Dnevni list Pobjeda 15.06.2020. by Pobjeda

POVODI: Slučaj hapšenja zatvorskih čuvara povezanih sa kriminalnim grupama bitan za UIKS i sistem u cjelini

SKANDALOZNO: Mediji bliski Dodiku, DF-u i srpski akademici objelodanili političku platformu okupljanja u organizaciji SPC

Litijama žele „Srpski svijet“ strateški trougao Beograda, Podgorice i Banjaluke

Zaraženi je u samoizolaciji

STR. 6.

STR. 2.

INTERVJU: Adnan Čirgić o Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika

Crnogorski nesporan za slavističku javnost STR. 13.

I. MITROVIĆ

Država pokazala da je zakon isti za sve

Kako navode, povlačenje Zakona ne treba da bude jedini cilj litija, jer će Đukanović smisliti nešto novo, pa se u analizi poziva na rušenje demokratsko izabrane vlasti u Crnoj Gori, a litije treba da budu okidač za promjene

Na bazenu SC ,,Morača“ posljednjih dana sve više posjetilaca

RAZGOVOR Dr Enis Kočan, profesor na Elektrotehničkom fakultetu

Sa suncem stižu i kupači

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Crna Gora, najnoviji srpski neprijatelj

» Piše: Tomislav MARKOVIĆ

STR. 14.

5G samo može da poboljša život STR. 7.

Politika

Poneđeljak, 15. jun 2020.

SKANDALOZNO: Mediji bliski Miloradu Dodiku, Demokratskom frontu i srpski akademici objelodanili političku platformu uličnih okupljanja u organizaciji SPC PODGORICA - Ključni cilj litija u organizaciji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori treba da bude formiranje tzv. Srpskog svijeta – strateškog trougla Podgorice, Banjaluke i Beograda koji bi bio formiran po uzoru na Ruski svijet, a Crna Gora umjesto EU i NATO treba da se okrene Rusiji i Evroazijskoj uniji, piše u platformi koji su objavili mediji bliski Miloradu Dodiku, Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi uoči novih litija.

RUSKI SVIJET

U tekstu pod nazivom ,,Postoji Ruski svijet - idu li litije u pravcu uobličavanja Srpskog svijeta“, koji su objavili portal ,,Sve o srpskoj“ blizak Miloradu Dodiku i IN4S blizak DF-u i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj - predstavljena je politička agenda litija, čiji zahtjevi ne treba da se ograniče na Zakon o slobodi vjeroispovijesti već na rušenje Mila Đukanovića i totalni zaokret u spoljnoj politici zemlje. U analizi koja kao ključno pitanje postavlja ,,Kako po analogiji sa Ruskim svijetom napraviti ,,Srpski svijet“, strateški savez Beograda, Banjaluke i Podgorice, svoja viđenja su dali episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, viši naučni savjetnik Instituta za političke studije u Beogradu i utemeljivač geopolitike u Srbiji Milomir Stepić, glavni urednik portala IN4S Gojko Raičević, dekan banjalučkog Fakulteta bezbjednosti Predrag Ćeranić i univerzitetski profesor Dejan Mirović. – Činjenica da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izabrao da vodi proameričku politiku ne dozvoljava Podgorici da samostalno donosi odluke koje bi bile povoljne po Crnu Goru i koči realizaciju onih povoljnih odluka i namjera koje su balkanski Srbi već donijeli u pogledu nacionalnih i nadnacionalnih integracija – piše u analizi.

Litijama žele „Srpski svijet“ – strateški trougao Beograda, Podgorice i Banjaluke Kako navode, povlačenje Zakona ne treba da bude jedini cilj litija, jer će Đukanović smisliti nešto novo, pa se u analizi poziva na rušenje demokratsko izabrane vlasti u Crnoj Gori, a litije treba da budu okidač za promjene

Joanikije tvrdi da se Đukanović grubo umiješao u unutrašnje stvari crkve U analizi se citira izjava episkopa Joanikija koji tvrdi da se predsjednik Đukanović grubo umiješao u unutrašnje stvari crkve sa ,,željom da izmijeni njen status i njeno ustrojstvo“. - Time, na najgrublji način, krši Ustav Crne Gore, budući da je, po Ustavu, crkva odvojena od države. Optužuje nas da smo strani antidržavni elemenat, da ne priznajemo državu Crnu Goru i njenu nezavisnost – što nije tačno, tvrdi Joanikije. Kada ga, kako navodi, zbog njegove anticrkvene djelatnosti kritikujemo sa očiglednim dokazima da ne poštuje Ustav i autonomiju crkve, on nas onda optužuje da napadamo državu. On misli da je država njegov feud kojim može gospodariti kako je njemu drago. Takvo devijantno mišljenje je vjerovatno posljedica njegove tridesetogodišnje vladavine. Sada hoće da osniva crkvu. Što se više bavi tom temom, sve više pokazuje neznanje. Proizveo je neravnopravnost među vjerama. SPC trpi tešku diskriminaciju u Crnoj Gori u odnosu na rimokatoličku i islamsku. Naša osnovna vjerska i imovinska prava su ugrožena, a za posljedicu, budući da smo mi pravoslavna većina u ovoj zemlji, imamo nestabilnost crnogorskog društva – navodi se u stavu Joanikija koji je citiran u analizi.

CILJEVI

Đukanović je, kako navode, važan naročito zbog ,,udara na pravoslavni prostor čije zapadne granice čine Republika Srpska, istočna Hercegovina i Crna Gora“. – Crna Gora je NATO tvorevina kojom je zatvoren posljednji otvor izlaska na mora koja okružuju Balkan, posljednji ventil kuda Srbi – a znači i Rusi – mogu imati pristup Sredozemlju – navodi se u analizi ko j a j e p o s ve ć e n a g e o političkim procjenama autora. Da bi se položaj NATO garantovao, kako tvrde autori, Đukanović mora Crnu Goru

da odvede na Zapad, odnosno u zapadnu civilizaciju. – Ako Crna Gora ostane srpska i pravoslavna, ona će prirodno pripadati civilizaciji čiji je centar u Rusiji. Sad se u Crnoj Gori dešava ono što je Hantington definisao kao stanje „rastrzane zemlje“ – kad zemlja pripada jednoj civilizaciji, a političko rukovodstvo je prevodi u drugu. Rusija je središte Evroazije i oko nje se stvara obruč. Isto i oko Srbije

kao središta Balkana. To je poznata američka strategija „anakonde“- opkoljavanja i potom davljenje. Crna Gora igra tu ulogu upotpunjavanja opkoljavanja koje je proameričko, antisrpsko i čitaj – antirusko – tvrdi se u dokumentu. Kako navode, povlačenje Zakona ne treba da bude jedini cilj litija, jer će Đukanović smisliti nešto novo, pa se u analizi poziva na rušenje demokratski izabrane vlasti u

Crnoj Gori, a litije treba da budu okidač. – Litije djeluju na promjenu društvene klime. One klime da mi ne možemo ništa, da će odlučiti drugi i veliki, a mi ništa ne možemo da promijenimo. Ali, počeće prelijetanja na stranu naroda. Ne samo po tom osnovu što nekome neće biti ispunjena obećanja i oportunistička očekivanja. Pukotine nastaju u samoj strukturi društva – porodicama i ple-

menima. Zato očekujemo da prvo poslušnost otkažu policijske i vojne strukture. Vjerujemo da je ovo godina njegovog odlaska sa vlasti i to voljom naroda. Litije se obnavljaju, a njemu neće poći za rukom da diktatorstvom ostane na vlasti – tvrde autori u analizi.

ULOGA ZA AMFILOHIJA

Zaključuje se da Srbi treba da stvore svoj ,,Srpski svijet“ – kulturni prostor gdje su svi Srbi isti. – Imamo razne podjele, od toga da li smo Srbi iz Podgorice ili Čikaga do političkih i ideoloških.

Srbin u Parizu je Srbin kao onaj u Sent Andreji ili Beogradu – tvrdi se u analizi. U analizi je citiran i Gojko Raičević koji je za mitropolita Amfilohija namijenio i posebnu ulogu. – Prirodni oslonac ujedinjenja su Beograd, Banjaluka i – umjesto ovakve Podgorice – Cetinje kao što je to bilo i u periodu kneževine, kraljevine, teokratske Crne Gore. Mitropolit Amfilohije će dostojno zamijeniti ono što svetovna vlast treba da radi – navodi se u analizi u dijelu koji je citirao Raičevića. Nenad ZEČEVIĆ

DPS uputio poruku razriješenim budvanskim funkcionerima

Uzurpatori kisjelog osmijeha uskoro svojim kućama PODGORICA - Razriješeni funkcioneri u Budvi nikako se ne mire sa činjenicom da su bivši, pa su se poput seoskih đilkoša zavezali za fotelje i u pomoć pozvali Milutina Đukanovića da čuva budvansku skupštinu od Budvana, saopšteno je iz budvanskog DPS-a. - Ekipa kisjelog osmijeha iz DF-a, poznata po izgredničkom ponašanju, smjenjuje se na noćnoj

straži, išćekujući dan D, kada će zajedno sa četkicama za zube, priborom za brijanje i ostalim rekvizitima biti evakuisani sa opštinske imovine koju su okupirali – kazali su iz DPS-a. Iz DPS-a navode da fotografija govori više od 1.000 riječi. -Režiseri sramoćenja Budve u cilju golog očuvanja vlasti, su funkcioneri DF-a i Demokrata iz Podgorice, koji se, zloupotrebljavajući svoje lokalne drugove, danas ruga-

ju Budvanima iz kabineta lokalne administracije – rekli su iz budvanskog DPS-a.

U DPS-u smatraju da to pokazuje da nema boljeg dokaza da se prethodne tri i po godine, Budvom upravljalo iz Podgorice, a po svoj prilici i iz centara van Crne Gore ,,kojima crnogorska opozicija tradicionalno iznajmljuje svoje usluge“. -Da je ekipa kisjelog osmijeha iz kabineta, umjesto slijepog poslušništva svojim partijskim centralama, brinula o interesu grada i građana, danas račun opštine

ne bi bio u blokadi i imali bi nove razvojne projekte koje za ove tri i po godine nijesmo vidjeli u našem gradu – navedeno je iz DPS-a. U saopštenju ove partije se dodaje da je došao trenutak da Budva izađe iz blokade. -A vas sa kisjelim osmijehom uslikanim u kabinetu, koji ste od Budve napravili grad revanšizma i mržnje, htjeli ne htjeli, čekaju opozicione klupe – poručeno je iz DPS-a. S. P.

Politika

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Odluka Savjeta za bezbjednost i odbranu koju treba da verifikuje parlament

U NATO snagama za brzo reagovanje do 30 crnogorskih vojnika PODGORICA - Crna Gora će uputiti do 30 pripadnika Vojske u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NRF), predviđeno je odlukom Savjeta za bezbjednost i odbranu koju treba da verifikuje crnogorski parlament. Navodi se da će odluka biti realizovana ukoliko najviše tijelo za političke odluke u NATO savezu - Sjevernoatlantski savjet (NAC) donese odluku o raspoređivanju, odnosno angažovanju NRF snaga.

Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdiće, kako se navodi, pravila angažovanja i nacionalna ograničenja za pripadnike VCG, za vrijeme vršenja dužnosti u sastavu snaga NRF-a. - Ministarstvo odbrane izvršiće pripremu, obuku i opremanje pripadnika VCG koji se upućuju u sastav NRF-a, u skladu sa zakonom - kaže se u obrazloženju. NRF su visoko spremne i tehnološki napredne multinacionalne snage sastavljene od kopnenih, pomorsklh, vazduhoplovnih i snaga za specijalne

operacije, koje savez može rasporediti brzo i gdje je to potrebno. - Pored svoje operativne uloge, NRF se može koristiti za veću saradnju u obrazovanju i obuci, unapređenje vježbi i bolju upotrebu tehnologije kaže se u obrazloženju odluke. NRF je pokrenut 2002. godine i sastoji se od visoko sposobnih multinacionalnih snaga koje su u kratkom roku sposobne da reaguju na bezbjednosne izazove, od upravljanja krizama do kolektivne odbrane. NRF snage su pod komandom vrhov-

nog komandanta Savezničkih snaga za Evropu. Odluku o raspoređivanju, odnosno angažovanju NRF snaga donosi NAC, konsenzusom članica Savjeta. Operativno komandovanje NRF-a se rotira između savezničkih komandi združenih snaga u Brunsumu (Holandija) i Napulju (Italija). - U slučaju da NAC donese odluku o raspoređivanju, odnosno angažovanju NRF snaga, pripadnici VCG će, u skladu sa odlukom, učestvovati u sprovođenju aktivnosti u sastavu snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo

reagovanje - kaže se u obrazloženju. Navodi se da će upućivanjem pripadnika VCG u NRF, Crna Gora aktivno doprinijeti sistemu kolektivne odbrane, razvoju sposobnosti i kapaciteta Saveza, a time direktnom unapređenju bezbjednosti, prosperitetu i stabilnosti države. - Dosljednim razvijanjem sposobnosti snaga deklarisanih za doprinos NATO strukturi snaga i njihovim angažovanjem, Crna Gora gradi kredibilitet pouzdanog partnera u savezu - kaže se u obrazloženju. S. P.

Analiza Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore

Biračke spiskove vodi država, rezidencijalni uslov rijetko pravilo

PODGORICA - Birački spiskovi u evropskim državama najčešće se vode na nivou države, dok postoji određeni broj zemalja u kojima primarne nadležnosti iz ove oblasti spadaju u domen lokalnih vlasti, navodi se u analizi Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore o biračkom spisku i rezidencijalnom uslovu. U analizi se navodi i da rezidencijalni uslov ne postoji u većini evropskih država i da je državljanstvo jedini uslov za upisivanje punoljetnih građana u birački spisak. Istraživački centar je analizirao način vođenja biračkog spiska kao i eventualno postojanje rezidencijalnog uslova za ostvarivanje biračkog prava u 22 evropske države (Austrija, Češka, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska, Irska, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo). Birački spiskovi u najvećem broju država su stalnog karaktera, dok se u pojedinim slučajevima izvode uoči svakih izbora iz postojećeg stalnog registra stanovništva kao u Estoniji, Finskoj i Portugalu. U Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu birački spiskovi ne vode se na nivou države, već postoje posebni birački spiskovi za svaku izbornu jedinicu.

Rezidencijalni uSlov

Kada je u pitanju rezidencijalni uslov, u najvećem broju analiziranih država on ne postoji, već je državljanstvo jedini uslov za upisivanje punoljetnih građana u birački spisak a kada su u pitanju parlamentarni izbori, takav je slučaj u 19 od 22 države. Poseban slučaj predstavlja Njemačka, u kojoj pravo glasa imaju punoljetni državljani koji imaju stalno prebivalište u toj zemlji, ili su bili nastanjeni u njoj najmanje tri mjeseca, kao i Irska, u kojoj zbog karakterističnog načina sačinjavanja biračkih spiskova postoji rezidencijalni uslov u smislu

Skupština

prebivališta u zemlji tokom prethodnih pet i po mjeseci. Izuzetak u ovom pogledu predstavlja i Srbija, u kojoj prebivalište jeste preduslov za ostvarivanje biračkog prava, ali, za razliku od naše države, ne postoji dodatni uslov u smislu određene dužine prebivališta u zemlji. Što se tiče regionalnih i lokalnih izbora, sve države obuhvaćene ovom analizom koje su članice Evropske unije takođe omogućavaju pravo glasa državljanima svih ostalih država članica EU koji imaju prebivalište u određenoj jedinici lokalne samouprave, dok neke zemlje to pravo pod određenim uslovima dodjeljuju i državljanima trećih država. Kada su u pitanju regionalni i lokalni izbori, rezidencijalni uslov se u nekim zemljama primjenjuje na sve, a u drugima isključivo na strane državljane, u smislu određenog minimalnog perioda prethodnog boravka na teritoriji izborne jedinice za koju se izbori održavaju. U Austriji postoji jedinstveni centralizovani birački spisak, koji redovno ažuriraju lokalne vlasti, dok se poslovi njegovog održavanja vrše na saveznom nivou. Kada su u pitanju izbori na saveznom nivou, birači se automatski registruju ukoliko su austrijski državljani, i ako imaju prijavljeno mjesto prebivališta u toj zemlji. Austrijski državlja-

Kodeks dobre prakse Kada je u pitanju rezidencijalni uslov, Zakon o izboru odbornika i poslanika u Crnoj Gori navodi da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora, dok pravo da bira i da bude biran za odbornika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban, ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine i koji ima prebivalište u opštini, odnosno gradskoj opštini, kao izbornoj jedinici, najmanje šest mjeseci prije dana održavanja izbora. U skladu sa Kodeksom dobre prakse u izbornim stvarima Venecijanske komisije, kada su u pitanju birački spiskovi, predviđa se ispunjenje sljedećih kriterijuma: birački spiskovi moraju biti stalnog karaktera; moraju biti redovno ažurirani (najmanje jednom godišnje), dok u državama gdje se registracija ne vrši automatski mora biti obezbijeđen adekvatan rok biračima da se registruju; birački spiskovi moraju biti objavljivani; mora postojati administrativna procedura podložna sudskoj kontroli, ili sudska procedura, kojom se omogućava registracija birača; te mora postojati slična procedura koja omogućava biračima ispravljanje netačno unesenih podataka. Kodeks dobre prakse predviđa i mogućnost uvođenja rezidencijalnog uslova, u smislu stalnog prebivališta, kao uslova za ostvarivanje biračkog prava.

ni sa prebivalištem u drugim državama moraju se prijaviti za upis u birački spisak ukoliko žele da ostvare svoje biračko pravo. U Austriji ne postoji rezidencijalni uslov za ostvarivanje biračkog prava, već pravo glasa imaju svi austrijski državljani koji imaju navršenih 16 godina na dan izbora.

Rješenja

U Češkoj birači su automatski registrovani u biračkom spisku, te se ne moraju sami prijavljivati kako bi se registrovali. Strani državljani u Češkoj mo-

gu pod određenim uslovima glasati na lokalnim izborima i referendumima. Svi češki državljani sa navršenih 18 godina najkasnije na drugi dan izbora imaju pravo glasa; dakle, ni u Češkoj se ne primjenjuje rezidencijalni uslov za ostvarivanje biračkog prava. Nešto drugačije rješenje postoji u Estoniji, gdje se birači upisuju u registar stanovništva, na osnovu koga se 30 dana uoči svakih izbora sastavlja birački spisak. Na parlamentarnim izborima pravo glasa imaju svi državljani sa navršenih 18 godina na dan

izbora. Državljani zemalja koje nijesu članice EU, kao i lica bez državljanstva, imaju pravo glasa na lokalnim izborima, ukoliko žive u Estoniji na osnovu dugoročne boravišne dozvole ili prava na stalno prebivalište (za dobijanje ove dozvole, odnosno prava, neophodno je da je dotična osoba imala prebivalište u Estoniji najmanje tokom prethodnih pet godina). U Finskoj se u birački spisak automatski upisuju svi punoljetni državljani. Birački spisak sačinjava Centar za registar stanovništva, koji ga objavljuje najkasnije 46 dana prije dana održavanja izbora. Kada su u pitanju parlamentarni i predsjednički izbori u ovoj zemlji, pravo glasa imaju svi punoljetni građani sa finskim državljanstvom. Međutim, kada su u pitanju finski lokalni izbori, pravo glasa mogu ostvariti svi državljani Finske, ostalih država članica EU, kao i Islanda i Norveške, koji su punoljetni i imaju prebivalište u opštini u kojoj se izbori održavaju 51 dan prije samog dana održavanja izbora. Ostali stranci koji ispunjavaju gore navedene uslove takođe imaju pravo glasa na lokalnim izborima, ukoliko ispunjavaju dodatni uslov, tj. ukoliko su imali prebivalište na teritoriji Finske tokom prethodne dvije godine. Isto pravo imaju i zaposleni u Evropskoj uniji. Kada je u pitanju Hrvatska, Zakon o registru birača razlikuje registar birača, evidenciju birača i popis birača. U tom smislu, registar birača je zbirka ličnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima sa prebivalištem u Hrvatskoj, onima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i državljanima država članica Evropske unije koji ostvaruju biračko pravo u Hrvatskoj. Evidencija birača podrazumijeva dio registra birača u koji je upisana jedna od kategorija birača iz registra, dok je popis birača dio registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra, a sastoji se od podataka iz evidencije hrvatskih državljana sa prebivalištem u Hrvatskoj koji imaju važeće lične karte. n. zeČeviĆ

Izborna konvencija Odbora SD Pljevlja

Sklad vjera, nacija i kultura najveće bogatstvo PODGORICA - Sklad vjera, nacija i kultura najveće je bogatstvo sekularne, građanske Crne Gore, ocijenjeno je na izbornoj konvenciji Opštinskog odbora Socijaldemokrata (SD) Pljevalja. Iz SD-a je saopšteno da je na konvenciji poručeno da su zdravstveni sistem, ali i građani, pokazali izuzetan stepen odgovornosti i spremnosti na borbu protiv epidemije novog korona virusa. -Pljevlja imaju potencijal i moraju postati najveći industrijski centar Crne Gore - poručeno je sa izborne konvencije, na kojoj su izabrani delegati i kandidati za članove Glavnog odbora za drugi kongres partije. Govoreći o aktuelnoj situaciji, predsjednik SD-a Ivan Brajović kazao je da Pljevlja na mnogim istorijskim raskrsnicama, u teškim trenucima, nijesu dozvolila da njihov međuvjerski, međunacionalni i međukulturni sklad bude narušen. - Siguran sam da će tako biti i ovoga puta, kada neki opet pokušavaju da nas dijele po tome kako se zovemo i kako se molimo bogu i da li se uopšte molimo, jer je međuvjerski, međunacionalni i međukulturni sklad najveće bogatstvo Crne Gore, a Pljevlja su po tome uvijek bila prepoznata - rekao je Brajović. On je naglasio činjenicu da je rast podrške SD-a nezaustavljiv. -To pokazuju rezultati u svim lokalnim sredinama gdje smo bilježili i bilježimo konstantan rast podrške birača koji vjeruju u našu ideju građanske i sekularne Crne Gore - zaključio je Brajović. Član predsjedništva SD-a Kenan Hrapović istakao je da je zdravstveni sistem Crne Gore u borbi protiv epidemije korona virusa zabilježio izvanredne rezultate. - Mi smo pokazali čitavom svijetu da smo spremni za borbu protiv epidemije, da smo spremni da što duže prolongiramo importaciju virusa u Crnu Goru i da za što kraći period postanemo korona fri država ocijenio je Hrapović. Predsjednica OO SD Pljevalja Nataša Marković naglasila je da je rukovodstvo partije uvijek imalo sluha za ono što su potrebe građanki i građana Pljevalja. - Nikad nijesmo bili zapostavljeni, oni su uvijek bili tu da saslušaju sve naše sugestije i pomognu našem gradu koliko god su bili u mogućnosti - rekla je Marković. S. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Premijer Duško Marković položio kamen temeljac mosta preko rijeke Bistrice

RAZGOVOR S POVODOM: Direktor Skijališta Crne Gor

Domaći gosti godine na cij

Duško Marković na svečanosti polaganja kamena temeljca

Turistički kompleks Đalovića pećine biće prepoznatljiv u svijetu PODGORICA - Budući turistički kompleks Đalovića pećine u blizini Bijelog Polja, vrijedan više od 19 miliona eura, učiniće taj dio Crne Gore poznatim širom svijeta i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i razvoj, ocijenio je premijer Duško Marković. On je juče, na svečanosti polaganja kamena temeljca mosta preko rijeke Bistrice, kazao da počinju samo jedan u nizu projekata koji su u vezi sa valorizacijom Đalovića pećine. Marković je, kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose sa javnošću, podsjetio da je u toku rekonstrukcija puta BistricaGubavač, dužine devet kilometara i vrijednosti pet miliona eura i da su ugovoreni radovi na izradi visitoring centra sa pratećim projektima koji uključuju i regulaciju korita rijeke Bistrice. - Istovremeno smo u potpunosti ugovorili radove na uređe-

nju Đalovića pećine, vrijedne oko 4,5 miliona eura. Odlično teče i u rokovima koje smo planirali postavljanje žičare od Manastira Podvrh prema Đalovića pećini, finiširaju se zadnji radovi na putu Bistrica – Manastir Podvrh, a ubrzo očekujemo asfaltiranje - naveo je Marković. On je podsjetio da su polovinom maja 2018. godine rekli da će te projekte započeti i završiti. - Danas sam sa zadovoljstvom među vama da potvrdim da smo ono što smo obećali ispunili. U Bistricu će se dolaziti radi posjete Đalovića pećini. To je prilika za svakoga, svaku porodicu i za agilno rukovodstvo opštine da na bazi toga podstiče druge djelatnosti, da mladi ljudi ovdje dobijaju posao i ostaju, da ne idu van Bijelog Polja i van Crne Gore - rekao je Marković. Vlada je, kako je naveo, posvećena razvoju sjevernog regiona, ne samo proklamacijom i

papirima nego i konkretnim aktivnostima. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zahvalio se Vladi na posvećenosti razvoju sjevernog regiona rekavši da se to vidi na djelima. - Uvijek su vlade pomagale, uvijek smo imali podršku države, ali, iskreno, nikad kao u ove četiri godine. Strateško opredjeljenje Vlade se pokazalo i mi već vidimo rezultate - kazao je Smolović. Najstariji žitelj Bistrice, 93-godišnji učitelj u penziji Milisav Đurović zahvalio se Markoviću u ime mještana rekavši da je Bistrica postala veliko gradilište. - Na gradilištima turističkog kompleksa Đalovića pećine već je zaposleno gotovo 100 građana Bistrice, a nakon završetka radova i otvaranja kompleksa biće otvorene nove razvojne mogućnosti - dodao je Đurović. S. P.

Poruka predsjednika bjelopoljske opštine koncesionarima

PODGORICA - Opština Bijelo Polje posljednjih godina ulaže velike napore na unapređenju putne infrastrukture, saopštio je predsjednik opštine Petar Smolović i dodao da će zaštititi građane od neodgovornih koncesionara koji uništavaju seoske puteve. On je, povodom ponovnog aktuelizovanja priče o uništavanju seoskih puteva od koncesionara, kazao

da je za njega interes građana na prvom mjestu i da je put javno dobro prema kojem svi moraju da se odnose odgovorno. - Zato posljednjih godina ulažemo velike napore da unaprijedimo putnu infrastrukturu, kako kroz popravku postojećih tako i izgradnjom novih puteva. Međutim, ono na šta nam u posljednje vrijeme građani ukazuju je da neodgovor-

PODGORICA - Ski centar 1600 na Bjelasici juče je otvoren za posjetioce. Za domaće goste su pripremljene pristupačne cijene panoramskih vožnji žičarom, organizovan prevoz i ostala ponuda među kojima je hajking, bajking, igraonica za djecu... Direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović kazao je za Pobjedu da je neizvjesno govoriti o sezoni, ali da sa nadaju da će sniženim cijena i primamljivom ponudom privući domaće goste, kao i da očekuju ubrzo otvaranje granica i turiste sa emitivnih tržišta, jer je prošlih godina ljeti na našim planinama bilo i 75 odsto stranaca. Cijene na Skijalištu 1600 na Bjelasici kao i na Durmitoru su snižene, a vlasnici privatnog smještaja i hotela takođe prilagođavaju cijene i na sva-

Miloš Popović

ki način pokušavaju da privuku domaćeg gosta.

ŽIČARA

Kako je najavio direktor Popović, od 1. jula Podgoričani će moći da uživaju u panoramskoj vožnji žičarom, šetnji planinom Bjelasicom i ručku u restoranu ,,Troglava“ za 12 eura gdje je uračunat i prevoz od glavnog grada do skijališta. - Ljetnja turistička sezona je spremna. Nemamo organizovani muzički program zbog preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade u tom dijelu tako da poštujemo te mjere. Što se tiče ugostiteljstva, radiće restoran ,,Troglava“ sa pet zvjezdica. Ljetnja sezona će trajati do 1. oktobra do kada će raditi žičare, a onda će se raditi redovan remont i priprema za zimsku sezonu za koju se nadamo da će početi od 1. do 15. decem-

Biciklisti dobrodošli

Ili sanirajte puteve ili raskidamo koncesije

Milutin Simović i Petar Smolović

Od 1. jula Podgoričani će moći da uživaju u panoramskoj vožnji žičarom, šetnji planinom Bjelasicom i ručati u restoranu ,,Troglava“ za 12 eura gdje je uračunat i prevoz od glavnog grada do skijališta najavio je Popović

ni pojedinci vođeni ličnim interesima uništavaju putnu infrastrukturu, a samim tim otežavaju život ljudi u selima - kazao je Smolović. On je, kako je saopšteno iz opštine Bijelo Polje, kazao da je sa tim problemom upoznao ministra poljoprivrede Milutina Simovića, sa kojim je ranije dogovoreno da se sa upravama za šume i policije formira petočlana komisija koja će se baviti utvrđivanjem stanja puteva. Ta komisija hitno će obići teren i utvrditi činjenično stanje. - Zato koncesionarima šaljemo jasnu poruku ili ćete sanirati puteve što je vaša obaveza koju ste preuzeli prilikom zaključivanja ugovora o koncesiji ili ćemo tražiti raskid koncesije sa onima koji ne poštuju svoje obaveze - naveo je Smolović. On je poručio da isto tako i građani moraju poštovati zakone i prepustiti nadležnim državnim organima da djeluju. S. P.

Što se tiče biciklizma - za sada će, kako navodi Popović, biti jedna staza. - Sa žičarom izvezu biciklo i sa vrha se spuštaju tom planinskom biciklističkom stazom koja je predviđena za brdske trke koja već postoji. U hodu sa Biciklističkim savezom već planiramo kroz mjesec dana da puštimo još jednu biciklističku stazu gdje ćemo se u perspektivi fokusirati na razvoj biciklizma na Bjelasici. Isto tako i na Durmitoru. Razvoj biciklizma u ljetnjim uslovima je jako zastupljen u Zapadnoj Evropi kao sportska disciplina. Kako bismo organizovali biciklističke trke jer su biciklisti veoma važna ciljna grupa turista i koja je visokoplatežna - kazao je Popović.

PODGORICA - Namjera prijedloga dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se uvećava porez na iznad prosječne zarade, je da se ostvari princip solidarnosti i da zaposleni sa visokim platama podnesu malo veći teret, smatra predlagač zakonskog rješenja, nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović. - Namjera Predloga zakona, koji je ušao u skupštinsku proceduru, je da zaposleni sa visokim zaradama podnesu malo veći teret nego najveći

bra zavisno od padavina najavio je Popović dodajući da očekuju da finansijski plan, koji je predviđen za ljetnju sezonu, ostvare u dobrom dijelu. I ako sve bude kako treba, nadaju se i profitu. Za sada su, prema riječima našeg sagovornika, orjentisani prema domaćim turistima, ali se nadaju otvaranju granica pa će uskoro imati i strance na planinama. - U ovoj prvoj fazi ciljna grupa su nam naši turisti i region. Imamo ozbiljnu posjetu turista iz Albanije. Sa turoperatorim i turističkim organizacijama iz Albanije ozbiljno ovih dana ugovaramo aranžmane za izlete kako jednodnevne tako i višednevne u saradnji sa hotelima iz Kolašina - kazao je Popović. Kako najavljuje, cijene ugostiteljstva ostaju iste kao i toku zime. - Imaćemo organizovan prevoz iz Podgorice. Od 1. jula do 1. septembra svakog vikenda ćemo imati organizovan prevoz Podgorica - Ski centar 1600 subotom i nedjeljom, pa ako bude više interesovanje možemo proširiti i radnim danima. Ručak i vožnja žičarom sa prevozom biće 12 eura po osobi, a za djecu 10 eura - kaže Popović dodajući da će biti i besplatan autobuski prevoz od 1. jula iz centra Kolašina do ski centra dva puta dnevno. Ovakvu ponudu će uputiti i turističkim agencijama kako našim tako i stranim.

Poslanik Aleksandar Damjanović predložio dopu

Za visoke plat broj građana, zaposlenih čije su zarade prosječne ili ispod prosječne, odnosno najveći broj crnogorskih penzionera - rekao je Damjanović agenciji Mina biznis. Dopuna se odnosi na višu poresku stopu na zarade veće od prosječnih. -Na lična primanja koja su iznad prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u pre-

thodnoj godini u Crnoj Gori, prema podacima organa nadležnog za poslove statistike, stopa poreza na dohodak iznosi 15 odsto na iznos primanja iznad prosječne zarade - navodi se u dokumentu. Damjanović je kazao da je Vlada već dala negativno mišljenje na predloženi koncept sa dosta neubjedljivom argumentacijom.

Jedan od strateških prioriteta DRI je unapređenje i povećanje broja revizija uspjeha

re Miloš Popović

i ove jeni - U ponudi će biti hajking, bajking, planinarske ture, vožnja bicikala, iznajmljivanje kvadova... Na ski centru imamo i igraonicu za djecu na otvorenom na 300 kvadrata. Privodimo kraju u saradnji sa Ministarstvom turizma i NTO snou tjubing staze - klizanje na gumama na vještačkoj podlozi. To je dodatni sadržaj za djecu i odrasle koji se može koristiti i zimi - kazao je Popović.

PRIRODA

On kaže da su povezani sa turističkom privredom Kolašina i Žabljaka i da je u saznanju da će i oni prilagođavati cijene jer do sada nijesu imali posjete. - Opština i turistička privreda Ko l a š i n a i Ž a b l j a ka ć e prilagođavati cijene posebno u predsezonskom periodu kada je fokus na domaće goste. Da se snize cijene i maksimalno, da se ojača ponuda kako bi se mogla ispuniti neka njihova očekivanja. Svi znamo da nam je ova sezona neizvjesna, ali i da moramo svi da se prilagodimo, radimo i izvučemo maksimum - poručuje Popovć. U Kolašinu i Žabljaku je popunjenost na niskom nivou, ali svakako, mišljenja je on da će otvaranjem skijališta i pomoću nacionalnih parkova zaista biti bogata ponuda što se tiče prirode i ambijenta. - Priroda je nevjerovatna kako na Bjelasici tako i na Durmitoru svi mogu da dođu i da uživaju. To su blage rekreativne staze posebno na Bjelasici koja je veoma pitoma planina - kaže Popović. On ističe i da su u Ski centru 1600 i veliki radovi i da neće prestajati tokom cijelog ljeta. - Na Ski centru 1600 i 1450 grade četiri-pet hotela. Ubrzo će početi i gradnja nove garaže za preko 1.000 vozila na lokalitetu Ski centra 1450 za oba skijališta. Počinju i radovi za dodatnih 14 kilometara skijaških staza koje će fizički uvezati ta dva ski centra. Do kraja ove godine za predstojeću zimsku sezonu imaćemo 45 kilometara uvezanih skijaških staza - najavljuje Popović.

Jeftinije i do 60 odsto Popović ističe da su za ljeto spustili cijene do 60 odsto. - Što se tiče predsezone, za žičare smo spustili cijene u odnosu na prethodnu godinu do 60 odsto, tako da je cijena jednokratne vožnje žičarom od podnožja do vrha Troglave na Bjelasici tri eura za odrasle, dva eura za djecu. Za organizovane grupe je 2,5 eura od 13. juna do 13. jula, onda ćemo uskladiti cijene u zavisnosti od situacije najavljuje Popović.

Bićemo, kaže, po uzoru na sve svjetske zimske centre. - Dva ski centra radiće na principu zajedničke karte i dijeliti prihode. Imaćemo odličnu ponudu i sa takvom infrastrukturom imaćemo novi Kopaonik u Kolašinu kaže Popović. Protekla zimska sezona nije protekla kao što su planirali, prvenstveno zbog toga nije bilo dovoljno količina padavina, a onda i zbog pandemije. - Od 16. marta smo morali da zatvorimo i skijalište i ugostiteljske objekte zbog pandemije korona virusa. Tako da smo i u tom dijelu bili ograničeni sa poslovanjem. Sa tehničkog aspekta nijesmo imali nikakvih problema u radu, sa finansijskog aspekta nijesmo ostvarili rezultat koji smo planirali. Bilo je 80 odsto planiranih prihoda, a sa komercijalnog stanovišta, organizovanjem brojnih koncerata, značajno smo nadomjestili taj dio što smo bili trebali da ostvarimo kroz prodaju kao osnovnu djelatnost - objašnjava Popović. Prethodna godina je, podsjeća, bila nezapamćena i bila je jedna prirodna nepogoda za sve turističke poslenike koji se bave ovim poslom ne samo za nas nego za cijeli region i u Evropi i šire. - I oni koji su imali sisteme za vještačko osnježivanje umnogome su upotpunili zimsku sezonu, ali svakako ni oni nijesu ostvarili planirane i očekivane rezultate baš zbog toga što nije bilo prirodnog snijega gotovo do februara kaže Popović. Imali su i još dva planirana koncerta koje će u zavisnosti od preporuka NKT organizovati ovog ljeta, a nakon ove sezone nadaju se uspješnoj zimskoj i snijegu koji im je neophodan. N. KOVAČEVIĆ

une Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica

te viši i porez - Očekujem da se dozvoli makar rasprava u Skupštini o Predlogu zakona i ukrste argumenti za i protiv, uz moju napomenu kao predlagača da bi prag progresivnog oporezivanja mogao da bude veći od predloženog, recimo u smislu oporezivanja zarada većih od dvije prosječne zarade - naveo je Damjanović. S druge strane, Damjanović je

Ekonomija

Poneđeljak, 15. jun 2020.

rekao da očekuje da to bude impuls za debatu o tome da li je neophodno još intervencija u poreskom sistemu, a u sklopu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pandemije korona virusa, poput smanjenja stope poreza na dobit za zatvorene djelatnosti, odnosno povećanja stope poreza na dobit za sektore koji su ekstraprofitirali tokom

Put do efikasnijeg javnog sektora PODGORICA - Jedan od strateških prioriteta DRI je da unaprijedi i poveća broj revizija uspjeha. Senat državne revizije usvojio je petogodišnji plan za vršenje ovog tipa revizija od ove do 2024. godine. Senator DRI dr Branislav Radulović Pobjedi je kazao da u međunarodnim okvirima reviziju uspjeha (učinka/performansi) karakteriše izuzetno brz razvoj, jer se putem nje revidiraju programi, projekti i aktivnosti subjekata revizije sa ciljem ocjene i unapređenja funkcionisanja i upravljanja javnim sektorom iz perspektive ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. - U tekućoj godini posebna pažnja usmjerena je na revizije iz oblasti zaštite životne sredine. Tako je sada u toku paralelna revizija sa kolegama iz pet država - Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH i Albanija na temu „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru“. Ona se sprovodi u skladu sa ciljevima iz Agende Ujedinjenih nacija pod nazivom „Transformacija planete - Agenda 2030 za održivi razvoj“- objašnjava Radulović.

ZDRAVLJE, PUTEVI, UGOVORI...

U toku su, kaže on, i revizije uspjeha koje treba da utvrde efikasnost upravljanja projektima izgradnje i rekonstrukcije objekata zdravlja, kao i efikasnosti redovnog i investicionog održavanja državnih puteva. - Takođe, revizorski timovi rade na revizijama koje treba da utvrde efikasnost upravljanja jedinstvenim registrom privrednih subjekata – CRPS, te efikasnost planiranja i povraćaja sredstava po osnovu kontribucija. U dijelu revizije životne sredine revizorski timovi rade predstudiju na bazi koje će se obaviti revizija sa ciljem utvrđenja efikasnosti mehanizama regulacije, praćenja i izvještavanja o kvalitetu vazduha - kazao je ovaj senator našoj redakciji. Trenutno je, objašnjava Radulović, najaktuelnija revizija „Uspješnost upravljanja ugovorima o djelu, ugovorima o dopunskom radu i ugovorima o privremenim i povremenim pandemije, poput finansijskog, proizvodnje i trgovine ljekovima, kao i maloprodaje prehrambenim proizvodima. -Takođe je neophodno preispitati postojeći koncept poreza na dodatu vrijednost (PDV), ali i porez na imovinu, jer sadašnji način oporezivanja sve više i više povećava socijalne razlike i ruši proklamovanu solidarnost u pandemiji korona virusa - naveo je Damjanović. Sadašnji način oporezivanja, kako smatra, stvara brojčano mali, ali veoma uticajan broj milionera u Crnoj Gori, preduzeća i građana, koji pritis-

U toku je paralelna revizija iz oblasti životne sredine sa kolegama iz Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH i Albanije. Trenutno je najaktuelnija revizija „Uspješnost upravljanja ugovorima o djelu, o dopunskom radu i o privremenim i povremenim poslovima u organima državne uprave“, koja je upravo okončana Uloga državne revizije posebno je, dodaje Radulović, prepoznata i u dokumentu EUROSAI usvojenom novembra 2019. godine u Lisabonu. - Sve to je rezultiralo da se većina vrhovnih revizija sve više orjentiše na ovo polje djelovanja - ističe senator.

METODOLOGIJA

Branislav Radulović

poslovima u organima državne uprave“, koja je upravo okončana i čija je objava u toku. Na pitanje šta se očekuje od te revizije, ovaj senator kaže da ona treba da doprinese unapređenju efikasnosti rada državnih organa. - Kako je na polju upravljanje ugovorima o djelu, ugovorima o dopunskom radu i ugovorima o privremenim i povremenim poslovima identifikovan visok rizik, ova revizija je dobila prioritet u vremenu vršenja u 2020. godini. Nadležni kolegijum DRI je, na bazi sprovedene revizije i utvrđenog činjeničnog stanja, dao ocjenu u pogledu efikasnosti rada državnih organa i izradio set preporuka. One treba da unaprijede njihove aktivnosti u dijelu planiranja, kontrolnih mehanizama i izvještavanja o efektima realizacije ovih ugovora - objašnjava Radulović. On ocjenjuje da će realizacija preporuka poboljšati upravljanje. - Realizacijom preporuka DRI od strane subjekata revizije doprinijeće se uspješnijem upravljanju ugovorima o djelu, ugovorima o dopunskom radu i ugovorima o privremenim i povremenim poslovima i transparentnijem trošenkom na državne institucije praktično determinišu crnogorsku političku scenu, odnosno donose ključne političke odluke. U predlogu zakonskog rješenja se objašnjava da su razlozi za dopunu sadržani u potrebi da se u sklopu mjera za saniranje ekonomskih posljedica pandemije korona virusa ostvare dodatni prihodi budžeta, uz primjenu principa solidarnosti. U dokumentu se dodaje da ne postoji potreba za usaglašavanjem sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim konvencijama. S.P.

ju budžetskih sredstava. Naravno, kroz naknadne postupke praćenja i kontrole realizacije preporuka DRI će cijeniti stepen posvećenosti i efikasnosti subjekata revizije u punoj njihovoj realizaciji i i s p r av l j a n j u u t v r đ e n i h nepravilnosti - ističe ovaj senaror.

UN DOKUMENT

Radulović podsjeća na dokument Ujedinjenih nacija vezano za polje djelovanja vrhovnih revizorskih institucija. - Ovaj strateški dokument, koji je usvojen na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija septembra 2015. godine, ističe primarnu odgovornost država članica UN da na nacionalnom nivou postignu efektivne mehanizme za praćenje i ostvarenje 17 utvrđenih globalnih ciljeva. U skladu sa tim, od strane UN usvojen je i dokument „Promovisanje i podsticanje efikasnosti, odgovornos t i i e f e k t i v n o s t i j av n e administracije kroz jačanje vrhovnih revizorskih insitucija“ koji definiše polja djelovanja vrhovnih revizorskih institucija. Cilj je pružanje nezavisnog eksternog nadzora nad ostvarivanjem razvojnih ciljeva na nacionalnom nivou - kaže senator DRI.

Aleksandar Damjanović

Na pitanje koliko DRI posvećuje pažnje razvoju metodologije za reviziju uspjeha, Radulović kaže da je nova usvojena prošle godine. - Revizija uspjeha je vrlo zahtjevna i traži konstantno sticanje novih metodoloških, ali i drugih specifičnih znanja, posebno u dijelu izrade predstudija i u postupku sprovođenja „pilot“ revizija. U skladu sa tim DRI je 2019. godine usvojila novu metodologiju za vršenje revizije uspjeha koja je usaglašena sa Međunarodnim standardima za vrhovne revizorske institucije (ISSAI) - kaže senator. Senat DRI je, u ovoj godini, usvojio nove metodološke smjernice za predlaganje i izbor revizija. - One su izrađene uz saradnju sa ekspertima Sigme, koje treba da obezbijede da se planiranje revizija vrši na različitim nivoima u DRI i na bazi jasno postavljenih kriterijuma i procijenjenih rizika. Imajući u vidu da mjera dobrog učinka državne revizije nije samo broj izvršenih revizija i izrađenih, već i broj realizovanih preporuka - DRI je usvojila i novu metodologiju za praćenje realizacije preporuka koje je razvila u saradnji sa ekspertima iz Državnog ureda za reviziju Hrvatske - objašnjava Radulović. Usvajanje ovih smjernica, ocjenjuje on, treba da pomogne državnim revizorima u praćenju implementacije i ocjeni jesu li subjekti revizije postupili prema datim preporukama i da li su očekivana unapređenja postignuta. M.P.M.

Društvo

Poneđeljak, 15. jun 2020.

U Crnoj Gori registrovan importovani slučaj korona virusa

Zaraženi je u samoizolaciji PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje su tokom vikenda uradile 128 analiza na novi korona virus, a u jučerašnjim analizama je jedan od uzoraka bio pozitivan. Kako je saopšteno iz Instituta za javno

zdravlje, radi se o importovanom slučaju koji je prethodne sedmice boravio u Bosni i Hercegovini. - I koji je, iz preventivnih razloga i na sopstveno insistiranje, boravio u samoizolaciji, gdje se i tre-

nutno nalazi – navodi se u saopštenju Instituta. Navodi se da je epidemiološko istraživanje u toku, a inicijalni podaci ukazuju da je broj kontakata minimalan. U Crnoj Gori od 5. maja nije zabilježen nijedan pozitivni slučaj,

a 2. juna je proglašen kraj epidemije. Od početka dešavanja sa korona virusom u Crnoj Gori je ukupno inficirano 325 osoba, a 315 ih je izliječeno. U Crnoj Gori je od posljedica korona virusa preminulo devet osoba. S. P.

Država pomogla finansijsku održivost medija

Vlada želi nezavisnu uređivačku politiku Rezultati istraživanja Crvenog krsta

U Crnoj Gori se rijetko govori o nasilju nad starima

Iz Vlade su kazali da je sigurnost i bezbjednost novinara vrijednost kojoj su posvećeni svakog dana

Tokom epidemije obezbijeđena je finansijska podrška od preko 310.000 eura, a dodatnih oko 300.000 eura je vrijednost obaveza za koje su mediji oslobođeni ili im je odgođeno plaćanje - objasnili su iz Vlade PODGORICA - Vlada želi održivu medijsku zajednicu, nezavisnu uređivačku politiku medija, koji će informisati građane profesionalno i tačno, poštujući etičke norme i standarde. Iz Vlade su kazali da su razumijevajući tešku situaciju u kojoj su zbog pandemije korona virusa bili crnogorski mediji, Vlada i resorno ministarstvo donijeli niz odluka kako bi pomogli njihovu finansijsku održivost. Navodi se da se čvrsto opredjeljenje Vlade da podrži medijski pluralizam i podsticajan ambi-

jent za rad medija, ogleda i u zajedničkom radu na unapređenju zakonodavstva, ali i konkretnoj finansijskoj podršci koja je opredjeljivana nekoliko puta. - Tokom epidemije korona virusa, obezbijeđena je direktna finansijska podrška od preko 310.000 eura, a dodatnih oko 300.000 eura je vrijednost obaveza za koje su mediji oslobođeni ili im je odgođeno plaćanje, a imali su i mogućnost odgađanja po osnovu poreza i doprinosa na 90 dana - objasnili su iz Vlade. Vlada je, kako se navodi, obezbijedila i subvencije za zarade

zaposlenim u medijima, koji su svrstani u kategoriju ugroženih djelatnosti. - Obezbijeđena je i kreditna linija kod Investiciono-razvojnog fonda za kreditna sredstva u visini do 600.000 eura, a do sada su po tom osnovu zatražena sredstva u ukupnom iznosu od preko 1,6 miliona eura - rekli su iz Vlade. Oni su naveli da su mjere podrške usmjerene bile na medije sa najvećim auditorijumom, koji svakog dana imaju informativni program. - Podrška je opredijeljena i za sve štampane medije (Pobje-

da, Vijesti, Dan, Dnevne novine), komercijalne televizijske emitere sa nacionalnom pokrivenošću (TV Vijesti, TV Prva, TV Nova M), portale sa najvećim brojem posjeta (Vijesti, CDM, Analitika, FOS, Antena M) kao i za 14 lokalnih javnih emitera - navodi se u saopštenju. Iz Vlade su kazali da je sigurnost i bezbjednost novinara vrijednost kojoj su posvećeni svakog dana, pa je novinarima i zaposlenima u medijima besplatna zaštitna oprema obezbijeđena za vrijeme epidemije korona virusa u Crnoj Gori. S. P.

PODGORICA - U Crnoj Gori se rijetko govori o nasilju nad starijim osobama, uglavnom zbog nedostatka informacija, kazali su iz Crvenog krsta (CKCG), navodeći da se nasilje najčešće ne prijavljuje zbog straha, sramote i nedostatka podrške. Iz te organizacije su, povodom 15. juna – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijima, kazali da Crna Gora spada u red zemalja čija populacija ubrzano stari. Kako su naveli, posljednje istraživanje CKCG, rađeno 2018. godine, pokazuje da se stariji danas suočavaju sa brojnim izazovima, od kojih se izdvajaju siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige i loše zdravstveno stanje. - Navedeno ukazuje na potrebu kreiranja dodatnih servisa podrške, namijenjenih prvenstveno starijima koji žive sami, u lošim uslovima – piše u saopštenju CKCG. Oni su podsjetili da demografsko starenje svuda u svijetu povećava rizik od diskriminacije na osnovu godina, nasilja nad starijima i od ugrožavanja ljudskih prava. - U Crnoj Gori još uvijek se rijetko govori o pojavi nasilja nad starijim osobama, najprije zbog nedostatka informacija o broju onih koji trpe neki oblik nasilja,

bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, seksualnom, finansijskom ili zanemarivanju - kazali su iz CKCG. Prema njihovim riječima, nedostatak informacija je najčešće posljedica toga što se nasilje ne prijavljuje i/ili ne doživi epilog kakav bi trebalo da bude. - Nasilje se ne prijavljuje najčešće zbog straha, sramote, nedostatka podrške, odbacivanja okoline, ali i nepovjerenja - pojasnili su iz CKCG. Kako su kazali, nedavna krizna situacija uzrokovana pojavom virusa kovid-19 još jednom je pokazala da postoji značajan broj starijih osoba koje su zanemarene. - Aktivnosti Crvenog krsta su iz tog razloga, posebno u vrijeme trajanja pandemije, bile fokusirane na pružanje podrške starijima - kaže se u saopštenju. Navodi se da je, pored velikog broja starijih koji su se obraćali za pomoć u vidu hrane, higijene i obavljanja nabavke, uočeno da je upravo ta grupacija najviše pozivala broj za pružanje psihosocijalne podrške. - CKCG apeluje na poštovanje prava starijih osoba koja se odnose na dostojanstvo i sigurnost svakog čovjeka i poziva građane na solidarnost kada je u pitanju briga o najugroženijim članovima ove populacije - zaključuje se u saopštenju. S. P.

U okviru kampanje „Budi odgovoran“ evidentirane četiri primjedbe

Nije izrečena nijedna novčana kazna PODGORICA - U okviru kampanje „Budi odgovoran“ prošle sedmice su evidentirane četiri primjedbe na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Inspektori su utvrdili da prijava da kafić „Spark“ u Ulcinju remeti javni red i mir nije u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove. Pritužba da zaposleni u peka-

ri „Anđela plus“ u Danilovgradu nijesu osigurani nalazi se u proceduri, a isti status imaju i prijave koje se odnose na restoran „Alchemist“ i perionicu auta u Podgorici. Građani su se žalili da restoran „Alchemist“ ne uplaćuje pazare po fiskalnim računima, a da perionica auta narušava javni red i mir. Kampanju „Budi odgovoran“

su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije. Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput

neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom. Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije „Budi odgovoran“, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555. S. P.

Aktuelno

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Intervju: Dr Enis Kočan, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, o novim informacionim tehnologijama i nesuvislosti povezivanja sa korona virusom

5G samo može da poboljša život Do sada je objavljeno preko 200 naučnih radova na temu uticaja 5G mreža na zdravlje ljudi i zaključeno je da je dominantan efekat ovih talasa termički efekat, manifestovan u vidu zagrijavanja kože PODGORICA – Tokom pandemije korona virusa, osim paničnog brojanja umrlih i zaraženih, praćenja preporuka ljekara i iščitavanja štiva o virusima, ništa manje nijesu bile aktuelne teorije zavjere. Neke su prošle sa posljednjim izliječenim na određenoj teritoriji, a neke su se razvijale i dalje. Jedna od najčešćih je ona vezana za povezanost 5G mreže, njenog uticaja na imunitet i širenje virusa. Stručnjak za oblast telekomunikacije sa Elektrotehničkog fakulteta, prof. dr Enis Kočan za Pobjedu govori o uticajima, mogućnostima i značaju koje ova napredna tehnologija ima. – Ne postoji nikakva mogućnost dovođenja u vezu 5G mreža, kao ni bilo kojih drugih bežičnih komunikacionih tehnologija, sa pojavom i širenjem virusa. Nesuvislost ovakvih tvrdnji može provjeriti bilo ko, jednostavno upoređujući broj zaraženih ljudi u pojedinim zemljama koje nijesu implementirale 5G mreže (npr. Brazil ili Iran) sa zemljama koje imaju jako mali broj zaraženih stanovnika, a koje su već počele sa komercijalnim korišćenjem 5G mreža (npr. Južna Koreja, Australija ili Tajland). Nauka i struka su već dale toliko objašnjenja da je nepotrebno trošiti riječi na još jednu teoriju zavjere, koja je naišla na plodno tlo zbog globalne krize nastale usljed pandemije izazvane kovid-19 virusom. POBJEDA: Šta je 5G mreža? Što je čini posebnom u odnosu na 4G ili 3G? KOČAN: 5G predstavlja oznaku za novu, petu generaciju mobilnih javnih komunikacionih mreža, koja će omogućiti čitavu lepezu novih servisa u odnosu na aktuelne 4G mreže, zahvaljujući zna-

Ova mreža će svakako uticati i na poboljšanje kvaliteta našeg svakodnevnog života kroz čitav skup različitih servisa kao što su: pametne kuće, pametne zgrade, elektronsko zdravstvo, komunikacija među vozilima i autonomna vozila, pametni gradovi, virtuelna realnost, izmijenjena realnost i dr. čajno većim brzinama prenosa podataka, manjem kašnjenju u prenosu podataka, većoj energetskoj efikasnosti i većoj pouzdanosti. Tako npr. u poređenju sa aktuelnim 4G mrežama, 5G mreže će ostvarivati: 20 puta veće maksimalne brzine prenosa podataka prema korisniku (do 20Gb/s), što će npr. omogućiti nesmetano online pregledanje UHD filmova rezolucije 4K ili 8K; 100 puta veći kapacitet mreže; 100 puta veću energetsku efikasnost mreže, 10 puta veći broj korisnika koji može da se opsluži u nekoj oblasti; 10 puta manje kašnjenje nego kod 4G mreža (reda 1ms za pojedine servise). POBJEDA: Šta ona može da d o n e s e č ov j e č a n st v u u odnosu na postojeće bežične tehnologije? KOČAN: Zahvaljujući ovakvim karakteristikama, 5G mreža će činiti glavnu infrastrukturu za podršku digitalnoj transformaciji i za nju je

Enis Kočan

karakteristično da će to biti prva generacija mobilnih komunikacinih mreža koja će imati veći uticaj na industriju, poslovanje i kompletnu ekonomiju, nego na pojedinačne krajnje korisnike. U tom smislu, neke od ključnih servisa koje će omogućiti 5G čine: kontrola industrijskih procesa (Industrija 4.0), pametne elektroenergetske mreže, pametna poljoprivreda, pametni transport itd. Međutim, 5G će svakako uticati i na poboljšanje kvaliteta našeg svakodnevnog života kroz čitav skup različitih servisa kao što su: pametne kuće, pametne zgrade, elektronsko zdravstvo, komunikacija među vozilima i autonomna vozila, pametni gradovi, virtuelna realnost, izmijenjena realnost i dr.

POBJEDA: Kakav uticaj ima na okolinu? Na živa bića i ljudski organizam? Kakve su te njene frekvencije, talasi i zračenja? Praktično poređenje bi dobro došlo sa nečim dobro poznatim... KOČAN: Iako svi mi već godinama koristimo različite bežične komunikacione tehnologije (2G, 3G, 4G, WiFi, bluetooth), percepcija ljudi o uticaju elektromagnetnih (EM) emisija se mijenja u poslJednje vrijeme, uz prenaglašenu bojazan od eventualnog štetnog uticaja 5G mreža. Zato je neophodno pojašnjenje o tome koji frekvencijski opsezi će se koristiti u 5G mrežama i kakav je njihov uticaj na zdravlje ljudi. Svi frekvencijski opsezi koji će se koristiti u 5G mrežama su svrstani u dvije grupe: frekvencijski opsezi 1 (FR 1) od 410 MHz do 7,125 GHz i frekvencijski opsezi 2 (FR 2), od 24,25 GHz do 52,6 GHz, koji se iznačavaju kao opsezi milimetarskih talasa. U Evropi je primjena 5G mreža počela korišćenjem frekvencijskih opsega oko centralnih učestanosti od 700 MHz i 3,7 GHz, dakle opsega bliskih do sada korišćenim opsezima u postojećim generacijama mobilnih komunikacionih sistema, a od opsega tzv. milimetarskih talasa, u planu je da se prvo počne sa primjenom opsega oko učestanosti od 26 GHz. Radi poređenja, mobilne mreže druge (2G), treće (3G) i četvrte generacije (4G) u Crnoj Gori uglavnom koriste opsege oko učestalosti od 900 MHz, 1,8 GHz i 2,1 GHz, WiFi mreže koje koristimo funkcionišu na opsezima oko 2,4 GHz i 5 GHz, a postoji i WiFi standard

Kriza pokazala važnost tehnologija POBJEDA: Zbog čega je i pored ogromnog napretka nauke i dostupnosti tehnologija i informacija, ljudskoj civilizaciji opet teško da prihvati naučni napredak i koristi? KOČAN: Nivo implementacije savremenih infomaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) odslikava nivo razvijenosti jednog društva. Upravo je doba krize izazvane kovid-19 virusom pokazalo značaj IKT infrastrukture, jer je ona i u doba izolacije omogućila ili olakšala funkcionisanje mnogih privrednih i društvenih oblasti. Ovakva vanredna okolnost je pokazala i spremnost crnogorskog društva na brzi prelazak na digitalno poslovanje u mnogim sferama. Sve razvijene države su pokrenule, ili najavile u skorije vrijeme, proces implementacije 5G mreža. Bez takve infrastrukture neće biti moguće pratiti savremene trendove u industrijskoj proizvodnji, poslovanju, poljoprivredi, zdravstvu i mnogim drugim granama koje su od vitalnog značaja za razvoj jednog društva. 5G je osnova za paradigmu desetina milijardi pametnih uređaja konektovanih preko Interneta, koja se označava kao Internet stvari, a u okviru toga i za Industriju 4.0. 5G neće biti samo infrastruktura koja obezbjeđuje povezanost, već će biti i generator mnogih inovativnih servi-

za mreže koje funkcionišu na opsezima oko 60 GHz. Odmah treba napomenuti da sva EM zračenja koja pripadaju radiokomunikacionim opsezima (100 kHz do 300 GHz), pa samim tim i oni opsezi koji će se primjenjivati u 5G mrežama, se svrstavaju u nejonizujuća zračenja, za koja važi da ne mogu izazvati jonizaciju atoma, odnosno promjene na molekularnom nivou u ljudskim tkivima. Najveća pažnja javnosti je fokusirana na uticaj milimetarskih talasa (opseg FR 2) na zdravlje ljudi, jer su to frekvencijski opsezi koji se do sada nijesu primjenjivali, a koji omogućavaju kreiranje vrlo fokusiranog snopa zračenja zahvaljujući primjeni antenskih sistema sa većim brojem antena (npr. 64 ili 128 antena). Ovdje je važno naglasiti da je domet koji je moguće ostvariti na ovim opsezima relativno mali, reda 150-200 m na otvorenom, jer slabljenje signala raste proporcionalno kvadratu porasta frekvencije. Drugo, ovi signali veoma slabo prodiru kroz ljudska tkiva, tj. najveći dio se apsorbuje u koži (86% energije se apsorbuje u tkivima na dubini do 0,8 cm od površine tijela). Do sada je objavljeno preko 200 naučnih radova na temu uticaja EM emisija 5G mreža na zdravlje ljudi i zaključeno je da je dominantan efekat ovih EM talasa termički efekat, manifestovan u vidu zagrijavanja kože. Granične vrijednosti dozvoljenog nivoa EM emisija na opsezima milimetarskih talasa su definisa-

sa i aplikacija. Iz ovoga je jasno da će svako društvo koje namjerava da prati razvoj savremenih civilizacijskih tokova prihvatiti i skoriju implementaciju 5G mreža. U ljudskoj prirodi je da se plaši velikih promjena, pa je tako i sa primjenom novih tehnologija. Ovdje treba napomenuti da je kod ljudi dodatno podstaknuta bojazan od primjene 5G mreža usljed rasprava među najvećim svjetskim silama oko mogućnosti preuzimanja podataka i špijuniranja putem 5G mreža, kao i usljed pitanja zaštite ličnih podataka i privatnosti. U tom smislu, Evropska komisija je preduzela intenzivne aktivnosti i u martu 2019. godine donijela Preporuku o sajber-bezbjednosti 5G mreža. Na osnovu ove preporuke zemlje članice Evropske unije su uradile Zajedničku procjenu rizika vezanih za sajber-bezbjednost 5G mreža. Iz svega toga je proizašao dokument koji predstavlja jednu vrstu uputstva za bezbjednu primjenu 5G mreža u EU zemljama. Pored toga, dobro je poznato da EU ima vrlo stroge direktive vezane za zaštitu prava privatnosti svakog pojedinca, pa Crna Gora, kao zemlja kandidat za članicu EU, samo treba da prati ono što su usvojena pravila i preporuke na EU nivou i neće postojati nikakav osnovan strah od primjene 5G mreža.

ne, uzimajući u obzir da ne smije doći do zagrijavanja ljudske kože iznad 41°C. U ažuriranom dokumentu ,,Smjernice za ograničavanje izloženosti elektromagnetnim emisijama (100 kHz-300 GHz)“, koji je izdala Međunarodna komisija za zaštitu od n e j o n i z u j u ć e g z ra č e n j a (ICNIRP), marta 2020. godine, iz predostrožnosti je dodatno smanjen dozvoljeni nivo EM emisija na opsezima milimetarskih talasa, pretpostavljajući da se i na ovim opsezima, kao i na opsezima iznad 300 GHz, povećanje temperature površine kože može distribuirati i prema unutrašnjim organima vaskularnim sistemom. Proces standardizacije neke telekomunikacione tehnologije podrazumijeva i definisanje maksimalnih dozvoljenih nivoa emisione snage telekomunikacione opreme, kako na strani korisnika (mobilni telefoni, tableti...), tako i na strani operatora (bazne stanice), a sve u skladu sa propisima koje propisuju relevantne međunarodne organizacije koje proučavaju uticaj EM emisija na zdravlje ljudi (ICNIRP, Svjetska zdravstvena organizacija – WHO, Evropski komitet za standarizaciju u elektrotehnici – CENELEC itd.). Nijedan uređaj se ne bi smio naći u prodaji ukoliko nije testiran i sertifikovan da zadovoljava odgovarajuće međunarodne standarde i propise. Sve ovo garantuje da će primjena i 5G mreža biti potpuno bezbjedna sa stanovišta ljudskog zdravlja. J. MARTINOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 15. jun 2020.

SPC juče održala molebane i litije u više crnogorskih gradova, poručili da nastavljaju sa okupljanjima

Amfilohije: Ako se vlast odrekne zakona, bićemo uz njih

Razvijanje zastave ispred Hrama u Podgorici na jučerašnjoj litiji

sam ja jedini koji treba da odgovara – rekao je Amfilohije i upitao: „Otkud im pravo, nekrštenim vladarima, da uzimaju svetinje“. On je kazao da se ,,jedina sabranja ovakvog tipa“ događaju u Crnoj Gori. – I sad treba oca Mirčetu voditi u zatvor, zato što je potpisao da bude ovo sabranje, i tražio je od vas da se ispoštuju odluke medicinske vlasti – kazao je Amfilohije. On je poručio da nijedna vlast od njih neće dočekati da „razgone narod“. – Ako se ova vlast odrekne ovog bezumlja, onda ćemo mi biti za njih, a ako ne, onda će ovo biti zločin kao i kad su priznali Kosovo – istakao je Amfilohije.

Mitropolit SPC je poručio da je on najodgovorniji za sve što se događa na litijama. – Neka me uhapse i u Spuž neka me vode, biće mi dobro da se odmorim. Ali nije dobro za njih, nije dobro za Crnu Goru da nastave sa nasiljem – poručio je Amfilohije. On je kazao da će sljedeće sedmice nastaviti sa litijama, sve dok, kako je naveo, vlast ne poništi bezbožni zakon. U Nikšiću su građani, koji su se okupili ispred Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog, nakon molebana samoinicijativno krenuli u šetnju gradskim ulicama, iako im je sveštenstvo saopštilo da litije neće biti jer nijesu dobili odobrenje nadležnih. S.VASILJEVIĆ

PODGORICA - U više crnogorskih gradova juče su u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori održani molebani i litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Na litijama je prisustvovalo nekoliko hiljada vjernika. Uprava policije podnijela je više krivičnih prijava protiv odgovornih lica zbog skupova na kojima je bilo više od 200 ljudi što je kršenje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela. Ipak, prema saznanjima Pobjede, osnovna državna tužilaštva su za sve prijave ocijenila da nema elemenata krivične odgovornosti. Iako su ranije iz SPC tvrdili da će litije biti održane u skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela o zabrani masovnih okupljanja u cilju sprečavanja širenja virusa kovid-19, to se nije dogodilo. U Podgorici je održan moleban u Hramu Hristovog vaskrsenja, nakon čega je gradskim ulicama krenula litija koju je predvodio mitropolit Amfilohije, a na skupu je bilo nekoliko hiljada građana. Amfilohije je, nakon litije, kazao da je od sveštenstva traženo da građane „razagnaju od Hrama“ i da je sveštenik Mirčeta Šljivančanin pozvan u policiju. – Ja sam rekao inspektoru da

S.VASILJEVIĆ

Uprava policije podnijela je više krivičnih prijava protiv odgovornih lica zbog skupova na kojima je bilo više od 200 ljudi što je kršenje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela. Ipak, prema saznanjima Pobjede, osnovna državna tužilaštva su za sve prijave ocijenila da nema elemenata krivične odgovornosti

Iako su ranije iz SPC tvrdili da će litije biti održane u skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela o zabrani masovnih okupljanja u cilju sprečavanja širenja virusa kovid-19, to se nije dogodilo

Sveštenici ispred CB Podgorica sinoć

Crkvena opština Nikšić se obratila na vrijeme nadležnim organima policije i Opštine Nikšić za organizovanje litije ulicama grada, ali, kako se navodi u saopštenju nikšićkog sveštenstva koji je pročitao protojerej Miodrag Todorović, iz lokalne uprave nijesu dobili odgovor da li mogu organizovati. Zbog toga, kako se navodi u saopštenju, litija juče nije organizovana. Okupljeni narod je ipak samoinicijativno krenuo u šetnju ulicama Nikšića standardnom maršrutom. Litija je održana i u Budvi gdje je sveštenik Boris Radović pozvao da bude najviše 200 učesnika, a da ostali odu kućama. U litiji su učestvovali i čelni ljudi Demokratskog fronta i Demokrata u Budvi Marko Carević, Dragan Krapović i Krsto Radović. U Beranama nije bilo litije, već samo moleban, jer su okupljeni poslušali sveštenstvo SPC koje nije dobilo dozvolu za litiju. Litija nije održana ni u Pljevljima, gdje skup takođe nije prijavljen na vrijeme. Litije su organizovane i u Danilovgradu, Baru i Plužinama. Pobjedi je potvrđeno da je protojerej Mirčeta Šljivančanin sinoć u društvu advokata dao izjavu o okupljanju u Centar bezbjednosti u Podgorici. S. P.

U DPS-u smatraju da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti lažni povod za proteste

Brojni su dokazi da je SPC politički akter i partner DF-a Očigledna je kooperacija na projektu rušenja vlasti u Crnoj Gori: od zajedničkih sastanaka i konsultacija do podudarnih izjava. Zato, opravdano vjerujemo da je to pravi razlog što ste razumnu i korektnu ponudu vlasti koja se odnosi na zakon, a koju je pozdravila i EU – odbili, dodaju iz DPS-a PODGORICA - Reakcija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na bjelodane činjenice: da mitropolit i njegovi saradnici imaju svoju političku agendu koja se poklapa sa antidržavnim djelovanjem stranaka okupljenih oko Demokratskog fronta, te da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti samo lažni povod za proteste, predstavlja nevješto opravdanje za brojne poteze ove vjerske zajednice koja se sama legitimisala kao politička, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista. Dokaze za ovakve tvrdnje, navode u DPS, dali su, upravo, čelnici SPC i DF-a. - Uz činjenicu da je Crkva nakon vapaja jednog od funkcionera DF Marka Carevića, da im litijama politički pomogne, samo nekoliko dana kasnije i najavila proteste, do brojnih izjava njenih čelnika koje se po suštini i značenju poklapaju sa tvrdnjama lidera ovog političkog subjekta – rekli su iz DPS-a. Oni su podsjetili na neke od izjava iz SPC. Da li je mitropolit tražio da padne Vlada koja je legitimno, glasovima građana, izabrana? ( ,,Dolje bezakona Vlada!“ 16. januara Tivat). Da li je mitropolit već pozivao vjernike da ne glasaju za ovu vlast? ( ,,Ne glasajte za one koji podržavaju Zakon o slobodi vjeroispovijesti“ - 24. februara Risan). Da li je mitropolit organizovao 21. januara na Cetinju sastanak, između ostalih i sa liderom DF, koji je Mitropolija sakrila od javnosti, ali se DF njime pohvalio? ( ,,U posljednje vrijeme, kao i ranije, mnogo puta smo se sastali sa mitropolitom Amfilohijem i veći broj puta smo se sastali sa

vladikom Joanikijem“ Andrija Mandić.) Da li je mitropolit lično pokušao da sačuva vlast DF u Budvi, i da li je tim povodom direktno uticao na nezavisnog odbornika Stevana Džakovića? (,,Sastanak je trajao sat, Amfilohije je tražio da podržim te mlade momke Demokrate i ove što su sad došli i Carevića“, Stevan Džaković, 5. juna ,,Živa istina“, RTCG) Da li je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić sam rekao da cilj litija nije povlačenje zakona nego tehnička vlada? ( ,,Nije dovoljno da samo povuku zakon, oni treba da odstupe od vlasti, oni treba da podnesu ostavke, da se formira prelazna vlada i da Crna Gora ide na izbore“. - 4. januar Beograd) Da li je Andrija Mandić rekao da su Demokratski front i Crkva, (dakle udruženo), pozvali na ,,uzbunu“, i zahvalio se SPC što je stala sa Frontom ,,rame uz rame“? (,,Mi i naša Crkva pozvali smo na uzbunu i naš narod se odazvao. Zahvalan sam svima koji su u ovim teškim vremenima za dio srpskog naroda i eparhija, koje su dio SPC, stali sa nama zajedno rame uz rame“ - 15. februar). Iz DPS-a dodaju i da su brojni dokazi očigledne kooperacije na projektu rušenja vlasti u Crnoj Gori: od zajedničkih sastanaka i konsultacija do podudarnih izjava. - Zato, opravdano vjerujemo da je to pravi razlog što ste razumnu i korektnu ponudu vlasti koja se odnosi na zakon, a koju je pozdravila i EU - odbili. Ona se svakako nije uklapala u vašu predizbornu agendu kojom ste se legitimisali kao naš ravnopravni politički konkurent na narednim izborima – poručeno je iz DPS. S. P.

Bjelopoljska policija traga za osumnjičenima

Polomljeno staklo na vozilu sveštenika PODGORICA - Bjelopoljska policija saopštila je da traga za osumnjičenima koji su juče polomili staklo na automobilu sveštenika Milosava Jovanovića, a koje je bilo parkirano u neposrednoj blizini poro-

dične kuće u naselju Nikoljac. - U 12 časova svešteno lice Milosav Jovanović, nastanjen u Bijelom Polju, prijavio je da mu je oko 11.30 časova polomljeno prednje desno bočno staklo na vozi-

lu marke ,,škoda fabia“ - saopštili su iz CB Bijelo Polje. U saopštenju se navodi da su policijski službenici izvršili uviđaj, prikupili informacije od sveštenika i o svemu upoznali nadležnog tužioca.

Tužilac je saopštio da je riječ o krivičnom djelu čije se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi. Milosav Jovanović je diplomirani teolog iz Nikšića, na službu u Bijelo Polje je došao prije tri godine. S. P.

Oštećeno vozilo

Hronika

Poneđeljak, 15. jun 2020.

POVODI: Slučaj hapšenja zatvorskih čuvara povezanih sa kriminalnim grupama bitan za UIKS i sistem u cjelini

Država pokazala da je zakon isti za sve PODGORICA – Hapšenjem zatvorskih čuvara Ivana Brnovića i Danila Femića zbog sumnje da su sarađivali sa osobama iz kriminalnog miljea država je pokazala da su svi jednaki pred zakonom, kazao je za Pobjedu kriminolog Velimir Rakočević.

Iz menadžmenta UIKS-a je za Pobjedu saopšteno da snažno osuđuju svaki vid neprofesionalnog djelovanja koje službenika čini nedostojnim za obavljanje poslova i radnih zadataka. Kriminolog Velimir Rakočević ističe da je hapšenjem odbranjena institucija žavnom tužilaštvu da djeluju u najranijoj fazi izvršenja krivičnog djela – navodi on. Rakočević je objasnio da efektivno prikupljanje i korišćenje operativnih i obavještajnih podataka zajedno sa specijalnim istražnim metodama i prikrivenim policijskim radnjama daje mogućnost državnim organima da blagovremeno osujete namjere kriminalnih organizacija i u zatvorskim ustanovama.

- Da budem precizan, nadležni državni organi prikupljajući relevantne informacije u cilju otkrivanja i procesuiranja izvršilaca krivičnih djela, jasno su pokazali da niko ne može biti zaobiđen u primjeni zakona, bez obzira na službeni položaj ili bilo koju drugu poziciju. Država je i u ovom slučaju pokazala odlučnost da osigura primjenu zakona i neophodnu djelotvornost sistema – smatra Rakočević.

saRaDnja

POVODI

Zatvorski policijac Istražnog zatvora Ivan Brnović uhapšen je 5. juna za vrijeme radnog vremena zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije. On je radio kao ključar u Istražnom zatvoru i, kako se sumnja, bio je blizak kavačkoj kriminalnoj grupi. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, jedan pritvorenik koji je pristao na saradnju sa tužilaštvom ispričao je o „dodatnom“ poslu Brnovića u zatvoru. Za sada istražitelji Brnovića terete da je prenosio informacije između članova kriminalne grupe. Za to postoje i dokazi, jer je već neko vrijeme bio pod nadzorom, kao i iskaz svjedoka. Dan nakon hapšenja Brnovića javnost je saznala da je povodom sumnje da je sarađivao sa pripadnicima škaljarske kriminalne grupe na saslušanje u policiju privođen Danilo Femić, zatvorski čuvar u bjelopoljskom zatvoru. Femić, koji je sin sudije Vrhovnog suda Crne Gore Branimira Femića, tereti se da je za račun „škaljaraca“ uticao na osumnjičenog za ubistvo Novljanina Šćepana Roganovića da ne postane svjedok sarad-

Zgrada zatvora u Spužu

nik tužilaštva i razotkrije detalje ovog zločina. Osumnjičeni za ubistvo Roganovića je zbog poruke od „škaljaraca“ odlučio da ne sarađuje više sa istražiteljima. Nakon što su operativnim radom tužilaštvo i policija utvrdili da je Femić uticao na svjedoka, zbog čega je i uhapšen, saradnik se predomislio i nastavio da istražiteljima pomaže u rasvjetljavanju ovog zločina.

OsuDa uIKs-a

Menadžment UIKS-a nije želio da komentariše hapšenje službenika, navodeći da poštuju ustavno načelo „prezumpcije nevinosti“. U odgovorima na upit Pobjede, naglasili su da podržavaju rad institucija koje su zadužene za otkrivanje i procesuiranje učinioca krivičnih djela, i da osuđuju svaki vid neprofesionalnog postupanja. - Imajući u vidu činjenicu da rad u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zahtijeva profesionalno postupanje u

Velimir Rakočević

skladu sa zakonom svih zaposlenih, može se reći da svako suprotno postupanje može dovesti do smanjenja povjerenja javnosti u odnosu na zaposlene koji krajnje odgovorno i profesionalno obavljaju svoje poslove i radne zadatke – kaže se iz UIKS-a. Ističu da su u prethodnom periodu značajno doprinijeli otkrivanju izlolovanih slučajeva zloupotrebe službenog

Lani 26 disciplinskih postupaka, ove godine 12 Prema statistici UIKS-a, u prethodnoj godini pokrenuto je 26 disciplinskih postupaka protiv njihovih službenika, odnosno 18 zbog teže i osam zbog lakše povrede službene dužnosti. - Od početka ove godine pokrenuto je 12 disciplinskih postupaka protiv službenika UIKS-a zbog povreda službenih dužnosti, i to:

HERCEG NOVI - D. G (43) iz Istočnog Sarajeva iz Republike Srpske osuđen je na 15 dana zatvora jer je na putu Herceg Novi - Kamenari vozio sa 2,16 promila alkohola u krvi, saopšteno je iz Suda za prekršaje. Kako je saopšteno, oduzeta mu je i vozačka dozvola na četiri mjeseca i budući da se radi o stranom državljaninu, odmah je upućen na izdržavanje kazne u UIKS.

10 zbog teže povrede službene dužnosti i dva zbog lakše povrede službene dužnosti – kazali sui z UIKS-a. Jedan službenik UIKS-a koji je uhapšen i određen mu pritvor, kako su kazali iz UIKS-a, smješten je u organizacionoj jedinici Istražni zatvor Podgorica.

položaja koji su rezultirali utvrđivanjem odgovornosti okrivljenih pred sudom, kao i u disciplinskim postupcima. Iz menadžmenta UIKS-a je za Pobjedu saopšteno da snažno osuđuju svaki vid neprofesionalnog djelovanja koje službenika čini nedostojnim za obavljanje poslova i radnih zadataka iz djelokruga rada ovog državnog organa. - Zalagaćemo se bez izuzetka da ova lica u takvim slučajevima snose sve zakonom propisane posljedice – kazali su iz UIKS-a.

RazbIjanje Veza

Obaveza svake savremene države, prema mišljenju kriminologa Rakočevića, je da u skladu sa zakonom preduzima sve što je propisano kako bi efikasno suzbila najteže forme kriminaliteta. On je istakao do nije lako doći do informacija o konekcijama službenih lica sa osobama sa druge strane zakona ali, kako pojašnjava, država ima mehanizme i za rješavanje ovih. - Kada se radi o povezanosti službenih lica sa kriminalcima, onda je otkrivanje i suzbijanje nezamislivo korišćenjem samo tradicionalnih metoda policijskog rada. Da bi se ove inkriminacije razotkrile, neophodno je proaktivno reagovanje zasnovano na obavještajnim informacijama, što omogućava policiji i dr-

Otkriveni i procesuirani slučajevi zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja zatvorskih čuvara pokazali su da UIKS ima tijesnu saradnju sa policijom, tužilaštvom i drugim državnim organima. - UIKS je pokazao da ima dovoljno kapaciteta i mehanizama da se suprotstavi ovim vidovima protivpravnih ponašanja – navodi Rakočević. Za njega je nesporno da u ovim institucijama na svim nivoima rade službenici koji zadatke obavljaju sa najvećim stepenom profesionalizma. On ističe da se ne smije zanemariti da poslovi zatvorskog policajca bez sumnje spadaju u najteže poslove u državnoj službi. - Posao zatvorskog čuvara prate brojni rizici i stalna opasnost od pokušaja da ih zatvorenici pridobiju za ostvarenje svojih nečasnih namjera. Svjesni tih opasnosti, još devedesetih godina prošlog vijeka, pojačan je sistem bezbjednosti u zatvoru uvođenjem službenika za preventivno bezbjednosnu zaštitu, kako bi stvorili sigurno okruženje – kazao je Rakočević. On se prisjetio i riječi iskusnijih kolega da je vrlo važno da zatvorski službenici uvijek imaju u vidu da ,,ukoliko zatvoreniku date prst, on hoće cijelu ruku“. - Zbog toga mora da postoji neprobojni zid između službenih lica i osuđenika, jer i najmanji trenutak nepažnje ili nepromišljenosti može da ima vrlo negativne posljedice. Ovi poslovi se mogu uspješno obavljati samo objektivno i pravično uz strogo poštovanje zakona – zaključuje Rakočević. b. RObOVIĆ

Odluka Suda za prekršaje u Budvi

Zatvorske kazne za alkohol i nezaustavljanje na znak policije Takođe, kaznom zatvora od 15 dana kažnjen je i L. M. (20) jer se nije zaustavio na znak policije. Kako je saopšteno iz Suda za

prekršaje, oduzeta mu je vozačka na četiri mjeseca i moraće da plati novčanu kaznu od 150 eura. Iz Suda za prekršaje su apelova-

li na sve vozače da se pridržavaju zakonskih propisa i da ne izlažu sebe, svoje saputnike i ostale učesnike u saobraćaju

opasnostima po život i štetu većeg obima, a sebe zatvorskim kaznama. - Za ukazati je da svi pobrojani

Strože kazne kao lijek Strožim kaznama prema državnim službenicima država bi, kako smatra Rakočević, mogla preduprijediti bilo kakav vid saradnje sa osobama na drugoj strani zakona. - U posljednjem slučaju zatvorski policajac je osumnjičen za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije za koje je zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, dok je za pripadnika kriminalne organizacije predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina. Iako se radi se o strogim kaznama koje su među najoštrijim u uporednom zakonodavstvu, mislim da bi ovu inkriminaciju trebalo kazneno pojačati u slučajevima kada je izvršilac djela službeno lice. Službena lica moraju imati povećan stepen odgovornosti i ne mogu se pozvati na bilo koju olakšavajuću okolnost, jer su oni posljednji koji mogu i pomisliti da se bave nazakonitim radnjama – pojašnjava Rakočević. Statistika procesuiranih slučajeva nezakonite saradnje zatvorskih čuvara sa pritvorenicima i zatvorenicima u Crnoj Gori je, kako navodi Rakočević, zanemarljiva je u odnosu na region i svijet. - To nikako ne znači da te incidente treba relativizovati, već naprotiv učiniti sve da se u cjelosti eliminiše svako neprofesionalno postupanje jer ono može da dugoročno uruši zatvorski sistem iznutra i da devalvira nesporne rezultate koje imamo u ovoj oblasti – kaže on. Dodaje da ukoliko analiziramo učestalost ovih krivičnih djela u našem zatvorskom sistemu u odnosu na okruženje, i šire lako je uočiti da ne spadamo u one zatvore u kojima je ova pojava posebno izražena. - Ukoliko tome dodamo vrlo mali broj težih remećenja kućnog reda u zatvoru (dva slučaja u Zatvoru Bijelo Polje i jedan u poluotvorenom odjeljenju KPD Podgorica) što podrazumijeva bjekstva, pobune i nerede većeg obima, teška krivična djela protiv života i tijela i slično, nije teško primijetiti da se radi o izolovanim slučajevima – smatra Rakočević. Ističe da zatvorskim čuvarima u obavljanju posla naruku ide i to što su posljednjih godina prostorno-arhitektonski, tehnički i drugi uslovi u zatvorskom sistemu Crne Gore značajno unaprijeđeni u skladu sa Evropskim zatvorskim pravilima.

prekršaji po automatizmu iziskuju isključenje vozila iz saobraćaja na licu mjesta, privođenje prekršioca u prostorije nadležnih odjeljenja bezbjednosti pri Upravi policije do daljeg privođenja kod nadležnog suda za prekršaje. Zato još jednom apel na vozače da svoju vožnju prilagode kako uslovima na putu, tako i strogim zakonskim propisima – dodaju u saopštenju. M. L.

Stav

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Izazovi savremene medicine

Etika i odgovornost ljekara » Piše: Prof. dr Mihailo KULIŠ

„Vita brevis, ars longa, ocasio volucris, experientia periculosa,iudicium difficile„ (Život je kratak, umjetnost duga, prilika letimična, iskustvo nesigumo, procjena teška) Ne bez razloga navodim poznati Hipokratov aforizam, jer je polazna ocjena za razmišljanje sledeća: često deklarativno teoretski nesporno, a u praksi nedosljedno sprovedeno načelo: pacijent je subjekt liječenja kao i ljekar, jer obadvojica imaju isti cilj: ozdravljenje, što bolje, potpunije, brže i sa što manje bolova fizičkih i psihičkih. Ovakav cilj imaju i svi teoretičari etike, naročito ljekari koji pišu knjige o etičkim dilemama. Ali, sve je ostalo na pojmovima koji se mogu saznati iz srednjoškolskih udžbenika etike, pa neki i u razgovorima imaju običaj da naglase da je za sve kriva kompjuterizacija medicine koja dehumanizira odnos ljekara prema pacijentu, kako je rečeno na jednom od Kongresa ljekara Cme Gore.

RAZLIČITA GLEDIŠTA

Međutim, problem medicinske etike i odgovornosti ljekara je vrlo složen, uz napomenu da svako vrijeme ima svoje osobenosti, odnosno svoj način gledanja na taj problem. Taj način, nikad jedinstven kod svih, uslovljen je mnogo bitnim okolnostima. Dovoljno je pogledati jedan primjer koji navodi profesor Šercer, o istoriji traheotomije, koji je pun kontradikcija i suprotnih stavova. Traheotomiju je preporučio Asklepijad, poznati ljekar i filozof rodom iz Male Azije, koji je živio i radio u Rimu, početkom prvog vijeka prije naše ere. Bio je prijatelj Cicerona i često je govorio o toj metodi, ali nema dokaza i da ju je i izveo. Ta je čast pripada najvećem hirurgu antike Antilu, koji je živio u trećem vijeku. Nekoliko stotina godina kasnije, o traheotomiji govori Aurelijan kao ,,nerazumnoj, nepromišljenoj i lakoumnoj izmišljotini“ za koga je ona zločin. Slično mišljenje ima i Dante u svom opisu stravičnih prizora u „Paklu“. Istu tu traheotomiju Fabticius ab Aquapenente u djelu „Opera Chirurgica“ 1619. godine smatra „najvećom i najplemenitijom operacijom, koja ljekara čini ravnim Eskulapu“. Namjera profesora Šercera bila je da dokaže kako se shvatanja o pojedinim medicinskim zahvatima mijenjaju i da danas na neka shvatanja moramo gledati drugačije. Možda ovaj primjer nije najsretnije izabran, ali je markantan, za razliku od gledišta koja su svojevrsna i za naše vrijeme. Danas se ne može pristupiti nijednom zahvatu bez po-

Pokraj bolesničkog kreveta naši napori započinju, kraj njega i završavaju (Faber 1927) moćnih sredstava, ali njima ne možemo i ne smijemo pripisati „dehumanizaciju medicine“! Novo u medicini traži nadgradnju medicinske etike, jer etička misao mora biti imanentna u medicinskoj nauci. Medicinska etika mora da bude stalna opomena da juče napuštena medicinska istina postaje istina današnjice i da današnja istina može sjutra biti zabuna..

POUKE IZ GREŠAKA

Medicinskim radnicima i njihovoj djelatnosti uvijek je pridavan veliki značaj, jer je spasavanje ljudskih života i očuvanje zdravlja uvijek cijenjeno i poštovano. Oni su bili poštovani i u vrijeme kada je medicina činila svoje prve korake i bilježila svoje prve uspjehe, a takva je i sada kada je medicina dosegla visoki nivo, a njeni uspjesi svakodnevno zadivljuju. Djelatnost rada uvijek je ljekare stavljala u specifičan položaj, a odnos društva prema njima drugačiji je od odnosa prema drugim profesijama. Mnogi su dobili posebna priznanja, pojedini su srećnim okolnostima došli do zasluga, ali je najveći broj onih ljekara koji su i za društvo i za pojedince učinili mnogo a za svoj rad dobili malo. Njihova požrtvovanja su ostala nezapažena, uspesi bez priznanja, a napori bez nagrade. Greške ljekara se ne praštaju nikada. Istina, veliki broj grešaka ostao je neutvrđen, a mnoge nepočinjene greške pripisivane su onima koji ih nijesu učinili, samo zato što se od njih očekivalo ono što je bilo nemoguće i što oni uz najveće napore nijesu mogli ostvariti U obavljanju ljekarskog posla uvijek postoji nevidljivi rizik, koji je trajno prisutan - bilo u trenucima kada izvode neki zahvat ili kada prestanu sa poslom, praktično uvijek sve dok se bavi ljekarskom praksom.



Danas imamo i nove opasnosti koje su u vezi sa terapeutskim rizicima, eksperimentima na ljudima, vještačkim produženjem života, presađivanjem djelova ljudskog tijela uz genetski inženjering i još dosta toga. Doprinos ljekara za unapređenje sretnijeg i kvalitetnog života je velika, i više od toga, sviđalo se to nekome ili ne…

Hipokrat

Kliničari imaju običaj da kažu: postoje dvije medicine - dobra i loša - ali se svi slažu da u medicini mora postojati, pored medicinskog znanja, etička zrelost svakog člana ljekarske ekipe.

LJEKAR I PACIJENT

Poziv zdravstvenih radnika je specifičan i razlikuje se od ostalih djelatnosti jer je objekt specifičan - bolestan čovjek, a djelatnost očuvanje zdravlja i života ljudi. Svaka se djelatnost suočava sa pitanjem odgovornosti za njihovo obavljanje. Međutim, ukoliko je djelatnost značajnija i odgovornost je složenija, a ukoliko je djejatnost delikatnija i pitanje odgovornosti je osjetljivije, pa je samim tim i problem odgovornosti ljekara vrlo složen, osjetljiv i delikatan. Savremena medicina je suviše važna da bi bila prepuštena sama sebi, jer je značenje medicine za život čovjeka i moć ljekara u procesu liječenja i čuvanja zdravlja povećana i vrlo odgovorna. Niko ne može osporiti doprinos medicine blagostanju čovjeka, spašavanju života i podizanju kvaliteta življenja. Danas imamo i nove opasnosti koje su u vezi sa terapeutskim rizicima, eksperimentima na ljudima, vještačkim produženjem života, presađivanjem

djelova ludskog tijela uz genetski inženjering i još dosta toga. Doprinos ljekara za unapređenje sretnijeg i kvalitetnog života je velika, i više od toga, sviđalo se to nekome ili ne… Čovjek koji se osjeća bolesnim obično zatraži ljekarsku pomoć, a ljekar prema svom najboljem znanju i umijeću donosi odluku kojom će mu pomoći. Kada je bolesnik u trinaestom vijeku dobio visoku temperaturu ljekar mu je obično odredio neku ljekovitu biljku, ako je uzima na prazan želudac učinak je bolji, a ,,učinak će biti još bolji ukoliko se tri puta izmoli Očenaš ili Zdravo Marija“. Da se taj događaj desio 600 godina poslije, ljekar bi mu uz pomoć tek pronađenih slušalica postavio dijagnozu upale pluća, možda bi mu odredio ,,puštanje krvi uz uobičajenu dijetalnu ishanu“.

NOVO VRIJEME, ISTE DILEME

Današnje stanje je gotovo identično samo što ljekaru sada stoje na raspolaganju mnoge dijagnostičke metode, a njegove odluke mogu imati više uticaja na budući život pacijenta - odluka da liječi upalu pluća antibioticima može osigurati ozdravljenje

bolesnika koji bi inače umro, ali odluka da se ne učini rektalni pregled kod pacijenta koji ima promijenjen ritam defekacije može dovesti do smrti od raka rektuma iako je život bolesnika mogao biti spašen. Mi donosimo odluke i snosimo njihove posljedice. Pravilno postavljanje dijagnoza i odgovarajuće liječenje zavise od stručnog znanja, iskustva, mogućnosti korišćenja tehničkih pomagala, ispoljavanja znakova bolesti i savjesnog odnosa prema radu. Ako ljekar obavi savjesno svoj posao, to ne znači da mora doći i do tačne dijagnoze, pa samim tim ne može biti odgovoran pod uslovima da je radio po principima medicinske nauke i prakse u sklopu konkretnih mogućnosti za rad. Medicina i pravo imaju dugu uporednu istoriju, čiji su tokovi povezani sa usponom čovjekovih institucija i dostignutih nivoa civilizacije i kulture. Istorija medicine nije samo istorija velikih otkrića i dostignuća pojedinih ličnosti, ,,već dugotrajno proučavanje manifestacija, uzorka, i posljedica bolesti i povreda, kao i pronalaženje sredstava za uspješno sprečavanje i liječenje“. Pravo potiče iz ljudskog iskustva i ima za cilj održavanje mira i reda u zajednici ljudi.

PRAVO I MEDICINA

To znači da obje discipline odlikuje posvećenost čovjeku kao kompleksnom biću, zaštitom zdravlja, prava pojedinca, zdravlja i prava zajednice. Brzina prihvatanja tekovina savremene medicinske nauke od strane prava je vrlo značajno - pravo je vrlo brzo prihvatilo DNK analizu. Prevazilaženje pojedinih nesuglasica su mostovi edukacija - nastave sudske medicine na medicinskim i pravnim fakultetima, časopisi, zajednički skupovi… Zajedničko ljekarima i pravnicima je potreba da u svakom času bude spreman da revidira svoj stav, kada primi podatak koji mu se ne uklapa u njegovu bolest ili krivično djelo. Nije zgorega navesti mišljenje Avicene: ,,...Ljekar mora da ima oči sokola, ruke djevojke, mudrost zmije i srce lava“ ili da nabrojimo osobine koje Vordoni navodi u traktatu iz 1808. godine: ,,Osobine koje je on nabrojao svakako nema niko, ali se ipak moramo potruditi da ih postignemo. Učen i iskusan, kojeg je istinska sklonost dovela u tu umjetnost velikih zahvata, koji se još od dječjih godina posvetio studijama i još stalno uči, koji razumije filozofske jezike, poznaje prirodoslovne nauke, vježbao se u svim strukama medicine, koji je izdržao nesumnjiva provjeravanja, velike nadarenosti, prisustvo duha, budan, brižljiv, čovječan, kojeg buka ne zbunjuje, zlato ne pokvari, koji ima preko mjere razvijen osjećaj časti, brani bolesnika po cijeni sopstvenog ugleda, nije osjetljiv na primjedbe kolega koji se ne slažu sa njegovim mišljenjem…“ Na kraju, treba čitati lijepe tekstove. U ovo vrijeme slušao sam dosta muziku, pa se prisjećam Šekspira: „Čovjeka koji u sebi nema muziku, neće dirnuti sloga slatkih tonova, on je dobar za izdaju, pljačku, zlobu, njegova su uva gluva noć, njegova težnja mračna - ne vjeruj takvome - osluškuj muziku“.

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 15. jun 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Crna Gora, najnoviji srpski neprijatelj Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

» Piše: Tomislav MARKOVIĆ Otvori čovek srpske portale i dnevne listove da sazna šta ima novo, kad ima šta i da vidi. Vrište naslovi ,,Biće rata u Crnoj Gori“. Otkud medijima ova ekskluzivna vest iz budućnosti - prorekao blaženopočivši otac Tadej. Da li je proročanstvo izrečeno za života duhovnika ili su ga konsultovali na nekoj skorašnjoj spiritističkoj seansi, mediji ne preciziraju. A nije ni važno. Kad može član Kriznog štaba doktor Branimir Nestorović da propoveda kako je upokojeni Nikola Tesla, pola godine nakon sopstvene smrti, slao američki ratni brod u budućnost, mogu vala i tabloidi da prizivaju mrtve duhovnike i da obznanjuju njihove profetske vizije. Pogotovo kad se proročanstva slažu sa podacima iz drugih izvora, podjednako fiktivnih. Pa nas razni poslenici sramote u formi pisane reči obaveštavaju da su u Crnoj Gori već počele pripreme za rat, tako što su iz vojske otpušteni Srbi, a umesto njih su naoružani - Bošnjaci. Zadatak medija lojalnih naprednjačkim vlastima ionako nije informisanje javnosti, već perpetuiranje mentalne matrice po kojoj su Srbi uvek okruženi neprijateljima, te održavanje stanovništva u stanju neposredne ratne opasnosti. Današnji propagandisti samo nastavljaju prljavi posao koji su započeli ratni huškači devedesetih godina. Navedene medijske objavljotine, zajedno sa hiljadama sličnih, autorski su plodovi zakonitih potomaka onih slavnih Miloševićevih medijskih perjanica koje su izmišljale kako u sarajevskom zoološkom vrtu srpsku decu bacaju lavovima, kako Davorin Popović u Sarajevu drži javnu kuću s maloletnim Srpkinjama, ili

Da ne bude zabune, pomenuti fašizam se ne odnosi na razbijanje antifašističke mermerne ploče u Ravnom Lazu, to se ne računa u profašističke akcije, pogotovo otkad su četnici postali antifašisti. Riječ je o nečemu sasvim drugom. Nastavak glasi: ,,Zabranili Srbima ulaz u zemlju iako se Srbija bolje izborila sa koronom od čitave EU!“

kako Mirza Delibašić ima privatni logor za Srbe.

PARAMEDIJSKA UTVRĐENJA

Nisu današnji mediji tikve bez korena, oni su produkt duboko ukorenjene tradicije širenja obmana i višedecenijskog zatiranja razuma, istine i normalnosti. Najveći deo srpske medijske scene vodi poreklo od znamenite ,,Politikine“ rubrike ,,Odjeci i reagovanja“, samo je duh mržnje, šovinizma i autoviktimizacije u međuvremenu metastazirao i poprimio još vulgarnije i zlokobnije forme. Otuda ne čudi što vesti o Crnoj Gori obiluju ovakvim sintagmama: istina o milogorskoj torturi, srbomrzačko ludilo, antisrpski režim, šizofrenija Podgorice, falsifikatori istorije, stavili se u službu đavola, neoustaški režim, crnogorski fašizam… Da ne bude zabune, pomenuti fašizam se ne odnosi na razbijanje antifašističke mermerne ploče u Ravnom Lazu, to se ne računa u profašističke akcije, pogotovo otkad su četnici postali antifašisti. Reč je o nečemu sasvim drugom. Nastavak glasi: ,,Zabranili Srbima ulaz u zemlju iako se Srbija bolje izborila sa koronom od čitave EU!“ Znak uzvika nije stavljen slučajno tamo gde mu nije mesto, autori računaju na sujevericu da se laž izgovorena povišenim tonom volšebno preinačuje u istinu. Uopšte, u većini srpskih medija jedino se interpunkciji može verovati, a čak ni to ne važi baš uvek. Što reče Damir Avdić u pesmi ,,Revolucionarna lava“, parafrazirajući jednu repliku iz ,,Dantonove smrti“ Georga Bihnera: ,,Svaki zarez je prijeki sud, svaka tačka metak u čelo“. ,,Informer“, ,,Kurir“, ,,Srpski telegraf“, ,,Alo“, desetine pseudopatriotskih portala i gomila srodnih platformi ne mogu se posmatrati kao me-

Današnji propagandisti samo nastavljaju prljavi posao koji su započeli ratni huškači devedesetih godina. ,,Informer“, ,,Kurir“, ,,Srpski telegraf“, ,,Alo“, desetine pseudopatriotskih portala i gomila srodnih platformi ne mogu se posmatrati kao mediji. Oni su to samo po imenu, a u suštini se radi o paramedijskim vojnim utvrđenjima, odakle se na čitav svijet gleda kroz puškarnicu, a jedini vidik koji se nudi čitaocima jeste puškomet diji. Oni su to samo po imenu, a u suštini se radi o paramedijskim vojnim utvrđenjima, odakle se na čitav svet gleda kroz puškarnicu, a jedini vidik koji se nudi čitaocima jeste puškomet. Tekstovi se pune rečima kao bojevom municijom, a potom ispaljuju u svim pravcima. Mada je njihova prava meta svest domaćih konzumenata koja se već tridesetak godina rafalnom medijskom paljbom gura u stanje blisko maniji gonjenja.

POPIS IZMIŠLJENIH SRPSKIH NEPRIJATELJA

Crna Gora je tek poslednjih meseci preuzela štafetu glavnog neprijatelja Srbije u suludim propagandnim narativima. Ranijih godina tu istaknutu funkciju imali su čast da obavljaju Kosovo, Albanci, Bošnjaci, Hrvatska, Hrvati - što pojedinačno, što u raznim ekipnim kombinacijama. Naslovi koje danas čitamo o Crnoj Gori, prethodnih godina smo mogli pročitati o drugim susedima Srbije. Primera radi: ,,Šiptari spremaju rat: 160.000 naoružanih ljudi čeka dozvolu da napadne Srbiju“; ,,U Sarajevu spremaju veliko zlo: Hoće rat, hoće da kolju Srbe“; ,,Najgori od svih Šiptara: Kurti hoće u rat sa Srbima“; ,,Hrvatska hoće rat“, ,,Hrvati nas siluju, EU podržava“… Matrica je potpuno ista, samo se akteri menjaju. Ne znam zašto se autori ovih paškvila muče da svaki put pišu novi tekst, mogli bi da naprave jednu univerzalnu šprancu, pa da samo menjaju imena: umesto Tači/Kolinda/Kur-

ti/Bakir – Milo, umesto Albanci/Hrvati/Bošnjaci – Crnogorci, umesto Sarajevo/ Zagreb/Priština – Podgorica. Uz malo truda, mogli bi da naprave i softver za generisanje propagandnih sadržaja, nema potrebe arčiti silne ljudske resurse na posao koji može da obavlja mašina. Nju bar ne može da grize savest što je prodala dušu đavolu. Pored pobrojanih neprijatelja, među onima koji nam vekovima rade o glavi često su se nalazili i SAD, Nemačka, Zapad, masoni, Novi svetski poredak, NATO, papa, Vatikan, Haški tribunal, katoličanstvo, islam, ateizam, komunisti, socijalizam, kapitalizam, Josip Broz Tito, Slovenci, zelena transverzala, latinica, homoseksualci, vakcine, Makedonci, autošovinisti, strani plaćenici, domaći izdajnici, Čarls Darvin, autonomaši, Karl Marks, duboka država, liberali, feminizam, te celokupna zapadna civilizacija. Spisak je, naravno, nepotpun, jer je popis svih izmišljenih srpskih neprijatelja golema rabota koja zahteva kapacitete državnog Zavoda za statistiku.

DUŠA U STALNOM RATNOM STANJU

Paranoični narativ koji serviraju mediji nije nastao u redakcijama, već su ga udruženim radom konstruisali intelektualci iz memorandumskog jezgra, crkveni velikodostojnici i politički moćnici. Po s l u š n i m e d i j i s a m o posreduju u isporuci redovne doze straha i mržnje širokoj javnosti, a pravi pošiljaoci poruke da su Srbi pod

opsadom neprijateljskog sveta koji se zaverio protiv nebeskog naroda nalaze se na mestima društvene i političke moći. Svejedno je da li je trenutni gospodar medija Slobodan Milošević, Vojislav Koštunica ili Aleksandar Vučić – njihov jedini pravi urednik je neupokojeni duh Ilije Čvorovića. Neprestanim ponavljanjem pretećih sadržaja stvara se ambijent nesigurnosti i straha od čitavog sveta, što neminovno dovodi do nacionalne homogenizacije. Prisilno jedinstvo kreira štimung koji je Slobodan Blagojević još početkom devedesetih u eseju ,,Mitologija i stvarnost zlopamćenja“ označio sintagmom ,,duša u stalnom ratnom stanju“. Takvo psihičko i mentalno stanje je nužna posledica neprestane izloženosti sveopštem širenju mržnje prema susedima i čitavom svetu, i proizvodnji straha od svih, svega i još ponečega. ,,Svako ko se usudi da iz takvog duševnog stanja izađe nacionalni je izdajnik, jer je individualnim razvitkom negirao tu (pervertiranu) nacionalnu jednodušnost. Politička posljedica ovakvog držanja duše ‘na okupu’ je fundamentalni pogled na svijet, patrijarhalno stanje društva i čvrsta ruka vlasti, jedan neumoljivi autoritarizam“, piše Blagojević u istom eseju. Brojni su ciljevi opsesivnog ponavljanja poruke da je Srbija okružena neprijateljima: destabilizacija susednih država, zadovoljavanje hegemonističkih ambicija, ublažavanje frustracija zbog propas-

Medijske objavljotine autorski su plodovi zakonitih potomaka onih slavnih Miloševićevih medijskih perjanica koje su izmišljale kako u sarajevskom zoološkom vrtu srpsku decu bacaju lavovima, kako Davorin Popović u Sarajevu drži javnu kuću s maljoletnim Srpkinjama, ili kako Mirza Delibašić ima privatni logor za Srbe ti teritorijalnih aspiracija. Međutim, osim centrifugalnih, postoji i centripetalno usmerenje ovog narativa. Njegov osnovni cilj jeste održavanje srpskog društva u stanju patrijarhalizma i autoritarnosti, te sasecanje u korenu svake težnje ka liberalizaciji i modernizaciji, ka stvaranju istinske demokratije i sistema koji bi poštovao ljudsko dostojanstvo. U svrhe održavanja Srbije u stanju koje je definisao neumrli vožd Milošević na Gazimestanu jednom za svagda - ,,opet smo u bitkama i pred bitkama“, svako može dobro da posluži kao neprijatelj. Danas Crna Gora, juče Kosovo, prekjuče Hrvatska, nakjuče Bošnjaci, sutra opet Kosovo, prekosutra neko šesti. A ni podstanar Jakovljević nije za potcenjivanje.

Svijet

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Novi slučaj policijske brutalnosti pokreće novi val netrpeljivosti u Americi

Ubistvo Bruksa prijeti da zapali Atlantu Bruks je u komešanju sa policijom nakon privođenja oteo elektrošoker i dao se u bijeg kada ga je hicima iz pištolja usmrtio policajac Garet Rolf

Broj izliječenih od korone premašio četiri miliona

ATLANTA - Novi slučaj policijske brutalnosti koji je za ishod imao smrt nenaoružanog Afroamerikanca prijeti da zapali Atlantu. Nakon ubistva Rejšarda Bruksa (27) zbog opiranja hapšenju uslijedile su demonstracije, a policajac koji ga je usmrtio je dobio otkaz, javlja CNN. Zbog tog događaja šefica policije Atlante, podnijela je ostavku koju je gradonačelnica prihvatila. Policija je objavila imena i fotografije dvojice policajaca umiješanih u ubistvo, prenio je RTS.

POVOD

Rejšard Bruks je zaspao za volanom svog automobila kod restorana, pa je tim vozilom blokirao prolaz drugim mušterijama. Policija je intervensala, pao je na alko-testu, a pošto se opirao privođenju, jedan od policajaca je upotrijebio pištolj za omamljivanje. U komešanju Bruks je taj pištolj oteo policajcu, poslije čega je upucan iz vatrenog oružja. Pre-

Revolt se ponovo prenio na ulice

minuo je u bolnici. Istragu vodi istražni biro Džordžije. - U jednom trenutku Bruks je pokušao da pobjegne i tada je policajac upotrijebio vatreno oružje. Shvatamo da se ovakvi slučajevi veoma emotivno i strastveno primaju, pa bih zamolio ljude da budu smireni rekao je Vik Rejnolds, direktor istražnog biroa u Džordžiji. Ubica, policajac Garet Rolf dobio je otkaz, a drugi, Devin Bronsan, prebačen je na administrativne poslove. Povodom tog slučaja, oglasila se gradonačelnica Atlante. - Dok se vodi rasprava o tome da li je bila odgovarajuća upotreba smrtonosne sile, čvrsto vjerujem da postoji jasna razlika između onoga što možete i onoga što morate da uradite. Ne

Policija za deset godina „ugušila“ više od 130 osoba U posljednjih deset godina, 134 osobe umrle su dok su policajci pokušavali da ih savladaju koristeći zahvat koji je bio uzrok smrti Džordža Flojda, piše Ju-Es-Ej tudej. Podaci o Amerikancima koji su umrli zbog gušenja tokom hapšenja preuzeti su sa sajta Fatal Encounters, gde je zabilježen veliki broj

Podaci sajta Worldmeters

slučajeva policijskog nasilja sa smrtnim ishodom, prenio je RTS. Broj od 134 smrti gušenjem nije konačan, jer Federalni istražni biro, koji je prije nekoliko godina preuzeo zadatak sortiranja i klasifikovanja slučajeva policijskog nasilja, do sada nije objavio nijedan podatak o tome. Ju-Es-Ej tudej je provjerio

vjerujem da su policajci opravdano upotrijebili smrtonosnu silu. Zbog toga sam zatražila ostavku policajca koji je pucao - kazala je Kejša Lens, gradonačelnica Atlante.

PROTESTI

Nezadovoljni demonstranti su blokirali glavni auto-put ka Atlanti i zapalili restoran gdje je Bruks ubijen. - On nije imao oružje kod sebe, nikoga nije povrijedio a ubijen je, hladnokrvno - navela je jedna od demonstrantkinja u Atlanti. Muškarac koji je protestovao u Atlanti rekao je da je policijska brutalnost je simptomatična, a da je rasizam kao virus koji se sistemski širi. - Želim zadovoljenje pravde i to 32 slučaja, od kojih je većina slična načinu na koji je 25. maja umro Džordž Flojd. U svim tim slučajevima žrtve su govorile policajcima da ne mogu da dišu. Navodi se osamnaestogodišnji Nikolas Diksma iz Džordžije, koji je umro 2015. godine, pošto su ga policajci savladali na sličan način kao i Flojda pet godina kasnije. Dnevnik navodi da je su Afroamerikanci bili žrtve nasilja u tri četvrtine incidenata koje su provjerili.

radim već 15 godina. Ipak, ne znam više što je pravda: da li je to da se ubica uhapsi, neko otpusti među kojima i šef policije. Znam da ono što se sada događa u američkom društvu nije Pravda - rekao je Kris Stjuart, advokat porodice Bruks, navodi RTS. Tužilac okruga Fulton u Džordžiji pokrenuo je intenzivnu, nezavisnu istragu incidenta, dok se čekaju rezultati istrage biroa države Džordžije.

BEZ SMIRIVANJA

Novi tragičan incident dogodio se nakon višenedjeljnih protesta širom Amerike, zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijskog privođenja u Mineapolisu. Tužilac u Minesoti podigao je optužnicu protiv policajca Dereka Šovina na ubistvo drugog stepena zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda, a takođe je podigao optužnicu i protiv preostale trojice otpuštenih policajaca, koji su učestvovali u hapšenju. Trojica policajaca koja su učestvovala u incidentu, Tomas Lejn, Aleksandar Kueng i Tou Tao, optuženi su za saučesništvo u ubistvu drugog stepena, prema sudskim dokumentima Džordž Flojd (46) preminuo je pošto mu je policajac Derek Šovin, bijelac, klečao na vratu skoro devet minuta 25. maja.

NJUJORK - Više od četiri miliona ljudi u svijetu izliječeno je od korona virusa, pokazuju podaci sajta Worldometers, prenosi Mina. U svijetu trenutno ima značajno više oporavljenih nego aktivnih slučajeva. Prema podacima sajta, 7.898.392 ljudi je zaraženo korona virusom u svijetu, 432.901 osoba je preminula, a 4.057.845 se oporavilo. Aktivnih slučajeva je 3.407.646, od kojih je dva odsto, tačnije 54.152 u teškom ili kritičnom stanju. Najteža situacija i dalje je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je više od dva miliona ljudi zaraženo, tačnije njih 2.142.515, a 117.533 je preminulo. Na drugom mjestu i po broju zaraženih i po broju smrtnih slučajeva je Brazil sa 850.796 oboljelih i 42.791 žrtvom. Velika Britanija je na trećem mjestu po broju preminulih sa 41.662 smrtna slučaja. Po broju zaraženih na trećem mjestu je Rusija sa više od pola miliona oboljelih, tačnije njih 528.964. Na četvrtom mjestu po broju oboljelih je Indija sa 322.759 oboljelih, a blizu cifre od 300 hiljada zaraženih su Velika Britanija sa 294.375 slučajeva i Španija sa 290.685 slučajeva. U Italiji je 236.651 osoba zaražena, u Peruu 225.132, a Iran i Njemačka broje više od 187 hiljada zaraženih. Više od 100 hiljada zaraženih imaju još Turska, Čile, Francuska, Meksiko, Pakistan i Saudijska Arabija.

Poslije 88 dana ukinuto vanredno stanje u Sjevernoj Makedoniji SKOPLJE - U Sjevernoj Makedoniji prestalo je da važi vanredno stanje uvedeno 18. marta da bi omogućilo vlastima da se lakše bore sa epidemojom koronavirusa. Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je u petak najavio da neće ponovo produžavati vanredno stanje, jer, kako je istakao, za to više nema potrebe. On je kao potvrdu za to rekao da je od Vlade dobio informacije da je obezbijeđeno dovoljno medicinske i zaštitne opreme i da su donijete potrebne ekonomske mjere. Prema riječima Pendarovskog, vlasti i bez vanrednog stanja mogu da primjenjuju mjere za suzbijanje epidemije, kao što su policijski čas i karantin. Pošto je 18. marta uvedeno vanredno stanje „radi zaštite i borbe sa posljedicama širenja virusa“, odlukom vlade u Skoplju 22. marta su odloženi vanredni parlamentarni izbori koji su bili zakazani za 12. april. Prema uredbi vlade u Skoplju kojom su odloženi, izbori treba da se održe 22 dana od završetka vanrednog stanja. Predsjednik Sjeverne Makedonije je ukupno četiri puta proglašavao, odnosno produžavao vanredno stanje - dva puta po 30 dana i dva puta po 14 dana.

Ljudski lanac u Berlinu u znak borbe protiv rasizma

Hiljade razvilo vrpce solidarnosti Oskrnavljen i spomenik Džejmsu Kuku u Sidneju SIDNEJ - Oskrnavljen je spomenik britanskom istraživaču i moreplovcu Džejmsu Kuku u centru Sidneja, a nakon toga su uhapšene dvije mlađe žene, saopštila je policija. Policija Novog Južnog Velsa dobila je dojavu o grafitima ispisanim na spomeniku Kuku u Hajd parku u centru Sidneja. U vezi sa ovim slučajem policija je uhapsila dvije žene starosti oko 20 godina. Kod njih je pronađena torba sa kanticama boje, saopštila je policija.

BERLIN - Više hiljada učesnika protesta formiralo je ljudski lanac u Berinu kako bi, između ostalog, poslali poruke protiv rasizma, diskriminacije i društvene nejednakosti. Učesnici protesta, povezani trakama u boji, formirali su „vrpcu solidarnosti“, prenosi AP. Od organizatora protesta, čiji je plan bio da se formira lanac dug devet kilometara od Bradenburške kapije do okruga Nojkeln, traženo je da zahtijevaju od učesnika da nose maske.

Demonstranti su morali i da drže distancu, a izgleda da su se pridržavali higijenskih mjera tokom protesta, koji je trajao više od sat vremena. Slične demonstracije, samo u manjem obimu, održane su u drugim njemačkim gradovima. Proteklog vikenda na ulice Berlina izašlo je najmanje 15.000 ljudi, što je bio jedan od niza protesta širom sveta koji se održavaju nakon smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijske akcije u američkom gradu Mineapolisu.

Učesnici protesta u Berlinu

Kultura

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Adnan Čirgić povodom odrednice crnogorski jezik u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika

Slavistička javnost nema dilemu

U međuvremenu će zaživjeti njeno onlajn izdanje, a profesor Grinberg će djelo svog tima predstaviti u septembru na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju. To je bio povod da razgovaramo sa Adnanom Čirgićem, dekanom ovog fakulteta. Govorili smo o značaju Enciklopedije, saradnji s njenim uredništvom, ali se i još jednom vratili konstantnom osporavanju ovog jezika unutar sopstvene govorne zone. POBJEDA: Što konkretno za crnogorski jezik znači to što se našao u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika, i koliko to dodatno utvrđuje platformu o postojanju, trajanju i kontinuitetu našeg jezika? ČIRGIĆ: Crnogorski jezik nesporan je za slavističke stručnjake i filologe širom svijeta. Nakon dobijanja međunarodnoga koda, enciklopedijska jedinica o njemu kao ravnopravnome članu u porodici slovenskih jezika u tako prestižnome izdanju sama sobom odgovara na Vaše pitanje. U vezi s postojanjem crnogorskoga jezika za slavističku javnost, očito je, dileme nema. POBJEDA: Da li će to što se našao u pomenutoj Enciklopediji učiniti bilo kakav pomak kada je u pitanju osporavanje našeg jezika od pojedinih građana Crne Gore? ČIRGIĆ: Nažalost, ne. Jedan dio našega građanstva mnogo je skloniji vjerovati raznim teorijama zavjere koje se u medijima plasiraju potonje tri decenije nego zdravorazumski sagledati stvarnost koja ih okružuje. S druge strane, nepostojanje jasne nacionalne strategije u kulturi oplodilo se opštom društvenom konfuzijom kad je u pitanju ukupno kulturno nasljeđe – i materijalno i nematerijalno. Jezik samo dijeli sudbinu te kulture. Ne može se očekivati da međunarodni stručnjaci rješavaju naša unutrašnja pitanja. Ti su stručnjaci više puta potvrdili svoj pozitivan stav o crnogorskome jeziku. Nije taj stav iskazan prvi put ni dobijanjem međunarod-

Nepostojanje jasne nacionalne strategije u kulturi oplodilo se opštom društvenom konfuzijom kad je u pitanju ukupno kulturno nasljeđe – i materijalno i nematerijalno

Crnogorska norma u lingvističkim je krugovima okarakterisana kao najfleksibilnija u regionu. No, zbog negativne propagande ta činjenica kod nas nije podrazumijevala i prednost. Crnogorska norma nije kritikovana zbog toga što je takva kakva jest, no zato što uopšte postoji – kazao je Čirgić

noga koda za jezik, ni publikovanjem jedinice o crnogorskome jeziku u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika. Na brojnim naučnim skupovima veliki je broj inostranih slavista i filologa afirmisao montenegristiku i crnogorski jezik kao jezik Crne Gore. Ta činjenica kod nas nije dovoljno iskorišćena, a medijski prostor više ispunjavaju stavovi raznoraznih kvazistručnjaka i piskarala no meritorni sudovi renomiranih stručnjaka. POBJEDA: Negiranja se umnogome svode na činjenicu da je naziv jezika i njegovo utvrđivanje na platformi o postojanju počelo unazad deceniju, i time ima status novog, ali kada je u pitanju istorijski razvoj jezika, da li smo po bilo kom osnovu u zaostatku za drugim slovenskim jezicima? ČIRGIĆ: FCJK privodi kraju projekt izrade bibliografije Crnogorski jezik, koja ima preko deset hiljada jedinica. Naslovi koje je obuhvatila ta bibliografija objavljeni su u Crnoj Gori i inostranstvu. Toliko tekstova o sebi ne može imati jezik za koji se kaže da je star desetak godina! S druge strane, nemali broj jedinica koje je ta bibliografija obuhvatila potekle su iz pera onih autora koji su crnogorski jezik tretirali kao dio tuđega nacionalnog korpusa. No ni u jednome od tih radova negacija jezika nije zasnovana na lin-

M.BABOVIĆ

PODGORICA - Nakon što je Kongresna biblioteka u Vašingtonu 8. decembra 2017. administrativno potvrdila ono što je nauka o jeziku već dobro znala, crnogorski jezik se našao i u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika. Rad na ovom obimnom i značajnom projektu je započeo 2015. godine, pod uredničkim nadzorom temeljitog i posvećenog slaviste, profesora Marka Grinberga iz Kanzasa, a biće završena 2023. godine.

Gotovo dva vijeka traju izučavanja crnogorskoga jezika POBJEDA: U pripremi je englesko izdanje Vaše „Dijalektologije crnogorskoga jezika“. Koliko će američka naučna javnost koja se bavi slavistikom moći da razumije različitosti unutar jednog jezika, ako uzme u obzir da se radi o državi sa manje od milion stanovnika? ČIRGIĆ: Gotovo dva vijeka traju izučavanja crnogorskoga jezika. Ti govori privukli su pažnju desetina lingvista među kojima je bilo i onih svjetski poznatih. Zahvaljujući tome, crnogorski govori spadaju među najbolje proučene govore slovenskih jezika. Iako je bilo pokušaja da se oni pokažu kao cjelina, činjenica da Crna Gora nije imala svojih naučnih i kulturnih institucija uticala je na to da oni budu prikazivani kao dio širega korpusa a sitnijim diferencijama među njima davana je prednost u odnosu na njihovu kompaktnost. Dijalektologija crnogorskoga jezika, u izdanju FCJK, prvi je obimniji sumarni pregled dosadašnjih saznanja o tim govorima uz klasifikaciju koja je zasnovana na drukčijoj metodološkoj podlozi. S obzirom na dosadašnju recepciju te knjige u inostranoj naučnoj javnosti, vjerujem da će biti od koristi onima kojima je namijenjena. Adnan Čirgić

gvističkoj analizi, nego isključivo na podređivanju tuđim ideološkim velikodržavnim koncepcijama. Naše vrijeme daće obilje materijala nekim novim stručnjacima za proučavanje fenomena samomržnje i samoodbojnosti, te promovisanja nacionalne izdaje kao patriotizma. Jezik kojim se danas govori u Crnoj Gori nije nastao ni 2006. kad je obnovljena državna nezavisnost, ni 2007. kad je usvojen Ustav, ni 2010. kad su usvojeni Pravopis i Gramatika. To je jezik s dubokom pisanom istorijom kakvom se ne mogu pohvaliti ni mnogi danas razvijeniji narodi. To je jezik čija je pismenost cvjetala i na glagoljici i na ćirilici i na latinici. To je samo jedan od četiri slovenska jezi-

Pravopis i Gramatika crnogorskog jezika

ka koji ima svoje inkunabule! To je jezik naroda čiji je vladar osnovao prvu državnu štampariju na svijetu! I baš zbog toga to je jezik koji je velikosrpskom državnom konceptu neophodan da popuni praznine u svojoj istoriji! Što dobar dio crnogorskih građana to ne zna, podjednako su krive državne prosvjetne i kulturne ustanove koje nijesu afirmisale sopstveno kulturno bogatstvo koliko i razni antidržavni mediji, udruženja, vjerske i druge institucije koje crnogorsku baštinu uključuju u tuđe nacionalne korpuse. POBJEDA: Koliko ste zadovoljni saradnjom sa uredništvom ovog izdanja i generalno položajem montenegristike u slavističkom svijetu? ČIRGIĆ: Dosadašnji odnos uredništva Enciklopedije, a prije svega akademika Marka Grinberga, prema montenegristici i njezinim stručnjacima bio je ne samo profesionalan, no i srdačan i dobronamjeran. Sara-

đivati sa stručnjacima koji se zanimaju za relevantne lingvističke podatke, stručnjacima bez ideoloških predrasuda, kojima se ne treba pravdati što postojite – zadovoljstvo je koje nedostaje Crnoj Gori. Posebna je čast za montenegristiku to što je akademik Grinberg predložio da se na proslavi desetogodišnjice osnivanja FCJK, u septembru, promoviše Enciklopedija slovenskih jezika. POBJEDA: Grinberg se pozvao na autore knjige „Jeziku je svejedno“ koji tvrde da je standardizacija jezika „nešto što je dato odozgo i nije sigurno da će naići na dobar prijem odozdo“. Budući da je posljednji Pravopis izašao prije više od 10 godina, da li je vrijeme za novo izdanje i koliko se u tom periodu promjena dogodilo i koliko se novih pravopisnih normi nakalemilo na svakodnevni govor? ČIRGIĆ: Teško bi se u standardologiji slovenskih jezika mogao naći primjer otpora standardnojezičkoj normi kakav je bio otpor koji je pratio standardizaciju crnogorskoga jezika. I to nije bio otpor koji je motivisan ni lingvističkim ni pravopisnim razlozima. Da je

Sarađivati sa stručnjacima koji se zanimaju za relevantne lingvističke podatke, stručnjacima bez ideoloških predrasuda, kojima se ne treba pravdati što postojite – zadovoljstvo je koje nedostaje Crnoj Gori

tako, najbolje svjedoči činjenica da je dio jednoga naučnoga skupa u Nikšiću bio posvećen Gramatici, koja je iz štampe izašla baš toga jutra kad je počeo taj skup! Niko se u našoj javnosti nije zapitao kako to da jedan dio učesnika skupa ima stav o Gramatici i prije no je izašla iz štampe! Pravopisna rješenja i pravopisci satanizovani su u javnosti navođenjem rješenja kojih u stvarnosti nema. Bez imalo zazora i stida to su radili pojedini univerzitetski profesori koji su nedostatak stručnih kapaciteta da pruže doprinos standardizaciji jezika kompenzovali difamacijama na račun pravopisnih rješenja i stručnjaka koji su u tome poslu učestvovali. Iako iz drugih motiva, slično su činili i oni javni radnici koji Crnu Goru tretiraju kao srpsku koloniju. I jedni i drugi imali su otvoren prost or u uslužnim medijima. U takvim okolnostima nastao je Pravopis koji je i danas na snazi. Načela na kojima je taj pravopis zasnovan, ubijeđen sam, stameno su se potvrdila tokom ovih deset godina. Ali nema sumnje da bi novo izdanje bilo prijeko potrebno – kako zbog toga što je staro već odavno razdijeljeno i rasprodato, tako i zbog toga što bi novo izdanje trebalo da razriješi još neke sitnije pravopisne nedoumice i obuhvati još neke primjere koji su se u međuvremenu pokazali kao pravopisno relevantni. Dio toga posla, s osloncem na postojeća pravopisna pravila, stručnjaci FCJK već su uradili kroz pripremu mobilne pravopisne aplikacije, koja će ovih dana postati i javno dostupna. POBJEDA: Koliko smo u prednosti u odnosu na druge jezike time što se u crnogorskom norme oslanjaju na jezik koji je blizak govorniku i ustaljenoj jezičkoj praksi, a ne vodi se prečišćavanjem rasprostranjenih jezičkih osobina zarad tzv. prestiža standardnog jezika? ČIRGIĆ: Standardni jezik ne doživljavam kao prestižan u odnosu na dijalekte. Svaki je standardni jezik dogovorni jezik koji iz određene baze (najčešće dijalekatske) uzima ono što se uklapa u unaprijed zadata načela. Apsolutna podudarnost između standardnoga jezika i narodnih govora ne postoji. Crnogorska norma u lingvističkim je krugovima okarakterisana kao najfleksibilnija u regionu. No zbog negativne propagande ta činjenica kod nas nije podrazumijevala i prednost. Crnogorska norma nije kritikovana zbog toga što je takva kakva jest, no zato što uopšte postoji! No ako je bilo i onih što nijesu htjeli vjerovati više propagandi no svojim očima, lako su se mogli uvjeriti da Pravopis kao ravnopravne tretira i one oblike koji su nastali autohtonim razvojem jezika u CG i one koji su produkt jezičke politike u decenijama koje je Crna Gora provela u zajednici s državama iz okruženja. I đed i djed i śutra i sjutra i žućeti i žutjeti i prijedlog i predlog i toga i tog i mome i mom i tako dalje – sve su to ravnopravni elementi crnogorske standardnojezičke norme. Stoga crnogorski govore i pišu i oni što misle da prave otklon od aktuelne standardnojezičke norDragana ERJAVŠEK me.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Na bazenima SC ,,Morača“ posljednjih dana sve više posjetilaca

Na otvorenom bazenu SC „Morača“ posljednjih nekoliko dana, od kada je otoplilo, iz dana u dan bilježi se sve veća posjećenost građana. Tokom vikenda je u druženju i kupanju uživalo više od 50 posjetilaca, uglavnom mlađih. Sa bazena su nam kazali da je temperatura vode 24 stepena, sa tendencijom rasta, a posjetioci sa kojima smo razgovarali kažu da je taman kako treba i iskazuju zadovoljstvo zbog toga što je baš čista.

Nema kupanja kao na otvorenom I. MITROVIĆ

Čim je otoplilo došli smo na otvoreni bazen. Odlični su uslovi za kupanje, voda je čista, a temperatura je taman kako treba da bude. I na zatvorenom je lijepo... Dolazili smo svaki dan, sin Viktor mi je tu naučio da pliva, ali na otvorenom je puno ljepše – kazao je Nemanja Cvetković

IDEALNO ZA UŽIVANJE: Sa otvorenog bazena SC ,,Morača“

DRUŽENJE

Mladi džudisti iz kluba ,,Fajter“, Viktor Đuranović i David Nikočević, koji su prije nekoliko dana završili osnovnu školu, sa drugovima su juče

prvi put ove godine došli na otvoreni bazen. - Znamo da je počeo da radi otvoreni bazen, pa smo došli na kupanje jer je danas odličan dan za to. Voda je dovolj-

no topla i baš je čista – kazao je Đuranović. Njegov drug David kaže da voli sa društvom da dolazi na bazen. - Kupanje nam dobro dođe da

Na Starom aerodromu uređena još jedna mikrolokacija

Park za igru i odmor Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić sa predstavnicima kompanije Okov otvorila je novu mikrolokaciju na Starom aerodromu. Zeleni urbani džep nova je parkovska površina u tom dijelu grada i donacija je kompanije Okov.

Svečano u novom parkiću na Starom aerodromu

građana i društveno odgovornih kompanija, ali evo, ne prođe nijedna sedmica a da mi ne otvorimo neku novu manju parkovsku površinu ili igralište u svakom dijelu

Foto-detalj

Bolje išta nego ništa

Okrugli šaht na betonskoj stazi do Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“ ostao je bez metalnog poklopca. Neko je opasnu rupu prekrio pode-

grada - istakla je zamjenica gradonačelnika. Gradska uprava će nastaviti ozelenjavanje grada, revitalizaciju postojećih i formiranje novih parkovskih površina I. MITROVIĆ

- Na početku rada ove gradske uprave, htjeli smo da pokrenemo jedan novi talas i da naša Podgorica dobije svoje zeleno lice i da svaki dio grada dobije jednu novu parkovsku površinu ili igralište koje će služiti našim sugrađanima i učiniti njihov život ugodnijim. Nismo se nadali da ćemo svi biti aktivni i naići na takvo razumijevanje

bljom četvrtastom armirano-betonskom pločom, što je bolje nego da je šaht ostao otvoren, ali jasno je da to nije trajno rješenje. I. M.

najavila je Vujačić. - Osim ove parkovske površine, naša namjera je da uredimo cijelu parcelu i dobijemo jedan zaista veliki park, kakav Stari aerodrom i Podgorica zaslužuju - zaključila je Vujačić. Direktor Okova Jakov Bajović zahvalio je Glavnom gradu na saradnji i odobrenju za uređivanje pomenute parcele. - U okviru programa Mikro 020, dugo i temeljno smo osmišljavali, uređivali i opremali ovu zapuštenu lokaciju, i svi smo veoma ponosni na predivan park koji danas ustupamo našim komšijama i sugrađanima na korišćenje. Međutim, želim da naglasim da ovdje neće biti kraj naših aktivnosti. Mi ćemo se i ubuduće truditi da park živi kao mjesto za igru i odmor, ali i učenje i stvaranje djece i odraslih - kazao je Bajović. Nj. B.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži DANAS će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 16 sati: Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića i Ludviga Kube; Dom zdravlja na Koniku, naselje oko njega i Brežine; zgrade na uglu Dalmatinske i Đoka Mireševića i dio Dalmatinske; - od 8 do 18: Boška Buhe, Vilotija Blečića, Krsta Popivode i Đura Čagorovića; - od 8 do 15 - dio Ponara. Bez napajanja električnom energijom zbog planiranih radova na mreži SJUTRA će ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 16 sati: Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića i Ludviga Kube; Dom zdravlja na Koniku, naselje oko njega i Brežine; zgrade na uglu Dalmatinske i Đoka Mireševića i dio Dalmatinske; - od 8 do 18: Boška Buhe, Vilotija Blečića, Krsta Popivode i Đura Čagorovića; H. P.

malo opustimo mišiće poslije napornog treninga – kazao je Nikočević. I Andrija Karadžić, Filip Ražnatović, Bojan Radulović i Luka Đurišić, koji su prije nekoliko dana završili osmi razred u OŠ ,,Sutjeska“ i ,,Štampar Makarije“, kažu da im je to bio prvi put ove godine da se kupaju na otvorenom bazenu. - Raspustili smo se, a otoplilo je, pa smo se dogovorili da dođemo zajedno na bazen. Prelijepo nam je ovdje, voda je čista. Dolazićemo često na kupanje – kazao je Andrija. Njegov drug Filip kaže da bi bilo još ljepše da na bazenu ima više curica. - Prenijećemo drugaricama iz škole da je voda odlična, pa da dolazimo zajedno na kupanje – kazao je Filip, sa kojim se složio i ostatak vesele družine.

UŽIVANJE

I Nemanja Cvetković u subotu se sa šestogodišnjim sinom Viktorom prvi put kupao na otvorenom bazenu. Navodeći da su svakodnevno dolazili na

zatvoreni bazen, on kaže da im je na otvorenom puno ljepše. - Čim je otoplilo došli smo na otvoreni bazen. Odlični su uslovi za kupanje, voda je čista, a temperatura je taman kako treba da bude. Baš smo zadovoljni, za dijete ne paćam kartu. I na zatvorenom je lijepo. Dolazili smo svaki dan. Viktor je tu naučio da pliva. Ali na otvorenom je puno ljepše. Živimo u zgradi prekoputa, dolazićemo svakog dana, poslije posla – kazao je Cvetković. Naglašavajući da je ove godine naučio da pliva, Viktor je kazao da baš voli da dolazi sa roditeljima na bazen i da je tu upoznao dosta drugara. Kako su nam kazali sa bazena SC „Morača“ posljednjih nekoliko dana je voda toplija, pa se iz dana u dan bilježi sve veća posjećenost građana. Navodeći da je temperatura vode na zatvorenom bazenu 26,8 stepeni, oni kažu da je na otvorenom 24 stepena, sa tendencijom rasta. Radno vrijeme spoljašnjeg bazena, koji je otvoren od 1. juna, je od osam do 12 i od 14 do 19 časova. Ulaznica za jutarnji termin je dva i po eura, a za poslijepodnevni tri. Poslijepodne uglavnom dolaze mlađi posjetioci, dok u jutarnjem terminu bude više starijih kupača i rekreativaca. I na zatvorenom bazenu tokom dana ima pet termina za građane, u trajanju po sat vremena, a u međuvremenu su i škole plivanja, vaterpola... I. M.

Okončan javni poziv za zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata

Vratiće nekadašnji duh Sastavaka i plaže Labud Javni poziv za davanje u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera za lokacije Sastavci i plaža Labud, koji je nedavno raspisala Direkcija za imovinu, okončan je. - Novost u javnom pozivu za potencijalne zakupce bila je da osim cijene zakupa, ispune i uslove u pogledu prijedloga kulturno-umjetičkog programa koji na lokaciji planiraju da realizuju, a koji mora biti u skladu sa smjernicama kulturne politike Glavnog grada, kao i da ponude adekvatan dodatni sadržaj saopšteno je iz Glavnog grada. Uprava Glavnog grada je svim pojedincima i privrednim društvima ukazala priliku da daju svoj doprinos u kreiranju ponu-

de koja će Podgoričane vratiti rijekama. - Generacije koje su odrasle u Podgorici pamte vrijeme kada su plaže na Morači bile prepune onih koji su na njima voljeli da provode vrijeme i uživaju tokom ljetnjih mjeseci. Svjesni činjenice da je potrebno vrijeme kako bi se kod građana stvorila navika da ponovo posjećuju gradske plaže, koje su nekada bile tradicionalno mjesto okupljanja tokom ljeta, ali i neophodnosti da se unaprijede sadržaji na plažama kako bi se taj prostor dodatno oplemenio, nadležni organi i službe Glavnog grada su u prethodnom periodu posebnu pažnju posvetili valorizaciji rijeka koje su svojevrstan simbol Podgorice – podsjetili su iz Glavnog grada. Nj. B.

Članovi „Udruženja ljubitelja Gorice i prirode“ bili aktivni i juče

Raščišćavali zonu B na Gorici Članovi „Udruženja ljubitelja Gorice i prirode“ i NVO ,,Naša akcija“ juče su bili aktivni - u raščišćavanju zone B na Gorici išegali su šest velikih osušenih borova. Na jednoj lokaciji išegane borove nijesu iznosili iz šume jer

su već bili u fazi truljenja i usitnjavanja, već su cjepanice složili, tj. formirali drvljanik u neposrednoj blizini. Osim toga jedan osušeni oboreni čempres išegali su i iznijeli do staze, baš kao i jedan poveći iskrivljeni i osušeni bor. H. P.

Arena

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Fudbal

Elom Kođo Nijaveđi, ofanzivac kojeg je Zeta čekala osam mjeseci, za Arenu

Fudbal je strast i način života PODGORICA - Saga oko dolaska Eloma Kođa Nijaveđija u Fudbalski klub Zeta trajala je čak osam mjeseci. Transfer dvadeset dvogodišnjeg krilnog napadača najavljen je sredinom juna, na početku priprema za tekuću sezonu, ali se igrač koji je tokom pola godine u Rudaru ostavio dobar utisak (17 mečeva, tri pogotka) tada nije našao među prijavljenim igračima za kvalifikacije za Ligu Evrope, a nije igrao ni u prvom dijelu sezone Telekom 1. CFL. Nije ga, potom, čak bilo ni tokom prvog mjeseca zimskih priprema. Iz kluba sa ,,Trešnjice“ su konstantno ponavljali: ,,Čekamo ga“, objašnjavajući da je problem u papirologiji, uz neke nezvanične informacije da je Nijaveđi bio ,,zaglavljen“ negdje u ratnoj zoni u Africi. U februaru, oko 10 dana pred start druge polusezone, reprezentativac Toga se konačno pojavio u Zeti i već u prvom zvaničnom meču našao u startnoj postavi. - Zeta je najavila moj dolazak prošlog ljeta, ali postojale su određene komplikacije u vezi dobijanja crnogorske vize. To je jedini razlog zbog kojeg nijesam došao prije početka prvenstva - rekao je Nijaveđi za Arenu. Tek što je počeo da se uigrava sa ekipom, Nijaveđija su nefudbalski razlozi ponovo odvojili od terena. Poslije samo četiri kola u 2020, crnogorsko prvenstvo prekinuto je zbog virusa kovid-19. - Skoro tri mjeseca bilo mi je potrebno da se prilagodim novoj ekipi.

- Moji fudbalski počeci se slični onima kakve ima većina fudbalera. U startu je to bila samo zabava, ali sam brzo shvatio da je fudbal strast i način života. Počeo sam naporno da radim, nije uvijek bilo lako, ali uz Božju milost i pomoć privikao sam se na takav život. Znam da je mnogo posla predamnom, trudiću se da odgovorim izazovima na najbolji način - ispričao je Nijaveđi.

CRNA GORA PRELIJEPA Istakao je i da ne može da uporedi kvalitet Telekom 1. CFL i šampionata u njegovoj domovini, budući da se u tamošnjem fudbalu nije dugo zadržao. - Prvenstvo u Togu je kvalitetno. Igra se lijep fudbal, kao i u Crnoj Gori - prokomentarisao je Nijaveđi, kojem se dopada život u našoj državi. - Koliko sam uspio da vidim, Crna Gora je prelijepa zemlja. Dopada mi se Podgorica, iako ne izlazim prečesto. Uglavnom provodim vrijeme sa prijateljima, to mi odgovara.

SANJA O VELIKIM KLUBOVIMA Na početku nije bilo lako, a tokom epidemije morao sam da iskoristim priliku da individualnim treninzima podignem nivo spreme, u čemu su mi pomogli i neki saigrači - dodao je Nijaveđi.

ŠANSA ZA EVROPU U svakom njegovom dodiru sa loptom uočljiva je velika želja za dokazivanjem (umije i da pretjera sa driblinzima), a najbolji epilog jedne neobične epizode bio bi izla-

zak u Evropu. Ovog puta sa Elomom Kođom u timu. - Kad sam došao, Zeta je već bila među pet vodećih timova u ligi, što je veliki rezultat. Naporan rad nas može dovesti daleko. Bilježimo dobre rezultate, povratak šampionata smo obilježili pobjedama nad Rudarom i Grbljem, koje su nam dosta značile. Četiri kola smo bez poraza, četvrti smo na tabeli, moramo da nastavimo tim putem. Imamo kvalitetne igrače i

veliku mogućnost da igramo u kvalifikacijama za Ligu Evrope - optimista je Nijaveđi.

BILA JE SAMO ZABAVA Internet ne nudi mnogo podataka o našem sagovorniku. Navodi se da je ponikao u lokalnoj akademiji čiji je naziv u originalu Planète Foot Lomé, te da je 2017. debitovao za seniorsku reprezentaciju Toga. Rudar mu je bio prvi klub van domovine.

Zeta je za mnoge igrače, među njima je bilo i stranaca, predstavljala odskočnu dasku ka većim klubovima i jačim ligama. Nijaveđi želi da ide tim putem. - Moj cilj je da živim život fudbalera. U suštini, da uradim sve što mogu da budem najbolji na terenu i igram za velike klubove - zaključio je jedan od tri stranca u Zetinom timu. I ostala dva su sa afričkog kontinenta Aleks Jamoa je iz Gane, Alfonso Denis Sopo iz Kameruna. Ne. K.

DRUGA LIGA, 26. KOLO: Dečić opet zastao, Ulcinjani pred eliminacijom

Tabela

Novi kiks lidera, Bokelj gazi redom Dečić Jezero

Kom u posljednjim sekundama do boda u Lješkopolju

Vlahović spasio Zlatičane PODGORICA – Kom nije razočarao igrom u Lješkopolju protiv Podgorice, ali je ,,koračao“ ivicom ambisa i bio gotovo na milimetar od poraza. Onda se desilo čudo, desio se Nedeljko Vlahović. Iskusni vezista, koji je u 78. minutu zamijenio Đurkovića, u četvrtom minutu sudijske nadoknade uspio je da matira Agovića, rastuži domaćina, koji je trijumfom bio na domak Evrope i istovremeno svom timu donese važan bod u borbi za opstanak. - Očekivano težak meč. Kao i uvijek kada igramo sa Podgoricom bude izuzetno borbeno i sa malo golova. Međutim, iako smo u posljednjim sekundama postigli gol i ,,otkinuli“ taj bod, mislim da smo ga definitivno zaslužili, jer smo odigrali jako dobro – kaže Vlahović. Kom je pokazao da je u sve boljoj formi, a nakon poraza od

Iskre nije dozvolio novi neuspjeh. Zlatičani su se hrabro suprotstavili Podgorici, koja nije uspjela da iskoristi kiks Zete. - Ovaj meč bio je važan za oba tima. Pružili smo dobru partiju protiv Podgorice koja je dobra ekipe, sa dosta kvalitetnih igrača i koja je dobroj formi. Ali mislim da smo tokom samog meča imali bolje šanse i da smo na kraju zasluženo stigli do remija – objasnio je iskusni vezista. Grbalj je doživio novi poraz, Titograd upisao još jedan remi, ali je Petrovac opet slavio, pa je na tabeli gotovo sve isto, samo što je Grbalj u sve težoj poziciji, a Petrovac sada na pet bodova od Titograda, odnosno šest od Koma. - Ima još dosta da se igra i svaki bod je dragocjen. Sigurno da će nam ovaj bod značiti u daljoj borbi za opstanak i nadam se još boljim rezultatima u prvenstvu, jer sam siguran da će ovo značiti i na psihološkom planu za nas – uvjeren je iskusni Nedeljko Vlahović. Kom i naredna dva meča gostuje (Zeti i Petrovcu), zatim dočekuje Budućnost, pa ide Grblju. Zbog teškog rasporeda bod u Lješkopolju definitivno ima značaj pobjede. R. P.

0 0

TUZI – Stadion Dečića. Gledalaca: 200. Sudija: Mileta Šćepanović. Žuti kartoni: Dedić (Dečić), Radenović, Radunović, Kontić (Jezero). DEČIĆ: Velimirović, Camaj (od 65. Knežević), Tući, Mijušković, Gjolaj (od 59. Krkanović), Ljuljđuraj (od 59. Krstović), Vuljaj (od 86. Ujkaj), Dedić, Adžović, Drešaj, Rudović. JEZERO: Kastratović, Radenović, Ajković, Stijepović, Drešković, Radunović, Milačić (od 46. Osmajlić), Piranić (od 61. Ne. Tmušić), Kontić (od 79. Vukićević), Ni. Tmušić, Isljami (od 90. Raković). Dečić nije uspio da se oporavi od debakla u Tivtu, pa je u derbiju protiv Jezera osvojio samo bod, čime je nastavio da posrće i topi veliku prednost na vrhu. Oba rivala imala su jasnu namjeru da trijumfuju, ali gosti i bodom mogu biti zadovoljni jer nakon teškog gostovanja nastavljaju bitku sa realnim šansama da se domognu baraža. R.P.

Bokelj Otrant O.

4 2

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Goran Ivanović. Strijelci: Guzina u 7, Sekulović u 17. i 48, V. Čavor u 50. (Bokelj), Orahovac u 63. i Rudović u 67.minutu (Otrant O.). Žuti kartoni: V. Čavor (Bokelj), Rudović, Ljamović, Seniković, Ramović, Marković (Otrant O.). BOKELJ: Radović, M. Čavor, Stevović (od 53. Banićević), Bakić, Jeknić, Sekulović (od 61. Katelan), Poček, Babić (od 37.

V.Čavor), Marveđo (od 61. Mićunović), Rudović, Guzina (od 53. Bošković). OTRANT O:Berjašević, Seniković, Ramović, Kurti (od 53. Matunović), Rudović, M. Divanović (od 53. Marković), Ljamović, Molabećirović, Z. Divanović (od 53. Napolov), Vukić (od 31. Dušaj), Alibegu (od 53. Orahovac). Fudbaleri Bokelja opravdali su ulogu favorita i stigli do nove pobjede, čime su se učvrstili na drugoj poziciji, a uz kiks Dečića uspjeli čak i da priđu lideru. Kotorani su od starta dominirali, velika razlika u kvalitetu bila je evidentna, a nakon ubjedljivog vođstva 4:0, u drugom dijelu gosti su kaznili domaćina za malo opuštanje. D. D.

Drezga Jedinstvo

1 2

SPUŽ – Igralište Zore. Gledalaca: 150. Sudija: Marko Ćupić. Strijelci: Maraš u 68. (Drezga), Vulević u 33. i Kalačević u 70.minutu (Jedinstvo). Žuti kartoni: Bogićević, Tripković (Drezga), Muzurović, Gordić (Jedinstvo). DREZGA: Božović, B.Bogićević, Tomašević (od 86. Kovačević), Peruničić, Čađenović (od 71. Kubo), Tripković, Lazarević, Božović (od 89. Racković), Bur-

zanović (od 86. Vukčević), Šaletić (od 71. Filipović), Maraš. JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Idrizović, Banda, Hajrović (od 85. Perošević), Nikolić (od 85. Memčević), Bugarin (od 15. Gordić), Krulanović, Vulević, Kalačević (od 71. Kriještorac). Jedinstvo je iskoristilo kiks Jezera, a u meču bez prava na grešku stiglo do važnog brejka kojim je ostalo u trci za baraž. Vulević je doveo goste u vođstvo, a nakon što je izjednačio Maraš, trijumf gostima donio je Filip Kalačević. R.P.

Mornar Arsenal

2 1

BAR – Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 200. Sudija: Miraš Cerović (Podgorica). Strijelci: Gazivoda u 2. i Kažić u 22. (Mornar), Krgović u 80.minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Mucević (Mornar), Niković, Todorović (Arsenal). MORNAR: Vukčević, Vujošević, Vukmarković, Martinović, Mucević (od 46. Nakahara), Brnović, Kažić (od 58. Bulatović), Pešukić (od 75. Bećirović), Kacić (od 82. Vlahović), Gazivoda (od 82. Merdović), Đukić. ARSENAL: Popović, Đorđević, V.Mršulja (od 46.Krgović), S.

1. Dečić 26 14 9 3 49:30 51 2. Bokelj 26 14 5 7 41:22 47 3. Jedinstvo 26 11 10 5 31:23 43 4. Jezero 26 12 6 8 32:24 42 5. Ibar 26 9 8 9 34:35 35 6. Mornar 26 7 11 8 25:31 32 7. Drezga 26 8 7 11 28:38 31 8. Arsenal 26 7 8 11 32:36 29 9. Lovćen 26 5 9 12 26:38 24 10. Otrant O. 26 4 5 17 21:43 17 U narednom kolu (20.juna) sastaju se: Arsenal – Bokelj, Jezero – Mornar, Jedinstvo – Dečić, Ibar – Drezga i Otrant O. – Lovćen.

Mršulja (od 46. Vučić), Manojlović, Niković, Pepić, Batuta, Stanišić (od 46. Tačibana), Todorović, Vilotijević (od 62. Pajović). U meču izuzetnog značaja Mornar je uspio da savlada Arsenal zahvaljujući sjajnim otvaranjem utakmice (rani gol Gazivode i Kažića). Ovom pobjedom Barani su protiv direktnog konkurenta stigli do važnih bodova i uplovili u zlatnu sredinu, dok Tivćanima ostaje da brinu oko opstanka. R.P.

Lovćen Ibar

2 0

BUDVA – Stadion: Lugovi. Gledalaca: 130. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelci: Montenegro u 9. i Đurović u 31.minutu. Žuti kartoni: Montenegro, Gazivoda, Radinović, Vujović, N. Draganić, Toljić (Lovćen), Kalač (Ibar). LOVĆEN: Nikčević, Pejović, Radunović, Đurović (od 60. Ćosović), Radišić, Čavor (od 86. Vujović), Montenegro, Gazivoda, Radinović (od 86. Toljić), Ivanović (od 55. N. Draganić), Pejović. IBAR: Kuč, Murić, Tahirović (od 75. Juković), Muković (od 46. Dacić), Šimokava, Anđelić (od 62. Pepić), Mučalica, Stanisavić (od 84. Hodžić), Kalač, Talović, Škrijelj. Lovćen je uspio da prekine rezultatsku krizu. Cetinjani su bolje otvorili meč, poveli golom Montenegra, a već u 31. minutu povratnik Marko Đurović pokazao je da Lovćen ne odustaje. R.P.

Sportski miks

Arena Direktor PSŽ-a Leonardo potvrdio

Silva i Kavani odlaze iz Pariza

Poljski mediji puni hvale za Marka Vešovića

Legijin superstar

Marko Vešović blista u Poljskoj - crnogorski reprezentativac igra u top formi nakon nastavka sezone koja je bila prekinuta zbog pandemije korona virusa. Fudbaler Legije izabran je u idealni tim kola treći put zaredom, a to je zaslužio poslije dvije asistencije u ubjedljivoj pobjedi protiv Arke (5:1). Poljski mediji su dvadeset osmogodišnjeg Podgoričanina proglasili najboljim igračem nastavka sezone, a jednim od najboljih od starta prvenstva. - Vešović je superstar u ovom trenutku. Od igrača koji je znao

da zablista na momente, u 256 minuta nastavka sezone postao je prva zvijezda cijele lige - napisao je portal weszlo.com. Vešović je tri godine u Legiji, sa kojom je 2018. godine osvojio duplu krunu. Na pragu je još jednog trofeja, budući da je tim iz Varšave lider na tabeli, sa 10 bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Piast. On je tokom karijere nosio dres Budućnosti, Crvene zvezde, Torina i Rijeke iz koje se 2017. preselio u redove Legije. Za naš najbolji državni tim odigrao je 30 utakmica i postigao dva gola. D. K.

Kapiten Tijago Silva i prvi strijelac u istoriji kluba Edinson Kavani napustiće Pari Sen Žermen ovog ljeta. Sportski direktor kluba, Brazilac Leonardo, to je potvrdio za Žurnal d’Dimanš. Obojici ističe ugovor u junu i slobodni su u izboru sezone. Za Tijaga Silvu (35), veterana iz Rio de Žaneira, interesuju se klubovi iz najjačih liga Evrope. Za Pari Sen Žermen nastupa već osam sezona, a tokom tog perioda osvojio je sedam šampionskih titula, četiri Kupa Francuske i pet puta Liga kup. Urugvajac Kavani je u pariskom klubu još od ljeta 2013. godine, a postigao je 200 golova za ,,svece“ u više od S. S. 300 utakmica.

Daegu napunio mrežu Seula: Dejan Damjanović upisao se u strijelce

Boske dao gol ,,svojima“ Za nešto više od mjesec dana napuniće 39 godina, ali strast za golovima ne jenjava - Dejan Boske Damjanović upisao se u listu strijelaca protiv kluba u kojem je stekao slavu. Crnogorski reprezentativac zaokružio je ubjedljivu pobjedu južnokorejskog Daegua u meču sa Seulom - utakmica je završena 6:0, a iskusni napadač zaključio je goleadu u 72. mi-

nutu. Damjanoviću je za pogodak bilo dovoljno 180 sekundi na terenu - ušao je umjesto Edgara u 69, a vrlo brzo pokazao da je i dalje u formi. Debakl ,,crno-crvenih“ najavio je brazilski napadač Cesinja u 10. minutu, u 34. je domaćin duplirao prednost preko Kim Dae Vona, a potom je Park Ču Jon uoči odlaska na odmor

proparao pogrešnu mrežu. U nastavku je viđen još jedan autogol gostiju, promašeni penal Daegua u 65, kao i novi pogodak Kim Dae Vona. Super partiju svog tima, čije boje brani od početka ove sezone, Damjanović je zaokružio dvadesetak minuta prije kraja, prvim golom u novom klubu. Daegu nakon šest kola ,,K lige“ ima devet bodova, uz gol razliku 10:5. Prvi je Jeonbuk sa 15 bodova, Ulsan ima bod manje, a treći je Gangvon sa 11. Na začelju je Inčon, čiji napad predvodi crnogorski reprezentativac Stefan Mugoša. ,,Plavocrni“ nijesu najbolje počeli sezonu, budući da imaju samo dva boda poslije šest mečeva. D. K.

Košarkaši Crne Gore od nezavisnosti su odigrali 87 zv

NAŠIH 60 POBJ

PODGORICA - Crnogorski košarkaši imaju izuzetan učinak od čak 68,9 procenata pobjeda u zvaničnim utakmicama (kvalifikacije ili nastupi na velikim takmičenjima). Uvod u zvaničnu FIBA statistiku je pokazao, da su naši košarkaši odigrali ukupno 87 oficijelnih mečeva - od onog prvog, na ljeto 2008. godine i slavlja nad Holandijom u Almeru 70:63 na startu B divizije evropske košarke. I ostvarili ukupno 60 pobjeda. Interesantno, u zvaničnim utakmicama Crna Gora je ostvarila čak 13 uvodnih pobjeda, prije prvog poraza, 14. avgusta 2010. u gostima Izraelu 77:73. Taj meč kvalifikacija za Eurobasket 2011. godine odigran je u Tel Avivu, pred 11.000 gledalaca... Sveukupno, na velikim takmičenjima Crna Gora učestvovala je četiri puta (Eurobasket 2011, 2013. i 2017. godine, Mundobasket 2019. godine). Za ovih 12 godina nastupa u zvaničnim takmičenjima, interesantno, najviše duela odigrano je sa selekcijom Islanda - čak sedam. I to uz maksimalan skor 7-0. U ovaj skor FIBA računa i mečeve na Igrama malih zemalja Evrope. Brojne Letonije - čak šest. Protiv Letonaca odigrano je čak šest duela, a ostvaren je polovičan učinak 3-3. Takođe, protiv Izraela Crna Gora igrala je šest puta i ostvarila učinak 4-2. Sveukupno, najlošiji skor ,,crveni“ imaju protiv moćne Španije. U duelima sa ,,furijom“ izgubili smo sve tri utakmice, uz ukupno koš razliku „+64“l

Crna Gora je imala priliku da ugosti rivale u zvaničnim mečevima 20 puta u Podgorici, u dvorani ,,Morača“. Domaćini smo bili sedam puta u Baru, tri puta u Nikšiću - i jednom u Bijelom Polju. U ,,Nikoljcu“ je, 26. avgusta 2010. godine, savladana Italija 71:62, čime je zaokružena serija od 13 pobjeda. Kada su selekcije iz regiona u pitanju, protiv Bosne i Hercegovine i Hrvatske imamo skor 0-2, Srbije maksimalnih 3-0, Slovenije 1-1 a Makedonije 2-0. Najubjedljivija pobjeda reprezentacije u zvaničnim utakmicama u našoj zemlji je ostvarena 25. avgusta 2009. godine, kada je u Podgorici savladan Island 102:58. Ipak, ubjedljiviji je trijumf ostvaren u gostima - San Marino je 2.

juna 2017. savladan 100:37. Najubjedljiviji poraz desio se na Eurobasketu 2017. godine u rumunskom Klužu Španija je bila bolja 99:60. Najduža serija pobjeda je uvodna - od 13 mečeva. Do sada je dva puta 2011. i prošle godine, Crna Gora gubila četiri uzastopna meča. Interesantno, najviše poena na jednom meču Crna Gora postigla je na gostovanju Albaniji

,,Podgorica Bemax“ lig sezone i za dječake i za

Arsenal plaća 60 miliona za Francuza prethodnim godinama. RB Lajpcig će izvjesno prodati Francuza ovog ljeta, jer mu narednog ističe ugovor i ovo je posljednja prilika da zaradi od obeštećenja. Upamekano bi u Arsenalu trebao da bude zamjena za iskusnog Portugalca Davida Luiza, koji neće produžiti ugovor. S. S.

U Podgorici 20 puta

Sjajna košarkaška priča se nastavlja i dobija novu dimenziju

Upamekano blizu dresa ,,tobdžija“

Dajot Upamekano (21), veliki talenat francuskog fudbala, pojačaće Arsenal za 60 miliona eura, objavio je londonski San. Štoper njemačkog RB Lajpciga iza sebe ima vrhunsku sezonu. Po informaciji Sana, londonski premijerligaš već šest godina prati partije Upamekana i želio je da ga dovede u više navrata u

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Nada Ćorović potpisala za Juventu PODGORICA - Nada Ćorović potpisala je za slovačku Juventu, a šansu da osvoji prvi trofej u prvom inoangažmanu imaće već u avgustu kada su zakazane borbe za Kup. Sada već bivša rukometašica Levalee 2010 u martu je još dogovorila saradnju sa ekipom koja je sezonu završila na drugoj poziciji. Dobra stvar za Nikšićanku je što će slovačka ekipa nastupati u EHF kupu, a olakšavajuća okolnost što su u Juventi Marija Radović i Milica Trifunović. Bivša rukometašica nikšićke ekipe nastupala je za sve mlađe kategorije našeg nacionalnog tima. Bila je najbolja mlada rukometašica Crne Gore, a ima i nagradu za najboljeg sportistu Nikšića. A. M.

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax uz kompaniju Bemax kao glavnog sponzora prije tri godine krenuo je u specifičan projekat – pokretanje lige osnovnih škola Podgorice za djevojčice u košarci. Nakon tri godine sjajno organizovanog takmičenja, kroz koje je prošlo skoro 1.000 djevojčica, a koje je iznjedrilo nekoliko košarkaških bisera i čak došlo do reprezentacije, organizatori su odlučili da naprave korak više za narednu sezonu – na radost svih sjajna košarkaška priča naravno biće nastavljena, a u svom četvrtom činu dobiće i novu dimenziju, jer će osim djevojčica biti organizovano i takmičenje za dječake. Projekat iza kojeg su od prvog dana stali Košarkaški savez Crne Gore, te Ministarstvo prosjete trebalo bi još jednom da okupi 18 škola sa teritorije glavnog grada, uz škole iz gradske opštine Golubovci i opštine Tuzi. Takmičenje, na čijoj se organizaciji već uveliko radi, počeće prvog vikenda novembra, a trajaće šest mjeseci. Da je u pitanju projekat od izuzetnog značaja govori i činjenica da će kroz to takmičenje proći blizu 300 dječaka i isto toliko djevojčica, a liga će nositi naziv ,,Podgorica Bemax liga osnovnih škola“, jer će ove sezone kao glavni organizatori biti KK Podgorica i ŽKK Podgorica.

Veća podrška sa tri ,,Podgorica Bemax“ liga biće organizovana po sistemu da jedna škola u obje konkurencije igra istog dana, a to je osmišljeno da bi samim tim i dječaci

- Priča sa kojom smo krenuli prije tri godine pokazala se kao jedan od najboljih poteza. Uspjeli smo da animiramo zaista veliki broj djevojčica, a kroz takmičenje, koje nije bilo poput dosadašnjih školskih, već koje je trajalo gotovo cijelu košarkašu sezonu, imali smo priliku da snimimo određene talente, tako da je i baza našeg kluba proširena zahvaljujući ovoj ligi. Nije bilo lako u početku, ali smo uspjeli uz veliku pomoć ljudi iz škola, a prije svega odgovornim odnosnom profesora fizičke kulture, koji su prepoznali ovo kao jedan izuzetan značaj uopšte za žensku košarku – objasnio je Zoran Vujičić, koji kao jedan od vodećih ljudi u oba kluba brine o samoj ogranizaciji ovog takmičenja. Zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji Bemax, koja će finansirati ovaj projekat, dječaci i djevojčice će imati priliku da se osjete kao profesionalci, što najbolje potvrđuje podatak da su za sve učesnike pripremljeni kompleti dresova i trenerki. Utakmice će se igrati u dvorani

Poneđeljak, 15. jun 2020.

vaničnih utakmica

JEDA

Arena

Sportski miks

Ubjedljiv poraz ,,ajkula“ od Hrvatske nije za brigu

Rangiranje internacionalnih talenata za ovogodišnji NBA draft

Umor i promašaji uticali na igru

Najveće posjete Kao domaćin, Crna Gora je imala najveću posjetu u meču u kojem je izborila Mundobasket - porazu od Letonije u ,,Morači“ 80:74, 25. februara prošle godine. Tada je u dvorani bio više od 5.600 ljudi. Zvanično, meč sa najvećom posjetom ,,crveni“ su igrali u istorijskoj pobjedi nad Srbijom u beogradskoj ,,Areni“, 18. avgusta 2012. godine. Trijumf zaokružen trojkom Nikole Ivanovića sa pola terena (73:71), po zvaničnim podacima, na licu mjesta vidjelo je preko 18.000 gledalaca. Kada su velika takmičenja u pitanju, porazu od Grčke 85:60 prošle godine na Mundobasketu u Kini, u Nanđingu, prisustvovalo je 11.400 gledalaca. (trijumf 113:73), 3. septembra 2016. u Tirani u kvalifikacijama za Eurobasket. Dva puta u porazima naši su postigli svega 55 poena. Samo je jedna selekcija uspjela da za ovih 12 godina postigne trocifren broj poena protiv Crne Gore! U porazu u osmini finala Eurobasketa 2017. godine, Letonija je savladala ,,crvene“ 100:68. S. S.

Simonović na 7. mjestu PODGORICA - Naš reprezentativac Marko Simonović trenutno je na sedmom mjestu među internacionalnim talentima, kada je rangiranje kandidata za ovogodišnji NBA draft u pitanju. Očekuje se da centar Mega Bemaxa, ukoliko odluči da izađe na draft, bude izabran na kraju prve ili početku druge runde drafta, koji će se održati u oktobru. Po analizi američkog lista USA Today, ističe se da je Kolašinac imao odličnu sezonu u Megi tokom koje je bilježio 16,8 poena, osam skokova i 1,2 blokade po meču. Takođe, napominje se da je na Evropskom prvenstvu za mlade 2019. godine Simonović bilježio 17,3 poena, šutirajući trojke sa odličnih 41,7 procenata realizacije. Ispred Marka su prije svega igrači za koje se očekuje da budu izabrani među prvih deset pikova na draftu. To su francuski bek Kilijan Hejs (18), ove sezone odličan u njemačkom

Ulmu (odličan šuter, ali i asistent sa 5,1 asistencija u Evrokupu). Deni Avdija iz Makabija je drugi u ovom poretku - krilo Makabija bio je najbolji igrač EP za mlade prošle godine, a u sastavu je ,,ponosa Izraela“ bio često tokom ove evroligaške sezone. Ispred Kolašinca Simonovića su i Abdulaje N’Doje, bek francuskog Šolea, te talenat Olimpijakosa Aleksej Pokuševski, krilo Barselone Leandro Bolmaro i plejmejker Asvela Teo Maledon. Simonović ima pravo da odustane od ovogodišnjeg - i izađe na draft naredne godine. U tom slučaju, vrlo vjerovatno bio bi izabran u prvoj polovini prve runde... Očekuje se da Marko u narednim sedmicama donese definitivnu odluku, gdje će igrati u narednoj sezoni. Za njega je ozbiljno zainteresovana Cedevita Olimpija, ali i brojni evroligaši. Opcija je i ostanak u Mega Bemaxu. S. S.

ga naredne Igrači traže osiguranje za djevojčice U slučaju težih povreda na turniru u Orlandu

i djevojčice imali posebnu podršku sa tribina, odnosno da bi njihovi drugovi i drugarice iz škole mogli da podrže i dječake i djevojčice.

,,Bemax arena“, a organizatori su preuzeli apsolutno sve brige oko finansiranja i pobrinuli se da sve bude na profesionalnom nivou što potvrđuje da su napravljene i propozicije takmičenja. Ovog puta jedan od nosilaca projekta je KK Podgorica, koji će biti organizator lige za dječake. - Već smo odlučili da krenemo sa besplatnom školom košarke za dječake od sedam do deset godina, a a početni će imati savršene uslove u ,,Bemax areni“. Istovremeno liga za dječake biće dodatni motiv za njih da zavole košarku i naravno da nastavimo sa pričom da se djeca od početka usmjere ka sportu – objasnio je Vujičić, uz napomenu da je dio projekta novi klub – Ženski košarkaški klub Podgorica. - ŽKK Podgorica će biti praktično drugi tim Budućnost Bemaxa, za koji će igrati djevojke koje nijesu još spremne za prvu ekipu. Imaće priliku da se u tom timu kale, a da bi nadomjestila manjak utakmica u Crnoj Gori, Podgorica će igrati i turnire u regionu. R. P.

naše reprezentativce koji su do prvog gola stigli u finišu druge četvrtine (7:1). - Rezultat je veći nego što je razlika bila u bazenu. Ušli smo u meč na dobar način, ali i promašili četiri šanse, a Hrvati nas kaznili lakim golovim. Stigli su brzo do razlike i lagano meč priveli kraju. Utakmica je bila specifična zbog fizičkog stanja obje ekipe, a domaćin je bio spremniji i svježiji u ovom trenutku, što je pokazao u bazenu - kazao je Vladan Spaić. ,,Ajkule“ su bile oslabljene, zbog povrede kod kuće je ostao Dragan Drašković, dok obaveze u Marseju privode kraju Bogdan Đurđić i Uroš Čučković. Sva tri igrača učestvovala

su u osvajanju bronzane medalje na EP u januaru. Upravo je tada naš tim u posljednjem meču u Budimpešti preko Hrvata i preokreta stigao do odličja. Novi duel našeg i hrvatskog tima, poslije šampionata Evrope, bio je zakazan za mart u četvrtfinalu Svjetske lige. Ali korona virus odložio je derbi u Podgorici. - Pauza je bila duga, a nakon odmora počeli smo sa radom u bazenu. Posljednji mjeces pakleno treniramo, nastavićemo tako i vjerujem na pravi način se spremiti za turnir koji nas krajem jula očekuje u Italiji. Bitno je samo da radimo naporno, a umor će da prođe - poručio je centar našeg nacionalnog tima. A. M.

Velike kompanije spremne za scenario otkazivanja OI

ribina

PODGORICA - Ispostavilo se da su početak meča, nekoliko lakih promašaja, a na drugoj strani lako primljenih golova, ubrzali poraz ,,ajkula“ u prijateljskom meču sa Hrvatskom prije dva dana u Dubrovniku. Mada su i Hrvati djelovali svježije, sa vidno raspoloženim igračima i najjačim oružjem u pet metara. Međutim, dok je Aleksandar Ivović gospodario malo ispred naših golmana, bilo je još dobro, ali Leka nije mogao sam. Domaći centri pokazali su klasu, ostali nijesu zaostali što se vidjelo po rezultatu 14:5. Falilo je svježine, pauza i malo jači intezitet rada ostavili su traga na

Grupa NBA zvijezda zvanično je tražila od čelnika lige da im se obezbijedi osiguranje u slučaju težih povreda tokom završnog takmičenja sezone u Orlandu. Kako saznaje televizija ESPN, kao potpisnici apela navedeni su Donovan Mičel iz Juta Džeza, Kajl Kuzma (Los Anđeles Lejkers), Džejson Tejtum (Boston Seltiks), Dearon Foks (Sakramento Kings) i Bem Adeba-

jo (Majami Hit). Svi pomenuti igrači izabrani su na draftu 2017. godine i željeli su da istupe u ime mlađih igrača u najjačoj ligi svijeta. Ističe se, da se osiguranje zahtijeva samo u slučaju ozbiljnih povreda koje bi potencijalno mogle da ugroze karijere igrača. NBA sezona nastavljase 30. jula u Orlandu, turnirom 22 tima koji će konkurisati za plej-of. S. S.

Lejkersi će ostati bez najviše novca zbog gubitka profita od ulaznica

NBA gubi 1,5 milijardi eura NBA timovi će zbog pandemije korona virusa izgubiti ukupno čak 1,7 milijardi američkih dolara (1,5 milijardi eura), samo na osnovu gubitka profita od prodatih ulaznica. Od toga, najveći udar trpiće slavni Los Anđeles Lejkersi. Kalifornijski tim neće računati na čak 73 miliona eura, koje bi zaradili ove sezone od prodatih ulaznica i prihoda od sezonskih karata u dvorani ,,Stejpls centar“. Takođe, Lejkersi će izgubiti dodatnih sedam miliona od televizijskih prava - jer

neće biti ispunjena puna kvota od 82 meča regularnog dijela sezone. Drugi na listi po gubitku prihoda od ulaznica su Njujork Niksi sa 41 miliona eura, ispred Golden Stejt Voriorsa (37 miliona) i Toronto Reptorsa i Boston Seltiksa (po 28 miliona eura). Ističe se, da je jedini način da Lejkersi minimizuju gubitke da osvoje NBA titulu na turniru u Orlandu u oktobru i tako pokriju veći dio gubitaka. Premije za titulu od lige bile bi visoke, uz prihode od televizijskih prava za veliki broj plej-of utakmica. S. S.

Većina sponzora skeptična Čak dvije trećine korporativnih sponzorstava za Olimpijske igre u Tokiju su pod znakom pitanja, objavila je nacionalna televizija Japana NHK. Po njenim saznanjima, velike kompanije su skeptične po pitanju organizacije OI i spremne su i za scenario definitivnog otkazivanja najvećeg sportskog spektakla. Skoro sve među tim kompanijama tek treba da odluče, da li će finansijski podržati projekat Igara koje su odložene za jul naredne godine. Toširo Muto, izvršni direktor Organizacionog komiteta Igara u Tokiju, saopštio je da je rano za pregovore o sponzorima i istakao uvjerenje da će se Igre definitivno održati narednog ljeta. NHK je saopštila da je kontaktirala 78 kompanija koje sponzorišu Olimpijse igre, i da je dobila zvanične odgovore 57 kompanija. Zvaničan budžet Igara je 12 milijardi eura, a očekuje se da bude za oko dvije milijarde veći zbog troškova odlaganja.

Održano ekipno prvenstvo u dječjoj atletici

Četiri od četiri: AK Sanja iz Bara ponovo šampion PODGORICA - Kruna ne mijenja vlasnika - Atletski klub Sanja iz Bara četvrti put je šampion Crne Gore u dječjoj atletici. Naime, u Podgorici je danas u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih, u saradnji sa Osnovnom školom „Sutjeska“ održano četvrto ekipno prvenstvo Crne Gore u dječjoj atletici, na kojem je nastupilo oko 100 takmičara iz pet atletskih klubova - Sanja, Lovćen, Mornar,

Fetel pauzira godinu Sebastijan Fetel neće voziti u Formuli 1 naredne godine, po mišljenju njegovog bivšeg timskog kolege Marka Vebera. Australijanac Veber je kazao da će Fetel, sa kojim je sačuvao bliske odnose, čekati priliku da vozi za neki od najjačih timova u 2022. godini. Šanse da potpiše za Mercedes u 2021. su minimalne, a ponude Renoa i Aston Martina nijesu prima-

mljive za njega. - Nadam se da će se tokom godine pauze odmoriti i osvježiti, pronaći želju da se ponovo bori za titulu Formule 1 od 2022. godine - rekao je Veber. Fetelu na kraju ove godine ističe ugovor u italijanskom Ferariju, a još krajem aprila bilo je izvjesno da četvorostruki prvak svijeta neće ostati u ,,skuderiji“. A.M.

Nikšić i Budućnost. Prvo mjesto po četvrti put osvojila je ekipa AK Sanja iz Bara sa 38 bodova, ispred Mornara, čiji su takmičari sakupili 34 boda, a treće mjesto pripalo je atletičarima Lovćena sa osvojenih 32 boda. Četvrto mjesto osvojio je Nikšić sa 30 bodova, a peta je Budućnost sa osvojenih 26 bodova. Na taj način Sanjini atletski biseri ponovo su zasijali i dokazali da iz fabrike talenata nekadašnje najbolje jugoslovenske preponašice stižu novi šampioni. R. P.

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 15. jun 2020.

Feljton

Poneđeljak, 15. jun 2020.

CRKVE I MANASTIRI U BASENU SKADARSKOG JEZERA

Crkva Sv. Srđa i Vakha bila je dugačka oko 27 metara » Piše: Aleksandar ČILIKOV Nešto više podataka o sakralnom graditeljstvu Skadarskog basena posjedujemo iz kasnijih faza srednjeg vijeka. Za porušenu crkvu sv. Nikole Manastira Vranjine, sudeći po opisu vladike Ilariona Roganovića, može se samo zaključiti da je bila srednje veličine, građena od kamena, bez kupole, zvonika i arhitektonske plastike. Na mjestu srušene vranjinske crkve knjaz Nikola je sazidao novi hram, postavivši iznad ulaznih vrata ploču sa natpisom: „OVAJ HRAM SVETOGA ČUDOTVORCA NIKOLE PODIŽE SE ZASLUGOM BLAGOVJERNOG GOSPODARA KNJAZA NIKOLE PRVOG PETROVIĆA NJEGOŠA LJETA GOSPODNJEG 1886. NA MJESTU GDJE JE NEKADA BILA BIVŠA REZIDENCIJA ZETSKE MITROPOLIJE“. Nikolina crkva, jednobrodne osnove, duga 14,5 i široka 5 metara, građena od fino tesanog kamena, sa poluobličastim svodom, vjerovatno je poštovala gabarite starije arhitekture. Iz dugog perioda od kraja XII do prve polovine XIV vijeka moguće je izvesti određene zaključke o karakteru i tipologiji građenja sakralnih objekata koncentrisanih u crnogorskim okvirima Skadarskog basena. Sačuvana arhitektura u potpunosti korespondira sa romaničkim i gotičkim tradicijama zapadnoevropskog Mediterana – posebno primorskim djelovima Crne Gore, Dalmacije sa ostrvima i italijanskog prostora. U skadarskom prostoru, jednostavnom analizom, mogu se uočiti dvije grupe sakralnih objekata. Brojniju čine manje crkve od kojih veći dio nije do danas arheološki i arhitektonski istražen – većina je u kasnijim razdobljima adap-

U kapitalnoj monografiji koju je 2012. objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, naš poznati istoričar umjetnosti piše o jedinstvenom sakralnom blagu koje se nalazi u širem okruženju najvećeg jezera na Balkanu



U skadarskom prostoru, jednostavnom analizom, mogu se uočiti dvije grupe sakralnih objekata. Brojniju čine manje crkve od kojih veći dio nije do danas arheološki i arhitektonski istražen – većina je u kasnijim razdobljima adaptirana, dograđivana i obnavljana. Među njima autentičnu interesantnu arhitekturu u ruševnom stanju sačuvale su nekolike crkvice starog episkopskog grada Svača

Manastir na Vranjini

tirana, dograđivana i obnavljana. Među njima autentičnu interesantnu arhitekturu u ruševnom stanju sačuvale su nekolike crkvice starog episkopskog grada Svača. U pitanju su crkveni objekti manjih dimenzija koji nesumnjivo pripadaju stilu i razdoblju romanike. Sve su jednobrodne osnove sa polukružnom apsidom, građene od grubo tesanog kamena sa tipičnim, polukružnim, romaničkim otvorima. Sličnih objekata bilo je u gustoj koncentraciji širom teritorije crnogorskog dijela Skadarskog basena – njihovo prisustvo se može i prostim vizuelnim opažanjem konstatovati u okviru sadašnjih opštinskih teritorija Cetinja, Bara, Ulcinja i Podgorice. Drugoj grupi srednjovjekovnih zdanja, zidanih prije stupanja Balšića na

Ikonostas u Crkvi Sv. Nikole na Vranjini

tron Zete, pripadaju znatno reprezentativniji objekti. Iako ne postoje bilo kakvi, naučno relevantni, podaci o izgledu eventualne Justinijanove crkve sv. Srđa i Vakha – to se odnosi i na arhitekturu iz vremena državnog života Duklje – i pored činjenice da je čuveni vjerski kompleks srušen i potopljen, određena, čvrsto utemeljena saznanja daju veoma jasnu sliku o arhitekturi iz vremena totalne obnove od kraja XIII do početka XIV vijeka. Patronalna crkva, dimenzija oko 27 x 15 metara, bila je u obliku izduženog pravougaonika. Koncipirana je tipološki kao trobrodna bazilika – dva reda zidanih stubaca dijelila su unutrašnji prostor na tri broda od kojih je srednji bio širi dok su po dužini egzistirala četiri traveja. Svi brodovi, iznutra i spolja, imali su polukružne apside. Na bočnim zidovima crkve – takođe spolja i iznutra – izvršena su

Svač

Natpis na grobnici u Crkvi Sv. Nikole na Vranjini o pogibiji Racka Olandića i 75 vojnika

ojačanja plitkim pilastrima, spojenim sistemom plitkih romaničkih lukova dok su oni gotičke orijentacije postavljeni u okviru prostora zapadnog zida. Na glavnoj, zapadnoj, fasadi pored pravougaonog portala sa gotičkom linetom, figuriraju i dva uska gotička prozora – oni na bočnim zidovima, polukružno završeni, ukrašeni su ornamentom takozvane „žioke na raboš“. Crkva sv. Srđa i Vakha bila je pokrivena jedinstvenim dvoslivnim krovom – izostaju posebni krovni pokrivači nad bočnim brodovima – i ispred nje je postojao otvore-

ni trijem. Stara građevina je umjesto svodne posjedovala znalački konstruisanu drvenu konstrukciju a pada u oči i zanimljiva tehnika zidanja. Najveći dio zidova kao i slobodni stupci izvedeni su od kamenih tesanika, dok se na manjim partijama koristi alternacija u kombinaciji kamena i opeke. Prema naučno utemeljenim mišljenjima stručnjaka, crkva sv. Srđa i Vakha, kao spomenik romano-gotskog stila, bila je usmjerena, u smislu karaktera arhitekture, na primjere stroge cistercitske gotike. Analogna djela – koncepcija glavne fasade i gornje kon-

strukcije – možemo sagledati u arhitekturi cistercitskih opatija Južne Italije: katedrale u Fosanovi (Fossanova) i Kazamariju (Casamari). S obzirom na veze Jelene Anžujske sa francuskom dinastijom preko Napulja, opravdano se pretpostavlja da je znamenita vladarka za protomajstora crkve sv. Srđa i Vakha angažovala iskusnog graditelja iz Južne Italije a moguće i iz Francuske. Smatra se, uz oslonac na usmeno predanje, da je kraljica Jelena Anžujska, negdje na prelazu iz XIII u XIV vijek, naložila izgradnju crkve sv. Nikole ispod Taraboša, na desnoj obali rijeke Bojane. U toj se crkvi, kažu legende, i zamonašila. Znatno manja od sv. Srđa i Vakha – 12 x 9 metara – ova, pretpostavljena, Jelenina zadužbina svakako je građena po uzoru na bogomolju starih bliskoistočnih svetaca, o čemu svjedoči, između ostalog, trobrodna osnova i jedinstvena struktura krova kao usamljena pojava u srednjovjekovnoj arhitekturi Crne Gore. Na crnogorskom dijelu Skadarskog basena kao autentične reprezentativne srednjovjekovne crkve, nastale prije balšićke dominacije Zetom, pokazuju se dvije najznačajnije bogomolje starog grada Svača. Gradska katedrala sv. Jovana Krstitelja iz 1300. godine, pravougaone jednobrodne i nepravilne osnove, dimenzije 18 x 8 metara, ima polukružnu apsidu inkorporiranu u prizemlje starije romaničke kule. Zidana je od kvalitetno tesanog kamena postavljenog u pravilne vodoravne slogove a gornja konstrukcija je u obliku dvoslivnog krova. (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Poneđeljak, 15. jun 2020.

KLASA OPTIMIST

Zašto uzgajati ,,travu“ kada je lakše ući u HDZ pa se zaposliti u opštini » Piše: Ante TOMIĆ Opozicijska političarka tvrdi da bi nas legalizacija indijske konoplje preporodila. Otvorilo bi se sto hiljada radnih mjesta. U kratkom vremenu nestalo bi bijede i beznađa. Gdje god pogledaš, napušeni bi se Hrvati prijateljski cerekali i namigivali. Zabavno je kad se pred izbore kandidati krenu razmetati smjelim mjerama koje bi, bez iznimke, otvorile jednak broj radnih mjesta. Obratite pozornost, nikad nitko ne obećava pedeset dvije, dvadeset osam ili sedamdeset četiri hiljade zaposlenih. Uvijek je sto jer se okrugla brojka lakše pamti i grafički je upadljivija. Vizija ekonomskog procvata mora biti jednostavna da bi je i najgluplji glasač shvatio, a koji put je tako budalasta i djetinje naivna da se čini kao crtani film s profesorom Baltazarom. Ali ako dođete u ekonomsku stvarnost, na tržnicu, a nema, uvjeravam vas, stvarnijih mjesta od naših tržnica, gdje se cijene u sekundi mijenjaju, dižu se i padaju na najmanji drhtaj tezulje na vagi ponude i potražnje, vidjet ćete da legalizacija indijske konoplje ne bi baš ništa nabolje ili nagore promijenila. Da travu u zakonu učinite jednakom svim drugim poljoprivrednim kulturama, da njezina proizvodnja i prodaja nije drugačija od proizvodnje i prodaje peršina, mahuna, šparoga ili limuna, ona bi toliko

Dođete li na tržnicu, među stvarne ljude, koji se svaki dan grčevito bore da prodaju svoj luk, špinat i marelicu, njih nećete zadiviti pričama o legalizaciji indijske konoplje. Njima ne nedostaje poljoprivrednih kultura, njima nedostaje poljoprivrednih radnika i koštala, kao peršin, mahune, šparoge ili limun. Najkasnije mjesec dana nakon legalizacije sa svih štandova bi vam seljanke nudile da kušate njihovu domaću travu: „Evo, lipe, friške. Jutros je u vrtu ubrala“, mamila bi vas jedna iz Perkovića. „Diko moja, vake još nisi pušio“, uvjeravala bi vas druga iz Dugopolja, a treća, iz Šestanovca, bi se u izvrsnost svog proizvoda na zdravlje zaklela: „Oči mi iskapale ako lažen, svekar mi u sridu ujutro zapalio džoint i još danas, u subotu, on se belji i priča pizdarije. Ajde, momak, uzmi“, preklinjala bi vas žena očajno. „Daću ti sve ovo za deset kuna samo da stignen na autobus u podne i po“. Da indijsku konoplju nitko ne brani, učas bi izblijedjela njezina tajanstvenost. Nestalo bi rokenrola. Dok si trepnuo, bila bi to samo još jedna prosta biljka koju valja strpljivo okopavati, gnojiti, plijeviti i zalijevati, strepeći da tuča ili nametnici ne unište čitav urod. Ostala bi tek muka poljoprivrednika koji još po mraku obuva gumene čizme i žete, da bi do sedam bio na tržnici i nadao se da će prodati svoju robu prije nego uvene. Političari, međutim, muku obično ne poznaju. Ni opozicijska političarka s početka ovog teksta, kao ni Plenković, Bernardić i Škoro nisu vjerojatno nikad čitavo jutro pognuti oko-

pavali krumpir ili brali jagode, pa se u jednom trenutku uspravili bolnih leđa, prašnjavi i znojni, i gorko opsovali gledajući niz njivu, u beskrajni niz biljaka što u daljini nestaju u treperavoj jari. Tko je ikad živio u stvarnosti, upoznao teški život poljoprivrednika, u proljeće promrzao i mokar izvlačio traktorsku prikolicu iz blata ili u ljeto motikom uzaludno udarao suho tlo tvrdo poput betona, znao bi da nema jednostavnih rješenja kao u crtanim filmovima s profesorom Baltazarom, legalizirati indijsku konoplju ili staviti zabranu na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranci-

ma. Ovo drugo možda je i gluplje, i ne samo stoga jer strani se državljani jednostavnim trikom, kratkom pravnom zaobilaznicom, ipak mogu domoći oranice, vinograda ili pašnjaka u Republici Hrvatskoj. Tko se samo takvoga nečega domislio? Zbilja, valjalo bi upoznati ministarskog ili zastupničkog blesana, koji se svakog ponedjeljaka ujutro automobilom vozi iz svoje izborne jedinice u Zagreb i svakog se petka popodne vraća iz Zagreba u svoju izbornu jedinicu, i sve vrijeme nacionalistički fantazira kako valja obraniti plodnu hrvatsku zemlju od grabežljivih tuđinskih kandži, a da

nikad, baš nijednom nije pogledao kroz prozor Audija i opazio uz cestu milijune i milijune hektara zaraslih u šikaru. Plodne hrvatske zemlje ima na sve strane, i u Slavoniji i u Dalmaciji. Nitko se ne otima za nju. Doteklo i preteklo bi je za svakoga tko bi sijao suncokret, ili sadio hmelj, ili gojio purane ili junice. Do jedan s ratarskim i stočarskim ambicijama ovdje bi se mogao ostvariti pa i da nas je duplo više nego što nas ima. Dođete li koji put na tržnicu, među stvarne ljude, koji se svaki dan grčevito bore da prodaju svoj luk, špinat i marelicu, njih nećete zadiviti pričama o legalizaciji indijske konoplje ili

Pandemija i Srbija » Piše: Nikola ZDRAVKOVIĆ Sada žanjemo ono što su sejali. Naime, od februara naovamo smo, umesto odgovornosti usled smrtonosne epidemije, bili svedoci parade glumatanja, vike i plakanja u režiji aktuelne vlasti; bili smo bombardovani besmislicama i dezinformacijama, ali i promašenim kritikama i lenjim teorijama zavere – ukratko, zatrovani, onako kolektivno, kao javnost. Zatrovani u tolikoj meri da, kada se 6. juna dogodila ozbiljna promena u zvaničnom izveštavanju o epidemiji Covid-19, promena koja je bila zaslužila oštru kritiku, izgleda da niko, a ponajmanje mediji, nije razumeo šta se u stvari dogodilo. Preneli su: Ministarstvo zdravlja i Batut su preko noći obrisali oko 4.000 zaraženih ljudi i zaveli ih kao izlečene. U pitanju je bila ona možda i najgora vrsta dezinformacije: vrlo bliska istini, na tragu i sa srcem na pravom mestu, ali jedan suštinski pogrešan medijski iskaz, proistekao iz nerazumevanja, jer u pitanju nisu bili nikakvi zaraženi, a još manje bolesnici, dok je u međuvremenu jedna druga promena sprovedena istog dana – stvaranje nebulozne i prevarantske kategorije aktivnih slučajeva – potpuno zaboravljena u izveštavanju. Ali krenimo redom. Brojka od 4.000 nikada nije bila brojka, već diskrepancija: u zvaničnom izveštavanju o epi-

Šta se zapravo dogodilo sa kovid-19 brojkama? demiji u pitanju je bila razlika između ukupnog broja pozitivnih testova (od marta naovamo) i zbira broja trenutno hospitalizovanih pacijenata, izlečenih i umrlih. Naime, mada su svi zvanični podaci Ministarstva i Batuta bili podaci sa terena, ti tereni su vrlo različiti: broj testova i ukupan broj zaraženih daju laboratorije, dok su brojevi hospitalizovanih, izlečenih i umrlih klinički podaci iz bolnica širom zemlje. Sa jedne strane je ukupan broj pozitivnih testova, a sa druge realne, svakodnevne bolničke situacije: dijagnoze i posmatranja, kućne izolacije, višestruke promene direktiva i uputstava, bolnički transferi, prijavljivanja i odjavljivanja, različite lokalne evidencije i kapaciteti, greške i ispravke. Ovakva diskrepancija je, drugim rečima, sasvim prirodna pojava, i ako to pomaže razumevanju ovih okolnosti, retko koja zemlja sveta je uspela da detaljno isprati celokupnu svoju pozitivno testiranu populaciju. U Srbiji, gde se sa epidemijom bori katastrofa koju valjda samo iz navike još uvek zovemo zdravstvenim siste-

mom, ta razlika jeste bila posebno velika: više od trećine ukupnog broja zaraženih nije bilo zavedeno u zvaničnim izveštajima. Ali je sasvim smisleno pretpostaviti da veliki procenat tih ljudi prosto više nije zaražen; uostalom, najveći broj zaraza bio je još u aprilu, na vrhuncu epidemije. Jedno vreme je sistem funkcionisao tako, krnje: postoji diskrepancija, ali šta da se radi. Broj aktuelno zaraženih verovatno ni u jednom trenutku nije bio poznat, ali Ministarstvo i Batut makar nisu lagali: ni u jednom dnevnom izveštaju pre 6. juna takva stavka nije ni bila

navedena. Međutim, stvari su morale kad-tad stići na naplatu – razlika u brojkama postala je prevelika, a pojavio se i politički pritisak da se trenutno stanje epidemije izmeri. Ono što su nadležni uradili, da se razumemo, jeste bilo sumanuto: jednim, kako je rekao Zoran Radovanović, potezom pera, prebacili su celokupnu diskrepanciju u broj izlečenih, pa je zvaničan broj izlečenih 6. juna skočio sa 6.931 na 11.056. Nije, doduše, jasno šta je moglo da se uradi, jer u katastrofi koju iz navike zovemo zdravstveni sistem sigurno nema kapaciteta za preko potrebno terensko

ispitivanje i ažuriranje baza, a verovatno je bilo nemoguće i ponuditi ikakvu realnu procenu aktivno zaraženih na osnovu postojećih podataka. Koliko god brojke od 6. juna bile lažne, one makar imaju nekakvo opravdanje: razumno je bilo pretpostaviti da je veliki broj pozitivnih, a nezabeleženih, danas izlečen. Ali tu se priča ne završava. Ovaj nezgodan postupak – donekle opravdan, ali obmanjujući i pogrešno medijski prenet – omogućio je novu, potencijalno goru i opasniju akrobaciju sa brojkama. Naime, Ministarstvo zdravlja je zatim u svojim izveštajima sprovelo otvorenu prevaru: hospitalizovane su 6. juna prosto počeli da zovu aktivnim slučajevima. Petog juna, javlja Ministarstvo, bilo je 390 hospitalizovanih pacijenata; 6. juna bilo je ukupno 437 aktivnih slučajeva: koliki god bio pravi broj aktuelno z a ra ž e n i h , M i n i st a r st vo zdravlja jako dobro zna da je on veći od brojke samo onih na bolničkom lečenju. Jedno je kapitulacija zbog ograničenih kapaciteta i pred političkim pritiskom; drugo je

zabranom prodaje zemlje strancima. Njima ne nedostaje poljoprivrednih kultura ili tla u koje bi ih posadili, već nedostaje poljoprivrednih radnika. Kad god se zaustavim s marljivim muškarcem iz cetinskog kraja od kojega kupujem kiseli kupus, on mi jednako jadikuje kakav smo sramotno bezvrijedan narod postali. Posla ima, kaže. Može se i lijepo zaraditi, ali sve džaba. Po cijelom selu on uzaludno traži tko bi mu pomogao. Ako koji put nekoga i nađe, taj mu dođe jednom, dvaput, pa pobjegne s njive. Mnogo mu je zgodnije uzeti braniteljsku penziju, ili se upisati u HDZ i zaposliti u Općini, urediti jedan manji, ali siguran mjesečni prihod, pa vazdan sjediti na gajbama ispred dućana mješovite robe, kolokvijalno zadruge, i nacionalistički fantazirati kako nekakvi stranci, Srbi, Mađari ili izbjeglice iz Sirije i Iraka samo gledaju da ugrabe svetu hrvatsku zemlju. Za koju godinu nitko od njih više neće znati koji kraj motike ide u zemlju, ali svi će biti kvalificirani za ministre i zastupnike. Naći će se među njima najmanje jedan sasvim dobar Milanović, Bernardić ili Škoro, ali nijedan neće znati uzgojiti jagodu. Tkogod će ih iz zajebancije poslati da sa stabla uberu dvije mrkve, a oni će zbilja otići u voćnjak i zbunjeno gledati uvis, tražeći mrkve na granama. otvoreno dezinformisanje javnosti dok traje epidemija smrtonosne bolesti. Uostalom, pojedine lokalne institucije, kao što je Gradski zavod za javno zdravlje u Leskovcu, ovu promenu izgleda nisu ni primetile, i uredno, prenoseći podatke Ministarstva, i dalje prijavljuju navodne aktivne slučajeve kao broj hospitalizovanih pacijenata. U međuvremenu, dnevni izveštaji Ministarstva, koji nikada nisu ni bili dovoljno detaljni, sada navode samo dnevna testiranja i aktivne slučajeve. Sa tako navodno malim brojem zaraženih, kampanja za završetak epidemije uveliko je u toku i trajaće najmanje do izbora; najavljuje se nekakav kraj epidemije u julu iako je, počev od 3. juna, dnevni broj novih zaraza naglo skočio (ovih dana je konzistentno između 60 i 80 pozitivnih testova dnevno, u odnosu na ranijih dvadesetak). U državnom vrhu se, drugim rečima, trenutno gradi nova kula od karata. Epidemija nikako nije prošla i ovim tempom ne pokazuje da će uopšte proći; međutim, izveštavanje, pa i reakcije bilo kojih opozicionih činilaca, moraju biti bolje i preciznije, jer situacija u kojoj se ovakve manipulacije propuštaju kroz prste odgovara samo onima koji, umesto da se bave politikom, uporno slažu karte jedne na druge, pokušavajući da nam prodaju priču o svom uspehu i nekakvom zamišljenom vremenu post-korone u Srbiji. Autor je urednik časopisa o nauci u društvu Odiseja

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Na osnovu člana 78 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju Crne Gore Školski odbor JU Osnovne škole “Milan Vuković” Herceg - Novi raspisuje

KONKURS za izbor direktora/ce na period od 4 godine Kandidat/kinja treba da ima: 1.najmanje VII 1 stepen nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u Kladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2.položen stručni ispit za rad u obrazovno - vaspitnim ustanovama; 3. pet godina radnog iskustva u natavi; 4.licencu za rad u obrazovno - vaspitnim ustanovama; 5.crnogorsko državljanstvo; 6.da ima opštu zdrastvenu sposobnost; 7.Kandidat je dužan da uz prijavu za konkurs priloži program razvoja Javne ustanove. Napomena: Dokaz o ispunjenosti uslova konkursa kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Za dokaz o državljanstvu može se priložiti ovjerena fotokopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu. Kao dokaz za opštu zdrastvenu sposobnost dostavlja se uvjerenje nadležne zdrastvene ustanove. Konkurs ostaje otvoren 15 dana. Prijave sa dokumentacijom slati na adresu: JU Osnovna škola “Milan Vuković” 85340 Herceg-Novi, Branka Čopića 20, sa naznakom za konkurs. Kontakt telefon: 031 345 757

I.br. 437/2015 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka AD, Bulevar Revolucije br.17, PODGORICA , protiv izvršnih dužnika Pepić Rahman, ROŽAJE, Pepić Safet, ROŽAJE, Pepić Safeta, ROŽAJE, Pepić Samir, ROŽAJE, Pepić Selvir, ROŽAJE, Pepić Ćazim, ROŽAJE , Pepić Hajran, ROŽAJE, Kalač rodj.Pepić Nafija, ROŽAJE i Pepić Sanela, ROŽAJE , radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnih duznika, na osnovu čl.169 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 12.06.2020.godine donio je ZAKLJUCAK O PRODAJI I ODREDJUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnih duznika upisana u LN broj 1389 KO Rožaje i to: -kat.parcela br.1974, broj zgrade 1, plan/skica 19/89, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 72 m2 -kat.parcela br.1974, broj zgrade 3, plan/ skica 19/89, po načinu korišćenja stambeno-zgrade, površine 46 m2 -kat.parcela br.1974, plan/skica 19/89, po načinu korišćenja dvorište, površine 470m2 Sve u svojini izvrsnih duznika 1/9 II PRVO ROCISTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 09.07.2020.godine u 14,00h, a bice odrzano u poslovnoj prostoriji Javnog izvrsitelja Camic Armina u Rožajama ul.M.Tita bb, sto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti moze se izvrsiti svakog radnog dana od 14:00 do 16:00 casova. III Vrijednost nekretnine opisane u tački prvoj ovog zakljucka utvrdjena je zakljuckom javnog izvrsitelja poslovne oznake I.br.437/2015 od 11.03.2020.godine, ukupno iznosu od 91.500,46 eura. IV Na prvom rocistu za prodaju nepokretnost se ne moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti, s tim sto se stranke mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvrsitelja pred kojim tece postupak izvrsenja, da se nepokretnost moze prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nizoj od utvrdjene vrijednosti. V Ponudioci su duzni, izuzimajuci izvrsnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetne nepokretnosti iznosi 9.150,05 eura. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju javnog nadmetanja,osim drugom i trecem ponudjacu. VI Ako bi eventualno izvrsni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti polozi novcanu sumu u visini razlike izmedju svog potrazivanja i postignute cijene. Kupac je duzan da cijenu polozi na racun jemstva javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponudjac sa najvecom ponudom ne polozi cijenu u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponudjacu bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponudjaca da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponudjac ne polozi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce primijeniti ista pravila i na treceg ponudjaca. U slucaju da ponudjaci ne uplate prodajnu cijenu iz iste ce se izmiriti troskovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ovaj zakljucak o prodaji bice objavljen u Dnevnoj novini „Pobjeda“ dana 15.06.2020.godine, dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 12.06.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv ovog zakljucka nije dozvoljen prigovor.

PODGORICA TEL 020/406-800, 020/406-801

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA SKUPŠTINE Adresa: NJEGOŠEVA 20

Tel.: 020-447-180/020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 2/18 i 34/19), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (»Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi«, br.38/18, 43/18) i Odluke sekretara Skupštine Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 02-016/20-516 od 02. juna 2020. godine, objavljuje JAVNI KONKURS Za popunu radnog mjesta u Službi Skupštine Glavnog grada: 1.Pomoćnik/ca sekretara/ke Skupštine Glavnog grada Podgorice, 1 izvršilac, na vrijeme od 5 godina Opšti uslovi: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (osim lica koja imaju položen pravosudni ispit); - da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Posebni uslovi: - Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - Pravni fakultet - Najmanje 2 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 4 godine radnog iskustva na poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me) - CV - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte(da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci) - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci) Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidata/kinje nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Službeni list Crne Gore«, br. 050/18). Popis propisa potrebnih za provjeru sposobnosti: Ustav Crne Gore (»Službeni list Crne Gore«, br. 1/07 i 38/13); Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list br.02/18, 34/19 i 38/20); Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Sl.list CG br.02/18 i 34/19); Zakon o upravnom postupku(»Službeni list Crne Gore«, br. 56/14, 20/15, 40/16 i

Poneđeljak, 15. jun 2020.

37/17); Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl.list CGOP” br. 38/18 43/18 i 10/20); Statut Glavnog grada (“Sl.list CG-OP” br. 8/19). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog konkursa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni konkurs – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: 1. Kandidati su obavezni da dostave samo dokaze o nivou i vrsti kvalifikacije obrazovanja koji su propisani u posebnim uslovima konkursa a ne i dokaze o eventualnom naknadnom stručnom usavršavanju. 2. Pod dokazom o radnom iskustvu smatra se potvrda ili uvjerenje poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio, a koje moraju sadržati podatke o poslovima koje je obavljao u oblasti traženoj konkursom, naziv radnog mjesta, da li su to poslovi u VII1 nivou kvalifikacije obrazovanja, opis poslova i precizno vrijeme njihovog obavljanja. 3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja o imenovanju. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA ZA OSTVARIVANJE IZVRŠNE FUNKCIJE GRADONAČELNIKA Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-193/020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (»Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi«, br.38/18, 43/18,6/20 i 10/20) i odluke v.d. rukovoditeljke Službe za ostvarivanje izvršne funkcije gradonačelnika Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 01-018/20-3605 od 03. juna 2020.godine, objavljuje JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta: 1.Viši/a savjetnik/ca III – viši savjetnik za opšte poslove u Službi za ostvarivanje izvršne funkcije gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme. Opšti uslovi: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Posebni uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - Fakultet iz oblasti društvenih nauka, - Najmanje 1 godina radnog iskustva Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me) - CV - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

obrazovanja traženo oglasom. - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte(da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci) - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci) Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidata/kinje nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačin j av a n j a l i s t e k a n d i d a t a ko j i ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Službeni list Crne Gore«, br. 050/18). Popis propisa potrebnih za provjeru sposobnosti: Ustav Crne Gore (»Službeni list Crne Gore«, br. 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list br.02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Sl.list CG br.02/18 i 34/19), Zakon o upravnom postupku (»Službeni list Crne Gore«, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Sl. list CG-OP” br. 38/18,43/18, 06/20 i 10/20); Zakon o Glavnom gradu (»Službeni list Crne Gore«, br. 88/09, 72/10, 02/16 i 31/17); Statut Glavnog grada (“Sl.list CG-OP” br. 8/19). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: 1. Kandidati su obavezni da dostave samo dokaze o nivou kvalifikacije obrazovanja koji su propisani u posebnim uslovima oglasa a ne i dokaze o eventualnom naknadnom stručnom usavršavanju. 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

RABBIT RECORDS DOO Adresa: STANKA DRAGOJEVIĆA 10

Tel.: 069-013-131 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 4 dana Napomena: 350-420e

UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET Adresa: Kruševac bb PODGORICA

Tel.: 020/246-651 Raspisuje JAVNI KONKURS Radi prijema u radni odnos za poslove radnog mjesta 1. Laborant/tkinja – jedan izvršilac, na određeno vrijeme od godinu dana, sa punim radnim vremenom i rasporedom rada u smjenama, prema potrebi Fakulteta. Uslovi koje izvršilac treba da ispunjava utvrđeni su članom 28. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore: 1) stručna sprema – srednje obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a (IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja), 2) 1 godina radnog iskustva 3) poznavanje rada na računaru Probni rad izvršioca trajaće tri mjeseca. Kandidati, uz prijavu dostavljaju, u formi originala ili ovjerene kopije: - Dokaze o kvalifikaciji; - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte. Rok za prijavljivanje kandidata – 8 dana od dana oglašavanja prijave o slobodnom radnom mjestu. Prijave i dokumentacija se dostavljaju na adresu: Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet, Podgorica, Kruševac bb 2.Higijeničar/ka– jedan izvršilac, na određeno vrijeme od godinu dana, sa punim radnim vremenom i rasporedom rada u smjenama, prema potrebi Fakulteta. Uslovi koje izvršilac treba da ispunjava utvrđeni su članom 28. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Medicinskom fa-

kultetu Univerziteta Crne Gore: 1) stručna sprema – kvalifikacija stečena završetkom dijela programa osnovnog obrazovanja (završen najmanje prvi ciklus osnovnog obrazovanja ili program funkcionalnog opismenjavanja) ili stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a (I-1 nivo) ili kvalifikacija završenog osnovnog obrazovanja ili stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a (I-2 nivo) 2) bez radnog iskustva Probni rad izvršioca trajaće tri mjeseca. Kandidati, uz prijavu dostavljaju, u formi originala ili ovjerene kopije: - Dokaze o kvalifikaciji; - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte. Rok za prijavljivanje kandidata – 8 dana od dana oglašavanja prijave o slobodnom radnom mjestu. Prijave i dokumentacija se dostavljaju na adresu: Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet, Podgorica, Kruševac bb.

BAR TEL: 030/313-048

CARITAS BARSKE NADBISKUPIJE Adresa: BAR POPOVIĆI 98A

Tel.: 066/150-909 Oglašava potrebu za: 1. BAŠTOVAN/KA - INVALIDNO LICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Invalidno lice

DOO TOPOLICA Adresa: ul.JNA BR.13

Tel.: 067/444-913 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/ CA - INVALIDNO LICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: PK, SSS-III, SŠS-IV, VSS , VŠS, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 8 dana Napomena:

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Invalidno lice 2. TON MAJSTOR/ICA - INVALIDNO LICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: PK, SSS-III, SŠS-IV, VSS , VŠS, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 8 dana

BERANE TEL: 051/233-332

DOO ŠIK ,,POLIMLJE“ BERANE Adresa: Rudeš bb

Tel.: 051/230-444 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA SKIDERA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana 2. SJEKAČ/ICA, 6 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

GRADNJA-PROMET DOO SPUŽ Adresa: SPUŽ B.B.-P.FAH BR 8

Tel.: 020-881-346 Email: gradnjapromet@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/ICA ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Spuž Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana Napomena:

Prijave slati na e-mail: milica.gradnja@t-com.me 2. OVLAŠĆENI/A INŽENJER/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Spuž Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: Obavezno posjedovanje licence ovlašćenog inženjera. Prijave slati na e-mail: milica. gradnja@t-com.me

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

OPŠTINA H.NOVI-SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

noj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: OPŠTINA HERCEG NOVI, Služba za kadrove Kabineta predsjednika opštine, Trg Maršala Tita broj 2, ili direktno na Građanski biro Opštine sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa- Staka Kovač, samostalna savjetnica I za kadrovske poslove, tel. 031/321-052, lokal 271. e-mail: staka.kovac@hercegnovi.me

OPŠTINA H.NOVI - SEKRETARIJAT ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI I SPORT Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

Tel.: 031/321-052 Objavljuje JAVNI OGLAS za:

1.VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA NVO- 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme

1.VIŠI/A NAMJEŠTENIK/CA I - HIGIJENIČAR/KA - 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme Uslovi su: - Srednja stručna sprema, IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - najmanje 1 godina radnog iskustva, - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Probni rad je predviđen u trajanju od 12 mjeseci. Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Dokumentacija se predaje u zatvore-

Uslovi su: - Visoka stručna sprema, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - najmanje 1 godina radnog iskustva na poslovima u VII-1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja, - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Probni rad je predviđen u trajanju od 12 mjeseci. Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napi-

Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

sati ime i prezime kandidata), na adresu: OPŠTINA HERCEG NOVI, Služba za kadrove Kabineta predsjednika opštine, Trg Maršala Tita broj 2, ili direktno na Građanski biro Opštine sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa- Staka Kovač, samostalna savjetnica I za kadrovske poslove, tel. 031/321-052, lokal 271. e-mail: staka.kovac@hercegnovi.me

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET PRIMIJENJENE FIZIOTERAPIJE Adresa: SAVA ILIĆA 5, IGALO

Tel.: 031/658-876, 031/322-728 Raspisuje JAVNI KONKURS za poslove radnog mjesta: 1.Higijeničar/ka– jedan izvršilac, na određeno vrijeme od godinu dana, sa punim radnim vremenom i rasporedom rada u smjenama, prema potrebi Fakulteta. Uslovi koje izvršilac treba da ispunjava utvrđeni su članom 28. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore: 1) stručna sprema – kvalifikacija stečena završetkom dijela programa osnovnog obrazovanja (završen najmanje prvi ciklus osnovnog obrazovanja ili program funkcionalnog opismenjavanja) ili stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a (I-1 nivo) ili kvalifikacija završenog osnovnog obrazovanja ili stručna kvalifikacija ili dio stručne kvalifikacije sa minimum jednim kreditom CSPK-a (I-2 nivo) 2) bez radnog iskustva Probni rad izvršioca trajaće tri mjeseca. Kandidati, uz prijavu dostavljaju, u formi originala ili ovjerene kopije: - Dokaze o kvalifikaciji; - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte. Rok za prijavljivanje kandidata – 8 dana od dana oglašavanja prijave o slobodnom radnom mjestu.

Prijave i dokumentacija se dostavljaju na adresu: Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet, Podgorica, Kruševac bb

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

RAMEL DOO Adresa: HERCEGOVAČKI PUT 17

Tel.: 067/221-012 Email: ramel@tcom.me Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A INŽENJER/KA ELEKTRONIKE, TELEKOMUNIKACIJE I RAČUNARA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za računarsku tehniku (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer elektrotehnike za telekomunikacije (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Licenca za projektovanje i izvođenje. 2. DIPLOMIRANI/A INŽENJER/KA ENERGETIKE I AUTOMATIKE, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Licenca za projektovanje i izvođenje. 3. DIPLOMIRANI/A INŽENJER/KA ENERGETIKE I AUTOMATIKE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 5 dana 4. ELEKTROINSTALATER/KA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Elektroinstalater Trajanje oglasa: 5 dana

Oglasi i obavještenja

I.br.1650/2015 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih duznika Agović Sadudina i Hasić Sanije oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 12.06.2020. godine, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zaključak nastavlja se prodaja I.br.1650/2015 od 08.06.2020. godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 15.06.2020.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 12.06.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2- centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 auta. Prodajem. 069/867-791 1 IZDAJEM lux opremljenu namještenu kancelariju, zgrada Čelebića, u Serdara Jola Piletića do Osnovnog suda, 20m2. Tel. 067/ 821 067 2 IZDAJEM uređen poslovni prostor u City kvartu, ul. Radoja Dakića, lamela 1-10, do kafea Plan B, 53m2. Tel.067/ 821 067 3

RaZNo KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 STRUČNO I SAVJESNO radimo skoro sve vrste građevinskih radova i poslova (adaptacije stanova, izolacije krovova, popravke krovova i ostalo). Tel.020/ 629-558, 069 / 926- 382 5

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav našem voljenom

BEBI

DRAGU - GAŠU JOVANOVIĆU

Sa tobom odlazi i dio nas, ali ostaju sve lijepe uspomene, savjeti, tople riječi i dobročinstvo kojim si plijenila. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Sestra MARGITA i zet VESELIN MITROVIĆ sa porodicom 824

Bio si više nego suprug i otac, snaga, podrška i sve što neko može da pruži u životu. Hvala ti za svaki trenutak i sve borbe koje si za nas prošao. Ponosni što smo te takvog imali. Počivaj u miru, a mi ćemo nastaviti gdje si ti stao.

Draga tetka

ZORICA KNEŽEVIĆ

Tvoje LINA, MILICA, MILENA i JELENA

Zahvalni smo ti na svemu što si uradila za nas i tužni zbog tvog odlaska. Radovala si se svakom našem ličnom i profesionalnom uspjehu i bila tu da nas podržiš kada je bilo teško. Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu, savjete i topao osmijeh kojim si nas dočekivala u tvom domu koji je bio naša druga kuća.

835

Tvoji sestrići LOLO i MILOŠ sa porodicama Posljednji pozdrav dragom rođaku

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Dragoj sestri, tetki i svastici

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

825

DRAGU - GAŠU JOVANOVIĆU Tvoju iskrenost i plemenitost pamtićemo zauvijek. Počivaj u miru.

820

ZORICA KNEŽEVIĆ

MOMO JOVANOVIĆ sa porodicom

Znala si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati. Tvoji MIKA, MARKO, NIKOLINA i RADOVAN ĐURIŠIĆ 826

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Нашој драгој мајци, свекрви и баби

Dana 14. juna 2020. godine iznenada je preminuo u 60. godini naš dragi

Дана 14. јуна 2020. умрла је у 55. години наша драга

ЗОРКИ КАРАЏИЋ DRAGO – GAŠO Milošev JOVANOVIĆ

РУМА Слободана ТРИПКОВИЋ рођена Терзић Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 14. јуна од 10 до 15 часова и 15. јуна од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. По жељи породице цвијеће се не прилаже.

Ријечима не можемо исказати сву љубав, пожртвованост, доброту и несебичну подршку коју си нам пружала цијелог живота. Чуваћемо те од заборава и све оно што си изградила у нама ћемо вјечно носити. Почивај у царству небеском.

Saučešće primamo u kapeli u Spužu, 15. juna od 10 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana.

Твоји ДАНИЛО, ВАЊА и СТЕФАН

Ožalošćeni: supruga LINA, kćerke MILICA, MILENA, JELENA, unuk IGOR, sestra DRAGICA, bratanić MILORAD, sestrići LUKA i MIRKO, ujna DANICA sa porodicom, zetovi, snahe i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени: супруг СЛОБОДАН, син ДРАЖЕН, отац МИЛЕНКО, брат ЉУБО, ђевери СЛАВКО и ЗОРАН, свекрва ЈУЛИЈА, стриц РАДОВАН, заова СЛОБОДАНКА, јетрве и остала родбина ТРИПКОВИЋ и ТЕРЗИЋ 806

827

804

Posljednji pozdrav dragoj kćerki i sestri

Драгој мајци и баби

Posljednji pozdrav dragom

RUMI Slobodanovoj TRIPKOVIĆ rođenoj Terzić Ne možemo da shvatimo da si pošla zauvijek. Ostavila si nas da tugujemo za tobom dok smo živi. Živjela si časno, pošteno i dostojanstveno, zato si bila poštovana i voljena. Krasile su te sve ljudske vrline. Hvala ti na svemu što si uradila za nas. Nećemo te nikad zaboraviti. Živjećeš vječno u nama. Počivaj u miru, dobra dušo ljudska. Neka te anđeli čuvaju.

GAŠU

ЗОРКИ КАРАЏИЋ

Hvala ti, druže moj, za iskreno prijateljstvo. Оплеменила си наше животе савјетима и ријечима са којима ћемо поносно чувати успомене на тебе.

Кћеркa ОЛГА, унучад БОШКО и БИЉАНА са породицама

Tvoja drugarica IVANKA VUKOVIĆ sa porodicom 821 Posljednji pozdrav dragoj majci

Ožalošćeni otac MILENKO TERZIĆ i brat LJUBO TERZIĆ 823

828

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Посљедњи поздрав мојој

ZORKI DRAGICA sa porodicom

RUMI Slobodanovoj TRIPKOVIĆ rođenoj Terzić Draga sestro, bila si mi ponos i dika po svakom pitanju. Voljela si me više od svega na svijetu, bogami i ja tebe. Tvoju dobrotu i pažnju nikad neću zaboraviti, ne mogu da vjerujem da si pošla zauvijek. Hvala ti na pažnji, na pomoći kad mi je bilo potrebno. Draga sestro, voljeni ne umiru, oni žive vječno. Hvala ti na svemu što si uradila za mene, neću te nikad zaboraviti, živjećeš vječno u meni. Počivaj u miru, dobra dušo ljudska. Neka te anđeli čuvaju.

ЗОРКИ КАРАЏИЋ

831 Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

Мама, хвала ти на свему што си учинила за мене.

Кћерка СЛАВИЦА

ZORKI

Tvoj brat LJUBO TERZIĆ 822

829

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Нашој драгој баби

ANA, NIKOLA i DINO 832 Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

RUMI

ЗОРКИ КАРАЏИЋ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Od porodica pokojnih VINKA, PALJA i MINJA STIJEPOVIĆA 834

ZORKI

Била си присутна у одрастању свих нас. Подигла нас уз стрeпњу и загрљаје. Захвалност и љубав чине дио наших срца које си ти уцртала.

Твоја унучад: БОШКО, БИЉАНА, АНА, БАЋКО, ГОРАН, ЈЕЛЕНА, ЈОВАНА, НИКОЛА, СТЕФАН и МАРИНА

BAĆKO, MIRA, MILENA i PAVLE 833

e-mail: oglasno@pobjeda.me 830

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Дана 14. јуна 2020. године умрла је наша драга

Дана 14. јуна 2020. у 68. години преминула је наша драга

Dana 14. juna 2020. u 63. godini iznenada je preminula

ЗОРКА Велимирова КАРАЏИЋ

ROSANDA Momčila - Moma MEDENICA

рођена Перовић 1924-2020.

rođena Ćetković

ЗОРИЦА Владова КНЕЖЕВИЋ рођена Бошковић

Саучешће примамо 15. јуна у градској капели Чепурци од 10 до 15 часова, гдје ће се и обавити сахрана у породичној гробници. Кућа жалости: Булевар револуције 42, Подгорица Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: синови ДАНИЛО и ДРАГИША, ћерке ОЛГА, ДРАГИЦА, СЛАВИЦА и РАДОЈКА, браћа МИЛОШ, МИЛУН и МИОДРАГ, ђевер БОШКО, јетрва ЈОВАНКА, снахе МИЛИЈАНА, ВАЊА, БРАНКА и ЗОРИЦА, ђеверичићи, заовичићи, заовичне, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

808

Саучешће примамо 15. јуна на градском гробљу Чепурци од 11 до 16 часова, када ће се обавити сахрана.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 14. juna od 15 do 18 časova i 15. juna od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Ožalošćeni: suprug MOMČILO – MOMO, sin ŽELJKO, ćerke ANĐELKA i BILJANA, snaha ZORICA, unuka JELENA, braća DRAGOLJUB i DRAGOMIR, sestre NATA, KRSTINJA i GORDANA, đever RADOVAN, zaova MARA i ostala mnogobrojna rodbina MEDENICA i ĆETKOVIĆ 807

Ожалошћени: супруг ВЛАДИСЛАВ - ВЛАДО, ћерке СЛАВИЦА и СНЕЖАНА, унуци ПЕТАР, СЛОБОДАН, ФИЛИП и СЕРГЕЈ, брат ОБРАД - БАТО, сестре МАРГИТА и МИЛЕВА - МИКА, заове ВЈЕРА и РАДМИЛА - БУЛА, јетрве СЛАВИЦА и КАТА, снаха СТОЈАНКА и остала многобројна родбина

Дана 11. јуна 2020. у 72. години изненада је преминуо

Посљедњи поздрав драгој мајци, баби и свекрви

817

НОВИЦА Милошев БОГДАНОВИЋ

12. juna 2020. u 94. godini je preminula naša voljena mama i baka

ЗОРКИ Велимировој КАРАЏИЋ

Саучешће примамо 15. јуна у капели на Чепурцима од 9 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци.

Нека твоја добра и племенита душа почива у миру, а ми ћемо те заувијек чувати од заборава.

Ожалошћени: супруга ВЕСЕЛИНКА, син МИЛОШ, кћерке ДАНИЈЕЛА, САЊА и СВЕТЛАНА, сестра МИРА, унуци НИКОЛА и НИКОЛА, унуке НЕВЕНА и НИНА, братанићи, сестрична и остала родбина

Син ДРАГИША, снаха МИЛИЈАНА, унуке ЈЕЛЕНА и ЈОВАНА са породицама 816 Нашој мајци, баби и ташти

MILEVA TAPUŠKOVIĆ rođena Vujošević profesorica u penziji

800 Дана 14. јуна 2020. године преминула је наша драга

Sahrana je obavljena u najužem krugu.

ЗОРКИ КАРАЏИЋ Njene VESNA i ANA SAVJAK

Сјећања, успомене и неизмјерни тренуци бриге остају неизбрисиво у нашим срцима. Ћерка РАДОЈКА, зет МИХАИЛО, унучад ГОРАН, НИКОЛА и МАРИНА са породицама 818

САВЕТА Данила БАКИЋ рођена Новосел Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 15. јуна од 10 до 16 часова и 16. јуна у градској капели Колашин од 9 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу.

789 Dragoj našoj

Ожалошћени: син МИРКО, кћерке МИЛЕНА, ЗОРИЦА, НАДА, МАРА и ДАРА, браћа МИРЧЕТА, ВУЧЕТА и БЛАГОТА, сестра АНЕТА и остала породица БАКИЋ и НОВОСЕЛ

Posljednji pozdrav

792

teta MILEVI Sa velikim poštovanjem i najljepšim sjećanjima.

ZORKI KARADŽIĆ

Dana 13. juna 2020. u 88. godini preminula je naša draga

ZORA, BOBA, MIMO i MILENKO sa porodicama Počivaj u miru.

803 LJILJA i NIKOLA JANKOVIĆ

Posljednji pozdrav

KRISTINA Milanova ĆETKOVIĆ

819

rođena Gavrić

MILEVI TAPUŠKOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice 14. juna u 14 časova na mjesnom groblju u selu Raško – Morača. Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i DRAGIĆ, snaha RANKA, unučad INA, ŽARKO, SLOBODAN i SLAVKO, praunučad i ostala rodbina

Divnoj gospođi, uvaženoj profesorici i komšinici. KOMŠIJE IZ ULAZA 802

799

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom bratu

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Posljednji pozdrav mom višedecenijskom saradniku i drugu

GAŠU JOVANOVIĆU

VUKANA Veska VUJOVIĆA

Posebno Ti hvala za poštovanje koje si ukazivao meni i mojoj porodici. Počivaj u miru, dragi moj druže!

VESKO, SLAĐANA i VELJKO VUJOVIĆ

PETRU – MIŠU RAKOČEVIĆU Jedini brate, nedostajaće mi tvoja čista duša i tvoj osmijeh. Zbogom, moj veliki mučeniče.

Danas se navršavaju četiri godine od smrti našeg divnog

BUDO STANIŠIĆ sa porodicom

814

785

Tvoja sestra GORICA

POMENI

809 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Danas je šest godina od smrti

Danas se navršava 28 godina od smrti

JOVANA MIKOVIĆA PETRU – MIŠU RAKOČEVIĆU Čuvaćemo te od zaborava.

Dragi tata, boli me svaki dan koji sam provela bez tebe, ali ponos što sam tvoja mi je pomagao da nadvladam suze i smognem snage da danima tražim smisao onako kako si me ti učio. Tvoja NEVENA

Tvoji sestrići IVAN i MARKO

Sa tugom i poštovanjem čuvamo uspomene i sjećanja na Tebe.

784

810

SLAVKA UBOVIĆA

Најтоплије сјећање

Posljednji pozdrav dragom

15. 6. 2000 – 15. 6. 2020.

TVOJA PORODICA

ВОЈИСЛАВ ВОЈО Обрадов КРСТАЈИЋ

MIŠU Počivaj u miru.

783

Недостајеш нам пуно... Tvoj zet ČILE

Твоји: супруга ОЛГА, ћерка ТИНА и унучад АНЂЕЛА и ДАНИЛО

811

786

Posljednji pozdrav dragom ujaku

S tugom, ponosom i poštovanjem sjećamo se naših dragih

Prošlo je 10 godina od smrti

LAKIĆEVIĆ MILADE KASUMOVIĆ rođ. Isaković S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na njen lik i djela.

PETRU – MIŠU RAKOČEVIĆU Čuvaćemo te u našim srcima. Sestrične MILICA i MARINA sa porodicama

DARA

VIDAK

rođ. Marković 15. 6. 2010.

vojni penzioner 1. 8. 2006.

Suprug JUKA, djeca ENVER, ALISA i ENES sa porodicama

MILORAD MIŠO prof. književnosti 11. 9. 2013.

Vječno ćete živjeti u našim mislima i srcima.

801 Danas je devet godina od kada je umrla naša majka

Vaša PORODICA 812

797

Posljednji pozdrav voljenom bratu

15 godina od kada nijesu sa nama naši roditelji

LJUBICA VUKIĆ rođena Borozan S ljubavlju, zahvalnošću i poštovanjem.

BOSA

PETRU – MIŠU RAKOČEVIĆU Počivaj u miru, moj dragi brate Mišo. Dok budem živa, čuvaću te u srcu od zaborava. Vječno neutješna

BRANKO

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na Vaš lik, dobrotu i ljubav kojom ste nas darivali. ŽELJKO, RAJKA i RANKA sa porodicama

Tvoja sestra DRAGANA 813

VUČETIĆ

815

MIĆO i DRAGO sa porodicama 796

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. jun 2020.

Dvadesetog juna navršiće se 20 godina otkako nas je napustio naš voljeni otac, suprug, djed

MIRO ŠARIĆ Zauvijek u našim srcima, Naučio si nas pravim životnim vrijednostima Kako prije svega biti i ostati čovjek. Uprkos svim životnim nevoljama koje se nađu na životnom putu. Naučio si nas da budemo bolji od samih sebe Sve si nam rekao, osim jednog Kako se živi dalje bez tebe… Žao nam je što nisi doživio da vidiš svoje unuke. Počivaj u miru, naš voljeni.

Zahvalna tvoja supruga IVANKA, djeca DARKO, DUŠKO, DANIJELA i unuci

787 Danas su dvije godine od smrti naše drage majke, tašte i babe

27. marta navršilo se 10 godina od smrti dragog brata, šure i ujaka

15. 6. 1993 - 15. 6. 2020.

Danas se navršava 15 godina od smrti naše voljene

ILIJA IDŽO Đurov MARTINOVIĆ Čuvamo te u našim srcima.

STANKE Radeve POPOVIĆ rođene Jovanović

TVOJA PORODICA

LJUBICE

VUKASOVIĆ

NIKOLE

791

Vrijeme koje prolazi ne liječi tugu i želju za tobom. Svakim danom sve više nedostaješ.

Данас се навршава година од када није са нама наша мајка 793

Godine bez vas prolaze, ali ste vašom dobrotom i plemenitošću i čistom dušom zaslužili našu vječnu ljubav i poštovanje.

Voli te tvoja PORODICA

Tri godine od smrti majke, babe i tašte

Vole vas i tuguju

SONJA, VESKO, NIKOLA, TAMARA i BOJAN DUKIĆ

ОЛГА МИЛИЋЕВИЋ ЈОВАНОВИЋ 795

ANA ĐUROVIĆ

Љубав према теби чувамо корачајући кроз живот храбро као ти. Danas su dvije godine od smrti naše drage majke i babe

27. marta navršilo se 10 godina od smrti dragog brata i ujaka

Твоји: ЗДРАВКО, МЛАДЕН и БИЉАНА са породицама

Dani i godine prolaze sa puno tuge i praznine, a mi ostajemo nijemi od bola koji cijepa dušu. Tvoji: MARIJA, SAVA, ANDREJ i DRAŽEN

LJUBICE

NIKOLE

788

790

Sjećanje na naše drage roditelje

Dana 15. juna 2020. navršavaju se tri godine od smrti moje drage sestre

VUKASOVIĆ Svaki dan nosi svoje sjećanje na vas. Počivajte u miru znajući da ste uvijek sa nama.

ANKU

VJERA i DRAGAN PETRIČEVIĆ

15. 6. 2010 - 15. 6. 2020. 794

ANDRIJU

ŽARKO, NINO, VESKO i PERO sa porodicama

e-mail: oglasno@pobjeda.me

798

ANE – ANKE ĐUROVIĆ

6. 6. 1971 - 6. 6. 2020. Draga moja sestro, tri godine prođoše bez tebe, moja bol i tuga za tobom neće nikad. Nedostaješ za sve što je prošlo i za sve što dolazi.

805

Tvoja sestra ĆANE

TV program

Poneđeljak, 15. jun 2020.

SERIJA

PRVA TV 19:30

FILM

RTCG 2 22:30

Kerol

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Drugo ime ljubavi

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r. 10:05 Naučno – obrazovni pr. 12:05 Gavejn II, crtani film 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Gavejn II, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:25 Zapis, r. 16:55 Mostovi, r. 17:20 Krojač Maksimović, r. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Meridijani, e. 18:30 Šofrovizija, e. 19:15 Nacionalni parkovi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti, e. 21:20 Ženski raj III, s. 22:10 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Narkos III, s. 00:10 Argumenti, r. 01:25 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:30 Zapis, r. 07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program, r. 10:00 Heti Feder, s. 11:00 Program za djecu 12:00 Male stvari, r. 13:30 Muzika 14:00 Šetland, r. 15:00 Dokumentarni program, r. 15:30 Heti Feder, r. 16:30 Zapis, r. 17:00 Milijarde, r. 18:00 Luda kuća, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Fudbal fest 21:30 Milijarde, s. 22:30 Kerol, r. 00:30 Glas Amerike 00:45 Fudbal fest, r. 01:45 E sport

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 12:00 13:00 14:30 16:00 17:00 18:00 19:00 19:30 20:45

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Jutro, e. Tračara, s. Zabranjeno voće, r. Milost, s. Tate, s. Praktična žena 60 minuta sa Iris, e. Zabranjeno voće, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s. Igra sudbine Retrospektiva 23:00 Noćni žurnal 23:30 Gavran, film 01:15 Noćni žurnal, r. 01:45 Milost, r.

NOVA M 07:40 Centralni dnevnik, r. 08:15 Kefalica 08:30 Kafanica pored SIS-a, s. 08:50 Ljubav, navika, panika, r. 09:10 Ljubav, navika, panika, s. 09:30 Mr. Kitchen 10:00 Totalni obrt, r. 10:45 Među nama, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, nastavak 12:40 Zauvijek susjedi, r. 13:00 Vijesti 13:10 Zauvijek susjedi, r. 14:15 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:40 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:35 Sportisimo 16:45 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Azra, s. 22:00 Žigosani u reketu, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 U plavetnilu 2, film 01:15 Devet života, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Nesrećna Džasmin, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Geopolitika, magazin Gorka osveta, s. Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Novine II, r. Vijesti Sport, e. Uprkos snijegu koji pada, film 00:10 Bez granica, r. 01:00 Poljubac kraj logorske vatre, r. 02:30 Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Crveni mjesec, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena 18:30 Film 20:30 Zakletva, s. 21:30 Nemoguća ljubav, s. 21:30 Crveni mjesec, s. 22:30 Zadruga 23:00 Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 10:45 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Intermeco Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 15. jun 2020.

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 15. jun 2020.