Dnevni list Pobjeda 16.11.2020. by Pobjeda

DUG PUT DO EKOLOGIJE: Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma najavili kojom dinamikom se u opštinama grade postrojenja za tretman otpadnih voda

Tek za 15 godina priroda će biti zaštićena od izlivanja kanalizacije

INTERVJU: Ambasadorka Bugarske dr Meglena Plugčieva

Političari u Crnoj Gori ne smiju dozvoliti vaskrsavanje nacionalizma

STR. 2. i 3.

KOMENTAR

Dvanaest stolica za dvanaest apostola » Piše: Marko ŠPADIJER

U dvadesetom vijeku samo su Podgorica i jedan kraći period Nikšić imali postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. Planom upravljanja komunalnim otpadom do 2035. godine predviđene su aktivnosti vrijedne 472 miliona eura za potpunu izgradnju postrojenja za prečišćavanje kanalizacije. Više od polovine novca (255,4 miliona) biće iz EU fondova, ostalo se planira iz STR. 7. crnogorskog državnog budžeta, lokalnih zajednica, eko fonda… Predstavnici privrednih asocijacija i ekonomisti o ekonomskim prognozama

ŽRTVA I PRAVDA: Javnost različito gleda na kaznenu politiku naših sudova u slučajevima seksualnog zlostavljanja

Pandemija uvlači ekonomiju u recesiju Petrović:

Presude su skandalozne STR. 4. i 5.

Mobilni uređaji, tableti i televizija utiču na razvoj govora kod djece, sve češće progovaraju tek između druge i treće godine

STR. 10.

Begović: Odlučujući je stav struke Direktorica Kulturno - informativnog centra Snežana Burzan-Vuksanović povodom 55 godina ustanove

Pokrenuta peticija za utvrđivanje odgovornosti mandatara i pripadnika Mitropolije crnogorsko-primorske SPC

Od onlajn dadilja nema koristi

STR. 8.

Krivokapić i sveštenstvo kršili mjere NKT-a i ugrozili ustavni poredak STR. 6.

KIC je postao navika STR. 12.

Politika

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Udruženje crnogorske dijaspore u Americi pisalo premijeru Markoviću

Ko je i kako dodjeljivao počasna državljanstva

Političari u Crnoj Gori dozvoliti vaskrsavanj PODGORICA - Crna Gora je vrlo dobar primjer multietničke, sekularne države sa jasnim evropskim profilom. Mislim da crnogorski građani pokazuju više zrelosti, žele mir i razumijevanje i dobru i sigurnu perspektivu za sebe i svoju djecu. A dužnost političara je da vladaju na način koji ispunjava ta očekivanja i ne dopuste da nacionalizam vasksrne - kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori dr Meglena Plugčieva.

Duško Marković

PODGORICA – Članovi udruženja crnogorske dijspore u Americi „Unija CG US Global“ pisali su juče premijeru Dušku Markoviću tražeći da im odgovori ko je i po kom osnovu dodijelio počasno državljanstvo budućoj ministarki prosvete, nauke kulture i sporta Vesni Bratić. - Premda ste vlast u odlasku, teme koje nas zanimaju su posljedica vašeg direktnog djelovanja i neodgovornih poteza. Zanima nas ko je i po kom osnovu dodijeljivao počasna državljanstva?! Kroz primjer kandidatkinje za četiri ključna državna ministarstva, Vesne Bratić, stiče se utisak da je jedini kriterijum bio što veća mržnja prema Crnoj Gori i Crnogorcima. Sve govori da je to rađeno sistemski i smišljeno. Postoje li odgovorni za takve antidržavne odluke – ističe se u pismu Markoviću. Oni napominju i kako osvjedočene patriote i članovi njihovih porodica, iako su sve što su mogli radili za dobrobit Crne Gore, ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo. - Jedan od primjera je i naš predsjednik Mirsad Jahović, o čijem patriotizmu i ljubavi prema Crnoj Gori, ali i zaslugama na promociji države ne treba posebno govoriti, i uopšte cjeloživotna vezanost za ovu problematiku. Njegova supruga ni nakon 23 godine braka sa crnogorskim državljaninom ne stiče uslove za dobijanje crnogorskog državljansta, navodi se u pismu, uz konstataciju da je kandidatkinja za mjesto ministarke četiri najvažnija ministarstva u Crnoj Gori svojevremeno, u rekordno kratkom vremenu i tako stekla pravo da, kao donedavno strani državljanin upravlja najvažnijim resursima u državi – naveli su u pismu. Oni su Markovića, takođe, pitali i po kojim kriterijumima su dodjeljivane iseljeničke knjižice.

INTERVJU: Ambasadorka Bugarske dr Meglena Plugčieva

- Da li ste svjesni da je izdavanjem iseljeničkih knjižica, dovedena u opasnost promjena etničke strukture same države? Ima li indicija da je taj dokument prodavan, i da su do njega došli čak i oni koji nemaju veze sa Crnom Gorom? Da li je opravdan novac, koji je po konkursu Uprava za dijasporu dodijelila iseljeničkim udruženjima pitaju se iz Udruženja crnogorske dijspore u Americi. Ističu sumnju da novac ne može biti opravdan jer izleti i slične manifestacije za koje su sredstva opredijeljena nijesu održani zbog pandemije korona virusa. Kada je riječ o novoj vlasti, poručuju kako od njih ne očekuju ništa jer je, kako navode, njihova neozbiljnost, neprofesionalnost i antidržavno djelovanje naširoko je poznato. - Ne očekujemo ništa od osoba koje tvrde da se ne mogu zaraziti koronom jer su vjernici, a odmah nakon toga priznati da su slobodno šetali i širili zarazu jer su koronu na nogama prebolovali. Ne očekujemo ništa od onih, kojima su potvrđeni ratni zlikovci sveci i heroji, a govor mržnje prema svima, liše Srba, uzvišeni čin. Ne očekujemo ništa onih, kojima se već u cijelom civilizovanom svijetu čude i šokiraju njihovim ponašanjem – zaključuje se u pismu. Đ. Ć.

Ističe da istraživanja javnog mnijenja u Crnoj Gori pokazuju da dvije trećine građana svoju budućnost vidi u EU, objašnjavajući i da je to najjača evropska vizija stanovništva u zemljama Zapadnog Balkana. POBJEDA: Učesnici samita koji je u Sofiji održan 10. novembra u okviru Berlinskog procesa potpisali su Deklaraciju o zajedničkom tržištu zemalja Zapadnog Balkana i Deklaraciju o zelenoj agendi. Što ovo znači za građane našeg regiona? PLUGČIEVA: To su dva vrlo važna dokumenta za ubrzavanje procesa evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. Uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta prava je priprema za uključivanje zemalja u zajedničko tržište EU, gdje se primjenjuju principi slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, a istovremeno će osigurati povezanost ekonomija zemalja ZB s ostalim zemljama EU. To takođe znači zajedničku posvećenost privlačenju stranih investitora za cijeli region. To, takođe, znači stvaranje digitalnih, industrijskih i inovativnih veza. Na primjer, smanjenje cijena rominga, uvođenje 5 G mobilne mreže. Bolja ekonomska integracija znači veći ekonomski rast i više radnih mjesta, a to znači stvarnu perspektivu da građani, posebno mladi, ostanu u regiji. Deklaracija o zelenoj agendi u skladu je s naporima EU u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i razvoju takozvane zelene i nisko-karbonske ekonomije koja štedi resurse. Zemlje Zapadnog Balkana posvećene su djelovanju u 5 ključnih područja:

Jako bih voljela vidjeti Crnu Goru u EU mnogo ranije od 2025. godine. Do danas je vodeća zemlja u pregovaračkom procesu i nadam se da će ostati na ovoj poziciji. Ali članstvo ne može biti samo datum koji čekamo. Svakog dana sve zainteresovane strane – političari i društva iz zemalja Zapadnog Balkana i mi iz EU – moramo uložiti napore da to uskoro postane stvarnost – kaže Plugčieva klima, energija, transport, zaštita vode i vazduha, održiva poljoprivreda i očuvanje biodiverziteta. Oba dokumenta su u skladu s Ekonomskim i investicionim planom koji je EK usvojila u oktobru. Za građane to znači puno novih, uglavnom ekonomski dobrih prilika, ali da bi se iskoristile vlade i parlamenti u zemljama Zapadnog Balkana moraju sprovesti odgovarajuće akcije. POBJEDA: Kakve? PLUGČIEVA: Jedan primjer - naredne godine EU će zabraniti upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, a Crna Gora bi trebala uskladiti svoje zakonodavstvo u ovoj oblasti, a ljudi moraju poštovati zahtjeve. Istovremeno će održivo upravljanje šumama i proizvodi od drveta postati važniji! POBJEDA: Govoreći o Deklaraciji o zajedničkom tržištu, predsjednik bugarske vlade je rekao: ,,To je bio naš san. Na Balkanu živi 20 miliona ljudi i mi želimo da oni imaju veće prihode i da ostanu da žive na ovom području“. Da li vjerujete

da su zemlje regiona spremne da ostave po strani sva otvorena pitanja i sarađaju zarad bolje budućnosti naših građana? PLUGČIEVA: Ovim pitanjem podsjećate me na komentar kolege, iskusnog diplomate, koji mi je prije 15 godina rekao: ,,Spavate u istom krevetu na Balkanu, ali sanjate drugačije“. Nije mi se svidjela ova formulacija i drago mi je zbog toga sna koji je izrazio naš premijer. Bugarska je upravo postala stvarnost kao i 2018. godine kada smo tokom predsjedavanja uspjeli uvjeriti sve da nam je evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana zajednički prioritet i dužnost, zajednički cilj, interes i želja. Vidite, od 2018. je došlo do ozbiljnog napretka. Ostavimo po strani predrasude i loše uspomene iz prošlosti i sarađujmo. Samo zajedničkom voljom, pomirenjem i sa puno rada moći ćemo riješiti otvorena pitanja. Zašto ne bismo pogledali koliko nas stvari povezuje na Balkanu, zajedničku geografiju, sudbinu, istoriju, tradiciju i kul-

turu. Imamo vrlo talentovane ljude i bilo bi dobro zadržati ih ovdje, kod kuće. Imamo multietničku strukturu i možemo biti dobar primjer tolerancije i razumijevanja, te dobrosusjedstva. Crna Gora je vrlo dobar primjer multietničke, sekularne države sa jasnim evropskim profilom. Mislim da obični ljudi pokazuju više zrelosti, žele mir i razumijevanje i dobru i sigurnu perspektivu za sebe i svoju djecu. A dužnost političara je da vladaju na način koji ispunjava ta očekivanja i ne dopuste da nacionalizam vasksrne. Istraživanja javnog mnijenja u Crnoj Gori pokazuju da dvije trećine građana svoju budućnost vidi u EU. Ovo je najjača evropska vizija stanovništva u zemljama Zapadnog Balkana. I ovo mi daje sigurnost da će se naći kompromisi u ime bolje zajedničke budućnosti. EU je uspjela transformisati Evropu, koju su ratovi obilježili u prošlosti, u najbolji primjer za udruživanje različitih država i kultura koje zajedno žive u miru i prosperitetu. Zašto bi Balkan propao?

Protestna šetnja u Budvi zbog falsifikovanja istorije i polaganja vijenca ,,srpskim oslobodiocima“

Borićemo se za svoju svetinju BUDVA – Grupa građana je juče u Budvi, nezadovoljna zbog polaganja vijenca na spomen ploču srpskim oslobodiocima u ulasku u budvanski Stari grad, održala protestnu šetnju zbog, kako su saopštili, falsifikovanja crnogorske istorije. Protest, koji zvanično počeo u 17 sati, predvodio je Božo Radović iz Budve, a u šetnji je učestvovalo ne-

koliko desetina građana. - Koliko god nas minirali, koliko god nam branili, mi ćemo se boriti za svoju svetinju - poručio je Radović. Okupljeni su prošetali glavnim budvanskim bulevarom, a potom se okupili kod Starog grada. - Budva i Crna Gora su i naši koliko i vaši. Kad kažem naš, mislim svih nas, bez obzira kako se osjećali Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hr-

vati. Nema veće svetinje od porodice i zemlje - rekao je Radović okupljenima ispred Starog grada. Pobjedi je iz Uprave policije rečeno da su njihovi službenici dokumentovali okupljanje građana u Budvi i o tome obavijestili nadležnog državnog tužioca. Policija je, prema saznanjima Pobjede, sinoć privela organizatora skupa Boža Radovića zvanog Spartanac.

Politika

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

i ne smiju je nacionalizma Neophodno je jedinstvo za ulazak u Evropsku uniju POBJEDA: Bugarska pomaže Crnu Goru kroz razvojne projekte, ali na našem putu ka EU ima brojnih izazova. Što bi bio ključni savjet Bugarske, kao članice, na čemu Crna Gora najviše mora raditi da što prije postane dio evropske zajednice? PLUGČIEVA: Samo za period jun 2019 - novembar 2020. Bugarska u Crnoj Gori finansira četiri projekta u ukupnoj vrijednosti od 132.000 eura u Podgorici, Danilovgradu i bolnicama u Bijelom Polju i plućnoj bolnici u Brezoviku u Nikšiću. Sva pregovaračka poglavlja su važna, ali postignuća u područjima vladavine prava i ekonomije su ključna i daju garanciju za održivi razvoj i budućnost zemlje. Iz našeg iskustva mogu reći da je uspješan recept puno stalnog konkretnog rada na ispunjavanju standarda i kriterijuma i nacionalnih konsenzusa o članstvu u EU, što znači zajedničku volju i zajedničke napore političara, institucija, civilnog društva, biznisa i medija. Bugari su po prirodi individualisti, ali oko ove teme postojala je jednoglasnost i jedinstvo i ona je okrunjena uspjehom, koji je danas vidljiv u Bugarskoj u svim oblastima.

POBJEDA: Dakle, put u EU je ključ za Zapadni Balkan... PLUGČIEVA: Ne postoji bolja alternativa za sve nas od članstva u EU. Uvjerena sam da će tada i vrlo brzo biti zaboravljeni stari neprijatelji iz prošlosti. Sve me to podsjeća na razgovore sa kolegama ambasadorima u Češkoj i Slovačkoj 2006. godine dok sam bila ambasadorka u Berlinu. Kao što znate, obje su zemlje bile dio Čehoslovačke, a početkom 90-ih podijelile su se na Češku i Slovačku, a 2004. godine ušle su u EU. Moje kolege su tada komentarisale: „Dobro je što smo ušli u EU. Sad smo opet zajedno. Ne postoje granice, a mi smo dio jedne velike porodice“. Kad odete u Berlin, idite u diplomatsku četvrt. Tamo ćete vidjeti zajednički kompleks ambasada svih skandinavskih zemalja. I sanjam da jednog dana u Berlinu imamo zajednički kompleks balkanskih zemalja! POBJEDA: Koliko će ove dvije deklaracije biti sprovodive u praksi s obzirom na ogroman problem pandemije koja ponovo zatvara zemlje regiona? Kako u ovim teškim uslovima zbog korona krize unaprijediti saradnju? PLUGČIEVA: Razdoblje je zaista jako teško za sve i to stvara dodatne poteškoće. Vakcina se očekuje u 2021. godini, a kao što znate, EK je

zaključila sporazum s njemačko-američkim koncernom Biontech-Pfizer o proizvodnji 400 miliona jedinica doze vakcine za građane u EU. Sigurna sam da će zemlje Zapadnog Balkana biti uključene u ove planove. Ova situacija će biti prevaziđena, ali u teškim situacijama najbolje što možemo učiniti je pokazati više tolerancije, solidarnosti, uzajamne pomoći i dobre saradnje. Moramo tražiti bilo koji način da pomognemo jedni drugima ako želimo uspjeti. Podjela i sukob samo će pogoršati situaciju. POBJEDA: Potpisivanje deklaracija su podržali svi čelnici Evropske unije, kao i kancelarka Merkel koja je pokroviteljka Berlinskog procesa. Da li smatrate da je EU dovoljno posvećena regionu Zapadnog Balkana i svjesna brojnih problema sa kojima se ovaj dio Evrope suočava, kao i pritiscima sa strane? PLUGČIEVA: Novi lideri EK i EU pokazuju jasnu volju da podrže i ubrzaju proces pregovora o pristupanju EU. Primjera je mnogo, ali ne mogu ih sve nabrojati. Kolika je novčana pomoć i donacija Crnoj Gori stigla iz EU i pojedinih država članica EU samo u posljednjih godinu, od početka krize s virusom. Pomenuću samo pomoć od 53 miliona eura i 60 miliona preferencijalnog kredita Crnoj Gori od početka

pandemije. Zatim Ekonomski i investicioni plan EK za zemlje Zapadnog Balkana, koji je komesar Varhelji zvanično objavio u oktobru koji obuhvata specifične projekte kao što su: poboljšanje veze Sarajevo - Podgorica; Zeljezničku prugu Tirana - Podgorica, Plavi auto-put od Hrvatske do Grčke u blizini Budve; započet će hidroenergetski sistem Piva i izgradnju hidroenergetskog sistema Komarnica; prekobalkanski električni koridor koji povezuje Srbiju, Crnu Goru i BiH povezaće region sa EU; integrisani regionalni sistem upravljanja otpadom za Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju; digitalnu infrastrukturu i projekte za podršku poljoprivredi i planinskim područjima. I posebna pažnja i mjere za podršku mladim ljudima. Ali ne smijemo zaboraviti da je to razdoblje takođe vrlo teško za EU i suočava se s mnogim izazovima: Bregzit, pandemija, migracije, klimatske promjene, terorizam i drugi... Pored toga, sve zemlje u regiji moraju uložiti napore, sprovesti reforme i ispuniti kriterijume za članstvo. Tačno je da ovdje na Balkanu postoje interesi drugih svjetskih sila, ali budimo realni i uvidimo da je Balkan geografski, kulturno i povijesno bio i ostao dio Evrope. Evo naših korijena, evo naše budućnosti! POBJEDA: Koliko će Berlinski proces i ove deklaracije pomoći ubrzanju puta država regiona ka EU i kada možemo očekivati da Crna Gora postane članica Unije? PLUGČIEVA: Berlinski proces i deklaracije su važni, ali da bi se došlo do stvarnog ubrzanja na putu ka EU, potrebna je zajednička volja i stvarni rad kako bi se oni ostvarili, jer će u protivnom ostati lijep, ali prazan tekst na papiru. Jako bih voljela vidjeti Crnu Goru u EU mnogo ranije od komentarisane 2025. godine. Do danas je Crna Gora vodeća u pregovaračkom procesu i nadam se da će ostati na ovoj poziciji. Ali članstvo ne može biti samo datum koji čekamo. Svakog dana sve zainteresovane strane - političari i društva iz zemalja Zapadnog Balkana i mi iz EU moramo uložiti napore da to uskoro postane stvarnost. Marija JOVIĆEVIĆ

Demokratski front opet kritikuje mandatarov koncept

Mikijelj: Vlada prema volji koalicije ,,Crno na bijelo“ PODGORICA - Funkcioner Nove Srpske demokratije i Demokratskog fronta Mladen Mikijelj ocijenio je da je nova vlada programski i po sastavu ,,podešavana“ u skladu sa zahtjevima koalicije „Crno na bijelo“. -Samo je još nedostajalo da se za člana vlade predloži nekadašnji predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović, pa da osim programskog preslikavanja štiva te stranke imamo i zastupljeno rukovodstvo te

„lijepe i dosljedne opozicione firme“, ističe Mikijelj. Pozvao je mandatara Zdravka Krivokapića da još jednom preispita odluke koje je sam donosio nakon izbora. Prema njegovim riječima, ponižavajuće zvuči iznenadno proklamovanje ministarske samostalnosti i najava formiranja radnih grupa za popunu važnih mjesta po ,,dubini“. - Dosad neviđena vrsta političke arogancije je posljedica nerazumijevanja funkcionisanja

Mladen Mikijelj

političkog sistema i neprijateljskog odnosa prema onima koji su se godinama borili protiv režima Mila Đukanovića – zaključio je Mikijelj. R.P.

Dvanaest stolica za dvanaest apostola

KOMENTAR

» Piše:Marko ŠPADIJER

Mandatar je uzeo na sebe obavezu da od Crne Gore napravi uzornu državu. Nije važan uzor i da li će Crna Gora biti vladikat, despotija, monarhija, republika, zapadna demokratija – važno je da bude srpska Kad u maloj Crnoj Gori provedeš preko pedeset godina aktivno ili pasivno učestvujući u društvenim poslovima i dobiješ vladu u kojoj nikoga ne poznaješ i za većinu prvi put čuješ, pomisliš da te je pregazilo vrijeme. Kad od mnogo mlađih prijatelja saznajem da i oni ne znaju ko će vršiti vlast u domovini, onda ti ne ostaje drugo nego da se osloniš na televiziju, novine i društvene mreže. Tada tek nastaju nedoumice. Ako zanemariš političku patologiju, pomisliš da ima nade da se oslobodimo partitokratije i ustanovimo meritorne demokratske građanske institucije. Međutim, gdje je previše uvjerenja da sloboda i istorija počinje od nas, tu su skrivene namjere. Ostaje dilema optimiste: da li je toliko loše da gore ne može biti? ,,Može, može“ - veli pesimista i tako ispare i posljednje kapi iluzija da promjene mogu donijeti dobro Crnoj Gori. SUREALNA REALNOST Turbulentno vrijeme nije pogodno za spokojan život, ali je veoma inspirativno za umjetnost. Izbor vlade, prilike u kojima se radnja odvija i ideje koje cirkulišu na crnogorskoj društvenoj sceni, zbunjujuće djeluju kroz površnu dnevnu propagandu, pa će se tek kasnije slika oblikovati u dublju spoznaju o nama samima. Prva i bukvalna asocijacija se sama nameće. Najavljuje se Vlada dvanaest Hristovih apostola, a magični broj dvanaest odmah vodi do ,,Dvanaest stolica“ Iljfa i Petrova. Budući pisci i slikari, privučeni tim magnetnim simbolima, moraće da vode računa da ne podlegnu uzorima. Izgradnja autentične slike stvarnosti i junaka u toj priči biće teška. Treba sačuvati novine iz ovog perioda. Protagonisti novog, slobodnog i drugačijeg crnogorskog svijeta već su ostavili signale po kojima se mogu naslutiti njihove nakane. Apostolska vlada sastavljena od eksperata iz kruga prijatelja i poznanika Mandatara, kadrovika iz Mitropolije i drugih centara, je vrlo homogena ekipa. Sve sami odlikaši, svi se jednako krste, svi imaju posao iz svoje struke. Svi sa titulama koje zavode prostotu. Nije važno što ne odražavaju Crnu Goru, jer će da je mijenjaju prema svom liku. Izuzev par ličnosti, niko od ministara u svojim biografijama nije naveo da je rukovodio bilo kakvom organizacijom van svoje profesije, čak ni sindikalnom ili crkvenom. Za ministra potrebno je znanje i vještina rukovođenja resorom. Posao apostola je manje zahtjevan. Ako je, kako kažu, ,,svodnu listu“ dizajnirala Mitropolija SPC, začuđuje što za ministra vojnog nije predloženo svešteno lice, kad se za popa Iliju Plamenca govorilo da se u Crnoj Gori sve mijenja izuzev božje volje i ministra vojnog. UZORNO SRPSKI Mandatar je uzeo na sebe obavezu da od Crne Gore napravi uzornu državu. Nije važan uzor i da li će Crna Gora biti vladikat, despotija, monarhija, republika, zapadna demokratija – važno je da bude srpska! U tome ima punu podršku. Frustrirani gubitnici prežalili su svoju prvu pobjedu na izborima i stali u red za čekanje šta će uraditi eksperti, a njihovi koalicioni partneri, koji zbog Petra mrze i Svetog Petra, zadovoljni su da budu dio vlasti, kakva god da je. Tek ,,osvojena sloboda“ počela je da svira na stare, poznate note. Vidjeli smo kako izgleda bahatost i ignorancija Crne Gore od strane srpskih državnih i vjerskih vlasti prilikom nedavne sahrane; ,,pomiriteljski“ čas istorije koji su u Budvi održali predsjednik opštine i šef Komunalnog, zatim samovoljno kopanje po grobu jednog crnogorskog mitropolita ispred manastira u Brčelima, čuli smo izjave o Njegoševom mauzoleju u stilu Ćosićevih zavještanja… Stvara se ambijent za taj model mira i sloge u Crnoj Gori. Sama ličnost Mandatara (treba da zadrži tu titu-



Izuzev par ličnosti, niko od ministara u svojim biografijama nije naveo da je rukovodio bilo kakvom organizacijom van svoje profesije, čak ni sindikalnom ili crkvenom. Za ministra potrebno je znanje i vještina rukovođenja resorom. Posao apostola je manje zahtjevan

lu, jer gordo i originalno zvuči), je vrlo kompleksna i zahtjevna za literarnu obradu. U površnim likovnim, karikaturalnim i stripovskim verzijama on je bezazlen i dobroćudni božjak, univerzitetski profesor koji voli da ljubi ruke monahinjama, popovima i đeci i rado dolazi na svako sijelo. Budući pisci će morati proučiti fenomen crnogorskog državnog Univerziteta i njegov klerikalni potencijal. Istraživači će se namučiti da utvrde kako je iz 19. dospio u 21. vijek. Da li je hibernirao u nekoj boci koja je plutala morima, ili je moderni Aladinov duh koga je crkva oslobodila iz lampe. Do sada je javno nastupao u ulogama svetosavskog prosvetitelja, plemenskog pametara, govornika bez funkcije… „Nemojte što zamjeriti“, kaže ovaj saobrazni, tradicionalno vaspitani Srbin. Pokazao je da je crnogorsku istoriju učio iz deseteračkih pjesama i slavio domovinu iz doba kralja Nikole kao drugu srpsku državu. Biće intrigantno pratiti kako će se ponašati ovaj amalgam mašinstva i svetosavlja, na putu utjerivanja Crne Gore u ,,srpski svet“. Da li je moguće tako nešto u sekularnoj građanskoj državi koja je prevalila dio puta za Evropu? ISUS HRIST SUPERSTAR Vratimo se na naših 12 apostola sa Isusom i 12 stolica sa Ostapom Benderom. Kako li će 12 apostola uspjeti da zagriju stolice i izbruse dijamante, i kako će Mandatar postati Hrist? Stvarnost je fantastičnija od svake fantastike, što rekao Kiš… Isus je suviše eksploatisan u umjetnosti (književnosti, slikarstvu, vajarstvu, filmu, muzici). Čitava hristologija ga je uglavnom religijski dogmatizovala, a zavisno od vremena i prilika prikazivan je kao simbol stradanja i čovjekoljublja. Potreban je jedan novi Hrist spasitelj koji sa svojim učenicima (jer apostoli postaju tek poslije njegove smrti) obećava vasksnuće. Čudni su putevi Gospodnji, neizvjesna korona sudbina i neiscrpna umjetnička imaginacija. Druga krajnost, takođe književno inspirativna, jeste da li Mandatara prikazati kao Ostapa Bendera prevaranta i manipulatora koga su Iljf i Petrov učinili upečatljivim književnim junakom. Definitivno, nije podoban. Za druge likove iz njegovog kruga postmoderna literatura bi mogla naći neki izlaz, kao na primjer da se brilijanti nalaze u fotelji ministrice kulture. Teško da može naš Mandatar biti književni junak. Uostalom, ne mora ući u roman. Možda vremenom u ep, komediju, dramu, pjesmu, hagiografiju. Zasad je najprikladnija književna forma kozerija. Malo li je? Ako Mandatar ne uspije da postane književni lik, može biti glumac u drami ili lutkarskoj predstavi. Istina, previše je blijed za ulogu Hrista, a bez neophodnog šarma za Ostapa Bendera. Međutim, ne treba potcjenjivati mogućnosti gostujućih režisera koji mogu od njega napraviti lik u tragediji koja se tiče svih nas. Najbolje bi bilo da Mandatar, dvanaest apostola i dvanaest stolica, ostanu samo motiv za neku imaginarnu priču.

Ekonomija

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Predstavnici privrednih asocijacija i ekonomisti o različitim ekon

U Turističkoj organizaciji Bar zadovoljni prezentacijom na onlajn londonskom sajmu

Predstavnici turoperatora dolaze na proljeće Sve predstavnike turoperatora i medija sa kojima su ostvarili kontakt TO će upoznati sa atrakcijama i ponudom grada na licu mjesta, ali i povezati sa ugostiteljskim radnicima i predstavnicima turističke privrede, rekao je Emil Kukalj BAR - U Turističkoj organizaciji Bar, nakon uspješnog predstavljanja na onlajn londonskom sajmu, na proljeće očekuju dolazak predstavnika medija i turoperatora u grad pod Rumijom, upoznavanje turističkih atrakcija i uspostavljanje direktnih kontakata sa domaćim privrednicima. Virtuelna prezentacija, prema riječima direktora TO Bar mr Emila Kukalja, bila je u nekim segmentima produktivnija u odnosu na ,,žive“ turističke berze, jer, kako je istakao, kontaktirali su sa partnerima koje su sami selektirali, očekujući upravo od njih najbolju saradnju i ekonomske efekte.

KoNtAKti

Sve predstavnike turoperatora i medija sa kojima su ostvarili kontakt Turistička organizacija će, u skladu sa odvijanjem epidemiološke situacije, dočekati u prvim mjesecima naredne godine i upoznati sa atrakcijama i ponudom grada na licu mjesta, ali i povezati sa ugostiteljskim radnicima i preds t av n i c i m a t u r i s t i č ke privrede. Za to kod njih postoji veliko interesovanje. – Važno je imati dobar odnos između privatnog i javnog sektora, jer je to ključno kada govorimo o razvoju turizma. U tom smislu bićemo važna logistička podrška. Predstavnici kompanije Travel Bellutin sa kojom je, takođe uspostavljena saradnja, a promoviše destinacije turoperatorima, već je na svom portalu organizovala nagradnu igru u kojoj je prijavljeno 30 zainteresovanih partnera, a 16. novembra uradićemo i onlajn edukaciju za njih o ponudi Bara – kazao je direktor TO Bar Emil Kukalj. Uporedo sa promotivnom kampanjom, Turistička organizacija realizuje i niz projekata koji bi trebalo da poboljšaju ponudu barske rivijere. Nakon postavljanja solarnog stabla, električne punionice i markiranja i uređenja preko 150 km planinarskih staza, u toku je uređenje i postavljanje mobilijara na svim vidikovcima panoramske rute, planirano je i postavljanje skulpture ,,I love Virpazar“, nastavak ra-

da na izradi strategije razvoja turizma u opštini Bar do 2026. godine, a uskoro će biti raspisan i javni poziv za nagradni konkurs, u kojem Barani mogu predlagati neotkrivenu atrakciju grada koju bi kasnije Turistička organizacija na prigodan način valorizovala.

PRojeKti

– To jesu mali projekti, ali značajni za unapređenje turističke ponude. Radimo i program rada za 2021. godinu, koju je veoma teško planirati, ali nadamo se da će se ljudi širom planete navići da žive sa korona virusom, i da ćemo, koliko-toliko, imati uspješnu turističku sezonu. Fokus će biti priroda i turizam orjentisan na aktivni odmor – ističe Kukalj, osvrnuvši se i na efekte promotivne kampanje automobila na električni pogon. Na taj način u Bar su najprije stigli njemački novinari, koji su u organizaciji TO posjetili i prijestonicu Cetinje sa bogatom kulturnom i istorijskom zaostavštinom, ali i Boku Kotorsku. – Imamo povratne informacije koje su veoma dobre. Već je na portalu njemačkog medija objavljen afirmativan tekstkoji prate lijepe fotografije. Oni su veoma zadovoljni, jer smo im priuštili, uz posjetu znamenitostima i atrakcijama, da u potpunosti dožive našu destinaciju, predstavljajući im autentičnu ponudu, obilazak panoramske rute, ali i planinarenje. To je za Njemce bilo veoma zanimljivo, a nakon prvog teksta, koji je vidio veliki broj pratilaca njihovog portala, slijedi još niz članaka i objava – kaže zadovoljno Kukalj. Brojne kulturno-umjetničke i zabavne manifestacije koje Turistička organizacija priređuje zbog epidemije su odložene, kao i novogodišnji koncert i svečanosti, ali neće izostati uređenje i kićenje grada koje je već počelo. – Mnogi naši sugrađani, ali i stanovnici cijele Crne Gore, bore se za život, tako da nema mjesta slavlju. Pokušaćemo samo da uređenjem grada doprinesemo prijatnijoj atmosferi i ambijentu u ovim teškim danima – zaključio je Kukalj. v.K.v.

PODGORICA - Izvjesno je da će Crna Gora biti u recesiji, ali je teško sa sigurnošću prognozirati da li će ovogodišnji pad BDP-a biti 12 odsto kako kaže MMF, 12,4 kako smatra Svjetska banka, 14,3 kako kažu u EK, 17 odsto kako projektuju u crnogorskoj Centralnoj banci... To su Pobjedi kazali predstavnici privrednih asocijacija i ekonomisti. Oni objašnjavaju da različite projekcije kredibilnih institucija jasno pokazuju da ima još puno nepoznanica o složenosti negativnog dejstva kovida-19 na privredu i društvo. Odgovarajući na pitanje koliki pad ekonomije očekuju u ovoj godini i koje prognoze su najrealnije, iz Privredne komore Crne Gore kazali su da je ova godina izuzetno teška i puna izazova.

NeizvjesNost

– Zbog visokog stepena neizvjesnosti, uzrokovane pandemijom, projekcije za ovu i narednu godinu su podložne promjenama i zavise od trajanja i roka u kojem će vakcina postati široko dostupna – kažu u PKCG. Aktuelna situacija sa pandemijom predstavlja rizik koji utiče na projekcije ekonomskog rasta, na performanse i funkcionisanje globalnih ekonomija, a posebno na male i otvorene ekonomije - kakva je naša. – Negativan uticaj pandemije se u Crnoj Gori odrazio na privredu u cjelini. Različite projekcije kredibilnih institucija jasno pokazuju da ima još puno nepoznanica oko složenosti negativnog dejstva korona virusa na privredu i društvo. Prema izvještaju Monstata, u prvom kvartalu BDP je rastao po stopi od 2,7 odsto, dok je u drugom zabilježen pad od 20,2 odsto, a negativan trend će se nastaviti i u drugoj polovini godine – navode iz ove privredne asocijacije.

Pandemija u ekonomiju u Zbog visokog stepena neizvjesnosti, uzrokovane pandemijom, projekcije za ovu i narednu godinu su podložne promjenama. Veoma je teško projektovati kretanja kada se u kratkom roku stanje naglo mijenja

Na početku pandemije, kako podsjećaju, prognoze većine međunarodnih institucija za 2020. godinu bile su umjerene i kretale su se u rasponu od -5,6 odsto (Svjetska banka) do -8,9 odsto (MMF). – Međutim, priroda uzroka krize i neizvjesnost daljeg širenja korona virusa utiče na pouzdanost prognoza kretanja BDP-a, u ovoj i narednoj godini, kod nas i na globalnom nivou – ističu iz PKCG objašnjavajući kasnije prognoze MMF i SB o većem padu naše ekonomije.

Pad BdP od 15 do 17 odsto: Dr Jadranka Kaluđerović

Projekcije Podložne Promjenama zBog Pandemije: PKCG

U prvih osam mjeseci ove godine zabilježen je pad u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom – turizmu, građevinarstvu, saobraćaju, što se odrazilo na porast nezaposlenosti, broj blokiranih preduzeća i njihov dug. – Brzom reakcijom Vlade kroz donošenje tri paketa mjera, posebno kroz podršku IRF-a, dat je doprinos ublažavanju posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa po stanovništvo i privredu – kažu u Privrednoj komori. U ovoj privrednoj asocijaciji smatraju da će i prvi kvartal naredne godine biti pod snažnim uticajem trendova iz ove. – Promjene na bolje se mogu očekivati u nastavku naredne godine, jer su sve realnije najave da će zdravstvo na globalnom nivou uspjeti da pronađe adekvatan odgovor na pandemiju. Za očekivati je da će crnogorski turizam početi da se oporavlja tokom drugog

Kaluđerović: Nijesu ohrabrujuća očekivanja ni za početak 2021. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović kaže da nijesu ohrabrujuća očekivanja kretanja BDP ni u prvom kvartalu naredne godine. – Prije svega treba imati na umu da je u 2020. u prvom kvartalu ostvaren rast u odnosu na isti period 2019, tako da se neki značajniji napredak teško može očekivati, uzimajući u obzir relativno visoku bazu. Epidemiološka situacija će svakako uticati na zimsku turističku sezonu, kako u planinskim krajevima, tako i u primorskim tokom praznika. Stoga se ne može očekivati značajna aktivnost ni u sektorima koji su povezani sa turizmom, kao što su trgovina ili transport. Proizvodnja, prerađivačka industrija i građevinarstvo ne ostvaruju značajnije stope rasta tokom

prvog kvartala ni u nekriznim periodima – pojašnjava direktorica. Nije realno, dodaje ona, ni očekivati povećanje privatnih investicija zbog velike neizvjesnosti. – Dodatno, ograničene javne finansije onemogućavaju veće investicije javnog sektora. Bitno je napomenuti da u strukturi ukupnog BDP-a najmanje učešće ima ekonomska aktivnost koja je ostvarena tokom prvog kvartala (u toku prethodnih godina na nivou od oko 18 odsto). To znači da i ako eventualno ne dođe do velikog pada ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu, njen uticaj na ukupna kretanja u 2020. će biti manje značajan u odnosu na kretanja tokom ostatka godine – navodi Kaluđerović.

kvartala naredne godine, što će uticati na rast izvoza usluga, potrošnje i cjelokupne ekonomije. Izvjesno je da će potrajati promjene u potražnji, navikama i očekivanjima gostiju. Tokom iduće godine dolasci turista iz udaljenih destinacija će biti značajno manji, pa moramo biti spremni da adekvatnom specifičnom ponudom – etno ili gastro turizam odgovorimo zahtjevima tržišta – ističu u PKCG. U ovoj asocijaciji kažu da se očekuje da završetak krupnih infrastrukturnih projekata smanji deficit u robnoj razmjeni. – Oporavak ekonomije i dostizanje rezultata iz perioda prije pandemije potrajaće vjerovatno duže od jedne godine, ali će početak oporavka povećati optimizam i napor privrede za brži rast. Nakon dugog planetarnog usporavanja i zaustavljanja mnogih ekonomskih aktivnosti, dobro osmišljene strukturne reforme i dostignuti kvalitet klj u č n i s u z a o p o rava k i makroekonomsku stabilizaciju– smatraju u PKCG.

od 15 do 17 odsto

Izvršna direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović Pobjedi je kazala da se očekuje pad ekonomije od 15 do 17 odsto. – Institut za strateške studije i projekcije je tokom proteklog perioda razvio više scenarija u vezi kretanja BDP-a, njegovih komponenti i drugih makroekonomskih indikatora. Prema jesenjim projekcijama i dva scenarija, BDP će realno biti niži za 15 do 17 odsto, što je bliže procjenama Centralne banke u odnosu na projekcije međunarodnih institucija– kaže ona.

Ekonomija

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

nomskim prognozama za ovu i narednu godinu

uvlači u recesiju

PKCG: Razvojni model usmjeravati ka energetici, poljoprivredi... U Privrednoj komori kažu da crnogorski razvojni model treba prilagođavati i usmjeravati ka sektorima u kojima imamo nedovoljno iskorišćene resurse i u kojima je moguće ostvariti visok stepen produktivnosti. – To su energetika, poljoprivreda, prerađivačka industrija proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, proizvoda od drveta i namještaja, osnovnih metala i proizvoda od njih, ICT sektor. Na taj način će se, uz adekvatnu primjenu digitalnih tehnologija u svim sferama društveno-ekonomskog razvoja, uticati na jačanje konkurentnosti ekonomije i obezbijediti uslovi za dugoročni razvoj, te otpornost na negativne eksterne pojave – smatraju u PKCG.

Oporavak ekonomije i dostizanje rezultata iz perioda prije pandemije potrajaće vjerovatno duže od jedne godine

Neće biti Nimalo lako: Milan Dragić

Dragić: Učinimo sve da krene oporavak ekonomije Izvršni direktor MBA Milan Dragić kaže da neće biti nimalo lako, ali drugog izbora nemamo nego da učinimo sve kako bi otpočeli oporavak naše ekonomije. – U narednoj godini nas očekuje rješavanje brojnih problema izazvanih prije svega pandemijom. Ona je uzrok brojnih problema i na globalnom nivou. Bilo bi racionalno prilagoditi se situaciji u uslovima pandemije koja će vrlo vjerovatno potrajati. Treba stvarati uslove koji bi pomogli što efikasnijem prilagođavanju privrednih aktivnosti u takvim uslovima. To, između ostalog, znači da je neophodno podržati i pomoći sektorima koji su prioritetni za razvoj naše ekonomije – ističe Dragić.

Kaluđerović, međutim, ističe da je pandemija učinila stvarnost neizvjesnijom, tako da je veoma teško projektovati kretanja u vremenu kada se u kratkom roku stanje naglo mijenja. Razlike u stopama rasta BDP-a i ostalih makroekonomskih pokazatelja mogu se, dodaje ona, objasniti različitim pretpostavkama na kojima se model bazira, ali i na razlikama u samim modelima. – Posmatrano sa rashodne strane, negativna stopa rasta

BDP-a u ovoj godini će biti posljedica prije svega smanjenja potrošnje domaćinstava. Značajan pad zaposlenosti u značajnoj mjeri utiče na pad ukupnog radnog dohotka, a raspoloživi dohodak stanovništva je dodatno smanjen manjim prilivima transfera iz inostranstva. Takođe, pad BDP-a će biti podstaktnut padom investicione potrošnje, kako javnog, tako i privatnog sektora. Visoka neizvjesnost je uticala na smanjenje investici-

ja i odlaganje mnogih investicionih projekata – kaže Kaluđerović. Pored projektovanih negativnih stopa rasta lične i investicione potrošnje, zbog smanjenja ekonomske aktivnosti očekuje se, dodaje ona, i značajno niži nivo spoljne trgovine, odnosno smanjenje i izvoza i uvoza. – Veliki pad u turističkoj privredi će uticati na pad izvoza usluga koji je bio jedan od značajnih generatora ekonomskog rasta. Smanjena turistička aktivnost je posredno uticala na pad nivoa privređivanja u povezanim sektorima kao što su saobraćaj, trgovina i poljoprivreda. Manji broj turista je uticao na pad tražnje za proizvodima, naročito prehrambenim, što je, između ostalih faktora, uticalo na smanjenje uvoza robe. Projektovani pad uvoza se može objasniti smanjenjem aktivnosti u građevinarstvu i industriji – objasnila je Kaluđerović.

Recesija

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Milan Dragić našoj redakciji je kazao da nijesu bez osnova projekcije koje ukazuju da će Crna Gora imati snažnu recesiju. – Crna Gora je umnogome zavisna od stanja u sektoru turizma. Zato nije posebno iznenađenje toliki pad naše ekonomije s obzirom na sve okolnosti. Sektor turizma je povezan sa sektorom trgovine, poljoprivrede… Svi ti sektori imaju smanjen opseg aktivnosti zbog problema u turizmu. Takvo stanje u turizmu, dakle, ima multiplikativno dejstvo i na druge sektore, zbog čega je i problem u sektoru turizma tako značajan za našu ekonomiju – ističe Dragić. M.P.M.

Dogovor Aerodroma Crne Gore i ukrajinske ambasade u Podgorici

Od 1. decembra direktna linija Podgorica – Kijev

PODGORICA – Crna Gora će tokom ove zimske sezone prvi put, direktnom avio-linijom, biti povezana sa Ukrajinom, dogovoreno je na sastanku izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića i diplomatskih predstavnika zvaničnog Kijeva u Podgorici. Orlandić je sa otpravnicom poslova ukrajinske ambasade Natalijom Fijalkom i konzulom Mihailom Šamatovim razmatrao najoptimalnije opcije za uspostavljanje direktne linije između glavnih gradova dvije zemlje od 1. decembra, uvažavajući složenu epidemiološku situaciju.

Sagovornici su saglasni da je prioritet da se mjere prilikom putovanja i ulaska u zemlje, propisane zbog pandemije kovida-19, moraju maksimalno sprovesti, uvažavajući takođe značaj uspostavljanja avio-saobraćaja između Crne Gore i Ukrajine u toku zimske sezone. – Ukoliko Crna Gora prvi put i tokom zimske sezone bude povezana sa Ukrajinom, to će unijeti značajnu dinamiku i u aviosaobraćaj i u turizam naše zemlje – ocijenio je Orlandić. On se svojim sagovornicima posebno zahvalio na doprinosu u organizaciji velikog broja čarter letova iz Kijeva za Tivat tokom ljetnje sezone.

Samo u prvom čarter letu u Tivat je sletjelo preko 150 putnika, među kojima je bilo više od 20 predstavnika turističkih agencija i operatera, sa ciljem da naprave turističke pakete za Ukrajince u našoj zemlji. –Tom prilikom su ukrajinski turisti, poštujući stroge epidemiološke mjere, pokazali koliko im Crna Gora odgovara kao turistička destinacija – kazao je Orlandić. Koliko je ukrajinsko tržište važno za Crnu Goru govori i podatak da je prošle godine u Crnoj Gori boravilo više od 60.000 turista iz Ukrajine koji su ostvarili preko 460.000 noćenja. Đ. Ć.

Reagovanje zaposlenih u sektoru ugostiteljstva kompanije „13. jul - Plantaže“

Ura falsifikovala račun PODGORICA – Zaposleni u sektoru ugostiteljstva kompanije „13. jul - Plantaže“ iskazali su protest jer je, kako su saopštili, Građanski pokret Ura pokušao notornim neistinama i falsifikovanjem računa da baci ljagu na ozbiljan crnogorski brend i kompaniju, vrijedne ljude i uspješne rukovodioce.

Ura je objavila da je direktor prodaje i nabavke u Plantažama Veselin Đurišić u petak, 6. novembra, dan pred zatvaranje ugostiteljskih objekata u Podgorici, okupio desetine bliskih saradnika u jednom restoranu, što je, kako tvrde, firmu koštalo 922,20 eura.

ZlonaMjeRna oPtužba

Zaposleni u sektoru ugostiteljstva te kompanije saopštili su da ovu zlonamjernu optužbu usmjerenu na rukovodioce i Đurišića doživljavaju kao bacanje neprimjerene ljage i velike nepravde na čitavu Službu ugostiteljstva firme ,,13. jul Plantaže“, koju čini više od 59 zaposlenih. – Napomenuli bi samo djelić nečega zbog čega nas sve ovo vrijeđa i kao zaposlene i kao ljude, a to je da smo ove godine u vrijeme velike svjetske krize koju je donijela pandemija kovid, krenuli u novu viziju i projekat nove bašte restorana ,,13. jul“ i to upravo na inicijativu našeg direktora. Svi zaposleni iz službe ugostiteljstva su složno i sa velikim elanom krenuli u pravljenje „Bašte ljeta“, kako smo je od srca nazvali i u koju smo počeli svi iskreno da vjerujemo. Malo ko je vjerovao da je u jednoj firmi većinskog državnog vlasništva postojalo jedinstvo i da su

svi do jednoga za vrijeme korone složno krenuli u rad. Restoran je zaista postao popularan i bili smo svi srećni što smo uspjeli. Srećni što smo u teškim vremenima zadržali i povećali broj radnih mjesta u službi ugostiteljstva, smanjili zabrinutost zaposlenih za egzistencije svojih porodica, što smo kao firma Plantaže poslije mnogo godina dobili restoran koji je bio najposjećeniji u gradu – navodi se u reagovanju. Dodaje se da je ljetnja sezona uspješno završena, a da su pri kraju ove godine stupile na snagu nove rigorozne mjere NKT-a koje je naložilo zatvaranje lokala. Objašnjavaju da je tada rukovodstvo predložilo da krenu u adaptaciju restorana i pripremu za novu ljetnju sezonu, gdje lokal ne bi radio narednih nekoliko mjeseci. - Odlučili smo da na „zatvaranje Bašte ljeta“ pozovemo i sve koji su nam u ovom projektu pomogli: poslovne partnere, stalne goste, prijatelje i sve one koji su takođe dali veliki pečat ovoj bašti. Čitavog dana su dolazili gosti, a na račun reprezentacije restorana smo ih počastili pićem i hranom kako dolikuje pravim domaćinima, a što je normalna pojava u čitavom poslovnom svijetu. Račun za čitav dan, za veći broj naših gostiju, poslovnih partnera i zaposlenih iznosio je 752 eura sa popustom, a napominjemo da smo za par mjeseci ostvarili promete koji se mjere stotinama hiljada eura i koji se nikada u tom restoranu nijesu ostvarivali – piše u reagovanju. Navode da u restoran dolazi jedan od zaposlenih u firmi Plantaže, sestra Valerije Sa-

veljić, bivše finansijske direktorice i visoko kotiranog člana političke partije Ura.

talas Pakosti

– Znali smo da nema nikakve dobre namjere, što se ubrzo i pokazalo, pošto počinje agresivno i nekulturno da snima i slika telefonom sve prisutne u lokalu. Poslije par dana od zatvaranja nailazi talas zla i pakosti. Talas neistine. Tekst u medijima političke partije Ura koja kaže da naš direktor pravi bahaćenje i potpisuje ličnu reprezentaciju u velikim ciframa. Navode račun reprezentacije restorana i dodaju na tom računu ime direktora Đurišića. Takav račun sa natpisom imena direktora Đurišića, koji je Ura falsifikovala, je u originalnom računu, kao prvo, prosto nemoguć, a što nam je potvrdila firma koja je instalirala taj program. Odakle nekome pravo da na svoju ruku govori notorne neistine i račun pripisuje onome kome želi. Ono što nas sve brine je da bilo ko može da baca ljagu na ljude, firme, ozbiljne brendove koji se godinama stvaraju. Ko to smije da se uz pomoć neistina igra egzistencijom velikog broja zaposlenih i njihovih porodica? Svakako, što se nas tiče, reći ćemo veliko ne! Neće moći, a ti, naš direktore, da nastaviš zajedno sa nama u nove pobjede i da naši restorani budu među najboljima u Crnoj Gori – dodaje se u reagovanju, koje je potpisalo 45 zaposlenih službe ugostiteljstva Plantaža, a devet je dalo suglasnost putem telefonske komunikacije. Objašnjeno je da je 54 od 59 zaposlenih dalo saglasnost na reagovanje. R. e.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Od danas javni poziv građanima za Hiljadu plus PODGORICA – Javni poziv za građane u okviru četvrte faze projekta Hiljadu plus biće objavljen danas i trajaće 15 dana. Iz Ministarstva održivog ra-

zvoja i turizma ranije je najavljeno da će predaja dokumentacije bankama koje učestvuju u projektu početi u četvrtak. Nakon evaluacije prijava građana biće dodije-

ljeni vaučeri, poslije čega će građani moći da zaključe ugovor sa prodavcima i komercijalnim bankama, čime će riješiti svoje stambeno pitanje. R. e.

Društvo

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Institut za javno zdravlje analizirao 1.378 uzoraka na korona virus

Preminulo šestoro, 491 novi slučaj infekcije

PODGORICA - U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica korona virusa preminulo šest osoba, a potvrđen je 491 novi slučaj infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Navodi se da su laboratorije IJZ, kao i javne i privatne koje se bave dijagno-

stikom infekcije novog korona virusa, od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 1.378 uzoraka na kovid-19. Najviše otkrivenih slučajeva - 213 je u Podgorici, a slijede Nikšić sa 84, Bijelo Polje 40, Herceg Novi 33, Ulcinj 21, Berane i Bar sa po 15, Budva 12, Pljevlja, Danilovgrad i Rožaje po

10, Mojkovac devet, Cetinje sedam, Petnjica tri, Kotor, Plav, Tuzi i Andrijevica po dva i Žabljak sa jednim otkrivenim slučajem infekcije. Iz Kliničkog centra Crne Gore navode da se u toj ustanovi trenutno liječe 74 kovid pacijenta, od kojih je 28 životno ugroženo.

Od subotnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Ulcinja, Podgorice, Nikšića i Bara od kojih je najstariji imao 82, a najmlađi 38 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna je 382, a

Pokrenuta peticija za utvrđivanje odgovornosti mandatara i pripadnika Mitropolije crnogorsko-primorske SPC

od početka godine 391. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori je 9.400. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 27.177. Đ. Ć.

Fond zdravstva učestvuje na globalnom događaju OECD-a

Krivokapić i sveštenstvo kršili mjere NKT-a i ugrozili ustavni poredak PODGORICA – U skladu sa krivičnom prijavom upućenom specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću za procesuiranje odgovornih iz institucija sistema i van njega, grupa crnogorskih građana pokrenula je i peticiju kojom zahtijevaju od Skupštine Crne Gore i nadležnih državnih organa utvrđivanje odgovornosti mandatara Zdravka Krivokapića zbog kršenja mjera protiv korona virusa i, kako su rekli, izrečenih stavova kojima je diskriminisao više od 70 odsto građana Crne Gore i ugrozio ustavni poredak države širenjem vjerskog fundamentalizma. Uprava policije dostavila je tužiocu informacije i analize iz javno dostupnih izvora kako bi se odredili oko odgovornosti mandatara Krivokapića i sveštenstva Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija i šefa Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića zbog kršenja mjera i sumnje u širenje korona virusa na sahrani mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija u Podgorici i litirgiji održanoj dan ranije na Cetinju.

OBRAZLOŽENJE

U obrazloženju peticije ističu i da je Krivokapić je u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti kazao da je na nogama prebolio korona virus, „čime je javno priznao da je bio prenosilac zaraze, slobodno se krećući se među građanima, a da nije bio u izolaciji, protivno zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne bolesti“. - Ovaj skandalozni slučaj je uslijedio kao posljedica Krivokapićevog nonšalantnog kretanja bez maske mjesecima unazad i pričešćivanja istom kašičicom, suprotno zdravstvenim propisima. Poziv mandatara da građani poštuju mjere, jer je virus već odnio previše života zasluživao bi pozdrav i poštovanje, međutim iskrenost istog je upitna s obzirom na to da dolazi od čovjeka koji je dan ranije javno saopštio da „ako

Sead Čirgić

Platforma eZdravlja najbolje rješenje u regionu u korona krizi PODGORICA - Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore predstaviće platformu eZdravlje, sjutra, na globalnom događaju koji priređuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pod okriljem Evropske komisije.

Mandatar kršio mjere NKT-a

imate vjeru, nemate nikakvih problema, nećete se zaraziti pričešćem“ - piše u obrazloženju peticije. Ističe se da je protivustavnim djelovanjem u izrečenim stavovima mandatar diskriminisao više od 70 odsto građana Crne Gore, negirao antifašističke tekovine države i kazao da je Crna Gora srpska država i da ne treba da slavi 9. maj (Dan pobjede nad fašizmom). - Mandatar Krivokapić je ugrozio ustavni poredak države svojim širenjem vjerskog fundamentalizma, negiranjem civilizacijskih tekovina i kreiranjem srednjovjekovnog društvenog uređenja karakterističnog za teokratske države Bliskog istoka, što je u suprotnosti sa ustavnim uređenjem Crne Gore, koji jasno razdvaja vjerske zajednice od države (čl. 14 Ustava). Podsjećamo, radi se o pojedincu koji se ranije sastajao sa osuđenim teroristom; koji je u manastiru „biran“ za mandatara; koji govori o „pomjeranju planina sa jednog na drugo mjesto“; koji je mjesecima unazad kršio zdravstvene mjere, da bi se odjednom naprasno sjetio da je „obaveza svakog vjerujućeg i nevjerujućeg čovjeka da poštuje zakone države“; koji u svom timu bira dvije kandidatkinje za ministarke koje su zbog svog javnog djelovanja dužne da krivično

Ministar Šehović otvorio školu u Plavu

Uskoro novi vrtić

PODGORICA - U plavskom Vojnom selu otvorena je nova škola, kapaciteta više od stotinu djece, vrijedna 230.000 eura, a kako je najavljeno iz Ministarstva prosvjete, slijedi gradnja vrtića i rekonstrukcija sportske sale. Ministar prosvjete Damir Šehović rekao je da će gradnja novog plavskog vrtića koštati više od milion eura, a najavio je i rekonstrukciju sportske sale, za koju će biti izdvojeno 120.000 eura. Govoreći o novoj školi, Šehović je kazao da je objekat rađen najsavremenijim materijalima i energetski efikasan. - Sa podjednakom pažnjom i kvalitetom radimo na velikim, gradskim školama kao i manjim, seoskim - istakao je Šehović. Rekao je i da će Gusinje narednih dana dobiti sportske terene vrijedne oko 300.000 eura, koji su rađeni sa Fondacijom Gusinje. Poručio je da ni Osnovna škola „Petar Dedović“ iz Murina neće biti zapostavljena, te da će biti rekonstruisana njena dva područna odjeljenja – Velika i Ržanica. Vrijednost te investicije je 70.000 eura. R. D.

odgovaraju zbog kršenja Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u peticiji.

PRIČEŠĆE

Naglašava se da javno djelovanje i izrečeni stavovi Krivokapića utiču na dodatno raspirivanje mržnje u Crnoj Gori, negiranje crnogorske nacije i prava nacionalnih manjina, kao i prijetnje teritorijalnom integritetu susjednih država („Dogodine u Prizrenu“, incident ispred Ambasade Hrvatske)... U peticiji se naglašava i da je policija tužilaštvu dostavila informacije i o postupku čelnika Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića, odnosno zahtjevu snimatelju MCP da isječe sporne sekvence pričešćivanja jednom kašičicom. Navodi se i da je evidentirano kršenje mjera NKT-a u slučaju nepoštovanje medicinskih protokola Kliničkog centra i slučaja starješine Hrama Hristovog vaskrsenja Dragana Mitrovića, koji je dok se nalazio na liječenju od korona virusa obukao svešteničku odoru, te izašao iz bolesničke sobe i sa ostalim sveštenstvom, ljekarima i medicinskim osobljem ispratio posmrtne ostatke mitropolita do izlaza iz Kliničkog centra. Za ovaj slučaj tužilac se oglasio da nema elemenata ničije krivične R. P. odgovornosti.

Uprava policije

Obavezna zimska oprema do 1. aprila PODGORICA - Članom 132. Zakona o bezbjednosti saobraćaja propisano je da u periodu od 15. novembra do 1. aprila sva vozila kategorija M i N (vozila za prevoz putnika i vozila za prevoz tereta) koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na kolovozu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati pneumatike za zimsku upotrebu – saopštili su juče iz Uprave policije. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. Podsjećaju da je u Službenom listu 14. novembra objavljena naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu do 1. aprila. Iz policije upozoravaju da i na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom kada postoje zimski uslovi na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. R. D.

Platforma je odabrana kao prvo rješenje na takmičenju za izbor najbolje prakse u borbi protiv korona virusa u zemljama Zapadnog Balkana, kada je u pitanju odgovor na kovid krizu, koje su organizovali ReSPA, SIGMA i OECD. - Platforma eZdravlje posjeduje devet elektronskih servisa zahvaljujući kojima je omogućeno izbjegavanje više od milion kontakata između građana, pacijenata, ljekara, farmaceuta i službenika od početka pandemije – kazao je za Pobjedu direktor FZO Sead Čirgić. Ovaj servis će biti prezentovan najrazvijenijim zemljama svijeta, a iz Fonda poručuju da su zadovoljni što se rad i trud isplatio i što njihova rješenja mogu pomoći u borbi protiv kovid infekcije na globalnom nivou. - Ovo je ujedno podstrek za dalji rast i napredak, za izradu novih servisa i unapređenje postojećih, sa jednim jedinim ciljem koji smo zacrtali od starta, a to je veća dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitet usluge za naše osiguranike, kao i maksimalna moguća zaštita građana, koja se ogleda u sprečavanju kontakata u doba kovid pandemije - kazao je Čirgić. Na regionalnom takmičenju platforma eZdravlje, rekao je on, okarakterisana je kao inovativno, kvalitetno i kompleksno rješenje. - Naša rješenja prepoznata su sa najkompetentnijih i najviših adresa i, iako mali i sa vrlo ograničenim resursima, naći ćemo se u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, što je ogroman uspjeh Ž. Z. za Fond, ali i za Crnu Goru – zaključio je Čirgić.

Ministarstvo prosvjete

Škole otvorene PODGORICA - Škole u Podgorici, Budvi, Ulcinju, Mojkovcu, Cetinju i Žabljaku otvaraju se danas, odlučeno je nakon usvajanja novih preporuka i dogovora sa Institutom za javno zdravlje, a na osnovu procjene da su škole u velikoj mjeri bezbjedne, s obzirom na to da i đaci i nastavnici poštuju sve mjere. U Ministarstvu prosvjete su napomenuli da će škole raditi po modelu koji je usvojen od početka školske godine, što znači da će đaci od 1. do 6. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje pohađati nastavu u učionici, a ostali na daljinu, ali uz konstantne konsultacije i provjere znanja u školi. Kako je procijenjeno da su škole, usljed pridržavanja propisanih mjera do sada bile u najvećoj mjeri bezbjedne, kao i zbog svijesti da obrazovanje treba u svakom momentu da bude među prioritetima, škole su izuzete iz dosadašnjeg sistema ,,semafora“. - Stanje će se jednako intenzivno pratiti, kako bi se osiguralo da se epidemija u najvećem sistemu nastavi držati pod kontrolom. Zato je neophodna kvalitetna saradnja sa roditeljima, koja je i do sada bila dobra, uz naravno očekivana pitanja i dileme koje su se javljale. Uvjereni smo da će tako biti i ubuduće, a Ministarstvo i IJZ stoje na raspolaganju za sve eventualne dodatne informacije - zaključuju u Ministarstvu. Đ. Ć.

U fokusu

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

DUG PUT DO EKOLOGIJE: Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma najavili kojom dinamikom se u opštinama grade postrojenja za tretman otpadnih voda

Tek za 15 godina priroda će biti zaštićena od izlivanja kanalizacije PODGORICA – U dvadesetom vijeku u Crnoj Gori samo su Podgorica i Nikšić imali postrojenja za tretman otpadnih voda: jedno je ubrzo postalo nedovoljno za glavni grad koji se brzo širio, a nikšićko postrojenje radilo je vrlo kratko, do 1975. godine. Od tada je, prema podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, uloženo oko 300 miliona eura kako bi se izgradilo više od 300 kilometara kanalizacione mreže i 14 postrojenja. Trenutno se radi na izgradnji još pet postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda (PPOV). A do 2027. godine planirano je da sve opštine imaju prve faze postrojenja.

U dvadesetom vijeku samo su Podgorica i jedan kraći period Nikšić imali postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. Planom upravljanja komunalnim otpadom do 2035. godine predviđene su aktivnosti vrijedne 472 miliona eura za potpunu izgradnju postrojenja za prečišćavanje kanalizacije. Više od polovina novca (255,4 miliona) biće iz EU fondova, ostalo se planira iz crnogorskog državnog budžeta, lokalnih zajednica, eko fonda…

FINANSIRANJE

- Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori do 2035. godine, predviđene su aktivnosti vrijedne 472 miliona eura iz kojih će se potpuno izgraditi postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda i proširiti kanalizacioni sistemi u svim prepoznatim aglomeracijama, njih 37 - rekla je Pobjedi rukovoditeljka Direkcije za komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja i turizma Snežana Didanović. Naglašava da je u strukturi finansiranja predviđeno je učešće EU fondova ito bespovratnih sredstava u iznosu od 255,4 miliona eura, što čini 54 odsto ukupnih ulaganja. Oreostgali dio potrebnih finansija crpiće se iz državnog budžeta, kao i budžeta lokalnih zajednica, eko fonda, te ostalih izvora. Didanović dodaje da obezbjeđenje finansijskih sredstava nije predviđeno jednokratno, već u periodu do 2035. godine.

PROŠIRENJE MREŽE

Naravno, planom je predviđeno da može biti obuhvaćen veći prostor od gradskog jezgra opštine, te da ih u nekoj opštini može biti više postrojenje za prečišćavanje. - Iako u Crnoj Gori imamo 23 opštine, prepoznali smo 37 aglomeracija koje treba da imaju kolektore i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda - kazala je Didanović dodajući da će se od 472 miliona eura za izgradnju planiranih postrojenja odvojiti 131 milion eura. Za proširenje kanalizacione mreže i povezivanje novih objekata, kako je procijenjeno, potrebno je izdvojiti 212 milliona eura, dok su ostali troškovi vezani za rekonstrukciju kolektorskog sistema. Prva postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda izgrađena su u Nikšiću i Podgorici i to postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda u Podgorici 1978. godine na bazi konvencionog aktivnog mulja. - Ovo postrojenje je rekonstruisano 2007. godine i u upotrebi je i danas, dok je postrojenje u Nikšiću pušteno u funkciju

Podgorica izvršila rekonstrukciju starog postrojenja do izgradnje novog čije aktivnosti su u toku - tvrdi Didanović. U opštinama Pljevlja i Nikšić, naglašava ona, izgrađena su nova postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. - Rješenje pitanja otpadnih voda u opštinama Rožaje, Kolašin i Mojkovac, planirano je iz IPA sredstava, uz obezbjeđenje bespovratnih sredstava u iznosu od oko 85 odsto, dok bi ostalo bilo iz kapitalnog bužeta. Pandemija kovida-19 je izazvala prolongiranje dinamike realizacije ovih projekata - tvrdi Didanović. Nakon Master plana odvođenja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje i Strateškog master plana za kanalizaciju i otpadne vode u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore koji su usvojeni 2005. godine Vlada Crne Gore je usvojila u ovoj oblasti novi strateški okvir. Osim dugoročnih mjera do 2035. definisane su kratkoročne mjere za period od tri godine, zaključno sa 2022. Godinom.

PLANOVI

DOBRA IDEJA, SPORNA REALIZACIJA: Postrojenje u Budvi

Kanalizaciona mreža za zaštitu Port Milene Didanović ističe značaj projekta čija je realizacija u toku „Izgradnja kanalizacione mreže u naseljima Kodre, Bijela gora, Totoši i Donja bratica“ u cilju zaštite kanala Port Milena (crna ekološka tačka) u Ulcinju. - Projektom je predviđena izgradnja fekalne kanalizacione mreže dužine 11,9 kilometara i atmosferske kanalizacione mreže dužine 1,8 kilometara. Rok završetka kanalizacione mreže je 2021. godina - tvrdi Didanović. ZAGAĐENJE: Izlivanje kanalizacije u Pljevljima

1975. godine, ali je funkcionisalo kratko. Ostale opštine nijesu imale postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 20. vijeku - navodi Didanović.

PREOKRET OD 2005.

Ona je objasnila da je do prekretnice u razvoju oblasti otpadnih voda, došlo 2005. godine usvajanjem Master plana odvođenja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje (2005-2029) i Strateškog master plana za kanalizaciju i otpadne vode u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore (2005-2029) od Vlade, a na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine. - Ova dokumenta primjenjivana su do kraja prošle godine, kada je Vlada usvojila novi strateški dokument „Plan upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020-2035)“. Od 2006. godine, izvršena je rekonstrukcija postrojenja za tretman otpadnih voda u Podgorici (2007), izgrađeni mali PPOV sistemi u Virpazaru, Rijeci

Izvjesno je da će prve faze postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sve opštine imati do 2027. godine - tvrdi Didanović Crnojovića, Jazu, izgrađena i puštena u funkciju nova postrojenja za tretman otpadnih voda: u Mojkovcu (2008), na Žabljaku (2013), u Budvi (2014), u Nikšiću (kraj 2015). U toku 2016. godine pušteno je u funkciju postrojenje za tretman otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat u toku 2016. godine, dok je postrojenje u Herceg Novom u završnoj fazi izgradnje. U 2018. godini pušten je u funkciju PPOV u Šavniku, a u 2019. godini pušteni su rad PPOV-i u Pljevljima i Beranama. Takođe, završena je izgradnja i postrojenja u naselju Vranjina – nabrojala je Didanović. Neki od ovih sistema još uvijek su u probnom radu, a neki – u

Vranjini – još nijesu povezani na lokalnu mrežu.

ŠTO SE GRADI

U toku su aktivnosti na izgradnji postrojenja za tretman otpadnih voda u Danilovgradu, Petnjici i Andrijevici, kao i realizacija potpisanih finansijskih aranžmana za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda, kolektora i postrojenja za tretman kanalizacionog mulja u Podgorici vrijednih 50,3 miliona eura i PPOV-a u Bijelom Polju. - Zakonom o upravljanu komunalnim otpadnim vodama definisana je obaveza izgradnje uređaja za prečišćavanja otpadnih voda i kolektorskih sistema u svim aglomeracija-

ma. Za propisane parametre potrebno je obezbijediti zahtjevani nivo prečišćavanja, vršiti evidencije i monitoring ispuštene otpadne vode – kaže ona. Po njenim riječima, lokalne samouprave i pravno lice koje upravlja postrojenjem za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda su u obavezi da obezbijede da sve identifikovane aglomeracije sa više od 2.000 stanovnika na njenoj teritoriji budu opremljene kolektorskim sistemima i postrojenjima za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u skladu sa planiranom dinamiko m ko j a j e d e f i n i s a n a strateškim dokumentima.

PRIORITETI

Strateškim dokumentima definisane su četiri prioritetne opštine - Nikšić, Podgorica, Pljevlja i Rožaje. - Od svih ovih, još uvijek opština Rožaje nema izgrađeno postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda, dok su ostale prioritetne opštine ovo pitanje riješile na način što je Opština

Didanović objašnjava da je Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020-2035) definisano da u skladu sa Direktivom Savjeta 91/271/EEC o prikupljanju i prečišćavanju komunalnih otpadnih voda 37 definisanih aglomeracija, budu opremljene postrojenjima za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i adekvatnim kolektorskim sistemima sa krajnjim rokovima opremanja za aglomeracije iznad 50.000 stanovnika do 2031. godine, odnosno za aglomeracije između 15.000 i 50.000 do 2033. godine, kao i za aglomeracije ispod 15.000 do 2035. godine. - Imajući u vidu aktivnosti na terenu, izvjesno je da će prve faze postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sve opštine imati do 2027. godine - tvrdi Didanović. Ciljna vrijednost, dodaje ona, u razmatranom periodu do 2035. godine je 885 kilometara novoizgrađenih cjevovoda i puna pokrivenost usluga prikupljanja u skladu sa Direktivom 271/91/EEC stanovništva u aglomeracijama i obezbjeđenje adekvatnog prečišćavanja komunalnih otpadnih voda. - Posebna pažnja biće posvećena praćenju rada postojećih postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda - kazala je Didanović. Kako je istakla na kraju Programa izgradnje kolektorskih sistema i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda do 2022. godine, omogućeno je dostizanje operativnih ciljeva planiranom dinamikom na način što će izgradnjom 179 kilometara kanalizacione mreže, 15 postojećih i sedam novih postrojenja biti povezano na kolektorski sistem ukupno oko 348.460 korisnika, kao što je planirano. Nada KOVAČEVIĆ

Društvo

PODGORICA – Kada se kod pojedine djece razvije problem u govoru nije rijetka pojava da se uzrok adresira na uticaj savremene tehnologije. Tada se, međutim, mogu čuti konfliktna gledišta roditelja. Dok jedni u ,,zlato okivaju“ mobilne uređaje, tablete, ponosno govoreći da je gledajući razne crtaće njihovo dijete naučilo strani jezik, prije maternjeg, ovi drugi, koji se suočavaju sa poteškoćama u izgovaranju prvih riječi, kategorično odbacuju te premise. Šta pokazuju statistički podaci nadležnih ustanova? Jesu li i na koji način uradili istraživanja o ovoj temi i kakve su preporuke, ko je na kraju od roditelja u pravu ili tu nema pravila? Iz Ministarstva prosvjete nam nijesu odgovorili na pitanja o ovoj temi. Iz UNICEF-a u Crnoj Gori kažu da nijesu konkretno istraživali kako mobilni, tableti ili previše gledanja televizije utiču na razvoj djetetovog govora, ali podsjećaju na njihovo istraživanje prije dvije godine, u okviru kampanje medijske pismenosti ,,Birajmo šta gledamo“, gdje ih je začudio podatak da svako peto dijete uzrasta 4-8 godina ima svoj pametni telefon. Radi se o veoma maloj djeci koja bi, kako kažu, internet trebalo da koriste umjereno i uz obavezan roditeljski nadzor.

stalno upaljen ekran

Svako drugo dijete tada je reklo i da im se dešava da im roditelji upale TV ili Jutjub i puste ih da gledaju šta hoće da bi završili svoje obaveze na miru. Čak više od 80 odsto djece izjavilo je da je kod kuće uključen TV i kada ga niko ne gleda, te osim kao šum u pozadini, koristi se i kao ,,dadilja“. - TV ili Jutjub nijesu dobre dadilje ako na njima djeca mogu da gledaju bilo što. Na ovo aludiraju i stihovi pjesme kampanje medijske pismenosti koju su UNICEFovi mladi reporteri napravili s UNICEF-ovim ambasadorom dobre volje Antonijem Pušićem, poznatijim kao Rambo Amadues, a koji, između ostalog, kažu „treba samo da ga palim kad mi stvarno treba, u suprotnom od tehnike nema mnogo ljeba“ – kaže koordinatorka komunikacija UNICEF-a u Crnoj Gori Jelena Perović za naše novine. Sagovornici Pobjede, stručnjaci iz oblasti pedijatrije, psihologije i logopedije saglasni su da se razvoj motorike usporava onda kada se dozvoli djeci da koriste tablete i telefone u ranom uzrastu po nekoliko sati dnevno. Logopedica sa dvadesetogodišnjim iskustvom Anita Marić kaže za Pobjedu da smo svjedoci da sve češće

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Mobilni uređaji, tableti i televizija loše utiču na razvoj govora djece

Greške roditelja

Od onlajn dadilja nema baš koristi

Logopedica Marić smatra da je rani psihomotorni razvoj djeteta najintenzivniji period učenja koji stimulišu upavo roditelji, a ne tablet računari i mobilni telefoni. - Korišćenje tableta i telefona u ranom uzrastu neće doprinijeti niti osnažiti razvoj bebe, naprotiv, dovešće do usporavanja u razvoju motorike, a samim tim i napredovanja. Pokret je inicijator učenja, otkrivanja stvari oko sebe, njihove funkcije, a kasnije i igranja - smatra Marić. Ako stavimo dijete u kolica i damo mu tablet ili telefon, stimulisali smo samo čulo vida i eventualno čulo sluha - ali virtuelnim sadžajima koji nemaju dodira s realnim. - Pogrešan je stav da će dijete koje nije razvilo govor gledajući crtane filmove razviti govor na pravilan način. U crtanim filmovima imamo brz, karikiran, žargonski govor, koji je vrlo nejasan i nerazumljiv za dijete i ako nauči neku frazu iz crtanog ne znači da je razumjelo kontekst i da će tu frazu upotrijebiti kako treba. Stiče se utisak da nas je razvoj tehnologije u jednom dijelu usporio zbog neadekvatnog korišćenja. Tako da često čujemo od roditelja da daju djeci tablet kako bi se odmorili i obavili kućne aktivnosti – zaključuje Marić.

Početak govora između druge i treće godine je sa stanovišta logopedske prakse prilično kašnjenje – kaže Anita Marić. Jelena Perović ističe da TV ili Jutjub nijesu dobre ,,dadilje“, dok Nebojša Kavarić upozorava da je duže vrijeme provedeno ispred ekrana tableta, pametnih telefona i slično povezano sa problemima pažnje, kratkotrajnom memorijom i čitanjem

Dr Anita Marić

Jelena Perović

mališani progovaraju u periodu između druge i treće godine, što bi sa stanovišta logopedske prakse bilo prilično kašnjenje. Vjeruje da je jedan od uzročnika ovog kašnjenja upravo korišćenje savremenih tehnoloških sredstava na pogrešan nači. - A to su dječje pjesme na engleskom, crtani na stranim jezicima, snimci s Jutjuba koji nijesu primjereni djeci. Ono što zabrinjava je da ova vrsta „stimulacije“ tokom dana ne traje 10 ili 15 minuta, nego satima, što je i najveći uzročnik usporavanja psihomotornog razvoja - pojašnjava Marić. Direktor Doma zdravlja Podgorica, pedijatar dr Nebojša Kavarić kaže da je nedavno istraživanje otkrilo da su djeca koja su počela gledati televiziju prije nego što su napunili 12 mjeseci, i koja su gledala TV više od dva sata dnevno, šest puta više u riziku od kasnijeg razvoja govornih sposobnosti. Utvrđeno je, prema njegovim riječima, da su djeca koja su gledala TV više od dva sata dnevno povećala vjerovatnoću za slabom sposobnošću komunikacije. - Duže vrijeme provedeno ispred ekrana tableta, pametnih telefona i slično povezano je i sa problemima pažnje, kratkotrajnom memorijom i problemima sa čitanjem upozorava Kavarić. Kategoričan je da ne postoji bolji način za izgradnju jezika od komunikacije licem u lice. Kaže da tako djeca čuju riječi i zaista ih nauče kori-

Radmila Stupar - Đurišić

Opasnosti gledanja snimljenog sadržaja Psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić kaže da je razvoj govora veoma problematizovan kada se u svakodnevicu djeteta višesatno uključi unaprijed snimljen sadržaj. Takvi sadržaji, ocjenjuje ona, nemaju atkivnu intrerakciju, jer se slike i događanja dešavaju nevezano šta djete priča. - Kada dijete uvidi da njegov govor ne utiče na ishod radnje odustaje od upotrebe govora, a samim tim i kvalitetnog razvoja govora

dok se bavi tom aktivnošću. U cilju kvalitetne stimulacije razvoja govora treba smanjiti na minimum upotrebu unaprijed nasnimljenih sadržaja a po mogućnosti da oni koji budi puštani obiluju veselim pjesmama na matrnjem jeziku ili onom najsličnijem maternjem jeziku – rekla je ona. Ističe da sa djecom treba pričati što je više moguće u realnom svijetu i kroz interakciju licem u lice.

Nijesu zabrinuti Jelena Perović iz UNICEF-a u Crnoj Gori podsjeća da je istraživanje prije dvije godine pokazalo da šest od deset roditelja ne pokazuje posebnu zabrinutost u odnosu na vrijeme koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, iako su mladi uzrasta 12-17 godina kazali da ispred ekrana provedu oko osam sati dnevno. - Istovremeno je većina roditelja rekla da njihova djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i drugih aktivnosti. Kad to spojimo s podatkom da je svako drugo dijete priznalo da je gledalo TV sadržaj s oznakom da nije za njihov uzrast, jasno je da se to dešava zbog nedovoljnog roditeljskog nadzora – ističe Perović.

Dugotrajno gledanje u ekran loše utiče na razvoj govora

stiti. Gledanje u tandemu i raspravljanje o odgledanom, jedan je ,,od načina da se umanji negativan uticaj vre-

Otac određuje što se gleda na TV-u Svako drugo dijete i svaki drugi roditelj je rekao da pri zajedničkom gledanju TV-a daljinski upravljač stoji kod oca, pa je time i odgovornost za izbor medijskog sadržaja koji gledaju na ocu. Šezdeset odsto djece je reklo da u njihovoj kući oba roditelja postavljaju pravila i razgovaraju o korišćenju medija, što nas raduje, ali je svako peto dijete reklo da u njihovoj kući to rade samo majke. - Kroz kampanju medijske pismenosti pozivamo sve roditelje, i očeve i majke, da

Dr Nebojša Kavarić

ILUSTRACIJA

obrate pažnju na načine na koji se TV i drugi mediji koriste i da s djecom razgovaraju o kriterijumima odabira adekvatnih medijskih sadržaja, kao i da ih sa njima analiziraju kako bi podstakli kritičko mišljenje kroz pitanja poput kome se obraća ovaj medijski sadržaj, sa kojim ciljem, ko ga pravi, ko to finansira i zašto, kako bi mogao da utiče na publiku, koje su poruke izostavljene, a koje odabrane da budu dio ovog medijskog sadržaja i zašto, koji su sagovornici odabrani a koji izostavljeni i zašto – navodi Perović.

mena provedenog uz ekran“. Prvih nekoliko godina života presudne su za razvoj govora djeteta, jer tada mozak najbolje usvaja jezik i gradi puteve komunikacije koji će ih pratiti kasnije. - Čak i edukativni videozapisi namjenjeni učenju riječi, jezika, stranog jezika, još su samo obični videozapisi. Komunikacija se odnosi na interakciju s drugima, slušanje i učestvovanje u razgovoru. Govornik reaguje na govor tijela slušaoca i u skladu sa tim, ima mogućnost da promijeni i prilagodi slušaocu ono što govori. Slušalac koristi neverbalne znakove kako bi pronikao

u dublje značenje poruke govornika – ističe on. U samom ovom procesu događa se, dodaje Kavarić, mnogo, mnogo više od riječi koje izgovara osoba u videozapisu. - Videozapisi ne zamjenjuju interakciju ,,licem u lice“ koja je krucijalna za razvoj govora i komunikaciju - pojašnjava naš sagovornik.

Dva sata...

Međunarodna pedijatrijska asocijacija ne preporučuje upotrebu televizije i drugih medija kod djece mlađe od dvije godine i umjesto toga, podstiče interaktivnu igru. - Nakon druge godine dijete

može provoditi vrijeme na ovaj način, ali nikada ne smije preći dva sata dnevno. Pokušajte, ipak, da vrijeme provedeno na ovaj način bude i kraće. Ono što djeca gledaju (tj. kvalitet emisije) i kako je gledaju (tj. dok komuniciraju s vama tokom gledanja emisije) moglo bi biti čak važnije od toga koliko dugo vremena provode uz ekran. Što interaktivnije može biti gledanje nekog sadržaja, to bolje. Dakle, ako djetetu omogućite provođenje vremena uz ekran, pridružite mu se i razgovarajte o tome dok zajedno gledate - zaključuje Kavarić. k.j.-n.Đ.

Povodi

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Stav

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Zakloniću se iza vaktile izreke da je ponavljanje majka nauke i još jednom reći stvari koje su poznate svim dobronamjernim građanima Crne Gore. Prva je da su umijeće da se prepozna i spremnost da se ispravi sopstvena greška glavne osobine inteligentne i moralne osobe. Druga je, sviđalo se to nama ili ne, da građanska opcija u Crnoj Gori nije adekvatno politički organizovana i brojčano moćna.

U ime Oca i Sina i naučnih istina… Iako je bio spreman da snagom vjere pomjera brda i rearanžira doline i klance po Crnoj Gori, mandatar nove reformske/svjetovno-crkvene vlade Zdravko Krivokapić je potvrdio da mu je Dritan Abazović, de facto, olakšao posao. Kao zahvalnicu, Abazović je dobio mjesto potpredsjednika zato što je, po Krivokapiću, to vrlo moralno, iako možda neprincipijelno. Volio bih da nam ,,ova sablja“ jednog dana objasni suštinu neprincipijelne moralnosti

Odjeven u mantiju i sklupčan pod kamilavku, ovaj nacionalizam je iznova iskoračio na javnu scenu. Taj iskorak je dugo pripreman dotjerivanjem narativa o takozvanom unutarcrnogorskom, odnosno, srpsko-crnogorskom pomirenju

(NE)MOĆ GRAĐANA

Čak i da je predstavljala inicijalnu kapislu promjena, kako neki danas tvrde, nije korisno i pristojno uveličavati ulogu tih protesta u ukupnim dešavanjima. Naravno, na jačanju i organizacionoj stabilnosti građanske opcije treba raditi i ne treba gubiti nadu u uspjeh ovog projekta. Ove dvije stvari su veoma važne za savremenu Crnu Goru – zemlju u kojoj se prepoznavanje sopstvene greške smatra slabošću, a ne znakom inteligencije, odgovornosti i moralnosti, i u kojoj se sa svake strane i punim plućima naduvava providni balon od političke sapunice, poznat kao ,,građanska Crna Gora“. Dosadašnji nastupi građanski deklarisanih aktivista su pokazali značajne strukturne nedostatke. Istini za volju, postalo je kristalno jasno i kolika je upotrebna vrijednost ,,građanskog“ za etablirane vjersko-političke aktere i oligarhe. Oni već tri decenije traže način da značajnu snagu svojeg buđelara i veliki omet svoje kletve pretoče u političku moć. Nedavni izbori su bili još jedna potvrda da je građansku nejač lako privesti na poslovično solilo, jer ona tu pričest i zauzdavanje vidi kao šansu da zauzme makar kakvu startnu poziciju na crnogorskom političkom hipodromu. Partije koje su se zametnule kao politički izraz antibirokratskih oligarha se danas javnosti predstavljaju kao samonikli izrazi građanskog diskursa. Pokazalo se, međutim, u kojoj mjeri i na koji na-

Zadovoljstvo nakon potpisanog sporazuma: Abazović, Bečić i Krivokapić

čin su te partije poslužile za dovođenje na vlast ideološki nazadnih snaga koje ne kriju svoju nakanu da teokratizuju Crnu Goru.

PRINCIPI

Iako je bio spreman da snagom vjere pomjera brda i rearanžira doline i klance po Crnoj Gori, mandatar nove reformske/ svjetovno-crkvene vlade Zdravko Krivokapić je potvrdio da mu je Dritan Abazović, de facto, olakšao posao. Kao zahvalnicu, Abazović je dobio mjesto potpredsjednika zato što je, po Krivokapiću, to vrlo moralno, iako možda neprincipijelno. Volio bih da nam ,,ova sablja“ jednog dana objasni suštinu neprincipijelne moralnosti. Znam, principi su zaista đavolja rabota koja zagorčava život svakome rabu božijem, a trostruko pokornom hrišćaninu kakav je Krivokapić. U principe se čeljade mora javno zaklinjati, dok

Poslanica Jelušić je u pravu kada kaže da je vjera intimno pitanje, i da bi uvođenje vjeronauke kao nastavnog predmeta u školama bio veoma loš potez nove reformske/svjetovnocrkvene vlade. Ipak, ne mogu da ne primijetim da je upravo politička struktura kojoj pripada poslanica Jelušić radila sve što je bilo u njenoj moći da na vlast dovede nesvršene popovske učenike i jednoumne vjerske fanatike, te da ih sada snažno i entuzijastično brani i legitimizuje

uz apostolski blažen izraz lica, ,,kroz rukav od kaputa“ pravi neprincipijelne i nemoralne dogovore. Pa kako da se nakon ovoga ne složim sa Nušićem, kojemu je ,,učeći hrišćansku nauku, neobično omilela neznabožačka vera“! Ono što ovih nedjelja gledamo i slušamo jeste druga faza davnošnjeg identitetskog i ideološkog sukoba u Crnoj Gori. Ovu fazu obilježava snažno buđenje (sa svim svojim atavističkim karakteristikama) navodno pacifikovanog srpskog nacionalizma. Odjeven u mantiju i sklupčan pod kamilavku, ovaj nacionalizam je iznova iskoračio na javnu scenu. Taj iskorak je dugo pripreman dotjerivanjem narativa o takozvanom unutar-crnogorskom, odnosno, srpskocrnogorskom pomirenju (pomirenju pravoslavnog stanovništva). Priča o pomirenju je samo taktika za osvajanje što većeg broja glasova i pokušaj delegitimizacije DPS-a kao državotvorne partije koja, po sopstvenom tvrđenju, teži da smiri dva sukobljena nacionalizma – srpski i crnogorski. Narativ o pomirenju je najnovija manifestacija hegemonog impulsa srpskog nacionalizma, jer se bazira na neosnovanoj tvrdnji da su Srbi u Crnoj Gori bili diskriminisani tokom po-

sljednjih sedam decenija, i da su crnogorski identitet i nacija Đilasove izmišljotine koje su nametnute od strane pobjednika u Drugom svjetskom ratu. Uprkos tome, ovaj narativ unutar-crnogorskog pomirenja se prezentira na način koji u svoju orbitu uvlači tzv. građansko, jer sebe lažno predstavlja kao ne-ideološki, ili čak nad-ideološki diskurs. Nije teško previdjeti da se, kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, ovaj narativ oslanja na činjeničnu prazninu i na ideološki motivisanu konstrukciju mentaliteta žrtve (komunističke; DPS-ovske; NATO-vske, američke…). Ipak, ova lokalna naracija o žrtvi se odlično uklapa u širi interpretativni okvir istorije Srba kao žrtve nesretnih okolnosti i krvožednih nagona svih susjeda. Ta ,,žrtva“ sada zahtijeva apsolutnu vlast.

ODGOVORNOST

Nadam se da nema dileme oko toga gdje i na kome leži odgovornost za ono što slijedi. Onu grešku s početka teksta ne može pokriti ni jedna mantija. Ona je jasno vidljiva, ali nedostaje umijeća da se prepozna i spremnosti da se ispravi. Pokušaji da se na projektovanim mogućim problemima, kakav je priča o uvođenju vjeronauke u škole, zarade nekakvi politički poeni i pokaže odlučnost građan-

ski orijentisanih mobenika na poslu sređivanja crkvenog imanja, zvuče kao vrhunski primjeri hipokrizije. Poslanica Jelušić je u pravu kada kaže da je vjera intimno pitanje, i da bi uvođenje vjeronauke kao nastavnog predmeta u školama bio veoma loš potez nove reformske/svjetovno-crkvene vlade. Ipak, ne mogu da ne primijetim da je upravo politička struktura kojoj pripada poslanica Jelušić radila sve što je bilo u njenoj moći da na vlast dovede nesvršene popovske učenike i jednoumne vjerske fanatike, te da ih sada snažno i entuzijastično brani i legitimizuje.

DANTEOVA OPASKA

To čini i nakon više javnih blamaža koje je sebi priredila buduća ministarka nauke, prosvjete, kulture i sporta, koja je takođe poznata i kao ponosni nacionalista, ekspert za identitet, i entuzijastična narikača koja kune i ,,u kamen zatuca“. Pošto sam ateista, izvinjavam se što moja poruka budućoj ministarki ima kvazivjerski karakter: Bog joj dao snagu i priliku da pročita koju knjigu o stvarima o kojima naglas priča. Ne znam ni sam zašto sam se nadao (nada umire posljednja) da bi uvažena poslanica (ili neko od njenih kolega i koalicionih partnera naglašene građanske prove-

nijencije) ipak mogla pokazati potrebni nivo kritičke samorefleksije prema ulozi koju je u procesu teokratizacije Crne Gore odigrala Ura. Pretvarati se sada da su bili neobaviješteni o tome kakvi su im politički saveznici, i da su bili iznenađeni (i ,,uvređeni“, što bi rekao Srećko Šojić) nivoom njihovog radikalizma, nacionalizma i vjerske isključivosti, govori mnogo više o uvaženoj poslanici i o Uri, nego o popovskim pripravnicima koji kroje kapu vlasti u Crnoj Gori. I jedni i drugi se, na našu nesreću, punim ustima pozivaju na reforme, otvorenost, tolerantnost i širokogrudost, a od nas zahtijevaju da vjerujemo njima, a ne sopstvenim očima. Takozvani ,,vjesnik“ promjena i ,,apostol“ građanskog buđenja i njegove koalicione kolege će morati da traže način kako da se nose s ovim teškim i neugodnim bremenom odgovornosti za učinjeno. Oni moraju smisliti kako da sebi olakšaju neizbježno političko ,,vađenje mazije“ koje ih kad-tad sljeduje. One koji sve ovo seire s bezbjedne distance, podsjetiću na Danteovu opasku da su najužarenija mjesta u paklu rezervisana za one koji u vrijeme velike moralne krize ostaju neutralni. Ovo kažem kao neko ko se decenijama protivi četnikovanju, srbovanju, crnogorčenju, komitovanju, čojkanju, svetosavskom metanisanju, mitologizaciji prošlosti, kapo-ima, revidircima, ratnim i antiratnim profiterima, profesionalnim patriotama, oportunistima, preletačima, i oblačenju Crne Gore u mantiju ili u tajkunsku ludačku košulju, pod izgovorom da su to dvoje lažigaća, u stvari, svitna roba građanskog modnog manira.

Hronika

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

ŽRTVA I PRAVDA: Javnost različito gleda na kaznenu politiku naših sudova u slučajevima seksualnog zlostavljanja

Petrović: Presude su skandalozne Begović: Odlučujući je stav struke PODGORICA - Odluka Apelacionog suda kojom je prošle sedmice potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici - godina i po zatvora osamnaestogodišnjem mladiću za obljubu petogodišnje djevojčice uzbunila je crnogorsku javnost i izazvala ogorčenje kod mnogih koji upozoravaju da je kaznena politika našeg pravosuđa za ova i slična krivična djela nedopustivo blaga. - Kada vidite žrtvu seksualnog nasilja uživo onda shvatite kakvu je tragediju preživjela. Ovakvo kažnjavanje može samo da ohrabri nasilnike i potencijalne silovatelje – upozorava za Pobjedu Aida Petrović predsjednica NVO Crnogorski ženski lobi, organizacije koja skoro dvije decenije radi sa žrtvama seksualnog nasilja. Osamnaestogodišnjak je zloupotrijebio povjerenje petogodišnje djevojčice, kćerke kućnih prijatelja njegove porodice, i „igrao“ sa njom seksulane igre dodirivanja. Djevojčica je roditeljima jednom pokušala da ispriča kako izgleda njena „igra“ sa sinom njihovih prijatelja, ali je to za njih sve izgledalo kako proizvod njene mašte, međutim kada je i drugi put ponovila detalje odmah su reagovali. U sudskom postupku utvrđeno je da je mladić prisiljavao djevojčicu da mu dozvli da je dodiruje, ali je tražio od nje da

Za obljubu sa djetetom kazna i do 15 godina

Aida Petrović



i ona njega dodiruje, kao i njegov polni organ. Aida Petrović ogorčeno ističe da je kazna na koju je osuđen skandalozna.

KAZNENA POLITIKA

- Ponašanje ovog mladića ukazuje na neki poremećaj i on bi u nekom razvijenijem društvu od našeg bio podvrgnut liječenju, a ne samo pukom smještanju u zatvor. Zatvorska kazna kolika god bila ne može rehabilitovati žrtvu, niti socijalizovati počinioca. Treba računati i na to da počinioci seksualnog nasilja zbog nekih olakšavajućih okolnosti izađu iz zatvora prije isteka kazne i tada mogu ponoviti djelo – upozorava naša sagovornica. Kategorična je da je država dužna da se ozbiljnije pozabavi kaznenom politikom prema počiniocima bilo kojeg vida seksualnog nasilja. - U drugim zemljama postoje krizni centri za osobe koje su silovane ili koje su doživjele

Smatra da takve kazne zapravo podstiču nasilnike ili potencijalne nasilnike jer znaju da će biti vrlo blago ili nikako kažnjeni.

MALOLJETNICI PRIVILEGOVANI

Sa druge strane, advokat Zdravko Begović, iako razumije uznemirenost, kako kaže, laičke javnosti ističe da sudije u ovakvim predmetima donose zakonitu presudu zasnovanu u najvećem djelu na mišljenju vještaka psihijatrijske struke, poštujući sve aspekte procesa. U konkretnom slučaju, kako pojašnjava Begović, okrivljeni je zbog uzrasta imao privilegovan status u sudskom postupku. - Počinilac krivičnog djela u

ove konvencije obavezala ne samo za otvaranje kriznih SOS telefona, već i za otvaranje kriznih centara u kojima će biti dostupna psihološka, socijalna i druga podrška. To znači da nema nikakve podrške za žrtve osim što mogu da prijave zlostavljanje našoj organizaciji, koju eto država i ne podržava – ogorčeno priča Petrović.

Saobraćajni udes u Podgorici

Povrijeđen vozač PODGORICA – U Podgorici, na nadvožnjaku nadomak hotela „Keto“, u blizini naselja Stari aerodrom, u saobraćajnom udesu povrijeđena je jedna osoba - saopšteno je portalu Pobjede iz Operativno-komunikacionog centra.

Uzroci udesa se utvrđuju

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović kaže da se kroz dugogodišnji aktivizam srela sa dosta slučajeva seksualnog nasilja koje se ne može dokazati, kao i sa tim da okolina ne vjeruje žrtvama. Ukazuje na primjer četrnaestogodišnje djevojčice čiji su roditelji, kada je progovorila o seksualnom zlostavljanju, to pripisali adolescentskim bubicama. To se desilo prije desetak godina, ali joj niko nije vjerovao da je nastavnik seksualno zlostavlja. Iako je bila dijete, priča Petrović, pošto joj niko nije vjerovao, našla je način da riješi problem. Zamolila je čistačicu u školi da bude iza vrata i prisluškuje što joj nastavnik govori. Još nekoliko djevojčica iz škole, kada je ona progovorila, prijavilo je da ih je isti nastavnik seksualno zlostavljao. Nastavnik je osuđen na uslovnu kaznu i premješten iz te škole u drugu školu. Kasnije se saznalo da mu je to treća škola u koju je prebačen zbog seksulanog nasilja nad učenicama. Njegovo obrazloženje pred sudom bilo je da to što je stavio ruku djevojčici na rame koja je potom skliznula na grudi je bilo očinsko milovanje. - I kroz slučaj obljube djeteta koji je ovih dana zaprepastio javnost vidimo da roditelji nijesu odmah povjerovali djevojčici. To se vrlo često dešava i kod starijih žrtava seksualnog nasilja. Kada se žrtve požale na neki od oblika nasilja često im se ne vjeruje uz obrazloženja da je mala i umišlja, ili u nekim slučajevima da izmišlja da bi srušila brak počiniocu. To je sigurno i razlog zašto imamo mali broj prijavljenih slučajeva seksualnog zlostavljanja – kaže Petrović.

U drugim zemljama postoje krizni centri za osobe koje su silovane ili koje su doživjele neki oblik seksualnog zlostavljanja, dok se kod nas o tome skoro i ne govori. Mora se naći način da se mnogo više pažnje posveti pružanju psihološke podrške žrtvama – kaže Petrović

Bez podrške države u procesu rehabilitacije Država Crna Gora, iako je potpisnica Instanbulskog sporazuma, nijednim eurom nije podržala rad SOS telefona za žrtve seksualnog nasilja koji je NVO Crnogorski ženski lobi licencirao u maju prošle godine. - Upravo to je pokazatelj koliko država prepoznaje seksualno zlostavljanje iako se potpisom

Nastavnik

Zdravko Begović

neki oblik seksualnog zlostavljanja, dok se kod nas o tome skoro i ne govori. Mora se naći način da se mnogo više pažnje posveti pružanju psihološke podrške žrtvama, ali je i počiniocima neophodno obezbjediti adekvatnu stručnu pomoć – kaže ona. Kaznenom politikom naše pravosuđe, smatra Petrović, šalje jako lošu poruku javnosti, ali i žrtvama. - Zakoni predviđaju dobre sankcione norme, ali se jako loše primjenjuju. Uvijek se nekako nađe neko opravdanje za počinioce seksualnog nasilja. Ne znam koju je sud našao olakšavajuću okolnost u ovom slučaju obljube djeteta, ali meni nekad izrečene kazne djeluju blagonaklone – navodi Petrović.

D.MALIDZAN

Prema Krivičnom zakoniku ko izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa djetetom, kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina. Ako usljed ovog djela nastupi teška tjelesna povreda djeteta ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. U slučaju da nastupi smrt djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina zatvora. Učinilac obljube se neće kazniti za djelo ako između njega i djeteta ne postoji značajnija razlika u njihovoj duševnoj i tjelesnoj zrelosti.

Kada vidite žrtvu seksualnog nasilja uživo onda shvatite kakvu je tragediju preživjela. Ovakvo kažnjavanje može samo da ohrabri nasilnike i potencijalne silovatelje – upozorava Aida Petrović Sve to treba uklopiti u jednu cjelinu i donijeti odluku koja je pravična i koja negdje daje šansu oštećenoj da izađe iz traume koja traje, ali i šansu okrivljenom da se socijalizuje – pojašnjava Zdravko Begović

Kako saznajemo povrijeđen je vozač automobila koji je, iz još neutvrđenih razloga, izletio sa ceste. Udes je prijavljen u 18.24 sata. Povrijeđeni je transportovan u Urgentni centar Kliničkog centra. A. R.

ovom slučaju imao je manje od 21 godine, odnosno bio je mlađe punoljetno lice, a javnosti možda nije poznato da naš zakon privileguje ova lica dajući im, zbog uzrasta, privilegovani položaj – pojasnio je on. Begović ističe da sudija nije uopšte lako suditi u takvim predmetima, prvenstveno jer pored svega što je žrtva preživjela oni moraju sa aspekta okrivljenog sagledati okolnosti koje su dovele do izvršenja tog djela, uzeti u obzir njegov uzrast, kao i procjenu stručnih službi o njegovom psihofizičkom stanju. U konkrenom slučaju, podsjeća naš sagovornik, radi se o psihofizički nezreloj osobi, koja još odrasta i „koja ima manjkavosti u razmišljanju“. - Sve to trebna uklopiti u jednu cjelinu i donijeti odluku koja je pravična i koja negdje daje šansu oštećenoj da izađe iz traume koja traje, ali i šansu okrivljenom da se socijalizuje – pojašnjava on. Objašnjava i proceduru – počinilac u ovakvim slučajevima obavlja razgovor sa stručnom službom Višeg suda u kojoj su psiholog, psihijatar i sociolog koji daju nalaz i preporuku o adekvatnoj kazni. Preporuka se

zasniva na nalazu psihofizičkog statusa i uzrastu okrivljenog.

SPECIFIČNOST SUĐENJA

Sudski proces u ovim predmetima, dodaje Begović, je specifičan, jer su žrtve, a to su najčešće djevojke ili djevojčice, u vrlo teškoj i neprijatnoj situaciji kada moraju pred sudom i pred strankom da iznose detalje seksualnog nasilja koje su pretrpjele. - Upravo zbog toga je zakonodavac vodeći računa o zaštiti oštećene propisao da se žrtva nasilja ne saslušava u sudnici pred ostalim strankama, već uz pomoć video-komunikacije iskaz daje iz posebne prostorije. Pravilo je i da pored oštećene, dok daje iskaz, mora biti stručno lice, najčešće psiholog, koji je dužan da joj daje podršku u smislu njenog trenutnog stanja i stutusa, ne nikako u smislu njenog iskaza – pojašnjava Begović. Prema njegovim riječima svi akteri ovog procesa od sudija i advokata, do tužilaca moraju biti precizni, odgovorni, profesionalni i uzdržani. - Vodi se računa o svakom detalju, jer su svi akteri procesa svjesni kolike su i kakve posljedice obljube ili silovanja i u kojoj mjeri su traumatične za žrtvu koja je negdje možda obilježena i do kraja života – zaključuje naš sagovornik. B. ROBOVIĆ

Hronika / Svijet

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Bezbjednosna služba Jermenije tvrdi da je spriječila izvođenje državnog udara

Pucnjava u Baru

Ranjena dvojica mladića BAR/PODGORICA - U pucnjavi koja se dogodila u noći između subote i nedjelje u Baru ranjeni su Stojan Dabanović (21) i Oliver Jovanović (22).

Kako je Pobjedi saopšteno iz Uprave policije njima je ukazana pomoć u Opštoj

bolnici u Baru i nijesu životno ugroženi. Jovanović je zadobio dvije rane u predjelu šake i kuka, operisan je i zadržan na Intenzivnoj njezi. Dabanović ima povredu šake, a poslije ukazane medicinske pomoći otpušten je na kućno liječenje. Uzroci pucnjave još se utvrđuju. Dabanović se, kako prenose neki mediji, u policijskim evidencijama vodi kao član grupe nedavno ubijenog Alana Kožara koji je, navodno, radio za „škaljarski C. H. klan“.

Obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda

Iz policije najavljuju pojačane kontrole

Za 10 mjeseci na našim putevima stradale 43 osobe PODGORICA - U posljednjih deset godina, u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, prosječno je godišnje poginula 61 osoba, dok je više od 6.500 povrijeđeno. - Samo za 10 mjeseci ove godine u Crnoj Gori su u saobraćaju stradale 43 osobe - saopšteno je iz Uprave policije povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda. Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje ovog dana u trećoj nedjelji novembra. Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda posvećen je sjećanju društva u cjelini na sva smrtno stradala lica i povrijeđena lica u saobraćaju širom svijeta i izražavanju saosjećanja sa porodicama žrtava. - Svakog dana u svijetu, od posljedica saobraćajnih nezgoda, umire više od 3.500 učesnika u saobraćaju, a više od 50.000 ih bude povrijeđeno. Od ukupnog broja stradalih, 48 odsto je starosti između 15 i 44 godine. Gotovo polovina stradalih pripada rizičnim grupama, odnosno osjetljivim grupama učesnika u saobraćaju, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti - saopšteno je iz Uprave policije. Posljedice povreda nastalih u drumskom saobraćaju su osmi uzrok smrtnosti u svijetu, a vodeći su uzrok smrti mladih osoba, od 15 do 29 godina. Nepropisna i neprilagođena brzina kretanja vozila u saobraćaju, i dalje je jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda. Istraživanja i analize saobraćajnih nezgoda pokazuju, da je kod jedne trećine svih saobraćajnih nezgoda i

kod više od 50 odsto nezgoda sa smrtnih ishodom, neprilagođena i velika brzina, glavni uzrok nastanka saobraćajne nezgode ( OECD/ ECMIT, 2006 ). Iz Uprave policije su podsjetili da u okviru obilježavanja Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, u saradnji sa Nacionalnim biroom osiguravača Crne Gore i Mašinskim fakultetom – Centrom za edukaciju u drumskom saobraćaju, u periodu od 10. do 20. novembra, realizuju kampanju „Uspori, sačuvaj život“, koja ima, preventivnorepresivni karakter. - Cilj kampanje je, da se još jednom skrene pažnja javnosti i svim učesnicima u saobraćaju na posljedice saobraćajnih nezgoda i traume koje one izazivaju, kako kod povrijeđenih osoba, njihovih porodica, kao i porodica čiji su najbliži stradali u istima, odnosno društvu u cjelini – ističu u saopštenju. Iz Uprave policije su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da odgovornim ponašanjem, prvenstveno poštujući saobraćajne propise, doprinesu svojoj, bezbjednosti svojih saputnika i ostalih učesnika u saobraćaju. - Policijski službenici Uprave policije, će i kao i do sada, prvenstveno proaktivnim djelovanjem, ali i sprovođenjem represivnih mjera i aktivnosti, u skladu sa zakonom i ovlašćenjima, nastojati da kroz partnerski odnos sa građanima, NVO, drugim organizacijama i institucijama, utiču na podizanje svijesti o opasnostima i rizicima neodgovornog ponašanja u saobraćaju i na taj način, zajednički doprinesemo smanjenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljediC. H. cama - poručuju oni.

Pokušaj ubistva Nikole Pašinjana Jermenska Nacionalna bezbjednosna služba (NSS) saopštila je da su njen bivši šef Artur Vanecjan, bivši lider poslaničkog kluba republikanaca u parlamentu Vahram Bagdasarjan i ratni volonter Ašot Minasjan uhapšeni zbog planiranja atentata na Pašinjana i državnog udara JEREVAN - Jermenske bezbjednosne službe spriječile su u subotu veče grupu bivših zvaničnika te zemlje da izvrše atentat na premijera Nikolu Pašinjana i pokušaju da se, izvođenjem državnog udara, ponovo domognu vlasti. Jermenska Nacionalna bezbjednosna služba (NSS) saopštila je da su njen bivši šef Artur Vanecjan, bivši lider poslaničkog kluba republikanaca u parlamentu Vahram Bagdasarjan i ratni volonter Ašot Minasjan uhapšeni zbog planiranja atentata na Pašinjana i državnog udara, prenio je Rojters. - Osumnjičeni su planirali da se domognu vlasti ubistvom premijera i već su imali potencijalne kandidate za njegovu zamjenu, o kojima su diskutovali - navodi se u saopštenju NSS-a. Lusine Sahakjan, pravna zastupnica bivšeg šefa Nacionalne bezbjednosne službe Artura Vanecjana, objavila je na Fejsbuku da je ta služba privela njenog klijenta zbog sumnje da je uzurpirao vlast i pripremao atentat na Pašinjana. - Vlasti su ga optužile na osnovu lažnih sumnji za uzurpiranje vlasti i pripremu ubistva Nikola Pašinjana - napisala je ona. Agencija Rojters podsjeća da se Pašinjan nalazi pod velikim pritiskom i da na hiljade ljudi svakodnevno protestuje u Jerevanu tražeći njegovu ostavku nakon što je prošle nedjelje sa Azerbejdžanom potpisao deklaraciju o okončanju rata u Nagorno-Karabahu. Jermenski premijer Nikol Pašinjan i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom o pitanjima koja se odnose

Nikol Pašinjan

na situaciju u Nagorno-Karabahu i naglasili važnost očuvanja stabilnosti u zoni kontakta, saopštila je Vlada Jermenije. Pašinjan i Putin naglasili su važnost očuvanja stabilnosti u sklopu deklaracije o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu, prenosi Tas. Putin je predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu poručio da čuva hrišćanske svetinje u onim djelovima Nagorno-Karabaha koje je zemlja dobila sporazumom o prekidu vatre u regionu, prenosi Rojters. Putin je rekao i da se u djelovima Nagorno-Karabaha, koje je Azerbejdžan dobio sporazumom o prekidu vatre, nalaze hrišćanske crkve i manastiri i napomenuo da je važno da se obezbjedi sigurnost tih svetinja i normalan crkveni život. Alijev

Demonstranti se sukobili sa policijom na protestima zbog smjene predsjednika Perua

Povrijeđeno najmanje 11 civila i 16 policajaca

LIMA - Najmanje 27 ljudi povrijeđeno je u sukobima demonstranata i policije koji su izbili na protestima u Peruu koji se održavaju već četiri dana zaredom, a čiji se učesnici protive smjeni predsjednika Martina Viskare. Policija navodi da je u sukobima u četvrtak povrijeđeno 27 osoba, od kojih 11 civila i 16 policijskih službenika, prenosi CNN. Nacionalni koordinator za ljudska prava u Peruu saopštio je da je u četvrtak povrijeđeno 11 osoba, uključujući i neke novinare. Bolnica u Limi je potvrdila da su najmanje dvije osobe zadobile povrede od gumenih metaka.

U četvrtak uveče policija Perua upotrijebila je suzavac i gumene metke kako bi rastjerala demonstrante koji su bacali kamenje na pripadnike organa reda i razbijali izloge i bankomate. Demonstracije su bile među najvećim koje su u Peruu održane u poslednje dvije decenije. Nemiri koji u Peruu traju već četiri noći zaredom i drugi mirniji protesti održani u Limi i drugim gradovima vrše pritisak na fragmentirani Kongres i novu vladu predsjednika Manuela Merine. Martin Viskara, koji je popularan među glasačima, smijenjen je u ponedjeljak, nakon optužbi da je primao mito. Viskara te optužbe negira.

je obećao da će tako postupiti. Rusija je posredovala u sklapanju sporazuma o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu. Sporazum je sklopljen nakon šest nedjelja žestokih borbi i napredovanja azerbejdžanske vojske. Stotine ljudi izašlo je na ulice pošto je jermenski premijer Nikol Pašinjan objavio da je sporazum potpisan. Prema sporazumu, 2.000 ruskih mirovnih trupa raspoređeno je duž linije fronta i koridora između Nagorno-Karabaha i Jermenije. Devedesetih godina prošlog vijeka, Jermeni su uspostavili vojnu kontrolu nad teritorijom Nagorno-Karabaha i znatnim djelovima teritorije Azerbejdžana oko regiona, a koje su sada u velikoj mjeri izgubili.

Azijsko-pacifičke zemlje potpisale najveći trgovinski sporazum na svijetu

Kina određuje pravila igre HANOJ - Petnaest azijskopacifičkih država formiralo je, pod okriljem Kine i bez učešća Sjedinjenih Amneričkih Država, najveći trgovinski savez na svijetu. Riječ je o zemljama koje su, tokom mandata američkog predsjednika Donalda Trampa napustile pregovore o sličnom udruživanju, prenosi Rojters. Potpisivanje Sveobuhvatnog regionalnog ekonomskog partnerstva (RCEP), koje je upriličeno na virtuelnom sastanku, uslijedilo je tri godine nakon propasti Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TTP) koji bi bio jedna od većih ostavština vlade bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame, navodi Rojters. Njegov nasljednik Donald Tramp je 2017, prvog dana svog mandata, izašao iz tog sporazuma koji bi, da je stupio na snagu, obuhvatio gotovo trećinu svjetske trgovačke razmjene. RCEP bi sada mogao dodatno učvrstiti uticaj Kine u Aziji, dajući joj bolji položaj da oblikuje trgovačka pravila regije. Potpisalo ga je 15 država,

među kojima je deset članica Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN), među kojima su Malezija, Filipini, Indonezija i Vijetnam, te Australija, Kina, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja. Dogovor je značajan jer su rivalske regionalne snage Kina, Japan i Južna Koreja po prvi put dio zajedničkog sporazuma. Indija se povukla iz dogovora 2019. godine. Sporazum je potpisan virtuelno na sastanku na vrhu ASEAN-a na kojem se razgovaralo o tenzijama na Južnom kineskom moru i planovima o privrednom oporavku nakon pandemije korona virusa. Cilj sporazuma je da se u nadolazećim godinama postepeno smanjuju carine, a neke se ukidaju odmah. RCEP će obuhvatiti 30 odsto svjetske ekonomije i isto toliko svjetskog stanovništva. Odnosiće se i na 2,2 milijarde potrošača, objavio je Vijetnam, domaćin susreta. Sporazum stupa na snagu kad ga ratifikuje dovoljan broj država, unutar iduće dvije godine, rekao je prošle sedmice indonezijski ministar trgovine.

Kultura

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Direktorica Kulturno - informativnog centra Snežana Burzan-Vuksanović povodom 55 godina ustanove

Jedna od vrijednosti KIC-a je u višegodišnjem trajanju, tokom kojeg su generacije umjetnika svoje karijere počele upravo sa tog mjesta. Posljednjih mjeseci, nažalost, ova ustanova otežano funkcioniše budući da su brojni programi morali da budu odloženi zbog novih mjera NKT-a. Povodom jubileja i novonastalih okolnosti, u razgovoru za Pobjedu direktorica Snežana Burzan-Vuksanović govori o dugoj istoriji i vrijednostima KIC-a, nekadašnjeg Doma omladine, postignutim rezultatima u prethodnom periodu, kao i o repertoaru, posjetama u vrijeme pandemije i osavremenjivanju prostora. BurzanVuksanović je nedavno dobila i nagradu za „naj menadžerku u javnom sektoru Crne Gore“ za 2019. godinu, koju joj je dodijelila Asocijacija menadžera. POBJEDA: U čemu je najveća vrijednost trajanja KIC-a? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Neprolazna vrijednost nekadašnjeg Doma omladine, današnjeg KIC-a „Budo Tomović“ je upravo u tome što je pisao neka od najljepših poglavlja u dugoj tradiciji podgoričke i crnogorske kulture. Stariji sugrađani, koju su odrastali uz ovu instituciju reći će vam da KIC nije samo kulturni centar, već puno više. To je cijeli jedan skup vrijednosti, ideja, ideala, mjesto gdje se njegovala i kulturna i duhovna ljepota, gdje su generacije sanjale, a potom i ostvarivale snove o jednoj drugačijoj, posebnoj umjetničkoj stvarnosti. KIC kuca specifičnim ritmom već 55 godina, dajući dodatni impuls kulturi razvoja ovog grada, držeći je uvijek budnom. Tako je uvijek bilo. Nekada više, nekada manje, nekada sa više entuzijazma ili većim budžetom, nekada sa skromnijim. Nekada sa više kreacije, nekada monotonije. Podsjetiću da je institucija osnovana davne 1965. godine, da je odmah postala mjesto okupljanja prvenstveno mladih i umjetnika raznih profila. Dom omladine je bio otvorenih vrata, te je omogućavao predstavljanje stvaralaca, ali i ugostio mnoge afirmisane umjetnike iz Crne Gore i inostranstva. KIC je i danas, poslije 55 godina intenzivnog rada, ostao prepoznatljiva multimedijalna institucija kulture, upravo zato što omogućava publici da u svome gradu vide i čuju vrhunske umjetnike, ali i pruža šansu kreativcima svih generacija da predstave svoje umjetničko stvaralaštvo. Poznato je da je KIC od svoga utemeljenja njegovao etno-kulturu, multikulturno prožimanje, te promovisao očuvanje kulturne baštine i njegovanje tradicije. Najveća vrijednost trajanja KIC-a je upravo u tome što već pet i

KIC je postao navika d. malidžan

PODGORICA – Kulturno informativni centar „Budo Tomović“ ove godine obilježava 55 godina postojanja. Jubilej institucije, koja nosi epitet „srce kulture grada“, predstavlja trajan doprinos kulturnom životu Podgorice i Crne Gore.

KIC „Budo Tomović“

KIC je i danas, poslije 55 godina intenzivnog rada, ostao prepoznatljiva multimedijalna institucija kulture, upravo zato što omogućava publici da u svome gradu vidi i čuje vrhunske umjetnike, ali i pruža šansu kreativcima svih generacija da predstave svoje umjetničko stvaralaštvo po decenija baštini najljepšu tradiciju, afirmiše savremenu kulturu, kreira nove umjetničke tendencije, podstiče stvaralaštvo umjetnika i kreira kulturnu klimu glavnog grada 21. vijeka. POBJEDA: Koji period iz duge istorije KIC-a biste izdvojili kao najplodniji? BURZAN-VUKSANOVIĆ: U dugoj istoriji trajanja KIC-a bilo je izuzetno plodnih perioda. Nekadašnji Titograd dičio se festivalima kakvi su bili FJAT, potom FIAT, zatim DODEST-ovi dani, ali i brojnim drugim aktivnostima koje su se odvijale na njegovim scenama - Tribina mladih, Klub pisaca, pozorište DODEST, Dramski i Recitatorski studio, Studio za ritmiku i balet, Likovna škola i Galerija, Filmski klub, Folklorni ansambl, Narodni i Zabavni ansambl, Omladinski i Dječji hor. Nekadašanji Dom omladine bio je svojevremeno jedina institucija ovakve vrste u gradu koja se bavila organizacijom i bila domaćin svih prigodnih programa, akademija, proslava, kongresa. Danas, bez lažne skromnosti, KIC mnogo dinamičnije kreira kulturnu fizionomiju ovog grada i države. Naše, sad već prepoznatljive manifestacije i festivali našli su put do brojne publike. Regionalni književni festival „Literitorija“, manifestacija kamernih dramskih ostvarenja MAKADO, Ljetnji kamp za kamernu muziku, Mjesec poštovanja džeza, Festival „Stare note – novi zvuci“, KIC-ove autentične filmske revije, kurs crnogorskog ora, Škola retorike i drugo, dio su našeg današnjeg prepoznatljivog imidža. Vrijedno je podsjetiti da je KIC prva i za sada i jedina, javna ustanova kulture koja je dobila vrijedno priznanje – ISKRA za filantopiju 2016. godine.

POBJEDA: Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima u proteklom periodu? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Veoma sam zadovoljna rezultatima koje KIC postiže posljednjih godina premašujući po nekoliko puta planirani obim aktivnosti. Znate da u redovnim okolnostima radimo 24 sata, da dnevno imamo i po više programa, da u kući radi desetak različitih radionica i sekcija, najstariji folklorni ansambl u Podgorici, dječji hor Zvjezdice, KIC pop hor već četvrtu godinu, i drugo. Ako govorim u brojevima, godišnje smo organizovali ili bili domaćini oko 350 programa, koje je pratilo blizu 60 hiljada posjetilaca. Dodaću da je možda još važnije što su veoma česte ili svakodnevne riječi podrške i zahvalnosti, kako od publike tako i od brojnih umjetnika i saradnika kojima dajemo šansu. To nam daje vjetar u leđa da radimo još više, još istrajnije i da ne mijenjamo naš kurs, jer još dugo godina želimo da opravdavamo status koji imamo. POBJEDA: Kako ste uskladili repertoar u pandemiji i kako se nosite sa problemima oko organizacije događaja? BURZAN-VUKSANOVIĆ: U skladu sa važećim mjerama NKT-a organizujemo sve aktivnosti u KIC-u i one se odvijaju bez problema. Neke smo programe ove godine morali odložiti i otkazati (festival „Literitorija“, manifestacija „Mjesec poštovanja džeza“, koncert Trija Miško Plavi, koncerte KIC pop hora, plesno-muzički spektakl „Sunce Anadolije“). Uz distancu i limitiran broj posjetilaca u salama, obavezno nošenje maske i dezinfekciju, uspijevamo da naše programe uspješno realizujemo, istovremeno brinući o zdravlju zaposlenih, publike i umjetnika, koji su nas i tokom pandemije

Nova ulaganja tokom sljedeće godine POBJEDA: Hoćete li imati finansijskih sredstava za osavremenjavanje prostornih i tehničkih kapaciteta? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Uz razumijevanje i podršku Glavnog grada, svake godi-

ne iz kapitalnog budžeta se opredijeli jedna količina novca koju usmjeravamo u najpotrebnije rekonstrukcije koje su nam neophodne kako bi lakše i kvalitetnije, na savremen način, realizovali programe. Tako smo

nedavno završili adaptaciju krovne ploče. Prošlih godina zamijenjena je plafonska i zidna rasvjeta u Velikoj sali, rekonsturisan je sistem scenske mehanike (cugova) na velikoj sceni, zamijenjen je sistem grijanja i hlađenja

ZADOVOLJNA REZULTATIMA KOJE KIC POSTIŽE: Snežana Burzan-Vuksanović

često kontaktirali pitajući kada ćemo ponovo raditi po starom. KIC je navika. POBJEDA: Koliko publika u Podgorici posjećuje vaše programe u doba korona virusa? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Svi programi koje smo organizovali ili ugostili tokom oktobra bili su posjećeni. Znate da važi ograničenje od 50 posjetilaca u velikoj sali, pa je po toliko ljudi i pratilo koncert beogradskog kantautora Dušana Strajnića Dukata, frontmena benda Stray Dogg, sa kojim smo otvorili programsku sezonu. Sličan broj je svake večeri pratio u Velikoj sali, ali i kompletno rekonstruisana i opremljena sala Dodest. Najaviću da ćemo sljedeće godine nastaviti sa novim ulaganjima i dijelom renovirati dotrajalu Veliku salu KIC-a, kako bi publika u još prijatnijem ambijentu pratila sve naše programe.

reviju „Svjetska književnost na filmu“, potom drugi regionalni Festival stand-up komedije „Opuč“, predstavu „Aleja zaslužnih građana“ Kulturnog centra „Homer“ iz Podgorice, predstavljanje novog romana Mihaila Radojičića „Smrt je uvijek u modi“, kao i solističke koncerte talentovanog violiniste Viktora Hutera i „Olimpijadu poezije“. I dalje ćemo poštovati mjere, a publiku molimo za razumijevanje, jer se dešavalo da sve zainteresovane ne možemo primiti na program. POBJEDA: U KIC-u „Budo Tomović“ naizgled svi imaju prostor da se predstave. Kakva je uređivačka kulturna politika KIC-a? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Uređivačka politika je takva da se vodi računa o svim segmentima umjetničkog stvaralaštva u gradu, ali i o umjetnicima svih generacija. Ovakva, gradska institucija kulture uvijek mora da bude dostupna svima i otvorena za nove projekte, ideje, a prije svega mlade i neafirmisa-

ne umjetnike. Ona je rasadnik talenata svih profila, koje treba podržati na početku njihovih karijera. Čuvajući naše tradicionalne vrijednosti i njegujući kulturnu baštinu, podstičući razvoj amaterizma, istovremeno smo prepoznati i kao prostor za nove i moderne umjetničke izraze, alternativne sadržaje, savremenu umjetničku praksu i jedan svježi, avangardni pristup u kulturi. Kroz koncepte pet programskih cjelina uspijevamo da publici ponudimo kvalitetno osmišljen repertoar, a ona nam punim salama i iskrenom podrškom i povjerenjem, daje dodatni motiv da idemo korak dalje. POBJEDA: Koliko je prostora ostavljeno mladim ljudima i na koji način oni mogu da participiraju u kulturnim aktivnostima? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Vrata KIC-a su širom otvorena za Podgoričane svih generacija, a naročito za mlade. Prepoznat je naš Forum mladih pisaca, koji već pet godina fascinira ne samo domaće poslenike književnosti, već i regiona, a veoma su popularni i posjećeni: Škola retorike prof. Radovana Radonjića, kurs kreativnog pisanja, DODEST-ova radiona glume, višegeneracijski kursevi folklora, probe Zvjezdica, KIC pop hora... Takođe imamo odličnu saradnju sa gradskom Kancelarijom za mlade, ali i sa brojnim NVO: Atak, Kutak, Carm, CGO Mladi info... Bili smo domaćini i Međunarodnog festivala lutkarstva, Festivala tolerancije, regionalne konferencije TEDx, Europe Film Festivala i podržali smo odličan projekat grupe mladih entuzijasta pod nazivom „Platform 081“. Ističem da u okviru našeg muzičkog programa već godinama njegujemo ciklus Mladi talenti, zatim promovišemo mlade muzičke nade u okviru festivala „Stare note – novi zvuci“. Ugostili smo prve izložbe brojnih mladih slikara, godinama smo organizaciona podrška međunarodnom festivalu Folklora djece i mladih „Skoči kolo da skočimo“. POBJEDA: Što publika može ubuduće očekivati? BURZAN-VUKSANOVIĆ: Podgoričani u svom „srcu kulture grada“ i u narednom periodu mogu očekivati raznovrsnu ponudu umjetničkih programa. Modernizovali smo vebsajt, u toku je izrada monografije KICa povodom 55. godina rada, a uz podršku urednice Nade Bukilić i grafičkog dizajnera Nikole Latkovića, vjerujemo da ćemo sredinom decembra Podgorici i nekadašnjim brojnim „Budovcima“, ali i novim generacijama današnjih „KIC-ovaca“ predstaviti to djelo. Pomenući saradnju sa Bosanskim kulturnim centrom i rad na projektu „Glasovi mira“ u okviru zajedničkog regionalnog projekta „Dijalog za budućnost“, koji podržavaju agencije UN-a, a kojima ćemo nastaviti da razvijamo i unapređujemo regionalnu saradnju. Rezultate ćemo imati sljedeće godine kada će mladi umjetnici Podgorice i Sarajeva, na dva zajednička koncerta, predstaviti izuzetno djelo „Misa za mir“ kompozitora Karla Dženkinsa. Boris BAJIĆ

Kultura

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Udruženje KANA / Ko ako ne arhitekt uputilo inicijativu Ministarstvu kulture Crne Gore PODGORICA - Udruženje KANA / Ko ako ne arhitekt predalo je Ministarstvu kulture inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra za hotel „Podgorica“, uključujući i inicijativu za prethodnu zaštitu, radi sprečavanja rizika od njegovog oštećenja, uništenja ili nestanka. - Kako nam je jasno da je sadašnjem novom-starom vlasniku hotela „Podgorica“ neprofitabilno i neinteresantno da nastavi sa poslovanjem za koje je hotel izgrađen (to nam potvrđuje i prenamjena prostora zabilježena u katastru), a kako je profitabilnost sve što privatnog vlasnika zanima, naša organizacija ovim putem apeluje na organe lokalne i državne uprave da hotel, kao jedan od najznačajnijih spomenika arhitekture na našem prostoru, zaštite, otkupe i pretvore u dom i muzej arhitekture u kojem bi se odvijale promocije i izložbe, posebno izlagali na javnu raspravu planski dokumenti, i organizovali naučni skupovi – ističu iz udruženja KANA. U pokušaju da još jednom pokrenu institucije sistema da reaguju i konačno zaštite hotel „Podgorica“, udruženje je pokrenulo inicijativu koja okuplja 21 potpisnika i uključuje uvažene arhitekte, članove Inženjerske komore Crne Gore, kao i političke predstavnike. - Ističemo da su ovu inicijativu potpisali mandatar za sastav nove vlade Crne Gore – profesor Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne

Hotel „Podgorica“ kao dom arhitekture Nakon niza spekulacija i nagovještaja da bi i na tom mjestu mogli biti formirani novi stambeni i poslovni prostori, sada se prijetnja konačno ostvaruje. Na nama je da uradimo sve što je potrebno da do toga ne dođe – ističu iz udruženja KANA

Hotel „Podgorica“

Gore i predsjednik političke partije „Demokrate“ Aleksa Bečić i predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović. Inicijativa je prethodne nedjelje predata Upravi za za-

štitu kulturnih dobara. Svetlana Kana Radević rođena je 21. novembra 1937. godine, dok je 8. novembra bilo tačno 20 godina od njene smrti. - Što smo mi, kao društvo,

uradili za ovih 20 godina sa njenim objektima, arhitektonskim nasljeđem od izuzetne vrijednosti? – pitaju se iz udruženja KANA. Podsjetili su da je hotel „Pod-

gorica“ dobio nedavno novog–starog vlasnika, kompaniju „Zenobia Montenegro“, čiji je osnivač Youssef Takla, a izvršni direktor Nikola Burić. Za hotel je, kako navode, u katastru već promijenjena namjena: iz ugostiteljskog je pretvoren u poslovni objekat, sa pojedinačnim hotelskim sobama koje su sada označene kao poslovni prostori. - To je treći, dugo očekivani atak na ovaj naš vrijedni spomenik kulture, koji stiže poslije degradirajuće rekonstrukcije hotela 2004. godine i skandalozne dogradnje solitera 2016. godine. Nakon niza spekulacija i nagovještaja da bi i na tom mjestu mogli biti formirani novi stambeni i poslovni prostori, sada se prijetnja konačno ostvaruje. Na nama je da uradimo sve što je potrebno da do toga ne dođe – ističu iz udruženja KANA. Napominju da je značaj hotela „Podgorica“ u oblasti kulturne baštine nepobitan, čemu „paradoksalno svjedoči i od-

nos zvaničnih državnih organa koji ga svakih par godina nanovo otkrivaju i šalju na svjetske smotre arhitekture od Venecije do Njujorka, pri čemu izlažu fotografije od prije 50 godina, u kojima se ne vide ‘vrijednosti’ koje su hotelu i obali Morače sa kojom je srastao nakalemljene tokom nestručnih rekonstrukcija i nelegalnih graditeljskih poduhvata“. Svetlana Kana Radević jedna je od najznačajnijih arhitekata Crne Gore. Svojom arhitekturom obilježila je moderni pokret u Crnoj Gori i postavila standard u arhitekturi koji malo ko može da dostigne. Najmlađi je laureat savezne „Borbine“ nagrade za arhitekturu (1968), jedina žena arhitekt dobitnik te nagrade i jedini arhitekta iz Crne Gore nagrađen ovim priznanjem u 25-godišnjoj istoriji dodjeljivanja ove nagrade. Hotel „Podgorica“ je otvoren 13. jula 1967. godine. Za isti projekat, Radević je prethodno dobila Republičku nagradu „Borba“. Dobitnica je i Trinaestojulske nagrade 1968. godine i Nagrade oslobođenja Podgorice 1992. R. K. godine.

„Krug začaranog vremena“ - izabrane pjesme Miraša Martinovića u izdanju ZUNS-a

Izraziti lirizam i mitske teme Martinović istražuje helenske, rimske, dukljanske i ilirske mitove, legende, biografije. Sve što je moguće naslutiti čulima i jezikom u starinskim patinama i simbolima on zapisuje u nove poetske forme. Martinović je uvijek u dosluhu sa znakovima prošlosti koji se obnavljaju kroz poeziju i jezik PODGORICA - U pjesmi „Eshil“ Ivan Bunjin govori o nadmoći duha nad vremenom, o neumitnoj kobi sudbine kojom je sve predodređeno. Jer sudbina uznosi, ali i osuđuje na zaborav, čak i najveća djela. Vrijeme kao „neumitna kob“, sveprisutni je demijurg koji prožima knjigu izabranih pjesama „Krug začaranog vremena“ Miraša Martinovića. Ovaj autor inspiraciju nalazi u mitovima, simbolima i tragovima istorije, ispisuje stihove kao posvete bibliotekama, hramovima, muzama i pjesnicima. Njegov imaginarij su gradovi, arheološki znaci, simboli, iščezli ornamenti prošlosti, zapisi na kamenu, arhetipski oblici i ruševine koji u njegovoj poeziji dobijaju nova značenja i smisao. Martinović je pjesnik koji zna u svakom vremenu zapaziti suštinsko i lijepo: osmijeh na licu Ilirke, šumove Vavilona, slavoluke nestalih gradova, ljubavne mađije Melpomene, zagonetke i klepsidre Aleksandrije, Ilirije, Doklee i Rima.

MEDITERAN

Martinović istražuje helenske, rimske, dukljanske i ilirske mitove, legende, biografije. Sve što je moguće naslutiti čulima i jezikom u starinskim patinama i simbolima on zapisuje u nove poetske forme. Martinović je uvijek u dosluhu sa znakovi-

ma prošlosti koji se obnavljaju kroz poeziju i jezik. Lirski se subjekt u mnogim pjesmama poistovjećuje i tvori živi govor s prošlošću i sjećanjem. Vrijeme označuje tematske opsege, od sumerskog doba, preko antičke Grčke, Rima, do današnjih dana. Martinović je kao svaki istinski pjesnik opsjednut metaforom Itake: „Vratiti se Itaci, bio je cilj, jedini san“. I u „Krugu začaranog vremena“ pjesnik je zagledan u tu prastaru tačku na horizontu, zanesen „ljepotom puta“ koji ga uvodi u najveće teme svjetske poezije i literature. Sve što je prekriveno vremenom, ili zaboravom, pjesnik otkriva i pokazuje jezikom... Martinović to čini posvećenički i predano. On intuicijom otvara drevne grobnice, kenotafe, čita kamenje, glača skiptre. Pri tom, ne funkcionalizuje vrijeme kao filozofski problem, ili kategoriju; u ovoj poeziji vrijeme je aura, kosmogonija kroz koju treperi glas pjesnikov u potrazi za ornamentima i izvorima stvaranja i postojanja. Martinović je u većini pjesama zaokupljen (re)kreiranjem velikih mitskih tema. On to čini spontano, zaneseno i opsjenarski. Varirajući dominantne teme sa dokleatskim i ilirskim toposima, legendama on se iskazuje kao izrazito mediteranski pjesnik. Mediteran je u lirskim varijacijama i opisima

krajolika i atmosfere - od Smirne, Butue, do Svača, Meteona, Lovćena, Rumije i Cetinja – ako te predjele nijesi vidio, nijesi osjetio mitsku Crnu Goru, kaže pjesnik. Mediteranski su i izrazi prema već znamenitim poetskim materijalima kao što su legenda o Vladimiru i Kosari, Ljetopis Popa Dukljanina, te deskripcije o grčko-rimskim bogovima i helenskim mitologemama.

DAROVI MUZA

IMAGINARNO VRIJEME

Nasuprot pjesmama sa istorijskim i mitskim temama u „Krugu začaranog vremena“ izdvajaju se pjesme sa primarno drugačijim stilskim i jezičkim diskursom. To su pjesme sa uslovnom distancom u odnosu na prozna i esejistička ostvarenja ovog autora. Martinović u ovoj skupini pjesama upotrebljava drugačiji jezik i simbole. Pjesme karakteriše drugačiji jezik, tematika, emocionalna otvorenost i lirizam. Teme su više lične, preovladavaju simboli mora, sunca, ljubavi i prolaznosti. Sporadične varijacija na stare antičke teme koje se pojavljuju i u nekim od ovih pjesama govore da Martinović u potpunosti vlada jezikom, promišljenom formom i raznovrsnim temama. Jer, zaista, iznova se potvrđuje da nijedno pjesništvo, a ponajmanje lirsko (što je u osnovi Martinovićeve poetike) neće se vrednovati po tome koliko su zahvaćeni sli-

ter ego kao sluga Sv. Avgustina, kartagenski ratnik, Kalimah aleksandrijski, Odiseus, svi oni u ovoj poeziji iznova dobijaju poetski identitet. Pjesnik nije ostavio ime, ostavio je svoj san. On govori iz mnogobrojnih „heteronima“ inkarniran u klesara, lutalicu, roba, kralja, gladijatora, ljubavnika. Pjesme kao da su nađene u nekoj Palači, ili kašunu i transmitovane kroz vrijeme. Na toj granici je suština oživotvorenja svega o čemu pjesnik piše.

kovni i tematski sadržaji, već koliko iz svega toga proističu estetska značenja i izraz. Postoje knjige, stvari i ljudi, kaže Borhes. koji su raspršeni

u običnom svijetu koji su kao vrata u nemoguće prostore. Kroz ciklus „Sašaptavanje s memorijom“ Martinović traga i pronalazi svoj poetski al-

U „Krugu začaranog vremena“ sjećanje se razvija i ispisuje od praiskonskih vremena do našega kalendara. To su riječi pjesme, imaginacija, spektar značenja, vidljivih i nevidljivih citiranja. Bilo da je riječ o cvjetanju trešanja u Mostaru, ljepoti Helene trojanske, Sumerskim pjesnicima, igrama Antigone... U svijetu se čuda događaju i u toj igri poezija je nadrealna disciplina, ona je zlatni rez između umjetnosti, istorije, prošlosti, sadašnjosti i bezvremenosti. U četiri cjeline knjige izdvojene tragom opsjednutosti i sna, senzibilno se slažu slike po darovima muza Melpomene, Agave, Halate i Sapfo. Ipak, pjesnik sve duguje Melpomeni, koja ga je zavela putevima Herodota, Prevalise i poezije, zemljom satkanom od bola i ljubavi i gradovima kojih već odavno nema. U strastima i zanosima kroz ovu poeziju podjednako se osjećaju i prolaznost i vječnost. Pjesnik snove i lutanja doživljava kao tren koji je dio imaginarnog vremena koje on uzima kao svoje „začarano vrijeme“, a sve stvarne i izmaštane ornamente i motive kao posjed za svoju liriku. Ljubeta LABOVIĆ

Hronika Podgorice

Završena rekonstrukcija zgrade Glavnog grada

KULTURNO DOBRO: Zgrada Glavnog grada

Okrečili fasadu, zamijenili prozore i sisteme grijanja i hlađenja

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Kafići ponovo otvoreni na radost ugostitelja i građana

Kafa u lokalu slađa od one ,,za ponijeti“ Nije nam uživanje uzeti kafu ,,za ponijeti“ kao popiti je ovdje u našem omiljenom kafiću. Ovo je ritual koji volimo i koji nam je falio prethodnih dana – kazala je Tijana Ćurić, koju smo sa drugaricama sreli na terasi kafića u Bokeškoj ulici. Izdržali smo nekako ovih osam dana bez kafana. Nosili smo plinsku bocu i kuvali kafu na Gorici. Fino je i to, ali je puno ljepše u kafani – kazao je Milan Vlahović, koji je uživao sa drugom na terasi kafića u Njegoševoj ulici

Damjanović: Ponedjeljak je pravi pokazatelj daljeg rada

Iz gradske uprave podsjećaju da je zgrada uprave Glavnog grada u decembru 2017. godine dobila status nepokretnog kulturnog dobra od lokalnog značaja, uvažavajući činjenicu da objekat svjedoči o urbanoj genezi stare Podgorice i načinu gradnje na ovim prostorima u periodu između dva svjetska rata, ali i o ličnosti, čije djelo predstavlja prepoznatljivo ostvaranje arhitekture iz perioda dvadesetog vijeka. Gradnja zgrade Opštine Podgorica počela je 1929. godine po projektu arhitekte Veliše Popovića, koji je skladnim proporcijama i svedenom simetrijom, uspio izraziti poseban, svečarski duh objekta. Završena je 1931. godine i prepoznatljiva je ne samo po svojoj arhitekturi, već i po tome što je jedna od rijetkih građevina koja je preživjela bombardovanje Podgorice. Nakon Drugog svjetskog rata, dobila je još jednu etažu i ravnu krovnu konstrukciju - Iako je objekat pretrpio određene izmjene, sačuvao je svoj originalni oblik i izgled sve do danas. Njegovo neposredno okruženje čini kultivisani, hortikulturno uređeni prostor, kao i spomenik Marku Miljanovu. Sa frontalne strane, fasada je ispoljena u dvije ravni, čijim blago naglašenim definisanjem čini osnovu promišljene igre prozorskih otvora. Odnosom puno-prazno i horizontalno-vertikalno, postignut je savršen sklad, proporcionalnost i uravnoteženost objekta – navode iz Glavnog grada. I. M.

Promjenljivo oblačno, do 18 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo oblačno vrijeme. Krajem dana i tokom noći povremeno kiša, a mogući su i pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 10, najviša dnevna do 18 stepeni. H. P.

d. malidžan

U cilju unapređenja stanja zgrade Opštine, koja je kulturno dobro, nedavno su okrečene fasade objekta, a Glavni grad je prema konzervatorskom projektu završio i rekonstrukciju dijela zgrade, čime su zamijenjeni stari prozori, uveden novi sistem grijanja i hlađenja i uklonjeni klima uređaji, koji su narušavali spoljni izgled ove zgrade – saopšteno je iz PG biroa.

TRAŽIO SE SLOBODAN STO: Juče u Bokeškoj

U okviru novog seta mjera koje je Nacionalno koordinaciono tijelo donijelo na posljednjoj sjednici, a koje su stupile na snagu juče, veliki broj sugrađana najviše je obradovalo to što su ugostiteljski objekti opet otvoreni. Umjesto kafe ,,za ponijeti“ u papirnoj čaši više im prija što je sada mogu popiti na terasa omiljenog kafića. Građani sa kojima smo razgovarali kažu da je razmak između stolova na bezbjednoj distanci, te da nema bojazni, s obzirom na aktuelnu epidemilošku situaciju. Oni podržavaju otvaranje ugostiteljskih objekata, prvenstveno zbog toga što je zaposlenima u njima opet pružena prilika da zarade svoju koru hljeba. Oko 14 časova u kafićima u Bokeškoj ulici tražio se slobodan sto. Slična slika bila je u ,,Siciliji“ pored Trga nezavisnosti, a veliki broj sugrađana uživao je i na terasama ,,Berlina“ i ,,Hemere“ u Njegoševoj ulici… Tijana Ćurić, Aleksandra Jokanović i Ana Rapić kažu da su se uželjele da pop-

Uskoro nova svjetlosna signalizacija na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

Oštećene stubove zamijeniće novim

Radovi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

Rekonstrukcija svjetlosne signalizacije na dvije raskrsnice na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (raskrsnica sa Ulicom Svetozara Markovića i sa Moskovskom ulicom), počela je prije dva dana, shodno potpisanom Ugovoru o javnoj nabavci za koju su planirana sredstva u iznosu od 50.000 eura. - U sklopu ovih radova predviđena je zamjena postojećih starih konzolnih stubova (obzirom da su oni bili oštećeni usljed vremenskih neprilika i saobraćajnih nezgoda) novim, portalnim i poluportalnim stubovima kao i zamjena standardnih pješačkih stubova – saopšteno je iz Komunalnih usluga. Izvođač radova je „PTT Inženjering“, a završetak posla planiran je za 30 dana. I. M.

iju kafu u svom omiljenom kafiću ,,Stari dobri W.W.W“ u Bokeškoj. - Drago nam je što je Bokeška opet živnula. Samo još malo da se stabilizuje situacija sa koronom, pa da se može onako baš bezbrižno izaći na kafu. Nosimo maske, poštujemo mjere, stolovi su na bezbjednoj udaljenosti – kazala je Jokanović. Ana Rapić kaže da se prethodnih dana, dok nijesu radili kafići, nijesu gledale, jer zbog aktuelne situacije sa korona virusom ne idu u posjete jedni drugima. - Nije nam uživanje uzeti kafu ,,za ponijeti“ kao popiti je ovdje u našem omiljenom kafiću. Ovo je ritual koji volimo i koji nam je falio prethodnih dana – kazala je Ćurić Na terasi ,,Berlina“ u Njegoševoj ulici sreli smo Milana Vlahovića i Marka Popovića - Izdržali smo nekako ovih osam dana bez kafana. Nosili smo plinsku bocu i kuvali kafu na Gorici. Fino je i to, ali je puno ljepše u kafani – kazao je Vlahović. Njegov drug Marko naglašava da ga otvaranje ugostiteljskih objekata najviše raduje zbog

Konobar Nikola Damjanović iz kafića ,,Cepelin“ u Njegoševoj ulici, navodeći da juče nijesu imali gostiju koliko su očekivali, kaže da će im prvi pokazatelj daljeg rada biti jasan danas (ponedjeljak), koji je radni dan i kada inače imaju više posla. -S obzirom na to da nijesmo radili osam dana, očekivali smo više ljudi danas. Ali nedjeljom inače imamo manje gostiju. Nadam se da se nijesu ljudi uplašili od korone. Vidjećemo sjutra kako će biti, kada se ljudi vrate na posao – kazao je Damjanović. Napominjući da je u skladu sa novim mjerama obavezno nošenje zaštitne maske dok se ne konzumira piće, on kaže da je zadovoljan kako građani poštuju mjere NKT-a.

samih ugostitelja i ljudi koji u njima rade. - Treba svako da radi i zarađuje. Samo neka se poštuju mjere, proći će i ovo – kazao je Popović. Otvaranje kafića dobrodošlo je i Tamari Vuković i Ani Novaković, koje smo sreli u ,,Siciliji“ na Trgu nezavisnosti. - Dok su bile zatvorene terase kafića kući smo kuvale kafu. Svakako da nam je milije popiti kafu ovako. Stolovi su na bezbjednoj udaljenosti, tako da se ne osjećamo ugroženo zbog virusa korona – kazala je Novaković. Njena drugarica Tamara kaže da u potpunosti podržava ponovni početak rada kafića jer, kako navodi: ,,Kad svi ostali rade, onda neka i kafane rade“. I. MITROVIĆ

Još jedna onlajn radionica ove sedmice

Podučavaće djecu kako da rješavaju nesuglasice Udruženje Roditelji i Igračkoteka i Razvojni centar organizuju ove sedmice onlajn radionicu u toku koje će djeca učiti kako konstruktivno riješiti probleme njegujući svoje stavove i potrebe. - U srijedu u 18 sati, putem Zum platforme biće održana radionica pod nazivom ,,Od sukoba do prijateljstva“, namijenjena djeci od pet do devet godina. Cilj radionice je da djeca nauče kako da svakodnevne prepirke i nesuglasice riješe na što mirniji način, njegujući i podržavajući svoje stavove i potrebe, a ujedno poštujući prava, potrebe i stavove drugih. Kroz aktivnosti kao što su razgovor, i aktivno slušanje sagovornika, djeca će dobiti alate za konstruktivno rješavanje sukoba i primjenu asertivne komunikacije. Osim toga, imaće priliku da kroz razgovor sa svojim vršnjacima razvijaju socijalizaciju i vještine komuniciranja Radionicu će voditi studentkinja psihologije Jelena Lacman, a biće realizovana putem onlajn platforme Zum – saopšteno je iz udruženja Roditelji. Napominjući da mališani mogu pratiti radionicu iz svojih domova, iz ovog udruženja poručuju da je važno da roditelji preuzmu ovu

aplikaciju putem sljedećeg linka: https://zoom.us/support/download. Mogu je instalirati i na računaru ili telefonu. - Svi roditelji djecu mogu prijaviti najkasnije do srijede, do 15 sati, i to putem imejla igrackoteka@t-com.me, ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. Prijavljeni roditelji dobiće pozivnicu/link za praćenje predavanja – navodi se u saopštenju. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Završena rekonstrukcija Ulice Gojka Radonjića u Staroj varoši

Vuković je istakao da je Glavni grad uspješno nastavio realizaciju projekta koji ima za cilj da Staroj varoši vrati autentičan izgled i da učini da ona živi kao drugi djelovi grada ovog tipa i u Crnoj Gori i šire. - Danas se završava temeljna rekonstrukcija Ulice Gojka Radonjića, koja obuhvata i njeno popločavanje kaldrmom, u autentičnom duhu, onako kako je to primjereno Staroj varoši. Ovo je nastavak projekta sa kojim smo krenuli prije godinu - kazao je Vuković i podsjetio na nedavnu rekonstrukciju Ulice Braće Zlatičanin i rodne kuće Rista Stijovića. Gradonačelnik je najavio da će rekonstrukcija u ulicama Predgrad i Keše Đurovića biti do kraja godine. - Na taj način Stara varoš dobija oko 600 metara kaldrmisanih ulica. Nastavićemo istim putem. Sjutra otvaramo ponude za još dvije ulice - Spasa Nikolića i Sava Lubarde u dužini od 300 metara, čija rekonstrukcija bi trebalo takođe uskoro da počne – poručio je Vuković, dodajući da je za narednu u planu rekonstrukcija još dvije ulice u Staroj varoši Radoja Jovanovića i Špira Mugoše.

PRIORITET

Prvi čovjek Podgorice ističe da je Stara varoš prioritet ove gradske uprave i da mora biti prioritet svake gradske uprave jer, kako je kazao, nema Podgorice bez Stare varoši koja je istinski simbol i znak prepoznavanja našeg grada. - Uporedo sa ulaganjima u in-

Gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je na nedavnu rekonstrukciju ulice Braće Zlatičanin i rodne kuće Rista Stijovića u Staroj varoši i najavio da će rekonstrukcija ulica Predgrad i Keše Đurovića biti gotova do kraja godine. Kazao je da danas otvaraju ponude za još dvije ulice - Spasa Nikolića i Sava Lubarde, čija rekonstrukcija bi trebalo uskoro da počne i dodao da je za narednu godinu u planu rekonstrukcija još dvije ulice u Staroj varoši - Radoja Jovanovića i Špira Mugoše

Starovarošanima puno srce Sedamdeset dvogodišnji Starovarošanin Milenko Đurović, koji je rođen u ovom dijelu grada, podsjeća da su najmanje osam predsjednika Opštine Titograd i Podgorice obećavali na početku svog mandata da će na ovaj način urediti Staru varoš. - Ovaj gradonačelnik Ivan Vuković je obećao i krenu da se uređuje Stara varoš. Ovako uređena Stara varoš biće ukras našeg grada. I sokake treba urediti na ovaj način kao i ulice, jer i oni su ukras Stare varoši – kazao je Đurović, koji je sa sedmogodišnjim unukom Vukom juče prošao Ulicom Gojka Radonjića. Rekonstrukcija ulica u najstarijem dijelu Podgorice obradovala je i rođenog Starovarošanina Zorana Mugošu, koji živi u Ulici Keše Đurovića, u kući koju je prije 102 godine njegov kupio njegov đed. - Stara varoš je bila zaboravljena. Trebalo je ovo davno uraditi, jer na ovaj način čuva se duh staroga grada – kazao je Mugoša. Staropodgoričanin i prvi doktor stomatologije u Podgorici Milenko Lainović kazao je da je veoma zadovoljan što Podgorica konačno dobija obrise nalik evropskim gradovima.

UKRAS GRADA: Ulica Gojka Radonjića

frastrukturu nedavno smo sa 50.000 eura podržali preduzetnike koji imaju namjeru da u Staroj varoši pokrenu svoj biznis, jer znamo da ovo samo po sebi ne garantuje da će Stara varoš da zaživi onako kako bismo htjeli. Dobili smo kvalitetne biznis planove i očekujem da će u narednih tri mjeseca na ovom prostoru zaživjeti neke nove galerije, kafei, poslastičarnice i sve ono što je karakteristično za urbane cje-

line ovog tipa – kazao je Vuković. On je saopštio da se kruna napora gradske uprave, ako dozvoli finansijska situacija, odnosi i na projekat izgradnje novog pješačkog mosta koji bi povezao Staru varoš sa platoom između Sportskog centra „Morača“ i hotela „Podgorica“. - Na taj način otvorili bismo novi pješački koridor i učinili da mnogo više ljudi ovuda pro-

Neodgovorni pojedinac odložio 70 otpadnih guma u Dalmatinskoj ulici

lazi i samim tim i ovim biznis idejama i budućim koje ćemo podržati dali puni smisao i još snažniju podršku – poručio je Vuković. Naglasio je da je veoma zadovoljan što Stara varoš polako ali sigurno postaje ono što svi želimo i zahvalio Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice, izvođaču radova i posebno građanima koji žive u Ulici Gojka Radonjića na razumijevanju i strpljenju, jer su bili

Čistoća slučaj prijavila ekološkoj inspekciji Radnici Čistoće juče su obilaskom terena u Dalmatinskoj ulici evidentirali oko 70 nelegalno odloženih automobilskih otpadnih guma, koje ovako odložene predstavljaju svojevrsnu ekološku prijetnju. - U cilju sprečavanja ovakvih primjera nedozvoljenog ponašanja, podnijeli smo prijavu ekološkoj inspekciji za sprovođenje inspekcijskog nadzora – objavljeno je na Fejsbuk stranici gradske Čistoće. Podsjetivši na brojne apele i molbe upućene pojedincima da promijene loše navike, iz Čistoće poručuju da su ovog puta odlučili da reaguju prijavom. - U ime svih ljudi koji čiste za vama, dok vi sjedite u toplim domovima, hvala što nam na ovaj način pomažete, što ovako poštujete naš rad, svoje

komšije i svoj grad, što ovako čuvate i štitite životnu sredinu, kao i zato što ovakvim radnjama pokazujete koliko vam je stalo za vrlo složenu i tešku epidemiološku situaciju u kojoj se svi nalazimo – piše u obraćanju Čistoće neodgovornim pojedincima. Oni pozivaju vlasnike vulkanizerskih radnji da se savjesno ponašaju sa otpadnim gumama, shodno propisanim uslovima, i na taj način pokažu odgovornost prema sredini u kojoj posluju i žive. - Odgovorni građani, nevladine organizacije i drugi subjekti, ukoliko primijete nelegalno odlaganje otpadnih guma i drugih vrsta otpada na bilo kojoj lokaciji odnosno javnoj površini, ove pojave mogu prijaviti nadležnim službama - ekološkoj inspekciji, komunalnoj inspekciji i Komunalnoj policiji – poručuju iz Čistoće. I. M.

zaciju i vodovod. Bilo je mnogo izazova tokom rekonstrukcije jer je ulica izuzetno uska i kompleksna za izvođenje radova, zbog toga nijesmo mogli ući sa velikim mašinama, te smo mnogo stvari morali da uradimo ručno. Imali smo dosta i zahtjeva mještana koje smo ispoštovali, što nas je malo usporilo i što je razlog zbog čega smo probili rok za petnaestak dana - kazao je Raičević. I. MITROVIĆ

Zelenilo dijelilo sadnice cvijeća i sjemena na Trgu Bećir bega Osmanagića Gradsko preduzeće Zelenilo juče je na štandovima na Trgu Bećir bega Osmanagića građanima podijelilo 400 sadnica muškatli, 100 sadnica aloja vere, kao i 500 kesica sjemena cvijeća, dok su za najmlađe obezbijedili olovke sa sjemenkama lavande, bosiljka i nane.

Juče u Dalmatinskoj

onemogućeni da normalno funkcionišu u prethodna četiri mjeseca koliko je trajala rekonstrukcija ove ulice. Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Srđan Raičević istakao je da je vrijednost ove investicije 120.000 eura, te da će i u narednom periodu nastaviti sa ulaganjima u Staru varoš. - Ulica Gojka Radonjića dobila je kompletnu infrastrukturu fekalnu, atmosfersku kanali-

Navodeći da im je namjera da zajedno sa građanima doprinesu uljepšavanju grada, Milica Vukćević iz Zelenila nam je kazala da je cilj ove akcije prvenstveno uređenje balkona u urbanim gradskim jezgrima. - Nakon uspješno sprovedenih akcija sa Skupštinom etažnih vlasnika željeli smo da još nešto učinimo za naše sugrađane. Danas smo podijelili 400 sadnica muškatli i 100 sadnica aloja vere, zatim 500 kesica sjemena cvijeća i olovke sa sjemenkama, koje smo poklanjali najmlađim sugrađanima, koji će nakon marljivog učenja moći da zasade sjeme lavande, bosiljka i nane. Ovim putem apelujmo na sugrađane da urede svoje terase, posebno u urbanim zonama gdje ne postoji veliki broj zelenih površina – kazala je Vukćević, uz napomenu da gradsko Zelenilo tokom godine proizvede oko 150.000 sezonskog cvijeća. Lijep gest gradskog Zelenila veoma je obradovao Olju Petrović. - U pravo vrijeme, na pravo mjesto. Malo pozitivne energije i cvijeća

Podstiču građane da urede balkone

ZA LJEPŠE LICE PODGORICE: Juče ispred Sahat kule

svakom prija. Zasadiću ovaj cvijet na balkonu. Živim na Tuškom putu. Baš volim cvijeće. Drago mi je što vidim ovdje dosta svijeta danas – kazala je Petrović. I desetogodišnji Jamin Zeinelagić je, poštujući mjere NKT-a, čekao u redu da preuzme cvijet. - Cvijet ću pokloniti majki – kazao je Jasmin.

Tomo Milošević, koji je uzeo je saksiju sa muškatlama, kaže da će cvijećem uljepšati prozor kafane na Trgu Bećir bega Osmanagića, gdje radi. Ispred štandova sa cvijećem žutim trakama bila su obilježena mjesta, kako bi se držala distanca među građanima, odnosno poštovale mjere NKT-a. I. M.

D. MALIDŽAN

AUTENTIČNOST

Srce Podgorice dobija izgled kakav zaslužuje D. MALIDŽAN

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima obišao je juče rekonstruisanu Ulicu Gojka Radonjića u Staroj varoši, koja je dobila kompletnu infrastrukturu (fekalnu, atmosfersku kanalizaciju i vodovod), a koja je u autentičnom duhu popločana kaldrmom i trotoarima od prepoznatljivih oblutaka.

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Objektiv

ni koji se i dalje drže podalje od bioskopa i čekaju da ovo čudo od korone stane da bi se vratili normalnom (filmofilskom) životu, ni u oktobru nijesu imali previše dobrog materijala za filmske sastanke sa samim sobom. Istina, našao se tu i tamo poneki vrijedan film, poput Amazonovog „Borata“ ili Netfliksovih „The Trial of Chicago 7“ i „His House“. No, opet nedovoljno za sinefile prethodno ubijene u pojam vrlo sušnim filmskim ljetom. No, da oktobar ipak ne prođe u kompletnoj suši, pobrinula su se tri totalna filmska autsajdera, čudaka, introverta, zanesenjaka, stvora sa druge planete... Tri filma sa tako generičnim posterima, da ne biste mogli ni da pomislite da se iza njih skrivaju priče koje vas uopšte mogu dotaći, zabaviti i oduvati originalnošću – a kamoli prirediti eksplozije za pamćenje.

SPONTANEOUS

Tri čudaka koji će vas oduvati

Najveći filmski autsajderi sakrili su se iza tako generičnih postera, da ne biste mogli ni da pomislite da vas mogu dotaći ili zabaviti - a kamoli prirediti filmske eksplozije za pamćenje konceptom i sopstvenom referencom na kultni „Carrie“ (Brajan de Palma, 1976) u finalu. Ni mnogim daleko iskusnijim režiserima to ne bi pošlo za rukom. O tome koliko je romansa glavnih likova slatka; koliko su oni sami po sebi divni; koliko je i smiješno i tragično njihovo „YOLO“ u sjenci krivice preživjelih, depresije, gubitaka i sahrana bez ikakvog objašnjenja i smisla... O tome je čak suvišno govoriti. Dafildov „Spontaneous“ pogađa u metu mnogo širu od tinejdž-publike. Bez obzira na to kada ste izašli iz srednje škole, ako ste filmofil, pašće vam kao žednom voda. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog sjajnih referenci na filmske klasike, od pomenutog „Carrie“, do „Dr. Strangelove“ (Stenli Kjubrik, 1964) i „E. T.“ (Stiven Spilberg, 1982).

OCJENA: 4/5

LOVE AND MONSTERS Brajan Dafild umiješao je prste i u drugog jesenjeg čudaka koji nam se dopao, i u još jedan žanrovski miks svega i svačega koji, za divno čudo, funkcioniše. „Love and Monsters“, čiji je scenario napisao sa režiserom Majklom Metjuzom, nije tako eksplozivan kao „Spontaneous“, ali jeste vrlo lijepo iznenađenje u okviru žanra namijenjenog mladim odraslima. Priča počinje sedam godina nakon „čudovištokalipse“, poslije koje su gigantski insekti preplavili planetu i potjerali ljude u bunkere, duboko ispod zemlje. U jednom takvom bunkeru pronalazimo Džoela (Dilan O’Brajen), dvadeset četvorogodišnjeg mladića čiji je početak ljubavi sa Ejmi (Džesika Henrik) prekinula upravo apokalipsa. Nakon što Džoel stupi u radio-vezu sa Ejmi i shvati da je žena njegovog života smještena u drugom bunkeru, koji je udaljen samo nekoliko kilometara, stvar počinje da se lomi. Donkihotovski romantični, smotani mršavko, koji nema apsolutno nikakvu šansu da preživi u postapokaliptičnom svijetu, hrli ka voljenoj glavom bez obzira. „Love and Monsters“ je najbliži hitu

„Zombieland“ (Ruben Flajšer, 2009), koliko to može biti jedna akciona, monster avantura ovog tipa a da nema Bila Mareja ili Vudija Harelsona. Taj utisak ne stoji samo zbog Klajda (odlični Majkl Ruker), postapokaliptičnog ludaka vrlo sličnog Harelsonovom Talahasiju. Cijeli ton Metjuzovog filma i Dafildovog scenarija je takav: razigran, autoironičan, otkačen, obešenjački. Jedan od onih filmova idealnih za kuliranje petkom veče i uzdah: „Eh, kad bi prava apokalipsa bila ovako zabavna...“ No, iako mu jeste blizu, „Love and Monsters“ nije „Zombieland“. O’Brajen jeste simpatičan, ali teško je povezati se njegovim likom. Džoel ipak djeluje pomalo prevaziđeno, kao relikvija nekog drugog vremena. I često je toliko naivan i nekul (transfer blama tokom „Osjećam se kao Tom Kruz!“ momenta), da ćete poželjeti da ga nešto, napokon, pojede i počinete od njegove drame. Opet, mala je to zamjerka spram žanrovskog prašenja i prkošenja očekivanjima koje isporučuju Metjuz i Dafild. Sa dopadljivim humorom, odličnim CGI čudovištima i jednim od najslađih filmskih pasa/Sanča Pansa godine „Love and Monsters“ je nezaobilazan za young adult publiku – i dašak svježeg vazduha za starije filmofile željne originalnih monster naslova.

OCJENA: 3/5

KAJILLIONAIRE Za one koji znaju ime režiserke i scenaristkinje Mirande Džulaj, „Kajillionaire“ možda nije toliko iznenađenje. Ali, vjerovatno ni fanovi autorke kanskog bisera „Me and You and Everyone We Know“ (2005) i „The Future“ (2011) nijesu očekivali da ova bizarna indi-dramedija, premijerno prikazana na Sandensu, bude njen najbolji film. Poslije remek djela „Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019) i „Shoplifters“ (Hirokazu Koreda, 2019), sa filmom „Kajillionaire“ dobili smo još jednu porodicu pljačkaša za obožavanje. Već nakon uvodne scene i bizarne krađe pošiljki iz pošte u Los Anđelesu, jedete iz ruke Robertu (Ričard Dženkins), Terezi

Evan Rejčel Vud igra drugačiju vrstu

androida kod Mirande Džulaj

(neprepoznatljiva Debra Vinger) i njihovoj kćerki Old Dolio (Evan Rejčel Vud). Evan Rejčel Vud, najčuvenija po ulozi Dolores u HBO hit seriji „Westworld“, u filmu Mirande Džulaj igra jednu drugačiju vrstu androida. Njena Old Dolio ima 26 godina, ali djeluje poput stidljive, povučene petogodišnjakinje. Da bi dočarala mikrokosmos introvertne djevojke, koja ima velikih poteškoća da se poveže sa drugima zbog toksičnog odnosa sa roditeljima, Vud je snizila glas za oktavu, obukla preširoku garderobu, pustila kosu i pogled do poda i izgubila prepoznatljivi osmijeh. I savršeno je ulovila portret osobe koja je toliko nesnađena i nespremna za svijet daleko od oca i majke, da djeluje kao da pripada autističnom spektru. Iz roditeljskog svijeta i načina života koji se svodi na spajanje kraja s krajem putem otuđivanja i preprodaje ukradenih stvari, Old Dolio izvlači njena suprotnost. Tek nakon što upozna Melani

(sjajna Đina Rodrigez), jedna kćerka koja nikada nije dobila ni gram naklonosti roditelja shvata kakva joj je ljubav istinski potrebna. I kakvu je zaslužila. „Kajillionaire“ je coming of age drama velikog srca i humora toliko čudnog, da ćete poželjeti da otvorite glavu Mirande Džulaj i pomazite njen mozak. Njen treći film je prosvjetljujuće ljubavno pismo svima koji čeznu a duboko strahuju od intimnosti, upakovano u con artist film koji ne prestaje da iznenađuje na svakom ćošku. Izvanrednom glumom (posebno Evan Rejčel Vud), otkačenim konceptom i plemenitom porukom da porodica nije ono što dobijamo nego što stvaramo svakog dana – „Kajillionaire“ je zaslužio mjesto među najinteresantnijim ovogodišnjim filmovima. Kamo sreće da Miranda Džulaj ne pravi tolike pauze između filmova... I da nam svaki naredni legne baš ovako, kao sevap.

OCJENA: 4/5

Marija IVANOVIĆ NIKČEVIĆ thewrap.com

indiewire.com

Najprijatnija filmska eksplozija jeseni počinje eksplozijom – ali bukvalno. Film „Spontaneous“ debitanta Brajana Dafilda otvara jedan naizgled sasvim običan dan u američkoj srednjoj školi. Profesor drži čas, štreberi prate, ostali se smaraju... A onda, bez ikakve najave i objašnjenja, jedna učenica eksplodira pretvarajući plafon, zidove i prestravljene drugove – u Polokovo platno. Nakon što maturanti nastave da eksplodiraju, i dalje bez najave i objašnjenja, glavna junakinja Mara (simpatična Ketrin Langford, zvijezda hit-serija „13 Reasons Why“ i „Cursed“) usvaja mantru: „Kad sjutra ne postoji, počni da živiš danas.“ I sa simpatijom Dilanom (slatki Čarli Plamer iz sjajnog filma „Leon on Pete“ (Endrju Hejg, 2017) i serije „Looking for Alaska“) konačno počinje da radi sve ono što nije ranije, paralisana klasičnim tinejdž-strahovima. Premisa zvuči uzbudljivo, ali razrada baš i ne. Marina i Dilanova mantra ipak zvuči kao tipični temelj za većinu romantičnih komedija i filmova za mlade odrasle, naročito za generaciju Z. Ali, nije tako. Jer, malo je reći da žanrovski slični filmovi nemaju ni približno unikatne, pametne, vrcave i simpatične likove. Ni scenaristu i režisera poput Dafilda koji je učinio pravo malo čudo adaptirajući istoimeni young adult roman Arona Starmera. „Spontaneous“ je jedna od najsvježijih i najoriginalnijih kombinacija coming of age drame, rom-koma i splatter horora koji smo mogli da pogledamo u nekoliko posljednjih godina. Sa crnim, najcrnjim „humorom na vješalima“, ovo je beskrajno smiješna priča o tinjedžerskim mukama, ali i vrlo ozbiljna metafora o masovnim pucnjavama u školama. Dafildov film pretvara se u pravi mali podvig dok šeta od komičnog do tragičnog. Kada je najbolji, dovoljna mu je samo jedna sekunda da vam raširi, a potom izbriše osmijeh sa lica. Iako podsvjesno očekujete i samo čekate narednog učenika koji će eksplodirati, iznenadite se uvijek kada se to dogodi. Jedan debitant pokazao je veliku zrelost rukujući tako (ne)predvidljivim

Dosadašnje jesenje hitove zasjenili filmovi od kojih se to najmanje očekivalo

imdb.com

U fokusu

Langford i Plamer u eksplodirajućem filmu „Spontaneous“

O’Brajenov romantik mora da savlada čudovištokalipsu u žanrovskom miksu „Love and Monsters“

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

PODGORI č ARENJE

ucnjevi pred zoru odjekivali su dugo u crnomorskoj izmaglici, a tišinu je potom presjekao lavež policijskih pasa. Uviđaj je, tog 2. marta, bio površan. Sakrivao je više nego što je ukazivao, na dva stubca u „Novostima Odese“. Nesrećan slučaj, deset žrtava; šest žena i četiri muškarca. Navrat-nanos prevezeni u mrtvačnicu. Svako sa papirićem na grudima i natpisom: „неизвестный“. Nepoznat. I trag krvi, prosute po mramorju Jevrejskog groblja, obrisane vjetrom sa Dnjestra. Na sahranu četiri željezničara, radnici sa crvenim zastavama išli su ulicama, sa pjesmom na usnama. Na sahranu žena nije došao niko. Petog marta 1919. godine najsiromašnije žene demonstrirale su zbog gladi.

KRVAVO PROLJEĆE Zvala se Žana. Žana Laburb, kćerka novinara iz Alijea, same sredine Francuske. Sa 17 godina bila je već u Poljskoj, guvernanta koja je buržujsku djecu Ruskog carsva učila francuskim jezikom i manirima. Sa 27 - u srcu revolucije. Ne Oktobarske, već one prve, 1905. godine. I tu, u Harkovu, upoznala je studenta veterine, bogoslova, mladića koji je tek tražio životni pravac i čiji je akcenat ruskog nije podsjećao

serije

ni na Ukrajince, ni na Poljake... Vukašinu Markoviću tog krvavog proljeća Žana će pokazati put. U dvorištu Kliničkog centra Crne Gore, u februaru 2013. godine, niko se od ljekara nije pojavio ispred biste dr Vukašina Markovića, sedam decenija nakon njegove smrti. Dvije večeri ranije, više od 200 Pipera, u domu u Drezgi, ipak je slušalo predavanje. Makar za Pipere, Vukašin je mitska ličnost. Ljekar što maršira sa Lenjinom u krugu najbližih saradnika, u pobjedničkom danu revolucije 1919, na fotografiji sa Crvenog trga u Moskvi. - Ugodno i srećno vrijeme, kao ribi što voli da pliva uzburkanim talasima mora - tako je opisivao revoluciju. Već 1906. sa Trockim na misiji u Beogradu... Komandant divizije na sjeveru Rusije, pa na tajnom zadatku 1921. u rodnoj zemlji, sa namjerom da proglasi Sovjetsku Crnu Goru. U misiji među kineskim komunistima u Kantonu sredinom dvadesetih. Naravno, već sredinom tridesetih u Staljinovoj misiji, pa u logoru. Preminuo daleko, na Uralu... Mnogo je redova u domaćoj javnosti dobio Vukašin; a zaslužio mnogo više. U Crnu Goru se, sa onom bistom, vratio tek 1983. O njegovoj sinovici, prvoj crnogorskoj revolucionarki

Stani Marković, takođe se ne zna dovoljno, a jedan zagorički sokak od početka godine nosi njeno ime. O sinovcu Mirku, Hemingvejevom drugu i golootočkom intelektualcu takođe.

LIK SA MARKICE A ovo je ipak priča o Žani. Te crtice zajedničkog života sa Vukašinom ređaju se više kao slike. Tokom njegovog učešća u misiji Crvenog krsta u Rusiji, zajedno su stigli u Beograd 1915. godine. I zajedno prošli zimsku albansku golgotu 1916, pješke do Krfa. Već iste godine na revolucionarnom zadatku, ponovo u Moskvi. Ipak, 1919. u Odesi Žana Laburb bila je sama. U gradu koji je, u zimskim mjesecima, okupirala kontrarevolucionarna Bijela garda. Pisala je francuskom premijeru Žoržuć- Klemensou proglas očaja - da ne šalje francusku djecu u ruski građanski rat, i to protiv revolucije. I tada ju je carska vojska locirala - kada je na francuskom ispisane redove doturala vojnicima iz svoje zemlje. Upola noći uhvaćene su Žana, njena stara gazdarica, tri djevojke. Mučene i ubijene na Jevrejskom groblju. Samo mjesec kasnije, u Odesu je umarširala pobjednička vojska Crvene garde. Daleko od toga da se radi samo o ženi koja je

usmjerila put supruga, u svjetskim okvirima najbitnijeg crnogorskog revolucionara Vukašina. Da je tako, svjedoče poštanske markice sa njenim imenom, u Sovjetskom Savezu pa Rusiji. Ulice i spomenik u Odesi. Ulice čak deset francuskih gradova što nose njeno ime... I sudbina možda i najbitnije, u svijetu najpoznatije crnogorske snahe. Samo tako, čuvanjem uspomene na nju, na pravi način moglo je da zablista Vukašinovo ime, na bisti ispred Kliničkog centra, i ove jeseni, na godišnjicu revolucije.

Stojan STAMENIĆ

Sporogoreća švedska mini-serija nagrađuje strpljenje gledalaca medium.com

Žanina revolucija

wikipedia.org

Objektiv

Mladost se tako lako lomi i gubi u provinciji Švedske

Igra Aske i vuka na otanjalom ledu

vi nesrećni gradovi liče jedni na druge ( javite grofu Tolstoju), Tolstoju a za švedsku mini-seriju „Beartown“ („Björnstad“) to je klasični mač sa dvije oštrice. U kom smjeru se sječivo okreće za vrlo interesantan projekat HBO Europe, zavisi gotovo isključivo od njenih likova. „Beartown“ je odlično televizijsko štivo za istraživanje razlika između stereotipnog i arhetipskog. Zato mala molba potencijalnim gledaocima: ako vam se učini da ste već mnogo puta vidjeli uvodni raspored figura na autorskoj tabli režisera Petera Grenlunda - ipak sačuvajte za nju malo strpljenja.

OTUĐENI LJUDI

Tačno je, ovo jeste priča u kojoj mnogo toga djeluje već viđeno. Mladi otac Peter (Ulf Stenberg kao odlično glumačko rješenje) okreće novi životni list i traži jednostavnije profesionalno ostvarenje u malom rodnom gradu. Već ima savršeno jednostavnu i svakodnevnu porodicu - od supruge

koja je spremna da posao podredi najbližima, do kćerke tinejdžerke Maje (interesantna, talentovana Miriam Ingrid), neprilagođene buntovnice. Naravno, izolovani provincijski grad na sjeveru, u kojem pobijeljele ulice i mračna šuma ka kojoj vodi svaki drum, samo ističe utisak otuđenosti njegovih stanovnika. U centru svega što se događa u gradu koji polako umire - jeste hokej na ledu. A režiser Grenlund je oko tima Medvjeda ( jer kako bi se drugačije zvala ekipa gradića Björnstad) inteligentno slika dašak ostvarenosti i života. Nagovještaj šanse za jednu novu generaciju. Ali, tu se stereotipi ne završavaju: od prve zvijezde i najveće nade mlade ekipe, tinejdžera koji je žestoko introvertan tip, preko ,,strogog ali pravičnog“ oca čije metode klize u klasično iživljavanje... Do ostarjelog klupskog direktora, dobričine koji više ne može da prati ritam sve okrutnijeg svijeta. I naravno, imigrantskog

Srećom po nas, HBO serijal uspijeva da zagrebe ispod površine skorjelog leda, tragajući za korijenima propasti jedne umiruće provincije. I pronalazi ih, vrlo inteligentno, u arhetipima. U svim ulogama jednog dozlaboga patrijarhalnog sistema dječaka sa tužnim očima koji traži način da dođe do tima.

PRAVO JAČEG

Srećom po nas, „Beartown“ uspijeva da zagrebe ispod površine skorjelog leda tragajući za korijenima propasti jedne umiruće provincije. I pronalazi ih, vrlo inteligentno, u arhetipima. U ulogama jednog dozlaboga patrijarhalnog sistema, koji slavi pravo jačeg, a suštinski vuče jedan gradić na dno smrznutog jezera. Petera, bivšeg igrača u najjačoj svjetskoj NHL ligi, samo će podsjetiti zašto je prije mnogo godina znao da mora pobjeći odatle. I prije nego što se desi i ključna, užasna trauma, životni ožiljak za jednu mladu osobu - Anders Vejdeman, Antonia Pik i Lin Gotfridson, koji su adaptirali izuzetno popularnu knjigu Fredika

Bakmana, potrudili su se da suštinski zamrzite taj prokleti grad. Da poželite da ta porodica povratnika što prije spakuje prnje, upali auto i zdimi u suprotnom smjeru. Ključ je, naravno, hokej - a na ledenom poprištu otkriva se jedan sistem koji slavi pravo jačeg na lovinu. Još gore, koji podstiče neke mlade osobe da grabe sve što požele, ako im to može bit’... Jer „u ovom svijetu uvijek je neko grabljivica a neko drugi lovina“, primijetiće već u uvodnom dijelu jedna mlada osoba, prije nego joj se ta opaska vrati kao bumerang.

TANKA KORA

Nakon pet epizoda i lijepo zaokruženog finala, osjetićete na sopstvenoj koži tu životnu dramu ljudi, koji nevoljno ili po inerciji igraju po pravili-

ma jednog sistema koji slavi toksični maskulinitet. I vidjećete da li uopšte postoji mogućnost ozdravljenja za sve te savršeno slične i arhetipske male sredine. Ili, jednostavno, za njima samo treba pustiti vodu - i ne dozvoliti da metastaziraju u beskrajne igre Aske i vuka, na svakom ćošku. Duge sjenke visokih i tamnih četinara sve su bliže i sve više sužavaju prostor za ,,Beartown“. Biće, ipak, da i nakon tri decenije, svaki televizijski grad osmišljen po Tvin Piks šablonu, umije da ubode neku savršeno ličnu poentu... Pa i ovaj, utemeljen na nečemu tako banalnom, kao što je hokej na ledu. Jer samo je jedan trk za pakom dovoljan, da tanka ledena kora popusti... I otkrije duboku tminu. S. STAMENIĆ

OCJENA: 4/5

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

BEZ STEFANA SAVIĆA U MEČU ODLUKE: Miodrag Džudović, asistent u stručnom štabu ,,sokola“, vjeruje u pozitivan epilog C1 grupe Lige nacija

Dobra igra i prvo mjesto ciljevi protiv Kipra ŽAL ZBOG ,,ONE“ PREČKE JOVETIĆA: Bio bi to antologijski pogodak Crna Gora je protiv Azerbejdžana dva puta bila blizu pogotka. Oba puta zahvaljujući Stevanu Jovetiću. U prvom poluvremenu je njegov šut lijevom nogom pod prečku odbranio golman ,,domaćih“, dok je u drugom poluvremenu skoro sa pola terena pokušao da postigne gol, ali je atraktivan pokušaj završio na prečki. Napadač Monaka imao je ogromnu potrošnju u Zaprešiću - poslije izlaska Mugoše bio je usamljen u napadu, ali bilo ga je gotovo na svakom dijelu terena. - Stevan je odradio trening oporavka i sve ide po ustaljenom režimu. Odradio je ogroman dio posla i u odbrani, vodio je ekipu. Bilo je prijatno u drugom poluvremenu gledati onako disciplinovani tim, koji zna što hoće i ima pravog lidera i kapitena. Najviše mi je žao zbog njega što ona lopta upućena skoro sa centra nije ušla u mrežu. Bio bi to antologijski gol - kazao je Miodrag Džudović. Fudbalska reprezentacija Crne Gore odlučujući meč za prvo mjesto u C1 grupi Lige nacija igraće bez Stefana Savića u timu. Štoper Atletiko Madrida putovao je sa ekipom u Zaprešić na meč sa Azerbejdžanom, ali nije bio ni na klupi za rezerve. ,,Sokoli“ su remizirali 0:0, što im je uz poraz Luksemburga od Kipra (2:1) omogućilo da se vrate na prvo mjesto i eventualnom sjutrašnjom pobjedom nad Kipranima izbore plasman u viši rang, B diviziju. U slučaju da Luksemburg ne pobijedi Azerbejdžan, selekciji Faruka Hadžibegića biće dovoljan i remi. Na posljednjem koraku do cilja ,,crveni“ će biti lišeni

pomoći jednog od lidera reprezentacije. - Savić se vratio u klub. Osjetio je bol u listu u četvrtak, propustio jedan trening, ali je putovao sa nama u Hrvatsku. Ipak, zbog istog bola nije mogao da igra protiv Azerbejdžana i neće biti na raspolaganju ni za meč sa Kiprom - rekao je Miodrag Džudović, asistent selektora Faruka Hadžibegića.

SPREMALI NEŠTO NOVO Nekadašnji štoper rekao je da je stručni štab imao ideju da za novembarske mečeve promijeni sistem igre, koja je prije dvije noći bila neubjedljiva, bezidejna, teška za posmatranje... - Željeli smo da unesemo nešto novo i spremimo mnogo ofan-

zivniju taktiku. Pripremali smo to cijele sedmice. Ali iz dan u dan se zbog povreda, korona virusa i kartona mijenjala situacija, što nas je usmjerilo da moramo da se vratimo na staru formaciju i da zbog male rotacije ne možemo ništa da mijenjamo. Izuzetno je teško jer ne možeš ništa da isplaniraš. Zavisimo od ishoda testova na korona virus i ono što se danas dogovorimo sjutra može da se izjalovi. Prilagođavamo se situaciji i pokušavamo da igračima damo maksimum informacija. Malo je deprimirajuće raditi u ovim uslovima jer nikad ne znamo što nosi naredno jutro - kazao je Džudović. Srećom, izostanak Stefana Savića ,,sokolima“ nije donio

probleme u Zaprešiću jer su štoperi Igor Vujačić i Aleksandar Šofranac bili na visini zadatka. - Kao što sam rekao, uigravali smo drugačiji sistem igre. Bilo je logično da imamo problema u organizaciji igre u prvom poluvremenu. Ipak, protivnik nam nije stvorio ozbiljne šanse, defanzivci su profesionalno odradili posao i nije bilo velikih propusta u zadnjoj liniji. Imali smo poteškoća u iznošenju lopte jer su se tokom tri treninga uoči meča stvorile drugačije navike i mislim da je sve to uzrok loše igre sa loptom - objasnio je član Hadžibegićevog stručnog štaba.

NIJE DOBRO, BIĆE BOLJE ,,Sokoli“ su se vratili na prvo

mjesto grupe C1, više srećno nego zasluženo. Sada zavise od sebe po pitanju plasmana u diviziju B, ali je činjenica da igrama u proteklih pet mečeva - koliko god da su ih pehovi pratili - nijesu pokazali da imaju kvalitet za drugi rang evropskog fudbala. Ukoliko žele da budu kolikotoliko ravnopravni u konkurenciji Češke, Mađarske, Norveške, Turske..., biće im potrebna svojevrsna revolucija u igri. - Sa razlogom svi pričaju da ne igramo dobro, i mi smo svjesni da igra u polju nije onakva kakvu bismo željeli. Radimo na tome da je poboljšamo, ali opet imamo problema sa rovitim igračima, ne znamo ko će sve moći da trenira. Igraće

ŠĆEKIĆ: Pritisak je sada veći, ali bolji smo ,,Mi se pitamo“ - rečenica koju su reprezentativci Crne Gore izgovarali sve do četvrtog kola Lige nacija i poraza od Luksemburga u Podgorici ponovo je ,,stupila na snagu“ poslije srećnog spleta okolnosti u subotu. ,,Sokoli“ su prvi u grupi C1 i završiće na tom mjestu ukoliko sjutra od 20.45 sati pobijede Kipar. - Pripremali smo se za utakmicu sa Azerbejdžanom znajući da nam trebaju dvije pobjede i da sve ne zavisi od nas. Na kraju prvog poluvremena smo dobili ,,glup“ crveni karton, ali smo ipak izdržali sa igračem manje. Nijesmo im dozvolili da nam naprave nijednu povoljnu

priliku. S druge strane, Luksemburg je kiksao, sve je ponovo u našim rukama i mi se pitamo - konstatovao je Aleksandar Šćekić. Da ne bi čekali novi ,,poklon“, Šćekić i drugovi znaju što im je činiti. - Moramo da pobijedimo Kipar, idemo na tri boda, jer želimo da ovaj ciklus Lige nacija završimo kako treba. Savladali smo ih u gostima i siguran sam da smo kvalitetniji od njih. Ali, možda će sada biti malo veći pritisak jer imamo imperativ pobjede, ali ne sumnjam u našu ekipu da ćemo ostvariti rezultat koji želimo. Recept za pobjedu? - Da budemo tim, da „gine-

mo“ jedan za drugog, a uz Jovetića i Mugošu koji su sa nama priželjkujem da bude kao na Kipru, možda i ubjedljivije - odgovorio je Šćekić koji je u Zaprešiću zamijenjen zbog povrede. - Osjetio sam bol u zadnjoj loži, ali sam izašao iz preventivnih razloga da ne dođe do neke veće povrede. Biću spreman za utorak. Vezista Partizana vjeruje da će Crna Gora protiv Kipra i u svim narednim utakmicama igrati bolje nego u prethodnih pet mečeva. - Prije ove utakmice spremali smo jednu formaciju, onda je nekoliko igrača otpalo i morali smo da mijenjamo. Na dan utakmice dođe pet

novih igrača i treba da se priviknemo jedan na drugog. Ali svakako treba da

igramo bolje nego što je sada - kazao je Aleksandar Šćekić.

oni koji budu zdravi, nadam se da će ih biti maksimalan broj. Dosta je novih igrača, prvi put je igrala posljednja linija u ovom sastavu, sve to ima svoje i povlači jedno za drugim. Nastojaćemo da riješimo problem u organizaciji igre, da bude što manje grešaka i da što više vremena provodimo na protivničkoj polovini - istakao je Džudović.

FOKUS I ODGOVORNOST Crna Gora je najbolji meč u C1 grupi odigrala protiv narednog rivala. Istina, trijumf od 2:0 u prvom kolu donijela joj je individualna klasa Stevana Jovetića, koji je igrao drugih 45 minuta meča u Nikoziji. - Želimo da pokažemo da smo kvalitetniji od Kipra, kojeg smo u gostima pobijedili rutinski, ne dopustivši mu da stvori ozbiljnije šanse. Moramo biti maksimalno odgovorni i fokusirani da bismo na pravi način završili Ligu nacija, a potom na miru čekali izvlačenje grupa kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo - kazao je Džudović. Duel sa Kipranima je druga ,,meč lopta“ naše reprezentacije za selidbu u B diviziju. Prva je propuštena u oktobru protiv Luksemburga pod Goricom (1:2). - Očekujem da budemo bolji nego protiv Luksemburga. Tada smo imali imperativ da ih pobijedimo kako bismo ostvarili sve pobjede u grupi, ali sada je drugačija situacija i ne treba upoređivati ta dva meča. Cilj je da pobijedimo i završimo kao prvi, ali i da pokažemo kvalitetnu igru kojom ćemo ostvariti taj cilj - naveo je Džudović. Ne. K.

Arena

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Sportski miks

Nikšićani riješili pitanje šefa struke

FORMULA 1: Luis Hamilton osvojio sedmu titulu i izjednačio rekord Mihaela Šumahera

Najuspješniji svih vremena U gradu koji se prostire na dva kontinenta Luis Hamilton postao je najuspješniji ikad na cijeloj planeti - Britanac je juče slavio na Velikoj nagradi Turske i obezbijedio sedmu titulu šampiona Formule 1, tri trke prije kraja ovogodišnjeg šampionata. ,,Crni biser“ se u Istanbulu izjednačio po broju titula sa Mihaelom Šumaherom, dvije manje ima Huan Manuel Fanđo, dok po četiri imaju Alan Prost i Sebastijan Fetel. Hamilton je, međutim, po brojkama usamljen na vrhu vječne liste vozača Formule 1 - rekorder je po broju osvojenih trka (94), pol pozicija (97) i pojavljivanja na podijumu (163). Luis je šampionsku priču počeo 2008. godine, da bi na novu titulu čekao sve do 2014, potom osvojivši šampionate 2015, 2017, 2018, 2019. i ove godine. - Definitivno sam ostao bez riječi. Mislim da bih morao prvo da uputim ogromnu zahvalnicu svima koji su radili sa mnom i pružili mi šansu da dođem do ovog uspjeha. Bilo je ovo jedno monumentalno putovanje koje ne bih mogao da zamislim ni u najluđim snovim - izjavio je Hamilton, za kojeg je proslavljeni fudbaler Rio Ferdinand nakon VN Turske rekao da je ,,bez dileme najveći sportista u istoriji Velike Britanije“. - Svi ovi uspjesi su mi djelovali toliko daleko. Sjećam se kada sam gledao Mihaela kako osvaja titule i mislio sam da bi osvojiti jednu, dvije ili tri titule bilo toliko teško. Sedam je nezamislivo, nema kraja onome što možemo da ostvarimo ovaj tim i ja. To je poruka za sve mlade sanjajte ono nemoguće. Trideset petogodišnji Britanac

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Serhio Peres (Rejsing Point) 3. Sebastijan Fetel (Ferari) 4. Šarl Lekler (Ferari) 5. Karlos Sajnc (Meklaren) 6. Maks Ferstapen (Red Bul) 7. Aleksander Albon (Red Bul) 8. Lendo Noris (Meklaren) 9. Lens Strol (Rejsing Point) 10. Danijel Rikardo (Reno)

+31.663 +31.960 +33.858 +34.363 +44.873 +46.484 +61.259 +72.353 +95.460

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Serhio Peres 5. Šarl Lekler

307 poena 197 170 100 97...

na stazi „Istanbul park“ došao je do 10. trijumfa ove sezone, dok je njegov glavni konkurent u borbi za titulu Valteri Botas bio daleko van bodova. Pred posljednje tri trke, Hamilton ima 110 bodova više od svog timskog kolege. Hamiltonu je danas najbliži bio Serhio Peres iz Rejsing Pointa sa više od pola minuta zaostatka, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao vozač Ferarija Sebastijan Fetel, koji je u finišu pobijedio timskog kolegu Šarla Leklera i ostvario najbolji rezultat ove godine. Na trci kojoj je prethodila kiša Hamilton nije imao svoje najbolje izdanje, u prvoj polovini pravio je greške, ali je poslije odlaska u boks i zamjene pneumatika našao ritam koji ga je odveo do trijumfa. Sa pol pozicije startovao je vozač Rejsing Pointa Lens Strol, koji je imao i više od 10 sekundi prednosti, ali ju je izgubio kada je po povratku iz boksa upao u gužvu, da bi poslije okretanja na stazi zaostao za vodećima. Šampionat Formule 1 nastavlja se Velikom nagradom Abu DaNe. K. bija 29. novembra.

MOTO GP: Španac u Valensiji osigurao titulu

Mir vlada planetom Vozač Suzukija Đoan Mir (23) osvojio je titulu šampiona MotoGP kraljevske klase trku prije kraja sezone nakon što je zauzeo sedmo mjesto na Velikoj nagradi Valensije, na kojoj je trijumfovao Franko Morbideli iz Petronas Jamahe. Mir je došao do druge titule u karijeri, pošto je prethodno bio šampion Moto3 kategorije 2017. godine. Na tronu je naslijedio Marka Markesa, te postao prvi vozač koji je osvojio titule u Moto3 i kraljevskoj klasi. Uz to, Mir je donio Suzukiju prvu titulu poslije 20 godina, kada je šampion bio Keni Roberts junior. - Za ovo se borim cijelog života, od 10. godine mi je to bio san.

Nijesam stao dok nijesam stigao do titule. Ne znam ni što da kažem, moram da se zahvalim svima koji su bili uz mene sve ove godine i pomogli mi da bih postigao ovo. Hvala mojoj porodici, Suzukiju na prilici koja mi je ukazana 2018, i evo dvije godine kasnije sam šampion. Nijesam očekivao, da mi je neko rekao odgovorio bih da je lud, mislio sam da će to doći tek nekad u budućnosti. Presrećan sam - rekao je Mir. Borba na vrhu pripala je Morbideliju, koji je za 93 hiljaditinke pobijedio Džeka Milera na Pramak Dukatiju, dok je treći bio vozač KTM rejsinga Pol Espargaro. Moto GP šampionat završava se naredne neđelje trkom za VN Portugala Ne. K.

Miljan Radović novi trener Sutjeske Miljan Radović (45) novi je trener fudbalera Sutjeske. On je na mjesto šefa struke naslijedio Dragana Radojičića, koji je dobio otkaz poslije niza loših rezultata. - Miljan Radović prošao je sve mlađe kategorije našeg kluba, a za seniorsku ekipu ,,plavih“ debitovao 1993. godine. U dresu FK Sutjeska proveo je sedam sezona, odigrao preko 250 utakmica i postigao preko 30 golova. U svojoj bogatoj fudbalskoj karijeri

,,Profesor“ je nastupao za Vojvodinu, NK Šmartno, Grbalj, Mogren, Petrovac, Lovćen, kao i za klubove iz Indonezije - Persib Bandung i Pelita Bandung Raja. Trenersku karijeru je počeo 2014. u ekipi Grblja koju je doveo do finala Kupa Crne Gore 2017. godine, a u sezoni 2018/2019. vodio je ekipu Persib Bandunga - naveli su iz FK Sutjeska. Sutjeska poslije 13 kola zauzima tek sedmo mjesto u Telekom 1. CFL. Radović će debitovati 21. novembra na gostovanju Zeti. R. A.

AMPLITUDO DRUGA LIGA (16. KOLO): Derbi Tivćanima, Beranci ubjedljivi

Arsenal srušio lidera, brejk Mornara Arsenal Kom

2 1

TIVAT - Stadion Arsenala. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Aleksandar Šćekić. Strijelci: Manojlović u 7, Muhović u 77. iz penala (Arsenal), Vujačić u 14. minutu (Kom). Žuti kartoni: Popović, Radinović (Arsenal), Radulović, Novović (Kom). ARSENAL: Lemajić, Manojlović, Pepić, Batuta, Pajović, Todorović, Montenegro (od 90.+5 Đorđević), Mirković, Radinović, Popović (od 90.+6 Mršulja), Muhović (od 84. Krgović). KOM: Novović, Radenović, L. Bulatović, Golubović, Vukčević (od 87. Otašević), Hot, Radulović, Đukić, Vujošević (od 52. B. Bulatović), Filipović (od 84. Lačević), Vujačić. Arsenal je nakon neočekivanog poraza od Grblja uspio da odreaguje na pravi način i u derbiju protiv Koma ostvari veliku pobjedu. Tivćani su uspjeli da povedu preko Manojlovića u sedmom minutu, ali su Zlatičani uzvratili brzo preko Vujačića. Nakon velike drame u nastavku Arsenal je uspio da dođe do pobjede zahvaljujući Muhoviću, koji je sa bijele tačke omogućio svom timu važnu pobjedu.

Jedinstvo Mornar

1 2

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dražen Petrić. Strijelci: Dacić u 60. (Jedinstvo), Martinović u 13, Kažić u 72. minutu. Žuti kartoni: Banda, Čikić, Ajković, Dacić, Poljak, Šćepanović (Jedinstvo), Pajović, Radović, Kažić, N. Bulatović (Mornar). JEDINSTVO: Džafić, Muzurović (od 89. Šćepanović),

Tabela 1. Kom 16 11 2 3 26:12 35 2. Arsenal 16 11 2 3 28:16 35 3. Mornar 16 9 4 3 26:14 31 4. Igalo 16 5 8 3 19:12 23 5. Berane 16 7 2 7 18:21 23 6. Jedinstvo 16 5 5 6 21:16 20 7. Bokelj 16 3 7 6 16:18 16 8. Grbalj 16 4 3 9 13:20 15 9. Ibar 16 3 4 9 9:31 13 10. Drezga 16 2 3 11 13:29 9 U narednom kolu (22. novembra) sastaju se: Arsenal - Jedinstvo, Kom - Igalo, Grbalj Ibar, Berane - Drezga i Bokelj - Mornar.

Cvijović (od 82. Poljak), Banda, Čikić, Vulević (od 69. Memčević), Kalačević (od 82. Mušović), Krulanović, Ivanović, Ajković, Dacić. MORNAR: Radović, Vukmarković (od 75. Bugarin), Martinović, Mucević, Kažić, Kajević, Perišić, Seratlić, Škrijelj (od 68. Kacić), Pajović, Sekulović (od 83. N. Bulatović). Kakav brejk Mornara. Barani su uspjeli da savladaju Jedinstvo nakon velike borbe i nakon poraza Koma sada je Mornar neočekivano smanjio zaostatak za liderom. Mornar je bio bolji tokom cijelog meča, a nakon gola Martinovića gosti su mogli da riješe meč, ali su prokockali nekoliko šansi. Ipak, domaći su uspjeli u 60. minutu preko Dacića da dođu do egala, ali je desetak minuta kasnije Kažić donio velika tri boda gostima.

Drezga Bokelj

1 0

SPUŽ - Stadion Zore. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelac: Lazarević u 23. minutu. Žuti karton: Božović (Drezga). DREZGA: S. Vukčević, B. Bo-

gićević, Kubo, Vujisić, Lazarević (od 90.+4 Racković), Božović (od 86. Goranović), Burzanović (od 90.+ 1 P. Vukčević), Knežević, Nakazava, Petrović, Drinčić. BOKELJ: Karadžić, Banićević, Zlatičanin (od 79. Šušić), Bakić, Marković (od 59. V. Čavor), Bošković (od 59. P. Čavor), Čađenović, Vlahović, Bubanja, Augusto, Peruničić (od 46. Milačić). Drezga je napravila iznenađenje i ostvarila drugu pobjedu u sezoni. Bokelj je u sastavu imao dva igrača Sutjeske na dvojnoj, ali je i pored toga tim iz Pipera golom Lazarevića došao do važnih bodova u borbi za spas.

Ibar Berane

0 4

ROŽAJE - Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Globarević u 12, 66. i 78, Vilotijević u 73. minutu. Žuti kartoni: Šutković, Murić (Ibar), Globarević (Berane). IBAR: A. Kuč, Šutković, Murić, Tahirović, Hodžić (od 68. Juković), Anđelić, Mučalica,

B. Kuč, Janagizava (od 68. Orahovac), Bujiša (od 71. Pepić), Kopitović. BERANE: Bećić, Đeković, Šćekić, Šoškić, Tomović (od 61. Damjanović), Šunjević, Lekić (od 61. Kriještorac), Globarević, Vilotijević, Aojama (od 67. Milanović), Dulović. Beranci su dominirali u derbiju sjevera. Sjajnu formu potvrdili su Beranci u Rožajama gdje su deklasirali Ibar, uz tri gola Globarevića i nastavili da krče put ka gornjem dijelu.

Igalo Grbalj

0 2

IGALO - Stadion: ,,Solila“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Stešević u 13, Stanišić u 62. minutu. Žuti kartoni: Vraneš, Kodia, S. Popović (Grbalj). IGALO: J. Perović, Petrović, Koprivica, Vlahović (od 67. Dabović), Grbić, Bogdanović, Radović, Radunović, M. Perović (od 67. Vučić), Li, Đukanović. GRBALJ: S. Popović, Penda, Stešević (od 87. Pribilović), Vučetić, Vraneš, Stanišić (od 82. M. Popović), Carević (od 90.+ 3 Glavan), Vukčević, Niković, Rakočević (od 82. Milović), Kodia (od 87. Mališić). Grbalj je iznenadio Arsenal, a sada je šokirao i Igalo i najavio izlaz iz krize i bijeg iz opasne zone. Priredio: R. PEROVIĆ

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Budućnost ne blista u Ligi šampiona, korona sve poremetila,

Kotorski vaterpolisti završili nastup u kvalifikacijama za LŠ

Dobri vjetrovi u Primorcu PODGORICA - Odlična igra u posljednje dvije utakmice kvalifikacionog turnira Lige šampiona vaterpoliste Primorca dovela je do željenog cilja. Kotorani, istina, nijesu uspjeli da izbore prolaz u glavnu fazu elitnog takmičenja, ali su ostali u Evropi, igraće Evrokup, gdje mogu, pod uslovom da budu kompletni, daleko da doguraju. Turnir u Sirakuzi protekao je mimo očekivanog, jer su bez pet igrača, uspjeli da pobijede Steauu i odigraju neriješeno sa domaćinom - Ortiđom. Dva startna poraza od splitskog Jadrana i Barselone bila su očekivana. - Zadovoljni smo, pogotovo sa postignutim rezultatima sa posljednje dvije utakmice. Ovakva igra i ponašanje ekipe, od stručnog štaba do najmlađeg, ohrabruje. Nadam se da ćemo ići samo naprijed i kada nam se vrate igrači koji nijesu bili sa nama na turniru - kazao je Antonio Petrović, sportski direktor crnogorske ekipe. Primorac je ,,poljuljan“ ušao u kvalifikacije. Glavni igrači su ostali kod kuće jer su bili pozi-

Ortiđa i Breša u eliti Domaćin turnira u Sirakuzi igraće od ove sezone LŠ. Ortiđa, sa našim reprezentativcem Stefanom Vidovićem, savladala je Mladost 9:8 u finalu grupe A. Italijanski klub prvi put će igrati elitno takmičenje. Iz grupe koja se igrala u Budimpešti plasman u elitu izborila je Breša koja je bila bolja od Radničkog (13:8) još jednog našeg reprezentativca Alekse Ukropine.

tivni na korona virus, ali su zato šansu dobili mlađi. I iskoristili je. - Istina je da smo u Italiju stigli oslabljeni, ali momci, koji su bili ovdje, tokom utakmica su se podizali. To je ono što mi želimo, da Primorac igra tako, a neće biti lako. Moramo da imamo strpljenja, ali mislim da smo na pravom putu. Prmorac je sezonu otvorio finalnim turnirom Kupa. Glatko je dobio Kataro, a u finalu izgubio u obje utakmice od Jadrana. U Italiju je crnogorski tim bio hendikepiran jer su mnoge ekipe odavno počele da igraju domaće prvenstvo. U taboru Primorca vjeruje da će crnogorska liga što prije početi, a i trebala je da se održi, međutim korona virus je pomjerio takmičenje. A. M.

Sve je čudno, ne znamo što nas očekuje PODGORICA - Rukometašice Budućnosti ne igraju lijep rukomet u Ligi šampiona, daleko su i od prave forme. Korona virus i preskakanje bazičnih priprema, uz pauzu od 35 dana koju je napravilo 13 igračica, ostavilo je traga na svježinu i na timsku uigranost. Pokazuju to rezultati, čak i pobjede - dvije (i remi), koje su ostvarene uglavnom na individualnom kvalitetu i zbog odbrane u ključnim momentima utakmica sa Brestom, Borusijom i Valčeom. Situacija i oko odlaganja mečeva, ne ide u prilog. U subotu su, nakon pauze od 18. oktobra i odložena dva duela, odigrale solidno prvo i slabije drugo poluvrijeme protiv Valčee. Kockale se do finiša, a na kraju je stativa (pogodila Lopes osam sekundi prije kraja meča) donijela dva boda i izvjestan put u osminu finala.

TEŠKO VRIJEME - Ukupna situacija sa virusom i kreni-stani ne može da nam da za pravo da se osjećamo dobro i da smo u nekoj formi.

Đurđina Jauković sa Brestom u Koprivnici čeka novi duel u LŠ i povratak kući

Malo lopti za Joku Jovanka je prošle godine bila najbolji strijelac Budućnosti. U ovoj sezoni fale lopte na desnoj strani. Konkretno, u posljednjem trijumfu uputila je dva šuta. I ona je bila u grupi djevojaka koja je napravila ogromnu pauzu. - Fizički se dobro osjećam. Razlika u odnosu na prošlu sezonu gdje sam dobijala puno lopti tokom utakmice samim tim ih koristila je ta što mnogo manje lopti dobijam. Ali ja sam tu, uvijek ću davati sve od sebe, a treneri su ti koji prave igru kazala je Radičević. Mislili smo da smo nakon meča sa Brestom i Borusijom krenule nekom uzlaznom putanjom, a onda je, ponovo, sve stalo. Teško je u ovoj situaciji pronaći neku formu, a ne znamo što nas očekuje. Sve je čudno, teško je pronaći motiv i bilo što. Nemamo utakmica, nemamo ligu, a na dosta treninga ne možemo da sastavimo igru ,,šest na šest“. Ali ipak, najvažnije je da smo došli do drugog trijumfa, a daleko od toga da smo zadovoljni igrom i da je to ono kako Budućnost treba da izgleda - kazala je Jovanka Radičević. Osim što se igračice još uvijek ,,traže“, ogroman broj regis-

trovanih tehničkih grešaka, remeti sve ono što dobro rade na terenu. U subotu su napravile 14, a mnoge ključne u posljednjih sedam minuta kada su rivalkama iz Rumunije dozvolile da od 13:8 dođu na minus od gola. - Teško je, poslije svega kroz što smo prošli, da očekujemo da igramo lijep rukomet i da uopšte igramo timski. Mislim da igramo više individulno. Ali sve je dobro dok pobjeđujemo, a i za to je potrebno vrijeme i utakmice. Sve te greške koje pravimo proizvod su malog broja utakmica. Ne tražim opravdanje, jer je većina igračica iskusna, ali se deša-

va. Počeli smo dobro u subotu, napravile razliku, a onda kao da smo se malo opustile, a uz to su došle tehničke greške. To su stvari na koje moramo da obratimo pažnju, ali opet, dva boda su dva boda, pobjeda nam je bitna za nastavak takmičenja.

TEŠKO BEZ UTAKMICA Budućnost najvjerovatnije za vikend neće putovati u Mađarsku, jer je Đer zbog pozitivnog slučaja na koronu tražio odlaganje. A to znači radnu - trening sedmicu, uoči okupljanja nacionalnog tima. ,,Lavice“ 4. decembra na EP u Danskoj očekuje prvi meč grupe A sa Francuskom. - Koliko ćemo biti oslabljene govori to što ćemo na EP bez Tatjane Brnović i Milene Raičević. Naravno, dobili smo

Prva liga za rukometaše (7. kolo)

Teško vrijeme za glavu, nadam Berane lako sa Danilovgradom se da ćemo svi ostati zdravi Berane 1949 30 Danilovgrad

PODGORICA - Mnogo bliža kilometrima je Nikšiću i porodici iz Koprivnice, nego do prije tri dana iz Bresta. Ali Đurđina Jauković moraće još malo da pričeka, sedmica da prođe, kako bi se vratila u Crnu Goru gdje je čeka okupljanje reprezentacije za nastup na šampionatu Evrope. - Bila sam u Podgorici onda kada smo igrali protiv Budućnosti, ali bukvalno 20 minuta sam se vidjela sa porodicom. Malo. Ali brzo ću nazad i zaista jedva čekam - kazala je naša reprezentativka. Jauković je u subotu sa Brestom pobijedila Podravku u 8. kolu Lige šampiona, a u dogovoru dva kluba, novi zaostali meč, odigraće danas od 18 sati. Oba tima nastupaju u grupi B sa rukometašicama Budućnosti. - Imali smo naporan period. Igrali smo domaću ligu, puno smo putovali i praktično smo sedmicu van Bresta. Vjerovatno se sve to malo odrazilo na igru. Ali ni jednog trenutka pobjednik se nije dovodio u pitanju. Nadam se da ćemo danas biti bolje. Možda, najviše po pitanju odbrane jer je tu bilo dosta stvari koje možemo uraditi bolje. U Francuskoj nesmetano ekipe treniraju, ali su svi oprezni. - Za glavu je najteža situacija. Svaki dan slušamo o povredama i pozitivnim igračicama, a moja jedina želja je da ostanemo zdravi u ovoj sezoni. Situacija je takva da sport pati, kao i svijet. Problemi su veliki, a iskreno se nadam da će sve ovo što prije da prođe i da ćemo se vratiti normalnom životu. Brest je u dobrom nizu u domaćem prvenstvu, u Ligi šampiona ovaj tim ima velike ambicije. - Sve pobjede imamo u domaćoj ligi - napomenula je Jauković. U klubu se dobro radi, a za Đinu je sistem nešto na što je morala da se navikne.

Luka Došljak, rukometaš Berana 1949

BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Bailović (Pljevlja) i K. Marković (Cetinje). Sedmerci: Berane 1 (0). Isključenja: Berane 4, Danilovgrad 4 minuta. BERANE 1949: Ne. Popović (13 odbrana), Jelić, Marsenić 6, Trifunović, Femić 5, Danić, Lekić, L. Došljak 8, Ni. Popović, D. Došljak, Šćekić, Đurašković 8, L. Folić, Đ. Folić 3. DANILOVGRAD: Đurđevac (13 odbrana i sedmerac), Đurković 1, Tomanović

1, Kažić 5, Krivokapić 5, Marušić 1, Drecun 1, Suknović, Zmajević 2,

Jovićević, Jokanović 6, Jokić 3, D. Vujović, Popović 1, Koruga, A. Vujović 1.

Prva liga za rukometašice (5. kolo) - Treniramo normalno. Do prije dvije sedmice još je bilo i publike na tribinama. Sad je praktično sve stalo, a imamo pravo samo sat da boravimo van objekta stanovanja. Već sam kazala da situacija nije jednostavna, a najteže je kada se utakmice odlažu. Ne znamo do posljednjeg dana da li ćemo igrati, a upravo smo sa Bezansonom tri puta meč otkazali. Čudan je to osjećaj, niko ne zna da li će i kada igrati. Nadam se da će na Evropskom prvenstvu biti sve drugačije. Što se tiče samog sistema ekipe, on je drugačiji. U situaciji sam da se prilagođavam, upoznajem sa novim stvarima, da pričam sa svima o tim stvarima, jer, prosto, nemamo puno vremena na treninzima da vježbamo. Ove sedmice imali smo jedan A. M. normalan rukometni trening.

Mina Mandić riješila derbi u Podgorici PODGORICA - Mina Mandić sa 15 odbrana vodila je Levaleu 2010 do pobjede protiv Budućnosti II - 23:16 u derbiju 5. kola najjače crnogorske rukometne lige. Nikšićanke su lideri Prve lige sa četiri pobjede, dok su ,,plave“ upisale drugi poraz (na startu izgubile od Rudara). U Nikšiću je Trebjesa lako

izašla na kraj sa novim prvoligašem Tivtom (29:22). Do drugog trijumfa nikšićku ekipu vodile su Sara Blečić (10), Maša Varajić (5), Maša Popović (4)... Tivat je i nakon četiri odigrane utakmice bez pobjede, a u novom porazu najbolja je bila Marija Peruničić sa osam golova. Dan ranije Feniks je 30:25

savladao Nikšić. U pobjedi podgoričke ekipe golgeterski se istakla Suzana Zeče-

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

ali osmina finala je izvjesna

Arena

Sportski miks

Mornar savladao Primorsku, a već danas putuje za Brešu

Letovi otkazani, Barani autobusom idu na ključni meč Evrokupa BAR - Mornar je nastavio sjajan niz u ABA ligi, rutinski odradio duel protiv ,,fenjeraša“ - ekipe Primorske (87:66) u meču u kojem je mislima više bio okrenut ka Breši, gdje će u srijedu igrati možda i odlučujući meč za plasman u narednu rundu Evrokupa.

Itanu Grbić, koja je godinama igrala krilo, a sada ima ulogu srednjeg beka i treba da ponese teret zajedno sa Mateom Pletikosić. Dobro znamo što je Milena bila za reprezentaciju i za klub i kako nam se igra svodila dok je bila sa nama. Što se tiče Đera, bolje da ne igramo, jer smo oslabljene. Pino je slomila nos, Tanja se operisala, a bez nje izgubili smo puno u odbrani - u sredini. Za Jovanku je zdravlje na prvom mjestu. Priželjkuje da sve igračice, koje budu na spisku za EP, budu zdrave. - Zdravlje je najvažnije, a u Dansku idemo da damo sve od sebe, a daleko smo od uloge favorita. Borićemo se, a Crna Gora, u kakvom god sastavu da igra, mora da pruži maksimum. Naravno, mora-

Rezultati i tabela Berane 1949 - Danilovgrad Partizan 1949 - Lovćen Komovi - Jedinstvo ODGOĐENO Rudar - Mornar 7 Slobodna je Budvanska rivijera. 1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Rudar 6. Mornar 7. Partizan 8. Danilovgrad 9. Jedinstvo

6 6 6 5 6 5 7 4 6 2 5 2 5 1 6 1 5 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

30:27 23:25 29:22

0 195:150 12 1 197:147 10 1 164:149 10 3 177:165 8 4 159:166 4 3 136:155 4 4 113:134 2 5164:202 2 5 121:158 0

Očekivan ishod u Beranama - istoimeni domaći tim savladao je Danilovgrad u sedmom kolu Prve lige za rukometaše. Gosti su parirali samo prvih 15 minuta, nakon čega je za Berane 1949 sve bilo stvar rutine. Zanimljivo, 30 golova pobjedničkog tima raspoređeno je na samo pet igrača. K. Ne.

vić sa 10 golova, koliko je postigla Danila Radonjić A. M. kod gošći.

mo biti i realni, svjesni stanja i sa kakvim smo igračkim kvalitetom osvajali medalje, a u kakvom smo sada stanju. Prije svega moramo da vidimo kako će se, odnosno u kakvim uslovima, igrati prvenstvo. Jasno je da će igračicama Budućnosti šampionat u Skandinaviji puno koristiti, zbog broja utakmica i forme. - Bez utakmica teško možemo da napredujemo i stvaramo formu. Ne kažu bez veze da je i najslabija utakmica bolja od najboljeg treninga. Poslije prvenstva bolje ćemo se osjećati i drugi dio Lige šampiona dočekati u boljoj formi. Ali najvažnije od svega je da nas na EP zaobiđu povrede, jer smo svjedoci da je puno povreda u sportu A. M. poručila je Radičević.

Baš zbog toga trener Mihailo Pavićević dozirao je tempo i ,,potrošnju“ - činilo se da su Barani igrali onoliko koliko je bilo potrebno, u rotaciji su nastupili svi, pa čak i mladi Balša Živanović, a ono što je najvažnije jeste da je Mornar upisao petu pobjedu u šestom meču regionalnog takmičenja. - Nikad statistički bolji start nijesmo imali u ABA ligi, imamo pet pobjeda i poraz od Zvezde. Zadovoljan sam, mada je utisak pokvario poraz u Evrokupu od Ulma u Baru. Ali kroz što smo sve prošli i što nas je snašlo sa pandemijom korona virusa, moramo da budemo zadovoljni - rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Barani su u prvom poluvremenu, tačnije u drugoj dionici u nekoliko navrata dolazili do + 12, Primorske se vraćala u igru i držala sve do 26. minuta (55:50), ali je nakon tajm-auta Pavićevića Mornar ,,zbrisao“ rivala i prvo serijom 11:1 došao do 66:51, a ukupnom serijom

EP za mlade u boksu

- Igrali smo protiv Unikahe, imali dug put iz Malage i mislim da je kuriozitet da je prije Primorska došla u Bar nego mi. Ali kada su u pitanju putovanja, Mornar tek očekuju izazovi. Dan i po nakon meča sa Primorskom Barani kreću za Brešu. Prvobitni plan je bio da se putuje za Tiranu, a zatim avionom do Milana. Međutim, zbog korona virusa svi letovi su otkazani, pa Mornar na

možda ključni meč u Evrokupu danas kreće autobusom (oko 1.100 kilometara). - Sve tri preostale utakmice su odlučujuće. Na taj daleki put idemo autobusom i biće izuzetno naporno. Bukirali smo karte iz Tirane za Milano, ali je avio-kompanija otkazala sve letove do daljeg. Ne smijemo da rizikujemo da nam se novi let otkaže, zato smo odlučili da idemo autobusom - zabrinuto je kazao Pavićević. R. P.

ABA 2 LIGA, 3. KOLO: Debitant bolji u crnogorskom derbiju

Gačević u četvrtfinalu Crnogorski bokser Luka Gačević plasirao se u četvrtfinale Evropskog prvenstva za mlade u Budvi, dok je u osmini finala eliminisan Đorđe Smolović. Gačević je juče u meču osmine finala, u kategoriji do 60 kilograma, jednoglasnom odlukom sudija na poene pobijedio Albanca Orgita Lahu. Član bokserskog kluba Bijelo Polje u većem dijelu borbe bio je bolji, a dva puta primorao je sudiju da broji albanskom borcu. Njegov rival u polufinalu, 18. novembra, biće Ukrajinac Henadi Laslenikov. Smolović je u kategoriji do 69 kilograma, na poene, izgubio od Litvanca Aleksandra Trofimčiuka. U osmini finala u subotu je eliminisan Andrija Lambulić, u kategoriji do 91 kilogram. Budvanin Damjan Liješević u osmini finala kategorije do 64 kilograma boriće se danas protiv Estonca Matveja Starikova. Sestre Radenović - Nela i Nina na ring će sjutra u četvrtfinalu. Protivnica Nele Radenović u kategoriji do 60 kilograma biće Julija Šeremeta iz Poljske, dok će se Nina za medalju u kategoriji do 64 boriti protiv Kristine Vaclavikove iz Češke. Blizu medalja su Budvani Petar Liješević i Miloš Krasni-

23:7 u 34. minutu i do 78:57… - Plašio sam se umora, a želio sam i da podijelim minutažu. Znamo svi da je Primorska imala finansijske probleme, da je sastavila tim koji je mogla po budžetu, ali ovi momci igraju jako pošteno. To su pokazali u prošlom kolu protiv Zvezde, evo i sada protiv nas, bili su 35 minuta u igri - dodao je Pavićević i zatim objasnio zašto se najviše pribojavao navodeći nevjerovatan podatak.

Drugi trijumf Podgorice, Nikšićani ostali na nuli Sutjeska Podgorica

ći, koji će na ring u srijedu u četvrtfinalnim mečevima. Protivnik Liješevića u kategoriji do 81 kilogram je Čeh Mihal Lanika, dok će rival Krasnićija do 75 biti Litvanac Arvidas Dainis. Voljom žrijeba bronzano odličje obezbijedila je dvostruka uzastopna šampionka Evrope, Bojana Gojković u kategoriji do 57 kilograma. Ona je slobodna na startu i svoj nastup počeće u u polufinalu, gdje će joj protivnica 21. novembra biti uspješnija iz četvrtfinalnog meča između Bosanke Tare Bohatjuk i Najare Arojo Rodriges iz Španije. Šampionat je okupio 175 boraca, 113 u muškoj i 62 u ženskoj konkurenciji. R. A.

75 80

ZLATIBOR - Dvorana: ,,Wai Tai“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudije: K. Peić, B. Antovski, T. Stapić. Rezultat po četvrtinama: 18:24, 24:18, 14:16, 19:22. SUTJESKA: Milović, Goranović 1, Milošević 15, Varajić 2, Vulević 18, Tončić, Bošković, Ćalić 5, Sejfić 21, Lalović 7, Korać 6, Drašković. PODGORICA: Bulajić, Ljubičić 10, Titić 2, Tmušić 10, Tomašević 4, Musić 8, Kovačević 22, Koprivica 13, Ljujić 8, Vučinić, Kaluđerović, Robinson 3. Košarkaši Podgorice napravili su reakciju nakon poraza u dramatičnom finišu meča sa Rabotničkim i do druge pobjede u ABA 2 ligi stigli nakon trijumfa u crnogorskom derbiju protiv Sutjeske. Nikšićani su tako nakon tri kola još na ,,nuli“, pa je jasno da će ovo biti teška sezona u regionalnom takmičenju za njih. Podgorica je sa druge strane pokazala da je kvalitetnija i bolja, tokom skoro svih 40 minuta imala prednost, a iako se Sutjeska uvijek vraćala u život, najviše zahvaljujući sjajnom Vuleviću (posebno u prvom

poluvremenu) i dominantnom Sejfiću, debitant u regionalnom takmičenju uspio je da odbrani prednost u finišu i dođe do novog trijumfa, čime je potvrdio da će biti osvježenje na košarkaškoj mapi. Sutjeska je otvorila meč serijom 5:0, ali je vrlo brzo Podgorica počela da dominira. Serijom 11:0 izabranici Zorana Kašćelana napravili su preokret, a nakon trojke Ljubičića sa zvukom sirene za kraj prve dionice došli i do + 6 (24:18). Seriju sa kraja prve četvrtine Podgorica je nastavila početkom druge dionice i nakon tri od tri sa linije penala Kovačevića prvi put tim iz glavnog grada Crne Gore došao je do dvocifrene razlike 29:18. Međutim, Sutjeska se nije predavala, sredinom druge dio-

nice prišla je na 32:34, a u 18. minutu nakon poena Sejfića stigla i do 37:37. Uslijedio je period izjednačene igre, ali je Tmušić na kraju treće četvrtine pogodio trojku sa skoro deset metara, preko ruku Miloševića za 54:58, a početkom posljednje dionice još jednu ,,kao suzu“ za 56:61. Dva i po minuta prije kraja Sutjeska je opet pokazala da je ,,živa“ - stigla je na 67:69 (naravno preko Sejfića), ali je tada Podgorica imala izvanrednog i mirnog Musića. Na 1,48 prije kraja Sejfić je pogodio uz faul Robinsona (70:71), pa se očekivala drama, ali je prvo Musić pogodio, zatim Kovačević, a ključni detalj bio je 49 sekundi prije isteka vremena kada je Ljujić ukrao loptu i pogodio za 72:77. R. P.

Feljton

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

JOŽEF BAJZA I CRNA GORA

Crnogorska istorija bila mu je posebno omiljena tema » Piše: Nenad STEVOVIĆ

JOŽEF BAJZA

Univerzitetski profesor, bibliograf, akademik dr Jožef Bajza rođen je 31. januara 1885. godine u Fuđivašarheju, u okrugu Bihar (Fuđivašarhej Fugyivásárhely je mađarski naziv sela koje se danas nalazi u Rumuniji neposredno uz granicu sa Mađarskom. Naziv sela na rumunskom je Oșorhei). Srednju školu je pohađao u Oradei. Studirao je na Univerzitetu u Budimpešti, na kojem je 1906. godine doktorirao iz oblasti filozofsko-filoloških nauka, a naredne godine dobio i diplomu za srednjoškolskog profesora. Njegova univerzitetska specijalnost je bila istorija književnosti, ali se ovaj svestrani intelektualac, slavista i naučnik bavio i publicistikom i istoriografijom. Zahvaljujući dobrim predispozicijama i preporukama onih koji su polagali veliku nadu u njegovu akademsku i naučnu karijeru, 1906. godine počeo je da radi u Nacionalnoj biblioteci „Sečenji” , ustanovi Nacionalnog muzeja Mađarske , prvo na odjeljenju sa štampanim izdanjima, a potom na odjeljenju sa rukopisima. Godine 1808. pridružila se Mađarskom nacionalnom muzeju i u okviru te institucije je djelovala više od jednog vijeka. Mađarski nacionalni muzej osnovan je 1802. godine i poklapa se sa značajnom promjenom mađarske istorije, pojavom moderne nacionalne svijesti i širenjem civilnih ideja slobode. (Obrazovani aristokrat i filantrop grof Ferenc Sečenji (Széchényi Ferenc) podnio je te godine zahtjev za dozvolu da narodu predstavi svoju bogatu zbirku o Mađarskoj. Monarhija je dala svoj pristanak, pa se 1802. smatra osnivačkom godinom ove institucije koja predstavlja nacionalni muzej mađarske istorije, umjetnosti i arheologije.) Bajza je boravio u Njemačkoj 1913. godine na studijsko usavršavanje proučavajući rukopisnu građu biblioteka u Drezdenu, Lajpcigu i Berlinu. U januaru 1919. godine postavljen je u biblioteci „Sečenji” za direktora odjela za strane časopise i novine. U tom periodu inicirao je obradu nevezane materijalne građe i finalizovao pitanje obrade časopisa iz vremena revolucije u tadašnjoj habsburškoj Ugarskoj 1848/49. godine. U jesen iste godine privremeno je bio raspoređen u Ministarstvu vanjskih poslova, đe je mađarska vlada posebno računala na njega u mirovnim pregovorima nakon Prvog svjetskog rata



Jožefu Bajzi je od početka 1910. godine glavna preokupacija bila južnoslovensko pitanje. Istoričar i arhivista Lajoš Taloci, misteriozna i kontroverzna ličnost Austrougarske monarhije koja je imala značajnu ulogu na Balkanu, je skrenuo njegovu pažnju na kompleksnost južnoslovenskog pitanja, i od tog trenutka, pa sve do smrti, on se usmjerio ka radu na rješavanje tog pitanja

Nacionalna biblioteka Sečenji

 Jožef Bajza

kao eksperta za južnoslovenska pitanja. Iz biblioteke je otišao u junu 1923. godine na dužnost redovnog profesora na katedri za hrvatsku književnost na Univerzitetu Peter Pazmanj u Budimpešti (Katolički univerzitet „Peter Pazmanj“ u Budimpešti jedna je od najstarijih i najprestižnijih visokoškolskih institucija u Mađarskoj. Osnovan je 1635. godine i nosi naziv po osnivaču nadbiskupu Peteru Pazmanju). O Bajzinom statusu i ugledu koji je imao u biblioteci „Sečenji” govori i tekst bivših kolega, saradnika i rukovodilaca objavljen povodom odlaska iz biblioteke na novu dužnost: „Njegovo zalaganje, sveobuhvatna stručnost, prepoznatljiva uljudnost, zaslužili su poštovanje, priznanje i ljubav nadređenih i saradnika. Zahvaljujući navedenim kvalitetima, njegovi direktori su u njemu pronašli dragocjenu podršku, a naročito je to bilo uočljivo posljednjih godina kada značajnije odluke nijesu donosili dok se nijesu konsultovali sa njim. Iako su angažovanje u upravljanju bibliotekom i tamošnji njegov rad bili iscrpljujući, Bajza je uvijek pronalazio vrijeme da pomogne svojim saradnicima savjetima i djelovanjem, ne samo u

Važan uticaj na Bajzino interesovanje za južnoslovensko pitanje je bilo i prijateljstvo sa hrvatskim naučnikom, istoričarem Milanom Šuflajem. Prvi članak o „hrvatskoj krizi“ objavljen je 25. septembra 1913. godine. Od tog momenta pomno prati dešavanja i ne zna se tačan broj publikacija i studija koje je pisao o toj temi

stručnim, nego i veoma često u privatnim stvarima. Teško je reći zbogom iako ośećamo neskrivenu radost zbog ostvarenja njegovih akademskih ambicija i potpuno opravdanog odlaska na akademsku katedru. Znamo i ośećamo da će njegov odlazak biti gubitak, kako za našu biblioteku, tako i za nas, njegove prijatelje i drugove” (Magyar Könyvszemle, LXII, treće izdanje, I sveska, str. 67-70, januar – mart 1938.) U mladosti Jožef Bajza je bio zainteresovan za književna i mađarska jezička pitanja. U prvim studijama objavljenim 1906. godine bavio se Šandorom Kišfaludijem, Karoljom Kišfaludijem, reformom jezika i ustaničkom (kuruc) narativnom poezijom. (Kuruci je ime za ustanike koji su se od 1671. do 1711. godine borili protiv Habsburgovaca u Ugarskoj. Služili su se gerilskom taktikom, jašući konje naoružani kuburama, sabljama i śekirama - napadali su nenadano i brzo, i još brže nestajali. O kurucima i njihovim junačkim podvizima ispjevano je puno pjesama, najčešće anonimnih, koje su i danas dio mađarskog folklora.)

Fuđivašarhej

Bajza je naročitu pažnju i revnost poklonio crnogorskom pitanju i udesu Crne Gore i Crnogoraca nakon Prvog svjetskog rata. Zbog toga je bio napadan od istoričara s jugoslovenskog intelektualnopolitičkog prostora, koji su, zaslijepljeni novom Nacionalni muzej Mađarske ideologijom i politikom, vanja za književnu i lingvistič- uglavnom je pisao pod imecrnogorsko pitanje naku nauku, Bajzi je od početka nom Jožef Siči u časopisu zivali „takozvanim“

Objavio je pjesme Petefi Ištvana i radove drugih mađarskih mlađih pjesnika i pisaca. Od 1908. godine intenzivno se bavio životom i djelom mlađeg brata njegovog đeda Janoša, svojim imenjakom i prezimenjakom, piscem i velikim mađarskim pjesnikom Jožefom Bajzom. Knjigom Biografija Jožefa Bajze osvojio je 1911. godine prestižnu nagradu na Ipoji natjecanju Akademije. To književno djelo kao i neke druge radove iz tog perioda objavio je pod imenom Jozef Siči (József Szücsi). To je bio znak poštovanja prema slavnom pretku imajući u vidu da je njegov rođak rođen u mjestu Szücsi 1804. godine. Iako je i kasnije imao intereso-

1910. godine glavna preokupacija bila južnoslovensko pitanje. Istoričar i arhivista Lajoš Taloci (1856-1916), visoki državni činovnik ali i misteriozna i kontraverzna ličnost Austrougarske monarhije koja je imala značajnu ulogu na Balkanu, je skrenuo njegovu pažnju na kompleksnost južnoslovenskog pitanja, i od tog trenutka, pa sve do smrti, on se usmjerio ka radu na rješavanju tog pitanja. Takođe, važan uticaj na Bajzino interesovanje za južnoslovensko pitanje je bilo i prijateljstvo sa hrvatskim naučnikom, istoričarem Milanom Šuflajem, sa kojim je jedno vrijeme radio zajedno u biblioteci „Sečenji”. Prvi članak o „hrvatskoj krizi” objavljen je 25. septembra 1913. godine u kolumni Mađar Hirlap, nakon čega su iste godine uslijedila još tri članka. Od tog momenta pomno prati dešavanja i ne zna se tačan broj publikacija i studija koje je pisao o toj temi. Kada je 1923. godine počeo da radi kao univerzitetski profesor, mogao je svoje vrijeme da usmjeri ka omiljenim hrvatskim književnim, istorijskim i političkim studijama. Rijetko je pisao pod svojim imenom, što opravdava time što se i njegov predak isto zvao. Studije iz istorije književnosti

Könyvszemle, a publicističke radove pod pseudonimom Kornel Batorič. Posebno omiljena tema Jožefa Bajze bila je istorija Crne Gore. On je naročitu pažnju i revnost poklonio crnogorskom pitanju i udesu Crne Gore i Crnogoraca nakon Prvog svjetskog rata. Zbog toga je bio napadan od istoričara s jugoslovenskog intelektualno-političkog prostora, koji su, zaslijepljeni novom ideologijom i politikom, crnogorsko pitanje nazivali „takozvanim” (D. Vuksan), a Bajzine naučne motive tražili su u dnevnopolitičkim ciljevima i zloj namjeri Mađarske akademije nauka i mađarske politike uopšte prema mladoj jugoslovenskoj državi i južnoslovenskom ujedinjenju. Međutim, fundiranost i naučna ozbiljnost tekstova mađarskog akademika i intelektualca, koji nije bio zarobljenog uma i savjesti, kao i vrijeme u kome su pretrajale, demantovali su njegove kritičare i kudioce. Geneza crnogorskog pitanja potvrdila je racionalnost i dalekovinost Bajzinog naučnog promišljanja i ispravnost njegovih političkih stavova. (Jožef Bajza, Crnogorsko pitanje, priredili Branislav Kovačević i Marijan Miljić, Forum, Novi (Nastavlja se) Sad, 2006.)

PoneÄ&#x2018;eljak, 16. novembar 2020.

Marketing

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za inspekcijske poslove 1. Sanitarni/a inspektor/ka III - za opštinu Budva, sa mjestom rada u Budvi Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Sektor za zaštitu životne sredine, bezbjednost i zdravlja ljudi, socijalne i dječje zaštite, - Izvršilaca: 1, Inspektora/ku postavlja starješina državnog organa na vrijeme od pet godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti medicinskih nauka, Fakultet iz oblasti prirodnih nauka- biološke nauke - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za inspekcijske poslove Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 067/002-660; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Poreske uprave 1. Samostalni/a referent/kinja - Područna jedinica Pljevlja, Ekspozitura Žabljak, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Žabljak - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje tri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava. dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Poreske uprave Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889 ; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za inspekcijske poslove 1. Sanitarni/a inspektor/ka III - za opštine Herceg Novi, Luka Porto Novi, Debeli Brijeg, Sitnica, sa mjestom rada u Herceg Novom - Odsjek za zdravstvenosanitarnu inspekciju, Sektor za zaštitu životne sredine, bezbjednost i zdravlja ljudi, socijalne i dječje zaštite, - Izvršilaca: 1, Inspektora/ku postavlja starješina državnog organa na vrijeme od pet godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti medicinskih nauka, Fakultet iz oblasti prirodnih nauka-biološke nauke - poznavanje rada na racunaru - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne

može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za inspekcijske poslove Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Anita Ljucović tel: 067/607-494; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

JU STRUČNA MEDICINSKA ŠKOLA Adresa: DŽONA DŽEKSONA 1

Tel.: 020-224-633 Raspisuje konkurs za : nastavnik/ca fizike, 1 izvršilac, (10 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca anatomije sa fiziologijom, 1 izvršilac, (24 časa), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca zubno - stomatološke grupe predmeta, 1 izvršilac, (Morfologija zuba 2t+6pr; Bolesti zuba i preventivna stomatologija 2t + 6pr; Paradontologija i oralna medicina 2t) odnosno (18 časova) na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca sanitarne hemije, 1 izvrši-

lac, (8 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca neuropsihijatrije, 1 izvršilac, (10 časova), na odrđeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca ginekologije i akušerstva sa njegom, 1 izvršilac, (10 časova), na određeno vrijeme, do 30. 06. 2021. godine nastanik/ca pedijatrije sa njegom, 1 izvršilac, (10 časova), na određeno vrijeme, do 30. 06. 2021. godine nastavnik /ca farmakognozije, 1 izvršilac, (8 časova), na određeno vrijeme, do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca farmaceutske hemije, 1 izvršilac, (8 časova), na određeno vrijeme, do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca osnova farmaceutske tehnologije ( 2t + 6pr), 1 izvršilac, (8 časova), na određeno vrijeme, do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca infektivne bolesti sa njegom, 1 izvršilac, (8 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik hirurgije sa njegom, 1 izvršilac, (18 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz hematologije sa transfuziologijom, 1 izvršilac, (20 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz farmaceutske grupe predmeta, 2 izvršioca (Farmaceutska tehnologija 44, Farmakognozija 6 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz medicinske biohemije, 2 izvršioca, (32 časa), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz farmaceutske hemije, 1 izvršilac, (12 časova) na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz labaratoriske tehnike (8 časova), 1 izvršilac, na odrđeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz izvođenja procedura za njegu tijela u kozmetičkom salonu (10 časova), 1 izvršilac,na odrđeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz izvođenja procedura šminkanja u radnom prostoru (10 časova), 1 izvršilac, na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik/ca praktične nastave iz kozmetičke grupe predmeta ( Estetska njega 6pr: Kozmetičke procedure za njegu tijela 1t + 5pr; Šminkanje 2t +10 pr; Organizacija rada u kozmetičkom salonu1t + 3pr;), 1 izvršilac, na odrđeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine. nastavnik\ca praktične nastave iz pedijatrije sa njegom, 2 izvršioca, (36 časova) na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik|ca praktične nastave iz interne bolesti sa njegom, 1 izvršilac, (20 časova) na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine nastavnik|ca medicinske grupe predmeta, 1 izvršilac, (Zdrava ishrana i dijetetika 2t ; Koža i boleti kože 6 t) (8 časova), na određeno vrijeme, najdalje do 30. 06. 2021. godine. uslovi za nastavnika/cu i nastavnika/cu

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

praktičnog obrazovanja - VII odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (180, 240 ili 300 kredita CSPK – a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - ima položen stručni ispit a rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad(licenca) - ima crnogorsko državljanstvo -probni rad : dva mjeseca Kandidati uz prijavu prilažu : - Dokaz o stručnoj spremi traženoj konkursom – odgovarajuća diploma odnosno uvjerenje - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno licenca za rad - Potvrdu ili uvjerenje o traženom radnom stažu - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili fotokopija biometriske lične karte Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Prijave sa traženom dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JU Stručna medicinska škola – Podgorica Ulica Džona Džeksona broj 1, Podgorica ili direktno na arhiv Škole.

JUS EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 95

Tel.: 020-622-202 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Ekonomske nauke – stepen specijaliste, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do 30.06.2021.godine -za 10 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR TEL: 030/313-048

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,ANTO ĐEDOVIĆ“ BAR Adresa: Jovana Jovanovića Zmaja br.4

Tel.: 030/350-024 Email: skola@os-antodjedovic.edu.me

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM stan 35m2. Cijena povoljna ul.Georga Dimitrova br. 58. Tel.068/040-754 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 3

Obnavlja konkurs za: 1. ICT KOORDINATOR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Šušanj Uslovi: Informatičar Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021.godine -Sertifikat za ICT koordinatora -Jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima -Dozvola za rad / licenca -Probni rad 3 mjeseca -Crnogorsko državljanstvo Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom - opšti uslovi. 2. DEFEKTOLOG/ŠKINJA - LOGOPED/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Šušanj Uslovi: Defektolog, Diplomirani defektolog - logoped Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021.godine -Dozvola za rad / licenca -Probni rad 3 mjeseca -Crnogorsko državljanstvo Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom - opšti uslovi. 3. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Šušanj Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021.godine -Dozvola za rad / licenca -Probni rad 3 mjeseca -Crnogorsko državljanstvo Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom - opšti uslovi.

BERANE TEL: 051/233-332

JU GIMNAZIJA ,,PANTO MALIŠIĆ“ BERANE Adresa: ul.Svetog Save br.25 BERANE

Tel.: 051/230-104 Raspisuje konkurs za: 1. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: Bibliotekar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06 2021.godine za pola radnog vremena. Potreban je položen ispit u bibliotekarskoj struci.

ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999,067/000-008 4 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 5

OGLASNO ODJELJENJE

“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JU CENTAR ZA DJELATNOST KULTURE ,,VOJISLAV BULATOVIĆ STRUNJO“ Adresa: MUNIBA KUČEVIĆA 17

Tel.: 050/431-722 Email: centarbp@yaho.com Oglašava potrebu za: 1. MONTAŽER/KA TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV, Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Kandidat mora da ispunjava sljedeće uslove: -da ima stručnu spremu srednjeg opšteg i stručnog nivoa 240 kredita CSPK obrazovanja(IV1); -da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima i radnim zadacima; -da posjeduje organizatorske i stručne sposobnosti; -da ispunjava ostale uslove propisane Zakonom Posebna znanja i vještine:organizacijske sposobnosti i poznavanje projektnog jezika Prijave se podnose uz prijavno pismo ,CV,kopiju lične karte,dokaze o stručnoj spremi i ljekarsko uvjerenje.¸Poslodavac zadržava pravo održavanja intervjua sa kandidatima za radno mjesto. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od tri dana od objavljivanja oglasa na adresu:Centar za djelatnosti kulture”Vojislav-Bulatović-Strunjo”, ul.Muniba Kučevića br.7,sa naznakom” Za Konkurs”.Nepotpuna i neadekvatna dokumentacija neće biti predmet razmatranja.

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE OPŠTINE BIJELO POLJE Adresa: UL.SLOBODE BR.5

Tel.: 050/432-152 Oglašava potrebu za: 1. NAMJEŠTENIK/ICA HIGIJENIČAR/ KA, 6 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Posebni uslovi: -I2 nivo kvalifikacija obrazovanja, -bez radnog iskustva SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

BUDVA TEL: 033/402-556

JP ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE-BUDVA Adresa: POPA JOLA ZECA B.B

Tel.: 033/452-709 Vrši se ispravka oglasa objavljenog dana 13/11/2020 godine u dnevnim novinama “ Pobjeda” za radno mjesto, administrativni/a referent/kinja.Ispravka se odnosi na zanimanje umjesto SŠSIV ,treba da stoji VŠS -VI stepen.Ostali dio oglasa ostaje nepromijnjen.

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

OPŠTINA DANILOVGRAD Adresa: TRG 9 DECEMBAR

Tel.: 020/811-936 Na osnovu člana 113 stav 5 Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl.list CG“, br. 2/18, 34/19, 38/20), člana 43 stav 3, 4, 5 i 6 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list CG“, br. 2/18, 34/19) i člana 5 Pravilnika o sadržaju, povlačenju i ispravci oglasa za popunu radnog mjesta u državnom organu i načinu uvida u dokumentaciju oglasa („Sl.list CG“, br. 41/18), Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, vrši ispravku j av n o g o g l a s a o b j av l j e n o g d a n a 04.11.2020.godine za potrebe Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj za radno mjesto Referent/kinja za poslove blagajne. Ispravka se vrši u dijelu: - popune radnog mjesta „referent/kinja za poslove blagajne u Sektoru za budžet“, i glasi: „referent/kinja za poslove blagajne u Sektoru za trezorsko poslovanje“, - propisa za pripremu praktičnog dijela pisanog testa, na način što se dodaje i „Uredba o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru („Sl.list CG“, br. 40/16, 28/18, 108/20)“. Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen. Rok za prijavljivanje kandidata teče od dana objavljivanja ispravke oglasa.

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JU OŠ ,,RISTO MANOJLOVIĆ“ KOLAŠIN Adresa: 13 jula br 3.

Tel.: 860-490 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva sa punom normom časova, na određeno vrijeme, do 30.06.2021. godine. -položen stručni ispit, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad 2 mjeseca. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL: 032/325-732

DAIDO METAL KOTOR AD Adresa: INDUSTRIJSKA ZONA BB, KOTOR

Tel.: 032/331-513 Email: hr@daidokotor.com Oglašava potrebu za: 1. OPERATER/KA NA PRESE D/F I INK JET MAŠINAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

OSNOVNA ŠKOLA BRATSTVOJEDINSTVO -KOVAČEVIĆI Adresa: KOVAČEVIĆI

Tel.: 067/362-269 Email: skola@os-bratstvojedinstvo-pv.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFSOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kovacevici Uslovi: Nastavnik engleskog jezika, Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor/ica se prima na 14 časova nedjeljne norme do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30.06.2021god. -crnogorsko državljanstvo Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kovacevici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme u matičnoj školi sa punim radnim vremenom do 30.06.2021god. -crnogorsko državljanstvo Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove.

ROŽAJE TEL: 051/271-343

BOŠNJAČKA STRANKA Adresa: ROŽAJE

Tel.: 087-270-164 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA PRAVNIM POSLOVIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor prava Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Za rad u Podgorici.

TIVAT TEL: 032/674-585

JU MUZIČKA ŠKOLA TIVAT Adresa: STANIČIĆI-KALIMANJ BB- TIVAT

Tel.: 032/672-411 Email: muzickaskolativat@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 1 mjesec, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Kandidat treba da posjeduje: sertifikat o radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama. Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, najduže do kraja nastavne godine, 18.06.2021. godine.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

PoneÄ&#x2018;eljak, 16. novembar 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom bratu, šuri i ujaku

NIKOLI VUJOŠEVIĆU

MIODRAGU – KOKU Ristovom VUJOVIĆ

Čuvamo te u našim srcima i uvijek ćemo te voljeti. Deda, mislimo na tebe.

MLADEN i SVETLANA BAJKOVIĆ i sinovi LUKA i DRAŠKO sa porodicama

Tvoje pače - unuka SOFIJA, supruga PELA, ćerka ŽELJKA i zet ZDRAVKO

876

887 Posljednji pozdrav dragom

KOKU Sjećaćemo te se sa ljubavlju i poštovanjem. Kum MILOŠ ĐUKANOVIĆ sa porodicom 886

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

KOKU ZORAN LJEŠKOVIĆ 880

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Dana 14. novembra 2020. godine iznenada je preminuo naš voljeni

Ocu

Voljenom

MIODRAG - KOKO Ristov VUJOVIĆ

KOKU

1957 – 2020.

MIODRAGU - KOKU VUJOVIĆU

Otišao si iznenada i to nas je mnogo pogodilo. Ti si bio najbolji otac na svijetu, sve si nam udovoljavao, za nas si htio sve, ništa ti nije bilo teško, naš Kole dobri. Tvoju dobrotu i dušu mnogi su iskoristili, ali da znaš nikad niko nas ne može rastaviti niti posvađati.

Sahrana je obavljena 15. novembra u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

Oprosti što nijesam bila pored tebe kad ti je bilo najpotrebnije i najteže...

Ožalošćena porodica: supruga ZDENKA, sestra SVETLANA, sinovi DUŠAN, MIRKO i RISTO, snahe LOLA i JOVANA, unuke MAŠA, ANJA i NIKOLINA, tetke DANICA i JELENA, zet MLADEN, sestrići LUKA i DRAŠKO sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoja ZDENKA

859

856 Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav voljenom

Tvoji: DUŠAN, MIRKO i RISTO

858

KOKU

Posljednji pozdrav dragom sestriću i bratu Tvoj iznenadni odlazak ostavio je veliku tugu i bol na sve nas. Ostaćeš zapamćen i nikad prežaljen u našim srcima.

Neka tvoja dobra duša počiva u raju.

Tvoji: MIRKO, LOLA i ANJA

Tvoji: RISTO, JOVANA i NIKOLINA

KOKU VUJOVIĆU NICA, MILENKO, MIRA, LJILJA i SANJA ĐUROVIĆ 863 Posljednji pozdrav dragom

860

881

Posljednji pozdrav

Посљедњи поздрав свом драгом пријатељу

MIODRAGU - KOKU VUJOVIĆU

GOJKO, ŽELJKA, JELENA i IVAN

МИОДРАГУ - КОКУ ВУЈОВИЋУ

KOKU VUJOVIĆU

Neka tvoja blaga i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava u najljepšem sjećanju.

Porodici iskreno saučešće.

Није лако наћи праве ријечи и опростити се од тебе. За ово праве ријечи не постоје. Почивај у миру.

862 KIRA ĐIKANOVIĆ sa porodicom

БОШКО, ИКА и ЈЕЛИЦА

Posljednji pozdrav dragom drugu 865

861

Posljednji pozdrav dragom drugu

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

KOKU 878

MIĆO VUŠUROVIĆ – ŠLJOKA

KOKU Посљедњи поздрав

MIODRAGU - KOKU VUJOVIĆU

S ponosom i poštovanjem ćemo čuvati uspomene na tebe. 872

DRAGAN LUBARDA sa familijom

873

Od UROŠA i MIJA BAJKOVIĆA i MARINE BOŽOVIĆ sa porodicom

Драгом зету

Voljenom

Posljednji pozdrav dragom bratu

KOKU

МИОДРАГУ - КОКУ ВУЈОВИЋУ

VIDE MARIĆEVIĆ sa porodicom

BOSE ĐURKOVIĆ sa porodicom

Porodica RAŽNATOVIĆ

Од породице пок. АНДРИЈЕ МИРАНОВИЋА

МИОДРАГУ - КОКУ ВУЈОВИЋУ Брат од стрица БОЖО са породицом 879

875

874

857

864

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

Tužnog srca se opraštam od mog dragog i voljenog supruga Dana 14. novembra 2020. preminula je u 89. godini naša draga

BUDIMIR PEROVIĆ FRANZA MUHEIMA 1931 – 2020.

VOJISLAVA Čedova PLAMENAC

koji je preminuo 10. novembra 2020. u Švajcarskoj. Sahrana će se obaviti 16. novembra na porodičnom groblju u Friburgu – Švajcarska. Dragi Franz, podijelili smo 59 godina zajedničkog života i braka. Bio si mi više od supruga. Naša zajednička ljubav kojom smo se uzajamno dopunjavali i razumjeli tokom tvoje zadivljujuće profesionalne karijere kao ambasadora Švajcarske u Vašingtonu, Londonu, predsjednika Crvenog krsta Švajcarske samo je učvrstila našu vjeru u filantropiju. Dragi moj Franz, žaliću te i falićeš mi do kraja života.

rođena Đonović

Voljeni moj sine, Danas je godina kako si zaspao da se ne budiš. Vrijeme prolazi, ali bol i tuga nikad. Uspomene čuvam na lijepe i nježne riječi tvoje i čuvaću ih dok sam živa Ti ćeš uvijek biti živ za mene, tamo neka te čuvaju anđeli. Tvoja nesrećna majka VJERA

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice 15. novembra u 12 časova na groblju Boljevići – Crmnica.

853 Voljenom bratu

Ožalošćeni: sin ILIJA, ćerka VESNA, snaha MALINA, unučad IRINA, TINA, IGOR, NIKOLA i FILIP, bratanić, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina PLAMENAC i ĐONOVIĆ

Ožalošćena supruga RADMILA MUHEIM 882

867

Posljednji pozdrav dragom tetku

BUDU Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i našem sjećanju. Sestra SNEŽANA sa familijom 854

Posljednji pozdrav

Danas, 16. novembra, navršava se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni

FRANZU MUHEIMU

VOJISLAVI PLAMENAC

1931 – 2020. VASO DOBRKOVIĆ sa porodicom

Sa ponosom i poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru, voljeni naš Franz. Zauvijek tvoji: GORAN, RADMILA, GORANA i ASIA ĐUKANOVIĆ

868 Dragoj našoj babi

883

MARKO Blažov DARMANOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom zetu, tetku i prijatelju

VOJISLAVI PLAMENAC

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe nikada.

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

FRANZU E. MUHEIMU Teško je riječima opisati tvoju dobrotu, plemenitost i koliko si značio našoj familiji. Nikada te nećemo zaboraviti. Neka te anđeli čuvaju jer si ti to zaslužio. 884

Tvoji: BRANO, MIRA i MILENA ADŽIĆ

Tvoji: IRINA, TINA i IGOR

Tvoji: DESA, NATAŠA i MILJAN

869 Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom tetku

871

STEVANU ĐAKONOVIĆU

FRANZU E. MUHEIMU S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

Sjećanje na naše drage roditelje majku

Bio si brižan brat, pažljiv đever i voljeni stric. Čvrst oslonac svoje familije, dostojanstvenog držanja i odmjerene riječi. Nijesi više sa nama ali ćeš zauvijek ostati u našim srcima i sjećanju.

oca

Brat PAVLE - BATO ĐAKONOVIĆ, snaha OLIVERA, bratanić MILOŠ i bratanična VANJA sa porodicama 866

BOJANA STANKOVIĆ sa porodicom

POMENI

885

RADOJKU

Deset godina

pet i po godina

DELJA

BLAŽA

Počivajte u miru, a mi ćemo Vas čuvati od zaborava. Vaša porodica: sinovi PETAR i ĐORĐIJE i šćer MIRJANA sa porodicom 855

СЕНКА СЕКУЛИЋ

BRANKO

Посљедњи поздрав драгој сестри и заови, 877

од МИЛАНА и ИВАНКЕ са породицом

KLIKOVAC

IKONIJA

Prolaze godine, ali kao da je bilo juče. Živite u najljepšim uspomenama. BUDO i VERA KLIKOVAC sa porodicom 870

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TV program

Poneđeljak, 16. novembar 2020.

SERIJA

NOVA M 22:00

FILM

RTCG 2 22:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Lud, zbunjen, normalan

Zlatne groznice

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r. 10:05 Naučno – obrazovni pr. 11:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom VII, s. 12:05 Zapis, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom VII, s. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r. 16:05 Sat tv 16:25 CG – Wild beauty, r. 17:00 Press – IJZ 17:30 Dokumentarni prog. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Nemoguća, film 21:55 Ženski raj III, s. 22:35 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Noć i dan, s. 00:35 Sat tv, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:05 20:30 21:30 22:30 00:05 01:10 01:30 02:30

Zapis, r. Dokumentarni pr, r. Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Igram svoju igru, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 CFL, pregled 13. kola Fudbal fest Afera, s. Zlatne groznice, film Dnevna soba, r. Glas Amerike Fudbal fest, r. E sport

07:15 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 22:30 23:00 23:30 23:45 01:45

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Jutro, e. Karma, s. Zabranjeno voće, s. Dva oca i dva sina, r. Andrija i Anđelka, r. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Dva oca i dva sina, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s. Igra sudbine – retrospektiva, s. Slatke muke, s. Noćni žurnal Ekskluziv, r. Sirijana, film Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:40 08:25 08:30 09:00 09:20 09:40 11:00 11:30 13:00 13:15 14:05 15:00 15:40 16:00 16:35 16:45 17:00 17:30 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:30 00:40 01:15

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Ljubav, navika, panika, r. Ljubav, navika, panika, s. Totalni obrt, r. Vijesti Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Ljubavna oluja, r. Vijesti Ljubavna oluja, r. Domaćinske priče, e. Sportisimo Totalni obrt, e. Press – Institut javnog zdravlja Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e. Ljubavna oluja, s. Lud, zbunjen normalan, s. Totalni obrt, r. 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. Mješoviti brak, r. Tvoje lice zvuči poznato, e.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:05 15:50 16:30 17:00

17:30 18:30 19:10 20:00 20:55 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00 02:30

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r. Pčelica, e. Vijesti Domovina, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s. Vijesti Zabranjena jabuka, s. Bez granica, magazin Dokumentarni film Vijesti Sport, e. Čovjek iz sjenke, film Bez granica, r. 28 hotelskih soba, r. Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film

20:00 Jugoslovenka, s. 21:00 Zakletva, s. 22:00 Zadruga, izbor potrčka 23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 16. novembar 2020.

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 16. novembar 2020.