Dnevni list Pobjeda 13.05.2021. by Pobjeda

Usvojene izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu

Većina po svaku cijenu, opozicija bojkotovala glasanje

M.BABOVIĆ

SPISKOVI: MUP i Uprava policije tvrde da informacije o patriotama prikupljaju u skladu sa zakonom

Đokaj: Tražiću nadzor da utvrdimo pravi li se posebna baza podataka

STR. 2. i 3.

Izvještaj Stejt departmenta o religijskim slobodama u Crnoj Gori za 2020. godinu

Novi zakon ide u susret ispunjavanju preporuka Savjeta Evrope i Venecijanske komisije, ali kao koizvjestilac Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, zajedno sa Zingersom (Emanuelisom) apelujem na poslanike da urade više - kazao je koizvjestilac Damijan Kotije STR. 7. Udruženja reagovala na stav predsjednice Jevrejske zajednice o izjavi ministra Leposavića o Srebrenici

Bez napretka u rješavanju imovinskih sporova SPC i CPC

STR. 4.

VLAST U BUDVI PONOVO PUCA PO ŠAVOVIMA: Demokrate, SNP i PCG nijesu došli na sastanak sa predsjednikom opštine

Negatori genocida su vukovi u jagnjećoj koži STR. 8. i 9.

D. MALIDŽAN

Carević: Neki cvile zbog fotelja, novi izbori krajem ljeta?

STR. 2.

Ministarstvo raskinulo ekspertske ugovore

Američki investitor izašao iz najveće hotelske grupacije u Crnoj Gori

Koprivica više nije spoljni ekspert u resoru kulture

Kostić za osam miliona kupio akcije Strateksa u Budvanskoj rivijeri

STR. 14.

STR. 5.

U novom talasu sukoba u Pojasu Gaze nastradalo na desetine ljudi

Izraelske bombe pogodile i dvije višespratnice

STR. 11.

Politika

Četvrtak, 13. maj 2021.

VLAST U BUDVI PONOVO PUCA PO ŠAVOVIMA: Demokrate, SNP i PCG nijesu došli na sastanak sa predsjednikom opštine SO Budva

Carević: Neki cvile zbog fotelja, novi izbori krajem ljeta?

Carević je sastanak zakazao nakon što je prethodno 11 odbornika Demokrata, SNP-a, PZP-a i Prave Crne Gore, nezadovoljni načinom na koji on upravlja gradom, iniciralo odlaganje jučerašnje, osme sjednice SO Budva. Odbornik PZP-a Filip Popović juče se ipak pojavio na sastanku iako je dan ranije iz te partije saopšteno da njihovi predstavnici neće učestvovati. Carević je, i pored nedolaska predstavnika Demokrata, SNP-a i Prave Crne Gore, odlučio da sastanak ipak održi. Pohvalio je odluku Popovića da dođe na sastanak ističući da je to odgovoran postupak. Ispričao je da je uoči minulih lokalnih izbora sa predstavnicima koalicije „Za budućnost Budve“, koju čine NSD, DNP, PZP, SNP i Prava Budva, otišao u Manastir Stanjevići gdje su se svi, kako tvrdi, zakleli na vjernost listi. On je poručio da je spreman za saradnju, ali i da ne pristaje na bilo kakve ucjene. Predložio je i da se, u slučaju nepostizanja dogovora, održe novi lokalni izbori. – Ako smatraju da nemam podršku, neka to javno i kažu, a ne da se kriju. Korektno bi bilo da pripremimo i održimo turističku sezonu pa da onda krajem ljeta idemo na nove izbore. Mi smatramo da treba raditi u interesu građana, a njima je bitan lični interes i dobijanje fotelja – rekao je Carević. Prvi čovjek Budve je poručio i da grad funkcioniše uredno, te da su svi rukovodioci postavljeni u skladu sa izbornom voljom građana. Sada, kako je rekao, pojedinci cvile zbog fotelja. – Ako bi neko trebao da ima

Đokaj: Tražiću da utvrdimo p posebna baza

Krsto Radović

Marko Carević

BUDVA – Na prošireni koalicioni sastanak, koji je za juče u podne zakazao predsjednik Opštine Budva Marko Carević, da bi se razriješili problemi vezani za funkcionisanje lokalne uprave, nijesu došli predstavnici Demokrata, Socijalističke narodne partije i Prave Crne Gore.

SPISKOVI: MUP i Uprava policije tvrde da informacij

Nikić: Demokrate mi se svete zato što sam ih odbio Odbornik DF-a Miloš Nikić je medijma juče dostavio dokumentaciju koja, kako tvrdi, opovrgava tvrdnje Demokrata iznijete na sedmoj sjednici SO Budva, a koje se odnose na odbojkaški klub Budva. - Gospodo iz odborničkog kluba Demokrata, nakon jučerašnjeg sramnog mahanja papirima iz administracije Nikole Divanovića i smjene u Odbojkaškom klubu koje ste meni pripisali, ja mogu samo da vam poručim – sram vas bilo – kazao je on. Demokrate su mu, otkriva on, nudile da bude dio te partije, ali je on to odbio. Zbog toga mu se, kako kaže, svete. Bili su, kako je rekao, kod njega dok je Carević bio u Srbiji i Republici Srpskoj i otvoreno mu nudili da „bude dio odborničke grupe koja se odvojila od koalicije i priključila njihovom savezu, pokušavajući da na taj način smanji ugled Marka Bata Carevića i da na jedan perfidan i podmukao način izdejstvuju njegovu smjenu“. – Više nema tajni gdje grupacija zvana 35% pripada i ko stoji iza nje – naveo je Nikić. Saopštio je da su se Demokrate prošle godine tajno sastajale sa predstavnicima Crnogorske da bi omogućili smjenu Carevića. – Sramno je da nakon svega što se u Budvi dogodilo tokom juna prošle godine vi opet radite isto – zaključio je Nikić u saopštenju.

 Lider budvanskog odbora Prave Crne Gore Aleksandar Franeta izjavio je za Pobjedu da se on lično ne zalaže za smjenu predsjednika Opštine, ali da je činjenica da su pojedini ljudi nezadovoljni njegovim radom primjedbe, to je Demokratski fornt, jer smo ucjenjivani šest mjeseci da bi se formirala vlast. Napravili smo mnoge ustupke, ali više ustupke ne možemo da pravimo. Ne može se mijenjati izborna volja građana. Ne može da prođe onaj scenario od prošle godine kada je DPS nasilno smijenio vlast. Mi smo, DF i ja lično, tada prvi stali u odbranu ovoga grada. Nećemo dozvoliti da ponovo DPS uđe na isti način. Ja sam ovakav

scenario očekivao i ranije – veli Carević. Lider budvanskog odbora Prave Crne Gore Aleksandar Franeta izjavio je za Pobjedu da se on lično ne zalaže za smjenu predsjednika Opštine, ali da je činjenica da su pojedini ljudi nezadovoljni njegovim radom. – Carević je iznio ove izbore i zaslužuje da ostane na mjestu predsjednika Opštine. Ja lično nijesam za smjenu predsjednika Carevića, ali vidim da su pojedini ljudi nezadovoljni. Mi 10 mjeseci ne možemo da formiramo vlast u Budvi. To je potpuno nevjerovatno – rekao je Franeta. On je kazao da će u naredna dva dana koalicionim partnerima predložiti novi sastanak. – Pa da fino sjednemo, popričamo i vidimo šta može da se uradi kako bi se konačno riješio problem – zaključio je Franeta. On je kazao da je čitav nesporazum nastao zbog sporta, odnosno lokalnog odbojkaškog kluba. Đ. Ć.

Muhamed Đokaj

Zoran Brđanin

Sergej Sekulović

PODGORICA – Umjesto odgovora na pitanja koja smo proslijedili Upravi policije, oni su juče medijima proslijedili reagovanje na naš tekst ističući da patriotske skupove snimaju u skladu sa zakonom, te da saglasno zakonu prikupljaju podatke o učesnicima, ali kategorično negirajući da prave posebnu bazu podataka.

hovi organizatori – istakli su iz Uprave policije kojom, kao vršilac dužnosti direktora, rukovodi Zoran Brđanin. Objašnjavaju da „imajući u vidu činjenicu da sva javna okupljanja – bez obzira da li se radi o prijavljenim ili neprijavljenim javnim okupljanjima nose sa sobom određeni stepen bezbjednosnog rizika, a posebno uzimajući u obzir kontinuitet javnih okupljanja koja se organizuju u posljednjem periodu, Uprava policije preduzima sve mjere i radnje koje su propisane pozitivno pravnim propisima i standardima policijskog postupanja u svrhu izvršavanja policijskih poslova i očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta“. – Članom 56f Zakona o u n u t ra š n j i m p o s l ov i m a propisano je da policija može da vrši snimanje ili fotografisanje javnog skupa, ako postoji opasnost da će prilikom javnog okupljanja doći do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i imovine. Istim članom propisano je da je

policija dužna da namjeru o snimanju prethodno objavi u medijima najkasnije 24 časa prije početka snimanja – piše u reagovanju Brđaninovog resora. Naglasili su i da policija najavljuje da će skup biti sniman samo ako je prijavljen. - Ne manje bitna je i činjenica da je u skladu sa mjerama koje se preduzimaju na sprečavanju širenja kovida-19 na snazi zabrana javnih okupljanja – istakli su oni. Rukovodeći se svrhom vršenja policijskih poslova, navode dalje, Uprava policije preduzima sve mjere i radnje koje su neophodne da bi se u svakom konkretnom slučaju evidentirali potencijalni počinioci krivičnih djela i prekršaja i protiv njih preduzele dalje procesne mjere i radnje, u skladu sa zakonom. - S obzirom na to da je u posljednjem vremenskom periodu evidentirano više događaja – javnih okupljanja manifestovanih u različitim oblicima, koja, što je veoma značajno, ni-

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova odgovorili su na naša pitanja i, takođe, saopštili da policija postupa u skladu sa zakonom.

BRĐANIN

– Rukovodeći se Zakonom o unutrašnjim poslovima, kao i načelima vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja, Uprava policije preduzima mjere i radnje koje se odnose na sve oblike javnih priredbi i javnih okupljanja, bez obzira na njihov karakter i razloge koje propagiraju učesnici ovih događaja i bez obzira ko su učesnici ili nji-

Knežević-Perišić: Jasno je da vode neku evidenciju Predsjednica Patriotskokomitskog saveza Tatjana Knežević-Perišić kazala je juče Pobjedi da s obzirom na to koliko puta su, kao učesnici patriotskih kolona ili protestanti, pozivani u odjeljenja bezbjednosti radi „prikupljanja obavještenja“, jasno je da u policiji imaju i vode neku evidenciju o građanima koji su na patriotskim skupovima. – Kako im i patriotske autokolone i bilo koji vid građanskog protesta ne odgovara, koriste sve mehanizme vlasti i postojećih zakona da nas što više procesuiraju, misleći da će se građani, zbog visokih kazni, povući – kategorična je ona. Članovi PKS-a iz više gradova Crne Gore, posebno učesnici protesta na Bogetićima, kaže naša sagovornica, imaju i po nekoliko prijava - zbog nepropisnog kretanja po kolovozu, nepropisnog parkiranja na kolovozu, nepropisno izbače-

ne ruke kroz prozor vozila. Ukazuje da su neki članovi partije na čijem je čelu, a koji su porodično učestvovali u protestima, dobili i osam prekršajnih naloga. - E sad, reći će neko, kažnjavali su i „litijaše“. Jesu neke, ali ih je „iza ugla“, i to bukvalno, čekao neko ko je plaćao grupno te kazne. Tu „privilegiju“ mi nemamo – dodala je KneževićPerišić. Znaju u vlasti, dodaje ona, da je gro ljudi sa protesta skromnog imovnog stanja, pa očekuju da će ih, novčanim kaznama, natjerati da sjede kući. Čelnicu PKS-a mnogo više brine, kako kaže, ravnodušnost suverenističkog bloka koji ne reaguje ni kada „predsjednicu jedne političke partije pozivaju u policiju da objasni javno saopštenje ili kada državni tužilac odlučuje o eventualnoj krivičnoj odgovornosti za organizovanje

Tatjana Knežević-Perišić

protesta“. - To se meni desilo i iako je jasno da vlasti krše norme Ustava o pitanjima slobode izražavanja, govora, okupljanja, krše Univerzalnu i Evropsku deklaraciju o ljudskim pravima i slobodama – naglašava ona. Poručila je vlastima da mogu da „kažnjavaju i sude, snimaju i evidentiraju“. - Mi se ne krijemo. Ići ćemo i u zatvor, nije problem, sve za našu Crnu Goru! I za pravednu borbu za sekularnu, građansku i suverenu državu – zaključila je Knežević-Perišić.

Politika

Četvrtak, 13. maj 2021.

je o patriotama prikupljaju u skladu sa zakonom

u nadzor pravi li se podataka S obzirom na to da je u posljednjem vremenskom periodu evidentirano više događaja – javnih okupljanja manifestovanih u različitim oblicima, koja, što je veoma značajno, nijesu bila prijavljena u skladu sa pozitivno pravnim propisima, a koja u skladu sa propisanim epidemiološkim mjerama nijesu smjela biti održana, Uprava policije je preduzela sve zakonom propisane mjere i radnje, uključujući i video i foto dokumentovanje predmetnih događaja i lica – učesnika – priznali su iz Uprave policije jesu bila prijavljena u skladu sa pozitivno pravnim propisima, a koja u skladu sa propisanim epidemiološkim mjerama nijesu smjela biti održana, Uprava policije je preduzela sve zakonom propisane mjere i radnje, uključujući i video i foto dokumentovanje predmetnih događaja i lica – učesnika – priznali su iz Uprave policije.

CILJEVI

Posebno su naglasili da „sve aktivnosti koje je policija preduzimala, ili će preduzimati u narednom periodu, su samo sa jednim ciljem – zaštitom lica, imovine i održavanjem stabilnog bezbjednosnog ambijenta i procesuiranja svih lica koja su na bilo koji način postupala suprotno zakonu“. - Radi otklanjanja svih insinuacija, moramo potencirati činjenicu da su predmetne mjere i radnje preduzimane isključivo sa ciljem prikupljanja podataka, saznanja i obavještenja, a sve radi informisanja nadležnih tužilačkih instanci u cilju utvrđivanja eventualne krivične ili prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika navedenih okupljanja – tvrde iz Brđaninovog resora. Kategorično su negirali „da se vodi i ažurira bilo kakva posebna baza podataka o učesnicima ovih i sličnih javnih okupljanja, osim baza podataka i evidencija koje su već propisane zakonom“. - Kada je riječ o evidencijama – bazama podataka, navodimo da Uprava policije podatke prikuplja u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, sa posebnim fokusom na član 44 ovog zakona kojima su propisane vrste evidencija koje policija vodi u odnosu na prikupljene, obrađene i korišćene podatke – piše u reagovanju. Tvrde i da policija „ne prikuplja podatke o političkoj

pripadnosti učesnika javnih okupljanja, kao ni po bilo kom drugom osnovu“.

SEKULOVIĆ

Iz MUP-a su Pobjedi, u kratkom odgovoru na pitanja koja smo im poslali, istakli da „prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, (član 23), u cilju obavljanja policijskih poslova, policijski službenici imaju ovlašćenja, između ostalog, da snimaju na javnom mjestu“. - Istim Zakonom, (član 56f ) propisano je da policija može snimati javna mjesta uređajima za audio ili audiovizuelno snimanje, a u cilju sprečavanja krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti, sprečavanja, otkrivanja, pronalaženja i hvatanja učinilaca prekršaja kao i obezbjeđivanja dokaza za vođenje prekršajnog postupka, kao i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih službenika – citirali su oni Zakon. Shodno tome, naglašavaju iz resora Sergeja Sekulovića, policija može da snima ili fotografiše javni skup, ako postoji opasnost da će doći do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i imovine. - Policija o prikupljenim, obrađenim i korišćenim podacima, takođe u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima (član 44), može da vodi evidenciju o audio i video zapisima – zaključili su oni.

OBAVEZE

Član Agencije za zaštitu podataka ličnosti Muhamed Đokaj rekao je juče za Pobjedu da će on, ako to po službenoj dužnosti ne učini direktor Agencije, inicirati postupak za utvrđivanje činjenica o postupanju policije u slučaju prikupljanja podataka o učesnicima patriotskih protesta. - Policija ima zakonski osnov za prikupljanje i obradu podataka, ali se mora kretati u

Kritika Uprava policije u jučerašnjem reagovanju uputila je Pobjedi kritiku, navodeći da moraju da primijete „da su autori teksta ‘kritikovali’ aktivnosti na procesuiranje učesnika navedenih događaja, ne obraćajući pažnju na jednu činjenicu“. - Da su isti postupali suprotno Zakonu o javnom redu i miru, Zakonu o javnim okupljanjima i javnim priredbama, Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima i mjerama Ministarstva zdravlja na suzbijanju pandemije kovid-19, kao ni na činjenicu da je Uprava policije postupala na identičan način i kada su u pitanju javna okupljanja koja su organizovana u prethodnom periodu sa istim ili sličnim ciljem, bez obzira ko je bio njihov organizator“. Posebno su istakli i kako ova okupljanja prate slučajevi narušavanja javnog reda i mira.

okviru onoga što je u zakonu propisano i nikako drugačije. Nikako više od obima koji im je dozvoljen. Ukoliko policija prikuplja podatke za pravljenje neke nove baze, to bi značilo kršenje zakona – istakao je Đokaj. Objašnjava da Agencija isključivo kroz postupak nadzora može da utvrdi postupanje policije, pa će, kako kaže, ako taj postupak ne inicira neko od građana ili organizacija, ili direktor Agencije ne postupi po službenoj dužnosti nakon što je Pobjeda objavila tekst o mogućem kršenju zakona u postupku prikupljanja i obrade podataka o građanima - on sam zahtijevati provjeru. - Iniciraću da se utvrdi činjenično stanje – da li se prikupljaju podaci o političkoj, vjerskoj, socijalnoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj pripadnosti što zakoni ne dozvoljavaju. Sve dok ne prikupimo relevantne informacije bilo kakvo komentarisanje bilo bi nivo špekulacija – rekao je Đokaj. Objašnjava da ukoliko građani smatraju da su mjere koje preduzima policija metod pritiska ili zastrašivanja AZLP nije adresa za pritužbu već je to u nadležnosti pravosudnih organa. Pobjeda je juče objavila da, prema nezvaničnim informacijama, policija već neko vrijeme pravi bazu podataka o učesnicima patriotskih protestnih skupova – foto i video dokumentaciju, lične podatke i sve ostale dostupne informacije o građanima. Više izvora potvrdilo je našim novinama da više policijskih kamera svake nedjelje snima patriotske auto-kolone, a da inspektori u civilu i mobilnim telefonima prave fotografije. - Svaki učesnik auto-kolone koji je identifikovan unosi se u bazu podataka, sa svim informacijama koje o njemu imaju. Ko je, čime se bavi, kojim je protestima prisustvovao, koje je političke orijentacije... Neidentifikovani ostaju „spremljeni“ u bazi dok se i o njima ne prikupe podaci – ispričao je jedan od naših nezvaničnih sagovornika. Što u policiji čine sa bazom podataka o patriotama, naši izvori ne znaju. K. KRSMANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović putem video poziva razgovarao sa predsjednicom Grčke Katerinom Sakelaropulu

Zapadnom Balkanu potreban podsticaj sa evropske strane

Đukanović tokom video poziva sa Katerinom Sakelaropulu

PODGORICA - Zapadnom Balkanu je potreban kontinuiran podsticaj sa evropske strane, kako bi se zaokružio proces ujedinjenja Evrope, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u razgovoru sa predsjednicom Grčke Katerinom Sakelaropulu. Crnogorski predsjednik juče je, putem video poziva, razgovarao sa Sakelaropulu u okviru programa obilježavanja 200 godina od početka borbe za nezavisnost Grčke i 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i te države. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je visoko ocijenio kvalitet međudržavnih odnosa. – U Crnoj Gori vidimo Grčku kao prijateljsku državu, a grčki narod kao prijateljski narod – rekao je Đukanović. Podsjetio je na prve korake integracije regiona koji su napravljeni upravo na Solunskom samitu i upozorio da sada, 18 godina nakon Soluna, „svjedočimo ozbiljnom usporavanju i zamoru u realizaciji proširenja, jedne veoma uspješne evropske politike, koja za posljedicu ima i pad reformskog entuzijazma u regionu“. – Uz jasan naglasak na važnost PODGORICA - Viša državna tužiteljka Vesna Medenica ocijenila je da vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić nije odao tajne podatke strane obavještajne službe jedne članice NATO-a i da nema osnova da bude gonjen po službenoj dužnosti. Predsjednik SDP-a Raško Konjević optužio je Vukšića da je članovima Odbora za bezbjednost u martu dostavio podatke strane obavještajne službe jedne članice NATO, čime je ugrozio bezbjednost agenata i operacije. Pobjeda je pisala da je otkriven identitet I specijalnosti posla dvojice agenata CIA. Medenica je u pisanom odgov-

nastavka reformi na nacionalnom nivou, Zapadnom Balkanu je potreban kontinuiran podsticaj sa evropske strane, kako bi se zaokružio proces ujedinjenja Evrope, čime bi Evropa pomogla i sebi i regionu – ocijenio je Đukanović. Predsjednik naše države zahvalio je grčkoj predsjednici za pomoć koju je njena zemlja, u okviru EU i bilateralno kroz isporuku zaštitne opreme, uputila Crnoj Gori tokom borbe sa korona virusom. – Predsjednik je zahvalio i za snažnu podršku Grčke tokom pristupanja Crne Gore Alijansi, i partnersku i savezničku saradnju dvije zemlje u okviru NATO, koja se realizuje i kroz misiju zaštite vazdušnog prostora Crne Gore i obuku naših vojnika u Grčkoj – navodi se u saopštenju. Sakelaropulu se zahvalila na čestitkama povodom važnih jubileja i naglasila da i ti značajni istorijski datumi i istorijske ličnosti poput Vasa Brajovića - Crnogorca potvrđuju veze dvije države, koje se dokazuju i u današnjem vremenu kroz saradnju i edukaciju pripadnika Vojske Crne Gore. – Uz zadovoljstvo što se zahvaljujući vakcinaciji nazire povratak u normalne tokove i što je Grčka bila u prilici da pomogne Crnoj Gori, pohvalila je

Predsjednik naše države zahvalio je grčkoj predsjednici za pomoć koju je njena zemlja, u okviru EU i bilateralno kroz isporuku zaštitne opreme, uputila Crnoj Gori tokom borbe sa korona virusom saradnju dvije države u okviru NATO i crnogorski doprinos kao pouzdanog partnera – navodi se u saopštenju. Sakelaropulu je naglasila da Grčka čvrsto podržava evropsku perspektivu regiona koji je imao teške periode u svojoj istoriji. – Grčka stoji na stajalištu da je pristupanje Evropskoj uniji put ka stabilnosti. Nastavićemo da podržavamo Crnu Goru i proces proširenja na temeljima vrijednosti u kojima su saradnja, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava od posebne važnosti – poručila je Sakelaropulu. Zajednički je ocijenjeno da Crna Gora i Grčka na već dobrim osnovama ekonomske saradnje i pozitivnih iskustava investitora, imaju perspektivu daljeg razvoja ekonomskih i ukupnih odnosa. Predsjednica je izrazila zadovoljstvo zbog nedavne odluke grčke vlade da uspostavi godišnju nagradu, koja će se dodjeljivati crnogorskim studentima na grčkim vojnim školama i akademijama u čast velikana Grčkog ustanka 1821. Vasa Brajovića, koji je u Grčkoj poznat kao Vaso Crnogorac Mavrovuniotis. R. P.

Ocjena više državne tužiteljke

Medenica: Vukšić nije odao tajne podatke oru Televiziji „Vijesti“ navela da je ANB dostavila tužilaštvu svu neophodnu dokumentaciju, da su prikupljena obavještenja od većeg broja osoba i izvršen je uvid u izvještaj Direkcije za zaštitu tajnih podataka. – Nakon analize svih prikupljenih podataka ocijenjeno je da ne postoji osnovana sumnja da je bilo koje lice izvršilo krivično djelo odavanje tajnih podataka, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti –

kazala je Medenica. Navela je da je jedan od ključnih dokaza za donošenje tužilačke odluke bio izvještaj Direkcije za zaštitu tajnih podataka. – Dokumenti koji su dostavljeni članovima Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine su dokumenti - podaci koji pripadaju nacionalnim tajnim podacima i isti su dostavljeni pozvanim licima - članovima Odbora, koji su shodno zakonu obavezni na dužnost čuvanja tajne – saopštila je Medenica. R. P.

Konjević: Red je da podnesu prijavu protiv mene, da ne ispašta gospođa iz ANB-a -Tužilaštvo kaže da Vukšić nije prekršio zakon. Red je onda da Vukšić i prof. Krivokapić podnesu krivičnu prijavu protiv mene za odavanje tajnih podataka. Valjda neko mora

biti kriv. Da ne ispašta gospođa iz ANB-a koja je prihvatila krivicu ni kriva ni dužna – objavio je na Tviteru predsjednik i poslanik SDP-a i član Odbora za bezbjednost Raško Konjević.

Politika

Četvrtak, 13. maj 2021.

Izvještaj Sjedinjenih Američkih Država o religijskim slobodama u Crnoj Gori za 2020. godinu

Stejt department: Bez napretka u rješavanju imovinskih sporova SPC i CPC PODGORICA - U 2020. godini nije bilo napretka u rješavanju sporova između Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve u vezi sa vlasništvom nad 750 lokaliteta, od kojih je većina u posjedu SPC, dok su ove dvije grupe nastavile da slave vjerske praznike na odvojenim lokacijama pod policijskom zaštitom. To je navedeno u najnovijem Izvještaju Stejt departmenta o religijskim slobodama, koji je predstavio državni sekretar SAD Entoni Blinken. U izvještaju se navodi da su vjerske grupe, posebno Srpska pravoslavna crkva, nastavile da tvrde da su zakoni koji uređuju njihov pravni status neadekvatni.

PROTESTI

SPC je organizovala masovne proteste širom zemlje i litije protiv vjerskog zakona – i posebno njegovih imov-

inskih odredbi – koje su stupile na snagu u januaru. Novi zakon zahtijevao je od vjerskih grupa da dostave dokaz o vlasništvu nad određenom vjerskom imovinom ili će izgubiti pravo na nju – piše u izvještaju uz procjene da je litijama prisustvovalo 200 000 ljudi. Stejt department podsjeća da je parlament 29. decembra 2020. usvojio revidirani zakon o vjerskim slobodama koji je, kako navode, zahtijevao potpis predsjednika i objavljivanje u Službenom listu prije stupanja na snagu. – Na kraju godine, predsjednik Đukanović nije potpisao zakon i on nije stupio na snagu – piše u dokumentu za 2020. godinu. Novoizabrani parlament usvojio je 29. decembra amandmane na zakon koji će ukloniti odredbe o dokazu o vlasništvu imovine i izmijeniti zahtjev da se postojeć e vjerske grupe registruju za

Netačnosti u izvještaju Izvještaj Stejt departmenta sadrži niz netačnosti, posebno u dijelu odnosa između Srpske pravoslavne crkve i premijera Zdravka Krivokapića. Ocjena da su ,,uglavnom pro-DPS mediji izjavili da postoji blizak odnos između tadašnjeg kandidata za premijera Zdravka Krivokapića i SPC“, kao i da su se, prema ,,pojedinim izvještajima, pojavile glasine da je mitropolit Amfilohije izabrao Krivokapića, profesora bez političke pozadine“ - grubo je kršenje javno dostupnih činjenica I obmana javnosti. Naime, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je u nekoliko navrata, prvi put 28. septembra 2020. godine u intervjuu za TVCG, kazao da je Srpska pravoslavna crkva tražila da Krivokapić bude nosilac liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.

sticanje pravnog statusa – ističe se u izvještaju.

NASILJE

Stejt department podsjeća da su nakon parlamentarnih iz-

– Zdravko Krivokapić je došao na našu listu kao dogovor mitropolita Amfilohija i Demokratskog fronta. On je bio broj jedan zato što je to tražila crkva da bi podržala našu listu – rekao je Medojević. Stavove Medojevića su u kasnijim izjavama potvrdili ostala dva lidera DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević. Medojević je kasnije takođe na društvenim mrežama saopštio da je na sastanku u Manastiru Ostrog Amfilohije lično podržao Krivokapića za mandatara. Navođenje procjene o 200 hiljada prisutnih na litiji, iako se izvještaj poziva na izvore iz SPC, prilično je problematična budući da se uglavnom zasniva - na procjeni proruskog portala In4s. Po procjenama Uprave policije, na litijama je bilo najviše 90 hiljada građana. N. Z.

bora u avgustu zabilježeni slučajevi nasilja nad vjerskim zajednicama i njihovim članovima. Podsjećaju na pucnjavu u blizini kuće člana Islamske zajednice Crne Go-

Kad je crkva Svetog Petra Cetinjskog bila na vrhu Lovćena? U izvještaju se, osim nelogičnosti u citiranju i procjenama, potkrala jedna greška koja govori da tvorci izvještaja ili nemaju pojma o crnogorskoj istoriji ili ih je lokalni staf u Ambasadi pogrešno ,,navodio”. Tako, recimo, na 21. strani izvještaja piše da je mitropolit Amfilohije 8. septembra najavio ,,planove izgradnje ili obnove srpskih pravoslavnih hramova, uključu-

jući obnovu crkve Svetog Petra Cetinjskog na vrhu planine Lovćen…” Zanimljiv, ali netačan citat. Mitropolit Amfilohije je dobro znao crnogorsku istoriju i nije mogao imati ideju da obnovi crkvu Svetog Petra Cetinjskog na Lovćenu – jer takve crkve na vrhu čuvene crnogorske planine – nikada nije bilo. Vjerovatno su tvorci izvještaja preumili da je na vrhu Lovćena bila Njegoševa

kapela, sve dok je Austrougari nijesu razrušili 1916. Poslije je kralj Aleksandar Karađorđević napravio ,,svoju Njegoševu” kapelu, a kasnije u doba socijalizma je sagrađen velelepni Mauzolej na Lovćenu, po nacrtima čuvenog kipara Meštrovića. Ovakve banalne greške najbolje govore o validnosti nekih ocjena u Izvještaju. D.Đ.

re, razbijanje prozora na objektima Islamske zajednice i prijeteće poruke i djela zastrašivanja usmjerene na Bošnjake i muslimane u Pljevljima i drugim gradovima sa vjerski raznolikim stanovništvom. Vjerski i politički lideri osudili su napade i dali izjave podrške. Nakon kritike zbog sporog napretka u istrazi slučajeva, policija je uhapsila tri osumnjičena za pisanje antibošnjačkih grafita u napadima na Pljevlja 30. oktobra – piše u dokumentu. Prema navodima iz dokumenta, nakon izborne pobjede opozicionih koalicija ,,Za budućnost Crne Gore,

,,Mir je naša nacija“ i ,,Crno na bijelo“, ,,uglavnom proDPS mediji izjavili su da postoji blizak odnos između tadašnjeg kandidata za premijera Zdravka Krivokapića i SPC“.

KRIVOKAPIĆ I AMFILOHIJE

Prema pojedinim izvještajima, pojavile su se glasine da je mitropolit Amfilohije izabrao Krivokapića, profesora bez političke pozadine, za nosioca liste ,,Za budućnost Crne Gore“. Krivokapić je porekao poseban odnos sa mitropolitom i rekao da zemlju vidi kao sekularnu državu – ocijenjeno je u dokumentu. Tokom proslava 30. avgusta, povodom obilježavanja pobjede opozicionih partija na parlamentarnim izborima, bilo je izvještaja o odvojenim napadima na Bošnjake i njihovu imovinu u Podgorici, Nikšiću i Pljevljima, navodi se u dokumentu. – Drugog septembra, bivši glavni imam Pljevalja Samir Kadribašić objavio je da su nepoznati napadači razbili prozore na kancelariji Islamske zajednice u Pljevljima. Kadribašić je izrazio zabrinutost zbog budućih napada na muslimane, posebno Bošnjake, i rekao da će incident izazvati negativan odgovor Bošnjaka kako u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini – ističe Stejt deJ. Đ. partment.

Što pokazuje interni dokument zvaničnika EU u koji je Rojters imao uvid PODGORICA – Evropska unija mora da shvati da balkanske zemlje, koje teže članstvu, gube vjeru u Briselovu dugotrajnu strategiju pridruživanja. Tome je doprinio neuspjeh EU da u startu obezbijedi vakcine protiv korona virusa, navodi se u internom dokumentu EU u koji je Rojters imao uvid. Evropa i Sjedinjene Države smatraju da će Albanija, Bosna, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija jednog dana postati članice kluba od 27 država, nakon ratova 1990. koji su doveli do raspada Jugoslavije. Međutim, Kina i Rusija, koje su u trgovini i investicijama na Balkanu zaostajale za Evropskom unijom, grade sve veći uticaj. To se ogleda prije svega u vakcinama koje su te dvije zemlje ponudile Evropi u pandemiji, čime su nadmudrile evropski blok. – Moramo da priznamo da, upr-

Strategija Unije gubi podršku na Balkanu Ministri EU na prekjučerašnjem sastanku u Briselu nijesu uspjeli da se pomjere sa mrtve tačke. Usporeni su i pregovori o članstvu Crne Gore i Srbije, dvije države za koje se smatra da su najviše napredovale u procesu pristupanja. Sa druge strane, BiH i Kosovo tek treba da formalno dobiju status država kandidata kos nepokolebljivoj posvećenosti EU integracijama, region je duboko razočaran u proces proširenja – navedeno je u dokumentu zvaničnika EU od 5. maja koji je poslat ministarstvima spoljnih poslova država članica EU. U dokumentu, koji je pripremljen za sastanak evropskih šefova diplomatija na kojem se razgovaralo o Balkanu ali nijesu donijete zvanične odluke, ističe se da je takvom osjećaju doprinijela percepcija kašnjenja u isporuci vakcina protiv kovida-19.

Nakon više godina zanemarivanja regiona od strane EU, Hrvatska je organizovala Samit EU u maju 2020. godine kako bi dala novi zamah balkanskim integracijama. Sjeverna Makedonija i Albanija trebalo je da pokrenu pregovore o članstvu krajem prošle godine. Međutim, Bugarska ne želi da dozvoli Sjevernoj Makedoniji da napreduje, pozivajući se na spor oko jezika i kulture. Francuska je 2019. stavila veto na početak pregovora o pristu-

panju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, izrazivši sumnju oko napora te dvije zemlje u oblasti demokratije i borbe protiv korupcije. Evropska komisija insistira na tome da Albanija i Sjeverna Makedonija moraju zajedno da napreduju. Međutim, diplomate EU su ocijenile da je prijedlog komesara za proširenje EU Olivera Varheljija, koji je kasnije povučen, da samo Albanija treba da započne pregovore o članstvu po-

Sjedište Evropske komisije

jačao osjećaj rastrojenosti. Ministri EU na prekjučerašnjem sastanku u Briselu nijesu uspjeli da se pomjere sa mrtve tačke. Usporeni su i pregovori o članstvu Crne Gore i Srbije, dvije države za koje se smatra da su najviše napredovale u procesu pristupanja. Sa druge strane, BiH i Kosovo tek treba da formalno dobiju status država kandidata.

– Široko je rasprostranjena percepcija na Zapadnom Balkanu da su šanse za ulazak u EU sve manje i da se evropske inspiracije gube pod složenim setom uslova i procedura – ističe se u internom izveštaju. Evropski blok sada šalje 650.000 doza vakcina, proizvedenih na zapadu, u šest balkanskih zemalja, ali tek nakon što su Kina i Rusija distribuirale u region milione doza. T. K.

Ekonomija

Četvrtak, 13. maj 2021.

PODGORICA - Sporazumom o saradnji Privredne komore i Uprave prihoda i carina (UPIC), koji su juče potpisali prvi ljudi tih institucija Vlastimir Golubović i Aleksandar Damjanović, uspostaviće se saradnja u oblasti izgradnje privrednog sistema i unaprijediti poslovni ambijent. Damjanović je kazao da se potpisivanjem sporazuma finalizuje i formalizuje dogovor sa Privrednom komorom koji će rezultirati čvršćom i dugoročnom saradnjom institucija. – Intenzivna saradnja Uprave prihoda i carina sa PKCG je neophodna i nadam se da ćemo realizovati i više zajedničkih aktivnosti nego što smo planirali. Upravi prihoda i carina je potrebno partnerstvo sa organizacijom koja okuplja crnogorske privrednike, kao i što jača privreda koja doprinosi rastu državnih prihoda - kazao je Damjanović. Golubović je podsjetio na veoma kvalitetnu saradnju PKCG sa Poreskom i Upravom carina koje su sada objedinjene u isti organ pod rukovodstvom Damjanovića. -Prioritet aktivnosti u PKCG je borba protiv sive ekonomije. Uprava i prihoda i carina je organ koji će se, uz ostale državne institucije, boriti protiv te pošasti, a u Komori imate pravog sagovornika i iskrenog partnera - rekao je Golubović. Predmet saradnje PKCG i UPIC odnosi se na unapređenje poslovnog ambijenta i zaštitu konkurencije, međusobnu razmjenu informacija i podataka o privrednim subjektima, preduzimanje zajedničkih aktivnosti u borbi protiv sive ekonomije, sprovođenje zajedničkih istraživanja. S. P.

,,Zelena“ akcija Crnogorskog Telekoma

Za korisnike e-računa 50 GB interneta PODGORICA - Crnogorski Telekom će svakom non-stop korisniku e-računa pokloniti 50 gigabajta (GB) interneta, koje mogu aktivirati kroz Telekom ME aplikaciju, u želji da motivišu građane da umjesto papirnih koriste elektronske račune. Iz te kompanije navedeno je da će u okviru zelene Non-stop postpejd ponude, novi korisnici koji uz ugovor aktiviraju e-račun dobiti dodatnih 50 GB interneta mjesečno tokom polovine trajanja ugovora. – Aktivni korisnici koji već koriste e-račun ili ga aktiviraju tokom zelene promocije, dobijaju 50 GB validnih 30 dana. E-račun se lako aktivira, kroz Telekom ME aplikaciju, SMS-om ili u šopu - navodi se u saopštenju. Dodatno, svi novi non-stop korisnici koji u Telekom mrežu dođu do kraja juna, dobijaju duplo više gigabajta i duplo više minuta ka drugim mrežama u Crnoj Gori tokom cijelog trajanja ugovora. Rukovoditeljka za razvoj proizvoda i brend menadžment u Crnogorskom Telekomu Gordana Spahić navela je da je uvjerena da će njihovi korisnici prepoznati potencijal i značaj zelene inicijative i da će aktivirati e-račune. S. P.

Kostić za osam miliona kupio akcije Strateksa u Budvanskoj rivijeri Kostić, koji je od ranije vlasnik 15,23 odsto akcija Budvanske rivijere, kupio je akcije Strateksa po cijeni od 6,4 odsto, što je dnevni rast od deset procenata PODGORICA – Beogradska i budvanska kompanija iz američke Strateks grupe Nila Emilfarba prodala je juče za 7,9 miliona eura svoj udio u Budvanskoj rivijeri srbijanskom biznismenu Miodragu Kostiću i time izašla iz najvećeg hotelsko-turističkog preduzeća u Crnoj Gori.

u Crnoj Gori - saopšteno je Pobjedi u Kostićevoj kompaniji. Strateks je u Budvanskoj rivijeri imao 15,23 odsto vlasništva i u toj kompaniji kažu da su sve prodali Kostiću, sa kojim su od 2016. imali sklopljeno strateško partnerstvo. U saopštenju dostavljenom medijima, Emilfarb je juče istakao da je nakon šest dugih godina i vjere u projekat i viziju Budvanske rivijere, odlučio da je vrijeme da se povuče. - Uvjereni smo da je nakon mnogo iznevjerenih dogovora, rokova i neisplaćenih dividendi jedini put ka uspjehu realizacija sopstvenih projekata, koji nijesu uslovljeni odlukama Vlade i politike. Nakon projekta Dukley gardens, koji sa ponosom nastavljamo da razvijamo, ljetnju sezonu započinjemo sa projektom Nikki beach. Ova saradnja sa reprezentativnim američkim brendom predstavlja novo poglavlje u našem poslovanju uz nadu da će neki novi investitori nailaziti na veće razumijevanje i bolju biznis atmosferu, poručio je Emilfarb.

Trgovina

Prodaja je obavljena na Montenegroberzi kroz četiri transakcije, posredstvom Hipotekarne banke i brokerske kuće Bull and Bear. Akcijama je trgovano po cijeni od 6,4 eura, što je dnevni rast cijene od deset odsto, a otkupile su ih dvije Kostićeve kompanije, od kojih je jedna AIK banka, koja već posjeduje 15,23 odsto akcija HG Budvanska rivijera. Tako se najbogatiji čovjek u Srbiji učvrstio u vlasništvu Budvanske rivijere sa skoro trećinom udjela i postao najozbiljniji kandidat za privatizaciju ovog preduzeća. - Članice sistema MK grupe su na Montenegroberzi kupile 12,1 odsto akcija HG Budvanska rivijera. Ovom transakcijom naš ukupni vlasnički udio u HG Budvanska rivijera iznosi 28,7 odsto, čime potvrđujemo ranije iznijete strateške planove o širenju poslovanja

Problemi

On se i ranije žalio na „partijsko upravljanje“ Budvanskom rivijerom, za koje je tvrdio da

i.božović

Očekuju više zajedničkih aktivnosti

Američki investitor izašao iz najveće hotelske grupacije u Crnoj Gori

Nil Emilfarb i Miodrag Kostić

je ekonomski neodrživo, te da onemogućava ozbiljne investicije i transformaciju u modernu hotelsku grupu. Strateks je najveći američki investitor u Crnoj Gori, u kojoj posluje od 2006. godine. Od tada je, kako tvrde u njegovoj kompaniji, u projekte u našoj državi uložio više od 140 miliona eura. Emilfarb je 2011. sa Ukrajincima Igorom Čapljiginom i Igorom Peljuhnom preuzeo završetak projekta stambenoturističkog kompleksa na Zavali, nakon finansijskog kraha ruskog investitora Sergeja Polonskog i njegove kompanije Miraks, koja je prodala 60 odsto stanova u gradnji. Strateks je,

da bi sačuvao svoju i investicije drugih kupaca, završio gradnju rezidencijalnog naselja koje je preimenovao u Dukljanske vrtove i otvorio 2015. godine. Nešto ranije preuzeo je upravljanje Lukom Budva sa namjerom da gradi modernu marinu u metropoli crnogorskog turizma, u čemu nije uspio zbog nepostojanja planskih dokumenata. Planirano je bilo i da mu se u tome pridruži turska Dogus grupa, ali je nakon negodovanja lokalnih vlasti investitor iz Turske odustao od projekta. Zakup Luke Budva na snazi je do 2027. godine, ali su predstavnici nove Vlade nedavno najavili raskid ugovora

Spor kompanije Sveti Stefan hoteli i Budvanske rivijere

Damjanović se umiješao u spor oko zakupnine Svetog Stefana PODGORICA – Sutkinja Privrednog suda Radmila Perović odložila je jučerašnje ročište u sporu koji preduzeće Sveti Stefan hoteli (SSH) vodi protiv HTP Budvanska rivijera, tražeći 115,7 hiljada eura od kvartalne zakupnine za Sveti Stefan za 2019. godinu. Ona je naložila da se na iduće ročište pozove Borislav Damjanović, kao glavni umješač, koji je u međuvremenu tužio obje strane radi naknade štete. Damjanović je prije nekoliko godina pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuo spor protiv Budvanske rivijere tražeći naknadu štete za uloženi novac u rekonstrukciju terena, opremu koja mu nije vraćena i izgubljenu dobit, navodeći da je bespravno izgubio terene zbog novog zakupca Adriatic propertiesa. U međuvremenu je postupak obustavljen

rješenjem u kom se navodi da je tužba povučena zbog nedolaska njegovog advokata na glavnu raspravu. Damjanovićev prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje je odbijen, što je kasnije potvrdio i bjelopoljski Viši sud. d.mijatović

Sporazum između PKCG i Uprave prihoda i carina

Sveti Stefan

Iz SSH, koji je nastao restrukturiranjem Budvanske rivijere, smatraju da im zakupnina pripada od momenta osnivanja, pa traže isplatu od 26. avgusta do 30. septembra 2019. godine. Vještak finansijske struke Darko Peković je utvr-

dio da dio kvartalne zakupnine za period koji traže iznosi 115,7 hiljada koliko je i navedeno u tužbi, kao i da je Budvanska rivijera platila 173,4 hiljade eura poreza na nepokretnost za 2019. godinu i 50 hiljada eura po osnovu osnivačkog kapi-

sa Strateksom. U okviru Budvanske rivijere trenutno posluje pet hotela – „Slovenska plaža“, ,,Aleksandar“, ,,Palas“, ,,Kastellastva“ i ,,Mogren“. Prethodno je tadašnja Vlada odlučila da iz njenog vlasništva izdvoji hotele ,,Sveti Stefan“ i ,,Miločer“, koji su u dugoročnom zakupu kompanije Adriatik propertis, i 2019. ih objedinila u novo preduzeće Sveti Stefan hoteli, za koje je odlučeno da neće biti predmet privatizacije. Na preduzeće Sveti Stefan hoteli preslikano je vlasništvo Budvanske rivijere. U oba preduzeća većinski vlasnik je država sa 58 odsto akcija. bo.D. tala za SSH i taksu KHOV. Iz SSH ukazuju su osnivački kapital i takse plaćene u skladu sa odlukama Budvanske rivijere, te nemaju veze sa ovim dugom. Budvanska rivijera navodi da je obaveza za kvartalnu rentu dospijevala 1. jula, prije nego je SSH osnovana, pa im taj novac ne pripada. Prigovaraju dopunskom nalazu Pekovića i tvrde da je relevantno utvrditi iznos od 26. avgusta do kraja godine, od kada nepokretnosti više nijesu u njihovom vlasništvu, a za koji su platili porez. Direktorica Budvanske rivijere Katarina Kažanegra je kazala da su prava iz ugovora na SSH prenijeta njenim osnivanjem, te da je automatski „stvorena obaveza za prihodovanje prve sljedeće rente“. Direktor SSH Miško Rađenović je naveo da je na ovo preduzeće osnivanjem prenijeto pravo upravljanja istoimenim hotelom i Miločerom te da nije bilo govora o tome ko će od Adriatic propertisa naplatiti zakupninu za dio trećeg kvartala. Dogovora, kako je naveo, nije bilo ni kasnije, zbog čega će sud odlučiti kome pripada 115,7 hiljada eura. Iduće ročište zakazano je za polovinu m. lk. juna.

Ekonomija

Četvrtak, 13. maj 2021.

Iz Ministarstva finansija demantovali mogućnost da pravni zastupnici još pola godine ne budu obveznici elektronske fiskalizacije

Apelacioni sud uvažio žalbu Vektre Jakić

PODGORICA - Zakon o fiskalizaciji najvjerovatnije neće biti primijenjen na advokatsku djelatnost do početka naredne godine, izjavio je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika Advokatske komore sa službenicima Ministarstva finansija.

Vektra Jakić

Traže da advokati urednije plaćaju porez

Uskoro je medijima stigao demanti, u kojem Ministarstvo finansija navodi da odlaganje nije dogovoreno. – Tokom sastanka predstavnici Vlade su odgovorili na sva pitanja i nepoznanice u vezi primjene tehnoloških rješenja elektronske fiskalizacije, te ukazali da je određeni broj advokata već u potpunosti primijenio novi sistem evidencije prometa, što potvrđuje da je to rješenje primjenjivo na advokaturu – saopšteno je iz Ministarstva finansija, koje je na tom sastanku zastupao državni sekretar Janko Odović. Na sastanku su bili još v.d. direktora Uprave javnih prihoda i carine Aleksandar Damjanović, te advokati Dražen Medojević i Andrej Raspopović.

Koncesioni ugovor vraćen u Privredni sud

PODGORICA – Sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković moraće da preispita svoju odluku kojom se oglasila nenadležnom i odbacila tužbu Vektre Jakić protiv države, koja traži da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji i dalje na snazi.

Sa sastanka u Ministarstvu finansija

– Ministarstvo i Uprava naglašavaju da će sve svoje kapacitete staviti na raspolaganje advokaturi, u cilju primjene tehnoloških rješenja zakona - navodi se u saopštenju i ističe da 688 advokata duguje ukupno 5,4 miliona eura poreza, a da njih 127 ima dug veći od deset hiljada eura, dok je najveći pojedinačni dug 150 hiljada eura. – Osobe koje obavljaju advokatske i ostale pravne poslove predstavljaju veoma važnu kategoriju poreskih obvezni-

5,4

miliona eura poreza duguje 688 advokata

ka, kod kojih postoji prostor i potreba za povećanjem stepena poreske discipline. Stoga, Ministarstvo finansija, sa nadležnom Upravom, nastavlja da sarađuje sa svim djelatno-

stima, s ciljem pune primjene Zakona o fiskalizaciji – navodi se u saopštenju i dodaje da saopštenje Advokatske komore dovodi u pitanje njihove dobre namjere. – Za narednu sedmicu je dogovoren nastavak današnjeg sastanka i u ime Vlade pozivamo nosioce vladavine prava da poštuju taj najvažniji demokratski princip, što će se iskazati punom fiskalizacijom advokatske profesije – saopšteno je iz Ministarstva finansija. R. E.

Udruženja banaka i Savjet stranih investitora upozoravaju na štetnost prijedloga zakona SDP-a

Više štete nego koristi

PODGORICA - Usvajanje prijedloga zakona o odlaganju plaćanja kredita nanijelo bi više štete privredi i građanima nego što bi donijelo koristi, jer bi se obesmislila i zaustavila kreditna aktivnost banaka, ocijenjeno je iz Udruženja banaka (UBCG). Iz Savjeta stranih investitora su ocijenili da bi usvajanje takvog zakona imalo dugoročno štetne posljedice za bankarski sistem. Taj je prijedlog SDP-a uvršten u dnevni red parlamenta.

Iz UBCG je saopšteno da su banke već izašle u susret klijentima, prvo kroz dva moratorijuma od 180 dana, a potom reprogramiranjem dospjelih potraživanja, grejs periodom od 12 i više mjeseci za održive klijente, u skladu sa bankarskim standardima, saniranjem dužnika, ali i omogućavanjem građanima koji su izgubili posao ili im se znatno umanjila primanja, da im se odlože obaveze.

– Dalje opterećenje bez pravovremenih dugoročnih strukturnih prilagođavanja izvora sredstava nije moguće. Tim prijedlogom zakona urušila bi se likvidnost i stabilnost finansijskog i ekonomskog sistema, jer Crna Gora ima bankocentričan finansijski sistem gdje 92 odsto ukupnog sistema predstavlja aktivnosti banaka, pa je lako sagledati posljedice - navodi se u saopštenju. Iz UBCG upozoravaju da bi usvajanje ovakvog zakona izazvalo oštre reakcije međunarodnih finansijskih institucija ,,i to s pravom“. - Jer se na taj način može ugroziti stabilnost čitavog finansijskog sistema, a time i oštetiti ekonomija, što bi imalo nesagledive posljedice upravo po građane - navodi se u saopštenju. I u Savjetu stranih investitora smatraju da bi usvajanje ovog leks specijalisa, te nametanje masovnog moratorijuma u

bankarskom sistemu u Crnoj Gori, mimo preporuka međunarodnih institucija, imalo dugoročno štetne posljedice i nanijelo štetu bankarskom sistemu. Kazali su da vjeruju da će ,,takvi ishitreni potezi, bez dublje i detaljne analize, ugroziti održivost bankarskog sistema i crnogorske ekonomije“. Naveli su da takva praksa nije poznata u međunarodnim okvirima, a pogotovo što su u prethodnom periodu banke izašle u susret klijentima. Iz Savjeta su kazali da vjeruju da bi se takvim zakonskim rješenjima urušila likvidnost i stabilnost finansijskog sistema, što bi se u krajnjem negativno odrazilo na reputaciju Crne Gore kao stabilne investicione destinacije. - Pozivamo Vladu da odustane od ove namjere i da zajedno sa bankama, regulatorom i privredom radimo na pronalaženju zajedničkih rješenja - zakljuS. P. čuje se u saopštenju Savjeta.

Hidroelektrana Perućica obilježava 61 godinu postojanja

U prvom kvartalu rekordnih 557 hiljada megavatsati

Hidroelektrana Perućica

PODGORICA - Hidroelektrana Perućica obilježava 61 godinu rada, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). - HE Perućica je, tokom prva tri ovogodišnja mjeseca, proizvela rekordnih blizu 557.000 megavatsati (MWh) električne energije, 67,2 odsto više od plana za taj period godine, dok su dobri proizvodni trendovi nastavljeni i prvih dana maja – saopšteno je iz kompanije i objašnjeno da je tome, osim dobre hidrologije, doprinijela rekonstrukcija i modernizacija postrojenja.

Revitalizovano je pet mašina, dok su prošle godine zamijenjena dva blok transformatora, čime je radni vijek HE produžen za dvije decenije. Investicioni plan, koji je, kako navode iz EPCG, u dobroj mjeri realizovan, ukupno je vrijedan 60 miliona eura. U toku su pregovori sa Njemačkom razvojnom bankom o kreditnom aranžmanu vrijednom 24 miliona eura za ugradnju osmog agregata instalisane snage 58,5 megavata. Time bi se, bez dodatnih zahvata na sistemu za zaštitu životne sredine, povećala snaga i proizvodne mogućnosti HE Perućice. HE Perućica je najstarija velika hidroelektrana u Crnoj Gori. Njena instalisana snaga je 307 MW, a moguća godišnja proizvodnja 1,4 hiljade gigavatsati. S. P.

To je naložio Apelacioni sud koji je usvojio žalbu Vektre Jakić i predmet vratio na ponovni postupak. U momentu donošenja njene odluke još se čekala odluka Upravnog suda po istom pitanju, a za sutkinju Bošković bilo je neprihvatljivo da teku dva postupka, smatrajući da je u ovom slučaju riječ o upravnom postupku. – Po nalaženju ovog suda, ovakav zaključak prvostepenog suda se ne može prihvatiti – navodi se u odluci Apelacionog suda, koji smatra da je u ovom sporu nadležan Privredni, a ne Upravni sud. U međuvremenu je i Upravni sud usvojio Vektrinu tužbu i utvrdio da je država nezakonito raskinula ugovor zaključen 2007. godine. Tom odlukom poništeno je rješenje Ministarstva kojim je u julu 2019. potvrđena odluka Uprave za šume da raskine ugovor o koncesijama. -Iz osporenog rješenja o raskidu ne može se sa sigurnošću utvrditi osnov, zakonski ili ugovorni koji bi dao za pravo Upravi za šume da raskine koncesioni ugovor na način kako je to učinila, jer član 53 Zakona o koncesijama i članovi 6, 11 i 18 ugovora kojima je regulisano rješavanje sporova ugovarača koji mogu nastati iz ugovora, ne upućuju na takvu mogućnost – stoji u odluci Upravnog suda. Ministarstvo će, u skladu sa ovom odlukom, morati da donese novo zakonito rješenje. Ministar Aleksandar Stijović je ovu odluku okarakterisao kao pokušaj da se Vektri, koja duguje državi više miliona eura, omogući nastavak dalje devastacije prirodnih resursa. On je saopštio da ta presuda može imati uticaj na mogućnost daljeg raspolaganja drvnom masom na koncesionom području Vektre, gdje država, kako navodi, trpi velike gubitke. Sudski postupak pred Privrednim sudom bio je pokrenut radi opravdanja privremene mjere kojom joj je bilo omogućeno da nastavi sa eksploatacijom šuma do završetka spora. Ipak, mjera je nedavno ukinuta zbog novonastalih okolnosti, što je potvrdilo M.Lk. i vijeće sudija ovog suda.

Delegacija Ministarstva ekonomskog razvoja i NTO na sajmu turizma u Kijevu

Iz Ukrajine 12 letova sedmično PODGORICA - Državna sekretarka za turizam Ivana Đurović kazala je da postoji ogromno interesovanje Ukrajinaca da ljetuju kod nas, sudeći prema interesu koji je iskazan na sajmu turizma Uitt u Kijevu. Đurović je rekla da je raduje što će tri ukrajinske avio-kompanije od 1. juna početi sa 12 letova sedmično za Crnu Goru iz raznih ukrajinskih gradova. – Imali smo prilično dobru prezentaciju. Sigurna sam da će i ovog ljeta Crna Gora biti jedna od omiljenih destinacija ukrajinskih državljana – poručila je Đurović. Menadžerka u NTO Svetlana Tomković je rekla da posjetioce posebno raduje što im neće biti potrebna viza i PCR test. U 2019. godini, kako su naveli, Crnu Goru je posjetilo oko 57 hiljada turista iz Ukrajine koji su ostvarili oko 463 hiljade noćenja. S.P.

Društvo

Četvrtak, 13. maj 2021.

Usvojene izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu

Većina po svaku cijenu, opozicija bojkotovala glasanje PODGORICA – Glasovima poslanika parlamentarne većine juče je usvojen revidirani Zakon o Državnom tužilaštvu koji je u prethodnom periodu izazvao pozornost međunarodne i domaće javnosti, ali i držao cijeli državni aparat u blokadi zbog uslovljavanja Demokratskog fronta da neće podržati nijedno zakonsko rješenje dok se ne usvoje izmjene tužilačkog zakona, pa ni budžet. Zakon o Državnom tužilaštvu se u više navrata, u različitim verzijama, nalazio pred Venecijanskom komisijom, a iz tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope saopšteno je uoči početka zasijedanja Skupštine, početkom sedmice, da posljednja verzija predstavlja značajan napredak u odnosu na prethodne verzije, ali konstatujući brojne primjedbe. Tako je VK ocijenila da se procedure za kandidovanje i izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prostom većinom u Skupštini, moraju unaprijediti kako bi se izbjegao rizik od politizacije. Takođe, prestanak funkcije svim trenutnim članovima

Radulović: Preispitaćemo odnose, ali vas neću izdati Ovo je dan kada počinjem da preispitujem naše odnose, kazao je šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene, Branko Radulović nakon što su mu, juče ujutro, na Odboru za politički sistem odbijeni njegovi amandmani na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu. U ime predlagača zakona, poslanici Slaven Radunović i Miloš Konatar su mu objasnili da je ostalo premalo vremena da bi se sagledalo da li njegovi amandmani mogu da ,,izazovu pravno-tehnički haos“ u tekstu izmjena zakona, u smislu da li su u skladu sa drugim sistemskim zakonima. Radulović je na to odgovorio da je od januara više puta slao amandmane svima koji su bili uključeni u proces kreiranja teksta Zakona. - Vi mene ignorišete četiri mjeseca. Mislite li vi tako da se igrate sa mnom? Ja se za ovo nisam borio.Vi, gospodo, kako god želite. Ja vas neću izdati. Ali, budite sigurni, sa ovim što ste napisali, nećemo doći daleko. Radite kako vam je milo kazao je Radulović i napustio sjednicu Odbora. Glasovima parlamentarne većine juče je usvojen revidirani Zakon o Državnom tužilaštvu

Tužilačkog savjeta nije opravdan, navodi se u mišljenju. Venecijanska komisija izrazila je zabrinutost i zbog načina izbora vršioca dužnosti VDT-a i preporučila da ta osoba bude iz reda postojećih tužilaca, što predlagač nije prihvatio. Komisija je naglasila da ovakvi tranzicioni aranžmani ne predstavljaju rješenje za oz-

Kotije: Zakonom se ne osigurava nezavisnost Tužilačkog savjeta Koizvjestilac Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope za Crnu Goru, Damijan Kotije (Damien Cottier), poručio je povodom rasprave u crnogorskom parlamentu da Zakon o Državnom tužilaštvu ne osigurava nezavisnost Tužilačkog savjeta. - Novi Zakon uveliko ide u susret ispunjavanju preporuka Savjeta Evrope i Venecijanske komisije, ali kao koizvjestilac Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope, zajedno sa Zingersom (Emanuelisom) ja apelujem na poslanike da urade više - kazao je Kotije na Tviteru. On je napisao da je Crnoj Gori potrebno nezavisno pravosuđe za efikasnu borbu protiv korupcije. - Ipak, trenutni nacrt predviđa da se kompletan sastav Tužilačkog savjeta zamijeni, a novoimenovani članovi izaberu prostom većinom u parlamentu. To ne osigurava nezavisnost Tužilačkog savjeta. Venecijanska komisija je predložila druge načine za kretanje naprijed, a vlasti su do sada bile kreativne u pronalaženju rješenja. Ali je od vitalne važnosti da se na članove Savjeta gleda kao na neutralne. Pozivamo naše parlamentarne kolege da u potpunosti sprovedu oba mišljenja Venecijanske komisije - zaključio je Kotije.

biljnu potrebu da se nađe široki politički konsenzus oko budućeg VDT-a, i ocijenila da je sama procedura konsultovanja sa stručnom i laičkom javnošću mogla biti organizovana na kvalitetniji način. Ministar vanjskih poslova Slovačke Ivan Korčok kazao je da je neophodno u potpunosti ispoštovati mišljenje Venecijanske komisije. - Neophodno je suzdržati se od koraka u oblasti vladavine prava koji bi mogli da dovedu u pitanje evropsku budućnost Crne Gore. Mišljenje Venecijanske komisije mora da bude u potpunosti ispoštovano – rekao je Korčok. Parlamentarna većina nije prihvatila preporuke VK u vezi prestanka funkcije pri-

Krivokapić: Ispraviće se brojne nepravde - Radujemo se što su usvojene izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, to je znak da Crna Gora kreće putem promjena u okviru vladavine prava koja će dovesti da se isprave brojne nepravde - ocijenio je premijer Zdravko Krivokapić iz Grčke, gdje se sastao sastao sa arhiepiskopom Atine i cijele Grčke, Jeronimom. Usvajanje zakona će dovesti do toga da se,

je roka aktuelnim članovima Tužilačkog savjeta. Izmjenama Zakona je predloženo da članovima sadašnjeg prestaje mandat proglašenjem novog TS. Novi TS bi odmah odredio i novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, koji prema rješenju iz Zakona ne mora biti iz redova državnih tužilaca. Kako je ranije

kako je rekao, iz fioka izvuku krivične prijave koje su za sada čuvale one koji su činjeli mnogobrojna nepočinstva. - To je omogućeno time što se mijenja struktura Tužilačkog savjeta i omogućava drugim, koji se nalaze izvan ovog sistema, da uzmu pravdu u svoje ruke. Pravda će biti dostupna i ona nikad ne zastarijeva - istakao je Krivokapić.

objasnio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, uzimajući u obzir ostale procedure, do formiranja novog TS bi moglo doći u septembru. Poslanici opozicije, koji nijesu učestvovali u glasanju, ranije su tužilački zakon ocijenili kao ucjenjivački, osvetnički prema Specijalnom državnom tužiocu, te da će srozati ugled

Korać: Tužilački zakon zaustavlja evropski put Crne Gore Usvajanje takozvanog tužilačkog zakona u Skupštini zaustaviće put Crne Gore ka EU i onemogućiti zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima, iako EU ambasadori u Crnoj Gori o tome otvoreno ne govore, problem postoji, ocijenio je u emisiji „Znam da znaš“ Žarko Korać, političar iz Srbije, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. - Izmjena seta zakona sa ciljem da se jedan čovjek skloni sa funkcije Specijalnog tužioca, prije svega zbog podizanja optužnice protiv

lidera DF zbog pokušaja puča, politički je bjedno. Venecijanska komisija kaže da na tom prijedlogu treba još raditi, a potpredsjednik Abazović tumači to kao žuto svijetlo. To je radio Milošević: preskočite jednu prepreku, preskočite drugu, ali na kraju dođe račun. Vlast misli da će Evropa to zaboraviti. Ne znam kada će neko od ambasadora zemalja EU progovoriti o tome da je Crna Gora zaustavljena u procesu Evropskih integracija, ali to će se sigurno dogoditi - kazao Korać.

i doprinijeti politizaciji tužilaštva, kao i da je mišljenje VK negativno. Poslanik Demokrata Momo Koprivica juče je uoči glasanja ustvrdio da su u tekst Zakona implementirane sve preporuke VK. - Ovo je parlamentarna većina koja jedina nema kalkulantski odnos sa VK, već je to iskreno radila, otvoreno i na taj način je obogaćena sadržina Zakona, za razliku od prethodne vlasti - rekao je Koprivica. Tokom prethodnog perioda gotovo sve nevladine organizacije koje se bave pravosudnim sistemom i borbom protiv organizovanog kriminala, kao i strukovna udružnja, kritikovale su netransparentan proces pripreme ovog zakona i izbjegavanje prave javne rasprave prilikom komunikacije sa javnošću, što nije u skladu sa demokratskim standardima modernog evropskog D.M. društva.

Mitropolit CPC zatražio od predsjednika države Mila Đukanovića da pomogne da dobiju plac za vjerski objekat u Podgorici PODGORICA - Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo apelovao je na predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da založi svoj autoritet i podstakne nadležne službe u Glavnome gradu da, kako je naveo, prenesu na CPC građevinsko zemljište na brdu Gorica, na kome je DUP-om predviđena izgradnja vjerskoga objekta te zajednice. U obraćanju vladike Mihaila predsjedniku Đukanoviću podsjeća se da je Vlada Duška Markovića svojevremeno dala saglasnost Glavnome gradu da dodijeli plac Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi u Podgorici, na kome je trebalo da grade Sabornu crkvu posvećenu crnogorskim svetiteljima.

Mihailo: Glavni grad namjerno opstruira Crnogorsku crkvu – Taj plac se nalazi na brdu Gorica i na njemu je DUP-om predviđena izgradnja vjerskoga objekta. Skupština Glavnoga grada je 17. decembra 2020. godine donijela odluku o prijenosu svojine na Crnogorsku crkvu toga građevinskoga zemljišta (placa), površine oko 2.000 kvadratnih metara, koji se nalazi unutar DUP-a „Nova varoš“. Odluka je objavljena u Službenom listu, ali prijenos vlasništva nije realizovan, jer nadležna administracija ne pokazuje interes da je realizuje – ističe se u Mihailovom apelu.

On navodi da je CPC već pripremila da veoma brzo izgradi Sabornu crkvu, „koja bi bila ukras grada i zemlje i bila na usluzi građanima da ih okuplja i krijepi“. – Mislimo i vjerujemo da je takav odnos administracije akt kojim se namjerno i organizovano opstruira Crnogorska crkva, da bi se spriječila da ponese svoj krst pred Crnogorcima, i bude stožer oko kojega će se okupljati u ova teška vremena po našu zemlju i narod – ocijenio je mitropolit Mihailo.

Odluku o dodjeli placa donio je gradski parlament 17. decembra prošle godine, na osnovu saglasnosti Markovićeve vlade. Istog dana, novi premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da je njegova Vlada poništila ranije datu saglasnost Glavnom gradu o dodjeli placa. Iz Glavnog grada je tada objašnjeno da odluka o ukidanju saglasnosti nije stigla do momenta izjašnjavanja i glasanja lokalnog parlamenta o tom pitanju. Krivokapić je potez nove Vlade obra-

zložio navodima da je to učinjeno je „jer su nejasni kriterijumi za ustupanje zemljišta“. – Nema niko prava da krčmi državnu imovinu na bilo koji način. Moraju da se uspostave jasni principi i kriterijumi kada se to radi i pod kojim uslovima. Vlada je u prelaznom periodu donijela mnoge odluke, među kojima i ovu, kojom ustupa zemljište Glavnom gradu. Šta bi tu trebalo da nastane, tu postoje takođe određene pretpostavke, ali da ne mislite da to ima bilo kakve veze sa našim odnosom prema bilo kom entitetu. To je stav Vlade, da u budućem vremenskom periodu želimo da ono što je naše zajedničko po jasnim kriterijumima i principima, prenosimo ili na lokalnu samoupravu ili druge entitete – kazao je tada Krivokapić. I. P.

Društvo

PODGORICA - Tri osobe su preminule od posljedica kovida-19, a otkriveno je novih 97 slučajeva korona virusa od 1.201 uzetog uzorka. Prijavljen je oporavak kod 148 pacijenata. – Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz opština: Podgorica (dva) i An-

Četvrtak, 13. maj 2021.

Otkriveno 97 novih slučajeva korona virusa od 1.201 uzetog uzorka

Preminule tri osobe drijevica ( jedan), od kojih je najmlađi imao 48, a najstariji 87 godina starosti – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Najviše inficiranih juče je registrovano u Podgorici 36,

Rožajama 16, Bijelom Polju devet, Pljevljima devet, Nikšiću osam, Ulcinju šest, Herceg Novom četiri, Beranama tri, Mojkovcu dva, Budvi jedan, Cetinju jedan, Baru jedan i

Predsjednik Skupštine, Bošnjačka stranka i Forca uputili čestitke povodom Ramazanskog bajrama

Poželjeli poštovanje, solidarnost i sklad

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, uputili su čestitke povodom današnjeg Ramazanskog bajrama. To su učinili i ministar Sergej Sekulović i predsjedništva Bošnjačke stranke i Force. Predsjednik Đukanović uputio je čestitku svim vjernicima islamske vjeroispovijesti uz najbolje želje za dobro zdravlje, napredak i ličnu i porodičnu sreću. – Drevni praznik Ramazanskog bajrama upućuje nas duhovnim korijenima islama, osnovnim načelima humanizma. Univerzalne poruke ovog svetog dana su putokaz i nadahnuće dobronamjernim posvećenim pomirenju i uzajamnom razumijevanju, ali i poruka onima koji povedeni različitim interesima zanemaruju važnost mira, tolerancije i suživota, da se razumno uzdignu iznad podjela i vrate vrijednostima međukonfesionalnog i međuetničkog sklada koje zajednički vjekovima baštinimo u Crnoj Gori – napisao je on u čestitki. Istakao je da islamska zajed-

nica čini važan dio crnogorskog društva i da njena puna posvećenost izgradnji Crne Gore i razvoju crnogorskog društva čini građanski snažnijim, poručio je Đukanović. – Želim da čestitam jedan od najvećih islamskih praznika riječima koje govore o najdubljim ljudskim čežnjama i ushođenju ka vrijednostima koje nijesu ostvarive bez idealizma, optimizma, truda i odricanja. Nakon jednomjesečnog uzdržanja, hoću da svim vjernicima islamske vjere poželim da njihove domove nikada ne napusti duh ljubavi, smirenja, skromnosti i zajedništva – napisao je Krivokapić. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je uputio čestitke povodom Ramazanskog bajrama, „sa iskrenom željom da praznik dočekate onako kako ste inače i proveli cijeli mjesec Ramazana – čiste duše i punog srca – piše u čestitki predsjednika parlamenta“. On je napisao i da uzvišene vrijednosti Bajrama budu istinski podsticaj „za širenje međusobnog povjerenja i saradnje među pripadnicima svih vjera i nacija u našoj državi, posebno u izazovnim vremenima koja iziskuju str-

pljenje i toleranciju, jer samo tako obezbjeđujemo mir, duhovno blagostanje i svaki napredak Crne Gore“. Ministar Sekulović je poželio vjernicima islamske vjeroispovijesti da praznik provedu u dobrom zdravlju – sa porodicom, prijateljima i komšijama. On je izrazio nadu da će Bajram biti podsticaj širenju tolerancije, povjerenja i saradnje među ljudima svih vjera i nacija. Ministar je istakao da je danas više nego ikad potrebno da budemo jedni uz druge i razumijemo se. Radost, međusobnu solidarnost i razumijevanje, te uzajamno poštovanje, poželjelo je i predsjedništvo Bošnjačke stranke. Oni su istakli da su poruke mira, razumijevanja i sloge koje se razmjenjuju tokom bajramskih dana prilika da se sa ponosom istakne da su multikonfesionalni, multietnički i multikulturalni sklad temelj države Crne Gore. Forca je u čestitki napisala da je Bajram dan novih nada, dan sjećanja jednih na druge, dan kad trebamo biti jedni pored drugih i iskazati našu brigu i pažnju. R. D.

Tivtu jedan. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 1.634.

Najviše trenutno aktivnih slučajeva je u Podgorici 563, Pljevlja imaju 176, Nikšić 170, Rožaje 113, Bijelo Polje 92, Ulcinj 84, Berane 75, Bar 60, Herceg Novi 47, Mojkovac 41, Danilovgrad 35, Budva 31, Tuzi 26, Kotor 24, Andrijevica 23, Cetinje 21, Tivat 20, Petnjica 12, Kolašin devet, Plav šest,

Žabljak tri, Plužine dva, Gusinje jedan. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.548. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 98.546. R. D.

Udruženja reagovala na stav predsjednice Jevrejske zajednice PODGORICA – Izjava predsjednice Jevrejske zajednice Crne Gore Nine Ofner-Bokan da su reakcije na spornu izjavu ministra Leposavića o Srebrenici pokušaj političkog ubistva čovjeka koji je, po njenom mišljenju, sve samo ne negator genocida, je neozbiljna i neutemeljena, saopštili su iz udruženja ,,Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“ i ,,Žrtva i Svjedoka genocida“. - Ukoliko je ministar pravde Leposavić zbog neupućenosti i neznanja izjavio da je spreman da prizna genocid u Srebrenici kada se to ,,nedvosmisleno utvrdi“ i ukoliko je ,,humanista sa iskrenim i stvarnim poštovanjem za stradanje svakog pojedinca, a kamoli za hiljade ljudskih žr-

Negatori s u jagnjećo tava“, kako gospođa Ofner-Bokan tvrdi, pitamo se zašto se ministar nije izvinio žrtvama zbog svog neznanja i neinformisanosti – naveli su oni. Pitaju i da li je veća sramota da jedan ministar pravde nije informisan o pravosnažnim

presudama za prvi presuđeni genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata ili da ne prihvata sudski utvrđene činjenice međunarodnih, regionalnih i domaćih sudova. - Negatori su vukovi u jagnjećoj koži. Svi su isti: nacisti, ne-

Ministar Leposavić i predsjednica Jevrejske zajednice Nina Ofner-Bokan

Ponovo odgođeno suđenje Lakićević-Đuranović koja je optužena za plagijat

Profesorica došla, sutkinje nema PODGORICA – Suđenje vanrednoj profesorici Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Bojani LakićevićĐuranović u Osnovnom sudu u Podgorici ponovo je juče odgođeno, ovog puta zbog bolesti sutkinje Nade Rabrenović. Novi glavni pretres zakazan je za 10. jun. Lakićević-Đuranović je došla juče na glavni pretres, ali se nije pojavljivala na prethodnim, jer je bila oboljela od korona virusa, a nakon čega je, kako je pisalo u medicinskoj dokumentaciji koju je dostavljala sudu, morala sedmicama strogo da miruje – zbog posljedica infekcije. Vještačenje dokumentacije Njenu dokumentaciju, međutim, trebalo je da sagleda vještak medicinske struke i utvrdi tačnost navoda. O prethodnoj se izjasnio sudski vještak medicinske struke Miodrag Šoć i ocijenio da profesorica nije mogla doći na glavni pretres koji je trebalo da se održi 15. marta. Međutim, istakao je da je mogla da dođe na ročište nakon tri - četiri sedmice, odno-

Bojana Lakićević-Đuranović

sno 13. aprila. No, profesorica ni tada nije došla. Državni tužilac Vukas Radonjić kazao je tada da vještak treba da se izjasni kako liječenje profesorice traje sedam sedmica u kućnom liječenju, a da nije u bolnici. - Nevjerovatno da se svaki put medicinska dokumentacija dostavlja par sati prije samog ročišta. Sud, nakon što sprovede dokazne radnje, treba da razmotri mogućnost da izda naredbu za dovođenje okrivljene - kazao je tada Radonjić. Suđenje od 2019. godine Lakićević-Đuranović optužio je ranije Centar za građansko

obrazovanje da je plagirala naučni rad koji je objavila u jednom srpskom časopisu na način što ga je prepisala od svog studenta Đorđija Drinčića. Tužilaštvo je potom 2019. godine podnijelo optužni prijedlog stavljajući joj na teret krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora. Profesorica negira krivicu. U međuvremenu, Etički komitet, nacionalno tijelo koje utvrđuje kršenje akademskog integriteta za građane Crne Gore čiji je rad objavljen van naše države, donio je odluku da je profesorica plagirala sporni naučni rad, prepisujući ga iz specijalističkog rada studenta Drinčića. Nakon toga je Upravni sud poništio tu odluku zato što Lakićević-Đuranović nije data mogućnost da se izjasni, te da obrazloženje odluke ne sadrži razloge koji bi upućivali na to da je tužilja preuzela tuđe autorsko djelo. Etički komitet je trebalo da se ponovo odredi o ovom predmetu, ali to još nije učinjeno, jer su nedavno članovi tog tijela razriješeni po zahtjevu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. N.Đ.

Savjet AEM usvojio prijedlog pravilnika o raspodjeli sredstava iz Fonda PODGORICA – Savjet Agencije za elektronske medije na jučerašnjoj sjednici usvojio je prijedlog Pravilnika o raspodjeli sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima. Pravilnik sadrži kriterijume i postupak za raspodjelu sredstava iz potfonda za komercijalne i neprofitne elektronske medije, način korišćenja tih sredstava, kao i maksimalni iznos sredstava koja mogu biti dodijeljena iz Fonda jednom mediju u toku godine. U prijedlogu Pravilnika o raspodjeli sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija koji je usvojio Savjet Agencije navodi se, između ostalog, da će to tijelo minimum 25 odsto sredstava koja se dodjeljuju opredijeliti za radijske komercijalne i neprofitne programe. - Savjet će minimum 50 odsto sredstava, koja se dodjeljuju za radijske programe, opredijeliti za one sa lokalnom pokrivenošću, a minimum 30 odsto sredstava, koja se dodjeljuju za televizijske komercijalne i neprofitne programe, opredijeliti za one sa regional-

Prioritet nepro radijskim i TV

nom i lokalnom pokrivenošću - piše u dokumentu. Savjet AEM-a će dati prioritet neprofitnim radijskim ili televizijskim programima. Određeno je da se minimum 10 odsto sredstava koja se dodjeljuju, opredijele za specijalizovane programe, osim specijalizovanih zabavnih, muzičkih i filmskih programa.

LegisLativa

Zakonom o medijima regulisani su uspostavljanje, izvori i način raspodjele i korišćenja sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija koji iznosi najmanje 0,09 odsto tekućeg budžeta Crne Gore utvrđenog godišnjim zakonom o budžetu. Sredstva iz Fonda raspodjeljuje Savjet Agencije za elektronske medije (kao regulator za audiovizuelne medijske usluge) jednom godišnje i to 60 odsto sredstava, koja se usmjeravaju

u potfond za komercijalne i neprofitne medije. Novac raspodjeljuje i Nezavisna komisija koju obrazuje Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (kao organ državne uprave nadležan za poslove medija) i to 40 odsto sredstava, koja se usmjeravaju u potfond za dnevne i nedjeljne štampane medije i internetske publikacije. Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija izazvao je pažnju stručne javnosti nakon što su iz resora kojim rukovodi Tamara Srzentić objavili da će novac za to biti opredijeljen iz bužetske rezerve, a ne iz budžeta kako je to Zakonom o medijima određeno.

FiNaNsiRaNje

Prijedlog Budžeta Crne Gore još nije usvojen, u skupštinskoj je proceduri i o njemu je najavljena rasprava na sjednici parlamenta koja je počela 11. maja.

Društvo

Četvrtak, 13. maj 2021.

Ministarstvo zdravlja pozvalo građane koji su se vakcinisali u inostranstvu da se jave

Vakcinu primio i ministar Sekulović

e o izjavi ministra Leposavića o Srebrenici

su vukovi oj koži

Vakcinisanje građana u Podgorici

ciji koju će koristiti prilikom putovanja zajedno sa ostalim crnogorskim dokumentima – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. U Crnoj Gori je, do utorka veče, dato 125.646 doza vakcina protiv korona virusa. Od toga,

Uprava za bezbjednost hrane uskladila nabavku pesticida sa evropskom listom Pitamo se zašto se ministar nije izvinio žrtvama zbog svog neznanja i neinformisanosti – saopštili su iz udruženja ,,Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“ i ,,Žrtva i Svjedoka genocida“ njom žrtava i izraze saučešće potomcima, kao što je ministar Leposavić uradio kada su u pitanju žrtve Srebrenice. Negatori Holokausta ne samo da negiraju da se sam genocid nad Jevrejima ikad desio – nego ponekad idu tako daleko da pokušavaju da prisvoje status žrtve za pristalice zločinačke ideologije - saopštila je nedavno Ofner-Bokan. Vrhovni rabin Crne Gore Lućijano Moše Prelević kazao je Pobjedi da ne može da komentariše ovaj slučaj, jer nije pratio političku situaciju. On je istakao da se svakako bavi samo vjerskim pitanjima. N.Đ.

za medije

ofitnim V programima

Minimum 25 odsto sredstava za radijske komercijalne i neprofitne programe

Do usvajanja, budžetske jedinice se privremeno finansiraju, što znači da nijedna jedinica ili potrošač budžeta ne može da dobije novac u iznosima koji su predviđeni prijedlogom. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija u dogovoru sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja na čijem je čelu Milojko Spaić do-

U Vladi, kako su Pobjedi ranije kazali, vjeruju da će se shodno njihovim zdravstvenim stanjima u datom trenutku, još članova Vlade odlučiti na vakcinaciju. Ministarstvo zdravlja pozvalo je juče sve naše državljane koji su primili prvu vakcinu protiv korona virusa u inostranstvu da se jave domovima zdravlja u mjestima prebivališta da bi im se omogućila vakcinacija i drugom dozom. U isto vrijeme, pozivaju sve koji su kompletno vakcinisani (obje doze) van Crne Gore, da se sa potvrdom jave svojim izabranim ljekarima ili da dođu na najbliži vakcinalni punkt, kako bi se podaci o vakcinalnom statusu unijeli u imunizacioni registar. – Tom prilikom biće im izdata potvrda o urednoj vakcina-

nijelo je odluku da se sredstva za Fond opredijele iz budžetske rezerve kada se steknu uslovi za raspodjelu. Zbog toga se pobunio izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić koji je za naš list apelovao na poslanike u Skupštini da kroz amandmansko djelovanje ovu važnu stavku za medije uvrste u budžet. K. J.

Zabrana uvoza za niz preparata za zaštitu bilja

U slučaju vanredne situacije, uprava može izdati dozvolu za upotrebu neregistrovanog preparata

Sredstva za zaštitu bilja koja sadrže aktivne supstance koje se ne nalaze na listi, a nalaze na tržištu Crne Gore, mogu se upotrebljavati do isteka zaliha, odnosno roka upotrebe, a sve u skladu sa propisanim načinom primjene. Dimetoat, hlorpirifos i imidacloprid nijesu više na Listi aktivnih supstanci dozvoljenih za upotrebu u sredstvima za zaštitu bilja - navode iz Uprave PODGORICA – Nekoliko preparata za zaštitu bilja, čije su komponente isključene sa evropske pozitivne liste za 2021. godinu, moći će do isteka postojećih zaliha da se kupe u našim poljoprivrednim apotekama, ali će se nakon toga njihov uvoz obustaviti. Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navode da pojedine aktivne supstance kao što su: dimetoat, hlorpirifos i imidacloprid nijesu više na Listi aktivnih supstanci dozvoljenih za upotrebu u sredstvima za zaštitu bilja. Preparati koji sadrže ove supstance ne mogu se više uvoziti u Crnu Goru. Podsjećaju da se u Crnoj Gori mogu kupiti isključivo sredstva za zaštitu bilja i aktivne supstance koje se nalaze na Listi aktivnih supstanci dozvoljenih za upotrebu za 2021. godinu a koje je odbrila EU.

- Sredstva za zaštitu bilja koja sadrže aktivne supstance koje se ne nalaze na listi, a nalaze na tržištu Crne Gore, mogu se upotrebljavati do isteka zaliha odnosno roka upotrebe, a sve u skladu sa propisanim načinom primjene. Registrovani uvoznici sredstava za zaštitu bilja treba da doprinesu ,,bogatijem izboru pesticida“ na osnovu iskazanog interesovanja uzgajivača za sredstvima za zaštitu bilja i za suzbijanje štetnih organizama - navode iz Uprave. Iz Uprave navode da postoji niz situacija u kojima se izdaje vanredna dozvola za upotrebu neregistrovanog sredstva za zaštitu bilja, uz napomenu da ne daju preporuke za pojedinačne preparate jer je to konflikt interesa, već se to ostavlja korisniku. - Zakon o sredstvima za zaštitu bilja propisuje da u slučaju vanrednih okolnosti prouzrokovanih štetnim organizmom, kojeg nije moguće suzbiti

93.341 građanin je dobio prvu dozu vakcine, a 32.305 je kompletno vakcinisanih. U Crnoj Gori, od punoljetnog stanovništva, prvu dozu dobilo je više od petine građana, a u cjelosti je imunizovano više od 7,2 odsto. Sl. R.

U KCCG privremeno odgođena radiološka snimanja zbog nedostatka kontrasta

stefan labović

onacisti - možete da odlučite da li ćete staviti „neo“ ili ne. Ali kada sam ih pogledala, nisam vidjela nikakve uniforme kao iz Šucštafela, simbole na zidu poput svastike, pozdrave „zig hajl“ - ništa od toga. Umjesto toga sam pronašla ljude koji su paradirali kao ugledni akademici - Deborah Lipstadt – zaključili su u saopštenju. Ofner-Bokan je nedavno kazala da je kao predsjednica Jevrejske zajednice imala priliku da upozna Leposavića i da s njim sarađuje. - Doživljavam ga kao čovjeka s krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina, te kao ubijeđenog humanistu s iskrenim i stvarnim poštovanjem za stradanje svakog pojedinca, a kamoli za hiljade ljudskih žrtava - saopštila je Ofner-Bokan. Istakla je da je važno podsjetiti javnost da je Leposavić ,,naglasio da ne negira genocid niti da ima prava na to“. - Kamo lijepe sreće da negatori Holokausta priznaju zločine i masakre koji su napravljeni nad pripadnicima mog naroda, da se poklone pred pat-

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i državni sekretar u tom resoru Zoran Miljanić primili su juče prvu dozu vakcine protiv korona virusa. Oni su pozvali građane da se vakcinišu u što većem broju, dodajući da se jedino na taj način možemo vratiti normalnom životu. Vakcinu protiv korona virusa do sada su iz Vlade primili i potpredsjednik Dritan Abazović i ministarke zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Sa druge strane, to nijesu učinili ni predsjednik države Milo Đukanović, ni premijer Zdravko Krivokapić kao ni predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, a kao opravdanje navode antitijela.

ili ograničiti registrovanim sredstvima za zaštitu bilja niti drugim mjerama, ili u slučaju nestašice sredstava za zaštitu, Uprava može izdati vanrednu dozvolu za promet i upotrebu neregistrovanog sredstva za zaštitu bilja. Postupak za izdavanje vanredne dozvole pokreće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresovanog lica. Uprava vanrednu dozvolu izdaje na osnovu mišljenja ocjenjivača i Komisije - navode iz te ustanove. Uprava može izdati vanrednu dozvolu za promet neregistrovanog sredstva za zaštitu bilja po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresovane osobe i kada na tržištu nema registrovanih sredstava za određene namjene (tretiranje određenih vrsta sjemena, tretiranje sjemena određenim sredstvom za zaštitu bilja i slično), ako je zahtjev ili potreba u skladu sa naučnim saznanjima i dobrom poljoprivrednom praksom.K. J.

Skener samo za hitne slučajeve PODGORICA – Radiološka snimanja u Kliničkom centru obavljaju se samo za hitne slučajeve, dok će ostali pacijenti morati da sačekaju na tu proceduru. Razlog je nedostatak kontrasta koji je neophodan za ta snimanja. Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi kazali da će svi pacijenti kojima je snimanje odloženo biti brzo riješeni kroz dopunski rad. Istakli su da kontrasta za hitne slučajeve nikada nije falilo. – Klinički centar nabavio je kontrast za radiološka snimanja iz redovne, istina smanjene isporuke Montefarma. Kontrast smo takođe kupili direktno i od zastupnika. Ovog potrošnog materijala nikad nije falilo za snimanja u hitnim slučajevima. Svi ostali, hladni slučajevi koji su kratkoročno i privremeno odloženi, biće brzo riješeni i to kroz dopunski rad ljekara i ostalog medicinskog osoblja u veoma kratkom periodu – kazali su iz Kliničkog centra. Poslanik Demokratske partije socijalista i bivši direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković kazao je u utorak na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje da nema kontrasta za radiološka snimanja. On je podsjetio da zbog neusvajanja budžeta ne mogu da se raspišu tenderi, te da zbog toga najviše trpe građani. Pobjedi su ranije iz apotekarske ustanove Montefam kazali da je glavni uzrok nestašice ljekova nemogućnost raspisivanja tendera usljed jednomjesečnog budžetskog finansiranja. Iz ove apotekarske ustanove su tada istakli da nastoje da bolnice i domove zdravlja snabdiju potrebnim količinama, ali i da se nerijetko dešava da proizvođač ne može da isporuči neophodan broj ampula što dovodi do povremenih nestašica u pojedinim opštiSl. R. nama.

Hronika

Četvrtak, 13. maj 2021.

Kontrola optužnice za pranje novca protiv grupe vlasnika Atlas grupe, bivšeg sekretara Tužilaštva i ostalih odložena za 25. maj

Privođenje Nenada Vujoševića

Sud bez dokaza da je Duško Knežević uredno pozvan na ročište PODGORICA - Kontrola optužnice protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića, sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića i još tri osobe zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca juče je u podgoričkom Višem sudu odgođena za 25. maj , potvrdio je za Pobjedu advokat Zoran Piperović. -Kontrola dokaza je odgođena jer sud nije imao dokaz da je Duško Knežević uredno obavješten o terminu današnjeg ročišta kazao je branilac Vujoševića, advokat Piperović. On je optužio kolege, branioce optuženog Kneževića za opstrukcije u ovom predmetu. -Mislim da je ročište za kontrolu optužnice i ranije bespotrebno odlagano i da sam prepoznao opstrukciju kolega branioca optuženog Kneževića u ovom predmetu. Zainteresovan sam da se ročište obavi što prije jer ne postoji nijedan dokaz za osnovanu sumnju da je Nenad Vujošević počinio krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije za koje ga tereti Specijalno tužilaštvo. Razloge zbog kojih ovo tvrdim će se čuti 25. maja u sudnici Višeg suda – kazao je advokat Piperović. Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević je 10. januara prošle godine podigla optužnicu na kojoj su se pored Kneževića i Vujoševića našli i bivši radnici Atlas banke Aleksandar Vilotijević, Srđan Pavićević i Olga Stanković. U optužnom aktu Specijalnog tužilaštva Vujošević je, po nalogu Kneževića, stupao u kontakt sa osobama u Specijalnom tužilaštvu koje su postupale u predmetima protiv njega i njemu bliskih osoba, kako bi dobio podatak iz aktuelnih istraga. U ovim nelegalnim aktivnostima učestvovali su i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i šef za Opšte poslove u toj banci Vlatko Rašović, koji su u istrazi dobili statuse svjedoka saradnika i podrobno objasnili kako je u 2014. godini osam miliona eura koje je Knežević dobio, kako se kasnije utvrdilo, prevarnim radnjama od kompanije Kaspia properti iz Dubajia ubačeno u B.R. legalne tokove.

Ulcinjaninu Esadu Nimanbegoviću suđenje odgođeno za 26. maj

Optuženi za šverc skoro 70 kilograma droge spreman na nagodbu sa tužilaštvom PODGORICA – Početak suđenja Ulcinjaninu Esadu Nimanbegoviću zbog šverca droge juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 26. maj, do kada bi odbrana i tužilaštvo postigli eventualni dogovor o sporazumnom priznanju krivice. Nimanbegović se tereti da je 2. decembra prošle godine prenosio 70 kilograma marihuane od Ulcinja do Podgorice. Sutkinja Vesna Kovačević uvažila je zahtjev advokata Zorana Piperovića za odlaganje suđenja radi dogovora sa tužiteljkom Majom Jovanović oko mogućeg sporazuma o priznanju krivice. Prema navodima iz optužnice, Nimanbegović je 2. decembra prošle godine neovlašćeno, radi prodaje, od Ulcinja do Podgorice prenosio 69,090 kilograma marihuane. -Trinaest pakovanja droge je preuzeo u Ulcinju i spakovao je u gepek vozila ‘škoda okta-

via’ i prevezao do Podgorice gdje je trebalo da je preda njemu nepoznatoj osobi – navodi se u optužnici. Optuženog Nimanbegovića je u Podgorici zaustavila policija i pretresom pronašla drogu u gepeku njegovog automobila. Iz policije je početkom decembra prošle godine saopšteno je da E. N. uhapšen u mjestu Dajbabe, nadomak Podgorice, nakon što je policija u njegovom vozilu pronašla čak 70 kilograma marihuane. - Prilikom pregleda vozila, u prtljažnom dijelu, pronađeno je 13 većih pvc pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuana težine oko 70 kilograma, naveli su tada iz Uprave policije. Policijska akcija je sprovedena u cilju presijecanja još jedne krijumčarske rute koja vodi iz Republike Albanije, preko Crne Gore ka Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, te dalje ka zemljama Zapadne B.R. Evrope.

Suđenje optuženima za trgovinu oružjem

Svjedoci tvrde da su sarađivali sa Filmanovićem d.mijatović

PODGORICA – Vlasnik firme koja se bavi trgovinom oružja Miloš Praščević je, svjedočeći na suđenju Marku Šakoviću i njegovoj kriminalnoj organizaciji u podgoričkom Višem sudu, kazao da je Marku Filmanoviću, vlasniku firme ,,Lovac M“, prodao oko 100 komada oružja. Osim Marka Šakovića kome se sudi u odsustvu, tužilaštvo je kao članove kriminalne organizacije koja je formirana radi nelegalne trgovine oružjem za potrebe drugih kriminalnih organizacija označilo Šakovićevu suprugu Natašu Šaković, Marka Lašića i Marka Filmanovića, koji je ranije sporazumno priznao krivicu. Filmanović je početkom godine sporazumno priznao da je po nalogu Šakovića kupovao oružje sa kojeg je uklanjao fabričke brojeve radi prodaje i osuđen je na godinu zatvora. Svjedok Praščević je ispričao da je Filmanovića upoznao 2018. godine i da nije bilo prepreke za njihovu poslovnu saradnju jer je Filmanović imao registrovanu firmu za prodaju oružja. – Prodao sam mu stotinjak komada pištolja i pušaka različitog kalibra. Kada je 2019. godine počeo ovaj postupak u policiji sam ispričao sve vezano za naš poslovni odnos trgovine oružja – kazao je Praščević. Osim Praščevića, još četiri svjedoka koji se bave prodajom oružja i sportskim takmičenjem u streljaštvu su ispri-

Viši sud

čali sve vezano za poslovnu saradnju koju su imali sa Filmanovićem. Svjedok Nikola Ilinčić, prodavac u radnji ,,Arsenal“, kazao je pred sudom da je, po instrukcijama vlasnika prodavnice Miloša Praščevića, dva pištolja predao Marku Filmanoviću. Jedan od predatih pištolja, kako je pojasnio ovaj svjedok, je bio nov, dok je drugi bio polovan (vlasništvo Davora Šćepanovića) zbog čega je držan u sefu. – Filmanović je došao prije podne i od mene preuzeo oružni list za polovni pištolj na osnovu kojeg je kod notara sačinio ugovor. Sa ovjerenim ugovorom je ponovo došao u prodavnicu gdje sam mu predao oružje – kazao je Ilinčić. Davor Šćepanović je potvrdio da je preko prijatelja Praščevića prodao pištolj Filmanoviću kao i da je prilikom ove trgovine ispoštovao sve zakonske procedure. Svjedok Milovan Janjušević,

vlasnik firme koja se bavi trgovinom oružja, saopštio je da je Specijalnom tužilaštvu dostavio otpremnice na kojima se vidi količina, model, ali i serijski broj oružja koje je prodao Filmanoviću. On je pojasnio da svaki komad oružja ima serijski broj koji je jedinstven i pandan matičnom broju. – Marko je nekad plaćao oružje preko računa firme, nekada gotovinom, a neka i sa svog ličnog računa – kazao je Janjušević. Radovan Popović, koji se bavi sportskim streljaštvom, prodao je Filmanoviću pištolj sa kojim nije postigao željene rezultate. – Na takmičenju u preciznom pucanju u Danilovgradu sam kazao da prodajem pištolj i ubrzo mi se javio Filmanović koji se ponudio da ga kupi. Prodao sam pištolj za 550 eura i prema ugovoru koji smo sklopili kod notara, Filmanović je imao obavezu da u roku od pola godine kupljeno oružje pre-

vede na sebe. Međutim, kad sam provjeravao u MUP-u na Cetinju, vidio sam da se oružje cijelo vrijeme vodilo na moje ime – ispričao je ovaj svjedok. Prema navodima optužnice, Nataša Šaković je po nalogu supruga imala zadatak da vrbuje druge članove, prenosi poruke i uputstva, preuzima nabavljeno oružje u većim količinama od Filmanovića, a potom ga predaje drugim osobama. Zadatak Filmanovića je bio da nelegalno i suprotno zakonu nabavlja i kupuje oružje u specijalizovanim prodavnicama ove robe i registruje ga na preduzeće čiji je vlasnik. Pošto bi uklonio fabričke brojeve sa kupljenog oružja, Filmanović ga je potom predavao drugim članovima kriminalne organizacije – navodi se u jednoj od odluka Apelacionog suda o produženju pritvora članovima ove grupe. Lašić je po nalogu Šakovića preuzimao oružje, držao ga u svojoj kući. Po nalogu i detaljnim uputstvima Šakovića, on je prodavao oružje drugim osobama. Marko Šaković je brat Milića Minje Šakovića i policija ih dovodi u vezu sa škaljarskim kriminalnim klanom. Oni su odslužili kazne za ubistvo Miroja Baošića prije 16 godina. Marko je osuđen tada na 12 godina, a Minja na 10, pa mu je kazna kao maloljetniku odlukom Apelacionog suda preinačena na vaspitnu mjeru u trajanju od jedne do četiri godine zatvora. Iz policije su tada saopštili da je Milić sa bratom, sakriven iza žbunja, čekao da Baošić parkira vozilo ispred svoje porodične kuće i da je onda pucao. Marko i njegova supruga Nataša već su hapšeni u decembru 2017. godine zbog oružja. Šaković je priznao krivicu i osuđen je na 11 mjeseci zatvora, dok je njegova supruga osuđena na sedam mjeseci. Policija je tada oduzela tri piB. R. štolja od Šakovića.

Kolegijum Uprave policije donio nova kadrovska rješenja

Novi načelnik beranske policije Radun Stojanović

PODGORICA – Novi načelnik Centra bezbjednosti Berane od juče je Radun Stojanović koji je do sada obavljao poslove inspektora za borbu protiv droge u Centru bezbjednosti Berane – saopšteno je iz policije. Kako je navedeno, odluku o kadrovskoj promjeni donio je

kolegijum direktora Uprave policije. Dosadašnji načelnik Centra bezbjednosti Berane biće raspoređen na druge poslove i zadatke u Upravi policije. Dan ranije, odlukom vršioca dužnosti direktora Uprave policije Crne Gore Zorana Brđanina smijenjen je komandir policije OB Tivat Lju-

biša Rovčanin. Na njegovo mjesto imenovan je Danilo Ivanović, koji je do sada obavljao funkciju komandira policije na tivatskom aerodromu. Novi šef policije na tivatskom aerodromu je Bojan Lalatović, koji je obavljao funkciju inspektora za krvne delikte u OB Kotor. A.R.

Rasvijetljena dva imovinska delikta

Nikšićanin osumnjičen da je uz prijetnju nožem pokušao da opljačka radnicu kladionice NIKŠIĆ - Službenici Centra bezbjednosti Nikšić su identifikovalili osobe koje su počinile dva krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta. Kako je saopšteno iz Uprave policije, na osnovu prikupljenih dokaza došli su do sumnje da je M. K. (27) iz Nikšića 24. aprila pokušao da uz prijetnju nožem opljačka kladionicu „Vezuv“.

Takođe, policija je došla do sumnje da je M. K. zajedno sa D. A. (23) 13. oktobra 2020. godine iz sportske kladinice „Met bet“ od zaposlene ukrao 210 eura. -Oni su na ovaj način izvršili krivično djelo teška krađa na drzak način – kazali sui z policije. O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac u Nikšiću koji je naložio da se podnesu krivične prijave. C.H.

Uhapšen zbog zlostavljanja učenika PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je M. V. (32) zbog sumnje da je u krugu Osnovne škola „Sutjeska“ maltretirao učenika ove škole. Iz policije ističu da su pripadnici policije postupili po prijavi odmah i preduzeli niz aktivnosti na rasvjetljavanju ovog događaja koje su rezultirale identifikovanjem osumnjičenog. - Policija je lišila slobode M. V. (32) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zlostavljanje i on će biti priveden državnom tužiocu uz krivičnu prijavu na dalju nadležnost – navedeno je u saopštenju. C.H.

Hronika / Svijet

Četvrtak, 13. maj 2021.

Granični policajci pronašli 29 kilograma marihuane u BMW-u tivatskih tablica

U novom talasu sukoba u Pojasu Gaze nastradalo na desetine ljudi

U Mađarskoj uhapšen Novljanin Dejan Pavlović PODGORICA – Dejan Pavlović (49) iz Herceg Novog uhapšen je 25. aprila u Mađarskoj nakon što su tamošnji granični policajci u njegovom automobilu pronašli 29 kilograma marihuane. Ovo je za Pobjedu potvrdio advokat Damir Lekić, koga je angažovala porodica Pavlović u svojstvu advokata korespodenta. Pregledom Pavlovićevog automobila BMW, tivatskih tabli, na granici između Mađarske i Srbije, granični policajci su otkrili specijalno napravljen bunker u kome je bila smještena droga. -Novljanin je nakon hapšenja priveden kod tužioca a potom i kod sudije za istragu koji mu

je odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva obzirom da je za mađarske vlasti strani državljanin – kazao je advokat Lekić. On je naveo da je Pavlović prilikom davanje odbrane pred tužiocem izjavio da nije znao da se u automobilu nalazila droga, kao i da nije znao za postojanje specijalno napravljenog bunkera predviđenog za šverc narkotika. -Pavlović je pojasnio da su osim njega automobil u kojem je pronađena droga koristili i drugi ljudi, posebno u posljednje vrijeme, obzirom da je taj automobil stavio na prodaju. Međutim, mađarske vlasti su ostale neumoljive i odredile mu pritvor – kazao je advokat Lekić. B.R.

Specijalno državno tužilaštvo negiralo navode da nijesu ostvarili rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije

d.mijatović

Optužnice protiv 111 pripadnika DPS-a i partnera, a jedna protiv tadašnjeg opozicionara

Više tužilaštvo

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo negiralo je juče navode da nije ostvarilo značajnije rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno ističući podignute optužnice koje se odnose isključivo na politički eksponirane osobe i to 37 optužnica protiv 112 građana, od kojih su 111 pripadnici Demokratske partije socijalista i njihovih koalicionih partnera, a samo jedna pripadnik tada opozicione partije. - To posebno naglašavamo jer je u prethodnom periodu više puta netačno isticano da je Specijalno državno tužilaštvo selektivno u postupanju i da krivično gonjenje i krivične postupke usmjerava i vodi samo protiv pripadnika političkih subjekata koji su pripadnici sadašnje vlasti, odnosno nekadašnje opozicije – navodi se u reagovanju SDT-a.

Za šest godina podignuta je 61 optužnica za organizovani kriminal. Za isti period SDT je podiglo 127 optužnih akata, od čega je 110 optužnica i 17 optužnih prijedloga, protiv ukupno 713 fizičkih i 63 pravna lica, od toga je za krivična djela organizovanog kriminala podignuta 61 optužnica, protiv 458 fizičkih i 35 pravnih lica; za krivična djela visoke korupcije 45 optužnica protiv 139 fizičkih i 13 pravnih lica; za krivičino djelo pranje novca 11 optužnica, protiv 49 fizičkih i 15 pravnih lica; za krivično djelo terorizam 2 optužnice protiv 6 lica; za krivično djelo ratni zločin jedna optužnica protiv jednog lica; i za krivična djela protiv izbornih prava 7 optužnih prijedloga, protiv 13 lica, dok je za ostala krivična djela optuženo 47 lica. Samo u ovoj godini Specijalno državno tužilaštvo donijelo je 12 naredbi o sprovođen-

ju istrage i jednu naredbu o proširenju istrage protiv ukupno 88 fizičkih i 7 pravnih lica, od čega je za krivična djela organizovanog kriminala donijeto 5 naredbi o sprovođenju istrage protiv 49 lica, za krivična djela visoke korupcije 6 naredbi o sprovođenju istrage protiv 34 fizička i 7 pravnih lica; za krivično djelo pranje novca donijeta je jedna naredba o sprovođenju istrage protiv 4 lica; i za ostala krivična djela jedna naredba o sprovođenju istrage protiv jednog lica. Takođe, samo u ovoj godini Specijalno državno tužilaštvo je podiglo 8 optužnica protiv ukupno 23 fizička i jednog pravnog lica, od čega je za krivično djelo organizovanog kriminala podignuto 6 optužnica protiv 13 fizičkih lica; za krivična djela visoke korupcije podignute su dvije optužnice protiv 6 fizičkih lica; dok je za ostala krivična djela podignuta jedna optužnica protiv 4 fizička i jednog pravnog lica. U saopštenju SDT-a zaključuje se da je izvršenjem krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije i drugih navedenih krivičnih djela nastala šteta u ukupnom iznosu od 246.635.636,00 eura, u vezi čega je Specijalno državno tužilaštvo u gore navedenim predmetima podiglo optužne akte i u jednom dijelu, o čemu će u nastavku biti riječi, imovinska šteta je vraćena u Budžet države Crne Gore, dok su u ostalom dijelu postupci i dalje u toku pred nadležnim sudom. C.H.

Cetinjska policija uhapsila dvije osobe

Kod Budvanina i Cetinjanina pronađeni marihuana i LSD CETINJE - Cetinjska policija uhapsila je L. S. (22) sa Cetinja i M. N. (31) iz Budve zbog postojanja sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije. - Pripadnici cetinjske policije su na raskrsnici magistralnih putnih pravaca Cetinje – Podgorica – Budva kontrolisali vozilo u kojem su se nalazila ova dva lica, a kojim je upravljao M. N. Pregledom

vozila pronađena su oko 102 grama marihuane, kod M. N. su pronađena dva pvc pakovanja sa sadržajem marihuane težine oko 5 grama, a kod L. S. je pronađena sintetička droga LSD i jedno pakovanje marihuane – navodi se u saopštenju. O događajaju je obaviješten viši državni tužilac u Podgorici koji je naložio da se osumnjičeni uhapse i privedu mu se uz krivičnu prijavu. - Policija je od M. N. privremeno oduzela vozilo radi vršenja kriminalističkih provjera – zaključuju iz Uprave policije. C.H.

Izraelske bombe pogodile i dvije višespratnice TEL AVIV - Više od 1.050 raketa ispalile su palestinske ekstremističke organizacije iz Pojasa Gaze na Izrael za dan i po, saopštila je izraelska vojska, a očevici su izjavili da je juče ujutro Izrael izveo desetine udara iz vazduha u roku od nekoliko minuta, ciljajući bezbjednosne instalacije. Broj žrtava u Pojasu Gaze popeo se na 35, uključujući dvanaestoro djece i tri žene, a 233 ljudi je ranjeno, podaci su ministarstva zdravlja. Kako je navela izraelska vojska, više od 200 raketa ispaljenih iz Gaze palo je unutar te teritorije, a 850 je presreo sistem raketne odbrane ,,Gvozdena kupola“. Portparol palestinskog ministarstva Ašraf Kidra rekao je da su napadi na stambene kvartove u Gazi izazvali paniku među stanovništvom. U izraelskom gradu Lodu juče ujutro su poginuli 52-godišnji muškarac i njegova 16-godišnja ćerka kada je raketa pala u dvorište kuće. Njihovom pogibijom i pogibijom jedne žene u raketnom napadu na Rišon Lecion, nedaleko od Tel Aviva, broj izraelskih žrtava se povećao na pet otkako su neprijateljstva počela. Gradonačelnik Loda, gdje žive i Arapi i Jevreji, izjavio je da su poginuli članovi arapske zajednice i da ,,rakete ne prave razliku između Arapa i Jevreja“. U Tel Avivu je jedan 80-godišnjak dobio srčani udar dok je bježao u sklonište, a raketa je pogodila kuću u gradu Jahudu kraj međunarodnog aerodroma Ben Gurion. Hamas je u napadu ispalio 200 raketa, tvrdeći da je to odgovor na rušenje višespratnice. Izraelska vojska navodi da su tamo bile kancelarije Hamasa, uključujući obavještajni centar i odjeljenje propagande. Vojska je upozorila stanare zgrade da pobjegnu nekoliko sati prije napada. Kako se navodi, ubijena su i dva visoka obavještajna oficira Hamasa. Hamas inače ne potvrđuje ubistva svojih komandira, a Islamski džihad je rekao da su ubijena trojica njegovih istaknutih pripadnika. Vojska takođe cilja postrojenja za proizvodnju raketa i skladišta, te tunele i kuće vođa Hamasa, prenose izraelski mediji.

U utorak uveče su palestinske ekstremističke organizacije izvele najveće ikada baražno raketiranje upereno na područje Tel Aviva. Hamas tvrdi da je ispaljeno 130 raketa, a izraelska vojska to nije potvrdila. Izraelski mediji navode da je Hamas pokrenuo masovnu baražnu raketnu vatru na južni i cetralni Izrael i da je stotine hiljada ljudi od Tel Aviva do Berševe pobjeglo u skloništa od bombi. Izraelski vojni portparol Hidai Zilberman je rekao da je procenat presrijetanja raketa koje su ispaljene na stambena područja 85 do 90 odsto. U odgovoru na napade iz Gaze izraelska vojska je gađala više od 500 meta na toj gusto naseljenoj palestinskoj teritoriji sa preko dva miliona stanovnika. Na pitanje kakve su procjene o sposobnosti Hamasa da ispaljuje rakete, portparol je odgovorio da se po svoj prilici arsenal smanjuje, ali da i dalje može da ispaljuje baražnu vatru u narednim danima. - Izdržljivost Hamasa nestaje, ali to je izdržljiva organizacija. Neće nestati za 24 sata - rekao je portparol. Kako ocenjuje AP, najnovije nasilje je najveće od rata 2014. godine u Pojasu Gaze koji je trajao 50 dana. Hamas koji vlada Gazom i druge ekstremističke organizacije su u utorak povremeno uspjele da nadjačaju izraelsku raketnu odbranu, a sirene su se oglašavale i eksplozije odjekivale širom područja Tel Aviva i u drugim izraelskim gradovima. U Pojasu Gaze sa zemljom su sravnjene dvije visoke stambene zgrade. Izrael i Hams su tri puta ratovali otkako je ta organizacija silom preuzela vlast od rivalskog umjerenijeg Fataha 2007. godine. Za sada nema naznaka da će se ijedna strana u najnovijem sukobu brzo povući, uprkos međunarodnim osudama, prenio je AP. Napadi iz Gaze počeli su nakon višenedjeljnog sukoba izraelske policije i palestinskih demonstranata u Jerusalimu koji su se poslije proširili i na arapske zajednice u drugim djelovima Izraela, a Hamas je pozvao na novi palestinski ustanak, intifadu protiv izraelske okupacije.

Austrijski kancelar uskoro će se pojaviti pred sudom

Kurc potvrdio da je pod istragom zbog „afere Ibica“ BEČ – Austrijski kancelar Sebastijan Kurc potvrdio je da je pod istragom antikorupcijskih vlasti i negirao navode da je lažno svjedočio pred parlamentarnom komisijom, za šta se sumnjiči. Kurc je rekao poslanicima da je istraga Državnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i privrednog kriminala usredsređena na izjave koje je dao tokom parlamentarne istrage o lideru desničarske Slobodarske stranke koalicionog partnera u vladi, zbog koje je pala prethodna vlada Austrije 2019. godine. Austrijski kancelar je rekao da očekuje da će Tužilaštvo

podnijeti zahtjev za krivično gonjenje i da će se pojaviti pred sudijom, javila je austrijska novinska agencija APA. On je rekao da nije razmišljao o ostavci. Parlamentarna komisija istraživala je takozvanu ,,aferu Ibica“, zbog koje je tadašnji vicekancelar Hajnc Kristijan Štrahe podnio ostavku. On je to uradio pošto se pojavio video snimak na kojem se vidi kako nudi unosne državne ugovore navodnom ruskom investitoru u zamjenu za finansijsku pomoć njegovoj ekstremno desničarskoj Slobodarskoj stranci. Video je navodno snimljen na

Sebastijan Kurc

španskom ostrvu Ibica neposredno prije austrijskih izbora 2017. godine. Nakon pada vlade, održani su novi izbori i Kurc je ponovo izabran, ovog puta formirajući koaliciju sa Zelenima. Kurc je rekao da je pred parlamentarnom komisijom uvijek odgovarao iskreno, ali da se mnoga pitanja, koja su postavljena, tiču stvari koje su se dogodile prije mnogo vremena. On je naveo da je istraga pokrenuta i protiv šefa njegovog kabineta Bernharda Bonelija. Priredila: Bojana prelevIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 13. maj 2021.

HERcEg NOVI: Sprovedena opštinska odluka, grad bez ,,b.b.” adresa

Naziv dobile 133 ulice, odužili se i dobrotvorima

BAR: Vojska počela izgradnju puta

ZAHTJEVNI RADOVI: Put koji gradi Vojska

Od jeseni Mikulići bliži Mrkojevićima BAR - Počelo je proširenje i adaptacija puta Lunjići Mikulići dugog sedam kilometara. Radove izvodi inženjerska jedinica Vojske Crne Gore u saradnji sa Opštinom Bar i mještanima. Planirano je da budu završeni do septembra ove godine. Gradilište je juče obišao predsjednik Opštine Dušan Raičević sa načelnikom Odjeljenja za operacije u Generalštabu Vojske Crne Gore potpukovnikom Mitrom Klikovcem. Raičević je kazao da će put

povezati dio Mrkojevića sa Mikulićima i doprinijeti valorizaciji svih prirodnih potencijala bogatog podlisinjskog kraja. - Ova inicijativa je potekla kako od mještana i njihove želje da obnove gazdinstava, tako i od iseljenika koji su izrazili želju da se vrate svom kraju i obnove ognjišta, a sve ovo će dati jednu novu dimenziju razvoja ovog kraja kroz valorizaciju turističkih kapaciteta, seoskog i lovnog turizma - kazao je Raičević. V.K.V.

TIVAT: Donacija podgoričke NVO

MJEŠTANI SE ODUŽILI ZNAMENITIM SUgRAĐANIMA: Bijela

HERCEG NOVI - U Herceg Novom nema više bezimenih ulica. Odlukom o određivanju naziva naselja, ulica i trgova na teritoriji Opštine koja je usvojena na sjednici Skupštine opštine u februaru prošle godine, 133 ulice na području osam mjesnih zajednica, dobile su nazive. Posao je, uprkos pandemiji, realizovan za manje od godinu. Saradnjom lokalne uprave i mjesnih zajednica svaka ulica dobila je ime i numerisane ulaze. Po znamenitim Novljanima, dobrotvorima koji su dali nemjerljiv doprinos gradu, nazvano je 17 ulica. Za sada su privremeni nazivi dok saglasnost na odluku ne da resorno Ministarstvo. Potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić je kazala da su, u pravom smilu te riječi, uspje-

U Baošićima ulice su dobili Miroslav Štumberger, Mladen Crnogorčević, Cvjetković i Pjer Loti, a u Bijeloj Obala Milivoja i Ane Zloković, Ulica Petra Želalića, Obala Petra Šerovića. Po kapetanu Petru Zambeliću nosiće naziv ulica na Luštici li da završe jedan obiman posao. Kako je kazao predsjednik MZ Baošići, Đuro Cvjetković, četiri ulice u tom naselju na rivijeri, ponijeće ime Miroslava Štumbergera, Mladena Crnogorčevića, Kirila Cvjetkovića i Pjera Lotija. – Građani Baošića su čekali na imenovanje ulica više od dvije decenije. Konačno smo, u saradnji sa lokalnom samoupravom, riješili i taj problem. Baošići su dobili imena 17 ulica. Za četiri ulice čekamo odobrenje Ministarstva prosvete, nauke, kulture i sporta, jer je riječ o znamenitim ličnostima – kazao je Cvjetković.

ulica nazvano je po znamenitim Novljanima, dobrotvorima koji su dali nemjerljiv doprinos gradu

I mještani Bijele su željeli da se na ovakav način oduže znamenitim sugrađanima pa su neke, do sada ulice bez imena, dobile nazive: Obala Milivoja i Ane Zloković, Ulica Petra Želali-

ća, Obala Petra Šerovića. Po kapetanu Petru Zambeliću nosiće naziv ulica na Luštici. Nekim nazivima ispoštovani su gradovi pobratimi, pa će Herceg Novi imati Ribinsku i Višegradsku ulicu, pojedini nazivi su: Sunčev brijeg, Bokeški put, Ulica Kumborskih ribara, Put Đilovića, Put Palog borca, Torta, Obala Crvenih mornara, Mirine, Stepenište jedinstva, Ulica solidarnosti, Obala ribara, Ulica Norveškog naselja, Ulica kamelija, Bokeljska, Ulica brodograditelja, Ulica bijeljanskih dobrotvora, Ulica Svete Neđelje, Put vina, Ulica pomoraca, Ulica Svete Ane, Ulica Vesla, Ulica Mirišta. Ž.K.

PO EKOLOŠKIM STANDARDIMA: Toranj u Velikom parku

„Zeleni tornjevi“ na poklon rasadniku TIVAT - Nevladina organizacija „Paradigma“ iz Podgorice, donirala je Komunalnom preduzeću tri „zelena tornja“, koja su postavljena u rasadniku preduzeća u Velikom gradskom parku. „Zeleni tornjevi“ su vrsta vertikalnih rasadnika za uzgoj povrća i voća, a u postavljanju „tornjeva“ i sađenju biljaka učestvovali su članovi ove NVO, Omladinskog tima iz Tivta i radnici Komunalnog preduzeća. Podgorička nevladina organizacija „Paradigma“ bavi se implementacijom održivih inicijativa koje su u skladu sa ekološkim standardima. Ova aktivnost dio je projekta podrške domaćoj proizvodnji hrane, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori. S.K.

TIVAT: Završeno opštinsko takmičenje

Najbolji recitatori su Sava, Nikola i Miljana TIVAT - Nevladino udruženje „Djeca Tivta“ organizovalo je uz podršku Srednje mješovite škole „Mladost“ i osnovnih škola „Drago Milović“ i „Branko Brnić“ peto opštinsko takmičenje recitatora. U velikoj sali Radničkog doma „Gracija Petković“ stihove je, podijeljeni u tri starosne grupe, govorilo 18 đaka, a njihovo umijeće je ocjenjivao žiri u sastavu Jovanka Vuja-

čić, Ružica Lazarević, Marija Golub, Katica Čavor, Dragan Popadić i Sonja Štilet. Pobjednik u kategoriji od I do V razreda je Sava Petrović, učenik III/4 OŠ „Drago Milović“; drugo i treće mjesto pripalo je učenicama IV i V razreda OŠ „Branko Brinić“, Nikolini Radović i Andrijani Radović. U kategoriji od VI do IX razreda najbolji je je bio Nikola Đurišić učenik VIII/ OŠ

„Branko Brinić“; druga je Una Korsić iz VI/7 OŠ „Drago Milović“, a treće mjesto su podijelili Miloš Laketić iz VIII/3 i Iva Dubljević iz IX/5 OŠ „Drago Milović“. U kategoriji srednjoškolaca najbolje su bile gimnazijalke SMŠ „Mladost“: Miljana Bujišić, Marija Vraneš i Dejana Purović. Najbolji su nagrađeni knjigama i diplomama, a ostalim učesnicima su uručene plakete. S.K.

POKAZALI KAKO SE LIJEPO gOVORI: Učesnici takmičenja

Crnom Gorom

Četvrtak, 13. maj 2021.

Dvije pumpe za električne automobile CETINJE – Prijestonica je pustila u rad dvije javne pumpe za električne automobile snage 44 kW. Postavljene su na parking prostor pored zgrade Prijestonice Cetinje i kod Njegoševog parka, a nabavljene su u partnerstvu Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Prijestonice. Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan zadovoljan je što je Cetinje dio programa koji ima za cilj smanjenje emisije CO2 kroz znatno veću upotrebu električnih vozila i razvoj mreže punionica u Crnoj Gori, što će podstaći put ka zajedničkoj niskokarbonskoj budućnosti. - Ova inicijativa je posebno značajna iz ugla razvoja turizma u Prijestonici i naših planova u toj oblasti, posebno ako se ima u vidu činjenica da turisti, koji su korisnici električnih vozila, mogu boraviti u našoj zemlji ili na Cetinju bez bojazni hoće li moći da dobiju ovu vrstu usluge - kazao je Kašćelan. Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori je naglasila da je aktiviranjem dvije pumpe na Cetinju, upotpunjena mreža od 11 javnih punionica postavljenih širom Crne Gore. - Crnogorski sektor saobraćaja odgovoran je za 20 odsto nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Lako dostupna infrastruktura za punjenje je preduslov prelaska na električna vozila, što je jedan od ključnih faktora koji dovode do smanjenja emisija CO2 u sektoru saobraćaja i važan korak u borbi protiv klimatskih promjena - rekla je Gašparikova. Ona smatra da je neophodno dalje raditi na razvijanju zakonodavnog i regulatornog okvira koji će omogućiti primjenu koncepta e-mobilnosti u Crnoj Gori, kao i na modernizaciji javnog gradskog i međugradskog saobraćaja. C.G.

Biro rada intenzivirao aktivnosti, radnike traži 15 poslodavaca

Sezonskom poslu se nada 2.700 Barana

Projektovani broj sistematizovanih radnih mjesta je 1.400 sezonaca, što je dodatni pritisak na naše službenike. Kvalitet i obim posla vjerovatno neće biti na nivou iz 2018. i 2019. godine, kada je zapošljavanje bilo na vrhuncu u posljednjih deset godina - kaže šef Biroa rada Bar Željko Rolović DMIJATOVIĆ

Cetinje

Željko Rolović

zaposliti što više domaćih radnika: Bar

BAR - Zavod za zapošljavanje je posljednje dvije sedmice intenzivirao pripreme za sezonsko zapošljavanje lica sa evidencije. Šef Biroa rada Bar Željko Rolović podsjeća da odnedavno Zavod za zapošljavanje više ne funkcioniše pod okriljem Ministarstva rada i socijalnog staranja, već pripada Ministarstvu finansija, pa još nijesu sigurni koliko sredstava će im biti raspoređeno za potrebe priprema i obuka nezaposlenih.

potražnja

- Ipak, to nam ni u kom slučaju ne predstavlja barijeru da sa nezaposlenim licima uradimo pripreme koje su karakterisale i prethodne sezone. S druge strane, cio proces se dešava u dosta otežanim uslovima - na-

vikli smo da već od aprila ,,baratamo“ sa oko 1.500 lica sa evidencije. U ovom trenutku imamo 2.700 lica. Napominjem pritom, da je projektovani broj sistematizovanih radnih mjesta za 1.400 sezonaca, što je dodatni pritisak na naše službenike. Kvalitet i obim posla, zbog toga vjerovatno neće biti na nivou iz 2018. i 2019. godine, kada je zapošljavanje bilo na vrhuncu u posljednjih

deset godina - prognozira Rolović. I ove godine očekuju da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima iz oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, dok su van sezone uvijek najviše angažovani radnici u građevinarstvu. Posljednjih godina oživjelo je i zapošljavanje u poljoprivredi. Naš sagovornik poručuje da, s obzirom da u ZZZCG nijesu u moguć-

Zabrinjava broj radnih dozvola izdatih nerezidentima Šef Biroa rada Bar Željko Rolović smatra kako treba da zebrine podatak da je izdato više od 20.000 radnih dozvola nerezidentima. Sugeriše da bi trebalo obratiti pažnju i provjeriti ko je od tih lica stvarno zaposlen, a ko radnu dozvolu, koja omogućava boravak u Crnoj Gori, uzima iz nekog drugog razloga.

- Taj disbalans između naših sezonskih radnika, kojih je 2018. i 2019. godine bilo oko 12.000 i 20.000 izdatih dozvola za nerezidente, u perspektivi treba smanjivati. Uz sistemsko angažovanje i ozbiljnu medijsku kampanju, možemo uticati da situacija postane povoljnija za državljane Crne Gore – poručuje Rolović.

Da vakcina stigne do svih ispred svoje kuće u Ljevištima. Običan čovjek pored tzv.vesele mašine (kazan za pečenje rakije) pokazuje što znači biti odgovoran... Nakon revakcinacije, Miško će biti spreman i za izdig na katun Vragodo gdje sa suprugom Tomanom drži stoku i žive od toga. Ekipe kolašinskog Doma zdravlja u kojoj

mjesta na Crnogorskom primorju. Ono što mi možemo da uradimo, po ugledu na razvijenije države, jeste da se aktiviramo na obuci specijalizovanih kadrova. U ovome nijesmo izuzetak, problem sa stručnom radnom snagom, visokokvalifikovanim kuvarima, konobarima, menadžerima, animatorima, imaju i Slovenija, Hrvatska Italija... - ukazuje Rolović.

MLaDI

Po njegovim riječima ne treba zanemariti činjenicu da prethodnih godina srednjoškolci i studenti nijesu bili spremni da rade tokom sezone. -Preferirali su odmaranje i uživanje tokom ljeta, a nerijetko su se žalili i na niske zarade. Sa edukuacijama koje sam prošao u Čehoslovačkoj i Danskoj, imam saznanja da su napravile veliki iskorak u tom segmentu. Treba izgraditi svijest da posao nije isključivo zarada, posao je i socijalizacija i sticanje radnih navika i odgovornosti. Rukovođen isključivo tim principima mlad čovjek će naučiti kako da savladava prepreke – poručuje Rolović. V.K.V.

Foto-priča: Ekipe Doma zdravlja i Crvenog krsta u Gornjoj Morači

KOLAŠIN - Glumci, sportisti i ostale poznate ličnosti, pozivaju ovih dana građane na vakcinaciju. Kroz poruke sa video-spotova ili bilborda poručuju nam da zaštitimo sebe i druge. Takvu poruku šalju i ove fotografije iz Gornje Morače. Na jednoj je glavni akter Miško Krković koji je vakcinu primio

nosti da odgovore potrebama svih poslodavaca, zajednički zadatak školstva, udruženja privrednika treba da bude da se profili kadrova razvijaju u skladu sa potrebama tržišta. Do sada im se javilo 15-ak poslodavaca koji imaju potrebu za upošljavanjem sezonaca, pa su započeli selekciju. Negativni finansijski efekti izazvani pandemijom će, procjenjuje Rolović, imati dalekosežne posljedice. - Vrlo je važno da se zaposli što više domaće radne snage. Apsolutno sam siguran da bi se, i da nas nije zadesila pandemija, veliki dio novca prihodovanog od turizma prelivao u susjedne zemlje (Kosovo, BiH, Srbija), čiji državljani tokom sezone popunjavaju radna

su bile Jevra Vlahović i Gordana Bulatović u Ljevištima su vakcinisali 70 mještana. Sa njima su bili i volonteri Crvenog krsta koji su stalna podrška procesu imunizacije, predvođeni Milošem Rakočevićem.

Dr. DraŠKoVIĆ Foto: StEVo VaSILjEVIĆ

Kultura

Četvrtak, 13. maj 2021.

Ministarstvo raskinulo ekspertske ugovore

Pandemija i smanje kočnica za put u Ve

Dragan Koprivica

Koprivica više nije spoljni ekspert u resoru kulture PODGORICA - Spoljni ekspert za resor kulture u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Dragan Koprivica nije više na toj funkciji, budući da mu je početkom ovog mjeseca istekao ugovor koji je imao sa Ministarstvom, a nije došlo do zaključenja novog.

blemi u toj ustanovi. Takođe, Koprivica se bavio i revizijama konkursa prethodnog Ministarstva kulture, naročito pojedinim dobitnicima Konkursa za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Njegov kratki mandat obilježio je i sukob sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, koji je eskalirao nakon protesta predstavnika FCJK zbog neisplaćivanja budžetskih sredstava, ispred zgrade resora kulture na Cetinju. Zastupao je stavove ministarke Vesne Bratić i tokom obustavljanja naknade za istaknute kulturne stvaraoce, kada je u emisiji na TVCG apostrofirao dekana FCJK Adnana Čirgića čiji status je bio sporan za Ministarstvo. Koprivica je u resor kulture došao u trenutku kada je taj sektor bio u nekoj vrsti blokade više od mjesec, što se posebno osjećalo u funkcionisanju ustanova kulture koje direktno zavise od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Koprivica je, inače, u penziji, a redovni je profesor Filološkog fakulteta u Nikšiću. S. V

On je to juče u kratkom telefonskom razgovoru i potvrdio Pobjedi, navodeći da je Ministarstvo raskinulo i ostale ekspertske ugovore budući da je došlo vrijeme za imenovanja direktora direktorata. Do sada je Vlada, na prošloj sjednici, imenovala samo mr Anitu Lagator za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za kulturnu baštinu i razvoj u oblasti kulturne baštine u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. Koprivica je na dužnost stupio početkom februara ove godine i od tada se aktivno bavio spornim pitanjima u resoru kulture. U fokusu njegovog djelovanja često se nalazilo i Crnogorsko narodno pozoriše, odnosno, nagomilani pro-

M.B.

Ceno Tuzović gost „Podgoričkih priča“ PODGORICA - Gost tribine „Podgoričke priče“, koju pokreće dramski program KIC-a „Budo Tomović“, biće Husein Ceno Tuzović, večeras u 19 sati, u sali Dodest. Tribina će biti svojevrsni omaž djelatnicima Glavnog grada, iz svih oblasti ljudskog stvaralaštva, koji su ostavili dubok trag u Podgorici i šire. Tuzović je jedan od najstarijih Podgoričana. Novinar, istoričar, hroničar, veliki poznavalac staropodgoričkog mentaliteta, običaja i života stare i savremene Podgorice. Sa njim

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o otkazivanju predsta

PODGORICA - Crna Gora neće učestvovati na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji iz razloga što državni budžet, koji je i dalje na udaru zbog globalne pandemije, nije dovoljno jak da podrži cjelokupne troškove učešća - kazao je za Pobjedu vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Mirko Žižić, čime je potvrdio raniju informaciju Pobjede o odustajanju naše države od Bijenala. Kako je rekao, u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao organizatora predstavljanja Crne Gore na Bijenalu, trudili su se da nastave dalje, ali su dobili mišljenje stručnih lica (Ministarstva finansija) da ne mogu nastaviti sa učešćem na Bijenalu. - Nadamo se da će se poboljšati globalna situacija i da ćemo realizovati učešće na narednom Bijenalu arhitekture u Veneciji – rekao je Žižić. Podsjetimo, rješenje „SYNTONY“ i autorski tim u sastavu dr Vasilija Abramović, dr Ruairi Glin i Parker Hejl trebalo je da predstavljaju Crnu Goru na sedamnaestoj Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, koja će biti otvorena 22. maja. Žiri je jednoglasno ocijenio da je ovaj rad dao najkompletniji odgovor na postavljenu temu Bijenala - „Kako ćemo živjeti zajedno?“, odnosno na postavljeni početni odgovor crnogorske postavke „Ka transaktivnoj prostornoj percepciji“. Odluku o izboru ovog rada donio je jedanaestočlani žiri, u sastavu:

Nadamo se da će se poboljšati globalna situacija i da ćemo realizovati učešće na narednom Bijenalu arhitekture u Veneciji - kazao je za Pobjedu vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Mirko Žižić

kuratorka dr Svetlana K. Perović, komesar Dragan Vuković, Dragana Čenić, dr Darko Petrušić, Petrica Duletić, mr Borislav Vukićević, dr Miljana Zeković, dr Dražen Arbutina, dr Milena Stavrić, dr Branka Cuca i mr Mirjana Prpa.

ANALIZA

U ugovoru koji je početkom prošle godine verifikovala Vlada, navodi se da će Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja i turizma plaćati 28.500 eura za godišnji zakup palate Malipiero u Veneciji, za potrebe predstavljanja Crne Gore na Bijenalu arhitekture i Bijenalu umjetnosti. Pored troškova

Detalj iz projekta „Syntony“ kojim je Crna Gora trebalo da se predstavi u Veneciji

za godišnji zakup palate Malipiero, prateći troškovi tehničke prirode iznose oko 54.000 eura. Kiriju za minulu godinu, prema odredbama ugovora, platilo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a ove godine to je trebalo da plati Ministarstvo kulture. S obzirom da su oba ova ministarstva transformisana, Žižić kaže da je ugovor o zakupu zajednički angažman sadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstva prosvje-

će razgovarati novinar Vanja Kovačević. Urednik tribine „Podgoričke priče“ je Obrad Nenezić, urednik dramskog programa KIC-a. Tribina će biti organizovana jednom mjesečno. B. B.

Mogući odgovori na pitanje identiteta žene

„Hamlet na „Ostaci korzou“ sveta“ u Kotoru u Budvi PODGORICA– Promocija knjige „Hamlet na korzou“, autora Milorada Boškovića, biće održana danas u 19 sati u Velikoj sali Kulturnog centar „Nikola Đurković“ u Kotoru. Na promociji knjige o pozorištu i filmu u Crnoj Gori, koja je objavljena krajem prošle godine u izdanju Nikšickog pozorišta i CNP-a, govoriće dramaturškinja mr Marija Sarap i urednica ovog naslova Slavojka Marojević. U ime domaćina prisutne će pozdraviti direktor kotorskog Kulturnog centra Vladimir Bujišić. S. V.

te, nauke, kulture i sporta, tako da ova stvar ostaje u nadležnosti ova dva ministarstva i kao takva će se i u budućnosti rješavati između ovih organa. Budući da je konkurs za učešće Crne Gore na Bijenalu 2020. godine završen, te da je odabran projekat koji je trebalo da predstavlja našu državu, Žižić je kazao da će se u budućnosti detaljnije analizirati i razmatrati da li će za narednu godinu biti raspisan novi konkurs ili će naša država nastupi-

Otvorena izložba ,,Rizom - ženske poetike prostora, pripadanja i uzemljenja“

I. MANDIĆ

BUDVA - Roman „Ostaci sveta“, autora Igora Marojevića, biće predstavljen u Akademiji znanja večeras u 20 sati, u organizaciji Narodne biblioteke Budve. Sa autorom će razgovarati Stanka Stanojević. O ovom nagrađivanom romanu, književnik Zoran Bognar zabilježio je da se tragična sudbina čovjeka od Španskog građanskog rata, preko Jasenovca, pa do NATO bombardovanja krajem devedesetih godina prošlog vijeka, odvija na velikim platnima čovjekove tolerancije, opstanka, bola. B. B.

Sa otvaranja izložbe u galeriji „Centar“ u Podgorici

PODGORICA - Izložba radova ,,Rizom - ženske poetike prostora, pripadanja i uzemljenja“, na kojoj su se predstavile Lea Vidaković, Jelena Grujičić i Maja Rakočević-Cvijanov, otvorena je juče u galeriji ,,Centar“.

Izložbu je otvorila kustoskinja Biljana Keković. Ona je kazala da su umjetnice novim medijima, u skladu sa savremenim trendovima izražavanja, dale jedan od mogućih odgovora na pitanje identiteta žene, doma i migracija.

- Pitanje je koliko smo odmakli od ,,zaostaka tradicionalizma“ i da li se promijenilo ekskluzivno pravo odlučivanja ko će da bude upisan u istorijsko pamćenje čime se bavila i Simon de Bovoar u ,,Drugom polu“ i mnoga druga pitanja o

identitetu i ženi kao aktivnoj učesnici u svim segmentima društva. Kroz različite aspekte razumijevanja doma sinonima sigurnosti i stabilnosti, problema migracija kao težnje za boljim društveno ekonomskim uslovima, rađanja i majčinstva kao ,,dragocjene posebnosti“, ove tri sjajne umjetnice snagom i odjekom svog unutrašnjeg bića daju snažne odgovore kroz različite oblike umjetničkog izražavanja - kazala je Keković. Ona je podsjetila da se u video radu ,,Dom“ Lee Vidaković smjenjuju kadrovi starinske aristokratske kuće koja za nju nije fiksno mjesto, uporište, već varljivo pribježište i krhak osjećaj sigurnosti. - Rad ,,Dojilje“ Jelene Grujičić objedinjujuća su sila ženske posebnosti, rađen je ručnim vezom i sito štampom na platnu. Zatim ,,Karlica“, skulptura Maje Rakočević-Cvijanaov koja pokreće pitanje iznutra ka spolja, žene kao iskonskog bića. Ovo su smo neki od radova na ovoj izložbi čije imaginacije, neskrivene duhovnosti stapaju u stvaralačke putanje savremene umjetnosti i osvajaju nove teritorije umjetnickih sloboda - rekla je Keković. Izložba se može pogledati do 31. maja. A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 13. maj 2021.

eni budžet eneciju KANA ZA PUBLIKU

ti sa već postojećim, odobrenim konceptom. - Moramo sagledati sve činjenice i uglove kako bismo napravili ispravnu odluku - kazao je Žižić. Predstavljanje Crne Gore na Bijenalu arhitekture, prema odredbama plana koji je prošle godine razmatrala Vlada, trebalo je da košta 198.500 eura. Odgovarajući na pitanje da li će ovaj novac biti preusmjeren u neke druge svrhe, Žižić je kazao da je pomenuti iznos novca ostao u budžetu Vlade.

Publika će ipak na ovoj svjetskoj smotri arhitekture u Veneciji moći da pogleda izložbu „Svetlana Kana Radević - poslijeratna arhitektura između centra i periferije“ koja će na Bijenalu biti prezentovana u okviru cjeline ,,Collateral events“ u Palati Palumbo Fossati. Pomenutu izložbu realizuju APSS Institut i kompanija Strategist, a pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i uz podršku Glavnog grada Podgorice. U okviru izložbe posvećenoj našoj poznatoj arhitektici, biće izložena privatna arhivska građa Svetlane Kane Radević, koja je do sada bila nedostupna javnosti, kao i artefakti stavljeni na raspolaganje u svrhu izložbe kroz saradnju organizatora sa institucijama kulture poput Crnogorske kinoteke, Narodnog arhiva, Muzeja Jugoslavije u Beogradu, kao i sa kućama poput Radio Televizije Crne Gore, Pobjede i Lovćeninvesta. Kustosi izložbe su arhitekta iz Podgorice, osnivač studija DVARP i APSS Instituta Dijana Vučinić i kustoskinja iz Njujorka koja se bavila i organizacijom izložbe ,,Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980“ u muzeju MOMA Anna Kats. Podsjetimo, međunarodno bijenale arhitekture u Veneciji, prema koncepciji umjetničkog direktora Hašima Sarkisa, predstaviće do kraja novembra više od sto učesnika na centralnoj izložbi ,,Kako ćemo živeti zajedno?”, uz 63 izložbe u nacionalnim paviljonima. A. Đ.

Projekat ,,Preplitanje“ posvećen Urošu Toškoviću predstavljen u KIC-u PODGORICA - Povodom dvije godine od smrti poznatog crnogorskog umjetnika Uroša Toškovića pubika u KIC-u ,,Budo Tomović“ do 24. maja može da pogleda autorski projekat ,,Preplitanje“ dr Miluna Lutovca. Postavku crteža, slika, instalacija i drugih radova otvorili su direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović i autor Milun Lutovac.

Ratnik i čovjek koji izaziva i provocira I. MANDIĆ

avljanja Crne Gore na Bijenalu arhitekture

Nikada se nikome nije udvarao, ni od koga ništa tražio. Nikada nije imo svoj atelje. Slobodu - i stvaralačku i ljudsku nije davao nizašta

U okviru postavke u KIC-u, pored Toškovićevih djela, izožena su i djela Miluna Lutovca - instalacije ,,Uranova kob“, ,,Chronosova srdžba“ i ,,Oslobođeni kiklop“, fotografija ,,…k’ svemogućem Bogu“ i platno ,,Afroditino rođenje“. Ovaj višeslojni projekat pubika je u martu mogla da pogleda u Umjetničkoj galeriji ,,Velimir A. Leković“ u Baru.

PATNJA

Burzan-Vuksanović je kazala da je Uroš Tošković legenda našeg modernog slikarstva i jedan od najvećih crtača svijeta. - Tip mimo svih tipova. Čovjek koji je odbacivši sve lagodnosti života, do prije dvije godine imao neobičan i paradoksalan život. Njegov neobični umjetnički svijet nije lijep, složićete se. Pogledajte ljudska bića koja se muče, propadaju, doživljavaju poraze i razočaranja, umiru u grozotama. Njegov svijet je svijet patnji i poniženja, plača i nezadovoljstva, bez ikakve nade, čini se. Ipak, on je bio i strašni Tošković i živa legenda Beograda pedesetih godina - kazala je ona. Burzan-Vuksanović je podsjetila na Toškovićeve riječi da se ,,nagladovao i nasamovao kao nijedan“. - Da su ga spavanje ispod mostova, gladovanje i strah

Publika na otvaranju izložbe u KIC-u „Budo Tomović“

učinili i pomogli mu više nego što je bio stipendista francuske Vlade. Nikada se nikome nije udvarao ni od koga ništa tražio. Nikada nije imo svoj atelje. Slobodu - i stvaralačku i ljudsku nije davao nizašta. Umro je u 87. godini. Bio je jedan od najboljih crtača na svijetu svih vremena - kazala je Burzan-Vuksanović.

SLOBODA

Milun Lutovac je istakao da je pred publikom jedan neobičan projekat. Objasnio je da se ova izložba od drugih razlikuje jer nije ,,puka“ postavka. - Nijesu to samo Uroševi radovi. Ovo je neki pokušaj da se ti radovi protumače, analiziraju i da se vidi gdje im je mjesto. Nas ovdje interesuje

zbog čega se Uroš pojavio na likovnoj sceni Crne Gore i šta nam je svojim djelom poručio. Mislim da nam je Uroš dao neku poruku, a kakva je ona ostavljam da se tumači. Mislim da je ovo bio neki revolt i bunt - kazao je on. Lutovac je rekao da umjetniku možda nije ni potreban atelje. - Uroš je znao da provodi vrijeme i na obali i u kanjonu Morače i da u svim tim ambijentima bude svoj na svome. Da iz njih crpi neke mitske dimenzije koje je prenosio na svoja platna. Ovdje smo se poigrali sa jednom ozbiljnom pričom. Uroš je ozbiljna priča i biće velika tema budućim generacijama - smatra Lutovac. Uroš je, ističe Lutovac, zazirao od lažnih veličina i lažnih ponašanja. - Njegova sloboda bila je skupa. Da bi bio slobodan morao je da napravi jedan neobičan otklon od nekih izazova koji su ga okruživali. Uroš je simbol slobode i snage. On je ratnik, čovjek koji izaziva i provocira - rekao je Lutovac. A. Đ.

Laureati regionalnog književnog priznanja

Ćukoviću i Zuboviću nagrada „Miodrag Ćupić“

U Pljevljima preminuo publicista Dragan Paldrmić

Udruživao ljude od ugleda i autoriteta PLJEVLJA - Poslije duge i teške bolesti preminuo je Dragan Paldrmić (19742021), dugogodišnji radnik Opštine Pljevlja, pjesnik, publicista i jedan od najvećih kulturnih poslenika u zemlji i regionu. Svojim pregalaštvom i ogromnim entuzijazmom učinio je da Pljevlja budu jedan od centara kulturnih dešavanja i susretanja istaknutih umjetnika iz ondašnje Jugoslavije. Bio je altruista i čovjek velike duše. Svojim životom i radom zavrijedio je poštovanje svih koji su ga poznavali, a Pljevljacima je ostavio jak kulturni temelj kao što je bila i njegova svijetla ličnost. Na vijest o smrti Paldrmića, pjesnik Tode Nikoletić na svom Fejsbuk profilu oprostio se od svog prijatelja i saradnika. - Stigla nam je tužna vijest iz Pljevalja da nas je napustio izuzetan kulturni radnik, erudita, prijatelj, brat, čovjek iznad svega, Dragan Paldrmić. Ako je neko znao da udruži lijepu stvaralačku energiju,

SEEfest održan onlajn od 28. aprila do 5. maja Dragan Paldrmić

umjetnike od ugleda, ljude od autoriteta, onda je to bio on. Pljevlja su, ponjviše zahvaljujući njemu, postala glavni kulturni grad u regionu. Sa nevjerovatnom lakoćom je svima ulazio u srca. Svaki susret sa njim se pretvarao u praznik. Zauzeo je svima ogroman prostor u srcima. Uzvišeno je osjećanje znati da je bio naš prijatelj i da smo dijelili dio ovog trajanja u ljudskom vijeku – zapisao je Nikoletić. Paldrmić je bio i predsjednik NVO „Mostovi kulture“. Upravljao je opštinskim Sekretarijatom za društvene djelatnosti. Bavio se digitalizacijom kulturnog blaga Pljevalja. B. B.

„Mare“ najbolji film PODGORICA - Filmski festival jugoistočne Evrope SEEfest ove godine upriličen je onlajn od 28. aprila do 5. maja, a u takmičarskoj selekciji našla su se i dva crnogorska ostvarenja –„Grudi“ u režiji Marije Perović i „Duga“ Aleksandra Vujovića. Film „Mare“ hrvatske rediteljke Andree Štake osvojio je nagradu za najbolji dugometražni igrani film na 16. izdanju festivala, a glumica Marija Škaričić za isti film dobila je priznanje za najbolje ostvarenu ulogu. Na festivalu je ove godine prikazano 11 hrvatskih filmova, a u konkurenciji je bi-

lo i bosansko-hercegovačko ostvarenje „Quo vadis Aida“, Jasmile Žbanić. Za najbolji dokumentarac proglašena je srpsko-britanska koprodukcija „Faith and Branko“ u režiji Ketrin Hart. Osnivačica i direktorica SEEfesta Vera Mijojlić, povodom uspjeha regionalnih ostvarenja, rekla je kako te nagrade predstavljaju kulturnu i kinematografsku raznolikost jugoistočne Evrope. - Ponosni smo na svoje dosadašnje rezultate u otkrivanju novih talenata te u upoznavanju američke publike s ljepotama, umjetnosti i domišljatosti ovih marginaliziranih kultura – kazala je ona. S. V.

Branislav Zubović

Aleksandar Ćuković

PODGORICA - Regionalna književna nagrada „Miodrag Ćupić“, jednoglasnom odlukom žirija pripala je Branislavu Zuboviću iz Novog Sada za knjigu poezije „Tremor“ i Aleksandru Ćukoviću iz Nikšića za knjigu poezije „Herostratov asistent“. Žiri je radio u sastavu: predsjedik Andrija Radulović, prof. dr Radoje Golović i Miomir Đurišić. U njihovm saopštenju se navodi da je Zubović napisao knjigu poezije „Tremor“ u stilu starih majstora, oslanjajući se na ponajbolju tradiciju srpske poezije, knjigu bez poze, nižu-

ći potresne slike gdje se ironija povlači pred stvarnošću, budno osluškujući sudbinu čovjeka i svijeta. - Aleksandar Ćuković, pisac kratkih priča osobenog stila, ovaj put nas je iznenadio izvanrednom knjigom poezije pod neobičnim naslovom „Herostratov asistent“, gdje na moderan način - gotovo aforistički tretira i kritički promatra mnoga pitanja vlastitog svijeta u koji je provalila jednako istorija i svakodnevica – naveli su iz žirija. Nagrada „Miodrag Ćupić“ laureatima će biti uručena tokom ovog mjeseca u Podgorici. B. B.

Hronika Podgorice

Humani gest Nikole Gegaja povodom Ramazanskog bajrama

Četvrtak, 13. maj 2021.

Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ obilježila 75 godina postojanja

Primjer međuvjerskog i komšijskog sklada Povodom Ramazanskog bajrama Nikola Gegaj podijelio je pakete sa darovima za nekoliko porodica u Mjesnoj zajednici Kodrabudan, u Opštini Tuzi. Gegaj, koji je i prethodnih godina pomagao porodicama koje su u teškom materijalnom stanju, kazao je da smatra da nije uradio ništa posebno što je uz čestitku za Ramazanski bajram pomogao pojedinim

porodicama kojima je potrebna pomoć, jer se radi o sjajnim komšijama i braćom sa kojima dijeli dobro i zlo. - Čestitam svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti Ramazanski Bajram, uz želju da ove dane provedu u istinskoj porodičnoj sreći, radosti i blagostanju. Neka ovo bude podsticaj širenju tolerancije, povjerenja i druženja među ljudima svih vjera i nacija – poručio je Gegaj. H. P.

Pošta Crne Gore i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta organizuju takmičenje za djecu do 15 godina

Traže najljepše pismo o iskustvu s kovidom-19 Pošta Crne Gore i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta organizuju takmičenje za najljepše pismo za djecu do 15 godina. Tema takmičenja je „Napiši članu porodice pismo o svom iskustvu s kovidom-19“. Pisma za takmičenje šalju se do 25. maja, na adresu: Pošta Crne Gore, „Za literarni konkurs“, Ulica slobode br. 1, 81.000 Podgorica. Pristigle radove rangiraće stručna komisija Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Autore najuspješnijih radova, Pošta Crne Gore nagradiće vrijednim nagradama - za pobjednike su obezbijeđeni laptop računar, digitalni fotoaparat, mobilni telefon i biciklo. Takmičenje za najljepše pismo segment je Međunarodnog takmičenja koje organizuje Svjetski poštanski savez. Najljepše pismo iz Crne Gore Pošta prosljeđuje na Međunarodno takmičenje Svjetskom poštanskom savezu. Informacije o pravilima Takmičenja dostupne su na portalu Pošte Crne Gore www.postacg.me. H. P.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:

Proslava Dana škole ,,Vaso Aligrudić“

Proslavili jubilej i objavili prvi broj školskog glasila Prigodnim programom koji je organizovan i izveden u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama, Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ obilježila je 75 godina postojanja. Jubilej škole iskorišćen je i za predstavljanje prvog broja školskog časopisa „Elektropis“. Podsjećajući da je škola osnovana 1946. godine sa 39 učenika, a da ih danas broji 1.123, direktorica Milanka Stanišić istakla je da su iz skromnih uslova rada izrasli u prepoznatljivu instituciju koja svoj renome gradi, kako u državi, tako i u regionu. - Veliki značaj pridajemo obrazovanju i sticanju znanja,

vještina i kompetencija kako naših učenika tako i nastavnog osoblja. Svakodnevno pratimo najnovije trendove u oblasti elektrotehnike i ICT, te u skladu sa njima radimo sa našim učenicima da bismo im pružili primjenjiva znanja – kazala je Stanišić. Upravo je pandemija kovid-19 bila svojevrstan test rada u prethodnom periodu, budući da su u ovoj ustanovi godinama koristili onlajn platformu i nastojali da učenike usmjere na njeno korišćenje. - Sa zadovoljstvom ističemo da je naša škola bila vodeća u pripremi i distribuciji nastavnog sadržaja za sve stručne škole u Crnoj Gori – istakla je Stanišić.

Započela rekonstrukcija dijela krovnog pokrivača SC ,,Morača“

Spriječiće mogućnost prodiranja vode

- od 9 do 19 sati: Lijeva Rijeka, Brskut, Veruša, Opasanica i Mokra; - od 9 do 11: dio Vranića (Dalmatinska i Vlada Ćetkovića, Đura Čagorovića, Luke Gojinića, Vilotija Blečića, Krsta Popivode i Miloša Vuškovića); - od 8 do 15: dio Gornje Gorice oko Konjičkog kluba; dio Rogama; dio Ulice Vasa Raičkovića (zgrade preko puta Mašinske škole i iza Ministarstva odbrane); - od 9 do 12: dio zgrada na Bulevaru Veljka Vlahovića i Pera Ćetkovića kod kružH. P. nog toka.

Radovi na krovu SC ,,Morača“

Gradsko preduzeće Sportski objekti iniciralo je rekonstrukciju dijela krova Sportskog centra ,,Morača“, kako bi bilo preduprijeđeno prodiranje vode u dvoranu. - Stručna lica obilazila su krov i utvrdila da postoji mogućnost prodora vode u veliku

dvoranu usljed pohabane betonske podloge i ispucane izolacije na pilonima, koji su sastavni dio krova – kazao je izvršni direktor Sportskih objekata Vojislav Marković. Radove izvode kompanija ,,Miconi metali“, koja je zadužena za opšivanje kritičnih

mjesta na pilonima, kao i firma ,,Relaks Co“, koja će obaviti molersko-fasaderske radove. Sportski objekti angažovali su i kompaniju ,,Entasis“, koja je zadužena za stručni nadzor. Ukupna vrijednost radova iznosi 7.000 eura, a biće završeni do 16. maja. Nj. B.

Govoreći o pripremama, radu i uređivanju prvog školskog glasila profesorica Žana Krgušić istakla je da su učenici škole njen ponos, te da su radeći na ovom prijektu prepoznali dobre vibracije, i spremnost da se uhvate u koštac sa izazovima života, otvorenog uma i srca za nove, pozitivne stvari. - Cilj nam je bio da im pružimo priliku da rade na sebi, prošire interesovanja, usavršavaju se, primijene i nadograde postojeće vještine. Entuzijazam, zadovoljstvo, odgovornost i marljivost pokazatelji su da smo pronašli put do njih – kazala je Krgušić. ,,Elektropis” je časopis, u štampanom i online izdanju,

koji su priredili i osmislili učenici škole. Maturantkinja Sara Šćekić kazala je da je prilika da se uključe i učestvuju u izradi časopisa predstavljala izazov za sve učesnike procesa stvaranja. - Bili smo veoma motivisani, svako je radio u oblasti koja ga najviše interesuje. Zahvalni smo svim našim profesorima i upravi škole koji su bili tu kad god nam je bila potrebna pomoć i podrška. Rad na ,,Elektropisu” nas je naučio da cijenimo timski rad, razmjenjujemo iskustva, uvažavamo i podržavamo jedni druge. Nadamo se da ćete uživati čitajući naš časopis – kazala je Sara. I.Kr.

Predstavljene takmičarske pjesme za festival ,,Naša radost“

Odabrano 16 kompozicija

JU Dječji savez, koja je organizator festivala ,,Naša radost“, predstavila je juče 16 kompozicija koje će se takmičiti za jednu od nagrada tog 37. međunarodnog festivala, koji će biti održan 27. novembra u KIC ,,Budo Tomović“. Koverte sa pjesmama koje su pod šiframa predate selekcionom žiriju otvorili su direktor Dječjeg saveza Aleksandar Milošević i članica direkcije festivala Dragica Dujović. Odabrane pjesme su ,,Danas je novi početak“, ,,Čudan lavež“, ,,Prva ljubav“, ,,Hvala“, ,,Ruzmarin“, ,,Boje moje“, ,,Buvlja pjesma“, ,,Tate“, ,,Plava pegla“, ,,Dal je ljubav to“, ,,Marijači“, ,,Samo malo blesav“, ,,Mali šerif“, ,,Dio neba“, ,,Babino sonce“ i ,,Ja sam dete“. Izabrane su i tri rezervne kompozicije u slučaju da neka od prvih 16 u međuvremenu bude izvedena na nekog drugom festivalu, jer je pravilo da sve kompozicije budu premijerno izvedene tokom festivala ,,Naša radost“. Na festivalu će biti nagrađene tri najbolje kompozicije, najbolji tekst, aranžman, zatim nagrada dječjeg žirija, kao i prva, druga i treća nagrada za interpretaciju. Biće dodijeljene i specijalne nagrade za najmlađeg učesnika, najbolji scenski nastup i nagrada dječjeg hora ,,Zvjezdice“. H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 13. maj 2021.

Kreativni preduzetnici predstavili svoje proizvode u Delti

Domaća pašta od povrća i nakit od nebrušenog kamenja

Posjetioci Tržnog centra Delta siti ovih dana imaju priliku da na posebnim prodajnim punktovima kupe domaću paštu i unikatni nakit. Svoje proizvode predstavili su ,,Mika rowbeauty“ i ,,Radionica pašte“, koji su osvojili nagradu na konkursu za podršku preduzetništvu, u organizaciji Glavnog grada, ŠM Delta siti i agencije Stratedžist.

Preduzetnica Milena Đergović predstavila se autentičnim, crnogorskim nakitom ,,Mika rawbeauty“, izrađenim od nebrušenog kamenja i oplemenjene žice. - Dobila sam podršku na konkursu, zajedno sa još 11 preduzetnika. Pored novčanog dijela od 2.000 eura koje smo dobili uz obavezu da otvorimo firmu i godinu dana besplatnog vođenja knjiga, dobili smo i mjesec dana besplatnog prostora za izlaganje u Delti – kazala je Đergović i dodala da joj je nagrada sa konkursa dala vjetar u leđa da pokrene svoj biznis. Ona je pozvala sve kreativce da učestvuju na konkursima, jer se, kako kaže, nagrade mnogo isplate. - Period korone je bio težak svima, a meni je bio dobar, za-

Podrška malim proizvođačima Pi-ar Delte Dragan Perišić kazao je da je ekspanzija malih proizvođača i prilika da ih kao kupci podržimo, nešto što je dobro u doba korona krize. - Kada je Delta zatvorena, preduzetnici su rotirani na način da svako od njih ima mjesec

Štand ,,Radionice pašte“

hvaljujući nagradi sa konkursa. Imam već stalne mušterije, jako sam zadovoljna – dodala je Đergović. Na Mileninom štandu našle su se ogrlice, prstenje, pojasevi, ukrasna ogledala za zid,

majice sa logom firme. Prstenje i ogrlice koštaju 20 eura, pojasevi 40 do 50 eura, majice 15, a ogledala su od 15 do 30 eura. Danilo Mihailović iz ,,Radionice pašte“ s ponosom ističe

Agencija za izgradnju i razvoj potpisala dva ugovora

Rekonstruisaće ulice u Staroj varoši i na Starom aerodromu Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice potpisala je juče ugovor o rekonstrukciji ulica Sava Lubarde i Spasa Nikolića u Staroj varoši sa firmom ,,Civil Engineer“ i njenim podugovaračem, firmom „Geoengineering“. Rekonstrukcija ulica koštaće blizu 242.000 eura.

Tenderom je predviđeno zasijecanje asfaltnog kolovoza na vezi stare i nove kolovozne konstrukcije za potrebe uklapanja, rušenje postojećeg asfaltnog kolovoza i betonskih stepenica, uklanjanje kamenih ploča na kraju Ulice Sava Lubarde, kao i izrada staze sa popločavanjem kamenom i

betonskih stepenica. Takođe, radovi će obuhvatiti i saobraćajnu signalizaciju, hidrotehničke instalacije, vodovod, elektrotehničke instalacije jake i slabe struje, javnu LED rasvjetu, elektroenergetsku infrastrukturu i telekomunikacionu kanalizaciju. Radovi će trajati četiri mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao. Agencija za izgradnju i razvoj potpisala je ugovor o građenju i sa danilovgradskom firmom ,, Met&Alu Plast“ i podugovaračima ,, Aqua Engineering“, ,,Geo Invest“ i Putevi Bar. Te firme će rekonstruisati dio Ulice Miodraga Bulatovića u zahvatu DUP ,,Konik - Stari aerodrom“. Rekonstrukcija Ulice Miodraga Bulatovića obuhvatiće zasijecanje asfalta na vezi postojeće i nove kolovozne konstrukcije, kao i betona na vezi sa ogradama duž trase, zatim rušenje postojećeg trotoara, ivičnjaka, izradu pješačke staze od betona. Ulica će nakon rekonstrukcije imati novu saobraćajnu signalizaciju, hidrotehničke instalacije, fekalnu, atmosfersku kanalizacija, kao i javnu LED rasvjetu. Radovi, vrijedni 223.474 eura, trajaće 100 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Nj. B.

da u izradi svojih proizvoda koriste isključivo svježe artikle. - Radionica je sa radom počela krajem 2017. godine. Sva oprema za proizvodnju pašte je neuobičajena za naše tržište, morao sam da je nabavim u inostranstvu. Paštu, koja je šarena, pravimo od svježeg povrća – šargarepe, crvene paprike i paradajza – ističe Mihailović. Pakovanje pašte od 250 grama košta 2,5 eura. I on naglašava da su u doba korone društvene mreže najbolje za promociju proizvoda. - Komunikacija sa mušterijama preko instragrama preuzela je primat. U toku korone nam je instagram bio od velikog značaja – kaže Mihailović. ,,Mika rowbeauty“ i ,,Radionica pašte“ svoje proizvode izlagaće do kraja ovog mjeseca. Nj. B.

dana da izloži svoje proizvode. Sada imamo tri preduzetnika u isto vrijeme, kako bismo im nadoknadili vrijeme koje su propustili, a da bi novi imali tačno mjesec dana za izlaganje kako im je po projektu garantovano - ističe Perišić.

Dio ponude ,,Mika rawbeauty“

Prijatno iznenađenje Ivana Živanović bila je prijatno iznenađena dizajnom i kvalitetom nakita na štandu ,,Mika rawbeauty“. - Kupila sam minđuše i pojas za haljinu. Super mi se uklapaju uz moju garderobu, elegantni su i unikatni – kaže Živanović. Marija Jović vodi računa o ishrani i bira samo domaće proizvode za svoju trpezu, pa su joj se dopali oni iz ,,Radionice pašte“. - Posvetila sam se zdravim stilovima života. Treniram i jedem zdravo. Obradovala sam se kada sam vidjela štand sa domaćim proizvodima. Povrće i paštu obožavam i ova domaća pašta je izvrsna – kazala je Jović.

Gradonačelnik Vuković ugostio ambasadora Italije Zeliolija

Luka Zelioli i Ivan Vuković

Intenzivirati ekonomsku i kulturnu saradnju Gradonačelnik Ivan Vuković sastao se juče sa ambasadorom Republike Italije Lukom Zeliolijem i razgovarao s njim o nastavku uspješne saradnje Glavnog grada i Ambasade Italije, odnosno njenom intenziviranju u oblastima ekonomije i kulture.

Vuković je upoznao ambasadora Zeliolija sa rezultatima rada gradske uprave u proteklom periodu, kao i ambicioznim planovima za tekuću godinu. On je izrazio uvjerenje da će, uprkos pandemiji kovida-19, u narednom periodu intenzivirati međusobnu saradnju na svim poljima, a posebno u oblasti ekonomije i kulture. Gradonačelnik je gosta infor-

misao da će u susret Danu nezavisnosti Crne Gore u Podgorici biti otkriven spomenik Jeleni Petrović Savojskoj, princezi Crne Gore i kraljici Italije. On je pozvao italijanskog ambasadora da prisustvuje toj svečanosti, što je Zelioli sa zadovoljstvom prihvatio, navodeći da će to biti još jedna lijepa prilika za promovisanje zajedničke tradicije i kulture. Ambasador Italije najavio je i nekoliko značajnih kulturnih manifestacija koje Ambasada planira da realizuje u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice, a povodom Dana državnosti Italije. Ambasador Zelioli izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Glavnim gradom i

najavio da će Ambasada Italije, na bazi prošlogodišnjeg pozitivnog iskustva, i ove godine sa udruženjem Konfindustria organizovati Ekonomski poslovni forum u Podgorici. To je, kako je kazao, dobra prilika da se zainteresovani italijanski investitori upoznaju sa privrednim potencijalima i resursima glavnog grada Crne Gore. Gradonačelnik Vuković pozdravio je tu inicijativu i sa zadovoljstvom prihvatio poziv ambasadora Zeliolija da otvori taj veoma važan događaj čije je održavanje planirano za drugu polovinu juna. Vuković je podsjetio da je nedavnim donošenjem odluke o biznis zonama, Podgorica postala još privlačnija i povoljnija destinacija za ulaganje kapitala. I.Kr.

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 13. maj 2021.

Zoran Nikolić, centar Budućnost Volija, optimista pred sta PODGORICA – Zoran Nikolić je optimista pred start finalne serije plej-ofa ABA lige protiv Crvene zvezde, za koju centar košarkaša Budućnost Volija ističe da „ima odličnu ekipu, jako kvalitetan tim“.

Četvrti meč finalne serije vaterpolo šampionata

Novljani igraju za titulu, Kotorani za peti meč Večeras (19.30h): Jadran – Primorac PODGORICA - Jadran se sprema i spreman je večeras na Škveru da završi finalnu seriju, podigne trofej i stavi tačku na uspješnu sezonu. Slično razmišlja i Primorac koji je u težoj situaciji jer gubi 2:1, a ima namjeru da vrati brejk, izjednači rezultat i kod kuće, istina u Budvi, napadne titulu. Oba tima iskazala su izuzetan kvalitet kroz minula tri meča. Jadran je prvi stigao do brejka, Primorac vratio istom mjerom u Igalu, a 10. maja Novljani su pobjedom otvorili put do titule. Odavno u finalu crnogorskog vaterpolo prvenstva nije bilo neizvjesnosti kao u ovogodišnjem, gdje su odbrane u sva tri meča odigrale važnu ulogu. Posebno, i to u prva dva meča, Kotorani su iskazali nevjero-

vatnu snagu sa pozicije centara, a golmani Petar Tešanović i Aleksandro Kralj bili su aduti svojih ekipa. - Nadam se da ćemo stabilnom i agresivnom igrom uspjeti na Škveru da odbranimo titulu. Očekujem težak i zahtjevan meč kao što su, između ostalog, bila prethodna tri. Nadam se da ćemo uspjeti i da ćemo imati dovoljno snage da odbranimo titulu, što je primarni cilj – poručio je Petar Radanović, trener novljanske ekipe. Jadran je u trećem meču pokazao nakon odmora koliko može i na koji način se dolazi do prednosti. Brza igra, sa mnogo plivanja i lakih golova doveli ih je do prednosti od 7:1 u trećoj četvrtini. Ali, i Kotorani su, takođe, nakon šoka, uspjeli da se podignu i u posljed-

njoj dionici zamalo se približe na gol zaostatka. - Sve utakmice do sada bile su izjednačene, tako da smo spremni za dalju borbu, nećemo odustati, svjesni da će biti teško jer igramo u gostima. Jadran ima prednost, a sa pobjedom bi osvojio titulu. Četvrta utakmica ima psihološku težinu – napomenuo je prvi stručnjak kotorske ekipe. Psihološki momenat mogao bi da odigra veliku ulogu u duelu dva najbolja crnogorska tima. - Odmorili smo i probaćemo da ispravimo neke greške. Najviše me zabrinjava napad, a mislim da možemo puno bolje u tom segmentu igre. Nadam se da možemo vratiti brejk i doći do pete utakmice. Najbitnije da smo fizički i psihički spremni za današnji meč – kazao je SuA.M. kno.

NBA: Čikago bez šansi protiv Bruklina, spoticanje Dalasa, bitan trijumf Lejkersa

Loša šuterska noć Vučevića Samo pet pogodaka iz 18 šuteva iz igre imao je naš Nikola Vučević, u porazu Čikago Bulsa od favorita Bruklin Netsa 115:107. Trijumf ekipe iz Njujorka bio je potpuno rutinski, iako to rezultat ne pokazuje. Baranin Vučević, naš Ol-star centar, duel je završio sa po 12 poena i skokova uz šest asistencija. Izuzetno šutersko izdanje za Bulse imao je bek Zek Levin sa 41 poenom (27-15 iz igre), a Vajt je dodao 16. Bez Hardena koji se i dalje oporavlja, Bruklin je odigrao na visokom nivou i dominantno timski. Za Netse je nastupilo devet igrača, od čega je čak osam postiglo makar deset poena. Najefikasniji bio je superstar Kevin Djurent sa 21 poenom uz osam asistencija. Heris je dodao 17 a Braun 15 poena. Irving je zbog jakog udarca u lice morao da napusti igru u trećoj dionici, a meč je završio sa 13 poena. Dalas je porazom od Memfisa 133:104 skliznuo na šesto mjesto na Zapadu, a za poražene Meverikse Luka Dončić imao je loše veče – ubacio je svega 12 poena šutirajući 16-4 iz igre. Morent je postigao 24, Bruks 22 a Končar 18 poena za Memfis u ovom trijumfu. Denver je prekinuo seriju od dva poraza trijumfom nad Šarlotom 117:112. Kandidat za nagradu MVP Nikola Jokić na

- Smatram da možemo da ih pobijedimo i osvojimo titulu. Iskreno, ubijeđen sam u to. Dokazali smo dva puta ove sezone da možemo da igramo sa njima i da ih dobijemo. Ako zaustavimo neke njihove igrače, i ne damo im da se razigraju, onda je sve u našim rukama. Bitno je da se sada taktički pripremimo što bolje, da sačuvamo zdravlje do utakmica, a onda da budemo maksimalno spremni i fokusirani na zadatke koji nam predstoje. Smatram da ponovo možemo da osvojimo ABA ligu – kaže Zoran Nikolić za Arenu. Crvena zvezda je u majstorici protiv Igokee izborila mjesto u finalu, pa će košarkaši Budućnost Volija od nedjelje protiv aktuelnog šampiona voditi borbu za titulu u ABA ligi... - Iako je Igokea dokazala da može da igra sa Crvenom zvezdom, realno je bilo da Zvezda bude u finalu. U plej-ofu je to drugačija situacija, tu se, ipak, vidi ko ima dužu rotaciju, raspoloženije igrače. Davidovac je pokazao da je glavni kad je najpotrebnije, lider ekipe. Igokea je, svakako, ove sezone dokazala da je jako kvalitetna ekipa koja može da igra sa svima, i da je, s pravom, najprijatnije iznenađenje ove sezone. Zbog obaveza u polufinalu protiv Mornara, Podgoričani su samo majstoricu između Zvezde i Igokee mogli na miru da odgledaju. - Prvu i drugu utakmicu tog polufinala smo gledali malo, koliko smo mogli da ugrabimo prije naših utakmica sa Mornarom. Odgledao sam cijelu treću utakmicu, i, iskreno, bilo je dosta oscilacija u igri obje ekipe. Više kod Igokee, koja je imala šansu kada je spustila zaostatak na četiri razlike, 54:50, a onda je imala nekoliko minuta praznog hoda, nije uspjela da pogodi koš ni iz otvorenih šuteva, baš se ispromašivala. Mislim da se utakmica tu prelomila, na kraju je bilo 20 razlike za Zvezdu, koja bila dominantna u prvoj i početkom druge četvrtine, koja je na kraju zasluženo pobijedila – dodaje Zoran Nikolić. Za razliku od Crvene zvezde, izabranici Dejana Milojevića su posao u polufinalu protiv Mornara odradili u dva meča, kako su i priželjkivali. - Pred tu seriju se sva priča svodi-

Ubijeđen možemo

Zvezda će htjeti da nam se osveti, ali i mi imamo ogromnu želju Budućnost je ove sezone oba puta u ligaškom dijelu prvenstva savladala Crvenu zvezdu, u „Morači“ veoma ubjedljivo – 83:63. - Sigurno je da će zbog tih poraza oni imati dodatni motiv da nas

la na onaj poraz u Baru u ligaškom dijelu. Dosta smo analizirali tu utakmicu, što nam je pomoglo

ri 22 poena za ekipu koja sada ima skor 37-33 i osma je u Zapadnoj konferenciji. Oslabljeni Los Anđeles Lejkersi su pobijedili Njujork 101:99 trojkom Horton-Takera 21 sekund prije kraja duela. Šampion sada ima skor 39-20 na sedmom mjestu Zapada, ali samo trijumf manje od Portlanda na petoj poziciji. Ekipa je opet igrala bez najveće zvijezde Džejmsa, a u trijumfu su najbolji bili Kuzma sa 23 i Dejvis sa 20 poena. Za Lejkerse je izuzetno bitno da poprave plasman, jer bi u slučaju da ostanu sedmi na Zapadu morali igrati plej-in razigravanje uoči plejR. A. ofa.

Trinkijeri preuzima Virtus?

Andrea Trinkijeri je meta Virtusa iz Bolonje za poziciju trenera slavnog italijanskog kluba, objavio je rimski list La republika.

Italijan Trinkijeri još nije potpisao novi ugovor sa evroligašem Bajernom iz Minhena. Ove sezone sa Bavarcima proslavljeni trener izborio je četvrtfinale u evropskoj eliti i bio blizu plasmana na fajnal-for. Kako je objavio novinar La republike, za Trinkijerija je

da odigramo mnogo bolje u polufinalu plej-ofa. U tom porazu u ligaškom dijelu je bilo jasno da

Najbitnije je da publika ostane na U posljednjem finalu plej-ofa, prije dvije sezone, obilovalo je previše nesportske atmosfere na tribinama i oko terena, posebno u Beogradu, ali i u četvrtom meču serije u Podgorici, što je pokvarilo ukupnu sportsku sliku ovako važnog događaja. S obzirom na to da zbog mjera zaštite od širenja zaraze korona virusa nije dozvoljeno da tribine budu pune, već se, vjerovatno, biti ograničen

Trener Bajerna dobio primamljivu ponudu iz domovine

ovoj utakmici za Nagitse ubacio je 30 poena uz 11 skokova i šest asistencija, a sa linije bacanja šutirao je 17-16 i oborio rekord karijere po broju ubačenih penala na meču. Porter je takođe postigao 30 poena, a Kampaco osam poena uz šest asistencija. Denver ima učinak 45-24 i siguran je makar za četvrtu poziciju na Zapadu, dok je Šarlot sa skorom 33-36. Grem je predvodio poraženu ekipu sa 31 poenom. Golden Stejt ostvario je važnu pobjedu nad Finiksom 122:116, Voriorsi su definitivno u usponu forme. Vigins je postigao 38 poena uz sedam skokova, a Ka-

pobijede, da nam se osvete. Ali, i mi imamo ogromnu želju. Svih ovih godina smo radili da se vratimo u finale ABA lige. Prošle sezone, zbog situacije sa koronom, nijesmo mogli da igramo plej-of, a smatram da bismo pobijedili

broj gledalaca i navijača na tribinama, ljubitelji košarke i sporta uopšte se nadaju da će ovo finale proteći bez suvišnih tenzija, bez incidenata koji bi mogli da utiču na regularnost finala. - Najbitnije je da publika ostane na tribinama, a igrači na terenu. Znamo da uvijek ima ružnih riječi sa tribina, ali je to postao sastavni dio skoro svakog sporta, tako da se na to ne obaziremo. Sigurno da ne

Saopšteno iz Košarkaškog savez

Marko Daban selektor 3x3 re

PODGORICA – Marko Dabanović je novi selektor 3x3 reprezentacija Crne Gore, saopšteno iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

opcija i da preuzme moskovski CSKA, ukoliko ,,armejce“ napusti aktuelni trener Dimitris Itudis. Trinkijeri nije želio ni da potvrdi ni da demantuje ove navode. Virtus nije uspio da izbori plasman u Evroligu za narednu sezonu i pitanje je da li je strateg Bajerna zainteresovan da vodi klub u Evrokupu. R. A.

Kako je navedeno: „Dabanović je od samog početka razvoja 3x3 u okviru KSCG dio nacionalnog tima, od 2017. godine, a sada je i na čelu selekcije“. - I dalje sam aktivan igrački, ali sam prihvatio poziv KSCG da budem selektor svih 3x3 reprezentacija jer sam ubijeđen da ovu priču zajedničkim snagama možemo da dignemo na veći nivo. Moja ideja je da proširimo reprezentativne selekcije od dosadašnjih U18 i seniorske, da uključimo još U23 selekciju kao i košarkašice, što je od velike važnosti – rekao je Dabanović za sajt KSCG. Naše seniore prve obaveze očekuju kra-

Arena

Četvrtak, 13. maj 2021.

Sportski miks

art finalne serije plej-ofa ABA lige protiv Crvene zvezde

n sam da o do titule

Pauza i te kako prijala Budućnost je imala napornu sezonu, na dva fronta, ali je pred polufinale (nije igrala meč posljednjeg kola ligaškog dijela) i finale imala neuobičajeno dugu pauzu. - Ovo je jako duga sezona, zbog korone su često odlagane utakmice, pa se događalo da se u 10 dana odigraju četiri utakmice ili tri u šest dana, i to je znalo baš da umara. To nije bio nimalo lak ritam, uz dosta teških putovanja, pa je i sezona napornija nego prethodna. Zato su nam dvije pauze, prije polufinalne i finalne serije, i te kako prijale kako bismo bili spremni i svježi za finale. Jer, nakon ABA lige nas čeka i domaće prvenstvo, ali je sada fokus na finale sa Zvezdom – ističe Nikolić.

Potreban brejk u Beogradu

Zvezdu u polufinalu i igrali najvjerovatnije u finalu sa Partizanom. Ali, ovu sezonu smo, srećom, mogli da odigramo, koliko-toliko normalno i iskoristili smo šansu da dođemo do finala. Mislim da nećemo dozvoliti da nam trofej pobjegne iz ruku, već da ćemo tu priliku čvrsto zgrabiti i potruditi se maksimalno da ponovo uzmemo titulu – kaže Nikolić.

nijesmo odbrambeno bili na potrebnom nivou, kada smo dozvolili Pulenu da se razigra. U polu-

Prva dva meča finalne serije igraju se u Beogradu, 16. i 18. maja. Potom se serija seli u Podgoricu, treći meč je 22. maja, a eventualno četvrti 24. Potencijalna majstorica u Beogradu bi se igrala 28. maja. - Mora se u Beogradu dobiti makar jedna utakmica ako želimo da nešto uradimo u Podgorici. Smatram da imamo šansi i da možemo dobiti barem jednu od te dvije utakmice. Ne treba previše razmišljati unaprijed, već se fokusirati na tu prvu utakmicu u nedjelju i pripremiti se najbolje za nju. Mislim da već u toj prvoj utakmici možemo da pobijedimo, što bi promijenilo atmosferu u obje ekipe u nastavku serije. Jer, prva utakmica u seriji je uvijek jako bitna, dosta utiče na nastavak plej-ofa – rekao je Zoran Nikolić.

finalu je priča bila potpuno drugačija, zategli smo odbranu i nismo im dozvolili da uđu u dobar šuterski ritam i da se razigraju. Mi smo kontrolisali dobar dio u obje utakmice, odbrana je bila

na tribinama, a igrači na terenu bi bilo prijatno da opet imamo problem sa ulaskom navijača na teren i nekim prijetnjama – ističe Zoran Nikolić. Nikolić kaže da će da je „sada mnogo lakše iskontrolisati situaciju na tribinama, jer ne može da bude toliko navijača u dvorani“. - Lakše je kada je 1.000 nego 7.000 navijača na tribinama. Ne bi trebalo da bude nikakvih incidenata, sa naše strane se

to podrazumijeva. Moguće da će u Beogradu biti više ljudi na tribinama nego u „Morači“, da će biti većih provokacija, ali to ne bi treba da utiče na igru više nego obično. Nadam se da neće biti incidenata koji bi nam pravili problem na terenu. Sve dok te stvari ostaju na tribinama, i dok se košarka igra normalno, mislim da imamo veliku šansu i siguran sam da ćemo je iskoristi – ističe centar „plavih“.

za Crne Gore

nović novi eprezentacija jem juna. Izrael će biti domaćin kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Pored naše i domaće selekcije, na turniru će još učestvovati pored naše i selekcije domaćina: Poljska, Češka, Švajcarska, Španija, Njemačka, Austrija, Belgija, Turska, Portugal, Hrvatska, Grčka, Andora i Azerbejdžan. - Od tih reprezentacija najveća opasnost prijeti od Poljaka, Švajcaraca, Austijanaca, Njemaca i Hrvata koji su redovni učesnici Svjetskih i Evropskih prvenstava. Sastavićemo dobar tim i odraditi pripreme i bićemo spremni. Ja sam neko ko zahtijeva veliko zalaganje i posljednji atom snage da se ostavi na terenu za svoj tim i za svoju državu, samo tako možemo očekivati napredak i plasman na neko veliko takmičenje – zaključuje Dabanović. S. J.

ključna, a mi smo pokazali da imamo jaku i kvalitetnu ekipu, da trener Milojević može da računa i da se osloni na svakog od nas, i da imamo jako dobar kolektiv. U finalu ABA lige za trofej se bore dvije najbolje ekipe iz ligaškog dijela, timovi koji su pokazali najviše do sada, i s pravom odlučuju o peharu. - Ako dozvolimo da njihovi glavni nosioci igre, Lojd, Volden i Davidovac, svaku utakmicu budu raspoloženi za igru, to je jako teško da se iskontroliše. Sve počinje od njih trojice, Davidovac je odigrao maestralno u majstorici protiv Igokee, on je jedna od glavnih karika u ekipi. To može da predstavlja problem, i moramo se fokusirati na to da ne dozvolimo da im se nosioci igre razigraju. Da pokušamo našom odbranom i našom igrom da njihov tempo „ubijemo“ i nametnemo naš. Mislim da nijedna ekipa u ABA ligi, čak ni Zvezda, ne može da trči sa nama, da toliko igra tranziciju kao mi. Od kada je došao Milojević, baš smo dosta radili na tome da ubrzamo naš način igre, lopta mnogo brže kruži, više trčimo naprijed, držimo taj visok tempo igre. Mislim da je to dosta promijenio način na koji izgledamo kao ekipa na terenu, i da to dosta otežava protivnicima da igraju sa nama – zaključio je Zoran Nikolić. S. JONČIĆ

Odbojkašice Crne Gore danas u Njitri počinju drugi turnir kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Bez pritiska protiv domaćina, odlučujuće protiv Finske PODGORICA – Današnjom utakmicom sa domaćinom Slovačkom (17.30 sati), odbojkašice Crne Gore u Njitri počinju nastup na drugom kvalifikacionom turniru za Evropsko prvenstvo, na kojem će izabranice Nikola Masoničića pokušati da prvi put izbore vizu za veliko takmičenje. Nakon turnira u Podgorici, na polovini kvalifikacija, „crvene“ imaju četiri boda i trenutno su druge u grupi D, iza prvoplasirane Slovačke (devet bodova) i Finske (pet), a ispred Kosova (bez bodova). Crna Gora u Slovačkoj juri drugo mjesto koje donosi plasman na EP... - Drugi turnir dočekujemo optimistične. Nadam se da ćemo prikazati istu borbu kao u Podgorici, želje će sigurno biti još više nego na prvom turniru. Nadam se da će nam utakmica sa Finskom, koji smo, nažalost, u Podgorici ispustile, donijeti dobar rezultat i da će nas to prvi put odvesti na Evropsko prvenstvo – rekla je tehničarka naše selekcije Tamara Roganović. Crna Gora je u Podgorici savladala Kosovo sa 3:0, izgubila je od Finske 3:2 i Slovačke 3:0. - Jako smo zadovoljne prvim turnirom u Podgorici, sjajnom igrom svih djevojaka. Nadam se da ćemo u Slovačkoj prikazati još bolju igru i da ćemo se

Perović: Šansu tražimo protiv Kosova i Finske Korektorka Nikoleta Perović je zahvalila „Odbojkaškom savezu Crne Gore i kompleksu ‘Voco’ na fenomenalnoj organizaciji prvog turnira“. - Turnir u Slovačkoj dočekujemo sa četiri velika boda, svoju šansu tražimo protiv Kosova i Finske, i nadamo se plasmanu na Evropsko prvenstvo – rekla je Perovićeva.

Raspored ČETVRTAK Slovačka – Crna Gora Kosovo – Finska

(17.30) (20.30)

PETAK Crna Gora – Finska Slovačka – Kosovo

(17.30) (20.30)

SUBOTA Crna Gora – Kosovo Finska – Slovačka

(17.30) (20.30)

plasirati na Evropsko prvenstvo – rekla je Saška Đurović, srednja blokerka Crne Gore. Boje Crne Gore na turniru u Slovačkoj braniće tehničarke Tamara Roganović i Marija Šušić (zamijenila Evgeniju Milivojević), primači servisa Jelena Cvijović, Marija Tuševljak, Simona Petranović, Dušanka Petrović (zamijenila povrijeđenu Milenu Burzanović), srednji blokeri Ana Veljković, Saška Đurović, Mina Dragović, korektori Nikoleta Perović i Nevena Vukčević, t e l i b e ra Melisa Cenović i Lana Labović. Za Crnu Goru je „dan D“ pe-

tak, kada se sastaje sa Finskom, i taj meč će da odluči drugog putnika na EP, pored Slovačke, koja će, sasvim izvjesno, na šampionat Evrope sa prvog mjesta. - U prvom meču smo vidjeli koliko je Slovačka ozbiljna reprezentacija, zbog čega je redovan učesnik Evropskog prvenstva. Dobila nas je 3:0, potpuno zasluženo, iako smo mi i taj meč odigrali dosta korektno. Mislim da je Slovačka pokazala ozbiljan nivo odbojke, nadam se da će nam taj meč služiti za uigravanje, a ako nam se ukaže šansa, probaćemo da dobijemo. Ali, za nas je ključan meč drugog dana protiv Finske, gdje bismo pobjedom anulirali poraz od 3:2 u Podgorici, i onda bismo se protiv Kosova, posljednjeg dana, borili za plasman na EP. Nadam se, prije svega, da će igračice biti zdrave, jer do sada nijesmo imali baš sreće sa povredama – rekao je selektor S. J. Nikola Masoničić.

Košarkašice Crne Gore već deset dana u Podgorici sprovode pripreme za Eurobasket PODGORICA - Košarkašice Crne Gore okupile su se u Podgorici i odradile prvih deset dana priprema. ,,Crvene“ su smještene u hotelu ,,Voco“, a dva puta dnevno odrađuju treninge u ,,Bemax areni“. Selektorka Jelena Škerović računa na 18 košarkašica za pripreme, a 12 će nastupati na šampionatu koji organizuju Španija i Francuska. Još se čekaju Jovana Pašić i Markiša Getling, a ostale djevojke rade punom parom. Ono što je posebno zanimljivo jeste da su prvi put priključene i mlade Amra Bajrović (Plej-of ) i Ksenija Šćepanović (Podgorica), pa se stiče utisak da je naš nacionalni tim nikad mlađi. - Pripreme protiču u najboljem redu. Svjesne smo šta nas čeka, tako da svaki dan moramo koristiti maksimalno kako bi se što bolje spremile za ono što slijedi.

Nikad mlađi tim, atmosfera naš adut

Sada je na nama da radimo, da se dokazujemo i da pokušamo da ispunimo sve zahtjeve stručnog štaba – istakla je Dragana Živković, prvotimka Budućnost Bemaxa, koja je i ovog puta dio nacionalnog tima. Sofija Živaljević se priključila prije par dana nakon osvojene titule sa Ružomberokom, nekoliko djevojaka imalo je sitne povrede, ali je kao i uvijek vrijedni fizioterapeut Petar Stojović odradio izuzetan posao da sve igračice budu spremne za trenažni proces. Plan je da naš nacionalni tim odigra šest prijateljskih utakmica – 21. i 22. maja naše djevojke gostovaće Sloveniji, 24. i 25. maja Hrvatska će biti domaćin u dva prijateljska meča, a generalne provjere biće dueli protiv Bosne i Hercegovine u Podgorici 5.

OSMIJEH KAO PREDUSLOV ZA USPJEH: Dragana Živković i Božica Mujović

i 6. juna. - Imamo još desetak dana do prvih utakmica. Nakon toga kreće dokazivanje i nastojanje da se

sve ono sa treninga sprovede u djelo. Mislim da ćemo imati dovoljno mečeva da se uigramo, spremimo i na najbolji način

skockamo sve to što je potrebno pred veliki izazov, kao što je Evropsko prvenstvo – dodala je Živković. Crna Gora će igrati grupnu fazu u Valensiji. Rivali su Srbija, Italija i Grčka. Plasman u drugu fazu bio bi dobar rezultat za ovako mladu ekipu, koja je na posljednjem ,,balonu“ u Podgorici uspjela da nastavi kontinuitet uspjeha, tako da će Crna Gora šesti put uzastopno igrati na Eurobasketu. - Moramo iskoristiti pripreme najbolje što možemo i mislim da ćemo biti spremni da pružimo jak otpor svima. Činjenica je da je dosta mlađih igračica, uz par starijih koje su tu nosioci igre i koje pomažu da se mi uklopimo. Biće teško, ali mislim da će naš adut biti prije svega atmosfera – naglasila je Živković. R.P.

Arena

FOTO: RK Budvanska rivijera Budva

20 Sportski miks

Četvrtak, 13. maj 2021.

Kako je Pep Gvardiola ponovo napravio moćan

Vječito ospora PODGORICA - Mančester siti je prije dva dana osvojio treću titulu Premijer lige u posljednje četiri godine nakon što je prvi pratilac Mančester junajted poražen kod kuće od Lestera.

Ekipa Budvanske rivijere

Sedmi trijumf u nizu rukometaša iz prijestonice turizma

Budvani nastavili seriju MINI LIGA ZA PRVAKA

Berane 1949 25 (9) B. rivijera 35 (13) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: B. Kaluđerović i I. Vujačić (obojica iz Cetinja). Sedmerci: Berane 9 (7), B. rivijera 5 (4). Isključenja: Berane 12 minuta, B. rivijera 8 minuta. BERANE 1949: Lutovac (12 odbrana i sedmerac), Popović ( jedna odbrana), D. Došljak, Bućković, Marsenić 4, Trifunović 1, Femić, Danić 1, Lekić 4, L. Došljak 10 (6), Čampar 1, Šćekić, Đurašković, Folić 1 (1), Premović 3. BUDVANSKA RIVIJERA BUDVA: Pešić (16 odbrana i dva sedmerca), Vukajlović (dvije odbrane), Vidović, Peruničić 11, Novaković 4, Pajović, Simović, Lakić 3, Divanović 1 (1), Đođić 3, Vukić 8 (1), Katnić 5, Ivančević. Rukometaši Budvanske rivijere Budva upisali su sedmu uzastopnu pobjedu, petu u Mini ligi za prvaka, i nastavili potjeru za prvoplasiranim Lovćenom. Golman Lazar Pešić sa 18 odbrana (dva sedmerca), Đorđo Peruničić sa 11 i Vojislav Vukić sa osam pogodaka predvo-

Brskovo u Prvoj ligi Rukometaši Brskova naredne sezone igraće u Prvoj ligi Crne Gore. Ekipa iz Mojkovca osvojila je prvo mjesto u Drugoj ligi pobjedom nad Lovćenom 2 u derbiju 20. kola – 30:25. Tim koji vodi Anđelko Adžić preskočio je Budućnost Podgoricu, koja će elite pokušati da se domogne kroz baraž sa Jedinstvom, posljednjeplasiranom ekipom Prve lige. Brskovo je, tada pod imenom Mojkovac, 2011. osvojilo titulu prvaka Crne Gore.

dili su tim Dejana Dragnića do ubjedljivog trijumfa – 35:25. Budvanska rivijera ima 18 bodova, četiri manje od Lovćena, od kojeg je odigrala utakmicu više. Cetinjani će do kraja prvenstva igrati još četiri, Budvani tri meča.

MINI LIGA ZA OPSTANAK

Mornar 7 38 (15) Danilovgrad 27 (11) BAR - Sportski centar ,,Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Ćurčić i P. Kruščić (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Mornar 4 (3), Danilovgrad 4 (4). Isključenja: Mornar 16, Danilovgrad 8 minuta. MORNAR 7: Drča (četiri od-

brane), Hadziristić (sedam odbrana), Živković 4, Mijušković 1, Ljuši, Beharović 5, Mulić 4, Šabanović 2, Ražnatović 1, Bujić 1, Gvozdenović 8, Perović 1, Ašanin 8 (3), Mrdak, Ratknić 3. DANILOVGRAD: Đurđevac (dvije odbrane), Jovićević ( jedna odbrana), Đurković, Kustudić, Krivokapić 14 (4), Marušić, Zmajević 1, B. Vujović 1, Zmajević 3, Jokanović 2, Jokić 1, D. Vujović, Popović 1, A. Vujović 4. U posljednjem meču u sezoni za obje ekipe, rukometaši Mornara 7 savladali su Danilovgrad (38:27) u šestom kolu Mini lige za opstanak. Barani će doigravanje za ostanak u eliti završiti na prvom mjestu, ispred Rudara koji danas (18h) gostuje Jedinstvu. Ne. K.

Biće publike na Rolan Garosu Osaka

Šok u Rimu: Poraz šampionke US opena i Australijan opena

dobijanje propusnice. Jedan je da smo vakcinisani, drugi da smo testirani u roku od 48 sati i treći, da smo imuni jer smo već preležali korona virus. Ovo su tri stavke koje mogu uticati da li će neko dobiti zdravstveni karton da bi mogao da pristupa utakmicama i ostalim sportskim takmičenjima – poručila je Marsineanu. Ministarka je napomenula da će proći još mnogo vremena dok se ne dozvoli potpun pristup navijača na mečevima. R. A.

KLJUČNA KUPOVINA

Pedesetogodišnji Katalonac stigao je na ,,Etihad“ 1. jula 2016.

izgubila od Pegule

Naomi Osaka je već u drugom kolu završila nastup na WTA turniru u Rimu, porazom od Džesike Pegule 7:6, 6:2. Trenutno druga igračica svijeta je izgubila od 31. teniserke planete. Amerikanka je potpuno zasluženo slavila i ostvarila peti trijumf karijere protiv neke od igračica koje su plasirane među najboljih deset na WTA listi. Samo u uvodnom dijelu meča, kada je povela 3:0, favoritkinja iz Japana je odigrala na očekivanom nivou. Međutim, jasno je da joj igra na šljaci ne prija i da se bolje snalazi na bržim podlogama. Pegula će u narednom kolu igrati protiv Ekatarine Aleksandrove, kojo je Dženifer Brejdi predala meč u drugoj rundi turnira. R. A.

godine i osvojio osam domaćih trofeja. Pred početak ove sezone, u kojoj će Siti igrati još za trofej zbog kojeg je Pep i došao u Mančester – onaj ,,ušati“ Lige šampiona, Gvardiola je bio na prekretnici. Ne toliko zbog činjenice da je u prošloj, prvoj sezona u korona eri titulu uzeo Liverpul, već prije svega iz razloga što je bio svjestan da nešto mora da mijenja, da postavi nove standarde svjetskog fudbala, kao što je to uradio svojevremeno u Barseloni. Mančester siti je prošle izdanje Premijer lige završio 18 bodova

iza Liverpula i potom ostao bez ključnog igrača prethodnih uspjeha – Davida Silve. Gvardiola je znao da mu treba nešto novo. Ipak, Siti nije imao baš najsrećniji početak takmičarske godine jer je u uvodnoj utakmici kod kuće poražen od Lestera 5:2. Samo dan kasnije, Gvardiola je napravio ključni potez – potpisivanje Rubena Dijaza usmjerilo je sezonu na pravi kurs, s tim što je trebalo strpljenja da se to jasno vidi. Dijaz je Sitiju donio mnogo – čvrstinu i liderstvo, ono što je

Amplitudo Druga liga, 33. kolo

Mornar sa 10 golova proslavio Prvu ligu Mornar Drezga

Navijači mogu na tribine uz zdravstvene propusnice

Prisustvo navijača biće dozvoljeno na drugom teniskom gren slem turniru sezone, Rolan Garosu u Parizu. To je potvrdila ministarka sporta Francuske Roksana Marsineanu, koja je napomenula da će na stadione u Bulonjskoj šumi moći da uđe do 1.000 navijača. Turnir počinje 30. maja, a dobre su šanse da u kasnijoj fazi takmičenja bude dozvoljeno prisustvo i do 5.000 gledalaca na mečevima. - Postojaće tri kriterijuma za

Sastav Pepa Gvardiole ima 10 bodova više od gradskog rivala, a do kraja će oba tima odigrati po tri meča. Ovo je sedmi put da je Siti završio sezonu na čelu engleskog prvenstva, peti u posljednjih devet godina. - Ovo je bila sezona i titula Premijer lige kao nijedna druga – rekao je Gvardiola. - Ova titula je najteža od svih. Uvijek ćemo pamtiti ovu sezonu zbog načina na koji smo stigli do prvog mjesta. Veoma sam ponosan što sam trener u ovakvom klubu i ovakvoj grupi igrača. Posebni su. Proći ovu sezonu sa svim ograničenjima i poteškoćama sa kojima smo se suočavali – i pokazati konstantnost i dosljednost koju imamo, to je izvanredno. Neumoljivo. Svakog dana su tu boreći se za uspjeh, pokušavjući da uvijek budu bolji. Bili su tako, tako izdržljivi. Radio sam u Španiji, bio sam i u Njemačkoj, i mogu reći da je ovo najteža sezona do sada. Dakle, titula mnogo znači svima.

10 0

BAR – Stadion: SRC „Topolica“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Škrijelj u 11, Đorđević u 13, Pepić u 24. i 76, Cvijović u 34, Bakić u 40. (iz penala), Guzina u 53, Vukmarković u 83. i 90+2, Poček u 86. minutu. Žuti kartoni: Vukmarković (Mornar), Mirković (Drezga). MORNAR: Vukčević, Martinović, Kajević (od 52. Mucević), Bugarin, Idrizović (od 46. Vukmarković), Škrijelj (od 46. Sekulović), Pajović, Cvijović, Bakić (od 46. Guzina), Pepić, Đorđević (od 46. Poček). DREZGA: Ivanović, Bogićević, Kubo, Vujisić, Božović, Burzanović (od 72. Miljanić), Zlatičanin (od 26. Spahić), Mirković, Bulatović (od 46. Lazarević), Rakočević (od 46. Vukčević), Krivokapić (od 46. Kovačević). Fešta u Baru! Mornar je dočekao zicer i iskoristio ga je maksimalno. Arsenal se „sapleo“ u Radanovićima, Mornar deklasirao ,,fenjeraša“, slavio čak sa 10:0 i tako tri kola prije kraja stekao sedam bodova prednosti, pa već u nedjelju Barani mogu biti i teoretski novi prvoligaši. Što se tiče meča na „Topolici“, sve je bilo u znaku domaćina, a sam rezultat pokazuje šta se dešavalo na terenu. Drezga, kojoj je

ostalo samo formalno da odradi još tri meča i napustiće Drugu ligu, nije mogla da parira domaćinu, koji je demonstrirao veliku razliku u kvalitetu. Slavoljub Bubanja iskoristio je priliku da „promiješa karte“, tako da su na klupi ostali Seratlić, Bulatović, Guzina i Poček, ali je i pored toga Mornar od starta djelovao mnogo bolje, moćnije i pod sjajem reflektora zasijao, tako da će se naredne sezone u Baru konačno gledati prvoligaški fudbal. Veliki broj ljubitelja fudbala još jednom je bio oko ograde, a nakon još jedne izuzetne parije moglo se vidjeti oduševljenje na licima onih koji su najzaslužniji za progres Mornara – direktor Mitar Novaković blistao je od sreće, baš kao i jedan od ključnih ljudi iz Uprave Mićo Perović, te svakako legendarni navijač Svetislav Śaro Marković.

Kom Jedinstvo

2 2

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Miloš Bošković. Strijelci: Vujačić u 60. (iz penala) i Hot u 64. (Kom), Mušović u 34. i Memčević u 76. minutu. Žuti kartoni: Hot (Kom), Muzurović, Šćepanović, Nikolić, Mušović (Jedinstvo). KOM: Novović, Radenović, Golubović, Vukčević, Hot (od 85. Vučićević), Rjosuke, Radulović, Đukić, Vujošević (od 68.

Tabela 1. Mornar 33 21 8 4 64:18 71 2. Arsenal 33 19 7 7 44:33 64 3. Igalo 33 13 12 8 44:30 51 4. Kom 33 14 7 12 39:35 49 5. Jedinstvo 33 11 9 13 44:36 42 6. Bokelj 33 9 14 10 35:31 41 7. Ibar 33 11 5 17 27:50 38 8. Berane (-1) 33 10 9 14 36:45 38 9. Grbalj 33 9 6 18 29:45 33 10. Drezga (-1) 33 7 5 21 28:67 25 U narednom kolu (16. maja) sastaju se: Jedinstvo – Mornar, Drezga – Bokelj, Ibar – Berane, Igalo – Grbalj i Arsenal – Kom.

Gazivoda), Brnović, Vujačić (od 88. Zdravkovski). JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Šćepanović, Nikolić (od 68. Korać), Mušović (od 60. Banda), Kolić, Ivanović, Dacić (od 53. Memčević), Šćekić, Dulović. Kom nije iskoristio još jedan zicer. Zlatičani su imali idealnu situaciju, jer je Igalo izgubilo od Berana, da dođu do zone baraža, uspjeli su u četiri minuta da preokrenu, ali ne i da slave. Loš niz Kom je nastavio protiv Jedinstva, koje je iako rezultatski bez pritiska, došlo do boda u 76. minutu golom Memčevića, čime su gosti rastužili domaće.

Grbalj Arsenal

2 1

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Savo Vujović. Strijelci: Vraneš u 32. I Kalačević u 38. (Grbalj), V. Mršulja u 21. minutu iz penala (Arsenal). Žuti karton:

Arena

Podgorica gazi ka Evropi

avani inovator

NASMIJANI REZERVISTI

nedostajalo od odlaska Vensana Kompanija – i sa Džonom Stonsom uspostavio neprelazan tandem, učinivši ,,građane“ ekipom sa najmanje primljenih golova u ligi. Ipak, kada je Totenhem 21. novembra pobijedio Siti i došao na prvo mjesto nepredvidive Premijer lige, Gvardiolin tim pao je na 11. mjesto sa osam bodova zaostatka i mnogi su pomislili da ni ovo neće biti uspješna sezona. No, Pep i Siti su vrlo brzo ućutkali kritičare. Od narednih 27 utakmica pobijedili su u 22, od čega 15 u nizu i

Gvardiola je napravio savršen ,,paket“, ekipu u kojoj nasmijani na klupi sjede igrači poput Serhija Aguera, Rahima Sterlinga, Gabrijela Žezusa... - Veoma sam ponosan i srećan zbog onog što smo postigli. Premijer liga je najteže takmičenja na svijetu, svaki meč je težak. Osvojiti je ponovo za mene i ostatak ekipe znači – sve. Trofej Premijer lige je ultimativno ispunjenje naših ambicija. O tome smo svi sanjali kao mladi igrači, osjećaj je prelijep. Navijači su nam mnogo nedostajali i željeli smo da ovo učinimo za njih – izjavio je kapiten Fernandinjo. Siti nije stavio tačku na sezonu. Koliko god da je Gvardiola unio

PODGORICA - Fudbalski klub Podgorica prošle sezone prvi put se pojavio na prvoligaškoj sceni. U momentu prekida sezone bio je blizu zone za Evropu, ali i polufinalista Kupa. Međutim, prekid sezone uslovio je i kraj nadanja da Podgorica može stići do evropske scene. Međutim,u Lješkopolju nijesu klonuli duhom. Radilo se još jače, Podgorica je prvih sedam kola bila lider, dugo bila u prva tri tima, a sada kada je poznato da će finale Kupa igrati Budućnost – Dečić, jasno je da će i četvrti tim imati evropsku vizu. Samim tim, Podgorica je pobjedom protiv Zete došla na korak od istorije. Tri kola prije kraja ima sedam bodova više od Rudara, pa već sjutra Podgorica može proslaviti veliki uspjeh... - Nema euforije. Idemo od utakmice do utakmice. Vrijedno se radi od početka, bilo je uspona i padova, ali znali smo da se veliki rad mora isplatiti. Baš

novina u pohodu na osvajanje Premijer lige, koliko god da je do tančina osmislio kako uprkos velikom posjedu dovesti na minimum mogućnost da vas rival ugrozi iz kontre, ponovo će biti osporavan ukoliko na istanbulskom ,,Ataturku“ 29. maja ne pobijedi Čelzi u finalu Lige šampiona i ponovo će se njegovi uspjesi u domaćim okvirima pripisivati tome da je ,,trošadžija“...

OVO JE ,,TA“ SEZONA

Utisak je, ipak, da je ovo ,,ta“ sezona. Iako su izgubili posljednja dva duela od Čelzija, iako je Tomas Tuhel preporodio ,,plavce“, iako se rad o jednom od trenerskih inovatora iz njemačke škole... Kada je došao na ,,Etihad“ 2016. godine, Gvardioli je povjerena misija: dominacija domaćom scenom i redovan nastup u polufinalu LŠ. Sa tri titule u posljednje četiri godine, dominacija engleskim fudbalom je ,,tu“, a ove sezone prvi put je doveo Siti do polufinala elitnog evropskog takmičenja, uvjerljivim izdanjem protiv Pari Sen Žermena (ukupno 4:1). Sada je na korak i od tog trofeja. Gvardiolin Siti ne izgleda umorno i istrošeno, a sredina je maja. - Uživaćemo u ovom trenutku, nadamo se da će i navijači. Budite sigurni da ćemo uraditi sve da donesemo trofej Lige šampiona - poručio je Fernandinjo. Ne. K.

Berane Igalo

2 1

BERANE – Gradski stadion. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelac: Bošković u 25. (iz penala) i 76. (Berane), Ilić u 83. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Vilotijević (Berane), Koprivica, Grbić, Pajović (Igalo). BERANE: Aković, Šćekić, Šoškić (od 60. Milanović), Nedić, Tomović (od 77. Kriještorac), Šunjević, Globarević, Vilotijević (od 90. Vulević), Tmušić, Bošković, Vukićević. IGALO: J. Perović, Petrović, Koprivica, Grbić, Dabović (od 46. Li), Bogdanović (od 46. Pajović), M. Perović (od 63. Ilić), Vučić (od 57. Roganović), Maraš, Mitrović, Đurković (od 16. Redžović) Berane je u derbiju uspjelo da iznenadi Igalo, koje je i porazom sačuvalo mjesto u zoni baraža, mada je Kom sada na dva boda zaostatka. Sa druge strane, zahvaljujući golovima Srđana Boškovića Beranci su došli vjerovatno do bodova spasa.

Bokelj Ibar

zbog toga ovo nije slučajno, a Evropa bi bila kruna uspješnog rada i podvig kakav ovaj tim zaslužuje. Ali, nema opuštanja, moramo biti maksimalni dok sve ne bude i teoretski poznato – kazao je vezista Podgorice Jovan Vujović. Podgorica će gostovati Dečiću već sjutra, a baš Lješkopoljci su prvi uspjeli da ,,uzmu mjeru“ Tuzanima ove sezone i to baš u Tuzima. Dečić je teoretski već u Evropi, a Podgorica

će imati priliku da možda baš u Tuzima proslavi isti podvig. - Neće biti lako. Dečić je dobra ekipa, pokazala je to cijela sezona, a činjenica da je već u Evropi neće ništa promijeniti. Sigurno da će biti motivisani da nastave kontinuitet uspjeha, ali gledamo sebe i razmišljamo samo da nakon meča sa Zetom pružimo još jednu dobru partiju i pokažemo da smo i mi u dobroj formi – dodao je R.P. Vujović.

U taboru Iskre uvjereni da će sačuvati prvoligaški status bez baraža

Tri kola nade

DANILOVGRAD – „Hvala šefe i puno sreće u budućoj trenerskoj karijeri!“, osvanula je vijest na zvaničnom sajtu FK Iskre, nakon ostavke Aleksandra Nedovića koji je poslije tri takmičarske sezone napustio kormilo danilovgradskog prvoligaša.

Petović (Grbalj). GRBALJ: B. Popović, Drobnjak (od 61. Pribilović), Stešević, Petović (od 72. Glavan), Stanišić, Perović (od 79. Tujković), Vukčević, Kalačević (od 61. Ćosić), Suva, Grandov (od 46. Vujović). ARSENAL: Zoran, Delić, V. Mršulja (od 46. Mirković), Kovačević (od 46. Marković), Todorović, Montenegro, Hadžibegović (od 56. Radinović), Moračanin (od 56. Kukuličić), Musić (od 69. Dragićević), Dapčević, Knežević. Grbalj je uspio da iznenadi Arsenal, da dođe do još jedne važne pobjede, ali je svakako u teškoj situaciji. Berane je slavilo, ali je Grbalj sada na -5 i od Berana i od Ibra, pa u Radanovićima tri kola prije kraja svakako gaje nade da mogu izbjeći ispadanje. Gosti su poveli golom Mršulje iz penala, ali je domaći tim iznenađujuće brzo uspio da preokrene i dođe do bodova, kojima gaji kakvu-takvu nadu u spas, dok je Arsenal, čini se, i definitivno odustao od borbe za prvo mjesto…

Najmlađi prvoligaš pred najvećim uspjehom

n Siti i vratio dominaciju engleskim fudbalom

izjednačili rekord od 11 uzastopnih trijumfa u gostima. U februaru na ,,Enfildu“, gdje nijesu imali prvenstvenu pobjedu od 2003, fudbaleri Sitija dominirali su protiv Liverpula i tada aktuelnog šampiona deklasirali čak 4:1. Blistao je Fil Foden, dvadesetogodišnji vezista koji je dobio svu slobodu od Gvardiole i izrastao u jednog od ključnih igrača Sitija. Stons i Dijaz su kao stubovi odbrane učinili da nakon pomenutog poraza od Totenhama ,,građani“ prime samo tri pogotka u 15 utakmica, dok je vezista Ilkaj Gundoan sa 12 pogodaka postao prva zvijezda na drugom kraju terena.

Sportski miks

2 0

KOTOR – Gradski stadion. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Škrelja u 15. i 66. minutu. Žuti kartoni: Marković, Batuta, Milačić (Bokelj), Mučalica, Damjaniović, Huremović (Ibar). Crveni karton: Emir Huremović u 41. Minutu (Ibar). BOKELJ: Ševaljević, V. Čavor (od 75. Milačić), Jeknić, Marković, P. Čavor (od 55. Đorđević), Škrelja (od 75. Barjaktarović), Lekić, Globarević (od 85. Kovačević), Vučiniuć, Batuta, Popović. IBAR: A. Kuč, Mučalica, Kalač (od 69. Tahirović), B. Kuč, E. Dinoša (od 69. Juković), Bujiša, Damjanović, K. Dinoša, Huremović, Horike (od 56. Asanović), Čmajčanin. Bokelj je vjerovatno preživio, ali je Ibru ostavio brige. Kotorani su golovima Kristijana Škrelje došli do važnog trijumfa, dok je Ibar drugim vezanim porazom ostao u zoni da strijepi od ispadanja. Priredio: R. PEROVIĆ

Za vrijeme njegovog dirigovanja sa klupe crveno-bijeli su ostvarili istorijski uspjeh, plasman na međunarodnu scenu u kvalifikacijama za evropska takmičenja i nizali uglavnom dobre rezultate u prvoj ligi. Slavlje u prvom kolu protiv Santa Kolome i snažan otpor Lokomotivi iz Plovdiva u drugom oplemenili su biografiju, poslije Lovćena najstarijeg fudbalskog kolektiva u našoj zemlji. Međutim, ovoga puta po tom pitanju želje i ambicije su već arhivirane zbog lošeg učinka, naročito u posljednjih dvanaest utakmica dok je poraz od Dečića u polufinalu nacionalnog kupa potpuno razočarao i ugasio snove popularnim

serdarima da će njihovi miljenici makar na jednom frontu stići do cilja. To su bili glavni razlozi što je Nedović raskinuo ugovor četiri kola prije kraja šampionata. Ali, kao da problemima nema kraja pa je trenutnu situaciju u klubu pogoršao i poraz od Petrovca, tako da Iskru očekuje žestoka borba za ostanak u društvu najboljih bez baraža. Za pomoćnog trenera Srđana Nikića koji je sa kolegom M i l i vo j e m Novov i ć e m preuzeo odgovornost da do kraja prvenstva motiviše ekipu za osvajanje dragocjenih bodova kojih je doduše sve manje u opticaju, više nemaju pravo na grešku, nego da u finišu pokažu pravo lice i podsjete na start proljećnog dijela kada su osvajali bodove i kući i na strani. - Ponovo nam je falilo sportske sreće u presudnim momentima i po ko zna koji put gubimo utakmicu nakon bolje igre od rivala. Potpuno sam zadovoljan sa zalaganjem mladića i

njihovim odgovornim pristupom, ali naravno ne i realizacijom i konačnim rezultatom – prokomentarisao je Nikić minuli okršaj na pjeni od mora. On ističe da ih očekuju još tri teška meča – protiv Budućnosti i Rudara na matičnom stadionu i Jezera na strani. Međutim, vjeruje u kvalitete mladića koji će morati da pruže maksimum kako bi slavili i protiv novog šampiona koji, kako kaže, nije nepobjediv. - Ne bojimo se izazova, naprotiv, spremni smo za borbu „prsa u prsa“, da dokažemo fudbalskoj javnosti da nam je m j e st o m e đ u n a j b o l j i m crnogorskim klubovima. Kada se sve sabere – bila je ovo turbulentna sezona od koje smo očekivali mnogo više, pa i novi izlazak na međunarodnu scenu. Sada smo tu gdje smo i trenutnu situaciju moramo najozbiljnije shvatiti kako bi uplovili u mirnu luku i ostali u ligi bez doigravanja - zaključio B.KADIĆ je Nikić.

Prijateljski turnir „Miljan Miljanić“

foto: FSCG

Četvrtak, 13. maj 2021.

Protiv Srbije za trofej PODGORICA - Mlađa kadetska selekcija Crne Gore igraće danas u finalu prijateljskog turnira „Miljan Miljanić“, koji se održava u Staroj Pazovi. Crna Gora će u finalu igrati sa Srbijom, koja je u polufinalu savladala Bugarsku. Finalni meč igra se sa početkom u 16.30 časova. Ekipa selektora Radovana Kavaje u prvom meču turnira savladala je Sjevernu Ma-

kedoniju i to nakon velike borbe okončane boljim izvođenjem jedanaesteraca. - Nijesam baš prezadovoljan igrom moje ekipe u polufinalu, ali svaka pobjeda je bitna zbog samopouzdanja, pogotovo u ovom uzrastu. Nadam se da će izvući pouke i da ćemo u finalu djelovati još bolje. Čeka nas jači rival, ali sig u r n o d a m o t i va n e ć e nedostajati – istakao je selektor Kavaja. R.P.

Radovan Kavaja

Arena

Četvrtak, 13. maj 2021.

foto: AMSK Podi

ŠAH Na 73. seniorskom prvenstvu Crne Gore slavio IM Luka Drašković

Bez poraza do titule Intermajstor Luka Drašković podigao je pobjednički pehar na završnoj svečanosti 73. pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore koje je pod pokroviteljstvom ŠSCG uz podršku Uprave za sport i mlade održano u Trgovačkom centru „Kapital plaza“ u Podgorici. Naš reprezentativac iz Bara je do titule stigao bez poraza sa pet pobjeda i četiri remija, odnosno sedam osvojenih poena i svoju šahovsku biografiju oplemenio sa prvim trijumfom sa državnih šampionata. Sa pola poena manje drugo mjestro pripalo je velemajstoru Dragiši Blagojeviću koji je u posljednjem kolu kao „crni“ primorao na kapitulaciju kolegu iz reprezentacije Nikolu Đukića, dok se bronzanom medaljom okitio FIDE majstor Aleksandar Tomić, zahvaljući boljem buholcu u odnosu na prošlogodišnjeg šampiona Blaža Kalezića te Sava Vujovića, Božidara Kisića i Armina Mušovića. Pored pomenutih igrača među nagrađenima su i Nikola Đukić, Andrej Šuković, Milo Pobor, Nikola Potpara i Miloš Pečurica koji su na svoj konto upisali po 5,5 poena. Specijalna priznanja pripala su i najbolje plasiranoj dami Nikolini Koljević, zatim omladincu Peku Đuroviću te Dragoljubu Abramoviću za najbolji plasman

Doigravanje za najbolje Za četvorku sa vrha tabele nema odmora. Već danas nastavljaju i borbe po kup sistemu, a pobjednik iz finalnog meča predstavljaće našu zemlju po prvi put na svjetskom kupu, jednom od najkvalitetnijih i najmasovnijih šahovskih takmičenja na planeti. Na osnovu plasmana u polufinalu snage će odmjeriti Drašković i Kalezić, odnosno Blagojević i Tomić.

Drašković 1 Nikač 0 1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.Bb5+ Nd7 4.d4 a6 5.Bxd7+ Bxd7 6.dxc5 dxc5 7.Nc3 Bc6 8.Qxd8+ Rxd8 9.Ne5 Rc8 10.Be3 Nf6 11.f3 Nd7 12.Nxc6 Rxc6 13.0–0–0 e6 14.Rd2 Rd6 15.Re2 Be7 16.Bf4 Rd4 17.Be3 Rd6 18.Bf4 Rd4

među učesnicima do 2200 ELO, Zoranu Lazareviću do 2000 ELO i Željku Obadoviću do 1800 ELO. U lijepoj uspomeni ovo takmičenje ostaće Cetinjaninu Milu Poboru koji je osvojio zvanje FIDE majstora. -Lijep je osjećaj ostvariti

19.Nd1 Nf6 20.Be5 Rd7 21.Ne3 0–0 22.Rd1 Rxd1+ 23.Kxd1

Rd8+ 24.Rd2 Rxd2+ 25.Kxd2 Nd7 26.Bc7 Bf6 27.Nc4 b5 28.Nb6 Nxb6 29.Bxb6 Be7 30.c4 Kf8 31.cxb5 axb5 32.b3 Ke8 33.a4 (dijagram) bxa4 34.bxa4 Kd7 35.Kd3 Kc6 36.Ba5 h5 37.Kc4 g5 38.h3 f6 39.g4 hxg4 40.hxg4 e5 41.Bd2 Bd8 42.Be3 Be7 43.Bf2 Bd6 44.a5 Bc7 45.a6 Bb6 46.Be1 Ba7 47.Ba5 1:0

uspjeh u ovako jakoj konkurenciji. Doduše, moram priznati, da mi je u posljednjoj partiji kaisa bila naklonjena kako bih prvi prošao kroz cilj. Znači da sam zadovoljan igrom tokom čitavog turnira koji je obilovao sa mnogo odlučenih partija - objektivan je

standardni prvotimac ŠK Elektroprivreda Luka Drašković On ističe, da nakon ovog rezultata neće spavati na lovorikama, naprotiv, tek mu predstoje pripreme za nove izazove na domaćoj i međunarodnoj sceni.

Priča koja još kruži šahovskim kuloarima

Od Bonda do Talja

Dragana Čađenovića u šahovskim krugovima svi znaju i cijene, i kao pedagoga i kao zaljubljenika u drevnu igru. Uglavnom bude pouzdan oslonac svom timu „Prosvjeta“, ali mu nekako prošle sezone u Premijer ligi nije išlo.

U partiji sa Nenadom Karišikom desio mu se neobičan previd, koji je samo bio uvod u seriju pehova. Naime,u poziciji na dijagramu br.1,popularni Čadjo je na potezu i propušta prosto ali efektno 15.Sd5!; i crni može odmah da preda! „Visi“ dama jer nema dobrog polja na koje može pobjeći i držati na oku tačku c7, a ako, recimo, uzme nebranjenu bijelu damu slijedi lijep mat sa Sc7! Šansu je ispustio, i na kraju je čak i izgubio ovu partiju. A pošto „nesreća nikad ne dolazi sama“, kako davno konstatovao Saveli Tartakover u jednom od svojih čuvenih šahovskih aforizama, Čađo je, vjerovatno pod uticajem ovog poraza, nastavio da redom gubi partije, da bi na kraju završio sa sedam poraza iz isto toliko okršaja! Stvarao je on dobre i obećavajuce pozicije, ali su nekako protivnici na kraju uspijevali da prevagnu. A mangupima je uvijek do zezanja,

Organizatori prve trke

Krajem maja počinje šampionat Crne Gore u automobilizmu

Nastupiće oko 50 vozača PODGORICA - Međunarodna brdska auto trka Podi – Herceg Novi, kojom će zvanično početi šampionat Crne Gore, biće održana 29. i 30. maja na Podima, a organizator je AMSK Podi. Ovogodišnja trka okupiće više od 50 takmičara, najboljih vozača Crne Gore i regiona, među kojima su i nosioci šampionskih titula. Organizacija trke je zbog aktuelne epidemiološke situacije i kompletne pripreme trkačke staze izuzetno zahtjevna. -Organizacija je podignuta na mnogo veći nivo nego pret-

Ekipa Meljina

Počelo prvenstvo Crne Gore u boćanju

Meljine šokirale šampiona PODGORICA - Senzacionalnim rezultatima počelo je prvenstvo Crne Gore u boćanju, a već na samom startu jasno je da nas čeka izuzetno uzbudljiva sezona. Pobjedama u prvom kolu su se radovale ekipe Vrmca iz Gradiošnice, Meljina i Palme iz Tivta. Aktuelni šampion, ekipa Maine, doživjela je iznenađenje na startu šampionata, jer je poražena od Meljina. Iako Meljine imaju prilično dobar tim, malo ko je mogao naslutiti da će

MK Dragan Čađenović

Dijagram 1.

hodne godine, kako bismo našim vozačima obezbijedili sve uslove za postizanje vrhunskih rezultata, a takođe i sigurnost i zaštitu svih učesnika trke, takmičara i publike, u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji – kazao je direktor trke Božidar Radović. Takmičarska staza duga je 3,1 kilometar, a voziće se od početka naselja Podi do kamenoloma. Tehnički pregled i verifikacija vozila zakazani su za petak 28. maj, dok će se narednog dana biti održan trening. Glavna trka zakazana je za nedjelju 30. R.P. maja.

šampion doživjeti u Budvi težak poraz – čak 19:4. U Herceg Novom sastali su se Val i Vrmac, ekipe koje su bili rivali u polufinalu plej-ofa prošle sezone. Vrmac je uspio da slavi 12:11 u izuzetno dramatičnom meču, koji je odlučen u finišu. Vicešampion Crne Gore, ekipa Palme iz Tivta, rutinski je odradila posao protiv ekipe Kalimanjca. Pojačana Palma, u čijim redovima je sada čak i osvajač brojnih medalja Miroslav Petković, te Gracije Stjepčević, slavila je na startu sa čak 21:2. R.P.

Održan Kup jugoistočne Evrope za klasu Optimist

Zablistali jedriličari „Lahora“ Dijagram 2.

pa mu je neko osmislio i novi nadimak –Bond! Jasna aluzija na agenta 007! Šta da se radi? Čađo je znao, kao i svi mi, da može mnogo bolje, ali avaj, treba to dokazati za tablom. Stoički je podnosio šale na račun svog novog nadimka i nestrpljivo čekao sljedeću šansu. I ona se konačno ukazala! Na aprilskom turniru igrača do 2300 rejtinga, uspio je da u partiji sa Fahrudinom Feratovićem demonstrira svoj raskošni kombinatorni

talenat i pobijedi u Taljevskom stilu! U partiji u kojoj je Čađo žrtvovao cijelo damino krilo da bi došao do napada, bijeli je u poziciji na dijagramu br.2 upravo odigrao Dh2 i činilo se da je sve branjeno i pod kontrolom. Ali, nailazi momenat epifanije i crni nalazi prelijepo 51....Tb3!! Poenta je kombinacije da crni na 52.De5 ne uzima bijelu damu, nego žrtvovanog topa vraća u igru i matira sa Th3! Dodatna draž pozicije je da je kralju uskraće-

no i polje g2, njega kontroliše konj koji izgleda kao da se greškom nalazi na polju e1! Oduševljenju nije bilo kraja! Očevici kažu da je, ko god se tu zatekao, ubrzo uživao u tul u m b a m a i k re m p i t a m a obližnje poslastičarnice, naravno, na Čađov račun. A najveća satisfakcija će se desiti par dana poslije ove šahovske ljepotice, kada ga je stari drugar sreo na ulici i čestitao mu riječima „Svaka čast, Profesore!“ Ukapirao je istog trena junak naše priče da je onaj nespretno zarađeni nadimak stvar prošlosti jer se ugledni pedagog iskupio! D.NENEZIĆ Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Jedriličari „Lahora“ ostvarili su zapežen uspjeh na Kupu jugoistočne Evrope za klasu Optimist. Na takmičenju, koje je okupila 60 jedriličara iz Srbije, Crne Gore, Slovačke, Mađarske i Sjeverne Makedonije, Kotorani su bili najuspješniji klub na tradicionalnoj i prestižnoj međunarodnoj regati, a do podviga su stigli zahvaljujući Vanji Strahinji, koja je osvojila dvije srebrne medalje, te Marku Vujoviću koji je u generalnom plasmanu osvojio šesto mjesto. Međutim, treba naglasiti da su zapažene rezultate ostvarili i Marin Čižek, Lea Jakovljević i Aleksa Roganović. U generalnom plasmanu prvi

je bio Peter Koh (Mađarska), a njegov zemljak Kopani Peči drugi, dok je treće mjesto osvojio Nenad Zakić iz Srbije. Kada su u pitanju jedriličarke prva je bila Kristina Kanukova iz Slovačke, druga naša Vanja Strahinja, a treća Nađa Mihajlov (Srbija). U kategoriji jedriličara do 12 godina najbolji je bio Bertalan Molnar (Srbija), dok su dva predstavnika iz Mađarske zauzela drugo i treće mjesto – Čanad Mežner i Oto Benke. R.P.

Feljton

Četvrtak, 13. maj 2021.

VREMENA KOTORSKA I DVA PRIJATELJA I ZATOČENIKA GRADA

Jovo Abramović - slikar boem, literata i alhemičar » Piše: Đorđija RADONJIĆ Pa kad smo već krenuli, idemo malo sa onom Jovovom usmenom kotorskom klasikom. Barem zbog onih koji koji nijesu zapamtili „predmobilno” telefonsko vrijeme. Kada bi došao da posjeti majku Gospavu, Jovo je često znao i da zavrti onaj brojčanik na njenom kućnom telefonu i proćaska sa prijateljima, poznanicima... I kao po pravilu, išla je tu već davno uhodana Gospavina priča i prigovori: - Jovo imaš ti i svoj telefon! - Jovo, potroši mi taj talefon! - Jovo, mnogo trošiš taj moj telefon! Jednoga dana Jovo ti fino uzeo, pa iskačio svoj telefon iz utičnice, smotao kabal oko njega, s njim u kesu i onda pravo kod Gospave. Pa onda iskači Gospavin telefon iz utičnice, a ukači svoj. Gleda ga Gospava u čudu, pa će: - Što činiš to, Jovo? - Što činim? Činim, mama, da mi stalno ne prigovaraš. Evo da trošim malo i moj telefon! A u katalogu za multimedijalni hepening Tempora Catharinorum Spiritus Musicus CLAUSILIA CATHARENSIS, kojega je 2014. godine pripremio, posvetio Jovu i izveo kotorski muzičar i njegov prijatelj Bobo Nikolić, čitamo: „Jovo je volio da izlaže u društvu. Uglavnom iz prijateljskih pobuda, a po malo i zato jer mu je trebalo manje slika. Tako je jednom prilikom

U katalogu za izložbu TEMPORA CATHARINORUM iz 1989. godine, u posebnom LEXICON-u, svako slovo iz naziva izložbe ima i posebno objašnjenje. Pod O stoji: O tempora, O Catharinorum. Uzvik. Bolni uzvik bivših finansijera prošlog kataloga kada im je podnijet račun za štampanje



U katalogu za izložbu iz 1989. o slikaru je kratko zapisano: „Crteži iz ciklusa TABULE PERSONE CATARENE. Format jednog crteža je približno 70 x 100 cm, a ako ne verujete možete sami izmjeriti. Crteža ili slikanih objekata na materijalu ima 10 komada, i svi su rađeni tako da vam se dopadnu. Inače, radi vaše informacije, spoljna temperatura je u padu a Jovo Abramović je slikar već mnogo godina u stalnom usponu

dogovorio s jednom slikarkom s kontinenta da odrade zajedničku izložbu u konobi ‘Kapo’. Naravno, po običaju napraviše i skromni katalog. Tu ti ‘izvanjka’ nakiti svoj dio svemogućim titulama. Te završila fakultet, te specijalizaciju, te završila postdiplomske studije. Jovov dio bio je neuporedivo kraći. Doslovice jedna rečenica: ‘Jovo Abramović iz Kotora, završio sliku juče.’“ Eto, i to je bio on – kako stoji zapisano u istom ovom katalogu: „Jovo Abramović, slikar, boem, literata, alhemičar, junak brojnih anegdota, koje su nastajale najčešće kao plod njegovog iskričavog smisla za humor“ Nije toga lišen ni katalog za sljedeću izložbu TEMPORA CATHARINORUM iz

 Tempora Catharinorum II naslovnica

Pjaceta ispred Krčme izgubljenog vremena

1989. godine. U posebnom LEXICON-u, svako slovo iz naziva izložbe ima i posebno objašnjenje. Za T, M i O, Jovo zaspisuje: T Tabačina Predgrađe Kotora van zidina, Nekada davno na tom mjestu se nalazio ‘Crnogorski Pazar’, a počivši kralj Nikola I Petrović je znao o vikendu da siđe sa Cetinja, na bijelom konju i pazari što iz Mletaka. Kraljica Milena je radije silazila u Budvu (BUTUA BUTUQ – odakle vjerovatno potiče današnja rijeć Butik, veoma rasprostranjena u području današnje Bud-

U katalogu izložbe iz 1989. stoji: Nebesa nad Kotorom uvijek su bila puna anđela... Očima koje vide drugačije, gledati anđele kotorske nije teško, teško je onima koji ništa ne priznaju ni pred sudijom za prekršaje... Za razliku od anđela koji se gnijezde iznad Dubrovnika, Brisela ili Kuala-Lumpura kotorski anđeli su od kamena

Jovo - feštađun sa kotorskim feštađunkama

Jovo Abramović (rad)

ve), da obnovi garderobu. M Muo Predivno ribarsko naselje na obali prekoputa Kotora, Neobično dugačko u odnosu na svoje ime. Radno mjesto Pontijas Pilata. Na ponti svog rođenja i dan danas sjedi Ivica i u ljetnja popodneva razgovara sa ribarima. Tu na dohvat ruke je vezana njegova barka ‘Cicibela’ – četvrta generacija izdubljenog balvana i isplutale mladosti. U mirna predvečerja možemo vidjeti našeg druga kako ponti pilata i tužno gleda na gospocku Dobrotu. O O tempora, O Catharinorum Uzvik. Bolni uzvik bivših finansijera prošlog kataloga kada im je podnijet račun za štampanje.

štampana je 21. decembra 1982. godine kao zajednički projekat troje slikara gospođe Milice Bačić, Jova Abramovića i Zorana Mujbegovića...“, a u nastavku, o ovoj izložbi čitamo: „... Sedam godina kasnije, u istom sastavu izlazi druga Tempora. Skromnog obima i opreme u skladu sa skromnijim sredstvima. Oni koji su trebali i mogli da pomognu pokazivali su prve simptome gubitka sluha za umjetnost

OPET GRAD

Već je ranije citirano da „prva Tempora Catharinorum ili u prevodu Vremena Kotorska

Jovo Abramović (rad)

koji će u narednim tragičnim ratnim godinama potpuno izgubiti.“ O slikaru je kratko zapisano: „Jovo Abramović Crteži iz ciklusa TABULE PERSONE CATARENE Format jednog crteže je približno 70 x 100 cm, a ako ne verujete možete sami izmjeriti. Crteža ili slikanih objekata na materijalu ima 10 komada, i svi su rađeni tako da vam se dopadnu. Inaće, radi vaše informacije, spoljna temperatura je u padu a Jovo Abramović je slikar već mnogo mnogo godina u stalnom usponu, Slika i izlaže širom svega i mnogo puta. Osam puta sam, nekoliko puta sa.“ Na dvadeset strana kataloga, jedva nekoliko stvarnih, a mnogo više literarnih skica i crteža. I kad piše o drugima, Slikaru je tema opet Grad: „Nebesa nad Kotorom uvijek su bila puna Anđela... Očima koje vide drugačije, gledati Anđele kotorske nije teško, teško je onima koji ništa ne priznaju ni pred sudijom za prekršaje... Za razliku od Anđela koji se gnijezde iznad Dubrovnika, Brisela ili Kuala-Lumpura kotorski anđeli su od kamena. Od velike nagomilanosti mnogima nedostaju ruke, noge ili glave. Ali pošto znamo da za ta bića pojam potpunosti kao i pojam vremena ne znači ništa to su samo oči onoga ko ih vidi presudne za način kako ih stvara.“ (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Ivm.br.656/2019 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca INVESTICIONO - RAZVOJNI FOND CRNE GORE A.D., Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.126/I, Podgorica, PIB: 02217937, protiv solidarnih izvršnih dužnika 1. D.O.O. “N-S CO” ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORTIMPORT - BIJELO POLJE, Bistrica bb, Bijelo Polje, PIB: 03106667, 2. ENESA PILICE iz Bijelog Polja, Bistrica bb ( selo Mirojeviće ) i 3. MULAZA PILICE iz Bijelog Polja, Bistrica bb ( selo Mirojeviće ), dana 12.05.2021. godine, donio je

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL. SAVA ILIĆA BROJ: I.982/2020 IZVRŠNI POVJERILAC: AKB ,,INVESTTORGBANK” Ruska Federacija, Moskva, Ul. Dubinskuya, zgrada br.45, koga zastupaju punomoćnici advokati Šoć Dragan i Darmanović Budimir iz Podgorice. IZVRŠNI DUŽNIK: ,,HKC ESTATE” D.O.O Herceg Novi, Lalovina, PIB: 02461722 Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, donio je Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se DRUGA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN br. 260 KO Sasovići, • kat.parcela br.15, porodična stambena zgrada površine 145 m2, stambeni prostor bPD1, površina 122 m2, stambeni prostor PD2, površine površine 136 m2, stambeni prostor PD3, površine 133 m2, stambeni prostor PD4 (potkrovlje – mansarda) površine 71 m2 u obimu prava svojina 1/1 Ukupna vrijednost procijenjenih nepokretnosti, shodno rješenju o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 982/2020 od 02.02.2021. godine, iznosi 830,000.00 eura. Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 31.05.2021.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o I.br. 982/2020 od 31.07.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja 100,000.00 američkih dolara sa ugovorenom kamatom za period od 01.01.2017. godine do 31.12.2017. godine po stopi od 5% godišnje, a od 01.01.2018. godine pa do konačne isplate sa ugovorenom kamatom 7% godišnje, 200,000.00 američkih dolara sa ugovorenom kamatom za period od 01.01.2018. godine do 31.12.2019. godine po stopi od 7% godišnje, počev od 01.01.2018. godine pa do konačne isplate, troškove izvršnog postupka u iznosu od 525,00 eura, na ime nagrade za sprovođenje izvršenja iznos od 2,621.28 eura i svih troškova koji nastanu u toku sprovođenja izvršenja. Na predmetnim nepokretnostima izvršnog dužnika postoji teret Hipoteke U IZNOSU OD 400.400,00 EUR U KORIST HIP. POVJERIOCA AKB INVESTTORGBANK MOSKVA, NA OSNOVU ZALOŽNE IZJAVE UZZ 371/2017 OD 30.06.2017. GOD, NOTAR ANTUNOVIĆ LJUBICA Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18596-53 kod Prve banke, u iznosu od 83,000.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-18596-53 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se treća prodaja nepokretnosti solidarnih izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat.parcele broj 1249 po načinu korišćenja šume 5.klase površine 10916 m2 i kat. parcele broj 1254/2 po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, livada 6.klase, površine 12655 m2, porodične stambene zgrade, površine 58 m2, broj zgrade 1, porodične stambene zgrade, površine 62 m2, broj zgrade 2, pomoćne zgrade, površine 12 m2, broj zgrade 3 i pomoćne zgrade, površine 78 m2, broj zgrade 4, ukupne površine 24281 m2, koje nepokretnosti su upisane u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 PILICA JAKUP MULAZA, te porodične stambene zgrade spratnosti 1P, površine 58 m2, broj zgrade 1, nestambenog prostora PD1, spratnosti 1P, površine 30 m2, broj zgrade 1, stambenog prostora PD2, spratnosti P, površine 39 m2, broj zgrade 1, porodične stambene zgrade, spratnosti 1P, površine 62 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD1, spratnosti 1P, površine 50 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD2, spratnosti P površine 50 m2, broj zgrade 2, stambenog prostora u izgradnji PD 3, spratnosti P1, površine 50 m2, broj zgrade 2 i pomoćne zgrade, spratnosti P površine 12 m2, broj zgrade 3, koje nepokretnosti se nalaze na kat.parceli broj 1254/2 upisane u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 PILICA JAKUP MULAZA i pomoćne zgrade spratnosti P, površine 78 m2, broj zgrade 4, na kat. parceli br.1254/2 koja nepokretnost je upisana u listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 DOO N-S CO BISTRICA. II Na nepokretnostima navedenim u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 597 KO BISTRICA. III Treće usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 04.06.2021.godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. IV Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm. br.656/2019 od 01.02.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 141.439,80 eura. V Na trećem usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 02.06.2021.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, u iznosu od 14.143,98 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja. VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti uplati na poseban račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na usmenom javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja. X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti . Javni izvršitelj Ivan Sekulić

Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 12.05.2021.godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Četvrtak, 13. maj 2021.

Oglasi i obavještenja

Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju doo Podgorica, raspisuje

OGLAS za prikupljanje ponuda na ustupanje prava na izgradnji dva stambena objekta u Petrovcu oglas broj: 09/21 1. Podaci o naručiocu: Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju doo Podgorica Adresa: Ulica Svetozara Markovica br 26, Podgorica Kontakt osobe za tehnicka pitanja : Buric Ljiljana: tel 020 620 365 E mail: ljljana.buric@cfssi.me Za ostale informacije : Ivan Gazivoda E mail: ivan.gazivoda @cfssi.me Web stranica: www.cfssi.me 2.Predmet Oglasa: Predmet ovog Oglasa je ustupanje prava na izgradnji na stambenim objektima „A” i „B”, a za koje je započeta izgradnja na urbanističkoj parceli br. 62, koju čine kat,parcele 152/8, površine 402m2, kat,parcele 152/3 površine 98m2, urb.parcela br. 63 koju čine katparc,br.152/7 površine 432m2 i kat.par.152/4 površine 67m2, urb.parc.br.64 koju čine kat.parcela 152/5 površine 1031m2 i kat,parc.152/2 površine 522m2, sve upisano u Listovima nepokretnosti br. 891 - prepis KO Petrovac od 22.02.2019. godine i 1087 — prepis od 22.02.2019. godine KO Petrovac, po sistemu ”ključ u ruke u skladu sa izdatom građevinskom dozvolom br. 06-062-U-698/166/2 od 25.08.2016. godine i čiji je sastavni dio revidovani glavni projekat, Planirani rok izvođenja radova je 14 kaledndarskih mjeseci. Napomena: Navedeni radovi označeni u predmjeru sa O predstavliau već izvedene radove koje je izabrani ponudiač dužan platiti dosadašnjem izvođaču radova, po ispostavljenim situacijama izvedenih radova ovjerenim od nadzora. Nabavka se realizuje kao cielina. 3. Forma ponude Ponuda mora da sadrži sledeće: Tačan naziv i adresu ponuđača Ukupno ponuđeni procenat zavrsenog stambenog prostora koji pripada Fondu Uslove i način plaćanja: Procentualno ucesce Partnera u izgradjenim nepokretnostima po osnovu finasiranja i izgradnje Rok završetka posla Dinamički plan objekta Garantni rok— 10 godina za stabilnost i konstrukciju i 2 godine za sve ostale radove Svi ponudjači su dužni uz ponudu priložiti garanciju banl<e u visini od 2% od ponuđene vrijednosti ponude, kao garanciju ostajanja u obavezi prema svojoj ponudi 30 dana računajući od dana otvaranja ponuda. Pismo namjere Banke o izdavanju garancije na 1.000.000,00 eura koju je partner dužan da dostvi pri zaključenju Ugovora. Svi ponudjači su dužni uz ponudu priložiti predmejr i predracun radova sa svim pojedinačnim cijenama i ukupnom cijenom. Uslovi Dokaz o registraciji. Ponudjac mora biti najmanje 2 godine registrovan u Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti predmeta nabavke. Potvrda Centralne banke Crne Gore da Ponudjac nije u blokadi, Bankarski izvod, potvrdu ili izjavu banke čiji je komitent da plaćanja prema ponuđaču nisu obustavljena, Licence za pravno i fizičko lice za: izvođenje građevinskih i građevinsko zanatskih radova na objektima visokogradnje, izvođenje radova elektro-instalacija jake struje, izvođenje radova elektroinstalacija slabe struje, izvođenje radova na hidrotehničkim instalacijama i izvođenje radova na mašinskim instalacijama, uređajima i postrojenjima izdate od strane nadležnog organa (Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata Sl. list CG br. 064/20170d 06.10.2017, 082/20 od 06.08.2020 godine) Listu izgrađenih objekata stambenog ili stambeno-poslovnog karaktera (najmanje tri objekta bruto građevinske površine jednake ili veće od 3.000,00 m 2) u poslednje 5 godina. Dokazivanje se vrši dostavljanjem ugovora sa investitorom i izjave/potvrde/preporuke investitora o izvedenim objektima sa obaveznim navođenjem investicione vrijednosti, godine izgradnje i BGP—a objekta. Svi dokazi moraju biti dostavljeni kao originali ili ovjerene kopije i ne mogu biti stariji od 3 mjeseci od dana objavljivanja Oglasa. 4.Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od sledećih kriterijuma: (a)Najvise ponudjen procenat završenih stanova Fondu pri čemu je najmanji procenat stanova koji se nudi Fondu iznosi 35,72 % 80 bodova (b)Reference......... . 20 bodova 5.Pitanja u vezi sa ponudom Ponuđač može, u pisanom obliku, tražiti dodatne informacije ili pojašnjenja u vezi sa pripremanjem ponude, najkasnije 3 (tri) dana prije isteka roka za dostavljenje ponuda. Bilo koja informacija data jednom od potencijalnih ponuđača, biće dostavljena svima u cilju jednakih uslova i informacija za sve ponuđače. Eventualno kašnjenje u dostavljanju odgovora na pitanja ni u kom slučaju neće uticati na rokove dostavljanja ponuda niti se može navoditi kao opravdani razlog kašnjenja. 6.Dodieliivanie Ugovora Odluka o dodjeli Ugovora/poništavanju Oglasa biće donijeta u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda. Naručilac zadržava pravo pozivanja na naknadni razgovor, ukoliko u toku ocjenjivanja ponuda smatra to neophodnim. Naručilac zadržava pravo da prihvati ili odbije bilo koju ponudu, ili da prekine proces nabavke i odbije sve ponude, u bilo kom trenutku prije dodjele ugovora, bez ikakvih obaveza prema ponuđačima. 7.Rok za dostavljanje ponuda Ponuđači dostavljaju ponude u zapečaćenoj koverti svakog radnog dana do 24.05.2021,godine u 12 časova, neposrednom predajom na arhivi »Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju« doo. Ponudjač će pripremiti ,jedan original ponude u zatvorenoj koverti, sa naznakom »ORIGINAL«, brojem Oglasa, imenom i adresom naručioca, datumom podnošenja ponude i naznakom *’NE OTVARAJ PRIJE ZVANIČNE SJEDNICE JAVNOG OTVARANJA PONUDA” Original ponude biće otkucan ili napisan neizbrisivim mastilom. Sve stranice ponude moraju biti povezane i jasno označene (npr. Perforirana, potpisana ili na drugi način označena). Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zatvorene ili su nepotpune neće se razmatrati. Oglasnu dokumentaciju uz zahtjev i uplatu u iznosu od 100.00 eura na žiro račun broj 510-18496-36 kod Crnogorske komercijalne banke možete preuzeti, u prostorijama naručioca, svakog radnog dana dok teče rok za podnošenje ponuda, u vremenu od 08.30 do 15.00 časova. 8.Javno otvaranje ponuda Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači (odnosno njihovi ovlašćeni predstavnici) će biti održano (24.05.2021. godine u 12.30h) u prostorijama CFSSI.( Svetozara Markovica broj 26 Podgorca) 9.Dodatne informacije Uslovi plaćanja: Sredstva za finansiranje izgradnje objekata u potpunosti mora obezbijediti Partner prema navedenim uslovima. CFSSI daje saglasnost partneru na uspostavljanje založnog prava-hipoteke na zemljištu i izgradjenim objektima, a u cilju obezbjedjenja finansiranja izgradnje objekata iz predmeta Oglasa. Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen Ugovor o ustupanju prava gradnje po »sistemu ključ u ruke«. Najpovoljniji ponuđač će biti dužan da dostavi garanciju za dobro izvršenje Ugovora u iznosu od 1.000.000,00 eura na dan zaključenja Ugovora o ustupanju prava gradnje. Svi ponudjači su dužni uz ponudu priložiti garanciju banke u visini od 2 % od ponuđene vrijednosti ponude, kao garanciju ostajanja u obavezi prema svojoj ponudi 30 dana računajući od dana otvaranja ponuda. U slučaju da se prvorangirani ponuđač povuče iz nadmetanja, naručilac će aktivirati njegovu garanciju ponude i zadržava pravo da pregovara sa drugorangiranim ponuđačem. Naručilac zadržava pravo da ne izabere nijednog od ponudjača.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Mali oglasi

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića

NEKRETNiNE

I.br.52/2019 U pravnoj stvari izvršnog povjerioca JELOVAC NEĐELJKO, Karpoška 3/21, Tivat, koga zastupa punomoćnik advokat Gojcaj Angjell, Tuzi. protiv izvršnog dužnika SAMARDŽIĆ SEKULE, Luke Tomanovića, Tivat, JMBG: 2108973234016 Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca,

Mladom bračnom paru da riješe stambeno pitanje dajem kvalitetan stan dvosoban sa svim uređajima, cijena 27.000€, ul. Georgija Dimitrova. Tel. 068/040-754 1

Javni izvršitelj u smislu odredbe čl. 7. i 45.ZIO-a, donio je

PRODAJEM plac na Grahovu u blizini centra, 783m2 6000e, fiksno Tel.067/393-583 2

ZAKLJUČAK (DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM) U izvršnom postupku u predmetu I.br. 52/2019, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti izvještaj o procjeni nepokretnosti od 21.08.2020. godine Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Tivat, ul. Luke Tomanovića 5A, vrši se dostavljanje pismena iz stava I, Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju, radi preuzimanja navedene dokumentacije pod stavom I. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje pismena iz stava I ovog zaključka,a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore, i na oglasnoj tabli nadležnog suda, a navedeno rješenje smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Javni izvršitelj Marko Đaković

U Herceg Novom, dana 12.05.2021. godine

GPP „RADNIK INVEST“ AD BIJELO POLJE Ul.Zaton bb Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima (sl.list RCG broj ,17/07,80/08, 40/10,73/10,36/11,40/11 i 64/20) i statuta GPP „ Radnik Investa“ AD Bijelo Polje odbor direktora saziva:

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA Saziva se vanredna skupština akcionara GPP“Radnik Investa“ AD Bijelo Polje u sjedištu društva u Zatonu dana 14.06.2021 godine sa početkom u 09 časova. Za skupštinu je predložen sledeći : DNEVNI RED 1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara društva dostavljenim od CDA 2. Izbor radnog tijela 3. Usvajanje izveštaja verifikacione komisije o postajanju kvoruma 4. Razmatranje izveštaja o radu bivšeg izvršnog direktora za period od 08.03.2018 do 17.03.2021 god. 5. Razmatranje izveštaja bivšeg izvršnog direktora oko nelegalne prodaje dijela imovine preduzeća. 6. Razno Materijal sa prijedlozima odluka za vanrednu skupštinu akcionara će se staviti na uvid akcionarima u sjedištu društva . Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa , a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kontakt osoba 067/233-277

Predsjednik odbora direktora

Iv.br.694/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca RADIO-DIFUZNI CENTAR D.O.O. – PODGORICA, Bulevar Savetog Petra Cetinjskog 13/V, Podgorica, PIB:02394294, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOKALNI JAVNI EMITER RADIO TELEVIZIJA KOLAŠIN“ DOO KOLAŠIN, Trg Borca bb, Kolašin, radi naplate novčanog potraživanja, dana 12.05.2021.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca protiv izvršnog dužnika, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: Fakture:1358/2020 od 30.11.2020.godine, Fakture:1359/2020 od 30.11.2020.godine, Fakture:1431/2020 od 31.12.2020.godine, Fakture:58/2021 od 31.01.2021.godine i Fakture:188/2021 od 28.02.2021.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.694/2021 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOKALNI JAVNI EMITER RADIO TELEVIZIJA KOLAŠIN“ DOO KOLAŠIN - Rješenja o izvršenju Iv. br.694/2021 od 16.04.2021.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „LOKALNI JAVNI EMITER RADIO TELEVIZIJA KOLAŠIN“ DOO KOLAŠIN, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 12.05.2021. godine. Ivan Sekulić RADNIK KOMERC“ AD BIJELO POLJE Ul/Nedeljka Merdovica bb Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima (sl.list RCG broj 6/02,17/07,80/08, 40/10,73/10,36/11 , 40/11 i 65/20) i statuta „ Radnik Komerc“ AD Bijelo Polje odbor direktora saziva:

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA Saziva se vanredna skupština akcionara “Radnik Komerc“ AD Bijelo Polje u u Zatonu dana 15.06.2021 godine sa početkom u 10 časova. Za skupštinu je predložen sledeći : DNEVNI RED 1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara društva dostavljenim od CDA 2. Izbor radnog tijela 3. Usvajanje izveštaja verifikacione komisije o postajanju kvoruma 4. Razmatranje izveštaja o radu bivšeg izvršnog direktora za period od 03.04.2018 do 16.03.2021 god. 5. Razmatranje izveštaja bivšeg izvršnog direktora oko nelegalne prodaje dijela imovine preduzeća. 6. Razno Materijal sa prijedlozima odluka za vanrednu skupštinu akcionara će se staviti na uvid akcionarima u sjedištu društva . Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa , a koji su pristni ili zastupani putem punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kontakt osoba Predsjednik odbora direktora 067/233-277

RaZNo KUĆNI SERVIS ODČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 PREVOZ i selidba stvari, sitne popravke u kući, odnošenje starog namještaja. Tel. 069/450-901, 068/865-653 4 PRODAJEM lovačkog kera posavca pod garantom. Prodajem troje vijetnamskih krmadi, a može i kompenzacija. Tel: 069/ 526 - 279 5 PČELARIMA i onima koji namjeravaju da se bave pčelarstvom prodajem dobro razvijena pčelinja društva Tel.067/277-554 6

Četvrtak, 13. maj 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Sa dubokom tugom opraštamo se od naše drage sestre, zaove i tetke U dubokoj boli obaveštavamo porodicu, kumove i prijatelje da je 12. maja 2021. u 80. godini preminula

DESE ĐEKIĆ LJILJANA TRIFUNOVIĆ rođ. Marinković Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 13. maja 2021. u 14 časva na Starom gradskom groblju u Budvi.

Naša Desa je bila čestita, skromna i izuzetno plemenita osoba, uvijek spremna da svakog razumije, toplo dočeka i pomogne. Puno smo je voljeli i mnogo će nam nedostajati. Neka počiva u miru. MIŠKO i DRAGICA ĐEKIĆ sa djecom

Teško bez tebe. Večno u našim mislima. Ožalošćeni: ćerke MAJA, SANJA i TANJA sa porodicama, sestra MILJANA sa porodicom, bratanac MIROSLAV sa porodicom, porodice TRIFUNOVIĆ i MARINKOVIĆ i ostala rodbina

589 Posljednji pozdrav voljenoj tetki

590 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MILEVI PAVIĆEVIĆ Neizmjerno hvala za svu ljubav i pažnju kojom si nas darivala.

JELI od RADOMIRA MARTINOVIĆA sa familijom 577

Bratanići RAJKO i RADOSAV sa porodicom 588

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Dana 12. maja 2021. u 64. godini života umrla je naša

Posljednje zbogom

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 11. maja 2021. u 54. godini tragično preminuo naš voljeni

SLAVICI BEBI GAZIVODI SLAVICA – BEBA GAZIVODA

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 13. maja u 12 časova na groblju u Dodošima.

Ožalošćeni: sestre ANKA, MARTA i DRAGANA, sestrići LAZAR i VASILIJE, sestrične NELA i ANA, ujak MILAN, brat od strica, sestre od strica, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetke

PERO Slobodanov ČELEBIĆ

Boli ovaj posljednji pozdrav jer nijesmo bili kraj tebe, ali ćeš biti ti u našim srcima dok smo živi. Sestra MARTA i zet VIKTOR

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 13. maja na Novom groblju na Cetinju.

581 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Ožalošćeni: sin LUKA, ćerka ALEKSANDRA, unuk LAZAR, brat od strica STANKO, sestra od strica MARICA, ujčevina i ostala rodbina

578

543

SLAVICI BEBI GAZIVODI Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Posljednji pozdrav bratu Gledala si nas kao svoju djecu, djecu koju nisi imala. Ispraćamo te na bolje mjesto gdje nema bola i patnje. Počivaj u miru. Sestrić LAZAR VUKČEVIĆ sa porodicom 582

SLAVICI BEBI GAZIVODI

Posljednji pozdrav sestrični

PERU

Teško mi pade ovaj rastanak sa tobom. Otišla si bez posljednjeg pozdrava. Tvoje mjesto ostat će prazno, ali sestrinska ljubav se neće zaboraviti.

PERO VUJOVIĆ

Sestra ANKA i zet MIDO VUKČEVIĆ 549

583

SLAVICI BEBI GAZIVODI

Posljednji pozdrav svojoj tetki

Posljednji pozdrav

ujak MILAN, ZORAN i DUŠICA

579

SLAVICI BEBI GAZIVODI

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

Posljednji pozdrav

Ispisala si i posljednju stranicu svoga tužnog života. Počivaj u miru koji nikada nisi imala.

PERU ČELEBIĆU Počivaj u miru, dragi kume.

Sestrična NELA RADIČEVIĆ sa porodicom 584

MILENKO – MAŠKO MAŠANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

PERU ČELEBIĆU

PERU

Počivaj u miru. DRAGO KAŠĆELAN

SLAVICI BEBI GAZIVODI

NEŠO VOJVODIĆ sa porodicom

569

570

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

568 Posljednji pozdrav našem dragom rođaku i prijatelju

Hvala za svu dobrotu i ljubav koju si gajila prema nama.

PERO ČELEBIĆ

ANA i VASILIJE

Teško nas je pogodila vijest o tvojoj iznenadnoj smrti. Otišao si brzo, kao što si i živio. Tvoja vesela pojava i dobrota kojom si zračio, zauvijek će nam nedostajati. Počivaj u miru.

580 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj

PERU

drugovi sa PARKINGA

BOBO Markov KALUĐEROVIĆ

571

BEBI

MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA

SLAVICA MARTINOVIĆ sa porodicom

586

574

MILIVOJE i SAVO ČELEBIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav iskrenom drugu i prijatelju

572 Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

PERU

587

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

MARKO i BOJAN sa porodicama

PERU ČELEBIĆU Počivaj u miru, veliki pošteni crnogorski sine. RADIVOJE MUHADINOVIĆ i SLOBO KAŠĆELAN 585

573

PERU Voli te brat MIJO KOMARAC 575

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja Umrla je naša voljena

Četvrtak, 13. maj 2021.

Tužnim srcem javljamo da je dana 11. maja 2021. u 62. godini života preminula naša draga Dana 12. maja 2021. u 79. godini života umrla je naša draga

VESELINKA – VESNA Madžova VUJIČIĆ

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na gradskom groblju u Nikšiću, 13. maja 2021. godine u 14 časova.

Ožalošćeni: sin DANILO, kćerke LENKA i STEFANA, sestra VERA, unuka ANDRIJANA i ostala rodbina

507 Umrla je naša voljena

JELA Vasova RUDOVIĆ rođena Martinović

LUCIJA RAKOČEVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena dana 12. maja u krugu porodice u selu Očinići.

Sahrana će se obaviti u krugu uže porodice dana 13. maja u 14 časova na mjesnom groblju u selu Blatina – Lipovo, Kolašin.

Ožalošćeni: sinovi MARKO i MILOŠ, kćerke IVANA i MILICA, unuk TOMAŠ, sestre DANICA i RADOJKA, bratanić PETAR, zaova GOSPAVA i ostala rodbina RUDOVIĆ i MARTINOVIĆ

Ožalošćeni: kćerka NENA, unučad LUKA, SAŠKA i LANA, zet ZORAN, brat RADOMAN i MRKOJE i ostala mnogobrojna rodbina RAKOČEVIĆ i BALTIĆ

532

531

Posljednji pozdrav voljenoj majci

Posljednji pozdrav dragoj strini

Znala si koliko te volimo, i koliko smo ti svi privrženi, ali nikad nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati. Hvala ti na svemu što si nas naučila, a što ćemo kroz život ponosno nositi. Vječno ćemo te voljeti.

Draga strina, ode nam brzo, nadala sam se da ćeš nam ti poživjeti malo duže. Zauvijek ćeš mi ostati u srcu. GORICA sa porodicom 564

Tvoji: IVANA, MILICA MILOŠ i MARKO Posljednji pozdrav babi

557 Tvoji najdraži sin DANILO, kćerke LENKA i STEFANA, sestra VERA, unuka ANDRIJANA i ostala rodbina

LUCIJI RAKOČEVIĆ

JELI Vasovoj RUDOVIĆ

VESELINKA – VESNA MADŽOVA VUJIČIĆ

Od ljubavi si nas tkala, ljubavlju naša svitanja milovala, putevima našim bdjela. Sad boli. Sad s bolom i ponosom svako juče u sjećanju slivamo, na duše naše svijamo. Počivaj spokojno, nebesnice naša blaga.

rođena Baltić

Posljednji pozdrav voljenoj

566

DESANKI SIMOVIĆ Posljednji pozdrav našoj

JELI Vasovoj RUDOVIĆ Jeko, napuštila si nas rano i neočekivano. Tvoj plemeniti lik i dobru dušu čuvaćemo od zaborava, ostaćeš vječno u našim srcima.

VESELINKI – VESNI Ostaćeš zauvijek u našim sjećanjima. S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava. Sin DANILO sa porodicom 567

HIPI, IVANA i TOMAŠ

MARIJA sa porodicom 556 Voljenom

558 Posljednji pozdrav voljenoj babi

Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

NIJAZIMU NASKU HODŽIĆU

JEKO VESELINKI – VESNI VUJIČIĆ Ljubav, poštovanje, sjećanje... Volimo te. Neka te anđeli čuvaju. NADA, BAJA, DUŠKA i MIĆKO 560

Baba, rano si nas ostavila. Tvoj iskreni i topao zagrljaj ću vječno pamtiti. Sve trenutke provedene sa tobom ću čuvati u svom srcu od zaborava.

Prošlo je 40 dugih dana. Nedostaješ. Vole te tvoji najmiliji. Supruga VAHIDA, sin EMIL, kćerka EMINA, snaha MAJDA, zet MIRKO i unuke MIA, ENA i HANA 563

Tvoj unuk TOMAŠ MARTINOVIĆ

IN MEMORIAM 13. 5. 1998 – 13. 5. 2021.

559

Dragoj kumi

Dragoj snahi, jetrvi i strini

VLADISLAV ŽUGIĆ

JELI S poštovanjem prema njenom časnom životu i tugom zbog iznenadnog odlaska, opraštamo se od iskrenog prijatelja i velikog čovjeka. Porodica POPOVIĆ 576

JELENI RUDOVIĆ

Godine prolaze, ali sjećanje na tvoj dragi lik ne blijedi.

Posljednji pozdrav, počivaj u miru. 533

SAVO i NADA KAPA sa porodicom

BRANKA, SVETLANA i BATO sa porodicom 565

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Sa tugom se opraštamo od

DRAGAN KECOJEVIĆ

DRAGANA KECOJEVIĆA

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se danas od dragog kolege, divnog i čestitog čovjeka, profesionalca u svom poslu, velikog sindikalnog borca. Pamtićemo Dragana kao dobrog druga i prijatelja, čovjeka bogatog vrlinama, divne naravi, koga je smrt prerano istrgla iz naših redova. Nikada te nećemo dati zaboravu!

vrijednog i pouzdanog saradnika, dobrog kolege i pravog druga.

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM

SINDIKALNA ORGANIZACIJA CRNOGORSKOG ELEKTROPRENOSNOG SISTEMA

517

518

Dana 12. maja 2021. u 90. godini života preminula je

Posljednji pozdrav dragoj babi

Posljednje zbogom

DESANKA DESA SIMOVIĆ

DESI

DESANKA – DESA SIMOVIĆ rođena Tomović

Po želji pokojnice sahrana je obavljena istog dana u krugu najuže porodice.

Baba moja! Moj borac! Naučila si me svemu što si znala, bila si moja snaga, moj oslonac, moje sve! I otac i majka i zvijezda vodilja! Sve što sam danas, sve što sam postigla, dugujem samo tebi! Živjele smo jedna za drugu, onako kako si ti govorila, „od tri dana“ sam u tvojim rukama. U najvećoj životnoj boli za tebe, nakon smrti moje majke, uzela si me kod sebe i posvetila mi ostatak svog života. Čuvajući uspomenu na tebe, dalje kroz život moram sama. Onako kako si me i naučila, hrabro, stameno, ponosito, srčano. Kakva si i ti bila. Zauvijek u mom srcu i mojim mislima, voljeću te vječno.

Tvoja JOVANA Ožalošćene porodice: SIMOVIĆ i TOMOVIĆ

Mirno spavaj, dušo moja. Noć je ladna zvizda tvoja. Sjaja nima. Zauvijek u našim mislima i molitvama.

Sestra SENKA i sestrična SLAĐANA 552 Posljednji pozdrav dragoj babi

550 Posljednje zbogom dragoj babi

555

DESI Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

DESANKA – DESA SIMOVIĆ

Bila si mi i otac i majka, hvala ti na svemu što si mi pružila. Živjećeš vječno u našim srcima, čuvaću te od zaborava. Voljeni nikad ne umiru. Tvoja JELENA

DESANKI SIMOVIĆ Tvoju plemenitu dušu, veliko srce i častan život zauvijek ćemo čuvati od zaborava

Hvala ti za dane spokojnog i bezbrižnog djetinjstva

Tvoj unuk DUŠAN RAIČEVIĆ 551

MILANKA i MILOŠ

e-mail: oglasno@pobjeda.me 554

553

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Moj Zdravki, moje okano, moje sve!

Našem

Posljednji pozdrav

ZDRAVKU BULAJIĆU

ZDRAVKU S tobom smo dobili sina i brata, dobili snagu, oslonac, dobili krila. Dao si nam ljubav, novi smisao života, dao si nam sebe. Pokazao si da tetak može da bude bliži od bilo kog krvnog srodnika, jer rijetko ko kao ti je umio tako čisto i nesebično da voli. Bože, koliko smo bili i ostali ponosni što smo tvoji, a ti naš! Zbog tebe je život odjednom postao vrjedniji, s tobom je sreća bila potpunija. Bio si i ostao naša dika, naš zaštitnik, naše sunce. Zato ovoliko i boli tvoj odlazak. Koliko je samo ljubavi, ponosa i tuge u nama! Previše za jedan život, premalo za vječnost! Hvala ti na svemu – na ljubavi, podršci, požrtvovanosti, na tome što smo i mi znali i znamo kako je to imati sina i brata, kako je lijepo imati takvog tetka! Hvala i oprosti zbog ovih suza i tuge, jer boli tvoj fizički odlazak. Iz srca te niko ne može istrgnuti. Tu ćeš biti zauvijek, a mi ćemo ti često, onako zagrljeni, slati našu ljubav. Da nas ne zaboraviš sada kada je Bog odlučio da još jednog anđela pozove k sebi!

Zauvijek tvoji, BRANO, SVETLANA, SLAĐA, ZORAN i JANJA

JOVAN PAPOVIĆ sa porodicom

525 Posljednji pozdrav

Kako napisati riječi zbogom, kada sam mislila da je naša ljubav vječna? Pričali smo kako imamo uspomena za 25 života, a nijesmo ni slutili da će život biti tako kratak. Kako da živim kada si ti smisao mog života, kada si ti vazduh koji dišem? Ti si ono najbolje u meni. Kako da se budim bez tebe? Ko će me držati za ruku i čekati posle posla? Kako dalje? Zurim u papir i pokušavam da nađem prave riječi koje bi opisale koliko te volim, koliko si me usrećio i učinio moj život smislenim. Kako pisati o prošlosti znajući da nema ni budućnosti? Nijesam izgubila samo tebe, već i sebe – jer mi smo jedno. Ti si moja zvijezda vodilja! Molim Boga da mi dođeš u san, da makar još koji san odsanjam sa tobom, da te udahnem i ponovo zagrlim. Oči moje, hvala ti što si mi život obojio najljepšim bojama! Hvala ti što si svaki dan našeg zajedničkog života učinio savršenim! Živote moj, hvala ti što si mi skinuo zvijezde sa neba! Ti si moje sve.

ZDRAVKU BULAJIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Komšije KOVAČEVIĆI 523

516 Našem bratu, našem ponosu

Tvoja zlatooka koja nema više momka!

ZDRAVKU Posljednji pozdrav Brat STEVAN, sestra MILENA i ujna ZVEZDANA

ZDRAVKU Dok dišemo bićeš naša snaga, naša dika. Naša srca su tvoja i uvijek će biti, Dok mi živimo i ti ćeš živjeti u nama. Zauvijek tvoji i ti zauvijek naš 526

DRAGAN, BORKA i DRAGANA

515

537

Naš voljeni i poštovani kume

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Bratu

ZDRAVKO Bolan je i tužan rastanak s tobom. Uvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe.

ZDRAVKU Moj brate, moja Vilo, moje slomljeno bratsko krilo, srce puklo duša boli brat tebe najviše voli. Bio si i bićeš momačka dika, u mojim očima najljepša slika. Zvao si me oči moje i ostaće samo tvoje. Moj brate, moj ponose, anđeli te k njima nose.

ZDRAVKU Uvijek ćeš biti u našim srcima. VLADIMIR, MARIJA, ANIKA i DANILO

PEĐA, MIRJANA, LARA i MAKSIM 528

541

Posljednji pozdrav voljenom sestriću, bratu i đeveru

Posljednji pozdrav dragom

Tvoj brat, tvoj ŠIPAC 527 Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

ZDRAVKU

ZDRAVKU BULAJIĆU

Prerano si nas napustio… Živjećeš u našim srcima… Tetka VINKA, brat MILOŠ i snaha MARIJA

ZDRAVKU BULAJIĆU

Sestra SLAĐANA i zet DARKO sa djecom

539

542

Posljednji pozdrav dragom sestriću

Posljednji pozdrav dragom

Sa dubokim poštovanjem čuvaćemo sjećanje na svaki zajednički trenutak.

ZDRAVKU Đ. BULAJIĆU ZDRAVKU BULAJIĆU KOLEKTIV FIRMI KOMO I DIS Tetka JELA 522

540

Žalimo za tvojim preranim odlaskom. Tvoja melemna i plemenita duša nikada se ne može zaboraviti. Čuvaćemo te trajno u najdražim sjećanjima, a tvojoj porodici iskreno saučešće uz vječnu utjehu i ponos što su te takvog imali. 535

ZORAN BULAJIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Posljednji pozdrav cijenjenom kolegi,

Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici, koleginici i profesorici,

ZORANU MIJATOVIĆU

SANJI GARIĆ

Nakon svih ovih godina u kojima smo dijelili istu viziju, teško je prihvatiti da te više nema. Vječno ćeš živjeti u našim sjećanjima i ostati upamćen po svojim djelima. Nedostajaćeš nam u svim budućim projektima i zajedničkim druženjima. Počivaj u miru.

Ujedinjeni u ljubavi, poštovanju i zahvalnosti prema Sanji koja je dala nemjerljiv doprinos razvoju FDU – Cetinje i afirmaciji naše akademske zajednice, šaljemo posljednji iskaz iskrenog poštovanja i ljubavi. Draga naša Sanja, počivaj u miru.

KOLEKTIV FDU – CETINJE

KOLEKTIV KOMPANIJE ,,ČELEBIĆ“

548

544 Posljednji pozdrav

Počivaj u miru, draga naša

Javljamo da je

VESKU MIRKOVIĆU Počivaj u miru prijatelju, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe i naše druženje.

ĐEKA Maraša KOLJČEVIĆ

SANJA

Nedostaješ. Mnogo...

VESKO i MARTIN DRAŠKOVIĆ 538

preminuo u 64. godini života u 17 časova, dana 10. maja 2021. Saučešće primamo kod porodične kuće u Omerbožovićima (zbog epidemiološke situacije) od 11. do 13. maja do 14 časova, kada će se obaviti i sahrana u porodičnoj grobnici u Omerbožovićima.

Ožalošćeni: supruga AGA, sin ANTON, kćerka LJILJANA, braća NIKA i PERO, sestra ŠAĆA, snahe DJELUŠA, VITORA i VIOLETA, unuci i unuke ALEKSA, IZABELA i MONIKA, bratanići DARKO, DEJAN, ŠTJEFAN, VIKTOR, MARAŠ i VINKO, bratanične DANIJELA, KRISTINA i SUZANA, snahe od braće LJENA, DRITA, FLJORINA i ALEKSANDRA, braća i sestre od stričeva, kao i mnogobrojna rodbina KOLJČEVIĆ

Tvoje MIRA i ANA KNEŽEVIĆ

Iznad svega voljenoj majki i babi

513 Sa tugom se opraštam od svog dragog prijatelja i kolege

VOJKI Posljednji pozdrav

DRAGUTINA DUBLJEVIĆA

od DEJANA, BIRGIT, MILENE i DAMJANA 529

Bila je prava privilegija sarađivati sa tobom.

Posljednji pozdrav dragoj majki i babi

534

PREDRAG BOJIĆ sa porodicom 514

VOJKI Od DUŠKA, TANJE, MARIJE, NIKOLE, JANE i SIMONA

530

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. maj 2021.

Дана 12. маја 2021. године преминула је наша драга

13. 5. 1990 – 25. 10. 2009. Dana 12. maja 2021. godine umrla je naša draga

RADOJE LJUMOVIĆ ДЕСАНКА Николина ЂЕКИЋ MILKA Novova BOJANIĆ rođena Lazović Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу најуже породице на градском гробљу Чепурци.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 13. maja u 14 časova na groblju Presjeka – Duga.

Još jedan rođendan slaviš s anđelima... A nama danas samo bol, suze i želja... Ako je smrt ugasila svjetlo života, nikada neće ugasiti snagu ljubavi i sjećanje na tebe. Volimo te puno i uvijek si u našim mislima. Tvoji NAJMILIJI

509

Devetnaest je godina od smrti našeg sina i brata Ожалошћене породице: ЂЕКИЋ, ВЕСЕЛИНОВИЋ и МИХАЈЛОВИЋ

Ožalošćeni: kćerke BRANKA, JASMINKA, DUŠANKA i VESNA sa porodicama, zaove, jetrve sa porodicama i ostala rodbina BOJANIĆ i LAZOVIĆ 512

546

VLADIMIRA Slobodanovog KALEZIĆA

POMENI

Заувијек нас је напустила наша драга тетка

Možda spavaš sa očima iznad svakog zla... Vole te i ne zaboravljaju

524

ДЕСА ЂЕКИЋ

Tvoje: majka ZAGORKA i sestre SOFIJA, SVETLANA, IVA i LJILJA sa porodicama

13. 5. 2019 – 13. 5. 2021.

Нека њена племенита душа нађе свој вјечни мир.

VOJO TATAR 13. 5. 2020 – 13. 5. 2021.

ВЕРА и СЕКА са породицама 547

Našem voljenom Voju s ljubavlju

NIKOLA Gojkov JOVANOVIĆ

Opraštamo se od naše drage komšinice LIDIJA, BALŠA i TIJANA

Nino, anđele naš, neka ti naš bol i suze ne remete tvoj vječni mir. Tetka CVIJETA sa porodicom

508

520

TUŽNO SJEĆANJE

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, đeda i svekra

prof. dr NADEŽDA KNEŽEVIĆ – VUKSANOVIĆ

SRETENA MILEUSNIĆA

DESE ĐEKIĆ Desu su krasile najljepše ljudske osobine.

KOMŠIJE IZ ULAZA 2 DANILA KIŠA PODGORICA

redovni profesor Građevinskog fakulteta

561 Opraštamo se od naše drage komšinice i prijateljice

Dana 13. maja 2021. godine navršava se jedanaest godina od kada nas je napustila naša draga supruga, mama, baka i „teta Nada“. Nedostaješ nam, ti i tvoja neizmjerna ljubav, podrška i mudrost. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji: suprug PREDRAG, kćerke DUŠICA i RANKA sa porodicama 511

DESE ĐEKIĆ

Zauvijek ćeš ostati naš heroj, snaga, autoritet i uzor. Počivaj u miru. Tvoji najmiliji: ŽIVKA, BRANKO, IVAN, STEFAN, IVICA, VUK i RADMILA 545 Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša draga majka, svekrva i baba

13. 5. 1961 – 13. 5. 2021.

Njena dobrota i pažnja ostaće nam u trajnom sjećanju.

SLOBODANKA JABLAN

JOVAN i BISERKA ĐURANOVIĆ

Bila si naš ponos i oslonac, do zadnjeg dana tvog života. S ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava.

562

Tvoji: sinovi VESKO, ZORAN – ĆIRO, ćerka MAJA sa porodicama

ZORKA Markova NOVAKOVIĆ

Posljednji pozdrav

519 Seko moja, vrijeme ne umanjuje bol i tugu za tvojom mladošću. Sve si nas, koliko nas je bilo, tugom obavila, a majku našu i te kako ranjenog srca ti si još više ranila. E moja Zonja, evo sam sad ja sama ostala od svih braće i sestara da tugujem i bolujem za svima vama.

Navršava se tri godine od smrti voljenog oca

MIODRAGU – SKALU GVOZDENOVIĆU Dragom prijatelju, dobrom čovjeku i velikom sportisti.

Tvoja sestra MILENA NOVAKOVIĆ

MOMČILO ĐURIČKOVIĆ

Od RAJKA MRVALJEVIĆA sa porodicom 536

510

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe i ljubav su vječni. Tvoji: MARIJA, MARINA i MARKO 521

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

TV program

Četvrtak, 13. maj 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

SERIJA

FILM

RTCG 1 20:05

PRVA TV 00:00

Dug moru

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Uvijek reci da

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r. 10:05 Naučno – obrazovni program, r. 10:35 Muzika 11:05 Misterije svemira, r. 12:05 Savore, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Bolnica nade V, r. 14:05 Misterije svemira, dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Znaš ti to, kviz 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, r. 16:30 Zapis, r. 17:00 Fokus, r. 18:00 Dnevna soba, e. 19:00 Znaš ti to, kviz 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s. 21:00 Art magazin 21:30 Bolnica nade V, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Biro III, s. 00:15 Sa koncertnih podijuma 01:40 Dnevna soba, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:20 07:40 07:50 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:10 15:00 16:00 17:00 18:10 18:50

20:15 21:00 22:00 23:00 00:00 00:15 01:00 02:00

Glas Amerike, r. Sportski dnevnik, r. Dokumentarni pr, r. Nastava za prvi razred Nastava za drugi raz.d Nastava za treći raz. Nastava za četvrti raz. Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Luda kuća, r. Vaterpolo: Jadran – Primorac, finale prvenstva Crne Gore, četvrti meč, direktno Skrivena kamera, e. Basket magazin Rej Donovan, s. Dnevna soba, r. Glas Amerike Koncert Basket magazin, r. E sport

06:15 07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 22:30 23:15 00:00 01:45 02:30

60 minuta sa Iris, r. Jutro, e. Pogrešan čovjek, s. Praktična žena, r. Brusko, s. Dnevni žurnal Sanjalica, s. Tri muškarca i tetka, r. Dnevni žurnal Igra sudbine, r. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Kuhinja – Rat za hotel, s. Žurnal Sanjalica, s. Slobodna zona, e. Igra sudbine, s. Tri muškarca i tetka, s. Dosije, e. Uvijek reci da, film Pogrešan čovjek, r. Brusko, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:45 23:50 00:50

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Zabranjena ljubav, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Žigosani u reketu Gunes i njene kćeri, r. Vijesti Gunes i njene kćeri, nastavak Domaćinske priče, e. Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Gunes i njene kćeri, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Sportisimo, r. Balkanskom ulicom, r. Muzika

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:00 12:00 12:06 13:15 14:00 14:06 14:50 15:45 16:25 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:50 03:30

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. Pčelica, r. Vijesti Dnevnica, r. M:tech, r. Vijesti Zauvijek tvoja, r. Boje dana, e. U okovima ljubavi, r. Filmopis, e. Vijesti U okovima ljubavi, s. Zabranjena jabuka, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Firma, film Načisto, r. Sklonište, r. Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s.

Urednica

21:15 22:00 22:30 23:30

Fatalna ljubav, s. Nek ide život, s. Brak na neviđeno, e. Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

777 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

JOVANA ĐURIŠIĆ

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 Muzika 15:00 Sport info 15:45 Crnogorske anegdote, r. 16:15 Dogodilo se 16:30 Mapet šou, r. 17:00 Otium, r. 18:00 Skener 18:30 Ljepota je u oku 18:45 U objektivu, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Lijek iz prirode, r. 20:00 Humoristička serija 20:30 Knjizevnost, istorija, mit, r. 21:00 Raskovnik 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r. 00:30 Repriza dnevnog programa

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 13. 05. 2021.

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

KULT

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

6° 15° 7° 8° 14° 9° 14° 13° 6° 13°

14° 21° 15° 16° 21° 17° 20° 20° 13° 18°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

9° 7° 6° 6° 14° 6° 5° 13° 13° 4°

17° 14° 14° 13° 20° 13° 13° 20° 19° 11°

Petak 14. 05. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.23 sati

ZALAZAK SUNCA

19.55 sati

Sjutra promjenljivo oblačno, povremeno kiša, mjestimično i pljusak i grmljavina. Češće padavine u južnim i centralnim predjelima. Vjetar umjeren, prvenstveno u sjevernim predjelima, povremeno pojačan do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 11 do 21 stepen. www.meteo.co.me

Subota 15. 05. 2021.

Marketing

Četvrtak, 13. maj 2021.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 13. maj 2021. • broj 270.

Savršena robotska apokalipsa

ili:

zbog čega je „The Mitchells vs. The Machines“ rani kandidat za najbolju animaciju godine i jedan od najkreativnijih odgovora na toliko puta viđene filmske priče o disfunkcionalnim porodicama Str. 8, 9. i 10.

Četvrtak, 13. maj 2021.

A cappella

Sve smo mogli mi... P

roslavili smo Dan Evrope. Bolje rečeno, većina nas je slavila. Zahvaljujući Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, imali smo posebnu čast da u direktnom radijskom i televizijskom prenosu čujemo i vidimo muzički spektakl „Rock opera“. Izveli su ga novosadski Big bend i orkestar, i hor opere Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, pod upravom dirigenta Fedora Vrtačnika.

*** Tokom muzičke karijere sarađivao sam sa mnogim učesnicima ovog muzičkog događaja i znao sam da su majstori svog posla, ali da budem potpuno iskren, prvi put sam imao priliku da čujem kompletan program i izvođenje „Rock opere“. Nimalo lak zadatak, s obzirom na to da repertoar čine najveći hitovi pop-rok muzike 20. vijeka. Dobro upakovani i svedeni aranžmani, zauzdali su originale koji dominantno počivaju na zvuku električne gitare, a istovremeno nijesu ostali bez potrebne energije da bi neka kapitalna djela poput „We Are The Champions“ ili „Bohemian Rhapsody“ zazvučala masivno i impresivno. Osim solista, članova opere, koji su znalački iznijeli zahtjevne dionice, imali smo priliku da čujemo i Emiliju Minić, crnogorsku opersku pjevačicu koja je izvela crnogorsku himnu i „Odu radosti“. Zatim, medley poznatih hitova Nenada Kneževića Kneza i njegov očekivano dobar nastup. Na samom kraju uslijedila je „Moja domovina“, hit The Books of Knjige, što je i bio vrhunac večeri, na tragu najboljih izdanja italijanskog San Remo festivala. Kada su buksovci u pitanju, komična atmosfera jeste neizbježna, ali nije sakrila činjenicu da su i kultna numera i njeno izvođenje - visoko kvalitetan crnogorski art proizvod. Izvedene numere ne moramo nabrajati; svaka ima posebno mjesto u istoriji popularne muzike, i tako će i ostati. Ali, možemo se osvrnuti na ukupan kontekst, muziciranje, kvalitet zvuka i ono što „Rock operu“ čini posebnom – na aranžmane. Fedor Vrtačnik odavno je muzički pregalac na najvišem nivou. Stoga i ne čudi činjenica da orkestar kojim diriguje zvuči uigrano i sigurno, čak i u djelovima koji podrazumijevaju ritmičkomelodijske krizne tačke. Ipak ovdje govorimo o kapitalnim djelima svjetske kulture, veoma zahtjevnim vokalno-instrumentalnim dionicama (posebno u numerama grupe The Queen)

Piše: Vladimir MARAŠ

Na kraju, nakon odgledane „Rock opere“, pojavio se žal. Na proslavi Dana Evrope u Muzičkom centru, trebalo je na bini imati crnogorski revijski orkestar u kombinaciji sa dijelom Crnogorskog simfonijskog orkestra. I zaista mi nije jasno da, makar u posljednjih 15 godina, niko nije problematizovao činjenicu da Crna Gora nema orkestar spreman za ovakve domete, a trebalo bi da ga ima

koje nije nimalo lako izvesti na najvišem nivou. Ali dobar, znalački rad s orkestrom i solistima uvijek se isplati. Gitarista Paja Vučković, jedan od najtraženijih studijskih muzičara u Srbiji, stavio je instrument u funkciju kompletnog orkestra

i time pokazao sviračku zrelost. Jer, gitaristi vole da „načepe“ pojačala i rifom „progutaju“ ostatak benda. Valja pomenuti i gudačke i brass sekcije, pogotovo posljednju, koja je briljirala na mjestima predviđenim za duvače (brejkovi, stajanja, brass klasteri). Definitivno se orkestru ne može spočitati neuigranost, a to nam govori da su njegovi članovi bili vrlo vrijedni i da poštuju i vole to što rade. Moram pomenuti i salu Muzičkog centra u kojoj se koncert održao – iako je sve bilo podređeno osnovnoj namjeni, televizijskom prenosu, prostor je izgledao reprezentativno, a zvuk je bio produkcijski upeglan i znalački smiksan, što nije bio mali zalogaj. Osim činjenice da audio-inženjer zna svoj posao, raduje me činjenica da je i prostor Muzičkog centra zahvalan za ovakva izvođenja, pa treba da nas veseli to što u glavnom gradu imamo još jedan reprezentativan koncertni prostor, iako bi valjalo da je sala malo većeg kapaciteta.

*** Na kraju, nakon odgledanog koncerta, pojavio se žal. Ovom prilikom, na takvom mjestu, u ovim okolnostima, trebalo je na bini imati crnogorski revijski orkestar u kombinaciji sa dijelom Crnogorskog simfonijskog orkestra. I zaista mi nije jasno da, makar u posljednjih 15 godina, niko nije problematizovao činjenicu da Crna Gora nema orkestar spreman za ovakve domete, a trebalo bi da ga ima. Čija je to nadležnost ili odgovornost, nije nebitno, ali to saznanje nam neće riješiti problem. Orkestra nema, a trebalo bi da ga ima. U malim sistemima poput našeg, Javni servis bi trebalo da ima kapacitet, ali i obavezu, da oformi veliki revijski orkestar za razne namjene – od protokola, televizijskog programa, festivala, svetkovina poput ove, pa sve do gostovanja van Crne Gore, gdje bi na najbolji mogući način podsjećali da je Crna Gora dio evropske porodice naroda. Osim poštovanja pravila, borbe protiv kriminala i korupcije postoji još jedan, ne manje važan segment borbe za evropske vrijednosti, a to je kultura. Vrijeme je da Crna Gora dobije svoj veliki revijski orkestar, da dobije narodni orkestar, da dobije svoj Big bend. Ne postoji čovjek u Crnoj Gori koji se tome ne bi obradovao. Imati funkcionalna tri ovakva ansambla važnije je od gomile drugih, takođe važnih stvari. Samo još da to shvate donosioci odluka, što je u Crnoj Gori poodavno gorući problem. A onda... Sve ćemo moći mi.

Četvrtak, 13. maj 2021.

U FOKUSU

rvi film astronomije možda nije naučna fantastika, prije je obična fantazija – ali je sasvim autorsko djelo. Samo dvije godine nakon što su braća Limijer, jednom projekcijom u Parizu, najavila osvit filmske ere - Žorž Melije počeo je da ubjeđuje svijet da tu ima i nekakve umjetnosti. I to jednim putovanjem na Mjesec.

Melijeov san

Hitac iz topa

Za kosmičku priču bitan je kontekst; zato je uoči 15. maja, Dana astronomije započinjemo od samog filmskog Velikog praska. Tako sada znamo da je od zore filmske ere astronomija fascinirala publiku; a da su filmski autori bili opčinjeni naučnim dostignućima. Jer svemirsko putovanje i istraživanje

heraldnet.com

potjera jedna predivna žena. A u objektivu teleskopa našem prvom glavnom junaku ukazaće se sve veća Luna. Prije nego što mu, zamislite, pojede teleskop – a on sam završi u ustima tog ludog nebeskog tijela. Do kraja filma astronom će se strmoglaviti sa neba; sa polumjeseca smješkaće mu se boginja Selena, koju će ovog puta pokušavati bezuspješno da uhvati, pa i sam hrliti u usta Mjeseca. Prije nego što shvatimo da je to sve i dalje san, na „pozornici“ filmskog platna pojaviće se opet đavo i žena. I samotnjački rad jednog istraživača počeće opet ukrug! Eto tako je Melije vidio usamljeničku rabotu filmskog autora, manje od tri godine nakon što je svijet vidio prve filmove.

„Le Voyage dans la Lune“

„2001: A Space Odyssey“

– sve to je bila sjajna metafora i idealna paralela za nešto što je mnogima krajem 19. vijeka djelovalo kao uzaludna novotarija, a još većem broju kao radnja nečastivog. Eto takav film, u svoj svojoj nevinosti, pokušavao je da svijet ozari radošću realnog naučnog otkrića. Ili samo da pokuša da zamisli kako bi to kosmičko otkriće zaista moglo biti. Zato je „Putovanje na Mjesec“ Žorža Melijea epohalno važno. Sada je lako reći da putovanje veselih brkajlija u kosmičkoj kapsuli

ispaljenoj uvis iz velikog topa, djeluje banalno... Ali suštinski, to je isti koncept „ispaljivanja“ raketa sa lansirne rampe; te eksplozije koja će šest decenija kasnije ponijeti za sobom nevinost kosmičke ere. Veoma je važno shvatiti kolektivnu svijest Melijeovog vremena: mnoštvo ljudi, čak i pariskog građanstva, tada uopšte nije imalo svijest da je Mjesec nekakvo blisko kosmičko tijelo do kojeg bi se moglo putovati. A samo djelo bilo je inspirisano knjigom: 1865. godine Žil Vern pimubi.com

medium.com

„Astronomov san“ je ono što se te 1898. godine reklamiralo kao „La Lune a un metre“ („Mjesec na metar daljine“). Nema tu neke ozbiljne astronomije: čista je komedija, prije nego što će Melije koju godine kasnije snimiti prvi pravi film naučne fantastike, „Putovanje na Mjesec“ („Le Voyage dans la Lune“). A taj prvi tiče se i nauke i umjetnosti; jer je dio stvaralačke inspiracije. U opservatoriji, umornom i samotnom astronomu će za radnim stolom klonuti glava. Po prostoriji vrzmaće se sam đavo, prije nego ga

Mjesec na metar daljine vox.com

Sada je lako reći da epohalni film Žorža Melijea djeluje banalno. Ali suštinski, to je isti koncept „ispaljivanja“ raketa sa lansirne rampe; te eksplozije koja će šest decenija kasnije ponijeti za sobom nevinost kosmičke ere

Naslovi koji zaslužuju da p

„Interstellar“

„Deep Impact“

Četvrtak, 13. maj 2021.

popsugar.com

počasno mjesto u filmskim razgovorima o astronomiji

„Apollo 13“

„Le Voyage dans la Lune“

sao je „Od Zemlje do Mjeseca“ i naslućivao upravo ovakve ,,topovske hice“. Tako bučne, da će od njih kroz decenije i vjekove odjekivati filmska umjetnost.

Kjubrikova centrifuga

Ovakvi odjeci ranog autorstva dirljivo su ljudski; u onoj mjeri u kojoj su režiseri decenijama insistirali da u tkivo filmske astronomije ili naučne fantastike unesu odjek naučne realnosti. Onoliko, koliko bi neka crtica ili dio istraživačke ideje, djelovali beskrajno zabavno i razumljivo djetetu. Tada bi i samo kosmičko putovanje djelovalo kao poduhvat, hrabar i lud, kao putovanje traperskog karavana i pionira na Zapadu. Naravno da su takvi filmski pokušaji da se svemirsko putovanje oslika na način na koji ga je kolektivna svijest dugo percipirala – govorili mnogo i o samim generacijama. Na primjer, krajem tridesetih najpopularnija filmska SF poslastica bili su filmovi o stripskom junaku Baku Rodžersu (šaljivija i „narodnija“ verzija priče o Flešu Gordonu). Nakon uvodnog, desetominutnog filma Harlana Tarbela koji se 1933.

potpuno ludo zvao „Buck Rogers in the 25th Century: An Interplanetary Battle With Tiger Men of Mars“, Univerzal je producirao i narendao čak 12 Bak Rodžers filmova u kratkom periodu 1939. Nešto što bi nam sada djelovalo kao brzinski servirana Netfliksova poslastica je i te kako bilo i uvid u to kako je prosječan Amerikanac tridesetih zamišljao putovanje svemirskim raketama. Gledajući tog Baka Rodžersa ne može a da vam se ne nasmije brk sa sviješću kakav je civilizacijski iskorak svijet dočekao u tri decenije, do kraja šezdesetih. Naravno da je korpus delikti za takvu tvrdnju „2001: A Space Odyssey“ Stenlija Kjubrika. Epohalna genijalština iz 1968, koja pripada nekom vremenu što je mnogo ispred i današnjeg, blista u detaljima naučne preciznosti. Neodoljivo je u kojoj mjeri Kjubrik uživa u eleganciji naučnog metoda; koliko je zadovoljan svakom uspješno realizovanom vizijom kosmičkih istraživača. Na primjer, svemirska stanica klizi niz kosmički lijepi plavi Dunav u valceru Johana Štrausa – tako što je režiser u njen koncept utkao ideju o „generatoru vještačke

gravitacije“ – za kretanje uz pomoć centrifugalne sile. Cijelo dugo, mučno i samotno putovanje ka Jupiteru, na palubi sa nuklearnim reaktorom, ponovo ima taj momenat dostojanstvene grandioznosti sa rotacionim dijelom koji generiše „gravitaciju“. Film je, naravno, odjek ere najluđih do sada realizovanih kosmičkih snova; snimljen je samo godinu prije misije Apola 11 na Mjesec. A koliko je Kjubrik, vanvremenski režiser, bio temeljan i zanesen kosmolog, svjedoče detalji koje „provlači“ o vještačkoj inteligenciji ili konceptima vanzemaljskog života. Ali i o istraživanju Jupitera (veoma je bitno podvući da je originalni scenario filma njegov a da je slavni Artur Klark tek kasnije sve pretočio u uspješnu knjigu). Tada, prije više od pola vijeka, malo se znalo o sistemu Jupiterovih mjeseca uopšte, mimo njihovog postojanja. Već deceniju kasnije misija prvog Vojadžera je svijetu ponudila prve konkretne informacije. Rezultat, nastavak „2010: Year We Make Contact“ (Piter Hajms, 1984) već je vrlo konkretna vizija života i „svjetova“ koji su evoluirali pod ledenom korom Evrope, Jupiterovog mjeseca. I to je zera jedne naučne teorije koja je aktuelna i dan-danas; naravno, ni blizu efektno filmski realizovana kao Kjubrikova iz 1968.

Robinzon na Marsu

Težnju za realnim filmskim i kosmičkim iskustvom najlakše je bilo realizovati kroz – neku istinitu priču. „Apollo 13“ (Ron Hauard, 1995) u sitne detalje dekonstruiše događaje vezane za incident i propast misije iz 1970. godine. Tako već krajem devedesetih, imamo film koji se umjetnički naslanja na realan doga-

đaj kosmički star četvrt vijeka. I kroz sliku jednog propalog projekta, grabi mnogo o strahovima i pesimizmu američkog čovjeka devedesetih. Tek je simboličan ,,Gravity“ (2013), za mnoge izvikano ali iznimno ambiciozno filmsko djelo Alfonsa Kuarona koje je čak i reklamirano kao „ključni sci-fi našeg vremena“. Za meksičkog režisera ono je način da portretiše kosmički incident u neposrednoj blizini Zemlje; predstavljajući kosmos kao potpuno negostoljubivo okruženje, čak samo i korak van našeg sigurnog dvorišta! Nije suština filma, naravno, bacanje svjetla na svaki realan problem kosmičkog putovanja. Niti prikazivanje koliko je za naš opstanak bitno da Zemlju sačuvamo kao dom. Nego potpuna anksioznost, strah i nesigurnost, koji nastupaju van sigurne zone, tamo gdje završava naš privatni prostor a počinje otkriće, istraživanje. I naravno da sve to ima mnogo veze sa jednim skroz inertnim i protekcionističkim vremenom. Na sličan način „The Martian“ (2015) Ridlija Skota, kroz priču o Robinzonu Krusou kosmosa, oslikava kako bi to zaglavljeni astronaut mogao opstati mjesecima na površini Marsa. Nešto što je predstavljeno kao sasvim uzaludna rabota, još 1977. efektno je dotakao Piter Hajms u filmu „Capricorn One“. Za misiju na Mars nema novca – pa je kompletan filmski spektakl priča o kosmičkom istraživanju lažiranom u TV studiju! Takav latentni cinizam prema kosmičkom istraživanju nosi i čuveni ,,Planet od The Apes“ (1968) Frenklina Šafnera. Svemirska misija je Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 13. maj 2021. Worlds Collide“ (Rudolf Mejt, 1951). Naravno, u američkoj eri traume Hladnog rata i desničarskog predsjednika Ajzenhauera.

pinterest.com

Zora dva Sunca

„Pitch Black“

bukvalno predstavljena kao jedno veliko gubljenje vremena, gdje su astronauti nošeni misijom svjetlosnih godina toliko zanijeti i poneseni istraživanjem, da ne umiju da vide ni prst pred okom. Da bi zajedno sa publikom na kraju filma ostali nokautirani, sa sviješću da je postapokaliptična planeta kojom vladaju majmuni – njihova Zemlja.

Put bez povratka

I tu dolazimo do omiljene astronomske poslastice filmadžija, a to je putovanje brže od brzine svjetlosti. Ta zera kosmičkog relativiteta, dokazana Ajnštajnova teorija po kojoj gravitacija ,,zakrivljuje“ vrijeme na način da bi, recimo, putovanje blizu crne rupe značilo i istovremeno mnogo veći protok vremena na našoj planeti – morala je da postane filmska inspiracija. Zasoljejna melanholijom i krivicom o „putu bez povratka“ u SF drami „Interstellar“ (Kristofer Nolan, 2014). Nolanova je teza jednostavna i zašećerena onoliko koliko to može biti priča o ocu kojem lično ostvarenje, misija i posao, mogu uskratiti da prisustvuje i svjedoči skoro cijelom životu djeteta. Uz postavljeno pitanje – da li je cijela jedna misija realnog naučnog progresa uopšte vrijedna žrtvovane porodice. Ovakva, kosmička teza o izgubljenom vremenu, pritiska težinom mantri moderne desnice, čak više i od jedne crne rupe... A egzotična, prelijepa i do sada najrealnija bioskopska predstava crnih rupa (skoro deceniju prije njene prve astronomske fotografije) jeste i generacijska slika velikog straha i bojazni – kako da se iskorači u nepoznato, preko sopstvenog praga. U toj mjeri, da je magični svijet crne rupe koju astronaut (fantastični Metju Mekonahej) pohodi – oslikan kao prazan prostor potpune spekulacije. Multidimenzionalna egzotika psihe i

podsvijesti, iz koje možete poželjeti samo natrag... Toliko o tome, što Nolan misli o kvantnoj gravitaciji i unutrašnjosti crne rupe. I koliko je samo laganija i radosnija, a opet na svoj način cinična, vizija ,,putovanja kroz crvotočine“ u filmu „Stargate“ (Roland Emerih, 1994), u kojem Kurt Rasel ima dovoljno petlje da u udaljenim kosmičkim svjetovima zavodi – zapadnjačku demokratiju. Svijet koji kosmos percipira kao opasnost morao je doći na red; posebno u godinama uspona desnice i jačanja kolektivne svijesti o zapadnjačkoj superiornosti. Tako su neke filmske kosmičke misije služile i kao instant opravdanja za američki intervencionizam; onda kad opasnost zaprijeti „iz daleka“.

Ti prokleti porezi

Gotovo istovremeno, 1998. godine Mimi Leder lansirala je mračan i zloslutan „Deep Impact“, a Majkl Bej nezaboravni sapunjavi blokbaster „Armageddon“. Kontrast između dva filma teško da može biti veći, iako na kraju suštinski imaju isto razrješenje. Vatrenu prijetnju iz kosmosa koja prijeti da uništi cijelu planetu jedino možemo spriječiti – bombama. Na tom putu, Majkl Bej s ekipom svemirskih kauboja (predvođenim, naravno, Brusom Vilisom), praktično eliminiše nauku iz filmske jednačine. I nudi film koji sada nije samo ultimativna daddy issue fantazija, već i precizna slika želja američkih liberala-desničara, gdje grupa slobodnjaka-pojedinaca ispada mnogo sposobnija od cijelog i nagomilanog državnog aparata... Da bi sve, što na kraju ovi heroji iz predgrađa žele kao nagradu, bilo „da im se otpišu svi ti prokleti porezi“. Praktično sat i po političkog i ekonomskog programa Donalda Trampa. Interesantno, na gotovo istovjetan način sve to je oslikano u filmu „When

Ipak, daleko od toga da je svaka od ovih priča tlapnja o strahu od otkrića ili od opasnosti koja prijeti iz daleka. Filmske autore je toliko mnogo puta interesovalo kako bi to egzotičan, na ivici magije i onog što možemo da zamislimo, udaljeni novi svijet i dom za ljudsku rasu, astrologija mogla da ponudi. Od one prve zore dva Sunca nad Tatuinom za Luka Skajvokera u filmu „Star Wars: A New Hope“ (Džordž Lukas, 1977). Te ultimativne zabave koja je svako dijete ekspresno pretvarala u beznadežnog avanturistu i istraživača! Najbliže magičnom i gostoljubivom svijetu Tatuine za sada bi mogla biti decenijama kasnije otkrivena planeta Kepler-1647. Udaljena 3.700 svjetlosnih godina, dok orbitira u naseljivoj zoni binarnog sistema zvijezda... Osim što je veličine Jupitera, pa teško da, zbog visoke gravitacije, može predstavljati izbor za čovjeka. Jedino kada bi na njenim mjesecima (koje još ne možemo vidjeti) mogli ugledati neki svijet poput šumovitog mjeseca Endora iz ,,Star Wars: Return od the Jedi“ (1983) ili mjeseca Pandore iz oskarima prezatrpanog „Avatara“ Džejmsa Kamerona iz 2009. godine. Filmski svijet kao da se utrkivao ko će da osmisli komplikovaniji a naseljiviji zvjezdani sistem. U „Pitch Black“ (Dejvid Tuohi, 2000) glavni likovi su nevoljno nasukani na pustinjski mjesec koji orbitira oko gigantske gasovite planete... A koja je opet dio sistema čak tri zvijezde! Po ne toliko komplikovanom matematičkom, a filmski sjajnom proračunu, dani na takvom mjestu traju veoma dugo – da bi česta pomračenja (kada gigantska planeta zakloni svaku od zvijezda) značila nastupanje duge noći. A noć je onaj prostor kada na scenu stupaju svakakva čudovišta... Skoro po taktovima čuvene SF priče „Nightfall“ Isaka Asimova o planeti u sistemu čak šest sunaca, gdje noć nastupa jednom u 2.000 godina! Na Dan astronomije valja poželjeti još luđe filmske zvjezdane sisteme. Crvotočine koje će nas voditi na još udaljenije destinacije, crne rupe iz kojih se može pobjeći i po cijenu beskraja nekog vremena, koje nikako ne može biti ni vraćeno ni izgubljeno. Autore koji će naše kosmičke brodove osmisliti naučno i elegentno kao Kjubrik u ,,Odiseji“... I režisere sa dovoljno petlje i mašte da onu priču Isaka Asimova o planeti koja igra među šest zvijezda, konačno učine filmskom. Stojan STAMENIĆ

festival Piše: Marko STojIljkovIĆ

ko postoji jedna poruka koja se može izvuči iz masterpisa „Boyhood“ (Ričard Linklejter, 2014), onda je to da su pripadnici takozvane „generacije X“ užasni roditelji zbog sebičnog individualizma. Sa pozitivne strane, ta ista generacija je verovatno poslednja koja je mogla stoički da podnese surovost sveta; da bez ljutnje primi šalu; da artikuliše pobunu protiv generalne nepravde, a da to ne svede na jednu temu, ili makar da se rezignirano povuče u zonu ugodnosti cinizma. To je takođe poslednja generacija koja je shvatala i stvarala živu muziku u duhu rokenrola, težeći individualnoj slobodi kao osnovi na koju se može nakačiti sve ostalo što čini identitet i društvo. U našem regionalnom kontekstu na sve to treba dodati i

GLEDALI SMO NA FESTU: „Živ čovek“ u režiji Olega Novkovića

kolektivne traume raspada Jugoslavije, ratova i mobilizacija. Rezultat toga je zapravo potrošenost i nameštaljka u kojoj ti „poslednji rokeri“ zapravo nisu imali šansu da se ostvare onako kako su oni hteli. Jugoslavija je umrla, rokenrol je mrtav, „gen-X“ trpi gubitke, a za (bivše) aktivne rokere situacija je još gora. Šta se dešava kada se plan zvani „živi brzo, umri mlad“ izjalovi u ovom drugom delu?

Bivši gitarista Na beogradskom Festu, koji će trajati do 16. maja, održana je svetska premije-

ra filma „Živ čovek“ Olega Novkovića, režisera i predstavnika generacije X koji je prvencem „Kaži zašto me ostavi“ (1993) među prvima artikulisao izazove i traume sa kojima je njegova generacija morala da se nosi. Između ova dva filma isporučio je eksperiment „Normalni ljudi“ (2001), angažovani dokumentarac „Rudarska opera“ (2006) i „Beli beli svet“ (2010) - igrani film koji egzistira u istom miljeu; te konfuzni kolaž slika sa periferije „Otadžbina“ (2015), kao i urbanu (melo)dramu o temeljnoj sjebanosti i nemogućnostima bežanja od duhova prošlosti, „Sutra ujutro“ (2006), ujedno i najbolji film u dosadašnjoj karijeri. „Živ čovek“, koji stiže u regionalne bioskope 20. maja, kao da se nastavlja na tu poetiku i taj milje. Naš antijunak je Igor Đelić – Đela (Nikola Đuričko u jednoj od najboljih uloga karijere), bivši gitarista rok-benda koji je u „svoje vreme“ važio za velikog frajera, a koji sa tim gubitkom ne može da se pomiri. Za razliku od druga Cere koji je umro od predoziranja, Đeli se desio život. Njegova žena Sunčica (Nada Šargin, „typecast“ za ulogu) kretala se u istom društvu kao on, a „izrasla“ je u ogorčenu i prema njemu i deci zlobnu ženu. Njihova kćerka Vida neplanirano je zatrudnela u nežnoj dobi od 19 godina, a sin Vukan im je u nasleđenu kuću doveo devojku Jovanu koja tu kampuje i, čini se, gleda Đelu vođena pričama svoje majke o njegovoj mladosti.

Citatne replike Đela se sa krizom srednjih godina, ćelom i svakodnevnim životnim problemima poluzaposlenog bivšeg zavodnika nosi kako jedino

fcs.rs

Bolja prošlost je iluzija

fcs.rs

Četvrtak, 13. maj 2021.

Kadar iz filma koji 20. maja stiže u regionalne bioskope

Gluma Nikole Đurička signalizira duboku identifikaciju sa likom. On možda nije Đela, možda nikad i nije bio, ali je te nekadašnje frajere koji ne mogu da se pomire da je njihovo vrijeme prošlo - poznavao do te mjere, da ih može odigrati bez truda, što i čini u nekom opuštenom, „blejačkom“ maniru zna i ume: cuganjem i otvorenim, nepristojnim flertovanjem sa svakom mlađom ženskom osobom sa kojom mu se ukrsti put: od podstanarke koja iznajmljuje stan u njihovoj kući, preko koleginice s posla, pa do bivše devojke koja je izrasla u svetski poznatu umetnicu. Jasno je da Đela želi da iskoči iz sopstvene kože i vrati se u onu tinejdžersku za koju misli da bi mu bila udobnija, a jedno otkriće u kući poslaće ga na fizički ili mentalni „put“ sa kojeg se možda neće vratiti živ. Ali, uostalom, šta je život bez slobode i bez mladosti? Način na koji Đuričko igra Đelu signalizira duboku identifikaciju glumca sa likom. On možda nije Đela, možda nikad i nije bio, ali je svakako takve likove poznavao do te mere da ih može odigrati bez truda, što i čini u nekom opuštenom, „blejačkom“ maniru, pritom ispaljujući citatne replike iz

pera Novkovićeve kreativne partnerke i supruge Milene Marković. Većina je upotrebljena za foršpan, ali ostalo je ponešto i da se otkrije prilikom gledanja filma.

Odrastanje grada Deo citata dobijaju i Nada Šargin kao Sunčica i Bojan Žirović kao njihov drugar Šumar koji se s „odrastanjem“, odnosno sa starenjem, čini se, bolje, ili makar pomirenije, nosi. Sam Beograd kao grad u permanentnoj tranziciji i nezavršenom „odrastanju“ funkcioniše kao nešto između kulise, nemog svedoka i ilustracije Đelinog stanja uma. Direktor fotografije Miladin Čolaković vešto hvata panorame iz vazduha tih nekih novih delova i pejzaže s ulice onih starih, a Novković ih vešto komponuje u filmsko tkivo. „Živ čovek“ je možda najiskreniji i najličniji Novkovićev film, što se i oseća u simpatijama za protagonistu

čak i kada radi apsolutno grozne stvari i u generalno melanholičnom tonu. U smislu filmskih kvaliteta ga, pak, možemo svrstati pri samom vrhu režiserovog opusa, ispod senzibilitetskog parnjaka „Sutra ujutro“. Generaciji koja se suočava sa krizom srednjih godina, ovaj film poslaće poruku podrške da nisu sami, a da aktivnim rokerima taj proces biva još i teži nego njihovim nekadašnjim fanovima. Generaciji nekih novih klinaca koji bi, pak, ponovo izmislili točak otvoriće prozor u svet njihovih roditelja koji su radili to isto u njihovim godinama. Nama kao gledaocima na kraju ostaje da Đeli poželimo sreću, da pokušamo da ga razumemo, ali i da učimo na njegovom primeru i ne ponovimo njegove greške. Bolja prošlost je uglavnom iluzija, a vreme teče samo unapred.

Ocjena: 3.4/5

Četvrtak, 13. maj 2021.

ZERKALO

„The Mitchells vs. The Machines

imdb.com

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

robajte da ne zakolutate očima kada čujete opis „filmska priča o disfunkcionalnoj porodici“. Koliko nas je jada ubilo pod ovom etiketom, čudo je da smo uopšte živi. No, taman kad pomislimo da su filmski autori iscrpili temu do daske, pojavi se malo sinefilsko čudo koje osvjetla obraz tim odavno izanđalim izdžampanim familijama. I naravno da je Sonijeva animacija „T h e M i t c h e l l s v s . T h e Machines“ morala da bude baš jedan od takvih filmova... Pa nije valjda džaba skuvana u producentskoj kužini „ljudskih bića koja su vam dala ‘Spider-Man: Into the Spider-Verse’, ‘The LEGO Movie’ i ‘Cloudy with a Chance of Meatballs’“! Čudaci su uvijek bili stvar Fila Lorda i Krisa Milera. Do te mjere, da su čak i teatralnog Betmena uspjeli da učine smješnijim nego što je Džoker to ikada bio u svim DC filmovima. Ovog puta nagazili su čudaštvo – do daske. I poslali nezaustavljivu energiju relativno neiskusnim režiserima Majklu Rijandi i Džefu Rou (najpoznatiji po animiranoj seriji „Gravity Falls“), da skockaju najbolju do sada prikazanu animaciju godine.

Plemenita poruka

Savršena robotska apokalipsa

Nevjerovatno je što je autorski tim uspio da izvede za 113 minuta filma koji, baš kao i oskarovski „Spider-Man: Into the SpiderVerse“ (2018), stilski apsolutno odskače od svih naslova, ne samo animiranih, dostupnih u Netfliksovoj iha-ha velikoj filmoteci. „T h e M i t c h e l l s v s . T h e Machines“ je i porodična drama, i road trip film, i SF akcija o robotskoj apokalipsi, i luckasta komedija, i pametna satira, i vizuelno autentična animacija... I ne manje bitno: izuzetno socijalno angažovan film, sa plemenitom porukom za sve nas, i djecu i odrasle, sve manje povezane u hiperbrzom, digitalno konektovanom svijetu. Ukratko, Netfliksov rani kandidat za naredne Oskare i titulu najbolje animacije 2021. godine čini da ovaj nemogući žanrovski miks izgleda tako lako za izvesti, da sopstvenom pitkošću i non-

Četvrtak, 13. maj 2021.

s“: Rani kandidat za najbolju i najkreativniju animaciju godine

twitter.com

Tupkasti pas Monči i par disfunkcionalnih robota – izvori neprocjenljivog komičnog olakšanja

šalantnošću može da postidi i najbolje radove studija Dizni i Piksar. No, da se vratimo na početak...

Prefinjeni ukus

Priča o „najgoroj porodici na svijetu“ ispričana je iz ugla kćerke Kejti (Abi Džejkobson) koja je upravo upisala filmski fakultet i potpuno je opsjednuta snimanjem filmova. Ako ste filmski štreber i čudak, ješćete joj iz ruke od prvog susreta. Samo jedan pogled na njenu sobu i kratke filmove dovoljan je da se zaljubite do ušiju i u Kejti, i u čitavu animaciju. Kejtina „Planina Rašmor režisera heroja“ uključuje: Gretu Gervig, Selin Sjamu, Lin Ramzi i Hala Ašbija; a njeni urnebesni radovi puni su referenci koje upućuju na sjajan filmski ukus i smisao za humor. Recimo, svi nazivi njenih filmova sadrže igre riječi sa referencama na klasike poput „Dial M for Murder“ (Alfred Hičkok, 1954), „Chinatown“ (Roman Polanski, 1974), „Being There“ (Ašbi, 1979), „They Live“ (Džon Karpenter, 1988), „Y Tu Mama Tambien“ (Alfonso Kuaron, 2000)... Čak i na jednog Fasbindera („Ali: Fear Etas the Soul“, 1974), neočekivano mračnog tipa za ovu vrstu pjenaste, razigrane animacije. Sasvim dovoljno da znate sa kako divnom filmofilskom glavom imate posla. Kejtina opsesija filmovima velika je koliko i osjećaj otuđenosti od porodice i oca koji toliku ljubav prema celuloidu uopšte ne razumije. Za

razliku od kćerke umjetnice, sanjarke, kreativke sa nosom u kameri, glavom u oblacima i srcem na reveru - Rik (Deni Mekbrajd) stoji sa nogama čvrsto na zemlji. Ne interesuju ga kamere, mobilni telefoni, pametni uređaji, umjetnost, apstrakcije. Za njega je Jutjub neshvatljiviji od kvantne fizike. Sve što Rik želi jeste da lovi, peca, provodi vrijeme u prirodi sa porodicom, daleko od vještačke svjetlosti pametnih ekrana. I naravno da biste bili uz njega, ako ste svjesni u kolike nas je zavisnike i zombije pretvorila tehnologija. Ali, ne možete biti. Jer, za razliku od Rika, razumijete sve strastvene filmske reference iz Kejtine sobe i pogledali ste sve njene filmove...

Opstanak vrste

Konvencionalni, a opet, zbog supersimpatično postavljenih likova ipak jedinstveni generacijski jaz –

razrađuje se nekonvencionalnim metodama. Na sabajle, u trenutku kada Kejti treba da krene na fakultet, presrećna zbog toga što će napokon upoznati „svoje ljude“ i pronaći nekoga ko će je razumijeti, Rik naprasno otkazuje njenu avionsku kartu. I inicira najveći košmar zamisliv u glavi neshvaćenog tinejdžera: porodični road trip za ispraćaj do fakulteta! Jadna Kejti u tom momentu misli da je najmizernija osoba na planeti. Ali, malo zna o tome da je iza ćoška čeka mnogo ozbiljniji problem od auto-karaoka sa previše entuzijastičnim ocem; instagramičnim komšijama opsjednutom majkom Lindom (Maja Rudolf); mlađim bratom Aronom (Rijanda) koji može da uradi sve što tražite od njega, samo ne zaveže s pričom o dinosaurusima - porodičnom maskotom Močijem: tupkastim i usporenim mopsom koji liči na prase i/li veknu ‘ljeba više nego na psa. Taj problem iza ćoška je – robotska apokalipsa. Tačnije, pakovanje svih ljudi u kapsule koje treba da budu ispaljene u kosmos pod nadzorom

Spoj 2D i 3D tehnike daje filmu rijetko viđenu originalnost i svježinu u novijim animacijama

indiewire.com

Ovo je i porodična drama, i road trip film, i SF akcija, i luckasta komedija, i pametna satira, i vizuelno autentična animacija... I ne manje bitno: socijalno angažovani komentar o digitalno konektovanoj, a emocionalno diskonektovanoj planeti

vještačke inteligencije PAL (savršena, ali sa-vr-še-na Olivija Kolman – i sjajna referenca, naravno, na HAL-a iz Kjubrikovog SF klasika „2001: A Space Odyssey“, 1968). Otkako je tvorac iskoristio da dizajnira mnogo napredniji program kojim bi je zanijemio, njena osjećanja su povrijeđena... I PAL ne vidi nijedan dobar razlog zbog koje ijedan čovjek zaslužuje da bude pošteđen njenog gnijeva. Odjednom, Kejtina misija preživljavanja porodice pretvara se u misiju pukog preživljavanja, adrenalinske borbe za život. I ne samo to... Mičelovi, ta „najgora porodica na svijetu“, postaje i posljednja familija na planeti koja je uspjela da umakne robotima... I sad baš od nje, te gomile čudaka koji ne mogu da se dogovore ni đe je lijevo a đe desno zavisi opstanak čitave ljudske vrste. Ludi zaplet zahtijeva i ludu animaciju – a autorski tim filma „The Mitchells vs. The Machines“ vrlo je spreman na odgovori na zadatak. Kada je o vizualima riječ, forma podržava sadržaj, i obrnuto. Električniji miks animiranih stilova odavno nije viđen na velikim i malim ekranima.

Internet generacija

Uz kombinaciju 2D i 3D tehnike, imamo i ubacivanje mim i internet senzacija, Snapchat i Tik-Tok filtera, flomasterom i olovkom nacrtanih žvrljotina i oblačića koje prikazuju misli junaka... A sve to da bi se što adekvatnije pokazalo kako Kejti, pripadnica specifične internet generacije, vidi i procesuira svijet oko sebe. O tome koliko je to bilo važno kreatorima možda najbolje govori i nesvakiNastavak na sljedećoj stranici

dašnja odluka da Močiju glas ne pozajmi glumac, nego – internet senzacija. Krznati selebriti! Pas Doug the Pug, jedan od aktera muzičkog spota Keti Peri... I „korisnik“ društvenih mreža sa milionskim brojem pratilaca. No, nemojte da vas pominjanje nekakvih selebriti četvoronožaca, filtera i „internet generacije“ zavara... „The Mitchells vs. The Machines“ jeste prozor u svijet i način razmišljanja modernih tinejdžera, ali jednako je zabavan i za starije, čak i za one koji uopšte ne kapiraju razliku između Jutjuba i Tik-Toka. Rik će biti njihov heroj, a do kraja filma možda će čak i uspjeti da im udijeli i plemenitu lekciju o tome kako se tehnologija, ipak, može koristiti za ono čemu je prvobitno namijenjena prije nego što je počela da otuđuje ljude... Za njihovo spajanje; za produbljivanje ljudskih konekcija.

Vrtirepni humor

Ono što posebno oduševljava u vezi sa vizuelnim identitetom Netfliksovog malog čuda jeste to što animacija nije samo ilustracija, nego neprocjenljivo sredstvo za izgradnju karaktera glavne junakinje. Skoro da stičete utisak kao da je Kejti, uz Rijanda i Roua, treći režiser filma, sa posebnim stilom i načinom kanalisanja emocija. Zahvaljujući Kejtinoj „režiji“ i miksanju sa drugim stilovima film ne crpi humor samo iz verbalnog, nego i iz vizuelnog humora. Najbolji dokaz su Monči, te Erik (Bek Benet) i Deborahbot5000 (Fred Armisen): simpatični par robota koji, nakon kvara i nemogućnosti slušanja PAL komandi, postaju dio Mičel porodice i prelaze na „pravu“ stranu apokalipse. E, njima ćete se toliko smijati, da će vas zaboljeti stomak. Možda čak i budete morali da pauzirate film da biste se sabrali i nastavili dalje, bez straha da vam je nešto promaklo. A fora ne da ima, nego ih režiseri i scenaristi sipaju i čašom i kapom. Humor je, jednostavno, savršen. Rijanda i Rou tačno znaju kad je vrijeme za one-liner, kad za vizuelni punchline, a kad za spuštanje lopte i igranje na kartu emocije. Srećom, čim se animacija opasno približi teritoriji sentimentalnosti, sijeku

Režija: Majk Rijanda, Džef Rou Uloge: Abi Džejkobson, Deni Mekbrajd, Maja Rudolf, Majkl Rijanda, Olivija Kolman Trajanje: 113 min

readysteadycut.com

Četvrtak, 13. maj 2021.

readysteadycut.com

CELULOID

Apokalipsu izaziva pametni telefon koji se okrenuo protiv ljudi, a glas mu pozajmljuje fenomenalna Olivija Kolman

je novom forom ili bizarnom invazijom Furbija (!), tostera, pametnih frižidera i usisivača koji su se okrenuli protiv čovjeka. To, naravno, ne znači da „The Mitchells vs. The Machines“ nije emotivan i topao film. Naprotiv. Ovo i jeste pravi mali animirani podvig upravo zbog toga što socijalno angažovana poruka i porodična drama, naročito odnos oca i kćerke koji su se trenutno odaljili zbog karakternih razlika i tipičnog jaza generacija, ne trpe zbog vratolomne akcije i vrtirepnog humora. S odnosom Kejti i Rika može da se poveže svako ko je ikada osjetio da gubi tlo pod nogama zbog toga što ne može da bude shvaćen i da shvati osobu ili osobe koje najviše voli. Taj grozomorni osjećaj, odnosno poruka o tome kako možemo da se borimo sa njim, jeste srž čitavog filma.

Piksar na potezu

Nije „The Mitchells vs. The Machines“ prvi film koji poručuje da je živjeti svoju istinu i pustiti onog kojeg voliš da živi svoju – najlakša i istovremeno najteža stvar na svijetu. Opet, skockana je tako svježe i dopadljivo, da se čini kao da jeste. Ovo je jedna od onih animacija koje nude nonšalantnu zabavu i djeci i roditeljima, ali istovremeno uspijevaju da zamijene njihove uloge. Da uzdignu dijete do nivoa zrele, emocionalno inteligentne odrasle osobe... I da podsjete odra-

slog na to koliko je lako spustiti razum u srce, izduvati sopstveni ego i popeti se (da, nikako spustiti se) na nivo djeteta. Sa likovima tako šarmantim i punim života, čak i ona usiljenija naravoučenija djeluju iskreno i plemenito. Recimo, način na koji Linda uči da nijedna porodica nije savršena, ma koliko instagramična bila. I da je ono što imaju čudaci Mičelovi, poput najružnijih fotografija u istoriji porodičnih foto-albuma ili raptorskog „lejm“ pozdrava brata i sestre - stoput vrednije od perfektno ispeglanih profila komšija Pouzijevih (bračni par Džon Ledžend i Krisi Tajgen, i Šarlin Ji). Obožavajte svoje disfunkcionalnosti, poručuju glasno i jasno autori najsavršenije robotske apokalipse poslije dugo, dugo vremena. I ne zaboravite: tehnologija je tu i neće otići nikud. Nije ni poenta protjerati je, veoma nam je korisna, samo treba da naučimo kako da je doziramo i koristimo na pravi način. „The Mitchells vs. The Machines“ je to pokazao šaljući čitav paket ljubavnih pisama: i čudačkim porodicama, i (filmskoj) umjetnosti, i toj kontradiktornoj a ipak neodoljivoj živuljki zvanoj čovjek. A sada je naš mili i dragi Piksar na potezu... Da se prikaže i taj „Luca“, pa da vidimo ima li stari iskusnjak ikakve šanse protiv neuglednog studija Sony Animation, ludih Mičelovih i njihove pseće-praseće vekne hljeba.

Ocjena: 8.5/10

Tilda nervn F

enomenalnom kemp estetikom, melodramom koja se apsolutno ne stidi da bude melodrama i izvanrednim psihološkim studijama kompleksnih, furioznih, ranjivih, često kontradiktornih žena, Pedro Almodovar nametnuo se kao najznačajniji španski filmski autor nakon Luisa Bunjuela. Suvišno je reći da se svaka nova almodovarština čeka kao filmski praznik, te da su njegovi filmovi uvijek zanimljivi za debatu, čak i kada nijesu kompletno uspjeli.

Tapaciran potpis

Almodovarov filmski potpis je autentičan, „tapaciran“, već poslije jednog kadra znate da je to apsolutno njegovih ruku djelo. Istovremeno, Pedro ostaje nepredvidljiv. Iako od njega uvijek očekujete surfovanje na talasima visokih emocija, iznenadi vas sposobnošću da ih utiša. I tek tada vas zalijepi njihovom silinom kao, na primjer, u „Dolor y gloria“ („Pain and Glory“, 2019). Za debi na engleskom jeziku, poslije enormnog uspjeha pomenute drame sa Banderasom, Almodovar je odabrao kratkometražnu formu - 11 godina nakon posljednjeg kratkog filma! I potpuno logično a sasvim iznenađujuće: glumicu za koju biste se zakleli da bi se savršeno uklopila u sve njegove prethodne filmove. Tildu Svinton, jednu od najvećih kameleonki našeg vremena, savršeno sposobnu da odglumi i najobičniji čiviluk, i najkompleksniju istorijsku ličnost poput Dejvida Bouvija. Susret španske režiserske i britanske glumačke legende već uoči prošlogodišnje premijere u Veneciji djelovao je kao plod najluđih i najdivnijih snova. No, tek sada kada je

Četvrtak, 13. maj 2021.

a na ivici nog sloma

imdb.com

„The Human Voice“: Interesantan engleski debi neodoljivog Almodovara

Veliki je Pedro, velika je Svinton, velika je njihova ljubav prema pretjeranim emocijama. Rezultat njihove prve saradnje nije savršen, ali trebalo je da bude nominovan za Oskara „The Human Voice“ postao dostupan na Amazon prajmu, jasno je koliko je neodoljiv spoj almodovarske estetike i Tildine sposobnosti da istovremeno emituje i najtankoćutniju melanholiju, i magnetsko ludilo. „The Human Voice“ je Almodovarov treći „obračun“ sa komadima slavnog Žana Koktoa. Već ga je kanalisao u „La ley del deseo“ („Law of Desire“, 1987), kao i u „Mujeres al borde de un ataque de nervios“ („Women on the Verge of a Nervous Breakdown“, 1988), koji ga je i postavio na svjetsku mapu najznačajnijih filmskih autora.

Simbolika sjekire

Kratkometražni debi na engleskom zasnovan je na Koktoovom komadu iz 1930, ali odmah valja naglasiti, kao što je Pedro to i učinio u odjavnoj špici, da je ovdje riječ o „slobodnom tumačenju“. U prvoj, nadajmo se ne i posljednjoj saradnji sa Pedrom (apsolutno zaslužuje da mu postane redovnija od Penelope Kruz), Tilda igra neimenovanu ženu na ivici nervnog sloma. Poslije blic upoznavanja, vidimo je u prodavnici, gdje kupuje sjekiru. To je prvi put da je napustila stan za čitava tri dana. Naša sluđena heroina je napuštena. Koferi voljenog

muškarca koji ju je ostavio zbog druge, spakovani su i čekaju u holu, a ona ne napušta kuću u nadi da će ga, kada se vrati po stvari, vidjeti posljednji put. Ipak, nema namjeru da upotrijebi sjekiru na onom bez kojeg ne može, a koji vrlo lako može bez nje. Potrebna joj je za jedan simbolični čin koji će postati jedan od zanimljivih detalja telefonskog razgovora u centralnom dijelu filma.

Kockica na bini

Tokom razgovora uopšte nećemo čuti glas njenog voljenog, a neće nam biti ni potreban. Tildin monolog, njeno izražajno lice u kombinaciji s Almodovarovim ekstravagantnim dizajnom, reći će nam sve što treba da znamo o dubini očaja i napuštenosti. O strahu od usamljenosti, zbog kojeg će glavna junakinja biti spremna i da manipuliše, da glumata, da se poigrava s onim kojeg voli. Almodovar svjesno bira artificijelnost, teatralnost, prenaglašenost da bi dočarao um Tildine junakinje. Izvjesno je da ćete pauzirati „The Human Voice“ mnogo puta i sigurno ga odgledati više od jedanput, da biste dobro upili tragove koje Pedro ostavlja pored puta. Od one sjekire, preko DVD-ja i knjiga na stolu u dnevnoj sobi, sve do Tildine balske

haljine, prepoznatljive nijanse crvene koja bi poslije skoro pet decenija Pedrove karijere komotno mogla da se nazove „almodovarskom“ u svim zvaničnim katalozima boja. Svaki predmet u kadru djeluje kao trag, novi ključić za otključavanje desetina bravica ugrađenih u um Tildine (anti)heroine. A kad se

kamera izmakne i pokaže da je njen raskošni stan samo kockica na pozorišnoj bini, raskrinkavanje žene koja pošto-poto želi da vrati uzde života u sopstvene ruke – postaje kompletno. Veliki je Almodovar, velika je Tilda, velika je i očigledno zajednička njihova ljubav prema pretjeranim emocijama. Rezultat je vrlo zani-

mljiv i vrlo dobar, iako ne odličan film, koji je zaslužio barem nominaciju na minulim Oskarima. „The Human Voice“ nije savršen, ali je barem deset puta bolji od onog jada od političke korektnosti „Two Distant Strangers“, što je na koncu uzeo priznanje Američke akademije. M. I.-N.

Ocjena: 3.5/5

Četvrtak, 13. maj 2021.

te El inocen

serije

Superzarazna adaptacija h

Do kraja miniserije, kroz zarazni materijal prošpartaće plejada likova, a scenaristi će uspjeti da pronađu dovoljno vremena za odličnu karakterizaciju, ni u jednom trenutku ne usporavajući radnju ili tupeći piščevu trilerističnu oštricu merički pisac Harlan Koben važi za autora čiji se trileri ne ispuštaju iz ruku. Samim tim, kadtad je morao postati Netfliksova zlatna koka. Jer, adaptacije njegovih djela idealne su za striming servise koji vječito tragaju za bindž materijalom za najširu planetarnu publiku. Poslije velikog uspjeha, ako ćemo pravo, znatno precijenjene mini-serije „Safe“ (2018) sa Majklom Si Holom („Dexter“), Koben je potpisao petogodišnji ugovor sa Netfliksom kojim je predviđeno još 14 (!) adaptacija njegovih romana. Da stvar bude još zanimljivija, velika ekskluziva podijeljena je na nekoliko zemalja. Tako smo 2020. dobili „The Stranger“, britanski odgovor na Kobenovo istoimeno djelo, kao i seriju „The Woods“ u kojoj su se američkom trilerističnom oštricom pozabavili Poljaci. Iduće godine iz Velike Britanije stiže i „Stay Close“, a Francuzi će se u dogledno vrijeme pozabaviti „Gone for Good“ adaptacijom.

Bizaran susret

Najsvježiji produkt saradnje Netfliksa i Kobena skuvan je u španskoj kuhinji, a ujedno je i najbolji od svih do sada prikazanih piščevih adaptacija. „El inocente“ („The Innocent“) je trileristična vratolomka koju, kada jednom upalite, nećete moći da ne „iščitate“ iz cuga. Baš kao i Kobenov istoimeni hit-roman iz 2005. Koben je specijalac za trilere koji se tiču nedorečenih, mutnih, te pogrešno i površno tumačenih događaja iz prošlosti. Onih koji, pak, definišu sadašnjost i zarobljavaju glavne junake - možda nevine, a možda i sasvim krive za to što duhovi plu-

imdb.com

Španski vrtlo apsolutno nem skvamperfekta odbijaju da ih ostave na miru. Jedan od njih je i Mateo Vidal (planetarna španska zvijezda Mario Kasas), čiji će život trasirati jedna naizgled obična, a na koncu vrlo kobna noć provedena u lokalnom klubu. Sticajem nesrećnih okolnosti, zbog ljubomore jednog od mladića iz kraja, Vidalovo muvanje sa simpatičnom djevojkom okončava se smrću. Kolateralna šteta koškanja ispred kluba je Danijel, jedan od momaka koji su probali da pokažu Mateu da mu nije mjesto pored takve dame. Usred grupne tuče, Vidal ga je odgurnuo, a mladić je pao – i slomio vrat. Njegova smrt donijela mu je četiri godine robije... I teret krivice od koje se ne može pobjeći ni dugo, dugo nakon izlaska iz zatvora.

„El inocente“ otvara taj fleš bek, čije se prepričavanje iz off-a može učiniti i pomalo lijenim i ko zna koliko puta iskorišćenim u brojnim serijama. No, Španci postaju morbidno zanimljivi i glavolomni čim se prebacimo u sadašnjost i uslijedi vrlo neobična scena susreta Vidala i Sonije (Ana Vagener), majke stradalog Danijela.

Nestala trudnica

U tom momentu, Mateo je davno rehabilitovani zatvorenik. Položio je pravo, zaposlio se u bratovljevoj advokatskoj firmi, oženio je predivnu Oliviju (Aura Garido) i upravo saznao da je trudna. Njegov život je sređen i posljednja stvar koja mu je potrebna jeste vraćanje u prošlost. Taman kad krenete da zakolutate

očima na taj kliše-susret sa majkom mladića kojeg je ubio, očekujući da se sve zavrti oko krivice „preživjelog“ koji blokira svaku mogućnost da bude srećan, shvatate da je to samo jedan u nizu njihovih sastanaka. Da se gledaju jednom sedmično već dugi niz godina... I da se, tokom tih susreta, Mateo pretvara da je Danijel, ne bi li umanjio Sonijino nedostajanje i bol za tragično izgubljenim sinom. Od te scene, scenaristi Oriol Paulo (režirao svih osam epizoda), Jordi Valjeho i Gijem Klua imaju vašu kompletnu pažnju. A nakon što trudna Olivija naprasno nestane, pa njene obnažene fotografije u kombinaciji sa fotkama nagog, Mateu nepoznatog muškarca počnu da mu stižu baš sa njenog telefona – moz-

Četvrtak, 13. maj 2021.

hit-romana Harlana Kobena mora se pogledati iz cuga Sa toliko mnogo likova i mijenjanjem perspektiva, te žanrovskim miksanjem misterije nestale osobe, whodunnit trilera, porodične drame i osvetničke krimi-slagalice – „El inocente“ je teoretski mogao da bude recept za propast. Za divno čudo, kreatori uspijevaju ne samo da održe pažnju, nego i da drže publiku angažovanom i stoprocentno emocionalno „uloženom“ u sudbine svih tih silnih protagonista.

Odličan putokaz

og iz kojeg je emoguće uteći godrobilica počinje da radi punom parom. Autori serije „zaboraviće“ Vidala već u drugoj epizodi, koju cijelu pratimo iz ugla potpuno novog lika. Riječ je o Loreni Ortiz (sjajna Aleksandra Himenes), detektivki koja, kao i Mateo, cijelog života pokušava da pobjegne od mračnog događaja iz prošlosti... I kojoj će još živu ranu otvoriti novi slučaj: samoubistvo koje to nije. Odnosno, sumnjiva smrt (skokom kroz prozor) vrlo neobične kaluđerice u katoličkom sirotištu u kojem je Lorena odrastala.

Vrelina potjere

U finišu te epizode, Lorenina i Mateova priča uvezaće se bez nelogičnosti i grešaka u koracima. Već narednu pratićemo iz ugla trećeg lika,

a onaj glas sveznajućeg pripovjedača, koji otvara svaki od osam nastavaka ne bi li objasnio zaleđa protagonista, postajaće sve manje iritantan. Štoviše, pokazaće se da su scenaristi donijeli odličnu odluku da šetaju naraciju od jednog do drugog junaka, ne bi li tako obezbijedili pitko i logično uvezivanje djelića slagalice. Jer, taman kada se mozganje i preispitivanje mutnih motiva likova približe zoni konfuzne nepodnošljivosti, perspektiva se promijeni. I kroz priču o baš tom novom-starom liku dobijete prijeko potrebno objašnjenje o svemu što vam je do tada poznato, ali i niz novih i zanimljivih tragova koji dodatno pojačavaju vrelinu cijelog slučaja Matea Vidala. Do konačnog razrješenja misterije i

trenutka kada će vam španski vrtlog konačno dozvoliti da se odlijepite od ekrana, kroz „El inocente“ prošpartaće plejada likova, a scenaristi će uspjeti da pronađu dovoljno vremena za odličnu karakterizaciju, ni u jednom trenutku ne usporavajući radnju ili tupeći Kobenovu prepoznatljivu trilerističnu oštricu. Važno mjesto dobiće i jedan nasilni makro, te šekspirovski tragične prostitutke pod njegovom komandom, od kojih bi mnogo mogao da nauči Aleks Pinja, kad je već namjerio da đelje još sezona površnog, predvidljivog, dozla boga dosadnog latino palpa „Sky Rojo“. Ali i detektivi s ove i one strane zakona: Teo Agilar u izvedbi izuzetnog Hosea Koronade, te Mateova poluopičena prijateljica Zoe (Ana Alarson).

Jasno je da ništa od navedenog ne bi bilo moguće bez Kobenovog moćnog predloška, ali svjedočili smo mnogo puta fenomenalnim tekstovima iskasapljenim u nevještim kreatorskim/režiserskim rukama. I/li sjajnim likovima koji, na koncu, budu povjereni rahitičnim glumcima. „El inocente“ ekipa, iza i ispred kamere, pobrinula se da adaptirani materijal ne izgubi magiju originala, te da cijela komplikovana puzla, filovana brojnim obrtima, na koncu bude dovršena tako da imate osjećaj da se adrenalinsko mozganje i te kako isplatilo. Jedina i možda ne tako malecka mana? Iako „El inocente“ jeste atmosferična, opijajuće mračna, odlično napisana i likovima a ne pukim obrtima rukovođena trileristična misterija – pitanje je da li bi utisak bio toliko jak poslije drugog ili trećeg gledanja, kad već odlično znate ko je kome što tu uradio i kako se cijela storija završava. Ako tog „crva sumnje“ ostavite sa strane i ne smetaju vam previše serije koje donose potencijalno jednokratno trileristično uzbuđenje, mini-serija „El inocente“ biće jedna od onih koje ćete preporučivati prijateljima, naročito najozbiljnijim bindžerima. Tjerajući ih da pogađaju što se događa do samog kraja, uz vrlo male, gotovo nemoguće šanse da provale glavnog krivca/glavne krivce - njima će se, bez sumnje, najviše dopasti. „El inocente“ je, u tom smislu, aposlutno savršen bindž. I odličan putokaz u kojem pravcu treba da idu Kobenove adaptacije. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 13. maj 2021.

Oproštajna treća sez

Pose

Ekstrava za uzeti ili

oliko god cijenili njegov istorijski doprinos modernoj televiziji, činjenica je da su krajevi vrlo često, naročito u novijim projektima, velika džinovska Ahilova peta Rajana Marfija. Vrijeme očigledno nije pomoglo jednom od najcjenjenijih TV autora da se distancira od sopstvenog odrastanja i onog gej dječaka iz Indijane koji je maštao o tome da stvara filmove i serije za nevidljive, ponižene, uvrijeđene, sputane i osporavane, sebi slične. U plemenitoj želji da onima sebi nalik pruži sreću i uspjeh koje nijesu mogli da ostvare u eri u kojoj su živjeli, Marfi previše često posegne za hepi endom koji, suštinski, minira ljepotu i uvjerljivost njihovih prelijepih priča.

Živjeti istinu

Od početka Marfijeve najbolje i najekstravagantnije sapunice, znali smo da „Pose“ može upasti u takvu nevolju. Sudeći prema početku treće, završne sezone, to se vjerovatno i dogodilo. Za oproštaj od najvibrantnije LGBTQ+ ekipe sa malih ekrana, Marfi nije skuvao ništa novo. Samo se oslonio na staru, dobru, provjerenu formulu i nastavio da vozi melodramu bez previše iznenađenja. Opet, kada u igri imate transkraljice poput Elektre (Dominik Džekson, sjajna i u finalnoj Elektra (Dominik Džekson) i dalje najšarmantnija i najotrovnija (anti)heroina Rajana Marfija

Rajan Marfi i dalje fura vrline i mane koje serijal ima od početka. „Pose“ će ostati nezaboravna po raskošnim likovima, glumcima i produkciji, ali i po vrtjenju u mjestu, sentimentalnostima i neprestanom pucanju na emocije veće od života

twitter.com

imdb.com

serije

sezoni „American Gods“), pod čijom se štiklom i otrovnim sarkazmom ugiba Zemlja, pitanje je da li od Marfija uopšte treba tražiti novitete. Nekada je paleta takvih likova dovoljna da se ponavljanje ipak ne učini dosadnim i lijenim, a eventualni srećni kraj nategnutim i nezasluženim... pa čak i kada se jedan od ključnih motiva serije vrti oko miliona smrti u Sjedinjenim Američkim Državama zbog lošeg, neprihvatljivog, zakašnjelog, nehumanog odgovora na AIDS epidemiju početkom osamdesetih. Radnja prve sezone FX serijala počela je 1987, kada je Bjanka (Em Džej Rodrigez), jedna od glavnih junakinja, već u uvodnoj sceni saznala da je HIV pozitivna. Odlukom da ne padne u očajanje, da živi dok je živa i ostavi inspirativnu zaostavštinu, Marfi je odmah pokazao o kakvoj je seriji riječ. Onoj u kojoj će bolest, patnja i smrt stalno visiti iznad glavnih junaka, ali koji ih ipak neće spriječiti da žive svoje istine i dišu punim plućima. Druga sezona prebacila nas je u 1990. i početak ere Madonine „Vogue“, kada je supkultura balova njujorške LGBTQ+ zajednice, načeta u brucoškoj instalaciji, doživjela vrhunac. Oproštajna takođe šalta nekoliko godina u budućnost. Premijera treće sezone počinje

Četvrtak, 13. maj 2021.

zona štancana po staroj, dobroj matrici, bez mnogo iznenađenja

aganca li ostaviti 1994, sa Bjankinom i Elektrinom kućom Evanđelista koja je već izvjesno vrijeme u penziji i daleko od svijeta balova. No, Marfi i druga dva kokreatora Bred Falčuk i Stiven Kanals brzo pronalaze način da ih vrate raskošnim takmičenjima i održe stari balans između mračne teme kakva je AIDS i proslave života vrlo atipičnih likova.

Sladunjavi udar

Nezamjenljiva Elektra

Taj zaključak je lako izvesti iz materijala serviranog u tri do sada prikazane od sedam planiranih epizoda završne sezone. Jer, iako smrt ponovo miriše u vazduhu, dominatni ton je ponovo optimističan i sladunjav, a prepreke sa kojima se suočavaju djeluju koliko-toliko savladivo. Marfi ne propušta nijednu šansu ni da Bjanka održi poduži sentimentalni govor o važnosti njihove male, nebiološke porodice, ni da Prej Tel „pojede govno“ padajući u ponor zavisnosti, otupljujući bol i strah alkoholom, gurajući od sebe svakog do koga mu je stalo. Divna je, recimo, minijaturna scena u kojoj ona predaje aplikaciju za fakultet, da bi postala medicinska sestra i da bi mogla da brine o zaraženim prijateljima kojima se bliži smrt. S druge strane, užasno je ružna ali i beskrajno istinita ona scena u kojoj Prej Tel, satjeran uz zid intervencijom, svima sasipa u brk zbog čega mu ne mogu pomoći dok ne riješe sopstvene ego tripove. Ali, opet, svjesni ste da će dozvoliti da mu pomognu i da će se već nekako izvući iz ponora. No, da cijela sezona ne bi bila crno-bijela, odnosno podijeljena na Bjankinu nadu kao odgovor na užase svakodnevice, te Prej Telov pad u očaj i (samo)uništenje, Marfi ostavlja dovoljno prostora i

twitter.com

Jedan od rijetkih noviteta u vezi sa balovima je uvođenje novčanih nagrada uz standardne trofeje. Dakle, plesna takmičenja i šepurenja više nijesu samo stvar zajednice, pripadnosti, mjesta gdje se odbačeni osjećaju sigurno, svoji na svom. Za to se pobrinula naduvana kuća Kan, čiji će članovi konstantno provocirati Evanđeliste i podizati kosu na Elektrinoj uglađenoj glavi. Vidjećemo kako će Marfi i njegov tim kanalisati ovo rivalstvo u nastavku, a za sada to rade na tipičan marfijevski način. Umjesto da pretvore bilo koga iz kuće Kan u negativca, njihovu zlobu samo koriste kao povod da Bjanka odgovori oproštajem i dobrom, te da potcrtaju koliko ni novac ne može promijeniti suštinu balske zajednice. I to je, ako ćemo pravo, prilično

razočaravajuće, iako ide uz prethodnu karakterizaciju. Iako je devedesetih AIDS epidemija uništavala mladost Amerike, naročito obojene na koje je fokusiran „Pose“, a koji i dan-danas predstavljaju najugroženiju grupu od virusa – Marfi ni na početku treće sezone ne udara direktno na sistem koji je jačao stereotipe i predrasude o zaraženim. Karakterizacija je i dalje u fokusu, to jednostavno i neodoljivo provođenje vremena sa svim tim predivnim osobama koje su odbacivane i ponižavane zbog boje kože, seksualnih opredjeljenja i životnih izbora. Uz dvoje glavnih likova koji su odavno zaraženi – Bjanku i Prej Tela (blistavi Bili Porter), Marfijeva taktika je očigledno „udarac na odloženo“. Tačnije, prikazivanje njihove patnje, strahova, konstantne borbe sa sobom i dva potpuno različita načina nošenja sa stvarnošću dok sahranjuju one koje vole, znajući da i njih čeka takva sudbina... A onda i lansiranje sentimentalnog udara za publiku kada joj, napokon, oduzme tako dopadljive likove sa kojima je bilo sjajno visiti čak tri sezone. Kad kažemo „oduzme“, ne mislimo nužno ni na Bjanki-

nu, ni na Prejevu smrt. Samo na kraj serije i činjenicu da je ovo posljednje što ćemo vidjeti od „Pose“. Tek treba da saznamo što je Marfi odlučio, ali znajući njegov stil i opus, teško da finiš može biti toliko mračan.

Bjanku, Prej Tela i Ejndžel čeka mnogo srećniji kraj od onog serviranog u filmu „Paris Is Burning“

za druge likove poput Ejndžel (Indija Mur) i Lil Papija (Anhel Bismark Kuriel). Najsjajnija je, bez sumnje, Elektra, koja uspijeva da naelektriše prostoriju „tough love“ lekcijama i ironijom kojoj je nemoguće ne nasmijati se na sav glas („Pogledaj se na što ličiš. Siva nije nijansa boje kože. Sestro, pala si na epidermalno dno dna!“). Kreatori je nijesu zaboravili, iako su joj već priredili najubjedljiviju transformaciju, pa je u trećoj epizodi dobila možda i najbolje do sada viđene minute nove sezone.

Dječačko srce

Suštinski, uz takve momente, teško vam može zasmetati ređanje scena koje skoro pa da ne znače ništa za glavni narativ. Dok god dobijate ta mala podsjećanja na to zbog čega ste zavoljeli glavne likove, osjećate kako se ponovo zaljubljujete u te ljude veće od života i lako vam je da progledate kroz prste Marfijevoj staroj, dobroj matrici: skroz konvencionalnoj porodičnoj drami koja je osvježena totalno nekonvencionalnim likovima. Fakat je da Marfi samo piči po starom, i dalje samo (ili „samo“?) slaveći živote i posebnosti oneobičenih osoba koje nikada i ne biste upoznali da nije bilo serije „Pose“. Čak i intervjui kreatora potvrđuju da AIDS ni u jednom trenutku neće potpuno preuzeti kormilo i okrenuti sapunicu u pravcu tragedije. Poput, na primjer, filma „Paris Is Burning“ (Dženi Livingston, 1990), u kojem smo vidjeli kako su cijelu supkulturu balova uništili ubistva i AIDS. Ta odluka može biti

mač sa dvije oštrice ako očekujete da Marfi konačno kaže nešto angažovano o stradanju, naročito obojenih, od AIDS epidemije u Americi. Vidjeli smo kako je moćno to uradio Rasel T. Dejvis za stradale u Velikoj Britaniji u remekdjeličnoj mini-seriji „It’s A Sin“. Da li je previše očekivati od jedne sapunice, makar bila i Marfijeva, da dosegne taj nivo? Vjerovatno jeste, ali je i činjenica da prije Dejvisovog projekta nije bilo boljih serija o AIDS-u od „Pose“ i, recimo, „Angels in America“. Zato nije toliko sporno očekivati da sve što smo gledali bude priprema za katarzu i konačno naravoučenije o golgoti koju su zaraženi prolazili decenijama. Opet, mnogo su veće šanse da „Pose“ nastavi, sve do samog kraja, da fura vrline i mane koje ima od početka. Da ostane nezaboravna po fenomenalnim likovima, raskošnoj produkciji i odličnom, najvećem trans-ansamblu u istoriji malih ekrana, ali i da se vrti u mjestu, ponavlja, konstantno niže sentimentalnosti, razmeće se sopstvenom posebnošću, ne spušta loptu, neprestano puca na emocije veće od života. Ako je sagledamo iz ugla balskih kategorija poput „Love“ i „Vogue“ u kojima se takmiče glavni junaci, jedno je sigurno... Kakav god kraj bio, lansirajući sjajne trans-glumce i pretvarajući dugo potiskivanu temu u mejnstrim televiziju, „Pose“ je apsolutni pobjednik u kategoriji „Televizijska istorija“. Koliko god pravio greške u koracima, Marfi ipak ima srce na pravom mjestu, a to srce možete samo da uzmete ili ostavite, sredina ne postoji. To posebno važi za one koji su zavoljeli „Pose“, sve njene vrline i mane. Za takve teško da postoji ijedna Ahilova peta koja može da izbriše istorijski doprinos koji je televiziji pružio onaj nikad odrasli gej dječak iz Indijane... M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.8/5

Četvrtak, 13. maj 2021.

serije

Jupiter’s Legac

Bljutavi ukus već viđe

Neki superheroji nikad

U sjenci oca

Jedan od rukavaca priče udrobljen u naivan prikaz perioda Velike depresije u Americi

kinuti jedan „original“, pravi superheroj. Upravo tako ,,Jupiter’s Legacy“ sam sebi sapliće nogu na svakom koraku: onda kad vam servira nešto, na što će jedina reakcija biti ljutnja, jer neko pokušava da vam proda robu (konkretno: superherojskog lika) koja je već dio vašeg ličnog prostora. E zbog toga već viđenog, „Jupiter’s Legacy“ nikako da razmahne krila, i poleti u autentičnu herojsku misiju. To što „Jupiter’s Legacy“ suštinski i nije priča o herojidenofgeek.com

Kako samo sudbina serije, ili makar njene uvodne sezone, zna da stane u jednu, još zamalo-uvodnu scenu. Na početku zatičemo nekoliko klinaca koje će, u igri imitiranja likova sa svim i svakakvim moćima – pre-

Projekat Stivena Denajta je potpuno anemičan, siv i neodređen kada je ideologija u pitanju. Sve se svodi na tlapnje poput „današnji svijet je sve luđi i luđi“ (blah) i „jaz između bogatih i siromašnih je sve...“ (blah blah) denofgeek.com

to je ovo evo neko doba, te su svi televizijski superheroji najednom postali i sretni i prokleti na isti način. To je usud Netfliksove nove serije „Jupiter’s Legacy“: sletjela je u periodu takve televizijske zasićenosti superherojskim materijalom, da -će vam dodatno u njoj sve ličiti na nešto već viđeno. Mark Milar je Škot koji je svojevrsan Iznogud vrhunskog komercijalnog stripa: toliko je bitnih i upečatljivih stvari radio i za Marvel i za DC Comics da je jednostavno znao da zaslužuje veću popularnost i poštovanje. Na primjer, njegov rad na serijalu „The Ultimates“ postao je direktna inspiracija scenariste Zeka Pena za „The Avengers“ (2012)... Prije otprilike više od decenije dobio je savršen savjet legendarnog Stena Lija – idi iz Marvela, gazi svoju, autentičnu priču. Jedan od rezultata te životne odluke je i ,,Jupiter’s Legacy“. No, da je Sten Li živ, nakon gledanja nekoliko epizoda ove stripske adaptacije, sigurno bi bio žestoko razočaran.

Brendon, najdosadniji tip, treba da preuzme „štafetu“ od oca i stare generacije superheroja

ma, već o (disfunkcionalnoj) porodici, i nije toliko bitno, niti originalno. Od kada su stripski hit serijali kompanije Image Comics počeli da okupiraju televizijski prostor, primjetan je trend i pravac u kom se ovakve priče uopšte razvijaju. Ipak su to i svojevrsni lajtmotivi skoro svih izvikanijih Image serijala. Sa jedne strane, imamo nesavršene ili raspar-timove heroja čiji je moralni kompas debelo pomjeren ili nefunkcionalan („The Boys“ prije svih, potom „The Umbrella Academy“ i „Doom Patrol“). Sa druge, tu je momenat gdje autori koriste superherojski narativ za razrađivanje priče odrastanja u sjenci dominantnog, uspješnog oca (ovog proljeća izuzetno i zasluženo popularan „Invincible“, kao i tanka limunada „Superman&Lois“). Dakle, ni na tu kartu Stiven Denajt, kreator serije i tip koji je adaptirao Milarove stripove, ne može da igra. Jednostav-

no, nema dovoljno jake i karakterne likove da bi išta postigao na tom terenu.

Moćni naduvenko O likovima vrlo brzo, čisto da shvatite iz kog miljea dolazi Denajt: Amerikanac se proslavio radeći kao kreator, glavni scenarista i izvršni producent erotskog sutlijaša istorije i akcije „Spartacus“. Ovaj gospodin je u tri sezone (plus jedna mini-serija) pokušao da dokaže da mu u najprostijoj televizijskoj jednačini „krv i sise“ nema ravnog. I ne samo to; da mu je taj poprostačeni zbir dovoljan za uspješan šou. Malo je reći da je do finala „Spartaka“ izgubio tu bitku. Dakle, Denajt se namjerio na „Jupiterov legat“, a problem je što ovdje nema mnogo prostora za vatromet tučnjave i seksa. Ovo je priča o olinjalim, ostarjelim superherojima koji treba da „predaju barjak“ nekim novim generacijama. Još malo antičkog Rima: po onoj čuvenoj mak-

simi, teška vremena stvaraju izuzetne ljude, izuzetni ljudi stvaraju dobra vremena, a dobra vremena mekane ljude. Meki ljudi, opet, stvaraju teška vremena... I tako ukrug, a ta se matrica lako i brzo može provaliti u seriji „Jupiter’s Legacy“. Sa jedne strane otac, Šeldon, ,,Utopian“ – sve i sja, Zevs i Jupiter Amerike modernog doba. Maltene vrhovno antičko božanstvo u lateksodijelu, što je u konkretnom slučaju i priličan raskorak od zategnutih mišića do izboranog lica prekrivenog sijedim porazima. Džoš Dašamel (jedan od glavnih likova iz „Transformers“ filmova) pokušao je da iznese kompleksnog, samotnog tipa koji je mnogo više od supermoćnog naduvenka. Sve što je uspio jeste da oslika iritantno nedokazanog lika, čija borba sa vjetrenjačama ne djeluje ni plemenito, ni interesantno, ni kao prototip „individualca pravednijeg i jačeg od kolektiva“. Ironično, od Šeldona je iritantniji samo Brendan. Sin koji, naravno, treba da se suoči sa velikim očekivanjima oca, najveće face u poznatom univerzumu. Očekivano, takav lik igra na liniji između kmečkavog razmaženka i potpunog prosjeka u bilo čemu; njegova jedina „pobjeda“ je (opet, stereotipno) dokazivanje ocu da ništa nije naslijedio od njega...

Predosadan tip Takav Brendan mogao je biti interesantno iznijet, samo što to malo poznati glumac Endru Horton nije znao da uradi. I rezultat je momak koji je, tokom gaženja dobrog dijela osam epizoda prve sezone (a mnogo toga se vrti oko njega) – naprosto, užasno dosadan. Toliko, da će vas natjerati da povjerujete da je Mark Grejson iz animirane superherojske serije

enog prati čitavu prvu sezonu Netfliksove adaptacije istoimenog stripa

d ne polete „Invincible“ za njega gromada od karaktera i posebnosti. Tanke glavne likove, po pravilu, trebalo bi da vadi interesantan narativ sa nekom angažovanom, ideološkom, filozofskom ili bilo kakvom tezom. Radnja je podijeljena na dva rukavca: jedan se odvija u sadašnjosti (za „smjenu generacija“), a drugi u prošlosti, u doba Velike depresije i najveće ekonomske krize svijeta prije devet decenija, kada su Utopian i sva ta ekipa superheroja postali ono što jesu.

Promašeni udarci Na papiru, sve zvuči idealno za povlačenje paralela svih češanja 20. i 21. vijeka. E, da znate, ,,Jupiter’s Legacy“ je potpuno anemičan, siv i neodređen kada je ideologija u pitanju. I sve se svodi na tlapnje poput „današnji svijet je sve luđi i luđi“ (blah) i „jaz između bogatih i siromašnih je sve...“ (blah blah!). Pritom, likovi znaju da utroše dobar komad vremena lamentirajući o tome, što je beskrajno iritantno. U toj mjeri da, kunemo vam se, samo očekujete da Utopian usred leta počne da drobi o tome kako je nebo plavo, a Njujork tako sitan i lijep, tako veliki i jadan, kada ga gledate odozgo, taman kao prije devet decenija... Svi epski momenti koje servira „Jupiter’s Legacy“ jesu udarci koji, prosto, ne uspijevaju da pogode vašu kožu; a narativni plan borbe u ringu sa televizijskom publikom je takav da neće uspjeti ni da vas zadiše ili uhvati u raskoraku. Konačno, momenat finalnog razrješenja jeste interesantan, ali suštinski vrlo problematično realizovan: taj okidač kada Brendan i cijela nova generacija, odluče da je vakat da se bore, da preuzmu odgovornost, da postanu novi superheroji. Naravno da se sve tiče američkog mita porodice, i naravno da sve djeluje prilično sladunjavo i žitko... Za naravoučenije: superherojska odijela su prilično

tijesna za antičke mitove. I svaka nesrećna superherojska porodica nesrećna je... ma, znate već na koji način.

Ocjena: 1.9/5

S. S.

17 textlessposters.com

Četvrtak, 13. maj 2021.

PREPORUKA

FILM Kako sam zahvaljujući poslu dobio priliku da pogledam mnoštvo filmova u vezi sa ljudskim pravima, vrlo je teško odabrati samo jedan. Ali, posebno lijep i pozitivan utisak ostavio je dokumentarac „RGB“ (2018). Film Džuli Koen donosi priču o usponu Rut Bejder Ginsberg, žene koja je u svijetu i vremenu patrijathata uspjela sebe karijerno da izgradi kao sutkinju Vrhovnog suda SAD. Pored nomminacije za Oskara, film je dobio još mnogo drugih priznanja za dokumentarno stvaralaštvo i najbolju muziku. Zaista priča koja motiviše žene da ne odustaju od snova. Na neki čudan način dopao mi se i „Night On Earth“ (Džim Džarmuš, 1991). Komedija-drama koja mi se mnogo svidjela donosi priču o jednostavnoj ljudskoj interakciji u pet različitih gradova širom svijeta. Ni Marvelovi filmovi nijesu izuzetak. Volim da ih gledam zbog toga što sam porastao na tim stripovima i zanimaju me njihove filmske adaptacije. Ako baš želite i film iz te sfere, preporučio bih „Thor Ragnarok“ (Taika Vaititi, 2017): najbolje odaje Marvelove vibracije koje sam osjećao kao dijete čitajući stripove.

Centru za građansko obrazovanje

Stop muzičkom recikliranju

Privatna arhiva arhiva

Zgrabi

Luka Asanović, kancelarijski menadžer u

TV Ne sjećam se kad sam posljednji put pogledao neki TV program, pa ću umjesto toga predložiti seriju s Amazon prajma. Zove se „The Expanse“, a rađena je po istoimenom romanu Džejmsa S. A. Korija. Ako volite naučnu fantastiku, treba da znate da ova serija najbolje adaptira realne zakone fizike, a priča je vrlo, vrlo zanimljiva. Što se serija i Marvela tiče, izdvojio bih „Daredevil“, a za one koji vole malo krvavije prizore odličan izbor je „Punisher“.

MUZIKA U muzici sam vrlo specifičan. Završio sam muzičku školu, a volim metal. Moj omiljeni bend je, zapravo, lakši od metala, ali je podjednako zanimljiv što zbog kompozicija, što zbog tekstova. Zove se Alter Bridge. Izdvajam album „Blackbird“ koji je ostavio najjači utisak. Takođe, volim da slušam djela kompozitora. Kao najuticajnije izdvajam Šopena od klasičnih, te Klinta Mansela od modernih. Volim i bluz, džez, hip-hop, disko...

Luka Asanović: Posebno mu se dopao dokumentarac „RBG“ o Rut Bejder Ginsberg

Zaobiđi FILM Svaki film koji izazove neku emociju jeste dobar film. Do sada, jedini koji me je ostavio bez ikakve emocije jeste „Hereditary“ (Ari Aster, 2018). Natprirodni horor, a ja tu ne viđeh ni natprirodnog, ni nešto previše horora.

TV Prestao sam da pratim televiziju zbog toga što smo zagađeni odvratnim materijalom kao što su rijalitiji koji nemaju nikakvu svrhu,

čak su i opasni. Mladi ih većinom ne kapiraju; percipiraju ih kao nešto što je stvarno i ozbiljno a ne jednokratna „zabava“, što i dovodi do brojnih problema. Da se razumijemo, meni tu nema čak ništa ni zabavno, ali ajde, nekome pomaže da odmori mozak od svakodnevnih životnih problema.

MUZIKA Da imam samo jednu želju, poželio bih da nestane tip muzike kakvu prave Grand produkcija, IDJ i slični. Proste matrice sa još prostijim tekstovima. Mislim da to nikome nije potrebno. Postoji mnogo kvalitet-

nije muzike koja te takođe tjera da cupkaš i da je pjevušiš i pritom se muzički obogaćuješ. Ono što je nekad bila umjetnost, sada su pretvorili u mašinu za pravljenje para. Nijesam ljut, svako ima svoj način, i to nije samo u svijetu muzike... ali da li je uništavanje umjetnosti vrijedno tog kapitala? Što će ostati nakon toga? Muzika nije prava muzika ako izostanu osjećaj i razmišljanje o melodiji i/li tekstu koji ima mnogo veće pozadinsko značenje. U današnjoj muzici su tekstovi tipa „to ti je što ti je“, a o matricama ne moram pričati. Znamo da se recikliraju.

Najbolji hard rok našeg vremena može mnogo bolje od albuma „The Battle at Garden’s Gate“

Spremni za Ol-star, ne i za titulu

xsnoize.com

ret a aV

dž uboks

leet

Četvrtak, 13. maj 2021.

ovom svijetu što milioni klinaca skidaju Djurentov ili Karijev šut iz driblinga, ili Jokićevu asistenciju iza leđa jednom rukom. Uglavnom, Led Zeppelin je za bend Greta Van Fleet nešto poput onog što je Džordan bio za Brajanta. Novi album „The Battle at Garden’s Gate“ je pokazna vježba u kojoj je naš hardrok Kobe pokazao da su svi Džordanovi elementi igre tu, perfektno naučeni, pa i nekakav famozni gitarski „fadeaway“ šut iz okreta... Ali ipak, i da ova četiri momka još nijesu sposobna da rješavaju utakmice i donose pobjede i titule.

Androgini brkovi

Ekipa kojoj nije teško oprostiti klinačke muzičke igre

otovo je nevjerovatno da Gretu Van Fleet, najbolji hard rok bend našeg vremena, godinama ne shvataju ozbiljno. Niti sebe tako doživljavaju četvorica tipova iz sela Frankenmut u Mičigenu, koji su bendu dali ime po jednoj starijoj gospođi iz komšiluka.

Džordanova igra

Odmah da postavimo stvari onako kako zavređuju: glas Džoša Kiške je nešto najbliže klasičnom Panteonu rokenrol božanstava što naše vrijeme može da ponudi. Gitara njegovog brata

Pjesma „The Weight of Dreams“ je najboljih devet minuta hard roka. Ipak, za 60 minuta materijala, Greta Van Fleet ne uspijeva da ne napiše nešto što ne zvuči kao bubuljičavi san rokenrol tinejdžera blizanca Džejka je nešto najbliže električnom orgazmu (hehe) koji je, recimo, posljednjih godina na malo drugačiji način uspio da dotkane The War on Drugs. I to je opet nedovoljno za cijelu armiju rok mrguda koji

su, recimo, za debi album „Anthem of the Peaceful Army“ tvrdili da previše zvuči kao Led Zeppelin. I da su im cijele pjesme razvučene, na primjer, oko naftalinskih rifova Džimija Pejdža. Kao da je to nešto loše; kao da postoji nešto pogrešno na

Da pojednostavimo: pjes m a „T h e We i g h t o f Dreams“ je, vjerujte, najboljih devet minuta hardroka koje ste čuli poslije dobrog niza godina. Istovremeno, u debelom satu ovog vratolomnog materijala, Greta Van Fleet ne uspijeva da ne napiše nešto što ne zvuči kao bubuljičavi san rokenrol tinejdžera. Kako ćete se odnositi prema tome – već govori mnogo i o vama samima, a nama je neodoljivo u svoj toj silnoj naivnosti. Braća Kiška su poput junaka filma „Bill&Ted“ za 21. vijek; i zaista, u nekim solažama samo fale Aleks Vinter i Kijanu Rivs, da vas uz nekoliko poteza gitare ubijede kako muzikom mogu pomiriti ili pokoriti svijet. Dakle, ako možete da svarite naivnost, Greta Van Fleet je savršen bend. Ovakav forsirano epski, grandiozan pogled na prog-rok je potpuno osvježenje, a „The

Weight of Dreams“ i „Age of Machine“ će vas u to najbolje ubijediti od svih 12 pjesama. I naravno da tu nije samo Led Zeppelin; u „Težini snova“ lako ćete hvatati korake i Fredija Merkjurija, što savršeno leži Džošovoj potpuno ludoj pojavi androginog brkajlije!

Dante u paklu

Uvodna pjesma „Heat Above“ zrači gospoštinom nalik jednom Eltonu Džonu, a ima tu i modernijih Broken Bells odjeka. Dovoljno da zaboravite svu naivnost tekstova i koncepta koji, recimo, idejno debelo pozajmljuje od potcijenjenih velikana sedamdesetih iz benda Rush. Kao realne zamjerke ostavite samo to što Džoš jednostavno ne umije da se stiša, pa često djeluje kao Dante zatečen u paklu, dok se ostatak benda lagano igra gitarama u dvorištu iza kuće. Greta Van Fleet je debelo iskoračila, spremna je za Ol-star egzibiciju, ali još ne i za ozbiljnu plej-of borbu. Razvoj benda je čak predvidljiv; izvjesno je da će dalje pratiti neke stilske Pink Floyd nagovještaje iz završnice albuma... Pa usput zaokružiti autentičnost. A ima je, više nego dovoljno u ovoj igri braće Kiška, koji su neponovljivi sami po sebi; sve i da nikad nijesu uzeli gitare u ruke. Ne vjerujete? Pa samo je njihov polučasovni encore iz „Red Rocks“ amfiteatra dovoljan da im oprostite sve klinačke igre. I usput shvatite, što zaista jeste hard rok. S. S. Ocjena: 79/100

Četvrtak, 13. maj 2021.

Sara Renar, kantautorka

film

33 OBRTAJA

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - S obzirom na to kakvi su naši uvjeti i nivo organizacije, rekla bih da proces snimanja ne bi bio bitno različit od scenarija Tarantinovog filma. Kao neki meta, film u filmu.

ika

Omiljeni filmski rivali? - Dekster i Mandark iz crtanog serijala „Dexter’s Laboratory“. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Pingvini iz crtića „Madagascar“. Najjači su. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Nije prvi, ali prvi kojeg se baš dobro sjećam. Kao mala sam bila luda za dinosaurima i gledala sam „Jurassic Park“ (Stiven Spilberg, 1993) s tatom u kvartovskom kinu „Urania“. Kasnije sam znala film napamet! Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - „2001: A Space Odyssey“ (Stenli Kjubrik, 1968) je moja želja, ali nešto između soundtracka filmova „High Fidelity“ (Stiven Frirs, 2000) i „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996) jeste realnost. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Nakon filma „Vicky Christina Barcelona“ (Vudi Alen, 2008) poželjela sam ići u, je li, Barselonu, što sam i učinila. Dok sam bila tamo, poželjela sam tamo i ostati. Spoiler: nisam ostala. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Pedra Almodovara, Kventina Tarantina i Sofiju Kopolu na vino i girice u „Amforu“ na zagrebačkom Dolcu, poslije toga na rakije u birtiju „Krolo“ do daljnjeg.

Film koji Vas čini srećnom? - „Smoke“ (Vejn Vang, 1995). Sjajan film o predivno nesavršenim životima predivno nesavršenih ljudi. Velika preporuka! Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Ne vjerujem u baš toliko nasilna rješenja, ali radi kastinga i opće zbrke na serijalu „Star Wars 1-3“ Džordža Lukasa bih barem poslala na popravni ispit. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Inače odustanem na vrijeme, ali patila sam se sa filmom „Dune“ (1984). Inače veoma cijenim Dejvida Linča kao režisera, ali brate mili... U tom filmu mi ništa nije bilo jasno. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Crnu komediju o Klepetanu i Malenei, čuvenom ljubavnom paru koji je rodom iz Slavonije. Zajedno su već othranili šezdesetak malih roda. On je stari probisvijet i boem koji joj se stalno vraća, a ona, domaćica u sada već poznijim godinama preispituje životne odluke. Zaplet počinje kada im jednog dana dođe neočekivani posjet u gnijezdo. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Motiv konja u filmovima Andreja Tarkovskog. Zbog filma „Andrei Rublev“ (1966) doslovce je upucan, što oštro osuđujem, ali to saznanje svakako dodatno doprinese da čovjek zapamti tu scenu. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Ajde lepo priznaj, a Đura će ti oprostiti što te je tukao!“ Iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984).

Kako othraniti 60 malih roda

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Nature Boy“ - Nik Kejv, i „Temptation“ – New Order bile su pjesme ushićenja i iščekivanja o osobi koju nisam mogla izbaciti iz glave. Srećom, ispalo je da ni ta osoba nije mogla mene izbaciti iz svoje glave i sada zajedno živimo sa tim i raznim drugim pjesmama. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Low Rider“, War. Za jedan kulerski doček smaka svijeta. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Nisam sigurna da li uopće postoji domaći autor kojeg svi obožavaju? A precjenjeno je, dakako, svašta potcjenjeno još i više...

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Pravilna ishrana“, Arsen Dedić. Jer „uskoro tako, htjeli ne htjeli / svi mi ljubimo manje a više bi – jeli...“ Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Marčelina“ Tome Bebića je sa svega nekoliko stihova jedna od najljepših i najtužnijih pjesama s imenom u nazivu. Prekrasna stvar. Vaša pjesma za karaoke? - „Prepad“, Boban Petrović. Da napravim budalu od sebe pjevajući u falsetu. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Nika Kejva. Strahovito inspirativan autor u svim fazama stvaralaštva. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Kada je umro Lenard Koen baš me je dotaklo. Vjerojatno zbog toga što je Koenov koncert bio posljednji na kojem sam bila s tatom prije nego je i on otišao... Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Hmmm... Vjerojatno onaj stari logički paradoks Zvonka Bogdana - „Ko te ima taj te nema“. I naravno, nezaboravni regress ad infinitum refrena „Da l’ si ikada mene voljela“ od Kneza. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Clash, Pink Floyd i mislim neki koncertni plakat Pips Chips & Videoclips. Znam

da je razočaranje, ali nisam imala treš fazu ni kao tinejdžerka. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Da li je papa katolik?

Serija idealna za kišni vikend? - „Chernobyl“ ili „The Handmaid’s Tale“. Kad je bal, nek’ je maskenbal! Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Monty Python’s Flying Circus“, moji roditelji su je obožavali. Kako sam rasla tako sam počela kužiti slojeve humora. Mislim da su ti Britanci zapravo priličan utjecaj imali na mene. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Northern Exposure“, odnosno „Život na sjeveru“. I dan-danas su mi likovi iz te serije kao neka utjeha i podsjetnik da u konačnici sve i nije tako strašno. Ili barem da uvijek može gore. Serija koju nikada nijeste završili? - Moj partner Dimitrije je gledao „Tiger King“, ja sam škicnula jednu epizodu. Nije mi uopće jasno kako itko ima živaca: a) snimiti tako nešto; b) gledati tako nešto; a pogotovo c) živjeti tako nešto.

21 Stella Mešić

Četvrtak, 13. maj 2021.

imdb.com

Sara Renar: Obožava Statlera i Valdorfa iz serije „The Muppet Show“

Kadar iz filma „Smoke“

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Teško da mogu seriju nazvati fantastičnom ako joj je kraj grozan... Ali „Game of Thrones“ svakako ima jedan od glupljih i zbrzanijih završetaka. Šteta. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Bez obzira na to kakvi bi mogli biti rizici, ne bih imala ništa protiv obrazovanja, a ni zaposlenja u Hogvortsu! Najdraži par iz serije? - Statler i Valdorf, ona dva lika iz

serije „The Muppet Show“ što sjede na balkonu u kazalištu i glasno iskazuju najčešće izrazito negativna mišljenja o onom što vide (čitaj: seru po svima). Obožavam ih! Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Nakon gledanja filmskog serijala „Harry Potter“ poželjela sam imati ako ne već čarobni štapić, onda barem leteću metlu. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za Džerija! S. S.

vog proljeća Sara Renar uspjela je da precizno premjeri prostor dovoljan za pandemijsku pobjedu. U njen skučeni a širinom ozareni automobil, poput ekipe iz filma „Little Miss Sunshine“, stali su kompletan bend, oprema i njen pas. Na putu na prvi koncert nakon bezmalo pola života. Ovih dana Sara djeluje poput kreativne opruge koja najčvršće djeluje i najbolje funkcioniše, bezbjedno držeći i čuvajući neke duge mostove, onda kada je zategnuta pod gravitacijom cijelog ovog svijeta. Zato je prvi koncert nakon dugog izolacionog muka morao i biti van njenog Zagreba; za pravo roadtrip iskustvo na tragu sunca i Mediterana, tamo u Šibeniku... Poput mini-hodočašća, za živo izvođenje novog albuma „Šuti i pjevaj“. U to „Šuti i pjevaj“ stala je ključna mantra umjetnice u vremenu tjeskobe i gluvoće. Nikad angažo-

vanija, nikad do sada direktnija, niti spremnija da brani i jednu antičku Medeju kojoj je partijarhat namijenio ulogu dežurne negativke... Sara Renar je ovog proljeća, jednostavno – u ofanzivi, u frontalnom nastupanju; jer savršeno zna u što vjeruje, za što se i pod kojom zastavom bori. Čak i onda kad je cijela njena armija ona sila od benda jednog psa. Takvu Saru Renar lako je uhvatiti između redova naših „33 obrtaja“. Biće vam savršeno jasno, zbog čega je sebi namijenila jednu leteću metlu iz ,,Harija Potera“... Zbog čega joj je jedan „Tiger King“ nepodnošljiv – a recimo, jedan logički paradoks Zvonka Bogdana sa sjevera Bačke savršeno prihvatljiv. U najkraćem, kod Sare će vam se najviše dopasti lakoća i riješenost kojom brani intimni prostor. Skockala ga je tako, da njoj i njenima tu nikako ne može biti tijesno.

Četvrtak, 13. maj 2021.

KALENDAR

Šezdeset pet godina kultno

amazon.com

Sva ta p pristojn Tako to biva sa Hičkokom: tako ga je lako voljeti, a teško razumjeti. Tako ga je volio, ali po mnogo čemu nije ga i razumio legendarni Fransoa Trifo je i dan-danas dio skoro svakog nastavnog programa studija filmske umjetnosti – osjeća se nelagoda čovjeka koji je tjeran da priča o nečemu što mu se nikako nije pričalo. Zbog toga se iza one paralele talentovanog amatera i profesionalca gomila i mnogo diskretne melanholije. I cijeli jedan svijet izgubljene autorske nevinosti, koje je Hičkok bio debelo svjestan, i onda kada je konačno, početkom šezdeseth, postao prepoznat kao ključni autor jedne cinično genijalne i genijalno cinične filmske ere...

Dva odraza

DJELO PROFESIONALCA: Plakat američkog rimejka iz 1956.

ajde da kažemo da je prvi film bio rad talentovanog amatera, a drugi djelo profesionalca. Svaka priča o njima kreće od jedne rečenice, iz jednog intervjua. I od dva režisera, od kojih je jedan bio poput dječaka pri susretu sa sportskim idolom nakon utakmice. To što je Fransoa Trifo dobio tog dana od Alfreda Hičkoka, jeste bio savršen odgovor. A želio je da se šepuri pred onim kojeg je po mnogo čemu smatrao uzorom i

mentorom cijele generacije. Znanjem i vještinom.

Kultni intervju

Zbog toga je Trifo, mimo stavova silne kritike kojoj se „The Man Who Knew Too Much“ nije dopao, pred Hičkokom insistirao: da je druga verzija filma iz 1956. mnogo je bolja od one prve, iz 1934. godine. I onda razvukao cijelu listu razloga zbog kojih je rimejk bio zreliji, slobodniji, subverzivniji... ma, autorskiji! Da bi stari Alfred samo od-

govorio: „Recimo samo da je prvi bio rad talentovanog amatera, a drugi...“ Znate već i sami. Tako to biva s Alfredom Hičkokom: tako ga je lako voljeti, a teško razumjeti. Tako je bilo i sa Trifoom, filmskom ikonom i jednim od utemeljivača francuskog novog talasa... Hičkoka je volio, ali po mnogo čemu nije ga i razumio. A Alfred nikako nije volio interni konflikt; u svakoj sekundi tog segmenta najčuvenije knjige intervjua, koja

Šest i po decenija nakon premijere rimejka „The Man Who Knew Too Much“, 16. maja 1956. godine, i dalje ne možemo, niti umijemo biti dovoljno pravedni, pa da drugu verziju filma posmatramo van konteksta prve, kojom Hičkok nije bio zadovoljan. Zera pravednosti je makar u činjenici da se ni prva iteracija, film koji je 1934. praktično katapultirao i proslavio ga pred planetarnom publikom – ne može posmatrati sem kao odraz u ogledalu onog drugog. „Čovjek koji je znao previše“ iz

1956. prije svega bio je Hičkokov dug. Prvo, način da što bezbolnije prebrodi ugovornu obavezu snimanja filma prema studiju Paramaunt. Alfred ih je namagarčio, svjestan da će šefovi prihvatiti i da će im, logikom mejnstrim blokbaster industrije, rimejk 22 godine starog filma biti potpuno finansijski isplativ. Hičkok je, potom, učinio sljedeće: servirao je savršeno prikladan i publici svarljiv triler, začinio ga sjajnim glumcima, muzikom, vizuelnim vatrometom u tada novoj i mamutskoj Vistavision tehnici... I pri tome se kompletnoj logici oku ugodnog mejnstrim hita narugao, oprao od njega ruke! I svim potrebama i refleksima konformizma američke i zapadnjačke porodice, postavljene po onom modelu i šablonu koji je aktuelan i dan-danas. Veliki Džejms Stjuart je „čovjek koji zna previše“; savršen, brižan i politički korektan „pater familias“. Njegov Ben Mekena je ljekar koji zna znanje i koji gleda svoja posla, srećan što sa suprugom i sinom ima priliku za zasluženi odmor u Marakešu, u Maroku. Doris Dej je Džozefina. Džo, savršeno uglađena, posveće-

Četvrtak, 13. maj 2021.

na, smjerna, kontrolisano karakterna supruga; posvećena i sposobna, po patrijarhalnoj postavi igre ipak suštinski zavisna... Što je, naravno, Hičkok oslikao u jednoj beskrajno komičnoj i diskretnoj liniji histeričnosti, već u uvodnom dijelu filma. Ništa tu nije onako, kako inače ne bi bilo u prosječno savršenoj i savršeno prosječnoj američkoj porodici; pa ni sin Henri, epicentar svih briga i ponosa bračnog para Mekena.

Inovativno tkanje

Sa jedne strane, Hičkok nudi filmsku triler fantaziju: porodicu koja, silom prilika, na odmoru dolazi do bitnog saznanja u špijunskom ratu. A zatim se praktično sama uspijeva izboriti sa silom pokvarenog svijeta – jer, Bože moj, oni su savršena američka porodica a ona može i mora sve. Ta filmska matrica u kojoj obični pojedinac iz predgrađa spašava stvar tvrdoglavo traje u svijetu blokbastera i do dana današnjeg. Od svih „Umri muški“ fantazija do marvelovskih modernih slika i prilika superheroja među običnim i svima bliskim komšijama. Sve te načine na koje filmska industrija obrće pogodan sadržaj Hičkok je već vidio i prozreo; na koncu, sve to je bila inspiracija njegove filmske mladosti i hita iz 1934. godine. Ono što je razlika jeste, naravno, odnos. U filmu iz 1934. ne radi se o američkoj, već o savršeno sličnoj i pristojnoj britanskoj porodici. Postava

igra je gotovo istovjetna – a realizacija inteligentna, zabavna, lagana i inovativna u tkanju saspensa i narativnih obrta. Istovremeno, „Čovjek koji zna previše“ iz 1934. djeluje kao fantazijski film, gotovo nalik Bunjuelovom „Andaluzijskom psu“ (1929). Publici je servirana jedna sasvim oku ugodna očuđenost koju je mladi Hičkok, u naletu kreativne radosti, uspio sažvakati i naučiti i publiku i kritiku kako da to, na jedan novi način, progutaju i svare. I zato je lako shvatiti, zbog čega su svi toliko voljeli taj film; zašto je toliko bilo logično raditi američki rimejk.

Pokvarena ploča

A ono što je Alfred Hičkok unio u „The Man Who Knew Too Much“ iz 1956. godine jeste potpuni autorski cinizam. Prvo – sa jasnom namjerom, da ne treba da se dopadne, ili da zabavi bilo koga. Zbog toga film u više planiranih navrata vrlo ciljano štuca; preskače poput pokvarene ploče, skreće i kvari pažnju. Elemente sanjive fantazije servira „na kašičicu“, bez reda i nekog šireg smisla, skoro dadaistički; toliko da se uhvati u dribling sa već naoštrenim kritičarima. Pušta Stjuarta i Dej da budu ono što jesu, što publika i očekuje. Sve do momenta kada to nešto, savršeno stjuartovsko, patrijarhalno i savršeno američko - pređe debelo iza granice iritantnosti. Onako kako je to Hičkok i želio.

japantimes.com

patologija ne porodice

RAD TALENTOVANOG AMATERA: Kadar iz prve, britanske verzije iz 1934. godine

aworldoffilm.files.wordpress.com

og Hičkokovog rimejka „The Man Who Know Too Much“

LICE U LICE S IDOLOM: Jedan od intervjua koje je Trifo vodio šezdesetih s Alfredom Hičkokom

Osnovna teza je, naravno, nepromijenjena i dodatno izoštrena. A to je, u kolikoj mjeri je za prosječnog Amerikanca velika ta trauma, da izađe iz mjehura bezbjednosti porodičnog života. I koliko je spreman da okrene pogled u stranu od tuđe nesreće ili kolektivne prijetnje, samo zarad ličnog mira. Zbog toga je u oba filma okidač za akciju trenutak koji je najveća trauma svakog roditelja – momenat kada im neko ugrozi dijete. Još jedan momenat ironije i cinizma: film je donio totalni finansijski uspjeh po svim pravilima industrije (snimljen za jedan, donio zaradu od 11 miliona dolara). I jedinu bitnu pjesmu iz svih Hičkokovih filmova koja se proslavila: „Que Sera, Sera (Whatever Will Be, Will Be)“ koju Doris Dej isporučuje na

granici sumanutosti u završnici filma.

Zasoljena patetika

Banalna i potpuno bezbrižna pjesma („štogod bude biće, mi idemo u Rim“) će za Doris Dej biti poveznica u trenutku kada uspije da oslobodi zatočenog sina. Trenutak koji u prvom filmu djeluje katarzično, u rimejku i zasoljeno ovom pjesmom je gotovo nadrealna patetika. Žestoka Hičkokova sprdnja na račun svih konstrukata ostvarenog porodičnog života i fascinacija malograđanštine - poput ljetovanja u Evropi i salonskih druženja sa bogatim intelektualcima i mističnim agentima. S tim što, naravno, finalni udarac zlikovcima zadaje nova karika „pristojne patrijarhalne Amerike“ – dječak Ben. Za svijest o jednom teško raski-

divom lancu i sistemu. Zato je tako lako shvatiti, zbog čega je Trifo bio opčinjen Hičkokovim rimejkom. I zbog čega ga je shvatio kao momenat sazrijevanja i gorke samokritičnosti jednog potpuno zrelog autora. I naravno da je za njega takav film bio savršen – ali ne i za Hičkoka. Jer Alfred je znao koliko mu je dragocjenije bilo ono grozničavo mladalačko stvaranje, spram ovog, već distanciranog i potpuno promišljenog... I zbog čega mu je onaj „rad talentovanog amatera“ bio makar podjednako dragocjen koliko i „djelo profesionalca“. U onom najpoznatijem od svih filmskih intervjua, koji i dalje čeka da otkrije i odgonetne sve svoje misterije i ideje, čovjeka koji je znao previše o konfekcijskom svijetu industrije filma. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 13. maj 2021.

„The Silent World“: Jubilej dokumentarca koji je otkrio po

mubi.com

Oči u oči sa vanzemaljskom ljepotom

Filmski prozor u svijet o kojem je tadašnja publika samo mogla da sanja

ada želimo da pogledamo svijet pod vodom, dovoljno je da upalimo televizijski kanal „BBC Earth“ i prepustimo se fascinantnom glasu Dejvida Atenboroua. Fenomenalni kadrovi predivnog koloritnog svijeta okeana i mora sada su svakodnevnica koja, pored toga što nudi sat opuštanja sedmično, upozorava na posljedice klimatskih promjena. Ipak, prije 65 godina takvi kadrovi nijesu bili mogući. A onda su dva Francuza otvorila prozor i prikazala čari planete Zemlje o kojima su tadašnje generacije mogle samo da sanjaju... Dokumentarni film „Le Monde du silence“ („The

Silent World“), premijerno prikazan 26. maja 1956. u Kanu, produkt je saradnje dva fenomenalna Francuza. Potpisali su ga ljubitelj prirode i okeanograf Žak Kusto i Luj Mal, mladi i perspektivni genijalac koji je nakon dva kratka filma čekao veliki filmski zalogaj i priliku da se dokaže. Adaptacija istoimenih memoara Žaka Kustoa, koji su napisani tri godine ranije, bila je izrazito velik podvig tokom turbulentnih pedesetih godina prošlog vijeka. Kadrovi snimani dvije godine sa Kustoovog čuvenog istraživačkog broda „Calypso“ otkrili su neobično veličanstvo okeanskog života baš onako kako ga je opisao na stranica-

ma knjige. Snimaka je bilo toliko da bi Kusto, da je dobio priliku da sada radi na filmu, „The Silent World“ prerastao u serijal. Nego, od čak 25 snimljenih kilometara filmske trake, samo je deset odsto iskorišćeno za finalni projekat! Te kilometre vrijedjelo je vidjeti: od šarenolikih riba, do zaboravljenog podvodnog „blaga“ koje se krilo u tihom svijetu mora i okeana, Kusto je publici donio spektakularan pogled na dirljiv, neobičan i katkad smiješan svijet. No, iza filmskih kulisa nijesu se dešavale baš najsjajnije stvari. Nekoliko godina nakon snimanja, filmska publika

dobila je priliku da čuje i pročita uznemirujuće informacije o varvarskim izborima kreatora i posade, za kojima su posegnuli da bi snimili što efektnije kadrove. Ipak, prije 65 godina stvari ispod mora i na kopnu nijesu bile kao onakve kakve su sada... Nakon premijere na Kanskom filmskom festivalu postalo je jasno da će „The Silent World“ postati apsolutni hit, miljenik i kritičara i publike. Ni jedni ni drugi nijesu mogli da odole hobotnicama, fluoroscentnim ribama, ajkulama i delfinima, kao ni olupinama starih brodova i pećinama. Ne čudi onda da su kadrovi ove vanzemaljske

Žak Kusto na čuvenom istraživačkom brodu „Kalipso“

Poslije premijere 1956. godine u Kanu, niko nije mogao da odoli hobotnicama, fluoroscentnim ribama, ajkulama i delfinima, kao ni olupinama starih brodova. Film je nagrađen Zlatnom palmom, a osvojio je i Oskara

letterboxd.com

KALENDAR

pinterest.com

ljepote nagrađeni Zlatnom palmom, kao i Oskarom u kategoriji najboljeg dugometražnog dokumentarca. Nakon premijere francuskog dokumentarca vjero-

Četvrtak, 13. maj 2021.

Italijani brži od Francuza Iako se „The Silent World“ smatra prvim dugometražnim filmom ovog tipa, Italijani su ipak bili brži od Francuza. „Sesto continente“ („The Sixth Continent“, Folko Kvilići, 1954) prvi je film čija je podvodna fotografija pokazala do tada kameri nedostižni svijet. Italijani nijesu bili uspješni kao Francuzi, ali film je ipak prikazan u Veneciji, gdje se takmičio za Zlatnog lava. Izgubio je od italijanskog kolege Renata Kastelanija i adaptacije Šekspirovog klasika „Romeo i Julija“.

vatno su, pored biologa, najsrećniji bili ronioci. Da nije bilo Kustoa i Mala, stvari bi u podvodnoj industriji fotografije bile sasvim drugačije i mnogo komplikovanije. Specifična filmska invazija na mirni podvodni svijet i dan-danas izgleda impresivno bez obzira na to što je prošlo više od šest decenija od premijere. Uostalom, tada je bez sumnje bio i artističan i tehnološki podvig koji se decenijama nije mogao dostići. A kadrovi nepoznatih mutnih dubina prenijeli su se iz pedesetih i urezali i u sadašnjost. L. MURSELJEVIĆ

Šest decenija od smrti glumačkog kameleona Garija Kupera

Dečko koji nije obećavao

pinterest.com

odvodne čari Zemlje

Zahvaljujući „naturalizovanom“ pristupu, Kuper se lako prilagođavao ulogama, što je Američka akademija prepoznala dvaput i uručila mu priznanja za „Sergeant York“ i „High Noon“, te počasnog Oskara u godini kada je umro

ako sada možda važi za simbol jednog krajnje specifičnog holivudskog momenta, glumačka karijera američkog fenomena Garija Kupera počela je krajnje vrtoglavo. Pored činjenice da „nije obećavao“, kako je to okarakterisao jedan njegov profesor, budućem dvostrukom oskarovcu nije išla naruku ni konstantna selidba od SAD-a do Engleske, pa ni po samoj Americi. Ipak, igrom slučajnih životnih sjenki Kuper je otvario vrata nijemog filma 1925. i zatvorio ih je četrdesetak godina kasnije, ostavivši za sobom približno 100 zanimljivih i nagrađenih komada. Zahvaljujući „naturalizovanom“ pristupu, Kuper se lako prilagođavao ulogama, što je Američka akademdija prepoznala dvaput i uručila mu priznanja za „Sergeant York“ (1941) i „High Noon“ (1952), te počasnog Oskara 1961, u godini kada je umro. Izbrojao je i još tri nominacije. Kako bismo adekvatno obilježili 13. maj i šest decenija od smrti velikog glumačkog kameleona prisjetićemo se njegovih bitnih uloga koje su ostale u sjenci znatno bombastičnijih naslova.

Wings

Iako se čuveni romantični ratni ep pamti kao prvi dobitnik Oskara u istoriji prestižne nagrade, „Wings“ (Vilijam Velman, 1927) bio je i jedan od najboljih pokazatelja do koje tačke je otišla tehnologija kada govorimo o sedmoj

Dvostruki oskarovac Gari Kuper

umjetnosti. Kuper je imao sreće što ga je režiser primijetio: upravo ova sporedna uloga otvorila mu je vrata Holivuda. Doduše, nije dobio pretjeranu minutažu u ovom simpatičnom nijemom ostvarenju, ali doprinos scenama učinio ga je pristupačnim režiserima tog perioda. Uloga koja ga je zaista proslavila stigla je dvije godine kasnije, i to sa potpisom fenomenalnog Viktora Fleminga. Vestern „The Virginian“ (1929) pamti se kao Kuperov zvučni debitantski nastup.

The Westerner

Ekscentrični sudija i kaubojska propalica? Slavni Vilijam Vajler imao je neprikosnoven ukus za čudnjikave filmske solucije. Ova je dio njegovog poluvesterna „The Westerner“ (1940) u kojem je spojio Kupera i fenomenalnog Voltera Brenana. Iako je Garijev lik u samom centru priče, kolega mu je oteo slavu. Zahvaljujući Vajlerovom filmu, Brenan je dobio trećeg Oskara za sporednu mušku ulogu.

Meet John Doe

Često zanemareni film „Meet John Doe“ (Frenk Kapra, 1941) izrazito je zanimljiv i bitan u segmentu u kojem je rađen. Ostvarenje u kojem Barbara Stenvik igra novinarku koja objavljuje

nepotpisano pismo koje je vodi do beskućnika čija čudnjikava filozofija lansira popularnu političku plaformu, otvorila je vrata „grassroots“ kampanjama u SAD-u. U ulozi beskućnika, Kuper je pronašao dovoljno prostora da odigra nevidljivu glumačku kartu i da pokaže kako može biti parče puzle koja fali uskim gradskim ulicama.

Vera Cruz

Režiseri poput Roberta Aldriha nijesu dali Kuperu da prodiše daleko od vestern prašine. I to sa debelim razlogom. U ostvarenju „Vera Cruz“ (1954) sa fenomenalnim Bertom Lankasterom, dokazao je da mu je mjesto u revolveraškim kadrovima. Revolucionarni vestern dao je Kuperu idealnu priliku da odigra „nemoralnu“ glumačku utakmicu u filmu koji ostaje upamćen i po briljantnoj fotografiji oskarovca Ernesta Lasla.

Love in the Afternoon

Kada su počela šuškanja da će Bili Vajlder započeti filmski projekat sa Kuperom i Odri Hepbern, ređale su se teorije o kakvoj će tu romansi biti riječi. Nažalost, iako je simpatični „Love in the Afternoon“ (1957), snimljen u Parizu, osvježio pedesete, na koncu, nije ispunio velika očekivanja. L. M.

PODGORI č ARENJE

Njegoš od Irske P

ozicija bankarskog činovnika u Šangaju, u periodu nakon posljednjeg kineskog cara, nije mjesto na kom biste očekivali, recimo, jednog crnogorskog princa. Ali takvi ne stižu do naših udžbenika istorije. Njima kao da ne može da pripadne neka istinski ljudska priča.

Sjenka tornja Ova počinje na drugom kraju svijeta: najljepši pogled Limerika je onaj sa Katedrale Sent Meri, već skoro 900 godina. Bila je to najzapadnija tačka vikinških utvrđenja; sada je ponos Kelta i cijele Irske. Odatle bi jedan večernji pogled ka zapadu i zalasku, bez greške otkrivao blistavi okean. Priča se tu ipak završava. Dolje, u sjenci tornja, sahranjen je jedan princ - u toj Irskoj koja nipošto nije voljela tuđe prinčeve. A kažu da je Milo Petrović Njegoš bio posljednji iz dinastije, koji je svoju zemlju puškom branio. U Irskoj su ga znali kao vrsnog antikvara; nekoliko

decenija i kao poznavaoca starih umjetničkih slika, zlatnika i skupocjenog posuđa u Dablinu. Do smrti novembra 1978, nije mnogo neznanaca puštao u život; niti su oni kopali po gordoj samoći starca koji je duboko gazio devetu deceniju. Živio je u Konemari, predjelu na zapadu Irske koji je najdirektnije vezan za keltsku tradiciju. Upravo tu nekoliko desetina hiljada „tvrdoglavih“ nikada nije ispustilo stari irski jezik. Takav je predio, kao ukraden iz knjiga epske fantastike ili u svaku od njih ugrađen – savršeno i pripadao princu. Još nije vrijeme da uvežemo udaljene tačke: bolje je reći da priča počinje na Njegušima. Predak princa Mila bio je Rade, brat vladike Danila; njegova „krlja“ je ostala gore iznad Kotora cijela dva vijeka. A vladari su dobro znali i udaljene rođake. Knjaz Nikola je zato dječaka sa 12 godina poslao za carsku Rusiju, računajući da će Vojna akademija u Petrovgradu od Mila

Zaglavi se

Đurovog napraviti čoeka, princa... I nije pogriješio: štićenik princeza Stane i Milice, tamo u najužem krugu carskog dvora, vratio se kao oficir, poliglota. Svjetski čoek. Do kraja Prvog svjetskog rata već i komandant Lovćenske divizije. Lako je shvatiti, u kakvom se neraspetljivom čvoru sudbine našao princ Milo krajem 1918. godine. Onaj dio koji je već mnogo zastupljeniji i u pričama naše svakodnevice, dobro je dokumentovan. A ovom princu do posljednje ure ostajalo se u Crnoj Gori; sve dok mu jedan američki major nije predočio realnu životnu opasnost.

Čekajući slobodu Brod koji je otpremila naša princeza i italijanska kraljica Jelena čekao je u Kotoru. U zoru se princ spustio sa Njeguša; živio je bezmalo još šest decenija, a više nikada nije vidio Crnu Goru. Princ Milo nije dugo boravio u Italiji. Odatle će ga početkom dvadesetih

Crta: Srđan Ivanović

patrickcomerford.com

Četvrtak, 13. maj 2021.

Princ Milo u martu 1941. u Dablinu

život brzo ponijeti u grotlo revolucije Meksika (!) – pa u Kinu. Internacionalna kolonija u Šangaju, biznisraj međuratnog perioda, bila je idealno mjesto da princ, sa zgarišta uspomena, gradi nove početke, poslovne i privatne veze. Već u drugoj polovini dvadesetih je u Italiji, na jezeru Komo i u rezidenciji kralja Emanuela i kraljice Jelene. Pa u Londonu, ponovo kao bankar. Nalazimo ga i na izložbi crnogorskih fresaka na Pikadiliju uz vajara i ratnog zatočenika Janka Brajovića. Pa koju godinu kasnije u Kaliforniji; gdje iz braka sa Helen Smit dobija kćerku Milenu. I već tada objavljuje tekstove u

„Crnogorskom ogledalu“, analizira ratne okolnosti koje su dovele do propasti kraljevine... To što je princa Mila četrdesetih život ponio u Irsku, i što je njegovo počivalište u Limeriku, bila je stvar ličnih izbora. Tvrde odluke, da u Crnu Goru ne stupi dok ne bude slobodna. Jedan istorijski portret obilježen sudbinom crnogorske države ipak zaslužuje mnogo širu sliku: bankara, biznismena, zaljubljenika u umjetnost, pustolova, antikvara... I tek onda postaje potpuna istorija. Za portret princa Mila, potpuno domaće i sasvim svjetske ličnosti.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 13. maj 2021.

LONDON CALLING

Kućna arhitektura ondonske dane, prije novog seta mjera nakon kojih će prvi put poslije šest mjeseci biti dozvoljen ulazak u neki zatvoreni prostor koji nije supermarket ili apoteka, valjalo je adekvatno obilježiti. I to baš nekom umjetničkom izložbom na otvorenom. Da Londoncima posluži kao savršena uvertira za predstojeći period u kojem će, sasvim sigurno nakon otvaranja muzeja i galerija, redovnije gledati fanove umjetnosti u redovima formiranim na ulicama. Ne samo što je jedna takva izložba organizovana na otvorenom, nego se i pozabavila baš konceptom lokdauna, koji mnogima i dalje budi neopisivo čudan osjećaj, čak i nakon toliko mjeseci među četiri zida.

Sanjivi pejzaži

Izložba „Little Domestic Architectures“ vrti se oko vrlo zanimljivog fotografskog koncepta. Mali modeli zamišljenih ili već postojećih arhitektonskih oblika koje možemo pronaći po kući - ubrzo su pronašli sopstveni umjetnički put. Izložba je osmišljena kao projekat koji na specifičan način istražuje širok spektar

predmeta iz domaćinstva, a koji su bili sastavni dio života tokom samoizolacije. Budući da su se kroz obim i kompoziciju ti predmeti mogli pretvoriti u „sanjive arhitektonske pejzaže“, postavka „Little Domestic Architectures“ postala je idealan podsjetnik na 2020. godinu. Tako su na izložbenim panoima završili razni simboli: od korica knjiga, cvijeća i lampi, do brokolija i parčeta hljeba. Sve ono čime smo danima bili okruženi tokom lokdauna.

Projekat dvoje Italijana privukao fotografe širom svijeta Leila Murseljević

Veliki odaziv

Iako su „male domaće arhitekture“ zapravo počele kao fotografski projekat čiji je osnovni cilj bilo puko skretanje pažnje sa pandemijske krize, osnivači projekta, italijanski duo Fabio Kapelo i Marta Marota ubrzo su dobili brojne fotografije umjetnika širom svijeta. Odštampali su ih na fotografskim papirima manjeg formata i objavili ih na velikim plavim panoima. Logično, odabrali su baš multikulturalni London za mjesto prve izložbe. Takođe, u pripremi je i istoimena knjiga koja treba da obuhvati radove. A predlozi za ovo svojevrsno obilježavanje lo-

Leila Murseljević

Izložba na otvorenom „Little Domestic Architectures“ uključila je fotografije snimljene širom svijeta tokom lokdauna i postala idealan podsjetnik na pandemijsku 2020. godinu

Dio radova čiji autori pokazuju kako su domaćinstva izgledala tokom izolacije

kdauna ne prestaju da stižu na adresu Italijana, pa trenutno, kolekcionari imaju

više od 100 fotografija umjetnika iz cijelog svijeta od Ujedinjenog Kraljevstva,

Italije i Španije, do Ekvadora, Argentine i Australije. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić