14 minute read
STR. 2. i
: Vladimir Bilčik, predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Vladimir Bilčik, predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crnoj Gori treba stabilna vlada koju sada nema
Advertisement
Vladimir Bilčik
POBJEDA: Od smjene vlasti ubrzano se dešavaju promjene vlasničke strukture medijskih kuć a u Crnoj Gori. Koliko je opasno da strukture iz regiona kontrolišu medije, posebno kada se sa više adresa čuju optužbe da se vladajuć a već ina zalaže za interese Srbije? BILČIK: Postoji jedna fundamentalnija stvar ovdje – a to je, čvrsta baza, snažnih, nezavisnih, slobodnih medija, koji rade u javnom interesu. To bi trebalo biti osnova medijske scene u Crnoj Gori. Ovo je
zapravo izazov sa kojim se suočavaju zemlje kandidati širom Zapadnog Balkana. Znamo kakva je prethodnih godina bila ocjena stanja medija u Crnoj Gori, to nije ništa novo. Crnoj Gori su potrebni čvrsti, jaki, nezavisni i slobodni javni mediji u kojima rade profesionalni i kvalitetni novinari. Upoznao sam neke od veoma dobrih novinara u Crnoj Gori i mislim da Crna Gora mora da bude više posvećena kreiranju boljeg javnog prostora za medije. I da, postoji određeni broj privatnih medija. Mislim da u njihovom slučaju mora postojati transparentnost o vlasničkim strukturama, ali i transparentnost u pogledu medijskog tržišta i kupovine medija. U mojoj zemlji, Slovačkoj, imamo vlasnike medija iz drugih država, mislim da je važno da razumijem pod kojim uslovima se to dešava i ko je iza tih medijskih kuća. Ali fundamentalna stvar je da, kada imate pouzdana, slobodna, nezavisna i snažna javna glasila, ne treba da vas brine šta se dešava u privatnim medijima. Ako ovo prvo nije slučaj, medijski prostor u cjelini može biti problematičan. Crna Gora ne bi trebalo da gleda izvan svojih granica, već prije svega da gleda svoje strukturne slabosti koje iznova ponavljamo u izvještajima i ukazujemo na to šta treba da bude unaprijeđeno.
u pitanje poštovanje integriteta te institucije. Ovo je nešto što se pomno prati, jer sve ovo su mlade institucije u Crnoj Gori, mlade institucije pravosuđa i moraju da imaju odlučujući početak. Komuniciranje sa javnošću je važan dio rada svake institucije, I to je nešto što će biti pomno praćeno kada EU bude ocjenjivala progres koji je Crna Gora postigla. Ali opet na kraju, učinak je ono što se računa. Tužilački savjet je zadužen da počne da isporučuje reforme na bolji način kada je u pitanju vladavina prava i pravosuđe u Crnoj Gori. Činjenica da je Savjet formiran je dobra vijest. Ali ono što je još uvijek otvoreno za procjenu je kako Savjet radi.
POBJEDA: U maju ste rekli da vladajuća većina dovodi u pitanje zapadni kurs Crne Gore. Kako vidite situaciju danas? Da li je prozapadni kurs nove vladajuće većine i dalje upitan?
BILČIK: Jasno je da su političari iz svih spektara u Crnoj Gori, sa malim brojem izuzetaka, veoma jasno rekli da žele Crnu Goru u EU, da su posvećeni crnogorskoj ulozi u NATO i u zapadnom geopolitičkom prostoru. Istovremeno, najveći problem Crne Gore je što ove riječi nijesu praćene djelima i mislim da je najveći problem sa kojim se Vlada suočava, a to smo vidjeli i u maju, to što ne postoji jasna, odlučujuća većina u parlamentu. Postoje djelovi Vlade i djelovi većine od kojih Vlada zavisi u parlamentu, što je problematično kada se radi o pitanjima koja su povezana sa crnogorskim prozapadnim kursom i to se reflektuje na činjenicu da, iako političari tvrde da su posvećeni, oni ne mogu da ispunjavaju obaveze jer nemaju većinu u parlamentu.
POBJEDA: Lideri nekoliko partija, uključujući i manjinske stranke u Crnoj Gori, nedavno su potpisali Memorandum o saradnji. Da li ovo vidite kao prvi korak ka formiranju manjinske vlade i da li mislite da bi ovaj koncept bio dobar za Crnu Goru, s obzirom na trvenja i nesuglasice u vladajućoj većini?
BILČIK: Mislim da Crnoj Gori treba snažna vlada sa snažnom, jasnom podrškom u parlamentu. Ovo je osnovna poruka koju šaljemo i političari u Crnoj Gori to razumiju, ali trenutno postoji problem jer trenutno nema većine koja bi ubjedljivo podržavala Vladu. Takođe, ono što Crnoj Gori treba je saradnja političkih snaga, koja je šira, koja je više strateška i fokusirana na cilj ulaska u EU. Vlade idu i dolaze, političke partije koje čine većinu se mijenjaju, ali ono što je važno je da su institucije dobro predstavljene i da se ponašaju u skladu sa velikim strateškim ciljem a to je članstvo u EU. Pozdravljam to što su grupe političkih partija odlučile da sarađuju, jer saradnja je uvijek dobra posebno kada je u pitanju strategijski interes a to je stabilnost koja bi mogla da poboljša ubrzanje puta ka EU. Da budem iskren, ne znam kako bi ova saradnja mogla da utiče na povećanje podrške u parlamentu, to je opet nešto što političari mogu i moraju da odluče. Ponavljam, Crna Gore treba da ima Vladu sa jasnom i ustavnom većinom u parlamentu. Pozdravljam ideju o inkluzivnom pristupu prema partijama koje predstavljaju manjine - Crna Gora je multietnička zemlja. Postoji određeni broj manjina na političkoj sceni, a zaštita manjina je ono što je dio uspješnog puta ka EU i što se Crna Gora obavezala da će ispuniti. U tom smislu mislim da je ovo ohrabrujući korak, ali ovo je jedna od nekoliko puzli koja treba da bude složena kako bi se prevazišao trenutni zastoj koji postoji.
POBJEDA: Uvaženi profesor Florijan Biber nedavno je u tekstu za Foreign Polici primijetio da „nacionalistički i autoritarni karakter srpske vlade predstavlja prijetnju po Srbiju i region“. Nije Biber jedini koji ovo tvrdi, već je sve više onih koji imaju sličan stav. Kako vidite politiku Aleksandra Vučića prema regionu? U tom kontekstu, vrijedi pomenuti da je predsjednik Srbije donirao Nikšiću (opštini u Crnoj Gori) dva miliona eura. Na čelu opštine je prosrpski orijentisan gradonačelnik iz Demokratskog fronta.
BILČIK: Nijedna država ne postoji u geopolitičkom vakuumu pa ni Crna Gora. Istovremeno, Crna Gora je unutrašnji dio prozapadne zajednice. Članica ste NATO-a, koji je najsnažnija vojno politička Alijansa. I predvodnik ste kada su u pitanju evropske integracije. Nema države koja je bliža dostizanju članstva u EU od Crne Gore. Otvorili ste sva poglavlja, sada treba da se zatvori većina njih. Članstvo u EU je težak, ali i trajan zadatak. Volio bih da se Crna Gora primarno fokusira na pitanja i zadatke koje ima kod kuće. Vjerujem da ima dosta zadataka sa kojima Crna Gora treba da se uhvati u koštac. Imate podršku saveznika u NATO, imate podršku institucija EU i članica EU za progres. Bilo je puno frustracije u prošloj godini i nijesmo vidjeli taj progress. Mislim da bi bilo više od pomoći ako bi se javnost, političari i institucije u Crnoj Gori fokusirali na to šta mogu da urade u svojoj zemlji, prije nego na to šta se dešava u susjedstvu. Svi odgovori na crnogorske probleme, sve suštinske promjene koje treba da se dogode su u rukama i kapacitetima Crne Gore. Treba da imate dovoljno samopouzdanja da uradite ove zadatke, dovoljno ste odrasli za to. Gledanje puno izvan vaših granica uvijek je znak manjka samopouzdanja, koje je tako neophodno za postizanje važnih reformi. Želim svima u Crnoj Gori da iskažu to samopouzdanje jer vjerujem da ga imate i treba da ga iskoristite najbolje što možete. To bi takođe bio najbolji odgovor za sve one koji dovode u pitanje budućnost Crne Gore ali i najbolji odgovor na vaše odnose sa susjedima, uključujući naravno i odnose sa Srbijom. Mislim da fokus javne debate treba da bude na ovom. Govoreći ovo, želim da kažem da Crna Gora sama treba da odlučuje o svojoj budućnosti sa odgovornim političarima i institucijama i to je ono što ćemo štititi i pozdravljati. U ovom trenutku, Crna Gora je u tom položaju – imate Vladu, imate parlament, imate izborne procese i vjerujem da možete i da stignete i do Evropske unije. Mislim da treba da prevaziđete najveću slabost a to je porast fragmentacije među političkim snagama koje tvrde da su proevropske. Ako mogu zajedno da nađu kreativan način da podrže ustavnu većinu u važnim reformama, onda možete da budete gejmčejndžeri. Vjerujte mi, kada budete u EU, vaša pozicija prema susjedima biće značajno drugačija. Unutar kluba ste mnogo jači. Fokusirajte se na evropsku budućnost i perspektivu i to je najbolji odgovor na slabosti koje dolaze izvan vaših granica. Obratite pažnju više na to šta se dešava u Crnoj Gori, nego šta se dešava u komšiluku. Mnogo je problema, mnogo je otvorenih pitanja i jedini odgovor na sve njih je u Crnoj Gori. Niko iz vani ih neće riješiti. Koncentrišite se na to, jer nekad izgleda kao da ste opsjednuti time šta se dešava na vašim granicama a to ne pomaže, jer pažnju treba usmjeriti na zadatke koje imate u zemlji.
POBJEDA: Šta je sa politikom Milorada Dodika? Vidite li njegovo djelovanje kao prijetnju jedinstvu Bosne i Hercegovine? U više gradova su prethodnih dana održani protesti protiv Milorada Dodika, a okupljeni su poručili da on mora biti zaustavljen…
BILČIK: Budućnost BiH vidim kao budućnost jedinstvene zemlje koja je razriješila unutrašnje probleme. Mislim da svako ko želi da razjedini zemlju nije od pomoći i važno je da sve snage u BiH pronađu način da rade ka zajedničkoj budućnosti. To je i jedini način na koji BiH može računati na evropsku budućnost. Možda postoje načini da reformisane institucije pomognu u tome, ali iskreno, vidjeli smo previše puta, najskorije tokom devedesetih, pokušaj da se promijene granice, razmijene teritorije, stvore nove države. Sve ovo je, nažalost, imalo samo tragične posljedice za region i mislim da moramo da gledamo ne samo u prošlost, već i u ono što 21. vijek može donijeti. Već su neke od država u EU, Crna Gora je, po mom mišljenju, sljedeća na redu, ako se stvari stave na mjesto i pronađete podršku za evropski put u parlamentu. Mislim da najbolja inspiracija za evropski put BiH mogu biti pravi i fokusirani napori Crne Gore na njenom evropskom putu. Crna Gora je multietnička država, Bošnjaci žive u njoj, ima ih u Skupštini, u prošlosti i u Vladi, i oni bi mogli sa drugim etničkim grupama postaviti primjer. Ako pokažete da je evropska budućnost moguća, mnogi u regionu će početi da vjeruju da istinski jeste moguća i tražiće političke predstavnike koji će predano raditi na takvoj budućnosti. U tom smislu, Crna Gora nema odgovornost samo prema svojim građanima, već ima i regionalnu ulogu, kao lider, i to bi bilo najbolje što bi mogla uraditi za širu regionalnu stabilnost, uključujući i budućnost Bosne i Hercegovine. J. ĐURIŠIĆ
ZIMSKA SEZONA U JEKU: Turistički poslenici zadovoljni posjetom, gosti domaći i iz regiona
KOLAŠIN/ŽABLJAK - Turistički radnici su uglavnom zadovoljni tokom turističke sezone. Kako kažu, snijeg je pao baš kada je trebalo i nadaju se da će sezona trajati i do polovine marta. Podaci Nacionalne turističke organizacije pokazuju da je u petak u Crnoj Gori boravilo nešto oko 8.000 turista što je 22 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine. Najviše turista boravi u Budvi i Kolašinu.
Nagli skok broja zaraženih kovidom-19 neposredno pred novogodišnje praznike i mjere koje su usvojile nadležne institucije su imali negativan uticaj, prije svega na ugostitelje. Ipak, u datim okolnostima, posjeta nije izostala. Smještajni kapaciteti su nešto bolje popunjeni u Kolašinu nego na Žabljaku, a gosti su pretežno domaći i iz regiona. U Kolašinu je tradicionalno dosta i Albanaca. PODACI Prema podacima nadležnih organa, do sada je u ski-centrima na Žabljaku i Kolašinu prodato 2,5 puta više ski-pasova nego u istom periodu prošle godine. Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović svi zimski centri su otvoreni prije Nove godine, a zahvaljujući sniježnom pokrivaču, i ove godine se tražilo mjesto više tokom praznika. - Naravno, da je epidemiološka situacija bila povoljnija i mjere bi bile blaže, što bi svakako donijelo značajno veće prihode ugostiteljima koji su i dalje pogođeni zbog toka epidemije. Ipak, nadamo se da će se situacija stabilizovati u narednom periodu, te da ćemo u drugom dijelu zimske sezone moći da normalizujemo poslovanje - kazao je Jovović. ,,Minus osam“ stepeni na Bjelasici, nema vjetra, staze kao piste na oba skijališta. Nema zamjerke, staze i infrastrkutura za primjer u regionu. Turističku, odnosno skijašku izjavu potpisuje Janko Nicović, Kolašinac koji je više od pola vijeka u Beogradu, profesorskim životom i radom, ali i neko ko „izvozi“ najviše godišnjih spuštanja na Ski-centru Kolašin 1450 i Ski-centru Kolašin 1600. Prati prave meteo dane i vozi bez prestanka iako je počeo osmu deceniju. Kolašinska turistička zima 2022. godine, za razlliku od nekih prethodnih – ima dovoljno snijega. Uočio je to mladi i ambiciozni Luka Šuković, vlasnik turističke agencije Nort Tour Montenegro. - Sezona je počela kako treba jer smo imali konačno pravi snijeg u decembru, onako kako je bilo prije 15-ak godina. Dovoljne količine snijega su uvod u pravu turističku sezonu koja će izvjesno biti bolja od prošle. Organizujemo zimske raftinge, safarije, vožnju motornim sankama, četvorotočkašima, kompletan ski-servis. Najviše je gostiju iz Albanije i Crne Gore - kazao je Šuković Pobjedi. Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević zadovoljan je kako je počela sezona na Skicentru Kolašin 1600. I pored ograničenja koja donose epidemiološke mjere i koja se prije svega odnose na goste iz inostranstva, ostvaruju se odlični turistički rezultati. - Visoku posjećenost prate, više nego zadovoljavajući, prihodi. Nijesmo u mogućnosti da organizujemo razne zabavne događaje koje smo imali u planu, ali to nije uticalo na posjećenost koja se realizuje uz primjenu svih epidemioloških mjera. Od početka sezone prodato je 7.700 ski-pasova dok je u istom periodu prošle sezone prodato 3.103 što jasno govori o povećanju broja gostiju - kazao je Milošević za Pobjedu. On ističe da je najviše gostiju iz Crne Gore i regiona uz goste iz Albanije, Ukrajine i Rusije. Uz standardnu ponudu, sezona je dočekana sa pokretnom stazom za početnike koja je izazvala veliko interesovanje. Milošević je najavio da su u toku testiranja žičare K-7 nakon čega će biti puštena u rad. - Na taj način će se objediniti staze Ski-centra Kolašin 1450 i Ski-centra Kolašin 1600 i skijaši će imati na raspolaganju 45 kilometara skijaških staza - istakao je Milošević. KVALITETNE STAZE I u Ski-centru Kolašin 1450 su zadovoljni dosadašnjim dijelom zimske turističke sezone. Direktorica ovog centra Milica Šćepanović za Pobjedu potvrđuje da je najstarije kolašinsko skijalište ponudilo kvalitetne staze i imalo dosta gostiju. - Zadovoljni smo brojem gostiju, posjetom i utiscima koje nam gosti saopštavaju. Imamo uspješniju polovinu januara nego što smo imali prošle godine. Dominantno su domaći gosti kao i gosti iz regiona.Vjerujemo da će se ovakav trend sezone nastaviti. Do sada su nam u funkciji bili šestosjed Viline vode, ski-lift Jezerine i bejbi lift - objasnila je Šćepanović. Zadovoljstvo dosadašnjim dijelom zimske turističke sezone izrazio je i Aleksandar Vlahović, direktor lokalne turističke organizacije. - Prava je zimska atmosfera u gradu i na planini. Ono što je najvažnije da oba skijališta
Do 10. januara prodato je 2.676 ski-pasova i to je duplo više nego prošle godine, što je pokazatelj odlične sezone. Staze su besprekorne, organizacija je na nivou pa su posjetioci zadovoljni. Veoma smo zadovoljni posjetom. Jeste da je počela malo ranije nego obično ali su i vremenski uslovi dozvoljavali da se krene sa zimskom sezonom. Novogodišnji i božićni praznici su tradicionalno bili udarni na skijalištu - kazao je Purić
Đe je snijega, tu je i turista
Ranko Jovović: Svi zimski centri su bili otvoreni prije Nove godine, a zahvaljujući sniježnom pokrivaču i ove godine se tražilo mjesto više Đuro Milošević: Nijesmo u mogućnosti da organizujemo razne zabavne događaje koje smo imali u planu, ali to nije uticalo na posjećenost koja se realizuje uz primjenu svih epidemioloških mjera Milica Šćepanović: Zadovoljni smo brojem gostiju, posjetom i utiscima koje nam gosti saopštavaju. Imamo uspješniju polovinu januara nego što smo imali prošle godine Aleksandar Vlahović: Ako se nastave povoljni meteo uslovi, očekujemo uspješnu sezonu sve do polovine marta Vanja Krgović-Šarović: U odnosu na prošlu godinu, koja se za Žabljak smatra rekordnom, ova sezona još nije dostigla domet ali je negdje na 80 odsto
Guzva na skijalistu ispod Durmitora
Ranko Jovović Đuro Milošević Milica Šćepanović Aleksandar Vlahović Vanja Krgović-Šarović
Otvaranje auto-puta dovelo bi još turista
Otvaranje auto-puta bi, po riječima Jovovića, svakako olakšalo putovanje prema sjeveru, prije svega Kolašinu, što bi imalo pozitivan uticaj na posjetu. - Naročito bi bio olakšan put građanima Crne Gore sa juga i iz centralnog dijela, kao i turistima iz Albanije, koji tradicionalno u velikoj mjeri posjećuju naše ski-centre. Pored navedenog, kada se auto-put otvori, biće jednostavnije putovanje i stranim gostima koji dolaze preko aerodroma Podgorica u Crnu Goru - naveo je Jovović.
,,Bjanka“ bilježi rekorde
Dok ostali hotelijeri kalkulišu sa 60 do maksimalno 70 odsto ostvarenih prihoda iz već čuvene i rekordne 2019. godine, hotel ,,Bjanka“ i u najtežim godinama za turizam u novijoj istoriji, bilježi rekorde, naglasio je Nemanja Kuljić. - Snijeg je ove sezone pao u pravom trenutku, tako da gosti mogu da uživaju punim plućima u svemu što nude skijališta, Kolašin, naš hotel. Popunjenost hotela je visoka, gotovo stopostotna tokom januara, a očekujemo da tako bude i tokom februara. Velika ulaganja u skijašku infrastrukturu su značajna za nas hotelijere tako da naredne zime očekujemo i sisteme za vještačko osnježivanje. Raduje nas i izgradnja novih hotelskih kapaciteta. Hotel ,,Bjanka“ je tokom prethodnih 15 godina, izgradio povjerenje kod domaćih i stranih gostiju. I u „pandemijskim“ vremenima vrata hašeg hotela su otvorena, što donosi i posebnu sigurnost gostima - kazao je Kuljić koji vjeruje da će i ova turistička zima biti mnogo bolja od prethodne.
