Dnevni list Pobjeda 15.07.2020. by Pobjeda

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Autorski tekst predsjednika Vlade Duška Markovića povodom Dana državnosti, 13. jula

Antifašizam je temelj naše kuće

Broj zaraženih raste – juče još 64 inficirana korona virusom

Od 2.000 uzoraka iz Njemačke 475 pozitivno

Aktivni slučajevi

STR. 2.

IMPERIJALNE IDEJE: Beogradska Politika objavila plan nacionalnog inžinjeringa za Crnu Goru

Svesti Crnogorce na 25 odsto

Podgorica 553 Rožaje 221 Bijelo Polje 151 Berane 79 Budva 64 Pljevlja 56 Nikšić 61 Cetinje 55 Bar 53 Tivat 29 Gusinje 17 Kotor 52 Ulcinj 18 Petnjica 11 Herceg Novi 21 Danilovgrad 9 Andrijevica 1 Tuzi 1 Žabljak 1

» Ukupan broj inficiranih je 1.453. Najviše pozitivnih iz jučerašnjeg presjeka je u Podgorici – 46, Cetinju - šest, Kotoru - četiri, u Beranama, Baru i Bijelom Polju po dva, Nikšiću i Budvi po jedan » Nacionalno koordinaciono tijelo pozvalo je građane Podgorice da se s posebnom pažnjom odnose prema porastu broja infekcija u glavnom gradu, dok je u Rožajama i Gusinju produžena primjena mjera još sedam dana

STR.3.

Mihailo: Mane nalaze oni koji ne učestvuju u životu naše Crkve

D. MALIDŽAN

Poglavar CPC uputio otvoreno pismo zvaničnicima i javnosti

STR. 7.

,,Budvanska rivijera“ i ,,Montenegro stars hotels group“ zadovoljni odzivom na specijalne pakete

Upozorenje šefa kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru Emanuela Salinasa

Pomoć ne smije da ode firmama koje su prije krize Domaće goste u Budvu privukli bile neodržive popusti za produženi vikend

STR. 6.

STR. 5.

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

STR. 9 .

ULCINJ: Korigovani nacrt plana izgradnje ribarske luke i marine uskoro na javnoj raspravi

Na rtu Đeran i Port Mileni nema mjesta za nekoliko stotina plovila STR. 14.

STR. 2.

Korona račun i viša genocidna matematika

» Piše: Tomislav MARKOVIĆ

Za onog ko je u stanju da negira genocid, negiranje broja umrlih od korone je rutinska operacija koja ne zahtijeva nikakav napor. Kad nemaš ni makovo zrno saosjećanja za 8372 žrtve svirepo ubijene u tvoje ime, zašto bi te bilo briga za žrtve epidemije? STR. 12.

Politika

Srijeda, 15. jul 2020.

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Autorski tekst predsjednika Vlade Duška Markovića povodom Dana državnosti Na velikim istorijskim raskrsnicama, kakva je svakako bio i Drugi svjetski rat, i narodi, ali i pojedinci, biraju kojim putem će da krenu dalje. Uvijek su neki birali pravi, a neki pogrešan put. Trinaestojulskim ustankom i svrstavanjem na stranu velike antifašističke koalicije, Crna Gora je izabrala pravi put i sačuvala prirodno pravo da obnovi svoje ime, ukinuto velikom nepravdom nakon Prvog svjetskog rata. Zato, kada danas kažemo da je 13. jul 1941. temelj naše kuće, a antifašizam moralna vertikala koja toj kući garantuje stabilnost i dugovječnost u svjetskoj porodici naroda i država – mi odajemo zahvalnost partizanskom pokretu i svim njegovim pripadnicima na tome što su znali da odaberu pravi put za Crnu Goru; na ogromnoj žrtvi koju su podnijeli tokom četiri godine herojske borbe protiv okupatora, ali i onih naših ljudi koji su izabrali pogrešan put i svrstali se na stranu fašizma. Antifašizam je donio Crnoj Gori slobodu, ali i ukinuo političku i duhovnu matricu na kojoj se između dva svjetska rata zasnivalo negiranje crnogorske nacije i potrebe za njenom državnom i vjerskom samostalnošću. Crnoj Gori je tada bio nametnut državni provizorijum u kojem je svedena na geografsku teritoriju pod drugim imenom; a njenom pravoslavnom biću nametnuto je svetosavlje, koje je i osmišljeno u vrhu Srpske pravoslavne crkve u periodu između dva rata kao duhovna potka srpskog nacionalizma. I traje do danas. Manje ili više uspješnih državnih zajednica Crna Gora se oslobodila 21. maja 2006. godine, kada je konačno u punom značenju obnovila svoju samostalnost i prepoznatljivost, stečenu još 1878. na Berlinskom kongresu, a otetu 1918. nelegitmnim odlukama tzv. Podgoričke skupštine. Da nije bilo 13. jula 1941. i anti-

Antifašizam – temelj naše kuće Trinaestojulski odgovor Crne Gore bio je jasan: antifašizam je većinsko i masovno opredjeljenje ove zemlje. Tu ideju, na kojoj se kasnije konstituisala moderna Evropa, Crna Gora je podržala beskompromisnom borbom protiv fašista i njihovih saradnika; borbom koja je plaćena desetinama hiljada života; borbom koja je rezultirala jednim boljim, humanijim i pravednijim svijetom od onog koji su željele da nametnu sile mraka. Konačno, u našem slučaju, rezultirala je obnovom crnogorskog imena, poručio je premijer Duško Marković u autorskom tekstu za Pobjedu

Duško Marković

fašističkog partizanskog pokreta – ne bi bio moguć ni 21. maj 2006. godine. Zanemarivanje i guranje pod tepih vjerskog aspekta u obnovi crnogorske državnosti, i u decenijama komunizma, a i nakon toga – ostavilo je duboke posljedice u pravoslavnom

biću Crne Gore. Nametnuto svetosavlje, kao nacionalno-politička ideologija Srpske pravoslavne crkve, grozi se i samog pomena crnogorskog imena, crnogorskog identiteta ili, daleko bilo, Crnogorske crkve ili sekularne države Crne Gore. Koliko samo apsurdno

Ne radi se, naravno, o tome da u Crnoj Gori danas bilo ko ugrožava pravoslavce, niti ispovijedanje pravoslavne vjere u bilo kom pravoslavnom hramu, niti pravni položaj bilo koje vjerske zajednice, pa ni SPC. Na kojim temeljima Crna Gora želi da gradi svoju kuću: na antifašističkim ili na svetosavskim? Jedno s drugim ne ide nikako

zvuči pozivanje današnjih svetosavaca na Svetog Petra, Njegoša ili kralja Nikolu kao protagoniste njihovog shvatanja pravoslavlja, kad je jasno da svetosavlje kao novi fenomen postoji manje od sto godina!? A Srpska pravoslavna crkva, koja kao institucija pod tim imenom postoji od 1920. godine, tvrdi da su u njenom vlasništvu crkve i manastiri koji su po Crnoj Gori građeni vjekovima ranije!? Crna Gora mora da se oslobodi ovih apsurda. Vrijeme je, možda i posljednji čas.

Ne može u današnjoj Crnoj Gori, kao ni u jednoj državi modernog svijeta, nijedna religijska organizacija presuđivati da li je neki zakon, donesen u demokratskoj proceduri u parlamentu – ustavan ili antiustavan. Kada se Srpska pravoslavna crkva odrekne takvih i sličnih ambicija; kada u praksi sprovede ono što su još prije deset godina javno zastupali njeni istaknuti predstavnici „da Crkva ne učestvuje u donošenju državnih zakona, ne miješa se u izborne procese, nego prosto i jednostavno poštuje i prihvata pravila države, ne dovodeći ih u pitanje“ – Crna Gora će daleko lakše uspostaviti toliko neophodan konsenzus o prioritetima ovog društva. Nije dakle do nas. Do Crkve je. Ne radi se, naravno, o tome da u Crnoj Gori danas bilo ko ugrožava pravoslavce, niti ispovijedanje pravoslavne vjere u bilo kom pravoslavnom hramu, niti pravni položaj bilo koje vjerske zajednice, pa ni SPC. Radi se o tome na kojim temeljima Crna Gora želi da gradi svoju kuću: na antifašističkim ili na svetosavskim? Jedno s drugim ne ide nikako. Trinaestojulski odgovor Crne Gore bio je jasan: antifašizam je većinsko i masovno opredjeljenje ove zemlje. Tu ideju, na kojoj se kasnije konstituisala moderna Evropa, Crna Gora je

podržala beskompromisnom borbom protiv fašista i njihovih saradnika; borbom koja je plaćena desetinama hiljada života; borbom koja je rezultirala jednim boljim, humanijim i pravednijim svijetom od onog koji su željele da nametnu sile mraka. Konačno, u našem slučaju, rezultirala je obnovom crnogorskog imena. Stoga svako relativizovanje veličine i značaja antifašizma vodi reviziji istorijskih istina iz sredine prošlog vijeka, kao i reviziji tzv. crnogorskog pitanja. Neki novi protagonisti poraženih ideja tog vremena, u uvjerenju da je ovo posljednji čas da okrenu točak crnogorske budućnosti sa antifašističkog na svetosavski smjer – zaigrali su opasnu igru. Ona traje već mjesecima i svoju kulminaciju doživljava u susret avgustovskim izborima u koordiniranim crkveno-partijskim opstrukcijama crnogorske države i njenih institucija. Naš odgovor mora biti snažan i jasan, a prije svega demokratski; onakav kakav bi svaka moderna država današnjeg svijeta dala u sukobu grupa i pojedinaca, pa bili oni zaogrnuti vjerskim ili političkim odorama, sa njenim zakonima i njenim institucijama. U našem, crnogorskom slučaju, to nije samo pitanje poštovanja pravnog reda i poretka, već u konačnom pitanje opstanka Crne Gore kao države i Crnogoraca kao nacije. U našem slučaju, to je i pitanje poštovanja antifašističke tradicije i svih onih mladića i djevojaka koji su na oltar slobodne, samostalne, za sve jednake države Crne Gore podnijeli najveću žrtvu. Heroji će uvijek biti heroji i niko ih nikada ne može pomiriti sa zločincima. Zato su trinaestojulske vatre, zato je antifašizam temelj naše državnosti i našeg opstanka. Zato naše objedinjavanje ne može da se zasniva na lažnom kompromisu i ispraznim floskulama o prevazilaženju podjela iz prošlosti. Do njega može doći samo na prihvatanju istorijskih istina o našim ispravnim putevima i našim stranputicama. Na prihvatanju većinske volje naših građana o tome na kakvim temeljima ćemo graditi našu zajedničku kuću, modernu Crnu Goru 21. vijeka.

IMPERIJALNE IDEJE: Beogradska Politika objavila plan nacionalnog inžinjeringa za Crnu Goru

Svesti Crnogorce na 25 odsto

Ako bi se popis 2021. godine održao bez Đukanovićevog prisustva u vlasti, logicira Raković, skok procenta Srba u Crnoj Gori bio bi visok i možda u prvom mahu sa oko 30 odsto dosegao i do – 45 odsto ukupne populacije Crne Gore! To bi stvorilo osnovu za stvaranje svesrpske države na Balkanu u kojoj bi Srbija bila pijemont a Crna Gora i entitet Republika Srpska prisajedinjene

PODGORICA – Ostvarenje ,,srpskog sveta“, formiranje srpskog prostora sa dominacijom svetosavlja u trouglu Banjaluka – Beograd –Podgorica, nemoguće je izvesti bez svrgavanja Mila Đukanovića i potom izvođenja nacionalnog inžinjeringa kojim bi se sveli pripadnici crnogorske nacije u Crnoj Gori na procenat koji neće biti veći od 25 odsto.

To je srž imperijalnog koncepta koji je prije tri dana u beogradskoj Politici, kao glavnu naslovnu priču, predstavio između ostalih i Aleksandar Raković, istoričar i agilni član ekstremnog krila srpske desnice koja se zalaže za stvaranje federalne države u kojoj će Srbija biti pijemont a Republika Srpska i Crna Gora pridružene jedinice srpske države.

,,ŠUCKOR CRNOGORCI“

U programskom tekstu iznosi se teza da je današnja Crna Gora pod Milom Đukanovićem postala suprotnost Crnoj Gori kralja Nikole i, što je važnije – ,,antidržava Republici Srbiji“. Crna Gora, u kojoj je većina okrenuta ka Zapadu, još i članica NATO, postala je nepremostiva brana za imperijalnu ideju pravljenja svetosavskog prostora poetski nazvanog ,,srpski svet“. Đukanovićeva država je, kako tvrdi Raković, šuckor država u borbi protiv širenja svetosavlja. Naziv šuckor (od njemačkog Schutzkorp) koristio se za zaštitne vojne odrede, specijalne austrougarske jedinice, koje su bile aktivne na području austrougarske provincije Bosne i Hercegovine i bile neka vrsta granične straže koja je svojevremeno činila brojne ratne zločine nad bosanskim Srbima. U Rakovićevom narativu prozapadna Crna Gora pod Đukanovićem ima cilj da, poput šuckora, pravi nasip protiv naleta svetosavlja, onemogući političko i državno objedinjavanje Srbije, RS i Crne Gore. Kao jedan od ključnih ciljeva te prozapadne Crne Gore, po mišljenju brojnih srpskih nacionalista, jeste ugrožavanje Srba u Crnoj Gori koji su ,,nosioci pravog srpstva“. Izvjesno je, dakle, da Crna Gora čiju politiku sprovodi Đukanovićeva vladajuća koalicija pred-

IMPERIJALNA BRIGA ZA SRBE U CRNOJ GORI: Nalovna strana Politike od 12. jula

,,Prečica“ Iako zagledan samo u budućnost i održanje velikosrpskog projekta, radikalni desničar Raković ne isključuje da bi u realizaciji imperijalne ideje mogli biti od koristi – manjin-

stavlja ne samo smetnju, već ,,glogov kolac“ za ostvarivanje ideje formiranja svesrpske države na prostoru Crne Gore, Republike Srpske i Srbije. Zato je pobjeda prosrpskih partija predvođenih Srpskom pravoslavnom crkvom na izborima 30. avgusta osnovni uslov za sprovođenje u djelo imperijalne ideje.

,,NOVA“ NACIONALNA MAPA

Što bi se sa Crnom Gorom dešavalo u slučaju tog scenarija? – Crnogorski domovinski identitet uglavnom bi trebalo da traje koliko i Milo Đukanović, a suštinski je važno da Srbi u Crnoj Gori u ovom broju dočekaju Đukanovićev pad s vlasti – piše Raković u Politici. Smatra da bi se na taj način otvorio put za sprovođenje svojevrsnog nacionalnog inžinjeringa u državi. Ključna meta uticaja bi bio – popis stanovništva Crne Gore 2021. godine. U

ski narodi. Prečica do srpske državnosti Crne Gore mogla bi biti uz doprinos – inostranog faktora, smatra istoričar, navodeći da bi albansko stanovništvo u rubnim krajevima Crne Gore moglo da otkaže ,,poslušnost“ crnogorskoj državi.

– Posebno zbog albanske pretenzije na prostor Ulcinja, Malesije, Plava, Gusinja i Rožaja gde se govori albanski jezik ili se muslimansko stanovništvo koje govori slovenskim jezikom znatnim delom smatra poreklom albanskim – zaključuje Raković.

kojem bi Republika Srbija i Republika Srpska imale obavezu da se umiješaju, prvenstveno preko srpskih kulturnih i drugih organizacija. Ako bi se popis 2021. godine održao bez Đukanovićevog prisustva u vlasti, logicira Raković, skok procenta Srba u Crnoj Gori ,,bio bi visok i možda u prvom mahu sa oko 30 odsto dosegao i do – 45 odsto ukupne populacije Crne Gore“! Raković dolazi do ,,nove“ nacionalne mape u Crnoj Gori: crnogorska nacija bi spala na oko 25 odsto, dok bi manjine – Bošnjaci, Albanci, Hrvati – ,,brojale do 25 odsto“, a procjenjuje da se oko pet odsto crnogorskih građana ne bi izjašnjavalo. Prema ovoj profašističkoj projekciji nacionalnog inžinjeringa – koja liči na ono zloglasno nacističko ,,konačno rješenje“ – srpska populacija u Crnoj Gori naprečac bi postala najbrojnija i stvorile bi se političke pretpostavke za glavni cilj – stvaranje

jednog okvira za svesrpsku državu. – Srpsko pitanje u Crnoj Gori je svesrpsko pitanje i ne mogu ga rešavati samo Srbi u Crnoj Gori koji su izloženi segregaciji. Republika Srbija i Republika Srpska moraju da učine sve kako bi zasvodile i odbranile Srbe u Crnoj Gori – zaključuje Raković. Izloženi plan ,,svođenja Srba u Crnoj Gori“ podrazumijeva sveobuhvatnu akciju u dva koraka: po svaku cijenu svrgavanje Đukanovićeve vlasti 2020. i potom brinsko stvaranje srpske nacije kao većinske u Crnoj Gori. Kako i kojim sredstvima se ova strategijska ideja može oživotvoriti - takođe nije naznačeno, ali se da pretpostaviti koje su sve ,,demokratske metode“ osmišljene. Prije toga, svakako, neophodna je još jedna ,,sitnica“: da većinska Crna Gora pogne glavu i mirno posmatra. Draško ĐURANOVIĆ

Formirana prva predizborna koalicija

Demokrate predvode „građanski blok“

PODGORICA - Demokratska Crna Gora, Demos, Nova ljevica, Partija penzionera, invalida i restitucije, kao i Društvo za istraživanje politike i političke teorije, u nedjelju 12. jula, formirali su građanski blok - predizbornu koaliciju u susret parlamentarnim izborima. Na ovaj potez su se odlučili, kako objašnjavaju, zbog toga što je dio opozicionih partija

odbio mogućnost bojkota izbora i najavio učešće na njima, a zbog odluka pojedinih političkih subjekata nije moguće formiranje jedinstvene opozicione liste. - Mi smo građanski blok, mi smo predstavnici umjerene, pristojne Crne Gore, Crne Gore koja ne mrzi i diskriminiše bilo kog, mi smo predstavnici istinski građanske Crne Gore. Mi smo izbor umjerenih

Politika

Srijeda, 15. jul 2020.

Aleksa Bečić predvodi ,,građanski blok“

Crnogoraca, umjerenih Srba, umjerenih Albanaca, Bošnjaka, Muslimana, Hrvata i svih drugih, mi smo izbor ljudi kojima je ekstremizma i jeftinog nacionalističkog profiterstva

dosta, ljudi koji žele da imaju pravo da budu ono što jesu i da ostvaruju sva prava pod jednakim uslovima, bez diskriminacije bilo koje vrste - navodi se u saopštenju. R. P.

Predsjedniku Đukanoviću i dalje stižu čestitke za Dan državnosti

Čestitali kraljevi Belgije, Španije, Jordana…

PODGORICA - Predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i dalje pristižu brojne čestitke najviših evropskih i svjetskih zvaničnika povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.

Dan državnosti čestitali su Đukanoviću kralj Filip od Belgije, kralj Španije Felipe VI, kralj Jordana Abdulah II, predsjednici Kipra Nikos Anastasijadis, Gruzije Salome Zourabišvili, Jermenije Armen Sarkisijan, Palestine Mahmoud Abas i Kazahstana Kasim-Jomart Tokajev. Čestitku je uputio generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, kao i predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping. Čestitke su uputili kralj

Švedske Karl Gustaf, predsjednica Slovačke Zuzana Čaputova, predsjednica Grčke Katerina Sakelaropulu, predsjednik Portugala Marselo Rebelo de Sousa, kapetani regenti San Marina Alesandro Mancini i Grazia Zaiferani, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, generalna guvernerka Kanade Džuli Pajet, generalni guverner Australije Dejvid Harli, kralj Tajlanda Maha Vajiralongkorn i predsjednik Alžira Abdelmadjid Tebboune. Predsjedniku Đukanoviću čestitku su uputili predsjednici Albanije Ilir Meta, Srbije Aleksandar Vučić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. R. P.

Pripreme DPS-a za parlamentarne i lokalne izbore

Aktivnosti u Kotoru garant izbornog uspjeha PODGORICA – Aktivnosti u kotorskom odboru DPS-a razlog su za očekivanje da će građani Kotora takav rad prepoznati, što će omogućiti izvjesnu ubjedljivu pobjedu na lokalnim i parlamentarnim izborima - ocijenio je Branimir Gvozdenović, politički direktor te partije. Gvozdenović je, sa članovima Izvršnog odbora, u sklopu priprema za parlamentarne i lokalne izbore 30. avgusta, boravio u radnoj posjeti Kotoru. Pohvalio je, kako je saopšteno, sve aktivnosti koje su u Odboru preduzete u prethodnom periodu, kao i predan rad lokalne samouprave koja je, predvođena DPS-om, za godinu uspjela da pokrene značajne investicije u gradu. - Sve ovo predstavlja dodatni razlog za optimizam i očekivanje da će građani Kotora ovakav rad prepoznati, što će omogućiti izvjesnu ubjedljivu pobjedu na predstojećim lokalnim i parlamentarnim izborima - kazao je Gvozdenović.

Branimir Gvozdenović

Saopšteno je da su razmatrane mogućnosti kako unapređivati ambijent za subjekte čiji biznisi dominantno zavise od turizma i pružanja ugostiteljskih usluga a sve u skladu sa novonastalom situacijom. Saopšteni su prijedlozi koji će, kako se navodi, biti predmet daljeg razmatranja i koji će u finalu biti dio izbornog programa DPS-a. I. K.

Danas Kolegijum Skupštine sa predstavnicima NKT, DIK, ASK i NVO

Razgovaraće o izborima u vrijeme zdravstvene krize PODGORICA – Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović sazvao je za danas sjednicu Kolegijuma sa članovima Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), predstavnicima Državne izborne komisije i Agencije za sprečavanje korupcije, kao i nevladinih organizacija koje se bave izbornim procesom, kako bi razgovarali o svim aspektima održavanja izbora zakazanih za 30. avgust, u situaciji zdravstvene krize izazvane korona vi-

rusom. - Predsjednici poslaničkih klubova koji čine Kolegijum predsjednika Skupštine razgovaraće sa NKT, nadležnim institucijama i Centrom za demokratsku tranziciju, Centrom za demokratiju i ljudska prava, Građanskom alijansom i Centrom za monitoring i istraživanje o svim aspektima održavanja predstojećih izbora u situaciji zdravstvene krize izazvane korona virusom – saopšteno je iz parlamenta. I. K.

Politika

Srijeda, 15. jul 2020.

Predsjednik Vlade boravio u zvaničnoj posjeti Briselu

Marković: Izbori uz učešće svih političkih aktera PODGORICA - Očekujemo da će se izborni proces koji je u toku i izbori koji se održavaju 30. avgusta održati u kvalitetnoj izbornoj atmosferi i da ćemo, s obzirom na epidemiju, pripremiti sve uslove za bezbjedno odvijanje izbornog procesa, a nakon toga snažno i dinamično krenuti, ne samo kada je u pitanju evropska integracija, već ekonomski oporavak i razvoj zemlje – kazao je Duško Marković, predsjednik Vlade, koji je boravio u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa najvišim evropskim zvaničnicima.

On je, za TVCG, rekao da očekuje da će parlamentarni izbori rezultirali funkcionalnim parlamentom „i da se o bojkotu parlamenta nakon izbora neće pričati“. - Vidimo ovih dana da se važne političke opozicione grupacije pripremaju za izbore, praktično su konstituisali svoje liste i saopštili izborne programe. Očekujem da će izbori biti održani uz puno učešće svih političkih aktera, ne samo stranaka koje čine vlast nego i opozicionih. Očekujem da će to biti dobra prilika da građani izaberu one koji žele da ih predstavljaju u naredne četiri

godine, da će to biti preloman trenutak u smislu jačanja političkog sistema i demokratije u Crnoj Gori i da ćemo nakon toga imati i izraženu političku volju – kazao je Marković. Premijer je u ponedjeljak razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Sasolijem, potpredsjednikom Evropske komisije i visokim predstavnikom za vanjsku politiku EU Žozefom Boreljijem, te komesarom za proširenje i evropsku susjedsku politiku Oliverom Varheljijem, koji je kazao da

očekuje inkluzivan izborni proces. Na sastancima je konstatovan odličan napredak Crne Gore na putu ka EU, da Crna Gora može računati na pomoć i podršku Unije, te da je ključno dalje jačanje rezultata u poglavljima 23 i 24 u cilju ispunjavanja privremenih i dobijanju završnih mjerila. Konstatovano je da će investicioni plan za Zapadni Balkan, koji EU priprema za jesen, imati veliki značaj u razvoju regiona i oporavku ekonomije od posljedica pandemije korona virusa, te da je on vrijedan više I. K. desetina milijardi eura.

Pet dana od kako je negirao da vodi predizbornu kampanju mitropolit crnogorsko-primorski sam sebe ponovo uhvatio u laži

Kako je Amfilohije „podučio“ građane za koga će glasati PODGORICA - Mitropolit SPC Amfilohije pozvao je sve građane Crne Gore da izađu na predstojeće parlamentarne izbore i da na njima, kako je rekao, „izaberu i glasaju za one koji neće donositi i potvrđivati bezakone i anticrkvene zakone u njihovo ime“. Amfilohije se juče u petrovdanskoj poruci, pet dana nakon što je demantovao da s e b av i p r e d i z b o r n i m temama i da je u koordinaciji sa opozicijom radi pripreme izbora, ko zna koji put otvoreno uključio u kampanju za račun prosrpskih partija u Crnoj Gori. Podsjetimo, Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, na čijem je Amfilohije čelu, negirala je optužbe da se bavi predizbornim temama kao i da je inicirala susrete bilo kojih političkih partija na temu izbora i da je to „najgnusnija laž koja izlazi iz kuhinje režimskih medija i portparola vladajuće partije“. Međutim, u petrovdanskoj poruci koja je objavljena na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, mitropolit Amfilohije ponovo je sam sebe uhvatio u laži. Crna Gora se, kaže, nalazi pred ozbiljnim izazovima i novim iskušenjima koji se ne mogu ni prikriti, a ni riješiti

Premijer Duško Marković je u Ambasadi Crne Gore u Briselu razgovarao sa predstavnicima crnogorskih udruženja koja djeluju u Luksemburgu i Belgiji. - Crnogorska dijaspora jednako je zaslužna za obnovu nezavisnosti Crne Gore i ona je poseban patriotski i svaki drugi potencijal kojim se država ponosi – ocijenio je Marković, na sastanku sa članovima iseljeničkih udruženja i Savjeta za saradnju sa dijasporom. Istakao je da crnogorska dijaspora snažno doprinosi opstanku i razvoju Crne Gore. - Crnogorski iseljenici, iako daleko od kuće, svakog dana iskazuju privrženost Crnoj Gori i pomažu u svakoj prilici – dodao je Marković.

Ministar odbrane poručio da je otkrivena politička pozadina djelovanja Srpske pravoslavne crkve

Bošković: SPC pokazala da je partija, a ne religijska institucija PODGORICA – Sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti otkrilo je političku pozadinu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i da je njihova namjera bila da litijama natjeraju koalicionu vlast da povuče ili izmijeni Zakon – kazao je Predrag Bošković, ministar odbrane. - Naravno da mi na to nijesmo pristali, jer smo htjeli da ih izvučemo na teren da oni postanu ono što jesu, prije svega, ne religijska institucija, nego politička partija u Crnoj Gori, ili politički pokret, koji okuplja jedan broj opozicionih partija sa prosrpskim predznakom - rekao je Bošković, gostujući u emisiji „Teleskopija“ Televizije Crne Gore. Istakao je da se to na kraju pokazalo potpuno tačnim, kada su, kako je rekao, „odbili posljednju ponudu predsjednika i premijera i kazali da će pozvati sve da glasaju protiv DPS-a, odnosno za one poli-

Predrag Bošković

tičke subjekte koji će njima omogućiti da budu i dalje van zakona, da ne priznaju Crnu Goru, da ne plaćaju poreze državi, da njihovi sveštenici ovdje borave nelegalno, bez prijave prebivališta“. - To je ono što pokazuje da su oni prije svega politički pokret koji treba Crnu Goru da vrati vjekovima unazad, odnosno da pokuša da je u potpunosti veže za Srbiju i da u potpunosti onemogući put Crne Gore ka EU - rekao je Bošković. R. P.

Socijalisti smatraju da uz drastičan porast zaraženih treba razmišljati o odgađanju izbora Mitropolit Amfilohije

povampirenjem duha bratoubilaštva „u ime novog identiteta“. U petrovdanskoj poruci Amfilohije sa žaljenjem konstatuje „da se u posljednje vrijeme, putem društvenih mreža i na druge načine, šire dezinformacije o stvaranju nekakvih ‘izbornih lista’ sa navodnim blagoslovom i podrškom Crkve“. Potom je ponovio da se nikakve izborne liste ne formiraju sa blagoslovom, niti da bilo ko ima pravo da se na to poziva u javnosti. A zatim kao „dokaz nemiješanja Crkve u predizbornu

kampanju“ slijedi Amfilohijeva finalna poruka: „Crkva sa svoje strane poziva sve građane Crne Gore da izađu na izbore za poslanike u narodnoj Skupštini, te da na njima izaberu i glasaju za one koji neće donositi i potvrđivati bezakone i anticrkvene zakone u njihovo ime“. Na kraju je ponovo obećao da će Crkva „nastojati da do izbora koji su zakazani za 30. avgust ne učestvuje u političkim polemikama, te da ne odgovaraju na, kako kažu, besprizorne napade i komentare koji imaju za cilj da uključe

Crkvu u političku kampanju“. Za Amfilohija Trinaestojulski ustanak je bio Opštenarodni ustanak, koji je, kako kaže, revolucija nažalost pretvorila u bratoubilaštvo, „čiji se duh danas povampiruje od njenih sljedbenika“. A ratni zločinac Pavle Đurišić za mitropolita SPC je učesnik Trinaestojulskog ustanka, osloboditelj Berana i Hitlerov zatvorenik. Amfilohije se na kraju pita „da li je vlast ovakve Crne Gore stvarno trinaestojulska ili one Crne Gore 12. jula – nezavisne, fašističke – Sekule Drljevića“. Z. DARMANOVIĆ

GO Nove ovlastio Predsjedništvo partije da formira najširu predizbornu koaliciju

Zalažu se za jedinstvenu opozicionu listu PODGORICA – Glavni odbor Nove srpske demokratije donio je odluku da ta partija učestvuje na parlamentarnim izborima 30. avgusta i ovla-

Dijaspora doprinosi razvoju Crne Gore

stio Predsjedništvo partije da zaključi najširu moguću opozicionu koaliciju - saopšteno je nakon sjednice tog odbora. Naveli su da se NSD i DF snažno

zalažu za jedinstvenu listu opozicije. - Zato smo spremni za veliku političku žrtvu i najveće moguće partijsko odricanje kako bi

do nje došlo. Narod želi da opozicija nastupi jedinstveno, a ta narodna želja je za NSD i DF najvažnija – dodaje se u saopštenju. R. P.

Jonica: Kako identifikovati birače sa maskama PODGORICA - Socijalisti Crne Gore, čija predsjednica je Snežana Jonica, smatraju da bi, u okolnostima kada je broj zaraženih korona virusom deset puta veći u odnosu na situaciju kada su izbori bili odgođeni u Tivtu, trebalo obavezno razmišljati i o njihovom odgađanju. Kako ističu u saopštenju, ,,Socijalisti smatraju nevjerovatnim činjenicu da se na današnji dan, kad je u Crnoj Gori registrovano 100 puta više aktivnih slučajeva korone nego na dan kada je Milo Đukanović odgodio izbore u Tivtu, i dalje svi pričaju o načinu njihovog održavanja, a ne o obaveznosti njihovog odgađanja“. Jedno od 10 pitanja koje su

Socijalisti juče nadležnima za izborni proces i zdravlje građana, uputili je kako će članovi biračkog odbora identifikovati birače pod maskama, uporediti njihov lik sa fotografijom na ličnoj karti. Pitali su koliko ima biračkih mjesta koja ispunjavaju prostorne uslove da se u njima mogu bezbjedno i na propisanoj distanci naći pet članova stalnog sastava biračkog odbora i najmanje 10 opunomoćenih predstavnika izbornih lista, plus birači. Socijaliste interesuje i kako će glasati osobe koje su u tom trenutku inficirane koronom, a imaju biračko pravo, a da ne ugroze nečije zdravlje i kako će glasati oni koji su u karantinu ili samoizolaciji. R. P.

Ekonomija

Srijeda, 15. jul 2020.

,,Budvanska rivijera“ i ,,Montenegro stars hotels group“ zadovoljni odzivom na specijalne pakete

D. MALIDŽAN

Domaće goste u Budvu privukli popusti za produženi vikend Na Jazu posao opao za dvije trećine I plaža Jaz je imala više posjetilaca tokom produženog prazničnog vikenda. Stefan Dobrosavljević, koji je zadužen za izdavanje ležaljki u okviru plažnog bara ,,Jedro“, kaže da je radnim danima situacija drugačija. - Posao je u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme opao za dvije trećine. Smanjili smo kapacitete ležaljki na 90 kompleta, to znači da naš dio može da primi 200 ljudi. Tokom radnih dana posao značajno opada, dok za vikende punimo 80 odsto kapaciteta. Većinom dolaze domaći gosti. Nade polažemo u avgust, nadamo se da će se situacija smiriti, da će se granice otvoriti i da će nam doći i turisti iz regiona i inostranstva – kazao je Dobrosavljević.

Stefan Dobrosavljević

Plaža Jaz tokom produženog vikenda

PODGORICA – Specijalne akcije povodom Dana državnosti koje su pripremile dvije najveće budvanske hotelske grupe dale su rezultat – tokom produženog vikenda u Budvi boravilo je više domaćih gostiju u odnosu na početak sezone. ,,Budvanska rivijera“ i ,,Montenegro stars hotels group“ ponudili su paket-aranžmane sa popustima od 35 do 50 odsto. Tako boravak od 10. do 15. jula u hotelu ,,Aleksandar“ košta 32 eura, a u ,,Slovenskoj plaži“ 28 eura za dio sa tri zvjezdice i 31 euro za dio sa četiri, a za djecu do 10 godina besplatno. U hotelu ,,Palas“ u Petrovcu pun pansion je 48 eura. Zbog interesovanja za akciju, popunjenost hotela ,,Splendid“ je sa 39 odsto povećana na polovinu, a u hotelu ,,Montenegro“ na 70 odsto. U hotelu ,,Montenegro“ polupansion košta 78 eura za četvoročlanu porodicu, koja ima dvoje djece do 11 godina, a u hotelu ,,Splendid“ 140 eura uz besplatan polupansion za jedno dijete do 11 godina.

GOSTI

Kako je za Pobjedu kazala portparolka HG ,,Budvanska rivijera“ Jelena Kaluđerović, odziv domaćih gostiju za praznike bio je zadovoljavajući, a sa otvaranjem granica stigli su i gosti iz inostranstva. - ,,Slovenska plaža“ ima 1016 smještajnih jedinica i teško je popuniti cijelu, ali gostiju ima. Tu su i turisti iz Francuske, Slovenije, Švajcarske, Danske, Bjelorusije, a preko turoperatora ,,Derturistik“ imali smo goste iz Mađarske i Slovačke – kaže Kaluđerović. Podsjetila je da su potpisali ugovore sa sindikatima, u okviru kojih zaposleni imaju mogućnost odloženog plaćanja boravka. - Orijentisali smo se na domaće goste, spustili smo cijene i oni su dobro reagovali. U saradnji

Ako epidemija bude diktirala bolje uslove, nadamo se većem broju gostiju u avgustu. Fleksibilni smo, prilagođavamo se, svaki dan je borba za svakog gosta, kaže Jelena Kaluđerović

Nijesu davali otkaze radnicima Iako su gubici u hotelskoj industriji izvjesni, niko od radnika iz HG ,,Budvanska rivijera“ nije dobio otkaz. - Ugovori koji su isticali u martu i aprilu su produženi. Nijesmo dozvolili da bilo ko iz naše grupe dobije otkaz. Radimo tri puta više i nastojimo da iz ove sezone izvučemo maksimum uz poštovanje svih mjera – kazala je Jelena Kaluđerović. Istom kadrovskom politikom vodili su se i u kompaniji ,,Montenegro stars hotels group“. Jelena Kaluđerović

Maja Vukićević

Popunjeni kapaciteti i u ,,Mediteranu“ Kapaciteti u bečićkom hotelu ,,Mediteran“ tokom vikenda i praznika bili su skoro popunjeni, saopštili su predstavnici hotela i dodali da im je to ispit kako zdravstveno da sačuvaju gosta, a da on i dalje ima nesmetan turistički ugođaj. - Ovo je za nas veliki ispit i početak i pokušavamo da predvidimo sve moguće sce-

sa Hipotekarnom bankom kroz kampanju ,,Ljeto za 10“ ponudili smo mogućnost ljetovanja na deset rata i bez kamate. Potpisali smo ugovor o saradnji i sa Fondom PIO i Savezom udruženja penzionera, čiji članovi mogu da ljetuju u hotelima ,,Aleksandar“ i ,,Slovenska plaža“ i da plate u šest mjesečnih rata – objašnjava Kaluđerović.

INTERESOVANJE

Hoteli ,,Montenegro“ i ,,Splendid“ kompanije ,,Montenegro stars hotels group“ otvoreni su 5, odnosno 21. juna. PR menadžerka Maja Vukićević kazala je da preovladavaju domaći gosti, a kao zanimljiv podatak navodi da je u hotelu ,,Montenegro“ prvi put od 2004. godine 90 odsto gostiju

narije. Pripremili smo posebne ponude i takođe imamo iznenađenje za avgust. Domaći gost je to prepoznao i prethodnih dana popunio sve kapacitete. S obzirom na takav odziv pripremamo i otvaranje Akva parka za vikend – kazao je menadžer hotela ,,Mediteran“ Rajko Loncović. Rajko Loncović

iz Crne Gore. - ,,Montenegro“ je tradicionalno omiljeno odmorište za strance i svake godine njegova klijentela je 100 odsto strana. Međutim, zbog trenutne situacije to se promijenilo, pa sada imamo najviše domaćih gostiju. Imamo i goste iz inostranstva, interesovanje je zaista veliko jer su impresionirani onim što radimo u hotelu. Prijatno smo iznenađeni što su nas norveški, njemački i ukrajinski mediji zapazili kao primjer pozitivne prakse u korona režimu rada. U skladu sa ekonomskom moći u ovom trenutku procijenili smo da idemo na najviši nivo sa sanitarnm mjerama, a da cijene što više snizimo – kazala je Vukićević. Istakla je da je ,,Montenegro

stars“ suspendovala otkaznu politiku u smislu naplate penala u slučaju otkazivanja rezervacije. - Među prvima smo to uradili i prije preporuka Svjetske turističke organizacije, što je sa poslovnog aspekta za nas veliki rizik. Imali smo rezervacije tokom cijelog korona perioda, to su gosti koji su privrženi našim hotelima. U martu smo imali rezervacije za prvu polovinu jula i avgustu i to u vrijeme kada su se rezervacije masovno otkazivale – kaže Vukićević navodeći da osim domaćih gostiju koji čine većinu, u njihovim hotelima borave gosti iz Italije, Ukrajine i Bjelorusije i Albanije. - Kako je krenulo postepeno otvaranje granica, tako su i gosti počeli da pristižu, naprije iz

Ukrajine i Bjelorusije. Pet do devet odsto rezervacija čine turisti iz Belgije i Francuske, Velike Britanje i Njemačke, a 24 odsto iz Rusije. Slična je situacija u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji – kaže Vukićević i ističe da ove godine to nije ilustrativan podatak kako zbog promjene epidemiološkog statusa svake države, pa sljedstveno tome i otkazivanja rezervacije u bilo kom trenutku. To je možda indikativno da se ljudi nadaju da će ovog ljeta ipak uspjeti da dođu na omiljeno odmorište.

ZAŠTITA

Preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela prate, vode računa o sopstvenom ponašanju i zaštiti i usmjeravaju goste. - Od kada je ozvaničena kaznena politika za nepoštovanje m j e ra p re d o s t ro ž n o s t i , opominjemo uglavnom inostrane goste. Primjenjivali smo stroge protokole i prije uvođenja ovog sistema ( ISOO i HACCP standard ) tako da smo u startu bili u prednosti, jer imamo uhodan tim kojem je to dio radne rutine i samo smo ga dopunili. Troškovi jesu veći, ali to je investicija u zdravlje svih nas. Kontrolišemo popunjenost hotela, povećali smo broj ljudi koji rade, s obzirom na nove procedure koje iziskuju veći radni an-

gažman. Od početka reagujemo proaktivno i trudimo se da predvidimo sve opcije, zato smo, između ostalog, oformili nekoliko rezervnih timova u slučaju da se nešto nepovoljno desi, jer ne treba zanemariti činjenicu da ovdje preko godine radi 430 ljudi – objasnila je Vukićević. Da je sezona specifična, saglasna je Jelena Kaluđerović. - Ako epidemija bude diktirala bolje uslove, nadamo se većem broju gostiju u avgustu. Fleksibilni smo, prilagođavamo se, svaki dan je borba za svakog gosta. Među prvima smo krenuli sa kampanjom ,,Odmor koji ste zaslužili“, pa su i ostali hotelijeri slijedili naš pozitivan primjer. Naravno, ne možemo se nadati velikim profitima ove godine, bitno je da se pokriju troškovi koje imamo. Iako je situacija specifična, turizam i hotelska industrija živi – ističe Kaluđerović. U slučaju da se u hotelima ,,Budvanske rivijere“ pojavi slučaj virusa korona, Kaluđerović kaže da imaju uslova da ispoštuju preporuke NKT-a. - Ne priželjkujemo taj scenario, ali smo spremni. Mi smo velika kompanija i možemo da izdržimo to. Radimo sve da spriječimo da se to desi, pratimo šta se dešava i apelujemo na goste – zaključila je Kaluđerović. Z. KALAČ

Ekonomija

Srijeda, 15. jul 2020.

Nakon uspjeha u Strazburu zahtijevaće izmjenu presude kotorskog suda

Tražiće da katastar ponovo upiše Nešića kao vlasnika ponte PODGORICA – Nakon što početkom septembra presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, kojom je utvrđena povreda prava na svojinu Iliji Nešiću, postane pravosnažna, advokat Zoran Miljanić će, kako je izjavio za Pobjedu, podnijeti zahtjev za izmjenu presude Osnovnog suda u Kotoru kojom je njegovom klijentu oduzeto vlasništvo nad pontom u Krašićima.

IZMJENA, PA UPIS

-Kada dobijemo takvu presudu, pred Upravom za nekretnine PJ Tivat zatražićemo ponovni upis vlasništva u korist našeg klijenta. Na taj način, njegovi imovinski interesi i svojinska prava biće potpuno zaštićeni. Mislimo da realizacija tog „puta“ ne bi trebalo da bude problematična, te da neće iziskivati neko ozbiljnije vrijeme. Očekujemo da zaštitnik imovinskopravnih interesa Crne Gore, imajući u vidu presudu Evropskog suda, neće osporavati činjenični i pravni osnov za izmjenu prvostepene presude niti koristiti pravne ljekove, osporavajući nešto što je nemoguće argumentovano osporiti. Eventualno suprotno ponašanje bi predstavljalo opstrukciju prava i pravde i samo bi prouzrokovalo troškove, koje bi na kraju platila država - kazao je Miljanić. ESLJP je u presudi kojom je potvrdio povredu prava na svojinu konstatovao da svako miješanje u mirno uživanje imovine mora biti zakonito te da pravni principi na kojima se zasniva oduzimanje imovine moraju biti dovoljno dostupni, precizni i predvidljivi u primjeni. Sud konstatuje da je država na osnovu Ustava i zakona imala pravo da postane vlasnik spornog zemljišta, imajući u vidu da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi svojina države, ali samo uz pravičnu naknadu, koje u ovom slučaju nije bilo. Tako bi ovom presudom trebalo da bude izmijenjena dosadašnja praksa crnogorskih sudova, koji su na osnovu Zakona o morskom dobru iz 1992. godine dozvoljavali državi da se upiše kao vlasnik na pontama, bez prethodno sprovedenog postupka ek-

Šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru Emanuel Salinas upozorava

Pomoć ne smije da ode firmama koje su prije krize bile neodržive PODGORICA - Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da u vrijeme pandemije sačuvaju stabilnost finansijskog sistema, što podrazumijeva pažljivo praćenje kvaliteta portfolija banaka i brzo reagovanje ako dođe do njegovog pogoršanja, saopštio je šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru Emanuel Salinas. Postoji, kako je kazao, namjera da se pogođenim preduzećima pruži finansijska pomoć za izlazak iz krize, ali da je bitno da ona bude pažljivo usmjerena. -Potrebno je pažljivo ciljati i potruditi se da dodjeljivanje takve pomoći bude transparentno i da ona ne ode u preduzeća koja nijesu bila održiva prije krize - kazao je Salinas za Minu biznis i naglasio da brojne kompanije prije krize nijesu bile klijenti finansijskog sektora, ali se sada i one suoča-

Ponta Ilije Nešića

Iz Vrhovnog suda objašnjavaju da vlasnici ponti, koji su prije presude suda u Strazburu pravosnažno izgubili te imovinske sporove, svoje pravo mogu ostvariti podnošenjem ustavne žalbe. Advokat Miljanić ističe da država mora pronaći mehanizam da i tim građanima omogući odgovarajuću pravnu satisfakciju

Što dalje? Na pitanje da li će država nakon ovoga pokrenuti postupak eksproprijacije i Nešiću isplatiti naknadu za imovinu, koja po Ustavu može biti samo u njenom vlasništvu, Miljanić ne zna odgovor. -To je pitanje za predstavnike države u čijoj je nadležnosti donošenje takve odluke. U svakom slučaju, ukoliko država bude imala potrebu i želju da se ponovo upiše kao vlasnik na tim nepokretnostima, tome mora prethoditi odgovarajući postupak eksproprijacije u kojem će se predmetne nepokretnosti izuzeti iz svojine našeg klijenta i preći u državnu svojinu, uz obavezu države da plati naknadu u skladu sa propisima koji regulišu tu oblast – navodi Miljanić.

sproprijacije, uz obrazloženje da zemljište u zoni morskog dobra ne može biti u privatnom vlasništvu. Ovakvih predmeta je do sada bilo dosta, kaže Miljanić, a očekuje da će ih, nakon ovakve odluke ESLJP tek biti. Smatra da je našim sudovima ovim dat jasan putokaz i određenje kako treba postupati navodeći da ova presuda postaje obavezan standard za presuđenje u ovakvim predmetima.

omogući odgovarajuća pravna satisfakcija. - Možda bi to bilo moguće kroz primjenu čl. 428a ZPP-a i za te slučajeve, gdje bi se stranke u prijedlogu za ponavljanje postupka i izmjenu presude, pozivali na aktuelnu presudu Nešić protiv Crne Gore. Ipak, to je svakako tema za razmišljanje i buduću pravnu praksu – predlaže Miljanić.

ŠTO ČEKA OSTALE?

On je napomenuo da je sporna presuda protiv Nešića donijeta i na osnovu načelnog pravnog stava Vrhovnog suda iz 2015. godine, kojim je predviđeno da vlasnici zemljišta na morskom dobru koje je stečeno na pravno valjan način do dana stupanja na snagu Zakona o morskom dobru i upisano u zemljišne ili druge knjige kao privatna svojina, imaju zakonsko pravo korišćenja morskog dobra, pod

Na pitanje Pobjede šta mogu očekivati oni koji su u istoj pravnoj situaciji, ali nijesu zaštitu svojih prava tražili u Strazburu, iz Vrhovnog suda navode da u pravosnažno okončanim postupcima stranka svoje pravo može ostvariti podnošenjem ustavne žalbe. Miljanić ovo pitanje smatra bitnim, navodeći da država mora pronaći mehanizam da se i tim građanima

vaju sa teškom situacijom i vjerovatno neće moći da iskoriste nove programe podrške ili kredite. Zbog toga je potrebno mobilisati dodatne instrumente, koji ne bi išli kroz finansijski sektor nego kroz druge kanale, kako bi se omogućila podrška i njima. Drugi važan princip, kako je kazao, je pažljivo usmjeravanje pomoći na preduzeća koja su zaista pogođena i kojima je ona neophodna. Osim mogućeg pogoršanja portfolija banaka, Salinas je kao još jedan rizik naveo moguće miješanje u funkcionisanje i rad finansijskog sektora. - U pojedinim zemljama postoje namjere da se krediti usmjere na odabrane sektore i da se ograniče kamatne stope. To su rizici koji mogu da podriju održivost banaka, a time funkcionisanja finansijskog sektora i zemlje u cjelini - zakM.P.M. ljučio je Salinas.

Zoran Miljanić

PRAVNI STAV



Možda bi to bilo moguće kroz primjenu čl. 428a ZPP-a, gdje bi se stranke u prijedlogu za ponavljanje postupka i izmjenu presude, pozivali na aktuelnu presudu Nešić protiv Crne Gore, kaže Miljanić

istim uslovima, u skladu sa prostornim, odnosno urbanističkim planom, sve do njegovog izuzimanja. Miljanić navodi da je ovaj pravni stav u direktnoj suprotnosti sa aktuelnom presudom Evropskog suda i da se on sada više ne može primjenjivati. Posebno napominje da pravo korišćenja i dalje figurira u listovima nepokretnosti, iako je riječ o, kako navodi, imaginarnom pravu koje pripada periodu postojanja društvene svojine. -To pravo više nije zakonska kategorija, jer ga Zakon o svojinsko - pravnim odnosima ne poznaje, niti definiše njegovu sadržinu, pa je potpuno neshvatljivo da se u dugom vremenskom periodu to nepostojeće pravo uopšte pominje u sudskim presudama i upravnim aktima. To se čini po inerciji i stvara ozbiljnu konfuziju u pravnom sistemu – smatra Miljanić. M.Lk.

Remorker „Tito“

U Luci Bar koncesiju za pilotažu, tegljenje i privez brodova dobio Jadro pilot

Remorker „Tito“ počeo da radi na Dan državnosti BAR - Barska kompanija ,,Jadro pilot and tug services“, koja se bavi pilotažom, tegljenjem i privezom brodova u Luci Bar, počela je da radi na Dan državnosti. Direktor kompanije Igor Banović je kazao da je remorker koji je izvršio prvu asistenciju dobio naziv ,,Tito“ u znak sjećanja na antifašističku borbu i Trinaestojulski ustanak. Tradiciju i istoriju čuva još jedno plovilo ,,Jadro pilota“, koje nosi naziv po naselju Pristan, koje je preteča Novog Bara. ,,Jadro pilot“ je prva crnogorska kompanija, nakon deset godina, koja je dobila koncesiju za te poslove. Firma je osnovana 2018. godine. - Vrijeme pandemije je izazovno i trenutno bilježimo pad ekonomije, ne samo kod nas, već i u svijetu. Sreća je u nesreći što transport i trgovačka mornarica moraju da funkcionišu, kako bi države opstale – kazao je Banović i dodao da imaju solidnu najavu brodova u narednom periodu i očekuju povoljne poslovne rezultate. V.K.V.

Kursna lista

Takvu mogućnost predviđa čl. 428a Zakona o parničnom postupku, koji propisuje da kada ESLJP utvrdi povredu ljudskog prava ili osnovne slobode zajamčene Konvencijom, stranka može u roku od tri mjeseca od pravosnažnosti te presude podnijeti zahtjev prvostepenom sudu za izmjenu presude kojom je povrijeđeno pravo. Ukoliko se povreda ne može otkloniti na taj način, postupak se sprovodi ispočetka, a sud je vezan pravnim stavom ESLJP.

Emanuel Salinas

1.12760

CHF

1.06250

JPY 120.48000

AUD

1.62470

GBP

CAD

1.53360

USD

0.89570

Društvo

Srijeda, 15. jul 2020.

Broj zaraženih raste – juče još 64 inficirana korona virusom

PODGORICA - Od 426 uzoraka koji su ispitani u Institutu za javno zdravlje, juče je njih 64 bilo pozitivno na korona virus, a kako je saopšteno iz ove ustanove, stigli su i nalazi iz Njemačke, kojoj je upućeno 2.000 uzoraka, od kojih je čak 475 pozitivnih testova. Najviše inficiranih iz jučerašnjeg presjeka Instituta je u Podgorici – 46, Cetinju - šest, Kotoru - četiri, u Beranama, Baru i Bijelom Polju po dva, Nikšiću i Budvi po jedan. Kako je saopšteno, laboratorijski je potvrđena još jedna smrt kod pacijentkinje iz Bijelog Polja, a koja je ranije

Od 2.000 uzoraka upućenih u Njemačku 475 pozitivno prijavljena. - Kod dva smrtna slučaja kod kojih se sumnjalo da je uzrok smrti povezan sa novim korona virusom rezultat je bio negativan. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna od kovida-19 je 16 - navode iz Instituta. Oporavak je, kako ističu, potvrđen kod još 18 slučajeva, čime je ukupan broj oporav-

ljenih povećan na 33. Iz te zdravstvene ustanove juče su naveli da su analize uzoraka poslatih u Njemačku obrađeni, te da se rezultati unose u bazu podataka Instituta. - Ukupan broj pozitivnih nalaza koji su obrađeni u Njemačkoj je 475 - ističe se u saopštenju. Prema dosadašnjim rezultati-

Pacijenti u Regionalnom kovid centru u Baru stabilni

ma, sa analizama iz Njemačke, inficiranih je najviše u Podgorici – ukupno 553, Rožajama 221, Bijelom Polju - 151, Beranama - 79, Budvi - 64, Nikšiću - 61, Pljevljima - 56, Cetinju 55, Baru - 53, Kotoru - 52, Tivtu - 29, Herceg Novom 21, Ulcinju - 18, Gusinju - 17, Petnjici - 11, Danilovgradu devet inficiranih, Andrijevici, Tuzima i Žabljaku po jedna osoba.

Ukupan broj inficiranih je 1.453. Kako navode iz Instituta, u Podgorici se oporavilo sedam osoba, Rožajama - dvije, Beranama - 14, Budvi i Nikšiću po dvije, na Cetinju - pet osoba, a u Tuzima jedna. Do sada je u Podgorici umrla jedna osoba, Rožajama - sedam, Bijelom Polju - dvije, Beranama, Baru, Gusinju, Ulci-

nju, Petnjici i Plavu po jedna osoba. U našoj zemlji od korona virusa ukupno je umrlo 16 osoba. - Većina novooboljelih su kontakti prethodno registrovanih slučajeva. Navedeni broj po opštinama je podložan promjeni kako se budu prikupljali epidemiološki podaci određeni pacijenti mogu biti reklasifikovani prema opštini prebivališta, a ne prema uputnoj zdravstvenoj ustanovi. Ukupan broj sprovedenih PCR testova u Crnoj Gori, računajući i analize sprovedene u Njemačkoj je 27.367 - zaključeno je u saopštenju Instituta. K. J.

Produžena primjena mjera u Rožajama i Gusinju

Građani Podgorice bez izuzetka da poštuju mjere Digitalni rendgen aparat velika pomoć ljekarima za liječenje inficiranih BAR - U Opštoj bolnici u Baru, koja je Regionalni kovid centar za Primorje, na liječenju je 17 pacijenata, a desetoro je na opservaciji. Jedan oboljeli, koji ima neurološke probleme, životno je ugrožen. Liječenje pozitivnih na korona virus značajno će olakšati novi digitalni rendgen aparat, koji je ovoj zdravstvenoj ustanovi donirala EU. Od pacijenata koji su na liječenju u barskoj bolnici šestoro je iz Bara, dok su ostali iz Ulcinja, Budve, Herceg Novog i Kotora i u stabilnom su stanju. Kako je saopštio direktor ove ustanove Dragoslav Tomanović niko od njih nije na respiratoru. - Svi su stabilnog stanja, izuzev oboljelog sa neurološkim problemima, koji su i uzrok teškog stanja - kazao je dr To-

Pod nadzorom 215 osoba

Dragoslav Tomanović

manović, koji je pozvao građane da se još strože pridržavaju zdravstvenih mjera, jer se epidemiološka situacija iz dana u dan usložnjava. Novi, mobilni digitalni rendgen aparat, koji je Opštoj bolnici Bar donirala Evropska unija, namijenjen je upravo pacijentima koji se liječe od korona virusa.

Na liječenju u Kliničkom 34 pacijenta, u Beranama petoro životno ugroženo U Kliničkom centru Crne Gore na liječenju su 34 kovid pozitivna pacijenta, po 17 na Klinici za infektivne bolesti i Internoj klinici. Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, dva pacijenta su u Jedinici intenzivnog liječenja - jedan priključen na respirator, a drugi na neinvanzivnoj ventilaciji. U Opštoj bolnici Berane nalaze se 33 pacijenta, od kojih je pet životno ugroženo.

U Baru je 42 pozitivnih na korona virus, a taj broj za dan je povećan za 17, ali, kako je rekao epidemiolog u Domu zdravlja Adis Martinović ne treba paničiti, jer se radi o rezultatima uzorkovanih osoba na koje se čekalo skoro sedmicu. - To izgleda kao veliki broj, ali je to podatak za čitavu nedjelju. U pitanju su uglavnom kontakti i nekoliko osoba sa simptomima. Toliki broj je bio očekivan – istakao je dr Martinović. Pod pojačanim zdravstveno-sanitarnim nadzorom (opštine Bar i Ulcinj) nalazi se 215 građana, dok je u karantinu u Zoganju smješteno 16 osoba.

- To je za nas veoma vrijedna donacija koja omogućava snimanje pacijenata van kabineta za radiologiju. Aparat je smješten u kovid centru tako da oboljele sada snimamo u njihovom krevetu, što znači da ne moraju, kao do sada, da odlaze u rentgen kabinet, niti imaju dodirnih tačaka sa drugim pacijentima. Na osnovu snimka, dobijamo tačnu sliku stanja pluća oboljelih i mogućnost upoređivanja sa prethodnim snimcima - istakao je dr Tomanović. V. K. V.

Nacionalno koordinaciono tijelo

NKT je, kako je saopšteno, sagledavajući najnovije podatke o novim slučajevima infekcije, konstatovalo da se transmisija uglavnom proširila u populaciji mlađih i sredovječnih osoba, a odlučeno je da u narednom periodu posebna pažnja bude posvećena starijoj populaciji kao najranjivijoj kategoriji PODGORICA - Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti pozvalo je sinoć nakon sjednice građane Podgorice „da se s posebnom pažnjom odnose prema porastu broja infekcija u glavnom gradu“, dok je u Rožajama i Gusinju produžena primjera mjera još sedam dana. - NKT analiziralo je na sjednici epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, a posebno u glavnom gradu Podgorici u kojem je konstatovan značajan porast broja novootkrivenih slučajeva infekcije korona virusom. Građani su pozvani da se sa posebnom pažnjom odnose prema opasnosti koju nosi dalja lokalna transmisija virusa, te da bez izuzetka poštuju propisane mjere - ističe se u saopštenju. Konstatovano je da postoje pojedinačni slučajevi kršenja mjera u ugostiteljskim objektima i sredstvima javnog saobraćaja.

- Nadležne službe zadužene su da pojačaju kontrole posebno kada je riječ o obavezama nošenja zaštitne maske i održavanja fizičke distance. NKT još jednom iskazuje odlučnost da adekvatnim i pravovremenim mjerama očuva zdravlje i živote građana, ali podsjeća da su disciplina i preventiva dužnost i obaveza svakog građanina i najsigurniji način smanjenja širenja korona virusa - piše u saopštenju. NKT je, sagledavajući najnovije podatke o novim slučajevima infekcije, konstatovalo da se transmisija uglavnom proširila u populaciji mlađih i sredovječnih osoba. - Odlučeno je da u narednom periodu posebna pažnja bude posvećena starijoj populaciji kao najranjivijoj kategoriji navodi se u saopštenju. Ovo Vladino tijelo dalo je saglasnost Ministarstvu zdravlja da produži na još nedjelju dana primjenu mjera donijetih

25. juna za opštinu Rožaje, čija je primjena 7. jula bila produžena do 15. jula, kao i primjenu mjera donijetih 2. jula za opštinu Gusinje, čija je primjena 7. jula bila produžena do 17. jula. - Mjere se na teritoriji opštine Rožaje produžavaju do 22. jula, a u na teritoriji opštine Gusinje do 24. jula - piše u saopštenju. Razmatrali su i zahtjev Udruženja estradnih umjetnika, kao i obraćanja više muzičkih umjetnika pojedinačno koji su zatražili ublažavanje mjere zabrane sviranja u ugostiteljskim objektima. - Institut za javno zdravlje je zadužen da predloži Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti adekvatne mjere kojima bi, shodno razvoju epidemiološke situacije, bilo predloženo rješenje za prevladavanje situacije u kojoj su se našli estradni umjetnici - zaključeno je u saopštenju. K. J.

Društvo

Srijeda, 15. jul 2020.

Nova uredba austrijskog Ministarstva zdravlja

Austrija ukida avio saobraćaj sa državama Zapadnog Balkana PODGORICA - Austrija je, kako bi suzbila pandemiju korona virusa, proširila spisak zemalja za koje važi zabrana slijetanja na austrijske aerodrome za sve zemlje Zapadnog Balkana. - Novom uredbom Ministarstva zdravlja lista je proširena sa osam na 18 zemalja - piše Tanjug. Od četvrtka na austrijske aerodrome neće više moći da slijeću avioni iz svih zemalja Zapadnog Balkana, Bugarske, Rumunije, Moldavije i Egipta.

Ranije je već važila zabrana za letove iz Bjelorusije, Kine, Velike Britanije, Irana, Portugala, Rusije, Švedske i Ukrajine. Do kraja jula biće ukinuti letovi iz i ka Beogradu, Bukureštu, Kairu, Podgorici, Sarajevu, Skoplju, Sofiji, Tirani i i Varni. Prema uredbi postoje izuzeci, ali u to spadaju samo letovi u interesu Austrije, kao i slijetanje teretnih aviona, aviona koji prebacuju bolesne ili vraćaju austrijske državljane, odnosno prevoze medicinsko, njegovateljsko osoblje, te radnike za pomoć u poljoprivredi. K. J.

Realizovan projekat podrške Vlade Švajcarske

Pakete pomoći dobilo četiri hiljade ugroženih porodica PODGORICA - Crveni krst Crne Gore okončao je realizaciju tromjesečnog projekta ,,Pružanje humanitarne podrške stanovništvu socijalno ugroženom pandemijom kovida-19 u Crnoj Gori“, koji je podržala Vlada Švajcarske. Ukupna vrijednost projekta bila je skoro 190.000 eura. Kako je saopšteno iz Crvenog krsta, podrškom je bilo obuhvaćeno ukupno 4.000 porodica iz svih crnogorskih opština, koje su dobile pomoć u prehrambenim i higijenskim paketima putem opštinskih organizacija ovog udruženja. Podijeljeno je ukupno 8.000 humanitarnih paketa. - Podrška koju smo dobili od Vlade Švajcarske nam je puno pomogla da odgovorimo na brojne zahtjeve koje smo dobili od naših korisnika, kojih je u toku epidemije bilo drastično više u odnosu na redovne okolnosti. Nadamo se da smo na ovaj način uspjeli da ublažimo njihovu socijalnu ugroženost i u određenoj mjeri unaprijedimo kvalitet života, što je i bio cilj projekta. Ova pomoć je stigla u periodu kad je to bilo

38 hiljada socijalno najugroženijih porodica od početka epidemije dobile ukupno preko 55.000 humanitarnih paketa pomoći

najpotrebnije, pa smo zbog toga posebno zahvalni Vladi Švajcarske i njenim predstavnicima sa kojima smo imali veoma lijepu saradnju i koji su na pravi način razumjeli potrebe naših građana - izjavila je generalna sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak. Ona je podsjetila da je Crveni krst Crne Gore od početka epidemije podijelio pomoć za oko 38.000 socijalno najugroženijih porodica, koje su dobile ukupno preko 55.000 humanitarnih paketa pomoći. Podrška Vlade Švajcarske je realizovana u saradnju sa Operativnim štabom za upravljanje donacijama Nacionalnog koordinacionog tijela i Vladom Crne Gore. N. K.

Predsjednik NKT-a poručio da se javno zdravlje brani i ekonomijom

Simović: Sada su kl odgovornost i disci PODGORICA – Potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) Milutin Simović pozvao je građane da disciplinovano poštuju mjere protiv širenja korona virusa naglasivši da je sada situacija drugačija nego u prvom talasu. - U situaciji kada se zahvaljujući neodgovornim pojedincima i grupama desio talas importacija, a nakon toga unutrašnje transmisije, i sada kada je neophodno obezbijediti uslove za opstanak ekonomije, potrebna nam je druga vrsta discipline i odgovornosti. Sada nema striktne mjere – ostajanja doma. Sada izlazimo da bi se radilo, jer se i ekonomijom brani javno zdravlje - kazao je Simović u obraćanju javnosti. To je, kako objašnjava, taj drugi način života sa epidemijom, gdje smo izašli iz svojih domova, gdje idemo na radna mjesta, ali, ipak, toliko toga moramo da redukujemo, da se distanciramo, da budemo odgovorniji i disciplinovaniji. - Na jedan drugi način, u odnosu kad se ostajalo doma. Disciplinu doma, disciplinu humanosti i solidarnosti ispoštovali

Naši korona brojevi upućuju na potrebu dodatne opreznosti, dodatnog angažmana, dodatne odlučnosti i odgovornosti, spremnosti na dodatnu samokontrolu, na dodatno razumijevanje, zajedništvo i solidarnost - rekao je potpredsjednik Vlade i predsjednik NKT Milutin Simović

Dr. MIJATOVIĆ

Bez podrške građana nema uspjeha u borbi sa korona virusom

smo i bili ponosni jedni na druge. Sada kada izlazimo iz doma i kad je potreba svih da se život normalizuje i da živi-

za svakog pojedinca, znamo da svakodnevni život nosi brojne izazove i da je ova situacija dodatni teret. Ovo je kri-

Statistički podaci o korona virusu u regionu PODGORICA – U regionu je najveći broj aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika registrovan u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Bosna i Hercegovina (BiH). U Crnoj Gori je registrovan je 231 aktivno oboljeli na 100 hiljada stanovnika, u Sjevernoj Makedoniji 167, a u BiH 109. Na četvrtom mjestu je Srbija sa 66 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, zatim slijedi Albanija sa 52, Hrvatska sa 28 i Slovenija sa 13 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika. U Crnoj Gori je današnji pik nastao kao posljedica dospjelih rezultata iz Njemačke, gdje je potvrđeno 475 pozitivnih slučajeva koronavirusa. - U Srbiji je broj aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika ustvari broj hospitalizovanih na 100 hiljada.U regionu je najviše zaraženih koronavirusom u odnosu na broj stanovnika registrovano u Sjevernoj Makedoniji, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Srbija - prenosi agencija Mina. U Sjevernoj Makedoniji je registrovano 4.006 zaraženih na milion stanovnika, u Crnoj Gori 2.898, a u Srbiji 2.719.

U Crnoj Gori najveći broj oboljelih na 100 hiljada stanovnika

Na četvrtom mjestu je BiH sa 2.045 inficiranih na milion stanovnika, zatim slijedi Albanija sa 1.273, Hrvatska 938 i Slovenija sa 898 inficiranih na milion stanovnika. Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.

Testiran svaki 60. stanovnik U Crnoj Gori u posljednjih mjesec urađena su 10.224 PCR testa, što znači da je testiran svaki šezdeseti stanovnik. U tom periodu urađena su 10.224 PCR testa, odnosno 1.622 testa na 100 hiljada stanovnika. U ovom periodu u prosjeku je Paketi pomoći iz Švajcarske

mo s novom realnošću, treba nam disciplina, distanca, maska i disciplina higijene. Znamo da su ovo zahtjevni zadaci

dnevno rađen po 341 PCR test. - Od početka epidemije, 17. marta, u Crnoj Gori urađena su 24.972 PCR testa, a najveći broj njih 11. jula, kada je urađeno 709 testova. Udio pozitivnih rezultata u ukupnom broj testiranja iznosi više od devet odsto - prenosi Mina.

U odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost je u Sloveniji, 5,97 odsto, Sjevernoj Makedoniji 4,67 odsto, slijedi Hrvatska sa 3,14 odsto i BiH sa 2,98 odsto. Stopa smrtnosti u Albaniji je 2,65, Srbiji 2,2 i Crnoj Gori 1,37 odsto. Najviše testiranih u odnosu na U Crnoj Gori žene čine 44 odsto oboljelih od kovida-19, a muškarci 56 odsto. Kada je u pitanju starost inficiranih korona virusom, 319 slučajeva je mlađe od 30 godina, više od 470 je između 30 i 60 godina. Više od 180 slučajeva je starije od 60 godina, od čega je preko 20 slučajeva starije od 80 godina.

milion stanovnika je u Srbiji, 72.616 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Slovenija sa 56.170, a na trećem mjestu je Crna Gora sa 43.440. Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 38.169 testiranih na milion stanovnika, slijedi BiH sa 31.795 i Hrvatska sa 23.510 testiranih na milion stanovnika. U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovan u Gusinju, na drugom mjestu je Rožaje, a na trećem Budva. U Gusinju je registrovan 101,61 aktivno oboljeli na deset hiljada stanovnika, Rožajama 96,24, a u Budvi 33,3. Na Cetinju su registrovana 33,02 aktivno oboljela na deset hiljada stanovnika, u Bijelom Polju 32,79, Podgorici 29,74, Beranama 23,26, Kotoru 23,01, Tivtu 20,67. U Petnjici je registrovano 20,07 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Pljevljima 18,19, Baru 12,6, Ulcinju 9,04, Nikšiću 8,42. U Herceg Novom je registrovano 6,8 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Herceg Novom 6,8, Danilovgradu 4,87, Tuzima 2,11, Žabljaku 2,8 i AnK. J. drijevici 1,97.

Društvo

Srijeda, 15. jul 2020.

ljučni iplina

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve uputio otvoreno pismo zvaničnicima i javnosti

Mihailo: Mane nalaze oni koji ne učestvuju u životu naše Crkve

Milutin Simović

Kod nas nije bilo brisanja preko noći Predsjednik NKT-a Milutin Simović rekao je da je naša zemlja od početka imala pristup punog suočavanja sa realnošću, utemeljen na stručnim principima i da nije skrivala i podešavala podatke. - Od prvog dana naš odnos je principijelan i utemeljen na konzervativnom epidemiološkom pristupu – rekao bih najstrožem, ali i dugoročno

za koju niko nije mogao predvidjeti i moramo se suočiti s njom na krajnje odgovoran način. Znam da hoćemo i da možemo, jer smo uvijek pokazivali da smo najjači kada je najteže - poručio je Simović. Predsjednik NKT-a je kazao da u odgovoru na pandemiju istrajavaju brojne institucije iz zdravstvenog sistema, brojne nadležne institucije sa državnog i lokalnog nivoa, brojni, posvećeni, odgovorni i požrtvovani pojedinci i da je to jedini mogući pristup koji garantuje uspjeh i u ovom novom talasu i u spremanju za suočavanje sa novom neizvjesnošću koju donose jesen i zima.

najsigurnijem. I kod širokog obuhvata testiranja – značajno iznad uporednih prosjeka; i kod epidemiološkog istraživanja i širokog obuhvata kontakata; i kod prijavljivanja oboljelih – ne samo onih na bolničkom liječenju, već i simptomatskih i asimptomatskih; i kod prijavljivanja oporavljenih – naš pristup nije bio brisanjem preko noći i bez

jasnih procedura; i kod prijavljivanja umrlih – bez pristupa sa koronom i od korone i sa raznim drugim nesuvislim objašnjenjima. Od početka imamo pristup punog suočavanja sa realnošću, utemeljen na stručnim principima. Bez skrivanja i podešavanja, bez nedorečenosti, bez konfuzije kazao je potpredsjednik Vlade i predsjednik NKT-a.

Ovo je kriza koju niko nije mogao predvidjeti i moramo se suočiti s njom na krajnje odgovoran način. Znam da hoćemo i da možemo, jer smo uvijek pokazivali da smo najjači kada je najteže - poručio je Milutin Simović - Naši korona brojevi upućuju na potrebu dodatne opreznosti, dodatnog angažmana, dodatne odlučnosti i odgovornosti, spremnosti na dodatnu samokontrolu, na dodatno razumijevanje, zajedništvo i solidarnost. Zbog građana važno je kazati da su to naši stvarni brojevi, kao što su bili i u prvom talasu, iako se tada pokušavalo polemisati sa njima sa raznih adresa. Naši brojevi ni-

jesu izraz potrebe da se prilagode turističkoj sezoni, ne bi li se prikazala konkurentnost naše turističke destinacije. Oni nijesu ni predizborni, da bi se stvarala lažna slika, da bi se promijelili i prikazali neki drugi podaci, prije nego bi se osušilo mastilo na izbornim listićima. Oni su izraz stvarnog, stručnog i odgovornog registrovanja korona virusa – zaključio je Simović. K. J.

Upozorenje šefice SZO u Crnoj Gori

Brajović: Slijedi borba sa dva kompleksna bremena u isto vrijeme PODGORICA – Predstojeći jesenji i zimski period biće prilično izazovan za crnogorski zdravstveni sistem, jer će morati da se izbori sa dva kompleksna bremena u isto vrijeme – korona virusom i sezonskim gripom – upozorila je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović. Ona je kazala da je iz iskustva poznato da je sezonski grip uzrok velikog obolijevanja i umiranja, kao i da predstavlja veliko opterećenje po zdravstvene sisteme širom svijeta. Kako je kazala za agenciju Mina, sezonski grip je prijetnja naročito za starije osobe i one sa hroničnim oboljenjima, a u kombinaciji sa SARS CoV 2 predstavljaće još veći rizik i opterećenje za te ranjive grupe, zdravstveni sistem i društvo u cjelini. - Potvrđeno je da je vakcina protiv sezonskog gripa bezbjedna i efikasna, ali brojke o obuhvatu vakcinacije pokazuju da je daleko od toga da je popularna i prihvatljiva. Ove godine, više nego ikada važno je napraviti pravi izbor. Vakcinisati se protiv sezonskog gripa, sačuvati zdravlje i krevet za pacijenta oboljelog od kovida-19 - poručila je Brajović. Kada se govori o drugom talasu, „većini je to asocijacija na završen prvi talas, na smanjeni nivo obolijevanja“. - Međutim, isto tako je moguće da se u okviru istog talasa obolijevanja javlja drugi pik (maksimum), kao što je to bio slučaj sa pandemijama u prošlosti - pojasnila je Brajović. Govoreći o tome da li se antitijela proizvode kod svake osobe inficirane korona virusom, Brajović je kazala da studije koje su do sada sprovedene upućuju na to da se imuni odgovor razvija kod većine infi-

PODGORICA - Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo obratio se otvorenim pismom crnogorskim zvaničnicima i javnosti kako bi razjasnio glasine i optužbe koje na račun ove Crkve godinama šire pojedinci – od toga da je ona „privatizovana“ i samo u službi mitropolita, do toga da nema sveštenstva, da ne okuplja vjernike i da joj prijeti nestanak. - U crnogorskoj javnosti odavno se stvara kriva slika o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, pa sam prinuđen da Vam se na ovaj način obratim i predstavim njeno pravo lice – istakao je mitropolit Mihailo. Navodi da je uočio da Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi „mane nalaze građani koji ne učestvuju u crkvenom životu i ne razumiju što je crkva i da je njeno poslanje duhovne naravi“. - Očito imaju necrkvene ambicije i potrebe, jer crkva nije ni civilna ni politička ni demokratska institucija. A mi nijesmo vični svjetovnim poslovima, za njih su nadležne druge crnogorske nacionalne institucije, organizacije i političke partije. Samo one mogu biti privatizovane, ukoliko se svake četvrte godine ne vrše izbori njihovih čelnika – napisao je mitropolit. Ističe da „svih 26 svještenosloužitelja Crnogorske crkve, svakoga dana, cijele godine, molitveno i crkveno su na usluzi svim građanima pravoslavne vjeroispovijesti“. - U okolnostima koje nam do ovoga vremena nijesu bile s ruke, bar kad je u pitanju odnos države prema našoj Crkvi, sa samo 4.200 državne mjesečne pomoći, naša Crkva je primjer crkve koja živi crkveni život uz velike žrtve svih klirika i mnogih laika, koji su uz Božju pomoć ponijeli i nose svoj krst, i stoga zaslužuje pohvalu – poručio

Hirotonija za episkopa arhimandrita Borisa Bojovića

Vladika Mihailo sa sveštenstvom Crnogorske crkve u zemlji

je poglavar CPC. On je priložio i spisak klira Crnogorske pravoslavne crkve „ilustrovan s fotografijama koje śedoče u svoj punoći“ da je „Crkva u službi ovoga naroda i ove države“. Mitropolit Mihailo je naveo da CPC ima četvoricu episkopa, osim njega (arhiepiskopa cetinjskoga i mitropolita crnogorskoga), u visokom kliru su: arhiepiskop kotorsko-primorski Simeon, vikarni episkop Boris Bojović i episkop ostroško-nikšićki Gorazd. U kliru u Crnoj Gori su: protojereji-stavrofori Jovan Tomović, Milutin Cvijić, Ivan Pajović i Dragan Pavlović, protojereji Žarko Đurović i Branislav Pajo-

vić, jereji Neđeljko Furtula i Milomir Mihailović i đakon Stevan Mašanović, zatim ipođakoni Stefan Marković, Vuk Radunović, ipođakoni Jovan Todorović i Nebojša Aleksić. Mitropolit Mihailo podsjeća i da su u kliru u Italiji tri sveštenika i dva đakona, u Belgiji dva sveštenika, u Austriji vladika i sveštenik i u Argentini vladika i đakon. Ukupno u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, kako je naveo, je 26 klirika - mitropolit, trojica episkopa, 15 sveštenika, tri đakona i četiri ipođakona. Vladika Mihailo pismo je ilustrovao i fotografijama sveštenstva, od hirotonija do rukopoloženja i službi sa drugim pravoslavnim crkavama. K. K.

Uprava policije

Krivična prijava protiv četvorice stranih državljana Mina Brajović

ciranih osoba sa simptomima. - Međutim, nejasno je koliko dugo traju antitijela koja organizam infiricirane osobe razvija kao odbranu prilikom invazije novog korona virusa - navela je Brajović. Nedavno su, kako je navela, rađene i studije o imunom odgovoru kod asimptomatskih pacijenata, ali na malim uzorcima i bez sagledavanja nivoa zaštite koji „mobiliše“ ćelijski imuni sistem. - Pojedini rezultati upućuju da je u ovim slučajevima imuni odgovor značajno slabiji. Kod 40 odsto inficiranih osoba, koje nijesu imale simptome, nije se razvio imuni odgovor - istakla je Brajović. K. J.

PODGORICA - Ulcinjska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv četvorice stranih državljana zbog nepostupanja po zdravstvenim propisima - saopšteno je iz Uprave policije. Navodi se da su, nakon saznanja o izjavi za medije jednog stranog turiste, koji je naveo da je prilikom ulaska u Crnu Goru na Graničnom prijelazu Božaj u pasoš stavio određenu količinu novca i da je tako uspio da pređe granicu bez dalje kontrole i bez neophodnog PCR, otvorili istragu i da su identifikovali i tu osobu, ali i one koji su sa njim ušle u našu zemlju. Od njih su prikupljena obavještenja i nakon sprovedene kri-

minalističke obrade utvrđeno je da izjava data medijima nije tačna, te da su ove osobe počinile krivično djelo zbog čega su uhapšene. Prikupljena su obavještenja od novinara i od kamermana koji su zabilježili ovu izjavu. - Policijski službenici su pronašli lice koje je dalo izjavu za medije, njemačkog državljanina D. R. (31) koji je bio u društvu sa A. I. (26) sa Kosova, sa boravkom u Republici Njemačkoj, Š. J. (22) iz Sirije, sa prebivalištem u Njemačkoj i F. F. (26) iz Republike Njemačke. Obaviješten je nadležni državni tužilac koji je naložio da se ispitaju navodi intervjua i sve druge okolnosti. Sprovedena kriminalistička obrada ukazala je na sumnju da

su ova lica 8. jula prešla državnu granicu na Graničnom prijelazu Božaj iz Republike Albanije u Crnu Goru - saopštili su iz Uprave policije. Prilikom kontrole saopštili su da kroz Crnu Goru samo prolaze u tranzitu, te da nastavljaju put sa krajnjim odredištem u Republici Njemačkoj, ne izjavivši da ostaju u našoj državi na ljetovanju i da u Ulcinju imaju rezervisan smještaj. - Na ovaj način D. R, A. I, Š. J. i F. F. su doveli u zabludu policijske službenike i počinili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti i po nalogu nadležnog državnog tužioca lišeni su slobode - kazali su iz Uprave policije. N. K.

Društvo

Srijeda, 15. jul 2020.

Crna Gora proslavila Dan državnosti ove godine, zbog epidemiološke situacije, bez svečanosti i prijema

Slobodarsku baklju 13. jula niko neće ugasiti PODGORICA - Crna Gora obilježila je u ponedjeljak Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i na 13. jul 1941. godine kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma. Zbog aktuelne epidemiološke situacije u državi, ove godine nijesu bile organizovane uobičajene svečanosti i prijemi. Bakljadama i vatrometom uz crnogorske zastave mladi Crne Gore su na Cetinju, u Podgorici, Nikšiću, Budvi, Kotoru, Mojkovcu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici… obilježili Dan državnosti. Podgoričani su, spektakularnim vatrometom, osvijetlili nebo iznad mostova na Morači. U Beranama vatromet je ispaljen ispred zgrade Opštine, sa spomen kompleksa Jasikovac i beranskog aerodroma. Mladi iz Mojkovca bakljama su osvijetlili nebo iznad Tare, a crnogorske zastave zavijorile su se na Starom mostu. Bakljade su organizovane i u Budvi i Kotoru... Povodom Dana dražavnosti predsjednik Milo Đukanović položio je vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici i poručio da je Crna Gora odlučna da odbrani multietnički društveni model, jer može postojati samo kao država slobodnih i ravnopravnih građana, bez obzira na vjeru i naciju. Predsjednik je istakao da svoju državnost temeljimo i na pokretu koji je počeo Trinaestojulskim ustankom 1941. kada je slobodarska i antifašistička Crna Gora krenula u odlučnu borbu za socijalno i nacionalno oslobođenje, za državno ime koje joj je ukinuto 1918. Čestitku građanima i dijaspori uputio je i predsjednik Vlade Duško Marković uz poruku da „naš 13. jul ima dvostruku vrijednost: on je dan međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu, ali i dan prvog antifašističkog ustanka u porobljenoj Evropi“. - Birali smo uvijek ispravan put – put slobode i demokratije, i mira i prosperiteta. Uvjeren sam da će tako biti i u danima i godinama koje dolaze. Da je vječna Crna Gora - naveo je Marković na Tviteru. Iz Ministarstva kulture poručili su da ,,slobodarsku baklju 13. jula niko neće ugasiti“. Ministar odbrane Predrag Bošković na Čevu je položio vijenac na mjestu

Milo Đukanović položio je vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici

,,Iskra u kamenu“ poklon prijestonice

Počasna paljba Povodom Dana državnosti Vojska Crne Gore izvršila je počasnu artiljerijsku paljbu sa platoa brda Gorica u Podgorici. Artiljerci Vojske Crne Gore ispalili su 10 plotuna iz šest haubica u 18 sati. Paljba je izvršena prema naredbi predsjednika Mila Đukanovića.

Prijestonica Cetinja pripremila je spot povodom Dana državnosti kao poklon građanima i građankama Cetinja i Crne Gore. Reditelj spota je Aleksandar Vujović, a producent prijestonica. Numeru ,,Iskra u kamenu“ izvodi hor ,,Luča“ sa Cetinja. Aranžer i dirigent je prof. Radovan Papović.

gdje je počeo ustanak crnogorskog naroda protiv fašističkog ropstva. Na vječnu kuću kapetana crnogorske vojske Đura Draškovića vijenac je položio načelnik Generalštaba general major Dragutin Dakić. Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, sa predsjednicom Skupštine prijestonice Majom Ćetković i predsjednikom UBNOR-a i antifašista Cetinja Stevanom Radunovićem položio je vijence na spomen kosturnicu i spomen ploču na Cetinju. Vijenac na Spomenik partizanu borcu u Podgorici položili su i gradonačelnik Ivan Vuković, predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđe Suhih i predsjednik UBNOR-a i antifaši-

Kotor

sta Podgorice Borivoje Banović. Na Spomenik palim borcima na Trgu 9. decembar u Danilovgradu vijence su položili predsjednik opštinskog UBNOR-a i antifašista Božidar Budo Brajović, komandant Kasarne ,,Milovan Šaranović“ potpukovnik Žarko Vojinović, predsjednica Opštine Zo-

rica Kovačević. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara Đuro Marković i potpredsjednik UBNORA i antifašista Bara general Špiro Niković položili su cvijeće na spomen-obilježja u Baru, Mišićima i Virpazaru.

Dan državnosti proslavila i dijaspora

Podsjećanje na antifašističke vrijednosti

PODGORICA - Crnogorska dijaspora organizovala je proslavu Dana državnosti u zemljama u kojima žive. Svečanosti Kulturno-informativnog centra u Luksemburgu prisustvovao je i direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, ministar savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Briselu Predrag Stamatović, poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, kao i predstavnici društava crnogorske dijaspore iz Belgije, Holandije, Luksemburga i Njemačke. Poručeno je da je doprinos dijaspore uspjesima države Crne Gore, posebno na planu evroatlantskih integracija, za poštovanje. Udruženje Crnogoraca Lovćenca ove godine nije organizovalo tradici-

onalnu proslavu, već je uže rukovodstvo posjetilo spomenik palim borcima u ovom gradu i u prostorijama udruženja članovima i građanima Lovćenca podijelili su simbolične poklone sa državnim simbolima Crne Gore. Dan državnosti proslavljen je i u Frankfurtu u organizaciji crnogorsko-njemačkog udruženja ,,Montenegro-Hessen e.V. Frankfurt am Main“, a nakon intoniranja crnogorske i njemačke himne, nova predsjednica udruženja Nena Kesselman-Evans poželjela je dobrodošlicu timu Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu na čelu sa generalnom konzulicom Ivanom Đukanović. Prigodnom konferencijom u Elbasanu, Zajednica Crnogoraca u Albaniji

obilježila je Dan državnosti Crne Gore. - Albanski i crnogorski narod žive jedan pored drugoga vjekovima i milenijumima i imaju zajedničkog sveca, Svetog Vladimira, koji je veza među našim narodima. Sveti Vladimir je zaštitnik grada Elbasana, a za današnju Crnu Goru je svetitelj i dukljanski knez - kazao je predsjednik Zajednice Crnogoraca u Albaniji Marinko Ćulafić. Ambasador Crne Gore u Sloveniji Vujica Lazović poručio je da je obilježavanje 13. jula, Dana državnosti u saradnji sa Savezom udruženja boraca za vrijednosti NOR-a Slovenije, postao tradicija, i da je zadovoljstvo što se zajednički prisjećamo vrijednosti na kojima je utemeljen

crnogorski identitet, odajući počast onima koji su za slobodu i vrijednosti antifašizma dali svoje živote. Položio je vijenac na spomen obilježju Grobnica narodnih heroja u Ljubljani, uz prisustvo počasne garde slovenačke vojske. Polaganju vijenca prisustvovala je članica Predsjedništva SUBNOR-a Slovenije i predsjednica SUBNOR-a Ljubljana Julijana Žibert, kao i predstavnici udruženja crnogorskih iseljenika u Sloveniji. Povodom Dana državnosti, crnogorski akademski slikar Rajko Todorović Todor poklonio je Ambasadi u Ljubljani dva svoja djela, slike koje predstavljaju izraz privrženosti, poštovanja i važnosti obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma crnogorske istorije. N. K.

Bakljade U Kotoru je praznična 13. julska noć obilježena bakljadom sa tri lokacije - na brdu San Đovani, zatim duž gradskih bedema na Citadeli, iznad glavnih gradskih vrata do Gurdića i gradskom rivom od Luke Kotor do teniskih terena bivšeg hotela „Fjord“. Proslava je trajala od jutra do kasnih večernjih sati. Prazničnu atmosferu pokvario je požar koji je izbio na brdu San Đovani i koji su vatrogasci gasili nekoliko sati. Istraga o ovom slučaju je u toku. Bakljada i vatromet priređeni su i u Podgorici sa gradskih mostova. Spektakularno je bilo i u Budvi – NVO Ultra Crna Gora priredila je spektakularnu bakljadu sa zidina Starog grada. U Bijelom Polju mladi su u kolonama vozila, vijoreći crnogorskim zastavama i podizanjem velike zastave na najvisočijoj koti Obrova, brda iznad grada i na kraju veličanstvenim vatrometom, proslavili Dan državnosti. Cetinjani su sa proslavom počeli od ranih jutarnjih sati, a kolone vozila su se smjenjivale ulicama grada tokom cijelog dana. Crnogorska zastava, podignuta dva prsta i crnogorske pjesme su podsjetile da je sve krenulo upravo sa Cetinja. Slavilo se i u Nikšiću, Andrijevici, Beranama...

Vijencima i pjesmom sa ozvučenja, zakletvom slobodi i Crnoj Gori tradicionalno je na spomen kompleksu na Brezi u Kolašinu obilježen 13. jul. Vijence na spomenik strijeljanim rodoljubima položile su delegacije UBNOR-a i antifašista, opštine Kolašin, Vojske Crne Gore, Savjeta mladih DPS-a. Delegacija Opštine Budva predvođena predsjednikom Opštine Nikolom Divanovićem, predsjednicom Skupštine opštine tog grada Anđelom Ivanović, potpredsjednicima Opštine Vladimirom Bulatovićem i Petrom Ivkovićem, predstavnikom Vojske Crne Gore Bojanom Radovićem i SUBNOR-a Vukašinom Markovićem, položila je vijence na spomen obilježlja narodnom heroju Marku Stanišiću i spomeniku poginulim Paštrovićima u NOR-u na petrovačkoj tvrđavi Lazaret. Delegacija grada i UBNOR-a i u Bijelom Polju je položila vijenac na Spomenik palim borcima. Vijence na spomenike trinaestojulskih ustanika u našoj zemlji položile su i delegacije nekih partija – DPS-a, SDP-a, DNP-a, Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore, SNP-a, Liberalne partije i Ure. N. K.

Burdž Kalifa i ADNOC kula u bojama naše zastave Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju, povodom Dana državnosti Crne Gore – 13. jula, i ove godine osvijetljena je bojama crnogorske zastave. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, pored nebodera u Dubaiju, ove godine i na ADNOC kuli u Abu Dabiju projektovane su boje crnogorskog državnog simbola. Ambasadorka Crne Gore u UAE Dušanka Jeknić istakla je da taj gest predstavlja jedinstvenu potvrdu tradicionalnog prijateljstva i visokog nivoa saradnje između dvije države, koja je naročito afirmisana tokom posljednjih mjeseci u kontekstu globalne pandemije.

Hronika

Srijeda, 15. jul 2020.

Osuđeni za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića tražio izuzeće više sudija

Đikanović smatra da mu ne može biti pravično suđeno PODGORICA – Peko Đikanović zatražio je da se na Opštoj sjednici Vrhovnog suda razmotri njegov zahtjev za izuzeće sudije Predraga Tabaša koji je određen da ponovo sudi u postupku protiv ovog optuženog za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića u centru Nikšića 2016. godine. Istim podneskom, u koji je Pobjeda imala uvid, Đikanović je zatražio izuzeće predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića, predsjednika Apelacionog suda Mušike Dujović i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Na optuženičkoj klupi u ovom slučaju je i Dragan Kontić koji je zajedno sa Đikanovićem na Mijuškovića ispalio devet metaka. Apelacioni sud je početkom februara ukinuo presudu sudije Tabaša kojom su Đikanović i Kontić osuđeni na po 15 godina zatvora zbog ubistva Mijuškovića.

IzuzećA

Početak suđenja Đikanoviću i Kontiću, koje je trebalo da se održi prije sedmicu, odgođeno je za 1. oktobar nakon što su službenici Višeg suda u Podgorici kod Đikanovića izmjerili povišenu tjelesnu temperaturu. Branilac Đikanovića, advokat Obrad Delević je za Pobjedu pojasnio da su shodno mjerama propisanim protiv širenja korona virusa optuženi vraćeni u Istražni zatvor zbog čega okrivljeni Đikanović nije dobio mogućnost da na ročištu usmeno zatraži izuzeće prethodno navedenih sudija pa je to zatražio pisanim putem preko uprave UIKS-a Vrhovnom sudu. U obrazloženju zahtjeva Đikanović podsjeća da su on i njegov branilac, advokat Delević nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu podnijeli zahtjev za izuzeće sudije Tabaša koji je, kako smatra, neosnovano odbijen. - Dok god bude u vijeću sudija Predrag Tabaš, Kontiću i meni

Policija kategorično demantovala navode HRA o zlostavljanju dvojice osumnjičenih za bombaške napade

Smišljeni pokušaj da opravdaju krivična djela

Zgrada Uprave policije

Sa privođenja Đikanovića

ne može biti pravedno i pošteno suđeno, kao što je to bio slučaj i do sada, a što su kroz ukidno rješenje prvostepene presude utvrdile sudije Apelacionog suda – navodi se u zahtjevu Đikanovića. On navodi i da je podnio optužni prijedlog protiv sudije Tabaša, ali i članica vijeća, sutkinja Sanje Čakanović i Jelene Čabarkape zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi što, prema riječima Đikanovića, dovodi do situacije da sudija Tabaš u ponovljenom postupku može biti više pristrasan nego do sada pa zbog toga njegovo izuzeće ne bi trebalo biti upitno.

OptužnI pRIjedlOg

U krivičnoj prijavi i optužnom prijedlogu se navodi da su sudije Tabaš, Čakanović i Čabarkapa prilikom prvog suđenja odbili niz prijedloga odbrane za provođenje novih dokaza zbog čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Ovakvim postupanjem sudija, kako tvrdi Đikanović, povrijeđena su njegova i prava optuženog Kontića, a što je utvrdio i Apelacioni sud u ukidnom rješenju prvostepene presude. Đikanović podsjeća da su odbijeni prijedlozi odbrane za saslušanje svjedoka Gorana

Nikitovića, na okolnosti koje su prethodile kritičnom događaju, uvid u foto-dokumentaciju odbukcije tijela pokojnog Mijuškovića te sudsko-psihijatrijsko vještačenje optuženog Kontića. Đikanović optužuje sudije i da su svjesnom i neistinitom interpretacijom video-snimka ubistva Mijuškovića prekršile zakon, prava na pravično suđenje, prava na odbranu i istinu njega i optuženog Dragana Kontića. Vrhovni državni tužilac Veselin Vučković je početkom jula obavijestio advokata Obrada Delevića da je krivična prijava protiv Predraga Tabaša i drugih dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu na nadležnost.

ObRAzlOženjA

Đikanović je zahtjev za izuzeće Savića, Dujovića i Medenice obrazložio time da ove sudije prilikom odlučivanja ne bi bile objektivne i nepristrasne jer su već odbile raniji zahtjev za izuzeće sudije Tabaša. - Ne vidim svrhu da isti ponovo odlučuju, jer sam siguran da bi ponovo odlučili u skladu sa ’načelom sudijske solidarnosti’ koju su pokazali na najvišem nivou, pogotovo predsjednik Apelacionog suda

Mušika Dujović. Dujović je i pored podnijete krivične prijave protiv sudije Tabaša odbio zahtjev za izuzeće, jer mu nije dostavljen dokaz da je krivična prijava protiv ovog sudije i procesuirana. Evo sada dostavljam dokaz da sam ustao sa optužnim prijedlogom i da je sudija Tabaš procesuiran. Ako ne bude sudijske solidarnosti Tabaš će se naći na optuženičkoj klupi u svojstvu okrivljenog, upravo kao što ja sjedim sa Konitićem skoro četri godine – navodi se u dopisu Đikanovića. U obrazloženju za izuzeće Savića, Đikanović smatra da je predsjednik Višeg suda u Podgorici pokazao nedosljednost jer nije postupio na način koji je prezentirao crnogorskoj javnosti u intervjuu za Pobjedu objavljenom 1. maja. - Savić je tada ustvrdio ’da svaki sudija, pogotovu predsjednik suda... mora da se fokusira samo na to što o njegovom radu misle više sudske instance kroz odluke o žalbama’, a odbio je zahtjev za izuzeće Tabaša iako su mu za to bili dovoljni ukidni razlozi Apelacionog suda – navodi Đikanović. Na kraju Đikanović ističe da samo traži od Vrhovnog suda da mu omogući pošteno i prab. R. vično suđenje.

Uhapšen osumnjičeni za nasilničko ponašanje

Nikšićanina terete Maloljetniku određen da je napao mladića i zapalio zastavu pritvor do 30 dana Osumnjičeni za izazivanje nesreće u Budvi saslušan kod sudije za istragu

KOTOR - S. M. (17) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti, piše Portal RTCG. U budvanskom akvatorijumu u subotu je poginula M. Š. (30) kada je manja jahta naletjela na barku. Jahta je prešla preko barke, prepolovila je i ona je potonula. Na jahti se nalazilo osam osoba, a policija je privela S. M. koji je upravljao jahtom. Uprava pomorske sigurnosti pokušaće da preko radarskog sistema utvrdi kako je došlo do nesreće kod Budve u kojoj je poginula M. Š. C. H.

NIKŠIĆ - R. V. (20) iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je fizički napao dva mladića i zapalio zastavu Crne Gore u Nikšiću. Kako je saopšteno iz Uprave policije, po pozivu o narušavanju javnog reda i mira njihovi službenici su se uputili u Ulicu Vuka Karadžića, gdje su zatekli V. Š. (23) koji je imao vidne povrede i O. P. (20) iz Nikšića. - Prikupljena su obavještenja na zapisnik od ova dva lica te je sprovedena kriminalistička obrada koja je ukazala na sumnju da je došlo do fizičkog obračuna između V. Š. i O. P. sa jedne i osam nepoznatih lica sa druge strane - navodi se u saopštenju. Kako je saopšteno, R. V. (20) je sa N. P, P. D, P. B, M. Š, M. S, S. L. i V. D. fizički napao V. Š. i O. P. te i nakon što su iz vozila V. Š. ukrali navedene predmete, R. V. je zapalio zastavu Crne Gore u blizini mjesta Rubeža u Nikšiću. M. l.

PODGORICA – Uprava policije kategorično je demantovala da su njihovi službenici zlostavljali uhapšene Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i M. B, što je saopštila Akcija za ljudska prava. Iz policije su ocijenili da se radi o sinhronizovanom osmišljavanju navodne policijske torture kao pokušaj pravdanja počinjenih krivičnih djela. - Demantujemo navode saopštenja o navodnoj torturi J. G, B. M. i M. B. od strane službenika Uprave policije kao neistinite. Saopštenje se temelji na izjavama osumnjičenih lica koja pokušavaju da opravdaju izvršenje krivičnih djela visoke društvene opasnosti – saopštila je policija. Oni dodaju da ni osumnjičeni ni svjedoci nijesu iskazali bilo kakve primjedbu na rad policijskih službenika ni u policiji ni u nadležnom tužilaštvu. - Prilikom saslušanja lično su potpisali zapisnike i u policiji i u tužilaštvu konstatujući da nemaju primjedbi. Sve mjere i radnje preduzete su shodno zakonskim ovlašćenjima i standardnim operativnim procedurama – kazali su iz policije. Dodaju da je nadležni tužilac ocijenio pravnu valjanost i kvalitet prikupljenih dokaza i dao nalog da se lica procesuiraju za krivična djela koja su im stavljena na teret. - Uprava policije je otvorena da svim zainteresovanim stranama transparentno dostavi svu raspoloživu dokumentaciju i relevantne činjenice i podatke o postupanju policije u konkretnim predmetima. Napominjemo da su dokumentacija i spisi predmeta već dostavljeni Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, MUP-u, Savjetu za građansku kontrolu rada policije, Ombudsmanu i jednom broju NVO – kazali su iz policije. Ocjenjuju da je očigledno da se radi o „naknadnoj pameti koju policija shodno profesionalnim standardima neće komentarisati.“ - Sinhronizovano osmišljavanje navodne policijske torture od strane osumnjičenih još jedna je potvrda da su ove naknadne reakcije usmjerene ka pokušaju pravdanja za izvršena krivična djela kako prema oštećenim licima tako i prema nalogodavcima ovih teških krivičnih djela – zaključili su iz policije. Akcija za ljudska prava u saopštenju navodi da Grujičić, Mugoša i M. B. tvrde da su ih policijski službenici tukli, udarali bejzbol palicama, upotrebljavali elektro-šokere na više djelova tijela, uključujući genitalije, davili plastičnom kesom, šamarali, prijetili pištoljem, zastrašivali i primorali da priznaju nešto što kako tvrde nijesu učinili. Akcija za ljudska prava saopštila je da su prijave podnijeli Jovan Grujičić, Benjamin Mugoša iz Podgorice i svjedok M. B. iz Tivta. - Akcija za ljudska prava (HRA) skreće pažnju javnosti da su sve troje navodnih učesnika u predmetu ’bombaški napadi’ na lokal Grand i kuću Duška Golubovića (nekadašnjeg službenika ANB-a, sada Uprave policije), prijavili da su im službenici kriminalističke policije u CB Podgorica iznuđivali iskaze primjenjujući svirepe tehnike mučenja – naveli sui z HRA. Kako su saopštili, iako su tri slučaja mučenja prijavljena 26. maja, 28. maja, odnosno 4. juna, i obezbijeđeni su nalazi o povredama, nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici do danas nije saopštilo da je pokrenulo istragu protiv bilo kog policijskog službenika, niti su podnosioci prijava obaviješteni o radnjama koje tužilaštvo preduzima. - Kako Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici i ranije nije sprovodilo djelotvorne istrage policijske torture, uputili smo apel v. d. Vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću, da obezbijedi da se ove prijave istraže hitno, temeljno i nepristrasno, u skladu s evropskim standardom. Istraga ovog slučaja zaslužuje posebnu pažnju jer je Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT) u prethodna dva izvještaja o posjetama Crnoj Gori upozoravao na zlostavljanje u crnogorskoj policiji uz upotrebu elektro-šokova, kao i na to da je primjena zlostavljanja prihvaćena praksa među kriminalističkim inspektorima – kazali su iz HRA. Na konferenciji za medije tužilaštva i policije 29. maja saopšteno je da su uhapšene dvije osobe zbog sumnje da su odgovorne za bombaški napad na Grand 2015. godine i napad na kuću policijskog službenika Duška Golubovića iste godine, dok je lice za koje se sumnja da je organizovalo ovo krivično djelo u bjekstvu. Tada su uhapšeni Grujičić koji je, kako je saopšteno, direktni izvršilac i Benjamin Mugoša koji je vozio Grujičića, dok je nalogodavac napada Zoran Mugoša, a on je u bjekstvu. A. R.

Serijal Pobjede

Srijeda, 15. jul 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Korona račun i viša genocidna matematika Za onog ko je u stanju da negira genocid, negiranje broja umrlih od korone je rutinska operacija koja ne zahtijeva nikakav napor. Kad nemaš ni makovo zrno saosjećanja za 8372 žrtve svirepo ubijene u tvoje ime, zašto bi te bilo briga za žrtve epidemije?

Piše: Tomislav MARKOVIĆ

Nezavisni mediji danima su brujali o katastrofalnoj epidemiološkoj situaciji u Sandžaku, poglavito u Novom Pazaru i Tutinu. Manjak medicinskog osoblja, nedostatak opreme, stotine zaraženih, mnoštvo preminulih od korone, teško oboleli za koje nema mesta u bolnici, pacijente koji leže po hodnicima, trudnice u istoj sobi sa pacijantima koji imaju Covid-19, javna nabavka limenih sanduka i vreća za posmrtne ostatke, zdravstveni sistem pred kolapsom – to su samo neki delovi ove mračne slagalice. Ništa od toga nije moglo da se vidi u zvaničnoj statistici kojoj već neko vreme niko ne veruje, još od onog trenutka kad je BIRN objavio da su u Srbiji od 19. marta do 1. juna od korone umrla 632 pacijenta, a ne 244, koliko je iznosio broj zvanično preminulih za taj period. Takođe, BIRN je uvidom u podatke koji su deo zvaničnog državnog informacionog sistema Covid-19 došao do saznanja da se broj zaraženih na dnevnom nivou kretao od 300 do 340, dok je zvanična statistika tvrdila da ih ima oko 90. Dodatnu sumnju u državne podatke o epidemiji unelo je to što su vlasti 10. juna prestale da objavljuju informacije o broju novozaraženih po gradovima i opštinama.

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Umrlice u Novom Pazaru

njuju svoje najbliže, te objasnili Novopazarcima da je sve u najboljem redu: bolnica im je najsnabdevenija u Srbiji, opreme ima, država je sve obezbedila, na hodnicima nema pacijenata, ko drukčije kaže – kleveće i laže. Demantovali su i podatke o umrlima, državni funkcioneri priznaju samo državnu statistiku, jer je ona državnih ruku delo. Dok je Lončar govorio da je u Novom Pazaru, prema zvaničnim podacima, umrlo osmoro ili devetoro ljudi od korone, masa okupljenih građana izvikivala je imena preminulih koji su članovi njihovih porodica, prijatelji, komšije.

NEMA OSMRTNICA NEMA NI MRTVIH

ŠAMPIONKA EMPATIJE

Zaista nije lako ministru i premijerki da vladaju ovakvim nezahvalnim narodom. Ne može čovek da ih ubedi da su izmislili smrt bližnjih samo da bi napakostili vladajućoj kasti koja nas vodi u zlatno doba. Ljudi koji više veruju svojim očima i svom bolu nego rečima vodećih političara, nisu ni zaslužili ovakvu vlast. Lepo je ucveljene građane opravila premijerka Brnabić, proglasivši ih listom za političke aktiviste, a sve što su mediji pisali o katastrofi u Novom Pazaru za politizaciju.

Nije to sve što je šampionka empatije imala da saopšti ljudima koji pate zbog odlaska najmilijih. Njoj nije bilo dovoljno što negira da su nesrećni ljudi umrli i što to govori u lice članovima njihovih porodica, već se osvrnula i na pisanje portala Nova.rs. “Ja sam videla na nekim opskurnim portalima da u Tutinu umiru cele porodice. Radi se o jednoj porodici, meni se ipak čini da je velika razlika da su umrli članovi jedne porodice - što je strašno - i da umiru cele porodice”, izgovorila je Brnabić i ostala živa. Za razliku od članova porodice Suljović iz Tutina o čijoj tragediji je reč - za samo tri dana od korone su umrli otac, majka i ćerka, a dvojica sinova se nalaze u kritičnom stanju. Umesto da porodici izrazi makar saučešće, premijerka se odlučila za politički obračun sa medijima. Da, dodala je i da je osnovala Savet za filantropiju, od čega će porodicama umrlih od korone biti mnogo lakše.

ZGROŽENA JAVNOST

Jezivi su prizori posete državnih funkcionera Novom Pazaru, toliko odsustvo elementarne empatije prevazilazi očekivanja čak i najvećih pesimista. Svima koji su pogledali snimke iz

REUTERS

Novi Pazar bio je oblepljen umrlicama, samo za dva dana bilo je 36 sahrana, broj dženaza se učetvorostručio, ali se aktuelna naprednjačka vlast pretvarala da sve to ne postoji. Ipak, kad je situacija postala alarmantna, u Novi Pazar su se uputili premijerka u odlazećoj Vladi Srbije Ana Brnabić i ministar zdravstva Zlatibor Lončar da, što reče predsednik Aleksandar Vučić, pokažu šta je prava istina. U otkrivanju prave istine državnim funkcionerima bili su od pomoći i lokalni aktivisti koji su pred dolazak visoke delegacije skidali umrlice u okolini bolnice, sa džamije, po uzoru na poznatu priču o slavnom grofu Potemkinu. Jedan od osnovnih postulata naprednjačke gnoseologije glasi: prava istina se otkriva sakrivanjem neprijatnih činjenica. Tome je blisko i prvo načelo naprednjačke tanatologije: ako nema osmrtnica, nema ni mrtvih. Rukovodeći se ovakvim principima filozofije beščašća, Brnabić i Lončar su došli u žarište epidemije, gde ljudi svakodnevno sahra-

ka i ministar nisu bar odglumili saosećanje sa žiteljima Novog Pazara. To ih ništa ne košta, mogli su da prozbore nekoliko oveštalih rečenica sućuti, mogao je neko i da im napiše kratak govor ako nisu u stanju sami da pronađu reči sapatnje, pa da tek onda opravdavaju sebe, Vladu, državu, Krizni štab.

Ratko Mladić i Radovan Karadžić 1995. godine

UOBIČAJENA PRAKSA OSPORAVANJA UMRLIH

Jedan od osnovnih postulata naprednjačke gnoseologije glasi: Prava istina se otkriva sakrivanjem neprijatnih činjenica Novog Pazara još odzvanjaju u ušima reči Senide Jašarević, žene koja je prethodne večeri sahranila majku, a otac joj se nalazi u kritičnom stanju. Senida je upala u bolnicu i kroz plač rekla premijerki i ministru: „Nemojte više da nas pravite budalama, molim vas, izjave nam ne trebaju, prošli su izbori. Zar su izbori bili važniji od naših života? Od naših majki, od naše braće?” Na njen potresni vapaj, funkcionerski par je nešto nemušto romorio, poput pokvarenih robota. Javnost je ostala zgrožena neljudskim ponašanjem Lončara i Brnabić, nije lako gledati kako državni funkcioneri u susretu sa ljudima koji pate nisu u stanju da prozbore nijednu ljudsku reč. Zgražavanje je razumljivo, ali govori i o široko rasprostranjenoj naivnosti, što bi se reklo – javnost nije pazila na času. Nema tu mesta čuđenju, potpuno odsustvo empatije ne iznenađuje, jedino što bi moglo da izazove zbunjenost jeste zašto premijer-

Da smo u nekoj drugoj državi, ovakvo bestidno, bezdušno ponašanje državnog vrha sasvim opravdano bi izazvalo konsternaciju javnosti. Međutim, u Srbiji osporavanje broja umrlih, minimiziranje broja žrtava i negiranje tuđe smrti nisu ništa novo. Naprotiv, to je redovna praksa intelektualne i crkvene elite, medijskih udarnika i slučajnih prolaznika; to je zvanična državna politika naših vladajućih garnitura. Nije ovo prvi put. Ana Brnabić, kao i njene kolege iz vlasti, a i veći deo opozicije – uporno negiraju genocid u Srebrenici. Premijerka svako malo ponavlja da se zločin u Srebrenici ne može okrakterisati kao genocid. Pritom se služi gotovo svim klasičnim modelima poricanja koje je klasifikovao profesor Stenli Koen u studiji „Stanje poricanja“. Pre par godina Brnabić je u intervjuu za „Economist Radio”, u samo nekoliko rečenica uspela da ispolji ključne mehanizme poricanja: delimično priznanje, optuživanje optužilaca, poricanje tumačenja, poređenje u sopstvenu korist, poricanje namere, moralni bilans i moralnu ravnodušnost. Pritom je Brnabić premijerka zemlje koja je Mladićevu i Karadžićevu Vojsku Republike Srpske snabdevala municijom, oružjem, svim oblicima logističke po-

drške, a oficiri koji su izvršili genocid dobijali su plate iz Beograda. O intelektualnoj podršci da i ne govorim, planovi za etničko čišćenje, istrebljenje i progon Bošnjaka, za proširenje teritorije nastali su u beogradskim akademskim krugovima, da ne kažem podzemlju.

SREBRENICA, ŠTA JE TO?

Jedna od glavnih strategija kojima se služe poricatelji genocida jeste upravo osporavanje broja mrtvih, umanjivanje broja pobijenih, a samim tim i minimiziranje zločina. Tom strategijom služio se Karadžić u svojoj odbrani pred Haškim tribunalom, ona je postala opšte mesto poricateljskog diskursa. Nije Brnabić izašla na teren nespremna, vežbala je na mnogo težem poligonu godinama. Naprednjačka vlast ne samo da negira genocid, već i glorifikuje ratne zločince, rehabilituje masovne ubice i ljubomorno čuva ideologiju koja je zločin učinila mogućim. Za ratne zločince koji su odslužili svoju kaznu Brnabić je uvek imala samo lepe reči. Nije onda nikakvo čudo što za porodice preminulih od korone nema nijednu ljudsku reč: potrošila ih je na neljude koji su ovde odavno proglašeni herojima. Za onog ko je u stanju da negira genocid, negiranje broja umrlih od korone je rutinska operacija koja ne zahteva nikakav napor. Kad nemaš ni makovo zrno saosećanja za 8372 žrtve svirepo ubijene u tvoje ime, zašto bi te bilo briga za žrtve epidemije? Kad savladaš višu genocidnu matematiku, lako ti je da se igraš koronarnom aritmetikom. Pogotovo ako si, kao Ana Brnabić, samo još jedan izdanak dominantne kulture smrti koja se zasniva na uverenju da ljudski život ne vredi ništa. Od prvosveštenika tog mračnog kulta ne može se očekivati nikakvo saosećanje, niti razumevanje za ljudsku patnju. Toj sorti čovekolikih bića izbori, opstanak na vlasti, lični interes, novac i moć uvek su važniji od naših majki, od naše braće, od svakoga od nas.

Srijeda, 15. jul 2020.

Marketing

Crnom Gorom

Srijeda, 15. jul 2020.

ULCINJ: Korigovani nacrt plana izgradnje ribarske luke i marine uskoro na javnoj raspravi

Na rtu Đeran i Port Mileni nema mjesta za nekoliko stotina plovila PODGORICA/ULCINJ - Vlada je usvojila korigovani nacrt izmjena i dopuna plana Državne studije lokacije „Rt Đeran - Port Milena“ koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. Kako je navedeno u obrazloženju za izradu dokumenta osnovno planersko opredjeljenje bilo je preispitivanje mogućnosti ucrtavanja ribarske luke i marine na lokaciji rt Đeran kao i provjera položaja i broja vezova za barke duž kanala Port Milena.

Ulcinju prijeti kolaps zbog divlje gradnje

Planom je obuhvaćena površina od ukupno 126,46 hektara, od čega vodena iznosi 52,10 , a kopnena 74,36 hektara.

LOKACIJA

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) definisao je rt Đeran prema značaju, kao ribarsku luku od nacionalnog interesa – kapaciteta do 40 vezova za plovila dužine do 10 m, sa pratećom infrastrukturom. Sa druge strane, Prostorno - urbanistički plan Ulcinj (PUP) predviđa izgradnju marine i privezišta na Port Mileni sa 100 vezova. Prilikom izrade master plana za Veliku plažu 2003. godine, urađena je studija i za položaj buduće marine, između ostalog predloženo je ušće kanala Port Milena u more. Master plan završen je početkom 2003, autori studije izvodljivosti su odbacili ideju o izgradnji marine na ušću kanala, predložili lokaciju pored rta Đeran. - Lokacija na ušću odbačena je iz više razloga. Prvo, prirodni proces zasipanja pijeskom ušća kanala u more ne može se zaustaviti bez izgradnje odgovorajućih zaštitnih objekata. Dakle, opet bi bilo neophodno postaviti bager na ušću kanala koji bi obezbjeđivao neophodne dubine za plovidbu. Kako su vremenom znatno smanjene širine i dubine kanala, bili bi neophodni ogromni radovi da kanal dobije nekadašnje dimenzije. Osim toga, takve radove je praktično nemoguće izvršiti, jer su duž obala kanala nikli mnogobrojni objekti. Konstatovano je i da bi izgradnjom marine u potpunosti bio narušen izgled ka-

POTREBAN KOMPROMIS IZMEĐU RAZVOJA RIBARSTVA I TURIZMA I OČUVANJA AUTENTIČNOG PEJZAŽA: Prostor obuhvaćen planom

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje predviđa na rtu Đeran ribarsku luku sa najviše 40 vezova, a PUP Ulcinj marinu i privezište sa 100 vezova. U master planu za Veliku plažu se navodi da bi marina mogla da primi oko 380 plovila, a u DSL iz 2010. godine predložena je izgradnja oko 350 pristanišnih vezova, za male barke duž kanala, a na djelovima gdje se širi, za još oko 290 nala, a zbog opasnosti od incidentnih zagađenja voda, teško da bi se moglo očekivati da će se stvoriti nekadašnji uslovi za razvoj biljnog i životinjskog svije-

Ribarska luka Prije nekoliko godina, Opština je izgradila mali bazen privezišta u centru grada za mali broj registrovanih ribara i sezonske turističke brodiće za jednodnevne ekskurzije. - Dno bazena privezišta nije dobro izbagerisano tokom izgradnje zbog čvrstih stijena i čak i za manevrisanje ribarskih čamaca (<od 6m). Ulcinj ima 40 registrovanih ribara i tokom ljetnjih mjeseci moraju se utrkivati za prostor na privezištu sa turističkim taksi brodićima. ,,MIDAS 2“ projekat će pružiti podršku ribarima da investiraju u veća plovila kako bi im omogućili da ribare dalje od obale nego što to mogu u ovom trenutku. Međutim, plovilo dužine 12 metara zahtijeva minimalni gaz od oko dva metra i krugom okretanja najmanje dva puta većem od dužine, da ne pominjemo značajno širi prostor za vez. Očigledno je da postojeći bazen privezišta u Ulcinju, čak i ako bi se izbagerisao dublje, ne zadovoljava sve zahtjeve ukoliko bi svi ribari prešli na veća plovila – konstatovano je u korigovanom nacrtu izmjena i dopuna plana Državne studije lokacije „Rt Đeran - Port Milena“.

ta. Zbog toga je predloženo da se marina izgradi pored rta Đeran – piše u nacrtu. Taj koncept je usvojen i u master planu Velike plaže u kojem se navodi da bi marina kod rta Đeran mogla da primi oko 380 plovila. U Državnoj studiji lokacije ,,Sektor 65“ - ,,Rt Đeran - Port Milena“, iz 2010. godine, planirana je izgradnja marine u zoni rta Đeran i ušća kanala Port Milena u more. U korigovanom dokumentu tvrdi se da to nije dobro rješenje jer nije spome-

nuta činjenica da je kanal Port Milena u prošlosti predstavljao jedan od najatraktivnijih lokaliteta u Mediteranu. - Iz teksta i grafičkih priloga se uočava da se o tome uopšte nije vodilo računa. Predložena je izgradnja doka na ušću u kanal i pristaništnih vezova, oko 350, za male barke duž samog kanala. Na djelovima gdje se kanal širi, bilo bi postavljeno još oko 290 mjesta za barke. Takav projektni izbor se pravda objašnjenjem da omogućava zadovoljenje želje za razvojem morskog i

Autori dokumenta kao veliki problem navode bespravnu gradnju, koja je, kako konstatuju, nezaustavljiva, i rizikuje da Ulcinj dovede do kolapsa, onemogućujući bilo kakav ekonomski, i prije svega, turistički razvoj. Posebno je izražena divlja gradnja na brdu rta Đeran i duž samog kanala. - Port Milena se nalazi u stanju velike degradacije jer najveći dio građevina, duž toka rijeke, nije povezan na komunalnu kanalizacionu mrežu i ispušta otpadne vode direktno u sami kanal. Sjever kanala karakteriše se nižim koeficijentom izgrađenosti, često objekti nemaju dovoljnu udaljenost između sebe, adekvatnu za pružanje dovoljne privatnosti stanarima. Izgrađenost na južnoj obali ima veću gustinu. Objekti su uglavnom novijeg datuma, ali postoji sumnja da nijesu u saglasnosti sa karakteristikama mjesta što za posljedicu ima veliki seizmički rizik. Znatan broj izgrađen je tokom posljednje ekspanzije građevinskog sektora, a ima i objekata koji su u fazi izgradnje, često se na posljednim spratovima može vidjeti armatura koja štrči spremna za nastavak gradnje narednog sprata. Nemoguće je odrediti tačan broj objekata i njihovo stanje, jer postoje neslaganja između podloge, podataka sa sajta katastra nepokretnosti, satelitskih gugl snimaka i stanja na terenu. Obilaskom terena 2019. godine uočeni su niz objekata kojih nema na dostavljenoj geodetsko-katastarskoj podlozi – konstatuje se u izvještaju.



Biće neophodno pronaći kompromis između zahtjeva za planiranje ribarske luke i marine i očuvanje autentičnog pejzaža rta. Da se radi o izuzetno kompleksnom i teškom problemu govori činjenica da i pored ogromnih napora koji su činjeni tokom posljednjih stotinu godina još nije pronađeno adekvatno i održivo rješenje – navedeno je u dokumentu riječnog saobraćaja, te i da zona postane posebno atraktivna za međunarodne investicije i turizam. Najzad, predviđeno je podizanje zidova za zadržavanje sa obje strane kanala, kako bi se spriječilo da talasasti pokreti barki unište nasip i oni će biti od betona. Dakle, od očuvanja autentičnog pejzaža rta i kanala sa kalimerama se potpuno odustalo prilikom izrade Državne studije lokacije – navedeno je u korigovanom dokumentu koji je pripremio MORT.

KALIMERE

U inicijativi za korekciju DSL koja je pokrenuta početkom 2019. godine posebno se insistira na očuvanju autentičnog pejzaža rta i kanala sa kalimerama. Autori korigovane verzije navo-

de da je, kako bi se to sve realizovalo, neophodno pristupiti povezivanju kanala Port Milena sa rijekom Bojanom. - Dakle, biće neophodno pronaći kompromis između zahtjeva za planiranje ribarske luke i marine i za očuvanje autentičnog pejzaža rta. Da se radi o izuzetno kompleksnom i teškom problemu govori činjenica da i pored ogromnih napora koji su činjeni tokom posljednjih stotinu godina još nije pronađeno adekvatno i održivo rješenje – navedeno je u dokumentu. Planom je predviđena izgradnja lukobrana, rekonstrukcija starog mosta (koji je u prethodnom dokumentu planiran da se ruši), izgradnje novog kolskopješačkog i pješačkog mosta sa biciklističkom stazom. D. Š.

NIKŠIĆ: Održano peto takmičenje Montenegro street workout

Nadmetali se na vratilu i razboju NIKŠIĆ – U organizaciji Ekološkog udruženja mladih „Zeleni centar“ i Gimnastičkog kluba ,,Montenegro Street Workout“, u Nikšiću je na Dan državnosti, 13. jula, održano peto takmičenje u street workout & calisthenics gimnastičkim disciplinama.

DISCIPLINA NA PRVOM MJESTU: Nagrađeni učesnici POŠTOVALI MJERE NKT-a: Učesnici takmičenja

Učestvovalo je 45 takmičara, a organizovano je u prvom strit vorkaut parku pod Trebjesom. Prema riječima direktora Gimnastičarskog kluba Miloša Džiknića, cilj takmičenja je motivisati mlade da sportske aktivnosti upražnjavaju u prirodi. - Ovogodišnje takmičenje obuhvatalo je četiri discipline podijeljene u dvije kategorije ispod 18 godina i starije od 18 godina. Takmičari su se nadmetali u disciplinama zgibovi, propadanje na razboju, zgibovi za veterane i slobodni stil. Uslovi su zbog situacije sa virusom

korona bili specifični a učesnici su pokazali disciplinovanost i pridržavali se svih propisanih zdravstvenih mjera. Ovim putem im iz kluba šaljemo velike čestitke i sportski pozdrav – kazao je Džiknić. Pobjednici su: Krsto Premović (slobodni stil stariji od 18 godina), Matija Mustafić (slobodni stil do 18 godina), Abidin Orahovac (propadanje na razboju do 18 godina), Muamer Orahovac (propadanje na razoju stariji od 18 godina), Ivan Boljević (zgibovi na vratilu do 18 godina), Milovan Gačević (zgibovi na vratilu preko 18 godina), Saša Ražnatović (zgibovi za veterane). Takmičenje je održano uz podršku Gimnastičkog saveza Crne Gore i Ministarstva sporta, dok su sudije bile: Nikola Agramović, Stanko Baucal, Nikola Lončarević i Almin Gerina. S. D.

Crnom Gorom

Srijeda, 15. jul 2020.

Ozvaničen početak izgradnje puta od prijestonice do Nikšića

Dionicu od Cetinja do Čeva završiće najkasnije do 2023. Pored ekonomskih benefita za Cetinje i Nikšić, za Čevo i cijeli ovaj kraj, a time i za Crnu Goru, ovaj put će biti i važna fizička spona između dva značajna centra crnogorske državnosti i istorije - rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najtežih izazova savremene civilizacije. Predsjednik je rekao i da je sa velikom radošću prihvatio poziv za učešće na svečanosti povodom početka radova na magistralnom putu Cetinje – Čevo – Nikšić. - Za mene, čiji su porodični korijeni ovdje na Čevu, u Katunskoj nahiji, ovaj graditeljski poduhvat, vrijedan sam po sebi, ima i dodatni značaj – rekao je Đukanović.

TERMIN

POSTOJEĆI PUT IZGRAĐEN JE PRIJE VIJEKA: Đukanović na Cetinju

CETINJE - Infrastrukturni projekti, poput puta Cetinje – Nikšić krijepe optimizam i potvrđuju vitalnost Crne Gore i njenih građana da uvijek budu najbolji kada je najteže - poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović – nakon što je ozvaničio početak izgradnje te saobraćajnice. On je kazao kako je ohrabren podatkom da će prva dionica puta do Čeva biti završena najkasnije za tri godine, kao i da će projekat za nastavak saobraćajnice od Čeva do Nikšića, odnosno do tačke spajanja sa magistralnim putem Danilovgrad – Nikšić, biti spreman već na jesen ove godine.

BENEFITI

Radove na prvoj dionici magistralnog puta Cetinje – Nikšić izvodi nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“. Ugo-

vor je vrijedan 33 miliona eura, a dionica od Cetinja do Čeva duga je 23 kilometra. - Pored ekonomskih benefita za Cetinje i Nikšić, za Čevo i cijeli ovaj kraj, a time i za Crnu Goru, ovaj put će biti i važna fizička spona između dva značajna centra crnogorske državnosti i istorije - poručio je Đukanović. On je naveo i da ovaj poduhvat dobija na vrijednosti i time što se organizuje u vremenu kada je naša zemlja, kao i cijeli svijet, suočena sa pandemijom kovida-19, jednim od

miliona eura vrijedan je ugovor za izgradnju magistralnog puta Cetinje – Nikšić, radove izvodi nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“

Prema njegovim riječima, nije slučajno što je svečanost povodom početka gradnje puta upriličena uoči Trinaestog jula, najslavnijeg datuma u crnogorskoj istoriji. - Nedaleko odavde, u ranim jutarnjim satima, prije 79 godina, čevski ustanici su napali i za vrlo kratko vrijeme zarobili italijansku postaju. Oni su zajedno sa ustanicima širom Crne Gore upalili prvu baklju slobode u porobljenoj Evropi, koja plamti i danas u slobodnoj i nezavisnoj državi Crnoj Gori. Zemlji koja se prepoznaje kao faktor stabilnosti u regionu, uvažena članica NATO, najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima - podsjetio je Đukanović. Predsjednik države je naveo i da su slobodarstvo i antifašizam naše neprolazne ideje vodilje, stameni temelj hiljadugodišnje crnogorske državnosti. - Na današnji dan prije 142 godine odlučivalo se na Berlinskom kongresu o sudbini Crne Gore, na kom je 13. jula stekla i zvanično međunarodno priznanje – kazao je Đukanović. Predsjednik države je podsjetio da je današnji put koji vodi od Cetinja preko Čeva do Nikšića izgrađen 1968. godine, te da se za nepun vijek i po od Berlinskog kongresa, Crna Gora može pohvaliti sa 7.000 kilometara modernih puteva. C. G.

KOLAŠIN: Iz Košarkaškog kluba Gorštak uručili poklone penzioneru Raju Đukiću

PODRŠKA I POŠTOVANJE: Rajo Đukić i Miroslav Janković

Divljenje podvigu ,,običnog“ čovjeka KOLAŠIN - U kancelariji Košarkaškog kluba Gorštak uručeni su prigodni pokloni Raju Đukiću, penzioneru koji je 72. rođendan obilježio na poseban način. Na trenerci i sportskoj majici je ispisano ,,Vranještica – Podgorica, KORAK Raja Đukića, 72. rođendan, 25. jun 2020. godine“. Kako su istakli iz Košarkaškog kluba Gorštak na taj način su htjeli da podrže poruke životne hrabrosti, zdravog života i aktivnog odnosa koji ne pristaje na granice. - U našem klubu stvaramo buduće košarkaške asove. Naši „gorštakovci“ ovih dana postaju treneri velikih košarkaških klubova, a kao igrači „kucaju“ na vrata NBA. Istovremeno želimo da afirmišemo i da podržimo ono što su volja, upornost, samopouz-

danje, vjera u samog sebe. Sve je to imao Rajo Đukić kada je odlučio da pređe 80 kilometara od rodne Vranještice do Podgorice. Podvizi su mjera sportskih dostignuća ali na njih imaju pravo i obični ljudi koji pred sobom postave izazove. Jedan od njih je i Rajo Đukić - istakli su iz Košarkaškog kluba Gorštak. Rajo Đukić se zahvalio na poklonima i uvažavanju jer je Košarkaški klub Gorštak prvi koji se sjetio da tako vrednuje njegov podvig. Održao je svoju „rođendansku riječ“ ali najavljuje i svoje naredne penzionerske pješačke ciljeve. Kaže da su ga već zvali iz opštine Pljevlja da im najavi kada će pješke krenuti od Vranještice ka „gradu rudara“. Priznaje da, kada jesenas malo „zaladi“, razmišlja da kroz Sozinu, prepješači i do Bara. Dr. DRAŠKOVIĆ

BIJELO POLJE: Požar na sipanjskoj visoravni

Grom zapalio sijeno BIJELO POLJE - U selu Sipanje na obroncima istoimene visoravni domaćinu Hadžu Muliću, grom je, po kazivanju domaćina, spalio veliku količinu sijena. Načelnik bjelopoljske Službe zaštite i spašavanja Milonja Rakonjac kaže da su vatrogasci nekoliko sati gasili vatru. - Na teren su upućena tri vatrogasca sa jednim specijalnim vozilom. Uspjeli su da spriječe širenje vatre i sačuvaju ostalo sijeno - kazao je Rakonjac. B. Č.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Virpazar bez struje od 8 do 17 sati PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. | BAR: od

8 h do 17 h Kaptaža Čanj, Liše potok, Mišići, Đurmani, Grabovik, Kamenolom, Gornje Zagrađe, Crni rt i Velji grad, kompletno područje Virpazara sa okolinom. | BERANE: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje; od 9:30 do 14:30 h Bubanje; od 8 h do 18 h planinski katun Jelovica. | BIJELO POLJE:

od 8 h do 14 h Sutivan; od 9 h do 15 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač most, Pali, Mijatovo kolo, Jabučina, Gevčina, Okladi, Stožer, Barice, Ravna Rijeka, Reljin kamen, Nedakusi, Ribarevine; od 9 h do 11 h Mioče; od 7:30 do 18 h Vrbe; od 7:30 do 18 h Tomaševo, Mislići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče, Čokrlije-Cerovići; od 8 h do 18 h Dobrinje Gornje, Pećarska; od 9 h do 13 h Nikoljac - kotlara. | CETINJE: od 8 h do 17 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo,

Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda. | DANILOvGRAD: od 7:30 do 15 h dio Bandića, Bregovi Mijovića, Zagorak, Slap Zete. | HERCEG NOvI: od 7 h do 15 h Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi i Ubla; od 8 h do 11 h Nemila, potrošači naselja solidarnosti Nemila, potrošači oko pekare ,,Šušić“, ulice Zemunska, Ustanička. | KOLAŠIN: od 8 h do 18 h Rogobore, Bakovići, Ilinčić, Radigojno, Moračko Trebaljevo, Rovačko Trebaljevo, mHE Bukovica, Sjerogošte, Fabrika vode ,,Suza“, Lokve; od 9 h do 14 h Osreci, Zakrilje, Dugi laz, Vočje, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta, Donje Lipovo. | KOTOR: od 8 h do 17 h Krivošije, Dra-

galj. | MOJKOvAC: od 9 h do 14 h Uloševina; od 9 h do 15 h Kula1. | NIKŠIć: od 7:30 do 16 h Šipačno, Pišteta; od 8 h do 18 h Dragovoljići; od 10 h do 12 h Župa Nikšićka, Rudnici Boksita. | PETNJICA: od 9:30 do 14:30 h selo Kalica. | PLAv: od 9 h do 14:30 h dio sela Meteh. | ROžAJE: od 9 h do 14:30 h Grahovo, Hurije, Bašča, Gornja Lovnica, Ćosovica, Honsići i Zloglavlje. | PLJEvLJA: od 6 h do 8 h Rudnik Borovica, Katun, Boščinovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čaušević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Kosanica, Brenta Petrović, Paćevina, Repetitor Mrčajevac, ski

lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, Repetitor Kutuša, Đurđevića Tara; od 8 h do 17 h Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica. | PLužINE: od 8 h do 17 h Stolac, Smriječno, Muratovica, Zabrđe, Korlati, Kovači, Orah, Lisina, Miloševići, Suvodo, Brljevo, Stabna, Jasen, Stubica, Zukva, Krivodo, Podmramor, Miletići, Ravno. | TuzI: od 7:30 do 18 h Ramza Ćaf, Spinja, Gornje

i Donje Drume, Vitoja, Božaj, Skorać, Arza, Kremza, gr. prelaz Božaj, Karaula Jagoda i Barlaj (do 30 minuta); od 7:30 do 18 h Traboin, Helnica i Nabom. | uLCINJ: od 7:30 do 18 h Donji Štoj Beogradsko naselje, Darza, Sts Ljodo Selcanin, hidrogradnja, Ćetkovići, Ćurke, Paratuk (kraća isključenja); od 8 h do 12 h Donja Klezna; od 8 h do 15 h kod zgrade Doma kulture i zgrade MUP-a, dio Bulevara Đerđ Kastioti Skenderbeg; od 8 h do 10 h Salč, Ulcinjske Krute, Kruče, Kodre, dio naselja Totoši kod tržnog centra ,,Cungu“; od 10 h do 15 h Donji Kosići, Mide, Kamenički most, Mali Kaliman, Međureč, Krute kod pekare; od 10 h do 13 h centar Štoja. | žABLJAK: od 10 h do 15 h Motički Gaj; od 8 h do 18 h Tmajevci, Meždo, Lazar, Tepačko Polje, Stijepović, Englezi, Borje, Ninkovići, Lukšić, Šumanovac. C. G.

Svijet

Srijeda, 15. jul 2020.

Uprava za religijske poslove najavila da će Aja Sofija i kao džamija biti otvorena za posjetioce

Hrišćanski simboli biće zamračeni tokom molitve Molitve u Aja Sofiji ubuduće će se održavati pet puta dnevno, a svaka će prosječno trajati 15 minuta. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan najavio da će prva molitva u Aja Sofiji biti održana 24. jula

ISTANBUL - Čuvena istanbulska Aja Sofija, koja je od muzeja prenamijenjena u džamiju, biće otvorena za posjetioce kada se u njoj ne budu obavljale molitve, a hrišćanski simboli i mozaici ostaće njen sastavni dio, potvrdila je u utorak turska Uprava za religijske poslove. Iz Uprave su saopštili da će hrišćanske ikone u Aja Sofiji, koje se nalaze na popisu Uneskoa kao dio svjetskog kulturnog naslijeđa, biti prekrivene ili zamračene, ali za sada nije jasno kako će se tačno te mjere sprovoditi. Ikone i slike koje prikazuju ljude ili životinje zabranjene su na mjestima na kojima se muslimani mole Bogu. Molitve u Aja Sofiji ubuduće će se održavati pet puta dnevno, a svaka će prosječno trajati 15 minuta. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan najavio je da će prva molitva u Aja Sofiji biti održana 24. jula. Erdogan je rekao i kako će ulaz u Aju Sofiju biti besplatan za posjetioce svih reli-

Porastao broj zaraženih, nema policijskog sata BEOGRAD - Od korona virusa u Srbiji najviše obolijevaju mladi i ljudi starosti između 30 i 50 godina, to je najaktivnije stanovništvo, a u prethodnom danu 3.225 osoba je pregledano u kovid ambulantama u Beogradu, saopštio je ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar. On je apelovao na građane da se ne okupljaju i da se pridržavaju mjera zaštite: nošenje maski, držanje distance i pranje ruku. - Situacija je ozbiljna, u Beogradu je popunjeno preko 90 odsto kapaciteta kovid bolnica - naveo je Lončar i rekao da je među oboljelima 70 zdravstvenih radnika na bolničkom liječenju, a 500 je u samoizolaciji. - Uprkos tome zdravstveni sistem nije ostao bez radnika zbog njihove solidarnosti - rekao je Lončar. Za pisanje italijanskih medija da se u Srbiji nalazi jači soj korona virusa nego u Italiji – što je ustanovljeno kod četiri osobe koje su iz Srbije otišle u Italiju Lončar kaže: ,,Na neprovjerene i tendeciozne tvrdnje ne možemo da odgovaramo“. U posljednja 24 sata preminulo je 13 osoba, a 344 su novozaražena od 8.659 testiranih. Ipak, epidemiolog dr Darja Kisić-Tepavčević ocjenjuje da uvođenje policijskog sata nije potrebno i da ,,ne možemo da očekujemo da drugi donose mjere“, već da svi treba da se pridržavaju mjera. - Klinička slika sadašnjih pacijenata je teža nego onih u aprilu i njihovo liječenje traje duže, jer bolest poprima težak tok kod određenog broja što se prenosi i na intenzivnu njegu - konstatovao je dr Goran Stevanović, direktor Infektivne klinike i naveo da svi bolesnici dobijaju terapiju koja je najbolja za njih u V.C. datom momentu.

SZO upozorava da će situacija sa pandemijom biti sve gora Prva molitva u Aja Sofiji biće održana 24. jula

gijskih opredjeljenja. On je sve pozvao da poštuju odluku o pretvaranju tog istorijskog zdanja u džamiju. Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu saopštio je da će njegova zemlja obavijestiti Unesko o koracima koji su preduzeti u vezi sa Aja Sofijom, nakon što je tom muzeju vraćen status džamije, prenosi Rojters. Turski sud poništio je u petak uredbu iz 1934. godine kojom je istanbulska Aja Sofija, koja se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine, pretvorena u muzej, čime je otvoren put da to čuveno zdanje ponovo postane džamija, uprkos međunarodnom protivljenju. Unesko je u petak saopštio da će preispitati status tog spomenika kulture na listi svjetske baštine. Građevina je bila džamija od 29. maja 1453. do 1931. godine. Zatim je 1. februara 1935. godine sekularizovana i otvorena kao muzej. Aja Sofija je gotovo deset vijekova važila za najveću crkvu na svijetu, sve dok 1520. godine nije izgrađena Seviljska katedrala.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u međuvremenu da je Rusija zadovoljna izjavama turskih zvaničnika koji su najavili da, i nakon ponovnog pretvaranja nekadašnje hrišćanske bogomolje Aja Sofije u džamiju, izgled tog zdanja neće biti izmijenjen i da će ono biti dostupno svima. - To je unutrašnje pitanje Republike Turske i mi u njega ne možemo da se miješamo. Za nas je važno da Aja Sofija ostane ista onakva kao što je sada, kao dio svjetske kulturne baštine na listi Uneska i da joj svi koji dođu u Tursku, turisti ili bilo ko drugi, imaju otvoren pristup - rekao je Peskov novinarima. - Čuli smo izjave svojih kolega i turskog predsjednika u kojima oni obaviještavaju da će Aja Sofija prije svega biti sačuvana i da će pristup njoj biti otvoren, i zadovljni smo time - dodao je zvaničnik Kremlja, ističući da Aja Sofija ima dubok sakralni značaj za sve pravoslavne hrišćane. Grčka je, sa druge strane, ponovo izrazila negodovanje zbog odluke Turske da

Aja Sofiju vrati u džamiju. - Ova odluka je nama, grčkim pravoslavnim hrišćanima, bolna, ali boli nas i kao građane svijeta - rekao je grčki premijer Kiriakos Mitsotakis. Prema njegovim riječima, to nije grčko-tursko pitanje, nije čak ni evropsko-tursko pitanje, već je globalno, univerzalno pitanje. I ministri vanjskih poslova Evropske unije su u ponedjeljak osudili odluku turske da Aja Sofiji vrati status džamije. Upitan da prokomentariše izjavu visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, da postoji široka podrška da se turske vlasti pozovu da pod hitno razmotre i promjene ovu odluku, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavušoglu je rekao da Turska odbacuje riječ osuda. - To je pitanje koje se tiče suverenih prava Turske - rekao je on. Čavušoglu je zaključio i da je u Španiji, članici EU, bilo nekoliko džamija koje su pretvorene u crkve.

Nastavljeni protesti ispred Centralnog zatvora u Beogradu

Demonstranti na tri lokacije BEOGRAD - Protesti građana koji su počeli prije šest dana nastavljeni su na više lokacija u Beogradu: ispred Centralnog zatvora, Filozofskog fakulteta i Narodne skupštine, ali u daleko manjem broju nego prethodnih dana. Ispred parlamenta Srbije stajalo je nekoliko desetina građana, a na ogradi je okačen transparent „Kosovo je Srbija“ sa slikama predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog izaslanika za pregovore između Beograda i Prištine Ričarda Grenela.

Od korone u Srbiji najviše obolijeva populacija od 30 do 50 godina

Oko stotinak okupljenih ispred Centralnog zatvora zahtijevali su puštanje na slobodu svih koji su uhapšeni i osuđeni tokom prethodnih šest dana protesta – oko 150 građana tvrdeći da među n j i m a n e m a n a s i l n i ka . Najviše je pominjan sociolog dr Vladimira Mentusa sa Insituta društvenih nauka koji je uhapšen u noći između 11. i 12. jula i osuđen na 30 dana zatvora. -Hoćemo da budemo građani, a ne podanici, da imamo pravo na iskazivanje različitog mišljenja-

poručio je Zoran Lutovac, predsednik Demokratske stranke, napominjući da je Mentus njegov kolega i politički neistomišljenik koji je uhapšen „jer je bio u pogrešno vreme na pogrešnom mestu“. Tvrdeći da se ljudima sudilo prijekim sudom, bez advokata i na osnovu izjave policajaca koji su ih hapsili, Lutovac je ocijenio da „živimo u zarobljenoj državi kojom upravlja jedan čovek“. Za vrijeme protesta grupa građana okupljena oko nevladine organizacije

„Krov nad glavom“ vikala je: „Vi ste svoje imali“, obraćajući se članovima DS-a. Prije ovog skupa ispred Filozofskog fakulteta grupa intelektualaca predvođena p ro f e s o r i m a B i l j a n o m Stojković, Čedomirom Čupićem i akademikom Dušanom Teodorovićem formirali su Skupštinu slobodne Srbije sa ciljem da se ujedine svi oni koji su nezadovoljni vlašću da bi se izgradila demokratska Srbija u kojoj će se poštovati sva prava građana. V.C.

Previše zemalja ide u pogrešnom smjeru

Tedros Adhanom Gebrejesus

ŽENEVA – Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus poručio je kako se svijet u bliskoj budućnosti neće vratiti na „staru normalnost“. Upozorio je i kako će stanje izazvano pandemijom korona virusa biti „sve gore“ ukoliko državne vlasti širom svijeta ne preduzmu odlučnije mjere. - Previše zemalja ide u pogrešnom smjeru – rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus. Izvještaj Ujedinjenih nacija predviđa da bi zbog pandemije novog tipa korona virusa kovid-19 više od 130 miliona ljudi do kraja 2020. godine moglo da pati od hronične gladi.

- Pandemija pojačava slabosti i neadekvatnost globalnog sistema hrane - navodi se u izveštaju Agencije UN za hranu i poljoprivredu. Zapadni mediji izvještavaju i kako zvijezdi azijske ekonomije Singapuru prijeti najveća recesija od sticanja nezavisnosti od Velike Britanije 1965. godine. Ekonomski rast Singapura, kako javlja BBC, niži je za čak 41,2 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Od početka pandemije korona virusa širom svijeta je registrovano više od 13,2 miliona slučajeva zaraze. Usljed infekcije do sada je preminulo više od 575.000 ljudi, dok ih se 7.707.190 uspiješno oporavilo.

Njemačka kancelarka poručila da je jedinstvo Evropi sada najpotrebnije

Merkel: SAD više ne štite Uniju BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je sada neophodno jedinstvo Evrope, jer se svijet potpuno iznova organizuje. Merkel koja je, kao prva njemačka kancelarka, prisustvovala sjednici Vlade pokrajine Bavarske, na konferenciji za novinare u Minhenu je istakla da Evropa znači „sigurnost“ za Njemačku. Naglasila je i da je veoma bitno sve što se trenutno, tokom predsjedavanja Njemačke Evropskom unijom, dešava u Briselu. - Svijet se trenutno iznova organizuje. To da Sjedinjene Američke Države štite EU više nije nešto što se podrazumijeva. Zbog toga je jedinstvo u Evropi bitnije nego ikada - poručila je Merkel. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Srijeda, 15. jul 2020.

Revitalizovan kompleks fontane na jednom od najposjećenijih trgova u gradu

Novi život simbola Rimskog trga Nakon više od jedne decenije Rimski trg je na putu da zasija punim sjajem. Centralna fontana detaljno je rekonstruisana i ponovo je u funkciji, dok je u četiri okolne, manje kade, koje su nekada imale funkciju fontane, zasađeno zelenilo. Na taj način uređen je i centralni dio, odnosno kompleks fontane, a da bi Rimski trg konačno dobio formu koja dolikuje jednom od najposjećenijih mjesta u glavnom gradu, preostalo je da bude završeno uklanjanje privremenog objekta na sjevernoj strani. Prethodno je gradsko preduzeće Zelenilo, većim dijelom iz donacije kompanije ,,Jugopetrol“ AD od 28.000 eura, zelenilom oplemenilo Rimski trg. Donacijom je bila obuhvaćena nabavka formiranih sadnica kamfora i izrada specijalnih

Udruženje mladih sa hendikepom pozvalo članove da se uključe u onlajn anketu

Popunjavanjem upitnika do prevoza „od vrata do vrata“ Fontana na Rimskom trgu

lakih žardinjera, specijalnog supstrata za krovne konstrukcije, kao i sistema navodnjavanja i drenaže za ispust viška vlage u svakoj žardinjeri. Realizovani su i dodatni radovi

koji su obuhvatili popravku oštećenih kamenih ploča na Rimskom trgu, kao i uklanjajnje grafita. Ovome treba dodati da su radovi izvođeni iznad podzemne garaže, odnosno da

je riječ o tehnički veoma zahtjevnom projektu čijoj realizaciji je prethodio niz koraka koji su između ostalog obuhvatali ispitivanje i procjenu H. P. statike konstrukcije.

Služba za spašavanje za posljednja 24 sata imala 45 intervencija

Izgorio magacin autootpada u Mojanovićima Pripadnici Službe zaštite i spašavanja u protekla 24 sata realizovali su ukupno 45 intervencija. Najveći broj intervencija odnosio se na gašenje požara, srećom bez posljedica po živote građana ili vatrogasaca. U 33 takva slučaja u navedenom periodu riječ je bila o gorenju trave i niskog rastinja, te smeća i otpada. Vatrogasci su u gasili vatru u Balabanima, Piperima, Ljajkovićima, Vuksanlekićima, Matagužima, Dajbabama, Gostilju, Šušunji i Goš ić ima. Vatre je bilo i u Njegoševom parku, u Donjoj

Sunčano, do 32 stepena U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano, a u popodnevnim satima i tokom noći malo do umjereno oblačno. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 17 stepeni, najviša dnevna oko 32. H. P.

Nakon požara na auto-otpadu u Mojanovićima

Gradsko preduzeće Komunalne usluge sprovodi akciju čišćenja, farbanja i zaštite stubova rasvjete na Gorici. Ekipe toga preduzeća izvode i radove na montaži stubova koji su oštećeni ili uništeni usljed vremenskih neprilika ili vandalskog ponašanja nesavjesnih pojedinaca. - Polazeći od činjenice da Glavni grad vrijedno radi kako bi kvalitet života bio dodatno unaprijeđen, veoma je važno da građani budu savjesni i da se odgovorno ophode i čuvaju gradsku imovinu. Podsjećamo da su Komunalne usluge u saradnji sa Glavnim gradom, u prethodnom periodu sprovodile brojne aktivnosti u svim djelovima grada, kada je u pitanju modernizacija javne rasvjete i ugradnja novih LED svjetiljki, što je nastavak uspješne realizacije jednog od projekata iz oblasti energetske efikasnosti u Podgorici – podsjetili su iz Komunalnih usluga. H. P.

Gorici i Zagoriču, zatim kod stare zgrade Vlade, u Botunu, Berima, Kokotima, na Zlatici i u Mahali. Najveće intervencije su bile na Koniku, gdje je vatra zahvatila veću površinu trave i rastinja, ali i guma i drugog otpada, te u Mojanovićima, gdje je stradao pomoć ni objekat na privatnom autootpadu. Osim gašenja požara, pripadnici Službe zaštite i spašavanja uklanjali su granje koje je otežavalo kretanje vatrogasnih vozila u blizini staza na Gorici, a dostavili su i jednu cistijernu sa vodom za piće. H. P.

Nastavili obnovu javne rasvjete na Gorici

Novi stub javne rasvjete na Gorici

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pozvalo je sve osobe s invaliditetom koje žive, rade ili se obrazuju u glavnom gradu da popunjavanjem upitnika pristupe bazi potencijalnih korisnika usluga za uslugu prevoza od „vrata do vrata“. - UMHCG izrađuje bazu potencijalnih korisnika usluge prevoza „od vrata do vrata“ kao aktivnost iz projekta ,,Pristupačnim prevozom do promjena“ (Accessible drive ( for) the change) koji sprovodimo u partnerstvu s Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječiju zaštitu, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranjem Ministarstva javne uprave, kroz projekat IPA II - ,,Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku“ (Multiannual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva ,,Podrška pružanju usluga socijal-

ne i dječije zaštite“ – saopštili su iz UMHCG-a. Riječ je o projektu kojim je planirano pružanje usluge prevoza za osobe s invaliditetom na teritoriji glavnog grada od jeseni 2020. godine, čemu prethode aktivnosti usmjerene ka organizaciji i standardizaciji te usluge. U tu svrhu, kreirana je baza kojoj zainteresovane osobe mogu pristupiti popunjavanjem onlajn upitnika. Upitnik sadrži pitanja koja se odnose na lične podatke, vrstu invalidnosti, pomagala koja osoba koristi, učestalosti potrebe za prevozom itd. Shodno podacima iz baze i potrebama korisnika, planira se organizacija i sprovođenje navedene usluge. Korisnici koji žele da budu dio baze, a samim tim i da imaju mogućnost prevoza na teritoriji glavnog grada, mogu da popune upitnik koji se nalazi na linku https://docs.google.com/forms/ d/e/1FAIpQLSfl8pwMcZ6Hh7q8 DBPXUCxWDckLjs2LploIS95W4chre4GX9g/viewform, odnosno preko vebsajta UMHCG-a www.disabilityinfo.me. H. P.

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži DANAS će bez napajanja električnom energijom ostati: od 10 do 11:30 sati: Janka Đonovića (preko puta Femili kvarta); od 8 do 15: dio naselja oko TS Zagorič, Rogami, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vranićke Njive, Miletine Njive, Radevići, Velje Brdo, Vukovići i Gola strana; od 8 do 16: dio Donje Gorice oko puta za ribnnjak, Raka Mugoše; dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena; Brežine; dio Zagoriča oko groblja; Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića i Branka Deletića; Ceklinska i Vlada Raičevića; od 8 do 15: Vlada Ćetkovića i Rista Dragojevića; od 8 do 10: ,,Domaća trgovina“ na Starom aerodromu; od 10:30 do 12:30: Vodovod Stari Aerodrom; od 13 do 15: stovarište ,,Čelebić“ u Farmacima. *** Zbog planiranih radova na mreži SJUTRA će bez napajanja električnom energijom ostati: od 10 do 11:30 sati: Janka Đonovića (preko puta Femili kvarta); od 8 do 16: dio Donje Gorice oko puta za Ribnnjak; Raka Mugoše; dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena; Brežine; dio Zagoriča oko groblja; Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića i Branka Deletića; Ceklinska i Vlada Raičevića; od 8 do 10: ,,Fab live“ u Balijačama; od 10:30 do 12:30: dio Mahale; od 13 do 15: benzinska stanica ,,Montenegro petrol“ u Mahali; od 8 do 12:30: Termoelektro, dio oko Cijevne, hladnjača Krstović, Balijače, benzinske stanice ,,Cijevna“, ,,Senić“ i ,,Montenegro petrol“, servis ,,Vujačić“, hladnjača ,,Novaković“ (moguća kratkotrajna isključenja u navedenom periodu). H. P.

Kultura

Srijeda, 15. jul 2020.

Marinović pobjednik konkursa Češkog fonda

Za film „Živi i zdravi“ oko 130.000 eura

Ivan Marinović

PODGORICA - Film „Živi i zdravi“, crnogorskog reditelja i scenariste Ivana Marinovića, podržan je kao manjinska koprodukcija u okviru konkursa Češkog filmskog fonda (Státní fond kinematografije) u iznosu od 3.5 miliona kruna (oko 130.000 eura), što je ujedno i najveća dodijeljena suma na ovom konkursu. U obrazloženju komisije navodi se da se autor filma Ivan Marinović, koji je filmsku režiju diplomirao na FAMU - čuvenoj češkoj filmskoj akademiji, nakon internacionalno uspješnog debitantskog filma „Igla ispod praga“ sa scenariom „Živi i zdravi“ vraća u svoj zavičaj sa gorkom svadbenom komedijom. Rezultat konkursa je, prema mišljenju Marinovića, mnogo iznad očekivanja i nadanja sa kojim je produkcija aplicirala. - Trenutno je teška situacija u kinematografiji globalno i sa velikim oprezom pristupamo svim nužnim konkursima za zatvaranje finansijske konstrukcije filma. Ovako snažna podrška Češkog fonda nas je ohrabrila, jer podrazumijeva prepoznavanje kvaliteta, pogotovo ako se pogledaju renomirana imena ostalih pobjednika konkursa. Mi smo ipak skromna kinematografija, i nijesmo navikli na ovu vrstu pobjeda. Za mene, kao praškog studenta, je ovo takođe zna-

čajno na mnogo nivoa. Osjećam neku vrstu ponosa i zahvalnosti jer će film kao manjinska koprodukcija postati i formalno dio velike češke kinematografije, čiji su mi stvaraoci oduvijek bili uzori – kazao je Marinović. Snimanje filma „Živi i zdravi“ planirano je za 2021. godinu. Do sada je podržan nagradom „Krzystof Kieslowski“ na Script East programu za razvoj scenarija u Kanu 2019. godine, kao i nagradom za izvrsnost na Cinelink koprodukcionom marketu u Sarajevu iste godine. Marinovićev drugi dugometražni film produkcijski je podržao i Filmski centar Crne Gore, a do sada je obezbijeđeno i koprodukciono učešće kompanije Sense Production Milana Stojanovića, koje je obezbijedilo sredstva preko konkursa za manjinske koprodukcije Filmskog centra Srbije, kao i podršku za razvoj na konkursu evropske krovne institucije MEDIA. Takođe, dobijena je i podrška za razvoj evropske SEE Cinema Network organizacije. „Živi i zdravi“ je produkcija Adriatic Western kompanije, a glavni producent filma je Marija Stojanović, sa kojom je Marinović uspješno sarađivao i na svom debitantskom filmu. Iako je pandemija kovid-19 donekle usporila pripreme produkcije, snimanje filma je planirano u Boki Kotorskoj i očekuje se da će biti završeno tokom 2021. goS. V. dine.

Završena restauracija spomen-kompleksa na Grahovu i Barutani

Oživjelo sjećanje na pale borce za slobodu U sanaciju oba kompleksa uloženo je oko 200.000 eura, a posao su realizovali Ministarstvo kulture i Centralna banka Crne Gore PODGORICA - U susret 13. julu - Danu državnosti Crne Gore, završena je obnova i Spomen-kompleksa na Grahovu. Uz Spomen-kompleks na Barutani, ovo je drugi koji je država obnovila u posljednja dva-tri mjeseca. Za realizaciju svih potrebnih konzervatorskih tretmana i mjera na spomen-parku ustanka i revolucije na uzvišenju Umac na Grahovu izdvojeno je više od 100.000 eura, a projekat je realizovan u saradnji Ministarstva kulture i Centralne banke Crne Gore.

IZRAZ POTREBE

Spomen-park na Grahovu bio je u zapuštenom stanju, zbog izloženosti atmosferskim uticajima i klimatskim promjenama podneblja u kojem se nalazi, a evidentirano je i oštećenje mermernih ploča, pa je bilo neophodno uraditi sanaciju kompletnog spomeničkog kompleksa koju su uspješno sprovele ekipe Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. - Brinući o spomeničkom nasljeđu herojske prošlosti Crne

Spomen-kompleks na Grahovu nakon restauracije

Gore, ujedno čuvamo i neprolazne vrijednosti našeg kulturnog identiteta. Bez obzira na to da li su spomen-obilježja nastala kao izraz pamćenja određenog istorijskog trenutka, djelovanja istaknute ličnosti ili velikih stradanja naroda, činjenica je da predstavljaju izraz potrebe zajednice i pojedinaca da pamte i čuvaju naslijeđene vrijednosti kao dio sopstvenog identiteta. Naša je dužnost da brinemo o simbolima slavne prošlosti Crne Gore utemeljenim u slobodarskoj misli i Vlada Crne Gore ostaće istrajna u tom cilju - kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Spomen-park na Grahovu predstavlja jedinstven arhitektonski i ambijentalni izraz očuvanja sjećanja na poginule borce za slobodu iz Drugog svjetskog rata. Projektovan je i

Očuvanje memorije

građen od 1977. do 1978. godine. Sastoji se od tri prostrana platoa, od kojih se na prvom nalaze četiri spomen-biste, kao i prilazne staze koje stepenicama vode do drugog platoa. Ovaj plato predstavlja širi prostorni koncept i čine ga 272 kubusa na kojima su uklesana imena palih boraca u Narodno-oslobodilačkoj borbi iz toga kraja. Centralni objekat unutar spomen-parka je skulptorska kompozicija koja predstavlja kolonu u pokretu, a čiji je autor vajar Miodrag Živković. Na čelu kolone je i figura narodnog heroja Save Kovačevića, koja dominira u prostoru i u umjetničkom izrazu pojačava značaj i simboliku stradanja partizana u NOB-u. Sanaciju pristupnog puta Spomen-kompleksu realizovala je kompanija Bemax u saradnji sa Ministarstvom odbrane. Memorijalni park na Grahovu upisan je kao spomen-obilježje u Registar Opštine Nikšić.

KOMPLEKSAN POSAO

Spomenik na Barutani upisan je u Registar spomen-obilježja Glavnog grada Podgorice. Izgrađen je 1980. godine, a radovi na njemu trajali su pet godina. - Projektom restauracije ovog spomeničkog kompleksa, uz njegovo redovno dalje održavanje, kao krajnji rezultat biće unaprijeđena prezentacija značenja ovog spomen-obilježja kao izraza očuvanja memorije na borce pale za slobodu Crne Gore – navodi se u saopštenju Ministarstva kulture.

Krajem prošle nedjelje Ministarstvo kulture objavilo je da je završena restauracija monumentalnog Spomen-kompleksa na Barutani, čija je autorka priznata crnogorska arhitektica Svetlana Kana Radević. Spomen-kompleks je restauriran u susret Danu državnosti

Crne Gore. U obnovu spomenika palim borcima Lješanske nahije uloženo je gotovo 100.000 eura, a projekat je takođe realizovan kroz saradnju Ministarstva kulture i Centralne banke Crne Gore, uz doprinos službi Glavnog grada Podgorice. Spomenički kompleks bio je u lošem stanju, prvenstveno zbog izloženosti atmosferskim uticajima i promjenama, i to u svim segmentima, pa je vraćanje u prvobitno stanje, kroz primjenu svih konzervatorskih mjera i tretmana, bilo vrlo kompleksan poduhvat koji je uspješno realizovao Centar za konzervaciju i arheologiju. Spomenik na Barutani izuzetno je umjetničko i arhitektonsko djelo, koje je podignuto kao izraz kolektivne memorije na pale borce za slobodu. Savršeno je uklopljen u prirodno okruženje i pokazuje izvanredno umijeće autorke da komunicira sa ambijentom stvarajući atrijum na otvorenom. Memorijal u obliku pet organizacionih cijelina, zauzima površinu od oko 1.410 metara kvadratnih i obuhvata prilazni plato sa stepenicama, sa kojih vodi staza do tri spomeničke cjeline koje su posvećene stradalnicima iz tri velika rata. A. Đ.

Biblioteka za slijepe, uprkos pandemiji, u prvoj polovini godine ostvarila zapažene rezultate

Poraslo interesovanje za knjige PODGORICA - Biblioteka za slijepe u prvoj polovini godine postigla je vrijedne i zapažene rezultate, uprkos krizi izazvanoj pandemijom virusa korona, a posebno je značajna činjenica što je u posmatranom periodu porastao broj ustupljenih publikacija za 80 odsto više u odnosu na isti period prošle godine – zaključak je redovne sjednice Savjeta ove ustanove, koja je održana krajem prošle nedjelje.

Zgrada Biblioteke za slijepe

U prvoj polovini prošle godine, kako se navodi u saopštenju, ustupljene su 3.323 publikacije, a u periodu od početka ove godine do 30. juna Biblioteka bilježi 5.986 isporučenih knjiga i časopisa u svim formatima. Te publikacije ustupljene su kroz tri

korisnička servisa, koji su za korisnike i dalje besplatni. Osim toga, u ovom periodu, uprkos pandemiji, došlo je i do povećanja broja korisnika tako da ih je sada 708. Biblioteka godišnje priredi oko 100 novih publikacija u audio-formatu i petnaestak novih na Brajevom pismu. U prethodnih pola godine urađeno je 40 novih audio-publikacija i novih 10 odštampanih Brajevim pismom. Pored vlastite produkcije za koju korisnici pokazuju najveće interesovanje, knjižni fond Biblioteke uvećava se kroz međubibliotečku razmjenu, kupovinom, poklonima... Biblioteka je fond proširila za blizu 250 novih jedinica bibliotečke građe. Biblioteka je u prvoj polovini godine priredila četiri izložbe, dva književ-

na programa i četiri projekcije filmova u prilagođenom formatu. Izdato je novih šest brojeva mjesečnog audio-časopisa „Glas“ u DAISY formi i tri broja časopisa „Tačke kulture“ na Brajevom pismu. Biblioteka je sredstva za izdavanje časopisa u tekućoj godini obezbijedila preko programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. koji sprovodi Ministarstvo kulture. Savjet je pozdravio to što je Vlada Crne Gore usvojila predlog Zakona o ratifikaciji Marakeškog sporazuma i dao je podršku inicijativi za izmjene zakonskih odredbi koje se s tim u vezi nameću kad je riječ o statusu i krugu korisnika Biblioteke. Na sjednici je razmotreno i dosta drugih pitanja, a posebno su analizirani mogući izazovi koji bi u vezi sa aktuelnom zdravstvenom i ekonomskom situacijom mogli da predstavljaju određeno ograničenje. S. V.

Kultura

Srijeda, 15. jul 2020.

Darko Nikčević i Srđan Bulatović u noći 13. jula nijesu samo slavili praznik zajedno sa građanima Crne Gore i odsvirali koncert, već su dali i srce i dušu za najljepšu posvetu tradiciji svoje zemlje, a u isto vrijeme i onome što je ona danas PODGORICA - Nedavno restaurirani spomenički kompleks na Barutani je u noći 13. jula, kada se slavi jedan od najvažnijih crnogorskih praznika, Dan državnosti, bio pozornica za naš gitarski duo. Srđan Bulatović i Darko Nikčević su pred malobrojnom publikom, koja je maksimalno poštovala mjere Nacionalnog kordinacionog tijela, uz pratnju kamernog orkestra i perkusija, odsvirali jedan od najvažnijih i najboljih koncerata u svojoj dugogodišnjoj karijeri. Koncert je putem onlajn servisa bio dostupan svim zainteresovanim ljubiteljima gitare. Ovom muzičkom spektaklu je prisustvovao i gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sa saradnicima. Koncert je protokolarno započeo intoniranjem himne na koju se sasvim lijepo naslonila uvodna kompozicija, pjesma koju mnogi smatraju i jednom od najreprezentativnijih pjesama s ovih naših krša, „Još ne sviće rujna zora“ u aranžma-

Uz vjetar i uprkos svim vjetrovima

PG biro

Povodom Dana državnosti Srđan Bulatović i Darko Nikčević uz pratnju orkestra održali koncert na Barutani nako zadovoljstvo pruži. Situacija s vjetrom je u tom momentu vidno mučila muzičare, ali violinisti Vili Ferdinandi, Milena Vuković i Miloš Bošković, Uroš Lapčević koji je svirao violu, violončelista Mladen Popović, kontrabasista Predrag Vujović i perkusionista Miloš Knežević nijesu dozvolili da im priroda pokvari priliku da sve najbolje od sebe poklone publici.

NAJLJEPŠA POSVETA

Publika i orkestar na spomen-kompleksu na Barutani

nu za dvije gitare i orkestar i sa senzibilitetom koji povezuje dva doba jedne zemlje, ono junačko na čijim temeljima se jedna zemlja gradila i koje nije otvaralo prostor za slabosti, i ovo današnje u kome tužne pjesme poput ove ne pokušavaju da sakriju ranjivost svojih protagonista. Orkestar je dao dozu svečanog iz pozadine, a dodir zvuka dvije gitare emociju koja se sve vrijeme neskriveno očitavala na licima izvođača i takve će reakcije obilježiti njihov nastup sve do samog kraja.

DODATNI NAPOR

Bogata uticajima Mediterana, Orijenta i Balkana, kompozicija „Pod gorom“ je podigla atmosferu i dovela jedno narodno kolo do gotovo plesne atrakcije koja se poigrava s elementima koračnice. Ova kompozicija je već dugo na repertoaru dua Bulatović i Nikčević, ali je u novim okolnostima zvučala ubjedljivije i svečanije, a utisak nije bio slabiji ni za ljude koji su pratili koncert putem ekrana. Nije doživljaj narušio ni vjetar koji je od muzičara iziskivao do-

datni napor. Darko Nikčević je iskoristio tu okolnost da u kratkom obraćanju povuče paralelu sa zemljom koja se uvijek borila s mnogim „vjetrovima“ i time svoje napore, i napore svih aktera ovog koncerta sveo na usputnu neprijatnost s kojom lako izlaze na kraj. „Vrsuta“ je svojim ritmom zagrijavala ponosita srca svih onih koji su slušali svečani koncert, da bi se nakon toga prijatne tenzije ušuškale u tradicionalnoj sevdalinki „Sejdefa“ koja je dala prostor

violinama da gitarskom zvuku dopune jecaj koji je trajao sve do nježne završnice. Ta je izvedba izmamila posebno sjetan aplauz publike koja je pažljivo pratila program na vjetrometini. Kompozicija „Slavlje“ je bila momenat u kome se perkusionista i bubnjar izdižu iznad koncertnog prostora praćeni snažnom violinskom zvučnom prašinom i to je momenat u kome je orkestar, zajedno sa zvijezdama večeri, bio u potpunosti stopljen, baš kao što se od jednog slavlja i očekuje, da svima jed-

Nakon slavlja, stara podgorička pjesma „Fistanlija“, zatim „Ljubović“ u svojoj najsjetnijoj verziji, „Dunja“ u kojoj je kontrabas bio na vrhuncu zadatka, a nakon što je zabava mogla da se pročita na licima svih izvođača, uvod u Nikčevićevu „Ljetnju kišu“ je nakratko donio melanholiju na scenu. Bulatovićevu kompoziciju „Alka“ je duo izveo samostalno, da bi se prateći orkestar ponovo uključio na „Poljem se vija“, „Ruža“, „Orijent“, „Livada“, „Snovi“, „Balkan“, „Supernova“ i „Poskoči“. Kompozicija „Balkan“ je posebno upečatljiva u kompletnom opusu ovog dua, jer odiše snagom junačkog naroda koji nikad nije imao priliku da lakšim putem dođe do svojih ciljeva, i možda na najbolji način oslikava sve ono što predstavlja praznik koji je u ovom sastavu okupio muzičare i publiku na Barutani. Darko Nikčević i Srđan Bulatović u noći 13. jula nijesu samo slavili praznik zajedno sa građanima Crne Gore i odsvirali koncert, već su dali i srce i dušu za najljepšu posvetu tradiciji svoje zemlje, a u isto vrijeme i onome što je ona danas. Organizator ovog koncerta je bio Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, a za one koji su propustili koncert još uvijek ga mogu pogledati na zvaničnoj Fejsbuk stranici Glavnog grada. Dragana ERJAVŠEK

Sarajevo film festival, uprkos pandemiji, realizuje se u predviđenom terminu i trajaće do 21. avgusta

„Počasno srce Sarajeva“ za Mišela Franka

PODGORICA - Sarajevo film festival (SFF) biće održan od 14. do 21. avgusta na festivalskim lokacijama i onlajn, u skladu sa situacijom uzrokovanom pandemijom virusa kovid-19, a nagrada „Počasno srce Sarajeva“ 26. izdanja festivala biće uručena meksičkom reditelju, scenaristi i producentu Mišelu Franku. SFF Franku nagradu dodjeljuje, kako prenosi SEEcult, kao priznanje za njegov izvanredan doprinos filmskoj umjetnosti, a još jedno priznanje ćemu biti odato i retrospektivom njegovih ostvarenja u programu „Tribute to“. A kako je kazao direktor SFF-a Mirsad Purivatra, odavanje priznanja za njega je još posebnije, jer će nagrada biti uručena prijatelju. Rođen 1979. godine u Meksiko Sitiju, Franko je stavio meksičku kinematografiju u središte svjetske pažnje. Filmovi za koje je pisao scenario, koje je režirao i producirao uključuju „Hroniku“ (Chronic), za koju je nagrađen za najbolji scenario u Kanu 2015, zatim „Aprilova ćerka“ (Las hijas de

Film Vladimira Perovića u selekciji SFF-a U zvaničnoj selekciji 26. izdanja SFF-a je i dokumentarni film „Mir naše Gospe“, crnogorskog reditelja Vladimira Perovića. Film je rađen u produkciji Centra za kulturu Tivat, uz podršku Opštine Kotor, a sniman je 2019. godine u periodu najveće turističke posjećenosti. Junak, protagonista, trpilac radnje, nevoljni akter ove priče jeste mjesto mira, čistoće i spokoja - skoro pet vjekova staro svetilište na nevelikom školju, Gospa od Škrpjela. Danas na njega nasrće čudan antagonista, veoma aktivni akter, sa više lica: brzina, buka, površnost i taština modernog doba. Nebesko naspram zemaljskog, prolazno naspram vječnog, materijalno naspram duhovnog. Gospa je prebrodila vjekove i izazove. Reditelj se pita da li će izdržati pod nasrtajima modernog doba. Kadar iz filma „Mir naše gospe“ Vladimira Perovića

Abril), za koji je dobio nagradu žirija sekcije Izvjestan pogled u Kanu 2017. i „Nakon Lucije“ (Despues de Lucia) (glavna nagrada sekcije Izvjestan pogled u Kanu 2012). Ti filmovi, uključujući i „Daniel i Ana“ (2009), koji je Franko kao prvo dugometražno ostvarenje i predstavio na SFFu, i „A los ojos“ (2014), biće predstavljeni u programu „Tribute to“. Na 23. SFF-u (2017) Franko je bio predsjednik žirija Takmičarskog pro-

grama za igrani film. Uprkos pandemiji, SFF će biti održan u predviđenom terminu, a organizatori ističu da su im sigurnost i zdravlje gostiju i zaposlenih prioritet. Timovi SFF-a i Štaba civilne zaštite Kantona Sarajevo zajedno sa federalnim nivoima zdravstvenih institucija još od kraja maja rade na uspostavljanju epidemiološkog protokola za sve festivalske lokacije, kao i posebn o g p ro t o ko l a p r i l i ko m dolaska festivalskih gostiju.

- Svjesni smo odgovornosti u organizaciji jednog ovakvog događaja – kazao je Purivatra. On je pojasnio i da SFF i u aktuelnoj krizi nastavlja misiju slavljenja života, humanosti i umjetnosti. - Kovid-19 je uticao na sve aspekte života širom svijeta, pa i Sarajevo film festival mora proći kroz određene promjene. To znači okupljanje u manjim grupama, manji broj gostiju, nema prijema i zabava na kakve smo navikli, ali kao i uvijek,

biće mnogo kvalitetnih filmova, sjajnih projekcija i filmskih razgovora. Naša misija je ista kao i prvog dana kada je festival osnovan u našem gradu pod opsadom – slavljenje života, humanosti i umjetnosti. I evo, imamo još jednu priliku da se kulturom borimo protiv nevolje – organizujući festival u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka i ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definisanih smjernica, možemo pokazati kako se društvena ko-

hezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu - poručio je Purivatra. Nekoliko velikih filmskih festivala u regionu otkazano je ili odloženo do daljeg zbog pogoršanja epidemiološke situacije u vezi sa pandemijom korona virusa. Tako je 23. Motovun film festival odložen do daljeg, a ni 67. Pulski filmski festival neće biti organizovan u tradicionalnom formatu i sadržaju. Priredila: S. V.

Arena

20 Fudbal

Srijeda, 15. jul 2020.

Doskorašnji fudbaler Grblja prelazi u redove šampionskog tima

Budućnost dovodi Đuričkovića, zanimljiv i špic Šaleta Kordić PODGORICA - Iz ekipe koja je ispala prelazak u redove šampionskog tima - doskorašnji fudbaler Grblja Miomir Đuričković u narednoj sezoni nosiće dres Budućnosti. Dvadeset dvogodišnji igrač sredine terena napustio je ,,trikolore“ nakon selidbe u niži rang, ali nije dugo čekao na novi angažman. Korpulentni vezista vraća se u klub za koji je nastupao u mlađim selekcijama. Đuričković je u nedavno završenoj sezoni, prekinutoj zbog pandemije korona virusa, odigrao 29 utakmica i postigao jedan gol - u remiju protiv Koma

na Zlatici, davnog 18. avgusta prošle godine. Prije toga je branio boje Iskre, a na domaćoj klupskoj sceni nastupao je još za Rudar. Đuričković je važio za velikog talenta, a to su prepoznali ljudi iz engleskog Redinga koji su ga svojevremeno doveli u svoj omladinski tim. Kao osamnaestogodišnjak preselio se u francuski Šole. Inostrana karijera nije krenula očekivanim tokom i 191 centimetar visoki zadnji vezni vratio se 2017. godine u crnogorski klupski fudbal. Đuričković je igrao za našu ka-

detsku, omladinsku i mladu reprezentaciju. Na meti ,,plavih“ je i napadač Podgorice - Šaleta Kordić, koji je na 27 nastupa u Telekom 1. CFL dao šest golova za sastav iz Lješkopolja. Robusni dvadeset sedmogodišnji Kotoranin bio je član Vojvodine, Novog Sada, BSK Borče, Zete i Grblja, a sa Sutjeskom je osvojio dvije titule. Budućnost je ranije dogovorila saradnju sa bivšim dvojcem Rudara - štoperom Igorom Ćukovićem i ofanzivcem Velizarom Janketićem, a očekuje se i dolazak reprezentativnog lije-

vog beka iz Zete - Nemanje Sekulića. Podgoričani su se razišli sa svim strancima iz Srbije, a saradnja neće biti produžena ni sa nekoliko domaćih igrača. Među njima je i tinejdžer, sedamnaestogodišnji Balša Tošković. Fudbaleri ,,plavih“ i dalje se nalaze u dvonedjeljnom karantinu nakon što je u klub ,,ušao“ korona virus, a nakon toga je Fudbalski savez Crne Gore donio odluku o zaustavljanju svih takmičenja. Crnogorski prvak će 18/19. avgusta igrati u prvom kolu kvali-

fikacija za Ligu šampiona, a deset dana ranije dobiće ime protivnika na startu evropske priče. Osvajanjem četvrte titule u klupskoj istoriji, uz dva trofeja

Kupa, Budućnost je odnedavno postala najtrofejniji crnogorski klub. Podgoričani su planirali da 17. jula počnu pripreme za narednu takmičarsku godinu. D. K.

Vijek od osnivanja Iskra proslavila trećim mjestom i plasmanom na evropsku scenu

Šaranović: Kadri smo i za koju stepenicu više DANILOVGRAD - Vatromet u crveno-bijelom dekoru te julske vedre noći obasjao je Bjelopavliće i Katunsku nahiju. Danilovgrađani su skromno i dostojanstveno, kako im dolikuje, u duhu novonastale situacije proslavili istorijski uspjehplasman na međunarodnu scenu. Tako je na najljepši mogući način ovjerena ranija tvrdnja da su rijetke sredine u našoj zemlji i okruženju koje se mogu pohvaliti takvom fudbalskom tradicijom kao ova na obalama Zete. Emocije su osvježile sjećanja na daleku 1919. godinu kada je Stevan Šćepo Zlatičanin donio prvu krpenjaču, nakon čega je inicirano formiranje prvog radničko-sportskog kluba pod nazivom RSK Sloga čiju tradiciju od 1945. godine nastavlja i baštini Iskra. U čast tih prvih generacija te sadašnjih junaka zelenog tepiha i budućih prvotimaca Iskra je izvanrednim nastupom u takmičarskoj sezoni 2019/2020. oplemenila bogatu biografiju sportskih događaja i dešavanja u Danilovgradu.

REZULTATI Iskra je prvenstvo završila sa 15 pobjeda, osam neriješenih ishoda i isto toliko poraza, odnosno sa 53 uknjižena boda i da kojim slučajem nije prekinuto vjerovatno bi se uključila u borbu za titulu vicešampiona. Za glavnog kreatora najnovijih kapitalnih projekata koji su u minulih nekoliko godina uzdigli ovaj uzorni sportski kolektiv na najviši nivo, predsjednika kluba Blaža Šaranovića, igrači i stručni štab su tokom čitavog takmičenja iskazali profesionalni odnos prema igri, upravi i gradu uopšte. - Po ko zna koji put Iskra je stavila do znanja fudbalskoj javnosti da nema podređenu ulogu u susretima sa pretedentima za šampionski pehar, naprotiv, da ima dovoljno kapaciteta da se ravnopravno nosi sa najkvalitetnijim

fudbalskim kolektivima Crne Gore. Kada je bilo najpotrebnije potvrdili smo i fizičku i psihičku spremnost – rekao je od srca Šaranović ne štedeći komplimente na račun zalaganja i borbenosti ambicioznih mladića koji su izgarali na novom terenu stadiona ,,Braće Velašević“. Pvi čovjek Iskre se osvrnuo na nekoliko derbija prije svega protiv Budućnosti, Sutjeske i Zete čiji su ishodi direktno uticali na konačan poredak na tabeli. - To nas motiviše da nastavimo u istom ritmu ali i da sa još većom željom ovjerimo i unaprijedimo prethodne uspjehe. Na nama je da naredne planove vežemo za ostvarivanje većih dometa i time kadrovske potencijale afirmišemo za koju stepenicu više na prvenstvenoj ljestvici - nije krio ambicije Šaranović.

INFRASTRUKTURA Agilno rukovodstvo se maksimalno trudi da svima na matičnom stadionu obezbijedi optimalne uslove. U minulom periodu uloženo je više od dva miliona eura na sanaciju

glavnog i izgradnju pomoćnog terena sa vještačkom podlogom, zatim montažu reflektora, osposobljavanje novinarske lože i drugim infrastrukturnim radovima kako bi se zadovoljili strogi kriterijumi takmičarske komisije UEFA i FSCG. - Imamo dobru osnovu za, mogu slobodno reći, buduće kapitalne investicije koje će uljepšati i oplemeniti cjelokupni ambijent. To znači da nećemo štedjeti materijalna i finansijska sredstva da ovo sportsko zdanje poprimi obrise jednog reprezentativnog objekta kako na opštinskom tako i na državnom nivou. Već je urađen projekat za novi parking prostor koji će koristiti službena lica, predstoji postavljanje rasvjete i ograde oko pomoćnog terena, rekonstrukcija istočne tribine, stavljanje u funkciju svlačionica kontejnerskog tipa i drugi poslovi koji će doprinijeti afirmaciji pomoćnih sadržaja - najavio je Šaranović. On se zahvalio FSCG na čelu sa Dejanom Savićevićem, lokalnoj upravi i predsjednici Opštine Zorici Kovačević, preduzeću ,,Bemaks“, firmi ,,Montanja“ čije ime nose na

dresovima, hotelu ,,Ramada“, klinici ,,Optimal“, ,,Ravelu“, Arhitektonskom ateljeu, ugostiteljskom objektu ,,Maša“ i drugim brojnim sponzorima i osvjedočenim prijateljima Iskre koji su imali veliko razumijevanje za potrebe sporta i sportista, uvijek spremni da im izađu u susret.

NOVE SNAGE Iako je pauza u toku, odmora za sve strukture u ovom kolektivu od ekonoma do predsjednika praktično da i nema. Naprotiv sve je podređeno Evropi i novoj prvoligaškoj sezoni koja će sigurno biti zahtjevnija od prethodne. Zato je prvo okupljanje zakazano za 15. jul kada će se obaviti prozivka potencijalnih kandidata za najbolju jedanaestoricu i ujedno biće saopšten plan i program uprave i stručnog štaba za pomenuta takmičenja tim prije jer se bliži i prelazni rok koji će trajati do kraja avgusta. - Izvjesno je da više ne računamo na Dritona Camaja koji nije mogao odbiti odličnu ponudu makedonske Škendije. Žao nam je što odlazi jer se radi o vrsnom golgeteru i lijepo

vaspitanom mladiću koji je ostavio sjajan utisak. Hvala mu za nesebični doprinos koji je pružio zajedničkom uspjehu – iskreno će Šaranović. On nije isključena i mogućnost da još neko od njegovih saigrača promijeni ovu sredinu budući da svakodnevno stižu pozivi menadžera čak iz Belgije i Njemačke za angažovanjem Drinčića, Petrovića i drugih kao i da se rukovodstvo i stručni štab nekima zahvale na saradnji. - U toku su pregovori sa Kumburovićem i Maleševićem o eventualnom potpisivanju profesionalnog ugovora. Predstoje i razgovori sa ostalim igračima koji su iznijeli teret minulog šampionata. Statistika je neumoljiva i na osnovu nje ćemo odlučivati ko će i dalje nositi crveno-bijeli dres. Isto tako posebno moramo voditi računa o podmlađivanju sastava jer smo u obavezi naredne sezone da tokom 90 minuta na terenu imamo makar dva omladinca ispod 21 godine. Tu se talentom nameću: Perović, Kolundžić, Tadić, Gajić, Šaletić i ostali njihovi vršnjaci koji kucaju na

vrata prvog tima - podsjeća Šaranović. Prvi čovjek Iskre ističe da imaju sopstveni regrutni centar koji iz godine u godinu stvara igrački kadar za domaću i međunarodnu scenu. Po najavama može se zaključiti da će nekoliko zvučnih fudbalskih imena iz zemlje i okruženja zaigrati na obali Zete kako bi Iskra potpuno spremna dočekala nova iskušenja na oba fronta. - Nakon prozivke obavićemo desetodnevne visinske pripreme u Mojkovcu i tempirati formu za evropski debi. Naravno to podrazumijeva i odigravanje nekoliko prijateljskih utakmica i svakodnevne treninge jer ništa nećemo prepustiti slučaju. Naša strategija će se i dalje zasnivati na maksimalnom profesionalizmu na svim poljima, kako na terenu tako i mimo njega. Samo na taj način svoje ambicije možemo pretočiti u djelo - naglasio je ,,alfa i omega“ kluba koji je vjekovnu želju da u Danilovgradu ugosti protivnika koji dolazi van granica Crne Gore a na radost popularnih ,,serdara“ pretvorio u stvarnost. Branislav KADIĆ

Arena

Srijeda, 15. jul 2020.

Fudbal

Kom poslije samo godinu ispao iz Telekom 1. CFL

JEZERO OPET PRVOLIGAŠ

Fešta u Plavu, Jezero se vratilo u Prvu ligu! Tim Milije Savovića savladao je Kom nakon drame 3:1 i nadoknadio poraz iz Podgorice od 1:0. Jezero će drugi put igrati u eliti, prvi nakon sezone 2008/09, dok se tim iz podgoričkog naselja Zlatica poslije samo godinu vratio među drugoligaše. Na isti način kojim je prošlog ljeta ušao u Telekom 1. CFL - kroz baraž. Plavljani su pokazali veću želju i srce, možda su i nagrađeni za nezaslužen poraz u petak, kada je Kom slavio u nadoknadi pogotkom veterana Nedeljka Vlahovića. Trener Radisav Dragićević i juče je igrao na kartu iskustva jer je u prvu postavu uvrstio i Vlahovića i još jednog prekaljenog vezistu, kapitena Bojana Golubovića. I upravo je Golubović bio strijelac pogotka u 57. minutu kojim su gosti izjednačili i došli

nadomak opstanka. Vlahović je izveo korner, Filip Mitrović šutirao, nakon čega se lopta odbila do Golubovića koji ju je uz devijaciju sproveo u mrežu. Kom je mogao do pogotka i u po šansama oskudnom prvom poluvremenu. Rezervista Matija Račić je u 40. minutu sa oko desetak metara šutirao pored stative. Dok se čekao odlazak na predah - pao je pogodak. Ernes Isljami prošao je po lijevoj strani i uputio centaršut poslije kojeg se lopta odbila od Nemanje Tmušića. Ofanzivac Jezera je šutirao, Damir Ljuljanović efektno odbranio, ali je bio nemoćan poslije gužve u kojoj je lopta od Dražena Ajkovića došla do strijelca Saše Radenovića. Pred praznim tribinama na Gradskom stadionu, ali ne i bez podrške koja je stizala sa obližnjih terasa, brdašaca i uzvišenja, Jezero je koračalo ka snu.

SAVOVIĆ: Bićemo osvježenje Trener Jezera Milija Savović, koji je nekada vodio Kom, sa tribina je dočekao kraj meča. - Nijesam samo ja tvorac ovog uspjeha, već igrači, uprava i svi u klubu. Na početku sezone niko nije razmišljao o ovome, ali kako je prvenstvo odmicalo postajali smo Ubrzo se, međutim, pojavila strijepnja, koju je najavio zicer Miloša Radulovića u prvom minutu nastavka, kada je Igor Asanović bravurozno intervenisao. Izjednačujući pogodak Golubovića u 57. minutu donio je i nervozu jer je trener Milija Savović zbog protesta morao na tribine, ali ne i predaju. U 71. minutu Kom se spasio sa gol linije, ali mu u nastavku akcije nije bilo spasa. Nakon kornera i ,,glavometa“ sa Božom Osmajlićem, Meldin Drašković je pogodio za 2:1.

svjesni svoje snage i nadali se do kraja. Nijesmo odustajali ni u ovom meču poslije 1:1. Bili smo najbolji kad je trebalo. Bićemo pravo osvježenje u Prvoj ligi, zbog ambijenta u Plavu i naroda koji voli fudbal - rekao je Savović.

Bio je to uvod u dramatičnih 20 minuta. Vrhunac je dostignut u 79. zbog igranja rukom Nikole Đurkovića dosuđen je penal za Jezero, ali je Ljuljanović odbranio šut Dražena Ajkovića. Od očajanja do transa prošlo je nekoliko sekundi - uslijedio je korner i pogodak glavom rezerviste Vuka Milačića. Kom je bio u nokdaunu, sa klasičnim nokautom na horizontu, budući da trener Dragićević na klupi nije imao najbolje strijelce, Savu Gardaševića i

Gorana Vujovića. Jezero je izdržalo posljednje napade Koma, a navijači uprkos zabrani utrčali na teren da podijele ogromnu, zasluženu radost. S druge strane, uprava Koma moraće da nauči iz grešaka. - Čestitam Jezeru na ulasku u Prvu ligu. Odavno nijesmo igrali pred ovoliko navijača i u ovakvom ambijentu. Imali smo sve u svojim nogama, ali se na ovakvom terenu nijesmo snašli - istakao je nakon utakmice Radisav Dragićević, trener Koma. Ne. K.

Jezero

Kom

31 10

Gradski stadion u Plavu. Igrano bez prisustva gledalaca Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje) Golovi: 1:0 Radenović u 43, 1:1 Golubović u 57, 2:1 Drešković u 71, 3:1 Milačić u 79. Žuti kartoni: Redžepagić, Radenović, Raković, Milačić (Jezero) Crveni karton: Milija Savović (trener Jezera) u 58.

Jezero

Kom

Asanović Vukićević Drešković Ni. Tmušić Stijepović Ajković Redžepagić Isljami (od 80. Raković) Radunović Radenović (od 69. Milačić) Ne. Tmušić (od 65. Osmajlić)

Ljuljanović Radulović (od 85. Hot) Petrović Mitrović Zvrko (od 27. Račić, od 80. Lekić) Golubović Đurković (od 85. Šušić) Sentoku Vlahović Orlandić Popović

DRAMATIČNA ZAVRŠNICA BARAŽA U KOTORU: Bokelj bez Prve lige, slavlje Titograda

Rulet stao na crveno Baraž za Drugu ligu (2. kolo)

Igalo i Berane u viši rang takmičenja Igalo Mladost DG

3 0

IGALO - Stadion: ,,Solila“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Milovan Milačić. Strijelci: Dragaš u 45, Rogošić u 68. (ag), Radović u 88. minutu. Žuti kartoni: Vlahović, Grbić (Igalo), Šćekić, Čelebić, Vukčević (Mladost). Crveni karton: Danilo Čelebić u 66. minutu (Mladost). IGALO: Padrov, Petrović, Koprivica, Simović (od 63. Đurković), Dragaš (od 75. J. Radović), Vlahović, Grbić, Dabović, Bogdanović (od 90 + 3. Kosać), Tatar, B. Radović (od 90 + 3. Aleksić). MLADOST DG: Nikić, Vuko-

vić, Radunović (od 76. Bojić), Mujović, Vukčević, Kukuličić (od 84. Raičković), Rogošić (od 56. B. Rogošić), Šćekić, Vujošević (od 56. Mujović), Gluščević, Bojanović. Igalo je savladalo Mladost (3:0) i na taj način kolo prije kraja baraža sve je jasno - Igalo i Berane su ušli u viši rang takmičenja. Domaćin je pokazao veći kvalitet i zasluženo stigao do pobjede, pa bez obzira na ishod posljednjeg meča Berane - Igalo, ta dva tima biće u Drugoj ligi. Igalo je sa dosta iskusnih igrača dominiralo, moglo i do ubjedljivije pobjede, dok je Mladost u debitantskoj sezoni pokazala da je viši rang ipak veliki zalogaj. R. P.

Fudbaleri Titograda i naredne sezone biće članovi Telekom 1. CFL, dok Bokelj nastavlja život u drugoligaškoj konkurenciji. Tim Slavoljuba Bubanje nije materijalizovao veliki kapital iz duela u Podgorici (1:0), a odluka je pala u penal ruletu. Utakmica je bila skromnog izdanja, sa malo udaraca na gol, tako da su golmani tek prilikom izvođenja jedanaesteraca došli u poziciju da se pokažu. Domaćin je igrao oprezno, ali ni gosti nijesu pokazivali veliku ofanzivu, a u prvom dijelu igre golgeter Guzina zamalo je zakasnio da ubačenu loptu s lijeve strane skrene u mrežu. U 43. minutu Babić je glavom poslije kornera poslao loptu sa šest metara pravo u golmana Joksimovića. Bokelj je u nastavku djelovao umorno, povučeno, bez ideje za napad. Bošković je u 63. minutu na poziciji desnog beka nespretno startovao na protivničkog igrača, a penal je u vođstvo gostiju pretvorio kapiten Novović. Tek nakon primljenog pogotka

Bokelj

Titograd

00 1

(penalima 4:5)

Gradski stadion u Kotoru. Igrano bez prisustva gledalaca Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Gol: 0:1 Novović u 63. Strijelci iz penala: Stevović, Bakić, Sekulović, Poček (Bokelj), Novović, Adrović, Muzurović, Bojović i Banović (Titograd) Žuti kartoni: Bakić, Sekulović (Bokelj), M. Roganović (Titograd)

Bokelj je krenuo ambicioznije u napad, a u 70. minutu Stevović je mogao da poravna - sam na nekoliko metara od Joksimovića oklijevao je i šansa je propala. Do kraja meča, u pozicijama za šut bili su Sekulović i Poček, međutim nijesu pogodili. Gosti su pokušavali da povećaju prednost, ali odbrana Bokelja uspjela je da odoli atacima Adrovića, Bojovića i Mendija,

pa je pvoligaš za narednu sezonu odlučen izvođenjem penala. U prvih pet serija golove su dali Stevović, Bakić, Sekulović i Poček za Bokelj, a Novović, Adrović, Muzurović i Bojović za goste, dok su udarce Babića i Bojana Roganovića zaustavili golmani. U šestoj seriji Marveđo je ,,panjenkom“ pogodio samo prečku, a pobjedu Titogradu donio je Banović.

Bokelj

Kom

Radović Rudović Poček Bakić Marveđo M. Čavor Vujović (od 70. Sekulović) Guzina (od 80. V. Čavor) Babić Bošković (od 66. Stevović) Jeknić

Joksimović M. Roganović Muzurović Banović Gašević (od 75. Bojović) Mendi Novović B. Roganović Brnović (od 49. Merdović) Peličić Adrović

Velika radost fudbalera i stručnog štaba gostiju, a tuga i očaj Kotorana koji nijesu iskoristili veliku priliku da se poslije tri godine vrate u elitu. D. D.

Sportski miks

Arena

Srijeda, 15. jul 2020.

Vaterpolisti iz Herce

ISPUS Mladost Jadran Carine

Nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore slobodan u izboru novog kluba

Milan Vušurović napustio Napredak Nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore Milan Vušurović slobodan je u izboru nove sredine - brzonogi Cetinjanin sporazumno je raskinuo saradnju sa kruševačkim Napretkom. Dvadeset petogodišnji fudbaler, koji jednako uspješno pokriva pozicije desnog krila i beka, stigao je pod Bagdalom u januarskom prelaznom roku. Tada je postpisao ugovor na godinu i po, ali sada je dio masovnog odliva igračkog kadra. - Imao sam zimus poziv iz Niša, ali je u međuvremenu stigla ponuda iz Kruševca. Razgovarao sam sa nekim fudbalerima koji su nosili dres Napretka i dobio mnogo pozitivnih informacija. Znao sam da je to zdrava, fudbalska sredina. U početku je sve bilo kako treba, ali je finansijska stabilnost poljuljana tokom i nakon prvog talasa pandemije korona virusa. Mnogo momaka napustilo je klub, a među njima sam i ja. Napretku želim uspješnu budućnost. Što se mene tiče - okrećem se novim izazovima. Vjerujem da ću brzo riješiti svoj status - rekao je Vušurović. Bivši fudbaler Lovćena i Budućnosti izborio je status pr-

votimca Napretka, ali ga je potom usporila neobična povreda. - To nije ni fudbalska povreda, a riječ je o peti. Osjetio sam smetnje nakon prvog proljećnog kola protiv Javora. Za tu vrstu problema najbolji lijek je odmaranje. Tako sam i ja sanirao povredu za vrijeme pauze u prvenstvu. Sada je sve u redu, osjećam se odlično i spreman sam da počnem sa treninzima čim se priključim novim saigračima - dodao je univerzalac po boku. Vušurović je nakon odlaska iz Budućnosti gradio karijeru u Letoniji, gdje je sa Rigom osvojio titulu, a nastupao je i u bugarskim ekipama - Vereju i Botev Vratsa. Važi za fudbalera koji je gotovo uvijek besprijekorno spreman. - Treniram individualno i fizički se odlično osjećam. Volio bih da nastavim karijeru u inostranstvu. Postoje neki kontakti, ali još ništa konkretno. Vidjećemo - dodao je Vušurović. Povratak u Crnu Goru? - U krajnjem ne isključujem ni tu opciju, ukoliko se ambicije poklope - zaključio je Vušurović. D. K.

14 12

DUBROVNIK - Bazen u Gružu. Gledalaca: 200. Sudije: Perišić (Hrvatska) i Mišković (Crna Gora). Igrač više: Mladost 10-2, Jadran Carine 14-5. Peterci: Mladost 2 (2), Jadran Carine 1 (1). Rezultati po četvrtinama: 1:3, 3:3, 6:4, 4:2. MLADOST: Marcelić, Radu 1, Miloš 1, Biljaka, Ćuk 3, Bajić, Bukić 7, Lazić, Boven, Dašić, Kunac, Kharkov 1, Jurlina, Vrlić 1. JADRAN CARINE : Tešanović (9 odbrana), Čagalj, Popadić 3, Obradović, Banićević, Averka 5, Mijušković, Gardašević, Radović 3, Spaić 1, Brkić, Petković, Đurović, Vučurović. Jadran je bio blizu finala Regionalne lige, ali su vaterpolisti Mladosti od finiša treće četvrtine počeli da slaže kockice i od ,,minus 3“ stigli do vođstva od 13:11 na tri minuta i 20 sekundi prije kraja utakmice. Velike probleme Novljanima je pravio Luka Bukić, zvanično najbolji igrač Regionalne lige, koji je u pobjedi od 14:12: postigao sedam golova (dva iz peterca). Najefikasniji kod Jadrana bio je Konstantin Averka sa pet golova. Novljani su treći put u ovoj sezoni izgubili od rivala iz Zagreba

Menadžer Junajteda govorio n

Solskjer: Nije

Menadžer Liverpula štosno odg

Gvardiola može da računa na pojačanja nakon ukidanja suspenzije

Sitijev transfer budžet 165 miliona eura Mančester siti raspolagaće sa 150 miliona funti (165 miliona eura) za pojačanja ovog ljeta, nakon što je premijerligašu ukinuta suspenzija zabrane igranja u Ligi šampiona. Po saznanjima londonskog lista Gardijan, prioritet je lijevi bek Bajern Minhena i austrijske reprezentacije David Alaba. Ta-

kođe, na radaru menadžera Pepa Gvardiole je i štoper Napolija Kalidu Kulibali, Senegalac koji je posljednjih godina jedan od najpouzdanijih defanzivaca u italijanskoj Seriji A. Ističe se da Gvardiola takođe želi da ovog ili narednog ljeta u klub dovede vrhunskog napadača. Argentinac Serhio Aguero najavio je da će u Sitiju igrati najviše još godinu. Klub ima jasan cilj, da vrati šampionsku titulu koju je ovog ljeta prepustio Liverpulu. Takođe, izvjesno je da će novi ugovor potpisati menadžer Gvardiola, koji želi da Sitiju donese prvu titulu Lige šampiona. S. S.

Klop čestitao igraču novog drugoligaša Jirgen Klop, menadžer šampiona Engleske Liverpula, uputio je neočekivanu poruku čestitke Adebaju Akinfenvi, napadaču niželigaša Vikomb Vonderersa. Vikomb je pobijedio Oksford 21 u plej-ofu Lige 1 i plasirao se u Čempionšip (druga liga na Ostrvu). Nakon meča veteran Akinfenva (38) se našalio da ,,se čuda dešavaju, pa bi mu se čak i Jirgen Klop mogao javiti da proslave uspjehe zajedno“. Klop se nakon samo nekoliko sati oglasio na društvenoj

Arena

Srijeda, 15. jul 2020.

eg Novog poraženi od zagrebačke Mladosti u polufinalu Regionalne lige

STILI FINALE

tri gola razlike na tri minuta prije kraja druge četvrtine. U naletu su bili Novljani i u uvodnim minutama treće četvrtine kada je Averka, treći put na utakmici, Novljanima donio prednost od tri gola - 8:5. Upravo od tog trenutka počeli su manji problemi u skoro savršenoj igri. Probudio se Miloš Ćuk, koji je prvim golom

otvorio mini seriju od 2:0 za minus od jednog gola. Uspjeli su brzo Novljani da vrate istom mjerom, vratili prednost na 10:7 (2.45 prije kraja treće četvrtine) i neočekivano stali. Mladost je do kraja postigla tri gola, a centar Radu, u četvrtom minutu posljednje četvrtine, prvim golom donio prvo vođstvo Zagrepčanima - 11:10. Averka je

Direktor kluba Zoran Vujičić i Vladimir Tomašević

Radanović: Tri četvrtine imali sve u svojim rukama Petar Radanović, trener Jadrana, smatra da su njegovi igrači tri četvrtine imali sve u svojim rukama. - Bila je odlična utakmica. Gotovo tri četvrtine smo sve imali u svojim rukama. Nažalost, nismo potom realizirali svoje prilike, a Mladost jest – kratko je prokomentarisao meč strategy Novljana. Luka Bukić, nabolji igrač Regionalne lige vjeruje da će njegov tim, nakon ne baš dobrog izdanja u polufinalu pokazati večeras pravo lice. - Ušli smo mlako i nervozno u susret. Stizali smo rezultat veći dio utakmice i tek u posljednjoj četvrtini napravili preokret. Zadovoljan sam pobjedom, a rezultat čak malo i vara. Vjerujem da ćemo u finalu biti puno bolji u početnim minutama – poručio je Bukić.

DUBROVAČKI VJESNIK

iako su bili blizu da im se revanširaju za neuspjeh u gostima i kod kuće. Upravo su bolje ušli u meč, a sa dva gola Vlada Popadića najavili velike stvari. Djelovali su igrači Jadrana sigurno i lako rješavali situacije ispred svog i gola zagrebačke ekipe. Bili su mirniji, sa više ideja u oba pravca, što je rezultiralo ranim vođstvom prvo od dva, a zatim i

Sportski miks

Novi član ABA 2 lige angažovao još jedno pojačanje

Vladimir Tomašević nova akvizicija Podgorice PODGORICA - Krilni košarkaš Vladimir Tomašević novi je igrač Podgorice, koja polako sklapa ekipu za izazove u ABA 2 ligi. Crnogorski košarkaš ima 27 godina, visok je 201cm, a može igrati na pozicijama krila i krilnog centra. Proteklu sezonu odigrao je u redovima tuzlanske Slobode, za koju je u regionalnom ta-

kmičenju nastupio na 22 utakmice (prosječno igrao 20 minuta, postigao 171 poen - za dva 101/63, za tri 13/6, uz 84 skoka). Prije Slobode Tomašević je sa uspjehom nastupao za Jedinstvo i bio jedan od najboljih igrača tima sa sjevera Crne Gore. U dosadašnjoj karijeri pored Jedinstva nastupao je i za Berane, Ibar, a nastupao je i u Španiji u ekipama Gandije i Plasencia Extramadure. R. P.

brzo izjednačio, a Bukić sa nova dva gola praktično osigurao finale, koje je, ispostavilo se, bilo nedostižno za Jadran. U drugom polufinalu Jug je bio bolji od splitskog Jadrana (19:11) i protiv Mladosti će se boriti večeras (20 h) za trofej. A. M.

nakon kiksa protiv Sautemptona

esmo zaslužili pobjedu Mančester junajted u 97. minutu meča protiv Sautemptona ispustio je važnu pobjedu (22) i šansu da se, tri kola prije kraja, domogne trećeg mjesta u Premijer ligi. Ekipa je tokom većeg dijela utakmice branila prednost, a u završnici je igrala sa deset igrača - jer je mladi lijevi bek Brendan Vilijams morao napustiti teren zbog jakog udarca u glavu. Ostrvski mediji su kritikovali izuzetno grubu igru Sautemptona. - Prosto je, nijesmo zaslužili tri poena iz ovog meča. Sautempton je dobar tim, oni trče, pritiskaju vas, ne staju. Nijesmo pronašli naš ritam tokom utakmice. Samo na mahove igrali smo dobar fudbal. Golovi koje smo postigli bili su zaista dobri. U najgorem momentu smo primili gol, dešava se u fudbalu... Sve je to dio učenja za ovaj mladi tim rekao je Solskjer. Junajted je u posljednjih pet mečeva igrao sa istom startnom postavom, ali Solskjer je demantovao da je razlog kiksa umor. U posljednja tri kola mančesterski velikan igraće protiv Kristal Palasa u gostima, Vest Hema kući i Lestera u gostima. S. S.

govorio napadaču Vikomba

Baranin za sada 17. najefikasniji Evropljanin u istoriji NBA lige

Dvojica NBA košarkaša prekršili protokol boravka u ,,Diznilendu“

Napustili kompleks, završili u karantinu Rišon Holms (Sakramento Kings) i Bruno Kaboklo (Hjuston Rokits) narednih deset dana provešće u karantinu, jer su mimo protokola napustili kompleks ,,Diznilenda“ u Orlandu, gdje će se odigrati završnica NBA sezone. Svi igrači koji su prošle sedmice ušli u ,,mjehur“ kompleksa, nemaju pravo izlaska, zbog teške situacije sa epidemijom ko-

rona virusa u Sjedinjenim Američkim Državama i u saveznoj državi Florida. Svi koji izađu, moraju da prođu kroz obavezan karantin, uz česta testiranja na korona virus, kako bi se ponovo pridružili timovima. Saopšteno je da je Holms ,,prešao liniju kampa“ da bi pokupio poručenu hranu. Javno se izvinio zbog greške i istakao da jedva čeka da se pridruži timu u borbi za plej-of. Njegov tim je odbio da komentariše incident. Kaboklo je u inicijalnom periodu karantina u kom su nekoliko dana bili svi timovi izašao iz svoje sobe, a navodno nije bio upoznat sa strogim pravilima samoizolacije. Obojicu čekaju po dva testa na korona virus na svakih 24 sata. Već naredne sedmice NBA timovi igraće prve prijateljske pripremne mečeve u Orlandu, uoči definitivnog nastavka sezone 30. jula. S. S.

Vučević blizu kote 10.000 PODGORICA - Naš Nikola Vučević trenutno je na 17. mjestu po ukupnom broju poena postignutih u NBA ligi kada su evropski igrači u pitanju. Najbolji igrač Orlanda je do sada postigao 9,463 poena u najjačoj ligi svijeta. Očekuje se da do sredine naredne sezone dostigne skor od 10.000 poena u NBA. To je do sada uspjelo samo 14 evropskih košarkaša. Prvi na listi među Evropljanima je neprikosnovena legenda Dalasa i Njemačke Dirk Novicki, sa čak 31.560 poena u NBA karijeri. Vučević je od prošle godine na listi 20 najboljih NBA strijelaca među Evropljanima, a u narednoj godini može popraviti plasman i preskočiti Tonija Kukoča (9.810), možda i Italijana Danila Galinarija (9.777 poena). Slijede španski velikan, centar

Paul Gasol (20.894 poena), zatim proslavljeni francuski plejmejker Toni Parker (19.473) i legende jugoslovenske i srpske košarke Predrag Stojaković (13.647) i Vlade Divac (12.697 poena). Među aktivnim NBA igračima, najbolji je Mark Gasol na šestoj poziciji (12.196 poena), a sedmi je njemačka legenda Detlef Šrempf (11.815). Slijedi aktuelni plejmejker Majamija, Slovenac Goran Dragić sa 11.289 poena, ispred Britanca Bena Gordona (11.022). Najboljih 20 kompletiraju Turčin Hidajet Turkoglu, Litvanac Židrunas Iglauskas, Holanđanin Rik Smits, Grk Janis Adetokumbo, Španac Serž Ibaka, Hrvat Toni Kukoč, Italijan Danilo Galinari, Vučević, Rus Andrej Kirilenko i Francuzi Boris Diao i Nikola Batum. Imena ovih košarkaških zvijezda najbolje svjedoče, koliko je dobru NBA karijeru Vučević napravio u NBA. Tek mu je 29 godina, na vrhuncu je karijere i još dugo godina može predvoditi Orlando kao lider. Do sada je Baranin bio prvi strijelac Orlanda u u sezonama 2014/15, 2015/16, 2018/19, a izvjesno će to biti i ove sezone, u kojoj tim sa Floride ima realne šanse za drugi uzastopni plasman u plej-ofu. S. S.

Minhenski evroligaš potvrdio angažovanje Italijana

Trinkijeri ove sedmice preuzima Bajern mreži Tviter. - Zdravo veliki čovječe, svaka ti čast. Vrlo sam siguran da si tokom karijere zaslužio da budeš makar igrač Čempionšipa, i sada si konačno tu. Sjajna pobjeda i svaka čast! I u ovim čudnim vremenima, nadam se

da ćeš dostojno proslaviti - poručio je Klop. Liverpul rasterećeno finišira premijerligašku sezonu, a ekipa će tokom avgusta imati dovoljno vremena za odmor i pripremu sljedeće sezone, koja startuje u septembru. S. S.

Andrea Trinkijeri novi je trener Bajern Minhena, potvrđeno je njemačkim medijima iz tog kluba. Slavni italijanski trener će ove sedmice zvanično preuzeti minhenskog evroligaša i nakon

dvije godine se vratiti u njemačku košarku. Trinkijeri je u prethodnom periodu vodio beogradski Partizan, klub sa kojim je dva puta osvojio Kup Srbije i koji je sredinom juna neočekivano napustio. Za nasljednika je izabran

njegov doskorašnji pomoćnik, naš Vlado Šćepanović. Kao trener Bamberga, Trinkijeri je tri puta osvojio Bundesligu. Zadatak Italijana biće da Bajern vrati na tron njemačke košarke, titulu je u junu osvojila berlinska Alba. S. S.

Arena

Sportski miks

Srijeda, 15. jul 2020.

Vicešampion F1 vjeruje da će čuvati prednost u generalnom plasmanu

Ekipni pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji

Botas: Vrijeme za titulu

U Baru održano pojedinačno i ekipno atletsko prvenstvo Crne Gore za juniore

Mornar najbolji u obje konkurencije BAR – Atletski klub Mornar apsolutni je pobjednik prvenstva Crne Gore u juniorskoj konkurenciji. Barski klub bio je najuspješniji na takmičenju, koje je kao po tradiciji održano na terenima SRC ,,Topolica“ u obje konkurencije. Nakon dva dana velike borbe, Mornar je osvojio prvo mjesto u muškoj konkurenciji sa 478 bodova više od Lovćena, dok je još veća drama viđena u ženskoj konkurenciji, jer je, kao po običaju, vladala velika bitka između dva barska tima (Mornara i Sanje), ali je na kraju Mornar bio bolji za 171 bod. Uspjeh Mornara upotpunio je i njegov takmičar Petar Tomić, koji je postavio novi rekord Crne Gore za juniore u bacanju kladiva sa rezultatom 45,54 metra. Dakle, u ekipnoj konkurenciji kod juniora prvo mjesto osvojili su atletičari Mornara sa 4518 bodova, drugi su bili atletičari Lovćena sa Cetinja

sa 4044 boda, a treće mjesto pripalo je atletičarima Lima iz Berana (2801). Kod juniorki trijumfovale su atletičarke Mornara sa 5212 bodova, druge su bile takmičarke AK Sanja (Bar), koje su sakupile 5041 bod, dok su članice Lovćena osvojile 4404 boda. Inače, prvog dana takmičenja, koje je održano u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, a koje je okupilo oko 100 atletičara iz 12 klubova ( Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Budućnost, Lovćen, Tempo, Podgorica i Nikšić), pojedinačno su se istakli upravo takmičari Mornara sa 14 medalja, članovi Lovćena osvojili su deset, a članovi beranskog Lima sedam. Drugog dana takmičenja najviše medalja osvojili su atletičari Lovćena (12), a atletičari Mornara i Lima po osam. Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali predsjednik Gojko Banjević, član UO ASCG dr Aleksandar Vujičić, sekre-

tar Milan Madžgalj, selektor Osman Erović i nacionalni treneri Zoran Jojić, Drago Musić i Marko Ristić. Pobjednici po disciplinama: JUNIORI: 200 m: 1. Ognjen Marsenić (Lim) 23,33, 2. Danilo Vujičić (Mornar) 23,55, 3. Luka Perović (Lovćen) 24,08; 800 m : 1. Jovan Đurović (Jedinstvo) 2:13,38, 2. Vasilije Šćepanović (Sparta) 2:17,99, 3. Luka Tadić (Nikšić) 2:18,33; 3000 m: 1. Stefan Petričević (Lovćen) 11:16,09, Nikola Jovićević (Lovćen) 12:54,36; 400 m prepone: 1. Stefan Joksimović (Lim) 1:05,80, 2. Nemanja Đurišić (Lim) 1:14,93; 4 x 400 m: 1.Mornar I (Bar) 3:55,32, 2. Mornar II (Bar) 4:08,92, 3. Lovćen (Cetinje) 4:09,14; Skok u vis: 1. Marko Perišić (Lovćen) 170, 2. Nemanja Đurišić (Lim) 165, 3. Stefan Joksimović (Lim) 160; Troskok:1. Ognjen Vojvodić (Mornar) 12,85, 2. Jasmin Hulić (Rudar) 11,44, 3. Ognjen Marsenić (Lim) 10,79; Bacanje diska (1,75 kg): 1. Amir Papazi (Tempo) 33,28, 2. Eldin Pućurica (Jedinstvo) 28,84, 3. Savo

Mijač (Lovćen) 20,90; Bacanje kladiva (6 kg): 1. Petar Tomić 45,54, 2. Amir papazi (Tempo) 23,64, 3. Eldin Pućurica (Jedinstvo) 20,25; JUNIORKE: 200 m: 1. Maša Bubanja (Lim) 27,61, 2. Dejana Mašanović (Mornar) 28,14, 3. Mare Jablan (Lovćen) 28,23; 800 m : 1. Amina Suljević (Jedinstvo) 2:41,90, 2. Marija Perišić (Lovćen) 2:43,62, 3. Milja Joksimović (Jedinstvo) 2:44,17; 400 m prepone: 1. Marija Jovićević (Lovćen) 1:16,65, 2. Ivana Milošević (Sanja) 1:18,01, 3. Ivona Drašković (Lovćen) 1:31,34; 4 x 400 m: 1. Lovćen I (Cetinje) 4:36,57, 2. Mornar (Bar) 4:38,68, 3. Lovćen II (Cetinje) 6:11,54; Skok u dalj: 1. Anabela Mujović (Sanja) 4,85, 2. Maša Bubanja (Lim) 4,67, 3. Andrea Matković (Mornar) 4,63; Bacanje koplja (600 gr): 1. Ana Bošković (Tara) 36,72, 2. Anđela Rosić (Tara) 27,67, 3. Nora Selčanin (Orion) 25,30; Bacanje kugle (4 kg): 1. Milica Pejović (Podgorica) 10,93, 2. Ana Bošković (Tara) 10,34, 3. Vesna Kljajević (Tara) 9,79. R. P.

Iz Atletskog saveza saopšteno

Otkazano prvenstvo Crne Gore u višebojima PODGORICA - Zbog pogoršane epidemiološke situacije i rastućeg broja zaraženih od korona virusa u Crnoj Gori rukovodstvo Atletskog saveza u konsultaciji sa nadležnim organima u Crnoj Gori koji su zaduženi za epidemiološku situaciju donijelo je odluku da se prvenstvo Crne Gore u višebojima za sve uzrasne kategorije, a koje je trebalo da se održi u Baru 18. i 19. jula odlaže do daljnjeg. Ipak, iz Atletskog saveza Crne Gore potvrdili su da će biti održano seniorsko ekipno prvenstvo. - Prvenstvo Crne Gore u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji za seniore i seniorke, koje je planirano 25. i 26. jula održaće se prema predviđenom kalendaru takmičenja. Prvog dana takmičenja ( subota) nadmetanja počinju u 17.30 časova, dok u neđelju takmičenje startuje u 9 časova - saopšteno je iz Atletskog saveza Crne Gore. Takođe, kada je u pitanju seniorsko državno prvenstvo naglašeno je da će se dvije discipline (bacanje koplja za muškarce i žene, kao i disciplina skok sa motkom za muškarce i žene) održati u neđelju sa početkom u

Detalj sa prošlogodišnjeg prvenstva u višebojima

Valteri Botas, aktuelni lider sezone Formule 1, kazao je da je zreo da pobijedi timskog kolegu Luisa Hamiltona u borbi za titulu šampiona svijea. Finac, nakon dvije trke sezone, ima šest bodova više od Hamiltona. U Austriji je ostvario prvo i drugo mjesto; Hamilton je na stazi u Spilbergu bio četvrti na prvoj i prvi na drugoj trci. U završnici druge trke Botas je uspio da pretekne Maksa Ferstapena. - Nemam bilo koji razlog da sumnjam u sebe. Tokom godi-

na igradio sam sigurnost i samopouzdanje. Luis je imao sjajan vikend iza sebe, divno je vozio kvalifikacije po kiši, imao savršenu trku. Ipak i ja sam pokazao što umijem i mogu. Znam da sam mnogo bolji vozač u odnosu na prošlu godinu, kada sam bio vicešampion svijeta. Osjećam da je vrijeme za titulu, da ću biti makar konkurentan do kraja - rekao je Botas. Sezona se nastavlja u neđelju, trkom za Veliku nagradu Mađarske na stazi ,,Hungaroring“. S. S.

Direktor Formule 1 nezadovoljan kvalitetima slavnog italijanskog tima

Bron: Ferari čeka dug put oporavka Ros Bron, direktor menadžmenta Formule 1, kazao je da slavnu ekipu Ferarija čeka dug i naporan put do momenta dok ponovo bude konkurentna u borbi za pobjede i titule. Ferari je razočarao u prve dvije trke sezone u Austriji, a drugu je obilježio sudar timskih kolega Šarla Leklera i Sebastijana Fetela u prvom krugu. Jasno je da bolidu fali brzina, da motor nije dovoljno jak i da ekipu sada čeka borba za treće ili četvrto mjesto među konstruktorima, sa Meklarenom. - Neće biti u stanju da preokrenu situaciju preko noći, ili za

pet, deset dana, mjesec... To se u Formuli 1 ne dešava, pred Ferarijem je dug put. Moraju da vrlo brzo shvate šta je fundamentalni problem sa tim bolidom. Veliki problem je to što su, kao najpopularniji tim, pod konstantnim pritiskom i lupom medija. U Italiji je to posebno teško, iz iskustva govorim. Biće im mnogo teško da sačuvaju fokus i vjeru u ispravan rad - rekao je Bron. Ros Bron je bio tehnički direktor Ferarija početkom prve decenije ovog vijeka, kada je tim dominirao sa Mihaelom Šumaherom. Potom je sa svojim timom BronGP osvojio titulu. S. S.

MotoGP šampion govorio o prednosti u odnosu na rivale

Markezov recept za titule Mark Markez (27), šestostruki šampion svijeta najjače MotoGP klase motociklizma, otkrio je koja je njegova prednost u odnosu na rivale u modernoj eri sporta.

17 časova u kasarni ,,Milivoje Šaranović“ u Danilovgradu, ako Savez bude dobio saglasnost Ministarstva odbrane Vojske Crne Gore.

- Savez će se Ministarstvu odbrane Crne Gore blagovremeno obratiti sa zahtjevom u cilju održavanja ove dvije discipline - objasnili su iz Atletskog saveza Crne Gore. R. P.

Vozač Honde ove godine napada sedmu titulu, po čemu bi se izjednačio sa legendarnim rivalom Valentinom Rosijem. - Ključni su oni momenti kada uspijete da pobijedite onda kad nemate najbrži motor na stazi. Pa još ako se to ponovi... Prošle

godine to mi se desilo u nekoliko navrata, pa i u ranijim godinama. Cio svijet je znao da rivali imaju brže motore, ali sam ja pobjeđivao. To protivnike psihološki uništava u pripremama za naredne izazove - rekao je Markez. Španac će u nedjelju, u Herezu na ,,domaćem terenu“ voziti prvu trku ovogodišnjeg MotoGP šampionata. S. S.

Feljton

Srijeda, 15. jul 2020.

O JEDNOM STAROM SELIŠTU NA OBALI GORNJEG BLATA » Piše: Slobodan ČUKIĆ Stigao sam u Skupo iznova 17. marta 2020. godine i spustio se do seoske crkve koja je obnovljena četiri godine ranije. Baš tada se, u blizini crkve, na svojoj zemlji naselio i Vuk Mirotić (1965) iz Grbavaca. Zatekao sam ga u poslu i upitao za stara kućišta. Bilo mu je neobično da to nekoga uopšte zanima. Rekao je da, sem u tom dijelu Skupog, nekoliko kućišta ima i kod izvorišta Boljesestra, udaljenom oko 300 metara ka jugoistoku. Na pitanje da li su u okolini, oko crkve, živjeli Jokmanovići, uzvratio je da su u tom dijelu bili samo Mirotići, dok su Jokmanovići bili nastanjeni u drugom dijelu, kod izvorišta Boljesestra. Nakon toga krećemo ka obližnjoj glavici, udaljenoj oko 60 m od Vukove kuće-barake. Uspinjemo se desetak metara uz krše i stižemo do starog kućišta, u kojem su, po Vukovom kazivanju, živjeli njegovi preci. - Kada je to bilo Vuče? - Ihaaaa, ko ti to zna... Kućište je suvomeđno, načinjeno od velikih potamnjelih krša. Vrlo je staro i prilično veliko. Dugo je oko 10 m, široko oko 5,5 m. Zidovi su debeli oko 70 cm, građeni od dva reda kamenih blokova sa trpancem u sredini. Bočni zidovi su oko 1,3 m visine, listre oko 2 m. Ulaz je sa jugoistoka. Posred kućišta je odavno niklo drveće. U zidu suprotno od ulaza ugrađeni su veoma veliki krši. Jedan je dug oko 2 m, visok oko 70 cm. Uz njega je još jedan veliki, okruglast, nepravilan, oko 80 x 70 cm. Veliki krši se nalaze i u dnu sjeveroistočne listre, koja je prislonjena uz stijenu – baš kako su Crnogorci oduvijek činjeli. Cijela građevina je pri stijeni, na izdignutom mjestu u odnosu na okolinu. Sa kućišta je vrlo lijep pogled na malenu seosku crkvu, udaljenu oko 100 metara, kao i na Kosmaču i cijelo Gornje blato. - Ima li đe kakvog starog guvna Vuče? - Ne da ja znam.

STAROST

Budući da se Skupo pominje u turskom haračkom defteru iz 1523. godine, starost kuće može se računati i na preko 500 godina. Suvomeđna gradnja sa upotrebom velikih krša (kamenih blokova) tipološki pripada najstarijoj crnogorskoj graditeljskoj tradiciji. Pavle Rovinski je takve kuće prije oko 130 godina (u periodu 1890-1900.) nazivao „vrlo sta-

Prastaro kućište na glavici staro više stotina godina Suvomeđna gradnja sa upotrebom velikih krša tipološki pripada najstarijoj crnogorskoj graditeljskoj tradiciji. Pavle Rovinski je takve kuće prije oko 130 godina (u periodu 1890-1900) nazivao „vrlo starim“ - što nesumnjivo govori da su još tada bile stare najmanje 200-300 godina. Ovaj način gradnje potiče iz dubine srednjeg vijeka i praktikovan je do oko 1700. godine. Moguće je da tu granicu treba pomjeriti još dalje u prošlost

Ulaz u staro kućište u Skupom

Vuk Mirotić na starom kućištu

rim“ - što nesumnjivo govori da su još tada bile stare najmanje 200-300 godina. Ovaj način gradnje potiče iz dubine srednjeg vijeka i praktikovan je sve do oko 1700. godine. Moguće je da tu granicu treba pomjeriti još dalje u prošlost. Kako bilo, od tog doba postepeno je počela da preovlađuje suvomeđna gradnja sa manjim i bolje obrađenim kamenjem, koje je bilo jednake veličine od dna do vrha kuće. U okviru toga se može razlikovati nekoliko tipova kuća – sa špicastim listrama i bez listri. I tako dalje. Od 19. vijeka bila je sve češća gradnja sa upotrebom „klaka“ (vezivnog materijala). Dakle, računamo da je najstariji tip suvomeđne gradnje, sa upotrebom ogromnog kamenja, počeo da se potiskuje prije oko 300 godina. Takvih kuća još ima u davno napuštenim crnogorskim naseljima.

LEGENDE

Skupo je zanimljivo i zbog cijelog repertoara narodnih priča koje potiču iz udaljenog doba. Pavle Rovinski pominje nekoliko legendi o Gornjem blatu koje su direktno ili indirektno povezane sa tvrdnjama o povećanju nivoa tog jezerceta i potopljenoj crkvi. Bilježi da „živi narodno predanje da je ovdje ranije postojalo veliko selo, a jezera nije bilo“

Skupo je zanimljivo i zbog cijelog repertoara narodnih priča koje potiču iz udaljenog doba. Pavle Rovinski pominje

Listra na starom kućištu

Veliko kamenje na kućištu u Skupom

nekoliko legendi o Gornjem blatu koje su direktno ili indirektno povezane sa tvrdnjama o povećanju nivoa tog jezerceta i potopljenoj crkvi. Bilježi da „živi narodno predanje da je ovdje ranije postojalo veliko selo, a jezera nije bilo, samo je bila česma sa dosta vode, iz koje su vodu uzimali preko slavine koju su otvarali i zatvarali. Jedna žena je noću došla ovdje, otvorila je slavinu i podmetnula je kacu-posudu za vodu. Odjedanput je neko viknuo i rekao joj da joj se vratio muž iz zarobljeništva. Od radosti ona je kačicu stavila na glavu i požurila kući, zaboravivši da zatvori slavinu, i voda je nastavila da toči. Kako je bila noć, niko slavinu nije zatvorio, i voda je tekla cijelu noć, potopila je selo, tako da se niko od stanovnika nije spasao. Na mjestu gdje je bilo selo stvorilo se jezero“ (Pavel Apolonovič Rovinski, „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, Tom I, Cetinje, 1993, 179). Rovinski bilježi još jednu verziju legende o podizanju jezerskog nivoa:

Pavle Rovinski bilježi legendu o potopljenom naselju: „U vrijeme kada nema nepogode, kažu da je u dubini moguće vidjeti crkveni toranj. Bilo je ljudi koji su tu ronili i koji su se uvjerili da je tu postojala crkva, ali niko od njih poslije ronjenja nije dugo živio“. Na drugom mjestu kaže da „kad je niska voda, može se vidjeti tamo crkva i razne građevine, a ponekad se čuje zvonjenje zvona i pojanje“ „S tim u vezi treba napomenuti kako je nastalo Gornje Blato. Ranije je tu bilo veliko polje između Sinjca i Kosmača (sada je to ostrvo) i na njemu se nalazilo selo, kao grad. Iznad njega bio je napravljen ogroman rezervoar za vodu, koja se sakupljala iz potoka Bonja (ili Bolja) – sestra. Vodu iz tog rezervoara uzimali su preko česme, koja se zatvarala da se ne bi voda prosipala. Jedna žena pred samo veče dođe po vodu i napuni punu kačicu, kada neko viknu da joj je došao muž, koji je dugo boravio u Carigradu. Obradovavši se, ona stavi kačicu na glavu i brzo pođe kući, zaboravivši da zatvori česmu, a voda nastavi da ističe. Kako je bilo već pred noć, to niko više nije izlazio i nije primijetio da dolinu plavi voda, i tokom noći voda je poplavila

Staro kućište u Skupom

sve, potopila selo i čitavo naselje sa crkvom“ („Etnografija Crne Gore”, Tom II, CID, Podgorica, 1998, 337).

CRKVA POD VODOM

Rovinski navodi i legende o potopljenom naselju: „U vrijeme kada nema nepogode, kažu da je u dubini moguće vidjeti crkveni toranj. Bilo je ljudi koji su tu ronili i koji su se uvjerili da je tu postojala crkva, ali niko od njih poslije ronjenja nije dugo živio“ („Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, Tom I, 1993, 179). „Kad je niska voda, može se vidjeti tamo crkva i razne građevine, a ponekad se čuje zvonjenje zvona i pojanje. Jedan Ceklinjanin, odličan ronilac, vidjevši tu crkvu, zaronio je tamo, ušao unutra i vidio da je sve na svom mjestu i spremno

za služenje liturgije. Ušao je u oltar, uzeo veliki krst sa stola sav od zlata (i sada se čuva u crkvi u selu Vukovci) i srećno je izašao natrag. Ali se ubrzo razbolio i kroz dvije nedjelje umro” („Etnografija Crne Gore“, Tom II, CID, Podgorica, 1998, 337). Evo još jedne priče: „O Gornjem Blatu pričaju sljedeće: Jedan čovjek je lovio ribu udicom iz čuna, i udica je zapela, a on da bi je otkačio i to više iz radoznalosti, spusti se dolje i vidje da se udica zakačila za alku na crkvenim vratima, i u tom trenu vidi ženu ogromnog rasta, neobične ljepote, s velikim plavim očima, koja je češljala svoje kose, zelene kao trava i duge do peta. Pogledavši ga, ona reče: „Srećan si što sam zauzeta poslom, inače ne bi te više vidjeli ni otac ni majka”. On je na brzu ruku otkačio udicu i iskočio nazad. Poslije toga bolovao je dva mjeseca, ali je ipak ozdravio. Prošlo je zatim nekoliko godina; ugleda on svoju stoku na drugoj strani rukavca Moračice gdje može da uđe u turske njive. Da bi je pretekao, a da ne ide mnogo naokolo, on pojuri u plićak preko Moračice, koja je u to vrijeme bila plitka, a on je bio i odličan plivač, no tek što je zagazio u vodu, kad ga nešto povuče i on se utopi” („Etnografija Crne Gore”, Tom II, CID, Podgorica, 1998, 336-337). (Kraj)

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

BUDVA TEL.: 033/402-556

DOO »RADIO TELEVIZIJA BUDVA« Adresa: UL. 13 JULA -ZGRADA BSP-A

Tel.: 033/452-679,452-024 Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva

Srijeda, 15. jul 2020.

Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Srijeda, 15. jul 2020.

Na osnovu Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini(„Sl.list Crne Gore“ br.044/10 od 30.07.2010), Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Glavnog grada-Podgorica („Sl.list RCG-opštinski propisi“ br.08/05, 09/07, „Sl.list CG-opštinski propisi“ br.38/12) Odluke o davanju u zakup dijela prostora Doma kulture Baratuna („Sl.list Crne Gore-opštinski propisi“ br.031/19)

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. objavljuje Javni poziv broj 02-20 za ustupanje u zakup poslovnih prostora prikupljanjem ponuda 1.Poslovni prostor-dio Doma kulture Barutana, upisan u LN br.40, KO Goljemadi, na kat.parceli br.62, označen sa PD 2 Površina: 80 m2 -prizemlje Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou:240,00 Eura bez PDV-a, odnosno 290,40 Eura sa PDV-om. 2.Poslovni prostor-dio Doma kulture Barutana, upisan u LN br.40, KO Goljemadi, na kat.parceli br.62, označen sa PD 4 Površina: 43 m2 -prizemlje Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou:129,00 Eura bez PDV-a, odnosno 156,10 Eura sa PDV-om U predmetnim poslovnim prostorima može se obavljati djelatnost trgovine na malo prehrambenim i drugim proizvodima, pružati poštanske usluge i sl. Ugovor o zakupu zaključuje starješina stručne službe nadležne za zajedničke poslove i prati njegovou realizaciju. Poslovni prostori se daju u zakup na period od pet godina. Ponuda mora da sdrži: - Tačan naziv i adresu ponuđača - Mjesečnu vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a i sa PDV-om - Način plaćanja Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije): 1.Pravna lica - Naziv i sjedište - Potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda za domaća, odnonso dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponudjača za strana lica Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou na žiro račun 550-4710-18 ili garanciju banke u visini od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou, bez prigovora naplativu na prvi poziv. 2.Fizička lica -Ime i prezime -Adresa stanovanja -Broj licne karte ili pasoša -Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita ( zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou na žiro račun 550-4710-18. Pravo učesca na nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica. Za ocjenu podobnosti ponuđača i ocjenu najpovoljnije ponude polaziće se od sledećih kriterijuma : - ponuđena cijena..............…………………............................................................……0 - 80 bodova - način plaćanja..... .................................................................................................…… 0 - 20 bodova podkriterijumi za ponuđeni način plaćanja: plaćanje unaprijed za godinu dana....................................................................................20 bodova plaćanje unaprijed za devet mjeseci..................................................................................15 bodova plaćanje unaprijed za šest mjeseci. ...................................................................................10 bodova plaćanje unaprijed za tri mjeseca......................................................................................... 5 bodova mjesečno plaćanje......................................................................................................................1 bod Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objаvljivanja 15.07.2020.godine, zaključno sa 22.07.2020. godine u 12,30 časova, neposrednom predajom na arhivi Agencije. Ponude (1 original) dostaviti u zapečaćenom kovertu, za svaki objekat posebno, s naznakom ‘’ne otvaraj’’ prije zvanične sjednice komisije za otvaranje sa naznačenim brojem poziva na koverti i objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu Jovana Tomaševića 2a, Podgorica. Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će se održati dana 22.07.2020. godine u 13 časova u prostorijama Agencije. Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati. Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti. Depozit ušesnicima koji nijesu uspjeli na javnom pozivu biće vraćen u roku od 7 dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponudjača. Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora. Izvođenje radova na adaptaciji radi prilagođavanja poslovnog prostora svojim potrebama, zakupac može izvršiti samo na osnovu prethodne saglasnosti stručne službe nadležne za zajedničke poslove. Troškove rekonstrukcije i adaptacije snosi zakupac. Kontakt: tel.408-743

Mali oglasi razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 1

Oglasi i obavještenja

30 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Opraštamo se od našeg dobrog i plemenitog

MILENKA Kostovog RADULOVIĆA Milenko, zbog svih tvojih ljudskih osobina koje su te krasile ostaćeš u našem trajnom sjećanju. MILAN Ćirov sa porodicom 558 Posljednji pozdrav dragoj kumi

SONJI ČOVIĆ

Bila si iskren prijatelj i kao takva ostaćeš zauvijek u našem sjećanju.

Porodica ĐONOVIĆ

569

Posljednji pozdrav dragoj babi

JOVANKI Od unuke JELENE i zeta NENADA 567 Posljednji pozdrav svekrvi

JOVANKI od snahe MARICE 568 Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi, jetrvi, strini i babi

VJERI Lakićevoj JOVANOVIĆ MIRKO i PERICA sa porodicom 566 Posljednji pozdrav majci

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

VJERI Pisati o tebi je suvišno. Ponosni smo što si bila dio naših života. Počivaj u miru. Ćerka BEBA sa porodicom 563

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Tužnim srcem javljamo da je poslije duže i teže bolesti u 55. godini života dana 13. jula preminuo

Posljednji pozdrav

Дана 12. јула 2020. године у 74. години испустио је своју племениту душу наш вољени

ŽARKU BOJIĆU Počivaj u miru, iskreni prijatelju.

МИЛАН - МУЈО Благотин ПОПОВИЋ

ŽARKO Mirkov BOJIĆ

Због настале ситуације, сахрана драгог нам покојника је обављена дана 13. јула у породичној гробници у Слатини.

22. 6. 1966 - 13. 7. 2020.

Ожалошћени: супруга МАРИЈА – МАРТА, ћерка МИЛЕНА, унуке МИА и НОРА, зет АЛЕКСАНДАР ЧОЛИЋ, братанићи НЕНАД и ПРЕДРАГ, снаха РАДА, брат од стрица МИХАИЛО – МИЈО, братаничне, сестрићи, сестричне, сестре од стрица и остала многобројна родбина ПОПОВИЋ и БРАЈОВИЋ

Sahrana će se obaviti dana 14. jula, u krugu porodice na groblju u Dragovića polju.

Ožalošćeni: supruga NINA, kćerke JOVANA i ANASTASIJA, sin LUKA, brat STANKO, njegova CICA i ostala mnogobrojna rodbina BOJIĆ, DRAGOVIĆ i RADOVIĆ

542

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 11. jula 2020. godine preminuo u 81. godini, poslije duge i teške bolesti naš dragi

PREDRAG POPOVIĆ i ALEKSANDAR PETRIČEVIĆ

565

Posljednji pozdrav dragom

540

ŽARU

Poslednji pozdrav

ČEDO DRAGIĆEVIĆ sa porodicom

504

ILIJA ŽIVALJEVIĆ

LJILJI Mitra ZENOVIĆ

17. 10. 1939 - 11. 7. 2020. Sahrana je obavljena 12. jula u 16 časova u krugu porodice na mjesnom groblju Vrbice - Kotor. Ožalošćeni: brat MILIČKO, ćerka ZORKA, sinovi MILOŠ i NIKOLA, snahe MILENA i MICHELLE, zet MARKUS i unučad NATAŠA, SONJA, LUKA, IVAN, ALEKSA, ANASTASIJA i DAVID

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

rođena Pavlek Tužan je ovaj pozdrav što ti šalje tetka. STANA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

561 Naša draga

ŽARKU BOJIĆU

Porodici iskreno saučešće u velikom bolu. 485

538

NATAŠA i SRĐAN ĐURIČANIN

Dragi ujače i đede

Dana 12. jula 2020. umrla je

SNEŽANA ORLANDIĆ STOJANOVSKI SONJA Slobodanova ČOVIĆ rođena Milošević Sahrana je obavljena 13. jula u krugu najbližih na gradskom groblju Čepurci.

preminula je 10. jula 2020. godine. Ispraćaj za kremaciju je održan 14. jula 2020. godine na Novom groblju u Beogradu. Volimo te svaki dan. A sada ćeš nam nedostajati svaki dan.

SIMO Bio si oličenje ljudskosti, istrajnosti i dostojanstva. Za svakoga si predstavljao uzor, bio svijetli primjer stoičkog i gospodskog ponašanja i kao takav ćeš ostati upamćen. MIRJANA, IVANA, FILIP i IGOR 560

Draga naša Sonja, teško je boriti se sa prazninom i bolom koje ostavljaš. Tvoja djela protkana ljubavlju, iskrenošću i dobrotom ostaće u sjećanjima svih koji su te poznavali. Mila majko, bila si veliki borac, hrabrog srca, čiji primjer ćemo uvijek slijediti. Hvala na svoj ljubavi i pažnji koju si nam pružila, a tvoj osmijeh i blagost ćemo zauvijek čuvati u našim srcima.

Ožalošćeni: suprug DIMČE, sinovi STEFAN i FILIP, sestre SLAVICA i LJILJA, zet SAŠA, snahe DUŠICA i ANA

Posljednji pozdrav mojoj sestrični

Počivaj u miru

Tvoji sin KRSTO, kćerka KRISTINA i suprug SLOBODAN 513

543

Dana 13. jula 2020. godine iznenada nas je napustila naša

LJILJI Mitra ZENOVIĆ

Dana 13. jula 2020. u 66. godini tragično je preminuo naš voljeni

rođena Pavlek Sa tugom i poštovanjem. BATO ROGANOVIĆ sa porodicom 562

SIMO snaha LJILJANA 564

IN MEMORIAM

STOJANKA Rada DAMJANOVIĆ

VLADIMIR Miljanov ŠĆEPANOVIĆ

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu porodice.

Zbog novonastale situacije, sahrana će biti obavljena u krugu porodice. Kuća žalosti Selišta bb, Kolašin.

ZORICA i MIODRAG 13. 7. 1953 – 15. 7. 2013.

Ožalošćeni: ćerka ANDREA, zet SLAVKO, unuci MATIJA i PETAR, braća ALEKSANDAR i NEBOJŠA, sestre VERA i VESNA sa porodicama

Ožalošćeni: supruga MILEVA – CACA, sin MILOŠ, ćerka MIRA, braća MIODRAG-DRAGAN i ZORAN, snahe VALENTINA i BEHIJA i mnogobrojna rodbina ŠĆEPANOVIĆ

18. 9. 1946 - 6. 7. 2000

DUBAK

Počivajte u miru. MLADEN i JELENA

539

553

559

Oglasi i obavještenja

Dana 12. jula 2020. godine u 71. godini preminuo je

Srijeda, 15. jul 2020.

Dana 12. jula 2020 u 88. godini umrla je naša draga

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, svekrvi, babi i prijateljici

VJERA Lakićeva JOVANOVIĆ

ZARIJA Vasov DRAGOJEVIĆ

1933 – 2020.

VJERI

12. 7. 2020. Sahrana je obavljena u krugu porodice, zbog novonastale situacije. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u 13 časova u krugu uže porodice na mjesnom groblju u Bobiji. Ožalošćeni: sinovi NIKOLA i SLOBODAN, ćerka SLOBODANKA sa porodicama i porodice JOVANOVIĆ i ORLANDIĆ Ožalošćeni: sin LAZAR, kćerke NEVENKA, IVANA, DRAGANA, NATAŠA i MILICA sa porodicama, brat VOJISLAV i ostala rodbina

sin SLOBODAN, snaha SENKA, unuci VANJA i IVA i prijatelji SAVO i BRENA VUKOJE

535

Posljednji pozdrav našoj dragoj 498

544

Posljednji pozdrav

VJERI Lakićevoj JOVANOVIĆ rođena Orlandić Sahranjena je 13. jula tekuće godine na Gornjepoljskom groblju.

ZARIJI DRAGOJEVIĆU Tata... otišao si tiho i bez pozdrava, u zagrljaj svog anđela. Nek tvoja duša počiva u miru DRAGANA sa porodicom

Tvoji: ARSENIJE, OLGA, NADEŽDA, HUGO i UBERTO 529

DRAŠKOVIĆ ALEKSI

Дана 12. јула 2020. преминула је у 88. години наша драга

499 Posljednji pozdrav ocu

KOLEKTIV „GRADNJA – PROMET“ – SPUŽ

ЈОВАНКА Савова БАКРАЧ рођена Полексић

ZARIJI DRAGOJEVIĆU Počivaj u miru LAZAR, MILICA i NATAŠA

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу уже породице, дана 13. јула на градском гробљу Чепурци.

520 Moj ACIKA

500 Ожалошћени: кћер БОСИЉКА, син МИЛЕТА, сестре ЉЕПОСАВА и МИЛКА, снахе СОЊА, МАРИЦА и МИЛЕВА, унучад САВО, ИВАН и ЈЕЛЕНА и остала многобројна родбина БАКРАЧ и ПОЛЕКСИЋ

Posljednji pozdrav ocu

Velika nevjerica i tuga... Bol preteška... Neka te anđeli čuvaju. 532

ZARIJI DRAGOJEVIĆU Neka tvoja duša počiva u miru i zagrljaju sina Draška.

Tetka ANKA

Тужним срцем јављамо да је 13. јула 2020. године у 80. години преминула наша драга 555

NEVENKA sa porodicom

Posljednji pozdrav velikom bratu, ujaku i šuri

501

Moj tata

СТАНКА пок. Мишка РАЖНАТОВИЋА Због новонастале ситуације сахрана је обављена у Дујеви – Ријека Црнојевића у кругу породице.

ZARIJA DRAGOJEVIĆ Sada si tu, gdje si godinama želio da budeš. Pored svog sina Draška. Počivaj u miru.

Ожалошћени: синови ПРЕДРАГ и ВЕСКО, сестра НАТАША, снахе ДРАГАНА и МАШЕ, унуци СТЕВАН и НИКОЛА, ђевер МОМО, заова ДРАГИЦА, јетрве БОСЕ и БЕБА и остала родбина РАЖНАТОВИЋ и МАРАШ

ALEKSI DRAŠKOVIĆU Zauvijek u mojim mislima i nigdje dalje od mog srca dok budem disala. Tvoja GOGA sa porodicom

Ćerka IVANA sa porodicom 502

495

557

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Posljednji pozdrav našoj dragoj i uvaženoj komšinici

Posljednji pozdrav voljenom i nikad prežaljenom mužu i ocu

ACO naš

VJERI JOVANOVIĆ

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima, tvoj osmijeh u našem sjećanju, a sve što si uradio u svakoj našoj priči. Ostalo je još mnogo toga da ti kažem brate, da se ispričamo, da se zajedno borimo sa životom, toliko toga da me naučiš.

Sa ponosom i poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava. DUŠANKA GORANOVIĆ sa porodicom 530

Tvoji BOŽIDAR, DRAGANA i DAVID Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

ACU

551 Posljednji pozdrav našem

VJERI JOVANOVIĆ Hvala ti za svu iskrenu i nesebičnu ljubav koju si nam pružala. PORODICA PEŠIĆ 536

Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj teta

Bejo, bolna je istina da te više nema. I dalje ne želim da vjerujem u to. Svaki dio tebe osjećam kao da si još uvijek tu. Kako da kažem tvojim apašicama da te više nema??? Neću te pitati zašto?? Znam, nisi želio da odeš ovako. Previše smo se voljeli da bi bilo stvarno... Ostalo je mnogo toga nedorečenog, imali smo bezbroj planova, ali obećavam ti da ću nastaviti tamo gdje smo stali, baš onako kako bi i ti uradio (želio), jer znam da bi to bio jedini i ispravni put. Čuvat ću ih i voljeti za oboje, svakoga dana oživljavati uspomene na tebe. Počivaj u miru ANĐELE naš, nadamo se da ćeš na nebu biti srećan baš onako kako si bio sa nama! Hvala ti za sve!

Samo tvoje NINA, DUNJA i NAĐA

ACU Ponosni smo što smo te imali. Tvoji otac PETAR, majka BRANKA, braća BOŽIDAR i IVAN, baba SOFIJA

546 Posljednji pozdrav

VERI Od ILIJE, ZDRAVKA i DARKA sa porodicama

550

537

ACO Posljednji pozdrav bratu Srećo naša, počivaj u miru.

Majka BRANKA, otac PETAR

547

ALEKSI DRAŠKOVIĆU Brate, boli praznina koja nikada neće biti popunjena... Boli život koji je sada trebao da živi, a ugasio se. Boli sve što si planirao a nijesi stigao. Boli sudbina od koje očekujemo dobro, a ni u snu ne saznamo šta nam se desi... Voli te tvoj VELIŠA 556

Prijatelju,

АЛЕКСА Перов ДРАШКОВИЋ Живот је трагичан вез. Најљепши гоблен, сузама одсликан. Живот је памћење драгих лица, вољених осмијеха, што на трен један само видиш. Када живиш сто пута умреш. Тако постојиш. Када ваздуха немаш, тако дишеш. Кад те има, највише те нема. Бити тога свјестан, највећа је бол. Никога се ражељети нећеш. Живот је облачан, кишни дан, понекад разведрен. То пролазно небо је срећа. Тамо ти припадаш. Збогом Ацика.

Brate naš

ACIKA Počivaj u miru. Volimo te.

Твоја браћа АНДРИЈА и ВЕЛИБОР

ALEKSA DRAŠKOVIĆ Tvoj osmijeh i naša druženja ćemo pamtiti zauvijek.

486

Tvoja braća BOĆA i IKICA

548

Posljednji pozdrav voljenom

Brate

BACAK i ADI 523

ACIKA

ALEKSI – ACU DRAŠKOVIĆU Acika, ponosni smo na tebe. U našim srcima si dok smo živi.

ALEKSI DRAŠKOVIĆU

Mnogo boliš.

Ujak MITAR, ujna SNEŽANA, sestra JELENA, brat NIKOLA

Tvoji IVAN, ALEKSANDRA, VUKSAN i LUKA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju. Počivaj u miru. 554

SLAVKA TOMOVIĆ sa porodicom iz Mojkovca

552

549

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Posljednji pozdrav dragom

Dragom ocu, đedu i tastu Dana 12. jula 2020. godine u 83. godini preminuo je

LEKU RAŠOVIĆU Hvala ti za svu ljubav, pažnju i toplinu kojom si nas dočekivao i ispraćao. Ljubav i sjećanje na tebe vječno će trajati. Kćerka MIRJANA, unučad NIKOLA i MAJA, zet BOBAN i prijateljica DESA RACKOVIĆ

ŽARKU BOJIĆU Od komšija IVANOVIĆA, VUČKOVIĆA, MERDOVIĆA i KRTOLICA

496

ALEKSA - LJEKSO Nikolin RAŠOVIĆ iz Ljajkovića

Nježnom, dobrom i voljenom đedu 489

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice.

Dana 14. jula 2020. poslije duge i teške bolesti u 90. godini preminula je naša draga

Ožalošćeni: sinovi VLATKO i DEJAN, kćerka MIRJANA, snaha DRAGANA, bratanići, bratanične, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina RAŠOVIĆ

LEKU RAŠOVIĆU Zauvijek ćeš ostati u našim najljepšim sjećanjima. Unučad NIKOLA, ALEKSANDAR, MAJA, MAŠA i ISIDORA 497 Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

531

Dana 13. jula 2020. godine preminuo je naš dragi

JELENA Pantova RADINOVIĆ rođena Brnović

LEKU RAŠOVIĆU

a porodici Rašović iskreno saučešće. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice na mjesnom groblju Grbavci.

RACO RACKOVIĆ sa porodicom

484

Posljednje ZBOGOM…

MILENKO - MIKI Kostadinov RADULOVIĆ

Ožalošćene porodice RADINOVIĆ i BRNOVIĆ

1955 - 2020. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 14. jula u krugu uže porodice na mjesnom groblju Dolovi – Komani.

524

MILENKU RADULOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj

Adresa za primanje telegrama: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 66/4, Podgorica

Neka tvoja duša nađe vječni mir. Nikada te neće zaboraviti:

VLADO, SLAVICA, SANJA i ALEKSANDRA ANĐELIĆ

Ožalošćeni: supruga SONJA, kćerka IVA, sin KOSTA, brat MILORAD – BATO, sestre SENKA ĐUROVIĆ sa porodicom i VJERA BOŽOVIĆ sa porodicom, braća i sestra od strica, brat od tetke i ostala rodbina RADULOVIĆ i SEKULIĆ

506 Opraštamo se od našeg dragog zeta i tetka

JELENI

505

Драга Velikim srcem, plemenitom dušom i časnim životom zaslužila si naše vječno sjećanje.

MILENKA RADULOVIĆA Snaha JULKA, unuk DIMITRIJE, snaha IVANA, praunučad MIA i MARKO RADINOVIĆ

Počivaj u miru NEVENKA, MILICA i IVANA BAN

МАЈО 514

507

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav

Зар је могуће да један трен упропасти ваше снове и вашу срећу? Твојим понашањем уливала си у нама велику наду за вашу сигурну будућност. Хвала ти, анђеле, што смо те упознали. Жале за тобом и твојом младошћу,

JELENI Pantovoj RADINOVIĆ

MILENKU RADULOVIĆU ВЛАДОВА тетка СЛАВКА и породица ШЋЕКИЋ

Od bratanića MIŠA BRNOVIĆA sa porodicom

545

Od RADOVIĆA NEĐA, STANKE, DEJANA i DARKA sa porodicama

508

494

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

МАЈО Љубави моја непреболна. Најљепши мој морнару са беспомоћне наше барке. Поштовање, разумијевање и љубав коју си ми пружала давали су ми крила да испуним сваку нашу заједничку жељу, а сада си ме оставила да сам по мору пловим и да се надам само једном, да ћу те негдје на мору наћи, да ми поново вратиш крила. До тада одмарај у царству небеском, а ја са великом тугом и патњом. Никада те нећу заборавити

твој ВЛАДО

492

Драга

МАЈО

Била си анђео којег смо лако завољели и у Теби препознали све твоје врлине које су те красиле, твоју искреност и твоју једноставност. Хвала ти на бескрајној љубави и разумијевању које си пружала нашем Владану. Остављаш нас да заједно са њим тугујемо за вашом рано прекинутом срећом. Заувијек ћеш остати у нашим најљепшим сјећањима.

Породица СТАНИШИЋ

493

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Dana 13. jula 2020. godine preminuo je moj voljeni đed

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Тужним срцем јављамо да је у 81. години преминуо наш драги

SIMU RADULOVIĆU Počivaj u miru, dobri čovječe.

SIMO Savov RADULOVIĆ 1926 – 2020.

ЈОСИП-ЈОЗО пок. Анта КИТИЋ Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити 15. јула у кругу породице на градском гробљу у Шкаљарима.

Voljeni đede, počivaj u miru a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava u našim srcima. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana na mjesnom groblju u Komanima.

Ожалошћени: супруга НЕВЕНКА, кћерке ЕМА, АНИТА и ДИЈАНА, снаха ИВАНКА, унучад, породице КИТИЋ и МАСЛОВАР и остала родбина

Ožalošćeni: unuk FILIP, sestra JOVANKA, praunuka TARA, snahe TIJANA i LJILJANA, porodica VUJOŠEVIĆ i PRELEVIĆ

503

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

SIMU Savovom RADULOVIĆU

541

533

GILE, MIRA i DEJO sa porodicama

MOMO PRELEVIĆ sa porodicom

Umro je 13. jula 2020. godine u Torontu- Kanada

Dana 13. jula 2020. poslije kratke bolesti zauvijek nas je napustila naša voljena majka

490 Posljednji pozdrav iskrenom i vjernom navijaču

SIMU Savovom RADULOVIĆU

VOJO Jovanov ŠPADIJER

LJILJANA rođena Pavlek ZENOVIĆ FK BUDUĆNOST

509

Sahrana dragog nam pokojnika biće obavljena u krugu uže porodice u Torontu-Kanada.

POMENI

Nijesi ti otišla, dok smo mi žive, dio tvog srca kuca sa nama. Volimo te.

Dvije godine su od smrti našeg dragog

OŽALOŠĆENA PORODICA

Tvoje MARIJANA i IVANA

BRANISLAVA – MIKE VUČKOVIĆA 534

Bratska ljubav koju si pružio meni i mojoj porodici neizmjerno nedostaje.

519

Brat GOJKO VUČKOVIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri

487 Navršilo se dvije godine od smrti moga brata

LJILJANI ZENOVIĆ Hvala ti na svemu. Uvijek ćeš biti naša tetka. Počivaj u miru. Tvoj brat ŽELJKO sa porodicom

LJILJANI ZENOVIĆ Draga seko, uvijek ćeš biti u meni i sa mnom. Voli te tvoja sestra MIRA sa porodicom

517

515

Posljednji pozdrav dragoj babi

Zauvijek se opraštamo od naše drage sestre i zaove

BRANISLAVA – MIKE VUČKOVIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje moj bol za tobom. Brat ĐOKA VUČKOVIĆ 488 Sjećanje na našeg dragog supruga, oca i djeda

LJILJANI ZENOVIĆ Zauvijek u našim srcima

LJILJANE ZENOVIĆ Oprosti nam što smo te danas ispratili sa suzama, jer si ti nas uvijek dočekivala sa osmijehom. Počivaj u miru.

Tvoj LAKI sa mamom i tatom 518

Tvoj brat MILORAD i snaha RAJKA 516

DUŠANA M. VUJOVIĆA 13.7. 2006 -13. 7. 2020. Čuvamo te od zaborava. 491

Tvoja PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. jul 2020.

Danas 15. jula 2020. se navršava tužna godina kako ostasmo bez naše voljene majke, svekrve, babe

Godina je od kada više nema moje sestre

SUZANE ŠEBESTE

Nedostaješ mi. Mnogo i zauvijek. Plačem i tugujem, sama, da niko ne vidi i ne čuje.

Tvoja sestra SILVIJA, sestrići MILOŠ i FILIP sa porodicom, NINOM i TAMAROM

SUZANE ŠEBESTE 483

Draga majko, tvoj iznenadni odlazak na put bez povratka je ostavio veliku prazninu i bol u našim dušama. Teško je shvatiti da više nikada nećemo vidjeti tvoje nasmijano lice, niti osjetiti tvoju bezgraničnu ljubav, veliku podršku i tvoj čvrst oslonac. Ponosni smo što smo te imali takvu kakva si bila, a veoma tužni što smo te tako rano izgubili.

Dana 15. jula 2020. godine navršava se godina dana od kad nije sa nama naša draga prijateljica

SUZANA

Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju. DUŠKO VUŠUROVIĆ sa porodicom 521

Tvoji DARIO, MARINA, MARTINA i MATTEO

Prošla je godina od smrti naše drage sestre i tetke

522

MARIJE – BEBE VUKIĆEVIĆ IN MEMORIAM 28. 6. 1941 - 15. 7. 2017.

Ponosni što smo te imali, beskrajno tužni što nisi sa nama. Nedostaješ nam. OLGA, SLOBODAN i MARINA NIKOLIĆ

512

KOSTA Dušanov BOGDANOVIĆ U sjećanjima na tebe, voljeni moj oče, prođoše tužnih 40 dana. Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima. 528

Draga

Tvoja ćerka DANIJELA sa porodicom

MIRJANA Slobodanova PAVLIČIĆ rođena Vujović

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog strica, đeda i prađeda

Tri godine su od kada sa nama nije naša voljena i plemenita mama. Nedostaje nam, i njene tople riječi i bezrezervna podrška, a neograničena majčinska ljubav nastavlja da nas vodi kroz život, kao podsjetnik na vječni duh dobrote. Vole te i čuvaju od zaborava.

KOSTANTINA – KOSTE Dušanova BOGDANOVIĆA

526

482

Prošlo je 40 dana od kad nas je napuštio

Sjećanje na iskrenog prijatelja

Tvoji: supruga ZAGE, sinovi LJUBO i BORO sa porodicama 527

Tvoji CICA i BOŠKO

510

DUŠAN, MIRA, ANA, JANKO, MILENA, BALŠA i PETAR

Tvoj vedar duh, topao zagrljaj, iskrenost i tvoja veličina krasit će sada neko drugo mjesto, a mi ćemo te zauvijek voljeti i čuvati u našim mislima i srcima.

Nedostaješ nam puno. S ljubavlju

PREDRAG, NATALIJA i TAMARA

Tvoj dragi i plemeniti lik ostaće zauvijek u našim srcima i lijepim sjećanjima. Počivaj među anđelima.

KOSTA Dušanov BOGDANOVIĆ

MARIJA VUKIĆEVIĆ

Prođe godina od kad nas je napustila naša draga

KOSTA BOGDANOVIĆ Dragi Kole, bio si mi idol. Po svom kavaljerstvu, po tvojim šalama. Bio si neustrašiv trkač motora i kola. Hvala ti na iskrenosti, Bratskim savjetima i za svu Pažnju koju si mi poklanjao. Počivaj u miru i naka ti je laka zemlja. JOCO VUŠUROVIĆ 525

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MARIJA VUKIĆEVIĆ Bako, puno nam nedostaješ.

Tvoji BANE, ANĐELA i VUK

511

TV program

Srijeda, 15. jul 2020.

FILM

RTCG 2 12:10

SERIJA

VIJESTI 17:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Most

LAZAR MIŠUROVIĆ

Alo, alo

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r. 10:05 Naučno – obrazovni program 11:05 Dokumentarni program 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Naučno – obrazovni program, r. 15:00 Lajmet 15:10 Naučno – obrazovni program 15:30 Dnevnik 1 16:00 Teleskopija, r. 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 17:30 Naučno – obrazovni program, r. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Meridijani, e. 18:30 Šofrovizija, e. 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Nesalomljivi, dok. serijal 21:30 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 El Čapo II, s. 00:00 Šofrovizija, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:00 09:30 11:00 12:10 14:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:10 18:40 19:30 20:10 21:00 22:00 23:30 23:45 00:40

Glas Amerike, r. E sport Kultura na Drugom, r. Dnevna soba, r. Program za djecu Most, film Više od ljeta, r. Dokumentarna emisija, r. D-mol, r. Četiri godišnja doba u Havani, r. Helen Doron, ž crtani film Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 D-mol, festival Četiri godišnja doba u Havani, s. Zid, film Glas Amerike D-mol, r. E sport

07:00 08:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05

22:10 23:00 23:30 01:15 01:45

Praktična žena, r. Andrija i Anđelka, r. Ekskluziv, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Jutro, e. Drugo ime ljubavi, r. Zabranjeno voće, r. Milost, s. Igra sudbine, r. Praktična žena, e. Press – NKT Zabranjeno voće, s. Ekskluziv, e. Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s. Prva Intervju – Gost Nikola Martinović, advokat Igra sudbine, s. Noćni žurnal Naglavačke, film Noćni žurnal, r. Milost, r.

NOVA M 06:55 07:40 07:45 08:00 08:25 08:40 09:00 09:40 10:25 11:00 11:30 13:00 13:15 14:20 15:00 15:40 16:40 16:45 17:10 18:00 18:40 19:20 20:20 22:00 22:50 23:30 01:00

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kefalica Kafanica ispred SIS-a, s. Ljubav, navika, panika, r. Ljubav, navika, panika, s. Mr. Kitchen, r. Totalni obrt, r. M(j)ešoviti brak, r. Vijesti Među nama, r. Vijesti Žigosani u reketu, r. Dijete, r. Vijesti Dijete, nastavak Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s. Među nama, e. Dijete, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Glavna ulica, film Van Vajlder, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:15 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 02:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Reflektor, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s. Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Jedan dan, film Vijesti Sport, e. Savršene majke, film Largo Vinč, r. Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 08:00 09:00 10:00 11:00 11:10 11:20 13:00 14:10 15:30 16:10 17:10 18:30

Film Nemoguća ljubav, r. Kuća od srca, r. Zakletva, r. Premijera Ekskluzivno Film Nemoguća ljubav, r. Narod pita Zadrugare, r. Scena Zakletva, r. Narod pita Zadrugare, r. Scena

19:00 20:30 21:30 22:00 23:00 01:00 03:00

Film Zakletva, s. Nemoguća ljubav, s. Paparazzo lov, e. Narod pita Zadrugare Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:15 13:40 14:00 16:20 17:15

Kuhinjica Serija Celebrity Glas Amerike Dokumentarni program Pregled, meteo, stanje na putevima Mediteraneo , e. Muzički program Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

777 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Gavra, crtani film Polis Hronika grad teatra Problem, e. Velika porodica, s. Polis Ćakule, r. Celebrity GlasAmerike Bandolera, r. Muzički program

07:00 10:15 10:45 10:55 11:00 11:15 11:30 11:40 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30

Jutarnji program Mapet šou Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Muzika Druga strana sporta Kolačić sudbine Sportske vijesti Opstanak Dogodilo se Ekstremno Film

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

15:00 15:45 16:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:10 18:15 19:00 19:30 19:40 19:45 20:00 20:30 21:00 21:15 22:00

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Prč, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Prč, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Na domaćem terenu Crnogorske anegdote Living room, r. Mapet šou, r. Dogodilo se, r. Čuj, čuj to, r. Druga strana sporta, r. Kolačić sudbine, r. Otium, r. Aktuelno Slovo o jeziku, r. Priča o riječima, r. Koliko poznaješ svoj grad Humoristička serija Koncert Crnogorske anegdote, r. CG Ekonomija Film

Srijeda, 15. jul 2020.

Marketing

40 Marketing

Srijeda, 15. jul 2020.