Dnevni list Pobjeda 18.04.2021. by Pobjeda

Ministarka Vesna Bratić ponovo aktuelizovala ideju o izmještanju čuvene ikone iz Muzeja u srpsku crkvu

NA VIDIKU NOVI RAT ZA FILERMOSU

STR. 11.

» ANTON SBUTEGA: Ikona predstavlja Bogorodicu, koja oličava univerzalnu ljubav, mir, praštanje, pa nije primjerno ni da njena ikona doprinese razdorima i sukobima » ALEKSANDAR ČILIKOV: Brojne čuvene ikone, koje pored duhovnog posjeduju i umjetničku vrijednost, nalaze se u postavkama čuvenih muzeja i galerija

RAZGOVOR: Ekspert i direktor Foruma za evroatlantske perspektive Bojan Bugarin o izmjenama regulative državljanstva

Vladini prijedlozi nezakoniti STR. 6. i 7.

Zamjenik Generalnog sekretara NATO o curenju obavještajnih podataka saveznika na Odboru za bezbjednost i odbranu

Đoana: Provjeravamo svaku članicu Alijanse, pa i Crnu Goru

STR. 2.

SKANDAL ZA SKANDALOM: Potpredsjednik Vlade nastavlja sa unižavanjem javnosti

Javna debata za odabrane STR. 7.

U SUSRET SEZONI: U Budvi otvoreno samo 15 od 134 hotela

,,Iščupali“ bismo se i sa gostima iz okruženja STR. 4. i 5.

INTERVJU: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

Branka Unkašević se iz penzije vratila da pomogne kolegama pri vakcinaciji

Više nuspojava na rusku nego na Astra Zeneka vakcinu

STR. 8.

Nova vlast prodaje crnogorski interes ruskom kupcu STR. 3.

Politika

Neđelja, 18. april 2021.

Zamjenik Generalnog sekretara NATO o curenju obavještajnih podataka saveznika na Odboru za bezbjednost i odbranu Svakodnevno osiguravamo da su naši povjerljivi podaci zaštićeni i zaista imamo posebne postupke u tu svrhu, uključujući pojedinačnu provjeru. Crna Gora je visoko cijenjeni saveznik. Pozdravljamo stalni doprinos vaše zemlje našoj zajedničkoj bezbjednosti i konsolidaciji stabilnosti na Zapadnom Balkanu - kaže Đoana PODGORICA – NATO svakodnevno osigurava da su naši povjerljivi podaci zaštićeni, i u tu svrhu imamo posebne postupke, koji uključuju pojedinačnu provjeru svake zemlje članice, rekao je u intervjuu za Pobjedu zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mirča Đoana. Iz NATO je, povodom nedavnog curenja obavještajnih podataka jedne zemlje članice u Crnoj Gori, poručeno da imaju mehanizme da zaštite klasifikovane informacije. Upitan o kojim mehanizmima se radi, Đoana ističe da su povjerljivi podaci zaštićeni. - Svakodnevno osiguravamo da su naši povjerljivi podaci zaštićeni i zaista imamo posebne postupke u tu svrhu, uključujuć i pojedinačnu provjeru – rekao je on za Pobjedu. Upitan da li je situacija koja se desila u Crnoj Gori, narušila povjerenje saveznika u našu zemlju i da li će uticati na buduću saradnju sa savezom, Đoana kaže da cijeni doprinos Podgorice. - Crna Gora je visoko cijenjeni saveznik. Pozdravljamo stalni doprinos vaše zemlje našoj zajedničkoj bezbjednosti i konsolidaciji stabil-

Đoana: Provjeravamo svaku članicu Alijanse, pa i Crnu Goru Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nedavno je uputilo molbu ministrima NATO-a i EU za pomoć protiv kovida-19, prije svega angažovanjem ljekara, tehničara i drugog medicinskog osoblja. Na pitanje da li je razmatran zahtjev Crne Gore, Đoana kaže da se ispituju načini na koje Alijansa može pomoći Crnoj Gori. - Nakon prethodnog zahtjeva za pomoć u odgovoru na pandemiju kovid-19,

nosti na Zapadnom Balkanu – naveo je naš sagovornik. Nedavno istraživanje objavljeno u godišnjem izvještaju NATO-a pokazalo je da podrška NATO savezu u Crnoj Gori iznosi 50 odsto, dok 30 odsto građana Crne Gore želi da napusti Alijansu. Upitan kako vidi ove brojke, te da li je obeshrabrujuće što skoro četiri godine nakon članstva podrška nije veća, Đoana kaže da brojke prije svega pokazuju da postoji većina podrške crnogorskog stanovništva prema članstvu Crne Gore u NATO-u. Takođe, dodaje on, pokazuju različita mišljenja o odnosima zemlje sa Atlantskim savezom. To je normal-

Crna Gora tražila vakcine od NATO Ministarstvo zdravlja Crne Gore je u februaru dobilo 20 kompleta opreme za respiratore iz NATO zaliha, čemu su finansijski doprinijeli Češka, Litvanija, Holandija, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Ovo se nadovezuje na prethodnu pošiljku od 20 respiratora Ministarstvu zdravlja. Oni pomažu pacijentima kojima je hitno

no u svakom demokratskom društvu.

VAŽNA KOMUNIKACIJA

- Ono što je važno je da nastavimo da komuniciramo sa crnogorskom javnošć u - na transparentan način - i da objasnimo o čemu se radi kad je u pitanju članstvo u NATO-u. Crna Gora sjedi za stolom među 30 saveznika, sa istim pravom glasa kada treba zajedničkim snagama odlučivati o pitanjima od zajedničkog interesa za našu zajedničku sigurnost. Kao punopravna članica NATO-a, Crna Gora takođe ima koristi od najvišeg oblika osiguranja, tj. Klauzule o ko-

Ruske prijetnje neprihvatljive Ruska ambasada u Sarajevu nedavno je najavila da će na moguće približavanje Bosne i Hercegovine prema Sjevernoatlantskom vojnom savezu reagovati kao na neprijateljski korak, što je slično vremenu prije crnogorskog pristupanja Alijansi. Upitan kako NATO planira da stavi tačku na takve ultimatume, Đoana navodi da svaka zemlja ima suvereno pravo da bira svoje bezbjednosne aranžmane. - Da li će se države odlučiti za saradnju sa NATO-om - bilo putem partnerstva ili kao punopravne članice Alijanse - zavisi od svakog pojedinačnog aplikanta i 30 saveznika. Nijedna treća strana nema pravo da interveniše ili stavi

veto na takav postupak. Sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive. Vrijeme sfera uticaja u Evropi je prošlo. NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja sa NATO-om ne prejudicira bilo koje potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u. U potpunosti poštujemo suverenitet i nezavisnost zemlje i pozdravljamo kontinuirani doprinos Bosne i Hercegovine našoj evroatlantskoj sigurnosti – ocijenio je drugi čovjek Alijanse. Kao rumunski državljanin, dodaje on, čvrsto vjeruje da budućnost Zapadnog Balkana leži u evroatlantskoj zajednici naprednih i pros-

Mirča Đoana

peritetnih demokratija. - Usidrenje sa Zapadom najbolje je osiguranje od ponavljanja vjekovima dugih sukoba proisteklih iz takmičenja velikih sila – dodao je. - Naše politike u regionu - uključujući politiku otvorenih vrata - jačaju stabilnost i grade čvršću saradnju. Odlučni smo da nastavimo da pomažemo zemljama regiona u sprovođenju reformi. Ovo će koristiti njihovim građanima i cijeloj evroatlantskoj porodici. U potpunosti poštujemo odluku zemalja Zapadnog Balkana da se ne pridruže NATO-u, kao što poštujemo odluku drugih da se pridruže – ističe Đoana.

potrebno u bolnicama u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Bijelom Polju – navodi Đoana. Očekuje se, kaže on, da će dodatna medicinska oprema biti isporučena Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, u okviru NATO-ovog Povjereničkog fonda za odgovor na pandemiju. - Dobili smo zahtjev za vakcine iz Crne Gore, ali NATO

lektivnoj odbrani - jedna za sve i sve za jednu - sadržane u čl. 5 Ugovora iz Vašingtona, koji kaže da će se napad na jednog saveznika smatrati napadom na sve saveznike u NATO-u – rekao je Đoana. Đoana dodaje i da je u prethodnim krugovima proširenja dokazano da je pristupanje NATO-u predstavljalo preteču članstvu u EU za zemlje koje teže postatlantskim integracijama nakon 1990. godine. - To nije unaprijed određena činjenica, već snažna indikacija međusobnih odnosa između NATO-a i EU – navodi naš sagovornik. Generalno, dodaje Đoana, istraživanja NATO-a kod svih saveznika pokazuju visok nivo podrške članstvu. Šezdesetdva odsto građana NATO-a glasalo bi za to da njihova nacija ostane član Alijanse; a samo 11 odsto bi glasalo protiv. - Anketa takođe pokazuje široko slaganje sa principom kolektivne odbrane i sa činjenicom da članstvo u NATO-u čini napad strane države manje vjerovatnim. Takođe, 79 odsto intervjuisanih smatra da je važna saradnja između Sjeverne Amerike i Evrope na polju bezbjednosti. Ovo je presudno, jer nam je potrebna snažna transatlantska veza da bismo se nosili sa izazovima sa kojima se suočavamo, uključujući rusko destabilizujuće ponašanje, kontinuiranu prijetnju terorizmom, sofisticirane sajber napade, ometajuće tehnologije, uspon Kine i bezbjedno-

nema pristup vakcinama. Međutim, pružamo podršku putem Pandemic Trust Fund-a i proslijedili smo zahtjev Crne Gore svim NATO saveznicima i partnerima. Pored toga, pojedini saveznici su obećali sredstva za pokretanje Kovaksa kako bi osigurali poštenu distribuciju vakcina širom svijeta – ističe NATO zvaničnik.

sne implikacije klimatskih promjena. Nijedna zemlja ne može sama da se nosi sa tim izazovima, kao niti ijedan kontinent. Zbog toga Evropa i Sjeverna Amerika moraju još bliže da sarađuju, u NATO-u, u strateškoj solidarnosti – pojasnio je Đoana nedavna istraživanja. Državni sekretar SAD Entoni Blinken, potvrdio je nedavno da SAD žele da „ožive savez“. Komentarišući takvu inicijativu, nakon četiri godine komplikovanih odnosa sa administracijom koju je predvodio Donald Tramp, Đoana kaže da Blinken ima decenijsko spoljnopolitičko i nacionalno bezbjednosno iskustvo. - Takođe ima snažnu ličnu posvećenost NATO-u i transatlantskoj vezi. Kao i sam predsjednik Bajden, koji je ovo jasno rekao tokom telefonskog poziva sa generalnim sekretarom Stoltenbergom, nedugo nakon polaganja zakletve. Sada imamo jedinstvenu priliku da započnemo novo poglavlje u transatlantskim odnosima; i toplo pozdravljamo poruku Bajdenove administracije o ponovnoj izgradnji saveza i jačanju NATO-a – navodi naš sagovornik.

OŽIVLJAVANJE ALIJANSE

Na pitanje da li program reformi „NATO 2030“, koji bi trebalo da bude usvojen na NATO samitu kasnije ove godine može probuditi Alijansu iz „kliničke smrti“, Đoana kaže da je NATO najuspješniji

Ono što je važno je da nastavimo da komuniciramo sa crnogorskom javnošću - na transparentan način - i da objasnimo o čemu se radi kad je u pitanju članstvo u NATO-u političko-vojni savez u istoriji. - Tokom više od 70 godina naše zajedničke vrijednosti i interesi, s jedne strane, i sposobnost prilagođavanja kontinuiranim promjenama međunarodnom i bezbjednosnom pejzažu, s druge strane, garantovali su naš trajni uspejeh. NATO 2030 predstavlja ambicioznu agendu za transatlantsku bezbjednost i odbranu. To znači da je cilj da ojačamo naše jedinstvo, proširimo sigurnosni pristup i zajedno branimo međunarodni poredak zasnovan na pravilima – zaključuje Đoana, dodajući da je cilj jača posvećenost kolektivnoj odbrani i zajedničko finansiranje odvraćanja i odbrane na teritoriji NATO-a. - Politički, takođe bi trebalo da se više konsultujemo o svim pitanjima koja utiču na našu bezbjednost u NATOu; i u ovoj situaciji, vrijeme je da se ažurira NATO-ov strateški koncept, osiguravajući da se bavimo izazovima današnjice i sjutrašnjice – naveo je on. Kada je riječ o zaštiti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, Đoana ističe da ,,zemlje poput Rusije i Kine ne dijele naše vrijednosti“. - Zato moramo produbiti naše odnose sa bliskim partnerima i stvoriti nove širom svijeta. Postavljanjem međunarodnih pravila i normi koje odražavaju naše vrijednosti, imaćemo značajnu agendu na samitu NATO-a kasnije ove godine i nastavićemo da prilagođavamo naš savez budućnosti – poručio je Đoana. Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Neđelja, 18. april 2021.

Opštinska izborna komisija u Herceg Novom

INTERVJU: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

Nova vlast prodaje crnogorski interes ruskom kupcu

PODGORICA - Dobar dio sadašnje vlasti u Crnoj Gori vidim kao preprodavce crnogorskog nacionalnog interesa ruskom kupcu – uz djelove političkog establišmenta u Srbiji kao posrednike u toj trgovini - kaže predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak za ,,Pobjedu“. Ističe da glavna obaveza svakog crnogorskog patriote, bio on Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Albanac, Hrvat ili bilo koje druge nacionalnosti, jeste da se ogradi od ekstremizma i da očuva multinacionalni i evropski karakter Crne Gore. POBJEDA: Napisali ste na Tviteru, povodom situacije u Crnoj Gori, „...Ko ne sluša pesmu slušaće oluju. Ko gazi crvenu zastavu, gledaće zelenu“. Taj status je mnogo šerovan. Kakav će biti rasplet krize u Crnoj Gori? ČANAK: Rasplet krize zavisi od ukupne zrelosti crnogorskog društva i njegovih demokratskih kapaciteta. Dobra slika ukorijenjene demokratije data mirnom smjenom vlasti prošle godine, brzo je izblijedjela pred provalom revanšizma i ,,revolucionarnog“ osvetništva, potpuno neprimjerenog civilizovanim metodima smjene vlasti. Zloupotrebe, uzajamne prozivke i prebacivanja, kao i brojni primjeri neodgovornog odnosa prema državi poput neusvajanja budžeta, sve to svedoči o nesnalaženju veoma tankih pobjednika prošlogodišnjih parlamentarnih izbora. I sve to, na kraju, uvodi pravila ponašanja neprimjerena demokratskom društvu, koja će se u ishodištu obiti o glavu upravo njihovim današnjim promoterima. Jer, ne zaboravite, jednom uveden princip, nikada se ne iscrpljuje u prvom postignutom cilju. Od Miloševićevih uličnih smjena vlasti, njegovog smjenjivanja uličnom odbranom izborne pobjede DOS, pa do ,,litija“ i nadalje. Da zaključim, nesumnjivo je da će oni vrlo teško zadržati vlast, ali se sada postavlja pitanje da li će je oni i zloduh kojeg su pustili iz boce - mirno predati? I, sa druge strane, postavlja se pitanje ukupnog stepena zagađenja unutrašnjih odnosa u Crnoj Gori do kojeg su doveli u ovom periodu. A cijenu ovakvih događaja, na kraju, uvijek plaćaju svi građani. U tom svjetlu glavna obaveza svakog crnogorskog patriote, bio on

Utvrđen redosljed na glasačkom listiću

Sa jučerašnjeg žrijebanja u OIK

HERCEG-NOVI – Opštinska izborna komisija utvrdila je juče redosljed na glasačkom listiću za izbore u Herceg Novom, koji su zakazani za 9. maj. Na glasačkom listiću prva će biti Novska lista - Naš grad naš brod, čiji je nosilac dr Savo Marić, dok će na drugom mjestu biti Koalicija DPS - SD „Evropski tim za Herceg Novi“, čiji je nosilac dr Predrag Dabović. Na trećem mjestu je Koalicija Prava CG i Glas za naš Novi „Pravi Novi, sloboda je u našim rukama“, koju predvodi Milan Zarić, a na četvrtom - Koalicija za Budućnost Herceg Novog i Boke koju čine DF, SNP i Radnička partija, čiji je nosilac Ivan Otović. Peta na glasačkom listiću je Koalicija „Ni lijevo ni desno, pravac Novi“, koju čine Demokrate, Grupa građana Narod pobjeđuje, Demos i Stranka penzionera, invalida i restitucije, koju predvodi Stevan Katić, dok je šesta Koalicija „Dr Dritan Abazović – Crno na bijelo – Može Bokeški“ koju čine Ura, Bokeški forum i Bokobran, a čiji je nosilac dr Draško Rašković. Ž. K.

Poruka poslanice SDP-a Draginje Vuksanović-Stanković Nenad Čanak

Nesumnjivo je da će oni vrlo teško zadržati vlast, ali se sada postavlja pitanje da li će je oni i zloduh kojeg su pustili iz boce - mirno predati? I, sa druge strane, postavlja se pitanje ukupnog stepena zagađenja unutrašnjih odnosa u Crnoj Gori do kojeg su doveli u ovom periodu. A cijenu ovakvih događaja, na kraju, uvijek plaćaju svi građani - kaže Čanak Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Albanac, Hrvat ili bilo koje druge nacionalnosti, jeste da se ogradi od ekstremizma i da očuva multinacionalni i evropski karakter Crne Gore. POBJEDA: Premijer Zdravko Krivokapić smijenio je ministra pravde Vladimira Leposavića, ali ministar kaže da ne može da podnese ostavku. Što takvo ponašanje ministra govori o premijeru? ČANAK: Ne bih se ja zadržavao samo na premijeru, nego bih i premijera i ministra i kompletnu Vladu stavio pod lupu dosljednosti i principijelnosti koje očigledno manjka. Još su svježe scene velikog „zajedništva“ u pohodu na „oslobađanje“ Crne Gore, a već se čitava nova vlast utopila u uzajamne svađe i klijentelizme. I to svađe ne oko brzine sprovođenja programa za koji su se navodno svi zalagali, nego oko vlasti, moći i naravno shodno tome – novca. Mislim da i dobar dio onih koji su glasali za tu političku opciju sada to više ne bi učinio i da je to glavni razlog zašto se pokušava pribjeći etno političkom inženjeringu oličenom u predloženim izmjenama koje se tiču državljanstva Crne Gore i shodo tome – prava glasa. POBJEDA: Posljednje proteste u Crnoj Gori izazvala je uredba o državljanstvu koju Vlada namjerava da donese.

Vučić može još dugo da vlada - Rascjep u opoziciji toliko je velik da ovog trenutka izgleda nepremostiv. Dok se ne pojavi neka drugačija opcija, koja bi dala šansu i građanskoj opciji u Srbiji i suštinskom prevazilaženju antagonizama u regionu - Vučić ima šansu da, ako suzbije ambicije i pohlepe u SNS-u, vlada još dosta dugo - zaključuje naš sagovornik.

Ako bude usvojena ona će promijeniti sastav stanovništva i biračkog tijela: naprimjer ako imate nekretninu u Crnoj Gori moći ćete da glasate na izborima. Da li je taj prijedlog napravljen pod pritiskom Srbije? ČANAK: Ne znam da li je pod pritiskom Srbije, ali vodeći se starom latinskom izrekom „Qui bono“ (ko profitira), ja u tome vidim ruski uticaj. Ukidanje Crne Gore kao evropske države i članice NATO-a otvara vrata ruskom izlazu na Sredozemlje što je veliki i davnašnji ruski geopolitički interes. U tom svjetlu, dobar dio sadašnje izvršne vlasti u Crnoj Gori vidim kao preprodavce crnogorskog nacionalnog interesa ruskom kupcu. Uz djelove političkog establišmenta u Srbiji kao posrednike u toj trgovini. POBJEDA: SPC je imala veliku ulogu u promjeni vlasti 30. avgusta. Da li je uticaj crkve na srpski blok jači ili slabiji nakon smrti mitropolita Amfilohija - najavljeno je potpisivanje temeljnog ugovora Vlade sa SPC? Što čeka novog mitropolita, da li će se više baviti crkvenim ili političkim pitanjima? ČANAK: Amfilohije Radović je bio značajna politička figura u Crnoj Gori i ko god ga naslijedi na poziciji mitropolita crnogorsko-primorskog neće imati takav uticaj. Novi mitropolit bi trebalo, po mom dubokom uvjerenju, da se manje bavi politikom a više duhovnim pitanjima nego što je to činio Amfilohije Radović. Ali bojim se da će i na to u određenoj mjeri uticati ruski faktor. POBJEDA: U parlamentu Srbije nema opozicije, da li predviđate nove izbore i mo-

Ozbiljna situacija - O ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo i krhkosti svjetskog mira najbolje svjedoči uzbuđenje oko pokreta ruskih trupa na ukrajinskoj granici jer je potpuno jasno da jedan nepromišljeni potez može da sunovrati čitavu Evropu i svijet u izuzetno duboku krizu. A u svemu tome, veliku razliku čini odgovor na pitanje da li je Crna Gora članica NATO-a ili baza za rusku flotu. I zato se toliko ulaže u uništenje šanse da samostalna i nezavisna Crna Gora istinski bude gospodar svoje sudbine - kaže Čanak.

že li se napraviti savez kao nekadašnji DOS koji bi pobijedio SNS? ČANAK: U ovom trenutku nema šanse da se napravi nekakva grupacija poput DOS-a iz jednostavnog razloga što „bojkotaška“ opozicija one koji su izašli na prošle izbore smatra za saradnike Vučića. A sa druge strane, upravo je taj bojkot i omogućio Vučiću dvotrećinsku većinu u Skupštini Srbije, odnosno neupitnu vlast da po želji mijenja Ustav. Na ovom mjestu čak ne bih da ulazim u to da bojkotaška opozicija izvorno nema drugačiji stav po pitanju priznanja Kosova, nezavisnosti Crne Gore i suočavanja sa prošlošću od aktuelne vlasti, gdje su u pojedinim elementima stavovi tog dijela opozicije još i znatno rigidniji. Pa sjetite se Boška Obradovića koji spominje srpsku Boku?! Violeta CVEJIĆ

Smijenite ministre koji imaju dvojno državljanstvo PODGORICA - Poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković poručila je da se ministri pravde Vladimir Leposavić i finansija Milojko Spajić moraju hitno smijeniti ako se utvrdi da imaju dvojno državljanstvo. - Ministar Sekulović umjesto nemuštih stavova, kao kod zakona o registru prebivališta ,,ima – nema“ i ,,tamo – ovamo“, mora da za dvojicu drugih ministara pokrene proceduru

utvrđivanja postojanja dvojnog državljanstva u skladu sa čl. 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu - napisala je Vuksanović-Stanković na Tviteru. Ona je dodala da se ,,dva eksponenta vlasti“ ministri Leposavić i Spajić moraju hitno smijeniti ako se utvrdi da imaju dvojno državljanstvo. - Nadamo se da će ministar Sergej Sekulović biti na strani zakona za koji se deklaratorno zalaže - kazala je VuksanovićStanković. S. P.

Objavljen izvještaj o radu Skupštine za 2020. godinu

Parlament lani donio 46 zakona PODGORICA - Skupština je u prošloj godini održala ukupno 13 sjednica, uključujući i konstitutivnu sjednicu 27. saziva Skupštine i donijela 80 akata, od čega 46 zakona – podaci su iz izvještaja o radu Skupštine za 2020. godine. - Objavljivanje izvještaja o radu Skupštine za 2020. godinu je jedna u nizu aktivnosti usmjerenih na afirmaciju i jačanje transparentnosti i otvorenosti rada parlamenta koji je, od početka rada 27. saziva, jedan od glavnih prioriteta djelovanja. Realizacija značajnog broja aktivnosti bila je uslovljena okolnostima izazvanih pandemijom korona virusa, koje su u bitnom uticale na dinamiku i intenzitet rada parlamenta. U izvještaju su, između ostalog, prikazani i podaci o Skupštini, njenom sastavu, zakonodavnim i kontrolnim aktivnostima, kao i o njenom djelovanju na međunarodnom planu i jačanju administrativnih kapaciteta, uz prikaz utrošenih sredstava, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. U izvještaju se navodi i da je tokom protekle godine predsjedniku Vlade postavljeno 28, a njenim članovima 192 pitanja. Održano je 159 sjednica radnih tijela, na kojima je razmotreno 420 tačaka dnevnog reda, a realizovano je i jedno kontrolno i 22 konsultativna saslušanja. - U dijelu koji govori o transparentnosti i otvorenosti rada parlamenta, navedene su i jedne od najznačajnijih novina, a to su, između ostalog, otvoreni nalozi Skupštine na najpopularnijim društvenim mrežama – Fejsbuku, Tviteru i Instagramu. Značajna novina odnosi se i na mogućnost praćenja sjednica radnih tijela putem interneta, kao i objavljivanje obrasca za predstavke na vebsajtu Skupštine, čime je olakšano njihovo podnošenje, ali i omogućeno efikasnije postupanje po njima od strane nadležnih službi i radnih tijela Skupštine - navodi se u saopštenju. U izvještaju se podsjeća i na to da je izvršena temeljna rekonstrukcija sala u kojima se održavaju sjednice radnih tijela, čime su se poboljšali uslovi rada, ali i stvorile pretpostavke za uvođenje direktnih prenosa sjednica radnih tijela, što je projekat koji je realizovan u ovoj godini. S. P.

Ekonomija

Neđelja, 18. april 2021.

Ministri ekonomskog razvoja i finansija u posjeti Trebinju

Sa sastanka u Trebinju

Turisti iz BiH veoma važni za crnogorski turizam PODGORICA - Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović pozvao je turiste iz Bosne i Hercegovine (BiH) da ove godine dođu u što većem broju na more u Crnu Goru. - Granice između naše dvije zemlje, kao što znate, su trenutno otvorene za slobodan protok ljudi i robe - rekao je Milatović, boraveći u radnoj posjeti Trebinju. On je kazao da su turisti iz BiH jako važni za cjelokupnu turističku aktivnost u Crnoj Gori a i puno bolja epidemiološka situacija u zemlji pogoduje njihovom dolasku. - Stoga upućujem i snažan apel turistima iz BiH da dođu, posjete i provedu ljeto u Crnoj Gori - kazao je Milatović. On je, zajedno sa ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem i preds-

jednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, održao sastanak sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košaracem i gradonačelnikom Trebinja Markom Ćurićem. Taj sastanak dio je prve regionalne posjete ministara, koja ima za cilj promociju i otvaranje turizma Crne Gore. Turisti iz zemalja regiona su u 2019. godini ostvarili više od 5,3 miliona noćenja ili skoro 40 odsto ukupnih noćenja u Crnoj Gori. Od toga turisti iz BiH bilježe preko milion noćenja. Milatović je dodao da je BiH važno tržište za Crnu Goru i turisti odavde ostvaruju deset odsto ukupnog noćenja u Crnoj Gori. - Posebno izdvajam njihov značaj za izdavaoce privatnog smještaja - rekao je MilaS. P. tović.

Prva dama se obratila u finalu takmičenja za izbor najboljeg likovnog rada učenika

Lidija Đukanović pozvala Indijce da posjete Crnu Goru

Lidija Đukanović

PODGORICA - Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović, na poziv počasne konzulke Crne Gore u Indiji Dženis Darbari, obratila se video porukom u finalu takmičenja za izbor najboljeg likovnog rada učenika od 14 do 16 godina iz Indije, na temu prijateljstva između Indije i Crne Gore i uputila poziv da posjete Crnu Goru, zemlju čarobne ljepote, bogate istorije i kulture. Ona je izrazila uvjerenje da će se i na ovaj način značajno

osnažiti obrazovne, kulturne, turističke i trgovinske veze između dvije države, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Kako navode, cilj ovog takmičenja je da edukuje i proširi kulturne odnose između dvije države, a procjenjuje se da je današnje takmičenje pratilo više od 50 hiljada učenika. Tom prilikom, prva dama je podsjetila na prijateljstvo dvije države koje traje još iz perioda bivše Jugoslavije i ukazala da se ove godine, 2. avgusta, obilježava i 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, a da se 31. januara navršilo 13 godina od otvaranja počasnog konzulata Crne Gore u Indiji. -Sve ovo nam ukazuje da odnosi naših država jačaju iz godine u godinu, a prijateljstvo se dodatno učvršćuje. Tome je nesumnjivo doprinio i ovaj jedinstveni projekat gdje su se učenici na kreativan način upoznali sa kulturom, istorijom, tradicijom, pejzažima i ljudima iz Crne Gore – kazala je Đukanović. S.P.

U SUSRET SEZONI: U Budvi otvoreno samo 15 od 134 hotela Nadamo se da će nam veći promet početi krajem maja. Očekujemo turiste iz okruženja - Srbije, Albanije, Bosne, Bugarske, Makedonije, kao i goste iz Istočnog bloka - Ukrajine, Bjelorusije, Rusije... Ako bismo imali sezonu od nekih 60 odsto od 2019. bili bi prezadovoljni i na taj način većina nas bi mogla da održi preduzeće likvidnim i preživi sljedeću zimu – tvrdi Luka Vučković BUDVA - Hladni april nije napunio bašte budvanskih lokala. Šetača skoro da i nema, ali ugostitelji vjeruju da će sezone biti i da najave ohrabruju. Nadaju se u bliskoistočno tržište, region, ali računaju i na domaće goste. Kažu i da bi im još jedna propala sezona uništila poslovanje, radnici koje su teško sačuvali dobili bi otkaz… Rusi bi im i te kako poboljšali sezonu i popunili kapacitete. Najbolji su potrošači, kažu, ali ništa bez direktnih avio-linija… Prema posljednjim podacima, u Budvi boravi oko 2.000 gostiju, od čega 450 u hotelima. U pitanju su gosti iz Srbije, Rusije, Albanije, Turske i Bosne i Hercegovine.

PriPreme

Kako je Pobjedi kazala direktorka Turističke organizacije Budva Maja Liješević, usljed nerentabilnosti još uvijek je otvoren simboličan broj hotela u našem gradu - svega 15 od ukupno 134 velika i mala. - Očekujemo da će veći broj biti otvoren tokom prvomajskih (uskršnjih) praznika, jer su hotelijeri pripremili zaista povoljne aranžmane - kazala je Liješević dodajući da pripreme za sezonu teku uobičajenim tokom za ovo doba godine. - Hotelijeri i ugostitelji su potpuno spremni za prve goste koje očekujemo počet-

Na obali nema nikog na ručku

,,Iščupali“ bi gostima iz o Maja Liješević

Lolo Pjerotić

Luka Vučković

kom maja, zakupci plaža su u fazi finalnih priprema svojih kupališta. Čistoća na teritoriji cijele opštine je na zavidnom nivou. Ipak, osjeća se da je Budva „u znaku očekivanja“, tj. da svi privredni subjekti u našem gradu prate razvoj epidemiološke situacije u Crnoj Gori i reaguju shodno tome ističe Liješević. Kada su u pitanju najave za predstojeću sezonu, ona naglašava da imaju informaciju od turističkih radnika da postoji veliko interesovanje sa tržišta Ukrajine, Rusije i Bjelorusije, dok od gostiju iz regiona svakako očekuju dobru posjećenost, ali više individualnu, nego organizovanu. - Jedno je sigurno, tvrde turistički poslenici Budve - ovo će ljeto obilježiti veliki broj „last minut“ gostiju, u skladu sa svim svjetskim trendovima - naglašava Liješević. Kada su u pitanju njihove aktivnosti još uvijek čekaju informaciju od resornog ministarstva i Instituta za javno zdravlje po pitanju „Protokola za putovanja“, jer u dogovoru sa NTO i ostalim LTO organizuju regionalnu kampanju, s obzirom na to da je sasvim izvjesno da će se osloniti na bliskoistočno tržište. - Izvjesno je i to da će naša promotivna kampanja i ove godine biti uglavnom digitalna. Budva, destinacija prepoznata po najposjećenijim manifestacijama u zemlji i šire, ove godine se mora,

nažalost, kao i prethodne, prilagoditi aktuelnim epidemiološkim mjerama, posebno onima koje se odnose na mogućnost brojnijeg okupljanja - kazala je Liješević. U ovom trenutku, naglašava ona, najvažnije je stvoriti stabilnu epidemiološku podlogu i obezbijediti što bržu vakcinaciju u cilju postizanja kolektivnog imuniteta. - To će sigurno pružiti povjerenje turistima koji Crnu Goru i Budvu biraju kao svoju destinaciju za odmor. Veoma je važno i obezbijediti što hitniju avio-povezanost sa Rusijom, nama izuzetno važnim tržištem. Optimizam budi informacija da ,,Aeroflot“ najavljuje prve letove ka Crnoj Gori krajem aprila - kazala je Liješević dodajući da je svakako izazov i pripremiti destinaciju za dolazak gostiju. - Moramo poslati poruku stabilne cjenovne politike ali i poruku da vodimo računa o

sopstvenom i tuđem zdravlju - poručila je Liješević.

Najave

Potvrdu da ove godine očekujemo veliki broj turista iz Ukrajine dao nam je vlasnik turističke agancije ,,Pilon“ Lolo Pjerotić. Oni su sa turistima sa ovog tržišta poslovali i prošle godine tako da su jedna od rijetkih agencija koje su imale posla i minule sezone. - Sezona će biti dobra, ali ne i sjajna. Najava ima, rezervacije su svakodnevne tako da čekamo - ističe Pjerotić dodajući da samo treba odrediti mjere ulaska, i da Vlada ispuni najavljeno snižavanje cijena PCR testa za turiste. To bi umnogome privuklo više turista sa ovog područja. Pjerotić smatra da turističkog uspjeha iz 2019. neće biti ni naredne tri, četiri godine. - Biće ostvareno 50 odsto prihoda iz 2019. godine. Ako se uspostave avio-linije sa Rusijom bilo bi i više. Za sa-

Atraktivne instalacije za najmlađe za Uskrs Povodom pravoslavnog Uskrsa Turistička organizacija opštine Budva planira da obraduje najmlađe sugrađane i goste u subotu, 1. maja od 11 sati u blizini „Uskršnjeg kutka“ sa veoma atraktivnim instalacijama na glavnom gradskom trgu. - Ukoliko mjere dozvole, umjesto tradicionalnog budvanskog karnevala, u saradnji sa NVO „Feštađuni“ planirali smo, tokom maja, organizaciju „Abruma“ (poziv na karneval), dok bi „Proljećna noć pod maskama“, atraktivni maskenbal na otvorenom, trebalo da se održi tokom juna - poručila je Liješević.

Na Ričardovoj glavi mještani piju kafu

Ekonomija

Neđelja, 18. april 2021.

bismo se i sa okruženja Polupansion i za 24 eura

Nemanja Kuljić

Jelena Kaluđerović

da nema izgleda. Ja sam jako informisan oko toga, pratim njihovu televiziju - kaže Pjerotić. Navodi i podatak da Rusi zbog složene epidemiološke situacije neće putovati u Tursku i da bi zato bilo veoma dobro da se organizuju avioni jer bi oni rado došli Crnu Goru. - Dolaziće bogati Rusi, ali avionskom linijom preko Beograda na Tivat. A, već su poskupili karte - kaže Pjerotić dodajući da nova crnogorska avio-kompanija ako poleti znači dosta, ali ako Rusija ne dozvoli ništa od toga. - Moje mišljenje je da je dolazak ruskih gostiju i zdravstveni i ekonomski i politički problem. Treba da se napravi dobar lobi i to bi za nas bio spas. Ostvarili bismo sigurno i više od 60 odsto prihoda iz 2019. godine - kaže Pjerotić dodajući da su Rusi u velikom broju vakcinisani i ne treba im test što dodatno sve olakšava. Po njegovim saznanjima u najavi su i gosti iz Bjelorusije i Moldavije koji će krenuti od juna. - Mi smo spremni, radno je. Dolaze nam vodiči iz Ukrajine, sve pripremamo. Ima nešto više najava ove godine, najavljeno je više i aviona. Međutim to ne mora ništa da znači. Ako ne bude interesovanja, i broj letova će se smanjiti - kazao je Pjerotić objašnjavajući da su turisti sa ovih tržišta dobri potrošači. Ne kao Rusi, ali…

Pjerotić poručuje i da Vlada treba da obezbijedi da turisiti što normalnije dolaze i odlaze. - Nemamo drugog izlaza. Prošle godine je napravljena velika greška. Državne granice su bile zatvorene dugo. Ne smije to biti ponovljeno. Granice moraju biti otvorene - smatra Pjerotić. Direktor ugostiteljskog preduzeća „Mozart“ Luka Vučković gdje smo zatekli prazne bašte, kaže da ovih dana posluju veoma slabo i to nekih 10 odsto u odnosu na 2019. godinu. Procjene za sezonu kaže ne može niko dati. Situacija se mijenja iz dana u dan, ali neke najave obećavaju. On apeluje da se obavezno svi vakcinišu, naročito turistički radnici jer jedino zajedno uz poštovanje mjera možemo sezonu učiniti uspješnom. - Iz našeg Udruženja ugostitelja Budve zalagali smo se da se naprave određeni sertifikati za preduzeća čiji su zaposleni vakcinisani da bi turisti znali da je to sigurnije mjesto za boravak - kazao je Vučković. Situacija za ugostitelje je, kako kaže, veoma teška, i ova sezona ako se ne ,,odradi“ sa 60 odsto prihoda iz 2019. godine svi će zatvoriti lokale jer su i ovako na izdisaju. - Nadamo se da će nam veći promet početi krajem maja. Očekujemo turiste iz okruženja - Srbije, Albanije,

Liješević navodi da u periodu predsezone (maj, početak juna) u budvanskim hotelima sa tri zvjezdice smještaj, na bazi polupansiona, iznosi od 24 eura pa na više, u hotelima sa četiri zvjezdice od 32 eura, dok u hotelima sa pet zvjezdica u ovom periodu porodični aranžmani (dvoje odraslih i dvoje djece do 12 godina) iznose od 90 eura, pa na više, uz korišćenje svih velnes i spa sadržaja koje hotel posjeduje. - Čak i u glavnoj turističkoj sezoni (od sredine juna, pa dalje) smještaj u dvokrevetnoj sobi možete pronaći i za 50 eura za dvoje, a u hotelima sa 5 zvjezdica i za 60 eura po osobi - navodi Liješević.

Bosne, Bugarske, Makedonije, kao i goste iz Istočnog bloka - Ukrajine, Bjelorusije, Rusije... Ako bismo imali sezonu od nekih 60 odsto od 2019. bili bi prezadovoljni i na taj način većina nas bi mogla da održi preduzeće likvidnim i da na neki način izdrži sljedeću zimu - tvrdi Vučković. Dodaje da su budvanski ugostitelji pogođeni ovom krizom ne 14, nego 18 mjeseci, jer im je i prošla zima bila loša.

Promet

- Prošle godine smo imali od 15 do 25 odsto prometa od 2019. i to je veliki udar na sve nas. Imamo veliki broj zaposlenih, većina nas zadržali smo radnike i to je dobro. Nama je to cilj i da preduzeće posluje pozitivno - kazao je Vučković dodajući da se veliki broj lokala u Starom gradu zatvara. - Dosta je preduzeća bankrotiralo. Izuzetno je teško lokal zatvoriti jer su to veliki

Bašte lokala spremne za goste

troškovi, pa onda ponovo otvoriti. Dobra stvar je što smo se izborili da naše kolege vrše dostavu i na taj način opstaju tokom zabrane rada. Ako budemo i ovu godinu izgubili bojim se da će dosta nas zatvoriti preduzeća, odnosno da će svoje poslovne prostore izdati jer neće moći da izdrže dvije sezone sa lošim poslovanjem - naglašava Vučković. On smatra da bašte lokala više nikako ne treba zatvarati, bilo kakva da je epidemiološka situacija jer svakako stručnjaci tvrde da su one bezbjedne za goste. - Vakcinacija je jedina moguća slamka spasa. Apelujemo da se građani vakcinišu u što većem broju i nadamo se da ćemo imati makar špic sezone i da će Crna Gora biti dobro posjećena - kazao je naš sagovornik. On je mišljenja da i gosti iz okruženja ako dođu mogu koliko toliko da izvuku sezonu. - Zavisi i kakvi će biti vremenski uslovi, da li će biti toplo, kištovito, to su neki faktori na koje ne možemo da utičemo. Za sada, kako stvari stoje, predsezonu nemamo - kaže Vučković. Smatra da smo turiste iz Zapadne Evrope izgubili, ali da će biti gastarbajtera. - Obećavajuće je i to što ima interesovanja za apartmanski smještaj u odnosu na prošlu godinu kada ga uopšte nije bilo - tvrdi Vučković. Što se tiče cijena, smatra da svi moraju da spušte cijene i prilagođavaju se potražnji. - Nije vrijeme za neki visokoplatežni turizam. Moramo da opstanemo jer ovo pogađa cijeli svijet, ne samo nas. Ali nikako ne smijemo da spuštamo kvalitet usluge i proizvoda

SvE jE jOŠ pRaZNO: Šetaliste u Budvi

- naglašava Vučković. Smatra i da Opština Budva treba da ih ,,podrži“, smanji cijene zakupa bašti, PDV, poreze, komunalije… Za rast cijena i akciza kaže da nije vrijeme. - Mi ne možemo da povećamo cijene za ovu godinu pa je to udarac za nas. Definitivno je država u problemu, ali moramo zajedno da ,,izvučemo“ ovu sezonu jer ćemo lakše da razmišljamo kako dalje poručuje Vučković. On tvrdi da bi im mnogo značilo da otvore međugradski saobraćaj da im vikendom dođu domaći gosti. - Vikendom imamo dosta domaćih gostiju da napravimo promet koji nam pomaže - tvrdi Vučković. Generalni menadžer hotela Avala i Bjanka Nemanja Kuljić kaže da se prognoze mijenjaju iz dana u dan, ali konačno na bolje. - Imamo konkretne najave od naših partnera za goste iz Izraela, Ukrajine i Bjelorusije. Mnogo očekujemo i od regiona, prije svega tržišta Albanije, Kosova i Srbije a rezervacije su krenule da pristižu čim su se u Budvi, liberalizacijom mjera za to stvorili uslovi - ističe Kuljić. Cjenovnu politiku ove godine su segmentirali pa tako imaju različite ponude za različita tržišta. - I ove godine smo za goste iz Crne Gore pripremili posebne pakete koji će vjerujem biti interesantni posebno u periodu pred i post sezone. Kako je Crna Gora zbog svog geografskog položaja i nedovoljno razvijene putne infrastrukture prepoznata prije svega kao avio-destinacija, njena povezanost sa, za nas

bitnim emitivnim tržištima, biće od presudne vaznosti za stepen uspješnosti sezone - kazao je Kuljić i napomenuo da ne smiju zanemariti ni zdravstveni aspekt koji ostaje jedan od glavnih preduslova za dolazak turista sa bilo kog tržišta. - Očekujemo donošenje jasnih zdravstvenih protokola ulaska i izlaska iz zemlje a u narednom periodu, svi naši gosti će PCR test moći odraditi u udobnosti svoje sobe kaže Kuljić. A u hotelu Bjanka nakon dobre zimske sezone slijedi period niže popunjenosti. - Pooštravanje mjera na sjeveru rezultiralo je manjim interesovanjem gostiju, bez obzira na sjajne sadržaje (SPA, konferencijske kapacitete) koje hotel posjeduje. Trenutna popunjenost hotela je oko 20 odsto. Prethodna godina je pokazala da ljudi vole planinu, posebno u trenutnim okolnostima, gdje su svjez vazduh i netaknuta priroda postali pravi luksuz - kazao je Kuljić.

očekivanja

Goste iz ovih zemalja, kao i iz Srbije i Bosne i Hercegovine, očekuje i HTP Budvanska rivijera, kazala je za Pobjedu menadžerka za odnose sa javnošću i marketing Jelena Kaluđerović. Gostima iz zemalja Evropske unije nadaju se ukoliko se za to steknu optimalni uslovi. - Naš hotel Palas u Petrovcu je otvorio svoja vrata 8. aprila i već ovog vikenda očekuje prve goste. Primjetno je interesovanje gostiju iz Crne Gore i određenog broja gostiju iz regiona za boravak u maju, naročito tokom uskršnjih i majskih praznika - kazala je Kaluđerović dodajući da je cijena smještaja prilagođena aktuelnoj situaciji te da su oduvijek imali dobar odnos cijena - kvalitet u svojim hotelima. Otežavajuću okolnost u poslovanju hotela vidi u čestom mijenjanju pravila i procedura, koje, kako navodi, uz dodatne napore uspijevaju da prevaziđu. Svih pet hotela u okviru Budvanske rivijere, Slovenska plaža, Mogren, Aleksandar, Palas i Kastel Lastva imaju međunarodnu oznaku ,,Sejv travels“ koju dodjeljuje Svjetski savez za turizam i putovanja kao priznanje destinacijama i turističkim subjektima koji su usvojili globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite. nada kovačeviĆ foto: D. mijatoviĆ

U fokusu

Neđelja, 18. april 2021.

Ekspert i izvršni direktor Foruma za evroatlantske perspektive Bojan Bugarin za Pobjedu o najavljenim izmjenama regu

Vladini prijedlozi nezako PODGORICA- Način na koji se pristupilo uređenju regulisanja pitanja državljanstva implicira i izaziva sumnju da su glavni motivi za izmjene politički razlozi kazao je za Pobjedu nekadašnji koordinator za viznu i postviznu liberalizaciju Crne Gore s Evropskom unijom, Bojan Bugarin Upozorava i da je evropska praksa da su manje države restriktivnije kada je riječ o odobravanju državljanstva. Bugarin smatra da je Vladin prijedlog izmjene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom nezakonit i da nije dobro pripremljen. POBJEDA: Velika polemika i nezadovoljstvo kod dijela građana pojavili su se nakon što je u javnost procurio prijedlog izmijene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, kao i najavljene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Dok iz opozicije ocjenjuju da je riječ o izbornom inženjeringu iz vlasti odgovaraju da nije riječ o tome već o ispravljanju nepravde. Vi ste nedavno ocijenili da iza ovakvih inicijativa stoje politički motivi. Zbog čega to smatrate? BUGARIN: Način na koji su izmjene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom pripremljene, brzina i netransparentnost koje su pratile proces, nestručnost i nepoznavanje materije koja se uređuje prilikom formulisanja izmjena Odluke, ukazuje da se izmjenama nije pristupilo sa stručne i profesionalne strane, da samom postupku nije prethodilo profesionalno i stručno promišljanje, prijeko potrebna analiza trenutnog stanja i ishodi i rezultati koji se izmjenama očekuju. Znajući da u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje profesionalci i eksperti za ovu oblast, smatram da oni nijesu konsultovani prilikom pripreme Informacije o rezultatima sprovedene analize zakonodavnog okvira i sudske prakse u vezi sa crnogorskim državljanstvom, koju je Vlada Crne Gore usvojila 26. marta, kao i prilikom same pripreme teksta izmjene i dopune Odluke, već da je postupak iniciran i odrađen ,,spolja“. Imajući u vidu kompleksnost i osjetljivost ovog pitanja, nikako se nije smjelo na ovaj način ući u cijelu priču. Ukoliko je osnovni razlog bio, kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ispravljanje nepravdi, tom ,,ispravljanju nepravdi“ se trebalo i moralo drugačije pristupiti. Ukoliko je bilo slučajeva, a vjerujem da jeste, da je neko lice bilo oštećeno u postupku odlučivanja po zahtjevu za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, ti slučajevi su se mogli analizirati i pre-

hispitati u okviru postojećeg normativnog okvira. Da se utvrdi njihov broj, specifičnost slučajeva, te da se pristupi ponovnom postupanju i rješavanju onih predmeta gdje se može locirati greška državnog organa (npr. u pogledu mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost i dr), a imajući u vidu presude Upravnog suda, kao i pravne stavove Upravnog suda za svaki pojedinačni predmet. Ovakvom jednom analizom bi se utvrdio tačan broj lica prema kojima je ,,sistem“ bio nepravedan i to ne bi iziskivalo previše vremena, kao ni veliki kadrovski potencijal, s obzirom da je registar crnogorskih državljana elektronski vođena baza podataka koja omogućava brzo i prilično jednostavno pronalaženje svih ,,spornih“ predmeta. Na ovaj način bi se pokazala ozbiljnost, temeljnost i pravi put rješavanja eventualno spornih pitanja, te pokazalo da li je Odluku potrebno mijenjati upravo zbog tih nepravdi iz prošlosti, ili se izmjenama Odluke želi liberalizovati budući prijem u državljanstvo određenih kategorija stranaca. Dakle, ovdje treba razjasniti da li Vlada pristupa izmjenama Odluke zbog ispravljanja nepravdi iz prošlosti, zbog sprečavanja nepravdi do kojih može doći u budućnosti, zbog olakšavanja prijema u državljanstvo lica koja su u braku sa crnogorskim državljanima, ili pak, kako predsjednik Vlade reče, nemalog broja lica koji žive dugo vremena u Crnoj Gori bez regulisanog državljanstva. Način na koji se pristupilo rješavanju ovog pitanja, implicira i izaziva sumnju da su u pitanju politički razlozi. POBJEDA: Smatrate li da je važeća Odluka bila dobra jer je izazvala dosta kontroverzi prilikom njene primjene, odnosno često su je nadležni organi različito tumačili, pa čak i da ima veću snagu od Zakona o crnogorskom državljanstvu? BUGARIN: Kada je donijeta Odluka o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom 2008. godine, napravljena je ,,greška u koracima“. Definisanje i propisivanje vrste i potrebnog broja godina boravka za sticanje državljanstva, nije smjelo biti predmet podzakonskog akta, već isključivo Zakona o crnogorskom državljanstvu. Druga greška u koracima napravljena je nespretno definisanom kovanicom ,,zakonitog i neprekidnog boravka“, koja je, potpuno razumljivo, u narednim godinama izazivala dileme i zabune, kako kod samih stranaca, tako i kod sudija Upravnog suda. Među ovim vrstama boravaka, nije bilo privremenog boravka koji se odobravao po osnovu Zakona o strancima.



Znajući da u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje profesionalci i eksperti za ovu oblast, smatram da oni nijesu konsultovani prilikom pripreme Informacije o rezultatima sprovedene analize zakonodavnog okvira i sudske prakse u vezi sa crnogorskim državljanstvom, koju je Vlada Crne Gore usvojila 26. marta, kao i prilikom same pripreme teksta izmjene i dopune Odluke, već da je postupak iniciran i odrađen ,,spolja“

Bojan Bugarin

Da bi se razumjeli motivi i razlozi zašto je privremeni boravak stranaca bio isključen iz kategorije zakonitog i neprekidnog boravka, potrebno je razumjeti prilike i ambijent koji je postojao u tom periodu. Tih godina (od 2003. do 2008), Crna Gora je imala krajnje liberalan sistem zapošljavanja stranaca, kada je na našem tržištu rada godišnje radilo između 50.000 i 60.000 nerezidenata, dominantno iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je Crna Gora prihvatila veliki broj raseljenih i interno raseljenih lica. Takođe, svi pamtimo kako se tih godina desio pravi bum sa prodajom nekretnina i dolaskom u Crnu Goru velikog broja državljana Rusije, kojih je na privremenom boravku tih godina bilo oko 5.000 godišnje. Imajući u vidu ovakve, za crnogorske prilike, astronomske brojke, parametre, pokazatelje, trendove u tom periodu, a polazeći od opravdanog straha od narušavanja demografske strukture i ravnoteže, kao i zaštite domaćih radnika na tržištu rada, bilo je potpuno razumljivo da donosioci odluka zauzmu malo restriktivniji model prijema u crnogorsko državljanstvo. Samo što taj model nije smio biti predmet Odluke već samog Zakona. Pravna je činjenica da je Odluka, zbog svoje neusaglašenosti sa pozitivno-pravnim propisima, nezakonita i da se ta nezakonitost teško može otkloniti izmjenama Odluke. Smatram da je potrebno Odluku staviti van pravne snage a pitanje vrste i broja godina potrebnih za dobijanje državljanstva bliže urediti Zakonom o crnogorskom državljan-

stvu, čije bi izmjene u ovom pravcu trebale biti rezultat širokog društveno-političkog dogovora i konsenzusa. POBJEDA: Ocijenili ste takođe da prijedlog o izmjeni Odluke, normativno nije dobro pripremljen, i nije u skladu sa pozitivno pravnim propisima kao i da je nezakonit. Da li je zbog svega toga, kao i osjetljivosti teme, ovim izmjenama trebalo pristupiti nakon detaljne analize? BUGARIN: Shodno prijedlogu Odluke svaki privremeni boravak se smatra zakonitim i neprekidnim boravkom. Bitno je da je bude odobren u skladu sa Zakonom o strancima. Da bi razumjeli zbog čega prijedlog Odluke nije dobro pripremljen i zboga čega je nezakonit, želim da približim samu materiju privremenog boravka koju uređuje Zakon o strancima. Taj akt propisuje da se dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje sa rokom važenja do šest mjeseci u vremenskom periodu od jedne godine. Izuzetno, ako obavljanje sezonskih poslova to zahtijeva, dozvola se može produžiti, za još dva mjeseca kod istog ili drugog poslodavca, pri čemu rok važenja dozvole ne može biti duži od osam mjeseci u vremenskom periodu od jedne godine. Dakle, shodno spornoj Odluci, stranac koji ima dozvolu za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja koja ima rok važenja do osam mjeseci u kalendarskoj godini može podnijeti zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo. U spornoj Odluci, kao ni u osnovnom tekstu Odluke, nigdje ne piše da se zakoniti i neprekidni boravak ne odnosi na dozvolu za privremeni

Imajući u vidu kompleksnost i osjetljivost ovog pitanja, nikako se nije smjelo na ovaj način ući u cijelu priču. Ukoliko je osnovni razlog bio, kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ispravljanje nepravdi, tom ,,ispravljanju nepravdi“ se trebalo i moralo drugačije pristupiti

hiljada stranaca sa stalnim boravkom može biti u ,,igri“ za apliciranje za crnogorsko državljanstvo

boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja. S druge strane, Zakon o strancima ne dozvoljava strancima koji imaju dozvolu za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja dobijanje stalnog boravka. Takođe, evropski je standard da se strancima koji imaju privremeni boravak po osnovu sezonskog rada i zapošljavanja ne odobrava stalni boravak. Ovdje sada imamo pravni nonsens da Zakon o strancima isključuje ovu kategoriju stranaca iz zakonske mogućnosti dobijanja stalnog boravka, dok im Odluka o izmjeni Odluke priznaje pravo i mogućnost da dobiju državljanstvo koje je većeg statusnog obima prava od stalnog boravka. Znači, više uslova za manje prava i manje uslova za više prava. Postoji još nekoliko primjera na osnovu kojih se jasno vidi da je prijedlog Odluke nezakonit. Stava sam da je izmjenama Odluke trebalo pristupiti tek nakon detaljne analize trenutnog stanja, koja ne može obuhvatiti samo pitanja sudske prakse, odnosno kako su sudije Upravnog suda rješavale predmete u upravnim sporovima iz ove oblasti, opisano u Informaciji na nepune tri stranice koju je usvojila Vlada na sjednici 26. marta ove godine. Tokom implementacije Zakona o crnogorskom državljanstvu i Zakona o strancima, u praksi je sigurno bilo i grešaka službenika, nesnalaženja, neujednačene prakse rješavanja zahtjeva, neadekvatnih i neracionalnih postupaka i mišljenja službenika ANB-a koji su, svi zajedno, u manjoj

ili većoj mjeri, otežavali rješavanje zahtjeva stranaca koji, kao neuke stranke, često nijesu bili podučeni i upoznati od strane nadležnih službenika o njihovim pravima. Ali to treba da se analizira i jasno utvrdi prava slika, kako bi na taj način izbjegli bilo kakva politizovanja ove teme. POBJEDA: Prema Vašim p ro c j e n a m a ko l i ko b i stranih državljana moglo da aplicira za crnogorsko državljanstvo i da li je uopšte moguće kontrolisati proces njihovog odricanja od drugog državljanstva kao preduslov da bi bili upisani u birački spisak? BUGARIN: Nezahvalno je predviđati brojke. Međutim, ako imamo 30.000 stranaca sa stalnim boravkom, može se reći da su svi oni u ,,igri“ za apliciranje za crnogorsko državljanstvo. Takođe, na osnovu podataka iz 2019. godine mogu se dati određene projekcije. Te 2019. je odobren 45.551 privremeni boravak. Po mojoj procjeni, mada na osnovu nepotpunih podataka, od ovog broja od 45.551, nekih 20.000 do 25.000 stranaca ima mogućnost da u narednom periodu dobije stalni boravak ( jer zbog pravnog osnova po kojem im je odobren privremeni boravak ne prekida im se privremeni boravak) i da nakon toga nastavi put do dobijanja državljanstva, koji bi sigurno bio značajno ubrzan ukoliko bi se Odluka o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom izmijenila na planiran način. Što se tiče drugog dijela ovog pitanja, da li je moguće kontrolisati proces njihovog odricanja od drugog državljanstva, ističem da oni ne mogu biti primljeni u crnogorsko državljanstvo dok ne donesu otpust iz prethodnog državljanstva. Ovo se ne odnosi na lica koja su primljena u crnogorsko državljanstvo na osnovu braka. Drugo je pitanje da li se može kontrolisati ukoliko ta lica, nakon što su otpuštena iz prethodnog državljanstva i primljena u crnogorsko državljanstvo, ponovo zatraže državljanstvo iz kojeg su otpušteni. Moj odgovor je da se to ne može kontrolisati i državni organi Crne Gore ne mogu znati kada neko takvo lice ponovo stekne državljanstvo kojeg se prethodno odreklo zbog prijema u crnogorsko državljanstvo. POBJEDA: Na najavu izmjena Zakona o registrima prebavilišta i boravišta burno su reagovali i predstavnici manjinskih naroda. Iz Vlade su saopštili da ukoliko neko izgubi biračko pravo neće izgubiti i državljanstvo Crne Gore. Smatrate li da je opravdana bo-

U fokusu

Neđelja, 18. april 2021.

ulative državljanstva i biračkog spiska

koniti jazan manjinskih naroda i da li bi izmjene u najavljenom obliku mogle izazvati ozbiljnije posljedice poput bojkota narednih izbora? BUGARIN: Dva su elementa biračkog prava: državljanstvo i prebivalište. Gubitkom jednog od ova dva elementa, gubi se i biračko pravo. Odredbama člana 4 navedenog Nacrta, propisana je obaveza odjave prebivališta iz Crne Gore, crnogorskog državljanina koji se iseljava da bi se nastanio u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno živi. Odredbama člana 6 navedenog Nacrta, propisana je mogućnost Ministarstva unutrašnjih poslova da od policije zatraži terensku provjeru tačnosti adrese u slučajevima sumnje u tačnost prijavljenih podataka prilikom prijave promjene prebivališta i prijave promjene adrese. Nacrt uvodi i novi institut odjave prebivališta po službenoj dužnosti, na zahtjev za provjeru adrese prebivališta koju podnosi državni organ kao i drugog pravnog i fizičkog lica koje ima pravni interes. Ministarstvo unutrašnjih poslova će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta, ako se terenskom provjerom utvrdi da crnogorski državljanin stvarno ne živi na prijavljenoj adresi. Takođe, predviđeno je istovjetno postupanje Ministarstva kao u prethodnom slučaju kada se provjerom prebivališta utvrdi da se crnogorski državljanin iselio u drugu državu, u kojoj ima stalno prebivalište, a nije odjavio prebivalište na način propisan ovim zakonom. Za bolje razumijevanje problematike i značaja kategorije prebivališta, dobro bi bilo doći do broja crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu. Možemo se složiti da su crnogorski građani dominatno raspoređeni na tri geografske odrednice – Zapadna Evropa, SAD i Repulika Srbija. Uvidom u statističke podatke EUROSTAT-a, pronašao sam podatak da je u periodu 2000-2019. (dakle, za 20 godina) 8.272 crnogorska državljanina prijemom steklo neko od državljanstava država članica EU, kao i Velike Britanije, Švajcarske, Norveške i Islanda – najviše ih je steklo državljanstvo Luksemburga (2.255), Njemačke (2.037), Italije (805), Švajcarske (536), Velike Britanije (279). Međutim, značajan dio od ovih 8.272 lica su se, u postupku sticanja državljanstva neke od ovih zemalja prijemom (prije svih SR Njemačka), odrekla crnogorskog državljanstva, tako da se više ne nalaze u registru državljana i prebivališta, odnosno biračkom spisku Crne Gore. Kada je riječ o broju crnogorskih državljana u Sjedinjenim Američkim Državama, došao sam do statističkih podataka da je u periodu 20082019, dakle, za 12 godina, 2.281 crnogorski državljanin stekao državljanstvo SAD-a.

U EU male države teže daju državljanstvo Praksa svih manjih država je da imaju restriktivniji model prijema u svoja državljanstva, što je i razumljivo, jer su, zbog manjeg broja stanovnika više osjetljive na migratorna kretanja i potencijalne demografske udare. U prilog prethodnom, navešću statističke podatke koje sam pronašao u okviru EUROSTAT-a (Evropske agencije za statistiku), koji se odnose na prijem u državljanstvo država članica EU i EFTA (Švajcarska, Lihtenštajn, Norveška i Island). U periodu 2009-2019, dakle za 11 godina, zemlje sa manje od milion stanovnika su odobrile sljedeći broj državljanstava: Lihtenštajn 7.100, Island 6.300, Kipar 24.300, Malta 8.600, Luksemburg 48.300. Milionske države, kao: Slovačka 4.200, Slovenija 17.500, Rumunija 38.000, Litvanija 2.100, Letonija 14.300, Hrvatska 22.600, Estonija 13.800, Danska 56.800, Češka 28.800, Bugarska 11.500, itd. Poljska, koja ima oko 40 miliona stanovnika je u pomenutom periodu odobrila 44.000 državljanstava. Crna Gora je za 11 godina odobrila oko 26.000 do 27.000 državljanstava.

Prema obavještenju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, od 03.06.2006. godine – 24.12.2008. godine, 33.046 crnogorskih državljana koji imaju prebivalište u Republici Srbiji, steklo je državljanstvo Republike Srbije, dok je 1.680 crnogorskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Srbiji na dan 03.06.2006. godine, steklo državljanstvo Republike Srbije. Na samom kraju želim da istaknem i zaključim jednu stvar. Svi politički akteri moraju imati u vidu jednu nespornu zakonsku činjenicu. Ukoliko crnogorski državljanin izgubi prebivalište u Crnoj Gori, gubi i biračko pravo. Ukoliko se u postupku ponovne prijave prebivališta, odnosno odjave prebivališta, kako to Nacrt zakona predviđa (po zahtjevu ili po službenoj dužnosti) utvrdi da je to lice steklo državljanstvo države u kojoj trenutno ima prebivalište nakon 3. juna 2006. godine, službenik Ministarstva unutrašnjih poslova ne smije ignorisati tu utvrđenu činjenicu i dužan je da, u skladu sa članom 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu, pokrene postupak po službenoj dužnosti za oduzimanje crnogorskog državljanstva i to na isti način prema svima, bilo da je u pitanju lice koje živi u nekoj od zemalja Zapadne Evrope, u Sjedinjenim Američkim Državama ili Republici Srbiji. Ovo se mora znati, jer su ovo moguće zakonske reperkusije procesa preispitivanja i utvrđivanja vjerodostojnosti i tačnosti prebivališta nekog lica. Čisto da se zna, zbog struke, ne zbog politike. Borislav VIŠNJIĆ

SKANDAL ZA SKANDALOM: Potpredsjednik Vlade nastavlja sa unižavanjem javnosti PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović pošto je obmanuo domaću i međunarodnu javnost da je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, koji je prije nekoliko dana uputio Evropskoj komisiji, proizvod širokog društvenog konsenzusa, odlučio je u petak popodne, ili mu je preporučeno, da makar pokuša da dobije mišljenje struke i nevladinog sektora organizovanjem, kako je nazvao, javne debate. Poziv institucijama i nekim NVO, kako Pobjeda saznaje, upućen je poslije radnog vremena, kasno popodne, nekima tek juče, a debata je zakazana za ponedjeljak ujutro?! Cilj je, očito, da se debata odmah i pošto-poto organizuje, a koje će se organizacije i koliko ljudi pojaviti nije važno. Jedino bitno je da se ispuni forma, što će omogućiti odabrani, koji će se sigurno pojaviti.

Javna debata za odabrane

Poziv institucijama i nekim NVO, kako Pobjeda saznaje, upućen je poslije radnog vremena, kasno popodne, nekima tek juče, a debata je zakazana za ponedjeljak ujutro?! Cilj je, očito, da se debata odmah i pošto-poto organizuje, a koje će se organizacije i koliko ljudi pojaviti nije važno. Jedino bitno je da se ispuni forma

ORGANIZACIJA

Prema saznanjima Pobjede, Udruženje državnih tužilaca Crne Gore neće se odazvati Abazovićevom pozivu, jer ga smatraju neprimjerenim, a ovakav način organizovanja javne rasprave neusklađenim sa propisima. Kako nam je potvrdio predsjednik Udruženja Veselin Vučković oni su, iako strukovna organizacija, poziv za javnu debatu pirmili tek juče oko podne. - Navodno su imali na umu i ranije da nas pozovu, ali su propuštili to da učine kada je poziv dostavljen drugim institucijama. Naš je stav, a i sastaćemo se povodom toga, da ovakav način organizovanja javne rasprave nije saglasan propisima koji uređuju postupke i procedure organizovanja javnih rasprava povodom nacrta određenih zakonskih, odnosno podzakonskih tekstova – istakao je Vučković. Prema njegovim informacijama Vrhovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu poziv je stigao u petak popodne, nakon radnog vremana, što je, kako kaže, neprihvatljivo. - Poziv za takvu javnu raspravu ne dostavlja se zadnjeg radnog dana, po isteku radnog vremena, a rasprava je zakazana za ponedjeljak, za neodređeni broj učesnika. To tako ne može. Svako od nas u Udruženju, kao državni tužioci, imamo svakog radnog dana složene i neodložne radne zadatke i nemoguće je da se u ovako kratkom roku organizujemo da dođemo – objašnjava naš sagovornik. U ovoj tužilačkoj organizaciji neprihvatljivim smatraju i to što je Nacrt zakona urađen bez konsultacija sa njima i upućen Briselu. - Državni tužioci taj dokument su dobili u petak popodne, uz poziv za debatu. Autor je nepoznat. Pri tome još jednu činjenicu treba obavezno imati u vidu – aktuelno Ministarstvo pravde formiralo je radnu grupu, što je i do sada bila uobičajena praksa, sa zadatkom da pripremi nacrte zakona iz ovih oblasti. U toj radnoj grupi su i državni tužioci. Zbog ove činjenice smo još više zatečeni ko je radio dokument koji je upućen Evropskoj komisiji, jer na njemu nije radio niko od

Dritan Abazović

Veselin Vučković

U Abazovićevom kabinetu radno Pobjeda je juče pozvala i predsjednicu Udruženja sudija Hasniju Simonović kako bi se informisali da li je i ova strukovna organizacija pozvana na debatu Dritana Abazovića. To je bilo oko 16.30 sati. Simonović je rekla da nijesu pozvani. Međutim, pet-šest minuta kasnije obavijestila nas je da je poziv, elektronskom poštom, stigao svega nekoliko

tužilaca, pa je logična pretpostavka da to nije zakonski tekst Ministarstva pravde. Ko je učestvovao u izradi zakona za nas je i dalje nepoznato – naglašava Vučković.

PREPORUKE

Tužioci, kaže on, ne isključuju obavezu učešća u javnoj raspravi, ali ona mora da bude pripremljena i zakazana u primjerenom roku i da svi učesnici rasprave budu pravovremeno pozvani kako bi mogli ozbiljno i profesionalno da se pripreme. - Cilj svih treba da bude najbolji tekst izmjena, a najbolje je kada ih jednoglasno podrži stručna javnost, kao što je bilo sa preporukama Venecijanske komisije – dodaje naš sagovornik. Letimičnim pregledom radne verzije Nacrta koja im je stigla, kako kaže, vidio je da

minuta pošto smo okončali razgovor. Rekla nam je i da se ni ovo udruženje neće pojaviti na Abazovićevoj debati s obzirom na to kada su i na koji način pozvani. U kabinetu potpredsjednika Vlade, očigledno, bili su vrlo vrijedni i radni i u danima vikenda. Treba poslati poziv na što više adresa. A strukovnih udruženja sjetili su se tek juče.



Vučković je istakao da očekuje da Vrhovno državno tužilaštvo i Tužilački savjet, takođe, neće pristati da učestvuju u javnoj debati organizovanoj na ovakav neprimjeren način

dokument nije usklađen sa mišljenjem Venecijanske komisije. Vučković je istakao da očekuje da Vrhovno državno tužilaštvo i Tužilački savjet, takođe, neće pristati da učestvuju u javnoj debati organizovanoj na ovakav neprimjeren način. Iz nekoliko nevladinih orga-

Vujović: Čini se da Vlada nije odustala od namjere da uklone čelnike SDT-a Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović rekao je juče da je do izmjena Zakona o državnom tužilaštvu trebalo da dođe na sveobuhvatan i inkluzivan način i u redovnoj proceduri, kroz javnu raspravu. On je za Novu M upozorio da bi nesmotreni potezi Vlade i donošenje odluka koje nijesu u skladu sa vrijednostima Evropske unije mogli da zaustave proces integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Ono što posebno zabrinjava, navodi on, jeste izjava potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da se crnogorske vlasti ne moraju u potpunosti usaglasiti sa preporukama Venecijanske komisije, već da može biti odstupanja do 10 odsto. - Tih 10 odsto je upravo ono oko čega se ne slaže Venecijanska komisija, EU i naši zapadni partneri sa stavovima Vlade. Čini se da naša Vlada nije odustala od konačne namjere, da uklone one koji se nalaze na čelu SDT-a i da ih zamijeni sebi lojalnim ljudima - rekao je Vujović.

nizacija Pobjedi je rečeno da su primili poziv za Abazovićevu debatu, takođe u petak van radnog vremena i da se, najvjerovatnije, neće odazvati jer je neprihvatljivo tako organizovati javnu raspravu i ne žele da budu „paravan i pokriće“ za greške do sada učinjene u procesu pripreme izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. U jednom od dopisa iz Abazovićevog kabineta, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se kako će se tokom debate „razmotriti radna verzija Nacrta, a sve u cilju dobijanja konkretnih prijedloga i unaprjeđenja radnog teksta“. - Što je sad radna verzija dokumenta? Nikom nije jasno o čemu se radi. Znači li to da je jedna verzija u Briselu, druga u Vladi, treća na javnoj raspravi... Neozbiljno – prokomentarisao je čelnik jedne od pozvanih NVO. Smjena glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kako smo pisali prethodnih dana, uslov je opstanka ove vlasti, zbog čega se Vladi žuri da „privoli“ Brisel da im da „zeleno svjetlo“ da se riješe Katnića. Lideri Demokratskog fronta, najvećeg konstituenta parlamentarne većine, najavili su da neće glasati za budžet i Vladine zakone i ostale odluke dok se ne izmijene tužilački zakoni. Čelnici ove političke organizacije optuženi su, a neki i osuđeni, za najteža krivična djela – od pokušaja terorizma do pranja novca, zbog čega iz tužilačke organizacije žele da protjeraju tužioce koji su bili uključeni u te predmete, a prije svih, Katnića kao prvog u Specijalnom tužilaštvu. K. KRSMANOVIĆ

Društvo

Neđelja, 18. april 2021.

Branka Unkašević se iz penzije vratila da pomogne kolegama pri vakcinaciji

Više nuspojava na rusku nego na Astra Zeneka vakcinu

BAR - Barane, koji se kao pripadnici prioritetnih grupa javljaju u Higijensko-epidemiološku službu Doma zdravlja, dočeka osmijeh Branke Unkašević, generacijama prepoznate po „lakoj ruci“ prilikom davanja vakcina. Ona se iz penzije vratila da pomogne kolegama i tu je i danas.

Vratila se, na poziv direktorice Doma zdravlja dr Branke Purlije, 25. januara, a na konstataciju da, s obzirom na to da je u penziju otišla u decembru, izgleda kao da je bila na godišnjem odmoru, kaže da joj „i nije bio baš neki odmor“, jer je imala drugih obaveza. U tom momentu joj se muž razbolio, dobio je koronu i onda je praktično o njemu brinula, jer nije bio smješten u bolnicu nego je ostao na kućnom liječenju. Na pitanje kako je odlučila da bude zdravstveni radnik, kaže da je tada imala potpuno druga interesovanja. Igrom slučaja te godine se, prisjeća se Branka, otvorio smjer za sanitarne tehničare, što joj je bilo primamljivo, jer se govorilo da će kao prva generacija imati posao. Drugi razlog je što nije morala da ide od kuće, iz Podgorice.

Čitav radni vijek provela je u HeS-u

- Godinu i po sam radila u mikrobiološkoj laboratoriji, to je bio početak mog radnog staža u barskoj bolnici. Radila sam šest mjeseci na Institutu za javno zdravlje, koji je tada sprovodio projekat „Prevencija za sve“, sa kompletnim ljekarskim pregledima isprogramiranim za starosnu dob ljudi od 60 godina. Nažalost, taj projekat nije zaživio u Crnoj Gori, od tog momenta se i prestaje sa preventivnim pregledima - prisjeća se Unkašević. U vrijeme kada je počinjala, u HES-u vakcinisala je sve generacije stanovnika, pomorce, ljude koji putuju... - Moj početak u HES-u vezan je za pokojnog dr Petra Vuksanovića, koji je bio načelnik. Tada je ova služba imala odsjeke epidemiologije, zdravstvenog vaspitanja, dezinfekcije, statistike, prvi u Crnoj Gori imali smo otvorenu telefonsku liniju i savjetovalište za borbu protiv side. Međutim, dolaskom izvjesnih stručnjaka u Ministarstvo zdravlja, ukida se i zdravstveno vaspitanje i zdravstveno prosvećivanje i mi se svodimo na higijenu i epidemiologiju. U sklopu epidemiologije ostaje vakcinacija i ja od tog momenta radim vakcine za međunarodni saobraćaj i masovne vakcinacije, koje su se tada sprovodile za gripu, kad smo mi na odjeljenju davali u toku jednog dana 700 do 800 vakcina. Za sedam dana smo znali da vakcinišemo populaciju od nekih tri hiljade Barana - sa opravdanim ponosom priča Branka.

Preporučuje svima koji su protiv imunizacije da pitaju nekog ko je bio zaražen i ko se izvukao iz bolnice, sa respiratora ili sa kiseonika, kako to izgleda, kako bole pluća, kako se ljudi bore za vazduh, kako je to jedna teška i opaka bolest Branka Unkašević

Bije je glas da ima izuzetno „laku ruku“. To povezuje sa prednošću koju sobom nose masovne vakcinacija, jer pored onih koje su u Domu zdravlja sprovođene protiv gripe, radili su i vakcinacije djece na terenu, po školama kompletnu Krajinu, Virpazar, Ostros, Mrkojeviće i sve škole po Baru. Pamti i vrijeme variole vere. - Bila sam učenica četvrtog razreda Medicinske škole i oba odjeljenja četvrte godine bila su angažovana - u startu za pisanje i vođenje evidencije, međutim, kako je vrijeme odmicalo i kako je profesor sa kojim sam ja u tom momentu bila na terenu, dr Novica Vujošević, vidio da ja mogu i da vakcinišem, postala sam jedan od članova koji je vakcinisao, i to na granici sa Albanijom objašnjava naša sagovornica. To je, ističe, dobar primjer kako vakcinacija može brzo da se odradi... Dobro se funkcionisalo i bez mobilnih, Instagrama i Fejsbuka. U tom momentu, za sedam dana vakcinisano je kompletno stanovništvo tadašnje Jugoslavije. - Tada nije bilo, kao danas, antivakserskih pokreta, koji za probleme u razvoju djece krive vakcine, sada se plaše posljedica vakcine protiv korone... U to vrijeme nije bilo nikakvih antipropagandnih informacija. Kompletne porodice, na granici Albanije, iz sela koja su tada bila neemancipovana, dolazile su na vakcinu - đed, baba, otac, majka, djeca, svi su dolazili na punkt da se vakcinišu bez ikakvih pitanja. Oni su znali da to treba da se uradi. Znali su da je to jedini način zaustavljanja epidemije. Mislim, nijesam obnavljala znanje, da je smrtnost od variole vere 80 odsto. Sadašnja situacija je ista kao kad je bila variola vera i preporučujem i molim sve svoje sugrađane da shvate da je to jedini

način da se zaustavi ovaj virus. Jedini način da skinemo maske, da možemo da se družimo, da možemo da se zagrlimo, da možemo da poljubimo svoje unuče, dijete, roditelje... jer ako se ne vakcinišemo i ako vakcinacija ne bude uspješna ovo će trajati dugo. Nemojmo da uzmemo sad da će to baš da prestane sa vakcinacijom, još uvijek nije dokazano koliko podržava stvaranje antitijela u organizmu, ali i ako budemo primali jednom godišnje tu vakcinu, kao što primamo za sezonski grip i to je veliki uspjeh. Jer, ko primi vakcinu za sezonski grip i ako se razboli, preboluje u lakšem obliku nego ljudi koji nijesu vakcinisani - preporuka je Branke Unkašević, kojoj višedecenijska praksa i te kako daje za pravo da izrazi nedvosmislen stav i, podvlači da to treba učiniti „ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što onaj ko se vakciniše treba da zna da štiti sebe, ali i bliske ljude, spašava od bolničkog liječenja, mogućeg respiratora“...

internet prije medicine

Preporučuje svima koji su protiv vakcinacije da pitaju nekog ko je bio zaražen i ko se izvukao iz bolnice, sa respiratora ili sa kiseonika, kako to izgleda, kako bole pluća, kako se ljudi bore za vazduh, kako je to jedna teška i opaka bolest. U HES-u je vakcinisala mnogo barskih pomoraca i putnika. - Skoro je objavljeno da primamo kao prioritetnu grupu sve pomorce. Odazvali su se, jer im to treba za putovanje, ali oni se namjenski odazivaju i namjenski se vakcinišu. Isprogramiraju svoju vakcinu i revakcinu da im se uklopi u vrijeme kada će da se ukrcaju na brod, da bi imali što više antitjela i da bi vakcinu iskoristili na pravi način radi posla. Oni su i čekali da dođe Astra Zene-

ka ili neka vakcina koja je međunarodno priznata... Nama je nuđen i najjeftiniji mogući način – pranje ruku, distanca, maska. To je jako jeftino, ali i efikasno. Međutim, mi smo takvi ljudi, tako nešto imamo u sebi, ne pridržavamo se toga što nam neko kaže. Dok, na primjer, mogli smo to vidjeti na medijima, kad u Kini jedanput kažu - nosite masku, to je za njih zakon. A kod nas, nebrojeno puta su ponavljali, svi redom, „nosite masku, perite ruke, držite distancu“. To je jeftino, a efikasno. Malo smo zaboravili da promovišemo higijenu i to je možda greška u zdravstvu. Jer, medicina počinje od higijene. To treba početi od vrtića, osnovne škole i prenijeti u porodicu, ali očigledno da smo to nešto zaboravili - podsjeća Unkašević. Procjenjuje da je veliki problem i što se Crnogorci dosta uzdaju u znanje koje su „pokupili“ sa interneta i čitajući raznorazne portale, pa misle da postali ljekari. Kaže da su se sve njene kolege i koleginice kojima je prošlo 90 dana od otkrivanja infekcije, vakcinisali. Ima, međutim, onih koji imaju antitijela i još nijesu došli u fazu da treba da se vakcinišu, ali će se sigurno vakcinisati. Zdravstveni radnici, oni koji rade sa bolesnim od korone i oni koji su na prvoj liniji fronta, svjesni su i daju primjer kako se treba ponašati kad je ovakva situacija. - Svjesni su da treba da se vakcinišu, jer su vidjeli kako prolaze ljudi koji dobiju koronu, koji su to bolovi, koje su to patnje, koje posljedice. Posljedice ostaju, to je sigurno, jer virus kad napadne organizam napravi ršum, bilo da je korona virus, bilo da je virus gripa, koksaki, bilo koji drugi, ostavlja trajne posljedice u organizmu. Što nam je činiti? Vakcinisati se i držati imunitet na visokom nivou. Nažalost, za držanje imuniteta na visokom nivou treba da je i mnogo bolji standard - kaže Branka. Ističe da se sve nuspojave vakcina bilježe u protokol, a dodaje da je više nuspojava bilo na rusku nego na Astra Zeneka vakcinu. Objašnjava to time da svaki lijek ima nuspojave, ali mi biramo da pijemo taj lijek jer je korist od njega mnogostruko veća od eventualnih, u malo slučajeva, zabilježenih nuspojava. Njen recept za zdrav život je sport. - Trčala sam, igrala folklor, rukomet u tadašnjoj titogradskoj „Mladosti“, imala svoj fitnes klub u Baru. Sve sam to prenijela na svoje kćerke - zaključuje Branka Unkašević, koja je, između ostalog, višegodišnja volonterka Crvenog krsta. v. k. v.

Značajan poklon crnogorskom zdravstvenom sistemu

Dijaspora donirala 60 respiratora vrijednih milion dolara

PODGORICA - Crnogorski zdravstveni sistem dobio je donaciju od 60 respiratora, vrijednu oko milion dolara, od privrednika iz dijaspore koji su, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, željeli da ostanu anonimni.

Zahvaljujući se na donaciji, koja je juče stigla u Crnu Goru, državni sekretar Borko Bajić istakao je da je ona realizovana zahvaljujući inicijativi grupe privrednika porijeklom iz Crne Gore, u kojoj su posredovali premijer Zdravko Krivokapić i ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. - Ova vrlo vrijedna donacija dolazi u pravom trenutku, u vremenu kada se borimo sa korona virusom i kada nam je prijeko potrebno da dodatno ojačamo zdravstveni sistem i sve zdravstvene ustanove, kako bi podjednako imale kapaciteta da se iz-

bore za virusom kovid-19 - kazao je Bajić. Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović naglasila je da donacija 60 respiratora u toku pandemije kovida-19 dovoljno govori koliko je značajna za zdravstveni sistem. - To je najvažnija vrsta donacije koja nam je u ovom trenutku potrebna i jedini način da tehnički pospješimo sadašnje kapacitete zdravstvenog sistema Crne Gore - kazala je Radulović. Kako je navela, jedan od osnovnih ciljeva Ministarstva zdravlja je da se ujednači i tehnički kvalitet pružanja zdravstvene zaštite i u najmanjoj opštoj bolnici u Crnoj Gori. - Ako uzmemo u obzir značajno povećanje broja respiratora koje sada imamo zahvaljujući ovoj donaciji, jasno je da će kvalitet zdravstvene zaštite biti značajno unaprijeđen - rekla je RaduS. p. lović.

Park na Zabjelu

Gradonačelnik otvario novi park u Podgorici

Polemika sa navijačima zbog gašenja kluba PODGORICA - Na otvaranju novog parka u podgoričkom naselju Zabjelo, gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića neprijatno su dočekali okupljeni građani, među kojima su bili i navijači fudbalskog kluba Zabjelo koji su iskazali nezadovoljstvo što im se klub gasi. Oni su poručili da Glavni grad godinama uništava taj klub. Okupljni su glasno pjevali i nosili transparent ,,fudbalski klub Zabjelo se gasi, a brdo Ljubović se ruši“. Vuković ih je nekoliko puta molio da ne ,,graju“ i pozivao da normalno razgovaraju.

Okupljeni su rekli da je Mjesna zajednica Zabjelo uputila dopis Glavnom gradu da pomogne lokalni klub. Vuković je rekao da je 26.000 eura duga za vodu na ime tog kluba otpisano. - Otpisano je 8.000 eura aktivnoga duga i 18.000 eura starog duga - kazao je Vuković, ističući da je to više nego što su pomogli ijedan prvoligaški klub. On je istakao da pomažu sve fudbalske klubove u Podgorici. Vuković je kazao da će ih primiti na razgovor. - Opština je vaša kuća. Dobrodošli ste vazda - kazao je Vur. p. ković.

Reagovanje DPS-a na izjavu ministarke zdravlja

Borovinić-Bojović da se ne bavi tužilačkim radnjama PODGORICA - Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, umjesto što se bavi istražnim i tužilačkim radnjama, treba da se posveti poslovima njenog resora, koje se ne snalazi u uslovima pandemije - saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS). Navodi se da, iako je DPS principijelno i odgovorno osudilo prijetnje Borovinić-Bojović, ona je u petak na konferenciji za novinare pokušala da ,,jeftinim populizmom uzurpira prostor koji joj je bio namijenjen kao javnoj djelatnici“ i nastavi ,,političko intrigarenje čime se bavi od dana stupanja na funkciju“. - Ne znamo kako je Borovi-

nić-Bojović između političkih poruka koje su saopštene na organima naše partije i prijetnji koje je dobila našla vezu, ali je takav čin samo još jedan u nizu politikantskih poteza ministarke zdravlja - kaže se u saopštenju DPS-a. Borovinić-Bojović kazala je na konferenciji za novinare da je tačno da je dobila prijetnje. - Svakodneno smo svjedoci i slušamo poruke koji su upućene građanima i građankama ,,branićemo državu, ako vam je napadnuta kuća ne biraš sredstva da je odbraniš”. Ovakim manipulativnim izjavama se utiče na javnost i potpiruju takve prijetnje i prijetnje koje sam i lično dobila - rekla je BoS. p. rovinić-Bojović.

Društvo

Neđelja, 18. april 2021.

Laboratorije završile analizu 1.229 uzoraka na korona virus

Preminulo šest osoba, 172 nova slučaja infekcije

PODGORICA - U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, preminulo šest osoba inficiranih korona virusom, a registrovana su 172 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusom tokom petka za-

vršile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.229 uzoraka. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 72, Nikšića 23, Pljevalja 15, Bijelog Polja 11, Berana deset, Danilovgrada šest, Kolašina pet, Budve, Plava i Andrijevice po četiri, Cetinja, Rožaja i Mojkovca po tri, Bara, Ulcinja i Petnjice po dva i iz Tivta, Tuzi

i Žabljaka po jedan - Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19, i to kod dva pacijenta iz Nikšića i po jednog iz Podgorice, Danilovgrada, Pljevalja i Cetinja, od kojih je najmlađi imao 45, a najstariji 89 godina - kaže se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori

od početka pandemije je 1.427. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 313 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 3.346. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine), ukupan broj re-

gistrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 95.377. U Podgorici je trenutno aktivno 1.188 slučajeva korona virusa, Nikšiću 455, Pljevljima 277, Beranama 225, Bijelom Polju 204, Danilovgradu 97, Rožajama 89, Baru 88, Andrijevici 86, Mojkovcu 80, Kotoru 76, Herceg Novom 75, Cetinju 71, Kolašinu 67, Tivtu 53, Budvi 52 i u Ulcinju 39. U Tuzima je aktivno 37 slučajeva korona virusa, u Plužinama 25, Plavu 22, Šavniku 19, Petnjici deset, na Žabljaku devet i u Gusinju dva. U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) životno su ugrožena 64 pacijenta zaražena korona virusom. U KCCG se, kako su kazali, nalaze 132 pacijenta sa kovid-19 infekcijom. S. P.

Masovna imunizacija početkom narednog mjeseca, ne zna se precizan procenat za stvaranje kolektivnog imuniteta

Ključno vakcinisati što više ljudi u što kraćem vremenu PODGORICA – Goruće pitanje kod nas, ali i svuda u svijetu jeste rješavanje pandemije korona virusa, a jedan od bitnih faktora jeste proces imunizacije koji se u Crnoj Gori, ali i u većini balkanskih zemalja odvija sporo, što, kako upozoravaju stručnjaci, može ugroziti one koji su već primili jednu ili obje doze vakcina. Do sada je u našoj zemlji za vakcinaciju prijavljeno nešto više od 91.000 građana. Prvu dozu primilo je svega oko šest odsto stanovništva, drugu oko 2,1 odsto, za razliku od Srbije, gdje je vakcinisano oko 26 procenata građana, a 17 odsto revakcinisano. U Sloveniji je imunizovano 17 odsto i u Hrvatskoj skoro 12 odsto građana.

VAKCINE

Iz Vlade je ranije rečeno da će do juna stići 600.000 vakcina, što je dovoljno za imunizaciju 300.000 građana. Masovna imunizacija iako najavljivana za 20. april, počeće početkom narednog mjeseca, jer, kako je saopštila u petak ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović, veliki kontingent od 201.000 kineskih Sinofarm vakcina stiže krajem mjeseca, a potrebno je tri do pet dana da bi se čekirale. U prvoj sedmici maja stići će i 25.000 Astra Zeneka vakcine. Očekuje se i 40.000 doza Sputnjik V iz Rusije, a prema pro-

Vodeći se time da se kod korona virusa vakcinacija preporučuje i onima koji su je preležali, iz Instituta za javno zdravlje kažu da je jasno da se procenat onih koje treba vakcinisati ne može lako izračunati jekcijama Vlade, u maju i junu bi trebalo da stigne i još 200.000 doza Sputnjik V kao i preostalih 33.000 doza Astra Zeneke, putem Kovaks inicijative. Sa dolaskom vakcina biće pokrenuta i masovna kampanja koja će, kako je rekla Borovinić-Bojović, biti na višem nivou nego sada. Boro vinić-Bojović kao i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović nedavno su istakli da su zadovoljni procesom imunizacije te da postoji mogućnost da do juna ostvarimo kolektivni imunitet od 70 odsto.

KOLEKTIVNI IMUNITET

Međutim, iz Instituta za javno zdravlje za Pobjedu kažu da je

Revakcina nakon zaraze poslije 14 dana

Drugu dozu vakcine primilo svega dva odsto stanovništva

U Bosni najmanje vakcinisanih Bosna i Hercegovina nalazi se na dnu zemalja po broju vakcinisanih od korona virusa. Kako prenose portali iz regiona, prema podacima sa ,,Our world in data“ procenat za Bosnu i Hercegovinu iznosi 0,46, ,,što znači da na svakih stotinu stanovnika vakcinišu manje od pola čovjeka“. Na Kosovu je takođe vakcinisano svega 12.000 ljudi.

teško govoriti o preciznom procentu za sticanje kolektivnog imuniteta te da je ključno vakcinisati što više ljudi u što kraćem periodu.

O obaveznoj vakcinaciji odlučuje se na najvišem državnom nivou Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je prošle sedmice presudu u kojoj navodi da je obavezna vakcinacija legalna i da je možda potrebna u demokratskim društvima. Iako se presuda direktno ne odnosi na vakcine protiv korona virusa, stručnjaci vjeruju da bi ona mogla imati implikacije i na tu vakcinaciju. Iz Instituta, ipak, nijesu željeli da komenatrišu da li bi u Crnoj Gori trebalo uvesti vakcinaciju kao obaveznu za pojedine rizične kategorije. Kako su istakli iz ove zdravstvene ustanove, takve odluke donose se na najvišem državnom nivou.

- Poznato je za sada da je Italija, jedina zemlja u Evropi početkom aprila donijela hitnu uredbu kojom se zdravstveni radnici obavezuju za vakcinaciju protiv kovida-19. To su odluke koje se donose na najvišem državnom nivou. Institut za javno zdravlje, shodno domenu svog djelovanja, prati situaciju i donosi adekvatne preporuke. Za sada bi bilo korisno da shvatimo koliko je bitan uticaj vakcinacije na naše zdravlje, da se vodimo naučnim činjenicama i zvaničnim preporukama, a ne dezinformacijama i strahom – poručili su iz Instituta.

Takođe, važno je smanjiti broj ,,osjetljivih na virus“ da bi se transmisija smanjila na taj nivo da virus teže pronalazi domaćina i ima manju šansu da mutira. - Samo vakcinisanje velikog broja ljudi u kratkom vremenskom periodu ima smisla. Eksperti još procjenjuju koliki stepen vakcinacije je neophodan da bi došlo do stvaranja kolektivnog imuniteta u odnosu na kovid-19. Kolektivni imunitet podrazumijeva da je određeni (dovoljan) broj ljudi u zajednici zaštićen od bolesti iz razloga jer su je već preležali ili su vakcinisani. Vodeći se time da se kod ove bolesti vakcinacija preporučuje i onima koji su je preležali, jasno je da se procenat onih koje treba vakcinisati ne može lako izračunati – ka-

zali su iz Instituta. Oni objašnjavaju da je pojam kolektivnog imuniteta osnovni u prevenciji kada su u pitanju zarazne bolesti. - Nije on nastao sa kovidom i u njegov skor ulaze ne samo osobe koje su vakcinisane nego i osobe koje su preležale bolest. Ono za šta nemamo pouzdanih podataka je da ne znamo koliki je imunitet nakon preležane bolesti, ne znamo koliko dugo traje, a ne znamo ni koliki je postvakcinalni. Pričamo o različitim istraživanjima, o podacima sa uputstva proizvođača, ali to još uvijek nije pouzdano. Ono što je sigurno to je da to nije cjeloživotni imunitet kao kod nekih vakcina. Tako da jeste suština da se veliki broj nas u kratkom vremenskom periodu vakciniše da bi se skoncentrisao taj veliki broj otpornih – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

OBOLJELI

Oni su dodali i da je do 14. aprila registrovano 95.042 potvrđena slučaja povezana sa kovidom-19, što je oko 15,3 odsto populacije Crne Gore. Epidemiolog u penziji dr Novica Vujošević ranije je rekao za Pobjedu da proces

U Institutu za javno zdravlje nemaju podatke koliko je osoba nakon vakcine ponovo zaraženo korona virusom. Kako su Pobjedi ranije rekli iz ove zdravstvene ustanove, oni koji se zaraze nakon primljene vakcine ne moraju da se ponovo vakcinišu, već je potrebno samo da sačekaju dvije nedelje da bi primili drugu dozu. - Ukoliko osobe nakon prve doze vakcine dobiju simptome bolesti kovid-19, trebaju da pričekaju na revakcinaciju dok se ne oporave i ne ispune kriterijume za prekid izolacije. Asimptomatski pacijenti sa pozitivnim nalazom na prisustvo korona virusa, takođe, trebaju pričekati da prođe vrijeme izolacije, tačnije period od 14 dana od dobijanja pozitivnog nalaza – kazali su ranije iz Instituta, podsjetivši da je vrijeme koje je preporučeno za vakcinaciju nakon preležane bolesti 90 dana ali je moguće i ranije uz konsultaciju sa izabranim ljekarima.

imunizacije ne smije da se oteže te da do kraja aprila protiv kovida treba vakcinisati svo stanovništvo koje je u riziku od obolijevanja, a kojeg u našoj zemlji ima oko 30 odsto. - Gašenja pandemije nema bez sticanja kolektivnog imuniteta, a to je vakcinacija 80 odsto kompletnog stanovništva. Dokle god jedna bolest pravi težak ili relativno težak klinički tok i dokle god se od neke bolesti umire, a u Crnoj Gori se od korone umire puno, onda od te bolesti treba da se bojimo i da se zaštitimo. A najbolji način da se zaštitimo jeste da se vakcinišemo –kazao je ranije dr Vujošević. Sl. RADONJIĆ

Društvo

Neđelja, 18. april 2021.

Univerziteti širom Evrope ponudili nove modele praćenja nastave

Razmjene studenata nesmetano funkcionišu Nikolina Radulović

Za studente je najvažnije da znaju da mogu računati na pomoć matičnih i univerziteta domaćina, odnosno njihovih koordinatora i kancelarija za međunarodnu saradnju - kazala je Nikolina Radulović, a Vanja Drljević ističe da sada svjedočimo porastu zainteresovanosti za odlazak na programe mobilnosti

PODGORICA – Neizvjesna epidemiološka i zdravstvena situacija umnogome je uticala na programe međunarodne razmjene studenata. Uprkos tome Univerzitet Crne Gore (UCG) uspješno se prilagodio novonastalim okolnostima i u saradnji sa svjetskim partnerima ponudio modele koji su omogućili nesmetano odvijanje programa mobilnosti. - Promjena je podrazumijevala izmještanje nastave iz učionice u virtuelni prostor, a u zavisnosti od zemlje do zemlje studentima je ponuđeno i kombinovanje te dvije opcije - kazala je za Pobjedu Nikolina Radulović iz Kancelarije za međunarodnu saradnju UCG. Radulović objašnjava da je pandemija imala direktan uti-

caj na programe razmjene, ali i da je ubrzala proces digitalizacije Univerziteta. - Mobilnosti su postale viruelne što znači da je studentima omogućeno da učestvuju u kursevima i programima drugih, a da pri tom ne napuštaju svoje matične univerzitete, i kombinovane koje predstavljaju mješavinu virtuelne i realne (fizičke) mobilnosti – navela je Radulović. Da zahvaljujući ponuđenim alternativnim rješenjima programi razmjene nesmetano funkcionišu smatra i šefica nacionalne Erazmus plus kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević. Ona objašnjava da su studenti koji su se „zatekli“ na nekom od evropskih univerziteta po izbijanju pandemije mogli da biraju hoće li tamo ostati ili se

vratiti u Crnu Goru. - Na osnovu istraživanja koje je radila Evropska komisija na uzorku studenata mobilnosti uopšte, 42 odsto studenata odlučilo je da ostane na univerzitetu na kojem su boravili, dok je otprilike isto toliko studenata (40 odsto) odlučilo da se vrati u svoju matičnu zemlju – rekla je Drljević. Veliki broj univerziteta je, dodaje ona, ponudio nastavak mobilnosti onlajn i studentima koji su se vratili u svoje države, ali je bilo slučajeva da su neki donijeli odluku o obustavi finansiranja.

PODRŠKA

Uspješna realizacija programa, naglašava Radulović, zahtijeva saradnju svih strana kako bi se studentima obezbijedile neophodne informacije prilikom prijavljivanja i tokom trajanja mobilnosti. - Za studente je najvažnije da znaju da mogu računati na po-

Damjan i Danilo Nikčević

Vanja Drljević

moć kako matičnih, tako i univerziteta domaćina, odnosno njihovih koordinatora i kancelarija za međunarodnu saradnju – kazala je Radulović. Istog mišljenja je i Drljević koja objašnjava da je podrška koja se pruža studentima u vremenu pandemije od velikog značaja. - Tokom učešća u razmjeni studenti su se suočili sa brojnim izazovima i kada je u pitanju dobijanje vize, ali i obezbjeđivanje prevoza za povratak u matičnu zemlju – rekla je Drljević. Iz tog razloga, priča ona, nacionalna Erazmus plus kancelarija organizovala je brojne vebinare kako bi se studentima pružile potrebne informacije u cilju obezbjeđivanja nastavka sprovođenja započete mobilnosti. Pomenula je i istraživanje Evropske komisije koje je dalo podatke da su učesnici razmjena većinski (58 odsto) za-

Odlazak na razmjenu pokušaj vraćanja u normalno Velika želja za usavršavanjem i studiranjem u inostranstvu preovladala je kod studenata koji su odlučili da programe razmjene iskoriste tokom pandemije. To je slučaj i kod braće Danila i Damjana Nikčevića koji semestar provode na Univerzitetu u Kadizu u Španiji, na kojem se nastava izvodi kombinovano – jedne nedjelje prisustvuju predavanjima na fakultetu, a druge prate onlajn. - Univerzitet je veoma ogranizovan, postoji aplikacija na kojoj možemo naći sve potrebne informacije o predmetima. Vjerovatno je da postoje nedostaci u odnosu na situaciju prije korona virusa, ali svakako Anja Spaić

da se uz poštovanje mjera može ostvariti smisao studentskog života vani – kazali su Danilo i Damjan Nikčević. Vladana Čelebić pohađa Malardalen Univerzitet u Švedskoj, a za program razmjene se odlučila jer je, kako kaže, imala želju da iskusi studentski život u inostranstvu i upozna se sa novom kulturom, sredinom i načinom obrazovanja. Objašnjava da je u Švedskoj situacija mnogo drugačija nego u Crnoj Gori. - Ljudi su dovoljno društveno odgovorni pa sve funkcioniše na bazi preporuka koje daje Vlada, a koje građani poštuju. One se odnose na izbjegavanje

Vladana Čelebić

dovoljni komunikacijom sa ustanovama visokog obrazovanja u inostranstvu. - Ona se ogleda u vidu pravovremenog odgovora na upite i dostavljanja pravovremenih informacija o svim relevantnim pitanjima, kao što su one o važećim zdravstvenim mjerama, o ograničenju putovanja – kazala je Drljević.

PONUDA

Naše sagovornice su navele da ponuda za programe nije manja u odnosu na prošle godine, kao i da su svi tekući sporazumi po automatizmu produžegužvi, masovnijih okupljanja, nošenja maski... Stanje je stabilno i Univerzitet je otvoren za sve studente koji žele da vrijeme provode u biblioteci – rekla je Čelebić. Za Anju Spaić koja je na Karlovom Univerzitetu u Češkoj odlazak na studije u inostranstvo tokom pandemije uprkos svim ograničenjima predstavlja neku vrstu pokušaja vraćanja „normalnom“ i daje mogućnosti razbijanja rutine. - Situacija je loša već neko vrijeme i nastava se izvodi onlajn. Bilo je otežano dobijanje vize i sami put do destinacije jer je većina letova otkazana. Situacija je drugačija od onoga na što smo navikli, potrebno je više organizacije i planiranja, ali nije nemoguće – navela je Spaić.

ni za godinu dana. Radulović ističe da je period zdravstvene krize iskorišćen za uspostavljanje novih i intenziviranje saradnje sa postojećim visokoobrazovnim institucijama. To je rezultiralo, kaže ona, povećanim brojem bilateralnih ugovora na bazi kojih studenti mogu ići na razmjene, te provesti dio studija na stranim univerzitetima. - Na UCG, u ljetnjem semestru akademske 2020/21. godine, u okviru Erazmus plus programa, aktuelna su 62 konkursa sa 242 studentske i 185 mobilnosti za nastavno i nenastavno osoblje. Pristiglo je 120 studentskih prijava, a očekujemo da će ih biti i više, imajući u vidu da je prijava za određeni broj konkursa još uvijek u toku – rekla je Radulović. Sa druge strane, Drljević objašnjava da je interesovanje studenata za odlazak na razmjenu u početku pandemije bilo u padu, pa je postojao veći broj neiskorišćenih mobilnosti. - Taj trend se kasnije promijenio, i mijenja se, pa sada svjedočimo velikoj zainteresovanosti za odlazak uprkos otežanim okolnostima koje je prouzrokovala pandemija – navodi Drljević. Programi razmjene su nastavljeni, zaključuje Drljević, zahvaljujući odluci Evropske komisije kojom su se svi projekti produžili za još godinu dana kako bi se iskoristilo što više prilika koje su predviđene sporazumima. Željka ZVICER

Kultura

Neđelja, 18. april 2021.

Ministarka Vesna Bratić ponovo aktuelizovala ideju o izmještanju ikone Bogorodice Filermose iz Muzeja u srpsku crkvu

Na vidiku nove napetosti Antun Sbutega

SBUTEGA: Ikona predstavlja Bogorodicu, koja oličava univerzalnu ljubav, mir, praštanje, pa nije primjerno ni da njena ikona doprinese razdorima i sukobima ČILIKOV: Brojne čuvene ikone, koje pored duhovne posjeduju i umjetničku vrijednost, nalaze se u postavkama čuvenih muzeja i galerija

PODGORICA – Ikonu Bogorodice Filermose prati viševjekovna burna prošlost, mnogi su se oko nje otimali i svojatali je, a nedavno se preko intervjua beogradskim „Novostima“ u tu priču uključila i ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ona je kazala da bi ova hrišćanska relikvija trebalo da bude smještena u crkvi, kojom gazduje Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve. Nije imenovala vjerski objekat u kojem bi voljela da vidi ikonu, ali je konstatovala da su „pogrešna tumačenja predstavnika ranije vlasti, čijom odlukom se ikona čuva u pećini, dovela do nezadovljstva naše crkve i blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija“. - On je više puta isticao da ova velika svetinja treba da bude u crkvi. Nadam se da će se i to pitanje u budućnosti rješavati u najboljem interesu naše crkve i zajednice, i u tom cilju ću postupati. Do tada, verujemo da će biti sigurno čuvana i sačuvana dok se ne nađe na najprirodnijem i najpravičnijem mjestu – kazala je Bratić. Ili je lapsus, ili neobaviještenost, ili pogrešna novinarska interpretacija, tek ikona Bogorodice Filermose se ne čuva u pećini, već u Plavoj kapeli Narodnog muzeja Crne Gore, iako je ranije postojala namjera države i Prijestonice Cetinje da se ova relikvija smjesti u adaptiranu Cetinjsku pećinu. Od toga nije bilo ništa. A „najbolji interes“ srpske ckrve, koji pominje ministarka, već decenijama se, nije nikakva nepoznanica, očituje kroz pokušaje da se ospori vlasništvo države i ikona na neki način prebaci iz Muzeja u vjerske objekte kojima gazduje SPC.

OSJETLJIVO PITANJE

Član Suverenog viteškog malteškog reda, a zatim i prvi crnogorski ambasador pri Redu, Antun Sbutega, godinama je proučavao ovu relikviju i u Italiji i Crnoj Gori objavio 2016. godine knjigu „Ikona vitezova. Historija ikone Bogorodice Fileremske“. To je, za sada, najsveobuhvatnija monografija o ovoj relikviji. Komentarišući ocjenu ministarke Bratić da ikona treba da se nađe u crkvi, Sbutega je za Pobjedu podsjetio da nije prvi put da se govori o tome da ikonu treba smjestiti u Cetinjski manastir ili u neku drugu crkvu Mitropolije crnogorsko-primorske. Takvi zahtjevi, kako je rekao, postoje od vremena kada je utvrđen identitet ikone.

Uprava: U slučaju sporenja nadležni su drugi državni organi Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesu željeli da se konkretno izjasne kakav je njihov stav u vezi sa idejom da ikona Bogorodice Filermose bude smještena u crkvi, uz napomenu da stručne stavove i odluke donose u skladu sa aktuelnim zakonodavnim okvirom. Podsjetili su da je držalac ikone Narodni muzej Crne Gore, koji je to postao aktom Vlade Crne Gore, odnosno Republičke komisije za vjerska pitanja od 20. januara 1978, kojim je predata na čuvanje, zaštitu i održavanje. - Uprava za zaštitu kulturnih dobara je Rješenjem o utvrđivanju statusa pokretnog kulturnog dobra od 26. oktobra 2017. godine odredila namjenu i način čuvanja i održavanja ikone. U slučajevima sporenja o pravima nad kulturnim dobrima, nadležni su drugi državni organi, a sve u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore – saopšteno je Pobjedi iz Uprave. Ikona Bogorodice Filermose koja se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore

- Pri tome se ističe da je ikonama mjesto u crkvama a ne u muzejima. Podsjećam da se neke od najznačajnijih ikona, uključujući one čiji su autori Đoto i Rubljov, nalaze u galerijama i muzejima, kao u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi i Vatikanskim muzejima – rekao je Sbutega. On je ukazao na kompleksnu etničku, vjersku i kulturnu strukturu Crne Gore, sa značajnim političkim posljedicama, uz ocjenu da bi odluka o premještanju ikone izazvala dodatne napetosti. - Ikona predstavlja Bogorodicu, koja oličava univerzalnu ljubav, mir, praštanje, pa nije primjerno ni da njena ikona doprinese razdorima i sukobima – rekao je Sbutega. Ikona se prvi put pominje krajem XIV vijeka na Rodosu, koji je tada bio sjedište Reda bolničara, odnosno Ivanovaca (kako se tada nazivao današnji Malteški red). O njenoj istoriji, kako napominje Sbutega, prije toga postoje samo neprovjerljive legende. U jednom dokumentu Reda iz 1497. piše da je ikona

Megalomanski i vrlo skupi projekti Antun Sbutega je podsjetio da su u Crnoj Gori formulisane brojne ideje i projekti za smještaj ikone od 2005. godine do danas, a za neke su bili angažovani italijanski arhitekti. - Ti projekti su više puta mijenjani, neki od njih su bili megalomanski i vrlo skupi, drugi nešto skromniji. No, svi su polazili od pogrešne pretpostavke da će ikona i relikvije privući izuzetno veliki broj hodočasnika i bitno doprinijeti razvoju kulturnog i vjerskog turizma i razvoju Cetinja. Imajući u vidu sve navedene činjenice, moje je mišljenje da ikona treba da ostane u Narodnom muzeju Crne Gore – kazao je Sbutega. Sa druge strane, Mitropolija crnogorsko-primorska tokom 2017. godine, podsjetimo, predložila je da zajedno sa Vladom na Cetinju gradi zavjetni hram Svete trojice. U njemu bi, kako je tada istakao mitropolit Amfilohije, bila smještena Filermosa, ali i ruka Svetog Jovana Preteče i Čestica Časnog krsta, koje se čuvaju u Cetinjskom manastiru.

naslikana prije ili tokom perioda ikonoborstva (VII – IX vijek). Nije, dakle, moguće utvrditi kada je i gdje ikona nastala. Od 16. vijeka, ratovi su ovu ikonu selili preko Rodosa, Malte, sve do Rusije, u momentu kada se ruski car Pavle 1799. godine proglasio za Velikog meštra Malteškog reda, kada su mu, uz podršku dijela vitezova, predate ikona i dvije relikvije – ruka Sv. Jovana Preteče i Čestica Časnog Krsta. U vrijeme Oktobarske revolucije, prenesene su u Dansku, zatim predate ruskom arhiepiskopu Antoniju 1929. godine, koji ih je iste godine predao na čuvanje kralju Aleksandru Karađorđeviću. Početkom Drugog svjetskog rata na ovim prostorima, 1941. godine, kralj Petar ih je, prije napuštanja zemlje, predao na čuvanje Manastiru Ostrog, zajedno sa drugim dragocjenostima i velikom količinom zlata. Policija je 1952. pronašla ikonu i relikvije, pored drugih dragocjenosti i zlata, konfiskovala ih i smjestila u depozit Ministarstva unutrašnjih poslova. Dvije relikvije su krajem sedamdesetih godina predate na „čuvanje, održavanje, korištenje i upotrebu“ Cetinjskom manastiru, a ikona Narodnom muzeju. Relikvije su izložene u Manastiru 1993, a kada je definitivno utvrđen identitet ikone, Filermosa je izložena u Plavoj kapeli Narodnog muzeja 2002. godine. Ikona je, kako ističe Sbutega, malo poznata, osim u Malteškom redu, čija je zaštitnica, i u Crnoj Gori. Ni ikona ni relikvije, prema njegovom mišljenju, nijesu, kako se to često tvrdi „najveće hrišćanske svetinje“. One imaju vjerski, istorijski i kulturni značaj ali ne toliki da mogu privući brojne hodočasnike. Danas, prema riječima Sbutege, Malteški red nema nikakvih pretenzija na

vlasništvo ikone i relikvija. - Smatra da država Crna Gora, koja je njihov vlasnik, treba da odluči o mjestu gdje će biti izložene – kazao je Sbutega, uz napomenu da su predstavnici Malteškog reda tokom ranijih posjeta Crnoj Gori i Narodnom muzeju, 2002. i 2004. godine, bili veoma zadovoljni načinom na koji je izložena ikona.

HRAM

Istoričar umjetnosti prof. dr Aleksandar Čilikov kazao je za Pobjedu da po pitanju prezentacije ikone postoji više legitimnih rješenja. I on, kao i Sbutega, ističe da se među tim rješenjima muzejska prezentacija može smatrati prihvatljivom jer se brojne čuvene ikone, koje pored duhovne posjeduju i umjetničku vrijednost, nalaze u postavkama poznatih muzeja i galerija, kako u Rusiji i Grčkoj, tako i u mnogim drugim zemljama. - Lično sam uvjerenja da je ikoni Bogorodice Filermske mjesto u novosagrađenoj crkvi gdje bi bila izložena zajedno sa relikvijama: Česticom Časnog Krsta i Rukom Sv. Jovana Preteče. Taj novosagrađeni hram bi, po mom mišljenju, trebao pripadati svim pravoslavnim i katolicima jer su u pitanju opštehrišćanske relikvije. U tom smislu smatram logičkim postavljanje u unutrašnjost hrama dva oltara, katoličkog i pravoslavnog, što je tradicija koja nije nepoznata u Crnoj Gori. Ukoliko bi se realizovala moja ideja, sav eventualni prihod – prilozi vjernika – bi se koristio za održavanje hrama i u humanitarne svrhe – rekao je Čilikov. O vlasničkom statusu ikone i druge dvije relikvije, prema njegovim riječima, jasno govori sačuvani dokument sačinjen prilikom primopredaje od strane ruske crkve dvoru Karađorđevića. Dokument je objavljen u knjizi (str. 114-116) Đovanele Berte Feraris

Aleksandar Čilikov

di Ćelje, koja nosi naziv „Lice Bogorodice Filermose“, prevedene sa italijanskog jezika i objavljene na Cetinju u izdanju Narodnog muzeja Crne Gore 2017. godine. - Iz dokumenta se jasno čita da su relikvije predate na čuvanje i da nijesu poklonjene, te da se na zahtjev Ruske crkve ili dinastije Romanov moraju vratiti vlasniku kada god on to poželi – rekao je Čilikov. Kao istoričar umjetnosti, kako je istakao, nema namjeru niti pravo da se bavi vlasničkim statusom ikone. - Međutim, zbog pravno utemeljenih argumenata, smatram ispravnim stavove akademika Mijata Šukovića, uglednog pravnika, da prema domicilnom i međunarodnom pravu ikona predstavlja državno vlasništvo. Veoma studiozan i opširan tekst Šukovića o vlasničkom statusu objavljen je svojevremeno na stranicama „Pobjede“ – rekao je Čilikov.

SUD

Da je pitanje vlasništva već odavno osjetljivo i za Mitropoliju crnogorskoprimorsku vidjelo se tokom 2017. godine, u periodu od maja do oktobra, kada ikona Bogorodice Filermose nije imala status pokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, koji joj je određen Rješenjem iz 2012. godine. Pobjeda je, podsjetimo, ranije pisala da je nakon žalbe Mitropolije i odluke Upravnog suda, Ministarstvo kulture 11. maja 2017. pokrenulo postupak za utvrđivanje statusa kulturnog dobra ikone, a novo Rješenje donijeto je 26. oktobra. U obnovljenom Rješenju više nije pisalo da je vlasnik ikone država Crna Gora, već da je Narodni muzej držalac ovog kulturnog dobra. Rješenje je donijela Uprava za zaštitu kulturnih dobara, koja je 2012. godine u prethodnoj odluci o statusu ikone „napravila procesno-pravne propuste“. To je iskoristila Mitropolija koja je nakon nekoliko godina predala žalbu Ministarstvu kulture, jer je Uprava za zaštitu kulturnih dobara bila dužna da o prvom postupku za donošenje Rješenja obavijesti Mitropoliju i Manastir Ostrog kao zainteresovana lica. Drugim riječima, žalba je uslijedila jer je pravo Mitropolije i Manastira bilo suspendovano zato što nijesu učestvovali u postupku, a Upravni sud je presudio u korist MPC.

NADLEŽNOST

Za Mitropoliju je, dakle, posebno bio problematičan iskaz iz prethodnog Rješenja, u kojem se konstatuje da je „država Crna Gora vlasnik pokretnog kulturnog dobra ikone Bogorodice Filermose“. Sudskim postupkom su dokazali da organ uprave, kakva ja Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nema nadležnost da utvrđuje pravo svojine, niti to mogu da urade članovi komisije koji su uradili Elaborat o Filermosi. To može, kako je utvrđeno, jedino da uradi sud, na osnovu valjane javne isprave, odnosno dokumenta koji nedvosmisleno ukazuje na vlasništvo. Povodom ove teme, Pobjeda je u četvrtak poslala pitanja i kabinetu ministarke Bratić, resoru kulture i Narodnom muzeju Crne Gore. Do zaključenja ovog broja Pobjede nijesmo dobili njhove odgovore. Jovan NIKITOVIĆ

Svijet

Neđelja, 18. april 2021.

Održana služba u kraljevskoj kripti u kapeli Svetog Đorđa u zamku Vindzor

Sahranjen princ Filip Službi u kapeli su prisustvovali samo članovi kraljevske porodice, u skladu s mjerama u borbi protiv korona virusa, a opelo je služio kenterberijski nadbiskup LONDON- Britanski princ Filip, vojvoda od Edinburga i suprug kraljice Elizabete Druge, sahranjen je danas u kraljevskoj kripti u kapeli Svetog Đorđa u zamku Vindzor. Ispraćen je uz vojne počasti, a na kovčegu su mu bile oficirska šapka Kraljevske

mornarice i sablja. Kovčeg je bio prekriven njegovom ličnom zastavom, čije četvrtine predstavljaju Dansku, Grčku, plemićku porodicu Mauntbaten i grad Edinburg. Službi u kapeli su prisustvovali samo članovi kraljevske porodice, u skladu s mjera-

ma u borbi protiv korona virusa, a opelo je služio kenterberijski nadbiskup. Na sahranu je došao i princ Hari, ali on i njegov brat Vilijam nisu išli jedan pored drugog tokom sprovoda kovčega do kapele. Princ Filip je rođen u Grčkoj 1921. kao princ Filip od

Grčke i Danske. Nakon službe u mornarici u Drugom svjetskom ratu, 1947. se oženio tada princezom Elizabetom, koja je pet godina kasnije postala kraljica. Princ Filip 2017. objavio je da više neće obavljati obaveze kao član kraljevske porodice. Svoju sahranu je u velikoj mjeri sam osmislio.

Prinčevi Vilijam i Hari u povorci na sahrani

Predsjednici Srbije i Albanije o ,,non pejperu“

Češka protjerala 18 ruskih diplomata

Sumnja da su oficiri GRU umiješani u eksploziju magacina municije PRAG - Češka je juče protjerala 18 ruskih diplomata zbog sumnje da su oficiri ruske službe GRU bili umiješani u eksploziju magacina municije u Vrbjeticama u Češkoj u jesen 2014. godine, kada su poginula dva čovjeka. Vicepremijer Jan Hamaček, koji privremeno obavlja i funkciju ministra spoljnih poslova, obavijestio je ruskog ambasadora da 18 diplomata iz ruske ambasade mora da napusti Češku u roku od 48 sati. Protjerani su svi zaposleni u Ambasadi Rusije u Pragu koji su, prema češkim saznanjima, ruski obavještajci iz službi GRU i SVR. Češki premijer Andrej Babiš rekao je na vanrednoj konferenciji za novinare da je Češka suverena zemlja i da na ta saznanja ,,bez presedana“ mora da reaguje. - Na osnovu nedvosmislenih dokaza iz istrage naših bezb-



jednosnih snaga moram da konstatujem da postoji osnovana sumnja da su oficiri ruske tajne službe GRU umiješani u eksploziju magacina sa oružjem u Vrbjeticama 2014. godine - kazao je Babiš. Premijer je dodao da je obavijestio i češkog predsjednika Miloša Zemana i da se i on saglasio sa odlukom o protjerivanju ruskih diplomata. Prva eksplozija u magacinima oružja u Vrbjeticama na jugu Češke dogodila se 16. oktobra 2014. godine i tada su poginule dvije osobe, a zatim je eksplodirala municija u još jednom magacinu 3. decembra iste godine. Hamaček je trebalo da u ponedjeljak putuje u Moskvu da pregovara o nabavci vakcina Sputnjik V, ali mu tu posjetu Babiš u posljednjem trenutku nije dozvolio. On je rekao juče novinarima da se Češka nalazi sada u sličnoj situaciji kao Velika Britanija u slučaju pokušaja trovanja 2018. godine.

Prva eksplozija u magacinima oružja u Vrbjeticama na jugu Češke dogodila se 16. oktobra 2014. godine i tada su poginule dvije osobe, a zatim je eksplodirala municija u još jednom magacinu 3. decembra iste godine

Vučić tvrdi da nije vidio nikakve planove, Rama kaže da je imao mapu prije Janše

Aleksandar Vučić

BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je priču o ,,non-pejperu“ oko kojeg se uzburkala javnost Zapadnog Balkana posljednjih dana i rekao da on nije vidio nikakvu mapu ili plan za raspad nekih od zemalja regiona, te da nije upoznat sa sadržajem pomenutog teksta. - Ja nijesam neko ko bi da optuži nekog, a da to nijesam ni vidio. Premijer Janša je otvoren čovjek, imali smo potpuno drugačije stavove tamo negdje devedesetih, ali to je čovjek koji je iskusan, imao je dugu karijeru, a proveo je i jedan period iza rešetaka. On je neko ko ima lično dostojanstvo i tvrdo zastupa neke stavove. Lagao bih kada bih rekao da sam vidio

Edi Rama

neke mape ili planove, ne mogu drugačije od toga rekao je na početku predsjednik Srbije. On je prilikom gostovanja na B92 televiziji dodao da kada god se govorilo o drugim nacionalizmima na prostoru Jugoslavije, to je bilo usput, ali da je sa Srbijom uvijek bilo drugačije. - Da li mislite da je moguće da u tri zemlje regiona krenu napadi na Srbiju i Janšu, a naglašavam da nijesam plan ni vidio. Ta matrica je od pedesetih ostala u narativu, pa čak u beogradskoj čaršiji. Vidjeli ste šta nam zamjeraju u budžetu, zašto toliko da se izdvaja za vojsku - rekao je Vučić. Sa druge strane premijer Albanije Edi Rama komentarisao je juče ,,non pejper“ rekavši da postoji mapa u kojoj su promijenjene granice zemalja u re-

gionu Zapadnog Balkana. Kako pišu albanski mediji, Rama je, gostujući u emisiji Izbori 2021 na V+, kazao da je mapu vidio i prije nego što je pokazao kolegi Janezu Janši. - Razgovarali smo prije izvjesnog vremena. Takođe sam vidio ovaj dokument koji je izašao. Nemam komentar - rekao je Rama. Podsjećamo, u četvrtak je slovenački portal Necenzurirano.si objavio dokument ,,non pejper“ za koji se tvrdi da je kopija originalnog dokumenta u kojim se tretira prekrajanje granica zemalja Zapadnog Balkana. Prema tom dokumentu, predlaže se redefinisanje granice Kosova i Srbije, ujedinjenje Kosova sa Albanijom, ujedinjenje djelova Crne Gore sa albanskom većinom i Sjeverne Makedonije sa Albanijom, mogućnost otcjepljenja entiteta Re-

publika Srpska od Bosne i Hercegovine i ujedinjenja djelova određenih kantona u Federaciji BiH sa Hrvatskom, piše Klix. Evropska unija je nekoliko puta rekla da ne zna za takav dokument. Mediji kao autore pominju najviše slovenačke zvaničnike, što su oni demantovali. Slovenački premijer Janez Janša, čija ć e zemlja predsjedavati Evropskom unijom u drugoj polovini ove godine, napisao je da su te tvrdnje usmjerene na ,,nanošenje štete Sloveniji u EU“. - Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regiona i evropsku budućnost za zemlje Zapadnog Balkana i upravo takvi spisi pokušavaju da spriječe ovaj cilj - napisao je Janša na društvenim mrežama, ali reakcije su se nastavile.

Sjećanje

Neđelja, 18. april 2021.

Svjedočanstvo narodnog pjesnika Radovana Bećirovića

Hapšen sam kao zelenaš, 1918. zulumi gori nego pod Turcima Piše: Vladimir JOVANOVIĆ

PODGORICA - I ja sam punim srcem, kao i većina Crnogoraca, bio za ujedinjenje, ali je ono što se u Crnoj Gori zbivalo, često više ličilo na OKUPACIJU nego ujedinjenje – svjedočio je guslar Radovan Bećirović - Trebješki (Ljevišta, 1897 – Nikšić, 1986), autor pjesme „Mojkovačka bitka“. U razgovoru za knjigu Mila Kordića „Crnogorska buna i odmetnički pokret 19191924“ (Beograd, 1986), Bećirović, čije su riječi tu interpretirane na srpskome jeziku (ekavici), svjedoči: - Zapanjujuće je bilo koliko pojedini srbijanski oficiri ili ljudi u organima vlasti nisu imali poverenje u crnogorski živalj. Zbog takvih sumnjičenja i ja sam TRI MESECA PROVEO U ZATVORU, iako sam se već opredelio za ujedinjenje. U to vreme, naime, bio sam regrut u 3. vodu 2. čete nikšićkog bataljona. Jednog jutra po kasarni osvanuše neke plakate sa parolama u stihu PROTIV UJEDINJENJA. Zelenaši su nekako uspeli da ih proture i zalepe po zidovima. Odmah sam uhapšen i odveden na Cetinje, gde sam proveo u zatvoru puna tri meseca. U zatvoru sam čuo da svaki uhapšeni vojnik može da se obrati pismom regentu Aleksandru Karađorđeviću, što sam ja iskoristio. Odista, ubrzo pošto sam napisao pismo pušten sam iz zatvora i vraćen u kasarnu. Sve rane bole, ali bratske najviše, pa je i revolt ljudi upravo zbog toga bio tako žestok. Malo je, na primer, crnogorskih oficira kojima je priznat čin u kojem su bili. Gotovo svima je smanjen za po jedan stepen, a oficirima iz Hrvatske i Bosne, koji su se borili u austrougarskoj vojsci, činovi su priznati. Ponekad i na prvi pogled sitnice mogu da izazovu pravu buru nezadovoljstva. Takva jedna bura, naprimer, nastala je zbog običnog bresta. Postojao je na Cetinje nekada jedan brest, pod kojim su se držali skupovi, pod kojim su Crnogorci pisali megdane, koji je za crnogorsku tradiciju izuzetno mnogo značio. Taj brest je bio SIMBOL CRNOGORKOG SLOBODARSKOG DUHA, a jednog jutra, odmah posle ujedinjenja, nije osvanuo. Čuo sam da je tadašnji predsednik cetinjske opštine naredio da se preko noći poseče. Nikako drukčije ljudi to nisu mogli shvatiti nego kao pokušaj UNIŠTAVANJA crnogorskih slobodarskih tradicija. Sećam se da je u ljudima više gneva bilo zbog toga bresta nego zbog mnogih pogibija“. Zapravo, stari Brijest, nalazio se pored Njegoševe biljarde, nije posiječen po nekome lokalnome nalogu, nego po

Uzroke neuspjeha pokušaja obnove nezavisne Crne Gore oružanim putem, Bećirović – a završio je svega nekoliko razreda osnovne škole – sagledava u činjenici da u ustaničkome pokretu nije bilo, kako kaže, „pravih intelektualaca“, ali i da se na čelo nije stavio niko iz kraljevske familije Petrovića-Njegoša „najvišoj instrukicji“ iz Beograda. Na mjestu posiječenoga Brijesta okupator je docnije podigao spomenik – Aleksandru Karađorđeviću, „ACI PALIKUĆI“. Divna srpska književnica Isidora Sekulić (1877-1958), autorka „Njegošu, knjiga duboke odanosti“, napisala je 1951. godine: - Pod tim BRESTOM se gradila, kvarila, i opet ozdravljala ISTORIJA CRNE GORE. Nemački pesnik Gete strasno je voleo drveće i biljke, i jedared napisao: ‘Više volim drvo nego čoveka’. Bolje da je ostao BREST no oni koji su naredili da se poseče, tvrdili da mora biti posečen… UBIŠE BREST! Ubiše zatim drugi ljudi kralja“. Guslar Radovan Bećirović, koji je iz Morače, o srpskome napadu s vojnim trupama i artiljerijom na suśedna Rovca i teroru u kojem su u proljeće 1920. naročito stradali žene i đeca iz najbrojnijih rovačkih bratstava, Bulatovića i Vlahovića – a njih Mile Kordić naziva „odmetnicima“ – kao i o Ivanu Bulatoviću, jednom od vođa Rovčana, kazao je: - Potere protiv rovačkih odmetnika krenule su iz Kolašina, Podgorice iz Nikšića. Vrlo oštre borbe vođene u nekoliko dana, jer su se odmetnici grčevito BRANILI. U ovoj akciji popaljene su mnoge kuće odmetnika i hapšene njihove prodice. Komandir IVAN BULATOVIĆ, jedan od vođa rovačkih odmetnika, po dolasku u Italiju podneo je izvještaj da je: zapaljeno 45 kuća, zatvoreno 47 seljaka, 420 žena i dece iz odmetničkih porodica“. „Pojedini ljudi činili su takve zulume“, svjedočio je Bećirović 1985. godine u Nikšiću, „kakvi nisu zapamćeni iz vremena najcrnjih turskih pohara. - U Rovcima je, naprimer, jednoj ženi stavljena živa mačka u suknju, suknja je potom zavezana oko nogu, a mačku su tukli da bi nesrećnu ženu što više grebla. Ovakav način

Radovan Bećirović - Trebješki

Ivan Bulatović

MUČENJA u Crnoj Gori NIJE ZAPAMĆEN. Pamtim i slučaj da su semenke od tikava čoveku zabijali pod nokte. Ni danas sve to ne mogu da shvatim, a evo prošlo je više od 60 godine“. Ako je zasita tako – a nema sumnje da starini ne vjerujemo, o tome ima i drugih svjedočenja – zbog čega Bećirović taj sramni zulum i hrabri otpor Bulatovića i Vlahovića srpskoj okupaciji i uništenju Kraljevine Crne Gore nije opjevao guslama?... U borbi protiv odmetnika vlasti su se dovijale na razne načine – piše 1986. Mile Kordić u knjizi „Crnogorska buna i odmetnički pokret 19191924“ (Narodna knjiga, Beograd). Ispričao mu narodni pjesnik Radovan Bećirović - Trebješki (1897-1986) da je poznavao Stanka Ivanovića - Sabaka, „odmetnika“, borca Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost Crne Gore. Sabak je iz sela Dragovoljići kod Nikšića. Prije Srba, komitovao je protiv Austro-Mađara. Srbi su Sabaku ucijenili glavu; preživo je akcije i poćere, bačen u kazamat, sudili mu, ipak dočekao duboku starost… Da bi likvidirali komite, Srbi su im podmetali i otrov. Bećirović svjedoči: - Pričao mi je jedan od poznatih odmetnika, Stanko Ivanović Sabak, da je kod Žabljaka

njegova grupa otrovana. Njihov jatak, koga su vlasti otkrile, pristao je da sarađuje sa žandarmima. Kad su odmetnici jedne noći svratili na večeru, stavio im je otrov u hranu. Odmetnici su brzo primijetili da su otrovani, pa su otišli do jednog izvora, stalno su pili vodu i povraćali. Stavljali su sebi kaiševe u grlo da bi izbacili otrov“. Komitska osveta je bila surova: „zapamćeni su slučajevi da su ljudima stavljali noge u vatru i žive ih pekli“, „umjeli su da unakaze ljude, da vade oči“, „bilo je slučajeva da pojedinim pristalicama ujedinjenja na čelu nožem urezuju znak H.I.“ Godinama nakon Božićnoga ustanka, drumovi i naselja širom Crne Gore, brisani su prostor na kojem srpski žandarmi i vojnici i domaći izdajnici gube glave od komita. Ubijeni su, na primjer, delegat kvislinške tzv. Podgoričke skupštine K.R. ili I.M. – najistaknutiji izdajnik u Morači. Na Lepencu (kod Mojkovca) 6. maja 1921. pobijeno je pet žandarma; 28. avgusta 1922. kod Kolašina (Umikli vir) je ranjeno četiri vojnika i jedan ubijen; 22. septembra 1922. u Mučnici (Crmnica) zaustavljen je voz i pobijeno 11 vojnika i žandarma; u noći 1-2. maja 1923. u Zbornoj gomili žandarmi D.J. i Ć.H. su zaklani – osveta za ubistvo i kasapljenje mrtvoga komite Todora Dulovića; do kraja te, 1923. godine, pobijeni su: u Gornjem Polju kod Nikšića komandir žandarmerije G.V. i žandarmi M.Đ., P.B., M.Ž., S.Š., A.V.; i kod Momišića ubijeni žandarmi – njih trojica; u Cucama ubijeno još šest žandarma, jedan ranjen; kod Cetinja ubijena trojica žandarma… O sudbini posljednjih komita Radovan Bećirović je rekao: - ,,Mnogi su zadnjih godina, pogotovu kad je preostalo samo nekoliko manjih grupa, poubijani za novac. Nagrade za ubistvo odmetnika, bile su vrlo velike, često pravo bogatstvo, pa ih je dosta stradalo i zbog ucena“.

Na komite, čak i svoje rođake, okupacione vlasti nagone čitava bratstva, pretvarajući ih u „kontrakomite“. Šta kažu arhivski dokumenti? Bilježi se jedan od primjera: hajka na komitu Mata Bojanića iz Lješanske nahije. Zloglasni komandant „letećih odreda“ Vojske Kraljevstva SHS, pukovnik Stojan Popović – Srbin iz Vojvodine – naredbom br. 647 od 3. marta 1920. zapovijeda trupama da „posednu sve kuće Bojanića, tj. rođaka Matovih, na njihovu trošku“. „…Da se sve bratstvo Bojanića, muški 15-70 godina, dignu iz svojih kuća da traže odmetnika, kojima se daje ultimatum da ga moraju uhvatiti i predati ga najdalje do 7. ov. meseca u 5 sati posle podne. U protivnom slučaju, ne predadu li ga na određeni rok, pali se, prvo odmetnikova kuća i uzima se njegovo pokretno i nepokretno imanje, a takođe i njegovih potpomogača. Bojanićima se ne prima nikakva molba ili garancija za isto dokle ga ne uhvate i predadu…“ Guslar Radovan Bećirović Trebješki i sâm u mladosti hapšen kao zelenaš, ne misli da je komitski pokret mogao biti slomljen samo terorom. Nakon decenija guslarskoga veličanja srpske ideologije koja je uništila Crnu Goru, Bećirović je progovorio tek 1985, godinu prije svoje smrti, rekavši: da „takvi zulumi“, nakon 1918, „nisu zapamćeni iz vremena najcrnjih turskih pohara“. Uzroke neuspjeha pokušaja obnove nezavisne Crne Gore oružanim putem, Bećirović – a završio je svega nekoliko razreda osnovne škole – sagledava u činjenici da u ustaničkome pokretu nije bilo, kako kaže, „pravih intelektualaca“, ali i da se na čelo nije stavio niko iz kraljevske familije Petrovića-Njegoša. Takvo mišljenje je dijelio i Simo Živković, takođe citiran u knjizi „Crnogorska buna i odmetnički pokret 1919-1924“. „Mi zelenaši nijesmo imali pravih vođa“, kazao je Živkov-

ić. „Kralj je bio ošupljoglavio, sinova kako valja nije imao. Nije kuća iskopana gdje niko ne ostane, no gdje ostane – niko!“ Kralj Nikola I se krajem 1918. spremao na povratak u Crnu Goru – imao je namjeru da se iskrca u Baru, nekdašnjoj dukljanskoj prijestonici, gradu koji se 1878. oslobodio viševjekovne turske okupacije. Ali su mu vlasti Francuske zabranile da napušti tu zemlju – lažno mu obećavajući pravdu na predstojećoj Mirovnoj konferenciji u Versaju. Čak po izbijanju Božićnoga ustanka, kralj se Crnogorcima obratio javnim apelom da se uzdrže od oružane borbe, jer ima svečana obećanja od sila savezničkih da će se obnoviti crnogorska država. Jedan od tolikih svjedoka, i Bećirović potvrđuje veliki autoritet Petrovića-Njegoša na mentalitet ondašnjih generacija Crnogoraca i procjenjuje da bi ishod borbe za obnovu naše države bio neizvjestan da se u planinama Crne Gore nakon Božićnoga ustanka i docnije pojavio neko iz ove familije. Na drugoj strani, svjedoči da su domaći izdajnici – vođe „ujedinjenja“ – bili „nikogovići“, drugim riječima, zaključujemo, bez brutalne podrške Srbje, njezinih trupa, žandarmerije i novca, kvislinške odluke tzv. Podgoričke skupštine da se uništi hiljadugodišnja crnogorska državnost nikad ne bi mogle zaživjeti. Radovan Bećirović - Trebješki, citiran u Kordićevoj knjizi na njemu nesvojstvenoj ekavici, kazao je: „Pristalice kralja Nikole, odnosno samostalnosti Crne Gore, nisu u svojim redovima imali pravih intelektualaca koji bi ovaj pokret poveli i usmerili. Vođe pobune i čitavog ovog pokreta nisu bili prave vođe. Nisu, doduše, ni vođe pokreta za ujedinjenje imali nikakvog posebnog ugleda, što je i bio jedan od razloga nezadovoljstva, ali ni vođe pobune nisu uživali neki veliki ugled“. „Da se, naprimer, bilo ko od porodice Petrović odmetnuo u šumu i poveo za sobom odmetnike, veliko je pitanje kako bi se i kada čitav ovaj sukob završio. Treba, naime, dovoljno poznavati mentalitet Crnogoraca iz onog vremena, pa shvatiti da bi Petrovići bili u stanju da u šumu odvedu mnogo više ljudi nego što je otišlo, jer je ta dinastija u Crnoj Gori uživala ugled“. S tim u vezi, Bećirović pominje komitu Milutina - Muja Bašovića (1893-1923), iz sela Pošćenje kod Šavnika, potomka istoimenoga junaka i serdara iz Uskoka. „Muja Bašovića su odmetnici izabrali za vođu“, tvrdi Bećirović, „samo zato što mu je baba od Petrovića, što je najbolji dokaz koliko je ta dinastija bila uticajna u Crnoj Gori“.

Feljton

Neđelja, 18. april 2021.

KULTIVISANE I PODZIDANE TERASE - ZABORAVLJENO CRNOGORSKO NASLJEĐE

10.

Značaj za fenomenologiju drevnih crnogorskih naselja » Piše: Slobodan ČUKIĆ U Lješanskoj nahiji nalazimo nekoliko većih terasastih kompleksa. Pri tome treba imati u vidu da je u proteklih četiri-pet stoljeća seoski ambijent izmijenjen prekompozicijom starih naselja i širenjem novih na uštrb obradivog zemljišta. Uprkos tome, i na tom području zatičemo znatne tragove davnašnjih infrastrukturnih poduhvata. Veći i manji kompleksi zaravnjenih i podzidanih terasa nalaze se u Goljemadima, Gornjim Kokotima (Desići), Liješnju, Bigoru, Kornetu, Popratnici, Draževini, Krusima. U Krusima, kao i u obližnjoj Draževini, u brdskom podnožju postoje prostrane „zgrade“ (ili „podi“) koje su nesumnjivo oblikovane još u srednjem vijeku ili ranije. Terase u Krusima nalaze se u pozadini seoskih kuća i u potpunosti su zaklonjene od pogleda. Mještani svakako znaju za ove „zgrade“ jer je to dio njihovih imanja. Ključni problem je u tome što toj činjenici ne pridaju nikakav poseban značaj i ne nalaze za shodno da vam na njih skrenu pažnju. To je uobičajena situacija po crnogorskim selima – neprepoznavanje starosti i važnosti tih kompleksa. Sa time je povezana i izvjesna težnja da se njihov nastanak pripiše „đedu, prađedu ili čukunđedu“, ili da se u najboljem slučaju, hronološki situira u okviru istorije određenog bratstva. Podatak da su te „zgrade“ nastale mnogo ranije nego što se njihov rodonačelnik „prije 300 godina“ naselio u tom selu, obično pokreće odbrambeni stav. U narodskoj psihologiji se još teško prihvata da je nešto moglo postojati prije nego što je tu stigao „njihov predak“. U skladu s time, još postoji težnja da se dalja prošlost potisne kao „tuđa“ ili da se prema njoj zauzme ravnodušan stav - takva je situacija i sa praistorijskim kamenim gomilama (nekropolama), koje se, uprkos egzaktnim arheološkim saznanjima i pokazateljima, još tumače kao „proklete gomile“ pod kojima je neko navodno skončao zbog

Zgrade u Gornjem Selu u Draževini

U okolini srednjovjekovnih gradova i davnašnjih sela, još je vidno prastaro planiranje i organizacija zemljišnih površina - s međama, kanalima i kaldrmisanim putevima („ulicama“) između imanja, načinjenim u vrlo udaljenom dobu. Takav je, na primjer, slučaj na potezu od sela Vukovaca prema srednjovjekovnom Oblunu ili od Ponara ka rijeci Biševini

Stare podzide u Desićima (Gornji Kokoti)



Istraživač koji ulazi u Kruse s istoka, iz pravca Podgorice i Bera, ni na koji način ne može naslutiti da se iza seoskih kuća, na sjeverozapadnoj strani Krusa, ispod Busovnika, krije kompleks podzidanih terasa. Ne može ga, zbog oblika terena i visoke šume i šikare, uočiti ni ako iz Krusa nastavi prema Draževini

Kruske terase u podnožju Busovnika

kakvog grijeha ili prestupa. Na terase u Krusima naišao sam sasvim slučajno i u tome sam imao dobru intuiciju i puno sreće. Namjeravao sam da istražim južnu stranu masiva Busovnika, na potezu od Krusa do Draževine i da se popnem na Varin vrh, najviši vrh Busovnika, da bih ustanovio ima li ikakvih ostataka utvrde ili drugih tragova ljudske djelatnosti. Stigao sam u Kruse i odatle krenuo ka Busovniku. Uspeo sam se uz brdo nekih stotinak metara, a zatim obrnuo prema zapadu brdskom stranom, horizontalom, po liniji izohipse. Kretao sam se pravcem iznad Krusa, preko Škama, krševitim terenom, tik iznad dijela na kojem se nalaze nivelisane i podzidane terase i ne sluteći da se tu nalaze. Prošao sam s gornje strane tog pojasa, uzanom kozjom stazom, pri čemu nijesam mogao uočiti terasasti kompleks zbog visokih međa, krošnji drveća i šiblja koje je zaklanjalo po-

gled. Sa Škama sam prešao u područje ispod Kecana i Varinog vrha, a poviše Šarenog. Nakon dva kilometra hoda, stigao sam do brda Pješivca pod kojim leži Draževina i izbio na njegov zaobljeni i goli vrh – što je u skladu s imenom. Nakon dužeg obilaska okolnog terena i boravka na Varinom vrhu, krenuo sam nazad ka Krusima, istim putem. Kad sam stigao iznad Krusa, ugledao sam stazicu koja skreće nadolje ka međama i odlučio da se spustim tim pravcem. Nijesam znao kuda će me to odvesti. Ispostavilo se da je to bila dobra odluka. Jer, čim sam prešao preko međe i provukao se kroz žbunje - izbio sam na najvišu tačku



pitomog terasastog kompleksa. Bilo je to veliko iznenađenje. Iz krša i šikare stupio sam u kultivisani predio. Bio sam zatečen (i impresioniran) onim što sam ugledao jer na tako nešto naprosto nijesam računao. Da kojim slučajem nijesam skrenuo s puta nadolje, ne bih ni vidio taj kultivisani pojas. Dakle, moglo se desiti da se vratim u selo s gornje strane, istim putem kojim sam i došao, a da uopšte ne saznam da u skrivenom i zaklonjenom dijelu između kruskih seoskih kuća i Busovnika, postoji veliki kompleks nivelisanih i podzidanih „zgrada“. Malo je falilo da nikada ne ugledam taj važan element za razumijevanje

U Krusima, kao i u obližnjoj Draževini, u brdskom podnožju postoje prostrane „zgrade“ (ili „podi“) koje su nesumnjivo oblikovane još u srednjem vijeku ili ranije. Terase u Krusima nalaze se u pozadini seoskih kuća i u potpunosti su zaklonjene od pogleda

Kruske terase u podnožju Busovnika

prošlosti Krusa. Već nakon nekoliko minuta razgledanja postalo je jasno da su te terase vrlo stare. Tu je presudno terensko iskustvo i poznavanje okoline crnogorskih naselja. Ovakvi ambijenti su tipični za okolinu srednjovjekovnih gradova i davnašnjih sela, đe je još vidno prastaro planiranje i organizacija zemljišnih površina - s međama, kanalima i kaldrmisanim putevima („ulicama“) između imanja, načinjenim u vrlo udaljenom dobu. Takav je, na primjer, slučaj na potezu od sela Vukovaca prema srednjovjekovnom Oblunu ili od Ponara ka rijeci Biševini - đe je nekadašnja organizacija i podjela zemljišta ostala netaknuta do danas. Uočava se i jedna sklonost prastarih planera ka skladnom odnosu kultivisanih površina i zatečenih stijena, što obično predstavlja dopadljiv prizor. Saznanje o kruskim terasama bilo je vrlo značajno za fenomenologiju lješanskih naselja.

Jer, kako je naprijed rečeno, istraživač koji ulazi u Kruse s istoka, iz pravca Podgorice i Bera, ni na koji način ne može naslutiti da se iza seoskih kuća, na sjeverozapadnoj strani Krusa krije veliki kompleks podzidanih terasa. Ne može ga, zbog oblika terena i visoke šume i šikare, uočiti ni ako iz Krusa nastavi prema Draževini. Položaj Gornjeg Sela u Draževini, smještenog visoko u brdskoj strani iznad podzidanih terasa, na mjestu koje je bilo pogodno za odbranu, ukazuje da je takva situacija isprva bila i u Krusima, te da se prvobitno krusko naselje vjerovatno nalazilo bliže brdskoj strani. O tome govori i položaj kuća u Buronjima, smještenih visoko u brdskoj strani. Pomjeranje tih naselja nadolje, ka udolini, nastupilo je tek u kasnijem dobu, u kojem je narasla i ojačala crnogorska državna organizacija i opala prijetnja od rušilačkih turskih pohoda i pohara. (Kraj)

Neđelja, 18. april 2021.

Marketing

Povodi

Neđelja, 18. april 2021.

Vlado Vujisić objavio monografiju ,,Durmitor - Nacionalni park“ koja

U slavu kamenitih vrhova i s PODGORICA - Ovom knjigom želim da se barem malo odužim veličanstvenom Durmitoru koji mi je neopisivim rajskim ljepotama i božanskom veličinom ispunio srce i dušu, time mi uljepšavši i obogativši život. Ispunjen sam i srećan što ću dio svojih saznanja i iskustava o Durmitoru, kao i veliki broj odabranih fotografija, podijeliti sa svima onima koji ga vole i onima koji će ga tek zavoljeti. Nadam se da će ovaj vodič kroz prirodne ljepote Nacionalnog parka ,,Durmitor“ biti inspiracija i vodilja mnogim planinarima i ljubiteljima prirode kao i naučnicima i istraživačima da Durmitor posjete, upoznaju ga i zavole i otkriju neprocjenjivo blago njegovih veličanstvenih ljepota. Tim riječima mr Vlado Vujisić govori o pisanju knjige ,,Durmitor – Nacionalni park“, koja je nedavno izašla iz štampe. Onako kako je doživljavao ljepote Durmitora, tako ih i predstavlja – veličanstvene predjele opisuje detaljno, precizno, sa oduševljenjem, uživanjem i ljubavlju. Ili, kako su zapisali recenzenti: Durmitor je dobio djelo dostojno njegove ljepote i predstavlja najsveobuhvatniji i do sada najljepši vodič kroz Nacionalni park.

17 GODINA RADA

Krase ga bogatstvo dragocjenih i korisnih informacija i obilje prvoklasnih odabranih fotografija, a predstavlja jednu od najkvalitetnijih publikacija posvećenih prirodnim ljepotama i nacionalnim parkovima u Crnoj Gori. Ovim vodičem, doprinio je popularizaciji i afirmaciji Nacionalnog parka



Veličanstveni Durmitor iznad Crnog jezera

Najteže je bilo izabrati fotografije Koji je bio motiv da napišete knjigu-vodič? - Motiv za pisanje knjige inicirao je sam Durmitor koji me opčinio veličanstvenim ljepotama i time podstaknuo da mu posvetim ovo djelo. Želja mi je bila da njegove ljepote podijelim sa ljudima širom Crne Gore, regiona i svijeta. Što je bilo najljepše tokom pripreme knjige? - Najljepše je bilo pisati djelove koji su nastali u naletima nagle inspiracije i snažnih osjećanja, poput uvodnog dijela pod naslovom ,,O Durmitoru“, kao i stvarati vizuelni izgled knjige odabranim fotografijama. Što je bilo najteže? - Napraviti izbor fotografija! Sjećam se da sam sa prijateljem pet puta iznova mijenjao i slagao fotografije Bobotovog kuka, najdužeg poglavlja, na čak 48 strana. Koliko ste vremena proveli na Durmitoru tokom 17 godina rada na knjizi? Za 17 godina Durmitor sam posjetio više od 50 puta, istražujući i fotografišući njegove vrhove, doline, jezera i rječne kanjone. Jeste li nekad htjeli da odustanete? Nikad! Motivacija koju mi je davao Durmitor bila

Durmitor, a takođe i Crne Gore kao turističke destinacije. Djelo koje predstavlja sintezu vodiča i monografije Nacionalnog parka ,,Durmitor“, autor je stvarao punih 17 godina, upoznajući svaku stopu tog masiva,

Mr Vlado Vujisić je rođen 1970. u Mariboru, diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, stručnjak je za marketing, bivši košarkaš, živi i radi u Beogradu. Na najvećoj i najposjećenijoj svjetskoj internet stranici namijenjenoj planinama (www.sumitpost.org) autor je na engleskom jeziku napisao i uz svoje fotografije objavio preko 60 stranica posvećenih planinama i planinskim vrhovima Crne Gore, od toga blizu 40 stranica o vrhovima Durmitora i njegovim kanjonima

Zimska panorama vrhova Durmitora

Vlado Vujisić

je stalna, a postoji i dalje. Za buduće projekte koje želim da posvetim Durmitoru. Zbog čega ste zaljubljeni u Durmitor? Zato što je Durmitor veličanstven! Takve rijetke neopisive ljepote nijesam vidio čak ni u Alpima. Kako Vam on uzvraća ljubav? Durmitor me uvijek nagradi ljubavlju, snagom i velikim nadahnućem, ispunjavajući mi srce i dušu. Vaš favorit među vrhovima i među jezerima? Među vrhovima to su prije svega Bezimeni vrh, Prutaš i Planinica, a slijede Bobotov kuk, Šljeme, Bandijerna, Šareni pasovi, Đevojka i Raklje. Kod jezera izbor je lak - Crno jezero i Veliko Škrčko jezero. Kome biste sad rekli: ,,Hajde sa mnom na Durmitor“? Svim ljubiteljima planina i prirode. Svim ljubiteljima veličanstvenih ljepota Durmitora kao neprikosnovene Božje tvorevine! Što je zajedničko košarci, ekonomiji i Durmitoru? Kretanje, napredak i stalni dinamizam, težnja za dostizanjem nebeskih visina.

pišući i fotografišući prirodne ljepote tog područja. Riječ je o vodiču sa opisanih 80 uspona na 40 vrhova Durmitora, tj. ukupno 90 opisanih planinarskih ruta, a ujedno i bogatoj monografiji Durmitora sa čak

400 odabranih autorovih fotografija. Knjiga sadrži i opise pet kanjona i tri rječne doline, 18 jezera, durmitorskih dolina, površi, prevoja, ,,via ferrate“, Durmitorskog prstena, istorijata planinarstva na Durmitoru i ostalo... Sa mnogo impresija, predstavljeni su i Nacionalni park ,,Durmitor“, grad Žabljak i masiv Durmitora.

PRVI SUSRET

Oduševljenje prelijepim planinskim pejzažima i gorostasnim stjenovitim džinovima seže u avgust 2003, kada se Vujisić prvi put ,,srio“ sa Durmitorom. - Sa suprugom i prijateljima otišao sam na predivnu turu i uspon na vrh Planinice. Imao sam jaku želju da izbliza vidim Bobotov kuk, kao i oba Škrčka jezera u dolini Škrke, pa je zato Planinica, kao jedan od najljepših vrhova Durmito-

ra i neprevaziđeni durmitorski vidikovac, bila najbolji izbor. Prolazeći kroz slikovite predjele Poljanka, Crepuljine poljane i uzdizanjem idiličnom dolinom Ališnice, izašli smo na travnato vršno tjeme Planinice. Odjednom, Durmitor je bio preda mnom! Njegovi najviši stjenoviti vrhovi Bobotov kuk, Bezimeni vrh i Đevojka, na dohvatu ruke, parali su nebo, a ispod nas svjetlucala su dva prelijepa Škrčka jezera okružena slikovitim šarenim pasovima i kolosalnim zidovima Prutaša i Grude. U tom trenutku, ushićen neopisivim ljepotama veličanstvenog prizora, Durmitor se urezao u moje srce, u moju dušu. Zauvijek. Tog dana sam zavolio Durmitor. On je postao moja ljubav, moja najljepša i najvoljenija planina – zapisao je Vujisić. Od dana kada se popeo na Planinicu, svoj prvi durmitorski vrh, prošlo je 18 godina, a njegova ljubav postajala je sve jača, a njegove posjete sve češće. Kaže da uvijek kad ugleda Durmitor razmišlja na koji planinski masiv liči.

- Da li više na Alpe ili n a p r e krasne Stjenovite planine (Rocky Mountains) u nacionalnom parku Banff u Alberti, u Kanadi, na čija me smaragdna jezera okružena gustim četinarskim šumama uvijek podsjeća prelijepo Crno jezero. Neki pejzaži na Durmitoru, poput zata- lasane travnate visoravni Jezerske površi i

Povodi

Neđelja, 18. april 2021.

je i vodič kroz ljepote veličanstvenih planina, kanjona, dolina i jezera

smaragdnih ,,gorskih očiju“ Idila doline Škrčkih jezera

Iz recenzija: Vodič kroz Durmitor i gonič u Durmitor! - Ovo je do sada najsveobuhvatniji i najljepši planinarski vodič o Durmitoru. Ovim impresivnim djelom autor je dao ogroman doprinos planinarskoj literaturi namijenjenoj upoznavanju planine Durmitor, time dostojno nastavljajući veliko životno djelo čuvenog Branislava Cerovića, oca planinarstva na Durmitoru. Najzad, svojim vodičem ,,Durmitor“ Vlado Vujisić je doprinio popularizaciji i afirmaciji Nacionalnog parka ,,Durmitor“, a takođe i Crne Gore kao turističke destinacije.“ (prof. dr Dragan Bulatović, predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore) - Ruka će posegnuti za ovom knjigom jer je naslovljena kao vodič, ali, nakon upoznavanja sa njom, čitaocu će ona biti i vodič kroz Durmitor i gonič u Durmitor. Povešće ga u čarobni svijet ove planine jasan tekst

masiva Šljeme, posmatrani preko Vražjeg jezera, podsjećaju me na slikovite planinske panorame dalekog Tibeta i Mongolije, dok me impresivna dubina grandioznog kanjona Tare, posmatranog sa Ćurevca i ostalih vidikovaca kanjona, uvijek sjeti na kolosalni kanjon Kolorada. Kada god uđem u srce Durmitora, njegov najljepši i najskrovitiji kutak, božanstvenu dolinu Škrčkih jezera, i kada sa zapadne obale Velikog Škrčkog jezera ugledam stijene impresivnih Soha, najviših vrhova Durmitora – Bobotovog kuka, Bezimenog vrha i Đevojke, koji se ogledaju u prekrasnoj smaragdnoj vodi jezera, shvatam da ovako rijetku ljepotu nijesam vidio ni u Alpima – rekao je Vujisić.

JEDINSTVENO MJESTO

Naglašava da je Durmitor jedan, jedinstven i neponovljiv, mjesto koje je Bog blagoslovio sa obje ruke, prosuvši na njega obi-

lje blagoslova i stvorivši neizmjerno bogatstvo raznovrsnih neopisivih prirodnih ljepota. - Iako moji korijeni Vujisića potiču iz Donje Morače, u okolini Kolašina, planina koja je najviše opčinila i ispunila moje srce je Durmitor. Durmitor osjećam srcem i dušom kao živo biće, kao starog, dobrog i nerazdvojnog druga kome se uvijek sa radošću i ushićenjem vraćam i sa kojim drugujem sve do današnjih dana – zaključuje Vujisić. Knjiga ima 528 strana i dvije mape Durmitora na unutrašnjosti korica. Može se naručiti kod autora u pretprodaji, a nalazi se i u slobodnoj prodaji u info centru Turističke organizacije Žabljak na centralnom gradskom trgu. R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Impresivna sjeverna stijena Bobotovog kuka

i dobra dokumentarna fotografija. Bogato planinarsko iskustvo autora i oslonac na najznačajnije izvore o ovoj planini, autoru daje za pravo da priredi ovu vrijednu monografiju o planini Durmitor. Zato su njegovi opisi planinarskih staza na 40 durmitorskih vrhova bogati, detaljni i nadasve korisni. Uvjeren sam da će ova monografija o Durmitoru postati planinarski vademekum, što u prevodu znači ,,hajde sa mnom“. (prof. dr

Brojke Nacionalni park ,,Durmitor“ zahvata djelove teritorija pet opština: Žabljaka (19.186 ha, 51%), Pljevalja (6.014 ha, 16 %), Plužina (5.027 ha, 14 %), Šavnika (4.822 ha, 13 %) i Mojkovca (2.105 ha, 6 %). Površina Nacionalnog parka iznosi oko 39.000 ha, od toga: kanjon Tare (15.804 ha ili 41 %), masiv Durmitora (8.710 ha ili 22 %), selo Mala Crna Gora sa okolinom (8.483 ha ili 21%), kanjon Sušice (1.932 ha ili 5 %), bazeni Crnog i Barnog jezera i sliv Mlinskog potoka sa Zminjim jezerom (1.178 ha ili 3 %), Zabojsko jezero sa okolinom (89 ha), dok ostalo čine djelovi podnožja Durmitora koji su unutar granica parka. Planinski masiv Durmitora prostire se pravcem sjeverozapadjugoistok i obuhvata prostor od oko 30 km dužine i oko 15 km širine, u kome je više od 120 vrhova iznad 1.700 m, a čak 50 iznad 2.000 m, a od toga 30 vrhova viših od 2.200 metara. Najviši vrhovi Durmitora nalaze se u prečniku 5-6 km od najvišeg durmitorskog vrha Bobotovog

Saša Popović, član Upravnog odbora Planinarskog saveza Crne Gore) - Autor je ovim vodičem širom otvorio vrata čarobnog kraljevstva Durmitora svakome ko poželi da kroči u njega. Durmitor je konačno dobio djelo dostojno njegove veličanstvene ljepote. Ovaj vodič kroz Nacionalni park ,,Durmitor“ biće temelj, vodilja i inspiracija za sva buduća djela posvećena Durmitoru. (prof. dr Đorđe Pavlović)

Refleksija vrhova Durmitora u Crnom jezeru

kuka (2.523 m). Masiv Durmitora okružen je sa 5 kanjona i 3 rječne doline – kanjonima Tare, Pive, Sušice, Nevidia i Drage, i rječnim dolinama Grabovice, Bukovice i Žabljačke rijeke. Durmitor postaje Nacionalni park 1952. godine, a 1980. godine biva

uključen u UNESKO spisak svjetske baštine. Kanjon rijeke Tare, kao dio Nacionalnog parka ,,Durmitor“, upisan je 1977. godine u UNESKO program ,,Čovjek i biosfera“ kao izuzetna geomorfološka i ekološka cjelina.

Arena

Fudbal

Neđelja, 18. april 2021.

Budućnost izgubila na svom terenu u

Rudar ni poslije pet i po godina nije uspio da savlada tim iz Golubovaca

Milojko za spas Zete, Rudar se udaljio od Evrope PLJEVLJA - Rudar nije uspio da prekine neugodnu tradiciju u mečevima sa Zetom, protiv koje u Pljevljima ne zna za pobjedu još od 26. septembra 2016. godine. Novim porazom Pljevljaci su definitivno otpali od borbe za Evropu, dok je tim iz Golubovaca brejkom napravio važan korak za spas. Zeta je tako iskoristila lošu formu Rudara, a trenutak odluke dogodio se u 52. minutu kada je Milojko iskoristio sjajnu loptu Burzanovića iz

Kaluđerović: Zaslužena pobjeda Vuko Bogavac trener Rudara: Ponovo se ispostavilo da je Zeta za nas neugodan protivnik na domaćem terenu. Dobro smo otvorili meč i bili solidni u prvih 45 minuta. Ostaje žal što nijesmo iskoristili veliku priliku u finišu prvog poluvremena. U drugom dijelu igrali smo loše a nakon primlje-

slobodnog udarca - 0:1. Inače, prvo dio donio je malo pravog fudbala, što najbolje svjedoči podatak da smo prvu šansu vidjeli tek u 24. minutu, ali je Baltić dobro reagovao nakon slobodnjaka Burzanovića. Rudar je dočekao prvu šansu tek u 44. minutu, kada je Striković imao šansu da kazni grešku odbrane gostiju, ali je imao lošu završnicu. U drugom dijelu igralo se mnogo bolje, a Rudar je tek nakon primljenog gola zaigrao nešto ofanzivnije. nog gola izostala je naša reakcija. Nadam se boljoj igri u sljedećem meču. Aleksandar Kaluđerović, pomoćni trener Zete: Rudar je zasluženo u gornjem dijelu tabele i to su dokazali svojim igrama ali mi smo bili bolji i zasluženo slavili. Mogli smo preko Orlandića u finišu postići još jedan gol. Nema mnogo vremena za slavlje jer već u srijedu imamo duel u polufinalu kupa sa ekipom Budućnosti koji je za nas izuzetno važan.

Pljevljaci su pravili pritisak, ali bez prave završnice, a Zeta je mogla u finišu da uveća prednost, ali je nakon dobrog udarca Orlandića sa ivice kaznenog prostora, Baltić vrhovima prstiju zakačio loptu, koja je pogodila prečku. R. P.

Rudar

Zeta

Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Gol: 0:1 Milojko u 52. Žuti kartoni: Macui, Suraka, Kotorac, Kašćelan (Rudar)

Rudar

Zeta

Baltić Macui (od 82. Kovačević) Suraka Zečević Kotorac (od 71. Talović) Kašćelan Merdović Vukotić Kartal Živković Striković

Aković Milić Sopo Ceklić Krstović Burzanović (od 86. Mat. Lambulić) Simović Milojko L. Lambulić (od 83. Orlandić) Mi. Lambulić (od 83. Popović) Kalezić (od 84. Šišević)

Amplitudo Druga liga, 28. kolo

Vodeći protiv ,,davljenika“ PODGORICA - Svih pet mečeva 28. kola Amplitudo Druge lige biće odigrani danas. Timovi iz vrha, odnosno vodeći dvojac Arsenal i Mornar, igraju protiv timova koji vode bitku za spas. Ipak, čini se da će lakši posao imati Arsenal. Tivćani su domaćini Ibru, dok je Mornar drugi put za četiri dana gost, a ovog puta ide u Radanoviće, ekipi Grblja, koja je nakon poraza od Drezge u veoma delikatnoj situaciji. Arsenal je u prošlom kolu osvojio samo bod protiv Igala na svom terenu, ali je zbog kiksa Mornara situacija na vrhu ostala ista. Tivćani danas opet igraju na svom terenu, ali im je rival Ibar, koji je uz Grbalj i Bokelj u najtežoj situaciji. Rožajci imaju bod više od Grblja (mada i meč manje), pa im je svaki bod u borbi za spas značajan. Ibar je na Zlatici pao u sudijskoj nadoknadi i nema sumnje da će i lideru biti tvrd orah. Sa druge strane Mornar je napravio mnogo od polusezone - pobjegao Igalu, pretekao Koma i prilično smanjio zaostatak za Arsenalom. Barani sada nemaju prioritetni cilj baraž, već ciljaju i prvo mjesto. Nakon

PODGORICA - Šampionski špalir pod Goricom dočekao je Budućnost, koja je u prvom meču nakon osvojene titule izgubila od Podgorice - 2:1. Zbog aktuelne situacije sa korona virusom kapije stadiona su zatvorene, a samim tim na tribinama nije bilo navijača da pozdrave drugu vezanu, a ekupno petu krunu ,,plavih“. Razvijene zastave u klupskim bojama pri izlasku iz tunela, uz poneki aplauz protivnika - simbolično je sproveden protokol u čast najdominatnije ekipe na domaćoj sceni. Izabranici Mladana Milinkovića osvojili su prvenstvo sedam kola prije kraja, a to je dalo mogućnost stručnom štabu da izvede kombinovani sastav protiv rivala iz Lješkopolja. Igrački i rezultatski gledano iz ugla domaćina - to nije ispalo najbolje. Motivisana renomeom protivnika i šansom da premijerno izbori Evropu, Podgorica je znala da kazni odsustvo glavnih fudbalera Budućnosti, od kojih su neki ostali na klupi, a neki nijesu bili ni u kombinaciji za tim. Momci Milorada Pekovića savladali su lidera na svom terenu (4:0), a sada su to uradili i na strani. ,,Žuti“ su do trijufma stigli golovima iz penala - prvi je dao mladi Krivokapić u 38. minutu, a drugi put je proradila japanska veza: najtrožu kaznu iznudio je Suzuki, a siguran egzekutor bio je Kato u 88. Uspavanku je prekinuo trenutak kada su gosti poveli

B. POLJE: Jedinstvo - Igalo TIVAT: Arsenal - Ibar PODGORICA: Kom - Drezga RADANOVIĆI: Grbalj - Mornar BERANE: Berane - Bokelj Sve utakmice počinju u 16 časova. 1. Arsenal 27 16 6 5 39:26 54 2. Mornar 27 15 8 4 37:17 53 3. Igalo 27 12 12 3 35:14 48 4. Kom 27 13 6 8 32:22 45 5. Jedinstvo 27 9 7 11 37:30 34 6. Berane (-1) 26 9 6 11 28:35 32 7. Bokelj 27 5 13 9 25:27 28 8. Ibar 26 7 5 14 19:42 26 9. Grbalj 27 7 4 16 22:36 25 10. Drezga (-1) 27 5 5 17 21:46 19

remija u Beranama, Mornar ima teško gostovanje Grblju. Jasno je da bi tim iz Radanovića novim neuspjehom bio u mat poziciji, ali Mornar ukoliko želi da sačuva šanse da direktno iz-

bori elitu mora razmišljati o brejku. U ovom kolu najviše može napredovati Igalo, koje ima gostovanje Jedinstvu, koje je bez rezultatskog imperativa, pa je jasno da bi gosti mogli da smanje zaostatak i za Arsenalom i za Mornarom. Zicer ima Kom, koji je konačno slavio u prošlom kolu, a već danas može da bude još bliži zoni baraža. U Beranama se igra derbi začelja. Berane i Bokelj su u sigurnoj zoni, ali nijesu toliko bezbjedni. Berane je na ,,plus sedam“ u odnosu na Ibar, Bokelj ima samo tri boda više, pa oba tima žele pobjedu da što više pobjegnu od opasne zone, kako bi što prije osigurali spas. R. P.

- Đukanović je srušio Marka Vukčevića unutar kaznenog prostora, a sudija Bošković bez razmišljanja pokazao na bijelu tačku. Odgovornost je preuzo talentovani Krivokapić čiju namjeru je pročitao golman Pavličić, ali je udarac sa 11 metara bio snažan i precizan - za vođstvo ,,žutih“ u finišu prvog poluvremana. Do tada je viđeno malo toga konkretnog, skoro pa ništa, izuzev obećavajuće situacije ,,plavih“ iz 12. minuta kada Zarubica nije odigrao za slobodnog Mijovića, nego je pokušao sam i došao u poziciju

Marko Vukčević: Dejan Zarubica, fudbaler Budućnosti: Nije prijatno kada se izgubi, ali nema nervoze. Osvojili smo titulu i šansu su dobili neki mlađi igrači. Primili smo gol iz penala, potom smo se vratili, ali u finišu samo napravili drugi jedanaesterac iz kojeg je protivnik stigao do pobjede. Okrećemo se srijedi. Za nas je Kup mnogo važan i uradićemo sve da sezonu završimo duplom krunom. iz koje ne može ni da šutira, niti asistira. Budućnost je priredila prvu

Jubilej Dragojevića Lijep jubilej Miloša Dragojevića - trideset dvogodišnji Podgoričanin upisao je 150 nastupa na golu Budućnosti. Pred početak meča pod Goricom, reprezentativni čuvar mreže dobio je na poklon uramljeni dres od predsjednika ,,plavih“ Veselina Mijača. Dragojević je ušao u klupsku istoriju i po tome što je učestvovao u svih pet titula ,,plavih“.

PETROVAC - Duel pod Malim brdom pokazao je zašto se Petrovac i Titograd nalaze na dnu tabele.

Raspored i tabela

D. MIJATOVIĆ

Podgorica uzela m

,,Nebo-plavi“ i ,,romantičari“ odigrali su bez pogodaka u meču koji će se brzo zaboraviti, budući da tokom 90 minuta gotovo ništa zanimljivo nije imalo da se vidi. Petrovačkih 0:0 više odgovara gostima, koji su zadržali bod prednosti nad ,,fenjerašem“, od kojeg imaju i meč manje. Sve je, dakle, u rukama Titograda ukoliko slavi u zaostalom meču sa Jezerom i ode na ,,plus četiri“, baraž bi bio vrlo blizu. - Svakako možemo biti zadovoljniji osvajanjem boda. Utisak je da smo malo ofanzivnije izgledali, ali igrate onoliko koliko vam protivnik dozvoli. Došli smo sa željom da se nadigravamo, ali je najvažnije da smo osvojili bod na teškom gostovanju - istakao je trener Titograda Vladimir Janković. U lošoj predstavi s obje strane, kojoj je malim dijelom kumovao i vjetar, ni jedan, ni drugi tim tokom prvih 45 minuta nijesu imali šut u okvir gola. Petrovac čak ni ka golu.

Petrovac ostao na posljednjem mjestu

Remi po volji Titograd

Dva puta se u šansi našao napadač Titograda Ivan Bojović jednom je bio brži golman Ljubomir Đurović, drugi put je izblokiran. Petrovac je u nastavku bio ofanzivniji, igrao je u većoj brzini,

ali previše neubjedljivo za tim kojem ,,gori pod nogama“. Igor Vukčević je u 82. minutu oprobao šut sa oko 20 metara i poslao loptu pored gola. I to je bilo to. - Ne mogu biti zadovoljan bo-

Arena

Neđelja, 18. april 2021.

Telekom 1. CFL

u prvom meču nakon osvajanja titule

mjeru šampionu Budućnost

Podgorica

Stadion: pod Goricom. Odigrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 0:1 Krivokapić (pen) u 38, 1:1 Božović u 63, 1:2 Kato u 88. Žuti kartoni: Adžić, Babić, Ražnatović, Božović, Mrvaljević (Budućnost), Vukčević, Đajić, Vuković (Podgorica).

Velika pobjeda Marko Vukčević, fudbaler Podgorice: Čestitke Budućnosti na tituli. Kada već ne možemo mi da budemo prvi, drago mi je da je trofej uzeo klub u kojem sam se podigao. Čestitke i mojim saigračima i stručnom štabu na velikoj pobjedi. Odigrali smo dobro, vratili se u ozbiljnu trku za Evropu i nastojaćemo u finišu sezone da iskoristimo ovaj pozitivan trenutak.

veliku priliku uoči odlaska na odmor - Mijović je sve uradio fudbalski, oslobodio se čuvara i lijepo plasirao loptu lijevom nogom iskosa sa desne strane, ali je Ivezić paradom odbio u korner. Milinković je na startu nastavka uveo Terzića i Janketića, a u 61. minutu napravio je trostruku izmjenu, poslavši na teren najbolje što ima sa klupe - Grbića, Božovića i Vujačića. Potez iskusnog kormilara bio je momentalno taličan za lidera, za razliku od promjene koju je napravio njegov kolega

LISTA STRIJELACA 15 - Marković (Sutjeska) 12 - Božović (Budućnost) 11 - Striković (Rudar) 10 - Kordić (Podgorica), Vuljaj (Dečić) 9 - Camaj (Dečić)... na drugoj strani - budući da je Đajić, samo nekoliko sekundi nakon što je ušao, poklonio pogodak domaćinu. Poslije prekida, defanzivac gostiju glavom je proslijedio loptu do usamljenog Božovića koji je iz prvog kontakta sa loptom poentirao na praznu mrežu - za 1:1. Probala je Budućnost da preokrene, bolje je izgledala nakon promjene pola tima, ali je u finišu doživjela hladan tuš - ponovo je dala mogućnost Podgorici da zatreše mrežu iz najstrože kazne. Sada je Babić nepropisno zaustavio Suzukija, a siguran egzekutor bio je Kato u 88. minutu. Velika pobjeda ,,žutih“ - za četvrto mjesto (,,minus tri“ od

Budućnost

Podgorica

Pavličić Adžić Babić Ćetković (od 46. Terzić) Đukanović (od 46. Janketić) Đuričković Mijović (od 61. Grbić) Mirković (od 61. Božović) Mrvaljević Ražnatović Zarubica (od 61. Vujačić)

Ivezić Čelebić Jovanović (od 83. Ukšanović) Kaluđerović Kato Krivokapić (od 75. Vuković) Maraš (od 83. P. Vukčević) Sentoku (od 62. Đajić) Suzuki M. Vukčević Živković

Sutjeska osvojila bod u Danilovgradu

Iskri ne pomažu ni igrač više i penal DANILOVGRAD - Ni igrač više, ni penal nijesu bili dovoljni Iskri da prekine seriju neriješenih ishoda i nakon sedam kola upiše pobjedu.

Rezultati Rudar - Zeta

0:1

Jezero - Dečić

1:0

Petrovac - Titograd

0:0

Iskra - Sutjeska

0:0

Budućnost - Podgorica

Tabela

1. Budućnost 30 23 3 4

1:2 52:21 72

2. Sutjeska

30 12 11 7 46:30 47

3. Dečić

30 11 13 6 33:23 46

4. Podgorica 30 12 7 11 33:29 43 5. Rudar

30 12 5 13 35:40 41

6. Zeta (-1)

30 11

7. Iskra

8 14 8 24:25 38

8. Jezero

6 14 20:28 33

9. Titograd

8 16 17:43 23

10. Petrovac

4 10 16 22:40 22

7 12 26:29 39

U narednom kolu (25. aprila) sastaće se: Petrovac - Rudar, Titograd - Budućnost, Podgorica - Iskra, Sutjeska - Jezero, Dečić - Zeta.

trećeplasiranog Dečiča), nadu u Evropu i bolji međusoban skor u duelima sa ,,plavima“. Bezbolan poraz Budućnosti koja šest kola prije kraja prvenstva ima 25 bodova više od drugoplasirane Sutjeska. D. K.

Najbolju šansu imao je rezervista Milan Đurišić, čiji je udarac sa bijele tačke prozreo iskusni Vladan Giljen, pa je zahvaljujući njemu Sutjeska ostala neporažena u Danilovgradu. Sudija Nikola Dabanović je dosudio jedanaesterac u finišu susreta poslije nesmotrenog starta nekog od odbrambrenih igrača gostujućeg sastava nad Pavlom Stojanovićem. Interesantno je istaći da je Đurišić u 60. minutu, samo nekoliko trenutaka po izlasku na teren, bio u idealnoj prilici da se upiše u listu strijelaca sa svega nekoliko metara, međutim ostaće misterija kako je on umjesto lopte završio u mreži Nikšićana. Do odlaska na odmor bilo je dobrih prilika da se promijeni rezultat, međutim, strijelci nijesu imali svoj dan. To se prije svega odnosi na Japanca Šoa Jamamota koji je u petom minutu na dodavanje Petrovića zagrijao dlanove

odličnog Kordića. Revanširao se na drugoj strani Milutin Osmajić petnaestak minuta kasnije, kada se našao oči u oči sa Markom Kordićem koji nije gubio orijentaciju i izvanrednom intervencijom spasio je siguran pogodak. - Kada se ne iskoristi jedanaesterac i nekoliko zicera, onda je komentar suvišan. Žalimo za propuštenom prilikom, jer da smo pobijedili znatno bismo uvećali šanse da se domognemo pozicije na tabeli koja garantuje izlazak na evropsku scenu. Odlično smo odigrali u drugom poluvremenu, ali je protivnik imao dovoljno snage i sa igračem manje da ostane neporažen. Ipak, vjerujem da ćemo propušteno nadoknaditi u narednim susretima i već u srijedu u polufinalu kupa sa Dečićem popraviti utisak izjavio je Srđan Nikić, pomoćni teren Iskre. Iskra mora da brine i o opstanku budući da ima pet bodova više od Jezera koje ima meč manje, dok je Sutjeska na putu da obezbijedi plasman u kvalifikacije za Ligu konferencija. - Potpuno sam zadovoljan bodom i čestitam igračima na prikazanoj igri i borbenosti,

Titograd

Stadion: Pod Malim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica) Žuti kartoni: Savović (Petrovac), B. Roganović, M. Roganović, Magdelinić, Bojović, Brnović, Muzurović, Spasojević (Titograd)

Petrovac

Titograd

Đurović (od 46. Popović) Savović Mikijelj Medigović Tačibana Marković Mijušković (od 75. Bašić) Đurđević Divanović Zvrko (od 85. Rudović) Vukčević

Spasojević M. Roganović Muzurović Boričić B. Roganović Novović Brnović Magdelinić (od 65. Škrijelj) Popović (od 80. Mandić) Šimokava Bojović

dom. Prvo poluvrijeme prošlo je u grču, a u drugom smo imali više od igre. Međutim, nije bilo pravog završnog pasa kojim bismo stigli do željenog gola - kazao je trener Petrovca Nenad Vukčević. Ne. K.

borbena utakmica. Dobili smo dimenziju gdje znamo da igramo na rezultat. Ovo je pobjeda vrijedna opstanka. Ne znam zašto je ovolika nervoza. Ima još puno da se igra - kazao je trener Jezera Milija Savović, uz napomenu da mu nije jasna velika nervoza. Sa druge strane, Dečić je ostavio blijed utisak. Tuzani nijesu djelovali kao tim koji se bori za Evropu. Ipak, Tuzani i neke šanse preko Camaja i Rudovića nijesu znali da iskoriste. U svakom slučaju, poraz je donio brige pred odlučujuću bitku za Evropu. - Utakmica je bila teška, prava prvenstvena. Nijesmo zaslužili da izgubimo, ali smo izgubili. Idemo dalje - kratak je bio trener Dečića Edis Mulalić. R. P.

Stadion Braće Velašević. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Žuti kartoni: Đorić, Račić, Rogošić (Iskra), Dubljević, Osmajić (Sutjeska) Crveni karton: Balša Dubljević (Sutjeska) u 39.

Iskra

Sutjeska

Kordić Malešević (od 75. Stojanović) Račić Šahman Milić Šaletić Petrović (od 60. Rogošić) Jamamoto Obradović Đorić (od 60. Đurišić) Bakrač

Giljen Janjić (od 46. Pajović) Grivić Augusto Šofranac Bulatović Dubljević Osmajić Marković (od 46. Eraković) Stijepović Mihelič (od 65. Cicmil)

posebno od 39. minuta kada je Dubljević morao u svlačionicu. Ostavili su srce na terenu, naročito u prvom poluvremenu kada nam je samo falio gol da terensku inicijativu valorizujemo vođstvom. Nastavljamo u istom ritmu, kako bismo u preostalim mečevima potvrdili kvalitet i sa novim uspjesima bili što bliži međunarodnoj sceni, što nam je i cilj ove sezone - rekao je Miljan Radović. B. K.

Plavljanima bodovi spasa BERANE - Jezero je uspjelo da iznenadi Dečić, dođe do pobjede i napravi važan korak ka spasu, pa će do kraja voditi bitku da li da izbjegne i baraž. U utakmici sa dosta tenzija i nervoze, vidjelo se mnogo toga, ali ne i previše šansi. Utakmica je riješena u finišu prvog dijela, kada je nakon kornera Petra Vukčevića, lopta stigla u šesnaesterac gostiju, a nakon što je prolazila kroz ,,šumu“ noga, stigla je do Redžepagića, koji je bio priseban i iz neposredne blizine uspio da pogodi za veliko slavlje. - Željeli smo pobjedu i ostvarili je. Znali smo da imamo snage i kvaliteta da dođemo do trijumfa. Prava je bila takmičarska,

Sutjeska

Jezero

Jezero ostvarilo važnu pobjedu protiv Dečića Petrovac

Iskra

Dečić

Gradski stadion u Beranama. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Milovan Milačić (Podgorica). Gol: 1:0 Redžepagić u 41. Žuti kartoni: Brizuela, Radunović, Drešković (Jezero), Tući, Vuljaj (Dečić).

Jezero

Dečić

Asanović Vuković Drešković Pavlović Redžepagić (od 83. Jovićević) Radunović Vukčević (od 73. Kontić) Brizuela (od 63. Mendi) Đurković Muković Dedić

Popović A. Rudović Vuljaj Božanović Camaj A. Rudović (od 67. Maljoku) Đoljaj Drešaj Prekončević (od 67. Pepić) Hakšabanović (od 67. Đeljaj) Tući

Tenzije na terenu, tribinama i u tunelu U samom finišu viđene su i nemile scene. Prvo je pored aut linije jedan od sakupljača lopti usporio vraćanje fudbalerima Dečića, koji su ga pojurili a jedan od igrača čak

rukama i odgurnuo. Sve to izazvalo je veliku nervozu, koja se prenijela i u svečanu ložu, u kojoj su bili predstavnici oba tima. Došlo je do ,,usijanja“, pa je intervenisalo i obezbjeđen-

je. Sudijska trojka ispraćena je pljuvanjem i pogrdnim riječima od nekolicine navijača Dečića. Bilo je tenzija i u tunelu, ali je policija spriječila da dođe do većih incidenata…

Arena

M. BBAOVIĆ

20 Sportski miks

Neđelja, 18. april 2021.

Sa imperativom pobjede košarkaši Mornara danas (17 h) dočekuju Budućnost Voli u odloženom meču 23. kola ABA lige

Odbojkaši Budve nastavili dominaciju na domaćoj sceni, trener Miloš Marković zadovoljan

Afirmisali smo mlade igrače PODGORICA – Odbojkaši Budve su osvajanjem titule na najbolji način zaokružili sezonu u kojoj su ispunili sve ciljeve, pokupili sve trofeje. I to uz samo jedan poraz u 22 utakmice u prvenstvu i Kupu, računajući i finale Kupa koje je nadoknađeno za prošlu sezonu. Budva je tako za tri godine postojanja osvojila tri duple krune… - Moram da budem zadovoljan, jer smo ostvarili cilj, a to je da afirmišemo mlade igrače, kroz učešće u nacionalnim takmičenjima i da se borimo za visok plasman. Uzeli smo sve trofeje, a taj jedan poraz meni kao treneru lično je donio dosta. Bio bih srećniji da je bilo više jakih protivnika, pa i više poraza, jer su to utakmice u kojima ti mladi momci napreduju – kaže za Arenu trener Budvana Miloš Marković. Budva je jedini poraz u sezoni doživjela u trećem meču finala plej-ofa, na svom terenu (3:2), koji je bio i djelotvoran, jer su Budvani u četvrtom ozbiljnije pristupili meču u ,,Morači“ i slavili 3:0 za kraj finalne serije. - Iskreno, meni je drago što je mlada ekipa Budućnosti vjerovala u sve ove utakmice, što je moj kolega i stari odbojkaški vuk Zoran Vukčević, koji pamti neka ranija, znatno neizvjesnija finala, taj rivalitet prenio

na svoju ekipu. To što je Budućnost vjerovala je negativno nas iznenadilo u trećoj utakmici, u Budvi, i bila nam je prava opomena. Reakcija se vidjela u četvrtom meču, moram biti zadovoljan igrom i pristupom, a ta partija je, uz finale Kupa, bila jedna od naših boljih u sezoni – dodao je Marković. A čitava sezona je bila atipična, zbog korona virusa, u stilu ,,kreni-stani“. - Krajem avgusta i početkom septembra smo bili zadovoljni što smo nakon pet mjeseci pauze počeli da radimo, što smo ponovo u odbojci. Ali nakon toga brzo je uslijedio period sa koronom, gdje do posljednjih mjesec i po dana nijesmo bili kompletni. A u odbojci, koji je sport momenta, jako je teško ukomponovati sve te momke da budu na određenom nivou, samim tim naša liga nije tako brojna da možemo imati veliki broj utakmica. Odlukom kluba, Budva ove sezone nije igrala u Evropi, o sljedećoj sezoni tek predstoje dogovori. Postoji i mogućnost igranja regionalne lige. - Sada ćemo malo da odmorimo i sumiramo utiske, da vidimo šta smo uradili i na osnovu toga ćemo donijeti odluku. Bila je ispravna odluka da se ne igra Evropa, da se smanje troškovi. Mladi igrači su dobili priliku, izigrali su se. Situacija sa koro-

Debitant sa tri trofeja u sezoni Nakon sezona u kojima je bio pomoćnik Slobodanu Boškanu (u Budvanskoj rivijeri) i Vladimiru Vasoviću (u Budvi), Budvanin Miloš Marković je dobio priliku da samostalno vodi ekipu. I u jednoj sezoni je osvojio tri trofeja, dva u Kupu i titulu. Prvi trofej u Kupu je zapravo finale koje nije odigrano u prošloj sezoni zbog korona virusa. - Čudna je godina, čudne su okolnosti, tako me zapalo. Svako sljedeći ko dođe trebaće mu dvije godine da to uradi – uz osmijeh je rekao Marković. - Moram biti zadovoljan, ovo je za mene pozitivno i veliko iskustvo. Četiri ili pet godina sam u ovom poslu, a prvu kao prvi trener. Sve je isto, a opet se sve razlikuje. Nadam se da ću imati prilike da ostanem u ovome i da ja rastem sa ovom mladom ekipom – dodao je Marković.

Pavićević: Ne pobjeđuju uvijek favoriti PODGORICA – Tri puta su gubili u prethodna tri kola (Partizan, FMP, Cedevita Olimpija), tri puta su propuštali važne vozove za plej-of. Za košarkaše Mornara je današnji duel u ,,Topolici“ protiv Budućnost Volija (17 sati) posljednja prilika da uskoče u posljednji vagon i nastave put ka doigravanju za titulu, koji bi onda morali da završe pobjedom u Laktašima protiv Igokee. ,,Do or die“. Uradi ili umri. Ekipu Mihaila Pavićevića samo pobjeda protiv lidera ABA lige ostavlja u životu. Nakon Podgoričana više nema popravnog… - Već godinama o duelima Mornara i Budućnosti govorimo kao o, možda, jedinom pravom derbiju kad je crnogorski sport u pitanju. I drago mi je što je tako. U ovom derbiju ulog je veliki. I jednima i drugima odlučuje o plej-ofu. Nama da ostanemo u trci za



Cedevita Olimpija i Crvena zvezda odlučivaće danas u Ljubljani o drugom mjestu plej-of, njima da ostanu na prvoj poziciji pred doigravanje. Dolazi nam u goste ove godine najbolja ekipa u ABA ligi. To je jako dobro selektiran tim, sastavljen od najboljih crnogorskih igrača i dobro izabranih stranaca. Potvrda ovih mojih riječi je to što je Budućnost od prvog do posljednjeg kola bila na čelu tabele. Čitave godine igrala je u jako dobrom ritmu. I u ovom trenutku je u veoma dobroj formi i sigurno da je favorit u neđeljnom meču. Međutim, u derbijima favoriti uvijek ne pobjeđuju -

Evropsko prvenstvo u džudou

nom će determinisati odluku da li ćemo igrati u Evropi. Marković se na kraju zahvalio upravi kluba od koje je, kako kaže, imao puno razumijevanje. - Svaki dogovor je ispoštovan, imamo maksimalne i odlične uslove za rad. Vjerujem da malo koja ekipa u okruženju ima takve uslove. Moramo biti apsolutno zadovoljni i zahvalni – zaključio je Marković. S. JONČIĆ

Gušić zaustavljen u trećem, Gardašević u drugom kolu SP za mlade u boksu

Formula 1

Radenović eliminisana PODGORICA - Crnogorska bokserka Nina Radenović eliminisana je u osmini finala Svjetskog prvenstva za mlade u poljskom Kjelceu. Članica BK Budva je u kategoriji do 64 kilograma poražena od Rumunka Julije Gute, koja

je slavila jednoglasno 5:0. Od naših takmičara u konkurenciji je ostao još Petar Liješević, koji će se danas u osmini finala kategorije do 81 kilogram boriti sa Fincem Nikitom Ništedom, koji je voljom žrijeba bio slobodan u šesnaestini finala. R. A.

Prva liga za košarkašice

Hamiltonu pol-pozicija u Imoli Favoriti očekivano Luis Hamilton osvojio je pol-poziciju pred Veliku nagradu Emilije Romanje - bio je najbrži u kvalifikacijama u vremenu 1:14.411. Vozaču Mercedesa ovo je 99. pol u karijeri. - Naš bolid je sve bolji i sve brži. Sve čestitke našem timu na vrijednom radu. Danas nas čeka veliki izazov, prava strategija jer su dva Red Bula iza mene - kazao je Hamilton. Tandem Red Bula je odmah iza aktuelnog šampiona. Serhio Peres je drugi sa 35 hiljaditinki zaostatka u odnosu na

Rezultati kvalifikacija

1. Luis Hamilton (Mercedes) 1:14,411 minuta 2. Serhio Perez (Red Bul) +0,035 3. Maks Ferstapen (Red Bul) +0,087 4. Šarl Lekler (Ferari) +0,329 5. Pjer Gasli (Alfatauri) +0,379 6. Danijel Rikardo (Meklaren) +0,415 7. Lando Noris (Meklaren) +0,464 8. Valteri Botas (Mercedes) +0,464 9. Esteban Okon (Alpin) +0,799 10. Lans Strol (Aston Martin) bez vremena

Britanca, a 52 hiljaditinke od njega sporiji je bio Maks Ferstapen. - Čestitke timu. Napravio sam jednu grešku, a oni su vrijedno radili. Oporavili smo se i najvažnije da napredujemo. Nije-

sam očekivao drugo mjesto nakon svega prikazanog u petak. Nedjelja je najvažnija - poručio je Peres. Četvrti je bio Šarl Lekler u Ferariju, na petom mjestu završio je Pjer Gasli u Alfa Tauriju, iza njega je tandem Meklarena Danijel Rikardo i Lando Noris koji je imao drugo vrijeme, ali je završio kao sedmi jer je u jednom trenutku izašao sa staze. Valteri Botas je osmi, slijede Esteban Okon iz Alpina i Lens Strol iz Aston Martina... Trka počinje danas u 15 sati. R. A.

ističe Pavićević. Mornar je do pred kraj januara bio hit ABA lige, ekipa koja je s pravom najavljivala borbi i za titulu. A onda su povrede Džejkoba Pulena i Ajzee Vajtheda promijenile sve. Obojica su ponovo bili zajedno u timu protiv Cedevita Olimpije, a protiv Budućnosti neće biti Vajtheda. Kako je saopštio Pavićević, Vajthed je završio sezonu pošto je zaradio novu povredu protiv Cedevita Olimpije. - I u ovu utakmicu ćemo ući i te kako oslabljeni, ali nema kukanja. Oni koji istrče na teren moraju da daju sve od sebe, da iskoriste šansu koja nam se ponovo ukazala – dodaje Pavićević. Pavićević očekuje neizvjesnu i uzbudljivu utakmicu, kao što su gotovo sve koje u posljednje vrijeme igraju Mornar i Budućnost. - Sami sebe smo doveli u ovu poziciju. Poslije poraza od

Nikšić Bud. Bemax

46 102

PODGORICA - Dvorana: ,,Bemax arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Krstović, N. Trifunović, U. Bakrač. Rezultat po četvrtinama: 2:36, 6:28, 23:18, 15:20. NIKŠIĆ: Đikanović 3, Karadžić, Gavrić 16, Tat. Radosavljević 3, Tam. Radosavljević 7, Janković, Raičković 5, Rondović 6, Blago-

jević, Marković 2, Mirković 4, Batrićević. BUDUĆNOST BEMAX: A. Drobnjak 21, Dragišić 5, Bigović 7, Savković 12, Vukčević 9, Vučinić 23, Leković 6, Marinković 6, Begović 10, N. Drobnjak 3. Košarkašice Budućnost Bemaxa imale su samo lakši trening protiv Nikšića. Bez nekoliko prvotimki Podgoričanke su bez problema odradile meč sa Nikšićem, koji je prve poene iz igre postigao tek u 12. minutu,

Crnogorski džudista Marko Gušić zaustavljen je u trećem, a Nikola Gardašević u drugom kolu seniorskog Evropskog prvenstva u Lisabonu. Gušić je u prvom kolu kategorije do 73 kilograma bio slobodan, dok je u drugom pobijedio Sedrika Besija iz Monaka. U trećem kolu izgubio je od Izraelca Tohara Butbula. Slobodan na startu takmičenja bio je i Gardašević u kategoriji do 81 kilopa je bilo jasno da će ,,plave“ imati lagan posao da nastave trijumfalan niz na domaćoj sceni, koji traje već sedam godina. Meč je obilježila Kristina Vučinić, koja je za samo 18 minuta ubacila 23 poena.

Nikšić Podgorica

31 90

Dvorana: ,,Bemax arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: T. Ćetković, M. Adžić, D. Vuković. Rezultat po četvrtinama: 9:36, 8:16, 6:15, 8:23. NIKŠIĆ: Đikanović 2, Karadžić, Gavrić 12, Tat. Radosavljević, Tam.

Arena

Neđelja, 18. april 2021.

Sportski miks

Košarkaši Budućnost Volija u Baru traže pobjedu za prednost domaćeg terena u plej-ofu

Milojević: Mornar može svakoga da pobijedi

Cedevita Olimpije bili smo izgubili gotovo sve šanse za plej-of. Ali ne našom, nego tuđom zaslugom, a to je najgori osjećaj za trenera, konkretno poslije pobjede Budućnosti nad Igokeom, došli smo opet u situaciju da u posljednja dva kola sa eventualno dvije pobjede uđemo u TOP četiri. Nadam se uzbudljivoj utakmici, a ko bude bolji neka mu je sa srećom - zaključio je trener Mornara. U dosadašnjih devet susreta u ABA ligi, Budućnost vodi 7:2, a Mornar još od januara 2018. nije osjetio slast pobjede. U pet posljednjih utakmica slavili su Podgoričani. S druge strane, Mornar je ove sezone oba puta savladao Budućnost

u Evrokupu. - Vjerujem da ćemo dobiti obje utakmice do kraja. Duel protiv Budućnosti nam je uvijek veliki izazov, a još kad odlučuje o plej-ofu, onda većeg motiva nema. Atmosfera u ekipi je tradicionalno dobra i svi, s nestrpljenjem, očekujemo crnogorski derbi. Malo su nas uzdrmala tri uzastopna poraza i nova povreda Vajtheda, ali sam ubijeđen da imamo snage da se skupimo i budemo najbolji kad je najpotrebnije. Budućnost pod vođstvom Dejana Milojevića igra baš dobro, ali i mi imamo svoje adute. Očekujem našu pobjedu - jasan je centar Mornara Uroš Luković. S. J.

PODGORICA – Posljednji korak ka prvom mjestu u ligaškom dijelu prvenstva, koje donosi prednost domaćeg terena u plej-ofu, možda je i najteži za košarkaše Budućnost Volija. Podgoričani će danas tražiti potrebnu pobjedu u Baru protiv Mornara (17 sati), kome je trijumf neophodan da nastavi da se nada da može do plej-ofa. Nakon crnogorskog derbija jedna ekipa neće ostvariti naum... - Mornar ima jedan od najboljih sastava u ligi, ekipa su koja svakog može da pobijedi. Zbog toga nas očekuje jako teška utakmica. Međutim, nama ostaje još jedan korak do prvog mjesta na kraju regularnog dijela sezone, i daćemo sve od sebe da taj korak i napravimo - rekao je trener Budućnost Volija Dejan Milojević. Budućnost je u odličnoj formi, bez poraza je u 11 uzastopnih mečeva u ABA ligi, i s pravom je favorit da sa prve pozicije dočeka doigravanje za titulu u regionalnom takmičenju. Mečevi u „Topolici“ protiv Mornara, međutim, nikada nijesu bili laki za Podgoričane, naprotiv. Posebno neće biti u situaciji kada je pobjeda imperativ i za domaćina. - Znamo da nas očekuje veoma težak meč u Baru. Nikad nije lako igrati na njihovom terenu i moramo biti maksimalno fokusirani i spremni da bismo

pobijedili. Ove sezone smo već jednom tamo izgubili u posljednjim sekundama, tako da znamo da nas očekuje veoma težak meč do posljednjeg minuta - kaže centar Budućnosti Zoran Nikolić. Budućnost je ove sezone tri puta igrala sa Mornarom i dva puta je poražena, oba puta u Evrokupu. Meč u ABA ligi u „Morači“, u prvom dijelu prvenstva, završen je pobjedom Podgoričana 81:74. - Utakmica je veoma važna za obje ekipe, jer se oni bore za

WTA turnir u Čarlstonu

Kovinić bez novog finala

Marko Gušić

gram, ali je u drugom kolu poražen od Čeha Adama Kopeckog. U prvom kolu poražen je u petak Jusuf Nurković, u kategoriji do 66 kilograma, od Moldavca Vadima Buneskua. Za danas zakazan je nastup Jovane Peković, koju na startu takmičenja u kategoriji do 78 kilograma čeka duel sa Austrijankom Bernadet Graf. Prvenstvo Evrope u Lisabonu okupilo je 359 takmičara iz 45 država Evrope. R. A. Radosavljević 3, Janković, Raičković, Rondović 2, Blagojević, Marković 2, Mirković 6, Batrićević 4. PODGORICA: Bigović 4, Čanović 7, Vujačić 6, Kuzmanović 15, Pavićević 8, Baošić 14, Ilić 13, K. Šćepanović 5, Vujović 7, H. Šćepanović 7, Radulović 4. Podgorica je očekivano stigla do pobjede protiv Nikšića i nastavila da gazi ka drugom finalu u debitantskoj sezoni. Sam početak, kada je Podgorica otvorila serijom 20:0 jasno je pokazala da će se gledati rutina Podgorice u kojoj su se sve igračice upisale u strijelce. R. P.

Sedam dana poslije poraza u polufinalu WTA turnira u Čarlstonu, Ons Žabur se na istom mjestu - u okršaju za finale ,,MUSC Health opena“ - revanširala crnogorskoj teniserki Danki Kovinić (6:3, 6:0). Novljanka nije bila na nivou na kojem je protekle dvije sedmice igrala na zelenoj šljaci u Južnoj Karolini. U prvom setu joj je odmah oduzet servis, nakon čega je Žabur, prva nositeljka turnira, odbranila brejk, pa napravila još jedan. Danka je uzvratila ribrejkom, ali ga nije

plej-of i moraju prvo nas da pobijede, a kasnije i Igokeu. A mi moramo da pobijedimo da bismo ostali prvi. Mi ne želimo da razmišljamo o drugima, već samo o sebi i uradićemo sve da se maksimalno pripremimo i pobijedimo u neđelju – dodaje Zoran Nikolić, koji je bio jedan od najboljih u pobjedi Budućnosti nad Mornarom, sa 11 poena (šut iz igre 4-4), pet skokova i po asistencijom i ukradenom loptom. Eliminacija od Monaka u Evrokupu nije ostavila traga na ko-

šarkašima Budućnosti, koji su to potvrdili ubjedljivim pobjedama protiv Mege, Cedevita Olimpije, Krke i Igokee. - Možda mnogi nijesu očekivali da ćemo se brzo oporaviti nakon dva uzastopna poraza. Međutim, kao ekipa i jako dobar kolektiv zajedno smo iz toga izašli još jači, opet smo ušli u pobjednički niz i uhvatili jako dobar ritam. Smatram da igramo jako dobro, lijepo i timski i ako ovako nastavimo nećemo imati većih poteškoća – zaključio je Zoran Nikolić. S. J.

Čikago nemoćan protiv Memfisa

odbranila, pa je Tunišanka povela 4:1, uskoro i 5:1. Prava drama viđena je u osmom gemu Žabur nije iskoristila devet set lopti, da bi Kovinić iz treće brejk šanse ostala u meču. Ne zadugo, jer je novim brejkom Žabur povela 1:0. Drugi set je Tunišanka završila ubjedljivo, bez izgubljenog gema. Turnir u Čarlstonu, kategorije 250, igra se za nagradni fond od 235 hiljada američkih dolara. Ne. K.

Bulsi nastavili seriju poraza, dabl-dabl Nikole Vučevića Čikago je upisao peti vezani poraz, Bulsi su kod kuće poraženi od Memfisa 126:115, a ovim porazom su trenutno izgubili mjesto koje vodi u plej-of.

KARATE

Danas seniorsko prvenstvo Crne Gore PODGORICA - Prvenstvo Crne Gore u karateu za seniore biće održano danas u dvorani sportsko kulturnog centra Univerziteta, saopšteno je iz Karate saveza. Navodi se da će se najbolji crnogorski karatisti nadmetati u katama i borbama, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Najavljeno je učešće oko 70 takmičara iz 16 klubova. Saopšteno je da će prvenstvo biti

dobra provjera za Evropsko prvenstvo, koje će krajem maja biti održano u Poreču. Državni šampionat odvijaće se na dva borilišta, a pravo nastupa imaće isključivo uredno i pravilno registrovani takmičari u 2021. godini. Takmičenje u dvorani sportsko kulturnog centra Univerziteta Crne Gore počeće u devet sati i 30 minuta, uz poštovanje svih epidemioloških mjera. R. A.

Čikago je bio oslabljen, bez Zeka Lavina, koji je morao u izolaciju, a Nikola Vučević je upisao dabl-dabl za skoro 32 minuta igre - 24 poena (22-9 iz igre) i 14 skokova (pet ofanzivnih), a dodao je i šest asistencija. Efikasniji od Vučevića u poraženom timu bio je Kobi Vajt sa 27 poena, imao je i sedam asistencija i pet skokova, dok je Tadijus Jang meč završio sa 17 poena i šest skokova. Najzaslužniji za pobjedu Memfisa bili su Dilon Bruks sa 32 poena i Jonas Valančunas sa 16. Čikago je 11. na Istoku sa skorom 22-33, dok je Memfis osmi na Zapadu (28-26). U derbiju večeri u NBA ligi Filadelfija je kod kuće savladala Los Anđeles Kliperse sa 106:103 i sada ima 39 pobjeda i 17 poraza, dok su Klipersi na skoru 39-19. Siksersi su upisali četvrti trijumf u nizu,

Rezultati Detroit – Oklahoma Siti Filadelfija – LA Klipers Vašington – Nju Orleans Bruklin – Šarlot Rotonto – Orlando Čikago – Memfis Hjuston – Denver Minesota – Majami San Antonio – Portland Dalas – Njujork

110:104 106:103 117:115 130:115 113:102 115:126 99:128 119:111 106:107 109:117

kojim su prekinuli seriju Klipersa od sedam pobjeda. Džoel Embid je sa 36 poena i 14 skokova bio najbolji u pobjedničkom timu, Furkan Korkmaz postigao je 18 poena, a Ben Simons je dodao 12 poena, devet skokova i šest asistencija. Kod Klipersa je najbolji bio Pol Džordž sa 37 poena, devet skokova i šest asistencija, Patrik Paterson je ubacio 18, a Markus Moris 15 poena. Kavaj Lenard propustio je četvrti meč u nizu. Najuzbudljivije je bilo u Vašingtonu, gdje su Vizardsi (22-33) nakon produžetka dobili Nju Orleans 117:115. S. J.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 18. april 2021.

,,Plus šest“ nije malo, na pobjedu i u revanšu PODGORICA - Bjeloruskinje su iznenadile, odigrale odličan meč, a ,,lavice“ su tek nakon odmora, u prvih 20-ak minuta, napravile razliku, potvrdile klasu kroz odbranu i opravdale ulogu favorita u prvom meču baraža za Svjetsko prvenstvo. U revanš će sa ,,plus šest“ - ni malo, ni puno, ali čini se dovoljno da se bezbrižno prođe gostovanje i čekiraju karte za Španiju. Prostora za bolju igru ima, najviše u defanzivi, gdje je bilo propusta u prvom i finišu drugog poluvremena kada su gošće serijom 3:0 (svi golovi iz kontre) stigle od ,,minus osam“ do pristojnih 27:22. U tom periodu Bjeloruskinje su pogodile iz čiste situacije prečku, a Tatjana Brnović prekinula niz golom za 28:22. Za konačnih 29:23 pogodila je Ema Ramusović 30 sekundi prije kraja.

DRUGA SLIKA Debitantsku pobjedu na klupi Crne Gore upisale su nova

S. IVANOVIĆ

Maja Savić sumira utiske nakon trijumfa ,,lavica“ u prvom meču baraža za Svjetsko prvenstvo

Nemoguće je trenutno sve vidjeti Sa potpuno spremnom Jelenom Despotović ,,lavice“ će dobiti na samopouzdanju. Uz Đurđinu Jauković, stručni štab dobiće još jednog dokazanog šutera. U ofanzivnom dijelu sa bekovske pozicije odlična je bila Itana Grbić na koju, očigledno, pauza zbog gnojne angine nije ostavila trag. - Jeca je tek izašla, da kažem tako, iz korone, još nije u ritmu, igrala je 10-15 minuta. Đina je pred dolazak igrala dvije teške utakmice u Ligi šampiona, kao i reprezentativke iz Budućnosti. Ali Đina je putovala i bila opterećenija. U hodu postavljamo stvari, malo je vremena i nemoguće je sve vidjeti. Drugačije će biti kada se ponovo okupimo i to na duži period.

Adžić debitovao pobjedom Slovenija je trijumfom nad Islandom (24:14), na selektorskom debiju Dragana Adžića, završila prvi meč baraža za SP. Ana Gros nije igrala, a najefikasnije su bile Stanko i Svetik sa četiri gola. selektorka Bojana Popović i prva saradnica Maja Savić. Upravo smo pred današnji put za Bjelorusiju razgovarali sa Majom koja je poslije pet-šest godina ponovo pored terena sa velikom ulogom. - Prije svega, pomogle su mi djevojke i Bojana da se osjećam kao da nijesam dugo bila odsutna. Na kraju je ispalo kao da nijesam ni odlazila. Osjećaj je bio snažan i bila sam pozitivno uzbuđena. Znam da nemam pritisak kao kada sam bila igrač ili trener mlađih igračica. Veći pritisak je kod Bojane, a ja sam desna ruka sa ciljem da ne zaboravi na neke stvari. Imam određene zadatke i ne želim ništa da nam promakne - kazala je Savić. Maja poziva na strpljenje.

Nekadašnja legenda svjetskog rukometa zna dobro koliko može tim, a vidi puno prostora za napredak. - Biće grešaka, uvijek, ali ko zna Bojanu i mene, zna da radimo uvijek 100 odsto, jer ništa ne želimo slučaju da prepustimo. Konkretno tako smo i spremale Bjeloruskinje, koje su, realno, izgledale mnogo bolje na terenu, nego u ranijim mečevima. Zato ne bih rekla da smo ih potcijenili. Naprotiv.

ŠEST GOLOVA NIJE MALO Serija grešaka, promašaja, oscilacije, propusti u odbrani i slabo snalaženje u nekim momentima kada su mogle da odu na veću razliku, uslovilo je da Popović mijenja tražeći idealno rješenje za oba pra-

vca. U napadu je tim gurala Đurđina Jauković, ključna tri gola za ,,plus osam“ postigla je Majda Mehmedović... - U prvom poluvremenu nijesmo bili mi, ali smo u nastavku neke stvari skockali. Možemo možda da žalimo za propuštenim šansama, zicerima, jer bi razlika bila veća. Ali šest golova nije malo i pored toga što su gošće odigrale fantastičnu utakmicu, a mi ni približno što se od nas očekuje. Na početku smo primili dosta golova, nijesmo pomogli golmanima da ostvare laganije odbrane i zajedno krenu u ritam. Bjeloruskinje su kupile i odbijene lopte, što najviše nervira, a iz čega se prave greške i nerezonski šutira. Zadovoljna je izdanjem do

Izgubili smo velikog čovjeka - Veliki čovjek izgubio je bitku i teško nam je zbog smrti trenera Gojka Vučinića. Gojko je bio veliki čovjek na terenu i van terena - kazala je Maja. posljednjih deset minuta. - Napadali su nas sa sedam igračica, a od sedam, realizovali su šest napada. Dobro je što se sve to na rezultat nije puno odrazilo. Bekovi bjeloruske reprezentacije su odigrali skoro perfektan meč. Pogađali su lako do odmora. - Ostavili su snažan utisak, a pripremali smo ih baš dobro. Ali neke stvari, koliko god da želimo da postavimo onako kako treba, ne mogu uvijek

biti stoprocentne. U utorak neće braniti ,,plus šest“. Cilj je da poprave utisak i u kontinuitetu završe revanš baraža. - I oni i mi želimo pobjedu. Ne interesuje nas da nešto branimo, svjesni da je svaka utakmica u gostima kao utakmica na velikom takmičenju. Pritisak je veći, s tim što će domaćin imati podršku sa tribina. Vidjećemo koliko ćemo spremni biti da odgovorimo. A. M.

Atletika: Prvenstvo Crne Gore na pet i 10 kilometara

Vesna Pavlićević odbranila titulu PODGORICA - Vesna Pavlićević drugu godinu zaredom šampionka je Crne Gore na pet kilometara, dok je na 10 kilometara najbolji bio Marko Kavaja. Upravo oni obilježili su prvenstvo Crne Gore na cesti, koje je zbog otkazivanja ultramaratona održano na kružnoj stazi dužine 1.000 metara u Bulevaru crnogorskih serdara u Podgorici. Takmičenje je održano pod pokroviteljstvom Uprave za mlade i sport i ASCG, u tehničkoj organizaciji ATK „Podgorički maraton“, a okupilo je 70 atletičara iz 11 klubova (Podgorički maraton, Budućnost, Sparta, Zeta 2012, Rudar, Lovćen, Nikšić, Sanja, Mornar , Jedinstvo i Lim). Kod seniorki na 5.000 metara trijumfovala je atletičarka ATK Podgorički maraton Vesna Pavlićević (19:24,8) koja je bila najbolja i prošle godine, dok je druga bila njena klupska drugarica Sanda Rakočević sa rezultatom 26:39,3. U kategoriji juniorki trijumfovala je atletičarka Lovćena Marija Perišić sa rezultatom 22:16,3, ispred Anastasije Pajović (takođe članica Lovćena), sa rezultaom 23:01,8 , dok je treće mjesto pri-

Drama kotorskih ekipa u polufinalu pripala Primorcu

Kotorani i Novljani za trofej Primorac Kataro palo atletičarki Jedinstva Dušici Bošković sa rezultatom 23:08,1. Kod seniora na 10.000 metara prvak Crne Gore postao je Marko Kavaja (Lovćen) sa rezultatom 33:29,3, drugi je bio atletičar Mornara Dragoljub Koprivica sa rezultatom 33:33,1 , a treće mjesto osvojio je Goran Bubanja (Sparta) 34:16,1. U kategoriji juniora trijumfovao je atletičar Lima Petar Veljić rezultatom 40:18,3, drugi je bio Ivan Popović iz AK Nikšić (40:45,0), dok je treće mjesto osvojio njegov klupski kolega Matija Bulajić (41:42,4). Prvi put nakon 15 godina nije nastupila Slađana Pejović,

zbog zdravstvenih problema. Kod rekreativki na 5.000 metara pobijedila je Žana Pavićević iz Podgorice rezultatom 22:44,0, ispred Ekatarine Triputen iz Budve (23:23,1) i Hane Efović iz Podgorice (26:43,2). Kod rekreativaca prvo mjesto osvojio je Vuk Perišić iz Podgorice sa rezultatom 39:16,0, drugi je bio Goran Nedović iz Podgorice (39:57,2), a treći Saša Radulović takođe iz Podgorice (40:25,3). Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali sekretar Milan Madžgalj, selektor Osman Erović i nacionalni trener za kratke i duge staze Drago Musić. R. P.

13 11

BUDVA - Bazen ,,Dragan Tifunović“. Utakmica igrana bez prisustva publike. Sudije: Mišković i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 2:2, 2:1, 5:3, 4:5. PRIMORAC: Kralj (11 odbrana), Drašković, Sekulić 1, Gopčević 1, Mačić, Molthen 3, Janović, Klikovac, Perković 1, Da Silva 1, Matković 3, Stanojević 3, Vukšić, Ćetković. KATARO: Marinković (4 odbrane), Paunović 2, Milić 2, Marković, Mršić 3, Popović 1, Jašović Vujović 1, Milaš 1, Vuksanović, Vujošević, Gopčević, Pržica, Bjelica (1 odbrana) Primorac i Jadran boriće se za

Termini serija Finalna serija počinje 28. aprila kada će Primorac ugostiti Jadran, drugi i treći meč zakazani su za 4. i 10. maj, a eventualnio četvrti ili peti meč su 13. i 17. maja. U meču za 3. mjesto sastaća se Budva i Kataro (termini: 21, 24. i eventualno 27. april). titulu - finalna serija počinje 28. aprila, a trofej će osvojiti ekipa koja prva dođe do tri pobjede. A do finala igrači trenera Sandra Sukna stigli su kroz dramu protiv Katara u trećoj utakmici polufinala plej-ofa. Primorac je vodio 10:7 na šest minuta prije kraja, ali uporni gosti, za manje od tri minuta su izjednačili, ali nijesu imali snage za potpuni preokret. Igrač odluke bio je centar Miroslav Perković

jer je u finišu dva puta iznudio isključenje, nakon kojih su Đorđije Stanojević i Marko Gopčević (iz peterca) donijeli Primorcu prednost od dva gola (35 sekundi prije kraja)... U posljednjih 11 sekundi pala su još dva gola za konačnih 13:11. Raspoloženi Aleksandro Kralj zaustavio je 11 šuteva gostima, a najvažniji zicer Bojana Paunovića (sa igračem manje) kod 11:10 na minut i po prije kraja. A. M.

Horoskop

Neđelja, 18. april 2021.



Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (19.4.2021 - 25.4.2021) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Da biste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i Mjesečeve nakšatre možete poznatog vedskog astrologa Mlade- lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/ tako ćete imati korektan rezultat calculate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te istinsku uzmete besplatan đotiš program na nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete po-

dršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Dani ispunjeni brigom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose,

www.vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna

je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. .

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:26. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Enigmatika

Neđelja, 18. april 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. april 2021.

Дана 16. априла 2021. године напустила нас је наша предивни, племенити родитељ, наша вољена мама Dana 16. aprila 2021. poslije duže bolesti u 64. godini preminuo je naš dragi

Дана 16. априла 2021. око 22 часа у 75. години живота преминуо је наш драги, непрежаљени

ДРАГИЦА – ЛИЛА Борова БОШКОВИЋ рођена Гудељевић

ДРАГОМАН Марков ШИШОВИЋ Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу уже породице дана 18. априла у 14 часова на гробљу у Загоричу. Кућа телеграма: ул. Булевар Војводе Станка Радоњића број 75/34 – Подгорица.

сахрана је обављена 17. априла у присуству породице на градском гробљу Чепурци.

RAJKO Dragutinov RADONJIĆ Sahrana je obavljena 17. aprila u 13 časova na groblju u Spužu u krugu porodice.

С вјечном љубављу, поштовањем и незаборавом.

Ожалошћени: синови ДАМЈАН и ЖАРКО, ћерке ЖАНА и МИЛИЦА, снаха ДАНИЦА, сестричне НАТАЛИЈА и НЕВЕНКА, сестрић НЕНАД, браћа и сестре од тетака, унуци ДАНИЛО, СТРАХИЊА, ЛАЗАР, САВА, УРОШ и МАКСИМ, унуке ХЕЛЕНА и АНАСТАСИЈА и остала родбина ШИШОВИЋ

Тугују ћерке

1092

1093

СВЕТЛАНА и ВАЛЕНТИНА

Ožalošćeni: supruga NIKOLIJA - MILA, sin MARKO, kćerke MILENA i JUGA, sestre MILEVA - MIKA, BOSILJKA i TANJA, stričevi BORO i NOVAK, brat od strica ĐOKO, tetka STANISLAVA, strina DOBRILA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

1080 Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 17. aprila 2021. u 88. godini upokojio se u Gospodu naš dragi

VLADIMIR ČAĐENOVIĆ Hvala ti za sve lijepe trenutke.

RAJKU RADONJIĆU

MOMIR – GAJO Mihailov ĆOROVIĆ

ANDRIJA i PREDRAG ČAĐENOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 18. aprila u 15 časova u selu Pošćenje – Šavnik.

1168 Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav dragom

DRAGANU

Hvala ti za lijepe dane koje smo proveli zajedno.

Pamtićemo te po lijepim trenucima koje smo proveli sa tobom.

Tvoji: MILOŠ, NENA, IVAN i MIJA 1170

Počivaj u miru.

Ožalošćeni: sinovi RADOMIR i PAVLE, kćerke RADMILA, BLAŽENKA i MARA, brat MILOARAD, sestra MILENA, bratanić ŽELJKO, sestrić VESELIN, sestrične, braća od stričeva ĆIRO i MILOJICA, snahe JELICA, SVETLANA i LIDIJA, unučad, praunučad i ostala rodbina

Brat ĐOKO, sestre ĐINA i NEVENKA

1090

1108

Вољени брате

Posljednji pozdrav velikom prijatelju, drugu i saradniku

ANASTASIJA, NIKOLINA, VASILIJE, ARIJANA, IVAN i MIJA 1171

ВЛАДО

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Не дам ти да одеш, остаћеш заувијек са мном у мом срцу и души.

STANKI Hvala ti za svu podršku i ljubav koju si mi pružila. Ne mogu vjerovati da si nas napustila. Počivaj u miru među anđelima 1172

1086

MIĆU RUŽIĆU

Твоја БОЊА

Sa poštovanjem i do nezaborava.

Вољени тата и деда

LELA BEČANOVIĆ sa porodicom

Unuka ANA i zet MARIJAN 1079

ВЛАДО Био си нам велики ослонац и снага. То и даље остајеш. Воле те, ВЕСНА, НЕМАЊА и ДУШАН 1087

Навршава се шест мјесеци од смрти

Вољени тата, дједе и тасте

ВЕЉКА Видовог СПАСОЈЕВИЋА

ВЛАДО

Срећни смо што смо те имали и заувијек ћемо те носити у нашим срцима. ТАЊА, ВЕЛИБОР, ДЕЈАН, СЛАВЕН, АЛЕКСАНДРА и ЛУНА 1088

Драги тата, прође тужних шест мјесеци од када нас напусти. Тешко да је прошао и један дан а да нисам осјетио бол и тјескобу у свом тијелу. Боли ме, Вељо, боли. Али тата поносан сам на тебе био, а сада између осталог јер се твоји Дацко и Фикета, као и твоја снаха Зорица, свакодневно сјећају прича и дoгодовштина са тобом. Тата, остаћеш ми болна рана до краја живота. Син РАНКО 1169

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. april 2021.

Dana 17. aprila 2021. umro je u 63. godini života

Posljednji pozdrav stricu i đeveru Дана 16. априла 2021. умро је у 73. години

DRAGANU DRAGAN Ivanov MILAŠEVIĆ

ПАВЛЕ Перичин МИЛАЧИЋ

Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom. Tvoj lik i dobrotu čuvaćemo od zaborava. Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice na groblju Donji Ulići.

Ožalošćena porodica: brat ILIJA, sestre DRAGICA – RADOJKA i VESNA, snaha MIRJANA, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične, braća i sestre od strica, brat od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoji:

MILOŠ, BLAGOTA– SAŠA, ANĐELA, NENA i ELA

1157 Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i đedu

Сахрана је обављена у кругу породице 17. априла на новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени: супруга ВИДЕ, синови: МИРО, САША и ДАКА, унуци МАРКО, МИЛОШ и ЛУКА, снахе, братанићи, братаничне и остала родбина

1148

1082

Tužan je ovaj pozdrav

Posljednji pozdrav svom ocu

DRAGANU MILAŠEVIĆU

DRAGANE

...Istina je teška, tuga prevelika, a riječi premalo naš Dragiša, da ti kažemo koliko ćeš nam nedostajati.

PAVLU MILAČIĆU Tvoji: sestra RADOJKA, sestrići MARJAN i NENAD, sestrične SLAĐANA i MARIJANA, snaha NATAŠA, i mali VASILIJE i ARIJANA

Pamtićemo sve što si pošteno i iskreno uradio za našu familiju. Počivaj u miru. ZORAN i GORAN JABUČANIN 1154

1158

Počivaj u miru sa našim Dejom. Neka vas anđeli čuvaju. MIRO 1083 Posljednji pozdrav dragom đeveru

Posljednji pozdrav

Voljenom bratu

DRAGANU

DRAGUNU Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si mi poklanjao čitavog života. Mnogo boli i nikad neće prestati.

Počivaj u miru, dobri naš đedo. od snahe JOVANKE

Hvala na dugogodišnjoj nesebičnoj podršci koju si nam pružao. Ostaćeš u trajnim uspomenama i nedostajat do kraja života.

VESNA

RADMILA i GORDANA

1155 Posljednji pozdrav bratu i ujaku

PAVLU MILAČIĆU

PAVLU

1078

Tvoji unuci MARKO i MILOŠ 1084

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

1159 Posljednji pozdrav dragom stricu i prijatelju

PAVLU MILAČIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru. MILUTIN i FILIP 1160

DRAGANU Opraštamo se od tebe u nevjerici. Otišao si tiho, onako kako si živio. Ponosni na tebe i vječno zahvalni za sve zajedničke trenutke. Neka ti je vječna slava, počivaj u miru. VESNA, MILUTIN, MIRKO i MARIJA 1156

DRAGANU MILAŠEVIĆU

Posljednji pozdrav dragom kumu

Bio si veliki borac kroz život i podrška svojim bližnjima do posljednjeg časa. Kao veliki čovjek otvorenog srca ćeš nastaviti da živiš u našim najljepšim uspomenama.

Posljednji pozdrav plemenitom i iskrenom drugu i komšiji

MARIJA i IGOR MUGOŠA, ANA i RADE GOGIĆ sa porodicama

DRAGANU MILAŠEVIĆU

1164 Posljednji pozdrav

Ostaješ nam u najljepšim sjećanjima. MIŠO VUJOVIĆ sa porodicom 1153

1152

Tvoji drugovi iz BOGDANOVOG KRAJA

MAKSIMOVIĆI

DRAGANU MILAŠEVIĆU Dragi brate i djevere, Otišao si rano i neočekivano. Sjećanje na tvoju dobrotu, skromnost i bratsku ruku podrške koju smo uvijek imali će zauvijek živjeti. Počivaj u miru, u zagrljaju tvojih najbližih. DRAGAN i DRAGICA KEKOVIĆ 1163

DRAGANU MILAŠEVIĆU od BOŽA i LJILJE KRIVOKAPIĆ sa porodicom 1151

DRAGANU MILAŠEVIĆU Porodici iskreno saučešće. Kolege MIĆA, LJUBIŠA i SLAVICA 1150

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

Ostaješ u našem sjećanju kao drag i plemenit drug koji je u nama ostavio velik ljudski trag. Počivaj u miru.

Živjećeš vječno u našim srcima. Počivaj u miru. 1149

DRAGANU MILAŠEVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. april 2021.

Dana 16.04.2021. godine preminuo je u 73. godini života naš dragi

Posljednji pozdrav Умро је

PREDRAG Špirov SEKULIĆ

ВЛАДИМИР – ВЛАДО Андријин ЧАЂЕНОВИЋ Sahrana je obavljena 17. aprila 2021. godine u porodičnoj grobnici na Ždrebaoniku – Danilovgrad.

Ožalošćeni: sestrić MIŠKO BOROJEVIĆ, porodice SEKULIĆ i VUKOTIĆ

дана 16. априла 2021. у 17 часова у 91. години живота. Опроштај ћемо обавити испред цркве у Брскуту у недјељу, 18. априла од 11 до 13 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници на сеоском гробљу. Кућа жалости: Алексе Шантића 11, Коник – Подгорица Ожалошћени: кћерка БРАНКА, син РАДИСАВ – РАТКО, братанић МИЛАН, братаничне ДУШАНКА, МИЛАНКА –ГАРА и МАРИНА, унуци МИХАИЛО, ВЛАДИМИР, МАРКО и ИГОР, снахе МАРИЈА, МАЈА, СОЊА, ЛИДИЈА и ДРАГАНА, праунуци МИЛОШ и ЈАКША, сестрић, сестрична, бројна родбина ЧАЂЕНОВИЋ и ујчевина АСАНОВИЋ

1091 Posljednji pozdrav

DARKU KALEZIĆU

Hvala vam za neizmjernu podršku koju ste nam pružili ove dvije godine. Zauvijek ćete ostati u našem sjećanju.

POLAZNICI POLICIJSKE AKADEMIJE, 13. GENERACIJA

1107 Dragi

ZORKI VUČIĆ

1167

Draga naša, ovo je posljednji pozdrav, ali nije ni posljednja misao ni posljednja riječ o tebi. Naša ljubav jača je od smrti.

DARKO

VOJO, ČEDO i BRANKO ROGANOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav

Život je najdraži kada se djetinjstvo provede u trci za srećom, a najteži kada uspori i stane zauvijek. Hvala ti za sve godine između ove dvije krajnosti, jer smo ih od prvog dana dijelili čisto i radosno, baš onako kakva je bila i tvoja duša.

1165 Posljednji pozdrav dragoj sestri

1147

Tvoje: SNEŽA, ANA i MARIJA

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji i drugu

DARKU

ZORKI VUČIĆ Počivaj u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

NEĐO ROGANOVIĆ sa porodicom

1132

DARKU

Posljednji pozdrav dragoj

Porodica pokojnog MIRKA KALEZIĆA

Počivaj u miru, dobroto čestita. Porodica pok. ĐOKA MARUNOVIĆA 1146

1134

Posljednji pozdrav

Dragi

ZORKI VUČIĆ Premnogo smo izgubili za kratko vrijeme. Od porodice pok. MIKIJA ROGANOVIĆA 1133 Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DARKO KALEZIĆ Pamtićemo te po plemenitosti i nesebičnosti. Počivaj u miru.

ZORKI VUČIĆ Počivaj u miru. VESNA RADUNOVIĆ sa porodicom 1130

NENAD Momov ROGANOVIĆ sa porodicom 1131

1139

1102 Posljednji pozdrav

DARKO KALEZIĆ DARKU KALEZIĆU

020-202-455, 020-202-456.

BOBO i KEKA GRGUROVIĆ sa djecom

TUŽNO SJEĆANJE 2005 – 2021.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

Počivaj u miru, anđeli da te čuvaju.

GARA, MIKI i BOBAN ŠARANOVIĆ

ZORKI VUČIĆ Počivaj u miru.

DARKO

RUŽICA, ĐORĐE, VLADO i BOJANA KALEZIĆ

VJERA Damjanova PERIŠIĆ rođena Đurković

Posljednji pozdrav je opraštanje od tebe ispunjeno bolom i tugom. Ostaju nam sjećanja na zajedničke trenutke druženja sa iskrenim prijateljem velikog srca. Neka tvoja dobra duša u miru počiva...

1126 PORODICA KNEŽEVIĆ

Sjećanja na tebe ne blijede. 1166

TVOJA PORODICA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1089

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. april 2021.

Dana 17. aprila 2021. iznenada je preminula u 81. godini naša draga

Дана 17. априла 2021. у 79. години умро је наш вољени

BOKI

МИЛАДИН Радосавов КАЛЕЗИЋ

STANKA Jovova NIKOVIĆ

1161

rođena Lukić Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 18. aprila u 13 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Ožalošćeni: sin SLOBODAN, ćerka VESNA, snaha MAJA, unučad DEJANA, JELENA, MIĆO, MILIJANA, ANA i PETAR, praunuk BALŠA, zaova MINJA sa porodicom, đeverić DRAGUTIN, đeverične RADMILA i BEBA i ostala rodbina 1145

Vrijeme prolazi ali ne umanjuje bol i tugu. Kroz uspomene na tvoj nasmijani i plemeniti lik, sa ponosom ćemo te se sjećati.

Посмртни остаци покојника крећу из капеле Даниловград 18. априла у 12 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на мјесном гробљу Бријестово. Кућа жалости: Влада Ћетковића 23, Толоши - Подгорица.

Pola godine je od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

Ожалошћени: син ДАРКО - КИЋО, кћерка ДРАГАНА, браћа ДРАГУТИН и ПЕТАР, сестра МИЉА, братанић ЈАНКО, снахе, брат и сестре од стричева, сестрић и сестричне, ујчевина и остала многобројна родбина

DUŠANA – DUŠKA V. MARAŠA

1085

Posljednji pozdrav voljenoj baki i prabaki

Vrijeme koje prolazi ne može ublažiti tugu niti ispuniti prazninu za tobom. Stalno si u našim razgovorima, lijepim uspomenama u kojima ćeš zauvijek i živjeti. Ne možemo da se pomirimo sa istinom da si tako rano morao da odeš. Svakodnevno se borimo sa mislima da te više nikada nećemo vidjeti, niti osjetiti tvoju neizmjernu ljubav i dobrotu koju si nesebično pružao svima. Sa ljubavlju i ponosom sjećat će se tvoji najmiliji. Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Počivaj u miru. Ti si naš Ponos i Anđeo čuvar.

Dragi naš tata

STANKI Ostavila si neizbrisiv trag u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava. Praunuk BALŠA, unuka DEJANA i zet VLADO

IVAN, ANA i LUNA

MIĆKO Već nam nedostaješ. S ljubavlju i ponosom živjećeš u našim srcima, mislima i uspomenama.

1141

Vole te tvoji DRAGANA i DARKO

TVOJA PORODICA 1104 Dana 19. aprila 2021. navršava se 40 tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi suprug, otac, đed i svekar

Posljednji pozdrav voljenoj majci i baki 1095 Dragi naš

BORO SPAIĆ STANKI Živjela si tiho, tako si i otišla.

MIĆKO

Ćerka VESNA sa porodicom 1142

Hvala ti za tvoju dobrotu, veliko srce i beskrajnu ljubav koju si nam pružio. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Ovim putem zahvaljujemo se svima koji lično, putem telegrama ili telefona izjaviše saučešće za našim dragim Borom. U neđelju 18. aprila uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Čuvaćemo uspomenu na tebe, živjećeš i trajati u najljepšim sjećanjima.

Posljednji pozdrav voljenoj baki

Tvoji Koljenšići: STRAHINJA, MARKO, GORAN, DANKA i TAMARA

TVOJA PORODICA 1136 Četrdeset je tužnih dana od smrti mog dragog oca

1096

STANKI

S tugom i bolom opraštamo se od

BORA

Sada mirno i bezbrižno spavaj, na bol, tugu i muku zaboravi. Počivaj u miru i neka ti je zemlja laka. Nedostajaćeš nam dok smo živi, baba!!!

Teško je prihvatiti istinu da te više nema, jer mi nedostaješ sve više i više. S ljubavlju, poštovanjem i bolom u srcu čuvaću uspomenu na tvoj dragi lik.

Od unuke MILIJANE i zeta BOJANA 1143

Tvoja ćerka MARIJA

MILKE Vojislavove KOSTIĆ

Posljednji pozdrav

Voljena sestro i tetka. Počivaj u miru, ZLATANA JANKOVIĆ i RADOVAN

1137 Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi đed

1097

STANKI NIKOVIĆ

POMENI

Bila si tu kada nam je bilo teško zato ti hvala na svemu. 1144

NIKOVIĆ ROSE sa djecom

Godina dana je od smrti naše drage zaove i tetke

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

STANICE LAZAREVIĆ rođene Jablan Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

SENJI S. PEROVIĆ Tvoja plemenitost i dobrota trajno će ostati u našim sjećanjima. 1116

VASKA NIKOLIĆ sa porodicom

BORO Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ i koliko te volimo. Ponosni što smo imali takvog đeda, zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima i nikada te nećemo zaboraviti. 1138

Tvoji ANDRIJA i ALEKSA

Snaha MOMIRA JABLAN sa porodicom 1162

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja Pola godine je od smrti našeg voljenog

Neđelja, 18. april 2021.

Moj najmiliji

Prošlo je 40 najtužnijih dana od kada nisi sa nama najdraži naš

BORIS

VELJKA SPASOJEVIĆA

Nedostaje tvoja mudra riječ, nedostaje tvoja iskrenost. Nedostaje što si za sve i svakoga pokazao pravo mjesto. U naše Vitasojeviće koje si volio i sa ponosom spominjao dobićeš najviše mjesto.

Tvoji,

Od velike boli jedva sam skupio snage da ti nesrećni brat napiše nešto. Iako ne vjerujem, očekujem da ćeš doći i javiti se odnekud. Tvojim odlaskom mi se srušio svijet i odnio si veći dio mene. Ne mirim se sa tim, niti ću nikada da nisi tu uz mene kao što si uvijek bio. Bili smo oduvijek zajedno kao blizanci i dijelili uvijek sve. Prerano si nas napustio. Zauvijek ćeš biti moj ponos i sve. Tvoj brat DEJAN 1140

BOKI Praznina nam razara dušu, a bol zbog teške istine da si nas zauvijek napustio iz dana u dan sve je veća. Živio si samo za nas. Do posljednjeg trena života si nas zvao, tražio i volio. Poslije tvog odlaska više ništa nije isto. Sa sobom si odnio dio nas. Nismo bili spremni na tvoj odlazak, čak ni u snu. Nadali smo se našem novom srećnom susretu, tvom najljepšem iskrenom osmijehu i najsnažnijem zagrljaju. Samo smo željeli da nam dođeš, ali ne ovako... Nedostaješ nam za sve što dolazi. Na nekom boljem mjestu, na nekoj rajskoj stazi, anđele, srešćemo se. Do tada, s ljubavlju koju smrt ne prekida i sa tugom koju vrijeme ne liječi, živjećeš u našim srcima zauvijek.

JELKA, RANKO i MARKO Tvoji životi: LIDIJA, BOGDAN i MARTINA

1135

BORISE Četiri godine od smrti supruga i oca

30 godina neprebolu majke i sestre

1117

Da više ne postojiš ne možemo da shvatimo, hoćemo da te vidimo, želimo da te vratimo. U srcu tvoj lik, a oči pune suza na nebo ti šaljemo hiljadu ruža... dok gledamo tvoju sliku iz oka nam suza pada i tiho kažemo počivaj u miru, anđeo si sada.

Dragi

GAGA, BILJANA, JOVAN, LUKA, STEFAN 1125

BRANKO Žarkov

BORISE

GORAN Brankov JOKIĆ

Ne može se riječima opisati ova bol i rana, koja od one nesrećne neđelje veče pa do danas jednako boli i boljeće jednako dok budem živ. Bol što nisi više uz tvoga šukija, iskreno i bratski, kao što si bio proteklih petnaest godina, za koje sam ti vječno zahvalan. Dana ne prođe, a da se ne pitam zašto ti, zar tvoja mladost i plemenita duša ne zaslužiše drugačiju sudbinu. Kad ti ne da da uživaš u svojoj sreći u ovozemaljskom životu, nek ti Bog u raju podari vječni mir i spokoj, a ja ću sa velikom tugom ali i velikim ponosom nositi sjećanje na tebe.

Bilo koje vrijeme, bilo koje riječi nijesu utjeha onima čije duše zaplaču kada sjećanja zabole.

BORISE BEBA i SEKA sa porodicom

Prolaze dani, ali tuga ne, nedostaješ nam u svakom trenu za sve! 1120

1081

Vole te MILICA, MAŠA, MAKSIM i PETAR

Brate

MARKO

1118

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša strina

Prošlo je 40 tužnih dana od kada nijesi sa nama

BORISE Prošlo je 40 dana od kada nijesi sa nama. U srcu te čuvam, zaboravu ne dam.

JOKA ASANOVIĆ S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

1121

Od brata MARKA

BORISE

Navršava se četrdeset dana punih tuge i bola dragi

Tvojim odlaskom ostavio si bol i prazninu u našim srcima. Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru, naš anđele. ĆANA, IVANA i BILJANA sa porodicama

GOGO, VANJA, ANDRIJA i ANETA

1119

1105

Dragi brate

Dana 19. aprila 2021. navršava se godina dana od kada nije sa nama naša draga

BORISE Počivaj u miru. 1124

DRAGAN i IVANKA

Godina dana je od smrti moje drage sestre, zaove i tetke

Četrdeset je dana od smrti dragog zeta

BORISE Četrdeset je dana od kako si otišao i ostavio veliku bol u našim srcima. Zauvijek ćemo pamtiti tvoje nasmijano lice i plemenitu dušu. Brat MIJODRAG, snaha DRAGANA 1122

STANICA Blažova LAZAREVIĆ rođena Jablan

STANICE LAZAREVIĆ Draga sestro, Bila si nam uzor, ponos i veliki dobrotvor. Vječno će te čuvati od zaborava

BORISA

Uspomene na tvoju ljubav i dobrotu nikad neće izblijeđeti. NIKOLA

Brat VOJO sa porodicom

Tvoj brat PERO JABLAN sa porodicom

1129

1127

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1128

BORISE Dani prolaze, a bol i tuga za tobom ostaju. Nedostaješ. LJUBO i MARINA KALUĐEROVIĆ 1123

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. april 2021.

Najdraža

18. 4. 2011 - 18. 4. 2021.

Navršava se pola godine otkako nas iznenada napusti voljeni i nikad prežaljeni

MIRJANA ĐURIČIN 18. 4. 2015 - 18. 4. 2021.

Ostale su nam uspomene na ona lijepa vremena od kojih nas srce i duša boli. U našim mislima si zauvijek.

MILIVOJE – MITO RADULOVIĆ

MILUTIN – MIKICA A. PETROVIĆ

Sjećanje i ogromna ljubav prema tebi nam pomažu da ispunjavamo prazninu koju si nam ostavio svojim preranim odlaskom.

Već je prošlo šest mjeseci otkako nisi sa nama, a kao da je juče bio taj najtužniji dan. Pitamo se da li je ovako moralo biti. Nijesmo te mogli sačuvati ali živjećeš uvijek voljen i nikad zaboravljen.

TVOJA PORODICA

Supruga MIKICA, sinovi DAVOR i DRAŽEN sa porodicama

Tvoji BILJANA i MILENKO sa porodicom

1112

1094

1106

Дана 18. априла 2021. је шест година од смрти мог оца

Dana 18. aprila 2021. navršava se 40 dana od smrti naše voljene

Neprežaljeni brate

MITO

МИЛОВАН – МУСА СТОЈАНОВИЋ Вријеме пролази, а ја сам једнако тужна као и оног дана када си бесповратно отишао. А отишао си достојанствено и мирно с поносом, којег ја од ТЕБЕ носим и чувам и не дозвољавам да га било ко укаља. Иако је прошло шест година и даље ослушкујем твој глас и твој лик и са невјерицом да те више нећу видјети. Вријеме, љубав и сјећања не блиједе топлину која увијек грије твоје ријечи, савјети који имају смисла и усмјеравају ме на прави пут. Знам ТАТА да ме сад с неба гледаш и грлиш својом љубављу која је јача од смрти, а знам да ћеш ми недостајати у сваком будућем дану, али остајеш вјечно вољен и присутан у сјећању. Нека те драги Бог чува у свом загрљају, а ја ћу у свом срцу.

MILENKE – MILE Mitrove JOVANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, voljena i nikad zaboravljena. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Vole te tvoji najmiliji, uvijek i zauvijek. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su putem telegrama, poruka, telefona i lično podijelili sa nama tugu i bol. Zbog novonastale situacije, u nedjelju 18. aprila u 10 časova njenu vječnu kuću će posjetiti najuža porodica.

Твоја кћерка НЕНА БАКИЋ

Nisam stigla da ti stegnem ruku na kraju, napusto si me bez ijedne riječi. Taj bol sam sakrila duboko u duši da bude samo moj. Znam da me od gore gledaš, osjećam tvoju ruku na ramenu, čujem tvoj glas u tišini noći, pričamo kao što smo nekad pričali. Pričam ti koliko mi nedostaješ, kako mi je teško svako jutro bez tebe, brate moj! Sestra BEBA 1098 Voljeni ujače

Tvoji sinovi ŽELJKO i DARKO sa porodicama

1111

1113

Pet godina, voljeni naš

Четрдесет дана је од када није са нама наш

MITO Prolaze dani i mjeseci, a tvog toplog zagrljaja nema, sada ljubimo tvoju sliku umjesto da ti širiš ruke prema nama. Kad smo bile đeca pružio si ruke, toliko čvrsto si nas uhvatio da nas nisi pustio do posljednjeg daha. Jednog dana ćemo se ponovo sresti, tada ćemo mi tebe toliko jako zagrliti i nikad više pustiti nećemo. Tvoje ANĐELA i ALEKSANDRA

НИКОЛА Блажов ВУЈАШКОВИЋ

BOKI Živiš u svakom našem danu, sa nama, u našim srcima i mislima. Volimo te,

BRANO, ANDRIJA i MAJA

1114 Obavještavamo rodbinu i prijatelje da se opelo počivšem, našem dobrom i poštenom

Иако је тешко прихватити чињеницу да више ниси ту, да те не чујемо и не видимо, носимо те у нашим срцима и чувамо сјећања и успомене на тебе. Нека твоја душа почива у миру! У недјељу, 18. априла, ужа породица ће посјетити његову вјечну кућу.

1099

СЈЕЋАЊЕ 18. 4. 1991 – 18. 4. 2021.

26. 7. 1943 – 18. 4. 2021.

31. 7. 1991 – 18. 4. 2021.

НОВО М. МАРКОВИЋ

МИЛУТИН Н. МАРКОВИЋ

МИЛИЦА Н. МАРКОВИЋ

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ 1103

BRANKU B. GOLOVIĆU MIRKO LIJEŠEVIĆ planirano za 22. aprila 2021. godine u selu Laz ( Nikšić, Crna Gora), odlaže za poslednji vikend u avgustu iste godine. Precizno vreme i mesto će biti naknadno objavljeni.

Prošlo je godinu dana od kada si nas napustio. Sa ponosom se sjećamo tebe i uvijek ćeš biti u našim srcima.

Тужно сјећање

NJEGOVA PORODICA

ваша ЋЕРКА и сестра МИЛОСАВА Tvoji: supruga VALERIJA, sin ZORAN, snaha FABI, unuke VALERIJA i STEFANI, praunuci MARKO, HUGO, LUI, ROMAN, kao i ostala rodbina

1110

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1115

1109

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 18. april 2021.

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1 ODČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

ZANATSKE USLUGE VODOINSTALATER: popravka i zamjena česama, vodokotlića, umivaonika i wc šolja kao i renoviranje kupatila. Tel. 069/ 759 - 055 3 RUŠENJE pregradnih zidova, otvaranje vrata i prozora, skidanje pločica i parketa kao i odvoz šuta Tel. 069/ 759- 055 4

RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta.Tel. 067/457-796 5 HUGO kafic u Bokeškoj ulici traži šankere,konobare, kuvare i kuvarice i pomoćne radnike u kuhinji sa iskustvom Tel. 067/067-163, 067/411-574 6 Izašla je četvrta knjiga “Za pravdu, čast i slobodu Crne Gore” Krsto Zrnov Popović. Cijena 5€ , šaljem pouzećem .Autor Milivoje Popović 069-524-724 7 VODOINSTALATER- električar instalacija stanova, kuća, sve vrste popravki.Tel. 069/ 623-160 8