25 minute read

STR

Next Article
STR. 16. i

STR. 16. i

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko za Pobjedu ,,Srpski svet“ je državni, a ne personalni projekat

BEOGRAD – Beograd smatra da su međunarodne okolnosti stvorile istorijsku šansu za realizaciju projekta ,,srpski svet“. Ne čudi zato što skoro svakodnevno najbliži saradnici poput Aleksandra Vulina izjavljuju da je ujedinjenje počelo i nezaustavljivo je. I ne samo on, veliki dio akademske zajednice takođe smatra da je došlo vrijeme – ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji. PORUKE BEOGRADA U odgovoru na pitanje što Srbija poručuje regionu kada je u jeku najveće krize u BiH na obilježavanje Dana Republike Srpske, koji je dva puta proglašen neustavnim – poslala premijerku i ministre, Biserko kaže da zapadna diplomatska ofanziva već daje neke rezultate. - Ona je fokusirana prije svega na korupciju što obuhvata veliki dio političkih elita i kriminalni milje. S obzirom na to da je politika u našem regionu isprepletena sa kriminalom čistka koja predstoji stvoriće preduslove za nove aktere. Američke sankcije i najava evropskih očigledno su dovele do toga da Vučić reaguje. On je naredio da se RS vrati u državne institucije koje je napustila. On je svjestan da bi izolacija RS dovela do njenog bankrota jer je ionako ekonomska situacija u RS katastrofalna. Nije čudo što Vučić izjavljuje da je protiv sankcija Dodika. Zašto? Zato jer bi takva RS dodatno pala na Američke sankcije i najava evropskih očigledno su dovele do toga da Vučić reaguje. On je naredio da se RS vrati u državne institucije koje je napustila. On je svjestan da bi izolacija RS dovela do njenog bankrota jer je ionako ekonomska situacija u RS katastrofalna. Nije čudo što Vučić izjavljuje da je protiv sankcija Dodika. Zašto? Zato jer bi takva RS dodatno pala na teret Srbije. A i sama Srbija ima ozbiljne probleme. Nadam se da će to istovremeno biti i kraj Milorada Dodika, a i mnogih drugih – kaže Biserko

Advertisement

teret Srbije. A i sama Srbija ima ozbiljne probleme. Nadam se da će to istovremeno biti i kraj Milorada Dodika, a i mnogih drugih – kaže Biserko. KRITIKE IZOSTALE U Beogradu nije bilo kritičkih reakcija na odlazak državnih funkcionera u Banjaluku na proslavu kojoj su prisustvovali i osuđeni ratni zločinci, pa se postavlja pitanje da li je posredi nezainteresovanost ili strah od režima. - ,,Srpski svet“ nije personalno pitanje Dodika ili Vučića. Radi se o državnom projektu koji ima različite izvođače u različitim fazama. Aktuelna vlast je radikalizovala svoje aktiv Izgleda kao da se priprema sukob. Međutim, ipak je međunarodna javnost reagovala na radikalizaciju u RS jer je Dodik ovaj put prešao crvenu liniju – kaže Biserko i objašnjava da su u Evropi i SAD upriličene mnoge javne rasprave koje pozivaju SAD, NATO i EU da zaustave eskalaciju u BiH koja prijeti da preraste u novi oružani sukob

nosti u regionu prije svega prema Bosni i Crnoj Gori jer smatra da je povoljan trenutak. Mislim da u svojim procenama polaze od činjenice da je Zapad u opadanju, posebno SAD, da gubi svoju dominantnu ulogu, a da EU nikada nije ni bila relevantna za ono što se dešava u regionu. Naša sagovornica navodi činjenicu da je Aleksandar Vučić veoma vješto manipulisao i da je u okviru datih mogućnosti uspio da zavara EU koja mu je sve tolerisala, pa i rehabilitaciju ratnih zločinaca koji su postali redovni inventar našeg javnog i medijskog prostora. - Oni učestvuju, ne samo na proslavama poput one u Banjaluci, nego svakodnevno vrše reviziju onoga što se desilo devedesetih sa aurom autentičnih svjedoka. Dakle, svi zločinci su normalizovani a druga strana tj. ona koja je bila protv srpskog radikalnog nacionalizma i ratne politike je kriminalizovana. Kriminalizovan je i 5. oktobar i sve što je slijedilo nakon toga. U toku je potpuna ,,šešeljizacija“ koja je banalizovala cio javni prostor, rasturila društvo, ukinula dijalog na svim nivoima - kaže Biserko.

Sonja Biserko

TOKSIČAN DISKURS Već duže vremena vlast u Srbiji preko svojih glasnogovornika, poput istoričara Aleksanda-

BiH je evropski problem

- Građani BiH, posebno Bošnjaci ponovo prolaze kroz traumu devedesetih. NATO, SAD i EU neće dozvoliti da se Balkan vrati na devedesete, jer to direktno zadire i u njihovu bezbjednost. Uostalom Balkan jeste interesna sfera Zapada o čemu govore i činjenice. Većina zemalja je već u NATO. Problem je Srbija i RS koje je zarobila Rusija i drži ih kao taoce dok se ne dogovori za svoju interesnu sferu u najbližem susjedstvu. Dakle, pregovori koji su u toku u Briselu (NATO i Rusija) u Ženevi (Rusija i SAD) i u Beču (Savet OEBS) pokazaće u kom pravcu ide Evropa a time i Balkan. BiH kao centralna tačka je prije svega i ogledalo Evrope, dakle i evropski problem, ne samo bosanski ili regionalni – rekla je Biserko. Unutar zapadnog dijela EU postoje veoma jaki centri (desničarski pokreti) koji su stali iza ,,srpske stvari“. Radi se o kulturnom rasizmu koji polazi od toga da su muslimani remetilačka snaga za Evropu, koja uništava hrišćanske vrijednosti - objašnjava Biserko

ra Rakovića, sve otvorenije zagovara stvaranje ,,srpskog sveta“ precizirajući da će se on ostvariti kada se Republika Srpska i Crna Gora pripoje Srbiji. Na pitanje da li je to najava da će se dosadašnji verbalni sukob Srbije sa susjedima prerasti u oružani, Biserko odgovara da toksičnost diskursa u Srbiji i RS podsjeća na predratni kada se uveliko pripremalo društvo za ono što će uslijediti. - Izgleda kao da se priprema sukob. Međutim, ipak je međunarodna javnost reagovala na radikalizaciju u RS jer je Dodik ovaj put prešao crvenu liniju – kaže Biserko i objašnjava da su u Evropi i SAD upriličene mnoge javne rasprave koje pozivaju SAD, NATO i EU da zaustave eskalaciju u BiH koja prijeti da preraste u novi oružani sukob. Zanimljivo je ko sada iz EU podržava takvu Vučićevu politiku i do koje granice će zapadne države tolerisati prijetnje i ispade koje ratni huškači i osuđeni zločinci upućuju regionu - sa televizija koje imaju nacionalne frekvencije u Srbiji - odnosno do kojeg momenta je prekrajanje istorije od strane Srbije trpeljivo za Zapad. SLOŽENA SITUACIJA Za Biserko je situacija mnogo složenija nego što izgleda jer i unutar EU ima onih koji podržavaju Milorada Dodika, prije svega Mađarska, ali i Poljska nije daleko od takvog stava. - Unutar zapadnog dijela EU postoje veoma jaki centri (desničarski pokreti) koji su stali iza ,,srpske stvari“. Radi se o kulturnom rasizmu koji polazi od toga da su muslimani remetilačka snaga za Evropu, koja uništava hrišćanske vrijednosti - objašnjava Biserko. -Cio svijet je u svojevrsnoj tranziciji, međunarodni poredak koji je bio na sceni od 1945. je pri kraju i u toku je prestrojavanje koje će konceptualizovati svijet shodno aktuelnom odnosu snaga i novim izazovima koji su brojni – zaključuje Biserko. V. CVEJIĆ

Za sto dana 2021. „mala varoš“ ostala bez četiri velika čovjeka koji su obilježili 50 kolašinskih godina

KOLAŠIN - Godina odlazaka i rastanaka – tako bi se između ostalog mogla odrediti prošla godina. Zapravo i nema godine koja ne donese odlaske i rastanke, ali su pandemijski učinci protekli 365 dana uvećali brojeve otišlih. Svaki odlazak je takav da je „grumen zemlje otišao u more i da je kopna manje“ ali u nekim sredinama su otišli ljudi koji su decenijama bili njihova prepoznatljivost. Tako je kopna baš manje...

Dragan, Mikan, Srećko i Rajko

Jedna od takvih sredina je i Kolašin. ,,Mala varoš“ je ostala bez autoriteta koji su u proteklih pola stoljeća učinili da Kolašin bude drugačiji od one poratne palanke koja je decenijama bila na dobošu i licitaciji potapanja.

Dragan Vujisić, Mileta Bulatović, Srećko Medenica,

Rajko Vlahović. Zajedničko im je vrijeme, prostor, strast i djelovanja. I cilj djelovanja – Kolašin. Bolji Kolašin... dragan Dragan Vujisić je osamdesetih godina prošlog vijeka bio predsjednik Opštine u dva mandata. Energija diplome Fakulteta književnosti iz Beograda imala je dosta pravaca i poziva da se nastavi u drugim gradovima ali se iz rodnog Kolašina nije htjelo. Tada se formirala čuvena kolašinska Gimnazija „Braća Selić“ koja je sa reputacijom profesora bila ustanova od istinskog srednjoškolskog autoriteta. Jednu od najboljih gimnazija u Crnoj Gori tih osamdeset i nekih godina prošlog vijeka, pored Dragana Vujisića, činili su i direktor Milutin Bulatović kao i profesori Dragan

Kujović, Slavko Bulatović, Pavle Vuksanović, Grujo Čogurić,Vlado Bojić, Veselin Todorović, Dragan Vulević, Drago Milošević,

Dragomir Bucko Raketić i ostali. Kao predsjednik Opštine Kolašin obilježio je vrijeme nakon otvaranja pruge Beograd - Bar i nakon definitivnog odustajanja od potapanja Kolašina. U njegovom mandatu, između ostalog, izgrađen je i novi objekat Doma zdravlja, nova zgrada Gimnazije „Braća Selić“, izgrađen je Spomen-dom ZAVNO-a Crne Gore. Uz brojne društveno-političke funkcije u Kolašinu, Crnoj Gori, saveznoj JU administraciji, profesor Vujisić je ostao jedan od kolašinskih oriđinala, prepoznat po šetnji kolašinskim ulicama i potrebi da preporuči knjigu, savjet, inicijativu, ideju. mikan Mileta Mikan Bulatović je jedan od fenomena novije crnogorske političke scene. Bio je predsjednik Kolašina čak 17 godina, od 1994. do 2011. godine. To su godine uhodavanja višepartijskog sistema ali i oštrih podjela u Crnoj Gori, referendumskog obnavljanja državnosti. Sve je to na originalan način „izdržao“ Mikan Bulatović. Kada je u decembru 1994. godine izabran za predsjednika Kolašina, bilo je to prilično iznenađenje jer nije bio među prvim favoritima. U intervjuu Kolašinskim novinama, koje su tada izlazile, najavio je svoju strategiju predsjednikovanja. Kazao je „dužni smo djeci ovoga grada“. I krenuo je da vraća dug. Zakucao je na sva važna vrata u Podgorici. Imao je taj rijetki dar da vizije predočava na spontan i iskren način. Simpatično, duhovito ali i argumentovano je nametovao svoje razvojne kolašinske priče. Najvažnija Mikanova vrata u Podgorici bila su vrata Direkcije javnih radova i kancelarije direktora Miodraga Raičevića i njegovog pomoćnika Jovana Lazarevića.Saobraćajna zaobilaznica, početak kanalizacione mreže, sportska dvorana, rekonstrukcija gradskog trga, stambene zgrade – dio su Mikanovih učinaka. Svoj imidž nije gradio samo na ulozi predsjednika. Bio je i uspješni fudbalski golman, čovjek druženja i jedan od osobenih „vječitih Kolašinaca“ srećko Kada se izgovori ime Srećka Medenice, onda se odmah pomisli na turizam. Kolašinski, crnogorski, turizam uopšte. Njegova diploma Ekonomskog fakulteta je jedna od prvih koja je stigla u „malu varoš“ koja tih sedamdeset i nekih godina prošlog vijeka, nije bila baš bogata akademskim zvanjima. Po ritmu diplome i fakultetskog znanja, Srećko je dominantno radni vijek posvetio turizmu. Rukovodilac, organizator, inicijator, investitor, pokretač. Bio je na čelu OOUR-a Turizma i ugostiteljstva u velikom sistemu „Veletrgovine“, kasnije „Bjelasice“ pa Ski-centra „Bjelasice“. Osjetio je šta Bjelasica može i šta treba da donese turističkom Kolašinu i turističkoj Crnoj Gori. Na turističkim i društvenim nastupima često je citirao genijalnog Rovčanina, Veljka Vlahovića da je „Crna Gora morska pjena i sniježna prašina“. Sve ono što Crna Gora ima od morske pjene, treba da ima i od sniježne prašine, zaključivao bi Srećko Medenica radeći na afirmaciji planinskog turizma. U svojoj bogatoj društvenoj karijeri, bio je i predsjednik OO DPSa Kolašina. Šarmer, intelektualac, čovjek koji je umio da i sa gitarom objasni kako treba vjerovati turističkom Kolašinu. rajko U svekolikoj muci koju je 1963. godine zemljotres donio Skoplju, čuju se riječi predsjednika razorenog grada, koji između ostalog pominje i zahvaljuje se kolašinskom preduzeću „Veletrgovina“ i direktoru Rajku Vlahoviću koji su među prvima poslali kamione pomoći u hrani, građevinskom materijalu i ostalim potrepštinama. Jedan primjer koji dovoljno priča o jednom preduzeću i njegovom direktoru. Bile su to godine kada su tek počeli da se razvijaju i „Veletrgovina“ i Rajko Vlahović kao njen direktor. U decenijama nakon toga kolašinska „Veletrgovina“ će postati jedno od najuspješnijih preduzeća u Crnoj Gori a Rajko Vlahović, kao njen generalni direktor, jedan od vodećih privrednika. Sa preko hiljadu zaposlenih, preduzeće se bavilo svim razvojnim djelatnostima kao što su poljoprivreda, stočarstvo, turizam ali ostvarivalo značajne domete u unutrašnjoj i spoljnjoj trgovini. Stovarišta „Veletrgovine“ bile su prestižne adrese „od Vardara pa do Triglava“. Na čelu svih tih projekata bio je Rajko Vlahović, koji je i u tom vremenu pokazivao kvalitete i vizije modernog menadžera. Čovjek koji je zapošljavao i razvijao Kolašin.. Oproštaji, sjećanja i zahvalnosti, uvijek trebaju i sljedeće pitanje – koliko će vremena proći da se u sadašnjim uslovima, stvore autoriteti sa mjerljivim učincima kao što su u svom vremenu bili Dragan, Mikan, Srećko i Rajko. Za manje od tri mjeseca, u drugoj polovini 2021. godine, Kolašin je ostao bez njih. Ostala je obaveza pred ovom generacijom Kolašinaca, da nađu načine da se učinci ove četvorice ne zaborave. Da pravim i modernim sjećanjem i dalje budu pokretači i inicijatori boljeg Kolašina. Nekada su najjači oslonci, prave priče i prava sjećanja o pravim ljudima....

Oproštaji, sjećanja, zahvalnost traže i pitanje koliko će vremena proći da se u sadašnjim uslovima stvore autoriteti sa mjerljivim učincima kao što su oni bili u svom vremenu. Obaveza da se ne zaborave jer su nekada najjači oslonci prave priče i prava sjećanja o pravim ljudima

Dragan Vujisić Mileta Mikan Bulatović Srećko Medenica Rajko Vlahović

Dragan Vujisić je osamdesetih godina prošlog vijeka bio predsjednik Opštine u dva mandata. Energija diplome Fakulteta književnosti iz Beograda imala je dosta pravaca i poziva da se nastavi u drugim gradovima ali se iz rodnog Kolašina nije htjelo

Ostala je obaveza pred ovom generacijom Kolašinaca, da nađu načine da se učinci ove četvorice ne zaborave. Da pravim i modernim sjećanjem i dalje budu pokretači i inicijatori boljeg Kolašina. Nekada su najjači oslonci, prave priče i prava sjećanja o pravim ljudima.... Mileta Mikan Bulatović je jedan od fenomena novije crnogorske političke scene. Bio je predsjednik Kolašina čak 17 godina, od 1994. do 2011. godine. Po ritmu diplome i fakultetskog znanja, Srećko je dominantno radni vijek posvetio turizmu. Rukovodilac, organizator, inicijator, investitor, pokretač Na čelu velikih projekata bio je Rajko Vlahović, koji je i u tom vremenu pokazivao kvalitete i vizije modernog menadžera. Čovjek koji je zapošljavao i razvijao Kolašin

Dr Dragan HajDuković: Tehnološki napredak nam stvara iluziju da napreduje i nauka Nova naučna revolucija do kraja decenije

PODGORICA - Profesor teorijske fizike i kvantne mehanike dr Dragan Hajduković, čiji je život kroz period od 25 godina obilježio i rad u Evropskom centru za nuklearna istraživanja - CERN-u, u odjeljenjima za eksperimentalnu i teorijsku fiziku, u intervjuu za Pobjedu kaže da vjeruje da će do kraja decenije čovječanstvo doživjeti novu naučnu revoluciju. Time će se prekinuti najduža kriza u istoriji nauke koja traje 40ak godina tokom koje, kako kaže, praktično nije napravljen nikakav napredak.

Kada je prije desetak godina predložio alternativno objašnjenje za niz otkrića, do kojih su dovela precizna astronomska posmatranja, koja su bila i ostala potpuno iznenađenje i misterija za našu najbolju fiziku, privukao je međunarodnu pažnju, pa su televizijske kuće poput Nacionalne geografije, BBC-a, Diskoverija objavile niz priča o njegovoj teoriji gravitacione polarizacije kvantnog vakuuma. Prvu ideju je imao još 1989. godine što je, kako kaže, bilo preuranjeno jer se još uvijek nije znalo za ubrzano širenje kosmosa. Već 2004. godine je otvoreno rekao da će novi akcelerator u Cernu potvrditi standardne modele i pokazati da supersimetrije, što je tada bilo preovlađujuće razmišljanje fizičara, ne postoje. To je tada bila jeres, ali se pokazalo tačnim. Ukoliko bi se njegova teorija potvrdila kao tačna, to ne bi bilo samo veliko naučno otkriće, već bi bila naučna revolucija. Hajduković u intervjuu za Pobjedu pojašnjava da su temelj savremene fizike standardni model fizike čestica i polja i opšta teorija relavitnosti – koja je, kako on kaže, zapravo naša najbolja teorija gravitacije. HAJDUKOVIĆ: Prvi model nam govori da je u kosmosu sve građeno od kvarkova i leptona, najmanjih građevnih blokova, odnosno čestica. Taj standardni model čestica i polja je definitivno eksperimentalno potvrđen 90-ih godina prošlog vijeka i od tada, evo 30 godina, nijedna „pukotina“ se u tom modelu nije pojavila. Dakle imamo jedan fantastičan model koji je najbolja i najtestiranija fizička teorija svih vremena i našu teoriju gravitacije. Astronomska posmatranja dovela su do niza otkrića koja su bila, i ostala, potpuno iznenađenje i misterija za našu najbolju fiziku. Otkrili smo da kosmos ne da se samo širi, već se širi sve brže i brže i za to ne postoji objašnjenje, a pretpostavka je bila da se širenje usporava. Za razliku od naše teorije gravitacije koja odlično objašnjava dinamiku našeg Sunčevog sistema, već na nivou galaksije proračunata i stvarno mjerena orbita nijesu iste, što znači da teorija negdje griješi. Treća misterija je da u kosmosu, gdje god gledamo, postoji samo materija iako bi materija i antimaterija trebalo da su stvorene u jednakim količinama. Dakle, niko ne zna zašto je proces stvaranja simetričan, a kasnije je antimaterija negdje nestala i više je nema. U naporu da riješe ove misterije fizičari su odmah odustali od postojeće fizike i rekli: ,,Ne, postojeća fizika ne može objasniti ove fenomene“. Jedna grupa, koja je i danas dominantna, je rekla da je teorija gravitacije dobra, ali standardni model čestica i polja je nepotpun, pa su „uveli“ nove oblike materije i energije u kosmos. Za razliku od njih druga, manja, grupa je rekla da je taj model dobar, ali treba modifikovati teoriju gravitacije. Ja sam pokušao treću stvar. Postavio sam pitanje nijesmo li se prebrzo predali? Možda ipak postoji neki skriveni način da postojeća fizika, bez uvođenja novih oblika materije, energije... bez modifikacije teorije gravitacije, može da objasni ove fenomene, ali ne zato što vjerujem da smo došli do posljednjeg znanja.

POBJEDA: Koji je to skriveni način i što je ta nova fizika?

HAJDUKOVIĆ: Vjerovatno najveće, mada ljudima najmanje poznato, otkriće 20. vijeka je kvantni vakuum. Od 1930. do 1960. godine je postalo jasno da je kvantni vakuum realnost. Treba ga shvatiti kao novo stanje materije i energije. Svi znamo za gasovito, tečno, čvrsto... stanje, znamo za plazmu i slično. Međutim, kvantni vakuum je potpuno drugačije stanje. On je sastavljen od istih čestica od kojih su sastavljena ova „normalna“ stanja uz dvije bitne razlike. Uvijek se u paru pojavljuju čestica i antičestica, i kratkoživeće su. Mogli bi ga predstaviti kao jedan beskrajni okean u kojem neprekidno nastaju i nestaju parovi čestica i antičestica. Kao npr. elektron i pozitron. Za razliku od elektrona, koji je u jednom cvijetu ili zvijezdi, koji je postojao i prije tog cvijeta i te zvijezde, a postojaće i poslije njih, u kvantnom vakuumu jedan elektron i pozitron žive hiljaditi dio milijarditog dijela milijarditog dijela sekunde. Holandski fizičar Hendrik Kazimir je postavio ideju/pitanje još 1949. godine - da li je moguće virtuelnu česticu fotona iz kvantnog vakuuma pretvoriti u realnu svjetlost. To smo uspjeli eksperimentom tek 2012. godine. Mi smo, poetično govoreći, uspjeli da iz naizgled ničega stvorimo svjetlost. POBJEDA: Kako se to sve

uklapa, odnosno kako ste Vi to inkorporirali u svoju teoriju?

HAJDUKOVIĆ: Prva ideja je bila da li postojeća fizika može da objasni posmatrane astronomske fenomene. Sljedeći korak je bio da li postoji neka oblast savremene fizike koju kosmologija ne koristi. Odmah sam vidio da koriste sve, osim što ne koriste kvantni vakuum. Ne koriste ga, pored ostalog, zato što se o gravitacionim svojstvima kvantnog vakuuma nikada nije razmišljalo. Ja sam onda rekao da je možda kvantni vakuum, koji je izvor drugih interakcija, istovremeno izvor i gravitacije. Taj dodatni izvor gravitacije možda ima takva svojstva da može da objasni ono što zovemo tamnom materijom i tamnu energiju. Ideja je, dakle, da se kvantni vakuum pretvori u izvor gravitacije. Ako bi ti parovi čestica i antičestica u kvantnom vakuumu bili gravitacioni dipoli (poput magnetne igle sa dva pola), te gravitacione igle bi bile haotično orijentisane. Ako ubacimo unutra neko tijelo, one oko toga tijela neće više biti nasumično orijentisane, već će se polarizovano pozicionirati. Takva organizacija će proizvesti gravitaciono polje. To je bila polazna ideja – da pripišemo kvantnom vakuumu gravitaciona svojstva. Ova hipoteza, zajedno sa poznatim računom, daje nam rezultate koji su fantastični. Oko svakog tijela postoji halo (oreol) polarizovanog kvantnog vakuuma, oko galaksije takođe postoji. Što smo dalje od centra galaksije, to je veća količina kvantnog vakuuma i zato je gravitaciono polje mnogo jače nego što inače može da bude. Dakle, tačna je i naša teorija gravitacije i standardni model fizike čestica i polja. Greška je u tome što, po meni, ne treba dodavati tamnu materiju i energiju i modifikovati teoriju gravitacije. Treba uključiti samo do sada zaboravljeni izvor gravitacije – kvantni vakuum. Po prvi put kvantni vakuum objašnjava dva naizgled potpuno različita fenomena sa jedinstvene tačke gledišta. POBJEDA: Kada ste predlo-

žili svoju teoriju, predložili ste i način - eksperimente kako se ona može dokazati. Što se dešavalo u međuvremenu na tom polju?

HAJDUKOVIĆ: Za testiranje treba pronaći nešto gdje moja i druge teorije daju jasno različite rezultate. Jedan od efekata kvantnog vakuuma je uticaj na orbite elektrona u atomu. Ako je moja teorija tačna, kvantni vakuum ima isti efekat i na orbite planeta. Jedan od testova mogao se sprovesti i sa Habl teleskopom, ali je Habl morao biti posvećen samo tom zadatku oko 200 dana, a niko vam neće dati to vrijeme. Predložio sam da se posmatraju orbite satelita, takozvanih transneptunskih mini-planeta. Postoji planeta UX25 koja je 40 hiljada puta manja od Zemlje i ima mali satelit. Tu bi gravitacioni efekat kvantnog vakuuma na orbitu satelita bio istog reda veličine kao i normalna gravitacija. U toj situaciji, jednostavno, ne možete a da ga ne vidite. Moj prijedlog je bio da se posmatraju orbite takvih tijela. POBJEDA: Da li će novi

Džejms Veb teleskop, lansiran uoči početka nove godine, koji treba da zamijeni čuveni Habl, moći da obavi takva mjerenja, a da ne ugrozi svoju primarnu misiju?

HAJDUKOVIĆ: Ovaj novi teleskop će moći da radi bukvalno sve. Imaju program posmatranje i Sunčevog sistema, i galaksija i daleke prošlosti. Džejms Veb nije napravljen, za razliku od akceleratora u Cernu, motivisan nijednom teorijom. Taj projekat je pokrenut prije četvrt vijeka, i njime se želi dati što preciznija i tačnija slika kosmosa. A onda ćemo vidjeti razlike predviđanja raznih teorija.

POBJEDA: To sam i htio da Vas pitam. Da li će podaci koje prikupi Džejms Veb moći da dokažu neku od predloženih teorija?

HAJDUKOVIĆ: Da, tako je. Pri čemu, da bi se neka teorija definitivno potvrdila ili odbila, vjerovatno će biti potrebna tri eksperimenta. Bilo bi veoma dobro i da se 2025. godine, bez kašnjenja, pojavi zemaljski teleskop koji će moći isto to da radi što i Džejms Veb iz kosmosa. Onda bi, do kraja decenije, vjerujem morali da imamo novu naučnu revoluciju bez obzira što će to biti. Može se desiti da posmatranja pokažu da nijedna od tri teorije nije tačna. I to je moguće. POBJEDA: Kakva bi bila

praktična primjena tih novih saznanja?

HAJDUKOVIĆ: Gledajte, tehnologija današnjice je nauka od prekjuče. Nauka prošlosti. Ljudi su danas zadivljeni tehnološkim, a brkaju ga sa naučnim progresom. Mi smo u stvari, sa naučne tačke gledišta, u najvećoj krizi u istoriji nauke. Čini mi se da nikada nije bilo toliko malo imaginacije i kreativnosti. Tehnološki napredak nam stvara iluziju da napreduje i nauka. Međutim, nauka je mnogo poetičnija od tehnike. Nauka je radoznalost radi radoznalosti, a ona nažalost posljednjih 40 godina praktično ništa nije napredovala. Nauka je najveće ostvarenje ljudskog uma i temelj svake civilizacije uvijek kada su njen motiv ljubav prema njoj samoj i čovječanstvu. Sa druge strane, imali smo bezbroj primjera u istoriji da ljubav prema nauci i čovječanstvu nijesu bili osnovni motiv. Tada prema nauci imamo pravo da budemo i skeptični.

s.vasiljević

Dragan Hajduković Tehnologija današnjice je nauka od prekjuče. Nauka prošlosti. Ljudi su danas zadivljeni tehnološkim, a brkaju ga sa naučnim progresom. Mi smo u stvari, sa naučne tačke gledišta, u najvećoj krizi u istoriji nauke. Čini mi se da nikada nije bilo toliko malo imaginacije i kreativnosti

Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila radove na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću zbog odstupanja od glavnog projekta

PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila je, krajem decembra prošle godine, rekonstrukciju i sanaciju Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, jer izvođač radova nije u potpunosti postupio po pravilima struke i konzervatorskim principima. Štaviše, stručna komisija Uprave konstatovala je da je u pojedinim segmentima došlo do potpune devalvacije vrijednosti Dvorca kao kulturnog dobra Crne Gore od nacionalnog značaja. Posebno problematično za komisiju Uprave bili su novi vrata i prozori. – stručna lica Uprave su utvrdila da ugrađena ALU bravarija na Dvorcu svojim izgledom i dimenzijama profila u potpunosti devalvira vrijednosti kulturnog dobra. Na preklopima vrata i lučnog dijela, pojedini segmenti bravarije dosežu širinu i do 10 centimetara. Na ovakav način implementirana bravarija ne korespondira sa vrijednostima ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, a takođe nije u skladu sa konzervatorskim projektom, grafičkim i tekstualnim prilozima gdje su definisani što tanji profili, isključivo do 5 centimetara na pozicijama, da budu skriveni iza stubova – navodi se u zapisniku Uprave, u koji je Pobjeda imala uvid. Način na koji su sprovedeni bravarski radovi u prizemlju, prema navodima iz zapisnika, nije u skladu sa pravilima struke i konzervatorskim principima. - Smatramo da navedenu bravariju u prizemlju treba ukloniti i postaviti novu, na način koji neće devalvirati vrijednosti kulturnog dobra već iste unaprijediti – navodi se u zapisniku Uprave. VIŠE OD MILIONA Uprava javnih radova potpisala je 20. maja 2020. godine sa cetinjskim preduzećem „Bombeton“ ugovor o rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, u vrijednosti blizu 1,2 miliona eura. Kompletan projekat finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, a izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao. Kako se navodi sa sajtu Vlade Crne Gore, radovi na ovom spomeniku kulture i istorije Crne Gore podrazumijevali su rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, sa prilagođavanjem objekta osobama sa invaliditetom. Plan je podrazumijevao i regulaciju sistema grijanja i hlađenja, u cilju zaštite eksponata u Zavičajnom

Krajnje vrijeme za sanaciju, ali ne i za narušavanje izgleda

Ispravke nijesu rijetkost

Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović objasnila je da uglavnom uz sve projekte koje ova ustanova izrađuje, uporedo sprovodi i mjere. Dosta su, kako je istakla, rijetki projekti koje Centar radi, a neko drugi sprovodi mjere ili vrši realizaciju projekata. U praksi se, tvrdi ona, rijetko dešava da projekte rade za potrebe investitora ili privatnih biroa, ali nije rijetkost da nakon par godina ponovo moraju da sprovode mjere i rade ispravke na određenim objektima koji su „tretirani“ od strane vaninstitucionalnih subjekata. - Uglavnom kao „opravdanje“ navode nedostatak sredstava koja, nažalost, kompezuju ugradnjom jeftinijih materijala, kao i nedovoljno istraženih tehnoloških komponenti koje „unose“ u strukture najčešće nepokretnih kulturnih dobara. Što automatski dovodi do odstupanja od stručnog kodeksa i dolazi neminovno do degradacije od vizuelnog do tehnološkog konzervatorskog standarda – rekla je Brajović.

Dvorac kralja Nikole u Nikšiću krajem decembra prošle godine Stručna lica Uprave su utvrdila da ugrađena ALU bravarija na Dvorcu svojim izgledom i dimenzijama pro la u potpunosti devalvira vrijednosti kulturnog dobra. Smatramo da navedenu bravariju u prizemlju treba ukloniti i postaviti novu, na način koji neće devalvirati vrijednosti kulturnog dobra već iste unaprijediti –navodi se u zaključku komisije Uprave za zaštitu kulturnih dobara

muzeju. Termin za izvođenje radova na rekonstrukciji je premašen odavno, budući da je najavljeno da će radovi biti zaključeni 20. avgusta 2021. godine. Dvorac kralja Nikole je, kako su Pobjedi rekli bivši zaposleni, godinama propadao, a prokišnjavanje krova i ogromna količina vlage prijetili su da ugroze eksponate. Bilo je i nekoliko provalnih krađa zbog kojih je značajno stradala numizmatička zbirka. Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore je u 2018. godini, nakon detaljne analize postojećeg stanja, izradio konzervatorski projekat na koji je data saglasnost iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na taj način Centar je, kako je za Pobjedu kazala direktorica ove ustanove Biljana Brajović, sa Opštinom Nikšić i završio preuzete obaveze iz ugovora. - Izbor izvođača radova je odredio (vjerovatno kroz zakonske procedure) upravo finansijer radova, odnosno Opština Nikšić, tako da Centar u sve dalje radove nije imao uvid. Naravno, za izvođenje radova određuje se i stručni nadzor koji prati sve mjere iz projekta, da upravo ne bi došlo do odstupanja. Odabir stručnog nadzora takođe vrši ili subjekat koji investira projekat ili izvođač radova, što u svakom slučaju nije JU CKA CG – rekla je Brajović. NIJESU JAVILI Inspekcijska kontrola izvođenja radova na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću, izvršena je u prisustvu stručnog tima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i predstavnika firme „Bombeton“ – izvođača radova. Paradoks je da investitor nije uopšte obavijestio Upravu za zaštitu kulturnih dobara da je započeto sa sanacijom i rekonstrukcijom Dvorca, pa je komisija na teren izašla tek nakon što se Pobjeda zainteresovala za radove i Upravi poslala pitanja o mogućem odstupanju izvođača radova od glavnog projekta. U

Ranije se vodilo računa o originalnim baglamama

U prethodnoj rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole, kako saznaje Pobjeda, posebno se vodilo računa o originalnim baglamama. To su nam ispričali Sanja i Mićo Blagojević, vlasnici firme „Blagojević enterijeri“, koja je izvodila radove 2015. godine. Prema njihovim riječima, na šembrani (okviru oko prozora) koja je originalno bila urađena od dalmatinskog kamena, bile su baglame (šarke) od olova, u to vrijeme izlivane u specijalnoj livnici. - Sve ove baglame je načeo zub vremena pa su one bile „van vinkla“, i zahvaljujući jednom iskusnom majstoru koji nam je objasnio da možemo brenerom da zagrijemo olovo i opustimo ga kao svijeću, uspjeli smo uz pomoć graničnika da uglavimo škure i da sačuvamo baglame – rekli su Blagojevići. Ekipa Pobjede je izašla na teren pred novogodišnje praznike i ustanovila da baglama, koje su iz firme „Blagojević enterijeri“ morali da očuvaju u rekonstrukciji rađenoj prije sedam godina, danas uopšte nema. Šembrane su zamalterisane, ali budući da radovi još uvijek nijesu gotovi, rano je pretpostavljati šta će biti do kraja sanacije prozora na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću. toku kontrole, prema riječima Marine Pavićević iz Uprave za inspekcijske poslove, konstatovano je da subjekat nadzora posjeduje kompletnu i urednu dokumentaciju neophodnu za sprovođenje konzervatorskih mjera na objektu. - Konzervatorskim projektom sanacije i restauracije Dvorca kralja Nikole u Nikšiću predviđeno je da dimenzija aluminijskih profila na vratima i lučnim prozorima bude do pet centimetara, dok boja istih nije precizirana projektom. Izvođač radova se, uz saglasnost konzervatorksog nadzora, odlučio za aluminijske profile bijele boje, debljine pet centimetara – rekla je Pavićević za Pobjedu. Prilikom obilaska gradilišta, prema njenim riječima, posebna pažnja posvećena je kontroli bravarije ugrađene u prizemlju Dvorca, zbog postavljanja lučnog prozora povrh ulaznih vrata, usljed čega je došlo do spajanja dva aluminijska profila kumulativne debljine 10 centimetara, čime se narušava izgled kulturnog dobra.

This article is from: