Dnevni list Pobjeda 01.11.2020. by Pobjeda

неђељом S. VASILJEVIĆ

AKTUELNO: Da li područje Ulcinjske solane može biti samoodrživo

Tijelo mitropolita Amfilohija dopremljeno iz Cetinjskog manastira u Hram Hristovog vaskrsenja, sahrana danas

EU spremna da pomogne, zapelo oko vlasništva

Hiljade vjernika usred epidemije cjelivale pokojnika

STR. 10. i 11.

RAZGOVOR: Izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta iz Vašingtona Dejmon Vilson

Savezništvo sa SAD obaveza koja prevazilazi vođe i vlade STR. 3.

» Većina prisutnih nije nosila maske, a nepoštovanje

mjera NKT-a pokazali su mandatar Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Sahrani prisustvuje i srpski predsjednik Aleksandar Vučić STR. 7. Milionski gubici države zbog kršenja radnih prava

APEL LJEKARA: Obavezna redovna vakcinacija djece tokom pandemije korona virusa

M. BABOVIĆ

Ne treba nam novo širenje starih bolesti

Za tužbe zaposlenih u javnom sektoru isplaćeno 6,5 miliona

STR. 5.

STR. 8. i 9.

INTERVJU: Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik u Skupštini Crne Gore

Lideri nove većine otkrili da su pioni SPC STR. 2.

Nikšićanin Marko Barović, doktorand medicine na Univerzitetu u Drezdenu

Znanjem će pomoći otadžbini

STAV Ekspertska i(li) politička vlada

Šalter

Insistiranje na tzv. ekspertskoj vladi aktuelizuje i pitanje legitimiteta i odgovornosti. Za razliku od političara, koji svoj autoritet i legitimitet stiču i testiraju kroz politički/izborni proces, eksperti nijesu odgovorni glasačima, iako donose odluke i imaju moć kao da su bili aktivni učesnici u političkom procesu i time zaradili legitimitet STR. 4. STR. 12.

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Politika

Neđelja, 1. novembar 2020.

INTERVJU: Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik u Skupštini Crne Gore

Lideri nove većine otkrili da su pioni SPC Otvorene ucjene oko fotelja i podjele resora slute da neće mnogo vremena proći, a da ćemo opet morati da biramo na izborima neku stabilniju većinu koja će znati što hoće – kazao je Andrija Popović. Poručio je da je Crna Gora u opasnosti da uđe u permanentnu političku krizu zbog sastava buduće vlade, njenih konstituenata i njihovih programa koji su dominantno protiv nezavisne i suverene države

PODGORICA – Lideri nove većine ovih dana su nam, u međusobnim svađama, otkrili da su pioni SPC koja ih je ucijenila sopstvenim interesima i pokušava da formira vladu Crne Gore, koja bi sprovodila njenu skrivenu kleronacionalističku agendu – ocijenio je u intervjuu Pobjedi Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik u crnogorskom parlamentu. Popović je poručio da je Crna Gora u opasnosti da upadne u krug anarhije, još većih političkih podjela, jačanja nacionalizma i uticaja crkvenih krugova, što je, kako je kazao, veoma opasno u građanskoj državi. - Država je u opasnosti od epidemije i krize izazvane njom, sa kojom očigledno nema ko da se suoči, niti se nazire ozbiljno rješenje, sve i da bude formirana vlada od nove parlamentarne većine u Skupštini. Crna Gora je u opasnosti da uđe u permanentnu političku krizu zbog samog sastava buduće vlade, njenih konstituenata, njihovih programa koji su dominantno protiv nezavisne i suverene države, u proces dezintegracije uz puzajući državni udar u kome će profitirati samo kleronacionalisti bliski krugovima crkve i stranih centara moći, a u kojoj će najveće žrtve biti građani. Takva nestabilnost je najmanje što nam treba u ovom trenutku i godinama pred nama – poručio je Popović. POBJEDA: Očekujete li da će vlada biti formirana u



 Što će odlučiti g. Đeljošaj i g. Nimanbegu ne znam, ali jasno je da njihovi birači i njihove zajednice dominantno nijesu za takve neprirodne saveze roku? Kako komentarišete to što mandatar Zdravko Krivokapić ne vidi lidere DF-a, ni političare u vladi, kao i dosadašnja nesaglasja unutar trojne koalicije oko resora i ekspertske vlade? POPOVIĆ: Mi nikada nijesmo ni imali dilemu da je taj savez neprirodan i što je važnije, neprincipijelan. Dakle, savez bez ikakvih vrijednosti i principa koje zajednički baštine tri koalicije oko DF-a, Demokrata i Ure, osim zajedničkog interesa preuzimanja fotelja i ispunjenja zadatka koji je postavila SPC. Dan za danom to je sve vidljivije, pa danas imamo skupštinsku većinu koja je podijeljena više nego ikada. Već je svako zauzeo svoj tabor, podijelili su poslaničke klubove, rasparčali koalicije i sukobili se između sebe. Otvorene ucjene oko fotelja i podjele resora slute da neće mnogo vremena proći, a da ćemo opet morati da biramo na izborima neku stabilniju većinu koja će znati što hoće i to će ponuditi građanima Crne Gore. Posebno je ekspertska vlada gorka riječUra koja je čitavu kampanju

utemeljila na tom obećanju, vrlo lako je odustala od te ideje i postala obični satelit interesa Srpske crkve u Crnoj Gori podrškom mandataru Krivokapiću, visokom predstavniku SPC, koji će, ako bude izabran za premijera, automatski imati 50 odsto vlasti u vladi, što je tužno. Ništa ne znači i da svi ostali potpredsjednici vlade i ministri budu takozvani eksperti. POBJEDA: Koliko SPC utiče na proces formiranja vlade? POPOVIĆ: Kako sam već više puta kazao, ako je neko i sumnjao u to, ovih dana su nam lideri nove većine u međusobnim svađama otkrili da su svi redom pioni interesa SPC koja ih je ucijenila sopstvenim interesima i pokušava da formira vladu Crne Gore koja bi sprovodila njenu skrivenu kleronacionalističku agendu. Govorili su da su to politikanske priče i predizborna demagogija naše koalicije, međutim, sada je sve mnogo, mnogo jasnije i vjerujem da građani neće više tako lako nasjesti na njihove providne i populističke, propagandne metode. POBJEDA: Kako komentarišete to što su gotovo sve manjinske partije odbile poziv mandatara da uđu u vladu? POPOVIĆ: Odlukom da ne uđu u vladu koja je dominantno desničarska, nacionalistička i antimodernistička, partije manjinskih naroda potvrdile su još jednom da istinski baštine ideju građanske i moderne Crne Gore i da ne kalkulišu

Partije i lideri koji sada pozivaju manjine u novu vladu, do juče su u Skupštini i u javnim nastupima govorili razne gnusobe za pripadnike nacionalnih i vjerskih manjina i veličali zločinačke politike koje su imale za cilj njihovo uništenje. Iskreno sam začuđen, kako su očekivali da manjine uopšte razmišljaju da prave saveze sa njima?

Popis ne smije biti poligon za narušavanje crnogorskog identiteta POBJEDA: Kako gledate na predstojeći popis stanovništva u situaciji kada vjerujete da je država u opasnosti od jačanja srpskog nacionalizma? POPOVIĆ: Popis je u modernom društvu prilika da se dobiju neki opšti podaci koji pomažu i usmjeravaju razvoj društva. Međutim, protekli popisi i atmosfera u kojoj su sprovedeni govori nam da Crna Gora nije dovoljno politički zrelo društvo i da mnoge snage popis shvataju kao obračun sa crnogorskim identitetom i građanskom državom. Vođena je 2011. ekstremna kampanja posrbljavanja koja je podržana i iz regiona. Podsjećam da se nacionalna slika Crne Gore od popisa 1990. do popisa 2003, pa 2011, drastično mijenjala, uvijek na štetu Crnogoraca i multietničkog karaktera države. U ovakvoj atmosferi, kada je već par godina na djelu jačanje ekstremnih politika i uticaja crkve na

sa tom idejom radi fotelja i sitnih političkih interesa. To nije iznenađenje, kako se to pokušava nametnuti u dijelu javnosti. Partije i lideri koji sada pozivaju manjine u novu vladu, do juče su u Skupštini i u javnim nastupima govorili razne gnusobe za pripadnike nacionalnih i vjerskih manjina i veličali zločinačke politike koje su imale za cilj njihovo u n i š t e n j e. Is k re n o s a m začuđen, kako su očekivali da manjine uopšte razmišljaju da prave saveze sa njima? POBJEDA: Što očekujete da će odlučiti Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj, kada je u pitanju učešće u vladi njihove koalicije? POPOVIĆ: Što će odlučiti g. Đeljošaj i g. Nimanbegu ne znam, ali jasno je da njihovi birači i njihove zajednice dominantno nijesu za takve neprirodne saveze.

društvo te produbljivanje podjela, ovaj popis mogao bi da bude okidač za nove podjele inspirisane povampirenim nacionalizmima. POBJEDA: Što mislite o prijedlogu CDT-a da se građani na popisu ne izjašnjavaju o naciji, religiji i jeziku? POPOVIĆ: Možda nije loša ideja odgađanja popisa ili pak ne prikupljanja podataka o naciji, premda i evropska praksa prepoznaje podatke samo o etničkoj pripadnosti, a u Crnoj Gori tu nema spora, svi smo svoji na svome i sličnog porijekla. Nacionalne podjele su drugo, i često dnevno politička kategorija. Međutim, popis je relativno daleko i ko zna što će se dešavati, hoće li zdravstvena situacija dozvoliti njegovo skoro održavanje. LP će pravovremeno donijeti stav o tome. Popis ne smije biti poligon za bilo kakve društvene podjele ili narušavanje identiteta Crne Gore i njenog ustavnog ustrojstva.

POBJEDA: Očekujete li da parlamentarna većina pokrene promjene nekih rješenja koje je usvojila bivša vlast, kao što su poslovničke odredbe o kažnjavanju poslanika za neprimjereno ponašanje i neopravdani izostanak, čiji ste Vi predlagač? POPOVIĆ: Prvo je potrebno da se usaglase oko osnovnih načela na kojima počiva njihova politička platforma, pa da onda mogu da mijenjaju bilo što. Jedino što su najavili usaglašeno jeste ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je kost u grlu njihovim nalogodavcima i političkim mentorima iz SPC. Drugu jasnu agendu nijesu imali, pa i ne očekujem da će se mnogo toga mijenjati. Naša koalicija usvojila je mnogo kvalitetnih rješenja uprkos opstrukciji od opozicije tokom čitavog prošlog mandata.

Nova većina ne može ponuditi kvalitetna ni kadrovska, ni druga rješenja POBJEDA: Nijeste dali podršku u parlamentu ni kada je biran Aleksa Bečić za predsjednika, ni kada je izabran Administrativni odbor. Najavili ste da u prvih sto dana vlade nećete podržati nijedan njen prijedlog u Skupštini. Zašto? POPOVIĆ: Naravno da nijesmo. Bečić je poslanik koji se nije pojavio nijednom tokom četiri godine u Skupštini

Crne Gore, nije imao nijedno izlaganje, predloženi akt ili amandman. Stoga, nije mi imalo smisla da takav poslanik bude na čelu najvišeg zakonodavnog doma građana Crne Gore. Posebna priča je izbor na čelo Administrativnog odbora poslanika (Miluna) Zogovića koji je nedavno u Skupštini cijepao crnogorski Ustav. Kada je riječ o aktima nove vlade, ostavljen

je tradicionalni rok od 100 dana rada vlade, da pokažu što mogu, kakve su im namjere i smjernice njihove politike. Dosadašnje iskustvo nam govori da oni ne mogu dati kvalitetna ni kadrovska rješenja, ali ni rješenja za konkretne životne probleme građana ili dugoročne nacionalne interese i njihovo očuvanje. Politika partija nove parlamentarne većine apsolutno je

u suprotnosti sa idejama i politikom Liberalne partije kao građanske partije političkog centra i evropske i moderne provenijencije. Međutim, ako buduća vlada pokaže spremnost da se suoči sa nekim reformskim procesima koji su neophodni državi i društvu, nećemo imati prepreke da podržimo takva konkretna rješenja, kao što smo i do sada radili.

POBJEDA: Liberalna partija je prva partija koja je procesuirala zakonski prijedlog novom skupštinskom sazivu, i to o zabrani djelovanja fašističkih organizacija. Mislite li da će taj akt dobiti podršku nove većine u parlamentu? POPOVIĆ: Zakon smo predložili u cilju sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima Crne Gore a ovim zakonom zabranjuje se bilo koji oblik djelovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofašističkih simbola u Crnoj Gori. Na ovaj način umnogome bi se riješili problemi rastućeg političkog ekstremizma i nacionalizma, te klerikalnih uticaja. Zakon se temelji na najboljim praksama EU i na međunarodnim standardima ljudskih prava, a ovo će biti odličan test za novu skupštinsku većinu i dokazivanje njihovog suštinskog opredjeljenja. Podršku, naravno, očekujemo od dosadašnjih partnera iz građanskih partija, DPS, SD, SDP, ali i partija manjina. Logično je da podršku pruže i oni iz nove vlasti koji se deklarišu kao građanska opcija, najprije URA koja je za sada sebe deklarisala kao satelit SPC i njihovih interesa u Crnoj Gori. I. KOPRIVICA

Politika

Neđelja, 1. novembar 2020.

RAZGOVOR: Izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta iz Vašingtona Dejmon Vilson Sjedinjene Države i njihovi saveznici pozdravili su Crnu Goru u NATO-u kao suverenu, nezavisnu demokratiju, koja je odlučila da se pridruži savezu. Kao što će članstvo Crne Gore u NATO-u ostati konstanta kada se vremenom budu mijenjale vlade i lideri, tako će i savezništvo SAD-a sa Crnom Gorom ostati neupitno – ističe Vilson PODGORICA – Članstvo Crne Gore u NATO-u i trajno savezništvo sa Sjedinjenim Državama trajna su obaveza naših zemalja koja prevazilazi određene vođe ili vlade – ocijenio je za Pobjedu Dejmon Vilson, izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta. Američki izbori za predsjednika biće održani 3. novembra. Od toga koji će kandidat pobijediti, mogao bi zavisiti i budući odnos NATO i vodeće članice Alijanse, što bi se svakako odrazilo i na odnos sa dvije najmlađe članice sa Balkana – Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom.

RAZLIKE Razlika između dvojice kandidata, demokrate Džoa Bajdena i aktuelnog predsjednika, republikanca Donalda Trampa dobra je ilustracija različitih savezničkih politika. Demokratski kandidat, bivši potpredsjednik Džo Bajden, otvoreno je zagovarao pristupanje Crne Gore Alijansi, dok Tramp, sa druge strane, nije našao baš mnogo razloga da pozdravi učlanjenje naše zemlje u savez. Tramp je nekoliko puta ranije kritikovao NATO, rekavši da je Evropa nesrazmjerno

U Sjedinjenim Državama postoji duboka dvostranačka podrška snažnijim odnosima sa našim demokratskim saveznicima – kaže Vilson za Pobjedu

Savezništvo sa SAD obaveza koja prevazilazi vođe i vlade

Dejmon Vilson

velika korisnica Alijanse, što će američke poreske obveznike koštati mnogo. Tramp je takođe postavio pitanje da li postoji stvarna potreba za odredbom o kolektivnoj odbrani u Statutu NATO-a (član 5) te zašto bi njegov sin išao da brani Crnu Goru ukoliko bude napadnuta. Crnogorce je takođe nazvao agresivnim, rekavši da bi mogli izazvati treći svjetski rat. Dejmon Vilson, izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta, govoreći o odnosu dvojice kandidata prema NATO-u, ali i odnosu sa Crnom Gorom kaže da je posvećenost SAD Alijansi, ali i savez sa Crnom Gorom trajan. – U Sjedinjenim Državama postoji duboka dvostranačka podrška snažnijim odnosima sa našim demokratskim saveznicima – kaže Vilson za Pobjedu. Predsjednik Tramp snažno je insistirao na tome da saveznici u NATO-u učine više na podjeli tereta unutar Alijanse i da troše više na odbranu, navodi Vilson.

RETORIKA – Njegov politički pristup i retorika zaoštrili su veze sa nekim ključnim saveznicima u NATO-u, poput Njemačke. Alijansa je najučinkovitija u odvraćanju od prijetnji kada projektuje solidarnost i jedinstvo. Istovremeno, Sjedinjene Države su pojačale svoju posvećenost istočnom krilu NATO-a pred ruskim zastrašivanjem i usredsredile Alijansu na globalni izazov Kine. Predsjednik Tramp bi vjerovatno

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države imaju trajne interese na Zapadnom Balkanu i ostale su angažovane u regionu pritiskao saveznike da više sarađuju u vezi sa Kinom. Ovaj ambivalentan pristup vjerovatno bi okarakterisao drugi Trampov mandat – ocjenjuje Vilson za naš list. Sa druge strane, Bajden, kako navodi Vilson, ima dugogodišnje iskustvo u radu sa saveznicima i pružao je podršku proširenju NATO-a. – U svojoj kampanji on se obavezao da će ojačati američke saveze, posebno u Evropi i Indo-Pacifiku. Dvostranačka podrška će se nastaviti za jaču američku koordinaciju sa našim demokratskim saveznicima u suočavanju sa izazovom autoritarnog korumpiranog kapitalizma, bilo iz Rusije ili iz Kine. Administracija Bajdena nastavila bi da očekuje od naših saveznika da učine više u radu sa Alijansom, ali će uložiti napore da se konsultuju kako bi razvili zajedničke strategije o ključnim regionalnim i globalnim pitanjima. NATO bi bio u središtu spoljne politike Bajdena – navodi Vilson. TRAJNA OBAVEZA Kada su u pitanju odnosi sa Crnom Gorom, Vilson ponavlja da je članstvo Crne Gore u NATO-u kao rezultat savezništva sa Sjedinjenim Državama „trajna obaveza naših država koja prevazilazi određene vođe ili vlade“. - Sjedinjene Države i njiho-

vi saveznici pozdravili su Crnu Goru u NATO-u kao suverenu, nezavisnu demokratiju koja je odlučila da se pridruži savezu. Kao što će članstvo Crne Gore u NATOu ostati konstanta kada se vremenom budu mijenjale vlade i lideri, tako će i savezništvo SAD sa Crnom Gorom ostati neupitno – ističe Vilson. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države imaju trajne interese na Zapadnom Balkanu i ostale su angažovane u regionu. – Pod Trampovom administracijom, Sjedinjene Države su se usredsredile na podršku normalizaciji Srbije i Kosova i uklanjanje barijera za privlačenje privatnih investicija na Balkanu. Američki Kongres podržao je snažniji američki angažman kao odgovor na ruski i kineski uticaj – smatra Vilson. Sa druge strane, ocjenjuje Vilson, Bajden izuzetno dobro poznaje Balkan. – Može se očekivati da će Bajdenova administracija biti aktivna i angažovana u radu na unapređenju cjelovite i slobodne Evrope. Sjedinjene Države će nastaviti da podržavaju pristupanje Crne Gore i drugih balkanskih država EU, dalje demokratske i ekonomske reforme i ubrzano regionalno pomirenje i razvoj – zaključio je Vilson. Jovana ĐURIŠIĆ

Predsjednik Srbije poručio da se ne miješa u formiranje izvršne vlasti u Crnoj Gori

Vučić: Da sam na mjestu DF-a nikad ne bih pristao na ekspertsku vladu

PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao da se ne miješa u formiranje vlade u Crnoj Gori. Rekao je da nikada ne bi pristao na koncept ekspertske vlade da je na mjestu DF-a i da im je to sinoć, u kući Andrije Mandića, i rekao. - Ja nijesam američka ambasadorka da od mene možete da čujete ko može, a ko ne može u vladu. Nijesam se saglasio sa liderima DF-a da treba da pristanu na ekspertsku vladu. Sreli smo se kratko večeras, napravili su divnu atmosferu i pričali smo... Mi smo prijatelji... oni su mi rekli da su pristali na uslove koje su im postavili. Ja se nikada ne bih sa tim saglasio, nikad se ne bih saglasio sa podrškom manjinskoj vladi. Protiv toga se borim cijeli život - rekao je on u Dnevniku TV Vijesti. Srešću se sa mandatarom u hramu, dodao je Vučić, navodeći da nema sujetu zbog neistina koje je Krivokapić saopštavao o njemu. - Želimo najbliže odnose sa Crnom Gorom, pružamo vam ruku i želimo mnogo uspjeha -rekao je Vučič, dodajući da nema ambicije da kontroliše ikog, ”ni Krivokapića, ni Mandića ni Kneževića“. Govoreći o odnosu sa Milom Đukanovićem, rekao je da ga poštuje kao predsjednika Crne Gore i da imaju pristojan odnosa, ali razlčit stav prema odnosu sprskog naroda u Crnoj Gori. - To ne znači da treba da skačemo jedan drugom za vrat, već da pristojno jedan drugom saopštimo što mislimo - reako je Vučić. Upitan da li će se sastati sa njim i na optužbe da se miješao u izbore u Crnoj Gori rekao je da su ga optužili da je blizak sa Đukanovićem. Rekao je da fotografija njega, Đukanovića i Dahlana u Abu Dabiju ne znači ništa i naveo da to nije nikakav argument. - Neki nas optužuju za to, a onda me Đukanović optužuje za to da sam ga ja srušio. Ne može biti i jedno i drugo istinito. Suština je da ja vodim Srbiju i vodim politiku Srbije, a vodim i računa o interesima srpskog naroda, tamo gdje srpski narod živi, poštujući nezavisnost Crne Gore - dodao je Vučić. - Što je Crna Gora jača, to će i Srbija biti jača. Ne očekujte da oćutimo na sve. Želim brzo, uspješno formiranje vlade, trudićemo se da imamo dobru saradnju, ali mi je bilo važno da pokažem koliko je laži izgovoreno - naveo je Vučić. Upitan o slučaju državnog udara, Vučić je rekao da nigdje u srpskim papirima i dokumentima ne postoje Andrija Mandić i Milan Knežević. - Postoje drugi strani faktori i meni je istina preča od toga volite li ili ne volite nekog u Crnoj Gori, ali u našim izvještajima, nema njih dvojice. Da li je bilo drugih lica, da bilo je, ali njih dvojice nije bilo istakao je Vučić. Kazao je i „da je rekao ono što je rekla američka ambasadorka, da bi ga objesili“. Govoreći o donacijama Crnoj Gori, Vučić je rekao da je sa ponosom dao značajan novac srpskim organizacijama. - To je naša obaveza, naša dužnost, time se ponosimo - dodao je. Rekao je da milioni eura koje su donirali, nijesu veliki novac i rekao da će nastaviti da ulažu. Upitan zašto Srbija neće da izruči Svetozara Marovića Crnoj Gori, rekao je da je to pitanje za nadležne srpske institucije. - Ne mogu to da vam kažem, tu nema nikakvog političkog dogovora. Imamo važnija pitanja od Svetozara Marovića, imamo bande zbog kojih zajedno moraju da rade sprska i crnogorska policija, to su ključni problemi. Mi smo spremni kao država da uložimo u izgradnju fabrika na sjeveru Crne Gore, da zaposlimo ljude i mislim da bi to bila velika šansa za mnoga mjesta u Crnoj Gori - istakao je Vučić. Na pitanje da li je predsjednik svih Srba i da li je Crna Gora dio „spskog sveta“ Vučič odgovara da ima obavezu da pomogne opstanak svog naroda. - Ja sam predsjednik Srbije, i ponosan sam na tu činjenicu. Srbin sam rodom, ali nijesam zbog toga bolji zbog Makedonca, Albanca ili bilo koga drugo. Ne znam što znače termini koje neko hoće da koristi na bilo koji način, koncentrisan sam na Srbiju, ali imamo obavezu da pomognemo opstanku svog naroda gdje god je to moguće bez pretenzije na bilo čije granice - kaže Vučić. Na pitanje da li će govoriti na sahrani Mitropolita Amfilohija, rekao je da on to ne zna. - Ako bi me pozvali da se obratim bilo bi to nekoliko riječi, niko me nije pozvao. Ja sam došao na sahranu kao predsjednk Srbije i kao običan čovjek da pokažem poštovanje prema čovjeku koji je imao izuzetnu harizmu- zaključio je Vučić. R.P.

Sastanak sa predstavnicima Srba u Crnoj Gori Aleksandar Vučić sastaće se danas u 10 sati u Srpskoj kući sa predstavnicima Srba u Crnoj Gori. Vučić se sinoć neformalno sastao sa liderima Demokratskog fronta Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. Pobjedi je nezvanično rečeno da je u pitanju bio „prijateljski susret“ u Mandićevoj porodičnoj kući. Vučić je na Instagramu napisao da je proveo prijatno veče sa Mandićem i Kneževićem.

Politika

Neđelja, 1. novembar 2020.

STAV: Ekspertska i(li) politička vlada

Šalter » Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Iako je prošlo duže od 60 dana od opozicione izborne pobjede, Crna Gora još čeka na formiranje prve reformske vlade. Već dva mjeseca su sve četiri nahije i brda zaokupljeni nadgornjavanjem pobjednika oko učešća u vlasti. Svi se akteri političke predstave Crna Gora – Na pjenu od mora, naravno, gromoglasno pozivaju na državu, građane, istinu, svetost izborne volje, poštenje, čojstvo, profesionalnost, poštovanje datih obećanja, i prijete potencijalnim izdajnicima istorijskog dogovora. Oni koji nijesu pratili situaciju bi mogli pomisliti da su izborni pobjednici imali nekakav smisleni dogovor, koji je išao makar i puškomet dalje od djetinjaste logike ,,samo da Đukanović ode, poslije ćemo lako…“.

CRNOGORSKO ,,ČOJKANJE“

Nadam se da je sada svima jasno da, osim jalove kvazi-patriotske retorike, nije bilo konkretnog plana za poslovični ,,dan poslije“. Takođe je jasno da su sebičnost, sujetnost, pretvornost (,,pošteno, pa ko koga…“) i poznata crnogorska pizma još uvijek osnovne i najsnažnije karakterne crte našeg političkog, medijskog i uopšte - javnog prostora. Značenje riječi kao što su sramota i odgovornost su iščilili u Crnoj Gori. Zanijemljeli od ,,čojkanja“ starih i novih narodnih prvaka i tribuna, građani rezignirano čekaju kraj serijala i gašenje svijetla na pozornici. Uz obilatu dozu medijske manipulacije, detalji borbe za pozicije se

Vijest o postojanju eksperata koji su doživotno pelcovani od bilo kakvog ideološkog, političkog, partijskog, vjerskog, nacionalnog, etničkog i plemenskog uticaja i tereta su potvrdila i dvojica osvjedočenih nezavisnih i objektivnih analitičara crnogorskog društva, gospoda Žarko Rakčević i Miodrag Perović. Na njihovu potvrdu o tome da znanje i profesionalizam koji će spasiti Crnu Goru ne mogu biti dovedeni u pitanje, pečat je udario i šalterski službenik koji u najnovijoj crnogorskoj sapunici igra epizodnu ulogu mogućeg predsjednika nove vlade

Sastanak na kom je dogovoreno formiranje ekspertske vlade

Insistiranje na tzv. ekspertskoj vladi aktuelizuje i pitanje legitimiteta i odgovornosti. Autoritet (vlast) je, u svom najjednostavnijem obliku, politički koncept. Za razliku od političara, koji svoj autoritet i legitimitet stiču i testiraju kroz politički/izborni proces, eksperti nijesu odgovorni glasačima, iako donose odluke i imaju moć kao da su bili aktivni učesnici u političkom procesu i time zaradili legitimitet poturaju pod nos stanovništvu koje je već sluđeno strahom od virusa, izolacijom, smušenim odgovorom institucija na pandemiju, rastućom nezapošljenošću, propalom turističkom sezonom, prispjelim ratama kredita, upitnom isplatom penzija, prijetećim bankrotom javnih finansija… Da sam, kojim slučajem, umro prije nedavne izborne pobjede opozicionih partija, zatrpali bi me edmontonski grobari kao neznavenog soroševca i ostrašćenog montenegrina. Otišao bih da orem ,,nebeske njive“ razočaran i zato što Crna Gora nema dovoljno profesionalnih kapaciteta da radi na neophodnim reformama. Danas sam dvostruko srećan. Prvo, još uvijek sam živ. Drugo (i ne manje važno): izborni pobjednici su me ubijedili da ne moram brinuti o budućnosti Crne Gore, i sumnjati u njihove garancije za uspjeh predstojećih reformskih procesa.

NAVALA EKSPERATA

Nova zvijezda na crnogorskom političkom nebu je, poput Djeda Mraza, obznanila da u svojoj vreći ima dovoljno eksperata ne samo za jednu, nego za dvije vlade! Samo da ga puste da odriješi vezicu, i po Crnoj Gori prospe ekspertske zvjezdice spasa koje će, kako nam i Alexa obeća, državu pred bankrotom i u samrtnom zagrljaju virusa premetnuti u Švajcarsku na Jadranu. Vijest o postojanju eksperata koji su doživotno pelcovani od bilo kakvog ideološkog, političkog, partijskog, vjerskog, nacionalnog, etničkog i

plemenskog uticaja i tereta su potvrdila i dvojica osvjedočenih nezavisnih i objektivnih analitičara crnogorskog društva, gospoda Žarko Rakčević i Miodrag Perović. Na njihovu potvrdu o tome da znanje i profesionalizam koji će spasiti Crnu Goru ne mogu biti dovedeni u pitanje, pečat je udario i šalterski službenik koji u najnovijoj crnogorskoj sapunici igra epizodnu ulogu mogućeg predsjednika nove vlade. Izgleda da je građanima koji su na nedavnim izborima glasali za svoje političke kandidate, svoje populiste i svoje amaterske guslare, svoje partije, svoje ideologije, svoje istine i svoje laži, svoje istorije i svoje vizije budućnosti, svoje popove i svoje ikone, svoje heroje i svoje zločince, preostalo da ovo svojevrsno ekspertsko garantno pismo crnogorskih tajkuna, tehnokrata i epistokrata stave u kufertu, pa kao Radosavova Milijana (ahhhh…Đekna), oližu ljepljivu ivicu, a kufertu ,,ture pod guzicu da se zalijepi“. Nakon toga mogu kolektivno odahnuti, i zagledati se u bolju budućnost. Eksperti će sve da dovedu na potrebni nivo, pa će nam sve biti ravno od Rastoka do Vladivostoka.

DVA MODELA

Ipak, prije nego što odem ,,Bogu na istinu“, htio bih dati nekoliko napomena u vezi s trenutnim mahanjem ekspertima kao jedinom distolom koja nas može sačuvati od nezajažljivog Kurte koji je tek sjahao, i mlađanog Murte, koji je namjerio da zajaše reformsku crnogorsku bedeviju i na njenim

leđima odgalopira ka evo-atlantskom zalasku sunca. Smutna post-izborna situacija se predstavlja kao sukob vizija nove vlasti, pa se manipuliše binarnom opozicijom: ekspertska vlada, ili politička vlada. Dio pobjedničke političke strukture i njeni parapolitički koordinatori jasno i glasno kažu da žele epistokratiju: vladavinu eksperata. Ovakav model je u direktnoj suprotnosti s demokratijom, jer određuje nivo, formu, i značaj učestvovanja u donošenju političkih odluka u skladu sa nivoom znanja koje učesnik posjeduje. Epistokratija – vladavina eksperata – vezuje vlast, moć i znanje, pa može stvoriti monstruma kojeg je teško smijeniti i dekonstruisati. Kada bi politički lideri i njihovi savjetnici odvojili vremena da promisle ove stvari, shvatili bi da je 30 godina vladavine DPS-a bilo upravo ono na čemu oni sada insistiraju – ekspertska vlada kao spoj znanja i moći. DPS slogan ,,Mi znamo kako“ je bio kondenzovani izraz epistokratije koji je Crnu Goru koštao mnogo. Mislim da bi ovakvo promišljanje bilo korisno, jer pretpostavljam da građani Crne Gore nijesu glasali za Ura-modifikovanu verziju ovog slogana. S druge strane, osnovna karakteristika demokratije je oduvijek bila ta da nije važno koliko građanin/ glasač zna, ili ne zna. Građanin ima pravo učešća u procesu odlučivanja, zato što će živjeti s posljedicama sopstvene odluke, kakve god one bile. Iako u postizbornoj Crnoj

Gori te posljedice mogu biti vjerske, kulturne, identitetske, pravne, ili neke druge, građani/glasači će živjeti s njima. Demokratija omogućava da ništa ne može trajati predugo, jer će se kad-tad pojaviti alternativa postojećem stanju.

ODGOVORNOST

Insistiranje na tzv. ekspertskoj vladi aktuelizuje i pitanje legitimiteta i odgovornosti. Autoritet (vlast) je, u svom najjednostavnijem obliku, politički koncept. Za razliku od političara, koji svoj autoritet i legitimitet stiču i testiraju kroz politički/izborni proces, eksperti nijesu odgovorni glasačima, iako donose odluke i imaju moć kao da su bili aktivni učesnici u političkom procesu, i time zaradili legitimitet. Naravno, hibridne varijante su i moguće, i poželjne. Ne treba zaboraviti da je vlada ta koja kreira specifični politički kurs i diskurs. Dosadašnja iskustva (domaća i međunarodna) ukazuju na to da su ministarske pozicije, gotovo bez izuzetka, političke pozicije koje odražavaju izborni rezultat neke partije, ili koalicije. Ovo, naravno, ne znači da vlada ne može biti i ekspertska kada su u pitanju profesionalne pozicije u ministarstvima. Ipak, ne treba zaboraviti da su politički predstavnici dobili mandate na izborima kako bi kreirali specifičan politicki kurs koji, potom, profesionalci i eksperti na izvršnim funkcijama konkretizuju. Zanemariti ovu fundamentalnu činjenicu moze biti viđeno i kao nepoštovanje izborne volje građana.

Ekonomija

Neđelja, 1. novembar 2020.

POVODI: Milionski gubici države zbog kršenja radnih prava PODGORICA – Tokom prošle i prvih šest mjeseci ove godine 1.606 tužbi podnijeto je protiv države zbog nepoštovanja radnih prava zaposlenih. Od gotovo tri hiljade izgubljenih sporova u ovom periodu, koji uključuje i one započete ranije, 70 odsto su radni sporovi, kazala je za Pobjedu zaštitnica imovinskopravnih interesa Crne Gore Dragana Đuranović. Tako se od 9,3 miliona eura izgubljenih sporova u prošloj godini, 6,5 miliona eura odnosi na radne sporove. Ukupni parnični troškovi za ove sporove bili su 1,93 miliona eura. Državni službenici tuže državu uglavnom zbog prekovremenog rada, naknada za neiskorišćene odmore, za odvojeni život, terenski dodatak, službena putovanja, stručno osposobljavanje, povrede na radu, nagrade itd. Podatak da je u prošloj godini, pored ovih iznosa i javnim izvršiteljima isplaćeno 1,3 miliona eura, a do jula ove godine 668,6 hiljada eura, od čega je 70 odsto za radne sporove, govori da državni organi, osim što ne poštuju prava zaposlenih, ne poštuju ni sudske odluke, pa se zbog toga milionski iznosi i dalje odlivaju iz budžeta zbog prinudnog izvršavanja pravosnažnih odluka.

Za tužbe zaposlenih u javnom sektoru isplaćeno 6,5 miliona Najveći broj radnih sporova godinama imaju policija, Vojska i sudstvo. Tako je, prema izvještaju zaštitnika, prošle godine preko hiljadu izgubljenih sporova MUP-a koštalo 2,4 miliona, od čega su parnični i troškovi izvršenja bili 842 hiljade. Zbog tužbi protiv Uprave policije isplaćeno je 1,27 miliona eura uz dodatnih 636 hiljada eura troškova, dok se zbog sporova Ministarstva odbrane odlio milion. Dodatnih 2,2 miliona eura sa troškovima iz budžeta je plaćeno zbog sporova crnogorskih sudova

Nezakonito smanjenje plata teško pet miliona Da su radni sporovi problem i u državnim kompanijama, pokazuje podatak da je Plantaže nezakonito smanjenje plata koštalo pet miliona eura. Sporovi su, kako navode iz Plantaža, posljedica sprovođenja Vladinih preporuka iz 2012. godine u vezi ograničavanja iznosa zarada zaposlenima u preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo. Ovo smanjenje su sproveli nezakonito, jer zaposlenima nijesu ponudili zaključenje aneksa ugovora o radu na šta ih je obavezivao tadašnji zakon o radu. Zbog toga je oko 140 zaposlenih sa koeficijentom zarade preko pet, tužilo Plantaže, što ih je, zajedno sa kamatama i sudskim troškovima koštalo 1,8 miliona eura. Sa ostalim radnicima napravljen je dogovor, pa je od 3,2 miliona eura već isplaćeno 897,8 hiljada, dok bi po osnovu potpisanih sporazuma sa zaposlenima trebalo da plate još 1,3 miliona eura. - Pored toga nijesu potpisani sporazumi u iznosu od 1.004.130,79 eura, koji obuhvata zaposlene koji po ovom osnovu potražuju iznose od preko 40.000 eura – kazali su iz Plantaža navodeći da su ovi sporovi izazvali velike probleme u pogledu održavanja kompanijske likvidnosti.

IZVJEŠTAJ DRI

Da se ne poštuju ni odredbe Zakona o budžetu utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI) u izvještaju o reviziji prijedloga zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu. Ovaj zakon propisuje da se obaveze nastale po osnovu pravosnažnih sudskih odluka u radnim sporovima i sporovima u vezi sa radom, finansiraju iz sredstava državnog organa kod kog je ta obaveza nastala te da se u slučaju prinudne naplate, taj iznos iz budžeta usmjerava potrošačkoj jedinici koja je izgubila spor. - U procesu revizije utvrđeno je da u toku 2019. godine Ministarstvo finansija nije vršilo preusmjeravanja u potrebnom iznosu u skladu sa članom 7 stav 2 Zakona o budžetu Crne Gore za 2019. godinu. Ministarstvo finansija je bilo dužno da sa pozicije 4.630 – otplata obaveza iz prethodnog perioda, nakon nastanka troška po osnovu prinudnog izvršenja, vrši preusmjeravanja u korist potrošačke jedinice kod koje je nastao trošak u skladu sa zakonom – stoji u izvještaju DRI u kom se navo-

Preko hiljadu izgubljenih sporova MUP-a koštalo 2,4 miliona

di da se 3,5 miliona eura budžetskog prekoračenja odnosi na plaćanja po osnovu sudskih presuda sa pozicije obaveza iz prethodnog perioda. Iz ovog ministarstva nijesu odgovarali na naša pitanja, pa nijesmo uspjeli da saznamo ko je odgovoran za to što se pravosnažne presude ne izvršavaju dobrovoljno niti da li se prilikom isplate novca vodi računa da se isplaćuje sa računa državnih organa koji su povrijedili prava zaposlenih.

STARI PROBLEM

Pitanje enormnih troškova koji nastaju, između ostalog, zbog

velikog broja radnih sporova aktuelno je godinama, od momenta kada je DRI utvrdila da su izgubljeni sporovi u periodu od 2012 do 2015. godine državu koštali 71 milion eura. Zbog toga je u aprilu 2016. sprovedeno kontrolno saslušanje pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kada je član senata DRI Branislav Radulović kazao da nijesu mogli utvrditi tačan iznos isplaćen za radne sporove, jer državni organi nijesu vodili evidenciju o vrsti sporova. Svi su bili ujedinjeni u stavu da će se ekspanzija ovog problema zaustaviti tek kada uopšte ne

bude dolazilo do sudskih postupaka po osnovu radnih sporova.

PRESUDE

Na pitanje kako preduprijediti situacije u kojima državni organi ne izvršavaju presude dobrovoljno, već preko javnog izvršitelja, Đuranović odgovara da oni to moraju činiti sami, imajući u vidu da im iz kancelarija Zaštitnika blagovremeno dostavljaju sve presude. - Zaštitnik je više puta ukazivao u svojim izvještajima da bi organi na koje se sporovi odnose morali voditi računa o osnovanosti potraživanja,

imajući u vidu sudsku praksu koja im je takođe poznata, jer im se od strane Zaštitnika dostavljaju pravosnažne presude. Na taj način plaćajući osnovana potraživanja zaposlenih izbjegli bi se sudski sporovi i troškovi zbog istih, a takođe bi se izbjegli i troškovi prinudnog izvršenja. Pri tom organi na koje se presude odnose trebalo bi da imaju tačno određena lica koja bi analizirala presude i ukazivala na mogućnost novih sporova, kako bi se u budžetima tih organa planirala sredstva za isplatu – navodi Đuranović za Pobjedu.

Pandemija kovida-19 negativno utiče na crnogorsko tržište rada

Zbog virusa bez posla ostalo 8,4 hiljade ljudi PODGORICA - Od uvođenja mjera za suzbijanje epidemije korona virusa, 15. marta ove godine, u Crnoj Gori se povećala nezaposlenost za 23,99 odsto, odnosno posao je izgubilo 8.436 ljudi - kazali su Pobjedi iz Zavoda za zapošljavanje. Kako su naveli kretanja na crnogorskom tržištu rada u ovoj godini, u najvećoj mjeri, izazvana pandemijom kovid-19, imala su negativan trend. - Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nalazi se 43.902 nezaposlena lica, od čega su

25.884 žene ili 58,96 odsto. Na dan uvođenja mjera za suzbijanje epidemije novog korona virusa kovid-19 (15. mart 2020. godine) na evidenciji Zavoda je bilo registrovano 35.466 nezaposlenih lica (žena je bilo 20.541 ili 57,91 odsto), tako da je došlo do povećanja nezaposlenosti za 8.436 lica ili 23,79 odsto - kazali su iz Zavoda. Oni dodaju da je broj nezaposlenih u periodu od 15. marta do 26. oktobra ove godine povećan u svim opštinama, a nominalno, najviše je povećan u Podgorici (2.080 nezaposle-

nih), Nikšiću (839), Baru (627), Rožajama (598), Pljevljima (482) i Bijelom Polju (439). - U ovom periodu na evidenciju nezaposlenih Zavoda, prijavilo se 24.596 lica (žena se prijavilo 14.434 ili 58,68 odsto), što je u odnosu na isti period prošle godine više za 8.157 lica ili 70,4 odsto. U posmatranom vremenskom periodu ove godine, na evidenciju nezaposlenih se prijavilo 7.628 lica kojima je u tom periodu prestao radni odnos. Zbog prestanka radnog odnosa, naj-

ŠALTERI BIROA RADA: Od izbijanja epidemije nezaposlenost uvećana za 24 odsto

više lica se prijavilo u septembru – 1.500 i julu – 1.200 - kazali su iz ZZZCG. Tokom posmatranog perioda i poslodavci su, po njihovim riječima, imali manju potrebu za zapošljavanjem novih radnika, pa je, shodno tome, broj

oglašenih slobodnih radnih mjesta bio manji za 39,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. - Očekivano, najveće smanjenje oglašenih slobodnih radnih mjesta u odnosu na isti period prethodne godine bilo

Najveći broj radnih sporova godinama imaju policija, vojska i sudstvo. Tako je, prema izvještaju zaštitnika, prošle godine preko hiljadu izgubljenih sporova MUP-a koštalo 2,4 miliona, od čega su parnični i troškovi izvršenja bili 842 hiljade. Zbog tužbi protiv Uprave policije isplaćeno je 1,27 miliona eura uz dodatnih 636 hiljada eura troškova, dok se zbog sporova Ministarstva odbrane odlio milion. Dodatnih 2,2 miliona eura sa troškovima iz budžeta je plaćeno zbog sporova crnogorskih sudova. M. Lk.

je u djelatnostima: administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i to za 75,2 odsto, usluge smještaja i ishrane – 62,3 odsto i u trgovini gdje je pad bio 46,3 odsto - navode iz Zavoda za zapošljavanje. Za prvih devet mjeseci ove godine, ističu oni, broj izdatih radnih dozvola za strance bio je 13.951, što je u odnosu na isti period prethodne godine (23.350) smanjenje od 40,25 odsto. - U ovoj godini, do sada, zaposleno je 10.939 lica sa evidencije ZZZCG (podaci Poreske uprave Crne Gore). Najviše je zaposleno srednjoškolaca – 5.700 ili 52,11 odsto od ukupnog broja zaposlenih sa evidencije (10.939), zatim visokoškolaca – 3.797 ili 34,71 odsto, a 1.442 ili 13,18 odsto zaposlenih su lica sa prvim i drugim stepenom stručne spreme. N.K.

Aktuelno

Neđelja, 1. novembar 2020.

Istraživanje Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija

Petina domaćinstava nema pristup internetu PODGORICA - Istraživanje Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija je pokazalo da 80,3 odsto crnogorskih domaćinstava i 99,5 odsto preduzeća ima pristup internetu.

Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 69,5 odsto, u južnom regionu je najveća i iznosi 88,5 odsto, dok je u centralnom regionu 80,3 odsto, pokazuje istraživanje Monstata

Procenat preduzeća koja imaju vebsajt iznosi 84,5 odsto. U odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast preduzeća koja imaju vebsajt za 0,9 odsto. - Od preduzeća koja imaju vebsajt, 72,3 odsto je izjavilo da omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima, dok 61,7 odsto preduzeća posjeduje linkove ili reference na profilnim društvenim mrežama – precizirali su iz Monstata.

- U Crnoj Gori 80,3 odsto anketiranih domaćinstava je izjavilo da ima pristup internetu kod kuće. Procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu je porastao u odnosu na prošlu godinu za šest odsto – saopšteno je iz Monstata.

RAST

Navedeno je da mobilni uređaji kao platforme preko koje se pristupa internetu, bilježe konstantan i značajan rast, pa je u odnosu na prošlu godinu zabilježen rast od 10,5 odsto. - Zabilježen je rast od 1,9 odsto kada je u pitanju korišćenje laptopova, tableta kao uređaja putem kojih se pristupa internetu u odnosu na prošlu godinu. U ovoj godini, pristup internetu pomoću personalnog računara imalo je 34,8 odsto domaćinstava, dok je pristup internetu pomoću prenosivog računara (laptop, netbook, tablet) imalo 67,8 odsto domaćinstava – kazali su iz Monstata. Statističari su naveli da je tokom istraživanja u vezi sa načinom pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, domaćinstvima bilo omogućeno da odaberu nekoliko ponuđenih odgovora. - Fiksnu širokopojasnu konekciju (DSL, ADSL, VDSL, kabal, optički kabal, satelit, WiFi) koristi 80,2 odsto domaćinstava. Mobilnu širokopojasnu konekciju (preko mobilne telefonske mreže, najmanje 3G mreža) koristi 58,1 odsto domaćinstava, a 6,7 odsto koristi uskopojasnu konekciju (dial - up, modem ili ISDN, mobilna uskopojasna konekcija manje od 3G) – rekli su iz Monstata. Istraživanje je pokazalo da je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen rast od pet odsto domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju. - Procenat domaćinstava koja nemaju pristup internetu kod kuće iznosi 19,2 odsto. U

Sajt ima 84,5 odsto preduzeća

sto preduzeća koja koriste računare u svom poslovanju. - Kada posmatramo korišćenje računara u preduzećima prema sektorima, procenat preduzeća koja koriste računar u nefinansijskom sektoru je veći za 1,8 odsto u odnosu na preduzeća iz sektora proizvodnje, energije i građevinarstva – rekli su iz Monstata.

Pristup internetu pomoću prenosivog računara imalo 67,8 odsto domaćinstava

Onlajn kupovalo 40,9 odsto građana Istraživanje je pokazalo da procenat ispitanika koji nikada nijesu kupovali ili naručivali robu ili usluge putem interneta iznosi 59,1 odsto, dok procenat onih koji su kupovali ili naručivali robu ili usluge iznosi 40,9 odsto. - Vrste robe ili usluge koje su lica najčešće naru-

odnosu na prethodnu godinu procenat domaćinstava koja nemaju pristup internetu kod kuće smanjio se za 5,8 odsto – precizirali su iz Monstata.

ZASTUPLJENOST

Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 69,5 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 88,5 odsto. U centralnom regionu zastupljenost interneta u domaćinstvima iznosi 80,3 odsto. - Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 70,9 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi

čivala ili kupovala preko interneta su odjeća i sportski proizvodi 77,7 odsto, dostava hrane ili pića 27,5 odsto, igračke i namještaj 19 odsto, kozmetički proizvodi 17,2 odsto, filmovi i muzika 11 odsto, video-igrice, drugi računarski softveri i njihovi dodaci 8,4 odsto – precizirali su statističari.

84,9 odsto. Pristup internetu kod kuće u naseljima gradskog tipa se povećao u odnosu na prethodnu godinu za 4,9 odsto – naveli su statističari. Rezultati istraživanja pokazuju da sa porastom prihoda raste i procenat domaćinstava koja imaju internet, tako da 98 odsto domaćinstva sa mjesečnim prihodima većim od 600 eura imaju internet. Internet imaju 88,2 odsto domaćinstava sa prihodima od 300 do 600 eura, kao i 46,2 od-



sto domaćinstava sa mjesečnim prihodima do 300 eura. Broj lica koja su u posljednja tri mjeseca koristila internet iznosi 77,6 odsto, od kojih je 89 odsto internet koristilo svakog dana ili skoro svakog dana, dok je 9,7 odsto njih koristilo internet najmanje jednom nedjeljno. - Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem

interneta/video-razgovori 94,5 odsto, zatim korišćenje društvenih mreža 86,8 odsto, dok je 78,4 odsto lica izjavilo da su čitali ili preuzimali onlajn novine ili časopise – kazali su iz Monstata. Pojašnjeno je da je ovo istraživanje sprovedeno u skladu sa metodologijom Eurostata i obuhvatalo je domaćinstva sa najmanje jednim članom koji ima između 16 i 74 godine starosti. Veličina uzorka je 1.800 domaćinstava. Istraživanje Monstata je pokazalo da je 98,8 odsto anketiranih preduzeća izjavilo da koristi računare u svom poslovanju. Od preduzeća koja koriste računar, istraživanje je pokazalo da 99,5 odsto preduzeća, ima pristup internetu. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast od 0,2 od-

U Crnoj Gori 80,3 odsto anketiranih domaćinstava je izjavilo da ima pristup internetu kod kuće. Procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu je porastao u odnosu na prošlu godinu za šest odsto – saopšteno je iz Monstata

BRZINA

Rezultati istraživanja pokazuju da 45,4 odsto preduzeća za pristup internetu koristi maksimalnu brzinu od manje od 30 Mbit/s, 29,7 odsto preduzeća je izjavilo da koristi brzinu internet konekcije najmanje 30Mbit/s, ali manje od 100 Mbit/s, dok je 9,6 odsto preduzeća izjavilo da koristi brzinu interneta najmanje 100Mbit/s, ali manje od 500 Mbit/s. Statističari su naveli da je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen rast od 4,8 odsto preduzeća koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju. - Od preduzeća koja imaju pristup internetu, 98,6 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom, dok je 76,3 odsto preduzeća izjavilo da koriste mobilnu širokopojasnu konekciju – saopšteno je iz Monstata. Istraživanje je obuhvatilo 732 preduzeća. S. POPOVIĆ

Društvo

Neđelja, 1. novembar 2020.

Tijelo mitropolita Amfilohija dopremljeno iz Cetinjskog manastira u Hram Hristovog vaskrsenja, sahrana danas

Hiljade vjernika usred epidemije cjelivale pokojnika

Doktorica Kliničkog centra Crne Gore Nevenka Pavličić obratila se juče predsjedniku NKT-a Milutinu Simoviću sa zahtjevom da izda nalog da se zatvori kovčeg sa tijelom mitropolita Amfilohija. - Ne znam koliko ste moćni, ali znam da ste u obavezi prema svima nama - građanima Crne Gore da se u svim trenucima ponašate kao prema jednakima, jer ste predsjednik NKT-a. Zato Vas molim da izdate nalog da se kovčeg pokojnog Amfilohija zatvori, jer je taj obred leglo zaraze - navela je Pavličić, dodajući da zarad takvih stvari, ne treba da pate korektni građani. - Suprug moje prijateljice je u plastičnoj kesi iznijet iz KCCG i imala je 15 minuta da se oprosti ona i dvoje djece od pokoj-

d.mijatović

nika koji je imao 57 godina, na Čepurcima. Roditelji nijesu mogli da vide svoje dijete naglasila je Pavličić. Ona poručuje i da svako treba da se sahranjuje po jednakim pravilima, a ne da se prave hepeninzi i promocije za lidere drugih zemalja. - Dosta je toga više, jer uljudnost se tumači kao slabost i nemoć, a beskrupuloznost kao ispravni i pravi put. Zato Vas lično kao zdravstveni radnik i profesionalac molim da reagujute kako biste reagovali prema svakom građaninu Crne Gore - zaključila je Pavličić. NKT je nakon toga dao instrukcije Institutu za javno zdravlje da preduzme mjere iz svoje nadležnosti i dodatno upozori Mitropoliju na sve uočene epidemiološke rizike.

Prenos sahrane zbog epidemiološkog rizika Televizija Crne Gore je obavijestila javnost da će prenositi sahranu mitropolita Amfilohija između ostalog i zato da se građani ne bi izlagali epidemiološkom riziku. - Televizija Crne Gore, kao što je objavljeno, sjutra će prenositi sahranu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Pored ostalog, jedan od ključnih razloga je i taj što Televizija Crne Gore, kao Javni servis svih građana, imajući u vidu mjere NKT-a za sprečavanje širenja korona virusa, želi da svim vjernicima omogući da taj čin gledaju kod kuće, kako se ne bi izlagali epidemiološkom riziku, koji je u ovakvim situacijama visok i neizbježan - navodi se u saopštenju TVCG.

Vjernici se opraštaju od Mitropolita ljubeći kovčeg

cegovački Atanasije, koji je ocijenio da „Amfilohije znači borac na dva fronta ili sa dva odreda“. - On se borio za svoj narod, za njegovo spasenje, za njegovu dušu i tijelo. U toj borbi je pobijedio, a sam je pao kao čista žrtva – rekao je Atanasije. Predsjednik Crkvene opštine Cetinje Rajko Radusinović upokojenom mitropolitu je zahvalio što se, kako je rekao,

Zdravko Krivokapić cjeliva pokojnika

DPS: Tuga da ne bude opravdanje za neodgovorno ponašanje Potreba za iskazivanjem tuge i poštovanje vjernika SPC prema pokojnom mitropolitu Amfilohiju, ne smije biti opravdanje za neodgovorno ponašanje, koje nas može koštati novih žrtava, upozoreno je juče iz DPS-a. Iz te partije su pozvali sve se pridržavaju propisanih mjera. - Tiskanje vjernika ispred odra, ljubljenje predmeta u istoj prostoriji od hiljade ljudi u trenutku kada epidemija divlja po Crnoj Gori, zaista su nedopustive. Krajnje je neodgovorno ignorisati opasni potencijal ovog virusa, čije su posljedice, u krajnjem, odnijele i život vjerskog poglavara SPC u Crnoj Gori, ali i preko milion ljudi u svijetu – saopšteno je iz DPS-a. Iz te partije navode kako je zabrinjavajuće i ponašanje mandatara koji, kako kažu, kao aktivni učesnik ovih događaja, ne prepoznaje trenutak da svojim primjerom i javnim apelom, utiče na svijest građana o opasnosti takvog ponašanja. Krajnje je, kažu iz DPS-a, neobično i to što je Javni servis svih građana Crne Gore, najavio direktan prenos događaja koji po svim najavama može biti rizičan po zdravlje velikog broja ljudi, što predstavlja direktno kršenje mjera NKT-a.

molio i za Cetinjane koji su na njega bacali kamenice. - Dragi naš oče Amfilohije, kad bi suze lijek bile, danas bi te ozdravile. Uvjeren sam, dragi oče Amfilohije, da si smrću smrt pobjedio, da si smrću Crnu Goru ujedinio – rekao je Radusinović. Liturgiju u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici služio je episkop bihaćko-petrovački Sergije, koji je kazao da je Amfilohije utabao staze slobode u Crnoj Gori. - Stado ostavljaš na sigurnom, jer si dobro utabao staze slobode u Crnoj Gori. Vaskrsao si krhku Crnu Goru i učinio je novom, Hristovom Crnom Gorom. Mi nemamo želju da te vaskrsnemo, ali doći će brzo čas kad ćeš ustati, a mi sa tobom ući u radost

Izrazi saučešća Izraze saučešća Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, sveštenstvu, monaštvu i vjernicima SPC uputili su princ Nikola Petrović Njegoš, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i Hrvatska građanska inicijativa. Princ Nikola Petrović Njegoš kazao je da ,,smrt mitropolita Amfilohija za Crnu Goru predstavlja gubitak jedne značajne ličnosti trodecenijskog duhovnog i političkog života države“. - Uprkos polemikama, bio je čovjek od vjere, ubjeđenja, predanosti i ostajem uvjeren u to da je bio iskreno vezan za Crnu Goru i njene tradicije - poručio je princ Nikola.

Gospoda našeg – rekao je episkop Sergije. Od mitropolita Amfilohija su se, osim hiljada građana, na Cetinju i u Podgorici juče

Medenica je poručila da se sa pijetetom treba odnositi prema Amfilohijevom životu i djelu, te da je riječ o čovjeku koji je „skoro tri decenije bio na tronu Svetog Petra Cetinjskog, koji je utemeljio savremenu Crnu Goru i njen pravni sistem, a čiji mu je blagoslov, kako je govorio, bio svet“. Iz HGI su saopštili da, u duhu civilizacijskog odnosa i hrišćanskih vrijednosti koje su kao vjernici dužni nasljedovati u svim prilikama, svoj odnos iskazuju riječima „pokoj vječni daruj mu, Gospodine“. I NKT uputilo je izraze saučešća sveštenstvu, monaštvu i vjernicima Mitropolije, uz poziv građanima da se pridržavaju epidemioloških mjera kako bi zaštitili svoje i zdravlje i živote svojih najbližih.

oprostili i mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, Prave Crne Gore Marko Milačić, te Srbije



Vjernici koji su mimohodom obilazili i cjelivali Amfilohijev kovčeg, nijesu se pridržavali epidemioloških mjera, nijesu vodili računa o fizičkoj distanci i nošenju maske, iako su ih na to pozvali i Mitropolija crnogorsko-primorska i Institut za javno zdravlje, iz kojeg je upozoreno da bi ovo dodatno moglo otežati ionako složenu epidemiološku situaciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi. Vjernici, među kojima je bilo i djece, cjelivali su kovčeg i pokojnika, i pričešćivali se iz iste kašike tokom molitve d.mijatović

Mitropolitovo tijelo je juče poslije podne iz Cetinjskog manastira dopremljeno u Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici u čijoj će kripti Amfilohije, po sopstvenoj želji, biti sahranjen danas. Vjernici koji su mimohodom obilazili i cjelivali Amfilohijev kovčeg, nijesu se pridržavali epidemioloških mjera, nijesu vodili računa o fizičkoj distanci i nošenju maske, iako su ih na to pozvali i Mitropolija crnogorsko-primorska i Institut za javno zdravlje, iz kojeg je upozoreno da bi ovo dodatno moglo otežati ionako složenu epidemiološku situaciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi. Vjernici, među kojima je bilo i djece, cjelivali su kovčeg i pokojnika, i pričešćivali se iz iste kašike tokom molitve. Liturgiju u Cetinjskom manastiru, pred ispraćaj mitropolitovih posmrtnih ostataka za Podgoricu, služio je umirovljeni episkop zahumsko-her-

s.vasiljević

PODGORICA – Hiljade vjernika na Cetinju i u Podgorici opraštale su se juče od mitropolita crnogorskoprimorskog Amfilohija, koji je u petak nakon komplikacija izazvanih infekcijom korona virusa preminuo u 83. godini.

Naredite zatvaranje kovčega

Dopremanje Amfilohijevog tijela odvijalo se kroz kolonu građana bez maski

u Podgorici Vladimir Božović. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić položio je vijenac na odar mitropolita Amfilohija, u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja. Niko od zvaničnika se nije pridržavao epidemioloških mjera. I Krivokapić i Bečić ljubili su ruku pokojniku, a budući premijer se i pričestio sa još troje ljudi, tokom oproštajne molitve. Sahrani mitropolita prisustvovaće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kome će to biti prva posjeta Crnoj Gori od preuzimanja vlasti u Srbiji. Sahrani će, takođe, kako su najavili prisustvovati i delegacija Vlade Srbije. - Prisustvo delegacije Vlade Republike Srbije smatramo od izuzetne važnosti s obzirom na značaj, mjesto i ulogu mitropolita Amfilohija za srpski narod, crkvu i državu – navedeno je u saopštenju srpske ambasade. Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije najavio je da će na sahranu doći i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. Opijelo i današnju liturgiju u Hramu Hristovog vaskrsenja, kako je ranije najavljeno, služiće patrijarh SPC Irinej. Đ. Ć.

Društvo

Neđelja, 1. novembar 2020.

Ljekari i epidemiolozi saglasni da se treba vakcinisati redovno protiv zaraznih bolesti i tokom pande PODGORICA – Od proglašenja pandemije korona virusa, u cijelom svijetu se smanjio broj djece i odraslih koji su primili vakcine protiv zaraznih bolesti, što povećava mogućnost od razbolijevanja i izbijanja epidemija bolesti koje su bile iskorijenjene ili držane pod kontrolom. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore su Pobjedi kazali da su programi rutinske vakcinacije ugroženi iz dva razloga straha od kovida-19 i činjenice da je zdravstveno osoblje koje sprovodi programe imunizacije posvećeno borbi protiv korona virusa. Na ovaj način se stvaraju uslovi za masovnu pojavu zaboravljenih zaraznih bolesti koje smo uspješno potisnuli i suzbili upravo zahvaljujući vakcinaciji, smatraju epidemiolozi.

Ne treba nam nova epidemija starih bo Vakcinacija je najdjelotvorniji i najefikasniji vid zaštite pojedinca i zajednice od zaraznih bolesti, a manji propusti u sistemskoj vakcinaciji mogu dovesti do izbijanja epidemija i obolijevanja većeg broja nevakcinisane djece, rekla je Pobjedi dr Lidija Poček

KAP u PRePunOj čAšI

Ukoliko bi došlo do, na primjer, epidemije morbila zbog nevakcinisanja djece, to bi bila kap u prepunoj čaši u trenutku kada SARS-CoV-2 ugrožava cijelu planetu. Bilo koji zdravstveni sistem na planeti teško bi to mogao podnijeti, poručili su iz Instituta. Da bi se ovaj scenario spriječio, IZJCG smatra da se mora dobro planirati i sprovoditi program imunizacija, uz minimalan epidemiološki rizik izlaganja korona virusu. U dječijim dispanzerima u Crnoj Gori su zbog toga jasno fizički razvojeni punktovi za zdravu djecu od onih sa respiratornim simptomima.

Lidija Poček

Majčino mlijeko neprocjenjivo Majčino mlijeko, kako ističe, sadrži već stvorena antitijela u tijelu majke nastala prirodnim putem i putem imunizacije majke. - Dojenje zato predstavlja neprocjenjiv imunološki protektivni poklon majke djetetu i savršenu zaštitu od mnogih infekcija u prvim mjesecima života, s obzirom na nezrelost imunološkog sistema bebe - istakla je Poček.

Ako nemA simPtomA, može vAkcinA

Kada se radi o vakcinaciji osoba koje se možda nalaze u fazi inkubacije korona infekcije ili se radi o asimptomatskim inficiranim osobama, ne postoji nijedan konkretan dokaz u vezi postojanja bilo kakvih komplikacija niti neželjenih efekata vakcina koje su date pacijentima oboljelim od kovida-19 a koji su bili asimptomatski oboljeli ili su bili u fazi inkubacije. - Vakcinacija ne utiče na tok bolesti kod osobe koja se možda nalazi u inkubaciji i koja još uvijek nema simptome u vrijeme davanja vakcine. Naučni podaci ukazuju da kod osoba koje su primile neku od vakcina u periodu inkubacije nije bilo neželjenih zdravstvenih događaja koji su se mogli povezati sa vakcinom niti je efikasnost vakcina koja se primijetila bila poremećena. Bilo

Vakcinacija djece obavezna

koja akutna bolest predstavlja privremenu kontraindikaciju za sprovođenje imunizacija i generalno se davanje vakcina kod osoba koje imaju neke znakove i simptome infekcija, a posebno respiratornih odlaže do oporavka - pojašnjavaju iz Instituta. Specijalista pedijatrije, subspecijalista alergologije i kliničke imunologije u Institutu za bolesti djece, Kliničkog centra Crne Gore dr Lidija Poček je kazala da je vakcinacija najdjelotvorniji i najefikasniji vid zaštite pojedinca i zajednice od zaraznih bolesti, te da manji propusti u sistemskoj vakcinaciji, mogu dovesti

do izbijanja epidemije i obolijevanja većeg broja nevakcinisane djece. - Nakon izbijanja epidemije, može se desiti da nema dovoljno vakcina za sve one koji u tom trenutku nijesu vakcinisani. Takva situacija desila se u Crnoj Gori 2018. godine, kada je registrovan velik broj oboljelih od morbila tj. malih boginja, a kao posljedica odbijanja i nevakcinisanja djece zbog velikog broja kontroverznih činjenica o neželjenom dejstvu MMR vakcine. Registrovanje slučaja malih boginja u Crnoj Gori zabilježeno je davne 1996. godine. Nakon pojave zarazne bolesti koja je

skoro 20 godina bila eliminisana u našoj zemlji, zabilježen je porast broja vakcinisane djece MMR vakcinom, vjerovatno kao rezultat straha roditelja od obolijevanja i komplikacija bolesti, pa je i naša država u kratkom periodu bila deficitarna ovom vakcinom podsjetila je dr Poček.

kAko nA vAkcinu

Epidemiolozi ističu da sva strukovna udruženja kako pedijatara tako i specijalista javnoga zdravlja, uključujući npr. i Američku pedijatrijsku akademiju (AAP) jasno zastupaju stav da su blage respiratorne infekcije gornjih disajnih puteva (kijavica, prehlada, curenje iz nosa

i sl.) bez znakova sistematske infekcije stanja koja često ne predstavljaju kontraindikaciju za sprovođenje vakcinacije i samim tim se i takvim osobama u određenim okolnostima rutinske vakcine mogu davati. Većina oboljelih od kovida-19 razvija blagu ili nekomplikovanu kliničku slilku, a u nekim slučajevima simptoma uopšte nema (asimptomatski slučajevi), pa je nemoguće na osnovu kliničkog pregleda znati da li je dijete ili odrasla osoba zaražena ili ne. Epidemiolozi objašnjavaju da je vakcinacija protiv određenih zaraznih bolesti svih osoba koje su na osnovu ljekarskog pregleda zdrave, te da oni koji su inficirani a ne po-

kazuju simptome mogu da se vakcinišu. - Sve kovid-19 oporavljene osobe bez nekog posebnog odlaganja trebaju primiti sve nedostajuće vakcine u skladu sa uzrastom, kalendarom i preporučenim razmacima između doza – preporučili su iz Instituta. I dr Poček je pozivala na poštovanje kalendara vakcinacije. - Za sada ne postoje jasni dokazi da pandemija kovida-19 predstavlja poseban rizik u pogledu vakcinacije. Potencijalni kontakt sa zaraznom

D. MIJATOVIĆ

Uslov za zdrav život

Institut za javno zdravlje Crne Gore

Vakcinacija je specifična preventivna mjera zaštite zdravlja od zaraznih bolesti, postupak kojim se u organizam unose određeni antigeni mikroorganizama putem vakcine, kako bi se stvorio imunitet na određenu bolest, kazala je dr Lidija Poček. Vakcina, kako navodi može sadržati žive ali oslabljene patogene bakterija ili virusa, mrtve ili deaktivirane patogene ili samo izdvojene specifične proteine. - Cilj vakcinacije je buđenje imuniteta i stvaranje protektivnih antitijela u cilju sprečavanja obolije-

vanja od zaraznih bolesti. Ako dijete dođe, kasnije u životu, u kontakt sa mikroorganizmom, imaće već stvoreno oružje protiv istog patogena - specifična antitijela koja će brzo i efikasno neutralisati izazivača bolesti. Nekada je potrebna dodatna doza vakcine, tzv. buster doza čija je uloga dodatnog pojačavanja imunog odgovora - objašnjava Poček. Postoji i aktivna imunizacija kada se u organizam unosi antigen koji budi naš imuni sistem koji proizvodi specifična antitijela koja će u susretu sa mikroorganiz-

mom protiv kojeg se sprovela vakcinacija spriječiti razvoj bolesti. - Antitijela su proizvodi limfocita koji ciljano uništavaju mikroorganizme. Pasivna imunizacija podrazumijeva unošenje već gotovih antitijela u terapijske svrhe, a ne preventivne. Ova antitijela direktno napadaju mikroorganizme i omogućavaju njihovu neutralizaciju. Ona se koristi kada se sumnja da je infekcija već nastupila. Ovakva vrsta imuniteta nestaje za par nedjelja, odmah po razgradnji antitijela - navela je Poček.

Društvo

Neđelja, 1. novembar 2020.

a olesti

bolešću ne predstavlja kontraindikaciju za nastavkom redovne imunizacije – objasnila je ona.

Mjere opreza

Ona je pojasnila da mjere predostrožnosti pri vakcinaciji svakog djeteta podrazumijevaju obavezan pedijatrijski pregled neposredno prije vakcinacije, kao i podatke o zdravlju djeteta koje daje roditelj. - Vakcinacijom se unosi strani antigen koji budi naš imuni sistem, pa se podrazumijeva da dijete treba biti zdravo kako bi primilo vakcinu. Opšte kontraindikacije tj. stanja kada dijete ne smije primiti vakcinu su akutne bolesti djeteta praćene povišenom tjelesnom temperaturom, prethodna pojava alergije na neki sastojak vakcine, teža reakcija na prethodnu dozu vakcine, djeca sa malignim oboljenjima čije je liječenje u toku kao i djeca na imunosupresivnoj terapiji objasnila je dr Poček. Žive vakcine se ne smiju davati trudnicama, osobama sa oslabljenim imunitetom, dok se vakcina protiv velikog kašlja ne daje djeci sa nekim oblicima neurološkog oštećenja.

Program imunizacije Prema našem nacionalnom programu imunizacije vakcinacija počinje odmah po rođenju i to još u porodilištu sa BCG vakcinom (Bacillus CalmetteGuerin) pri otpustu iz porodilišta, kaže dr Lidija Poček. Slijede obavezne vakcine protiv hepatitisa B, difterije, tetanusa, velikog kašlja, haemofilusa influenzae tip B, dječije paralize, malih boginja, zauški, rubele do navršenih 18 godina. - Postoje specifične situacije i zdravstvena stanja koja pojedinu djecu čine posebno podložnim infekcijama, pa takva djeca zahtijevaju i

dodatne vakcine koje nijesu obavezne. Ovo je način sprečavanja potencijalnih infekcija koje mogu ugroziti njihovo zdravlje. To su djeca sa uklonjenom slezinom, poremećajima imuniteta, cističnom fibrozom, srčanim manama, dijabetesom, hroničnim oboljenjima pluća, jetre, bubrega. Institut za javno zdravlje daje jasne preporuke i indikacije o dodatnoj vakcinaciji ove djece. Sezonska vakcina protiv gripa prima se svake godine, u skladu sa preporukama Instituta a prema indikacijama za sve uzrasne grupe – navela je Poček.

neželjene reakcije

Pojašnjavajući koje su to neželjene reakcije na vakcinu, dr Poček je rekla da su u najvećem broju slučajeva laka neželjena dejstva u vidu otoka, bola i crvenila na mjestu uboda, kao i blago povišena tjelesna temperatura. - Pod težim reakcijama podrazumijeva se visoka tjelesna temperatura praćena konvulzijama, vrištavi plač koji traje duže od tri sata nakon primljene vakcine, neurološke reakcije kao i alergijske reakcije nakon primljene vakcine. Sve neželjene i neočekivane reakcije nakon vakcinacije, svaki roditelj treba da prijavi izabranom doktoru. Nakon procjene neželjenih dejstava, zdravstveni radnici su u zakonskoj obavezi da prijave reakciju Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) koji u saradnji sa Institutom za jav-

Preminulo sedam osoba

najviše zaraženih u podgorici: Laboratorija Instituta za javno zdravlje Crne Gore

PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje su završile PCR analizu 734 uzorka na novi korona virus, među kojima je ukupno registrovano 275 novopozitivnih slučajeva infekcije.

prevencija drugih bolesti

Dr Poček je kazala da iskustva govore u prilog da vakcinacija protiv jedne bolesti ne slabi imuni odgovor čovjeka na drugu bolest. Ona je naglasila da vakcinacija neće uticati na tok zarazne bolesti kod djeteta koje je možda već zaraženo, ali bez simptoma bolesti u samom vremenu vakcinacije, ili djeteta koje se zarazi ubrzo nakon vakcinacije. - Trenutno nema posebnih dokaza u vezi sa kovid-19 infekcijom i redovnom imunizacijom, pa se preporučuje primjenjivanje opštih principa vakcinacije pacijenata. Potencijalna infekcija djeteta neće uticati na sigurnost i efikasnost date vakcine - kazala je Poček.

Registrovano još 275 slučajeva infekcije korona virusom

Propaganda doprinijela nepovjerenju u MMR vakcinu Govoreći o MMR vakcini, dr Lidija Poček navela je da su antivakcinalne propagande rezultat nepovjerenja prema vakcinama, čiji pripadnici pokušavaju neutemeljeno diskreditovati pozitivno djelovanje vakcine. -Britanski doktor Endru Vejkfild je 1998. godine u časopisu Lancet objavio neutemeljeni istraživački rad u kom je tvrdio da je MMR vakcina mogući uzrok autističnih poremećaja i inflamatornih bolesti crijeva. Rad je bio opisna epidemiološka studija sa ukupno 12 pacijenata. Kasnije, SZO ocijenila je rad diskreditovanog doktora kao najštetniju medicinsku prevaru. Lavina naučnih

no zdravlje Crne Gore prati bezbjednost vakcina koje su u prometu u Crnoj Gori - kazala je Poček.

preporuke

Ona je kazala da kada dijete dobije vakcinu, potrebno je da prođe određeno vrijeme da bi se razvio imuni odgovor i dijete bilo zaštićeno, pa se odustajanje i odlaganje vakcina smatra ozbiljnim rizikom po zdravlje djeteta. - Odlaganje i odbijanje roditelja da vakcinišu svoju djecu dovelo je do drastičnog smanjenja vakcinalnog obuhvata, što je rezultiralo porastom učestalosti bolesti koje su bi-

radova, multicentričnih studija, metaanaliza je učinjena nakon ove objave. Jedna od najsveobuhvatnijih studija sprovedena u Danskoj, objavljena 2010. godine, na uzorku oko 650.000 djece, jasno je dokazala da MMR vakcina ne povećava rizik od autizma, da ne izaziva autizam kod osjetljivije djece i da nije u nikakvoj vezi sa slučajevima autizma poslije vakcinacije. Od pojave sumnje na štetnost vakcine do dokazivanja njene apsolutne bezbjednosti i efikasnosti prošle su decenije. Posljedice skepse i izbjegavanja ove vakcine odrazila se na izbijanje epidemija malih boginja širom svijeta - kazala je Poček.

le u fazi eliminacije. Roditelji uglavnom na zdravlje svoje djece gledaju kao na nešto što se podrazumijeva, zdravstvene radnike smatraju odgovornim za zdravstveno stanje svoje djece, a bolesti protiv kojih djeca trebaju da se vakcinišu mnogi ne smatraju kao realnu opasnost. Buđenje imunološkog sistema beba koje se sprovodi preporučenom imunizacijom, treba da bude naša svakodnevica, ukoliko želimo da kao nacija imamo zdravo društvo. Preporuke za redovnom vakcinacijom su svakako sigurna karta za prevenciju brojnih bolesti - zaključila je Poček. k. jankoviĆ

Novozaraženi su iz Podgorice 115, Budve 45, Nikšića 20, Cetinja 20, Bara 19, Kotora 14, Ulcinja 12, Herceg Novog i Tivta po šest, Rožaja i Mojkovca po četiri, Berana i Bijelog Polja po tri, Kolašina dva i Pljevalja i Andrijevice po jedan. - Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19 infekcijom koje su prijavili OB Bar i OB Nikšić, a radilo se o pacijentima iz Bara, Ulcinja i Nikšića rođenih 1948, 1963, 1943, 1950, 1938, 1959 i 1962. godine - saopšteno je iz IJZ-a. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna je 292, a od početka godine 301. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 142 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno ak-

Škole na Cetinju se ponovo otvaraju Škole na Cetinju od ponedeljka ponovo počinju sa radom, potvrdila je za RTV Cetinje predsjednica Aktiva direktora škola za Cetinje, stanka abramović. Nastava će se odvijati po modelu sa početka ove školske godine a Abramović je, kako nam je kazala, o ponovnom otvaranju škola od ponedeljka, večeras obavijestila sve direktore tih obrazovnih ustanova u gradu. Danas je, podsjećaju, izostala zvanična informacija Instituta za javno zdravlje da do ublažavanja mjera, osim u četiri grada koja su jutros naveli na sajtu, dolazi i na Cetinju, već je ta informacija dodata na sajt nakon upita jednog od Cetinjana zbog čega se Prijestonica nije našla na tom spisku. Informacija je podijeljena na Twiteru, ažurirana na sajtu ali zvanično saopštenje je izostalo.

tivnih slučajeva u Crnoj Gori iznosi 3.957. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 18.341. Iz IZJ-a je juče saopšteno kako će od ponedjeljka epidemiološke mjere biti ublažene u Kolašinu, Pljevljima, Ulcinju i Nikšiću, a pooštrene u Baru. Na osnovu svih registrovanih slučajeva obolijevanja u periodu od subote - 17. oktobar zaključno sa petkom - 30.

d.m.

emije korona virusa

Sa maskama i na otvorenom

Saobraćajna nezgoda na magistralnom putu Podgorica - Cetinje

Podgoričanin teško povrijeđen PODGORICA - Podgoričanin P. D. (42) teško je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u blizini tunela Mekavac na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, prenosi RTV Cetinje. Nezgoda se dogodila u 14 sati i 45 minuta. P. D. je upravljao motociklom marke ,,Honda“, a nakon nezgode upućen je u Klinički centar Crne Gore na dalje liječenje. Uviđaj na licu mjesta izvršila je osnovni državni tužilac Katarina Padalica. b. r.

oktobar 2020. izračunate su vrijednosti 14-dnevnih opštinskih stopa kumulativne incidencije i sačinjena lista opština u kojima će se sa primjenom mjera započeti po automatizmu od ponedjeljka. - Iako su vrijednosti stopa kumulativnih incidencija u posljednjih 14 dana niže nego u prethodno posmatranom 14-dnevnom periodu, ako se porede stope na sedmičnom nivou, zabrinjava trend zabilježen u posljednjih sedam dana koji ukazuje da je do porasta obolijevanja došlo skoro u svim opštinama - saopšteno je iz IJZ-a. U skladu sa trenutnim opštinskim stopama incidencije i nakon dvije sedmice sprovođenja mjera, kako je saopšteno iz IJZ-a, Kolašin će preći u grupu jedan, isto kao i Nikšić i Pljevlja. Ulcinj prelazi u grupu dva. Do pooštravanja mjera doći će u opštini Bar koja zbog povećanja vrijednosti stope kumulativne incidencije prelazi u grupu dva, poručuju iz IJZ-a.

Tuča u podgoričkom naselju Blok 9

Tri osobe napale muškarca PODGORICA - Policija traga za Milošem Popovićem, Dejanom Živkovićem i Markom Mirovićem zbog sumnje da su juče napali B. B. ispred restorana ,,Njujork“, a potom pobjegli zelenim ,,fordom“, saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije oko 16 časova i 20 minuta Kako je rečeno iz policije, građani su juče u 16.20

časova prijavili da su tri muškarca fizički napala jednu mušku osobu nakon čega su se udaljili automobilom. Policija je na terenu saznala da su te tri osobe prvo vozilom ,,ford“ udarile u automobil B. B. Nakon toga su startnim pištoljem udarali po vozilu i fizički napali B. B. Pretragom terena, policija je pronašla startni pištolj ,,alkor“. - Identifikovani su učesnici tuče Miloš Popović, Dejan Živković i Marko Mirović i oni se potražuju – saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije. b. r.

Društvo

PODGORICA - Ulcinjsku solanu stručnjaci opisuju kao „švedski sto“ za ptice, posljednji izvor za dopunu energije pred prelijetanje Jadranskog mora. Od 2013. godine tamo nema onoga što se gotovo bez prekida radilo osam decenija berbe soli. Voda se upumpava u plitke bazene samo da bi se održao biodiverzitet jer Evropa ,,brani“ ptice. Studija održivosti je završena, ali da bi se primijenila problem je vlasništvo nad zemljom, koje još nije riješeno. Posjetili smo ovaj prostor i uvjerili se da je od nekadašnjih najmodernijih pogona za preradu i proizvodnju soli ostao samo skelet. Nakon zatvaranja fabrike ,,Bajo Sekulić“ zgrade su se urušile, a mašinerija koja nije pokradena ili istopljena u nikšićkoj Železari ostala je da rđa i svjedoči o vremenu kada je berba soli bila sinonim za najjužniji crnogorski grad.

Neđelja, 1. novembar 2020.

AKTUELNO: Da li područje Ulcinjske solane može biti samoodrživo

EU spremna da pom zapelo oko vlasniš Za očuvanje Ulcinjske solane važno je da se riješi pitanje vlasništva koje ,,lebdi“ već godinama i onemogućava dalje korake ka revitalizaciji ovog jedinstvenog prostora, tvrdi Zenepa Lika

Biciklističke vožnje i posmatranje

PRIRODA

Ipak, zahvaljujući civilnom sektoru, urgiranju ambasada Njemačke i EU, ekološki značaj Solane uvjerio je i državne institucije da ovo područje mora biti zaštićeno. Dugogodišnja borba crnogorskih ljubitelja prirode rezultirala je proglašenjem Solane parkom prirode, kao i dospjećem na Ramsar listu najvažnijih močvarnih područja. Danas je Solana mjesto za uživanje svima koji su svjesni značaja prirode. Ovdje se besplatno može ući i šetati. Uvjerili smo se u nevjerovatne prizore. Flamingosi, pelikani, čaplje i druge vrste ptica su na dohvatu i mogu se golim okom posmatrati. Broj posjetilaca Solane postaje sve veći. Nevladine organizacije i entuzijasti trude se da svim zainteresovanima kroz turističke ture i avanture, ukažu na bogatstvo flore i faune koje se ovde i dalje nalazi, te na njihovu važnost za čovjeka. Pobjedini sagovornici tvrde da ovo područje može biti samoodrživo i da se ovdje može ubirati prihod ukoliko se ponovo pokrene proizvodnja soli. Osim toga blato je ljekovito i može se upotrijebiti za liječenje, a posmatranje ptica je najbrže rastuća grana turizma. A da je interesovanje turista za ovo područje sve veće potvrdila nam je izvršna direktorica MSJA-Dr Martin Schneider Jacoby Association Zenepa Lika. - Ova godina zbog pojave pandemije korona virusa i zatvaranja granica nije bila onakva kako se očekivalo, ali i pored toga prosječno od juna do avgusta Ulcinjsku solanu posjećivalo je od 150 do 250 posjetilaca mjesečno dok je u oktobru bilo dnevno 120, što je jako mali broj u poređenju sa prošlom godinom - kazala je Lika. Primjetno je i da je kod velikog broja domaćih turista povećano interesovanje za posmatranje

Lovci ostavili trag

Flamingosi došli do fabrike

ptica, što ih, kako ističe naša sagovornica raduje. - Možda je tu pomogla i činjenica da se sada lakše može stići do Ulcinjske solane. Na naš zahtjev, koji smo dostavili Ministarstvu održivog razvoja i turizma, krajem avgusta postavljene su saobraćajne table na tri mjesta - ocjenjuje Lika dodajući da se samoodrživost ovog područja može postići pokretanjem proizvodnje soli. - To je najodrživiji i najbolji način zaštite biodiverziteta uz promociju i brendiranje Ulcinja kao „birdhwatching destinaciju i grad soli“ - tvrdi Lika. Društvo Dr Martin SchneiderJacoby (MSJA) zalaže se od početka osnivanja 2016. godine za zaštitu i adekvatan menadžment ovog područja kao i njihovi partneri kampanje #SaveSalin. - Tokom svih ovih godina promovisali smo Ulcinjsku solanu i kao prostor koji je savršen za rekreativne šetnje, biciklizam i posmatranje ptica - kazala je Lika. Naglašava da posjetioce najviše

interesuje istorijat, pejzaž i ptice Ulcinjske solane. Najpopularnija vrsta je flamingos koja oduševljava posjetioce. - Ulcinjska solana je vještačko područje i adekvatno upravljanje vodom je krucijalno za cijelokupni prostor. Za sada se samo na jednom dijelu Solane upumpava morska voda. Nakon obilnih padavina sada se može vidjeti da je u nekim bazenima nivo vode jako visok, što većini ptica Ulcinjske solane ne odgovara, tako da one prelete na druge bazene u potrazi za hranom. Tokom ljeta su, recimo, flamingosi većinom po bazenima evaporacije i knete, koji nijesu blizu tako da ste ih mogli posmatrati samo ako ste imali durbin ili ako ste pješačili do kraja prema naseljima Ćurke ili Zoganj - ističe Lika dodajući da ovih dana možemo vidjeti flamingose i na samom početku kristalizacionih bazena, što je bila rijetkost zadnjih godina. - Dok su ljeti kristalizacioni bazeni kompletno suvi i nalaze

se u neposrednoj blizini industrijskog pogona, a koji se već godinama ne snabdijevaju vodom, te zbog demoliranih a i već sada nepostojećih pumpi koje je stačajni upravnik prodao, ovih dana flamingose možemo posmatrati već na početku bazena - kaže Lika. Kako dodaje, zbog obilnih padavina ovi bazeni su sada potopljeni kišnicom a tlo je još uvijek zaslanjeno tako da su za flamingose postali atraktivni jer vole plićake a i mjesto gdje mogu da odmaraju.

VLASNIŠTVO

Zenepa Lika je mišljenja da je za očuvanje Ulcinjske solane važno da se riješi pitanje vlasništva ,,koje lebdi već godinama i onemogućava dalje korake ka revitalizaciji ovog jedinstvenog prostora“. - Ovo pitanje je i usko vezano za budućeg upravljača, što je u ovom slučaju u ingerenciji Opštine Ulcinj. Naš partner CZIP je već obezbijedilo sredstva za

Ostaci neke ranije berbe soli

unapređenje muzeja i osmatračnica, dodatnih bicikala, durbina… - kazala je Lika. Ona naglašava da gotovo nema evropskog ornitologa koji nije čuo za slučaj solane kao i za njeno ornitološko bogatstvo. - Smatramo da bi i druge institucije kao što su lokalna turistička organizacija i sama Opština, trebale da se aktivnije uključe u promociju i unapređenje ovog lokaliteta - poručuje Lika dodajući i da se ovo područje ne može uporediti ni sa jednim ,,prirodnim“ to jeste zaštićenim područjem jer je zavisno od ljudskog faktora. - Ulcinjska solana je vještačko i poluprirodno područje. Da bi se biodiverzitet održavao tu je potreban čovjek. Upravljanje vodama je ključno za biodiverzitet i njen opstanak ali i za buduće pokretanje proizvodnje soli - tvrdi Lika. Logično je, kaže ona, da iziskuje početna finansijska ulaganja jer je poznato da zbog stečaja i uzrokovane situacije na Solani

Uz finansijsku donaciju kompanije LUSH Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA) je uspjelo da obezbijedi 13 bicikala koje su predali na korišćenje upravljaču, odnosno Nacionalnim parkovima. - No nažalost kako zbog erozije nasipa koji nijesu u cjelokupnom obimu održani ali i zbog činjenice da se posjetioci nijesu pridržavali pravila da se bicikla trebaju ostaviti na kraju asfaltirane staze ili kod Pumpe 16 (plavi objekat), bicikla su za nevjerovatno kratko vrijeme bila demolirana. Naše društvo se potrudilo da obezbijedi i njihovo održavanje no to ipak nije bilo dovoljno - kazala je Lika, ali im je tim Nacionalnih parkova izašao u susret i obezbijedio osobu koja vrši popravke i održavanje. - Mislim da smo dodatno motivisali građane da posjete Ulcinjsku solanu, jer je prelijepo nesmetano voziti biciklo i pritom uživati u beskrajnom i čudesnom prostoru Solane - kazala je Lika koja obavještava građane da mogu posjetiti ovaj prostor i sopstvenim biciklima.

se već niz godina ne održavaju nasipi i cijelokupna infrastruktura sada iziskuje veća ulaganja. - Pumpno postrojenje je uništeno i prodato kao staro gvožđe, a te pumpe koje su ključne za proizvodnju soli, ali i za održavanje cijelokupnog područja se moraju nabaviti. Finalizacija studije koju je finansirala Evropska komisija ukazuje na nekoliko scenarija koji jasno kažu da je najbolji održivi način kombinacija proizvodnje soli (solni cvijet) i eko turizam u vidu birdwatching, rekreativne ponude kao rentiranje

Ambalaža čeka

Društvo

Neđelja, 1. novembar 2020.

mogne, štva Nekadašnja upravna zgrada Solane sa bistom narodnog heroja ,,Baja Sekulića“

Rastu posjete vikendom Evidentno je, ističe Lika, da je broj posjetilaca počeo da raste vikendom. - Od septembra ove godine, kada smo organizovali i veliku akciju čišćenja sa više od 60 učesnika koji su uz to imali i mogućnost da se upoznaju sa pro-

Darko Saveljić

Crna Gora je jedina zemlja na Mediteranu kojoj se ne isplati da proizvodi so i čisto je politička odluka da li Solana treba da se aktivira ili ne - kaže Saveljić bicikala, šetnje, uređenje nekoliko bazena za spa itd, što i mi potvrđujemo - naglašava naša sagovornica. Ukoliko se svi akteri uključe Ulcinjska solana može, po njenim riječima, za nekoliko godina da postane samoodrživa i jedan od svjetski prepoznatih brendova

storom Ulcinjske solane i njenim pticama, monitoring povodom evropskog Dana zelenog pojasa, registrovano je i nekoliko samostalnih posjeta, tako da je u septembru ostvareno najmanje 460 posjeta - kazala je Lika.

Hatidža Đoni

koji Crnu Goru prezentuje u najboljem smislu. - Nema boljeg suvenira nego so i to u različitim izdanjima. Lično sam nekoliko solnih proizvoda kupovala kako bi ukazala na činjenicu da je ovaj proizvod jako zahvalan za brendiranje jedne zemlje - kazala je Lika. U analizama koje su njihove kolege iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica dobili iz Instituta, naša Solana ima peloid (ljekovito blato) koji nimalo ne zaostaje kvalitetom u poređenju sa peloidiom (blatom) sa obala Mrtvog mora, a koje se odavno koristi za medicinske, kozmetičke i spa svrhe. Ornitolog Darko Saveljić koji se već 20 godina ,,bavi“ Solanom kazao je Pobjedi da je Ulcinjska solana jedna od 10 najvećih na Mediteranu i da se čudi kako ,,sve solane rade u Evropi, a ova naša je nerantabilna“. - Kako sam zaljubljenik u solane obišao sam dosta njih na Mediteranu. Ono što je interesantno za Ulcinjsku solanu je da je ona zasnovala svoju proizvodnju na utankavanju vode, razlivanju te vode po plitkim bazenima na prostoru od 15 kvadratnih kilometara i na evoparaciji vode. Troši energiju na upumpavanje morske vode, a sve ostalo odradi sunce i vjetar. Voda jednostavno isparava. Ulcinj je grad sa najvišom insolacijom u bivšoj Jugoslaviji i grad gdje stalno tokom dana i noći imate vjetrove. To je idalno mjesto za proizvodnju soli - smatra Saveljić.

Solana je, dodaje on, najbolji primjer sinergije ekonomske eksploatacije nekog prostora i zaštite prirode. - Ona je u potpunosti zavisna od ljudskog uticaja i čovjek tu ditkira kad će voda da se puni, koji će nivo vode biti u bazenima itd. Pumpe uzimaju vodu iz mora i one nemaju neke specijalne filtere tako da može da prođe riba, jaja od ribe, sitni organizmi i sve se to razliva po bazenima gdje je voda plitka. Kako stalno ulazi voda imate stalni dotok hrane, to onda okuplja ptice. Utankavate kiseonik i hranu i tu život buja - naglašava Saveljić. A kada je u pitanja održivost naš sagovornik tvrdi da je to moguće na nekoliko načina. - Proizvoditi zdravu so. Za razliku od tuzlanske koja je 100 odsto natrijum hlorid, čista hemija, ulcinjska je 97 odsto natrijum hlorid, a ostalo su mikro elementi koje tražimo u apotekama u vidu suplemenata. Morska so uvijek je puno zdravija nego kamena. Drugo, može da bude sanatorijum za liječenje kožnih bolesti, reumatskih kroz kontrolisano sunčanje i kontrolisano kupanje u vodama različitog solaniteta. Voda koja ulazi u Solanu ima 3,6 grama soli dok je voda u bazenima kristalizacije iznad 250 grama soli po litru - kaže Saveljić dodajući da na ovom području imamo i ljekovito blato.

LJEKOVITO BLATO

- Ima na desetine tona ljekovitog blata najboljeg mogućeg kvaliteta. Samo pola kila tog blata u apoteci košta nekoliko eura. Možete onda imati i ekološki turizam, a to je posmatranje ptica, onda biciklizam, pa edukativni turizam - časovi u prirodi, znači 1.001 je način kako Solana može biti samoodrživa - tvrdi Saveljić. On tvrdi da je odbijeno i do četiri miliona dolara pomoći Svjetske banke za uspostavljanje parka prirode. - Sve je rađeno u cilju ekonomskog urušavanja i ukupnog ugleda Solane - kazao je Saveljić. Tvrdi da je Crna Gora jedina zemlja na Mediteranu kojoj se ne isplati da proizvodi so ,,i čisto je politička odluka da li Solana treba da se aktivira ili ne“. - Problem je što se iz dana u dan urušava ekosistem nasipa, što njom gazduju Nacionalni parkovi koji to ne umiju da rade. Iz dana u dan trebaće sve više para da se pokrene proizvodanja. Francuske i italijanske ruke su mnogo skuplje nego crnogorske pa tamo imamo solane koje su rentabilne. Jedna francuska proizvede sedam miliona tona soli godišnje. Nemojte mi reći da ona ima jeftiniju proizvodnju nego ova naša - objašnjava Saveljić. Upumpavanje vode je, kaže, obavezno i dok je pumpate ako ne proizvedete so ta voda će taložiti negdje so i vi time pravite

I bazene treba obnoviti

Hodžić: Solana sa Port Milenom može da zaposli 1.000 ljudi Poznati ulcinjski ekolog, direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić smatra da sve vlasti i institucije koje su dovele Solanu u ovakvo stanje treba da odgovaraju i da plate da se dovede u prvobitno stanje. - U stanje koje ne može biti kao nekad u punom sastavu, ali da može da proizvodi so uz očuvanje biodiverziteta. To je bio prvi industrijski objekat u Crnoj Gori, korijeni ulcinjana su uništeni. To je sramno i niko dosad nije odgovarao za to, čak se ne zna ni ko je vlasnik zemljišta - ističe Hodžić. On podsjeća da je Solana 1936. počela da radi. Vodu je crpila do 1952. godine iz Port Milene, kada je u nju bila voda bistra kao suza, a ne kao danas. - Punili su se bazeni i so je odvožena sa barkama do rta Đerane gdje su dolazili brodo-

ogromnu ekološku štetu. - Non stop se troši struja da bi se upumpavala voda, a onda od te vode ne dobijate ništa osim što servisirate biodiverzitet što je jako dobro, ali nije pametno. Niko normalan ne bi prosipao pare samo zbog biodiverziteta već bi iskoristio kad se utankava voda ajmo tu vodu da isparimo i dobijemo tu čistu so - naglašava Saveljić poručujući na kraju da ,,samo neprijatelji Solane mogu da pričaju da ona nije rentabilna“. Potpredsjednica Opštine Ulcinj Hatidža Đoni podsjeća da je prošle godine Ministarstvo turizma i održivog razvoja uradilo Studiju održivosti koja je koštala oko 300.000 eura i koju je finansirala Evropska unija. - Radili su je evropski eksperti i kao takva je smjernica za donošenje i druge dokumentacije. Sljedeći korak je bio da se uradi plan upravljanja i formira lokalno preduzeće koje će upravljati tim područjem. Mi smo plan upravljanja završili, međutim tokom javne rasprave imali smo primjedbu Eurofonda čiji predstavnici tvrde da su oni vlasnici tog područja - kazala je Đoni za Pobjedu dodajući da nije na Opštini Ulcinj da to riješi nego je to problem na državnom nivou. Radna grupa je predala dokument predsjedniku Opštine Ulcinj, ali su sada napravili pauzu i zbog izbora i pandemije. - Nemamo kompetencije da mi presuđujemo i određujemo čije je zemljište i čega su sve vlasnici i imali smo obavezu da njihovu primjedbu uvrstimo i tražimo izjašnjenje - naglašava Đoni. Studija, kako objašnjava ima nekolio varijanti. - Ima varijantu koja ne predviđa proizvodnju soli i dvije varijante koje to predviđaju. Definitivno više neće biti ta proizvodnja

vi. Tada se govorilo ,,bez leba se može bez soli ne može“. Zbog soli su ranije ratovi vođeni. Solana je bila još 1950. godine ono što se danas traži - zelena ekonomija. Sirovina morska voda besplatna, sunce i vjetar besplatni, to je zelena ekonomija, energija i održiv razvoj - tvrdi Hodžić. Po njegovim riječima Solana treba sa Port Milenom da bude revitalizovana, ne samo kao proizvodni pogoni nego i turistička atrakcija. - Tamo se može uzgajati riba. Prije 10-ak godina Solanu su posjetili Kinezi na poziv Insituta . Tvrdili su da se tu može uzgajati neka

vrsta crvenog raka za kojim je tržište ,,gladno“ - tvrdi Hodžić. Dodaje i da postoji peloid na Solani, blato koje je kvalitetnije nego u Igalu. - Izvanredne su mogućnosti. Solana sa Port Milenom i Šaskim jezerom, tvrdim životom, može da zaposli najmanje 1.000 ljudi. Da od toga živi 5.000 stanovnika. I to za pet do 10 godina da se valorizuje. Bivša vlast nije imala osjećaj ne samo za Solanu nego i uopšte za Ulcinj - smatra Hodžić.

NPCG: Upravljamo Solanom samo u cilju održavanja ekosistema Iz Nacionalnih parkova Crne Gore koji upravljaju Solanom od 2015. kazali su Pobjedi da je samoodrživost ovog područja kompleksno pitanje koje podrazumijeva multidisciplinarni pristup. Takođe, kako su dodali ovo pitanje prevazilazi nadležnosti JPNPCG koje se bavi prvenstveno zaštitom prirode. - Upravljamo Solanom isključivo u cilju preduzimanja aktivnosti koje se odnose na održavanje i unapređivanje ekosistema na tom području - kazali su iz NPCG. Oni su podsjetili da je za optimalno funkcionisanje vještačkog ekosistema, kakav je Ulcinjska Solana, potrebno mnogo ulaganja, pa je u prethodnom periodu realizovano niz mjera u cilju zaštite i upravljanja ovim područjem. - JPNPCG kontinuirano radi na stvaranju najboljih uslova za unapređenje ekosistema na Solani u Ulcinju. To podrazumijeva popravke i servis postojećih pumpi, a u prethodnom periodu realizovana je i nabavka nove pumpe. Trenutno su u funkciji PS Đerane i PS 16. Pored ovih mjera JPNPCG je kroz niz akcija održavanja nasipa i čišćenja kanala obezbijedilo uslove za protok vode i regulaciju iste kako bi se stvorili što bolji uslovi za ekosistem - poručili su iz ove institucije.

kao što je nekad bila, prosto iz razloga jer je nerentabilna. Zašto se previđa proizvodnja soli ili cvijeta soli... da bi se održao biodiverzitet i da bi se održalo ono po čemu je značajna i uvrštena u Ramsar područje. Da bi se to obezbijedilo mora se uspostaviti striktno određeni režim voda, posebno morske. Kad imate tolike troškove koji omogućavaju protok voda, onda je prosto neupitno ne iskoristiti i taj potencijali za jedan nus proizvod a to je proizvodnja cvijeta soli - kazala je Đoni dodajući da naša so može biti ljekovita i drugačija od komercijalne. Upoznata sa ovim dugogodišnjim problemima naša sagovornica tvrdi da su Evropa i njihovi eksperti veoma zainteresovani za ovo područje.

- Postoji volja u Evropi za raznim projektima. Oni pomno prate i njihovi eksperti su uključeni kao i njemačka ambasada. Nadam se da će to biti veliki investicioni projekat jer je infrastruktura za normalan režim i protok vode dosta oštećena, a samim tim je protok slatke vode u većoj količini od dozvoljene kaže Đoni. Dok se institucije ne dogovore podsjećamo da je u „Izveštaju o napretku Crne Gore“ 2015. godine Evropska unija kao jedan od pregovaračkih kriterijuma za Crnu Goru postavila pitanje Ulcinjske solane. Ekološko poglavlje 27 ne bi trebalo da bude zatvoreno sve dok se pitanje ulcinjskog giganta ne riješi. N. KOVAČEVIĆ foto: S. VASILJEVIĆ

Primjeri

Neđelja, 1. novembar 2020.

naši u svijetu: Nikšićanin Marko Barović, doktorand medicine na Univerzitetu u Drezdenu

Znanjem ću pomoći mojoj Crnoj Gori

Privilegija je raditi sa ljudima koji su svjetski eksperti. Uz to, raditi u sistemu gdje jedan poziv obezbjeđuje pristup superkompjuteru je nešto što sam mislio da postoji samo u pričama i filmovima. ‘Ideš na kurs u Virdžiniju, jer je brže tako nego da sam učiš tu tehniku’ ili ‘kupujemo najmoderniji sistem za naprednu mikroskopiju jer je tebi tako lakše da radiš’... To su rečenice koje su morali da mi ponove jer iz prvog pokušaja nijesam vjerovao što čujem. Sve birokratske prepreke, administrativne sitnice i nenaučne poslove rješavaju i obavljaju ljudi čiji je to posao. Moj posao je da čitam, učim, dizajniram, radim eksperimente i analiziram podatke - objašnjava Barović NIKŠIĆ – Sve do drugog razreda gimnazije bio je siguran da će studirati informatiku, elektrotehniku ili neki srodan fakultet, roditelji su mu ponavljali da će ga podržati u bilo kojem izboru, ali onda je, reklo bi se naprasno, rovareći po kućnoj biblioteci, počeo da se „lijepi“ za studentsku literaturu majke i tetke. Priznaje Nikšićanin Marko Barović da je, još kao učenik Gimnazije „Stojan Cerović“, od korice do korice pročitao knjigu „Farmakoterapija“, iako je značenje svake druge riječi tražio na Vikipediji. Na obuci za pružanje prve pomoći, s izviđačima, prvi je put pomislio da bi mogao biti ljekar, ali ne i da će ga svijet medicine odvesti u svijet, da će ga okupirati i da će u njemu uživati. - Pripreme za prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Beogradu nijesam osjetio kao teret. Bilo je to zanimljivo iskustvo, ponavljanja naučenog, a uz posebnu pomoć moje profesorice hemije Stanojke Vučurović. Brzo sam se navikao na novu sredinu, učenje na drugačiji način, pa ni ta „zloglasna“ anatomija nije me uplašila, jer sam osjećao zadovoljstvo dok na ulici i u hodnicima sretam one važne ljude u bijelim mantilima. Iskren da budem, ipak, anatomija i patologija su moja dva najstresnija akademska iskustva, ali bih ponovo prošao kroz sve to, priča za Pobjedu Marko Barović, koji je naučnim radom, kao vannastavnom aktivnošću, počeo da se bavi kada je bio na trećoj godini studija i katedrama medicinske biohemije i imunologije.

Omraženi predmet ga „OsvOjiO“

Najomraženiji ispit bila mu je patologija, ali asistentkinja dr Martina Bosić nije odustajala da ga ubijedi kako je to vrlo zanimljiva, izazovna i važna medicinska disciplina. - Njene priče o nauci u patologiji, tokom pauza na vježbama, prevazišle su moj animozitet prema samoj disciplini pa sam u četvrtoj godini počeo najveći dio svog slobodnog vremena provoditi u laboratoriji dr Bosić, što se nastavilo do kraja studija. Njen entuzijazam, posvećenost i energija su me naveli da je zamolim da mi pokaže i ostatak njenog posla, pravu kliničku patologiju, a ne samo naučnu stranu i tu su sve ostale grane medicine pale u sjenku. Patologija je od najomraženijeg predmeta i ispita, postala moj prvi izbor u medicini, kojeg se i dalje držim, iskreno će Barović.

uživa u srcu saksonije: Marko Barović

Laboratorija je njegova opsesija

Ambiciozni i nadasve uspješni Nikšićanin kaže da je koristio dobru volju i strpljenje malog broja profesora i asistenata spremnih da nastave podučavanje tokom dežurstva, pa je često i noći provodio uz njih, a ljetnje razmjene u Švedskoj i Italiji bile su mu važno iskustvo za profesionalni razvoj i poimanje kako medicina izgleda u drugim zemljama Evrope.

živim svoj san, kaže Marko, prisjećajući se da je na završnoj godini studija bio siguran da želi baviti se naukom i kliničkim radom, da svoje usavršavanje želi nastaviti negdje u Evropi i da je njegova preokupacija patologija.

UpOznaO čOvjeka sa dva srca

Najveća nagrada za trud stigla je u petoj godini studija, izabran je za dvomjesečnu praksu

u jednoj od najprestižnijih bolnica za bolesti srca u Hjustonu. - Siguran sam da ne postoji student medicine ili ljekar na ovom svijetu koji ne bi želio da upozna pacijenta sa dva srca – jedno njegovo i jedno transplantirano, vidi u ljudskoj upotrebi tzv. totalno vještačko srce, a iznad svega ima priliku da sluša i postavlja sva pitanja koja želi najvećim medicinskim umovima sadašnjice. Posljednji semestar studija proveo sam na Univerzitetskoj bolnici Molinette u Torinu, gdje sam na tamošnjem Institutu za patologiju nastavio da

dOktOrat i nOva iskUstva U njemačkOj

- Jasno je bilo, da bih ostvarivao dobre naučne rezultate, treba mi doktorat tj. sve znanje koje čovjek na putu do tog zvanja mora akumulirati. Najlogičnije i najefikasnije mi je izgledao plan da prvo završim

doktorat pa se onda posvetim specijalizaciji. Vjerovatno više od 20 poslatih aplikacija, ko zna koliko mejlova i i formulara, rezultiralo je pozivom na selekcionu nedjelju programa doktorskih studija u Drezdenu. Svaki minut tih pet dana bio je posvećen evaluaciji kandidata, njihovih intelektualnih, ali i socijalnih osobina. Šokantan mi je bio odnos profesora prema kandidatima. Ovdje evaluacija nije bila samo njihov posao. Trebalo je i mi njih da ocijenimo u svojoj glavi, i odlučimo da li želimo baš toj osobi da

povjerimo mentorstvo nad višegodišnjim radom koji je karta u svijet nauke. Pravili su skečeve, služili piće i kafu u institutskom kafeu i prijateljski se takmičili među sobom ko će da pridobije kandidata. I zanimljiv projekat i pravu vrstu razumijevanja našao sam kod profesora Mikelea Solimene, u čijoj sam laboratoriji počeo da radim dva mjeseca pošto sam zvanično diplomirao, priča Marko Barović, nabrajajući kako mu je slijedilo novo privikavanje, kako se snašao na novom jezičkom području i u, do tada nepoznatom, svijetu molekularno-biološke nauke. Projekat istraživanja zatajenja ćelija pankreasa koje proizvode insulin i dovode do nastanka šećerne bolesti i tri godine kasnije zaokuplja njegovu svakodnevicu. Svjestan da je pred njim dug put, osjeća veliko zadovoljstvo, jer je u timu koji pokušava da objasni jednu od najčešćih bolesti današnjice na nivou molekula. - Privilegija je raditi sa ljudima koji su svjetski eksperti. Uz to, raditi u sistemu gdje jedan poziv obezbjeđuje pristup superkompjuteru je nešto što sam mislio da postoji samo u pričama i filmovima. „Ideš na kurs u Virdžiniju, jer je brže tako nego da sam učiš tu tehniku“ ili „kupujemo najmoderniji sistem za naprednu mikroskopiju jer je tebi tako lakše da radiš“... To su rečenice koje su morali da mi ponove jer iz prvog pokušaja nijesam vjerovao što čujem. Sve birokratske prepreke, administrativne sitnice i nenaučne poslove rješavaju i obavljaju ljudi čiji je to posao. Moj posao je da čitam, učim, dizajniram, radim eksperimente i analiziram podatke. Potpuni nedostatak sujete, pristupačnost i želja mog mentora da mene istakne su me odveli na nekoliko naučnih skupova u oblasti šećerne bolesti i nastavili važan primjer mojih roditelja kako se treba odnositi prema ljudima oko sebe, iskreno će Barović. Njegov trud i posvećenost su prepoznati i nagrađeni, a slobodnog vremena za sve što želi ima. Na pitanje da li razmišlja o povratku u Crnu Goru, doktorand iz Drezdena uzvraća ovako: - Za sad u mojoj zemlji ne vidim ostvarenje svojih ciljeva. Naravno, volio bih kad bih u budućnosti mogao da stečenim znanjem, iskustvom i radom pomognem medicini i nauci u Crnoj Gori ratko perOšević

Ljudi iz Drezdena su topli, gostoljubivi i puni poštovanja

Drezden je grad u kome ostvaruje svoj naučni san

- Iako gotovo potpuno razrušen u Drugom svjetskom ratu, Drezden je obnovljen u svom sjaju prijestonice vjekovne evropske sile Saksonije. Pogled na stari grad sa nekog od mostova i dalje me natjera da napravim fotografiju koju znam sigurno da već imam bar pet puta ponovljenu. Tu je velika internacionalna zajednica formirana oko tri naučna centra, ljudi se vrednuju po svom trudu, intelektu i doprinosu nauci i društvu, a zemlja porijeka je bitna samo onda kad se organizuju večere u tome ko donosi kakav nacionalni specijalitet. Drezden je na lošem glasu zbog okupljanja desničarskih organizacija koja su se dešavala prije nekoliko godina i od kojih je ostalo samo to – loš glas. Ljudi iz Drezdena u mom socijalnom krugu su topli, gostoljubivi i puni poštovanja. Razumijevanje za moj, u početku nedovoljan i spor, njemački pokazali su članovi jedriličarskog kluba

kojem sam se pridružio nedugo pošto sam došao ovdje. Moje izvinjavanje nijesu htjeli ni da čuju, govoreći kako je njima čast što ja učim i pokušavam da govorim njihov jezik i kako ih je malo sramota, jer ne znaju mnogo o mojoj zemlji. Tražili su mi da napravim prezentaciju o Crnoj Gori i ispričam u pola sata na božićnom okupljanju u klubu nešto o njenoj prirodi, ljudima i običajima, kaže ponosno Marko Barović, ističući da je već sljedećeg proljeća nekoliko porodica doputovalo u Crnu Goru na odmor, uz molbu za preporuke što se ne smije propustiti. Nikšićanin ne propušta da se pojavi na radnim akcijama u jedriličarskom klubu, kaže da ljudi iz Drezdena mnogo vole svoj rodni grad, ali prihvataju i konstruktivne kritike. - Upravo takvim stavom su uspjeli da ponovo izgrade svoj lijepi grad i učine ga onakvim kakvim žele. Jedan primjer nevjero-

vatne posvećenosti i pravog patriotizma je selo Glashütte. Prije Drugog svjetskog rata, nekoliko porodica iz tog sela bili su svjetski poznati proizvođači skupocjenih satova i preciznih instrumenata tog vremena. Okupaciona sovjetska vojska je iz sela odnijela bukvalno sve što je korišćeno u bilo kakvoj poizvodnji, do posljednjeg šrafcigera. Jedino što je ostalo su bili mještani, sa svojim umijećem i ogromnom voljom da ih u svijetu ponovo prepoznaju kao nekad. Danas, ponovo se satovi istih onih porodičnih firmi izlažu sa četvorocifrenim i petocifrenim cijenama, kao majstorska djela inženjerstva i umjetnosti, ali u sajdžijskom muzeju i ručni satovi koje su pravili pedesetih i prodavali za nekoliko maraka, jer su ponosni na svoj skromni novi početak i rad koji ih je kroz decenije ponovo doveo na staro prestižno mjesto, prepričava nam s oduševljenjem Marko Barović.

Svijet

Neđelja, 1. novembar 2020.

Povećava se broj žrtava razornog zemljotresa u Izmiru

Stradalo najmanje 27 osoba

IZMIR – Najmanje 27 osoba stradalo je u snažnom zemljotresu koji je pogodio tursku egejsku obalu i sjeverni dio grčkog ostrva Samos. Više od 800 je povrijeđeno, a spasilački timovi nastavili su da kopaju kroz betonske blokove i ruševine zgrada u potrazi za preživjelima.

Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je na kongresu svoje Stranke pravde i razvoja, da će u najkraćem mogućem roku biti na-

pravljena nova kuća svakom građaninu Izmira čiji je dom uništen u potresu. Zemljotres je zatresao u petak popodne, rušeći zgrade u Izmiru, trećem najvećem turskom gradu, izazivajući mali cunami u kvartu Seferihsar i na ostrvu Samosu. Poslije glavnog udara uslijedilo je stotine naknadnih potresa. Ministar okoline i urbanizma Murat Kurum izjavio je da se traga u ukupno 17 zgrada, od čega je u osam okončano traženje preživjelih - javlja

Ruševine nakon snažnog zemljotresa u Turskoj

agencija Anadolija. - Naše aktivnosti traganja i spašavanja nastavljamo sa 3.999 ljudi i 475 vozila. Nema nikakvih nedostataka u opremi i ekipama - rekao je Kurum. Dodao je da su AFAD i Crveni polumjesec obezbijedili 3.000 šatora u regiji za porodice pogođene zemljotresom. - Obezbijeđeno je 10.000 kreveta kao i mobilne kuhinje za 56.300 osoba - naveo je Kurum. Najmanje 24 ljudi stradalo je u Izmiru uključujući jednu stariju ženu koja se utopila, prema

Marković i Cungu izrazili saučešće Crnogorski premijer Duško Marković uputio je izraze saučešća povodom zemljotresa koji je pogodio Tursku i Grčku, u kome je poginulo 27 osoba, a više od 800 je povrijeđeno. Marković je, kako je saopšteno iz Vlade, uputio telegrame saučešća predsjedniku Turske Redžepu Taipu Erdoganu i premijeru Grčke Kirjakosu Micotakisu. - U ime Vlade Crne Gore i u svoje ime, izražavam duboko saučešće povodom žrtava zemljotresa koji je pogodio Tursku i Grčku. Stradanje ljudi je nenadoknadiv gubitak za svaku zemlju - kazao je Marković.

Komandni centri biće uspostavljeni širom SAD

Dodao je da Vlada Crne Gore stoji uz prijateljske narode Turske i Grčke. Saučešća Ambasadi Turske uputio je i Nazif Cungu, predsjednik Force. - Sa velikom tugom smo primili vijest da je zemljotres velike jačine pogodio Izmir - poručio je Cungu. Istakao je da svi iz partije žale za žrtve, osjećaju tugu, saosjećaju sa porodicama stradalih dok povrijeđenima žele brz oporavak. - U moje lično, i ime partije koju predstavljam, Vama i građanima Republike Turske, upućujem najiskrenije saučešće - naveo je Cungu.

Upravi za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Turske (AFAD). Dvoje tinejdžera stradalo je u Samosu kada se na njih srušio zid. Najmanje 14 osoba je povrijeđeno na ostrvu, a dvoje, uključujući jednog 14-godišnjaka, prebačeno je avionom u Atinu dok je sedam hosiptalizovano na samom ostrvu. Mali cunami koji je pogodio tursku obalu takođe je pogodio Samos gdje je morska voda poplavila ulice u glavnom lučkom gradu Vatiju. Vlasti su upozorile građane da se drže dalje od obale i oštećenih zgrada. Prema istanbulskom institutu Kandili, zemljotres magnitude 6,9 imao je epicentar u Egejskom moru sjeveroistočno od Samosa. AFAD je naveo da je zemljotres bio magnitude 6,6 i da je bio na dubini od oko 16 kilometara. Osjetio se širom istočnih grčkih ostrva i čak do Atine, kao i Bugarske. U Turskoj pogodio je regione Egeja i Marmare uključujući Istanbul. Guverner Istanbula rekao je da nema prijavljenih oštećenja u tom gradu.

Jerevan tražio pomoć Rusije, Moskva odgovorila

Pomoći će u slučaju sukoba na teritoriji Jermenije MOSKVA – Moskva će pružiti Jerevanu svu neophodnu pomoć ako se sukobi prenesu direktno na teritoriju Jermenije - saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova Rusije. Premijer Jermenije Nikol Pašinjan prethodno se obratio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu sa molbom da pokrene konsultacije da bi se razmotrilo kako Rusija može da pruži pomoć Jermeniji u oblasti bezbjednosti. - Rusija je privržena savezničkim obavezama koje ima prema Jermeniji, uključujući i one koje proizilaze iz sporazuma o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći iz 1997. godine. U skladu sa tim sporazumom, Rusija će pružiti Jerevanu svu neophodnu pomoć, ako se sukobi prenesu direktno na teritoriju Jermenije - navodi se u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova. Moskva poziva sve strane sukoba u Nagorno-Karabahu na hitan prekid vatre, smanjenje napetosti i povratak suštinskim

pregovorima kako bi se postiglo mirno rješenje situacije zasnovano na osnovnim principima u okviru sporazuma koji su postigla ministarstva spoljnih poslova Rusije, Azerbejdžana i Jermenije u Moskvi 10. oktobra. Pašinjan je tražio od Putina da što prije pokrene konsultacije kako bi se odredio obim ruske pomoći na osnovu savezništva koje postoji između Rusije i Jermenije. Kako se navodi u saopštenju jermenskog ministarstva odbrane, u pismu koje je Pašinijan uputio Putinu predočeno je cjelokupno tumačenje aktuelne situacije na terenu, kao i svi izazovi u regionu Nagorno-Karabaha, prenosi Sputnjik. Na posljednjem sastanku šefova diplomatije Azerbejdžana i Jermenije u Ženevi, dogovoreno je da se ne sprovode napadi na civilne objekte u zoni sukoba, ali i da se sastavi spisak svih ratnih zatvorenika kako bi mogla da se sprovede njihova razmjena. Primirje je prekrešeno, a sukobi nastavljeni.

Eksplozija u kovid bolnici u ruskom gradu Čekjabinsku ČELJABINSK - Skoro 200 osoba evakuisano je iz privremene kovid bolnice u ruskom gradu Čeljabinsku, južno od Urala, nakon što je eksplozija kabine za kiseonik izazvala požar, saopštilo je rusko ministarstvo za vanredne situacije.

Zbog nepažnje buknula vatra u kabini za kiseonik Ranjen pravoslavni

VAŠINGTON – Američki Federalni istražni biro uspostavlja komandne centre širom SAD kako bi agenti bili spremni za slučaj da poslije predsjedničkih izbora dođe do izbijanja nasilja, piše Vol strit žurnal.

Prema navodima ministarstva, do eksplozije je došlo u kabini za kiseonik u studentskoj poliklinici koja je korišćena za liječenje pacijenata oboljelih od korona virusa. Evakuisano je 158 pacijenata i 40 zaposlenih, a niko od

njih nije povrijeđen, prenosi Tas. Požar se proširio na oko 50 kvadratnih metara, a vatra je zahvatila prizemlje i prvi sprat. Gorjelo je i nekoliko spratova susjedne zgrade. Ministarstvo za vanredne si-

FBI je potvrdio da će štab u Vašingtonu biti komandni centar u kojem će biti procjenjivane opasnosti od eventualnih prijetnji poslije izbora. Dodatne pripreme FBI uslijedile su poslije procjena američkih zvaničnika da bi poslije izbora moglo doći do nereda ili uništavanja imovine zbog povišenih političkih tenzija i rasnih problema. Posebni centri će biti uspostavljeni širom SA D kako bi agenti lakše mogli da prate razvoj događaja i komuniciraju sa lokalnim policijama. Šef kancelarije FBI u Sijetlu Abas Golfri objašnjava da su ove godine „brige prisutne zbog pov išenih tenzija koje traju od ljeta“. Rekao je da su ranije policija i FBI bili zabrinuti zbog mogućnosti terorističkih napada tokom izbornog procesa, ali da je ove godine sva pažnja usmjerena na lokalne grupe koje bi mogle izazvati nerede.

Eksplodirao gasovod na jugu Iraka

FBI spreman za moguće nerede nakon izbora

Nikol Pašinjan i Vladimir Putin

Incident u Lionu

tuacije navelo je da je oprema za kiseonik bila nova i da je korišćena prvi put, a da je incident mogao biti uzrokovan greškama tokom postavljanja ili upotrebe opreme. Pokrenuta je istraga zbog krivičnog djela nepažnja.

ske milicije, prenosi Rojters. Vojska je u saopštenju navela da uzrok eksplozije nije poznat. Policijski izvori rekli su da se eksplozija u blizini grada Samave na jugu zemlje, 270 km južno od Bagdada, dogodila na dijelu koji prolazi pored milicijskog BAGDAD - Najmanje tri osobe, među kojima kampa. dvoje djece, poginule su, a više od 50 povrijeđe- Vatrogasci su uspjeli da obuzdaju požar nakon isno je u eksploziji gasovoda na jugu Iraka, saop- ključivanja gasovoda, saopštila je policija. Pokreštili su policijski izvori. nuta je istraga kako bi se utvrdio uzrok eksplozije, Rečeno je da je među ranjenim i devet boraca šiit- rekao je zamjenik ministra za naftu Hamid Junis.

Troje mrtvih

sveštenik

LION - Pravoslavni sveštenik ranjen je iz vatrenog oružja ispred grčke crkve u Lionu, javljaju francuski mediji. Policija je uhapsila napadača. Prema navodima francuskog Figaroa, pucano je na sveštenika grčke Crkve blagovještenja u sedmom arondismanu. - Riječ je o 52-godišnjem svešteniku Nikolaosu K. – piše Figaro. Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je upozorenje na svom Tviter nalogu da je u Lionu došlo do incidenta i da su snage bezbjednosti na mjestu događaja. Kako prenosi BFM TV, sveštenik je dva puta upucan dok je zatvarao crkvu i u kritičnom je stanju. Napad u Lionu uslijedio je svega dva dana pošto je radikalni islamista u Nici nožem ubio tri osobe, poslije čega je podignut nivo bezbjednosti širom Francuske, a predsjednik Emanuel Makron je na ulice poslao čak 7.000 vojnika. Istragom je otkriveno da je napad izvršio 21-godišnji Tunižanin Brahim Auisaui, koji je nedavno ušao u Francusku iz Italije.

Posljedice klizišta u Salvadoru SAN SALVADOR - U klizištu u Salvadoru izazvanom jakim kišama stradalo je devet ljudi, sedam je povrijeđeno, a jedna osoba se vodi kao nestala, javili su sinoć zvaničnici civilne zaštite. Klizište se pokrenulo u četvrtak uveče. Pokrenula se zemlja sa gornjeg dijela vulkana San Salvador noseći sa sobom drveće i kuće na putu od skoro 2,5 kilometara sjeverno od glavnog grada. Ministar unutrašnjih poslova Mario Duran rekao je da su

Poginulo devetoro, više povrijeđenih potvrdili smrt dvije odrasle žene, jedne djevojčice, trojice muškaraca i dječaka i da su pronađena tijela još dvije osobe, muškarca i žene. Duran je rekao da obučeni psi pomažu u potrazi. Rekao je da se sada samo jedna osoba vodi kao nestala, od 35 koje su bile prvobitno prijavljene. On je dodao da će se nastaviti traganje

za muškarcem čija stradala supruga je već nađena. Direktor civlne zaštite Vilijam Ernandes izjavio je da su im mještani rekli da je 40 kuća uništeno i dodao da su desetine ljudi evakuisane iz te oblasti u jednu crkvu. Ukupno 135 kuća je oštećeno ili uništeno u klizištu. Ministarka za stanovanje

Klizište u Salvadoru

obećala je da će izgraditi nove zgrade pogođenim porodicama i da su našli dva placa gdje mogu da se izgrade. Predsjed-

nik Salvadora Najib Bukele mobilisao je vojsku da pomogne u operacijama potrage i spasavanja.

Kultura

Neđelja, 1. novembar 2020.

U izdanju „Oboda“ i NBCG „Đurđe Crnojević“ objavljena leksikografska knjiga o znamenitim ličnostima PODGORICA – Prvi tom knjige „Građa za crnogorski biografski leksikon“, autora mr Dragice Lompar i Branislava Borilovića, objavljen je u izdanju štamparije „Obod“ i NBCG „Đurđe Crnojević“, a okuplja znamenite istorijske ličnosti sa Primorja, koje su uticale na materijalno i duhovno dobro Crne Gore, kao i na nacionalni i kulturni identitet. Ovaj biografski leksikon, kako je zapisao Pavao Butorac, predstavlja „autoportret“ jedne države, njenog kulturnog i naučnog dostignuća. Autori su istakli da je publikacija zamišljena kao trotomna i da će, pored Primorja, biti obuhvaćeni centralni i sjeverni dio Crne Gore. U ovom tomu je predstavljeno više od 1.200 ličnosti sa područja današnjih gradskih opština Crnogorskog primorja Grblja, Krtola, Crmnice.

ISTRAJNOST

U izvodu iz recenzija koje su pisali prof. dr Šerbo Rastoder, prof. dr Antun Sbutega, mr sc. Ivan Jovović i doc. dr Srđa Martinović navodi se da su ovakve publikacije i te kako potrebne Crnoj Gori. Martinović je zapisao da je djelo enciklopedijskog ka-

Nezaobilazan prilog našoj istoriji i kulturi Autori su istakli da je publikacija zamišljena kao trotomna i da će, pored Primorja, biti obuhvaćeni centralni i sjeverni dio Crne Gore. U ovom tomu je predstavljeno više od 1.200 ličnosti sa područja današnjih gradskih opština Crnogorskog primorja - Grblja, Krtola, Crmnice

IMPRESIVAN ZAHVAT

Stranice knjige „Građa za crnogorski biografski leksikon“

raktera zasnovano na širokoj heurističkoj osnovi, jer su autori u potrazi za brojnim ličnostima uspjeli da konsultuju mnoštvo bibliografskih jedinica i pretresu nesagledivi fond Nacionalne biblioteke. - Slobodno se može reći da su Lompar i Borilović imali dovoljno hrabrosti i istrajnosti da uspiju u onome što nijesu čitave institucije već decenijama – naveo je Martinović. Prema njegovim riječima, knjiga je veoma informativna i bogata faktografijom, jer nas autori vode kroz svijet nauke, medicine, tr-

govine, vojske do umjetnosti i književnosti, ne donoseći vrijednosni sud o pojedincima. - Gotovo da nijesu izostavili nijedno važno ime iz naše prošlosti sa teritorije koja je u fokusu njihovog rada i u skladu sa zacrtanim kriterijumima, čime su etablirali model kako treba pisati jedno leksigrafsko štivo – zapisao je Martinović. Sbutega je naveo da ovakva djela zahtijevaju dugogodišnji sistematski rad čitavih timova istraživača koji moraju proučiti veliki broj raspoloživih podataka, izabrati osobe koje treba uvrstiti i zatim napisati odrednice o svakoj od njih, provjeravajući ih iz

više izvora. - Djelo je, dakle, plod izuzetnog truda dvoje iskusnih bibliotekara koji su imali na raspolaganju relativno kratak rok, nešto više od dvije godine – zapisao je Sbutega. Prema njegovim riječima, zadivljujuće je da su oni uspjeli da prouče preko 300.000 stranica raznih izvora, kako pišu u uvodnim napomenama „težak i odgovoran zadatak evidentiranja i sistematizovanja biografskih jedinica“. - Zato sam sa velikom pažnjom pregledao ovaj tekst i tražio propuste i greške za onaj dio ličnosti čije sam biografije poznavao. Na moje veliko izenađenje, našao sam

Odlazak najboljeg od svih Bondova tada govorilo kao o mlađem, ali opasnijem Keri Grantu, što nije vizionarima onog doba promaklo. Sedam filmova o tajnom agentu su zaostavština za sebe. Posebno jer je kritika pokušala da ga ospori, ali publika je presudila. Tomas Šon Koneri je rođen 1930. godine u predgrađu Edinburga u skromnoj porodici. Napustio je školu sa 16 godina da bi stupio u Kraljevsku mornaricu, ali zbog zdravstvenih problema se nije dugo zadržao. Nakon što je promijenio gomilu poslova i predstavljao Škotsku na izboru za Mister Universe 1953, njegov je život promijenio tok. Zapravo je Bond srastao sa svojim glumcem, a ne obrnuto, jer je Koneri u međuvremenu odigrao niz uloga koji ga neće sasvim zakovati za tajnog agenta. Neodoljivost,

šarm, izuzetan glas i moć transformacije koja je posebno izražena bila u mimici i neizgovorenom, sve je to samo dio spiska njegovih kvaliteta kojima je iznio likove poput plemenitog Ramireza iz „Gorštaka“, ostarjelog Robina Huda, zatim oca Indijane Džonsa i Vilijama od Baskevila u „Imenu ruže“. Posebno omiljeni njegovi filmovi na našim prostorima bili su Maktirnanov „Lov na crveni oktobar“ i „Nedodirljivi“ Brajana de Palme. Neki od pomenutih su mu donijeli Oskara, Zlatni Globus, i nagradu Britanske filmske akademije. Koneri je bio posvećen svojoj rodnoj zemlji i upotrijebio je svoj status kako bi pritisnuo ponovno uspostavljanje škotskog parlamenta. Kad se ovo tijelo ponovo sastalo 1999. godine, 296 godina nakon posljednjeg sastanka, Koneri je

ih veoma malo u odnosu na obim teksta i broj odrednica – zapisao je Sbutega. Jovović je ukazao da je riječ o studioznom pristupu i obradi difuzne građe na osnovu koje je izvršena interpretacija 1.200 kratkih životopisa ličnosti sa Crnogorskog primorja. - Nalazeći se na rubovima velikih carstava, Crnogorsko primorje je u svoj habitus inkorporiralo tekovine tri civilizacijska kruga, a refleksija tih procesa dugog trajanja prepoznata je prilikom izrade ovog Leksikona – zapisao je Jovović. On je istakao da su autori minucioznim pristupom napravili omaž osobama čije je ime

Rastoder je ukazao da djelo obima 450 strana sa svim pratećim i potrebnim aparatom, sa ekspozicijom izloženom uobičajenim abecednim redom, predstavlja impresivan istraživački zahvat i vrijedan divljenja poduhvat. - Predstavlja značajan i nezaobilazan prilog crnogorskoj istoriji i kulturi – naveo je Rastoder. On je pojasnio da se navedeni projekti uglavnom realizuju kao projekti naučnih institucija sa velikim brojem saradnika i u tom smislu je napor dvoje poznatih radnika Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ neuobičajen iz više razloga. Realizacija sličnih projekata, kako je rekao Rastoder, zahtijeva ogroman rad i trud i svestrano poznavanje različitih izvor. Za žaljenje je, kaže, praksa u kulturi Crne Gore, gdje se ne vodi računa o tome da se ne objedine ionako skromni intelektualni resursi na izradi sličnih projekata. Prema njegovim riječima, autori su napravili impresivno djelo koje sigurno treba publikovati. - Tim prije što kolokvijalna odrednica „Građa“ amnestira autore od potrebe striktnog poštovanja nekih metodoloških standarda koji bi se morali poštovati u ambiciji da djelo zaista bude ono za što se izdaje – naveo je RastoB. B. der.

Počinju „Dani mladih ukrajinskih talenata“

Glumac Šon Koneri preminuo u 90. godini

PODGORICA - Čuveni škotski glumac Šon Koneri umro je juče u devedesetoj godini. Iznenada, po riječima njegovog sina Džejsona, iako se već neko vrijeme nije osjećao dobro. Preminuo je u snu, okružen porodicom, na Bahamima. Gospodski kraj jednog gospodina kog nikad nijesmo prestali da vezujemo za lik tajnog agenta Džejmsa Bonda, iako ga je posljednji put igrao u filmu „Nikad ne reci nikad“ iz 1983. godine. Oni koji tvrde da je Koneri bio jedini pravi Bond, u istom danu su izgubili obojicu. Ovakav stav ne čudi, jer je tek u njegovoj interpretaciji čuveni 007 unaprijeđen u istinskog heroja. A tu je ulogu, što je važno istaći, dobio u žestokoj konkurenciji. Bez nje su onda ostali i Keri Grant i Ričard Barton. O njemu se još

neizostavno povezano sa mediteranskim nasljeđem Crne Gore. - Koristeći određene dokumente, ali i uvažavajući dosadašnja iskustva leksikografske nauke, svoje mjesto u knjizi imaju različite socijalne kategorije ljudi, od državnika, političara, ljekara, književnika, privrednika, crkvenih dostojanstvenika i drugih, što sve ukupno svjedoči o dinamičnom društvenom životu – zapisao je Jovović.

pozvan da se obrati na prvom zasijedanju, gdje je dočekan gromoglasnim ovacijama. Sljedeće godine, kada ga je kraljica Elizabeta II proglasila vitezom - čast koju je nazvao „jednim od najponosnijih dana u životu“ - zatražio je da se imenovanje izvede u njegovom rodnom gradu. O svemu je tome pisao, između ostalog, u svojoj autobiografiji pod nazivom „Biti Škot“. Posljednji filmski naslovi na dugom spisku datiraju iz 2012. godine, što će reći da je posljednje godine svog izuzetno bogatog i dugog života proveo u penziji, ali sveprisutnost i aktuelnost svih njegovih uloga nam nikad nijesu davali prostor da o njemu razmišljamo kao o neaktivnom starcu. Koneri će biti sahranjen u krugu porodice, u prisustvu supruge i dva sina, na maloj ceremoniji. D. E.

Zanimljiva vizija i sjajne vještine

PODGORICA - Manifestacija „Dani mladih ukrajinskih talenata u Crnoj Gori“ biće održana od 2. do 9. novembra u KIC-u „Budo Tomović“. Događaj će obuhvatiti izložbu mladih ukrajinskih slikara pod nazivom „МАЛЮЙ.UA“, kao i mladih ukrajinskih umjetnika, gdje će ujedno nastupiti i dječji muzički talenti iz Crne Gore. Izložba će biti otvorena 2. novembra u 19:30 sati, u izložbenom holu KIC-a, a u 20 sati će biti upriličen koncert na Velikoj sceni. Posjetioci će moći da pogledaju 55 najboljih radova koji su dio selekcije Festivala ukrajinske umjenosti, koji je trajao oko dva mjeseca i obuhvatio radove mladih umjetnika iz svih djelova Ukrajine, uzrasta od pet do 21. godine. Tu su pored ostalih, i radovi čiji su autori djeca bez roditelja, migranti iz okupiranih teritorija, kao i djeca koja žive u graničnim područjima. - Mladi umjetnici pokazali su izuzetno zanimljivu viziju i sjajne vještine, koristeći u svom radu različite tehnike i materijale: ulje, vodene boje, ugljen, gvaš, pastel,

olovku, tuš (mastilo), iscrtavanje linija, kombinovanu tehniku, rapidograf, tablet – navodi se u saopštenju KIC-a. Pobjednike, odnosno najbolje radove odabrao je žiri u sastavu: Roman Đuranović, Mirko Dragović, Hajdana Kostić, Matan Vukčević, Snežana BurzanVuksanović, Vanja Vuković, Tatjana Ilčev-Miljenović i Igor Rakčević. Žirijem je predsjedavala Anastazija Miranović. Na koncertu, koji će otvoriti manifestaciju, nastupiće mladi ukrajinski talenti: Sofia Egorova, Lyubov Hrytsenko, Daniela Dmitrieva i Sofia Salvaridu. Nastupiće i mlade nade crnogorske muzičke scene: Komnen Vuković, Jana Sjekloća, Anđela Stijepović, Dora Grbović i Ivona Brnović. Organizatori manifestacije su Asocijacija za razvoj međunarodnih odnosa Adrum i organizacija Studiorar, uz podršku Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori i KIC-a. Nacionalni muzej „Tarasa Ševčenka“ je partner Festivala ukrajinske umjetnosti „МАЛЮЙ. R. K. UA“.

Kultura

Neđelja, 1. novembar 2020.

NAŠA TEMA: Iskusni prevodioci o vještinama svog zanata i lošem položaju na Balkanu

Diletanti donose veću maržu PODGORICA - Tendencija da se prevodioci sakriju iza tekstova autora koje prevode, ovu izuzetno važnu profesiju stavlja uvijek na margine izdavačke mašinerije. Njihova se imena najčešće pominju u stručnim krugovima, uglavnom onda kad svoj posao ne obave kako valja. A nije to lak posao, prekopavati po rezervama maternjeg jezika, kako je to slikovito objasnio Radovan Zogović u jednom intervjuu, premjeravati, istraživati, dovijati se da se ne izgubi smisao i poetika izvornog teksta. Posebno u najezdi površnih prevoda, kopiranih (pa ijekavizovanih ili prevedenih sa srodnih jezika), prevoda koji na drugim jezicima nijesu uspjeli da autoru obezbijede slavu koju ima u matičnoj zemlji. I slavni autori su polemisali na tu temu. Olga Tokačurk tvrdi da prevodioci oslobađaju autore usamljenosti i „hodaju u istim cipelama“, a Umberto Eko u definiciji koja glasi:„Kazati gotovo istu stvar na drugom jeziku“, polemiše o rastegljivosti ovog „gotovo“. Obratili smo se iskusnima, Milanu Markoviću iz Beograda, Mirzi Puriću iz Sarajeva, te Tijani Živaljević sa Cetinja, kao i Vilu Firtu iz Berlina, i zajednički pokušali da rasvijetlimo neke od prevodilačkih zamki s kojima se u svom radu susrijeću.

RECEPCIJA

O parametrima koji jedan prevod književnog djela mogu učiniti dobrim, Milan Marković, koji je prevodio mnoge velikane savremene anglofone književnosti, kao što su Doktorov, Balard, Kerol Outs, Klark i drugi, kaže da se prevod može smatrati dobrim tek kad u najvećoj mogućoj mjeri odgovara izvornom tekstu. - Da bi očuvao autentičnost, prevodilac mora prije svega biti u stanju da je tokom dubinskog čitanja identifikuje, a zatim, korišćenjem interpretativnih vještina, i transponuje u ciljni jezik. Na prevodiocu je da u ciljnom jeziku i kulturi književnom djelu omogući recepciju srazmjernu onoj u izvornom jeziku. Tako dobar prevod treba da odražava i dobre i loše aspekte izvornika, i nije na prevodiocu da popravlja nedostatke, jer time čitaoce dovodi u zabludu u pogledu kvaliteta štiva koje im se predstavlja – rekao je Marković za Pobjedu. Tijana Živaljević, koja u svom radu koristi i francuski i engleski jezik, smatra da je bitno sačuvati „poeziju“ određenog književnog djela, tačnije saču-

I slavni autori su polemisali na ovu temu. Olga Tokačurk tvrdi da prevodioci oslobađaju autore usamljenosti i „hodaju u istim cipelama“, a Umberto Eko u definiciji koja glasi: „Kazati gotovo istu stvar na drugom jeziku“, polemiše o rastegljivosti ovog „gotovo“

tjeraju da ubijete malo poezije kako biste na životu održali komunikaciju – kaže Purić. Živaljević pravi razliku između prevoda i prepjeva, smatrajući ovo drugo vjernijim procesom kada je u pitanju prevođenje poezije. U isto vrijeme postavlja pitanje da li neko ko sam nije doživio „tok“ nastanka pjesme, može se baviti prepjevom tuđih „tokova“. Purić bi radije da poeziju prevode ljudi koji vladaju jezikom i kulturom izvornika, te traduktološkim tehnikama i postupcima, nego ljudi koji vladaju poezijom kao takvom. - Za prevođenje poezije poslužiće bilo kakva duša. Ako se ispostavi da vas je zapala baš pjesnička, to je sjajno, ali ona nipošto nije zamjena za prevoditeljska znanja i vještine – rekao je Purić. Marković takođe ne negira da je za prevođenje poezije potrebna određena količina pjesničkog talenta, ali se nikako ne smiju zanemariti vještine i etika. - Potrebno je izuzetno poznavanje oba jezika, a prevod pjesme ne bi smio biti prilika za realizaciju prekomjernih kreativnih aspiracija prevodioca – zaključuje Marković.

PRIVATNO ZEMLJIŠTE

Tijana Živaljević

Milan Marković

vati umjetnost. - Sviđa mi se definicija da je ‘prevođenje najintenzivnije čitanje’ i to čitanje koje ne prelazi samo po površini, već zaranja duboko u tekst, kao u dubine mora, gdje se osjećaju struje. Umjetnost prevođenja je osjetiti te struje, taj tok, i oživjeti ih na drugom jeziku. Prevodilac je, dakle, istovremeno i posrednik i umjetnik – rekla je Živaljević. Mirza Purić, koji prevodi na engleski jezik djela izvorno nastala na njemačkom i jezicima iz CSBH grupe, a u svojoj radnoj biografiji ima i prevode Miljenka Jergovića, tvrdi da se kvalitet prevoda ogleda, prije svega, u njegovom odnosu prema izvorniku, u mjeri u kojoj reprezentuje njegov sadržaj, formu, stil, poetiku, itd. - Dobar prevod nije onaj koji se doima ’kao da je napisan na našem jeziku’, niti je to nužno onaj koji je ispoliran, lišen grešaka koje zapinju za oko i odvlače pažnju. Dobar prevod pogotovo nije onaj koji je prekomjerno ekspliciran – čitaoci nijesu ni glupi ni neuki, ne

Izuzetno teško je prevoditi humor Pitali smo Vila Firta koji su najveći izazovi prilikom prevođenja književnih tekstova sa crnogorskog na engleski jezik. - Potvrdio bih ono što maltene svi kažu: da je izuzetno teško prevoditi humor. Uvijek se zaprepastim kod priprema za novi prijevod kad otkrijem da u knjizi ima šala! Sleng i dijalekt često predstavljaju izazove, kao i dočaravanje autorovog glasa i narativne perspektive. Tu se nalazi i glavna poteškoća, rekao bih, nešto duboko sistemski: stvaranje

treba im previše objašnjavati – kaže Purić. Smatra da u praksi, koja je uglavnom tržišno određena, prevod dobrim čini percepcija/prođa. - Ako ga prihvati kritika i publika, kakav god da jeste, dobar je. Zbog toga izdavači insistiraju na čitljivosti, na domestifikaciji, na izbjegavanju bilo čega što bi moglo zagrebati oko i uho, grubo rečeno na strategijama podilaženja – dodaje Purić.

KAMELEON

Kada je u pitanju prisutnost prevodioca u tuđem književnom tekstu, Živaljević, po modelu koji je predstavila Olga Tokačurk, smatra da se radi o svojevrsnom koautorstvu. Po njenom mišljenju, na prevodiocima je odluka da li će se približiti autoru ili čitaocu. Marković vjeruje u to da bi u idealnim uslovima prevodilac trebalo da ostane nevidljiv. - U praksi, gotovo svaki tekst nudi prevodiocu nebrojene prilike da se ’istakne’ u negativnom smislu, kroz pogreš-

uvjerljivog ’tkiva’ glagolskih oblika koje će nositi narativu. Treba prerađivati narativnu strukturu s njenim nosećim glagolima, odnosno vremenima, da bi tekst zvučao ’normalno’ na engleskom jeziku. Daću jedan primjer: vaši pisci vole koristiti sadašnje vrijeme kada govore o prošlom događaju. To ima i kod nas, na engleskom se to zove ’istorijsko sadašnje vrijeme’. Iako postoje čak i neka znamenita književna djela napisana uz obilno korišćenje toga vremena, tvrdim da se to kod nas znatno rjeđe radi. To zna zvučati dosta čudno na engleskom, pa kod svakog prijevoda dosta truda trošim na podešavanje glagolske i narativne strukture – rekao je Firt.

Vil Firt

na ili stilski trapava rješenja. Ove zamke se najčešće mogu izbjeći uz pomoć vještine i iskustva. Sa druge strane, oni najteži tekstovi izvući će iz prevodioca i poneku zanatsku bravuru. Ipak, mapu teksta uvijek iscrtava njegov izvorni autor, a prevodilac je tek vrlo oprezni vodič, odnosno posrednik – kaže Marković. Purić takođe tvrdi da prevodioci na sebe pažnju skreću ili generalno lošom izvedbom ili nastojanjem da se očuva „stranost“ teksta. Prema njegovom mišljenju, autorsko vlasništvo nad tekstom ne bi trebalo protezati i na njegove prevode. - Prevod se ne bi smio pretvarati da nije prevod, skrivati od čitalaca svoje strano porijeklo i akcenat. Za prevodioca se kaže da je nevidljiv onda kad nevidljivom učini ‘stranost’ teksta – smatra Purić. Vil Firt, koji već godinama prevodi crnogorske autore (Nikolaidisa, Đurovića, Spahića, Mandića, Boškovića i druge) na engleski jezik, kaže da je baš to uloga prevodioca: da oponaša jezik i stil svakog pojedinačnog autora. - Sviđa mi se slika kameleona, malog guštera koji se prilagođava bojama svoje sredine. Ima posebne draži u toj nevidljivosti, ali ipak je primjereno kad izdavač stavi ime prevodioca na koricu knjige. No, koliko god prevodilac nastoji biti nevidljivim, smatram da u tekstove ipak unosi neke svoje individualne crte, često i nesvjesno, pa ko bude čitao nekoliko mojih prijevoda, recimo, možda će ustanoviti neke sitne tragove

Mirza Purić

prevoditeljevog stila koje nijesam uspio ukoniti ili kojih sam čak nesvjestan – rekao je Firt za Pobjedu.

SLIJEPE TAČKE

U susretu sa prevodilačkim zamkama, prije svega kod poetskih tekstova, najčešće se pominju nivoi značenja, a ne kao što se najčešće misli forma, metrika ili rima. Marković, koji prevodi poeziju u oba smjera, a trenutno sprema doktorat na temu afroameričke poezije 20. vijeka, pokazuje na semantičku „napunjenost“ poezije, te značenja kondezovana na vrlo ograničenom prostoru stiha ili strofe. - Ključ za tumačenje često se krije u najmanjim, gotovo neprimjetnim jezičkim jedinicama ili elementima kao što su prijedlozi, članovi, glagolski vid, i sl. Tek nakon dubinskog čitanja i tumačenja, darovitom prevodiocu se može javiti neka rima, ili drugi formalni element oko koga će sagraditi prevod pjesme. Ono što slijedi jeste proces koji dosta podsjeća na enigmatiku, poput nekog poetskog sudokua – kaže Marković. Purić koji, kako kaže, uglavnom prevodi s malog jezika na veliki, iz kulture koja konzumira velike količine uvoznih proizvoda u kulturu za koju se često kaže da je zagledana u sebe, pa mu je nekad teško odlučiti što da rasklopi i objasni po cijenu da optereti stih, a što da ostavi neobjašnjeno uz rizik da time proizvede nejasnoće. - U teškoće na koje se žale gotovo svi prevodioci, bez obzira na jezike s kojima rade, spadaju leksičke praznine i kulturalne slijepe tačke, stvari koje vas

Stanje u prevodilaštvu na nivou regije je izuzetno loše, najviše zbog činjenice da se niko ne bavi pravima prevodilaca. Živaljević tvrdi da izdavači moraju da o tome vode računa. - Na ozbiljnim izdavačkim tržištima to se kontroliše - i ko prevodi i kako to čini. Vrlo često pisci sarađuju sa svojom prevodiocima na druge jezike koji su provjerenih referenci i kvaliteta. A udruženja književnih prevodilaca primaju članove na osnovu preciznih kriterijuma i samo njih zastupaju – kaže Živaljević. Prema riječima Markovića, to što u Srbiji književni prevodioci rade u izuzetno lošim uslovima može biti jedna od brojnih posljedica fragmentacije jugoslovenskog tržišta i jezika, pa je ta najteža prevodilačka disciplina istovremeno i najslabije plaćena, a ujedno ostavljena zaluđenicima i priučenim zanatlijama. - Umjesto bavljenja ovim problemima, esnafske organizacije nerijetko predstavljaju interesne udruge uske grupe pojedinaca koji se zadovoljavaju izvjesnim privilegijama pridobijenim za sebe. Vjerujem da se rješenje ovog problema može pronaći jedino kroz reintegrisanje nekadašnjeg jugoslovenskog tržišta, makar kada su u pitanju one države u kojima se govori istim ili veoma sličnim jezikom, ma kako se on zvao – smatra Marković. Purić kaže da su prevoditeljska društva udruženja građana i mogu se baviti kakvim god temama, ali književno polje je privatno zemljište, i tu prevodioci nemaju vlasničkog udjela i ne odlučuju ni o čemu. - Na Balkanu se svodi na to da su diletantski prevodi jeftini, pa donose veću maržu, a prodaju se jednako kao i profesionalni, tako da je prevoditeljstvo deprofesionalizovano i degradirano – zaključuje PuDragana ERJAVŠEK rić.

Neđelja, 1. novembar 2020.

Objektiv en’s The Quebit Gam

Vibrantna šahovska drama Skota Frenka i Alana Skota matira u sedam poteza medium.com

SERIJE

Talentovana Isla Džonston kao devetogodišnja Bet Harmon

medium.com

Anja Tejlor Džoj briljira u ulozi genijalke koja igra šah protiv života

Lik sovjetskog velemajstora Borgova inspirisan legendarnim Borisom Spaskim

Velemajstorska partija televizije

ma rizičnim potezima – sigurno je uticao na to da se izbjegne bilo kakva mogućnost ubrzanog, holivudskog tempa. Taj oscilirajući tempo nije jedina varijabla Frenkovog gambita. Dok se Bet mijenja, mijenja se i vizuelni identitet serije, od boja, preko montaže, do kostimografije na kojoj bi mogle da joj pozavide i jedna „Marvelous Mrs Maisel“, i obožavana „The Crown“. Dizajn produkcije, iza kojeg stoji fantastični Uli Haniš (raskošna njemačka serija „Babylon Berlin“, beskrajno potcijenjeni film „Perfume“ (Tom Tajkver, 2006)), osmišljen je tako da stalno prati njena unutrašnja previranja.

USAMLJENA KRALJICA

oralo je da prođe skoro četiri decenije da bi šahovska mini-serija „The Queen’s Gambit“ stigla na Netfliks. Škotski pisac Alan Skot, oboren s nogu „najboljom knjigom koja je ikad napisana o šahu“, počeo je da radi na filmskoj adaptaciji još 1983, iste godine kada je objavljen roman Voltera Tevisa. Šetao je od jednog do drugog režisera, mijenjao studije, u jednom momentu pregovarao čak i sa Bernardom Bertolučijem... Prije toga je uradio pet scenarija za Nikolasa Rouga, između ostalih, i briljantni „Don’t Look Now“ (1973), a po Tevisovim romanima „The Hustler“, „The Colour of Money“ i „The Man Who Fell to Earth“ snimljeni su istoimeni kultni filmovi... Ali, ni takvi autorski pedigrei nijesu pomagali. Adaptaciji se nije dalo. Tek 2008, kada je Hit Ledžer odlučio da adaptacija „Daminog gambita“ bude njegov režiserski debi (!) sa Elen Pejdž u glavnoj ulozi, projekat je pomjeren sa mrtve tačke. Nažalost, početkom te iste godine, Ledžer je zauvijek sklopio svoju šahovsku tablu. Skotov gambit morao je da sačeka.

RISKANTAN POSAO

Alan Skot sada ima 80 godina – i konačno je ostvario toliko jurenu partiju. Ali, ipak ne u filmskoj, nego u televizijskoj formi. Da iz nje izađe kao apsolutni

Sa Anjom-Tejlor Džoj za kormilom, šah je nekad nalik predigri, tangu, mački koja se poigrava sa mišem... A nekada je kuća koja gori, udarac u grkljan, napad anksioznosti u iščekivanju mentalnog poniženja s druge strane stola pobjednik, pomogao mu je režiser i scenarista Skot Frenk, autor Netfliksove inovativne vestern serije „Godless“ i kandidat za Oskara za najbolji scenario za sjajni film „Logan“ (Džejms Mangold, 2017). U slučaju njihove mini-serije, čekanje se isplatilo. „The Queen’s Gambit“ nije samo jedan od najvibrantnijih TV projekata godine, već možda i najbolja šahovska drama svih vremena. Šah je fascinantna, uzbudljiva i kompleksna igra, ali definitivno nije spektatorski sport. Raditi seriju o njemu vrlo je riskantan posao. Jer, teško je držati pažnju i onima koji ne znaju ni da imenuju figure na šahovskoj tabli, i ispuniti „štreberska“ očekivanja onih drugih, koji znaju sve o Bobiju Fišeru, Borisu Spaskom, Daminom gambitu, Sicilijanskoj ili Najdorfovoj odbrani. E, baš to je pošlo za rukom Alanu Skotu i Skotu Frenku... Da u svoju mini-seriju, kao u najuzbudljiviju fudbalsku utakmicu ili bokserski meč, uvuku i totalno nezainteresovane, i apsolut-

ne šahovske fanatike. I da ih matiraju u sedam poteza/epizoda.

LJEPOTA TENZIJE

Frenkov i Skotov šahovski torpedo počinje pedesetih godina prošlog vijeka, u jednom katoličkom sirotištu u Kentakiju. Nakon što izgubi mentalno nestabilnu majku u saobraćajnoj nesreći, u njemu jedinu sigurnost pronalazi devetogodišnja Elizabet Harmon (talentovana Isla Džonston). U sirotištu, tiha i čudna djevojčica, otkriva dvije stvari koje će joj oblikovati život. Prva je šah, čiju ljepotu spoznaje gledajući domara, namrgođenog gospodina Šajbela (izvanredni Bil Kemp) u podrumu, kako igra sam sa sobom. Druga su zeleno-bijele pilule za smirenje koje su u to doba, uz vitamine, umjesto mentalne podrške, davali djeci u sirotištima. I od kojih Bet postaje zavisna. Već tu, u prvoj epizodi postaje jasno da „The Queen’s Gambit“ nije samo serija o šahu, zavisnosti, otuđenosti i genijalnosti koja se graniči sa ludilom – već proje-

kat koji i ima šahovsku formu. Osim što svaka epizoda nosi ime po određenom šahovskom potezu ili terminu - i struktura, i tempo, i vizuali, i glavni i sporedni likovi, pa i gluma bravurozne Anje-Tejlor Džoj, koja će u drugoj epizodi zamijeniti Džonston - osmišljeni su tako da vam se čini da se sve vrijeme pomjerate kroz ona 64 crno-bijela polja. I da, čak i ako ne znate nijedno pravilo, osjećate svu ljepotu i tenzičnost igre.

POGOĐEN TEMPO

„The Queen’s Gambit“ je serija koja ne krije previše iznenađenja. Od starta, za koju god šahovsku tablu sjela Bet, znate kojeg će muškarca dobiti i od kojeg će izgubiti. Ali, serija je uzbudljiva zbog nečega drugog... Znate što, ali ne i kako će se to dogoditi. Njeni kreatori pobrinuli su se da nijedna šahovska partija, ni epizoda ne bude ista. Dok Bet polako sazrijeva, serija se mijenja. Pojedine epizode su usporene, pojedine brže od brzopoteznog šaha. I ni u jednoj nema šok-obrta ili momenata u kojima bi top mogao da radi isto što i kraljica, a kralj isto što i konj. Zbog toga cijeli tempo i odgovara prirodi šahovske igre. Za to je vjerovatno djelimično kriv i Brus Pandolfini, šahovski velemajstor koji je bio konsultant i toko pisanja knjige, i tokom snimanja serije. Poznat po „sporovoznom“ šahu i odbojnosti pre-

Paleta boja nije ista u sirotištu u Kentakiju, u kojem devetogodišnja Bet trenira um pomjerajući zamišljene šahovske figure na tavanici, kao one koje vibriraju u Parizu, Nju Meksiku, Las Vegasu ili Moskvi u koju će ići više puta... Da izađe na crtu sovjetskom velemajstoru Vasilu Borgovu (upečatljivi Marćin Doroćinski). Da nam pruži izvanrednu analizu kulturoloških razlika između Amerike i Rusije kroz potpuno drugačiji odnos prema šahu. I da pokaže da je pisac knjige, i nju i Borgova s razlogom oblikovao po uzoru na Fišera i Spaskog - i njihov čuveni meč 1972. pod „gvozdenom zavjesom“. Opet, sva ta vizuelna snaga, sve te narativne promišljenosti Skota i Frenka – pali bi u vodu da Bet nije odigrala Anja-Tejlor Džoj. U najboljoj ulozi karijere, koja je načeta bravurom u hororu „The Witch“ (Robert Egers, 2015), pokazala je da perfektno razumije i osjeća biće jedne izuzetno kompleksne i tragične žene za koju je gotovo nevjerovatno povjerovati da nije postojala, da je samo plod piščeve mašte. Njen govor tijela, hod, izrazi lica i one začuđujuće velike, prkosne oči, mijenjaju se iz epizode u epizodu, tempom kojim sazrijeva Bet. Džoj sa lakoćom uspijeva da dočara i njenu usamljenost, i njenu genijalnost, i duboki strah da je možda naslijedila gen majčinog ludila. Uz takvu glumicu, i gledaoci vrlo lako mogu da saosjete sa pobjednicom koja to uopšte nije. Sa kraljicom koja stoji potpuno sama na počišćenoj šahovskoj tabli i pita se, čemu sve te silne pobjede, kada nema s kim da ih podijeli... I kada je i sama kriva za to što je iz sopstvenog života ili uklanjala ili gubila ljude koje je voljela, baš

kao figure na šahovskoj tabli. Zahvaljujući Džoj, osjećate, cijelim bićem, da Bet nije zavisna samo od tableta i alkohola, već i od šahovske table. Za nju, taj prostor satkan od 64 polja, jeste život u malom. Ali, život u kojem može da dominira, da predvidi opasnost, da pobijedi (ne)vidljivog protivnika. I da, ako izgubi, ne krivi nikoga osim sebe. Tu, za šahovskom tablom, Bet ima kontrolu. I teško išta može da je iznenadi kao, recimo, smrt majke u saobraćajnoj nesreći...

POJEDENE FIGURE

Ali, Anja-Tejlor Džoj nije kriva samo zbog toga što je oživjela jednu od najboljih TV junakinja svih vremena. Kriva je i zbog toga što je, u cipelama Bet Harmon, ispisala i jedno od najljepših ljubavnih pisama šahu. Uz takvu energiju i takvu sposobnost nijansiranja emocija, otkriva se sva ljepota i prokletstvo ove igre. Jer, sa Džoj za kormilom, šah je nekad nalik predigri, tangu, mački koja se poigrava sa mišem... A nekada je kuća koja gori, udarac u grkljan, napad anksioznosti u iščekivanju mentalnog poniženja s druge strane stola. Sa te druge strane u seriji „The Queen’s Gambit“ stali su brojni sporedni likovi, mnogi ubjedljivi skoro kao i Bet. I većinom građeni ili kroz sopstvenu šahovsku filozofiju, ili kroz pomenuti način na koji zauvijek nestaju ili se odjednom ponovo pojavljuju, baš kao „pojedene“ šahovske figure. Najbolji među njima je Hari Beltik (odlični Hari Meling), Betin prvi veliki rival u drugoj epizodi, koji je skoro neprepoznatljiv kada se pojavi u petoj. Od velikog naduvenka i nekog ko ne vidi dalje od sopstvenog nosa iznad šahovske table, nije ostalo ništa. I ta transformacija nije važna samo zbog dubine njegovog lika, nego i radi Bet. Jer, sa sazrelim Harijem, vidi se koliko je Bet zapravo izgubljena. Na kraju serije „The Queen’s Gambit“, nakon finala koje je „Rocky IV“ za svijet šahovske televizije (i da – ovo jeste kompliment), Elizabet Harmon više neće biti toliko izgubljena. Bićete srećni zbog toga što je tako, iako ste od starta to mogli i da predvidite. Ali, neće vam biti važno što ste znali cilj, kada je putovanje bilo izvanredno. I kada ste, sa Skotom Frenkom, Alanom Skotom i Anjom-Tejlor Džoj, odigrali velemajstorsku partiju televizije. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

OCJENA: 4.6/5

Neđelja, 1. novembar 2020.

Volej protiv Liverpula

udbaleri prve generacije prethodno zabranjivane, a nakon rata rehabilitovane Budućnosti, mogli su tada, krajem 40-ih govoriti - da im je trener evropska fudbalska zvijezda. Recimo, da je jednom golom srušio i Liverpul. Vojin Božović, prvi velikan crnogorskog fudbala. Po nekim mjerilima modernog fudbala, Cetinjanin Vojin bi se mogao uporediti sa Garetom Bejlom: ljevak, fizički dominantan, visok, neuhvatljiv i opasan pogotovo u punom trku... U međuratnom periodu - prototip igrača za neko drugo vrijeme. Razornog, neodbranjivog udarca, koji mu je u osam mečeva za tim Jugoslavije donio pet golova. Igrao je napadača, upamtila ga je prije svega publika beogradskog BSK (današnji OFK Beograd), sa kojim je osvojio tri šampionske titule. Prava je šteta, što je publika modernih regionalnih šećerlema filma iz serijala ,,Montevideo“ ostala uskraćena za

priču o Vojinu. Bio je dio upravo one generacije za koju su nastupali, sad već mitološki i ideološki propisno upakovani Moša Marjanović i Aleksandar Tirnanić.

BEZBIJEV RIVAL Tek - Vojina je rat zatekao na vrhuncu karijere. Za BSK je kao nezamjenjiv prvotimac igrao već osam godina; prethodno se kao tinejdžer afirmisao u onoj zabranjivanoj Budućnosti, prije dolaska u Beograd... Kada je rat započeo 1941. godine, imao je tek 28 godina. Za nacionalni tim Jugoslavije prvi put je zaigrao 1936, ubacio dva gola Poljacima u pobjedi 9:3... Pratila ga je reputacija boema beogradske čaršije; bio je jedan od onih gorštaka što su se junačili najboljim partijama nakon neprospavane noći. Najpoznatiji po nadimku Škoba, što je vukao na Mediteran, a zvučao savršeno cetinjski. Predivna vinjeta njegove karijere je

kalendar

Vojin Božović na jednom predratnom meču u dresu BSK

pomenuti meč sa Liverpulom. Bio je to 21. maj 1936. godine, na beogradskim tribinama skoro deset hiljada gledalaca, sportski spektakl bez presedana u predratnoj Jugoslaviji... Nekoliko dana ranije, u njihovom prvom meču, fudbaleri ,,redsa“ slavili su 2:0 i oduševili domaćine. Jer Liverpul je, valja to istaći iz današnje perspektive, i tada bio velikan ostrvskog fudbala. Četvorostruki prvak Engleske, za kojeg je baš u tim mečevima, interesantno, nastupao Mat Bezbi - legendarni trener koji će nakon rata stvoriti nezaboravne generacije Mančester junajteda.

E protiv tog Liverpula i Bezbija, Škoba Božović postigao je odlučujući gol u trijumfu 3:2; hladnokravno štopovao loptu koja ga je našla u petercu, namjestio je na lijevu, opalio... Srećom - meč je imao takav publicitet u predratnoj štampi, da je svaki pa i tako slikovit detalj sačuvan i prenesen.

NA GOLOM OTOKU Tokom rata, u okupiranom Beogradu, opstao je od zakupa kafea na klupskom stadionu. Ideološki bilo kome nije bio sumnjiv, daleko od toga; Vojin je bio čovjek fudbala. Odatle i poziv, da počekom 1946. preuzme obnovlje-

nu Budućnost. Bio je to prvi trenerski posao; u tek rođenom Titogradu, na mjestu gdje je ponikao. Bilo mu je debelo stalo do te prve crnogorske titule, pa do prvog nastupa u Prvoj ligi.. U Titogradu je ostao do 1955. godine. Vihor ludih vremena nije ga zaobišao; zbog bezazlene šale ispričane na pogrešnom mjestu, koja je felšom završila na pogrešnom uhu - Vojin Božović, prvi velikan crnogorskog fudbala, ,,zaglavio“ je na Golom otoku. I tamo izabran da vodi tim policajaca i isljednika. Pa je još ostalo upamćeno i zapisano, da je sa onog čemernog kamena odskočila jedna njegova prkosna opaska. Upućena fudbaleru, zatvorskom čuvaru u trku za loptom tokom meča: ,,Ne štedi je Boško, zvizni je, udri ka’ što si mene udarao“. O Vojinu Božoviću, na primjer, danas mnogo bolje znaju u Kuvajtu i Libiji, gdje je udarao fudbalske temelje 60-ih i 70-ih - nego u Crnoj Gori. I to govori mnogo više o njegovom i našem vremenu, nego o njemu samom. Preminuo je 1983. godine. Jednim volejom iz ljevice znao bi otresti paučinu sa sjećanja na veliku karijeru - samo kad bi mu uputili pravo dodavanje. Za prepoznavanje, koje je davno zaslužio, još u onom meču protiv Mata Bezbija.

S. STAMENIĆ

Sedamdeset pet godina od premijere psihoanalitične igre ,,Spellbound“

Dodir Dalija i Hičkoka letterboxd.com

ije tajna da je za engleskog maestra saspensa Alfreda Hičkoka osnovni sastojak za kvalitetnu filmsku igru psihoanalitička varka. Nakon prelaska Atlantika i holivudskih konekcija, Hičkoku je na radni sto stigao engleski roman ,,The House of Dr. Edwardes“ kao potencijalna platforma za psihoanalitičku igru. Pored jakog pisanog rada, Hičkok je imao i sreće. Producentski velikan Dejvid O. Selznik želio je da podrži film koji bi na specifičan način promovisao benefite psihoanalize, s obzirom na to da je imao pozitivno iskustvo. Spoj Selznika i Hičkoka, drugi put u njihovoj karijeri, rezultirao je fenomenalnim komadom ,,Spellbound“, koji je još jednom potvrdio da psihoanaliza filmskoj umjetnosti ne mora biti rival, već blizak prijatelj.

Privatna arhiva

PODGORI č ARENJE

Objektiv

Veliki režiser je scenom želio da zaobiđe kliše snova u filmu, i s pravom je zaključio da bi slikar bio idealno rješenje za tu igru. Na kraju, Salvador je bio previše alternativan za producenta Selznika, koji je ošišao dvadesetominutnu sekvencu i sveo je na samo dva minuta

OŠIŠANI SAN

VIZUELNA MELODIKA

Na dodjeli Oskara naredne godine, Hičkok nije imao što da traži zahvaljujući noaru ,,The Lost Weekend“

Gregori Pek na terapiji kod Ingrid Bergman u filmu ,,Spellbound“

Bilija Vajldera koji je progutao najvažnije kategorije. Ipak, sasvim neobična situacija dogodila se u kategoriji (crno-bijele) fotografije. Oskara uzima Heri Stradling za kadrove u ,,The Picture of Dorian Gray“, ostvarenju Alberta Levina koje ni fanovi istoimenog romana Oskara Vajlda ne pamte. ,,Spellbound“ ipak trijumfuje na Oskarima u kategoriji muzičkog skora. Sasvim zasluženo fenomenalni Mađar Mikloš Roza dobija statuu za ekspresionističu melodiku koju je precizno uskladio sa Hičkokovim saspensnim šmekom. I to uz pomoć teremina, jednog prvih elektronskih muzičkih uređaja ikada iskorišćenih

u filmskoj industriji. Iako je finalni rezultat saradnje Selznika i Hičkoka zapisan kao jedan od najboljih komada engleskog reditelja, proces snimanja je bio izrazito komplikovan. Zahvaljujući freškoj dobitnici Oskara Bergman i uigranom Peku, kome je trebala zahtjevnija uloga na filmskom platnu, ali i humoru Majkla Čekova, Hičkok je bio spreman da zatvori ovu psihološku trku za istinom. Ipak, ključan je doprinos scenariste Ben Hehta i fenomenalnog fotografa Džordža Barnsa, bez kojih ,,Spellbound“ ne bi bio tako popularan danas, sedamdesetpet godina nakon njujorške premijere. Leila MURSELJEVIĆ

alfredhitchcockgeek.com

Atipično za holivudsku eru četrdesetih godina, ali ne i za Hičkoka, ,,Spellbound“ postavlja mladu žensku figuru u izrazito moćnu poziciju spasioca lijepog subjekta. Mlada Ingrid Bergman igra doktoricu u duševnoj bolnici koja ubrzo prima novog direktora, koji i nije stabilan da igra na toj poziciji. Lijepi subjekt u ovom slučaju, Gregori Pek, zapravo je žrtva samog sebe - kombinacija fobija i amnezije dovodi do zaključka da se iza novog direktora bolnice zapravo krije simbolična varalica. Doktorica i njeni terapijski trikovi simbol su spasa za zgodnjikavog šefa, kojem pod hitno treba odgovor na kompleks krivice. A najbolji alat u tipično Hičkokovom stilu je analiza jednog sna. Ako je po nečemu ostvarenje ,,Spellbound“ poznato, to je kratkoročni doprinos Salvadora Dalija. Selznik nije bio oduševljen idejom Hičkoka da Dali bude taj koji će osmisliti sekvencu sna odnosno iluzije. Ipak, nakon što je shvatio kakav bi publicitet to probudilo, promijenio je mišljenje. Hičkok je scenu želio da zaobiđe kliše snova u filmu, i s pravom je zaključio da bi Dali bio idealno rješenje za tu igru. Na kraju, Dali je bio previše alternativan za blokbastersko-mejnstrimskog Selznika, koji je ošišao dvadesetominutnu sekvencu i sveo je na samo dva minuta! Kakva šteta…

Hičkok i Dali u procesu pripreme snimanja sekvence sna

Arena

Fudbal

AMPLITUDO DRUGA LIGA, 13. KOLO: Porazi Koma i Arsenala, prva pobjeda Drezge

,,Klizanje“ vodećih Grbalj Jedinstvo

1 1

RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Klikovac u 49. (Grbalj), Kalačević u 75. minutu (Jedinstvo). Žuti kartoni: S. Popović, Perović, Mališić, Rakočević (Grbalj), Muzurović (Jedinstvo). GRBALJ: S. Popović, Vraneš, Stanišić (Rakočević), Ćosić (Milović), Perović (Pribilović), Carević (Nakagaki), Niković, Klikovac, Obadović, Mališić, Kodia. JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Banda, Nikolić (Poljak), Čikić, Vulević (Memčević), Kalačević (Mušović), Krulanović, Ivanović, Dacić (Ajković). Grbalj nije uspio ni protiv Jedinstva da dođe do važnih bodova, kako bi isplivao iz opasne zone. Domaćin je imao prednost golom Klikovca, ali je Jedinstvo nakon pritiska uspjelo u 75. minutu da golom Kalačevića stigne do remija. Gosti su na startu, tačnije u 5. minutu, preko Ivanovića, promašili i penal, tako da su na kraju zasluženo stigli do remija.

Berane Kom

2 1

BERANE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Goran Ivanović. Strijelci: Šćekić u 32. i Globarević u 77. (Berane), Vujačić u 39. minutu (Kom). Žuti kartoni: Đeković, Vukićević, Muradbašić (Berane), Novović, Rjosuke, Filipović (Kom). BERANE: Bećić, Đeković, Šćekić, Tomović (Damjanović), Šunjević, Čujović (Kriještorac), Vukićević, Globarević, Vilotijević (Muradbašić), Aojama, Dulović. KOM: Novović, Radenović, Golubović, Vukčević (Otašević), Hot, Radulović, Rjosuke (Filipović), Đukić (B. Bulatović), Brnović (L. Bulatović), Gazivoda (Vujošević), Vujačić. Kom je imao ulogu favorita, ali je Berane nastavilo sjajnu seriju rezultata na svom terenu. Nevjerovatna želja i borbenost Berance je vodila do novog uspjeha, a očigledno ni kazna zbog meča sa Mornarom nije ih poremetila, pa su iznenadili lidera. Berane je povelo golom Šćekića, a iako je Kom brzo izjednačio preko Vujačića, domaćin je do trijumfa došao golom sjajnog Globarevića.

Bokelj Arsenal

3 2

KOTOR - Gradski stadion. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Savo Vujović. Strijelci: Augusto u 6. (iz penala), P. Čavor u 22. i Čađenović u 55. (Bokelj), Manojlović u 41. i Bakić u 72. minutu autogol (Arsenal). Žuti kartoni: Jeknić, Marković (Bokelj), V. Mršulja, Radinović, Popović, Đorđević (Arsenal). BOKELJ: Radović, Banićević, Bakić, Jeknić, Marković, Bošković (Zlatičanin), Guzina,

Tabela 1. Kom 13 9 2 2 22:10 29 2. Arsenal 13 9 2 2 22:12 29 3. Mornar 13 7 3 3 22:13 24 4. Igalo 13 5 6 2 18:9 21 5. Berane 13 6 1 6 13:18 19 6. Jedinstvo 13 4 5 4 19:13 17 7. Bokelj 13 3 5 5 14:15 14 8. Ibar 13 3 2 8 8:26 11 9. Grbalj 13 2 3 8 9:17 9 10. Drezga 13 1 3 9 12:26 6 U narednom kolu (4. novembra) sastaju se: Jedinstvo – Drezga, Ibar – Mornar, Igalo – Bokelj, Arsenal – Berane i Kom – Grbalj.

Čađenović (Racković), P. Čavor (Mićunović), Augusto, Peruničić. ARSENAL: Lemajić, V. Mršulja (Mirković), S. Mršulja, Manojlović, Pepić, Batuta (Pajović), Todorović, Montenegro, Asanović (Muhović), Radinović (Krgović), Popović (Đorđević). Primorski derbi još jednom je opravdao očekivanja – Bokelj je uspio da iznenadi Arsenal. Kotorani su sjajno otvorili meč, poveli rano 2:0, držali odličan ritam i uspjeli da dođu do važnih bodova, kako bi pobjegli iz donjeg dijela.

Mornar Igalo

0 0

BAR - Stadion: SRC ,,Topolica“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Ivan Šarac. Žuti kartoni: Marković, Pajović (Mornar), Radunović, Đukanović, Vlahović, Bakrač (Igalo). MORNAR: Radović, Idrizović (Bugarin), Marković, Kažić, Perišić, Martinović, Pajović, Škrijelj (Cvijović), Bulatović (Leverda), Mucović, Seratlić. IGALO: J. Perović, Radunović, Dabović, Đukanović, Dajović (Vučić), Vlahović, Bogdanović (Mrdak), Koprivica, Radović (Dragaš), Bakrač, Li (M. Perović). Mornar nije uspio da prekine lošu seriju, već je u meču sa Igalom osvojio samo bod. Na taj način Barani nijesu iskoristili poraze vodećih i priliku da se primaknu vrhu.

Drezga Ibar

3 0

SPUŽ - Stadion: FK Zora. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Vojin Vojinović (Podgorica). Pomoćnici: Radisav Obradović (Podgorica) i Radovan Mihailović (Podgorica). Strijelci: Burzanović u 38, Lazarević u 51. i Božović u 82. minutu. Žuti kartoni: Racković, Lazarević, Goranović (Drezga), Murić, Anđelić, Bujiša, Kuč (Ibar). DREZGA: S. Vukčević, Bogićević, Vujisić, Lazarević (od 83. P. Vukčević), Božović, Burzanović, Racković, Goranović, Knežević (od 83. Kovačević), Zlatičanin (od 85. Spahić), Drinčić. IBAR: A. Kuč, Pepić, Murić, Tahirović, Hodžić (od 56. Juković), Šimokava, Anđelić, Mučakica, B. Kuč, Janagizava (od 56. Kalač), Bujiša. Drezga je savladala Ibar u derbiju začelja. Prvim trijumfom tim iz Pipera pokazao je da nije odustao od bitke za spas, a samim tim na dnu će se voditi velika borba za spas. Priredio: R. PEROVIĆ

Neđelja, 1. novembar 2020.

Budućnost četvrti put uzastopno savladala Sutjesku bez

Božović ostavio Sutje NIKŠIĆ - Četvrta uzastopna pobjeda Budućnosti nad Sutjeskom (1:0), još jedna bez primljenog pogotka i bijeg od najvećeg rivala na šest bodova, uz potencijalnih devet jer lider i aktuelni šampion ima utakmicu manje. Ako bi se u najkraćem morao opisati derbi u Nikšiću, uslijedila bi konstatacija da je Budućnost samo u početku meča bila bolja, te da se ponovo trgnula u samom finišu, pokušavajući da udvostruči prednost, a da je u ostatku susreta domaćin bio konkretniji, ali da su mu još jednom „zatajili“ pojedinci od kojih se najviše očekuje iz meča u meč. Meč je počeo odavanjem pošte nedavno preminulom dugogodišnjem, legendarnom prvotimcu, kapitenu i treneru nikšićkog kluba Miodragu Međedoviću. Odmah nakon minuta ćutanja silovito su krenuli jedni i drugi, a već po sastavima jasno je bilo da je Dragan Radojičić bio na većim mukama, jer je zaigrao bez klasičnog centarfora, pa je pokušao sa Osmajićem u napadu, koji najčešće nije imao saigrača blizu sebe. Zaprijetili su gosti već u 11. minutu. Božović je na desnoj strani pronašao Ivanovića, koji je šutirao po zemlji, ali pored desne stative. No, svega četiri minuta kasnije Budućnost je stigla do prednosti. Bila je to brza kontra gostiju, Ivanović je poslao dugu loptu ispred Draška Božovića, nije uspjela ofsajd zamka Nikšićana, a iskusni kapiten gostiju je pobjegao čuvarima i Giljen je bio nemoćan. Za sve to vrijeme Dubljević je ležao na travi i žalio se na povredu. Poslije pogotka, Podgoričani kao da su se povukli, a Sutjeska tek konkretnije djelovala, pa je na drugoj strani terena već u 18. minutu viđena lijepa akcija. Slobodan udarac izveo je Vuković, a Grivić sa svega nekolika metara nije uspio da loptu glavom skrene u gol iako je bio na pravom mjestu.

LISTA STRIJELACA

Rezultati

9 - Kordić (Podgorica) 6 - Camaj, Vuljaj (Dečić), Striković (Rudar), Marković (Sutjeska) 4 - Božović (Budućnost), Mrvaljević (OFK Titograd)

Podgorica - Petrovac

1:3

Sutjeska - Budućnost

0:1

Zeta - Jezero

1:0

OFK Titograd - Rudar

0:2

Dečić - Iskra

2:0

Tabela

Grivić ni u 25. minutu nije bio precizan, odnosno, njegovu loptu zaustavio je Dragojević, a bila je to slična situacija, s tim što je loptu nakon ovog prekida ispred gola Budućnosti ubacio Ćetković. Početak drugog poluvremena obilježila je potpuna ofanziva domaćih. Radojičić je izmjenam a p o j a č ava o n a p a d , a u međuvremenu smo ubilježili lukav šut Dubljevića sa 20-ak metara, koji je bio lak plijen za Dragojevića. U 55. minutu viđena je stopostotna prilika. Osmajić je lijepo

1. Budućnost 10 7

2. Dečić

11 5

15:10 22 18:6

3. Podgorica 11 5

14:10

4. Sutjeska

11 4

15:11

5. Zeta

11 4

8:10

6. Jezero

11 4

6:9

7. Iskra

11 3

8:13

8. Rudar

11 4

13:15

9. OFK Titograd11 2

7:17

10. Petrovac 10 1 4 5 10:13 7 U narednom kolu (4. novembra) sastaju se: Rudar - Zeta, Jezero - Dečić, Iskra - Sutjeska, Budućnost - Podgorica, Petrovac - OFK Titograd.

organizovao akciju po desnoj strani, lopta stigla do Ćetkovića koji je ubacio u peterac, ali je Adrović, koji je ušao svega neko-

Vasko Kalezić donio pobjedu ,,vukovima“

Radojičić: Svi ,,Ponavlja se ista priča“, požalio se nakon derbija trener Sutjeske Dragan Radojičić. - Protiv Titograda imali smo ne „jedan na jedan“, već „jedan na mreži“, protiv Budućnosti ponovo igrača samog ispred gola, pa šanse Grivića u prvom poluvremenu... Nijesmo iskoristili svoje šanse, a Budućnost je kao iskusan sastav svoje realizovala. Imali smo igrača manje na terenu, Dubljević je zadobio posjekotinu, a

liko minuta ranije, neshvatljivo, sa svega dva metra prebacio prečku. Ulaskom Kojaševića, Nikšićani su zaigrali još agresivnije, a gosti su sporadično pokušavali iz kontranapada da ovjere četvrtu pobjedu zaredom u najvećim derbiju. U posljed-

Tim Nenada Vukčevića prired

Zeta preskočila Jezero Prvo slav Zeta je, iako lošije plasirana na tabeli, bila favorit protiv Jezera - uspjela je da opravda tu ulogu i u direktnom duelu preskoči Plavljane. Utakmica na ,,Trešnjici“ nije bila posebno kvalitetna, a odlučio ju je pogodak Vaska Kalezića u 44. minutu. Isti igrač je imao i prvu šansu na meču, kada je u 12. minutu šutirao iskosa sa petnaestak metara, ali je golman Asanović dobro intervenisao. Potom su dvije prilike imali gosti - nakon kornera sa desne strane sa desetak metara šutirao je Jovićević, a golman Radulović odbranio, da bi dva minuta kasnije mladi čuvar mreže odlično reagovao i kod pokušaja Mujecija. Jezero je stigla kazna u 44. minutu - sa desne strane centrirao je Tuzović, a Vasko Kalezić loptu glavom smjestio u mrežu. U drugih 45 minuta nije se dogodilo ništa vrijedno pažnje. Nastavak meča nije donio

Zeta

Jezero

Stadion: „Trešnjica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Gol: 1:0 Kalezić u 44. Žuti kartoni: Ceklić (Zeta), Matanović (Jezero)

neke ozbiljnije prilike, ali je bila vidljiva želja i jednih i drugih da se stigne do situacije koja bi mogla donijeti neki gol. Zeta je upisala četvrti trijumf u prvenstvu, a interesantno je da je u 11 utakmica postigla svega osam pogodaka, ali i to je za dva više od jučerašnjeg riNe. K. vala.

Zeta

Jezero

Radulović Tuzović Sopo Ceklić (od 46. Đurović) Đinović Milojko Krstović Nijaveđi Jamoa (od 58. Burzanović) Kalezić (od 69. Vukčević) Mi. Lambulić (od 72. L. Lambulić).

Asanović Jovićević Drešković Isljami Matanović (od 83. Lekić) Pavlović (od 73. Radenović) Radunović Đurković Muković Vučićević (od 58. Osmajlić) Mujeci

PODGORICA - Nema više ekipe bez pobjede u Telekom 1. CFL - do prvog slavlja u sezoni Petrovac je stigao u 11. kolu, na terenu ,,DG Arene“, gdje je priredio iznenađenje protiv Podgorice (3:1). ,,Nebo-plavi“ su i dalje na začelju tabele, ali su nakon trijumfa u Lješkopolju uhvatili priključak za zonom baraža. Tim Milorada Pekovića donedavno je bio lider, ali je počeo da zaostaje u vrhu nakon što je vezao dva poraza u ligi - trenutno je treći sa 18 bodova. Domaći tim je surovo kažnjen za propuste u zadnjoj liniji, a ovoga puta ih nije spasio ni prvi strijelac šampionata Šaleta Kordić koji je postigao deveti gol - za izjednačenje u prvom poluvremenu. Petrovčani su prelomili utakmicu u nastavku preko Tačibane u 63. i Merdovića u 90. minutu. Nije utakmica dobro krenula za Podgoricu čiji je kormilar već u 12. minutu bio primoran na prinudnu izmjenu kada je, zbog sudara sa saigračem, van terena morao desni bek Marko Vukčević.

Arena

Neđelja, 1. novembar 2020.

M. ŠAPURIĆ

esku na - 6 Budućnost

00 1

Stadion: Kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica) Gol: 0:1 Božović u 15. Žuti kartoni: Šofranac (Sutjeska), Ćuković (Budućnost)

Sutjeska

Budućnost

Giljen Grivić (od 80. Janjić) Ćetković Eraković Šofranac Bulatović Dubljević (od 50. Adrović) Osmajić Bubanja (od 65. Kojašević) Vuković (od 80. Marušić) Stijepović (od 50. Pajović)

Dragojević Božović Mirkovič Ivanović Raičković Milić Ćuković Vučić Adžić Moraitis (od 65. Vujačić) Bojović

njih desetak minuta Ivanović je lijepo šutirao, da bi malo kasnije, nakon velike gužve ispred Giljenovog gola, Ćuković probao glavom, ali ta lopta završava previsoko. Organizovali su gosti kontru i u 88. minutu i to preko brzonogog Bojovića, ali Giljen je bio na visini

Bajka Tuzana se nastavlja

Milinković: Zaslužena pobjeda Trener Budućnosti Mladen Milinković rekao je da je njegov tim odigrao prvo poluvrijeme po planu. - U nastavku smo se povukli, iako to nijesmo planirali. Falilo nam je mirnoće, ali kada slavite u derbiju ne možete biti nezadovoljni i ne možete zamjeriti igračima. Imali smo nekoliko izglednih prilika, ali i sreće da ne primimo gol. Na kraju, mislim da smo zasluženo slavili. Ova pobjeda nam mnogo znači i na psihološkom planu, jer ne smije se zanemariti da je ovo četvrta uzastopna pobjeda nad Sutjeskom, a nijesmo primili nijedan gol. To je dobar podstrek da nastavimo u istom ritmu.

i vide da nam ne ide protivnik je prošao kroz „centralu“, baš tamo gdje smo se najbolje pripremali. Nijesmo imali ono što smo morali dobiti od igrača koji treba najviše da pruže. Ne želim da ih kritikujem, imali su volju, ali od najvećih ne dobijamo rezultat. Počeli smo s mladom ekipom, u nastavku zaigrali i sa iskusnijim... Imali smo jasan plan, ali... Ako ne postigneš gol kad si ispred samog gola, što da očekuješ u ovakvim mečevima osim da

budeš poražen. Krenuli smo kasnije svim silama ka njihovom golu, ali iz meča u meč dozvoljavamo da nas rival kazni, a onda jurnemo - rekao je Gaga Radojičić. - Nećemo kukati, ali najviše me brine to što nemamo učinak igrača od kojih se on očekuje. Nikad javno ne kritikujem svoje igrače, ali svi vide da nam ne ide. Momci znaju, ali ne smijemo ostati na pričama, već na djelu da pokažemo koliko vrijedimo.

zadatka. Sudijska nadoknada vremena odigrana je na polovini koja je pripadala Budućnosti, ali ni potpuna opsada Dragojevićevog gola nije donijela rezultat, nije donijela makar bod Nikšićanima, bod koji u ovako važnim mečevima vrijedi mnogo. Ra. P.

Dečić

Stadion: Dečića. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Golovi: 1:0 Vuljaj u 40, 2:0 Rolović u 90+5. (pen) Žuti kartoni: Ljuljđuraj, Marković (Dečić), Kato, Adžović (Iskra).

TUZI - Fudbalska bajka iz Tuzi proširena je za još jednu stranicu - Dečić je nakon dva vezana remija na gostovanjima uspio da savlada Iskru (2:0) i tako učvrstio mjesto u samom vrhu tabele. Tuzani su motivisano ušli u meč sa željom da naprave još jedan podvig, a Iskra da prekine loš niz na gostovanjima, ali je golman Marko Kordić lošom intervencijom u 40. minutu častio domaće, nakon čega je sve bilo teže za Danilovgrađane, koja je bliža opasnoj zoni, nego gornjem dijelu... Početak meča nagovijestio je

da će se gledati meč u kojem neće biti previse šansi. Tuzani dsiciplinovanom igrom nijesu dozvoljavali gostima da dođu do ozbiljnije prilike, pa je Iskra priprijetila tek u 31.minutu kada je Milan Đurišić poslao dugu loptu, ali je ispred Račića golman Tuzana Pavle Velimirović sjajno reagovao. Domaćin je iznenada došao do vođstva u 40. minutu - Kordić je nakon ispucane lopte od strane defanzivaca domaćih, izletio daleko od svog gola, klizećim startom odbio loptu, ali samo do Kristijana Vuljaja, koji je znao da kazni njegov kiks.

Drugo poluvrijeme je otvorio Danilo Marković prodorom po desnoj strani i asistencijom za Đoljaja, ali je golman gostiju bio na pravom mjestu. Marković je pokušao i u 68.minutu, da bi tri minuta kasnije Camaj bio u šansi, kada je dobro šutirao iskosa sa desetak metara. Baš u tim trenucima gosti su nakon ulaska Milića, bacilli sve karte na napad. Petrović, a zatim i Milić, pravili su pritisak na goste, ali bez rezultata. U pretposlednjem minutu regularnog toka utakmice Ivan Vuković je idealno centrirao sa desne strane, Đurišić bio u šansi, ali je njegov

Rudar iz prekida do prvih bodova na strani

Petrovac

Stadion: ,,DG Arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Golovi 0:1 Đurđević u 14, 1:1 Kordić u 29, 1:2 Tačibana u 63, Merdović u 90. Žuti kartoni: Čelebić (Podgorica), Stojanović (Petrovac).

Podgorica Petrovac Ivezić Kordić Nikolić (od 66. Vujović) Marjanović Muharemović (od 77. Maraš) Kaluđerović Vukčević (od 13. Ukšanović) Sentoku (od 77. Sekulić) Čelebić Suzuki (od 77. Čavor) Jovanović

Popović Medigović Savović Mikijelj Tačibana Đurđević (od 74. Ilić) Merdović Divanović Savić (od 91. Vujović) Rudović (od 69. Vukčević)

Dečić

Iskra

Velimirović Camaj (od 80. Pešukić) Đoljaj (od 80. Rolović) Ljuljđuraj Vuljaj (od 89. Prenkočević) Drešaj An. Rudović Tući Božanović Marković Ad. Rudović

Kordić Drinčić Šahman (od 90. Mandić) Lakić Đurišić Boričić (od 46. Adžović) Vuković Obradović (od 70. Šaletić) Kato (od 65. Milić) Račić Petrović (od 65. Krnić)

udarac glavom bio neprecizan, pa Velimirović nije imao potrebe ni da reaguje. U drugom minutu sudijske nadoknade vremena trener Iskre Aleksandar Nedović, bio je opomenut, jer je smatrao da je sudija Nikola Dabanović morao pokazati na bijelu tačku nakon duela Leona Ujkaja i Alije Krnića u kaznenom prostoru domaćih. Ali, samo tri minuta kasnije oglasio se Dabanović, ali na drugoj strani nakon duela štopera Miloša Drinčića i rezevriste Dečića Martina Prenkočevića, a sa 11 metara siguran je bio rezervista Ognjen Rolović. R.P.

Pljevljaci pobijedili Titograd na Starom aerodromu

vlje Petrovčana Podgorica

Iskra

2 1 00

dio iznenađenje protiv Podgorice na ,,DG Areni“

Prošlo je svega 180 sekundi otkada je ušao Ukšanović, a domaćin je bio u minusu - prvo aut, potom centaršut sa desne strane, a upravo je novajlija u sastavu ,,žutih“ izgubio vazdušni duel sa Đurđevićem koji je glavom pogodio metu. Uspjela je Podgorica da se vrati u 29. minutu preko Kordića koji je poslije kornera uhvatio loptu u penjanju, te sa ivice peterca poravnao na 1:1. U nastavku je domaći tim imao inicijativu, stvorio nekoliko obećavajućih šansi, ali udarci Muharemovića, Sentokua i Jovanovića nijesu bili precizni. Izgledalo je da je Podgorica bliža prednosti, ali to je samo bilo prividno - nakon centaršuta Savovića, lijepu reakciju glavom Tačibana je pretvorio u novo vođstvo gostiju od 63. minuta. Pokušavali su ,,žuti“ da makar izvuku remi, rezervista Vujović je pogodio stativu iz prekida, ali u 90. minutu uslijedio je mat. Igor Vukčević je iz skoka proigrao Merdovića, koji je pobjegao Ukšanoviću i rutinski iz šesnaesterca postavio konačnih 3:1 za Petrovac. D. K.

Fudbaleri Dečića na svom terenu pobjedili Iskru

z primljenog pogotka

Sutjeska

Fudbal

PODGORICA - Prvu pobjedu u sezoni Rudar je ostvario protiv Titograda, prve bodove van svog stadiona osvojio je u meču sa istim rivalom na Starom aerodromu. Utakmice sa ,,romantičarima“ kao da su talične Pljevljacima koji su drugi put u prvenstvu bili bolji od tima iz Podgorice. U derbiju začelja prevagu su napravili prekidi. Ekipa Vuka

Bogavca postigla je oba gola nakon kornera u nastavku - prvi ide na dušu golmana Spasojevića koji je ispustio uhvaćenu loptu i dao šansu Strikoviću da poentira iz gužve, a potom je domaćina dotukao Kartal poslije centaršuta iz ugla sa kontrastrane. Utakmica je stala u tih desetak minuta, tačnije od 61. do 69. minuta kada su gosti poveli, a potom osigurali trijumf - 2:0

Sve do tada viđena je rovovska borba, malog pravog fudbala, sa inicijativom Titograda, ali je to bilo jalovo, stihijski, bez nekog reda. Najbliži pogotku izabranici Nikole Peca Rakojevića bili su sredinom prvog dijela kada je Rudar spasila stativa nakon udarca Novovića sa dvadesetak metara. Priliku da uradi nešto više imao je i Kalezić koji je probao

Titograd

Rudar

00 2 0

Stadion: na Starom aerodromu. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Golovi 0:1 Striković u 61, 0:2 Kartal u 69. Žuti kartoni: M. Roganović, B. Roganović, Brnović (Titograd), Tahirović, Mujović (Rudar).

Titograd

Rudar

Spasojević Mrvaljević (od 76. Škrijelj) B. Roganović Kalezić (od 76. Peličić) Vukčević (od 76. Mendi) Osmanović Novović Brnović Muzurović M. Roganović Gašević (od 65. Popović)

Helić Tahirović (od 89. Gogić) Ernec (od 85. Vujović) Kašćelan Vlaisavljević (od 88. Mujović) Kotorac Kartal Pejović Striković Golubović Matsui

glavom u 55. minutu, ali lopti nije dao ni snagu, ni preciznost da bi prevario golmana Helića. A onda potop ,,romantičara“ - gruba greška golmana Spasojevića, pa još jedan primljeni gol za kapitulaciju. Striković je u 57. minutu ispustio obećavajuću situaciju pred golom protivnika, ali se iskupio vrlo brzo - potvrdivši dobru formu sedmim pogotkom u sezoni. Podrška je ovoga puta stigla iz zadnje linije odakle se ofanzivi pridodao štoper Kartal koji je, lijepo glavom, sproveo loptu u metu za ovjeru pobjede. D. K.

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 1. novembar 2020.

ABA LIGA (5. KOLO): Oslabljen barski tim zaslužio bitnu pobjedu na

TREĆE POLUVRIJEME: Incidenti nakon meča Zabjelo - Spuž

Fudbaler Zabjela podnio krivičnu prijavu protiv sudije Utakmica 7. kola Udruženja klubova FSCG - Centar Zabjelo - Spuž završena je bez golova, ali se već danima, kada je riječ o tom meču, ne priča o fudbalskim potezima i igri, već o ružnim scenama, koje su se desile nakon završetka duela. Naime, fudbaler Zabjela Igor Darmanović objasnio je da ga je ispred službenih prostorija kluba, sudija Boris Rebronja isprskao biber sprejom direktno po licu, nakon čega je izgubio svijest... - Sada se osjećam dobro. Terapija je dala rezultat. Nijesam još počeo da treniram, morao sam da mirujem, ali za koji dan ću se priključiti saigračima - kazao je za Arenu Darmanović, objasnivši da će snimak pokazati da sudija nije bio napadnut. Inače, iste noći, nakon teškog incidenta i posjete ljekaru, Darmanović je podnio prijavu u Centru bezbjednosti Podgorica, a zatim su mu ljekari u Urgentnom centru konstatovali crvenilo kože oko očiju, ali i hiperemiju rožnjače zbog čega je fudbaleru uključena terapija. I nakon par dana od utakmice, stvari se nijesu smirile, već je mladi član Zabjela podnio novu prijavu protiv sudije, gdje je tvrdio da ga je taj policijski službenik danima telefonskim pozivima uznemiravao.

- Iz FSCG tvrde da imaju snimak svega što se desilo. Volio bih da taj snimak bude dostupan javnosti, da svi vide kako su se odvijale stvari, da vide ljudi da niko nije udario sudiju. Nakon što sam podnio prekršajnu i krivičnu prijavu protiv glavnog arbitra, on me više ne zove, ne uznemirava me telefonom i ne nudi mi nagodbu. Želim da se pravda istjera do kraja i čekam odluku nadležnih organa, kao i odluku FSCG - rekao je Igor Darmanović za Arenu. Sudija Boris Rebronja u dopunskom izvještaju sa utakmice naveo je da je verbaln o, a p o t o m i f i z i č k i napadnut na sredini terena nakon što je odsvirao kraj, ali i da je ponovo udaren nakon što je pokušao da se domogne svlačionice. Član Komisije za suđenje Udruženja klubova FSCG centar Ranko Novović napisao je u izvještaju da je sudija Rebronja koristio biber sprej. - U razgovoru sa sudijama saznao sam da je sudija Rebronja upotrijebio biber sprej kako bi zaštitio sebe i kolege od napada igrača napisao je Novović. Sada se čeka odluka Komisije za suđenje, Disciplinske komisije i Udruženja klubova FSCG - centar, koji će očigledno imati mnogo posla, pa se očekuju i drakonske R. A. kazne.

Novi gubitak od milijardu dolara prijeti NBA ligi Ukoliko odloži početak sezone za januar, NBA liga unaprijed izgubiće do milijardu američkih dolara (860 miliona eura) profita za narednu sezonu, objavio je ESPN.

Komesar lige Adam Silver je u nezavidnoj situaciji. Sindikat igrača nije spreman da prihvati prijedlog čelnika lige, da nova sezona počne 22. decembra. Košarkaši smatraju da ne mogu biti spremni za početak nove sezone prije januara, budući da se planira dug ligaški dio od makar 72 utakmice, a tek nakon toga slijedio bi plej-of. Takođe, ligi prijeti gubitak od čak četiri milijarde američkih dolara, ukoliko dugoročno tokom sezone ne bude dozvoljeno prisustvo navija-

ča na tribinama. Ukoliko sezona počne 22. decembra, igrači Los Anđeles Lejkersa i Majami Hita, koi su nastupili u finalu sezone za nama, imali bi svega 51 dan da se od posljednjeg meča do početka trening kampova. Neke velike zvijezde, poput Lebrona Džejmsa, već su nagovijestili da u bilo kojoj varijanti početka sezone neće nastupati do polovine jaS. S. nuara.

Pobjeda posvećena uspomeni na Luku PODGORICA - Mečevi u teškim situacijama najbolje oslikaju karakter tima, a u pobjedu Mornara nad Megom (80:73) stao je košarkaški i ljudski kvalitet barskog tima, u najtežim danima klupske istorije, tri dana nakon smrti ekonoma Luke Macanovića. Protiv odličnog protivnika, mladog tima iz Beograda koji je u prethodnom kolu namučio evroligaša Crvenu zvezdu Mornar nije dozvolio neizvjesnost. Meč je riješen pola četvrtine prije kraja, a pobjedu je potpisao krilni centar Keni Gejbrijel sa sedam trojki (četiri u četvrtoj četvrtini). Gejbrijel je duel završio sa 24 poena, a Ajzea Vajthed se odlično snašao u ulozi plejmejkera ekipe sa skraćenom rotacijom (17 poena i osam asistencija). Bez prvotimaca Nidama, Bjelice i Lazića, koji će uskoro biti oporavljeni od korona virusa, zaslužena je bitna pobjeda, posvećena uspomeni na Luku Macanovića. mn: Borba pod košem Mornar je na samo 15 poena sveo protivnika u drugoj četvrtini, a prednost 44:43 na velikom odmoru, iako minimalna, bila je zaslužena. Prije svega, od sredine druge dionice, Barani su uspjeli da nakon uvodne faze inferiornosti konačno

iskontrolišu igru Mege pod košem, i imali samo skok manje do poluvremena. Momenat u posljednjem minutu druge četvrtine, kada je centar Mornara Uroš Luković poentirao iz kontakta nakon ofanzivnog skoka, i to za vođstvo - je bio odraz te čvrstine i sigurnosti, koja se dugo tražila. Čak 28 poena iz reketa imala je Mega do poluvremena; naš reprezentativac, mladi Marko Simonović, odlično se snašao na ,,četvorci“ i ubacio devet poena uz pet skokova. Nezaustav-

ljiv bio je Filip Petrušev - bivša nada NCAA koledža Gonzaga za 16 minuta na parketu u prvom poluvremenu postigao je 21 poen uz tri skoka. Mornar je sa druge strane dijelio realizatorsku odgovornost, Ajzea Vajthed ubacio je 11 poena za dvije dionice, šutirajući 7-5 iz igre.

SERIJA TROJKI

U seriji 9:0 na startu treće dionice, za dvocifrenu prednost (53:43) na pola 24. minuta, ključni igrač bio je Tejlor

Smit. Ne samo sa dvije realizacije dominantnog atlete na ,,petici“, već i u odbrani. Upravo je centar Mornara u toj fazi duela zaustavio Petruševa i unio nesigurnost u njegovu igru. Do kraja treće dionice (59:51) domaćin je odlično branio pik, uhvatio važne skokove u napadu i prevazišao dug period od tri minuta bez koša. Čak tri trojke iz desnog ćoška, svaki put iz dobro branjenih pozicija, ubacio je Keni Gejbrijel od početka do sredine po-

Prva liga za košarkašice, 1. kolo

Budućnost Bemax i Podgorica sezonu otvorili ubjedljivim pobjedama Bud. Bemax BKM

104 43

PODGORICA - Dvorana: ,,Bemax Arena“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudije: Karolina Radinović, Milutin Gligorović, Nikola Patković. Rezultat po četvrtinama: 25:9, 29:9, 30:10, 20:15. BUDUĆNOST BEMAX: Radonjić 14, M. Bigović 19, A. Bigović 19, Savković 2, N. Vukčević 2, L. Vukčević 2, Vučinić 1, Živković 11, Leković 21, Marinković 3, Drobnjak 2, Begović 8. BKM: Ž. Tatar 6, Ličina 3, Bajčeta, A. Radević 10, Lašić, I. Radević, T. Tatar 11, Stjepčević 9, Dožić, Vujošević 4, Sekulović, Rakočević. Košarkašice Budućnost Bemaxa očekivanom i ubjedljivom pobjedom otvorile su novu sezonu na domaćoj sceni. Podgoričanke su bez strankinja, kao i reprezentativki Violete Lazarević i Milene Jakšić u laganom ritmu stigle do pobjede protiv BKM-a na premijeri i pokazale da ih na domaćoj sceni čeka još jedna sezona totalne dominacije. BKM nije mogao da prati ritam ,,plavih“ – Maja Bigović dominirala je u reketu, za 25 minuta stigla do dabl-dabl učinka (19 poena, 11 skokova), a identičan učinak imala je i Anđela Bigović. Indeks 35 ostvarila je Mari-

ja Leković, koja je za 28 minuta na parketu bila na ivici tripldabl učinka (21 poen, 12 asistencija i sedam skokova), a zapaženu rolu imala je Dragana Živković, koja je u trećoj dionici vezala tri trojke, kao i Zorana Radonjić, koja je uz 14 poena, imala i šest skokova. U posljednjoj dionici petorku šampionki činile su igračice iz kadetske i juniorske ekipe, a mlada Begović pokazala je da je veliki potencijal. R. P.

Podgorica Nikšić

105 26

Dvorana: ,,Bemax Arena“.

Igrano bez prisustva gledalaca. Sudije: Stefan Kumburović, Tatjana Ćetković i Danilo Vuković. Rezultat po četvrtinama: 30:3, 31:5, 27:5, 17:13. PODGORICA: Bigović 18, Čanović 8, Vujačić 20, Kuzmanović 3, Pavićević 22, Baošić, Ilić 12, K. Šćepanović 11, Vujović 2, H. Šćepanović 4, Radulović 5. NIKŠIĆ: Đikanović, Milić, Gavrić 10, Tat. Radosavljević 1, Tam. Radosavljević 2, Raičević, Rondović 2, Blagojević, Mirković 1, Delibašić, Dačević 8, Marković 2. Podgorica je u prvom meču od osnivanja tima deklasirala Nik-

šić. Novi klub je na premijeri prikazao sjajnu partiju – Teodora Pavićević, pokazala je da postaje ozbiljan plej, a uz 22 poena (četiri trojke), imala je vrhunske asistencije. Veliku ulogu dala je Milena Vujačić, koja je pored 20 poena imala i sedam skokova i pet ukradenih lopti. Petar Stojanović, mladi stručnjak na klupi Podgorice, očigledno je da radi odličan posao, sjajnim akcijama domaće su često imale otvorene šuteve, a fizički mnogo bolje od gošći Podgorica je često dolazila i do lakih poena iz tranzicije, tako da nije bilo ni ,,grama“ neizvjesnosti. R. P.

Arena

Neđelja, 1. novembar 2020.

ABA liga (5. kolo): ,,Plavi“ u teškoj situaciji pred gostovanje u glavnom gradu Slovenije

ad Megom Dvorana: SC ,,Topolica“. Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: Hordov, Nedović i Hadžić.

Pulen ................12 Gejbrijel .........24 Živanović ..........Jeremić ............2 Šehović ..............Smit .....................8 Mugoša ..............Vajthed ...........17 Vujošević ..........Vranješ ............11 Luković ............6

Sportski miks

Mišković ..........Smit ....................2 Petrušev .....29 70% (27-11) za 1 83% (6-5) Tepić ..................4 48% (42-20) za 2 54% (46-25) Kljajević ...........1 41% (27-11) za 3 26% (23-6) Novak ..............8 30 (10+20) Skokovi 33 (9+24) Simonović 20 Blokade 5 4 Jovičić ...............Asistencije 16 20 Cerovina .......... 5 Ukradene lopte 7 Matković .........12 Izgubljene lopte 14 Kalazon ..........9 Faulovi 15 18 Langović .........(25:28, 19:15, 15:8, 21:22)

Pavićević: Trijumf za našeg Luku Mihailo Pavićević, trener Mornara, bio je ponosan nakon meča sa Megom. - Svi znaju šta nam se sve izdešavalo u posljednjih desetak dana... Ova pobjeda ide našem dragom ekonomu Luki, jednom časnom čovjeku koji nas je napustio. Ne sumnjam da će nas ubuduće sa neba gledati. Težak momenat, iz prostog razloga jer su igrači bili izuzetno vezani za njega. I da smo odigrali mnogo lošije, ne bih zamjerio. Da su izgubili, isto

sljednje dionice (70:60). I to su bili ključni momenti, koji su ekipu pogurali za dodatni impuls u odbrani. Tako već u posljednjih pet minuta nije djelovalo da meč može ući u neizvjesnu završnicu - bez obzira što je Kolašinac Simonović vezao osam poena za Megu u toj fazi duela. Gejbrijel je tri

bih im čestitao. U prvoj četvrtini odbrana nije funkcionisala, do poluvremena smo se nekako stabilizovali... A od nastavka, kad je koncentracija došla na svoje, kad smo znali šta treba da radimo i u odbrani i u napadu, sve je bilo kako treba. Sa dobrom odbranom stigla su rješenja u napadu. U prvoj četvrtini primili smo 28 poena, do kraja mnogo bolje, to govori koliko je odbrana bila bitna. Kolegi Jovanoviću čestitaću, na dobrom poslu koji radi u Megi. Nadam se da ćemo se u situaciji šoka i sa tri slučaja zaraženih igrača u skoro oporaviti, jer rotacija je vrlo sužena - rekao je Pavićević.

Bez tri igrača u derbiju u Ljubljani

Večeras (19h): Cedevita Olimpija Budućnost Voli

minuta prije kraja pogodio i svoju sedmu trojku na meču za odlučen meč. I trijumf, u ovom trenutku neprocjenjivo vrijedan za Mornar, ne samo zbog teškoj i emotivnoj situaciji za tim. Ekipu, koja će uskoro biti konačno kompletna, čeka značajno lakši raspored duela u novembru. S. S.

Formula 1: Finac ispred Hamiltona na startu VN Emilija Romanje

PODGORICA - Koliko je komplikovana i zahtjevna situacija za Budućnost Voli, uoči večerašnjeg (19h) gostovanja Cedevita Olimpiji u ABA derbiju, najbolje svjedoči to da su ,,plavi“ tek oko 20 časova u subotu saznali da će igrati meč. U podgoričkom timu su trojica igrača pozitivna na korona virus. Pravila ABA lige su jasna, ekipa koja ima osam igrača na raspolaganju ima potreban uslov da izađe na teren. Oslabljen tim (po nezvaničnim informacijama, prije svega u bekovskoj liniji), je u vrlo nepovoljnoj situaciji nakon poraza od Mornara u Evrokupu. A Cedevita Olimpija je jedan od najopasnijih rivala u ligi, pogotovo na njenom terenu. - Teška situacija za nas, nakon svega što se desilo u posljednja 24 sata, vezano za situaciju oko virusa kovid-19 u timu. Na posljednjem treningu pred

Kobsovi mečevi U posljednjem meču pred prekid sezone za nama Cedevita Olimpija je u uzbudljivom duelu savladala Budućnost Voli 81:79, 9. marta ove godine. Tada je za tim iz Ljubljane najbolji igrač bio bek Jaka Blažič, koji je i ove sezone lider tima - tada je upisao 13 poena uz čak 14 skokova. Za Budućnost Voli u toj utakmici Džastin Kobs postigao je 17 poena. U prvom dijelu prošle sezone, u ,,Morači“, ,,plavi“ su relativno lako došli do pobjede 93:80, 7. decembra prošle godine. I u tom meču Kobs je bio najefikasniji sa 20 poena.

odlazak za Ljubljanu se praktično prebrojavamo... Sigurno da derbi meč 5. kola ABA lige čekamo sa ozbiljnim problemima što se tiče sastava. Međutim, pokušaćemo da to iskoristimo za dodatni motiv među igračima koji su tu - rekao je trener Petar Mijović. Budućnost Voli ne odustaje od ambicije da pobijedi u Ljubljani i sačuva status neporažene ekipe regionalnog takmičenja. - Sa povećanom odgovornošću pokušaćemo da nadomjestimo izostanak jako važnih igrača u našem sistemu. Sigurno neće biti lako, igramo protiv izuzetno dobre ekipe, popunjene na svim pozicijama.

Sigurno da nema dobrog momenta da se virus pojavi u ekipi, a ovaj, u situaciji kada imamo period izuzetno bitnih mečeva u zgusnutom rasporedu, je za nas težak. Pružićemo sve od sebe i pokušati da ispravimo neke stvari u igri koje su objektivno bile problem u posljednjih nekoliko mečeva rekao je Mijović. Momenat mentalne pripreme u ovakvom trenutku za ekipu je potencijalno odlučujući. - Ne idemo u Ljubljanu turistički, sa osjećajem alibija zbog nedostatka važnih igrača. Već da pokušamo da uradimo sve što je do nas, da prvo protiv Cedevita Olimpije, pa u

Prva liga za rukometaše (6. kolo)

Budvani ,,počistili“ i Komove Botas na polu u Imoli Valteri Botas krenuće prvi u neđelju (13.10 h) u Imoli, ispred Luisa Hamiltona i Maksa Ferstapena, na Velikoj nagradi Emilija Romanje u Formuli 1. Za Finca, ova trka je možda i posljednja šansa da koliko-toliko trku za titulu sa Hamiltonom učini uzbudljivijom. Botas je u kvalifikacijama na slavnoj istorijskoj stazi, na kojoj je 1994. poginuo legendarni trostruki prvak svijeta Airton Sena, za cijelu desetinku bio bolji od timskog kolege iz Mercedesa Hamiltona. Ovo je njegova 15. pol-pozicija karijere. Prvak svijeta i lider šampionata Luis Hamilton nije bio zadovoljan osvajanjem drugog mjesta u kvalifikacijama, na stazi na kojoj je prvi put voženo od 2006. godine. Maks Festapen nije bio pretjerano zadovoljan osvajanjem trećeg mjesta, jer kasnio je više od pola sekunde u odnosu na Botasa.

Rezultati 1. Valteri Botas (Mercedes) 2. Luis Hamilton (Mercedes) 3. Maks Ferstapen (Red Bul) 4. Pjer Gasli (Alfatauri) 5. Danijel Rikardo (Reno) 6. Aleks Albon (Red Bul) 7. Šarl Lekler (Ferari) 8. Danjil Kvjat (Alfatauri) 9. Lando Noris (Meklaren) 10. Karlos Sajnc (Rejsing Point)

1:13,609 1:13,781 1:14,176 1:14,502 1:14,520 1:14,572 1:14,616 1:14,932 1:14,814 1:15,695

Pravi heroj kvalifikacija, po mnogima i sezone, je Francuz Pjer Gasli iz tima Alfatauri. U inferiornom bolidu ,,sestrinske“ ekipe Red Bula mladi vozač postiže fantastične rezultate - a jedan u nizu je njegovo četvrto mjesto u ovim kvalifikacijama. Rekorder u Imoli je Mihael Šumaher, sa čak sedam pobjeda u periodu od 1994. do 2006. godine. Airton Sena i Alan Prost po tri puta su pobjeđivali na ovoj stazi. S. S.

B. rivijera Komovi

38 (14) 27 (10)

BUDVA - Mediteranski sportski centar. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović (Podgorica) i M. Vešović (Berane). Sedmerci: Budvanska rivijera 5 (4), Komovi 4 (2). Isključenja: Budvanska rivijera 12, Komovi 12 minuta. BUDVANSKA RIVIJERA BUDVA: Pešić (13 odbrana i dva sedmerca), Vidović, Novaković 4, Simović 9 (1), Nikolić, Lakić 4, Zeković 2, Kapisoda, Radoman 3, Đođić 6 (1), Vukić 7 (1), Katnić 2 (1), Brnović 1, Ivančević. KOMOVI: A. Kastratović (četiri odbrane i sedmerac), Filipović, Stojanović, Zeković, Milović, Račić 1, Stojanović, Radojević, Zonjić 5 (2), Elezović 2, Marsenić 6, Ćirović, Vojvodić 2, V. Kastratović 6, Varagić, M. Kastratović 5. Komovi su počeli sezonu kao favorit broj dva za trofeje na domaćoj sceni, ali bi poslije

Golemac: Odličan rival Jurica Golemac, trener Cedevita Olimpije, očekuje dobro izdanje Budućnost Volija u Ljubljani, bez obzira na to što će rival njegovog tima biti žestoko oslabljen. - Budućnost Voli je ekipa koja trenutno igra odlično. Od starta sezone Crnogorci vode u ABA ligi, a dobra izdanja pokazali su i u Evrokupu. Imaju odlične pojedince koji se u timskim akcijama izvrsno dopunjuju, jer su odlično vođeni sa klupe. Izvjesno nas čeka težak posao. Niko ne misli da ćemo lako doći do pobjede. Samo jakom timskom košarkom možemo parirati Budućnost Voliju i nadati se pobjedi - rekao je Golemac.

Rezultati Mornar - Mega

80:73 Večeras 17.00 - Cibona - Primorska 19.00 - Cedevita Olimpija - Budućnost Voli 21.00 - Zadar - Split Ponedjeljak 18.00 - Crvena zvezda - Krka 21.00 - FMP - Borac

utorak protiv Breše, odigramo sa željom da se vratimo sa bodovima - zaključio je Mijović. Amadeo dela Vale, posljednje pojačanje ,,plavih“ na spoljnjim pozicijama, debitovaće u dresu našeg najvećeg kluba upravo u Ljubljani. I to sa potencijalno izuzetno bitnom ulogom, s obzirom na situaciju... - Vrlo sam uzbuđen što ću igrati prvi meč za Budućnost Voli. U teškom trenutku za tim, jer nedostajaće nam tri važna igrača. Moraćemo da zbijemo redove i da pristupimo izuzetno energično. To je ono što će i za mene biti u fokusu za prvi meč u dresu novog kluba - kazao je Dela Vale. Ukoliko savlada Cedevita Olimpiju, Budućnost Voli ostaće makar na diobi prvog mjesta na tabeli, nakon pet kola. S. S.

Danas 18.00 - Lovćen - Rudar Odgođeno Jedinstvo - Partizan 1949 Slobodan je Danilovgrad

Mornar 7 23 (12) Berane 1949 30 (13)

šestog kola Prve lige ta uloga lako mogla da se pripiše rukometašima Budvanske rivijere Budva. Tim Dejana Dragnića ,,počistio“ je na svom terenu do danas neporažene goste iz Andrijevice čak 38:27 i upisao petu uzastopnu pobjedu u prvenstvu nakon poraza od Lovćena u prvom kolu. Komovi nijednom nijesu bili u vođstvu, a nakon što je domaćin krajem prve četvrtine seri-

jom 3:0 poveo 14:9 pitanje pobjednika nije se više postavljalo. Sa 15 odbrana, od čega dva sedmerca, odličan na golu bio je Lazar Pešić, čiji su učinak u napadu valorizovali Marko Simović sa devet pogodaka, dvojica koja su bila bez promašaja - Vojislav Vukić (sedam od sedam) i Radivoje Đođić (šest od šest), Luka Novaković i Nebojša Lakić sa po četiri gola...

BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: P. Martinović i F. Martinović (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Mornar 5 (3), Berane 2 (2). Isključenja: Mornar 4, Berane 12 minuta. MORNAR 7: Dajković (11 odbrana), Živković 5, S. Ražnatović, Mašanović 3 (1), Ljuši, Džarić 1, Šabanović 4, Jovićević 1, A. Ražnatović, Drča, Lalatović 3, Gvozdenović 1, Ašanin 4 (2), Mrdak 1. BERANE 1949: Lutovac (11 odbrana i sedmerac), Ne. Popović, Jelić, Marsenić 8, Trifunović 2, Femić 2, Danić 2, Lekić, Došljak 6, Ni. Popović, Došljak, Šćekić, Đurašković 8, L. Folić, Đ. Folić 2. Berane 1949 je kao gost u svojoj dvorani savladalo Mornar 7 (30:23) i upisalo treću pobjedu u Prvoj ligi. Barani su pretrpjeli treći poraz... Ne. K.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 1. novembar 2020.

Danas se održava 27. internacionalni Podgorički maraton

Prvi maraton u specijalnim uslovima, Slađana juri olimpijske bodove

PODGORICA - Prvi put nakon 26 godina Podgorički maraton neće imati isti sjaj i draž. Naime, najteža atletska disciplina danas će se održati na kružnoj stazi u Bulevaru crnogorskih serdara, a zbog pandemije korona virusa i mjera NKT-a biće značajno manji broj učesnika, koji neće imati podršku ljubitelja kraljice sportova.

Maratonci neće tradicionalno trčati kroz Golubovce, Mataguže i Tuzi, sa startom i ciljem na podgoričkom Trgu nezavisnosti, već će kompletna manifestacija biti održana u Bulevaru crnogorskih serdara na kružnoj stazi dugoj kilometar, na kojoj se tradicionalno svake godine održava i ultramaraton Montenegro na 50 kilometara. Održaće se trke na pet i deset kilometara, polumaraton (21 km) i maraton 42.195 metara, kao i nacionalni šampionat Crne Gore u trkama na cesti-putu u kategorijama juniora i seniora. Potvrđeno je učešće takmičara iz 11 država, a zbog mjera NKT-a u tri odvojene trke nastupiće po 100 takmičara. Podgorički maraton nalazi se u kalendaru Balkanske, Evropske i Svjetske atletske federacije (IAAF), a staza ima međunarodni sertifikat. Član je i Udruženja profesionalnih

država imaće predstavnika na ovogodišnjem Podgoričkom maratonu

maratona svijeta od 2010. godine, a nalazi se i u njegovom kalendaru. Najveći motiv svakako će imati crnogorska rekorderka u trkačkim disciplinama od 800 metara do 100 kilometara Slađana Pejović, koja će juriti titulu šampionke Crne Gore u maratonu, kako bi osvojila dodatnih 100 bodova, koji su izuzetno važni za sticanje olimpijske norme. Organizator je u znak zahvalnosti za doprinos organizaciji uručio zlatne plakete sponzorima Meridianbetu i ,,Nergeliji“, direktoru te kompanije Ljiljani Pižurici za desetogodišnje sponzorstvo i promoterki Slađani Pejović. Plakete će dobiti i Fakultet za sport i mlade i kompanija ,,Akva bjanka“. Najbolji rezultat u prethodne 22 godine, dva sata, 11 minuta i 41 sekundu, ostvario je Bugarin Petko Stefanov 1997. godine. U ženskoj konkurenciji najbolji rezultat ima Olivera Jevtić (2:31,18) ostvaren 2009. godine. R. P.

Dosadašnji pobjednici 1994. godine BORISLAV DEVIĆ 2:23,24 ILONA KALMAR 3:04,55 1995. godine SRBA NIKOLIĆ 2:30,45 ILONA KALMAR 3:04,08 1996. godine BULI VADASO 2:21,05 SVETLANA TKAČ 2:49,35 1997. godine PETKO STEFANOV 2:11,41 - rekord staze SVETLANA TKAČ 2:49,25 1998. godine PETKO STEFANOV 2:15,16 VESNA STEVANOVIĆ 2:45,25 1999. godine JURIJ ČIŽOV 2:22,29 SVETLANA TKAČ 2:42,46 2000. godine SRETEN NINKOVIĆ 2:28,08 VESNA STEVANOVIĆ 3:11,16 2001. godine ĐURO KODŽO 2:30,11 VESNA STEVANOVIĆ 2:59,45 2002. godine MARIJAN GAMAN 2:23,28 VESNA STEVANOVIĆ 2:45,54 2003. godine

KOSGE EMANUELE 2:12,48 OLESIJA NURGALIJEVA 2:36,08 2004. godine JAROSLAV MUŠINSKI 2:21,49 TATIJANA PEREPELKINA 2:46,58 2005. godine JAROSLAV MUŠINSKI 2:23,5 TATIJANA PEREPELKINA 2:41,56 2006. godine LUIS MASUNDA 2:29,12 SVETLANA TKAČ-ŠEPELJEVA 2:56,36 2007. godine FOKORONI MIKE 2:29,08 TATJANA PEREPELKINA 2:47,17 2008. godine JAROSLAV MUŠINSKI 2:14,50 OLIVERA JEVTIĆ 2:40,05 2009. godine STAFANOV DIMITRI 2:11:51 OLIVERA JEVTIĆ 2:31:18 rekord staze 2010. godine MENDAJA BULIČE 2:16:05 ANA SUBOTIĆ 2:43:22 2011. godine GUR OLEG 2:18:52 ANA SUBOTIĆ 2:40:36 2012. godine

ELIŠA KIPROTIČ 2:19:22 OLIVERA JEVTIĆ 2:37:58 2013. godine ANTONI VABUGU 2:14:52 SLAĐANA PERUNOVIĆ 2:42:28 2014. godine SILA KIPČIRČIR 2:16,05 OLIVERA JEVTIĆ 2:38,22 2015. godine JUSTUS KIPRONO 2:19,20 OLIVERA JEVTIĆ 2:39,32 2016. godine ABEL KIBET ROP 2:19,17 GLEDIS JEPKURNI BIVOT 2:42,18 2017. godine ABEL KIBET ROP 2:15,29 KOEČ ČERO REBI 2:37,47 2018. godine ABEL KIBET ROP 2:19,28 RUT ČMISTO MATEBO 2:40,32 2019. godine HASEA KIPLAGAT TUEI 2:15,50 RUT ČMISTO MATEBO 2:42:53 Satnica: 09.00 - Svečano otvaranje manifestacije 09.10 - Start trke na 5.000 metara 10.00 - Start trke na 10.000 metara 11.00 - Start polumaratona i maratona

Naša reprezentativka i kapitenka Valčee Marta Batinović o haosu koji je izazvala korona u ekipi

Ne znam kako da se sačuvamo

PODGORICA - Golmanka Marta Batinović je jedna od četiri prvotimke Valčee koja nije bila pozitivna na korona virus. Kapitenka rumunske ekipe ispričala nam je da je situacija u klubu i teška i složena. Ko zna kada će ekipa početi zajedno da trenira, a zbog serije pozitivnih testova odložen je meč naredne sedmice protiv Budućnosti u Ligi šampiona.

Sa našom reprezentativkom razgovarali smo pred utakmicu sa Baje Marom. Marta nam je objasnila da je sa ekipom na prvom turniru domaćeg prvenstva i da je Valčea prva dva meča riješila u svoju korist. - Čudo! Od prve ekipe, samo četiri igračice su u sastavu, ukupno devet, jer je klub uspio da dovede mladu pivotkinju i krilo. Situacija je teška, virus nas je baš pogodio. Da smo u ekipi imali još jedan pozitivan slučaj, a na sreću devet je negativnih, prve četiri utakmice izgubili bi službenim rezultatom 10:0. Znači, praktično bi se već oprostili od titule. Uspjeli

smo, ipak, da dođemo na turnir i pobijedimo Slatinu i novog prvoligaša. Danas nas čeka izuzetan rival, koji je takođe oslabl-

jen, ali će nastupati sa najjačom prvom postavom. Turnir ćemo završiti duelom sa još jednim debitantom. U nesreći smo ipak imali sreću što smo sa tri lakša protivnika na turniru. Situacija je stresna za kompletan klub. Pozitivni nalazi desetkovali su ekipu naše reprezentativke koja nam je kazala da je trener golmana bio pozitivan. - Jedna po jedna je bila pozitivna. U šoku smo svi bili. Nijesmo znali što nas je snašlo. Uglavnom u klubu je haos, eto, i radnice u dvorani i službenik u našem klubu takođe su pozitivni. Naš predsjednik je imao koronu. Iskreno, ne znam kako da se sačuvamo od korone. Lično radim što sam radila. Oprezna kao od prvog dana. Izbjegavam kafiće, restorane, bilo kakva okupljanja. Uglavnom slobodno vrijeme provodim sa sinom... Treniram, igram rukomet... Marta je u kontaktu sa igračicama koje su pozitivne. - Situacija je stabilna, neko ima manje, a neko nema uopšte simptome - što je A. M. dobro.

Slovenac ponovo lider na Vuelta a Espanji

Het-trik pobjeda Rogliča Primož Roglič, slavni slovenački biciklista, pobjednik je 10. etape Vuelta a Espanje, u bijegu ispred glavne grupe na obali Kantabrije. Vicešampion Tur de Fransa na cilju je imao tri sekunde prednosti, a dobio je i deset sekundi bonifikacije za trijumf. Tako je nadoknadio 13 sekundi zaostatka za Ričardom Karapazom u generalnom plasmanu. Za Rogliča, aktuelnog šampiona Vuelte, ovo je već treći etapni trijumf na Trci oko Španije ove godine. Vuelta je ove godine skraćena na 18 etapa, a vozi se uglavnom u planinskim regijama na sjeveru Španije sa mnogo atraktivnih i teških brdskih etapa. Do kraja Vuelte ostalo je četiri planinske, tri brdske i samo jedna ravničarska etapa. S. S.

Feljton

Neđelja, 1. novembar 2020.

OSVRT NA INSTITUCIONALNI PLURALIZAM CRNOGORSKIH KOMUNISTA KROZ DRUŠTVENO-POLITIČKE ORGANIZACIJE

Socijalizam sa ljudskim licem - tri decenije kasnije » Piše: Radovan PEROVIĆ, istoričar

Drastično ograničenje političkih sloboda, potpuna kontrola vlasti u institucijama i u oblasti javnog djelovanja, opšta su karakteristika crnogorskog društva. Prisutna od početka XX vijeka, pa sve do 1990. godine. Ova pojava naročito je bila izražena u periodu od 1945. do 1990. godine, kada je na vlasti bila Komunistička partija i Savez Komunista Crne Gore, koje su bile dio (KP) i (SK) Jugoslavije. To je period apsulutne vlasti jedne partije koja je trajala do prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, održanih u decembru 1990. godine. Totalitarni sistem u SFRJ nakon Staljinove smrti 1953. godine i otopljavanje odnosa sa Sovjetima, prelazi u posttotalitarnu fazu, koja se ogledala kroz socijalističko samoupravljanje. Karakteristika ovog perioda naročito u „zreloj fazi“ je neka vrsta ograničenog ekonomskog i socijalnog pluralizma. U Crnoj Gori, kao i u ostalim jugoslovenskim republikama, uloga komunističke partije, kao jedine političke snage bila je garantovana ustavom. Osnivanje neke druge političke organizacije koja bi bila alternativa, ili konkurencija, tretirano je kao podrivanje ustavnog poretka ili krivično djelo. Najznačajnija ograničenja socijalističkog samoupravnog sistema ogledala su se u političkoj sferi. Svi posttotalitarni režimi, pa i crnogorski, pokušavali su da stvore neku vrstu institucionalnog režimskog pluralizma u okvirima jednopartiskog sistema, i da na takav način nadomjeste nedostatak višepartijskog života. To je rađeno formiranjem omladinskih i sindikalnih organizacija, a naročito kroz tzv. „frontovske organizacije“, Socijalistički savez radnog naroda (SSRN) i Savez socijalističke omladine (SSO). Ustav iz 1974. godine, osim promjena u društveno-ekonomskom uređenju zemlje i veće autonomije republika-



Studentska organizacija Saveza komunista CG i Savez socijalističke omladine nakon prevrata 1989. postaju nukleus političkog pluralizma. Iz njih će kasnije nastati neke političke stranke, poput Socijaldemokratske partije. Ipak nije došlo do očekivane demokratizacije odmah nakon januarskih promjena

Ustav iz 1974. doveo je do izvjesne liberalizacije komunističkog režima. Ustav je omogućavao da režimske organizacije (SSRN, sindikat i omladinski savez) imaju predstavnike u skupštinama republika, nezavisno od Saveza komunista. Međutim ove organizacije nijesu bile opozicija. Njihovo članstvo, a naročito rukovodeći kadrovi, bili su uglavnom članovi Saveza komunista

Demonstracije pred Skupštinom, oktobar 1988.

ma, doveo je i do izvjesne liberalizacije komunističkog režima. Ustav je omogućavao da režimske organizacije (SSRN, sindikat i omladinski savez) imaju određeni broj svojih predstavnika u skupštinama republika, nezavisno od Saveza komunista. Zamišljeno je da (SSRN) predstavlja mjesto okupljanja različitih društvenih interesa, koji nijesu u suprotnosti sa socijalističkim karakterom društva i države. Međutim ove organizacije nijesu bile opozicija, samim tim suštinski nijesu ni predstavljale politički pluralizam. Njihovo članstvo, a naročito rukovodeći kadrovi, bili su uglavnom članovi Saveza komunista. Crna Gora je početkom 80-tih imala stabilnu političku situaciju, ali je ekonomska kriza brže rasla nego u drugim republikama. Dok je svaki Jugosloven 1982. godine dugovao 822 dolara, dug po glavi stanovnika u Crnoj Gori iznosio je 1.566 dolara. Na Osmom kongresu SK Crne Gore 1982. godine, između ostalog je odlučeno: da se delegatski sistem i institucije političkog sistema socijalističkog samoupravljanja još odlučnije

Miting Liberalnog saveza u Podgorici

i intenzivnije razvijaju. Slični stavovi usvojeni su i na Devetom kongresu SKCG 1986. godine. Sve do pred kraj 80-tih nije se u sferi ideologije i politike SKCG pojavilo nijedno oprečno mišljenje, nije bilo disidenata ili nekog alternativnog pokreta. Javnih kritičkih istupa intelektualne elite je bilo, ali samo u pravcu racionalizacije i efikasnosti postojećeg sistema vlasti. Nagomilani ekonomski problemi, različita gledišta na budućnost SFRJ, neefikasnost SK Jugoslavije u rešavanju tih pitanja i jačanju nacionalizma, odrazili su se i na političke prilike u CG. Višenacionalna država sa jednopartijskom vlašću, željela je kao i druge republike demokratiju i pripadnost porodici evropskih naroda. Ali je podlegla uticaju velikosrpskog nacionalizma. Crnogorsko komunističko rukovodstvo svrgnuto je prevratom 10-11. januara 1989. godine nakon talasa populističkih mitinga AB revolucije. Crnoj Gori se desio obračun unutar komunističke elite, organizovan i orkestriran narodnom pobunom koja je inicirana od strane Sloboda-

na Miloševića. Suštinski se radilo o nekoj vrsti transakcije vlasti sa starih kadrova na mlade partijske nade, od kojih su neki već bili započeli akademsku karjeru na univerzitetu „Veljko Vlahović“ u Titogradu i zahvaljujući tome imali i određen društveni ugled. U prevratu 1989. godine značajnu ulogu imale su i organizacije institucionalnog pluralizma SKCG. Savez socijalističke omladine (SSO) i Socijalistički savez radnog naroda (SSRN). Gotovo svi lideri protestnog pokreta bili su članovi jedne od ovih organizacija. Krajem ‘80-tih (SSO) je stekao priličan stepen samostalnosti. On je služio i kao potencijalni kadrovski rezervoar Saveza komunista. Kao vodeće političke ličnosti nakon prevrata izdvojiće se Milo Đukanović i Momir Bulatović, obojica sa već stečenim političkim iskustvom u Studentskoj organizaciji SKCG i Savezu socijalističke omladine gdje su bili visoko pozicionirani kadrovi. Ove organizacije nakon prevrata 1989. postaju nukleus političkog pluralizma, iz njih će kasnije nastati neke poli-

Demonstracije pred Skupštinom, Titograd, oktobar 1988.

tičke stranke, poput Socijaldemokratske partije. Ipak nakon januarskih promjena nije došlo do očekivane demokratizacije, koja znači promjenu osnova na kojima sistem funkcioniše. Na Desetom vanrednom kongresu SKCG održanom u aprilu 1989. godine, odlučeno je da se zadrži jednopartijski politički sistem. Tvrdilo se da je pluralizam socijalističkih interesa oličen u delegatskom sistemu, SSRN-u i avangardnoj ulozi Saveza komunista najbolje rešenje. Odlagana je reforma političkog sistema, ali treba imati na umu činjenicu da se ovo dešava prije pada Berlinskog zida, kada je uvođenje višepartizma još uvijek diskutabilna tema u bilo kojoj zemlji pod kontrolom komunista. Nova politička elita bila je u početku ubijeđena u budućnost socijalizma, ne sagledavši realnu opasnost od neolibe-

Milo Đukanović i Momir Bulatović u Skupštini, 12. decembar 1991.

ralnog, desničarskog i tehnološki razvijenog kapitalizma. Uprkos tome početkom 1990. godine formiraju se prve političke stranke u Crnoj Gori, čiji je program i ideologija suštinski različita od vladajuće. Skupština Crne Gore je tek 11. jula 1990. godine usvojila Zakon o udruživanju građana, koji je omogućio legalizaciju već formiranih političkih partija. Skupština je nedugo nakon toga usvojila i amandmane na Ustav, kojima je legalizovan višestranački sistem. Time je okončana socijalistička era. Savez komunista Crne Gore, takođe se registrovao kao politička partija 24. jula 1990. godine. Partija nije više vidjela put do vlasti kroz pluralizam u Socijalističkom savezu već preko parlamentarnih izbora. Tragovi socijalizma ostali su samo u simbolima republike i imenu vladajuće partije, koja je pod tim imenom pobijedila na prvim višestranačkim izborima u decembru 1990. Polovinom 1991. godine promjenila je i ime u Demokratsku partiju socijalista, posljednja od svih komunističkih partija koje su činile nekadašnji SKJ. Nova vlast antifašističku tradiciju kao temeljnu vrijednost crnogorskog društva nikada nije dovela u pitanje. Tada se govorilo o ,,socijalizmu sa ljudskim licem”. Trideset godina kasnije i te kako se osjeća potreba za ljudskim licem kapitalizma. (Kraj)

Horoskop

Neđelja, 1. novembar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (2. 11 - 8. 11.) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. VIKEND Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. VIKEND Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars. com/vedic-signs/calculate-yourvedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... VIKEND Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. VIKEND Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. VIKEND Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima

Analitika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. VIKEND Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. VIKEND Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje u srijedu od 11:13 i traje do petka u 21:18. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. VIKEND Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Neđelja, 1. novembar 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM Poslovni proctor, Centar blizu raskrsnice Hercegovačke i Slobode jedinstvena poslovna zgrada 700m2 sa 8 parkinga i garažom. Izuzetna po svim kriterijumima. Reprezentativna sa nizom prednosti. Prodajem! Tel: 069/867-791 1

NA PRODAJU STANOVI

Gornja Gorica: 22m2; 35m2; 37m2 StariAerodrom: 50m2

Dejan 069 349 690

Centar, lokal 400m2 – Hercegovačka ulica, desetak metara od Ul. Slobode. Problem parkinga 100% riješen. Izuzetan po svim parametrima. Prostran sa visinom, nekorišten, vrhunske arhitekture. Prodajem. Tel: 069/756-194 2 IZDAJEM lijepo namješten jednosoban stan 55 m2, zasebna kuća, Stara Varoš, 270 eura. U cijenu uračunate sve obaveze. Bez posrednika. Tel. 069/605-134 3

RAZNO KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 4 PRODAJEM Ta peć od 2,5kw dobro očuvana kao nova, povoljno. Tel.067/261-598 5

PRODAJEM i izdajem nove vjenčanice iz Las Vegasa Tel.068-040-754 6 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 7 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 8

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. novembar 2020.

Dana 31. oktobra 2020. preminuo je u 82. godini

Dana 31. oktobra 2020. preminula je u 86. godini naša draga

ZEFA – PIPO ĐOKMARKOVIĆ

STANKA Ivanova VUJANOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice 31. oktobra u 13 časova u Gornjim Šestanima. Saučešće se prima putem telefona ili telegrama.

Zbog novonastale situacije i lične želje pokojnice, sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice na groblju u Meterizima.

Ožalošćeni: supruga MARIJA, sinovi IVO, STEVO i SLAVKO i ćerka SLAVICA DUROVIĆ sa porodicama Ožalošćena porodica: brat BRANKO, snaha DRAGICA, sestrić MIJO ŠOFRANAC, bratanići PETAR i MILAN, bratanične MIRJANA, NADA, RADMILA i LJUBICA i ostala rodbina

28 Sa bolom u srcu obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je 31. oktobra 2020. preminuo u 87. godini

43 Posljednji pozdrav dragoj tetki

VASILIJE Zaka MUGOŠA

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u 13 časova u krugu porodice na groblju Berislavci – Zeta. Saučešće primamo putem telegrama. Kuća žalosti: Zabjelo – Lamela A-5 bb.

STANKI VUJANOVIĆ Zauvijek ćemo pamtiti tvoju plemenitost i dobrotu i čuvati Te od zaborava. Bratanić MILAN i bratanična LJUBICA sa porodicom

Ožalošćeni: sin MIŠKO, kćerka TANJA, unuk VLADIMIR, sestra LEPA, bratanić, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

44 Posljednji pozdrav dragoj tetki

STANKI Počivaj u miru, draga tetka, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: PEĐA, MIRA, NADA i RADMILA 45

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. novembar 2020.

Posljednji pozdrav našem dragom

Svoj životni put završio je 31. oktobra 2020.

Dana 31. oktobra 2020. godine preminuo je naš voljeni

DRAGANU – ŠUBU ĆIRAKOVIĆU

MIODRAG – DRAGAN P. ĆIRAKOVIĆ

RADA, PAVLE, PETAR i MILICA sa porodicama

Sahrana je obavljena u najužem krugu porodice na mjesnom groblju u Ozrinićima.

27 Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: sestre MARINKA, MILIJANA KRSMANOVIĆ sa porodicom, MILISAVKA BULAJIĆ sa porodicom, braća od stričeva RADE, RANKO, DANKO i ostala mnogobrojna rodbina

SLOBODAN – NINE BOŽOVIĆ 1945–2020. 17

VESKU RADOJIČIĆU

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Od porodice pok. MILOSAVA RADOJIČIĆA

Sahranjen je na gradskom groblju Čepurci 31. oktobra u krugu porodice.

40 Posljednji pozdrav

DRAGANU

TUGUJU ZA NJIM: supruga NADA, đeca BALŠA i ALEKSANDRA – SANDRA i snaha TULAI

Duša boli, a tvoja neka caruje.

Tvoja GAJA

VESKU RADOJIČIĆU od porodice pok. PUNIŠE RADOJIČIĆA

30 Moj voljeni brate

Dana 30. oktobra 2020. u 74. godini preminuo je naš dragi

DRAGANE

BLAGOTA Aleksin KOVAČEVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 31. oktobra 12 časova u krugu porodice na Novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: supruga ANĐA, sinovi RAJKO i RANKO, kćerka JULKA, snaha SANJA, zet BORO, unučad STEFAN, MAKSIM, JOVAN, MARTINA i KALINA, braća MILIVOJE, MIHAILO, MILORAD i DANILO sa porodicama, sestra MILOSAVA sa porodicom, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Brate moj, miljeniče, dobroto i ljepoto sestrina, umjesto da se sa tobom radujemo, kako si nas naučio, ti nas napusti, ostavi nam neizreciv bol i tugu. Počivaj u miru, anđele moj, a ja ću te vječno čuvati u srcu.

U mom srcu nikad ne zaboravljeni, ostah bez riječi sa ovom teškom, preteškom boli.

Tvoja sestra MILISAVKA sa porodicom

SANJA DOŠLJAK sa porodicom 42

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav mom voljenom ujaku

DRAGANU

Posljednji pozdrav bratu i stricu

DRAGANU

Zauvijek ćemo te nositi u srcima i čuvati od zaborava. od MARKA BULAJIĆA

DUŠAN, PETRANA i ANA BULAJIĆ

BLAGOTI KOVAČEVIĆU MILIVOJE – MIŠO KOVAČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BLAGOTI KOVAČEVIĆU Ostaćeš u sjećanju kao veliki čovjek. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 14

DUŠANKA KNEŽEVIĆ sa porodicom

BLAGOTI KOVAČEVIĆU Sve što se može nazvati časnim, plemenitim i dostojanstvenim bilo je satkano u tebi. Počivaj u miru. DRAGAN STRUNJAŠ sa porodicom 15

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. novembar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj majci, baki i tašti

Прошле су двије године од смрти нашег

Дана 30. октобра 2020. умрла је у 91. години наша драга

MILEVI Rašovoj GOLUBOVIĆ МИЛЕВА Радулова ГОЛУБОВИЋ рођена Мумовић Због новонастале ситуације сахрана је обављена 31. октобра у 10 часова у кругу уже породице на старом градском гробљу у Никшићу. Ожалошћени: кћерка ЗОРИЦА са породицом, синови МИЛОРАД, БРАНКО и ДРАГАН са породицама, сестре ВУКОСАВА и ДАРА, брат ДУШАН, ђевер РАДОВАН, јетрва МИЛИЦА, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне и остала многобројна породица ГОЛУБОВИЋ и МУМОВИЋ

ZORICA, PREDO, MARKO i SRĐAN

ПРЕДРАГА – МИШКА ДМИТРОВИЋА

11 Посљедњи поздрав вољеној мајци, свекрви и баки

Не постоји вријеме које може донијети заборав. Остајеш у нашим срцима. Почивај у миру.

МИЛЕВИ ГОЛУБОВИЋ

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj majci i svekrvi

ТВОЈА ПОРОДИЦА

ДРАГАН, СУЗАНА, МАРИЈА и НИНА 12

MILEVI GOLUBOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

Sin BRANKO i snaha RADA sa porodicom

35 Dana 1. novembra navršava se pola godine od smrti naše majke

10 Дана 31. октобра 2020. у 72. години умрла је наша

STANKE Peka ĐUROVIĆA

ALILU ZAGANJORU

АНЂЕЛИЈА Милованова ЈОВАНОВИЋ

Sestra SANIJA VATIĆ sa porodicom

Majko naša, borila si se do kraja života da jakom energijom koja nas je učila da živimo svaki dan kao da je najbolji i najljepši, a nama je bio sa tobom. Ispunila si svijet najljepšim osmijehom i slatkim duhom koji će nas uvijek sjećati na tebe. Znamo da neđe iz prikrajka motriš na nas, čuvaš nas i daješ snagu za dalje, jer svako od nas nosi dio duše tvoje. Sve si nas naučila mnogo toga, ali jedno nisi, NAJTEŽU LEKCIJU SI OSTAVILA DA UČIMO SAMI A TO JE KAKO DA ŽIVIMO BEZ TEBE.

Vole te tvoji: ŽELJKO, JASNA, JADRANKA, DRAGANA, SVETLANA – KIKICA, sa ostalim ukućanima

Сахрана ће се обавити 1. новембра у 10 часова на сеоском гробљу Милошев Дуб у Команима, у кругу породице. 26

Navršava se pet godina od smrti naše voljene

POMENI

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Дана 1. новембра 2020. године навршава се четрдесет дана од смрти наше мајке, баке и свекрве 6

OLGE VUKSANOVIĆ Посљедњи поздрав тетки

Godine prolaze, ali ne umanjuju bol i tugu za tobom. Sa nama si u našim srcima i mislima.

ВЈЕРЕ ФИЛИПОВИЋ Много нам недостајеш...

АНЂЕЛИЈИ ЈОВАНОВИЋ Твоја љубав и пажња пуно ће нам недостајати.

TVOJA PORODICA 25

ПОРОДИЦА

Dana 1. novembra 2020. navršava se godina od smrti našeg dragog

38 Четрдесет дана је од смрти вољене баке

МИЛАН, НАТАША, ИВО и ВЛАДО МАРКОВИЋ 5

VLADA Vlajkovog RAKOČEVIĆA ВЈЕРЕ ФИЛИПОВИЋ

Navršava se godina tuge zbog tvog odlaska. Ali ti si samo fizički otišao iz naših života. Svakog dana ti si u našim razgovorima, mislima i srcima, gdje ćeš zauvijek i ostati.

Поносни смо што си била наша бака. Била си наш темељ и кров. Tvoji: supruga CICA, sin DUŠKO, unuk ALEKSA i snaha DANKA

Воле те твоји: РАДЕ, МИЛИЦА и АЊА 39

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 1. novembar 2020.

Našoj voljenoj dragoj

Voljena naša

Pola godine je od kada nije sa nama naš najdraži

DRAGICI ĆERANIĆ

Prođoše dani, a mi te i dalje čežnjivo čekamo. Ostavila si predubok trag u našim srcima i ranu koja nikad neće zacijeliti. Neka tvoja dobra duša počiva u rajskom vrtu.

DRAGICE

MIKO BRAJOVIĆ

Svojim časnim životom i nesalomljivim duhom ispisala si najljepšu stranicu svoga ponosa i dostojanstva. Ostaćeš u našim srcima kao simbol vječnog trajanja i ljubavi. Neka TVOJA iskrena duša počiva u rajskom vrtu.

Za nama su dani ispunjeni neizmjernom tugom i prazninom. Prisutan u svakodnevnoj misli i priči našoj, živiš kroz sjećanja na zajedničke trenutke provedene u ljubavi i slozi. Nedostaje nam toplina Tvog srca i zagrljaja, blaga riječ i podrška umirujućeg tona koji su Te krasili i činili jedinstvenim.

Tvoji: ANĐELKA, ALEN i IRENA

Tvoji: NADA i BAJO

Ponosni na Tebe, LJILJANA, PETAR i MILENA

21 Šest mjeseci od smrti moje sestre

Četrdeset dana je od smrti naše drage

DRAGICE МАРИЈА

ZORKE ĐUKANOVIĆ S ponosom ćemo pominjati TVOJE ime, a s tugom čuvati te od zaborava. Na ovom prolaznom svijetu nedostaju ljudi kao što si bila TI.

Dani prolaze, a mi se nadamo da ćeš se vedra i nasmijana pojaviti. Surova je istina da si otišla zauvijek. S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvaćemo tvoj dragi lik od zaborava.

KOSE ŽIŽIĆ

Сањам те. И тада су ми те очи и руке пуне. Као што је душа непролазно.

Brat ŽELJKO sa porodicom

БАЋА

Sin MARKO, snaha MARINA i unuk BALŠA

Volimo TE: VLADAN sa porodicom

Vrijeme prolazi, a śećanje na tebe i tvoju dobrotu ostaje zauvijek.

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni

Četrdeset je dana bez tebe, majko

RADULE POPOVIĆ

ZORKA ĐUKANOVIĆ Prvi put te nema da me dočekaš, zagrliš i suze obrišeš. Nedostaje tvoj vedri duh, tvoja čuvena snaga i toplina kojom si živjela. Nijesam ni stigla za sve da ti zahvalim, milion dobrih vijesti podarim. Teško je stegnuti srce i dušu da ne boli, preteško. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru sa tatom. A nek vam moje suze ne remete mir. Laka vam crnogorska zemlja.

DRAGICE

MARINA

Tvoj odlazak ostavio je veliku tugu i bol svima nama. Uspomene na tvoj časni i odvažni životni put čuvaćemo sa ljubavlju poštovanjem i ponosom. Hvala ti na svemu što si učinio za nas. Neka tvoje ranjeno srce za Gojkom i plemenita duša počivaju u miru. Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će dati novčani prilog od 1.000 eura za uređenje mjesnog groblja. Uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju, 1. novembra u 10 časova.

TVOJA PORODICA

Godina je od smrti naše drage majke, svekrve i babe 29

Prerano i bez pozdrava tužne si nas sve ostavila. Samo će vrijeme prolaziti, a sjećanje i uspomene na TEBE ostaće zauvijek.

Navršava se 40 dana od smrti

JELENE Mihailove PEJOVIĆ

Tvoj PEĐA sa djecom

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Tvoja plemenita duša i častan život zaslužuju vječno sjećanje. Sin NIKOLA sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

Godina je od smrti naše drage babe

ROSANDE

BEGOVIĆ

MATA

Čuvaćemo vas od zaborava našom ljubavlju i lijepim uspomenama.

MIŠO RADOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Tvoje sestre VIDE i BOSE, sestrić RATKO i sestrične MILENA i ANA 8

Vaši: DEJAN, VESNA i JOVAN – VUK

JELENE Mihailove PEJOVIĆ Puno je lijepih uspomena u kojima te čuvamo od zaborava. 4

Tvoja unučad: DIJANA, MARINA i ŽELJKO sa porodicama

TV program

Neđelja, 1. novembar 2020.

SERIJA

PRVA TV 19:30

FILM

VIJESTI 22:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Pozicija djeteta

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Andrija i Anđelka

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Sahrana mitropolita crnogorsko – primorskog Amfilohija, prenos 15:00 Lajmet 15:10 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kamil Klodel, r. 17:30 Mostovi, e. 18:00 Vijesti 18:10 Dokumentarni program 19:05 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Opera Boemi, CNP 2020. 21:45 Viktorija III, s. 22:35 Dnevnik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:20 Posjed, film 02:00 Agrosaznanje, r. 03:00 Dokumentarni program, r. 03:50 Mostovi, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 07:30

09:00 11:30 12:00 13:00 14:00 15:00 17:00 18:30 19:00 19:30 20:05 21:00 22:00 23:20 00:00 01:00

Muzika Obrati pažnju, r. Meridijani, r. Košarka: Mornar – Mega, ABA liga, 5. kolo, snimak Dnevna soba, r. Sportska subota, r. Skrivena kamera, r. Profil, r. Šetland, s. Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. Svijet Žaka Demija, r. CFL, pregled 11. kola Igram svoju igru, e. Dnevnik 2 Šetland, s. Skrivena kamera, e. Kung Fu majstor, film CFL, pregled 11. kola Dokumentarni program, r. E sport

07:30 Ljepotica i zvijer 2, crtani film 08:45 Zvjezdice, emisija za djecu 09:30 Muzički program 11:30 Urgentni centar, r. 13:00 Prva intervju, r. 14:00 Sa njim i na kraj svijeta, film 15:45 Auto moto show, e. 16:15 Muzički program 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s. 20:00 U kadru, e. 21:00 Muzički program 23:15 Parada, film 01:15 Sa njim i na kraj svijeta, r.

NOVA M 06:30 07:10 07:20 07:45 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 20:15 23:15 00:45 02:15

Centralni dnevnik, r. Sportisimo Domaćinske priče, r. Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. Zoom, e. Kapital, e. Vijesti Mješoviti brak, r. Sportisimo Vijesti Zdravo misli, e. Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Mješoviti brak, s. Tvoje lice zvuči poznato, e. Muzički program Ugovor za ubistvo, r. Zmajeva oštrica, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:05 Bejblejd, crtana serija 09:05 Pčelica, e. 10:05 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 13:35 Putokazzz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Serija 20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Put osvete, dokumentarno – istraživački serijal 21:10 Serija 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Pozicija djeteta, film 00:15 Bezumni, r. 01:45 Pogled u um Čarlsa Svona Trećeg, r. 03:15 Život sa morem, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 11:30 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r. 15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice

19:10 Film 21:15 Državni službenik, s. 22:15 Zadruga, pregled dana 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 1. novembar 2020.

Marketing

Magazin

Neđelja, 1. novembar 2020.

Croatia Records obilježava 40 godina projekta ,,Paket aranžman“

Godišnjica uz četiri luksuzna vinila

ZAGREB - Godina 1981. bila je ključna za rok muziku tadašnje Jugoslavije, ali i rađanje jednog novog zvuka, nove generacije bendova, a konačno i muzičkog bunta koji je u to vrijeme bio dosta prisutan u svijetu i središtima novog talasa u Londonu i Njujorku. Stigao je tada i u Zagreb, Beograd, Ljubljanu i druge tzv. republičke centre, a sve je započelo projektom koji je sasvim slučajno i spontano nastao i isto tako nazvan – ,,Paket aranžman“, prenosi headliner.rs. Mnogi će se složiti kako je tada počeo i novi talas u Beo-

gradu i novi val u Zagrebu, a Električni orgazam, Šarlo akrobata i VIS Idoli postali su simboli cijele jedne generacije publike, iako je njihov značaj u potpunosti shvaćen tek u budućnosti. Kako bi dostojno proslavila ovu veliku godišnjicu najvećeg rok pokreta naših prostora, izdavačka kuća Croatia Records, koja je pod imenom Jugoton objavila najviše novotalasnih izdanja, najavljuje objavljivanje četiri luksuzna reizdanja i to isključivo na vinilu. Riječ je o izdanjima – pioniri novog vala ,,Paket aranžman“, biser dabinga ,,Bistriji ili tuplji čovek biva kad…“ grupe Šarlo akrobata, evropski rok dragulj

,,Električni orgazam“ grupe Električni orgazam i genijalni alt rok album ,,Haustor“ grupe Haustor. Vinilna reizdanja sadržaće rijetke fotografije, tekstove direktnih aktera novog talasa, arhivsku dokumentaciju Jugotona, odnosno Croatia Recordsa i konačno remasterizovane snimke sa originalnih magnetofonskih traka koje je radio Goran Martinac u Croatia Records studiju. Izdanja će se nalaziti u bogato opremljenom gatefoldu sa knjižicom i kodovima za preuzimanje mp3 verzija pjesama, dok će omoti u cjelosti biti restaurirani u saradnji sa grafičkim dizajnerom Darkom Ku-

jundžićem. Albumi će biti objavljeni na 180-gramskim vinilima u različitim bojama, ,,Paket aranžman“ na crvenom, Šarlo akrobata na bijelom, Električni orgazam na žutom i Haustor na crnom vinilu. Izlazak izdanja planiran je za januar 2021. godine, a kasnije će proslava četiri decenije novog talasa biti obilježena i saradnjom sa kultnim dizajnerskim dvojcem Bachrach&Krištofić koji priprema posebnu CD kompilaciju posvećenu ženama novog talasa. Već početkom 1981. godine kada je objavljen ,,Paket aranžman“ bilo je jasno da će ta godina biti nešto posebno po pitanju muzike. Sve se više počelo pričati o nekim novim klincima koji stvaraju sirovi zvuk kakav se još nigdje nije čuo. Od onih tada već popularnih i komercijalnijih bendova albume su objavili zagrebački sastavi Azra, Film, Prljavo kazalište, splitski Metak, sarajevski bendovi Bijelo dugme i Divlje jagode, kao i beogradska Riblja čorba. Ali čulo se i za nova imena za koja će se ispostaviti da će biti temelj za nešto što će se nazvati najvažnijim rok pokretom u istoriji bivše Jugoslavije, odnosno novim talasom ili novim valom. Stigao je ,,Paket aranžman“, Električni orgazam i Haustor objavili su svoje prve albume, a Šarlo akrobata svoj prvi i jedini. Dokazali su da biti drugačiji znači i biti bolji, biti poseban, biti slobodan i biti samo svoj, da parafraziramo veliki hit Partibrejkersa.

Goran Karan predstavio spot za novu pjesmu

Svjetlo sa Novog Zelanda ZAGREB - Popularni Splićanin Goran Karan snimio je spot za novu pjesmu ,,Ima jedno svjetlo“ koju je posvetio djevojčici stradaloj u razornom zemljotresu u Zagrebu u martu ove godine. Pjesma ,,Ima jedno svjetlo“ je plod saradnje sa grupom The Shades, Hrvatskim kulturnim društvom i Folklornim ansamblom Kralj Tomislav iz Okland na Novom Zelandu. - Nikša Bratoš je napravio vrlo diskretan aranžman i vrhunsku produkciju, tako da je ostavio puno prostora za naše glasove. ’Ima jedno svjetlo’ je posebna i netipična pjesma, oplemenjena muzičkim talen-

tima, kulturom i srcima Samsona, Ipua, Take i Manasea, četvorice zadivljujućih umjetnika, koje je Goran Kačurov svojim izvanrednim vokalnim aranžmanom utkao u pjesmu na bajkovit način - kazao je Karan. Snimanje videa za pjesmu je bio nastavak te bajke, kazao je Karan. - Novozelandska lokacija je bila plaža Kare-Kare, na sjevernoj strani Sjevernog ostrva, uz sve svoje prirodne ljepote. Za domaću lokaciju za snimanje, odabrao sam manje poznat biser hrvatske prirode, Zaštićeno prirodno područje pećine Vranjače, na sjevernoj strani planine Mosor, u splitskom zaleđu. Ta se pećina nalazi na imanju porodice Punda, a početkom dvadesetog vijeka ju je otkrio Stipe Punda. Na kraju, pjesmu ’Ima jedno svjetlo’ posvećujem djevojčici iz Klaićeve, Anamariji. Mirno spavaj, dušo mala - poručio je Splićanin.

Premijera filma o pjevačici Areti Frenklin drugi put odložena

,,Respect“ na velikom platnu u avgustu

Ariana Grande objavila album LOS ANĐELES - Nedjelju nakon što je predstavila pjesmu „Positions“, Ariana Grande otvara novo muzičko poglavlje u obliku istoimenog izdanja. Na njemu se našlo 14 novih pjesama, među njima i dueti sa velikim muzičkim imenima kao što su Doja Cat i The Weeknd. - Ne mogu odabrati najdražu pjesmu, sve se savršeno poklapaju. Ovo je iz puno razloga najdraži projekat na kojem sam radila, jedva čekam da ga poslušate. Hvala vam na ljubavi i podršci, to mi mnogo znači – kazala je Grande. Pop miljenica je svoj šesti studijski album najavila sredinom oktobra i sa fanovima odbrojavala dane do njegove objave. U međuvremenu je podijelila vodeći singl i spot, u kojem je prikazana u ulozi predsjednice SAD, a koji je pre-

,,Positions“ najavljuje novo muzičko poglavlje gledan više od 50 miliona puta. Album „Positions“ treće je Arianino studijsko izdanje u posljednje tri godine, prethodili su mu „Thank U, Next“ i „Sweetener“, kojima je osvojila niz muzičkih ljestvica i oborila striming rekorde. Muzičarka je tokom godine ostvarila i zapažene saradnje te je sa Lejdi Gagom učestvovala u kreiranju plesnog hita „Rain on Me“, a tokom lokdauna otkrila je baladu „Stuck With U“, na kojoj joj se pridružio Džastin Biber. Obje pjesme debitovale su na prvom mjestu Bilbord hot 100 ljestvice, a njihovi su spotovi osvojili i MTV Video Music nagrade.

NJUJORK - Premijera filma ,,Respect“ o slavnoj pjevačici Areti Frenklin već drugi put je odložena, a novi datum je 13. avgust 2021. godine, čak godinu nakon prvobitno zakazane premijere. Oskarovku Dženifer Hadson je odabrala lično Areta prije nego što je umrla 2018. godine. - Susrele smo se u Njujorku, a prva stvar koju mi je rekla jeste – ’Osvojićeš i drugi Oskar igrajući mene, zar ne?’ Odgovorila sam joj da ću pokušati - izjavila je Hadson. Ostvarenje će prikazati uspon Aretine karijere, od djetinjstva i pjevanja u crkvenom horu svog oca do svjetske slave. – Morate da uznemirite mir kad ne možete da ga pronađete – kaže Hadson u trejleru. Kraljica soula Areta Frenklin, preminula je od raka pankreasa 16. avgusta 2018, u 76. godini. Do smrti je bila uključena u ovaj projekat, čak donijevši odluku ko će je igrati. Brojne premijere filmova odložene su usljed pandemije virusa kovida-19. Filmska industrija je osjetila ogromne finansijske gubitke, čak i do 50 miliona dolara, kao što je slučaj sa najnovijim filmom o Džejms Bondu koji će možda završiti na striming servisima, a ne u bioskopima.

Karen O i Vilijem Nelsonom obradili stari hit

,,Under Pressure“ u novom ruhu LONDON - Pjevačica Karen O udružila je snage sa legendarnim Vilijemom Nelsonom u obradi pjesme Dejvida Bouvija i grupe Kvin, a riječ je o hitu ,,Under Pressure“. Na obradi su učestvovali Nik Ziner iz Kareninog

benda Yeah Yeah Yeah, a za produkciju je zaslužan Dejv Sitek iz TV on the Radio. U snimanju pjesme takođe su učestovali i Imad Vasif, Džoni Henson, Mika Nelson i Prisila An. U izjavi za medije Karen O rekla je da je pitala Nel-

sona putem zajedničkog prijatelja da li bi želio da uradi duet s njom. Bila je, kako je kazala, šokirana kada je pristao na saradnju. – Bila sam jako uzbuđena kada je pristao, ali takođe i fokusirana na rad

sa živom legendom. Na pamet mi je pala pjesma ,,Under Pressure“ koju sam preslušala puno puta i odlučila sam da ta pjesma zaslužuje obradu, u čast Dejvidu Bouviju i Frediju Merkjuriju – rekla je pjevačica.