od odlaska u karantin područja, gdje su registrovani zaraženi virusom korona kod novinara „ne smije biti, jer đe ga ima tu reportera nema“. - Čuvam se koliko mogu. Na takvim mjestima obavezno nosim rukavice i zaštitnu masku, koje sam dobio od poslodavca, jer doma me čekaju žena i dvoje male

Tamara Raspopović

djece. Vodim računa da sam sa sagovornicima na bezbjednoj udaljenosti. Ne želim nauditi ni njima ni svojoj porodici. Pranje ruku, presvlačenje, kupanje, pa dezinfikovanje ruku, obavezni su po povratku sa terena gdje ima registrovanih slučajeva korona virusa. Tek onda prihvatam zagrljaj sinova - priča Mitrović. Kada se prije nekoliko dana vratio sa terena, stariji sin ga je na vratima dočekao sa pitanjem je li u novinama izašla slika ,,one male“ - njegove vršnjakinje, petogodišnje Leontine Berišaj, čiju fotografiju

je dan ranije vidio na Pobjedinom portalu, na kojoj je sa ocem Egzonom na prozoru njihovog stana, kao primjer stanovnika sa Vrela ribničkih koji poštuju naložene mjere samoizolacije. - Vazda se nađe neko da vam da do znanja da još jednom podsjetite društvo da malena djevojčica sa Vrela ribničkih nije samo pripadnica RE populacije, nego dijete ove zemlje kojoj bi kao i ostaloj djeci prijalo toplo mlijeko prije spavanja. Mirniji pođem na spavanje kada vidim da su naši i prilozi kolega ,,organizovali“ dobre ljude

Igor Mitrović

da srede neuslovni dom čika Šomiju. Jer, kako sjedjeti i gledati svoju sitanu djecu kako se pomamljuju po kući, a ne posjetiti onu koja su bez

ljudima damo potpunu informaciju baziranu na činjenicama i izjavama stručnjaka iz ove oblasti - ističe Pravilović. U određenim momentima, osjećala je nelagodu pri odlasku na teren, koji između ostalog podrazumijeva neposredan kontakt sa velikim brojem ljudi. - Kolega snimatelj i ja treba sa lica mjesta da donesemo potpunu i objektivnu vijest – informaciju šta se dogodilo, video-zapis o tome, relevantnog sagovornika. Ipak, nikada nijesam pomislila da odustanem, jer je to moj posao. Iskreno, ne mislim da smo zbog toga mi novinari heroji, jer samo radimo svoj posao. Svakako, moramo voditi računa o tome da nosimo zaštitnu opremu, da držimo fizičku distancu i da i mi, baš kao i svi ostali građani, broj kontakata svedemo na minimum - poručuje Pravilović.

izazov

Izvještavanje u doba korona virusa izazov je za sve novinare, priča za naš list novinarka Televizije Prva Tamara Raspopović. Ističe da je ekipa sa kojom radi brzo reagovala, te da su i prije potvrde prisustva korona virusa u Crnoj Gori u toj medijskoj kući preduzeli sve mjere kako bi se zaštitili radnici. - Funkcionišemo podijeljeni u dva tima, kako bi se smanjio rizik obolijevanja i prenošenja. Na večere pošla na spavanje, ili sedamdeset devetogodišnjeg Dragana Roganovića koji leži na podu hladne sobe - navodi Mitrović. Posao mu je, kako kaže da obavještava javnost i o humanosti volontera ovih dana, požrtvovanosti ljekara, policajaca, komunalaca, da ukaže na gostoprimni osmijeh pod maskom prodavačice koja svakodnevno izvaga tone pomorandži. - Reporteru, kao ni njima, ne može biti da ovih dana sjedi među četiri zida i čeka kada će proći korona. Izuzetno cijenim društvo i napore kolega fotografa da urade što veći broj kvalitetnih fotografija sa terena - zaključuje Mitrović.

Miraš Dušević

teren idemo samo ako je nužno, ali pod uslovom da gledaoci ne trpe i da su sve informacije koje dobijamo tačne i pravovremene - priča Raspopović. Govoreći o snimanjima, kazala je da ih uglavnom organizuju Vajberom ili Skajpom, kako bi sačuvali sebe i sagovornike. - Organizovan je i rad od kuće za pojedine kolege, iako je u televizijskom novinarstvu to teško zamisliti, ali sve može da funkcioniše uz dobru volju. Ukoliko se situacija sa epidemijom pogorša napravljen je sistem i tehnički smo osposobljeni da većina novinara zadatke, priloge, pa čak i snimanja stand upova, rade od kuće. To bi bio pravi podvig za našu malu redakciju - kazala je Raspopović. Navikavaju se, kako kaže na nov način funkcionisanja, ali ih korona virus ne plaši, već naprotiv – više nego ikad funkcionišu kao pravi tim, zbog odgovornosti koju imaju. Novinarka u Televiziji Nova M Milica Delibašić, kaže da novinari koji su „između ostalih, na prvom frontu borbe sa korona virusom“, nikad nijesu imali manje vremena za obradu, a više informacija i potrebe da se provjere i nekoliko puta. - Novinari znaju kakav poziv su izabrali, i šta god da se dešava, naš posao je da budemo što bliže epicentru. Što je opasnost veća, to je priča vjerodostojnija i bolja, što je zabrinutost građana prisutnija, to je veća obaveza da ih valjano informišemo - navodi ona. Potrebno je, kaže Delibašić, probrati prave, odnosno istinite informacije, te one važne, zanimljive i prezentovati ih tako da budu prijemčive gledaocima. - To je glavni izazov. Važno nam je kako situacija u kojoj smo pogađa građane svih dobi, stoga pratimo i istražujemo sve aspekte života na koje utiče pojava epidemije. Ljepota i važnost novinarstva sada je evidentna, jer stoprocentno smo u službi građana - kaže ona. Delibašić navodi da je „dobra stvar u ovoj muci da nas je aktuelna situacija zaista ujedinila i povećala nivo timskog rada“. Kvalitet rada kuće iz koje dolazi naša sagovornica, te timski rad, primijetili su i gledaoci. - Zato smo toliko solidarni kao što nikad nijesmo bili, uz maksimalnu odgovornost još spremniji da doprinesemo ovoj borbi. Bilježimo sjajnu gledanost i pozitivne komentare i to nam puno znači - zaključila je Delibašić. K. jaNKoviĆ

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 13. april 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Ima li plana za Kosovo? Neslaganje premijera i predsjednika Kosova oko mjera za sprečavanje epidemije bio je samo uvod u dramu koja je uslijedila i za koju se ne zna kako će završiti. Mnoge indicije ukazuju da iza svega stoji mnogo veća igra koja za cilj ima ostvarivanje sporazuma Beograda i Prištine Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

» Piše: Sonja BISERKO Dok Zapadni Balkan u veoma nepovoljnim ekonomskim okolnostima ulaže ogromne napore da se izbori sa epidemijom, kosovska vlada je, mada ne i neočekivano, bila žrtva političkog obračuna, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu. Upustiti se u tako rizičnu avanturu usred pandemije je politički i moralno bezobzirno. Neslaganje premijera i predsednika Kosova oko mera za sprečavanje epidemije bio je samo uvod u dramu koja je usledila i za koju se ne zna kako će završiti. Mnoge indicije ukazuje da iza svega stoji mnogo veća igra koja za cilj ima ostvarivanje sporazuma Beograda i Prištine po bilo koju cenu, pa i aktiviranje podele Kosova, ili razmene teritorija.

TAJNI DOGOVOR

Nekoliko američkih eksperata (Daniel Server, Edvard Džosef, Kejsi Mitčel, Šinn Berns) je skrenulo pažnju na susret Vučića i Tačija u Vašingtonu (u februaru) na kome se takoreći usaglasila podela u prisustvu specijalnog izaslanika američkog predsednika Trampa, Ričarda Grenela. Osim što želi barem nekakav uspeh na spoljnopolitičkom planu, čini se da je Amerika i u ovom veoma kritičnom trenutku rešila da pokaže EU da nije sposobna da reši kosovsko pitanje. Aktuelna administracija je napustila politiku o kojoj su dve decenije SAD i Evropa bili saglasni u ključnim stvarima na Kosovu. Stejt department je, nakon izjava eksperata, izdao saopštenje u kome se ističe da Grenel, Palmer i Kosnet nisu videli tajni dogovor. Server, međutim, ne veruje u verodostojnost te izajve, jer se o nekim planovima već špekulisalo u javnosti, kao i da su i Vučić i Tači priznali da razgovaraju o razmeni teritorija. Da bi ta izjava bila verodostojna, ističe dalje Server, u nastavku rečenice, da je ,,cilj je međusobno priznavanje“ trebalo je da stoji ,,unutar postojećih granica“. Nakon što je Kvinta izdala saopštenje u kome su protiv rušenja Vlade, američki ambasador je izašao sa zasebnim saopštenjem u kojem je podržao glasnje o nepoverenju vladi Albina Kurtija. Francuska i Nemačka, kao dve vodeće zemlje u Uniji, su izdale zajedničko saopštenje u kome se kritikuje

Ričard Grenel sa Hašimom Tačijem i Aleksandrom Vučićem

bezobzirnost rušenja vlade u vreme pandemije, jer ,,Kosovu treba stabilna i potpuno funkcionalna vlada da upravlja krizom“. A izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon izrazila je nadu da će nakon izazivanja nereda na Kosovu, SAD održati reč da nema tajnog plana za Kosovo i razmene teritorija između Srbije i Kosova.

SPORA REAKCIJA EU

Činjenica je, međutim, da je EU sporo reagovala na sve udare na Kurtijevu vladu, ali je isto tako istina da jedino ona dugoročno ima interes da se bavi ovim regionom. Jer, kako ističe Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, ,,ako želimo da Zapadni Balkan uspešno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi verodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti“. Bodo Veber, politički analitičar pak, smatra da je politička kriza na Kosovu rezultat prethodnih zabluda i grešaka u dijalogu EU i SAD. Ne p o s re d a n p ovo d z a rušenje vlade je bio zahtev SAD da Kurtijeva vlada ukine taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH, koju je uveo bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj, krajem 2018. godine. Premijer Kurti j e n a j av i o p o s t e p e n o ukidanje takse, ali i skrenuo pažnju da će, ukoliko Srbija ne prekine kampanju protiv nezavisnosti Kosova, uvesti recipročne mere i tretirati Srbiju onako kako Srbija tretira Kosovo. Međutim, na ukidanju taksi bez reciprociteta posebno je insistirao specijalni izaslanik američkog predsednika

za mirovne pregovore Kosova i Srbije, Ričard Grenel, a sve, kako je isticano, u funkciji nastavka dijaloga. Uzimanje strane Srbiji, koja je i inače uslovljavala nastavak dijaloga ukidanjem taksi, i ucenjivanjem Kurtijeve vlade (povlačenje američkih trupa, ukidanjem finansijske pomoći) imalo je samo jedan cilj – ukljanjanje premijera Kurtija, kao smetnje realizaciji postignutog dogovora između Tačija i Vučića. Grenelova pretnja da će SAD ukinuti pomoć i podršku imala je presudnu ulogu, koju Albanci nikada ne bi doveli u pitanje, pre svega zbog uloge SAD u sticanju kosovske nezavisnosti. Bez obzira na to što je Tačijev pokušaj podele već ranije naišao na veliko neodobravanje, kako u kosovskoj Skupštini, tako i u celokupnoj javnosti, moglo bi se zaključiti da je i on pod svojevrsnim pritiskom ili, kako insinurira Danjiel Server, da se na njega „vrši veliki pritisak i da svi u Prištini veruju da se ovaj pritisak odnosi na Specijalni sud“. Ukoliko je to tačno, Server ističe da to otkriva ,,ponašanje Trampove administracije u korišćenju Specijalnog suda za vršenje pritiska na šefa države“, što S e v e r d o ž i v l j av a k a o ,,promenu politike prema Kosovu“.

USTAVNI PUČ?

U toku je sada svojevrsni politički inženjering koji za cilj ima uvođenje vanrednog stanja čime bi predsednik Tači ponovo stao na kormilo i time eventualno, nastavio dogovore o podeli Kosova. Kosovski publicista i pisac Veton Suroi procenjuje da se na Kosovu sprema ustavni puč, imajući u vidu,

I Tači i Vučić koriste međunarodnu krizu kako bi nastavili sa svojim prethodnim dogovorima i obojica daju prednost SAD kao kredibilnom faktoru koji može da posreduje u dijalogu kako ističe, da predsednik Tači insistira na forimiranju sveobuhvatne vlade. Ukoliko krene ,,direktno s diskrecionim pravom predsednika, onda je reč o ustavnom puču“. Beograd je od početka verovao u neodrživost Kurtijeve vlade, čemu su srpski mediji dnevno doprinosili svojim analizama. U svim formalnim i neformalnim susretima, ne samo Vučićevih direktnih predstavnika već i brojnih tzv. nezavisnih analitičara, ali i predstavnika civilnog sektora sa strancima mogle su se čuti analize da ,,stvar još nije gotova“. I Tači i Vučić su okrenuli leđa EU i posebno Angeli Merkel, jer je navodno njena pozicija znatno poljuljana. Vladislav Jovanović, bivši Miloševićev šef diplomatije tvrdi da je EU zabrinuta vraćanjem SAD na Balkan, jer ona vrlo dobro zna da je to povezano s ambicijom da se Briselu i Berlinu održi još jedna lekcija da nisu sposobni da rešavaju pitanja u svom dvorištu, ali da dugoročno Nemačka ne želi da sedi na ,,magarećoj klupi“. I Tači i Vučić koriste međunarodnu krizu kako bi nastavili sa svojim prethodnim dogovorima i obojica daju prednost SAD kao kredibilnom faktoru koji može da posreduje u dijalogu. Tako Hašim Tači iznosi da kredibilitet za vodeću ulogu imaju predsednik Donald Tramp i ambasador Ričard Grenel - i za Kosovo i za Srbiju. On kritikuje EU,

mada je sporazum iz 2013, doneo niz povoljnosti Kosovu, i ističe da danas ,imamo posla sa EU u kojoj još ima pet zemalja koje nisu priznale Kosovo i imamo predstavnika spoljne politike koji dolazi iz države koja nije priznala nezavisnost Kosova, ali je prihvatila Ahtisarijev plan“. S druge strane, srpska vlada i predsednik Vučić koriste krizu i podršku Kine da ojača svoj politički legitimitet, da opravda nazadovanje demokratije, da zastraši civilno društvo i da dodatno ograniči medije. Istovremeno, Vučić je iskoristio podele unutar EU povodom proširenja da iznese niz uvreda tako što je ,,evropsku solidarnost nazvao bajkom i optužio Uniju za licemerje“. Svakodnevno se udvara autoritarnim partnerima kao što su Kina i Rusija.

VAŠINGTONSKI DIL

I Vučić i Tači se oslanjaju ne samo na SAD, već i na Rusiju i Kinu. Ruski analitičari odavno tvrde da granice na Balkanu nisu definitivne i da u rekompoziciji Balkana Rusija mora imati ulogu. Tači je čak izjavio da mu je ruski predsednik Vladimir Putin rekao da se Moskva u Savetu bezbednsti UN neće protiviti eventualnom sporazumu između Beograda i Prištine. Za Moskvu bi nove podele na Balkanu sigurno išle njoj u prilog zbog sličnih situacija u njenom najbližem susedstvu (Ukrajina, Moldavija, Gruzija…) Teško je verovati da je mo-

guć dijalog izmedju Kosova i Srbije u datim okolnostima, pre svega zato što su obe vlade tehničke i što se ne zna kada će biti mogući izbori. Pri tome mogu se očikivati devastirajuće posledice pandemije na privrede Balkana. Jedina stvarna podrška i pomoć može doći od EU, koja će i sama biti pogođena negativnim posledicama. EU je nedavno dodelila status kandidata i Severnoj Makedoniji i Albaniji, što je sa zakšnjenjem ipak vraća u središte balkanske politike. Odredila je i značajnu pomoć za zemlje Zapadnog Balkan za borbu protiv pandemije. SAD nisu posvećene Balkanu i kosovskom pitanju, ističe Server i upozorava da, ,,svrgavanje kosovskog premijera“ nije od koristi za Prištinu. Navodi i da nema izgleda za postizanje bilo kakvog sporazuma Beograda i Prištine do posle izbora u Srbiji, ali i u SAD. Samo pobedom demokrata može se očekivati konstruktivna američka politika, zbog toga što su zajedničke aktivnosti SAD i EU preduslov za pravi pritisak na Beograd. Grenelova ,,Rambo diplomatija“ (kovanica Volfganga Petrića) to ni ne pokušava, već je stala na stranu jačeg. Pandemija će definitivno promeniti svetski poredak, ali je važno da svetski lideri sačuvaju principe liberalnog svetskog poretka na kome je tokom poslednjih 20 godina građena arhitektura Balkana. I Kosovu i Srbiji su preko potrebni lideri i vlade sa vizijom, kako bi se savladale prepreke koje stoje kao zid između dve zajednice. Potrebno je povratiti poverenje građana u institucije i solidarnost, kako unutar sopstvenog društva tako i u traženju održivog regionalnog mira. U suprotnom Balkan se može ponovo zapaliti, s nesagledivim posledicama, kako za region, tako i za Evropu.

Društvo

Poneđeljak, 13. april 2020.

Izvještaj Centra za posredovanje za 2019.

Poravnanje kao izvršna isprava PODGORICA - Prema podacima Centra za posredovanje u prošloj godini je broj prijedloga za mirno rješavanje spora prije utuženja porastao za 215 posto u odnosu na godinu prije. Od toga 221 prijedlog se odnosio na radne sporove, 25 na imovinske, dok je u 68 predmeta država bila tužena. Samo dva prijedloga za posredovanje prije podnošenja tužbe odnosila su se na porodične sporove. Do ovoga nije došlo zbog obaveznog pokušaja rješavanja radnih odnosa vansudskih predmeta, smatraju u Centru. - Takvih predmeta maltene i da nije bilo u 2019. godini s obzirom da je većina građana, shodno relevantnim propisima i dotadašnjoj praksi, bila upoznata samo sa radom Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Međutim, sa izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i donošenjem novog Zakona o radu, kojima je predviđena obaveza pokušaja rješavanja radnog spora prije pokretanja sudskog postupka i pred Centrom za posredovanjem, ne samo Agencijom, za očekivati je da će u 2019. godini biti veći broj takvih predmeta, što će umnogome zavisiti i od drugih faktoru – navodi se u izvještaju o radu Centra za proteklu godinu.

RADNI sPOROVI NAjbROjNIjI

Evidentan je porast broja radnih sporova koje su upućivali osnovni sudovi, posebno podgorički i nikšićki, ali je i dalje veći broj onih koji i pored zakonske obaveze to nijesu činili ili jesu u zanemarljivom broju. U izvještaju se navodi da od ukupno 1.908 prijedloga posredovanje nije prihvaćeno u 414 slučajeva, sporazum je postignut u 845, dok u 62 slučaja nije došlo do dogovora. Trenutno je u radu 587 predmeta, od čega je najviše radnih sporova. U prošloj godini su za posredovanje najviše bili zainteresovani zaposleni i poslodavci, dok je i dalje veoma mali broj privrednih sporova u kojima stranke pristaju na posredovanje. Za medijaciju nijesu bili naročito zainteresovani ni oni koji su tužili državu. Tako je od 958 radnih sporova sporazum postignut u 429 predmeta, medijacija je odbijena u 33 slučaja, dok su u toku još 494 predmeta. Od 187 porodičnih sporova, njih 87 odbilo je medijaciju, sporazum je postignut u 57 slučajeva, dok u 38 nije. Od 33 privredna spora, četiri su u radu, većina nije prihvatila posredovanje, a nije postignut nijedan sporazum. U sporovima u kojima je država tužena bilo je 110 predmeta, ali čak 77 nije prihvatilo posredovanje, dok je sporazum postignut samo u tri slučaja. Veliki je procenat sporazuma u krivičnim sporovima, pa je od 42 predmeta sporazum postignut u 38. - Upoređujući broj postupaka posredovanja, tj. broj upućenih, broj odbijenih i broj razmatranih, odnosno uspješno rješenih predmeta u postupku posredovanja u odnosu na 2018. godinu, može se konstatovati da je u 2019. godini od strane sudova upućeno 13 odsto više predmeta, 58 odsto je manje neprihvaćenih postupa-

ka posredovanja, 123 odsto više postupaka u kojima je postignut sporazum i 78 odsto manje postupaka u kojima nije postignut sporazum - navodi se u izvještaju. Iz Centra ukazuju na veliki broj advokata koji i dalje ne prihvataju posredovanje kao način rješavanja sporova naglašavajući da ni opšta ni stručna javnost još nije dovoljno informisana, iako Centar ulaže velike napore u cilju podizanja nivoa informisanosti o prednostima posredovanja.

IzmjENA zAKONA

Prije nekoliko mjeseci je u skupštinsku proceduru ušao Zakon o alternativnom rješavanju sporova, ali s obzirom na epidemiju korona virusa, nije poznato kada će o njemu odlučivati poslanici. Donošenjem ovog zakona biće omogućen brz i efikasan način rješavanja sporova bez pokretanja sudskih postupaka, što će obezbijediti pravnu sigurnost građana i bolji poslovni ambijent u Crnoj Gori, smatra direktorica Centra Marina Lutovac. - U cilju što efikasnijeg i ekonomičnijeg rješavanja sporova, zakonom je propisana obaveza stranaka da se u određenoj vrsti spora, prije pokretanja postupka pred sudom, obrate medijatoru radi pokušaja rješavanja spora medijacijom, dok je, sa druge strane, predviđena i obaveza suda da u određenoj vrsti spora obavezno uputi stranke na prvi sastanak sa medijatorom radi pokušaja rješavanja spora medijacijom - navodi Lutovac. Predviđeno je da medijacija u porodičnim i sporovima protiv državne i lokalne uprave bude besplatna, što je posebno značajno za građane, smatra Lutovac, imajući u vidu da je veliki broj sporova pred sudovima iz ovih oblasti. - Ovim zakonom se po prvi put uvodi i mogućnost rješavanja sporova putem rane neutralne ocjena spora što znači da će stranke moći da se obrate nezavisnom evaluatoru, koji je zadužen da sagleda dokaze i izjave stranaka i da strankama da obrazloženu neutralnu ocjenu činjeničnih i pravnih elemenata njihovog spornog odnosa. Na osnovu ovakve neutralne ocjene spora, stranke mogu odlučiti da pred nezavisnim evaluatorom zaključe poravnanje i time riješe spor, ne izlažući se mogućim dugotrajnim i skupim sudskim procedurama - objašnjava Lutovac. Ipak, ono što je najvažnije jeste da će poravnanje zaključeno u postupku medijacije biti izjednačeno sa sudskim poravnanjem jer će imati svojstvo izvršne isprave. To znači da će stranke svoja potraživanja utvrđena u postupku medijacije moći naplatiti prinudnim putem, objašnjava naša sagovornica. Centar za posredovanje će, nakon usvajanja ovog zakona, rad nastaviti kao Centar za alternativno rješavanje sporova koji će obavljati poslove medijacije i rane neutralne ocjene sporova, te podsticati i unapređivati dostupnost vansudskog rješavanja sporova, stoji u izvještaju. Trenutno je u Crnoj Gori registrovano 112 posrednika specijalizovanih za privredne sporom.Lk. ve i 38 za krivične.

Studenti Iva Drašković i Andrija Banović o onlajn nastavi i preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela

Spremno dočekati ukidanje mjera i povratak na fakultet

PODGORICA - Ostati doma je prilično teško. Predavanja na fakultetu su prekinuta, društveni život ne postoji. Ali smo u ovome zajedno i moramo dati svoj doprinos u cilju poboljšanja opšteg stanja - kaže studentkinja prve godine Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Iva Drašković. Vlada je kao jednu od mjera za sprečavanje širenja zaraze od novog virusa korona 16. marta obustavila nastavu u školama i na fakultetima. Univerzitet je vrlo brzo odgovorio na tu kriznu situaciju i uz korišćenje savremenih tehnologija organizovao onlajn predavanja. Iva je odmah počela da je pohađa. - Sve što nam je potrebno jeste pristup internetu i odgovarajuća aplikacija. Materijal za učenje je obezbijeđen, a profesorima možemo da postavljamo pitanja – kaže Iva zadovoljno.

NAVIKE

Priznaje da joj nedostaje uobičajena rutina – odlazak na fakultet, druženje sa prijateljima ili šetnja gradom ali vjeruje da ovu sitauciju mogu iskoristiti na kvalitetan način. - Za mnoge stvari u normal-

Drašković: Materijal za učenje je dostupan, a profesorima možemo da postavljamo pitanja. Nedostaju mi druženja, ali se višak slobodnog vremena može korisno potrošiti Banović: Moj fakultet u Beogradu još nije omogućio onlajn nastavu. Imejl konsultacije ne mogu zamijeniti živu riječ ječi. Mada, s obzirom na to kakve nas obaveze očekuju kada se vratimo u fakultetske sale, učiti doma nam ne bi trebalo predstavljati problem, već podstrek da ne zaostajemo, da svakodnevno učimo – objašnjava Andrija.

PREPORUKE

Iva Drašković

Andrija Banović

nim okolnostima nedostaje nam vremena. Na primjer da odgledamo film ili pričitamo knjigu. Sada to možemo da radimo – objašnjava Iva i dodaje kako je sve kroz što sada prolazimi korisno i poučno iskustvo. Brucoš Građevinskog fakulteta u Beogradu Andrija Banović, vratio se nakon proglašenja epidemije u Podgoricu. Kada je o nastavi

riječ, on za sada nema sreće kao visokoškolci u Crnoj Gori, jer predavanja na tamošnjem univerzitetu još nijesu organizovana onlajn. - Kompletan materijal za rad je u vidu prezentacija, kratkih videa i skripti dostupan na internetu. Međutim, koliko god da se profesori trude da nam izađu u susret putem imejl konsultacija, mnogo je teže gradivo savladati bez žive ri-

I on smatra da slobodno vrijeme kog sada ima više nego inače može da se korisno i pametno organizuje. - Uvijek postoje obaveze koje odgađamo za neki drugi put, ne stignemo da učimo strane jezike, da se vratimo starom hobiju ili započnemo novi... Sve je do nas – kaže Andrija. Iva i Andrija kažu da poštuju mjere koje je donijela Vlada i slušaju savjete stručnjaka koji se odnose na suzbijanje širenja novog korona virusa. Svima poručuju da rade isto. - Poštujte naredbe, sprovodite mjere, dočekajmo spremni povratak u redovno stanje – poručuju visokoškolci. Damjan NIKČEVIĆ

Ružić: Važno je da su studenti dobili podršku i pomoć Novonastale okolnosti uticale su na cjelokupno društvo pa tako i na studente. Zahtijevale su brzu reakciju akademskog osoblja koje se prilagodilo promjenama kako bi studenti dobili neophodnu podršku i pomoć da bi razumjeli gradivo i bili spremni za provjere znanja – kaže prof. dr Nataša Ružić. Važno je, ističe ona, animirati studente da aktuelnu situaciju ne bi percipirali kao odmor.

Ona dodaje da su tradicionalna predavanja nezamjenljiva zato što se u direktnoj komunikaciji sa studentima može vidjeti njihova reakcija na predavanje. - Rasprava je mnogo produktivnija u direktnoj komunikaciji i lakše se može moderirati. Ipak, onlajn nastava ima kvalitet jer pruža mogućnost da se predavanje održi, uprkos kriznoj situaciji – kaže profesorica na Fakultetu političkih nauka UCG.

Vrijednost Biotehničkog fakulteta i poljoprivredne proizvodnje sada najuočljivija

Onlajn nastava omogućava više vremena za učenje PODGORICA – Na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore studenti vide prednost onlajn nastave uglavnom u višku vremena za učenje, ali i nostalgično gledaju na sve one mogućnosti koje imaju u normalnim okolnostima. Predstavnik studenata ovog fakulteta Saša Roćen navodi da na Biotehničkom fakultetu onlajn nastava funkcioniše najvećim dijelom preko postavljanja materijala na sajtu fakulteta, što je po njemu prednost, ali za razumijevanje materijala nedostaju okolnosti iz uobičajene nastave. -Laboratorijske vježbe koje zahtjevaju prisustvo u laboratoriji

nije moguće izvesti, dok za one koje podrazumijevaju samo teoriju izvodimo i dobijamo instrukcije- navodi Roćen, piše na portalu UCG. Dodaje da su nekada potrebna podrobnija objašnjenja i konsultacije za specifične predmete iz oblasti stočarstva i biljne proizImagevodnje, za koja su potrebna dodatna objašnjenja i određene konsultacije sa profesorima. Studenti informacije i sve nedoumice mogu dobiti putem sajta, mejla predmetnog nastavnika, a i uloga predstavnika po godinama olakšava komunikaciju. -Kao student povjerenik Biotehničkog fakulteta imam veoma

dobru komunikaciju sa dekanicom Božidarkom Marković i prodekanicom za nastavu Snježanom Hrnčić. Imamo vajber grupe koje kolege koriste za brži protok informacija i lakše obavještavanje studenata o svim potrebnim informacijama- naveo je Roćen. Najbolji vid komunikacije, smatra on, je stalna komunikacija putem mejla, kao i korišćene Moodle platforme, u onoj mjeri koliko je to moguće za specifične predmete. Student Roćen navodi da studentima, a i njemu lično, nedostaje druženje i studentska putovanja, jer se situacija sa virusom kovid-19 zadesila u vrije-

me kada su trebali da imaju brojna studijska putovanja. -Tradicionalno, u maju, studenti Biotehničkog fakulteta su trebali da idu na jedan od najvećih sajmova poljoprivrede u Evropi - sajam poljoprivrede u Novom Sadu. Takođe smo trebali da budemo i ove godine učesnici Agronomijade – skup svih studenata poljoprivrednih fakulteta iz bivše Jugoslavije- navodi student Roćen. Uprkos nostalgiji, predstavnik studenata svojim kolegama poručuje da ostanu kući i poštuju mjere propisane od strane državnih organa, jer je to u cilju očuvanja njihovog zdravlja i što ranijeg vraćanja normalnom funkcionisanju života. -Neka svi tek sad vide kakve vrijednosti nosi poljoprivredni fakultet jer se bez hrane ne možezaključio je Roćen. K. j.

Hronika / Društvo

Poneđeljak, 13. april 2020.

UP bilježi dobre rezultate u suzbijanju krijumčarenje droga, korona uticala i na tu kriminalnu djelatnost PODGORICA - Zbog širenja korona virusa krijumčarima droge smanjen je manevarski prostor: previše barijera do najjačih tržišta u svijetu uticalo je na to da se, makar na balkanskim rutama, bilježi drastičan pad broja krivičnih djela povezanih sa prodajom ili švercom opojnih droga. Crna Gora je zatvorila granice i pojačala kontrole, tako da šverceri koji bi pokušali da prokrijumčare drogu, ne bi mogli proći neprimijećeno. Narko dileri nijesu u mogućnosti da švercuju drogu koja u Evropu stiže sa Bliskog istoka. Kako su utvrdile bezbjednosne službe uobičajeni kanali distribucije heroina uglavnom idu preko Turske, a kokaina iz Južne Amerike. Kako je plovidba suspendovana, narko dilerima je gotovo nemoguće organizovati da bijeli prah pređe sve granice neprimijećeno. Velika količina skanka ranije je stizala iz Albanije, ali ni ovaj pravac ne pogoduje dilerima u vrijeme korone, naročito ako se uzme u obzir da je većina pošiljki za krajnju adresu imala neku od zemalja EU.

Presušili kanali šverca narkotika Od početka godine zaplijenjeno 42,6 kilograma droge i 3.283 komada različitih tableta. Podnijeto je 36 krivičnih prijava protiv 43 lica

Kako navode, u januaru nije bilo slučajeva da je uhapšena maloljetna osoba, ali jeste u februaru. - Tako su u februaru podnijete tri krivične prijave protiv maloljetnih lica (u pitanju su lica koja spadaju u kategoriju starijih maloljetnika), zbog počinjena tri djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga, i to: dva krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i jedno krivično djelo omogućavanje uživanja opojne droge – kazali su iz policije.

ulične prodaje opojnih droga. Pored toga, policijski službenici Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe droga bave se i pitanjima prevencije i saradnje sa ostalim zainteresovanim društvenim subjektima, pa i na taj način doprinose temeljnoj borbi protiv opojnih droga i odgovorno pristupaju jednom od najznačajnijih problema današnjeg društva – kazali su iz Uprave policije.

StatiStika

Što se tiče ulične prodaje droge, i ona je svedena na minimum, zbog zabrane kretanja, ali iz Uprave policije još nemaju zvanične podatke za mart. U prva dva mjeseca 2020. godine zaplijenjeno je 42,6 kilograma droge, kao i 3.283 komada različitih tableta. Od tog broja u januaru je zaplijenjeno 23,5 kilograma i 3.078 komada tableta, dok ukupna količina pronađene i zaplijenjene opojne droge u februaru iznosi 19,1 kilograma i 205 komada tableta. - Tokom januara i februara službenici Uprave policije, zaduženi za suzbijanje krivičnih djela povezanih sa švercom i prodajom narkotika, podnijeli su 36 krivičnih prijava protiv 43 lica. Prijave su se odnosile na počinjena 42 krivična djela

Maloljetnici

Povjerenje

Zaplijenjen kokain

u vezi sa zloupotrebom opojnih droga, i to: 27 krivičnih djela zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga i 10 krivičnih djela omogućavanja uživanja opojne droge – saopšteno je Pobjedi iz policije. U istom vremenskom perio-

du podnijeto je 139 prekršajnih prijava protiv 142 osobe koje su počinile prekršaje iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. U prva dva mjeseca 2020. godine uhapšeno je 49 osoba, od kojih 43 zbog počinjenog krivičnog djela u vezi sa opoj-

nim drogama, dok je šest osoba uhapšeno zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Iz policije navode da su rezultate ostvarene od početka godine prepoznale domaće i strane partnerske službe zemalja regiona i svijeta.

Bilo je situacija u kojima smo informacije o uličnoj prodaji droge dobijali upravo od građana, na čemu smo im zahvalni. Smatramo da je to povratna reakcija koju dobijamo kao proizvod povjerenja u našu instituciju, kao i zrelosti građanske svijesti koja policiju doživljava kao partnera u zajedničkoj borbi za bolju zajednicu na obostrano zadovoljstvo – naglasili su iz policije

Sa njima UP, kroz uzajamnu podršku i povjerenje, sprovodi zajedničke akcije i projekte. Pojašnjavaju da su najzastupljenije droge na našem tržištu heroin, kokain i marihuana. - Odsjek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga u saradnji sa stanicama kriminalističke policije za borbu protiv droge i jedinicama za borbu protiv droge u centrima bezbjednosti u kontinuitetu sprovodi akcije s ciljem suzbijanja

Kako ističu iz policije, dešava se da prilikom policijske obrade počinioci ukažu na izvor, odnosno na lice koje je stavilo u promet opojnu drogu, ili je izvršilo omogućavanje uživanja opojne droge. Iz policije pojašnjavaju da kriminalistička policija postupa na osnovu operativnih i drugih saznanja, kao i na osnovu indicija. - Bilo je situacija u kojima smo informacije o uličnoj prodaji droge dobijali upravo od građana, na čemu smo im zahvalni. Smatramo da je to povratna reakcija koju dobijamo kao proizvod povjerenja u našu instituciju, kao i zrelosti građanske svijesti koja policiju doživljava kao partnera u zajedničkoj borbi za bolju zajednicu na obostrano zadovoljstvo – naglasili su iz policije. a. raiČkoviĆ

U martu ostvareno 54 odsto više internet saobraćaja nego u istom mjesecu prošle godine

Rast telekomunikacionog saobraćaja

PODGORICA – Zbog krize izazvane korona virusom tokom marta je došlo do povećanog korišćenja elektronskih komunikacionih usluga i značajnog porasta telekomunikacionog saobraćaja, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

sti elektronskih komunikacionih usluga - rekli su iz EKIP-a. Preduzete su, navode, brojne mjere u obezbjeđivanju tog cilja pa su elektronske komunikacione mreže u Crnoj Gori povećanje korišćenja elektronskih komunikacionih usluga prevazišle bez zagušenja i usporavanja saobraćaja.

Do najvećeg povećanja saobraćaja, preciziraju oni, došlo je u drugoj polovini marta kada je ostvareno 25 odsto više telefonskih poziva u odnosu na prvu polovinu mjeseca, a skoro u istom obimu je porastao i internet saobraćaj. - U martu je ostvareno 54 odsto više internet saobraćaja nego u istom mjesecu prošle godine. Nikada prije elektronske komunikacije nijesu imali ovakav značaj za zdravlje i živote ljudi i društvo u cjelini. Svi zaposleni u sektoru elektronskih komunikacija su svjesni te činjenice i da je od izuzetne važnosti obezbjeđenje neprekidnosti i dostupno-

- Operatori elektronskih komunikacija su preduzeli odgovarajuće mjere za sprečavanja širenja korona virusa uz obezbjeđenje kontinuiteta pružanja elektronskih komunikacionih usluga u skladu sa naredbama i preporukama državnih organa, svojim planovima za preduzimanje mjera u slučaju vanrednih situacije i planovima mjera za obezbjeđenje integriteta mreža, zaštite sigurnosti i neprekidnog pružanja elektronskih komunikacionih usluga - navodi se u saopštenju. Ekipe za održavanje mreže i logistički centri su organizovani

mjere

na više lokacija, kao i rad centara za kontak sa korisnicima. - Radno vrijeme svojih poslovnica su prilagodili novonastalim uslovima i izdatim naredbama i preporukama državnih organa, a preventivne mjere zaštite su podigli na najviši nivo, kako bi ostali na raspolaganju korisnicima, ali i kako bi i korisnici i zaposleni operatora bili zaštićeni. U saradnji sa Agencijom za elektronske komunikacije obavlja se stalno praćenje statistika telekomunikacionog saobraćaja i blagovremeno obezbjeđuju proširenja kapaciteta u sopstvenim mrežama, prema mrežama drugih operatora u Crnoj Gori, kao i međunarodnih kapaciteta - navode u saopštenju.

okolnoSti

Kažu da i pored svih blagovremeno preduzetih mjera za proširenjima kapaciteta i stvaranje drugih uslova za neprekidno pružanje elektronskih komunikacionih usluga,

neke okolnosti se nijesu mogle predvidjeti. - Nakon zemljotresa u Zagrebu došlo je do požara u data centru Hrvatskog Telekoma, preko kojeg je transportovan značajan kapacitet međunarodnog internet linka Crnogorskog Telekoma. Prekid tog linka je doveo do usporavanja internet saobraćaja za korisnike Crnogorskog Telekoma. Brzom reakcijom službi Crnogorskog Telekoma ubrzo su uspostavljani dodatni kapaciteti preko drugih pravaca, tako da je za svega nekoliko sati uspostavljeno normalno funkcionisanje internet saobraćaja - kazali su iz EKIP-a. Pri otklanjanju te smetnje Crnogorskom Telekomu je veliku pomoć pružio operator M:tel, što je dobar primjer saradnje i solidarnosti u teškim situacijama. Svim korisnicima su bez naknade ,,otključani“ TV kanali za koje su dobili saglasnost, kako bi korisnicima boravak kod kuće učinili zanimljivijim,

prijatnijim i lakšim. Povećali su brzine pristupa internetu, mimo ugovorenih, kako bi svima koji komuniciraju, uče i rade od kuće olakšali obavljanje obaveza preko interneta.

bez naknade

- U prethodnom periodu operatori su bez naknade sproveli zahtjeve državnih organa u vezi sa sprečavanjem epidemije, odnosno po zahtjevima Vlade su poslate informativne SMS poruke čitavoj korisničkoj bazi, kao i obezbjeđene terminalne tačke sa prvenstvom komunikacije, optička infrastruktura i najveće brzine pristupa za potrebe kriznih štabova, na telekomunikacionu infrastrukturu su povezani svi do sada otvoreni karantini. U saradnji sa EKIP-om, u najkraćem roku, za potrebe državnih i opštinskh organa omogućeno je korišćenje kratkih brojeva, kao što su 1616, 1555 i 1511, prema kojima su pozivi besplatni,

obezbijedili su uslove za uspostavljanje Call centra 1616 za potrebe Instituta za javno zdravlje i ustupili platformu za Call centar Kliničkog centra 1555 za pružanje psihološke pomoći - piše u saopštenju. U saradnji sa Nacionalnim koordinacionim tijelom za zarazne bolesti (NKT) otvorena je linija za donacije građana putem SMS-a na broj 15888 na račun Crvenog krsta Crne Gore, a ustupljen je SMS broadcast platforma za potrebe projekta Instituta za javno zdravlje – razvoj mobilne aplikacije za građane koji se nalaze pod nadzorom. Iz EKIP-a su dodali da je sektor elektronskih komunikacija, u vremenu kada je cijeli svijet suočen sa brojnim i velikim izazovima, uspio da obezbijedi neprekidnost i dostupnost elektronskih komunikacionih usluga, pokazao visok nivo profesionalnosti u obavljanju poslova i veliku društvenu odgovornost. k. j.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 13. april 2020.

Porodica Dukaj, kao i ostali katolici u Malesiji, veliki hrišćanski praznik proslavila u samoizolaciji Najradosniji hrišćanski praznik Uskrs katolici u Tuzima ove godine, zbog korona virusa i mjera samoizolacije, proslavljaju u krugu najuže porodice. Prvi put otkako pamte i najstariji Tuzani, radost Hristovog uskrsnuća ne mogu da podijele sa rodbinom, kumovima, prijateljima, komšijama. Kristjan Dukaj, koji je savjetnik za odnose sa javnošću u Opštini Tuzi, ističe da nije bilo onog tradicionalnog običaja da najmlađi od ranih jutarnjih sati idu od vrata do vrata u komšiluku i dobijaju jaja, slatkiše i druge poklone. Napominje, međutim, da se i pored specifične atmosfere praznik slavi i uliva radost i dodatno raspoloženje, toliko svima potrebno u aktuelnim okolnostima.

Uskrs kako nalažu običaji i situacija

Ni najstariji Tuzani ne pamte, niti su čuli da je ikada ovaj praznik dočekan u sličnim uslovima, da se ne može neposredno čestitati nikome mimo svojih najbližih, ni prvom komšiji, prijatelju, poznanicima... Nema onog tradicionalnog običaja da najmlađi od ranih jutarnjih sati idu od vrata do vrata u komšiluku i dobijaju jaja, slatkiše i druge poklone. Ali praznik je i slavi se. Uskrs uliva radost i dodatno raspoloženje koje je svima potrebno u nastalim okolnostima – kazao je Kristjan Dukaj

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 15 sati: naselje oko bivših nikšićkih semafora, Pelev Brijeg, Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića i Branka Deletića; - od 8 do 17: Močilo, Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ledine, Lopari, Rozdec, Rudine, Nikmaraš, Stjepovo, Benkaj, Poprat, karaula Poprat i repetitor Zatrijebač. H. P.

Naoblačenje, do 23 stepena

U glavnom gradu za danas je najavljeno postepeno povećanje oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha deset stepeni, najviša dnevna do 23. H. P.

Podsjetivši da svi svejdočimo sa kakvim se problemima ovih dana suočava praktično čitavi svijet, Dukaj ističe zadovoljstvo zbog toga što su mještani Malesije i Tuzi shvatili da je ostanak u domu najefikasnije oružje sa kojim se mogu boriti protiv korona virusa. - Ta naša disciplina daje nadu da ćemo izaći sa najmanjim mogućim posljedicama iz ove borbe, koju vodimo sa svima – kaže Dukaj, uz želju da se nešto slično nikad više ne ponovi i da naredne praznike slavimo u normalnim okolnostima.

Bez tradicionalnog odlaska u crkvu

SPECIFIČNO

Dukaj kaže da je o specifičnoj proslavi Uskrsa ove godine razgovarao sa starim ljudima iz Tuzi, od kojih su neki zašli i u desetu deceniju života. - Ne samo da ne pamte, nego nijesu ni čuli da je ikada ovaj praznik dočekan u sličnim uslovima, da se ne može neposredno čestitati nikome mimo svojih najbližih, ni prvom komšiji, prijatelju, poznanicima – priča Dukaj. On je za Pobjedu prenio dio praznične atmosfere iz svog domaćinstva, jer ih zbog mjera samoizolacije nijesmo mogli posjetiti. - Ovo je neobična situacija i dosta nelagodna atmosfera. Ali praznici uvijek ulivaju radost i dodatno raspoloženje koje je svima nama potrebno u nastalim okolnostima. Slavimo, ali nekako neobično, jedino su najbliži tu. Navikli smo na veselje od ranih jutarnjih sati, sa prijateljima, komšijama, veselo i u raspoloženju kakvo i priliči velikom prazniku. Ovoga puta sve je to drugačije. Nekako nam je najteže sa djecom, koja se raduju prazniku, obilasku komšiluka i dobijanju jaja, slatkiša i drugih poklona... Ju-

Disciplina

Dukaj ističe da ove godine nije bilo tradicionalnog okupljanja u crkvama i prilike da se od sveštenika neposredno čuju poruke mira i ljubavi za sve narode svijeta. - Ni njima nije lako, jer voditi misu, moliti se i obavljati vjerske ceremonije bez ijednog prisutnog vjernika, zaista je teško. Dakle, teško je opisati sve ovo, ali nadajmo se da ovo neće trajati dugo i da ćemo se ubrzo vratiti normalnoj svakodnevici – poručio je Dukaj.

radost. Lijepo je kad je porodica na okupu i kad se ujedinjeni u željama i čestitkama, obraćaju jedan drugome, pa iako se ne možemo grliti, to ne umanjuje draž koju praznici pružaju – poručuje Kristjan.

TRPEZA

NEUOBIČAJENO PRAZNOVANJE: Porodica Dukaj

tros toga nije bilo. U situaciji smo da samo porukama i telefonskim pozivima nazdravimo prvim komšijama i dalje redom - priča Dukaj.

ATMOSFERA

Napominjući da su ih, u organizaciji lokalnih vlasti, jajima, voćem i slatkišima za obilježavanje ovog praznika snabdjeli

donatori, on kaže da se ne može uticati na cjelokupnu atmosferu u kojoj se ove godine obilježava Uskrs. - Dobijamo mnogo poruka, čestitki i telefonskih poziva od prijatelja, kolega, riječi ohrabrenja, podrške i nade de će sve ovo proći. Nastojali smo da ukupna porodična atmosfera bude svečanija i, u datim okol-

nostima sa svečanijom trpezom, iako drugačijom u poređenju sa prethodnim godinama. Neka nas podsjeti na ona vremena kada se slavilo dosta skromno, ali što se kaže, punih srca. Ali dobro je što su ovi praznici, a naravno i ovi koji dolaze, baš u ovakvo vrijeme jer slaviti uskrsnuće znači vjerovati u bolje sjutra, u sreću i

I ove godine, kako običaj nalaže, na prazničnoj trpezi dominiraju jaja. Za njihovo ukrašavanje, ističe, najzaslužnija je njegova mlađa sestra Merita, učenica prvog razreda gimnazije, dok su za pripremu uskršnje trpeze bile zadužene njegova majka Đusta i sestra Dijana, koja je nastavila novinarskim stopama oca Đoke. - Biće tu ponešto, ali faliće ono

što daje posebnu draž u ovakvim prilikama, a to su prijatelji. Da možemo zajedno da nazdravimo i jedni drugima, kao vazda, poželimo dobro zdravlje, sreću i blagostanje. No, što je tu je, sve to uradili smo telefonom, sa željom da se što prije i sa najmanje posljedica okonča ovo što svi zajedno doživljavamo – poručio je Kristjan Dukaj. Na kraju, naglasio je da želi da iskoristi ovu priliku da svima koji slave Uskrs, kao i drugim komšijama, prijateljima i građanima Malesije i Crne Gore, poželi dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću i da se u što skorije vrijeme svi vratimo redovnim aktivnostima. Što reći osim – amin. I. MITROVIĆ

Završena rekonstrukcija dvije saobraćajnice u Maslinama

U Skopsku i Komsku ulicu uloženo 170.000 eura U rekonstrukciju ukupno 900 metara Skopske i Komske ulice u Maslinama, koja je završena proteklog vikenda, iz budžeta Glavnog grada izdvojeno je 170.000 eura. Prilikom obilaska rekonstruisane dionice, gradonačelnik Ivan Vuković izrazio je zadovoljstvo izvedenim radovima i činjenicom da službe Glavnog grada funkcionišu normalno i rade nesmanjenim tempom uprkos epidemiji korona virusa. On je naglasio da su zahvaljujući prije svega angažovanju Puteva proteklih dana završeni radovi na jednom broju važnih infrastrukturnih projekata u različitim djelovima glavnog grada. - Prije neki dan smo u Kučima ozvaničili uspješan završetak radova dijela saobraćajnice Fundina – Zatrijebač vrijed-

nih preko 250.000 eura, samo dan nakon toga smo na Starom aereodromu završili radove na rekonstrukcji Ulice Miodraga Bulatovića vrijednosti 110.000 eura, a već danas u Maslinama imamo zadovoljstvo da konstatujemo da smo poslije dugo godina uspješno i temeljno rekonstruisali Skopsku ulicu koja je najvažnija saobraćajnica za mjesne zajednice Jedinstvo, Masline i Doljani - rekao je Vuković, dodajući da je Skopska ulica zapravo glavna saobraćajna veza Kuča i Podgorice. Pored Skopske ulice, koja je rekonstruisana u dužini od 740 metara, uporedo je rekonstruisana i Komska ulica, koja je važna saobraćajna veza tih saobraćajnica sa miniobilaznicom. - Ukupna dužina rakonstrusanih saobraćajnica na ovom potezu je 900 metara, a uku-

Skopska ulica

pna vrijednost izvedenih radova je 170.000 eura. Dakle, kada saberemo sve ove cifre dolazimo do kumulativnog ulaganja u putnu infrastrukturu od 530.000 eura samo u protekloj nedjelji, a sve to posebno dobija na značaju ako imamo u vidu u kakvim okolnostima i uslovima radimo i

završavamo sve ove važne projekte - naglasio je gradonačelnik. On je zahvalio privrednim društvima Glavnog grada koja ni u jednom momentu nijesu dozvolila da ih ovaj ambijent poremeti, već naprotiv, u ovom izazovnom trenutku dodatno motivisani su svi po-

kazali da glavi grad funkcioniše normalno i obećao okončanje ovakvih i sličnih projekta i u danima koji slijede. Direktor Puteva Radenko Bulatović istakao je da je po planu i programu za 2020. godinu predviđeno da u gradske saobraćajnice bude uloženo 2.750.000 eura, a dio tog plana je bila i rekonstrukcija Skopske i Komske ulice. - Uklonili smo postojeći asfaltni sloj, zamijenili 2.000 kubnih metara posteljice koja nije bila adekvatna i ugradili novi tampon, pa preko toga dva noseća sloja asfalta, a zatim kompletnu Skopsku ulicu presvukli završnim slojem ukupne površine 5.000 kvadrata. Paralelno smo radili i rekonstrukciju Komske ulice u dužini 160 metara prosječne širine 6,5 metara. Na kolovozu smo uklonili oštećeni asfalt i pripremili podlogu za asfaltiranje, a zatim asfaltirali nosećim slojem asfalta - kazao je Bulatović. On je najavio da će Putevi uskoro početi sanaciju dijela Cetinjskog bulevara od kružnog toga kod Kapital plaze do kružnog toka kod šoping moH. P. la Delta siti.

Crnom Gorom/Marketing

Poneđeljak, 13. april 2020.

U Budvi počelo uređenje Slovenske obale PODGORICA - Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore uvelo je u posao izabranog izvođača radova za parterno uređenje 8.000 kvadrata državnog zemljišta ispod Glavne gradske pošte, sa kojeg su krajem prošle godine uklonjene otvorene diskoteke i privremeni objekti. Ukupna vrijednost investicije biće oko 300 hiljada eura. - Radovi na prvoj, pripremnoj fazi terena obuhvataju mašinski iskop i ravnanje površinskog sloja već postavljenog humusnog materijala, potom nabavku i nasipanje tamponskog sloja šljunka i postavljanje

Investicija vrijedna oko 300 hiljada eura betonskih ivičnjaka. U okviru ovog posla izvođač radova će izvršiti nabavku i postavljanje urbanih elementa – parkovskih klupa i korpi za otpatke u kombinaciji drveta i metala saglasno Idejnom rješenju koje je uradilo JP za upravljanje morskim dobrom - saopšteno je iz

Morskog dobra. Prvom fazom radova obuhvaćena je izrada i montaža novog pješačkog mosta preko Savičića potoka, koji će biti izrađen od lameliranog lijepljenog drveta sa osnovnim i pratećim materijalom od sibirskog ariša.

Radove će izvoditi ,,Incom“ iz Podgorice, a rok za završetak je 50 kalendarskih dana. Ugovorena vrijednost prve faze radova iznosi 94.847,99 eura navodi se u saopštenju. U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom trenutno je u toku postupak

zaključenja Ugovora za izvođenje radova na drugoj fazi uređenja lokaliteta ispod Glavne gradske pošte. - U ovoj fazi radova predviđeno je hortikulturno uređenje, uz kompletno opremanje terena električnim instalacijama i osvjetljenjem. Nakon niza

godina ova provršina će biti urbanistički i prostorno privedena namjeni. Površina je projektovana kao park i nastavak šetališta - saopšteno je. Radovi obuhvataju nabavku i ugradnju elektro-infrastrukture, postavljanje podne reflektorske rasvjete za osvjetljenje stabala u parku po Idejnom rješenju inžinjera hortikulture, te postavljanje kandilabera i led svjetiljki na stubovima. Ukupna vrijednost posla iznosi 198.367 eura sa uračunatim PDV-om, a rok za završetak radova je 60 dana, od uvođenja u posao - saopštili su iz I. K. Morskog dobra.

Ovako će izgledati šetalište uz Slovensku plažu

Arena

Sportski miks

Bek Finiksa pobjednik prve virtuelne NBA lige

Buker prvi šampion

Cibona sa jednim zaposlenim Domagoj Čavlović, predsjednik Cibone i ABA lige, prvi put je javno govorio o šansama da klub bude ugašen. Osim njega svi zaposleni u klubu sa na birou, a veliki broj igrača je otpušten... - Ako ne dobijemo ništa od grada, ako nam se začepe prihodi, onda jesmo na rubu propasti. Nažalost, u ovom trenutku niko živ ne zna parametre. Ovo stanje može da poljulja svakoga, ne samo Cibonu - rekao je Čavlović za zagrebački Večernji list. Kazao je da trenutno ima pomoć i nekih ljudi koje je poslao na biro rada, a da je sebi smanjio platu za 50 procenata. - Uglavnom smo raskinuli ugovore sa košarkašima koji su imali jednogodišnji ugovor ili oni ma kojima je ugovor isticao na leto. Raskinuli smo sa Gibsonom, Rebecom, Katićem, Novačićem, Ljubičićem, Bilinovcem. S nekima ćemo obnoviti saradnju početkom naredne sezone, ako bude uslova - dodao je Čavlović. Cibona je dvostruki prvak Evrope, osvajač ukupno šest evropR. A. skih trofeja, trostruki prvak Jugoslavije.

Devin Buker, najbolji igrač i bek Finiks Sansa, osvojio je prvi zvanični turnir virtuelne NBA, na kojem su nastupili neki od njenih najboljih igrača. U finalu je vodio Hjuston i pobijedio 72:62 protiv saigrača, centra Deandrea Ejtona, koji je vodio Los Anđeles Lejkerse. Potom su odigrali još jedan meč - sa ekipom Denvera slavio je 74:62 protiv Milvokija. - Vjerujem da smo sjajno zabavili navijače. Turnir je trajao skoro sedmicu. Kompletnu nagradu ću naravno donirati - rekao je Buker, koji je za trijumf dobio 100.000 američkih dolara. Na turniru su učestvovali i superstar Kevin Djurent, najbolji igrač Jute Donovan Mičel, zvijezde Klipersa Herel i Beverli (igrali u polufinalu) - a ukupno se takmičilo 16 NBA zvijezda. S. S.

Cedevita Olimpija otpustila trojicu Najveći slovenački košarkaški klub Cedevita Olimpija otpustio je trojicu prvotimaca - centre Andriju Stipanovića i Maika Cirbesa i beka Filipa Krušlina. Na sajtu kluba saopšteno je da je došlo do sporazumnog raskida saradnje. Uprava kluba iz Ljubljane, na čelu sa Emilom Tedeskim, odlučila je da rastereti budžet u ovoj komplikovanoj situaciji. U slučaju odigravanja posljednjeg kola regularnog dijela ABA lige, Cedevita Olimpija tako će ući značajno oslabljena. Glavni kandidat i konkurent za četvrto mjesto i poziciju koja vodi u plej-of je

barski Mornar. Krušlin je u ABA ligi prosječno imao šest poena i 1,6 skokova, Stipanović 6,1 poen i 3,4 skoka, a Cirbes 5,8 poena i 3,1

skok po utakmici. Po rasporedu posljednjeg kola ABA lige Cedevita Olimpija treba da gostuje Krki, a MorS. S. nar Mega Bemaxu.

Plan za završetak najjače lige Evrope

SEZONA U ŠPANIJI DO 31. JULA Dilejni ide iz Barselone

Istakao je da postoji dobra šansa da će se sezona završiti, a igrači moraju imati dovoljno vremena da se pripreme za mečeve. - Moramo imati makar dvije

sedmice priprema. Ono što je sigurno je da se sezona mora završiti do 31. jula, jer bi kasniji mečevi uticali na narednu sezonu. Ono što je trenutno problem je što ne znamo da li će biti dozvoljeno da timovi sprovode treninge počev od 1. ili 15. juna, ili nekog drugog datuma - rekao je Hofresa. ACB liga će izvjesno skratiti plej-of, a pominje se i organizacija fajnal-ejt turnira. S. S.

U avgustu 2019, odbrambeni igrač Hal sitija Angus Mekdonald spremao se za povratak na teren poslije oporavka od iščašenja ramena i tromboze dubokih vena. Međutim, ključni napredak ometala je upala crijeva. Ispostaviće se, tada dvadeset šestogodišnji štoper spremao se da se suoči sa noćnom morom, piše BBC. Jedan telefonski poziv okrenuo je Mekdonaldov život ,,naopačke“. - Imao sam problem sa kolitisom i specijalisti su me ispitivali jer mi se nivo kondicije nije mogao poboljšati dok se upala ne smiri - rekao je Angus za BBC sport. Pregled je pokazao ,,nenormalan rast stanica“ i uzeta mu je biopsija iz velikog crijeva. - Dobio sam poziv tri ili četiri dana nakon toga, ljekar je rekao da mora hitno da me vidi. Znao sam da nešto nije u redu. Mekdonaldu je u petak, 23. avgusta, dijagnostifikovan rak crijeva. - Bio je to pravi šok - rekao je. - Imao sam 26 godina i karijera mi je bila na vrhuncu. Nikad ne očekujete da će vam se to dogoditi, pogotovo što ste tako mladi i inače spremni i zdravi. U potpunosti sam se isključio. Cijelo tijelo mi je utrnulo. Ne sjećam se ničega nakon riječi ,,kancer“. Ni kako sam vozio do kuće. Bilo je to poput sna, ali ne baš lijepog više kao noćna mora. BBC piše da je Mekdonald te večeri planirao rođendansko iznenađenje za svoju djevojku, pobjednicu ,,X faktora“ i zvijezdu muzičkog teatra, Aleksandru Burke. Kako ne bi pokvario atmosferu, u početku nije želio da otkriva dijagnozu. - Aleks je bila na turneji u Plimutu, pa sam spakovao stvari

Ne sjećam što sam č u torbu, uzeo psa i uskočio u automobil - opisao je Angus. - Pozvala me da dođem i rekla da nije čula mnogo od mene, a ja sam samo rekao da sam dobro jer nijesam želio da joj pokvarim vikend. Prva osoba kojoj sam rekao bio je jedan od mojih najboljih prijatelja. Bio je to vrlo emotivan telefonski poziv - mislim da nikada prije nijesam plakao svojim prijateljima. Jedva sam izgovarao riječi. Tokom vikenda Aleksandra je bila sa mnom i shvatila je da nešto nije u redu. U subotu uveče sam joj saopštio vijest. Radije bih se sam borio sa time i nijesam htio nikoga da uznemiravam, ali ona je bila uporna. Ne znam što bih radio bez njene podrške.

,,ZAŠTO JA“

Mekdonald je podvrgnut sedmoipočasovnoj operaciji uklanjanja kompletnog velikog crijeva na mjestu gdje je otkriven rak. Potom je čekao nekoliko sedmica do nove operacije. - Bila je to utakmica čekanja, ali nije mi se odužila jer sam vrijeme ispunio gledajući se sa porodicom i prijateljima dodao je štoper rođen u Vinčesteru. - Nijesam želio da budem blizu fudbala, pa sam se vratio na jug da ostanem sa familijom. To nas je zbližilo i bilo nešto što toliko godina nijesam mogao da priuštim zbog fudbala, koji može učiniti da se udaljiš

od svojih najmilijih. Operacija ugradnje novog crijeva obavljena je u oktobru na Mekdonaldov 27. rođendan, ali je, kako kaže, najbolji poklon stigao nekoliko dana prije Božića. - To što sam zdrav i što sam

Slavna italijanska plivačica organizuje aukciju svih uspomena iz karijere

Pelegrini daje sve što ima za ljekare Federika Pelegrini (31), bivša olimpijska i svjetka šampionka u plivanju, odlučila je da sva odličja i uspomene koje čuva iz karijere ponudi na aukciju.

Milan i Olimpijakos zainteresovani za beka

Rafa Hofresa, generalni sekretar Asocijacije profesionalnih košarkaša Španije, otkrio je plan za završetak sezone ACB lige, najjače košarkaške lige Evrope.

Defanzivac Hala Angus Mekdonald z

NOĆNA MORA

ABA ligaš iz Ljubljane odlučio da rastereti budžet

Poneđeljak, 13. april 2020.

Malkolm Dilejni, jedan od najboljih bekova u Evroligi, gotovo izvjesno napustiće Barselonu iako ima ugovor za narednu sezonu. Po informacijama iz Španije i Grčke, katalonski klub planira smanjenje budžeta. Dilejni ima pravo da u junu raskine ugovor. Za njega su interesovanje već iskazali rivali iz Evrolige, Armani Milano i atinski Olimpijakos. U opciji je i angažman u Kini. Na 26 utakmica u Evroligi ove sezone Dilejni je bilježio 10,2 poena i 4,8 asistencija po meču, šutirajući sa 43 procenta realizacije iz igre. S. S.

Slavna Italijanka će kompletan novac od zarade proslijediti za pomoć ljekarima na sjeveru svoje domovine. Radi se uglavnom o medaljama, ali i plivačkim odijelima u kojima je nastupala i ostvarila najveće uspjehe, kapicama... Skoro deceniju bila je najbolja takmičarka svijeta na trkama na 200 metara slobodno. U Pekingu 2008. osvojila je zlato u toj disciplini, a četiri godine ranije u Atini srebro. Šestostruka je svjetska šampionka. Dama iz Mirana, u provinciji Venecije, je saopštila da onlajn aukcija počinje u utorak od 15.30 časova. S. S.

Najslavniji vozač koji nikad nije

Preminuo Stirling Mos Ser Stirling Mos, automobilista koji je proslavio Formulu 1 u njenim ranim godinama iako nikad nije bio šampion, preminuo je u 91. godini. Ostaće upamćen kao istinski džentlmen sporta. Više od brojnih pobjeda, tako će se pamtiti slučaj iz 1958. sa Velike nagrade Portugala, kada se pred stjuardima založio da najveći rival Majk Hotorn ne bude diskvalifikovan. Samo tri mjeseca kasnije u Kazablanci, Hotorn je osvojio titulu sa svega poenom više od Mosa. U periodu od 1951. do 1961. nastupio je na 66 trka ,,najbržeg cirkusa“ i pobijedio 16 puta. Sportska ličnost godi-

Arena

Poneđeljak, 13. april 2020.

Sportski miks

za BBC govorio o životnoj drami i povratku fudbalu

m se ničega nakon čuo riječ ,,kancer“

dobio potvrdu da je sve u redu poslije druge operacije mi je obilježilo godinu. Za Božić mi nijesu bili potrebni ni pokloni, ni proslave. Bilo je momenata kada sam sumnjao i nijesam bio siguran hoću li preživjeti. Pitao sam se - zašto

ja? Prvo rame, zatim tromboza, potom i karcinom - što je sljedeće? Samo sam vodio psa u šetnju i razmišljao o onome što sam prošao.

KAO AMATER

Treninzima se vratio u janua-

ru, ali trebalo je vremena da se vrati u ritam. - Osjećao sam se kao potpuni amater - rekao je Mekdonald. - Nijesam umio da trčim, noge su mi bile poput olova i kad sam se vratio radu sa loptom izgledalo je kao da nikad prije

nijesam gledao fudbal. Ali to je bio jedan od najboljih osjećaja i nije me bilo briga ako se spotaknem ili mi lopta pređe preko noge. Proživio sam toliko toga da bi mi to smetalo. Prošlo je bilo 556 dana od kada je posljednji put obukao dres ,,tigrova“ kad je Mekdonald 6. marta odigrao 60 minuta za mladi tim Hala protiv Birmingema. - Uvijek bih jeo tjesteninu i lososa veče prije utakmice, pa je tako bilo i tada, ali nijesam znao što ću sa sobom. Pitao sam se gdje da stavim torbu, gdje su mi štitnici, ali je vrijeme proletjelo. Jednog trenutka sam bio u svlačionici, a sljedećeg sam igrao na terenu. Mogao sam da igram 90 minuta, ali osjećao bih to u nogama narednih nekoliko dana. Engleski fudbal suspendovan je zbog pandemije virusa kovid-19, a ukoliko se sezona nastavi tokom ljeta Mekdonald bi mogao da se vrati u tim i pomogne u borbi za opstanak budući da je Hal samo dva boda iznad zone ispadanja. Novinar BBC-ja pitao ga je može li se reći da je jedan od rijetkih engleskih fudbalera koji ima koristi od trenutne pauze. - Vjerovatno - odgovorio je. - Oduševljen sam što imam vremena da se vratim u formu i možda čak budem spremniji od nekih. Borio sam se za svoj opstanak i definitivno mogu iskoristiti to iskustvo da poNe. K. mognem ekipi.

Fudbal u Bjelorusiji igra se i u doba korona virusa

Kopitovićev BATE bolji od Rolovićevog Minska BATE Borisov nije najbolje počeo sezonu u Bjelorusiji, ali polako ide ka vrhu tabele. ,,Žuti“ su u 4. kolu prvenstva odigrali najbolji meč do sada, a o tome svjedoči ubjedljiva pobjeda u gostima protiv Minska (3:0). Sve je bilo gotovo nakon nešto više od pola sata kada su gosti imali dva gola prednosti. Prvo je pogodio Dragun, a za njim i Saroka, obojica na asistenciju Nastića. Tačku je stavio Nekajčik koji je u 62. minutu postavio konačan rezultat. Na suprotnim stranama bila su

i dva crnogorska fudbalera, ali su se mimoišla na terenu. Napadač Ognjen Rolović odigrao je prvo poluvrijeme u timu Minska, dok je naš A reprezentativac, štoper Boris Kopitović igrao od starta drugog dijela. BATE nakon četiri kola ima šest bodova, a isti učinak ostvarila je i ekipa iz bjeloruske prijestonice, doduše uz slabiju gol razliku. Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi, a jedna od rijetkih u svijetu, u kojoj se igra fudbal u doba globalne pandemije virusa kovid-19. D. K.

Flik pozvao Klosea u stručni štab Bajerna Trener Bajern Minhena Hans Diter Flik pozvao je legendarnog njemačkog napadača Miroslava Klosea da mu se pridruži u stručnom štabu bavarskog kluba. Njih dvojica sarađivali su u reprezentaciji kada je Flik bio pomoćnik selektora Joakima Leva. ,,Panceri“ su tada osvojili titulu svjetskog prvaka. Flik je u petak potpisao ugovor sa Bajernom do 2023. godine, a Klose je trenutno trener mlade ekipe do 17 godina u tom klubu.

- Miroslava poznajem već duže vrijeme, znam da je predan, odan, da ima visok nivo socijalnih vještina. Mislim da bi obogatio naš stručni štab. Volio bih da prihvati poziv - rekao je Flik. D. K.

Kraljevski klub bi naredne sezone mogao da ima jedan od najboljih napada na svijetu

Mbape i Kejn za atomski napad Reala Žeremi Roten je neko kome se vjeruje - nekadašnji fudbaler PSŽ-a najavio je transfer Antoana Grizmana u Barselonu nekoliko mjeseci prije nego što je realizovan, a sada tvrdi da je odlazak Kilijana Mbapea u Real Madrid gotova stvar.

e osvojio titulu Formule 1 ne bio je u Velikoj Britaniji upravo 1961, na kraju karijere. Čak 212 puta trijumfovao je u različitim takmičenjima - na čak 40 procenata od ukupnog broja nastupa u karijeri. U posljednjoj godini karijere u Formuli 1 demonstrirao je rijetko viđenu klasu - u inferiornom bolidu Lotusa ostvario je trijumfe na čuvenim stazama u Monaku i Nirburgringu. U eri u kojoj je vrhunski automobilizam bio u istoj mjeri i viteško i hazardersko nadmetanje, kada su brojni rivali gubili živote na stazi - ni Mosa nije zaobišla teška povreda, i to na vrhuncu karijere. Na trci motocikala 1962. doživio je težak pad i mjesec je bio u komi. Potom je pola godine bio paralizovan. Ta povreda značila je i definitivan kraj karijere. Na takmičenjima legendi nastupao je čak do svoje 81. godine, a do prije pola decenije bio je redovan gost na brojnim trkama Formule 1. S. S.

Nekadašnji francuski fudbaler poziva se na provjerene informacije, a za radio „Monte Karlo“ otkrio je da se na ljeto sprema veliki transfer. - Iz pouzdanih izvora znam da je transfer Kilijana Mbapea u Real Madrid bio praktično završena stvar. Ali onda se dogodilo sve ovo u svijetu, pa su završni pregovori samo privremeno odloženi - rekao je Roten, koji je za PSŽ igrao od 2004. do 2009. godine. Vijest je prije nekoliko dana plasirao i madridski ,,AS“ koji je

dobro upućen u dešavanja na „Santjago Bernabeu“. Ovaj medij raspolaže saznanjima da jedan od najboljih napadača na svijetu neće produžiti saradnju sa pariskim klubom, te da su ,,merengesi“ sve podredili angažovanju Mbapea čija je selidba u špansku prijestonicu pitanje trenutka. Mbape ima ugovor sa PSŽ-om do 2022. godine, ali je čelnicima

najavio odlazak na kraju ove sezone. - Ne postoji ni najmanja vjerovatnoća da Mbape potpiše novi ugovor sa Parižanima. Između njega i kluba postoji dogovor o rastanku ovog ljeta. Po mom mišljenju, samo je pitanje momenta kada će sve biti objelodanjeno. On je novi igrač Reala, siguran sam - naglašava Roten. Koliko je ovo uvjerljiva izjava i

Španac iz Napolija želi da se skloni iz fudbalskog glamura

Kaljehon ide u špansku treću ligu Hoze Kaljehon uskoro će postati slobodan agent, budući da neće produžiti ugovor sa Napolijem. Za trideset trogodišnjeg krilnog napadača interesuje se mnogo klubova,

pogotovo što za njegov angažman ne moraju da plate obeštećenje. U red su stale ekipe iz Primere, a dobru ponudu spremio je i turski Fenerbahče. Ipak, Kaljehon želi da se skloni od

pouzdan izvor, potvrđuje i to da je upravo Roten jedan od prvih otkrio da će Grizman napustiti Atletiko Madrid i pojačati Barselonu. - Mogu da kažem da iz pouzdanih izvora znam da će Grizman pojačati Barselonu narednog ljeta - rekao je Roten mjesecima prije realizacije transfera. Predsjednik kraljevskog kluba Flerentino Perez, međutim, ne želi na tome da stane. Prvi čovjek ,,merengesa“ riješio je da napravi atomski napad, a to potvrđuje i namjera da na ljeto dovede i Harija Kejna iz Totenhema. Perezov plan je da ,,pijevcima“ ponudi Gareta Bejla i Hamesa Rodrigeza, plus novac, u zamjenu za engleskog reprezentativca. Kapiten tima iz Londona najavio je odlazak sa Vajt Hart Lejna, a to podgrijava glasine da je u kontaktu sa Realom.

fudbalskog glamura. Kako stvari stoje, on je najbliži odluci da se vrati u domovinu, trenutno u drugoplasirani tim trećeg ranga španskog fudbala Koriju. To je klub koji je kupio bogati Kinez Žao Žen, sa ciljem da ga uvede u elitni rang. U Koriji već igra Huanmi Kaljehon, brat Napolijeve zvijezde. D. K.

- Ambiciozan sam, želim da napredujem i postanem jedan od najboljih igrača. Neću ostati ovdje zauvijek - kazao je Kejn, a engleski mediji su više puta podsjetili na tu izjavu, baš kao i danas u potencijalnoj trampi sa Realom. ,,Merengesi“ nekoliko godina pokušavaju da dovedu Kejna, ali do pregovora nikada nije došlo jer je Totenhem postavio nenormalnu cijenu od 200 miliona eura. Sada svi znaju da nijedan klub ne može da očekuje basnoslovna obeštećenja nakon krize zbog pandemije korona virusa, a to je Perezov kec u rukavu. Bejl i Rodrigez su definitivno igrači po Murinjovom ukusu. Uostalom, Velšanina odavno želi u svom timu, dok Kolumbijca zastupa zajednički agent Žorž Mendeš. Azar - Kejn - Mbape, „trio fantastiko“ u špicu Reala, a sa druge strane i Totenhem dobija dva klasna fudbalera. D. K.

Arena

Atletika

Poneđeljak, 13. april 2020.

Kristina Rakočević, sjajna crnogorska atletičarka, nakon putešestvija iz Amerike i karantina u Igalu, konačno stigla kući

Od Majamija do Tomaševa

PODGORICA – Umjesto da je u punom takmičarskom ritmu i da traži hitac kako bi pokušala da napravi najveći podvig u karijeri – da stigne do olimpijske norme, Kristina Rakočević dane provodi u svom selu, Tomaševu, gdje posla uvijek ima ko želi da radi.

Korona virus zaustavio je svijet, pa samim tim i sport, pa je najbolja crnogorska bacačica diska i kugle samo tri mjeseca nakon ,,novog početka“, odnosno američke misije, gdje je upisala koledž i počela da tenira pod pažnjom novih trenera morala mimo svih planova da se vrati kući. Međutim, to je bilo prilično teško, nešto poput ,,lova“ na nove rekorde – nekadašnjoj svjetskoj juniorskoj šampionki od Majamija do Tomaševa trebalo je praktično 16 dana. A put pun neizvjesnosti počeo je 20. marta. - Situacija je postajala sve ozbiljnija, stranci su počeli da odlaze i bilo mi je jasno da se moram vratiti. Imala sam let Majami – Istanbul – Podgorica, a 20. marta u kasnim večernjim satima doputovala sam u Crnu Goru. Ali tek tada kreće borba da dođem do kuće – ističe na početku priče za Arenu Kristina Rakočević.

KARANTIN U IGALU

Po novim propisima za sve koji dođu u zemlju iz inostranstva obavezan je karantin, kako bi se spriječilo širenje pandemije korona virusa. Na aerodromu u Golubovcima Kristina je saznala da je čeka put za Igalo. - Na aerodromu smo se zadržali nekih pet sati, kako bi se sprovele neophodne mjere, a bilo je i onih koji su na sve načine željeli da izbjegnu put u karantin, što je samo uslovljavalo duže čekanje i neizvjesnost. Onda smo autobusom sprovedeni u Institut ,,Simo Milošević“ u Igalu. Dočekali su nas vojnici, koji su bili jako dobri i uvijek spremni da pomognu. Upravo vojnici su nas i smjestili u sobe, a svi smo bili sami, sem ako je neko bio izričit da želi da bude sa nekim – prisjeća se Rakočević, a pitanja gotovo da i nijesmo trebali da joj postavljamo. - Prvog dana kada mi je prošlo kroz glavu da ću u toj sobi morati da budem 14 dana djelovalo je nestvarno. Stvarno mi nije bilo ni na kraj pameti da će mi ova situacija promijeniti sve planove, od sportskih do životnih. Ali karantin u Igalu, koliko god to zvučalo grubo, nije bio strašan. Jednostavno shvatite da se morate adaptirati. Priviknete se na situaciju, vojnici su bili tu da dostavljaju hranu, a lijepo vrijeme omogućilo je da makar uživamo na

Još čeka zagrljaj roditelja Kristina je neočekivano sada u Tomaševu, ponovo je u svom domu kod porodice, a njen dolazak donio je posebnu radost. - Porodica mi se obradovala. Nijesu očekivali da ću u aprilu biti ovdje, ali eto ako je zbog nečega dobro, jeste da smo sada svi na okupu, jer tu je i brat Gligorije, koji je takođe došao kući, nakon što je stala košarka sezona. Sada više nego ikada, i on i ja pomažemo oko kuće, sve što treba – kroz osmijeh kaže Kristina, ali naglašava da sada čeka još samo jedno... - Nijesmo mogli da se zagrlimo i pozdravimo kao inače, pa evo čekamo još par dana da i to uradimo.

balkonima. I baš tih 14 dana karatina bila je dobra prilika da razmislim što ću dalje. Nije meni to palo previše teško – kroz osmijeh dodaje Kristina, a zatim jasno poručuje. - Apelujem na sve građane da se pridržavaju propisanih mjera, da ostanu kod kuće, jer je to jedini način da zaštitimo sebe, svoje najmilije, ali i sve ljude u okruženju, jer nemate pravo da svojim ponašanjem ugrožavate živote drugih ljudi. To je i meni bilo u glavi kada sam stigla u karantin, da moram da poštujem mjere zbog svih nas – ističe Kristina, koja je sada vrijedna u Tomaševu. - Treniram po programu trenera iz Amerike i pokušavam da održavam formu i u nekim drugim stvarima nalazim motivaciju za svaki novi trening.

PRAVI POTEZ

Rakočević je 2016. godine u poljskom Bidgošću postala prvakinja svijeta do 20 godina, a iste godine u Splitu je u svojoj disciplini – bacanju diska, postavila svoj najbolji rezultat 58,30 metara, a uz disk, rekorderka je Crne Gore i u bacanju kugle, a u toj disciplini na Svjetskom juniorskom prvenstvu u kolumbijskom Kaliju bila je bronzana 2015. godine. Nakon što je 2019. osvojila zlato u bacanju kugle i srebro u disku na Igrama malih zemalja, na prvom seniorskom prvenstvu Evrope bila je 13. Poslije Švedske i dugog razmišljanja i brojnih ponuda odlučila je prije tri mjeseca da ode u Majami i tako započne

novu etapu u svojoj karijeri. – Jasno je da sam tu odluku mogla da donesem i znatno ranije, ali nijesam znala da li je to dobro za mene. Nijesam bila spremna za to, nijesam željela ništa da radim na silu. Onda sam konačno odlučila i napravila sam pravi potez. Univerzitet u Majamiju mi pruža sve uslove da se razvijam, prije svega kao ličnost, a zatim kao sportista. Tri mjeseca sam provela tamo, taman sam se prilagodila na potpuno drugačiji život i obaveze, kada se sve ovo dogodilo – objašnjava 21-godišnja crnogorska

Roditelji podržali novi ,,imidž“ Mlada Bjelopoljka se prije dva mjeseca odlučila na korak vrijedan pažnje i poštovanja – ona je svoju kosu donirala povodom Svjetskog dana borbe protiv raka. Rakočević je na svojim društvenim mrežama podijelila ovu odluku, uz obrazloženje da će njena kosa sigurno nekoga

usrećiti i preporučila prijateljima da ,,ne mrze, već i da sami doniraju“. Ona je ovim humanim potezom sve pozitivno iznenadila, pa je dobila mnoštvo pohvalnih komentara. Sa novim ,,imidžom“ došla je i u Tomaševo. - To je bila odluka koju sam

donijela sama i smatrala sam da tako treba. Moji su se iznenadili zbog nove frizure i uopšte ideje o donaciji kose, a naravno podržavaju moj novi ,,imidž“ i raduju se što sam došla kući, jer kako kažu sad im je ,,srce na mjestu“ – u svom stilu prokomentarisala je Rakočević.

Prati predavanja preko interneta Na Univerzitetu u Majamiju Kristina studira filozofiju, usavršava engleski i francuski jezik, a predavanja sada prati preko interneta. - Ništa se nije prekinulo. Nastava i dalje traje, imam onlajn predavanja, sve je dogovoreno,

atletičarka. Kada su u pitanju razlike, to je enormno, ali iako je režim bio naporan, Kristina sada, baš kao što je nekada iščekivala da dođe kući, sa nestrpljenjem čeka povratak u Majami. – Moram priznati da je naporno – kaže Kristina i opisuje svoj dan. - Ustajanje je već u šest sati, treninzi počinju u sedam, a zatim slijede časovi, pa opet trening, a onda period obavezan za učenja. Ali vode računa o svakoj sitnici, kako na sportskom, tako i na studentskom planu. Kada je riječ o atletici, sa nama rade i treneri i fizioterapeuti, imamo posebne stručnjake za rad u teretani. Baš zato kad se sve ovo završi

sve ide po planu. Sada baš spremam par ispita. Baš zbog toga dani prolaze brzo, ali se nadam da će se sve ovo brzo završiti i da ćemo se uskoro svi vratiti redovnim obavezama – rekla je Kristina.

sigurno ću nastaviti tamo gdje sam stala, odnosno vratiću se u Ameriku.

VIŠE VREMENA ZA OI

Nakon što je 2016. godine postala šampionka svijeta u juniorskoj konkurenciji skrenula je pažnju na sebe, mnogi su smatrali da će biti najveća crnogorska zvijezda. Iako je došao period kada nije bilo priželjkivanih ,,daljina“, Kristina je u Americi najavila da je spremna za velike planove. A glavni cilj je jasan – odlazak na Olimpijske igre. – Moji snovi su vezani za plasman na Olimpijske igre. Da li će to biti u Japanu ili Parizu, teško je sada pričati. Jedno je sigurno - jedva čekam da na-

stavim da živim američki san, da nastavim sa studijama, jer će to značiti da se život vratio u normalne tokove – kaže Kristina. Baš zbog toga, gotovo svim našim sportistima ide u prilog činjenica da su Igre odložene za narednu godinu, jer samim tim imaće više vremena da se domognu vize. - Dobro je za mene što su Igre pomjerene za godinu, jer imamo dodatni period da se domognem norme. Sva takmičenja su odložena, pa smo se svi našli u nezgodnim pozicijama, ali sada, kad već neočekivano imam dodatno vrijeme, sigurno da ću pokušati da osiguram plasman – rekla je Kristina Rakočević. R. PEROVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 13. april 2020.

Bosanskohercegovački muzičar Damir Imamović za Pobjedu o novom albumu „Singer of Tales“

Ali nije Imamović slijepo pratio potrebe konzervatizma u namjeri da nam poturi pročišćenu verziju zaostavštine, već je prikrivena značenja izbacio u prvi plan i ponudio nova, senzitivnija čitanja pjesama koje smo čuvali u kolektivnom nesvjesnom. O tome, ali i o novim pjesmama, saradnicima na albumu i sevdalinkama uopšte, Imamović je govorio za Pobjedu. POBJEDA: Da li je ovaj album imao sreću ili nesreću da izađe u trenutku kad uobičajene koncertne aktivnosti nijesu izvodljive? IMAMOVIĆ: Iskren da budem – ne znam! Za sada djeluje da mu je izolacija u kojoj smo svi stalno na internetu dobro došla, ali mislim da ćemo pouzdano znati tek u narednom periodu, kada saberemo brojke. Ono što mi je drago je da mi mnogo ljudi piše da im je ovaj album važan i da im je bitno da nisam od njega odustao u momentu kada je bilo i više nego razumljivo da datum objavljivanja pomjerimo ili otkažemo. POBJEDA: Album ste snimili bez mnogo buke i diskretno pomenuli saradnike, kao da nijeste radili s važnim producentima i muzičarima. Da li Vam je nenametljivost u prirodi? IMAMOVIĆ: Obično se zezam s tim kako je, od svih stvari koje radim, promocija nešto što mi najslabije ide. Ne volim se baš puno pojavljivati u medijima kada nemam nešto novo da kažem. Ali mislim da ljudi sami primijete i čuju ono što sam htio da napravim i zašto sam u ovaj projekt zvao toliko važne ljude kao što su Greg Koen, Deria Turkan ili, za mene i moju estetiku, Ivana Đurić. Možda bi bilo efektnije, uzimajući u obzir današnje vrijeme, da sam snimio Instagram video kako režem nokte, brijem bradu ili iznosim detalje iz svog privatnog života, ali nikada mi nije bilo milo to prostituisanje privatnosti na estradi, pa ne vidim zašto bih s tim sada počinjao. POBJEDA: Da li su Vaši saradnici birani po muzičkoj umješnosti ili je prevagnuo njihov osjećaj za muziku koju izvodite? IMAMOVIĆ: Mislim da je oboje. Greg je izuzetno uspješan kontrabasista koji je uspijevao pronaći svoje mjesto na mnogim važnim projektima Toma Vejtsa, Džona Zorna, Lori Anderson i cijele plejade američkih i svjetskih muzičara. Deria Turkan nosi sa sobom cijelu jednu historiju

Svima nam je dato da gradimo bolji svijet

Sevdah je, između ostalog, jedno umijeće „pričanja priča“. To znači da ja kao pripovjedač ne moram pričati samo svoje priče, da mogu, kao što to čine glumci, posredovati priče koje i nijesam doživio, posuditi svoj glas, staviti masku. To je suština umjetnosti od kada ona postoji – kazao je Imamović

Samir CK

PODGORICA – Album „Singer of Tales“, koji je objavljen početkom mjeseca, je bosanskohercegovačkog muzičara Damira Imamovića učvrstio na poziciji čuvara sevdalinke od kulturnih preobražaja koji prijete da potisnu tradiciju.

NAJVAŽNIJE MI JE DA ALBUM RADI KAO CJELINA: Damir Imamović

osmanske klasične muzike. Ta muzika je jedna sofistikacija tradicionalnog repertoara cijelog nekadašnjeg turskog carstva i muzika naših krajeva ima i te kako dodirnih tačaka s tim. S Ivanom radim već dugo i ona je moj dobri duh. POBJEDA: Koji su to izazovi pratili snimanje albuma „Singer of Tales“? IMAMOVIĆ: Muzički izazovi su bili rješivi i cijeli taj proces je nešto iz čega sam mnogo naučio. Bila je čast stati kao lider pred takav bend. Bilo je mnogo produkcijskih izazova koji su bili možda i teži. Snimali smo u Berlinu, probe imali u Sarajevu i Berlinu. Producenti Džo Bojd i Andrea Gertler su mi mnogo pomogli da cijelu stvar držimo na okupu, produkcijski i konceptualno. Džo je legenda među producentima. ‘Otkrio’ je Pink Floyd, Nika Drejka i mnoge važne muzičke legende. Raditi s njim bilo je i zadovoljstvo, ali i neobično važna lekcija za mene kao umjetnika. Snimatelj Džeri Bojs je odigrao nezamjenjivu ulogu. Bilo nam je užasno važno da očuvamo zvuk koji se čuo u prostoriji u kojoj sviramo. To je ponekad vrlo teško, a Džeri je majstor u tome. U

svojoj biografiji ima dva Gremija, radio je čuveni „Buena Vista Social Club“ projekt i još mnogo toga. POBJEDA: Uvodna „O, bosanske gore snježne“ ima magnetizam želje za povratkom, koja nije Vaša budući da Sarajevo nijeste napustili. Na koji način saosjećate s autorom pjesme i s ljudima koji su otišli, a žele da se vrate? Koliko uspijevate da ih razumijete, pa im ovakvu pjesmu poklanjate? IMAMOVIĆ: Pa, prije svega, mislim da pjesma ponajbolje otvara album i potvrđuje još jednom da je sevdah, između ostalog, jedno umijeće ‘pričanja priča’. To znači da ja kao pripovjedač ne moram pričati samo svoje priče, da mogu, kao što to čine glumci, posredovati priče koje i nisam doživio, posuditi svoj glas, staviti masku. To je suština umjetnosti od kada ona postoji. Posljednja pjesma na albumu zove se „Čovjeku moje zemlje“ i ona je puno više ‘moja’ priča. Pokušavam izbjegavati svakodnevne nedoumice tipa ‘otići ili ostati’. Mislim da nam je svima dato graditi bolji svijet gdje god bili, a tu uvijek moramo početi od sebe. Za to je ne-

Konzervativnost kao tumač naše prošlosti POBJEDA: Pjesma „Kafu mi draga ispeci“ u Vašoj verziji prvi put progovara jezikom lirske erotike. Zašto su je onda svi narodni pjevači kojima je bliska sevdalinka izvodili kao dio redovnog repertoara ne ističući njenu provokativnost, i da li ste namjerno napravili otvorenu odu fizičkoj želji od pjesme

koja je to bila uvijek, ali u nekoj presvučenoj formi? IMAMOVIĆ: Zapravo, da! Namjerno sam, kako kažete, napravio „otvorenu odu fizičkoj želji“! Hvala vam na toj sintagmi. Jedna od stvari koje su mi uvijek smetale u tradiciji sevdaha bio je taj tupavi, konzervativni stid i strah pred seksualnošću. Od čistunskog odnosa prema

tekstovima pjesama, preko svjesnog brisanja čitavih rukavaca ove tradicije koji su imali emancipatorsku notu, do prezira prema pjevačicama (kao „kurvama koje se nikad neće udati“) sve je to danak konzervativnosti koja je uvijek nastojala da bude jedini tumač naše prošlosti. Vrijeme je da to mijenjamo.

važno gdje živimo i ne mislim da ostajanje ili odlazak, osim tuge koju oba izbora proizvode, suštinski smije da ima vezu s etičkim izborom. Volio bih živjeti u svijetu gdje svi ljudi slobodno biraju mjesto boravka bez osjećaja krivnje kojeg nose i odlazak i ostanak. POBJEDA: Neke od pjesama koje su dio crnogorske tradicije su, s izmijenjenim stihovima ili u potpunosti iste, dio i bosanske tradicije. Da li nas snaga zajedničke prošlosti još uvijek emotivno uvezuje i da li su nam sevdalinke baš zbog toga bliske? IMAMOVIĆ: Jedan od razloga zašto je meni važna čuvena knjiga Alberta Lorda „The Singer of Tales“, kojoj je ovaj album na neki način posveta, upravo je u tome što ona zaobilazi naše, lokalne opsjednutosti granicama. Ta knjiga predstavlja formalnu studiju poetske usmenosti. Dok je

nama i danas, nažalost, važnije da li se u pjesmi spominje Kata ili Fata ili Mara, formalni studij pokazuje koliko je to sve, zapravo, jedna umjetnost koja je imala svoje epske, lirske i druge izvedbe, ali je suštinski ostala – umjetnost pričanja priča! POBJEDA: Dijalog sa Aleksom Šantićem se kod Vas prirodno uklopio u album. Da li ste među slavnim pjesnicima našli još nekih lirskih minijatura ili pak cijelih priča koje biste jednom mogli pjevati, a do sada nijesu imale melodiju? IMAMOVIĆ: Bio je jedan period, prije nekih četiri ili pet godina, kada sam bio opsjednut svim tim našim romantičarima: Šantićem, Đikićem, Ilićem, Bašagićem, Ćatićem i brojnim drugima. Prošao sam gotovo sve što su pisali i moram priznati da je taj materijal uglavnom već jako dobro iskorišten u sevdahu. Mnoge

važne pjesme su već dobile svoje muzičke verzije. Ono što je ostalo nije toliko jako. Pokušao sam čak i komponirati na neke od ‘preostalih’ pjesama, ali nisam bio zadovoljan. Sjećam se da je bila jedna pjesma iz Ćatićevog (Musa Ćazim Ćatić) ciklusa posvećenog jakim ženama. Zvala se ‘Lady Godiva’. Njoj sam pokušao dati melodiju, čak sam je nekoliko puta i odsvirao na koncertima, ali jednostavno nije bilo dobro, pa sam odustao. POBJEDA: Uz album ste poklonili prevode na engleski i priču uz svaku pjesmu ljudima koji ne znaju naš jezik. Da li postoji sumnja u to da će neko ko nije živio u ovim krajevima, moći da razumije mješavinu svega onoga što je na Balkanu ostavilo traga nakon što je bio prolazna stanica za mnoge narode i njihove običaje? IMAMOVIĆ: Najvažnije mi je da album radi kao cjelina i da ga ljudi mogu slušati kao muzički album, bez obzira na znanje jezika i konteksta. Za sada mi se čini da to funkcionira i kod strane publike. Sjećam se, prije par godina sam bio na turneji u Meksiku sa mojim bendom Sevdah Takht Damira Imamovića. Nakon divnog koncerta u gradu Leon, prišao mi je jedan čovjek i rekao: „Ne znam odakle ste, ni koja je ovo muzika, ali sve sam razumio!“ To je najljepši kompliment kojeg sam ikada dobio. Ipak, ima uvijek ljudi koji žele znati više pa se trudim da u opremi albuma donesem i kvalitetne prevode pjesama na engleskom kao i druge detalje iz našeg kulturnog koda. POBJEDA: Kad smo kod kulturnih kodova, na novom albumu imate predivnu pjesmu „Adio kerida“ iz sefardskog nasljeđa. Je li postojala mogućnost da je pjevate na domaćem jeziku ili je posveta ipak tražila da bude u izvornoj verziji? IMAMOVIĆ: Nisam nikada razmišljao o tome da je prevodim. ‘Singer of Tales’ predstavlja jednu panoramu sevdaha i sevdalinke i htio sam, po prvi put na nekom od mojih albuma, otvoriti i priču o uticaju Sefarda čija je zajednica, iako gotovo potpuno zbrisana Holokaustom, ostavila veliki pečat u muzici i kulturi naših krajeva. POBJEDA: Obično nastupate s malim kamernim orkestrima. Da li ste ikad poželjeli da izvedete neku od pjesama s brojnijim orkestrom i da li bi to moglo da doprinese grandioznosti sevdalinke, iako bi joj oduzelo na intimnosti? IMAMOVIĆ: Jednom mi je rekla Beba Selimović, koja nas je napustila prije nepunih mjesec dana, da se i uz veliki orkestar može pjevati tiho. Moraš samo znati kako i imati muzičare koji znaju raditi s pjevačem. Ipak, ja nekako uvijek minimalistički mislim i nisam se do sada okušao s većim orkestrima. Ne znam, možda pokušam nekada... Dragana ERJAVŠEK

20 Kultura

Poneđeljak, 13. april 2020.

Proljećno izdanje Matice crnogorske sa najaktuelnijom pretpandemijskom temom, dostupno onlajn

O državi i crkvi Izdanje za proljeće 2020. godine, 81. broj Matice crnogorske se, usljed pandemije korona virusa može naći onlajn. Na adresi maticacrnogorska. me je postavljen temat Država i crkva, refleks na najaktuelnija zbivanja nastala prije proglašenja mjera kojim se sprečava širenje epidemije. U uvodnoj riječi, urednik časopisa Marko Špadijer je napisao da je Crna Gora, nastojeći da pravno reguliše relaciju države i crkve, donijela Zakon o slobodi vjeroispovijesti. - Došlo je do burnog reagovanja Srpske pravoslavne crkve, prosrpskih partija u Crnoj Gori, srpskih vjerskih i državnih organa i medija. Atmosfera koja se stvorila svjedoči o tome da je Zakon bio samo povod za razbuktavanje nacionalističkih strasti i obnavljanje anticrnogorske histerije. U javnom opticaju je ogromna količina predrasuda, frustracija, netolerancije i neznanja koju su proizveli istorija i savremeni raskoli - zapisao je Špadijer. Matica crnogorska ovim tematom pruža uvid u odnose države Crne Gore sa pravoslavnim crkvama. Temat otvara tekst Ilije Vel-

eva „Hrišćanstvo i crnogorski duhovni i kulturnoistorijski identitet“. Ovo istraživanje ispituje ulogu hrišćanstva kao religije, civilizacije i kulture u stvaranju crnogorskog identiteta u kontekstu globalnih istorijskih i savremenih događaja na Balkanu. Slijedi rad dr Františeka Šisteka koji analizira sukobljene istorijske i identitetske narative, sporove oko autokefalije, podjele i političke polarizacije. „Bliska veza između nacionalizma i religije uopšte, kao i određenih nacionalizama s pojedinim religijama s pravom je, već neko vrijeme, sastavni element opšte predstave o jugoistočnoj Evropi“ - piše Šistek. Sreten Zeković u tekstu „Sijamstvo svjetovne i crkvene(SPC) opozicije“ piše o aktuelnoj vezi politike i crkve. O autokefalnosti Crnogorske crkve je pisao Vladimir Jovanović a o političkim, imovinsko-pravnim i psihološkim aspektima

crkvenog pitanja u Crnoj Gori dr Dragutin Papović, dr Čedomir Bogićević, dr Aleksandar Radoman. U dokumentarnoj studiji Dragan B. Perović je prikazao istoriju anticrnogorske propagande iz Srbije. - U kontekstu teme ovog broja donosimo priloge o primjerima čovjekoljublja u Barskoj nadbiskupiji (dr don Dejan Turza), sveštenicima u Crnoj Gori (dr Srđa Martinović), o svetosavlju (dr Hamdija Šarkinović), kao i tekstove preminulih istoričara na temu država i crkva (dr Danila Radojevića, dr Radoja Pajovića i dr Zvezdana Folića), najavljuje urednik Marko Špadijer. U tematu se, osim onih o odnosu države i crkve u Crnoj Gori, nalaze i tekstovi o globalizmu i religiji (Ivan Ivanović) i ekumenizmu (dr Radovan Radonjić), kao i esej o srpskoj organicističkoj misli (Mirko Đorđević). Matica je u ovom broju objavila i tekst Zakona o slobodi vjeroispovijesti kao i apel zabrinutosti za mir u Crnoj

U tematu je objavljena i pjesma „Riječ gospodara i mitropolita Svetog Petra na Opštecnogorskom zboru“ Branka Banjevića, koja je dobila je na aktuelnosti

FLUID dizajn forum i NVU FLUX raspisali su regionalni konkurs za mlade dizajnere

Matica crnogorska će biti objavljena i u štampanom formatu čim dozvole okolnosti Gori intelektualaca iz regiona i saopštenje dijela bivših čelnika Pokreta za suverenu Crnu Goru. - U nastojanju da dokumentujemo stav Matice crnogorske u odnosu na ovu temu, donosimo izvode iz Programa i saopštenja. Javna istupanja velikog broja član o v a o v e o rg a n i z a c i j e reprezentujemo izborom reagovanja sadašnjih i bivših čelnika Matice najnovijim povodom (Dragana Radulovića, predśednika, Marka Špadijera, dugogodišnjeg generalnog sekretara, i nekadašnjih članova Upravnog odbora Rada Bojovića, dr Ilije Vujoševića, Rajka Cerovića i dr Adnana Čirgića), objasnio je Špadijer. U tematu je objavljena i pjesma „Riječ gospodara i mitropolita Svetog Petra na Opštecnogorskom zboru“ autora Branka Banjevića, bivšeg predśednika Matice, koja je

„dobila je na aktuelnosti“. - Nadamo se da smo ovim izborom tekstova koji su namjenski pisani za časopis i nekoliko ranije objavljenih, koje smo uvrstili kao komplementarne, osvijetlili neke aspekte složene teme država i crkva i poziciju Matice

crnogorske“, zaključio je Špadijer. „Uz najbolje želje Redakcije časopisa Matica za zdravlje naših čitalaca“. Matica crnogorska će biti objavljena i u štampanom formatu čim dozvole okolnosti. J.M.

Opština Tivat zbog pandemije izmijenila plan kulturnih dešavanja

Nagrada za najbolji Purgatorije retrospektivne, bez gostovanja jubileji angažovani poster Značajni se ne odlažu, manifestacije bi mogle da se realizuju od druge polovine jula

FLUID dizajn forum i NVU FLUX raspisali su regionalni konkurs za mlade dizajnere FLUID – Regional Poster Award for Young Designers. Pravo učešća imaju mladi (do 35 godina) grafički dizajneri, kao i studenti dizajna i arhitekture, vizuelni umjetnici, fotografi, arhitekte… iz regiona (Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija). Autorima prva tri selektovana plakata biće ponuđeno da u okviru FLUID dizajn foruma #09/2021 realizuju zajedničku izložbu plakata ili prezentaciju. Cilj konkursa je da podstakne mlade autore iz regona da se bave aktuelnim angažovanim temama i kroz plakatsku formu izraze svoj stav. Jedan od cilje-

va FLUX-a je podizanje društvene svijesti o ulozi dizajna u javnoj politici, kao i podizanje svijesti i razvoju kulture društveno-odgovornog dizajna. Čanovi žirija su: Mirko Ilić (SAD), Borut Vild (SRB), Dejan Kršić (HR), Ana Matić (CG) i Nikola Bada Radonjić (CG). Rok za prijavu je 5. maj 2020. Prijava na http://www.fluid-forum.me/ Pošlogodišnja tema je bila POMJERANJA / SHIFTINGS, a nagrađeni su: Petar Stošić (Vranje, SRB), Stela Dujmušić (Sarajevo, BIH) i Lana Bulatović (Podgorica, MNE). Njihovu zajedničku izložbu imaćem o p r i l i ke d a v i d m o n a ovogodišnjem FLUID-u, koji je zbog aktuelne situacije u vezi kovidom-19 pomjeren za oktobar 2020.

TIVAT – Predsjednik opštine dr Siniša Kusovac razgovarao je juče sa sekretarkom Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, mr Dubravkom Nikčević, i direktorom Centra za kulturu, Nevenom Staničićem, o prijedlogu mjera u cilju smanjivanja negativnih efekata pandemije korona virusa u domenu realizacije programskih aktivnosti iz kulture, sa akcentom na Fe-

stival mediteranskog teatra „Purgatorije“. Oni su predložili modifikovani plan mogućih kulturnih dešavanja koji bi se sa trenutne vremenske distance potencijalno mogli realizovati od druge polovine jula ili u avgustu. Ove godine se obilježava 20

godina od prve pozorišne produkcije i 15 godina održavanja „Purgatorija“, koje su Tivat visoko pozicionirale u regionu. To što neće biti zvaničnog otvaranja i zatvaranja ne umanjuje značaj festivala, a sredstva se na ovaj način rezervišu za druge prioritete,

Muzej Jugoslavije pokrenuo onlajn program

Nostalgična postavka Muzej Jugoslavije, u okviru aktuelnog onlajn programa pod nazivom #OSTANIUMUZEYU, pokreće mini-projekat #YUDOM i poziva publiku da u svojim kućama pronađe predmete iz jugoslovenskog perioda i uključi se u kreiranje zajedničke virtuelne izložbe. „Vjerujemo da je svako od nas ovih dana spremajući kuću pronašao poneki predmet koji datira iz jugoslovenskog perioda“. Tim kustosa doprinijeće akciji tako što će objaviti fotografije predmeta koji su pripadali jugoslovenskoj svakodnevici, a sada su dio muzejske kolekcije. Mnogi od izabranih upotrebnih pred-

meta i međunarodno su prepoznatljivi, poput višestruko nagrađivanog dizajna telefona ETA Davora Savnika za fabriku „Iskra“, koji je čak i uvršten u kolekciju Muzeja moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku. - Imajući u vidu da je jugoslovensko nasljeđe i dalje prisutno u svakodnevnom životu, pozivamo zajednicu da se oproba u kustoskom poslu i bude dio tima koji realizuje ovu virtuelnu postavku - pojašnjavaju zamisao projekta iz Muzeja Jugoslavije. Dio predmeta koje su izabrali nije izložen u okviru stalne postavke i publika će u okviru ovog projekta imati prilike da ga prvi put vidi. J. M.

jedan je od rezimea sastanka. Ovogodišnje „Purgatorije“ bi trebalo da budu retrospektivne, bez gostujućih predstava, kako bi se pokazala dosadašnja bogata samostalna projekcija (10 predstava). Sva zbivanja uz domena kulture u Tivtu treba obilježiti na primjeren način, ne umanjujući njihov dosadašnji značaj, a vodeći računa o finansijskim mogućnostima, saopšteno je iz službe predsjednika opštine. Očekuje se saglasnost Ministarstva kulture na „Elaborat o reorganizaciji JU Centar za kulturu“, kada će se početi i formalno pričati o Gradskom pozorištu u Tivtu. Kultura je nasušna i iskonska potreba civilizovanog čovjeka i moćan način da se i najteže okolnosti lakše prevazilaze, zaključeno je na sastanku. S.K.

Feljton

Poneđeljak, 13. april 2020.

12.

CRNOGORSKO ISELJENIŠTVO U KONTEKSTU DJELOVANJA MATICE ISELJENIKA CRNE GORE (1962–1994)

Katastrofa iz 1979. pokrenula je opštu iseljeničku solidarnost Piše: Mr sc. Ivan JOVOVIĆ Do 1989. godine organizovana je dodjela 11 Njegoševih nagrada, ali udruženje “Njegoš” je odlučilo da zbog ukupnih političkih odnosa u iseljeništvu u Australiji krajem 80-tih obustavi program ove manifestacije. Ubrzo je obnovljena, ali sa srpskim predznakom. Crnogorsko kulturno–umjetničko društvo „Njegoš” je od 1980. godine imalo dobro organizovanu amatersku dramsku sekciju, a 1982. godine osnovan je fudbalski klub „Lovćen”, koji je trebalo da zadovolji potrebe iseljenika mlađe životne dobi. Aprila 1979. godine značajan broj iseljenika iz tadašnje ivangradske opštine, odmah poslije zemljotresa osnovao je Humanitarno društvo „Boka”, u Čikagu. Udruženje je dobilo ime, u znak podrške najteže pogođenom području u Crnoj Gori, Boki Kotorskoj. Iako nemamo mnogo podataka o upravi ovog udruženja, na osnovu susreta sa predstavnicima Matice iseljenika Crne Gore znamo da su rukovodstvo udruženja činili: predsjednik Vladimir Bulaja, potpredsjednik Labud Marsenić, sekretar Vladimir Dubak i blagajnik Miloš Pantović. Imali su folklornu i sportsku sekciju, a tokom rada formirali su i biblioteku udruženja. Uz redovna druženja i proslave, obilježavali su državne praznike SFR Jugoslavije i SR Crne Gore. Aktivnosti ovog udruženja realizovane su u okviru zajedničkih prostorija Jugoslovensko–američkog kulturnog centra u Čikagu. Na drugom kraju SAD, u Njujorku, decembra 1979. godine, formirano je Američko– crnogorsko–albansko udruženje, koje je na početku svog rada okupljalo 200 članova crnogorske i albanske nacionalnosti. Na osnivačkoj skupštini je dogovoreno da funkcija predsjednika udruženja bude rotirajuća, jedne godine da bude Crnogorac, a sljedeće Albanac. Za prvog predsjednika izabran je Jovo Šuškavčević, za potpredsjednika Vuksan Vuksanaj, a članovi uprave bili su Marko Dedivanović, Tomo Dedivanović, Ilija

Aprila 1979. godine značajan broj iseljenika iz tadašnje ivangradske opštine, odmah poslije zemljotresa osnovao je Humanitarno društvo „Boka“ u Čikagu. Rukovodstvo udruženja činili su predsjednik Vladimir Bulaja, potpredsjednik Labud Marsenić, sekretar Vladimir Dubak i blagajnik Miloš Pantović. Imali su folklornu i sportsku sekciju, a tokom rada formirali su i biblioteku

Vuksan Vuksanaj - Crnogorsko-američko udruženje Njujork

Pavićević, Dželal Lekperić i Radovan Caričić. Za vrijeme mandata Vuksana Vuksanaja ovo udruženje je posjetio gradonačelnik Njujorka Edvard Koč. Takođe, Vuksan Vuksanaj je 1983. godine izabran za delegata svih iseljeničkih etničkih zajednica u njujorškoj opštini Bronks. Od 1988. godine naziv društva je preimenovan u Američko udruženje iseljenika iz Crne Gore. Nakon preimenovanja društva, upravu su činili: predsjednik Nikola Grišaj, potpredsjednik Marko Pecović, sekretar Jovo Šuškavčević, blagajnici Momo Jovović i Aleksa Marđonović. Udruženje su tokom postojanja posjetili mnogi savezni i republički funkcioneri, njegova djelatnost je bila u korelaciji sa diplomatsko–konzularnom službom Jugoslavije, a u saradnji sa Maticom iseljenika Crne Gore organizovalo je dopunsku školu maternjeg jezika. Drugo udruženje crnogorskih

Albansko–crnogorsko sportsko društvo „Besa“

iseljenika osnovano je u Čikagu u junu 1980. godine, pod nazivom Jugoslovensko–američko dobrotvorno društvo „Crna Gora”. Na početku rada brojalo je oko 80 članova, a najveći dio njegovog članstva bio je porijeklom sa područja barske opštine. Prvi predsjednik društva bio je Marko Vukotić, a nakon njega Zeko Dapčević. Učestovalo je tokom 80–tih godina u brojnim humanitarnim aktivnostima, kako među iseljeništvom u SAD, tako i prema zavičaju, podržavajući sve manifestacije crnogorskog, odnosno jugoslovenskog karaktera. Mnoge aktivnosti ovog udruženja realizovane su zajednički sa društvom „Boka”, kupovinom prostorija u kojima je bio smješten Jugoslovensko– američki kulturni centar u Čikagu. Simbolično, na državni praznik SFR Jugoslavije 29. novembra 1984. godine u Sidneju osnovano je Albansko–crnogorsko

Jovo Šuškavčević – prvi predsjednik Američko-crnogorsko-albanskog udruženja Njujork

sportsko društvo „Besa“, dobijajući naziv po uzoru na istoimeno društvo koje je djelovalo u Detroitu, SAD. Ono je okupljalo pripadnike albanske nacionalnosti sa prostora SR Crne Gore, tj. opština Titograda, Bara i Ulcinja. Od osnivanja održavalo je dobre odnose sa crnogorskim iseljeničkim društvom „Njegoš” iz Sidneja i sarađivalo sa diplomatsko– konzularnom službom SFR Jugoslavije u Australiji. Predsjednik udruženja bio je Kolja Nikolić, a članovi uprave Ljuca Camović, Vaso Ujkić, Đeljoš Nikolić i Đoka Đoljević. U gradu Hamiltonu u Kanadi osnovano je 1988. godine Crnogorsko – kanadsko udruženje „Zeta”, koje se odmah uključilo u asocijaciju crnogorskih iseljenika u Sjevernoj Americi. Ovo iseljeničko društvo dobilo je ime po srednjovjekovnoj državi Zeti, a za logo udruženja uzet je Žabljak Crnojevića. Predsjednik udruženja bio je Slobodan Kračković. Na osnovu uvida u strukturu navedenih iseljeničkih organizacija, na Skupštini Matice iseljenika Crne Gore data je analiza uzroka i karakterologija iseljavanja Crnogoraca i drugih nacionalnih zajednica sa crnogorskog prostora. U dokumentu se navodi da je glavni razlog iseljavanja bio ekonomske prirode. Izuzimajući neznatan procenat političkih eskremista, crnogorsko iseljeništvo je bilo projugoslovenske orijentacije, naslanjujući se u svom radu na patriotizam stare emigracije, koja je masovno učestvovala i pomagala u oslobodilačkim ratovima tokom XX stoljeća. Tokom 80–tih godina postepeno se promijenila socijalna struktura dijaspore, tako da se

U Njujorku je 1979. godine formirano je Američko– crnogorsko–albansko udruženje, koje je okupljalo članove crnogorske i albanske nacionalnosti. Na osnivačkoj skupštini je dogovoreno da funkcija predsjednika bude rotirajuća, jedne godine da bude Crnogorac, a sljedeće Albanac. Za prvog predsjednika izabran je Jovo Šuškavčević

Frano Dedvukaj, Ilija Pavićević i Radovan Caričić

već tada govorilo o drugoj i trećoj generaciji naših iseljenika, tj. njihovoj djeci i unucima. Iz tog korpusa stvarano je naše novo iseljeništvo, koje je tokom 90–tih godina prošlog vijeka, usljed političkih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, ali i pasivnog odnosa matice – Crne Gore, u značajnoj mjeri asimilovano i integrisano u ostale, prvenstveno, srpske iseljeničke zajednice.

SOLIDARNOST ISELJENIŠTVA SA MATICOM U ZEMLJOTRESU 1979. GODINE

Područje Crne Gore je 15. aprila 1979. godine pogodio katastrofalni zemljotres, koji je odnio 96 ljudskih života i prouzrokovao ogromnu materijalnu štetu. Odgovor na ovu prirodnu katastrofu bila je do tada nezabilježena solidarnost sa postradalim područjem crnogorskih, odnosno jugoslovenskih iseljenika i njihovih organizacija širom svijeta. Kao resorni organ zadužen za saradnju sa iseljenicima, Matica iseljenika Crne Gore je u novembru 1980. godine izradila

dokument pod nazivom Informacija o pomoći iseljenika za postradale od zemljotresa u SR Crnoj Gori, Titograd, novembra 1980. godine. Na osnovu neposredne komunikacije ili dostupnih akata raznih društvenih organizacija i državnih organa, izrađen je dokument u kojem je do navedenog datuma djelimično sistematizovana raznovrsna pomoć koju su iseljenici širom svijeta uputili Crnoj Gori. Vijest o katastrofalnom zemljotresu u Crnoj Gori, brzo je pokrenula iseljenike na svim kontinentima. Javili su se u najkraćem roku mnogi naši poznati iseljenici, ali bilo je i onih koji po prvi put stupili u kontakt sa Maticom iseljenika Crne Gore. Kako se ocjenjuje u dokumentu, širina pokreta pomoći i podrške potpuno je dokazala da aktivnost iseljenika nije svedena samo na gajenje tradicije i pasivnu simpatiju prema starom kraju. U prvom redu pokazalo se da su u svakoj prilici, pa naravno i u ovoj, spremni da se angažuju u daljem jačanju veza i saradnje sa domovinom. (Nastavlja se)

Arhiv

Poneđeljak, 13. april 2020.

KAKO JE ŠPANSKI GRIP DESETKOVAO SVJETSKO STANOVNIŠTVO

Grip su u Španiji zvali „napuljski vojnik“ Pojam „španski grip“ nije precizan, jer bolest isprva nije zabilježena u Španiji. Naziv „španski” nastao je zahvaljujući političkim okolnostima. Španija je bila neutralna u ratu, pa u njoj nije bilo cenzure, što je omogućilo novinarima da slobodno izvještavaju o posljedicama bolesti. U zaraćenim državama, međutim, sloboda štampe bila je ograničena. Vlade su nastojale da ograniče vijesti o bolesti strahujući da bi precizno znanje o posljedicama te pogubne bolesti moglo smanjiti borbeni moral stanovništva

Bolest je imala i direktan uticaj na ratna zbivanja. Tako je, na primjer, prvi talas bolesti u maju 1918. godine, za tri dana odložio pokret britanske Kraljevske ratne mornarice. Bolest je, naime, tada zahvatila čak 10.313 pripadnika mornarice. Pandemija je još teže pogodila Centralne sile. Moguće je da je time skratila trajanje Prvog svjetskog rata

Improvizovana bolnica u Oklendu (Novi Zeland)

no. Smatralo se da pušenje pogoršava simptome, pa su neki ljekari savjetovali oboljelima da se suzdrže tokom bolesti, ali nije postojala nikakva organizovana kampanja u tom smislu. Još jedan od preporučenih ljekova bila je vruća kupka prije spavanja. Američke vlasti su nastojale da ograniče javna okupljanja (npr. u nekim američkim gradovima poput Čikaga i San Franciska zabranjene su rasprodaje, a trajanje sahrane ograničeno je na 15 minuta), ali to u praksi nije uvijek bilo moguće sprovesti. U snažnije pogođenim sredinama zatvarane su škole, bolnice, gradske vijećnice, koje su bile pretvorene u improvizovane bolnice. Većina stanovništva koristila je tradicionalne ljekove poput opijuma, laudanuma (alkoholnog rastvora opijuma), kinina, šećernog sirupa i sirćeta. Neki su čak pokušavali da primijene alternativne metode liječenja, poput nošenja krompira u džepu ili vreće kamfora oko vrata. Zabrinuti roditelji nijesu dozvoljavali djeci da pohađaju školu.

Prizor iz Japana tokom pandemije, februar 1920. godina

Suočeni sa surovom realnošću, ljudi su dočekali bolest s dozom fatalizma i jednostavno pokušavali da nastave život kako su mogli. Mnogi su i dalje išli u bioskop ili pozorište đe je gustina ljudi mogla samo pogodovati širenju bolesti. U SAD je čak zabilježena bejzbol utakmica u kojoj su svi učesnici i gledaoci nosili maske preko lica. Iako su neki ljudi, poput ljekara, doživjeli procvat poslovanja, mnoge manje kompanije nijesu se mogle održati, jednostavno zato što nijesu mogle obezbijediti dovoljno zaposlenih. Čak su i javne službe imale velikih problema – na primjer, u Londonu je jednog dana na bolovanju bila čak jedna trećina svih policijskih službenika. Poštanska služba i odvoz otpada radili su s bitno smanjenim kapacitetom. Nedostajali su i teleoperateri, što je znatno otežalo telekomunikaciju. Zbog velikog broja mobilizovanih i oboljelih, u nekim sredinama nije bilo dovoljno ljudi za žetvu. Na sreću, grip obično nije harao pojedinim naseljem više od mjesec ili dva, tako da njegove

WIKIPEDIA

Pojam „španski grip“ nije precizan. Naime, grip isprva nije zabilježen u Španiji, već je to ime dobio zahvaljujući političkim okolnostima. S obzirom na to da je Španija ostala neutralna u ratu, nije bilo cenzure, što je omogućilo novinarima da slobodno izvještavaju o posljedicama bolesti. U zaraćenim državama, međutim, sloboda štampe bila je vrlo ograničena. Vlade su nastojale da ograniče vijesti o bolesti jer su strahovale da bi precizno znanje o posljedicama te pogubne bolesti moglo smanjiti borbeni moral stanovništva. Ipak, broj mrtvih rastao je takvom brzinom da više nije bilo moguće zataškati bolest. Neke vlade bile su toliko uzbunjene pandemijom da su uvele zabrane rukovanja (u Arizoni) ili pljuvanja na javnim mjestima (u Francuskoj). U samoj Španiji grip je bio poznat pod nazivom „napuljski vojnik“, prema pjesmi iz operete La canción del olvido (Pjesma zaborava). Federico Romero, jedan od libretista, navodno je izjavio da se ta pjesma među ljudima širi poput gripa. Čak je i španski kralj Alfonso XIII bio inficiran. Tačno porijeklo bolesti je do danas ostalo nepoznato. Vjerovatno je prvobitno pogodila kokoške, a zatim mutirala i prešla na svinje, da bi na kraju zarazila ljude. Postoje teorije o tome da je potekla iz Francuske, SAD-a (savezne države Kansas), Austrije, Bliskog istoka, Dalekog istoka (putem 96.000 kineskih radnika koje su sile Antante dovele na rad u Francusku) ili čak s meteora koji je pao na Zemlju. U vrijeme izbijanja ubitačnog virusa većina medicinskog osoblja bila je zauzeta liječenjem velikog broja žrtava Prvog svjetskog rata. U Velikoj Britaniji su zbog rata svega tri m e d i c i n s ke s e s t r e b i l e raspoložive na milion stanovnika. Nije postojao nikakav univerzalan lijek protiv gripa niti mogućnost masovnog vakcinisanja (tako je npr. u SAD prva vakcina protiv gripa uvedena tek 1944. godine). Najbolji savjet koji su ljekari mogli da pruže stanovništvu bio je da preko nosa i usta nose višeslojne maske, što nije bilo od velike koristi jer se radilo o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Naravno, medicinsko osoblje takođe je bilo podložno gripu. Zanimljivo je da su neki ljekari smatrali da oboljeli treba da se suzdrže od konzumiranja alkoholnih pića, dok su drugi predlagali drevni lijek za sve bolesti uključujući i strah – žestoka pića. Treći su preporučivali pola boce laganog vina dnev-

WIKIPEDIA

» Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Grafikon smrtnosti u SAD i Evropi pokazuje da je vrhunac epidemije bio u oktobru i novembru 1918. godine

posljedice za ekonomiju ipak nijesu bile nepremostive. U nekim je sredinama problem predstavljao veliki broj nepokopanih tijela. Budući da nije bilo vremena da se proizvede dovoljan broj kovčega, mnogi su pokopani u masovnim grobnicama. U nekim gradovima organizovani su posebni vozovi za prevoz umrlih. Uočen je i značajan porast broja samoubistava. Bolest je imala i direktan uticaj na ratna zbivanja – tako je na primjer

Prizor iz doba pandemije - zaštitne maske

prvi talas bolesti u maju 1918. za tri dana odložio pokret britanske Kraljevske ratne mornarice. Bolest je, naime, tada zahvatila čak 10.313 pripadnika mornarice. Pandemija je još teže pogodila Centralne sile. Moguće je da je time skratila trajanje Prvoga svjetskog rata. Već tokom 20-ih godina 20. stoljeća španski grip je rjeđe pominjan. Jedan od razloga za to je sigurno bio Prvi svjetski rat. Iako je odnio manje života, taj je sukob trajao duže i posvećivano mu je mnogo više medijske pažnje. Bolest je u javnoj svijesti shvaćena jednostavno kao produžetak ratnih stradanja. Drugi razlog bio je u tome što je svaki talas „španjolke“ obično trajao relativno kratko. Dok bi ljudi shvatili stvarne razmjere i pogubnost te pošasti, ona bi već – barem na neko vrijeme – nestala. Zanimljivo je da su prva nagađanja o uzrocima bolesti uključivala teorije da je gripa posljedica rovovskog ratovanja, tj. hemijskog oružja ili „dima i gasova“ s bojišta. Neki

su čak sumnjali da se radi o tajnom njemačkom biološkom oružju. Ljekari su isprva smatrali da bolest uzrokuje Fajferov bacil. Ali, autopsije su ubrzo pokazale da to nije slučaj. Ipak, iako naučnici 1918. nijesu znali da je uzročnik bolesti virus, shvatili su da se prenosi kijanjem i kašljanjem. S druge strane, neobična priroda pandemije iz 1918. uticala je da mnogi ljekari pogrešno dijagnosticiraju bolest. U svakom slučaju, u vrijeme izbijanja bolesti postojalo je vrlo malo preciznog znanja o virusima. Iako su u jesen 1918. pokrenuti pokušaji izrade vakcine za grip, tek je 1933. godine prvi put izolovan virus gripa A, 1940. godine gripa B, a 1950. gripa C. Rutinska vakcinacija bila je moguća tek pedesetih godina, i to samo u najrazvijenijim zemljama. Ali, neobična prilagodljivost virusa gripa značila je da vakcina ostaje djelotvorna samo jednu do dvije godine. U hrvatskoj istoriografiji (kao i crnogorskoj) je do sada malo prostora posvećeno pandemiji gripa iz 1918. godine. Poznato je da je prvi talas gripa u Zagreb stigao u julu 1918. godine. U Zagrebu su tada vladali loši higijenski uslovi, grad je bio prenatrpan (mnogo je ljudi dolazilo u grad u potrazi za boljim životom), a osjećale su se i strašne posljedice Prvog svjetskog rata u vrijeme kada je Austro-Ugarska bila pred slomom. Među prvim oboljelima bili su vojnici u Zagrebu i Požegi. Dalje vijesti o širenju bolesti pojavile su se tek u septembru, kada su zabilježeni slučajevi gripe u Zadru, Rijeci i Sušaku, a idućeg se mjeseca bolest proširila u pandemiju koja je zahvatila velike djelove središnje i istočne Hrvatske i D a l m a c i j e . Na j t e ž e s u pogođeni ljudi koji su radili u zatvorenim i prenatrpanim prostorijama poput fabrika i kancelarija. Zemaljska vlada obavijestila je stanovništvo o pandemiji tek početkom oktobra 1918. U Zagrebu je organizovana medicinska pomoć za imovinski ugrožene osobe, a ljekarima su za prijevoz na raspolaganje stavljeni fijakeri u vlasništvu grada. Može se reći da je zemaljska vlada potcijenila ozbiljnost situacije. Godine 1918. u Zagrebu je od gripe umrlo oko 900 ljudi, a naredne, još petnaestak. Ukupan broj umrlih u Hrvatskoj nije poznat zbog nedostatka podataka, ali mogao bi biti između 15.000 i 20.000, od kojih je većina stradala u oktobru 1918. godine. (Kraj)

Drugi pišu

Poneđeljak, 13. april 2020.

Kako je Vlada Srbije našla višak od 15 miliona eura » Piše: Tomislav MARKOVIĆ

Umjesto da novac građana troši na ono što je zaista bitno, na zdravstvo i obrazovanje, naprednjačka vlast je proteklih godina ulagala u najveće jarbole, pjevajuće fontane, preskupe novogodišnje jelke...

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, u pratnji ministra vojnog Aleksandra Vulina, na aerodromu u Batajnici svečano je dočekala pomoć iz Ruske Federacije. Ruski prijatelji počašćeni su pogačom i solju, na tradicionalan srpski način, što je dovelo do sablažnjivih slika za pučanstvo, jer su tokom konzumacije prekršeni svi mogući protokoli i mere za zaštitu od zaraze. Nakon tog čina visokog rizika, premijerka je održala prigodan govor u kojem se zahvalila ruskim prijateljima, ali nije odolela niskim pobudama pa je iskoristila priliku da se obruši na izmišljene neprijatelje. „Nemojte da budete toliko licemerni da ceo dan šetate, a onda u 20 časova izađete na terasu i aplaudirate lekarima. Hajde da više nemamo to da u Srbiji budemo kul. Kul je da po danu izlazite, a onda je kul uveče aplaudirati. Najgoru stvar ćete uraditi tim lekarima kojima tapšete. Ti lekari će zbog vas raditi umesto 12, 14 ili 16 sati. Nemojte im to raditi“, održala je premijerka vakelu neposlušnim građanima koji se odaju hipokriziji. Takvo nas vreme zadesilo: licemeri drže filipike protiv licemerja, fabrike za proizvodnju dezinformacija nariču zbog lažnih vesti, duhovni potomci Kajafe i Pontija Pilata propovedaju Hrista, a kradljivci doktorata čuvaju državnu kasu. Pored ovih pošasti koje smo sami izabrali, nama prirodne katastrofe uopšte nisu potrebne – na svojoj propasti radimo sasvim zadovoljavajuće i sami, bez ičije pomoći.

TELEPATSKE MOĆI ANE BRNABIĆ

Ne znam kojim je to naučno-istraživačkim metodama premijerka dokonala da su građani koji svako veče aplaudiraju požrtvovanom medicinskom osoblju isti oni koji su čitav dan proveli šalabazajući naokolo. Pitanje je da li bi čak i bratske kineske vlasti sa totalnom kontrolom i nadzorom građana u okviru sistema društvenog kredita bile u stanju da izgrednike lociraju ovako precizno, a kamoli premijerka zvanično demokratske države koja, koliko mi je poznato, još uvek nije uvela ovakav sistem. Biće da

no, ali zar mora novac da se uzima baš od zdravstvenog osiguranja? Pacijenti se leče donacijama građana, putem SMS-ova, a Vlada Srbije našla da u zdravstvu ima viška para, pa uzela malo novca i preusmerila ga tamo gde je potrebniji. Premijerki nije palo na pamet da zahvati u kasu nekih drugih, kudikamo bogatijih resora, na primer u vojni budžet, već se ostrvila na zdravstvo. Tačnije, ostrvio se predsednik Vučić kog premijerka zove „šefe“ (mada bi mogla malo i da varira titulu – lepo zvuči i „gospodaru“ ili „vaša visosti“).

PROjEKTI OD jAVNE BEZNAČAjNOSTI

Za srpske vlasti bezbjednosne strukture su kudikamo važnije od zdravstva i obrazovanja

je Brnabić do svojih saznanja došla koristeći se svojim natprirodnim telepatskim moćima. Mada postoji još jedna mogućnost – premijerka jednostavno laže, prebacujući odgovornost sa sebe na unutrašnjeg neprijatelja. Nema efikasnijeg sredstva za borbu protiv licemerja od neistine. Iz ovog premijerkinog nastupa, kao i iz mnogih drugih poslednjih nedelja, dalo bi se zaključiti da su njoj i Vladi Srbije lekari i zdravstvo na prvom mestu. Međutim, kao i sve druge premijerkine izjave, ni ove iznenadne izlive uvažavanja medicinskog osoblja ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Funkcioneri iz našeg državnog vrha su lingvističko saznanje o arbitrarnosti jezika shvatili nekako odveć bukvalno, pa između njihovih reči i realnosti obično zjapi ponor čije dubine ne bi uspela da istraži ni najsrčanija speleološka ekspedicija.

ZDRAVSTVO, POSLjEDNjA RUPA NA SVIRALI

Prošlogodišnji budžet jasno govori šta su prioriteti Vlade Srbije: za zdravstvo je izdvojeno 18,3 milijarde dinara, a za vojsku preko 95 milijardi – samo pet puta više. Sredinom 2018. godine prosečna plata u policiji bila je 73.000 dinara,

u vojsci 62.000, a u zdravstvu – 55.000 dinara. Dakle, plata u policiji je u proseku bila veća od plate medicinskih radnika preko 30 procenata. U međuvremenu je došlo do proporcionalnih povećanja, ali vojska i policija i dalje zarađuju više od medicinskog osoblja. Za srpske vlasti bezbednosne strukture su kudikamo važnije od zdravstva i obrazovanja, kao što i priliči državi koja teži autoritarnosti. Naprednjačke vlasti mnogo više cene građanina s puškom nego građanina sa stetoskopom, što je sasvim razumljivo ako imamo u vidu ratnohuškačku prošlost predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ministra odbrane Aleksandra Vulina, ministra spoljnih poslova Ivice Dačića i mnogih drugih relikata iz mračnih devedesetih. Između militarizovanog društva i društva sačinjenog od obrazovanih građana sa dobrom zdravstvenom brigom, naši vlastodršci će uvek izabrati ovo prvo, prosto im je takav mentalni sklop. Čak ni ceo prošlogodišnji budžet namenjen zdravstvu nije potrošen za predviđene potrebe javnog zdravlja, jer je Vlada Srbije u više navrata otimala određene sume novca baš od ovog sektora koji očigledno predstavlja

poslednju rupu na svirali. Početkom decembra prošle godine Vlada Srbije preusmerila je 60 miliona dinara (preko pola miliona evra) koji su bili namenjeni Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja, za međunarodnu promociju Srbije u okviru kampanje „Srbija stvara“. Reč je o kampanji koja promoviše „nov način predstavljanja Srbije koji afirmiše vrednosti savremene Srbije - kreativnost, inovativnost i originalnost“, kako stoji na sajtu ove platforme. A kud ćeš kreativnijeg, inovativnijeg i originalnijeg postupka od otimanja para zdravstvu zarad međunarodne promocije Srbije? Valjda je važnije da to mrsko inostranstvo stekne lepu sliku o našoj zemlji nego da naši građani imaju gde i čime da se leče?

ZAVLAČENjE RUKE U BUDŽET ZDRAVSTVA

Iza kampanje „Srbija stvara“ stoji Savet za kreativne industrije, lično telo Ane Brnabić. Kao što reče premijerka osnivajući ovu paralelnu instituciju, „Savet će imati ključnu ulogu i u oblasti promovisanja inovativnosti i kreativnosti kao novih elemenata ‘meke moći’ u izgradnji novog imidža Srbije“. Da je premijerki više stalo do slike o Srbiji nego do stvarnog stanja stvari znamo odavno, još od njenog znamenitog intervjua za Economist Radio u kojem je negirala genocid u Srebrenici, nazvavši ga zločinom „koji je stvorio sliku o Srbima kakva ne treba da se stvara o našoj zemlji“. Valjda joj Rat-

ko Mladić nije bio dovoljno inovativan i kreativan, šta li, pa je rešila da napravi sopstvenu ustanovu za stvaranje lepe slike o Srbiji u svetu. U stvarnosti koja nema nimalo razumevanja za plemenite pobude Ane Brnabić, Savet za kreativne industrije je neka vrsta paralelnog Ministarstva kulture koje uglavnom služi za izvlačenje novca iz budžeta, preuzimanje kulturnih institucija kao što su Narodno pozorište ili Muzej savremene umetnosti i uhlebljenje podobnih umetnika. U svakom slučaju, jasno je da se radi o kudikamo važnijem projektu nego što je banalna potreba građana da se leče od raznoraznih bolesti. Pošto je zavlačenje ruke u zdravstveni budžet prošlo kao po loju, premijerka je krajem decembra prošle godine nastavila sa istom praksom. Vlada Srbije je tada donela rešenje kojim se 1,4 milijardi dinara sa podrške Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje prebacuje Javnom preduzeću „Putevi Srbije“. Još 300 miliona dinara uzeto je od zdravstva i prenamenjeno za servisiranje spoljnog duga, što je sveukupno suma od oko 14,5 miliona evra. Kako stoji u odluci, ova sredstva „raspoređuju se Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, radi obezbeđivanja nedostajućih sredstava potrebnih Javnom preduzeću ‘Putevi Srbije’ za održavanje mreže državnih puteva I i II reda, kao i za obaveze iz člana 70. Zakona o putevima“. Nisu putevi nevažni, narav-

Nepravedno je optuživati predsednicu Vlade da donosi odluke o bilo čemu, ona samo poslušno izvršava naređenja samozvanog gospodara Srbije, zbog prirodne obdarenosti za servilnost je i postavljena na funkciju premijerke. A kad gazda kaže da se otmu pare namenjene zdravstvenoj zaštiti osiguranika, pokorna premijerka može samo da salutira, uzvikne „Razumem i nije mi teško!“ i da izvrši naređenje u rekordnom roku. U međuvremenu je epidemija Covida-19 stigla i u naše inovativne krajeve, uvedena je zabrana kretanja, ukinut je međugradski saobraćaj, pa su putevi koji se održavaju novcem iz zdravstvenog budžeta poprilično opusteli. A što se tiče međunarodne promocije lepe slike o Srbiji, i inače nepostojeće interesovanje za kreativnost u stilu Ane Brnabić proteklih nedelja beleži svoj istorijski minimum. Umesto da novac građana troši na ono što je zaista bitno, na zdravstvo i obrazovanje, naprednjačka vlast je proteklih godina ulagala u najveće jarbole, pevajuće fontane, preskupe novogodišnje jelke i sveprisutnu rasvetu, propale fudbalske klubove, a planirali su i razne gondole, nacionalne stadione i slične projekte od javne beznačajnosti. Sve im je to bilo malo, nego su u decembru prošle godine, dok je zvanična Kina još uvek skrivala izbijanje epidemije, mirno uzeli preko 15 miliona evra namenjenih zdravstvu i potrošili ih na neke hitnije potrebe nego što je zdravlje građana. Koliko je to u medicinskoj opremi, maskama, zaštitnim odelima, bolničkim krevetima i respiratorima, po današnjem kursu? Kad sve navedeno uzmemo u obzir, jasno je da je premijerka Ana Brnabić poslednja osoba koja nekome može da drži predavanja o licemerju. Tačnije, pretposlednja, jer ona ne govori svoj tekst, već nastupa kao trbuhozborac Aleksandra Vučića kod kojeg svi potčinjeni dolaze po mišljenje. Njegova reč uvek mora da bude poslednja, svejedno ko je izgovara ili sprovodi u delo.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

GLAVNI GRAD PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 2A

Tel: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 2/18 i 34/19), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (»Sl. list Crne Gore Opštinski propisi«, br.38/18, 43/18 i 10/20) i Odluke Odluke direktora Direkcije za imovinu Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 13-100/20-144 od 07. aprila 2020.godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Direkciji za imovinu Glavnog grada: Samostalni/a savjetnik/ca I - za imovinsko pravne poslove-1 izvršilac na neodređeno vrijeme. Opšti uslovi: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima(osim lica koja imaju položen pravosudni ispit); -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Posebni uslovi: -VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet, -Najmanje 5(pet)godina radnog iskustva, -Položen stručni ispit za rad u državnim organima; Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me) -CV -Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja -Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja

Poneđeljak, 13. april 2020.

-Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte(da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci) -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -Uvjerenje da kandidata/kinje nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/ je čini nedostojnim za rad u državnom organu Provjera znanja , sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Službeni list Crne Gore«, br. 050/18). Popis propisa potrebnih za provjeru sposobnosti: Ustav Crne Gore (»Službeni list Crne Gore«, br. 01/07, 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 02/18 i 34/19),Zakon o upravnom postupku(»Službeni list Crne Gore«, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (»Službeni list Crne Gore«, br. 02/18 i 34/19), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada ( „Sl.list CG-OP“, br. 38/18 i 43/18 i 10/20), Zakon o obligacionim odnosima (»Službeni list Crne Gore«, br. 047/08 od 07.08.2008, 004/11 od 18.01.2011, 022/17 od 03.04.2017), Zakon o državnoj imovini (»Službeni list Crne Gore«, br. 021/09 od 20.03.2009, 040/11 od 08.08.2011), Zakon o eksproprijaciji (»Službeni list Republike Crne Gore«, br. 055/00 od 01.12.2000, 012/02 od 15.03.2002, 028/06 od 03.05.2006, Službeni list Crne Gore«, br. 021/08 od 27.03.2008, 030/17 od 09.05.2017, 075/18 od 23.11.2018), Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (“Sl.list Crne Gore«, br. 19/09), Zakon o planiranju i izgradnji objekata (“Sl.list Crne Gore«, br. 64/17, 044/18, 063/18, 011/19), Statut Glavnog grada (“Sl.list Crne Gore OP«, br. 08/19), Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (“Sl.list Crne Gore«, br. 029/07, 073/10, 032/11, 040/11, 043/15, 037/17, 017/18). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

ovjerenoj kopiji preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: 1.Kandidati su obavezni da dostave samo dokaze o nivou kvalifikacije obrazovanja koji su propisani u posebnim uslovima oglasa a ne i dokaze o eventualnom naknadnom stručnom usavršavanju. 2.Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180 OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me

Oglašava potrebu za:

1. RUKOVODILAC/LJA SERVISA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS tehničkog smjera Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me -kandidat koji uđe u uži izbor biće pozvan na razgovor -poželjno mjesto prebivališta-Podgorica

KOTOR TEL: 032/325-732

JU DOM STARIH GRABOVAC RISAN Adresa: PJEŠČINA BB, RISAN

Tel.: 032/371-100, 032/371-500 Email: grabovac@t-com.me Vrši se ispravka oglasa,objavljenog 08/04/2020.za radno mjesto medicinska sestra.

Ispravka se vrši u dijelu broj izvršilaca i glasi,broj izvršilaca tri a ne jedan kako je greškom objavljeno. Sve ostalo u oglasu ostaje isto.

PLUŽINE TEL: 040/271-295

OPŠTINA PLUŽINE-SEKRETARIJAT LOKALNE UPRAVE Adresa: ul. Lazara Sočice br.2

Tel.: 040-271-111 ISPRAVKA OGLASA: VRŠI SE ISPRAVKA OGLASA OBJAVLJENOG U MEDIJIMA 10.04.2020.GOD. ZA RADNO MJESTO PRIPRAVNI/CA U KOMUNALNOJ POLICIJI INSPEKCIJSKOJ SLUŽBI OPŠTINE PLUŽINE, 1 izvršilac. ISPRAVKA SE ODNOSI NA POLOŽENI STRUČNI ISPIT ZA RAD U DRŽAVNIM ORGANIMA KOJI NE TREBA DA STOJI KAO JEDAN OD USLOVA. OSTALI DIO TEKSTA OSTAJE ISTI.

Poneđeljak, 13. april 2020.

Mali oglasi UslUgE PREVOZ, preseljenje, odvoz nepotrebnih stvari. Tim momaka obučenih za montažu, demontažu, unošenje i iznošenje, špedicija, komplet usluge. Tel. 069/646-969 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 2

Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavjeĹĄtenja

PoneÄ&#x2018;eljak, 13. april 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 13. april 2020.

Dana 11. aprila 2020. poslije duge bolesti u 68. godini preminuo je Дана 12. априла 2020. u 71. години, након краће болести преминула је наша драга

Дана 12. априла 2020. после краће болести у 69. години испустио је своју племениту душу наш вољени

RADIVOJE Perov ŠOĆ

СТАНОЈКА - ГАРА Радојице БУЛАТОВИЋ рођена Вујошевић

ВУКИЋ Миливоја ОРОВИЋ

Због новонастале ситуације, сахрана је обављена 12. априла у 15 часова на градском гробљу Чепурци у кругу породице. Кућа жалости: Доњи Кокоти бб.

Због настале пандемије, сахрана драгог нам покојника је обављена у кругу најуже породице 12. априла.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 12. aprila na Novom groblju na Cetinju.

Ожалошћени: супруг РАДОЈИЦА, кћерке НАТАША и НИКОЛИНА са породицама, брат РАДЕ ВУЈОШЕВИЋ са породицом, сестра МИЛЕВА, ђевер МИЛОЈИЦА са породицом, јетрва ЦВИЈЕТА са породицом, породица покојне сестре ДИВНЕ и остала многобројна родбина

Ожалошћени: супруга РАДМИЛА – РАДА, син НИКОЛА, ћерке МИЛИЈАНА – НАНА и МИЛАНКА – ЛЕЛО, снахе МАРИЈА, ДАРИНКА и МИЛИЈАНА, сестра ДРАГИЊА, браћа ВУЈИЦА и ДРАГАН, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне, унучад БОЖО, ЛУКА, ВУК, ЛУКА и ЈУЛИЈА и остала многобројна родбина

Ožalošćena porodica ŠOĆ

525

496

506

Dana 12. aprila 2020. godine umrla je naša draga

ČEDOMIR - ČEDO JOVIĆEVIĆ

RADIVOJE ŠOĆ 1953-2020.

Posljednji pozdrav našem bivšem igraču.

KOSA Andrijina ŠĆEPANOVIĆ rođena Knežević

498

FUDBALSKI KLUB LOVĆEN CETINJE

poslije kraće bolesti u 80. godini. Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 12. aprila u 14 časova na groblju iza Manastira u krugu uže porodice. Ožalošćeni: suprug ANDRIJA, sinovi ŠOLE i SAŠA, šćer SLOBODANKA – CICA, sestre JAVORKA, VASILJKA i MILEVA, unučad BRANKA, TAMARA, KATARINA, FILIP i KRISTINA, snahe VJERA, LIDIJA i VIDOSAVA, zaova VINKA, jetrva SLOBODANKA, bratanić, bratanična, sestrične i ostala rodbina ŠĆEPANOVIĆ i KNEŽEVIĆ 504

Naučio si svakoga ko te poznavao što znači biti borac. Bio si naš vođa, naš vječiti vjetar u leđa i naša podrška. Tužni smo jer tvoje srce više nije moglo da izdrži. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Ožalošćena porodica supruga TATJANA, kćerke IVANA i ANA, zetovi i unučad

RADIVOJE ŠOĆ 1953-2020. Bio si svjetlost našega života, naše radovanje i naš ponos. Bio si naš veliki oslonac, a sada naša vječita tuga. Neutješne

507 Tužan pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru

majka DESANKA i sestra MARINA

510 Posljednji pozdrav dragom ujaku

RADU ŠOĆU RADIVOJU ŠOĆU Neizmjerno tužan zbog rastanka, a ponosan što si bio dio moga odrastanja i mladosti. Počivaj u miru.

MINJO, NATALIJA, NIKOLA i PETAR

LUKA ALEKSIĆ 513

509

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav dragom

RADIVOJU ŠOĆU Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za dobrotu i pažnju koju si nam uvijek pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 512

VANJA ALEKSIĆ sa porodicom

S tugom i poštovanjem se opraštamo od dragog komšije

RADU ŠOĆU ovim putem porodici izjavljujemo najiskrenije izraze saučešća. SVETLANA i DEJAN KEKIĆ 508 Posljednji pozdrav voljenom bratu, ujaku i šuri

RADIVOJU ŠOĆU

RADA ŠOĆA Počivaj u miru. KOMŠIJE IZ ULAZA 526

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam uvijek pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

511

SLOBO i RAJKA ALEKSIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 13. april 2020.

Dana 11. aprila 2020. u 21 čas u 86. godini preminula je naša draga Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да нас је 11. априла 2020. у 83. години, напустила наша вољена

TUŽNO SJEĆANJE 13. 4. 2000 – 13. 4. 2020. Na našu dragu majku

ZLATIJA Radomanova MAROJEVIĆ

Sa ljubavlju, tugom, ponosom i poštovanjem.

рођена Вујовић Због општих ванредних околности, сахрана драге покојнице обављена је у кругу породице 12. априла у 11 часова на Новом гробљу – Цетиње. Ожалошћени: супруг НОВАК, кћерке ЖЕЉКА и НАТАША, унучад СЛОБОДАН, ИГОР, МИРЈАНА, ЈЕЛЕНА, АНА, ИРЕНА, сестра ДАРИНКА, браћа ВОЈИСЛАВ и МИЛИВОЈЕ, ђевери СТОЈАН и СТАНКО, заова ЉУБИЦА, јетрва ГОСПАВА, снахе РАДМИЛА и ГОСПАВА, братанићи, ђеверичићи, сестрична и остала родбина ВУКАДИНОВИЋ и ВУЈОВИЋ

VJERU RELJIĆ

rođena Kovačević

РАДУША - РАКЕ Новакова ВУКАДИНОВИЋ

Sahrana naše drage pokojnice će se obaviti u krugu najuže porodice u toku dana 12. aprila na mjesnom groblju Morakovo i porodica neće primati saučešće. Ožalošćena porodica: sinovi TIHOMIR, LABUD, STANIMIR i RADOMIR, snahe ŽELJKA, GOSPAVA i MILODARKA, unučad MARKO, KSENIJA i LIDIJA, praunuk LUKA ĆETKOVIĆ, sestra RADMILA, brat RATKO, đeverična MIRJANA, sinovac MARJAN, bratanići, bratanične, zaovići, zaovične i ostala mnogobrojna rodbina MAROJEVIĆ i KOVAČEVIĆ

514

516

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

Zadnje zbogom i hvala dragoj majci, svekrvi i umilnoj baki

Tvoji PAVLE i GORDANA 490 Dana 13. aprila 2020. navršavaju se dvije godine od smrti jedinog brata, ujaka, đeda i prađeda

Posljednji pozdrav dragoj majci

MIROSLAVA P. ĐUKANOVIĆA Tuga i bol. Teško je... Sestra TANJA sa porodicom

RAKI VUKADINOVIĆ Otišla si i ostavila prazninu u našim srcima. Nedostajaće nam tvoja časna i blaga duša, koja nas je ispunjavala ljubavlju i dobrotom. Vječno ćemo te se sjećati i o tebi s ponosom pričati. Hvala ti za sve što si uradila za nas. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji: ćerka NATAŠA, unuk IGOR, unuke JELENA i IRENA, zet SAŠA, praunuka LARA 522

ZLATIJI MAROJEVIĆ

ZLATIJI

sin TIHOMIR, snaha ŽELJKA, unuk MARKO, unuka KSENIJA i praunuk LUKA ĆETKOVIĆ

sin RADOMIR

517

489

Sjećanje na našu voljenu porodicu

BUŠKOVIĆ

518

Посљедњи поздрав драгом супругу, оцу и дједу

Posljednji pozdrav dragoj snahi

БОГДАНУ БАТУ УЉАРЕВИЋУ

RAKI

Остали смо без особе коју су красиле најљепше људске особине, доброта, племенитост и великодушност. Хвала ти што си нас и у најтежој болести чувао поклањајући нам љубав, савјет и подршку.

Čuvaćemo te od zaborava. LJUBICA PROROČIĆ sa porodicom

515

523

Твоја супруга ВУКОСАВА, синови ВОЈИСЛАВ и БРАНИСЛАВ, снахе ИВАНА и САЊА и унучад МАША, ХАНА, ВАСИЛИЈЕ и СТЕФАН

POMENI

Posljednji pozdrav strini

Tri godine su od vječnog i teškog rastanka sa tobom, draga naša

VUKICA

RADE

LJIKICA

13. 4. 1995.

27. 5. 2017.

26. 8. 2019.

Tužni su mjeseci i godine bez vas... Dvadeset pet dugih godina bez majčinske ljubavi, bez bakine nježnosti, pažnje i ljubavi tašte. Vulence naše, poslije preranog i pretužnog odlaska našeg zlatnog brata i sina Boška, u zagrljaj tvoj tražeći utjehu, pošao je tvoj Rašo. Koliko god je bio čvrst kao stijena i dostojanstveno koračao kroz životne bitke, u ovoj poslednjoj se predao skrhan bolom i ranjen, njegovo roditeljsko srce je prepuklo. A onda Ljikica naša, Anđeo naš, prepuna ljubavi, tiha i nenametljiva, uvijek zahvalna za nesebičnu ljubav kojom je obasipana od svih nas, otišla je sa osmijehom na licu u vaš zagrljaj. Dragi đedo, neka se vaša mala barka ljubavi, sa tvojom najdražom posadom, otisne na vodu i tiho plovi tvojim mirnim jezerom... konačno zajedno. Vole vas JELENA, KSENIJA, BALŠA i DRAGAN koji s ljubavlju i pažnjom čuvaju vašu NINU

RAKI 519

Od ZORANA i VJERE sa porodicom

SNEŽO

Posljednji pozdrav snahi i jetrvi

Tužan je svaki ovakav pozdrav. Vječno ćemo žaliti za tobom.

524

Dana 14. aprila 2020. navršava se 40 dana od prerane smrti našeg dragog

Tvoji NAJMILIJI 505

RAKI 520

13. 4. 1997 – 13. 4. 2020.

Od STOJANA i GOSPAVE VUKADINOVIĆ

PREDRAGA PEĐE ĐIKANOVIĆA Posljednji pozdrav strini

Ožalošćena PORODICA

GOJKO Stijepov IVANČEVIĆ S ljubavlju i poštovanjem

RAKI 521

Od DEJANA i DEJANE

TVOJA PORODICA 491

484

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 13. april 2020.

Četrdeset je dana od smrti naše majke

Četrnaest dugih godina od smrti našeg oca

Danas je godina od smrti

Četrdeset je tužnih dana od kada si nas iznenada i bez riječi napuštio

JOVANA ROGANOVIĆA OLGE Vojislavove KOPRIVICE

VOJISLAVA Josifovog KOPRIVICE

Nedostajaće nam ono vrijeme da se zajedno okupimo za trpezom i podijelimo toplinu porodičnog doma. Kuda god da život i smrt vode, uvijek ćemo biti nas šestoro. Vole vas vaša djeca: JELENA, SVETLANA, BILJANA i GORAN 486

Kažu da vrijeme briše tugu, međutim, tuge i boli je sve više. Vrijeme neće nikad izbrisati neizmjernu ljubav i poštovanje koje osjećamo kada spomenemo tvoje ime. Uvijek si bio stijena i naš oslonac, naša uzdanica i vodilja kroz život. Ponosni smo što smo imali takvog supruga i roditelja. Gdje god da si, znamo da nas čuvaš, kao što i mi čuvamo najvrednije uspomene koje imamo – Tvoj lik. Počivaj u miru, voljeni naš!

MIŠKO – DŽO Slobov FILIPOVIĆ

Žale za tobom supruga VJERA i djeca JOVANA, DEJANA i MILOŠ 502 Danas se navršava godina od smrti našeg

TUŽNO SJEĆANJE 2. 4. 2006.

4. 3. 2020.

VOJO

OLGA

KOPRIVICA

Mnogo dobrote, ljubavi, pažnje i topline otišlo je sa vama. Svako sjećanje na vas je lijepo, a dani bez vas mnogo bolni. Počivajte u miru, a mi ćemo tugovati za vama.

JOVANA Đ. ROGANOVIĆA Dragi brate, mi koji te volimo znamo koliko je teško živjeti bez tebe. Svojim odlaskom ostavio si nam tugu i neizbrisivu prazninu, ali zauvijek ćeš biti u našim srcima kao dio najljepših uspomena, vječno voljen i nikad zaboravljen. Hvala ti za bratsku ljubav. Počivaj u miru.

Sestra i zaova GORDANA PEROVIĆ sa porodicom

Tvoji otac SLOBO, majka KOKA i sestra MILENA - ĆENA

492

SLAVKO i RADOJKA sa porodicom 499

485

Teško je prihvatiti istinu da te nema, da si otišao zauvijek. Sve se nadamo da ćeš se odnekud pojaviti. Bolno i preteško, ostade praznina u srcu i želja za tobom. Bio si poseban, tradicionalan, plemenit, velikodušan, kao iz minulih vremena sa vrijednostima koje se ne prepoznaju u našim vremenima. Počivaj u miru.

Voljeni brate

Četrdeset je dana od smrti naše drage sestre

MIŠKO S. FILIPOVIĆ

JOVO

OLGA KOPRIVICA Duboko nas je zabolio tvoj iznenadni odlazak i ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem nema tebe. Nedostaje nam tvoja topla i plemenita duša puna ljubavi i dobrote. Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružala.

Prošla je godina, a ti i dalje živiš u našim srcima i mislima. Tvoj lik i dalje sija među nama. Ponosni na tebe.

NJEGE sa porodicom

Tuguju za tobom braća VELJKO i VLADO sa porodicama 497

Tužan je ovaj dan. Tvojim odlaskom izgubila sam veliku bratsku ljubav, toplotu, sigurnost, pažnju i podršku koja me pratila kroz život. Nedostaješ svakim danom sve više, fali mi tvoj osmijeh, razgovor, čak i tvoje ćutanje. Tvoje veliko srce i dobra duša ostaće zauvijek u mojim mislima i srcu.

501

Četrdeset dana od smrti drage

Četrnaest godina od smrti dragog

Tvoja sestra MILENA - ĆENA i sestrići PAVLE i VASILIJE

Godina je od smrti našeg voljenog

493 Posljednji pozdrav voljenom ujaku

OLGE KOPRIVICE

JOVANA ROGANOVIĆA

VOJINA KOPRIVICE

Dani prolaze, al sjećanja na tebe nikad neće... Tvoja dobrota, vedar i nasmijan lik će zauvijek biti dio nas... Svojom dobrotom, plemenitom dušom i časnim životom zaslužili ste da vas vječno pamtimo. Počivajte u miru.

Strina BOSE, sestre VESNA, RAJKA i MAJA

MIŠKU

503

BOGDAN sa porodicom

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe. Tvoji sestrići PAVLE i VASILIJE 494

Mili naš

487

KIKA

Posljednji pozdrav prijateljici

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Uvijek ćeš biti na posebnom mjestu u našim srcima. Tuguju za tobom tvoji 500

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

LUKA, ANĐELA i NINA

MIODRAG MIŠKO Slobodanov FILIPOVIĆ

OLGI Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tvoj dragi lik uvijek će trajati.

Dani prolaze, a bol i lijepa sjećanja na tebe nikada. Počivaj u miru, tugo naša. Ožalošćene tetke VERICA i NAJA

STANKO i MICA PETRUŠIĆ 488

495

TV program

Poneđeljak, 13. april 2020.

FILM

RTCG 2 20:20

SERIJA

PRVA TV 11:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Voskrsenja ne biva bez smrti



RTCG 1

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r. 10:05 Naučno–obrazovni program 12:05 Misterije svemira, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Misterije svemira, s. 15:00 Lajmet 15:10 Naučno–obrazovni program 15:25 Nacionalni parkovi 15:30 Dnevnik 1 16:00 Zapis 16:30 Program za djecu 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Tihi heroji, dok. serijal 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Nacionalni parkovi, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Granica, dok. serijal 21:45 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:20 Lovac, s. 00:10 Argumenti, r. 01:25 Dobro jutro, Crna Goro, jutarnji program, r.



   RTCG 2

06:00 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:30 20:10 20:20 20:52

21:47 22:05 23:25 00:55 01:25

Zapis, r. E sport Nastava za I razred Nastava za II razred Nastava za III razred Nastava za IV razred Nastava za V razred Nastava za I razred, r. Nastava za II razred, r. Nastava za III razred, r. Nastava za IV razred, r. Nastava za V razred, r. Luda kuća, r. Dnevnik 2 Umjetnost sa vremenom Voskrsenja ne biva bez smrti, film U istom gnijezdu pod kraljevim brejtom, predstava Puna glava radosti, kratki film Zlatne čaklje, film Prestupnici, film Glas Amerike E sport

PINK M

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 12:10 Zadruga 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo

Kako sam postao Rus

15:30 16:10 18:30 19:00 20:30 21:30 22:30 23:00

Scena Zadruga, uživo Scena Film Zakletva, s. Nemoguća ljubav, s. Zadruga Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 10:15 10:00 10:15 11:15 13:00 14:00 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 22:15 23:00 23:30 00:45 02:15

Praktična žena, r. Mame, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Kako sam postao Rus, s. Kroz prašume Južne Amerike, film Smrtonosno oružje, film Praktična žena Press – Institut za javno zdravlje, uživo Žurnal Stolice, kviz Mame, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s. Igra sudbine Retrospektiva Majkl Kolins, film Noćni žurnal Majkl Kolins, nastavak Balkan ekspres 2, film Noćni žurnal

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

NOVA M

07:00 Centralni dnevnik, r. 07:30 Agencija za sve i svašta, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, s. 08:55 Kefalica 09:10 Ljubav, navika, panika, r. 09:30 Ljubav, navika, panika, s. 09:50 Totalni obrt, r. 10:45 Među nama, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, nastavak 12:35 Zauvijek susjedi, r. 13:00 Vijesti 13:10 Zauvijek susjedi, r. 14:25 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:40 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 17:30 Totalni obrt, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Azra, s. 22:00 Lud, zbunjen, normalan, s. 22:50 Dokumentarni film, r. 23:35 Huligan, film

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06

14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:30 01:20 03:10

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Ljubav je sve što nam je potrebno, r. Vijesti Ljubav i osveta, r. Boje dana, e. Život sa morem, r. Vijesti Geopolitika, magazin Ljubav i osveta, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Novine II, r. Vijesti Sport, e. Ljubavna pjesma Bobija Longa, film Bez granica, r. Grinberg, r. Boje dana, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

17:00 18:00 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

PoneÄ&#x2018;eljak, 13. april 2020.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 13. april 2020.

Virtuelne ture Nacionalne turističke organizacije Crne Gore

Posjetite neke od najljepših crnogorskih predjela iz svog doma Žabljak Crnojevića

Skadarsko jezero

U danima koje provodimo kod kuće, štiteći sebe i svoje okruženje od širenja infekcije virusom kovid-19, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore preporučuje da pogledate nekoliko virtuelnih tura koje oslikavaju dio bogate i raznovrsne turističke ponude destinacije, kao i virtuelne izložbe crnogorskih muzeja. U nastavku je lista virtuelnih tura u Crnoj Gori koje pružaju mogućnost posjetiocima da iz svog doma posjete neke od najatraktivnijih crnogorskih lokacija i uživaju u raznovrsnim kulturnim sadržajima: 1. Nacionalna turistička organizacija

Crne Gore omogućila je virtuelnu turu montenegro.travel/360/ putem koje posjetioci mogu obići crnogorske ski centre Savin Kuk, Kolašin 1600 i Kolašin 1450 i uživati u pješačkim i biciklističkim turama kroz Nacionalni park Durmitor i planinu Komovi. U pripremi je i virtuelna tura koja se odnosi na ljetnju turističku ponudu. 2. Nacionalni parkovi Crne Gore omogućili su virtuelnu posjetu nekima od najpopularnijih lokaliteta u okviru svoje ponude: Dodoši, Virpazar, Pavlova Strana, Rijeka Crnojevića i Žabljak Crnojevića. Virtuelne ture su dostupne na http://npcg360.com/. 3. Virtuelne ture lokalnih turističkih organizacija Tivta, Kotora i Ulcinja

predstavljaju 3D i virtuelni prikaz gradova, kao i pogled na prirodne ljepote, turističke, istorijske i kulturne lokalitete. Ove ture dostupne su na: https://tivat360.com/, http://kotor360.com/ i https://ulcinj360.com/. 4. Narodni muzej Crne Gore otvorio je vrata za virtuelne posjete muzejima putem kojih se mogu posjetiti Umjetnički muzej, Muzej kralja Nikole, Njegoševa Biljarda i Arheološka zbirka u Istorijskom muzeju, a uskoro će za virtuelnu posjetu biti dostupni Etnografski i Istorijski muzej, Reljefna karta Crne Gore i Njegošev mauzolej na Lovćenu. Virtuelne posjete dostupne su na:

Crno jezero

Umjetnički muzej https://goo.gl/ maps/KjYSU1vDBE1reb9S6 Muzej kralja Nikole https://goo.gl/ maps/myXfUmcB8whxNXen8

Njegoševa Biljarda https://goo.gl/ maps/bE1yRU3QBDFjwapc8 Arheološka zbirka https://goo.gl/ maps/AoAxf757AnUctokBA