STR. 16. i

- pravom mediteranskom blagu, koje živi u moru kod Bara „Morska maslina“ stara nekoliko hiljada godina

Dušan Varda

S.VASILJEVIĆ

I odumrli listovi oživljavaju plaže

POBJEDA: Da li se mijenja odnos prema posidoniji, odnosno shvata njen značaj, i na koji način ova biljka može dodatno da doprinese samom razvoju turizma? VARDA: Crna Gora bi morala da prepozna i razumije nesvakidašnje prirodne vrijednosti koje posjeduje. Botaničari znaju da Crna Gora ima najveći indeks biodiverziteta vaskularnih biljaka u Evropi, i zato obožavaju da dođu ovdje. Ako razumijete poentu kampanje „Wild Beauty“ koju smo radili prije 20 godina, shvatićete da pravi turisti traže netaknutu prirodu, koja je najveće blago Crna Gore. Zaštita posidonije jedna je od najboljih i najefikasnijih aktivnosti na putu ka sveobuhvatnoj zaštiti životne sredine. U najvećem broju EU zemalja sjevernog Mediterana više se ne praktikuje uklanjanje sa plaža odumrlog lišća posidonije koje more nagomilava na obali - jer i ono prestavlja posebno značajno stanište za brojne organizme i znatno umanjuje eroziju plaža. Prosvijećeni turisti su često voljni sada da plate više za korišćenje plaže prekrivene naslagama morske trave, dok plaže gdje se ona uklanja izbjegavaju. Koliko vremena će još trebati da prođe da bilo ko to razumije u Crnoj Gori? Naša NVO MedCEM radi na tome. Naučna mjerenja sprovedena na ovom području u posljednjoj deceniji nedvosmisleno ukazuju na to da su livade Posidonia oceanica u regresiji - nestaju brzinom koja je stostruko veća od brzine koja je potrebna za njihovu obnovu. Stoga se mnogo toga mora raditi na sprečavanju negativnog ljudskog uticaja, koji je glavni uzročnik odumiranja livada. Regulacija sidrenja manjih i većih brodova, ukidanje kanalizacionih ispusta, zabrana nasipanja plaža, betoniranja obale, odlaganja otpada, izgradnje na obali i stroge kontrole invazivnih vrsta, kočarenja i ostalih ribolovnih tehnika koje ugrožavaju livade - moraju postati svakodnevna praksa društva u cjelini, i bez ikakvih izuzetaka

Posidonija je u regresiji – nestaje mnogo većom brzinom nego što se prirodno oporavlja

sa danas poznatim naučnim saznanjima može se pretpostaviti da je starost ove livade između 3.000 i 14.000 godina! Ove informacije sa velikim iznenađenjem je prihvatila naučna javnost skupa na Sardiniji, jer takva debljina mat-a nije zabilježena nigdje u Mediteranu - a pogotovo je bila potpuna nepoznanica da takvo nešto postoji u Crnoj Gori. Na sreću, na skupu je jedan od govornika bio prof. dr Žerar Peržent (Gerard Pergent), vjerovatno najveći živi autoritet za posidoniju koji je potvrdio - njegova istraživanja u okolini Korzike ultrazvučnim sondama utvrdila su postojanje debljine od 13 metara posidonijinog mat-a, te nije vidio nijedan razlog zašto se u Crnoj Gori ne bi mogla nalaziti jedna od najstarijih poznatih livada Sredozemlja. Tada mi je rekao: ,,Imali ste sreću da su kod vas imali mogućnost korišćenja skupe građevinske tehnike za bušenje tako duboke sonde na ‘pravom mjestu’. Mi to uglavnom ne možemo da izvedemo jer je veoma skupo, zato koristimo ultrazvučne eho-sondere za dubinsko skeniranje dna“.

POBJEDA: Što su za Vas značila ova saznanja i kako su uticala na sam razvoj priče o zaštićenim zonama na moru?

VARDA:Meni su sve ove čiGotovo cijelo priobalje barske i budvanske opštine odlikuju izuzetno stare i zdrave livade morskih cvjetnica, od kojih je Posidonia oceanica predstavljala glavnu osnovu za nedavno proglašenje zaštićenog morskog područja Parka prirode Katič. Danas možda najatraktivnije i najvrednije stare livade nalaze se u okolini rta Ratac. Ovaj kopneni predio već ima status parka prirode, a NVO MedCEM koju ja vodim posljednjih decenija lobira da se ovdje zaštita sa kopna prenese i na morski dio

njenice bile dodatni podstrek da se u proteklim godinama upustimo u proučavanje i promovisanje značaja posidonije i njene zaštite. Gotovo cijelo priobalje barske i budvanske opštine odlikuju izuzetno stare i zdrave livade morskih cvjetnica, od kojih je Posidonia oceanica predstavljala glavnu osnovu za nedavno proglašenje zaštićenog morskog područja Parka prirode Katič. Danas možda najatraktivnije i najvrednije stare livade nalaze se u okolini rta Ratac. Ovaj kopneni predio već ima status parka prirode, a NVO MedCEM koju ja vodim posljednjih decenija lobira da se ovdje zaštita sa kopna prenese i na morski dio. Livada koja se prostire oko Raca predstavlja dio jedne iste livade koja se prostire od Luke Bar do Crnog rta, a ona, kao što se iz svega gore navedenog može zaključiti, predstavlja jednu od najvećih prirodnih atrakcija i još nevalorizovanih bogatstava Crne Gore. Mislim da 99 odsto stanovnika opštine Bar zna za maslinu staru više od 2.000 godina, jer predstavlja spomenik prirode i ikonično obilježje Bara. Ali svakako manje od 0,1 odsto Barana zna da se u moru ispred nje nalazi murava (oliva di mare), koja je vjerovatno duplo, a možda i petostruko starija od stare barske masline. Mislim da je došlo vrijeme da se Crna Gora definitivno okrene ka zaštiti prirode, a pogotovo zaštiti mora koje je u mnogo gorem stanju nego što najčešće imamo predstavu. Kada vidimo beskrajno, plavo i čisto more - pomislimo kako je još sve na planeti u redu. Nažalost, uopšte nije tako. A jedina istina jeste da će sve nas more i posidonija daleko nadživjeti. Naučna mjerenja sprovedena na ovom području u posljednjoj deceniji nedvosmisleno ukazuju na to da su livade Posidonia oceanica u regresiji - nestaju brzinom koja je stostruko veća od brzine koja je potrebna za njihovu obnovu. Stoga se mnogo toga mora raditi na sprečavanju negativnog ljudskog uticaja, koji je glavni uzročnik odumiranja livada. Regulacija sidrenja manjih i većih brodova, ukidanje kanalizacionih ispusta, zabrana nasipanja plaža, betoniranja obale, odlaganja otpada, izgradnje na obali i stroge kontrole invazivnih vrsta, kočarenja i ostalih ribolovnih tehnika koje ugrožavaju livade - moraju postati svakodnevna praksa društva u cjelini, i bez ikakvih izuzetaka. Igor PERIĆ

Najrazvijeniji oblik biljaka na planeti

POBJEDA: Posidonija je imala specifičnu evoluciju, pa je „odlučila“ da se sa kopna vrati u more?

VARDA: Murava ili posidonija uopšte nije morska trava, iako je tako svi zovu. Trave spadaju u najniži red biljaka, a posidonija pripada skrivenosjemenicama - najrazvijenijem obliku biljaka na planeti. One su, kao magnolifite, nastale na kopnu i razvijale M.DAKIĆ se kroz milione godina, a onda je prije nekih 120 miliona godina jedna od njih „riješila“ da se vrati u more - od nje je nastala Posidonia oceanica. Možemo reći da onoliko koliko su u evoluciji životinja na zemlji sisari koji su se vratili u more - delfini i kitovi - na višem stupnju razvoja od riba, toliko je i posidonija više na ljestvici prirode od algi i trava... Mislite o tome, kada sljedeći put budete šetali plažom ili gledali u more...