Dnevni list Pobjeda 23.02.2020. by Pobjeda

Stručnjaci o fenomenu lažnih vijesti i govora mržnje na društvenim mrežama koje niko ne kontroliše

Onlajn armija trolova i botova

Poreska uprava saopštila da Mitropolija ima dug od više miliona, iz MCP demantovali navode

Mugoša: Ako ne izmire dug, slijedi prinudna naplata Mjere prinudne naplate mogu se primijeniti na objekte opšte namjene jer MCP raspolaže stambenim jedinicama u elitnom dijelu glavnog grada, te je dio građevinskih poduhvata u Budvi, i posjeduje zemljište u Buljarici namijenjeno izgradnji turističko-hotelskih kapaciteta – STR. 5. rekao je direktor Poreske uprave SERIJAL POBJEDE BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci iz regiona vide budućnost Zapadnog Balkana

VUJOVIĆ: Proživljavamo dezinformacioni rat koji se odvija posredstvom interneta

BALOTA: Kontrola komentara nije rješenje već suzbijanje izvora govora mržnje

CEROVIĆ: Pitanje je koliko je moguće kontrolisati govor mržnje na društvenim mrežama Str. 7.

STR. 6. i 7.

Region je ponovo u fokusu EU i SAD

STR. 10. i 11.

Loša povezanost Crne Gore sa državama regiona posljedica tržišnih odluka prevoznika

Direktna avio-linija samo do Beograda i Ljubljane STR. 4. i 5.

Detalji iz optužnice protiv odbjeglog biznismena, sekretara VDT i još tri osobe

Kako je Knežević za godinu oprao osam miliona

STR. 8.i 9.

Dr Dragan Đukanović o novoj metodologiji pregovaranja sa EU

Za Crnu Goru je bolje da zadrži stari način pregovaranja STR. 3.

INTERVJU Predrag Čudić, satiričar i prevodilac

Malograđanin u raljama STR. 13. istorije

Politika

Nedjelja, 23. februar 2020.

Markovićev kabinet u programu za ovu godinu u fokus stavio evropske integracije i vladavinnu prava

Vlada očekuje otvaranje poglavlja 8 i završna mjerila za poglavlja 23 i 24 Medijski zakon i Strategija reforme pravosuđa Vlada je za ovu godinu najavila i Strategiju reforme pravosuđa kao i donošenje medijskog zakona. Na liniji dinamičnih aktivnosti u oblastima koje su predmet pregovaračkih poglavlja 23 i 24, dosadašnjih učinaka sistema za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i unapređenja strateškog okvira donošenjem nove Strategije reforme pravosuđa 2019-2023, te omogućavanja bržeg i jeftinijeg pristupa pravdi za građane i privredu kroz Program alternativnog rješavanja sporova 2019-2021, nastavljaju se napori u ovoj oblasti i tokom 2020. godine, navela jeVlada u svom programu. Fokus ostaje na nastavku reforme pravosuđa, dalje snaženje njegove efikasnosti, kvaliteta rada i mjerenja učinka kroz unapređenje informacionog sistema i bolju statistiku. - Takođe, nastaviće se aktivnosti na promociji i zaštiti temeljnih prava, zaokružiće se ciklus donošenja seta važnih medijskih zakona kroz usvajanje Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, a što će imati značajan uticaj na unapređenje medijskog ambijenta, jačanje medijskih sloboda, profesionalnosti i medijskih standarda, navodi se u dokumentu. Ambiciozni plAnovi: Sa sjednice Vlade

PODGORICA - Vlada Crne Gore u svojoj posljednjoj godini mandata očekuje otvaranje poglavlja 8 kao i definisanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24. To je navedeno u programu rada Vlade za 2020. godinu koju je usvojio Markovićev kabinet na prošloj sjednici. - Sa novim zamahom koji Evropska unija dobija novim mandatom Evropske komisije do 2025, i višegodišnjom finansijskom perspektivom EU 2020-2027, očekujemo dodatni impuls politici proširenja, te brzo otvaranje preostalog p o g l av l j a 8 – Po l i t i k a konkurencije, ispunjavanje privremenih i definisanje završnih mjerila za poglavlja 23 i

24, te konstruktivan dijalog za zatvaranje više poglavlja za koja već neko vrijeme postoji unutrašnja spremnost Crne Gore, navodi se u programu rada Vlade za 2020. godinu. U dokumentu se navodi da kompleksan geopolitički kontekst koji je obilježio posljednje godine i uticao na prirodu politike proširenja Evropske unije nije obeshrabrio Crnu Goru da, potvrđujući vodeću poziciju u procesu integracija, nesmanjenom dinamikom ispunjava obaveze iz evropske agende i do sada je otvorila pregovore u 32 od ukupno 33 poglavlja pravne tekovine EU, privremeno zatvorivši 3. - Približivši se članstvu daleko više od drugih država kandidata, Crna Gora je pokazala da

dijeli evropsko nasljeđe, vrijednosti i težnju ka boljim standardima, a naročito, kao članica NATO-a, evropsku vanjsko-političku perspektivu – usaglašavajući svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku s EU. U dokumentu se navodi da se opredijeljenost Vlade ka evropskim integracijama potvrđuje kroz posvećenost sprovođenju reformi i prepoznatim uspjehom u pregovaračkom procesu, zbog čega će se u 2020. godini nastaviti aktivnosti na realizaciji obaveza iz pregovaračkog procesa s Evropskom unijom, još intenzivnijom i kvalitetnijom dinamikom. - Uz stvaranje uslova za otvaranje posljednjeg pregov-

aračkog poglavlja, kao i dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, kao i ka ispunjavanju mjerila za postizanje interne spremnosti i postepeno privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Odlučnost Vlade da realizuje jasno postavljene ciljeve ima snažan odraz na dinamiku reformi na unutrašnjem planu, unapređenje standarda, znanja i vještina koje nalaže status buduće članice EU, uz pažljivo korištenje sredstava iz fondova EU koja su nam na raspolaganju – čak 279,1 milion eura za period 2014-2020. Kroz donošenje novog Programa pristupanja Crne Gore EU 2020-2022, Vlada šalje nedvosmislenu poruku svog

ključnog strateškog prioriteta, kao jasan odgovor na vremenski horizont iz Strategije proširenja EU i znak spremnosti za učešće u dijalogu o budućnosti Evrope 20202022. Program rada Vlade za 2020. godinu prožet je aktivnostima koje proističu iz evropske agende, sa značajnim brojem stavki iz Tematskog dijela i čak 30 obaveza iz Normativnog dijela, koje su ujedno i obaveze utvrđene Programom pristupanja Crne Gore EU 2020- 2022. Programom rada Vlade za 2020. godinu predviđeno je donošenje niza strateških i zakonskih akata koja iz različitih perspektiva upućuju poruku da Crna Gora u potpunosti prati strateške pri-

oritete Evropske unije, kao npr: usklađenost sa Zelenim planom EU, kao okosnicom politike nove Evropske komisije, stavljajući fokus na inovacije, kroz implemetaciju Strategije pametne specijalizacije i donošenje paketa zakona za inovativnu djelatnost u 2020; usklađenost s Planom EU za novo digitalno doba, kroz donošenje nove Strategije digitalne transformacije. Takođe, Crna Gora prati linije usklađenosti sa principima bezbjednosti i doprinosa zaštiti evropskih granica kroz implementaciju Strategije integrisanog upravljanja granicom 2020-2024 i donošenje akcionog plana za sprovođenje Šengenskog akcionog plaN. ZEČEVIĆ na.

Ministarka odbrane Sjeverne Makedonije smatra da je previše otvorenih pitanja u regionu

Šekerinska: Bezbjednost na Balkanu nikad nije bila na višem nivou PODGORICA - Bezbjednost na Balkanu nikada nije bila na višem nivou u poslednjih 30 godina, imajući u vidu da je najveći dio država u NATO-u, ocijenila je ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska, prenosi Mina. Ona je kazala da na Balkanu još previše stoje otvorena politička pitanja, navodeći da je Sjeverna Makedonija pokazala da je rješavanje problema jedini način kako države na Balkanu mogu povećati stabilnost. Šekerinska je cnogorskim novinarima u Briselu kazala da je Sjeverna Makedonija to uradila i da je sada na korak od članstva u NATO. - Smatramo da je to najveći naš doprinos ne samo našoj nego i stabilnosti Balkana. Imajuću u vidu da je najveći dio zemalja u NATO-u, mislim da je naša bezbjednost puno veća nego što je bila bilo ikada u poslednjih 30 godina kazala je Šekerinska. Ona smatra da države na Balkanu ne treba da očekuju da bezbjednost bude samo garancija Alijanse. - Nego bezbjednost i sigurnost moraju biti naša investicija preko pametnih političkih poteza i razvijanje prijateljstva između država kazala je Šekerinska. Ona je rekla da uvijek kada su pravljene anali-

ze koja su to pitanja koja drže Balkan u zatočeništvu pominjani odnosi Sjeverne Makedonije sa Grčkom i nešto malo sa Bugarskom, pitanje dijaloga Prištine i Beograda i pitanje Bosne. - Mi smo dali signal da je sve probleme moguće riješiti ako postoji politička volja. To je bila naša poruka susjedima - sjednite za sto, nađite rješenja to je bolje i za naše države i za naše građane - istakla je Šekerinska. Ona je rekla da je Sjeverna Makedonija na ekonomskom, političkom i bezbjednosnom planu osjetila uticaj skorašnjeg članstva u NATO. - Vratilo se povjerenje prema našoj državi, prema našoj ekonomiji i stvoren je pozitivni ciklus. Sve kreditne agencije konstatovale su da je naša i ekonomska situacija bolja zbog NATO članstva - navela je Šekerinska. Rekla je da je Sjeverna Makedonija u godini kada je dobila poziv za članstvo imala četiri puta više stranih investicija nego godinu prije. Uspjeli su, kako je dodala, da povećaju i plate i penzije i stvore novih dopunskih 60 hiljada novih radnih mjesta. - Očekujemo članstvo u Alijansi sredinom marta. Na taj način štitimo zonu bezbjednosti u regionu. To će biti još jedan pečat bezbjednosti za Balkan - poručila je Šekerinska.

- Mi smo dali signal da je sve probleme moguće riješiti ako postoji politička volja. To je bila naša poruka susjedima - sjednite za sto, nađite rješenja to je bolje i za naše države i za naše građane - istakla je Šekerinska

Politika

Nedjelja, 23. februar 2020.

PODGORICA - Nova metodologija podrazumijeva da u svakom momentu čitav pregovarački proces može biti vraćen na početak i tu je velika opasnost - kaže dr Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka u intervjuu ,,Pobjedi“. POBJEDA: Usvojena je nova metodologija proširenja EU. Crnoj Gori i Srbiji je ostavljeno da odluče po kojoj metodologiji će nastaviti pregovore: koja nas brže uvodi u EU? ĐUKANOVIĆ: S obzirom da je nova metodologija rezultat skepske EU prema Zapadnom Balkanu i da nije odraz pokušaja da se proces ubrza, a kompletno imajući u vidu sve što ona sadrži - mislim da je bolje da se zadrži postojeća metodologija. To se posebno odnosi na Crnu Goru koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. POBJEDA: Samit EU i Zapadnog Balkana je u maju u Zagrebu. Što možemo očekivati budući da je izborna godina i u Crnoj Gori i u Srbiji? ĐUKANOVIĆ: Ništa spektakularno. Dobićemo potvrdu nove metodologije koja će se odnositi na četiri države Zapadnog Balkana. U vrijeme Hrvatskog predsjedavanja EU i samita u Zagrebu stići će dodatna potvrda o perspektivama zemalja regiona, i EU će stvoriti poseban investicioni fond koji je i ranije bio obećavan još od Berlinskog procesa 2014. godine. POBJEDA: Od predstavnika EU smo čuli da će biti više novca za zemlje koje su u procesu pregovora, ali na što se to tačno odnosi pošto mi sada iz fondova EU ne povlačimo onoliko novca koliko bi mogli? ĐUKANOVIĆ: Ponuda da će države kandidati koje otpočnu pregovore po novoj metodologiji moći povlačiti više novca iz pretpistupnih fondova jeste na neki način primamljiva i izazov. Međutim, treba imati na umu da nova metodologija podrazumijeva da u svakom trenutku čitav proces može biti vraćen na sam početak i tu postoji velika opasnost. POBJEDA: Crna Gora je otvorila sva poglavlja, ušla je u NATO, sve ide po planu. Koje poglavlje je najopasnije za Srbiju? ĐUKANOVIĆ: Naravno da je to poglavlje 35 - dijalog sa Prištinom je ključna stvar. Na neki način kako se približavamo deblokadi pregovora sa Prištinom vidimo da se na neki način pokazuje i neka vrsta opasnosti. Dakle, ukoliko pi-

Dr Dragan Đukanović o novoj metodologiji pregovaranja sa EU

Za Crnu Goru je bolje da zadrži stari način pregovaranja Iluzorno je očekivati da će bilo ko u regionu napredovati ako ne bude razriješio sve probleme sa susjedima. To je nešto na čemu će se insistirati u narednom periodu i što će biti jedan od preduslova kada je u pitanju neko novo proširenje na Zapadni Balkan - kaže Đukanović

Rusija u regionu djeluje i preko SPC POBJEDA: Ko je unio veću pometnju u region: SPC sa akcijom protiv Zakona o vjeroispovijesti ili Rusija koja stalno pokušava da proizvede neku nestabilnost? ĐUKANOVIĆ: Rusija pokušava da osnaži uticaj u regionu i preko brojnih instrumenata to pokušava da uradi. Sa druge strane SPC i te kao ima bliske odnose sa Ruskom pravoslavnom crkvom i to se naravno na neki način odnosi i na njeno djelovanje i u Srbiji i u regionu.

tanje Kosova ne bude riješeno evropske integracije će se usporiti, a mogu i dugoročno da se odlože. POBJEDA: SAD je uzela glavnu riječ kada govorimo o rješenju kosovskog pitanja. Do kada ono mora da se riješi, što tu možemo da očekujemo – kakvo ubrzanje? ĐUKANOVIĆ: Prva polovina godine bi mogla biti presudna pod uslovom da dođe do deblokade procesa dijaloga. Imajući u vidu kolebanja EU oko mandata budućeg izaslanika i oko toga kojim će se državama i oblastima u regionu on baviti veoma je značajno što su SAD preuzele



Ponuda da će države kandidati koje otpočnu pregovore po novoj metodologiji moći povlačiti više novca iz pretpistupnih fondova jeste na neki način primamljiva i izazov

rukovodeću ulogu u ovom procesu, iako EU ostaje dominantan posrednik. POBJEDA: Mislite li da će Srbiju pritiskati da uđe u NATO, ili se njena vojna neutralnost neće uzimati u obzir? ĐUKANOVIĆ: U ovom trenutku to pitanje nije aktuelno, ali u svakom slučaju će se otvoriti ako dođe do pozitivnog epiloga rješavanja dijaloga Beograda i Prištine. U nekom narednom periodu će svaka-

ko i potencijalno članstvo Srbije u NATO biti jedna od aktuelnih tema. POBJEDA: Novi komesar za proširenje EU Oliver Varhelji kaže da je proširenje ključni politički projekat za EU a najviši prioriteti su stabilnost, mir i prosperitet u regionu. Loši su regionalni odnosi. Koliko nas oni ometaju na putu ka EU? ĐUKANOVIĆ: Posebno nakon pojavljivanja strategije proširenja EU do 2025. go-

dine iluzorno je očekivati da će bilo ko u regionu napredovati ako ne bude razriješio sve probleme sa susjedima. To je nešto na čemu će se insistirati u narednom periodu i što će biti jedan od preduslova kada je u pitanju neko novo proširenje na Zapadni Balkan. POBJEDA: Kako mi možemo da se odupremo uticaju SPC i Rusije. Ima li nešto iz teorije što možemo da sprovedemo u djelo? ĐUKANOVIĆ: Sve će zavisiti od deblokade ključnog procesa, a to je dijalog Beograda i Prištine. Ukoliko tu dođe do suštinskog kompromisa i ako se po tom pitanju postigne ne-

Predsjednik Skupštine okončao zvaničnu posjetu Republici Turskoj

Brajović: Važna spona dvije države PODGORICA - Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović okončao je zvaničnu posjetu Republici Turskoj susretom sa predstavnicima udruženja iseljenika u Istanbulu. - Crnogorski iseljenici su važna spona između Crne Gore i Republike Turske, koji doprinose obogaćivanju naših

odnosa na svim poljima. Raduje me što je naša dijaspora aktivna, ne zaboravlja odakle potiče, ali i što su naši iseljenici ujedno lojalni i uzorni građani Republike Turske – kazao je predsjednik Brajović tokom sastanka sa predstavnicima svih udruženja crnogorskih iseljenika u Republici Turskoj. Predsjednik je boravak u Is-

tanbulu iskoristio i za sastanak sa Akanom Suverom, bivšim počasnim konzulom Crne Gore i predsjednikom Fondacije ,,Marmara“, Bedri Gulom, članom Savjeta za saradnju sa dijasporom -iseljenicima, Naserom Alimom, perdsjednikom Tursko-crnogorskog poslovnog savjeta u okviru „DEIK-a“. N.Đ.

Delegacija crnogorskog parlamenta na sastanku sa iseljenicima

ko rješenje onda će i ruski uticaj zasigurno biti mnogo manji. POBJEDA: Što Srbija i Crna Gora treba da urade da prevaziđu loše odnose i počnu normalno da komuniciraju? ĐUKANOVIĆ: Najbitnije je da se već otpočeti suštinski proces dijaloga Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko primorske nastavi i da se nađe neka vrsta kompromisa kojim bi se suštinske napetosti zaista prevazišle. Mislim da postoji nada i očekivanje da će ishod dijaloga, ipak, relaksirati prilike prije svega unutar Crne Gore. Naravno, to će onda imati odraza i na odnos Podgorice i Beograda. Violeta CVEJIĆ

Ekonomija

Nedjelja, 23. februar 2020.

Direktor ,,Monteputa“ saopštio da je 800 kineskih radnika zaposlenih na izgradnji auto-puta i dalje u svojoj zemlji zbog korona virusa

S. VASILJEVIĆ

Angažovaće podizvođače ako bude problema

Tvrde da radovi na auto-putu idu po planu

Direktor CRBC-a će nas informisati koliko njih će moći da se vrati na gradilište. Imamo otežavajuću okolnost jer kad se vrate određeno vrijeme će morati da provedu u karantinu, ali imamo sva uvjeravanja izvođača da će, ukoliko dođe do bilo kakvog problema, angažovati podizvođače - kazao je Mujević PODGORICA - Kineska kompanija ,,China Road and Bridge Corporation“ (CRBC), koja gradi prioritetnu dionicu auto-puta Bar -Boljare, angažovaće podizvođače ako bude problema sa povratkom kineskih radnika koji su se prošlog mjeseca vratili u svoju matičnu državu nakon izbijanja epidemije korona virusa. U utorak nakon sastanka sa predstavnicima CRBC-a biće poznato hoće li se i koliko kineskih radnika vratiti na gradilište, kazao je, Radiju Crne Gore, izvršni direktor Monteputa Jonuz Mujević. Oko 800 kineskih radnika angažovanih na izgradnji auto-puta i dalje je u svojoj zemlji zbog epidemije korona

virusa. Nadležni očekuju da se vrate u Crnu Goru tokom marta, ali se neće odmah vratiti i na gradilište. - Direktor CRBC-ja će nas informisati koliko njih će moći da se vrati na gradilište. Imamo otežavajuću okolnost jer kad se vrate određeno vrijeme će morati da provedu u karantinu, ali imamo sva uvjeravanja izvođača da će, ukoliko dođe do bilo kakvog problema, angažovati podizvođače - kazao je Mujević. Takođe, saopštio je da je završeno više od 80 odsto radova. - Trenutno se obavljaju radovi na gornjem stroju. Završeni su skoro svi tuneli, rade se elektro-mašinske instalacije, a ostalo je da se završe samo dva polja na mostovima - neveo je Mujović.

Dodao je da izgradnja petlje na Smokovcu ide dobrim intenzitetom. - Ako se nastavi ovim tempom dobićemo objekat prije ugovorenog roka - istakao je on. Iz državnog budžeta namjenski su opredijeljena sredstva Komisiji za tehnički prijem dionice auto-puta, ali nije uračunata putarina. - Putarina nije uračunata iz prostog razoga što se čeka usvajanje Zakona o putevima koji će definisati nosioca tog dijela posla. Mi svakako očekujemo da to bude ,,Monteput“, ali dok Vlada ne donese odluku nijesmo mogli planirati taj prihod rekao je Mujović. Izvršni direktor ,,Monteputa“ smatra da će gradnja druge dionice početi ove goR. P. dine.

Loša avio-povezanost Crne Gore sa državama regiona p

Direktna linija Beograda i Lju PODGORICA - Osnovni razlog zašto su do sada regionalni centri bili slabo povezani avio-linijama je zato što je poslovna politika u aviaciji vezana prvenstveno za profit i avio-kompanije ne mogu održavati linije koje su nerentabilne, saopšteno je iz kompanije Aerodromi Crne Gore. Crna Gora je direktnim avio-linijama tokom čitave godine, od država regiona, povezana sa Srbijom i Slovenijom, odnosno sa glavnim gradovima tih država Beogradom i Ljubljanom. Od maja će Crna Gora biti povezana i sa Hrvatskom, jer se ponovo uvodi avio-linija Zagreb - Podgorica, tri puta nedjeljno. - Povezanost avio-linija Crne Gore i zemalja regiona kao i balkanskog regiona, zasniva se na profitu, kao što je slučaj u svim ostalim oblastima u kojima vlada otvoreno tržište. Avio-kompanije svoje kapacitete ne mogu da šire na neprofitne rute, te se prirodno okreću profitabilnim i atraktivnim rutama. Kada govorimo o periodu SFR Jugoslavije i tadašnjoj avio-povezanosti između gradova, moramo biti svjesni činjenice da tada nijesu uticali samo ekonomski razlozi – kazali su Pobjedi iz Aerodroma CG. Predstavnici Aerodroma CG smatraju da je cjenovna politika ove kompanije uključujući i podsticajnu šemu, kao i aktuelni ugovor sa Montenegro erlajnzom, više nego dobra pretpostavka za uvođenje novih, pa i regionalnih ruta. - Aerodromi CG će nastaviti da održavaju veoma dobre odnose sa aerodromima regiona, kao i da iznalaze načine da se pomogne avio-kompanijama koje su zaintereso-

Od maja će Crna Gora biti povezana i sa Hrvatskom, jer se ponovo uvodi avio-linija Zagreb - Podgorica, tri puta nedjeljno vane za razvoj regionalnog vazduhoplovstva. Uvjereni smo da promet roba i usluga i veća frekvencija ljudi između gradova nekadašnje jedinstvene države, može dovesti do zbližavanja i saradnje, unapređenja odnosa i istinjskog pomirenja svih na ovim prostorima – poručeno je iz Aerodroma CG. Iz Aerodroma su podsjetili da kada su u pitanju države bivše Jugoslavije i regiona, najveći obim saobraćaja Crna Gora ostvaruje sa Srbijom, odnosno sa Beogradom. - Sa Aerodroma Podgorica na dnevnom nivou imamo pet letova ka i iz Beograda, dok se iz Tivta za Beograd zimi leti dva puta dnevno, a ljeti u špicu sezone taj broj iznosi čak do osam letova dnevno – precizirali su predstavnici Aerodroma CG. Oni su naveli da je uzimajući u obzir broj putnika, Beograd druga destinacija poslije Moskve sa 527.518 opsluženih putnika u prošloj godini. - Nakon višegodišnje pauze, u periodu od 16. jula do 13. oktobra prošle godine obavljeno je 36 letova na relaciji Niš - Tivat i prevezeno 7.567 putnika – istakli su predstavnici Aerodroma CG i dodali da su na ovoj liniji letjeli avioni kompanije Er Srbija.

Iz Aerodroma CG su saopštili da je od država bivše Jugoslavije Crna Gora redovnom direktnom avio-linijom povezana još i sa Slovenijom. - Iz Podgorice se za Ljubljanu leti šest puta nedeljno. Na

Letovi ka Sarajevu ukinuti zbog malog b Predstavnici Aerodroma CG su podsjetili da je bilo pokušaja od strane pojedinih avio-kompanija da uspostave saobraćaj na nekoj od regionalnih ruta, kao što je to bio slučaj sa

avio-linijom Podgorica -Sarajevo, ali je broj putnika ka i iz Sarajeva bio izuzetno mali i linija nije bila održiva. - Sa Bosnom i Hercegovinom je bilo pokušaja uspostavljanja saobraćaja,

u okviru linije Dubai -Sarajevo - Podgorica, u periodu od 1. novembra 2017. do 24. marta 2018. godine. Tada je kompanija Flaj Dubai kao dio rute Dubai - Podgorica, uvela rutu Podgorica - Sara-

Skupština prijestonice Cetinje usvojila odluku o davanju saglasnosti na ugovor ko PODGORICA - Skupština prijestonice Cetinje usvojila je u petak, bez prisustva opozicije, odluku o davanju saglasnosti na zaključenje ugovora o zakupu nepokretnosti na period od 30 godina za kompleks „Gornjeg Oboda“. Na osnovu javnog poziva za prikupljanje pounda za davanje u zakup nepokretnosti, koji je u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljen krajem prošle godine, kompanija „Montenegro Bio Science“ iz Podgorice bila je jedina koja je predala tendersku dokumentaciju. Ta kompanija zainteresovana je da na prostoru nekadašnje „EI Obod“ otpočne proizvodnju industrijske konoplje.

Ražnatović: Otvoriće se 100 radnih mjesta Predsjednik radne grupe za izradu nacrta ugovora o zakupu kompleksa „Gornjeg Oboda“ i predsjednik Opštinskog odbora DPS prijestonice Miloš Ražnatović kazao je da se radi o kapitalnom projektu koji je u interesu Cetinja i njegovih građana. - Radi se o investiciji koja će prve dvije godine iznositi najmanje 10 miliona eura i gdje će se otvoriti 100 novih radnih mjesta. Go-

dišnji zakup prostora će iznositi 660.000 eura, a investitor će uplaćivati deset odsto neto profita na račun budžeta prijestonice rekao je Ražnatović i dodao da se predviđa da taj iznos neće biti manji od milion eura godišnje. Dodao je da renomirani investitor dolazi na Cetinje i da se Cetinju na taj način otvaraju nove perspektive. - Ono što je DPS postavio kao

jedan od ciljeva u predizbornoj kampanji počelo je da se realizuje. Međutim, sa žaljenjem moram konstatovati da sa nama nijesu bile kolege iz opozicionih partija, što su i ovu priču shvatili kao političko nadmetanje, jer je trebalo da kao Cetinjani svi budemo zajedno i podržimo jednu ovako važnu odluku, koja je prevashodno vezana za budućnost grada. Mislim da

Ekonomija

Nedjelja, 23. februar 2020.

posljedica tržišnih odluka prevoznika

a samo do ubljane

Poreska uprava saopštila da Mitropolija crnogorsko primorska ima dug od više miliona, iz Mitropolije demantovali navode PODGORICA – Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je juče da Mitropolija crnogorsko-primorska ima dospjela neizmirena poreska potraživanja u iznosu od 340.000 eura i procijenjeni poreski dug od više miliona eura. Iz Mitropolije su demantovali ove navode, navodeći da je dug ,,izmišljen radi hajke protiv crkve“. Mugoša je saopštio da Poreska uprava prati regularnost poslovanja svih vjerskih zajednica, te ,,da je kod Mitropolije otpočela postupak inspekcijskog nadzora radi provjere tačnosti obračuna, prijavljivanja i plaćanja poreskih obaveza“.

PRINUDNA NAPLATA

ovoj relaciji smo imali svakodnevne letove tokom ljetnje sezone, sve do bankrota kompanije Adrija ervejz u septembru prošle godine – rekli su predstavnici Aerodroma CG. Oni su naveli da se od 3. maja

broja putnika jevo (42 rotacije i 151 prevezeni putnik), međutim, ona se vrlo brzo pokazala kao izrazito nerentabilna, i kao takva je ukinuta – naveli su predstavnici Aerodroma CG.

ponovo uvodi linija Zagreb Podgorica, tri puta nedjeljno. - Veoma smo zadovoljni što će uskoro biti ponovo otvorena linija Zagreb - Podgorica koja je već postojala u periodu od sredine 2008. do početka 2013. godine, kada je zbog nerentabilnosti ukinuta – saopšteno je iz Aerodroma CG. Iz Aerodroma CG su saopštili da od ljetnje sezone 2017. godine postoji serija letova na relaciji Atina – Podgorica. - Što se tiče ostalih država regiona (Makedonija, Albanija, Rumunija, Bugarska) još uvijek ne postoji uspostavljen avio-saobraćaj – kazali su iz Aerodroma CG. S. POPOVIĆ

oji se tiče proizvodnje industrijske konoplje

- Ukoliko Mitropolija ne pristupi izmirenju obaveza, Poreska uprava će pristupiti naplati poreskog duga primjenom mjera prinudne naplate, u skladu sa zakonom, a posebno imajući u vidu da je ova vjerska zajednica izvršila promet sredstava u iznosu od više desetina miliona eura preko žiro-računa. Mjere prinudne naplate mogu se primijeniti i na imovinu dužnika, i to ne na vjerske objekte, već isključivo na objekte opšte namjene, a imajući u vidu da ista raspolaže stambenim jedinicama u elitnom dijelu glavnog grada, te da je dio građevinskih poduhvata u Budvi, i posjeduje zemljište u Buljarici namijenjeno izgradnji turističko-hotelskih kapaciteta – rekao je Mugoša. Kazao je da kod Mitropolije ,,već devet godina kod iste nije evidentirano nijedno zaduženje, zbog nepotpunih i netačnih registracionih podataka za utvrđivanje poreskih obaveza“. - Imajući u vidu navedeno, procijenjene obaveze ovog subjekta iznose više miliona eura – rekao je on. Istakao je da Mitropolija crnogorsko primorska predstavlja najveću vjersku organizaciju u Crnoj Gori, kako po broju objekata koje koristi, tako i po imovini kojom raspolaže, iznosu prihoda koje ostvaruje, te broju računa otvorenih u komercijalnim bankama i broju privrednih društava u kojima je osnivač. - Međutim, kod iste je zabilježen nizak stepen poštovanja poreskih propisa, kako sa aspekta prijavljivanja, tako i sa aspekta plaćanja poreskih obaveza - naveo je on.

Mugoša: Ako ne izmire dug, slijedi prinudna naplata Mjere prinudne naplate mogu se primijeniti i na imovinu dužnika, i to ne na vjerske objekte, već isključivo na objekte opšte namjene, imajući u vidu da MCP raspolaže stambenim jedinicama u elitnom dijelu glavnog grada, te da je dio građevinskih poduhvata u Budvi, i posjeduje zemljište u Buljarici namijenjeno izgradnji turističko-hotelskih kapaciteta – rekao je direktor Poreske uprave reska uprava je, kažu oni, raspolagala podatkom da se u tom pogledu duguje 339.000 eura, a ,,na sastanku je utvrđeno da je riječ o netačnoj sumi“. - Takođe, utvrđeno je i jednoglasno konstatovano da se problem javio ne zbog neodgovornosti Mitropolije i sveštenstva da izvršavaju svoje obaveze, nego zbog tehničke nemogućnosti Poreske uprave da utvrđuje poreske obaveze za sveštena lica i vjerske službenike. Od 2011. godine Sveštenička služba je, shodno zakonskim propisima, mimo svake logike svrstana u tzv. samostalne djelatnosti, tako da se zaduženja za sveštena lica ne mogu voditi na Mitropoliju, već se uplate i razduženja obavljaju na sveštena lica i njihove lične matične brojeve, a Poreska uprava, mimo zakonskih propisa, i dalje za iste zadužuje Mitropoliju – naveli su oni. Dogovoreno je, kažu oni, da se isprave sve greške i da se u javnost izađe sa tačnim podacima. - Posebno ukazujemo na to da Mitropolija, kao ni druge vjerske zajednice, shodno važećem Pravilniku, nisu dužni da podnose IOPPD obrasce za sveštenike i vjerske službenike. Žalosno je, ali istinito da Mugoša javnosti nije iznio podatke o procjenama Poreske upra-

Stanovi, poslovni prostori i hoteli na elitnim lokacijama

- U elitnom dijelu Podgorice posjeduju 15 luksuznih stambenih jedinica i nekoliko poslovnih prostora. U Budvi je u toku izgradnja višenamjenskog poslovng objekta od 6.000 kvadrata, dok se u Buljarici planskim dokumentima planira izgradnja poslovno stambenog kompleksa i hotelskih sadržaja na površini od 50 hiljada kvadrata, dok je za vjerske potrebe izdvojen samo jedan objekat od 800 kvadrata -kazao je Mugoša.

ve o dugovanjima za ostale vjerske zajednice, o čemu je na sastanku upravo on govorio, pomenuvši samoinicijativno i ekspilicitno jednu vjersku zajednicu, čije ime mi, iz poštovanja, nećemo pominjati – naveli su u reagovanju. Sve to, kažu, ,,govori da nije u pitanju izbjegavanje poreskih obaveza od crkve, nego o sistemskom problemu za koji odgovornost isključivo snosi dr-

žavna vlast“. - Mitropolija se ne nalazi izvan, a ni iznad pravnog poretka i svoje obaveze je, nakon donijetih rešenja, uredno izmirivala. Ne postoji nijedno pravosnažno rješenje Poreske uprave koje Mitropolija nije izvršila – tvrde oni, dodajući da ,,Mitropolija godinama plaća tzv. ulazni PDV prilikom uvoza vjerskih proizvoda u Crnu Goru, koji joj se uopšte ne vraća“. N. Đ.

REAKCIJA

Miloš Ražnatović

su izgovori kolega iz opozicije bezrazložni, jer se ovaj proces odvija od septembra prošle godine i nadam se da će se do kraja

ove godine otvoriti proizvodni kapaciteti i stvoriti preduslovi za zapošljavanje naših sugrađana - kazao je Ražnatović. N.Đ.

Iz Mitropolije crnogorsko primorske je saopšteno ,,da se i Poreska uprava Crne Gore uključila u dezinformisanje javnosti u okviru hajke koja se vodi protiv crkve“, navodeći da je Mugoša ,,iznio čitav niz neprovjerenih i neutvrđenih podataka“. Kažu da su se predstavnici Mitropolije, 11. februara ove godine odazvali pozivu Poreske uprave radi utvrđivanja tačnog stanja u vezi poreskih obaveza na ime penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja parohijskih sveštenika. Po-

Zgrada u centru Podgorice u kojoj Mitropolija ima 15 stanova i više poslovnih prostorija

Društvo

Nedjelja, 23. februar 2020.

naša tema: Stručnjaci o fenomenu lažnih vijesti i društvenim mrežama koje niko ne kontroliš

m. BaBOVIĆ

I. BOŽOVIĆ

Zaglušujuća mašinerija pro

Adis Balota

Ranko Vujović

PODGORICA – Govor mržnje i strateški usmjerene lažne vijesti koji se brzo šire zahvaljujući internetu, prijetnja su za stabilnost i mir u zemlji, saglasni su stručnjaci. Regulaciono tijelo, međutim, nema nikakvu nadležnost nad onim što se plasira na društvenim mrežama niti može uraditi ništa po pitanju nezakonitih sadržaja koji se objavljuju na njima. Sagovornici Pobjede ukazuju da je ovaj problem fenomen današnjeg društva i razvoja društvenih medija i tehnologija, kao i posljedica manjka medijske pismenosti i proizvod situacije u kojoj nekritički konzument nekog medijskog sadržaja postaje njegov vjerni zagovornik i ,,prenosilac“.

Mašinerija

- Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Ranko Vujović navodi za Pobjedu da regulator ne može učiniti ništa po pitanju nezakonitih sadržaja koji se objavljuju na društvenim mrežama, ali da to nije samo problem Crne Gore već i cijele Evrope. - Ono što se trenutno dešava u Crnoj Gori je primjer dezinformacionog rata koji se vodi preko interneta i društvenih mreža. I to puno više nego preko tradicionalnih medija. Kroz povećani broj komentara na svim portalima je vidljivo da je neko pokrenuo armiju trolova i botova koji imaju za cilj da dezinformišu crnogorsku javnost i da mišljenje građana kanališu u određenom smjeru. Pojedini portali u posljednja dva mjeseca imaju po deset puta više komentara nego što su ih imali prije toga. Na društvenim mrežama su se pojavili novi portali koji se bave samo Crnom Gorom što samo svjedoči da je neko angažovao velike resurse za ovaj propagandni rat - pojašnjava Vujović. Dodaje da Evropa, pa i Crna



Cerović upozorava da je tanka linija između cenzure i suzbijanja slobode govora i kontrole koja bi mogla da se zasniva na legitimnim osnovama

Radoje Cerović

VUJOVIĆ: Proživljavamo dezinformacioni rat koji se odvija posredstvom interneta BaLOta: Nikad brže širenje lažnih vijesti, ali ni veća mogućnost provjere sadržaja CeROVIĆ: Pitanje je koliko je moguće kontrolisati govor mržnje na društvenim mrežama

Portali koji pariraju kreatorima lažnih sadržaja Država se, kako navodi naš Radoje Cerović, teško može izboriti sa problemom lažnih vijesti i komentara na internetu koji mogu da podstiču nasilje i nemire. - Nijesmo jedini koji se suočavaju s tim, samo su kod nas potencijalne posljedice tog ludila veće. Založio bih se za stvaranje jednog nezavisnog specijalizovanog portala za pariranje onima koji plasiraju lažne vijesti. Imamo u EU više takvih portala, kao što je poljski Visegrad/Insight. Ti izvori bi istraživačkim pristupom dovodili u pitanje razne lažne vijesti. U njima bi radili novinari i istraživači, finansijski pomognuti od strane EU ili sličnih transnacionalnih tijela – predložio je Cerović.

Gora, nažalost, za sada nemaju nikakve zakonske instrumente kojim bi se odbranile od ove vrste propagande i širenja svih nezakonitih sadržaja uključujući prije svega govor mržnje. Međutim, Evropa planira da reguliše društvene mreže. - To je i najavljeno u Briselu krajem prošle godine. Kako će to izgledati i ko će regulisati društvene mreže nije poznato, ali po onome što se priča vjerovatno će regulatorima audio-vizuelnih sadržaja biti data ta uloga- naveo je Vujović.

Fokus na izvor

Prema riječima dekana Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran prof. dr Adisa Balote u eri društvenih medija i Interneta, još je veća mogućnost brzog širenja lažnih vijesti, ali sa druge strane, veća je i mogućnost provjere njihove vjerodostojnosti, i to za relativno kratko vrijeme. - Zato je važno raditi na povećanju medijske pismenosti i opšteg ponašanja na Interentu. Lažne vijesti su kroz istoriju bile uzrok ratova, stradanja, ekonomskog siromaštva. U periodu prije interneta i pojave društvenih medija, objavljene informacije nije bilo moguće provjeriti u razumnom vremenu i većina građana je bez kritičkog osvrta vjerovala u njih. Mogućnost provjere lažnih informacija u periodu prije interneta je bilo moguće poslije dužeg perioda, kada su posljedice već nastale - kazao je Balota. Naš sagovornik predlaže da se

ne treba fokusirati na kontrolu komentara na društvenim mrežama, već suzbijanje izvora govora mržnje i adekvatno i blagovremeno sankcionisanje. - Uvredljivi i neprimjereni komentari su najčešće posljedica već plasirane lažne vijesti ili već usvojenog pogrešnog stava. Svaka država je dužna da radi na suzbijanju govora mržnje, a što se postiže većim brojem različitih aktivnosti, kao što su razvoj većeg stepena medijske pismenosti građana, a posebno djece i mladih, puna primjena strogih zakonskih propisa koji će omogućiti brzu istragu i sudski epilog, kao i jačanje kadrovskih kapaciteta kod ključnih institucija u državi koje su prepoznate kao odgovorne za ovu oblast - naveo je Balota.

Manipulacije

Sa tehničke strane gledano, kako dodaje, svaka aktivnost bilo kojeg korisnika koju sprovede na internetu (ostavljanje komentara, slika, posjeta sajtovima, razmjena e-mail poruka itd), ostaje negdje zapisana i samo je pitanje razloga, svrhe i motiva da se dođe do osobe koja je to uradila. - Zato je važno da se shvati, da u globalu internet, a samim time i društveni mediji, nijesu nekontrolisani prostori koji ne podliježu zakonskim rješenjima tj. da je moguće činiti određena krivična djela, a da se to ne može otkriti. Naravno, za otkrivanje krivičnih djela na internetu je neophodno razvijati kapacitete kod svih institucija u sistemu (MUP, policija, tužilaštvo, sudovi) koje su zadužene za bezbjednost i zaštitu građana pojašnjava Balota. Naš sagovornik navodi da je značajan broj „tzv. vezanih web portala (portali koji preuzimaju jedni od drugih, objavljene lažne vijesti, a koji su najčešće istog vlasnika ili finansijera) i veliki broj lažnih profila na društvenim mrežama, sa organizovanim postavljanjem komentara postao obrazac za djelovanje i u Crnoj Gori. - Nažalost, veliki broj osoba koje čitaju ovakve objavljene lažne vijesti, bez dodatne provjere preko drugih izvora informaci-

ja (portalima koji imaju veći stepen povjerenja i odgovornosti), postaju nesvjesno saučesnici u procesu širenja lažnih vijesti ukoliko su povjerovali u nju, a posebno ukoliko su podlegli dodatnim komentarima i objašnjenjima sa lažnih profila koji prate navedene informacije - pojašnjava Balota. Komentarišući djecu koja su nedavno u jednoj podgoričkoj osnovnoj školi pocijepala državnu zastavu, to snimila i postavila na društvenim mrežama, uz veliki broj komentara, naš sagovornik navodi da su djeca najrizičnija grupa, kako sa aspekta bezbjednog korišćenja interneta tako i sa apekta da budu podstaknuta na nedolično ponašanje ili činjenje krivičnih djela. - Upravo djeci i mladima nedostaje životno iskustvo, kako bi mogli da prepoznaju potenci-



Ne treba se fokusirati na kontrolu komentara na društvenim mrežama, već suzbijanje izvora govora mržnje i adekvatno i blagovremeno sankcionisanje – smatra Balota

jalnu opasnost i moguću zloupotrebu i manipulaciju - naveo je Balota.

Tanka linija

Prema riječima psihologa i komunikologa Radoja Cerovića, ako imate socijalnu zajednicu koja je radikalizovana ona ostvaruje pritisak da dokažete pripadnost kroz ekstremne, rizične ili nasilne činove. - Gradske bande zahtijevaju dokaz pripadnost kroz činove nakon kojeg ,,nema povratka“. Isto važi i za radikalne nacionalističke krugove. Internet i društvene mreže su pritom sjajan alat jer u njima smo u spostvenom mjehuru, okruženi istomišljenicima, čini nam se da svi mislimo isto, da niko ne dovodi u pitanje ispravnost. Tinejdžerske godine su samo jedan od sastojaka tog Molotovljevog koktela - pojašnjava on. Govoreći o tome da li je u vrijeme digitalnih medija, uopšte moguće kontrolisati komentare i govor mržnje na društvenim mrežama, Cerović upozorava da je tanka linija između cenzure i suzbijanja slobode govora i kontrole koja bi mogla da se zasniva na legitimnim osnovama. - Ali odmah nakon toga se postavlja i pitanje ko definiše legitimnost, na osnovu kojeg sistema kriterijuma ili vrijednosti. Ono što moramo shvatiti

Lični interes stvara lažne vijesti

Radmila Stupar-Đurišić

Djecu moramo naučiti da koriste zdrav razum, da prate priču sa obije strane i iz svih uglova, stalno provjerevajući idole i uzore, nikada ne potcjenjujući moć i spremnost jakih da sačuvaju svoje pozicije, rekla je Pobjedi pihološkinja Radmila Stupar-Đurišić. Kako je navela, djeca jesu ta koja najviše koriste društvene mreže ali je pitanje treba li im neograničen pristup internetu. - Pitanje je treba li djecu strogo kazniti što rade nešto što je kažnjivo zakonom ili ih treba bolje naučiti zašto je nešto pogrešno raditi. Smatram da će svako naše ponašanje kao odraslih podstaći njihovo ponašanje u određenom smjeru - navela je ona. Stupar-Đurišić smatra da svako ko širi lažne vijesti želi da unese nemir u

društvo i destabilizuje ga samo kada ima lični interes. - Lažne vijesti su lični interes nekoga da nešto što misli da će izgubiti pokuša da sačuva ili da nešto što želi osvojiti misli da može nečasnim radnjama dobiti lakše - navela je ona. Naša sagovornica ističe da su etički standardi i njihovo poštovanje trenutno problematika u mnogim sferama ljudskog djelovanja. - Mnoga ljudska ponašanja u današnje vrijeme nemaju etičnost u sebi a situacija u našoj zemlji trenutno daje plodno tlo da se ta nentičnost širi dalje - istakla je Stupar Đurišić. Istakla je da svaka vijest koja u sebi ima sadržaj koji može uznemiriti veliki broj ljudi potencijalno može narušiti društveni mir i stabilnost u zemlji.

Društvo

Nedjelja, 23. februar 2020.

Crnogorski pokret zatražio primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti

še

opagande 

je da u ovom trenutku postoji ogromna količina izvora informisanja i da insistiranje na pitanjima novinarske etike, koliko god bilo važnije nego ikada, neće ni izdaleka riješiti problem infomacijske konfuzije i ogromni prostor moguće zloupotrebe informacijskog prostora. Neki blogeri imaju mnogo više pratilaca koji konzumiraju njihov sadržaj, nego što zvanični mediji u Crnoj Gori imaju tiraža ili gledanosti. Ko su ti ljudi? Kojem kodeksu ili sistemu vrijednosti se priklanjaju? Da li zakoni adekvatno pokrivaju njihovo djelovanje? To su velike nepoznanice, ne samo kod nas već i u cijelom svijetu - navodi Cerović.

Evropa, pa i Crna Gora, nažalost, za sada nemaju nikakve zakonske instrumente kojim bi se odbranile od širenja govora mržnje – kaže Vujović

smo, kao i oni opremljeni mehanizmima identifikacije sa čoporom i straha od drugog čopora. Sa jednom velikom razlikom, mi naše čopore izmišljamo i kreiramo na bazi apstraktnih odrednica, nejasnih kriterijuma, ili pukog postojanja nekog simbola. Možemo da se pokoljemo i ako navijamo za različite fudbalske klubove. To je prokletstvo naše, ljudske rase čiji su neki pripadnici više, a neki manje podložni tome, ali niko nije imun. Dokle god vjerujemo u postojanje ,,nacija“ i ,,ispravnih i pogrešnih Bogova“ nećemo biti daleko od šimpanzi - smatra Cerović.

Logika čopora

Naš sagovornik ističe da je bez dileme opasno širiti lažne vijesti jer one mogu da naruše mir i stabilnost u zemlji. - Ako govorimo o toksičnom govoru mržnje i strateški usmjerenim lažnim vijestima - to je ratna propaganda par ekselans. One udaraju na iracionalne, emocionalne i instiktivne mehanizme koje i dan danas dijelimo sa npr. šimpanzama. Mi

katarina JaNkoViĆ

ANKETA azra MučiĆ Aktivno koristim društvene mreže. Konstantno nailazim na govor mržnje, ali to rješavam dobrim starim blokiranjem. Ne pokušavam da promijenim mišljenje drugih, samo ih blokiram. Mirne savjesti. I nikad ne objašnjavam kako i zašto.

MirosLaV karadžiĆ Uglavnom je Fejsbuk kontaminiran govorom mržnje, instagram manje, a takve komentare uglavnom pišu nepismeni ljudi kojima je IQ ispod 60. Mene lično zna da iznervira to, sa mojih objava brišem sve takve komentare, a na tuđim objavama iskuliram, jer ima ona narodna ,,Pametniji popušta“, i ona ,,Ne raspravljaj se sa budalom, dobiće te na kondiciju“. stefaN radeViĆ Imam društvene mreže i svakodnevno ih koristim. Na govor mržnje često nailazim, a posebno na Fejsbuku i na portalima gdje je to učestalo. Obično ignorišem komentare tog tipa i izbjegavam da ih čitam, jer učestvovanjem neću ništa postići. Mislim da komentari na društvenim mrežama nijesu pouzdani i upravo zato dobijamo dosta neprovjerenih i netačnih informacija.

aNdreJa VukčeViĆ Trudim se da ne čitam komentare na društvenim mrežama i portalima, jer ljudi u sve umiješaju svoja politička, nacionalna i vjerska mišljenja, a to obično pišu oni koji ne preduzimaju ništa da sebi poboljšaju život, a imaju vremena da sude drugima.

PODGORICA – Crnogorski pokret juče je u Podgorici, u hotelu ,,Hilton“, organizovao skup sa kog je poručeno da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti mora primijeniti bez ikakvih ustupaka, navodeći da se aktuelnim litijama manipuliše građanima, jer se ,,iza njih krije naum da se uruši ustavni poredak države“. O va j s k u p p o d r ž a l i s u Dukljanska akademija nauka i umjetnosti i Fondacija Sveti Petar Cetinjski. Dragan Nikčević iz nikšićkog koordinacionog odbora Crnogorskog pokreta kazao je da ,,na ovaj način pokazuju revolt protiv necivilizovane, srednjevjekovne ikonografije mraka, ulice i anarhije“. - Protiv smo molebna i litija zato što vidimo da se obmanjuju rijetki vjerujući narod, jer nijesu u ime hrišćanskih načela - čovjekoljublja i rodoljublja i poruka mira. Ispod njihovog plašta, ikona, jarbola i crkvenog pojanja po ulicama u 21.vijeku krije se smišljeno i organizovano kidisanje na suverenu državu Crnu Goru - kazao je Nikčević. Brane, kako je dodao, ,,navodno one svetinje - manastir Ostrog koji Crnogorci odbraniše od Osmanlija…“ - A koje svetinje mi branimo? Naše svetinje su i Ostrog i Cetinjski manastir i sve crkve i crkvice koje su gradili Crnogorci u ime Hristovo, a ne u ime sektaškog svetosavlja – rekao je on. Negodovao je što sa svih strana stižu snimci pjevanja: ,,Spremite se, spremite, četnici“ , ispod transparenata na kojima piše ,,Ne damo svetinje“. - Previdjeli su jeku koju oni ne mogu čuti, ali je mi Crnogorci dobro čujemo. Odjekuju krici popaljenih Zvicera, jauci rovačkih žena, stradanja preko 7.000 crnogorskih komita, 6.000 popaljenih domova, 30.000 ljudi bez krova and glavom – kazao je on. Na ulicu ne izlaze, jer se, kako je rekao Nikčević, plaše, ali ne za svoje živote, već za živote i za budućnost svačije djece. - Ne želimo da nijedno dijete



U litijama vide obmanu građana Sa svih strana stižu snimci pjevanja: ,,Spremite se, spremite, četnici“, ispod transparenata na kojima piše ,,Ne damo svetinje“, rekao je Dragan Nikčević iz Crnogorskog pokreta

Vjernici i sljedbenici cPc treba da se mole u crkVama, a ne na Poljani: Sa skupa u Podgorici

zaplače, ne želimo da nijedno dijete osjeti ikad strahote ratnih razaranja - rekao je on. Priče da su mirne litije, prema riječima Slobodana Jovanovića iz Crnogorskog pokreta, bezobrazno su obmanjivanje javnosti. - Čine podjele u društvu još dubljim nego što su ikada bile. Čelnici SPC i dalje obmanjuju javnost i prave se nevješti, pretpostavljajući sebe, svoje materijalne interese, građanskom miru, međuvjerskom i međunacionalnom suživotu – rekao je on.

-Država je dozvolila da SPC ima monopolski položaj u odnosu na druge vjerske zajednice iako nije registrovana u Crnoj Gori - rekao je Aleksić

Kaže da su protesti ,,samo ono što je započeto u jesen 2015. godine u Podgorici i nema sumnje da će se završiti sličnim epilogom“. - Nema niko od nas ništa protiv bilo koje druge nacije, niti ima bilo što protiv Srba. Oni moraju imati sva prava u građanskoj, multikonfesionalnoji i multinacionalnoj Crnoj Gori, ali moraju imati i svijest da nemaju pravo da svoja prava ostvaruju potirući prava drugih, posebno ne Crnogoraca – rekao je on. Stevo Vučinić iz Crnogorskog pokreta kazao je da ,,slobodu i državu ne daju nikome ni po koju cijenu”. - Ponajmanje njenim eksponatima, prepredenim i podlim beogradskim popovskim

mračnjacima, niti imamo namjeru da pred njima kapituliramo - kazao je on. I Miodrag Aleksić iz Fondacije Sveti Petar Cetinjski kazao je da je cilj litija ,,rušenje ustavnog poretka Crne Gore i repriza 1918. godine“. -Država je dozvolila da SPC ima monopolski položaj u odnosu na druge vjerske zajednice iako nije registrovana u Crnoj Gori, a obavlja vjerske, hotelsko - turističko – ugostiteteljsko - invensticione poslove, ne plaća porez. Očekujemo da država pokaže odlučnost i da će limena crkvica na Rumiji biti uklonjena - rekao je on, dodajući da ,,vjernici i sljedbenici CPC treba da se mole u crkvama, a ne na poljani“. N. Đ.

Zasijedao opštinski odbor Socijaldemokratske partije Bijelo Polje

Konjević: Pogrešno se tumači Zakon o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Opštinski odbor SDP Bijelo Polje održao je sjednicu kojoj su prisustvovali zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević i generalni sekretar SDP Ivan Vujović, na kojoj je razgovarano o aktuelnoj političkoj i ekonomsko socijalnoj situaciji u Crnoj Gori. Konjević je govoreći o situaciji nastaloj nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti naglasio da su u drugi plan potisnuta brojna važna pitanja koja opterećuju građane, a tiču se njihovog ekonomsko socijalnog položaja i životnog standarda.

- Trenutno smo posvećeni kampanji prikupljanja potpisa za usvajanje izmjena Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koji treba da obezbijedi značajno poboljšanje statusa penzionera kao najugroženije kategorije stanovništva. Veoma smo zadovoljni odzivom i činjenicom da su već hiljade građana podržale našu inicijativu tokom akcija u samo nekoliko crnogorskih gradova - kazao je Konjević. Povodom protesta koji se održavaju nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekao je da je legitimno pravo svakoga ko smatra da su mu ovim Zakonom ugrožena neka prava, da iskaže svoj protest na miran način.

- Sa druge strane, svjedoci smo da na sceni ima i previše isključivosti, kao i pogrešnog tumačenja Zakona čiji je krajnji cilj da se ovom pitanju, umjesto argumentima i činjenicama, pristupi propagandistički, uz neizostavno etiketiranje svih onih koji o ovom pitanju drugačije misle - rekao je on. Crna Gora se, poručio je Konjević, ne smije vraćati u prošlost, već mora jačati svoj građanski i multietnički karakter. - I što je posebno važno uspostaviti vladavinu prava i nezavisne institucije koje su najbolji garant njene stabilnosti i odbrane od neprimjerenih vanjskih uticaja - rekao je Konjević. N. Đ.

Hronika

Nedjelja, 23. februar 2020.

Bivši ruski konzul potvrdio da je naručio izradu znački IPA

Đukić: Samo sam pomagao ruskom generalu, u ribolovu sam na Kamčatki PODGORICA - Bivši ruski počasni konzul Borivoje Đukić u objavi na Fejsbuku potvrdio je pisanje Pobjede da je trebalo da preuzme pošiljku lažnih IPA iskaznica, ali tvrdi da je želio da učini uslugu neimenovanom ruskom generalu jer su ,,naše značke boljeg kvaliteta i neuporedivo jeftinije“. U objavi na Fejsbuk profilu Đukić navodi da je član Međunarodne policijske asocijacije od 2017. i da ima počasne značke crnogorskog i ruskog odsjeka. -S obzirom da su naše CG značke boljeg kvaliteta od RUS znački i neuporedivo jeftinije, ruski general IPE-e me zamolio da mu pronađem firmu GOSI (BGD) koja se bavi reklamnim materijalom i izrađuje predmetne značke, upaljače, hemijske olovke, ordenje... Što sam ja sa uvažavanjem i u duhu uzajamnih dobrih odnosa prihvatio - kaže nekadašnji ruski počasni

konzul Đukić kojem je Crna Gora, zbog učestvovanja u osnivanju političke stranke i time kršenja Bečke konvencije, uskratila saglasnost. Đukić ističe da je informacija koja se pojavila u Pobjedi ,,objava evroatlantskih satanista“ i naglašava da nije pobjegao iz Crne Gore već da je otputovao u Rusiju da bi bio u ribolovu na Kamčatki. Planirajući putovanje u Rusiju, zamolio je vlasnika jedne beogradske kompanije da

mu nekako dostavi značke koje bi sa sobom ponio u Moskvu. - General IPA Moskve me znajući za moje putovanje samo zamolio da mu još jednom izađem u susret i donesem predmetne značke. Tako da sam ja zamolio vlasnika renomirane firme GOSI da mi ih nekako dostavi 19. februara u PG s obzirom na to da idem na put 20. ujutro, što je on i uradio putem autobuskog prevoznika ,,Božur“, objašnjava Đukić i tvrdi da je protiv njega podignuta lažna hajka i da su mu istražitelji pretresali stan. Na kraju svog obraćanja, Đukić ističe da je ponosan što brani svetinje i poručuje da će 10. marta doći u Crnu Goru. - Osjećam se ponosnim što branim svetinje od vas avetinje, stidite se svojih postupaka vi koji još obraza imate, a vi koji ste ga izgubili podsjećam vas da Đukići nikome krv nijesu dužni ostali, a kamoli što drugo - poručio je Đukić. C. H.

Zaplijenjene majice sa trobojkama i bedževi Demokrata

,,Beogradskom sindikatu“ zabranjen ulazak u Crnu Goru

- Upravo smo vraćeni sa graničnog prelaza sa Crnom Gorom gdje nam je zabranjen ulaz bez

PODGORICA – Odbjegli biznismen Duško Knežević označen je kao organizator četvoročlane kriminalne organizacije čije je član bio i sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević preko kojeg je odbjegli biznismen crpio informacije o mogućim potezima Tužilaštva protiv njega, navodi se u optužnici Specijalnog tužilaštva u koju je Pobjeda imala uvid. Kao članovi ove organizacije označeni su i bivši šalterski službenici Atlas banke Srđa Pavićević i Olga Stanković kao i trezorista Aleksandar Vilotijević jer su po nalogu Duška Kneževića novac koji je stekao kriminalnim radnjma, kako se osnovano sumnja, ubacivali u legalne tokove. Nekadašnji bliski saradnici Duška Kneževića, bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i šef službe opštih poslova Vlatko Rašović u ovom predmetu dobili su status svjedoka saradnika. Prema navodima optužnice, Kneževića je djelovanje ove kriminalne organizacije planirao na duže vrijeme i u međunarodnim razmjerama, pri čemu je svakom članu unaprijed odredio zadatke i uloge. Plan Kneževića je bio da novac koji je pribavljen prevarnim radnjama kroz korišćenje poslovnih i privrednih struktura stavlja u legalne tokove. Shodno tom planu, Knežević je predavao novac od kriminalne djelatnosti ostalim članovima koji su po njegovim uputima držali, prenosili i vršili njegovu konverziju stavljajući ga u legalne tokove. U aktu Specijalnog tužilaštva se ističe i da je Knežević lično ili

Knežević je korišćenjem poslovnih i privrednih struktura nelegalan novac ubacivao u

preko drugih članova kriminalne organizacije vrbovao pripadnike, obezbjeđivao novac, objekte i formirao preduzeća u zemlji i inostranstvu preko kojih je realizovao kriminalni plan i kriminalne aktivnosti ove organizacije. Kada je u pitanju Kneževićev odnos sa optuženim Vujoševićem, u aktu Specijalnog tužilaštva se navodi da je odbjegli biznismen preko sekretara Vrhovnog tužilaštva dobijao podatke o toku postupaka koji se vode protiv njega i drugih članova kriminalne organizacije. Takođe, Knežević je od Vujoševića zahtijevao i blagovremeno obavještavanje o potezima koje je Tužilaštvo namjeravalo da preduzme protiv njega ali i sadržini dokaza koji su prikupljeni protiv njega.

Pavićević, Stanković i Vilotijević se terete da su oprali dio novca od iznosa od 8.000.000 eura koje je Knežević stekao kriminalnom djelatnošću tako što su po nalogu odbjeglog biznismena držali, prenosili i vršili njegovu konverziju stavljajući ga u legalne tokove. U optužnici se navodi da su odgovorna lica u kompaniji ,,Kaspia Property Holding Limited“ iz Dubajia 14. januara 2014. godine Kneževiću u kešu predali iznos od 8.000.000 eura koji je predstavljao dio kupoprodajne cijene od 12.500.000 eura za koliko je odbjegli biznismen prodao hotel „Princes“ u Baru. Prilikom prodaje hotela u Baru, Knežević je doveo u zabludu menadžment Kaspije da će nakon isplate kupoprodajne cijene u cjelosti, predati im hotel u

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije ocjenjuje

Muzička grupa vraćena sa graničnog prelaza

PODGORICA - Članovima grupe ,,Beogradski sindikat“ juče je zabranjen ulazak u Crnu Goru iz razloga bezbjednosti, nezvanično je saošteno Pobjedi.

Kako je Knežević oprao osam mi

TOKOVI NOVCA

Spriječen ilegalni uvoz iz Srbije PODGORICA - Crnogorska policija zaplijenila je u petak veče na Graničnom prijelazu Dračanovac, u autobusu preduzeća ,,Božur“, dvije ilegalne pošiljke - veću količinu majica sa srpskim trobojkama, kao i bedževe Demokrata Crne Gore, saznaje Pobjeda. Konačno odredište pošiljki je bilo Podgorica, a paketi su u autobus ubačeni u Beogradu i predstavljaju nelegalni uvoz. Procjenjuje se da su majice sa trobojkama naručene za učesnike protestnih litija koje organizuje Srpska pravoslavna crkva, dok je izvjesno da su stranački bedževi naručeni od Demokrata Alekse Bečića. Prema informacijama Pobjede, crnogorska policija zna identitet osobe koja je trebalo da priC.H. hvati ilegalnu robu.

Detalji iz optužnice protiv odbjeglog biznismena, sek

ikakvog objašnjenja i pismenog obrazloženja. Trebalo je da nastupimo na poziv Mitropolije crnogorsko primorske u Podgorici, ali nažalost u tome smo spriječeni - rekao je Feđa Dimović u snimku na Fejsbuku. On tvrdi ,,da je jedan član benda deportovan sa aerodroma u Podgorici“. B.R.

Državljanin Srbije oslobođen optužbi

Nije dokazano da je švercovao marihuanu BIJELO POLJE – Filip Nikolić iz (31) iz Kragujevca oslobođen je optužbi da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević. Nikolića je optužnica teretila da je 7. aprila prošle godine u Budvi, neovlašćeno radi prodaje nabavio 75,93 grama marihuane. Drogu su istog dana pronašli policajci na graničnom prelazu Dobrakovo, jer su kontrolom autobusa koji saobraća na relaciji Bar - Kragujevac u džepu od jakne i prtljagu okrivljenog pronašli drogu. Nikolić se branio da je drogu namijenio za sebe. B. Č.

Zeković: Za neke je profesionalnost policije neočekivana PODGORICA - Određeni krugovi u Crnoj Gori i Srbiji razočarani su profesionalnim postupanjem policije tokom javnih okupljanja koja traju od decembra, jer su se nadali drugačijem i represivnijem odnosu države - kazao je predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković. Komentarišući postupanje policije tokom masovnih skupova koji se, zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u Crnoj Gori organizuju od 27. decembra, Zeković je rekao da je sloboda mirnog okupljanja prepoznata kao osnovno pravo u demokratskom društvu. - Svjedočimo sasvim novom i dragocjenom iskustvu koje će

unaprijediti, ne samo naše institucionalne, već i građanske potencijalne i privrženost svih demokratiji - kazao je Zeković agenciji MINA. On je ocijenio da policijski službenici u svim sredinama Crne Gore pokazuju odgovoran i pažjiv odnos prema građanima, a ovlašćenja primjenjuju zakonito. - Konstatujemo da je, zahvaljujući odgovornom i profesionalnom radu svih službenika Uprave policije, u svim aspektima javnih okupljanja osiguran pristup zasnovan na ljudskim pravima i poštovanju građanskih i političkih prava kazao je Zeković. Kako je naveo, rukovodstvo Uprave policije je na nivou pune kulture odgovornosti, i to je, smatra Zeković, važan dopri-

nos za njegovanje otvorene demokratije, dijaloga i nenasilja. - Demokratske strukture pohvaljuju takav odnos, ali mislim da je određene krugove u Crnoj Gori i Srbiji, razočarao jer su se nadali drugačijem i represivnijem odnosu države rekao je Zeković. On je rekao da policija do sada nije opteretila javna okupljanja nepotrebnim birokratskim, pravnim ili praktičnim preprekama u ostvarivanju tog prava. - Sredstva prinude su upotrijebljena samo u određenim situacijama, onda kada je to postalo strogo neizbježno, u minimalno potrebnom iznosu, suzdržano, proporocionalno, uz minimiziranje svih mogućih posljedica - istakao je Zeković.

Hronika

Nedjelja, 23. februar 2020.

kretara VDT i još tri osobe

ć za godinu iliona eura

u legalne tokove

posjed. Knežević je kupcima preuzimanje hotela Princes garantovao garancijom Atlas banke za koju je znao da se ne može realizovati, a čiji je rok važenja u nekoliko navrata produžavan.

UPLATE

eura. Od tog novca, Đurđić je 1.080.000 eura predao Kneževiću na dalje korišćenje, sa 1.400.000 je vratio Kneževićeve dugove, 70.000 eura je utrošio pokrivanjem dugova na karticama Kneževića i članova njegove porodice, da 60.600 eura plaćao je obaveze Kneževića i sa njim povezanim licima dok je 50.000 eura uplatio na svoj žiro račun u IBM banci. U narednom periodu, tokom 2014. godine po uputstvima Kneževića, Rašović i Đurđić iz sefa u njegovoj kancelariji uzimali su određene iznose novca i vršili dalji prenos. - Đurđić je 15. januara 2014. godine iz sefa uzeo 700.000 eura i po uputstvima Kneževića spakovao ih u četri koverte u iznosima od 500.000 eura, 100.000 eura i dva puta po 50.000 eura. Novac je predao Kneževiću koji ga je dalje koristio – navodi se u optužnici. Narednog dana, 16. januara 2014. godine, Đurđić je iz sefa uzeo 950.000 eura i predao ih Arseniju Vujoviću na ime vraćanja duga koji je prema njemu imao Duško Knežević. Istog dana, Đurđić iz sefa uzima još 20.000 eura i predaje ih Kneževiću a potom uzima još 622.000 eura i predaje ih službenicima na šalteru Atlas banke i daje im uputstvo da taj iznos uplate na račune vlasnika Atlas grupe i sa njim povezanim licima.

- Knežević je 8.000.000 eura stečenih kriminalnim radnjama unio u Crnu Goru 14. januara 2014. godine i predao ga Vlatku Rašoviću koji je po upustvima odbjeglog biznismena novac stavio u sef u njegovoj kancelariji Atlas banke – navodi se u optužnici. Đurđić je od 15. januara do 25. novembra 2014. godine od 8.000.000 eura stečenih kriminalnim radnjma po nalogu Duška Kneževića u petnaest navrata uzeo ukupno 3.293.100

Trećeg dana, 17. januara 2014. godine, Đurđić iz sefa uzima 150.000 eura i po upustvu Kneževića predaje ih Vladanu Vujoviću kome je taj iznos dugovao. - Đurđić je od Rašovića 6. februara 2014. preuzeo 50.000 eura koje je prethodno uzeo iz

Savjet je, kako je naveo, registrovao i najave kontra demonstracija i u tom pogledu izdao jasne smjernice kakvo ponašanje policije očekuje. Prema riječima Zekovića, Savjet ne propušta priliku da vidjivo i glasno ukaže da se službenici policije moraju uzdržati od upotrebe prekomjerne i nesektivne sile i praviti razliku između nasilnih i mirnih demonstranata, kao i novinara koji rade svoj posao sa lica mjesta. - Insistiraćemo i na dodatnom senzibilitu policije. To je i dodatna prilika da se napravi razlika između mirnih i nasilnih učesnika, jer oni koji učestvuju u nasilju gube garanciju na pravo mirnog okupljanja - naveo je Zeković. Zeković je naveo da u Savjetu primjećuju pojačanu javnu aktivnost građana koji se u evidencijama Uprave policije vode kao bezbjednosno interesantna lica zbog svoje prošlosti, najčešće zbog ranije počinjenih najtežih krivičnih djela. Ističe da je, nezavisno od aktuelnih javnih okupanja, tim osobama poznato, da su predmet permanentnog policijskog interesovanja u cilju pre-

ventivnog djelovanja i sprečavanja vršenja različitih prekršajnih i krivičnih djela, uključujući i onih sa najvećom društvenom opasnošću. - Nijesmo utvrdili da se sprovodi njihov progon zbog učešća na litijama, već da policijski službenici u takvim situacijama postupaju u okviru zakonom definisanih ovlašćenja - istakao je Zeković. On je naveo da se radi o najintenzivnijim javnim okupljanjima od 1989. godine i da je policijskim službenicima nametnut pojačani radni angažman ali da su oni zaštitu svojih prava podredili javnom interesu. Zeković je rekao da pritužbu o neodgovarajućem odnosu starješina do sada nije podnio nijedan policijski službenik, i da komunikacija Savjeta sa sindikatom potvrđuje da se prava službenika, u pogledu nestandardnih smjena, ostvaruju redovno. - Registrujemo postojanje portala koji su pretjerano neobjektivni, da ne kažem i nepravedni, prema policijskim službenicima, što je takođe pritisak - kazao je on. Zeković je podsjetio da su se naročito širile lažne vijesti o

DUGOVANJA

Istraga o ubistvu Gazivode Bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić je od 15. januara do 25. novembra 2014. godine od 8.000.000 eura stečenih kriminalnim radnjma po nalogu Duška Kneževića 3.293.100 eura distribuirao njemu lično, njegovim dužnicima i pokrivao dugove na karticama odbjeglog biznismena sefa i predao Kneževiću. Tri dana kasnije, Đurđić je iz sefa uzeo 50.000 eura i po nalogu Kneževića taj novac uplatio na svoj žiro račun u IBM banci dok je 600 eura potrošio plaćajući dospjele obaveze Kneževića. Kneževiću je 10. maja iste godine predao još 50.000 eura koje je prethodno Rašović uzeo iz sefa. Arseniju Vujoviću je od novca iz sefa, 14. avgusta isplaćeno još 300.000 eura na ime dugovanja koje je Knežević imao prema njemu. Prema navodima optužnice, 29. avgusta 2014. godine Đurđić iz sefa uzima 70.000 eura i koristi ih za uplate na račune i kartice Duška Kneževića i članova njegove porodice Pet dana kasnije od Rašovića preuzima još 70.000 eura od kojih 10.000 eura predaje Kneževiću, a sa ostalih 60.000 eura plaća obaveze Kneževića i sa njim povezanim licima. Konačno 25. novembra 2014. godine Đurđić od Rašovića preuzima 250.000 eura i predaje ih Kneževiću koji taj novac dalje koristi. Mnogo duži je spisak novčanih iznosa koje je Rašović uzimao iz sefa i po nalogu Kneževića ga predavao njemu za lične potrebe, plaćao Kneževićeve račune za održavanje vile, predavao funkcioneru DPS-a Slavoljubu Stijepoviću ali i vozaču lidera PzP-a Nebojše MedojeB. R. vića... brutalnosti pojedinih službenika, otpuštanju policajaca i nejedinstvenosti policijske organizacije, a na društvenim mrežama su prisutne i uvrede. - Pojedini građani su objavili fotografije policijskih službenika, podstičući negativne komentare protiv njih, sa namjerom da ih javno ponize samo zato što obavljaju policijski posao – kazao je Zeković. Sve su to, upozorio je Zeković, ozbiljna i zabrinjavajuća pitanja i događaji, zbog čega Savjet, pored stalnih apela javnosti, preporučuje i očekuje aktivne inicijative Biroa za zdravstvenu zaštitu MUP-a. - Ako se odgovorno bavimo bezbjednošću i primjenom zakona, onda ne možemo ispustiti iz vida i da postoje strukture, političke, a naročito kriminalne, koje računaju na iscrpljivanje policije, pa tako i na prve greške i gubitak povjerenja kod javnosti, ali i na smanjenu pažnju u redovnom funkcionisanju policije, izvan javnih okupljanja - kazao je Zeković. Do sada je Savjet registrovao desetine primjera napada na službena lica i to, smatra Zeković, postaje zabrinjavajuća pojava. R. P.

Građani da jave policiji ako prepoznaju osobu sa fotografije PODGORICA - Uprava policije je saopštila da je istraga o ubistvu Andrije Gazivode (30) dala rezultate, da su postignuti pomaci u kratkom roku, a objavila je i snimak i fotografije osobe za koju se sumnja da je učestvovala u ovom krivičnom djelu. Policija apeluje na građane da je obavijeste ukoliko prepoznaju osobu sa fotografije i snimka. - Policija je u koordinaciji i po nalogu Tužilaštva došla do fotografija i snimka na kojima je jedna za sada nepoznata muška osoba, a koja se povezuje sa ubistvom Gazivode - saopšteno je iz Uprave policije. Gazivoda je ubijen, 17. februara oko 20.50 časova na Cetinju, kada ga je, za sada nepo-

Kamere snimile osumnjičenog za ubistvo Gazivode

znata osoba, usmrtila hicima iz vatrenog oružja. - Ukoliko neko od građana prepozna ovo lice sa fotografija i snimka molimo da obavijesti policiju pozivom na brojeve: 067/184-840 i 067/184-873 ili na besplatni

broj 122 ili najbližoj policijskoj stanici - apeluju iz policije. Osoba sa snimka se dovodi u vezu sa izvršenjem krivičnog djela ubistvo koje se prije nekoliko dana dogodilo u C.H. Cetinju.

Istražitelji prikupili dokaze o organizovanoj kriminalnoj grupi odgovornoj za likvidaciju Šćepana Roganovića

Vujić označen kao nalogodavac, potraga za ubicom

U ROGANOVIĆA ISPALJENO DEVET HITACA: Sa mjesta ubistva

PODGORICA – Policija traga za Krstom Vujićem iz Herceg Novog zbog sumnje da je organizator i nalogodavac ubistva sugrađanina Šćepana Roganovića, koji je likvidiran 13. februara u tom gradu. Kako je Pobjedi potvrđeno iz izvora bliskih istrazi, istražitelji su prikupili dokaze koji ukazuju da je Vujić organizator kriminalne grupe koja je odgovorna za brutalnu smrt Roganovića i za njim se intenzivno traga. Vujić je poznat istražiteljima i označen je kao bezbjednosno interesantna osoba bliska škaljarskom klanu. Na njega je pucano iz snajpera 22. septembra 2018. godine u Meljinama dok je bio u porodičnoj kući u kojoj je bilo i njegovo dvoje maloljetne djece, supruga i majka. Zadobio je prostrijelnu povredu nadkoljenice. To je bio treći napad na njega. Godinu ranije, na njega je pucano sa motora, a prije toga ranjen je prilikom aktiviranja eksplozivne naprave koja je bila podmetnuta ispod nje-

govog automobila. Jednom je čak sam sebe ranio, pa htio da to zataška. Roganović je ubijen 13. februara na stepenicama koje vode ka trgu gdje se nalazio njegov kafić. U njega je ispaljeno devet metaka. Istražitelji još uvijek nijesu saopštili ko je direktni egzekutor ovog zločina, ali su nezvanično najavili da će se zvanično oglasiti sa detaljima istrage. Dosadašnja istraga ukazuje da je ubica Roganovića prvo pogodio hicem iz pištolja dok se spuštao niz stepenice. Kada ga je ranio, ubica je ispalio još nekoliko hitaca u njega. Odatle je, imao tri pravca za bjekstvo - prema trgu Belavista, prema Trgu Nikole Đurkovića ili uz stepenice, pa prema magistrali. Ubicu je pomagač čekao na motoru, koji je pronađen zapaljen. Očevici su ispričali inspektorima da se ubica kretao velikom brzinom. Opsežnom istragom istražitelji su došli do dokaza koji ukazuju da je Novljanin Miloš Đuričković vozio mo-

tor koji je korišćen u ubistvu. Njemu su prije nekoliko dana stavljene lisice zbog sumnje da je učestvovao u ovom zločinu i određen mu je pritvor. Đuričković se tereti za teško ubistvo u saizvršilaštvu i stvaranje kriminalne organizacije. Razlozi zbog kojih mu je određen pritvor su opasnost od bjekstva, mogući uticaj na svjedoke i opasnost od ponavljnja krivičnog djela. Prema evidancijama bezbjednosnih službi, Vujić i Đuričković bliski su škaljarskoj kriminalnoj grupi. Đuričković je bio logistika ubici i pomagao u skrivanju i uništavanju tragova. Šćepan Roganović bio je stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića koji je teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava. Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška, ali za taj zločin do danas niko nije osumnjičen. Ni napad na Duška Roganovića nije rasvijetljen. Tada su nezvanično kazali da se radi o obračunu kriminalnih grupa u kojoj je stradao još jedan član ove familije - Vladimir Roganović. On je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču a bio je brat od strica stradalom Šćepanu i još nema osumnjičenih za taj zločin. Prema tvrdnjama operatica koji su upućeni u djelovanje ove dvije zavađene kotorske grupe, Šćepana Roganovića koštalo je života to što je brat Duška i Vladimira Ro ganovića, koji su označeni kao visokopozicionirani članovi kavačkog klana. Šćepan Roganović, hapšen je u akciji „Mimoza“ u Herceg Novom zbog zelenašenja krajem 2017. godine, ali te optužbe nijesu nikad potkrijepljene. A.R.

Serijal Pobjede

Nedjelja, 23. februar 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci iz regiona vide budućn

Region ponovo u f Evropske unije i S Piše: Sonja BISERKO

Predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona o novoj strategiji prema Zapadnom Balkanu bio je, kako se pokazalo, novi podsticaj raspravi, kako u EU, tako i u regionu. Prvi put se otvoreno govorilo o nedostacima aktuelne procedure i kako je prevladati. Odbacivanje predloga da se Severnoj Makedoniji i Albaniji odobri kandidatura protumačena je kao strateška greška koja može imati pogubne posledice ne samo za Balkan, nego i za EU. Upravo je rasprava tim povodom otvorila i pitanje geostrateškog značaja Zapadnog Balkana za EU, ali i iznedrila i novu metodologiju Evropske komisije koja između ostalog podrazumeva i veće angažovanje Komisije i članica EU u implementaciji strategije.

NAJAVA PLANA

Najavljen je i investicioni plan za Balkan, što se može tumačiti kao povratak EU u reformske procese na Balkanu. Veće ekonomsko prisustvo EU suštinski će vezati Zapadni Balkan za EU, a uticaće i na suzbijanje drugih aktera čije prisustvo EU smatra zabrinjavajućim. Mada Zapadni Balkan formalno teži evroatlantskim integracijama, region u suštini nema unutrašnji ljudski potencijal za reforme koje su neophodne za članstvo u EU. Region je u tom smislu bio mnogo spremniji za taj proces pre devedesetih nego sada. Ratovi, poništavanje prethodnih dostignuća u ime „novih vrednosti“, neuspešna tranzicija, ali i rešenja koja su usledila nakon ratova (Dejtonski sporazum, status Kosova) – sve to je blokiralo balkanska društva i održalo u životu teritorijalne aspiracije pojedinih lokalnih aktera. Zapadna međunarodna zajednica je potcenila snagu tih aspiracija i ostavila Balkan kao „unfinished business“. Srbija je najveća opstrukcija za njene susede zbog kontinuirane ambicije da njima dominira. Politike Beograda otežavaju demokratsku konsolidaciju suseda, produkltivnu saradnju u regionu i napredak ka EU i NATO. Dve decenije su dovoljno dug period koji iziskuje i realno sagledavanje potencijala ne samo regiona kao celine, već i svake pojedinačne zemlje. Zato, jer su i u prethodnom jugoslovenskom projektu imale različit nivo razvoja, ali i kon-

Za Evropsku uniju bi konsolidacija Balkana bila dokaz da još uvijek ima potencijala za integraciju. Podjela regiona na različite interesne sfere bila bi pogubna, jer bi to generisalo stalne tenzije između različitih interesa. S obzirom na pretenzije EU da postane globalni igrač Zapadni Balkan će biti prvi test da li je za to spremna cept preuređenja Jugoslavije – centralizam versus konfederacija. Sukob dvaju koncepata doveo je do brutalnog raspada. I posle tri decenije od raspada zajedničke zemlje te razlike se još očituju, pre svega u pogledu vizije budućnosti, ali i regionalnih odnosa.

SRBIJA I REALNOST

U tom smislu, Srbija se izdvaja kao zemlja koja nije spremna prihvatiti novu realnost u regionu, odnosno priznati postojanje novih država i tretirati ih kao ravnopravne partnere. To se ogleda u njenom svakodnevnom odnosu prema susedima koje nije prihvatila kao nezavisne države i na čije teritorije još uvek ima pretenzije. To se pre svega odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa i na Makedoniju. Umesto normalizacije odnosa, Beograd svojom politikom „zaštite srpskog naroda“ i sprečavanjem njihove integracije u matične zemlje, u suštini podstiče tenzije kroz govor mržnje i demonizacijom svih susednih naroda. Kao zemlja koja ima centralno mesto na Balkanu, Srbija pokušava da maksimalno iskoristiti politički i ekonomski kontekst za koji smatra da je po nju povoljan. U tom smislu, Beograd pokazuje samouverenost i smatra da može napredovati u diversifikaciji odnosa i sa Rusijom i sa Kinom. Istovremeno, podilazeći odnos Zapada prema Srbiji kao lideru regiona i faktoru stabilnosti doprineo je uverenju srpskih elita da su njihovre pretenzije ostvarljive. Međutim, pokazalo se da je Srbija ključni faktor destabilizacije u regionu i to će ostati sve dok ne odustane od velikodržavnog nacionalizma. Srpska nacionalna elita je priželjkavala međunarodne okolnosti koje će joj, uz pomoć Rusije, omogućiti zao-

kruživanje nacionalnog projekta. Rusija u stvaranju te iluzije igra važnu ulogu, jer je veoma duboko ušla u srpsko javno mnjenje s tezom da „Srbi treba da budu veoma srećni što nisu u EU“. Za Rusiju zadržavanje Zapadnog Balkana izvan EU i raspirivanje lokalnih sporova podriva evropsko jedinstvo i verodostojnost same EU. Državna politka Srbije nije se promenila u odnosu na region nakon odlaska Slobodana Miloševića. Nacionalni stratezi Miloševiću pripisuju velike zasluge, jer je ratom uspeo da markira teritorije koje će nove vlasti ,,demokratskim putem“ i ,,gandijevskim otporom“ vremenom konsolidovati kao srpske etničke teritorije. Sada se primenjuju druga sredstva i u velikoj meri se ona stavljaju u kontekst aktuelnih zbivanja na relaciji Zapad - islamski svet, posebno kada je reč o Bosni i Kosovu. Još uvek, kao i pre 30 godina iz krugova nacionalnih ideologa izroni ponuda o rekomponovanju Balkana po etničkim granicama.

STRATEGIJA

Beograd nije zatvorio srpsko pitanje i rešava ga protiv interesa srpskog naroda u susednim zemljama. O tome svedoče i zvanični dokumenti koji precizno definišu politiku prema regionu. To

Regionalna saradnja uslov za EU perspektivu

je pre svega Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu (2011) i Povelja o srpskom kulturnom prostoru (2019). Srpska pravoslavna crkva je u oba slučaja glavna institucija za sprovođenje tih strategija, jer je jedina prekogranična legitimna institucija. Nije zato čudno što Beograd pojačava podršku srpskim zajednicama u susedstvu, ali i pritisak na državne organe u vezi sa statusom i pravima srpske zajednice. Posebnu ulogu u tome ima i Napredni klub koji svojim izveštajima podupire tezu da su Srbi u svim susednim zemljama ugroženi. Da bi se razumelo ponašanje Srbije treba uzeti u obzir i njene geostrateške interese kako ih definišu srpske elite. Ti interesi su državni i sporedno je koja je opcija trenutno na vlasti. One se razlikuju samo po metodu, ali suština je ista. Aktuelna vlast je do kraja

Zvanični dokumenti Beograda precizno definišu politiku prema regionu. To je prije svega - Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu (2011) i Povelja o srpskom kulturnom prostoru (2019). Srpska pravoslavna crkva je u oba slučaja glavna institucija za sprovođenje tih strategija, jer je jedina prekogranična legitimna institucija

ogolila tu strategiju i na neki način otvorila oči svima, kako susedima tako i Zapadu. Međunarodni veoma fluidni kontekst ohrabrio je aktuelnu vlast na grublje poteze, direktniju retoriku i bezobzirnije ponašanje kako na unutrašnjem, tako i na regionalnom i međunarodnom planu. Geopolitički interes Srbije u Bosni i Hercegovini je očuvanje RS i njeno pripajanje Srbiji. RS se smatra jedinom srpskom pobedom devedestih i zato se treitra kao spoljnopolitički prioritet Srbije, što je navedeno i u strategiji bezbednosti koju je Aleksandar Vulin prezentirao Skupštini Srbije. Ona je geopolitički važna za Srbiju zbog povezivanja sa Jadranom, te geoplitičkog pritiska na Crnu Goru (što je više nego očito tokom

Sjedište SPC u Beogradu

poslednja dva meseca), sprečavanja neosmanskog projekta, zaposedanja druge obale Drine i pomeranja „civilizacijske granice“ ka zapadu, što povećava srpski uticaj. Ostvarivanje ciljeva drugim sredstvima u mirnodopskim uslovima podrazumeva prihvatanje Dejtonskog sporazuma kao optimalno rešenje u datim okolnostima.

CRNA GORA I MAKEDONIJA

Crna Gora se u geopolitičkom razmatranju Srbije posmatra kao „unutrašnje pitanje“ i pridaje joj se ,,nemerljiv geopolitički značaj“. Crna Gora nikada nije prihvaćena kao nezavisna država i tertira se samo kao teritorija, odnosno kao još jedna srpska zemlja.

Serijal Pobjede/Region

Nedjelja, 23. februar 2020.

nost Zapadnog Balkana

fokusu SAD

Osporava se crnogorstvo i jezik, a crnogorski identitet se posmatra kao hibridni. U skladu sa time, jača se pozicija srpskog naroda, dok Srpska pravoslavna crkva već ima status države u državi. Interes Srbije je da na čelu Crne Gore bude „državni politički lider“ koji će respektovati srpske geopolitičke interese, stalno vršiti pritisak kroz razne inicijative. Zato se Milo Đukanović percipira kao glavna prepreka ostvarenju srpskih intersa. Krajnji cilj Srbije je formiranje državne zajednice, jer samo tako i Srbija i Crna Gora dobijaju na geostrateškom značaju. Srpski stratezi su uvek tretirali makedonsko pitanje kao centralno geopolitičko pitanje na Balkanu. Milorad

Ekmečić je više puta naglašavao ,,ko kontroliše Vardarsku dolinu je hegemon Balkana“. Strateški gledano, Makedonija je uvek u paketu sa Kosovom što u velikoj meri objašnjava i NATO intervenciju jer, smatralo se, da Milošević svojom politikom ugrožava bezbednost čitavog južnog krila NATO. Zato je već u decembru 1992. godine Milošević dobio tzv. ,,Božićno upozorenje“, a 1993. godine Savet bezbednosti UN doneo je odluku o raspoređivanju UN trupa u Makedoniji kao opomena Beograda ukoliko dirne u Kosovo. Beograd je umešan u makedonska događanja od njene nezavisnosti. Posebno je zamereno skopskim vlastima na priznanju Kosova, ali je u unutrašnjim previranjima podržavao Nikolu Gruevskog koji je flertovao i sa Moskvom. Beograd je uvek računao na makedonske-albanske odnose kao primer ,,latentnog konflikta“. Međutim, zapadna međunarodna zajednica upravo zbog fragilnosti Makedonije i njenog strateškog značaja svojevremno je zaustavila sukobe, ishodovala ,,Ohridski sporazum“, zatim otvorila mogućnost za njeno brzo uključenje u NATO. Srpski stratezi ipak smatraju da Beograd ima potencijal da utiče na makedonsko stanovništvo pre svega ekonomski i preko kulture i time geostrateški veže Severnu Makedoniju za Srbiju. Paralelno se pojačava i pritisak na makedonsku državu u vezi sa statusom srpske zajednice, koja je veoma aktivno učestvovala u zbivanjima vezanim za poslednje izbore kada je delovala zajedno sa beogradskim i ruskim tajnim službama.

KOSOVSKI ČVOR

Mada je srpska država proterana sa Kosova 1999. godine,

Umjesto normalizacije odnosa, Beograd svojom politikom „zaštite srpskog naroda“ i sprečavanjem njihove integracije u matične zemlje, u suštini podstiče tenzije kroz govor mržnje i demonizacijom svih susjednih naroda

U desetak narednih dana Pobjeda će objavljivati autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… Srbija i dalje percipira Kosovo kao važan geopolitički prostor. Smatra se da Albanci nisu državotvoran narod i da je to mafijaška država koja bez spoljnog faktora, pre svega, NATO i SAD, ne bi bila održiva. Beograd je svestan da su kosovski Albanci važan saveznik za Zapad i da je stanovništvo dinamično i orijentisano ka evroatlanskim integracijama, što u suštini umanjuje srpski uticaj. Zbog toga je Beograd pokušao da izdejstvuje razdvajanje Srba i Albanaca, odnosno podeli Kosovo u čemu nije uspeo mada je u jednom momentu imao podršku i Hašima Tačija i, što je još važnije, Edija Rame. Srpski stratezi smatraju da je ,,Kosovo nakon intervencije postalo vanredno važan i geografski predisponirani centralni geopolitički položaj“, što Srbiji nalaže, kako se smatra, da se ,,kontinuirano bavi pitanjem Kosova kroz direktno mešanje u političke procese na Kosovu“. Srpska lista je zato važan instrument u realizaciji srpskih aspiracija prema Kosovu. Tako ambiciozna predstava o vlastitom značaju ne uzima u obzir interese drugih u regionu, i posebno, ne interese nekih spoljnih aktera. Srbija se suviše oslanja na Rusiju čiji interesi nisu identični sa njenim.

RUSKI UTICAJ

Aktuelna dinamika u regionu i posebno sinhronizacija događaja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jasno ukazuje da je na delu pokušaj stvaranja nove realnosti (izvikivanje referenduma u RS i događanje litija u Crnoj Gori) koja bi destabilizirala čitav region. Srbija sprovodi identičnu politiku u regionu poput one koju Rusija sprovodi u svom bliskom okruženju (Ukrajini, Gruziji, Moldaviji). Ponašanje Rusije na Balkanu ima za cilj da kompromituje EU i NATO tako što preko Srbije destabilizuje ceo region. Međutim, može se reći da EU, i pored brojnih unutrašnjih izazova, po prvi put reaguje racionalno, odnosno u aktuelnim zbivanjima stala je na stranu Crne Gore i Bosne, upozoravajući Srbiju da ne dolazi u obzir promena granica. Čak je i ambasador Ričard Grenel u svom tvitu u vezi najnovije inicijative SAD na Balkanu izjavio da razmena teritorija ne dolazi u obzir. Aktuelna vlast i njen ključni čovek Aleksandar Vučić imao je šansu da uđe u istori-

Aktuelna vlast i njen ključni čovjek Aleksandar Vučić imao je šansu da uđe u istoriju kao neko ko je uspio promjeniti uhodanu orijentaciju Srbije. No, očigledno nije sposoban za to, bilo zbog ličnih ograničenja, bilo zbog pritiska unutar i van zemlje (Rusija). Upisaće se u istoriju kao lider koji je do kraja ogolio srpski projekat i koji je natjerao EU, uprkos nepovoljnim okolnostima, da najzad uzme u odbranu region ju kao neko ko je uspeo promeniti uhodanu orijentaciju Srbije. No, očigledno nije sposoban za to, bilo zbog ličnih ograničenja, bilo zbog pritiska unutar i van zemlje (Rusija). Upisaće se u istoriju kao lider koji je do kraja ogolio srpski projekat i koji je naterao EU, uprkos nepovoljnim okolnostima, da najzad uzme u odbranu region. Zato je važna regionalna konsolidacija i regionalna solidarnost što bi region učinilo subjektom, a ne objektom međunarodnih odnosa. Regionalna saradnja je važan element evropske perspektive Zapadnog Balkana. Za EU bi konsolidacija Balkana bila dokaz da još uvek ima potencijal za integraciju. Podela regiona na različite interesne sfere bila bi pogubna, jer bi to generisalo stalne tenzije između različitih interesa. Novi komesar za spoljnu politiku Žosep Borel je na konferenciji za bezbednost u Minhenu izjavio: ,,Ako nismo sposobni da odigramo najznačajniju ulogu u neposrednom susedstvu, zaboravite na ulogu Evrope u geopolitici“. S obzirom na pretenzije EU da postane globalni igrač Zapadni Balkan će biti prvi test da li je za to spremna. (Autorka teksta je poznata građanska aktivistkinja iz Srbije i borac za ljudska prava)

U Beogradu osnovano Crnogorsko vijeće

Predsjednik Milenko Perović Osnivačkoj skupštini koja je održana u ,,Crnogorskoj kući“ u Beogradu i kojoj je prisustvovalo više od 50 uglednih Crnogoraca, usvojena Kulturna strategija crnogorske dijaspore, Statut udruženja, prezentovane programske aktivnosti i izabrani organi

Organizacija koja okuplja crnogorske asocijacije u Srbiji

PODGORICA - Crnogorsko vijeće, čiji je cilj da zastupa interese crnogorskih iseljenika u Srbiji i čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca, osnovano je juče u Beogradu. Iz Uprave dijaspore saopšteno je da je na osnivačkoj Skupštini za predsjednika Vijeća izabran univerzitetski profesor Milenko Perović, za zamjenika preds j e d n i ka – z a s t u p n i k Dragoljub Gago Marković, a za sekretara Mirko Zečević. Navodi se, prenosi portal RTCG, da je na Osnivačkoj skupštini koja je održana u ,,Crnogorskoj kući“ u Beogradu i kojoj je prisustvovalo više od 50 uglednih Crnogoraca, usvojena Kulturna strategija crnogorske dijaspore u Srbiji, Statut udruženja, prezentovane programske aktivnosti Crnogorskog vijeća i izabrani organi udruženja. Izabrani su i članovi Izvršnog odbora koji je statutarnim odredbama predviđen za dalje širenje Vijeća. Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović ukazao na je složenost situacije u kojoj se nalazi crnogorska zajednica u Srbiji. - S obzirom na konstantne napade koji imaju za cilj potiranje crnogorskog identiteta i promjenu nacionalne/etničke svijesti crnogorske manjine u Srbiji i stoga zadatak Crnogorskog vijeća neće biti nimalo lak - rekao je Mitrović. On je kazao je da Crnogorsko vijeće, u ostvarivanju ciljeva, ima i da će imati punu podršku Uprave kao resornog organa, i matične države. Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić poručio je da je to tijelo spremno da pomogne crnogorskoj dijaspori u Srbiji u političkom i diplomatskom pogledu, a radi ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava crnogorske zajednice. Na Skupštini je usvojena i

Sa misijom da zastupa interese crnogorskih iseljenika u ovoj državi, kao i da čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca u Republici Srbiji i da se bavi zaštitom individualnih i kolektivnih prava crnogorske nacionalne zajednice u ovoj državi - navodi se u saopštenju. Kulturna strategija crnogorske dijaspore u Srbiji, koja podrazumijeva konkretne programske zadatke koje Udruženje u saradnji sa matičnom državnom treba da ostvari, radi čuvanja crnogorske tradicije i baštine i jačanja kulturnih veza crnogorske zajednice i matične države. Iz Uprave za dijaporu kazali su da je Crnogorsko vijeće nova organizacija koja okuplja crnogorske asocijacije u Srbiji. - Sa misijom da zastupa interese crnogorskih iseljenika u ovoj državi, kao i da čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca u Republici Srbiji i da se bavi zaštitom individualnih i kolektivnih prava crnogorske nacionalne zajednice u ovoj državi - navodi se u saopštenju. Konstituenti Crnogorskog vijeća su Crnogorska zajednica „Beograd“, Udruženje Crnogoraca Jugoistočne Srbije „Aleksinac“, Udruženje Crnogoraca Novog Sada, Udruženje Crnogoraca „Kula“ i Udruženje Crnogoraca „Nikola I“, kao i značajan broj uglednih ličnosti iz crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. R.P.

Stav

Nedjelja, 23. februar 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu (5)

Neki aspekti radnog vremena Zakon o radu na potpuno novi način uređuje pojam radnog vremena, prekovremeni rad i preraspodjelu radnog vremena. U smislu člana 60 ZOR-a, pod radnim vremenom se podrazumijeva period u kojem su ispunjena sljedeća tri elementa: da zapošljeni u okviru tog perioda obavlja poslove i zadatke radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos. Pod ovim se podrazumijeva obavljanje poslova i zadataka radnog mjesta na kojem je zapošljeni raspoređen prilikom zasnivanja radnog odnosa, kao i obavljanje poslova i zadataka radnog mjesta na koje je raspoređen aneksom ugovora o radu. Pri tome, nije od značaja intezitet aktivnosti zapošljenog (npr. ako zapošljeni obavlja rad s klijentima, nije od značaja da li u toku čitavog perioda ima klijente i sl.); da se u okviru tog perioda zapošljeni nalazi na raspolaganju poslodavcu, odnosno da je dužan poštovati njegova upustva i izvršavati naloge; da se u toku ovog perioda nalazi na „svom“ radnom mjestu (mjestu za koje je zasnovao radni odnos ili na koje je raspoređen aneksom ugovora o radu) ili na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Na osnovu ovog trećeg elementa pojma radnog vremena, dolazi se do zaključka da se u (puno) radno vrijeme računa i vrijeme koje je zapošljeni proveo na dežurstvu. Pri tome, nije od značaja činjenica da li je zapošljeni u toku perioda dežurstva bio stalno angažovan, odnosno da li je u toku perioda dežurstva imao mogućnost da spava ili se odmara. Od vremena provedenog na radu treba razlikovati period u kojem se zapošljeni nalazi na pripravnosti, zbog toga što kod pripravnosti nije ispunjen ovaj treći element pojma radnog vremena. Naime, pripravnost podrazumijeva vremenski period u kojem je zapošljeni dužan da se odazove pozivu poslodavca, zbog potrebe procesa rada, ali se u tom periodu zapošljeni ne nalazi na svom radnom mjestu, niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Međutim, ukoliko zapošljeni u vremenskom periodu u kojem je bio pripravan bude angažovan, po pozivu poslodavca, odnosno ovlašćenog lica kod poslodavca, taj period će se, u skladu sa stavom 4 računati kao radno vrijeme. Osim toga, u ovom slučaju će se u radno vrijeme računati i period koji je zapošljenom potreban za put od mjesta stanovanja do mjesta rada.

PREKOVREMENI RAD

Kao razlozi za uvođenje prekovremenog rada u članu 64 ZOR-a navode se: iznenada povećani obim posla, viša sila i u drugi izuzetni slučajevi. Iz ove odredbe proizlazi da u redovnim okolnostima poslodavac ne bi mogao da donese odluku o uvođenju prekovremenog rada. Osim toga, predviđena obaveza poslodavca da prije početka prekovremenog

Prekovremeni rad može trajati dok se ne otklone uzroci zbog kojih je uveden, s tim da je predviđeno dodatno ograničenje, koje podrazumijeva da u slučaju uvođenja prekovremenog rada prośečno radno vrijeme zapošljenog u toku perioda od četiri mjeseca ne može biti duže od 48 časova sedmično rada o tome donese odluku u pisanoj formi, koja mora da sadrži: razlog za uvođenje prekovremenog rada, spisak zapošljenih koji se angažuju duže od punog radnog vremena i vrijeme početka prekovremenog rada. Izuzetak od obaveze donošenja odluke prije početka prekovremenog rada predviđen je u slučajevima koji se vezuju za razlog hitnosti, kada poslodavac može zapošljene obavijestiti usmeno o uvođenju prekovremenog rada, s tim što je dužan da najkasnije tri dana od prestanka okolnosti zbog kojih je uveden prekovremeni rad pisanu odluku uruči zapošljenom. To mogu biti npr. situacije u kojima je doveden u opasnost opšti interes (bezbjednost ljudi i imovine), usljed prirodnih nepogoda (zemljotres, poplave i dr.) ili neprilika i opasnosti koje su nastale: kvarovima na objektima, uređajima i postrojenjima; epidemijama ili zarazama; zagađivanjem vode i namirnica; saobraćajnog ili drugog udesa, kao i potrebe da se pruži hitna medicinska pomoć (ili druga neodložna medicinska usluga) ili neodložna veterinarska intervencija i sl. ZOR predviđa obavezu poslodavca da u svakom slučaju uvođenja prekovremenog rada, o tome obavijesti inspekciju rada, u roku od tri dana od dana donošenja odluke o uvođenju prekovremenog rada. To se odnosi, kako na situacije kada je odluku o uvođenju prekovremenog rada donio prije početka prekovremenog rada, tako i u situacijama kada zbog razloga hitnosti tu odluku je donio tek po prestanku okolnosti zbog kojih je uveden prekovremeni rad. U oba slučaja uloga inspekcije rada jeste da utvrdi da li je poslodavac donio odluku o uvođenju prekovremenog rada u skladu sa zakonom; da li su ispoštovana zakonska ograničenja u pogledu dužine njegovog trajanja, a nakon toga – po isteku mjeseca u kojem je obavljen prekovremni rad da li je poslodavac uvećao zaradu u skladu s kolektivnim ugovo-



Način preraspodjele radnog vremena se vrši kolektivnim ugovorom, a ukoliko to nije slučaj, poslodavac je dužan da utvrdi i način i plan preraspoređenog radnog vremena, s naznakom poslova i broja zapošljenih uključenih u preraspoređeno radno vrijeme i period u kojem rad traje duže, odnosno kraće. Ovaj plan poslodavac je dužan da dostavi inspektoru rada, prije nego što otpočne s njegovom realizacijom

I. BOŽOVIĆ

» Piše: dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER

Vesna Simovic-Zvicer predsjednica Sudskog savjeta

rom zapošljenima koji su bili angažovani u skladu s odlukom o uvođenju prekovremenog rada. Zakonom je ograničeno maksimalno trajanje prekovremenog rada i određen je referentni period za njegovo izračunavanje. Naime, prekovremeni rad može trajati dok se ne otklone uzroci zbog kojih je uveden, s tim da je predviđeno dodatno ograničenje, koje podrazumijeva da u slučaju uvođenja prekovremenog rada prośečno radno vrijeme zapošljenog u toku perioda od četiri mjeseca ne može biti duže od 48 časova sedmično. Postojanje referentnog perioda (četiri mjeseca) i prośečnog radnog vremena (48 časova) ukazuje da u toku referentnog perioda radno vrijeme može biti u jednom periodu duže, a u jednom kraće od 48 časova. Međutim, gornja granica ili najduže trajanje radnog vremena u toku referentnog perioda ograničeno je na 50 časova sedmično. U vezi sa referentnim periodom od četiri mjeseca, može se postaviti pitanje: može li poslodavac u toku godine da odredi više od jednog referentnog perioda? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: ukoliko su ipunjeni uslovi iz stava 1 ovog člana – koji se tiču razloga za uvođenje prekovremenog rada, mišljenja sam da poslodavac može po okončanju jednog referentnog perioda, ponovo da organizuje prekovremeni rad, odnosno u toku godine (u slučaju postojanja potrebe), mogu postojati tri referentna perioda od po četiri mjeseca. Osim toga, predviđena je mogućnost da maksimalno trajanje radnog vremena bude 250 sati na godišnjem nivou, ukoliko je tako predviđeno kolektivnim ugovorom. Dakle, u ovom slučaju bi referentni period bio 12 mjeseci (umjesto četiri mjeseca), u okviru kojih bi prekovremeno radno vrijeme moglo da traje maksimalno 250 sati. Pri tome, pri izračunavanju prośečnog radnog vremena u

skladu s ovim stavom neće se uzimati u obzir vrijeme koje je zapošljeni proveo na godišnjem odmoru i vrijeme koje je bio spriječen za rad. To znači da se odsustvo s rada iz naprijed navedenih razloga ne može iskoristiti da bi se nadoknadio period tokom kojeg je zapošljeni radio duže od ograničenja u pogledu maksimalnog trajanja radnog vremena u toku sedmice (48 časova). Osim toga, ukoliko se kolektivnim ugovorom predvidi navedena mogućnost, poslodavac će biti dužan da u okviru referentnog perioda od 12 mjeseci zapošljenima omogući ostvarivanje svih prava na odmore, u skladu sa zakonom.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Preraspodjela radnog vremena predstavlja izuzetak od pravila da radno vrijeme u toku sedmice iznosi 40 časova. ZOR je u članu 68 precizirao je pod kojim uslovima se može uvesti preraspodjela radnog vremena. A to su: priroda djelatnosti (npr. turizam, poljoprivreda), organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenih poslova u utvrđenim rokovima. Preraspodjela radnog vremena podrazumijeva da zapošljeni u toku referentnog perioda koji ne može biti kraći od mjesec dana, ni duži od šest mjeseci radi jedan period duže, a jedan period srazmjerno kraće, s tim da ukupno radno vrijeme zapošljenog u prośeku ne može biti duže od ugovorenog radnog vremena (radnog vremena za koji je zapošljeni zaključio ugovor o radu). Razlika između prekovremenog rada i preraspodjele radnog vremena je i u tome što zapošljeni koji rade prekovremeno imaju pravo na uvećenje zarade, u procentu koji se utvrđuje kolektivnim ugovorom, dok zapošljeni koji rade u okviru preraspodjele radnog vremena nemaju to pravo. Ovo iz razloga što njihovo ukupno

radno vrijeme u prośeku u toku referentnog perioda nije duže od ugovorenog radnog vremena. Novim ZOR–om, imajući u vidu standarde koji su sadržani u Direktivi 2003/88/EZ – o pojedinim oblicima organizacije radnog vremena, precizirano je maksimalno trajanje radnog vremena u ovom slučaju, tako što je ograničen ne samo referentni period, već i trajanje radnog vremena u toku perioda u kojem je to vrijeme duže od vremena za koje je zapošljeni zaključio ugovor o radu. Naime, maksimalno radno vrijeme u toku referentnog perioda ne može biti duže od 48 časova sedmično. Pri tome, preraspoređeno vrijeme u periodu u kojem traje duže od ugovorenog radnog vremena može da traje najduže četiri mjeseca. Od naprijed navedenih pravila se dozvoljavaju dva izuzetka, koja mogu biti predviđena kolektivnim ugovorom (opštim, granskim i kod poslodavca) i koji se mogu odnositi na sljedeće: Kolektivnim ugovorom se može predviđeti referentni period od godinu dana, uz obezbjeđivanje mjera zaštite i zdravlja na radu. Kolektivnim ugovorom se može predviđeti da preraspoređeno vrijeme u periodu u kojem traje duže od ugovorenog radnog vremena može da traje najduže šest mjeseci. Kolektivnim ugovorom se može predviđeti da radno vrijeme tokom perioda u kojem traje duže od punog radnog vremena može da traje najduže do 54 časa sedmično, odnosno do 60 časova sedmično na sezonskim poslovima. Ukoliko se ova mogućnost predvidi kolektivnim ugovorom, onda ZOR u ovom članu precizira još nekoliko obaveza za poslodavca: Zapošljeni može raditi duže od 48 časova sedmično, samo ako postoji njegova saglasnost, koja mora biti data u pisanoj formi. Dakle, saglasnost za ovakav rad mora dati lično zapošljeni (npr. ne može to u njegovo ime uraditi predstavnik

sindikata čiji je zapošljeni član). Pri tome, u zakonu se jasno navodi da zapošljeni ne može trpjeti nikakve štetne posljedice (npr. otkaz, disciplinska odgovornost, raspoređivanje na drugo radno mjesto zbog ovog razloga i sl.) ukoliko odbije da dostavi pomenutu saglasnost. Poslodavac je na zahtjev inspektora rada dužan da dostavi spisak zapošljenih koji su dostavili pisanu saglasnost za rad koji je duži od 48 časova sedmično. Način preraspodjele radnog vremena se vrši kolektivnim ugovorom, a ukoliko to nije slučaj, poslodavac je dužan da utvrdi i način i plan preraspoređenog radnog vremena, s naznakom poslova i broja zapošljenih uključenih u preraspoređeno radno vrijeme i period u kojem rad traje duže, odnosno kraće. Ovaj plan poslodavac je dužan da dostavi inspektoru rada, prije nego što otpočne s njegovom realizacijom. Na ovaj način se sužava prostor za moguće zloupotrebe i olakšava postupak inspekcijske kontrole.

PREDMET KOLEKTIVNOG UGOVORA

Još jedno pitanje se može javiti u praksi: što može biti predmet kolektivnog pregovaranja u vezi s preraspodjelom radnog vremena? U principu, imajući u vidu prirodu ovog instituta i činjenicu da neka pitanja koja se tiču preraspodjele radnog vremena ne mogu biti predmet kolektivnog pregovaranja ( jer su nepredvidljiva), kolektivni ugovor bi mogao da se bavi sljedećim pitanjima: razlozima za uvođenjem preraspodjele radnog vremena, periodom u toku godine u kojem zapošljeni treba da rade duže, odnosno kraće od punog radnog vremena, maksimalnim trajanjem radnog vremana u toku sedmice u slučaju preraspodjele radnog vremena i sl. Zakonom je precizirano da u slučaju preraspodjele radnog vremena, zapošljeni ostvaruje pravo na odmore u skladu sa zakonom. To znači da će poslodavac zapošljenima u toku preraspodjele radnog vremena morati obezbijediti pravo na odmor u toku rada (a ukoliko rade duže od 8 časova dnevno, odmor u trajanju od 45 minuta), odmor između dva radna dana (u minimalnom trajanju od 12 sati), sedmični odmor (u minimalnom trajanju od 24 sata), kao i pravo na godišnji odmor. Osim toga, prilikom izračunavanja prosječnog vremena rada u toku referentnog perioda (bilo da je u pitanju referentni period koji je predviđen zakonom ili kolektivnim ugovorom), poslodavac ne može uzimati u obzir vrijeme koje je zapošljeni proveo na godišnjem odmoru ili je bio spriječen za rad. (Autorka je bila koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu)

Kultura

Nedjelja, 23. februar 2020.

Novo Čudićevo djelo, dvoknjižje napisano u stihovima čine sjećanja na vojvođansko djetinjstvo i odrastanje, beogradsko „vrijeme učenja“ i drugi dio drama u stihovima „Matr’jalisti“ sa kratkim pogovorom Bore Ćosića. Čudić piše poeziju, prozu, esejistiku satire, kolumne i prevodi poeziju sa ruskog i mađarskog jezika. Objavio je desetine knjiga u svim ovim žanrovima, autor je britkih polemičkih tekstova o patriotskim i nacionalističkim pjesnicima u srpskoj književnosti, a njegova najnovija knjiga „Malograđanski ep Matr’jalisti“ objavljena je u izdanju „Partizanske knjige“. POBJEDA: U prvom dijelu knjige „Malograđanski ep“ bavite se sjećanjima na vojvođansko djetinjstvo poslije Drugog svjetskog rata i dr. S obzirom na to da u knjizi preovladavaju lične uspomene i motivi, zašto ste je naslovili „Malograđanski ep“? ČUDIĆ: Ako se čovjek osvrne na književnost koja se naziva srednjoevropska, što je Kiš jednom prilikom nazvao duhovito meteorološkim pojmom, a ne književno-istorijskim, ipak se tu mogu podrazumijevati značajni pisci koji su uglavnom živjeli i pisali u velikoj Kakaniji, kako je opet govorio Krleža, K.und K monarhiji. U svim tim piscima, Čapeku, Hašeku, Kafki, Horvatu, Rotu, Krleži, Kostolanjiju i mnogim drugim može se naći jedan zajednički imenitelj - da nigdje u njihovim djelima nećete naći izričito pežorativno značenje pojma malograđanin. Malograđanima su taj negativni predznak natakli ljevičari i njihova surova propaganda revolucije kao istorijskog imperativa. Ali taj život i te teme su vječni, to je kvintesencija samo života čovjeka 19. vijeka, jer je to život porodice u njenom najslikoitijem vidu. Dva pisca koja sam pomenuo napisali su tipične romane na ove teme, Eden fon Horvat „Vječiti malograđanin“, a Kostolanji „Ševa“ i „Slatka Ana“. Sve su to teme i knjige koje su i mene dotakle itekako jer je porodično gnijezdo centralna tema tih romana. POBJEDA: U središtu „Malograđanskog epa“ su poglavlja sa istorijskim temama Zemljopis ili bezgranično rodoljublje, Zadata nam je istorija, Privatna istorija. Što su ključne poruke ovih parodija i kakve su njihove refleksije na današnje shvatanje rodoljublja i istorije? ČUDIĆ: Svima mora biti jasno, osim manipulantima, da službene istorije nema, da je istorija slobodna intepretacija jednog, po pravilu, uvijek košmarnog sna iz kojeg se narodi, nacije pa i pojedinci teško mogu probuditi. Pored zadate istorije koja se morala znati naizust, imali smo i privatne istorije, porodične istorije, porodični zemljopis

INTERVJU: Predrag Čudić, satiričar i prevodilac

Malograđanin u raljama istorije Kad sve postane politika onda tu nema nikakve estetike i, bože sačuvaj, etike, samo viteško mačevanje laže i paralaže, to je naše javno mnjenje. Ovdje nema nikakvih mehanizama demokratske vlasti. Postoji samo Vladalac, sa orkestrom mladih istoričara. Kao što Pirandelova lica traže pisca, tako i narodni duh ovdje traži Vladaoca uz koji smo mogli u tišini porodičnog gnijezda liječiti svoju nostalgiju i frustraciju, uz koju uvijek ide i rodoljublje. Moj junak je prošao sve faze naše istorije, prošlog vijeka. Zemlja u kojoj je živio se raspala, postao je izbjeglica sa legitimacijom, pa potom žrtva lova na topovsko meso za sremski front, (baš tako su pola vijeka kasnije, poučeni istorijskim iskustvom, arkanovci lovili izbjeglice po Vojvodini, i vozili u Erdut na preobuku), potom redov KNOJ-a koji je čistio slavonske Križare po Papuku i Krndiji. Na kraju svog slavnog vojevanja od ratnih zasluga dobio je tešku destruktivnu astmu te dvije nedjelje boravka u Vrnjačkoj banji, gdje je upoznao, na jednoj parkovskoj klupi, majku Leke Rankovića, jednu finu skromu staricu. On tada još nije slutio kakvu je neman ta fina žena rodila. POBJEDA: Ko je zapravo glavni junak „Malograđanskog epa“ i kakve su njegove implikacije na nekog malograđanskog junaka našeg doba koji često mutira u nacionalnog junaka, velikog Srbina, heroja, dežurnog patriotu? ČUDIĆ: Moj junak je sve suprotno od toga što ste pobrojali jer to nijesu malograđani o kojima ja pišem, to je običan skup Sterijinih rodoljubaca, koji nit misle nit osjećaju, samo njuše kao psi, to nijesu dominikanci, božji psi

FOTO: MEDIJA CENTAR BEOGRAD

PODGORICA – Odričući se svoje već dobro poznate satiričke neumoljivosti, Čudić ostaje u okvirima blage ironije znajući da „u rijeci vremena sve izgleda sitno: sve osim života“, zapisala je Mirjana Miočinović u predgovoru za neobičnu knjigu, roman u stihovima „Malograđanski ep Matr’jalisti“ Predraga Čudića.

SLUŽBENA ISTORIJA NE POSTOJI: Predrag Čudić

inkvizicije, to su ideološki psi policije, oni su apsolitni sluh i nos, oni su svevideće oko, njima je lovina zagarantovana. Moj junak je preživio pet godina ratnih strahota i znao je sve o politici i produženoj politici, ratu. Poslije svega, on u slobodno vrijeme, ili igra šah, ili rješava ukrštene riječi ili budi rodoljublje novom pokoljenju, ali nikad ne pominje osvetu. Sjećajući se rodnog kraja, mladosti, otkriva sebe kao neobično emotivnu osobu. Javnog ro-

doljuba, dostojanstveno ljudsko biće kao što je bio on, se mora stidjeti, jer je bestidno, jer je promocija mitskih čudovišta a la Odisejev Kiklop. POBJEDA: Mnoge pojave iz nacionalnog i patriotskog repertoara srpskog društva s početka raspada bivše SFRJ i danas su vrlo aktuelne. Što je Vaš odgovor na pitanje zašto se narativ iz devedesetih ponavlja i danas na ovom prostoru?

Korice knjige „Malograđanski ep Matr’jalisti“

ČUDIĆ: Lakonski rečeno zato što posao nije završen, bilo je tu dosta borbe, rata sa mnogo žrtava, granice su nactane, negdje se to zovu administrativne linije, postavljene su carine, graničari, ali sve je privid pravih državnih administracija. Meni je sve to ličilo u početku na avanturu diletanata, ali pretvorilo se u pravi rat, pravi bezumni krvavi rat. Ni to nije pomoglo da se nešto stvori, već samo da se rastavi. Male države, koje su nastale, ne mogu se praviti bez pomoći velike braće, a velika braća su kao kiklopi, prave kolaterarnu štetu, dok se okrenu sa sjevera na jug, sa juga na sjever već gaze hiljade nevinih. Kad sve postane politika onda tu nema nikakave estetike i, bože sačuvaj, etike, samo viteško mačevanje laže i paralaže, to je naše javno mnjenje. Ovdje nema nikakvih mehanizama demokratske vlasti, skupštine su farsa na TV. Postoji samo Vladalac, sa orkestrom mladih istoričara. Sa ovakvim kulturnim modelom društvo se ne može mijenjati. Kao što Pirande-

Susreti sa Kišom su za mene bili velika radost POBJEDA: Izjavili ste jednom da se Vaše prijateljstvo s Danilom Kišom produbilo nakon objavljivanja djela „Čas anatomije“, knjige koja je anticipirala mnoge palanačke i nacionalističe pojave koje su kasnije nastupile. Što biste napisali o Kišu danas? ČUDIĆ: Susreti sa Kišom su za mene bili velika radost. Sjećam se, otišli smo jednom pjesnik Milan Milišić i moja malenkost do Kišovih. Milišić je želio

da kupimo neko dobro vino. Svratimo u samouslugu, bira on, zagleda, uzima, vraća… U trenutku shvatim njegovu namjeru. - Nemoj to da radiš, ja ću izaći, kažem! On se samo smije, ja izađem od straha. Ulazimo u stan kod Kišovih, Milan poklanja Mirjani vino. Vino dobro i skupo. Svi zadovoljni. Šta je Milišić uradio? Sa jeftinijeg vina skinuo je naljepnicu sa cijenom i prelijepio na bocu za poklon. Kiš se obradovao,

sjećam se da je rekao: „Niko mi se ne javlja, čak ni Mirko!“ Vrijeme iščekivanja je u toj situaciji, u kakvoj je bio, prolazilo sporo, presporo. O Milanu Milišiću i Kišu napisao sam nekoliko tekstova u knjizi „Saveti Mladom piscu ili Književna početnica“ u posebnom dijelu naslovljenom „Kako da prepoznaš pisca“. I onda, i danas mislim da njihovom djelu nije posvećena zaslužena pažnja.

lova lica traže pisca, tako i narodni duh ovdje traži Vladaoca. POBJEDA: U knjizi „Vejači ovejane suštine“ govorite o srpskoj književnoj laži, raskrinkavate ovejane nacionalne veličine, klanovske privilegije, nagrade i ostale počasti. Što je suština ovih Vaših polazišta? ČUDIĆ: Znate, ja sam svojim knjigama uvijek bio u ulozi don Kihota, sportskim jezikom, zabijao sam autogolove, ovakvim kulturnim modelom u Srbiji niko nikad neće znati šta je donkihotizam. Dakle, prosto rečeno gubio sam sve utakmice jer sam zabijao autogolove. Moja druga knjiga pjesama „Opšta bolnica“ 1974. na prvom žiriranju za neku nagradu postavljeno je pitanje, kakva je to lirska knjiga sa takvim naslovom. Sljedeća knjiga „Ljudske slabosti, zapisi jednog smetenjaka“, sudski je zabranjena. Siroti moj smetenjak je proglašen za neprijatelja samoupravljanja i za iznošenje vijesti i tvrđenja koje mogu uznemiriti javnost. Književne novine, koje su bile veoma čitane, su 1986. povučene iz prodaje zbog moje „Naše pesme“. I eto, dođosmo do „Vejača“... ta se knjiga ne pominje, tješim se da nijesam ni prvi ni posljednji čije su knjige doživjele takvu sudbinu. Od tada, te 2011. glavni likovi te knjige Rajko Petrov Nogo i Danilov dobili su sve nagrade koje do tada već nijesu dobili. Nadam se da će njima moja knjiga širom otvoriti blindirana vrata SANU gdje ih Bećković odavno čeka i tako u potpunosti ispuniti svoju ulogu. Duh besmrtnog Pante Srećkovića živjeće kao svaki genius loci vječno u toj velelepnoj palati. POBJEDA: Posebno poglavlje i uticaj na srpsku nacionalističku politiku ima Srpska pravoslavna crkva, još od ratnih devedesetih do danas. SPC danas predvodi tzv. litije povodom Zakona o slobod vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Kako to komentarišete? ČUDIĆ: O crkvenim sporovima i crkveno-političkim ne mogu davati relevantne izjave, jer po prirodi stvari same crkve i crkvenog učenja etnofiletizam je grijeh. Hristova nauka je suprotna svakom nacionalizmu, istorija nas uči da se crkveni raskoli ne rješavaju preko noći. Ako se sjetimo Bartolomejske noći, simbolično, i ona je trajala godinama, ili Luterove reforme i reformatskih ratova koji su se vodili trideset godina, pa onda krstaški ratovi itd. Ko je tu najviše stradao, oni koje su opljačkali do gole kože - seljaci, prosti narod. Ovo što se događa kod nas je više stvar politike nego vjere. Ali koliko je crkva tvrd orah, da upotrijebim Njegoševu metaforu, govori i jedan u istoriji crkve nezabilježen primjer. Bogoslov Josif Visarionovič Staljin je naredio da se nekad prva crkva Rusije - Isakijevski sabor - u Lenjingradu preobrazi u muzej Ateizma. I do današnjih dana to su i crkva i muzej, kao i spor da li je to državno ili crkveno dobro, država bi da uzme pare od muzejskih ulaznica, a crkva ni da čije... Svaki političar koji se sukobljava sa crkvom mora imati na umu onu narodnu – Daj, pope ruku! Ljubeta LABOVIĆ

Svijet

Nedjelja, 23. februar 2020.

Najmoćnije države svijeta na sastanku u Rijadu

Umjesto o oporezivanju, G20 o korona virusu Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva je juče rekla da udar epidemije može biti kratkotrajan, ali da se podudario s periodom ,,krhkosti“ globalne ekonomije

RIJAD - Ministri finansija i guverneri centralnih banaka članica G20 danas su se okupili u Rijadu na sastanku o posljedicama epidemije novog korona virusa na svjetsku ekonomiju. Sastanak G20 u Saudijskoj Arabiji, prvi u nekoj arapskoj

Druga žrtva korona virusa u Italiji U Italiji je preminula i druga osoba zaražena korona virusom, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Kako prenosi Ansa, druga žrtva korona virusa u toj državi je stanovnik regije Lombardija. Prvi preminuli od virusa je 77-godišnjak iz Padove. Italija je do sada prijavila 30 zaraženih novim virusom.

Epidemija korona virusa ugrozila svjetsku ekonomiju

državi, za cilj ima i napredak ka konsenzusu o najprikladnijem sistemu međunarodnog oporezivanja informatičkih kompanija. Ipak, glavni dio će biti u znaku zabrinutosti zbog virusa koji

je natjerao kineske vlasti da izoluju milione ljudi da bi spriječili širenje bolesti koja će imati velike posljedice po svjetsku ekonomiju. Epidemija je u Kini već odnijela 2.345 života, paralisala

Ambasadorka Kosova u SAD Vljora Čitaku tvrdi da su lideri Kosova objavili da je Jamajka priznala Kosovo prerano

Blokada zbog Tačijeve nesmotrenosti

PRIŠTINA - Ambasadorka Kosova u Sjedinjenim Američkim Državama Vljora Čitaku prilikom informisanja rukovodstva Kosova da je Jamajka priznala nezavisno Kosovo preporučila je da se ta vijest ne objavljuje dok se ne dobije pismena nota o tome, piše Koha ditore. U prepisci u koju je Koha imala uvid piše da prvo predsjednik Kosova Hašim Tači, a zatim i drugi visoki kosovski zvaničnici nisu poslušali preporuku Čitaku i odmah objavili tu vijest te je zato priznanje blokirano. - Telefonom sam informisana da je Jamajka priznala nezavisnost Kosova. Tokom dva telefonska razgovora ambasadorka Odri Marks mi je potvrdila da je odluka već donijeta i da će vrlo brzo poslati verbalnu notu. Za objavljivanje je dobro da sačekamo i verbalnu notu - navodi Čitaku u mejlu upućenom najvišim zvaničnicima Kosova. Vijest o priznanju Kosova od strane Jamajke je objavio na tviteru predsjednik Kosova Hašim Tači, dok je njegov kabinet danas saopštio da su tu informaciju dobili službeno od ambasadorke Kosova u Vašingto-

Ministar spoljnih poslova i dijaspore Kosova Gljauk Konjufca najavio je preduzimanje mjera protiv odgovornih za tu vijest nu Vljore Čitaku. Informacija je proslijeđena i kabinetu premijera i ministru spoljnih poslova i dijaspore Kosova. Ministarka spoljnih poslova Jamajke Kamina Džonson Smit je na Tviteru negirala da je njena država priznala Kosovo. - Do danas, Jamajka nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu - napisala je Smit na toj društvenoj mreži. Ministar spoljnih poslova i dijaspore Kosova Gljauk Konjufca najavio je preduzimanje mjera protiv odgovornih za tu vijest.

saobraćaj i natjerala kompanije da obustave sve aktivnosti. Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva je juče rekla da udar epidemije može biti kratkotrajan, ali da se poduda-

U Londonu skup podrške Džulijanu Asanžu LONDON- Nekoliko stotina ljudi okupilo se danas u Londonu u znak protesta protiv eventualnog izručenja u SAD osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža koji se nalazi u zatvoru u Velikoj Britaniji. Demonstranti, koji su nosili transparente “Nemojte izručiti Asanža”, “Novinarstvo nije zločin”, okupili su se ispred ambasade Australije, čiji je Asanž državljanin. Među okupljenima su bile i poznate ličnosti, bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis, član kultne grupe “Pink flojd” Rodžer Voters i modna kreatorka Vivijen Vestvud. Asanž je 11. aprila 2019. izbačen iz ambasade Ekvadora u Londonu u koju se sklonio 2012. godine i britanska policija ga je odmah uhapsila. SAD su zatražile izručenje Asanža koji se suočava s ukupno 18 tačaka američke optužnice, a ukoliko bude osuđen za špijunažu i izdaju objavljivanjem tajnih državnih dokumenata, prijeti mu višedecenijska kazna zatvora. Osnivač Vikiliksa je dobio podršku organizacije Reporteri bez granica koji su pokrenuli peticiju sa do sada oko 40.000 potpisa.

rio s periodom ,,krhkosti“ globalne ekonomije. Francuski ministar finansija Bruno Le Mer izjavio je danas da će glavna tema rasprave biti plan za zaštitu ekonomije od posljedica korona virusa. Trenutno najpoželjniji scenario je pad ekonomskih aktivnosti praćen snažnim zaletom, ,,ali pitanje je i dalje otvoreno“, naveo je Le Mer i dodao da je moguće i smanjenje privrednog rasta ali bez snažnog oporavka. Kina nije poslala zvaničnike na skup i predstavlja je ambasador u Rijadu. Juče ujutro je

održan sastanak na ministarskom nivou o poreskim izazovima koje predstavlja digitalizacija ekonomije dok sastanak iza zatvorenih vrata tek slijedi. - Postoji konsenzus među članicama G20 o neophodnosti novog sistema međunarodnog oporezivanja zbog efikasnosti - rekao je Le Mer. G-20 je neformalni forum 19 država svijeta s najrazvijenijim ekonomijama Evropske unije. One zajedno s 90 odsto učestvuju u svetskom BDP-u, sa 80 odsto u svjetskoj trgovini i u njima žive dvije trećine stanovnika svijeta.

Počela primjena sporazuma

Detalj iz Kabula

Djelimično primirje između SAD i talibana KABUL - Juče je u Avganistanu na snagu stupilo djelimično primirje između Sjedinjenih Američkih Država i talibana, koje će otvoriti put za povlačenje američkih vojnika i postizanje sporazuma. Tokom sedmodnevnog perioda ,,smanjenog nasilja“, neće biti izvođene velike ofanzive, prenosi Tanjug. Sporazum o smanjenju nasilja rezultat je pregovora koji su SAD i talibani vodili više od godinu, a u kojima nijesu učestvovali predstavnici avganistanske vlade. Predstavnici talibana saopštili su da će uoči potpisivanja sporazuma u Dohi biti stvorena ,,povoljna bezbjednosna situacija“ i izrazili nadu da će on biti temelj za uspostavljanje mira širom države i povlačenje stranih trupa. Pompeo je istakao da će mirovni sporazum na kraju dovesti do trajnog prekida vatre. - Vašington i talibani učestvovali su u pregovorima kako bi se olakšalo postizanje političkog rješenja radi okončanja sukoba u Avganistanu i smanjilo prisustvo SAD u regionu - dodao je Pompeo.

Crnom Gorom

Nedjelja, 23. februar 2020.

Prezentacije tivatske organizacije žena na sajmu u Beogradu

Uživanje u primorskim delicijama Možda bi trebalo razmišljati i o značajnijem uključivanju gastro specijaliteta na menije tivatskih restorana i hotela

Gosti oduševljeni jelima

TIVAT- Jučerašnji posjetioci Sajma turizma u Beogradu imali su priliku da na štandu Crne Gore uživaju u raznovrsnim delicijama. Članice Organizacije žena Tivat ponudile su, uz slane delicije, kolač od narandže i od rogača, i svoj specijalitet: jela od i sa žućenicom,

promovišući Žućenica fest Festival dobroga za sva čula. „Gastronomija je jedan od važnih segmenata koji određuje posjetu nekoj destinaciji i možda bi trebalo razmišljati i o značajnijem uključivanju gastro specijaliteta na menije tivatskih restorana i hotela“, kazala je, zadovoljna pokazanim inte-

U najstarijem gradu Boke održan Karneval prvi put

resovanjem za tivatsku kuhinju, dirketorica Turističke organizacije Tivat, Danica Banjević. Kotorani su predstavili manifestaciju „Rimska noć“, a posjetiocima su nuđene i gastro delicije, koje su se u drevnom gradu služile u starom vijeku, počev od rimske pogače pa do slatkih delicija

na bazi urmi, badema i drugog suvog voća. Na štandu TO Herceg Novi promovisan je Praznik mimoze, a uz cvjetove mimoze veliku pažnju privlačili su i razni slatki specijaliteti. Predstavnici tivatske Turističke organizacije posjetioce sajma su upoznali sa cijenama za predstojeću sezonu, kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju, ponudom grada za ljubitelje aktivnog odmora, kao i programom kulturno zabavnih događaja tokom ove godine. S. K.

Održan tradicionalni karneval u Donjoj Lastvi

Oživljavanje duha maškarade Povorka karnevala

„Uvaženi Investitor“ kriv za sve nedače

Uživanje u bojama prirode i dječjoj maštovitosti

RISAN - U okviru tradicionalnih zimskih karnevalskih svečanosti juče je po prvi put u Risnu održan karneval, u organizaciji Mjesne zajednice Risan, u suorganizaciji sa JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turističkom organizacijom Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor. Kao najstari grad u Boki Kotorskoj, Risan je oduvijek bio grad bogate tradicije,

fešti i običaja, međutim neke su se tradicije zapostavile, a nastale su i neke nove. Cilj Savjeta MZ Risan je da očuva i oživi bogatu tradiciju grada, i organizacija prvog risanskog karnevala jeste jedan od načina da se to uradi. - Moto koji stoji iza organizacije ovog događaja je očuvanje i promovisanje naše primorske tradicije i oživljavanje duha maškarade, koje će Risan preplaviti

Svečana karnevalska povorka prodefilovala je glavnom saobraćajnicom od hotela ,,Teuta“ do pristaništa nekadašnje Luke Risan gdje je suđeno krivcu za sve nedaće i probleme grada u protekloj godini

koloritom originalnih kostima, mediteranskim duhom i ritmom. Mjesna zajednica Risan planira godinu ispunjenu brojnim kulturnim događajima i manifestacijama. Ovu godinu započinjemo u duhu mediteranske tradicije fešti i maškarade -organizacijom prvog karnevala u našem drevnom Risnu - saopštili su iz MZ Risan. Svečana karnevalska povorka prodefilovala je glavnom saobraćajnicom od hotela ,,Teuta“ do pristaništa nekadašnje Luke Risan gdje je suđeno krivcu za sve nedaće i probleme grada u protekloj godini. Rišnjani su simbolično zapalili krivca Surlaša Palmotića Teutića, simbol uništenih palmi od štetočine surlaša. Naime, Risan je bio poznat kao grad koji je imao jedan od najvećih drvoreda palmi na Mediteranu, tačnije od 1933. godine u Risnu je bilo 185 palmi, koje su godinama nestajale, a unazad nekoliko godina i potpuno uništene od surlaša. U karnevalskoj povorci su bile 23 karnevalske grupe, a najveću pažnju i aplauze dobila je karnevalska grupa iz JU Dom starih Grabovac, koji su se predstavili sa maskom Nekad i sad. Nakon suđenja i spaljivanja , fešta je nastavljena na trgu, tj. risanskoj pijaci uz muziku, primorske delicije i humor.Za karnevalsku zabavu pobrinuo se bend ,,Vis Tetra“. Za delicije su bile zadužene članice NVO Žene Risna i Perasta, Specijalne bolnice ,,Vaso Ćuković“ i Doma Iv.K. starih ,,Grabovac“.

TIVAT- Na tradicionalnom karnevalu u Donjoj Lastvi, koji je organizovala nevladina organizacija Harlekin, za sve nevolje u prošloj godini optužen je, a potom i spaljen Investitore Stimato (Uvaženi Investotor). Suđenju na rivi prethodila je karnevalska povorka koja je krenula iz VII kvarta, predvođena Gradskom muzikom Tivat, Mjesnom muzikom Đenovići, mažoretkama SK „Bellissima“ i lutkom karnevala. Povorka sa više stotina ljudi ukrašena brojnim maskama prošetala je Donjom Lastvom do rive gdje je održano suđenje. Tužilac je Uvaženog Investitora optužio da je „kriv što narod ćera na rabotu, a više imaju oni kojima se radno mjesto ne zna; što sve vidi, slabo pamti, a odlično čuje; što neđeljom ne možemo u butigu, pa se moramo posvetiti jedni drugima; što palme ne njišu grane i od surlaša ostale su neprebolne rane; što nas glava boli od brige za

Spaljivanje „Uvaženog Investitora“

aerodrom – eli ga dat, prodat ili nama ostat, ko će ga znat; što nam stižu od kredita rate, ne otvara fabrike, ne podiže plate; što ne znamo kojim se jezikom zbori, a kojim se jezikom piše i što niko nikoga ne poštuje više te što virusi haraju i svi smo u strahu, pa pronažemu utjehu u bijelome prahu.“ Advokat okrivljenog pročitao je testament Uvaženog Investitora. Opština je dobila semafor unutar glavne zgrade, jer prevelika gužva otežava saobraćaj u istoj, Turistička organizacija nove kataloge i plastično klizalište za Zimsku bajku; a Morsko dobro nije dobilo ništa jer su oni već sve ostavili nekome. Karnevalska lutka je spaljena na mulu, a nakon toga je održan maskenbal u hotelu „Kamelija“, na kome su nagrađene najljepše maske. Generalni sponzori karnevala bili su Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Hotelsko turističko preduzeće „MimoS.K. za“.

Arhiv

Nedjelja, 23. februar 2020.

STAV: Mitropolija crnogorsko primorska u SR Crnoj Gori nije nasljednica Crnogorske pravo

Neprijateljsko djelovanje prema Crnoj Gori je sta » Piše: Dr Danilo M. RADOJEVIĆ Čitamo u štampi rezoluciju Komisije za vjerska pitanja SR Crne Gore o neprijateljskoj aktivnosti „Mitropolije crnogorsko-primorske, koja je sastavni dio Srpske pravoslavne crkve“ (ta se aktivnost kvalificira kao „nedopustiva, tendenciozna i klevetnička“), da iz „vrhovnih organa Srpske pravoslavne crkve istupaju sa nacionalističko-šovinističkih pozicija, da pri tom negiraju crnogorsku naciju i njen suverenitet“ („Pobjeda“, Titograd, 11. VI 1970). Djelatnost o kojoj se ovdje govori - konstantno je takva, samo što je postala izrazitija kada je počela izgradnja Njegoševog Mauzoleja, to je borba četničko-ljotićevskih snaga koje su se zgrumile oko nosilaca najzaostalijeg nivoa svijesti. U pitanju je čisto politička borba koja se kamuflira borbom za kapelu Aleksandra Karađorđevića. Ali oni su samouvjereni, viđeli su najveću opasnost u ostvarivanju samoupravnih ciljeva jugoslavenske zajednice naroda. U ovom slučaju borba crnogorskog naroda je otežana, zato što je nosilac borbe protivu interesa njegovih - jedna struktura, jedna organizacija drugoga naroda (srpskog) koja pomaže sve one snage protivu kojih su Crnogorci pošli u Revoluciju.

Poslije izvojevanih pobjeda nad Bizantom (1042. god) i učvršće nja nezavisnosti crnogorske feudalne države Duklje, uspostavljena je i arhiepiskopija koja je prvo postigla „izvjesne atribute samostalnosti“ (T. Marković, Istorija školstva i prosvjete u Crnoj Gori, I, Beograd 1969), da bi docnije, kako je država

Sveti Petar Cetinjski

Podsjećamo naše uvažene čitaoce na polemički tekst akademika Danila Radojevića koji je nastao u Beogradu 14. juna 1970. godine kao „pismo podrške izgradnji Mauzoleja Njegošu na Lovćenu“. U pismu koje je upućeno Skupštini opštine Cetinje, iznesena je suština tadašnjih pokušaja Srpske pravoslavne crkve da ospori crnogorsko nacionalno biće i vjekovnu autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve



Neprijateljska djelatnost o kojoj se ovdje govori - konstantno je takva, samo što je postala izrazitija kada je počela izgradnja Njegoševog Mauzoleja, to je borba četničko-ljotićevskih snaga koje su se zgrumile oko nosilaca najzaostalijeg nivoa svijesti. U pitanju je čisto politička borba koja se kamuflira borbom za kapelu Aleksandra Karađorđevića

Mitre crnogorskih vladika

jačala, Barska biskupija, bulom pape Klementa II, bila podignuta na stepen nadbiskupije kojoj je papa potčinio i crkvu u Raškoj i crkvu u Bosni, 1089. godine. Međutim, sa opa danjem snage prve crnogorske države, u periodu od 1142. do 1189. godine - i Barska nadbiskupija gubila je metropolitanski položaj. Pošto su Rašani (Srbi) pokorili Duklju (Crnu Goru), krajem XII. vijeka, počela je prodirati pravoslavna crkva: prodori su bili lakši u planinskim, sjevernim dijelovima zemlje, dok su bili teži u primorskom pojasu, đe su bile jake urbane cjeline sa katoličkim stanovništvom. Za crnogorsko društvo karakteristična je vjerska tolerancija koja se razvijala još od toga vremena - postupno. Dominacija zapadne crkve činila je jedan od elemenata autonomije Duklje (Zete/

Crne Gore) u periodu raške dominacije (1189-1360). Raški vladari su imali interesa da očuvaju samostalnu Barsku nadbiskupiju (Dr Stanoje Stanojević, Borba sa samostalnost katoličke crkve u nemanjićkoj državi, SAN. Posebna izd. XXXVIII, Beograd, 1912, X). Prodor pravoslavne crkve, između ostalog, inicirao je papu Aleksandra III da ponovo učvrsti Barsku nadbiskupiju, 8. januara 1199, na barskom saboru.

Prva pravoslavna episkopija osnovana je na tlu Crne Gore poslje 1220. godine (Ogromna je šteta što ne postoji napisana istorija crnogorskih crkava, onda bi mnoge stvari bile jasnije.) Ako preskočimo period života i rada te pravoslavne episkopije, koji se poklapa sa raškom (srpskom) dominacijom (1220-1360), dolazimo do podatka da je osamostaljena Crna Gora (Zeta) pod Đurđem Balšićem (od 1360. godine) učinila i prvi korak ka stvaranju samostalne crkve u

samostalnoj državi: riječ je o sukobima koji su izbijali oko izbora patrijarha, kojega su nametali velmože Raške, pa je zato učinjen sporazum između kneza Lazara i Đurda Balšića, da patrijarha bira samo sabor arhijereja i igumana iz svih zemalja, bez uticaja gospodara i vlastele. Od 1346, kada je car Dušan proglasio patrijaršiju, do toga ugovora između kneza Lazara i Đurđa Balšića, patrijarhe je birao državni sabor na čelu sa vladaocem. Ovaj period završava ce smrću Balše III (1421. godine), - kada nastupa 33-godišnji rat Crnojevića protivu Stefana Lazarevića (od 1421-1427), a zatim i Đurđa Brankovića (od 1427-1454) koji su, kao turski vazali, uz pomoć Turaka, vodili borbe po Crnoj Gori i pokušavali da nad njom ostvare svoja „feudalna prava“. U dosadašnjoj literaturi se najčešće nalazi mehanička periodizacija istorije Crnogorske pravoslavne crkve, pa se uzima da je ona bila u podređenom položaju prema Pećkoj patrijaršiji do pada

Crnogorci na akvarelu s kraja 18. vijeka

vazalne smederevske Despotovine (1459). O potpunom iščezavanju snage Pećke patrijaršije, već krajem 14. vijeka, - govori i podatak da je bila izgubila i svoju stolicu (Peć), posljednje sjedište bilo je u Smederevu, i da je jurisdikcija posljednjeg patrijarha Arsenija II (1457-1459) obuhvatala „samo krajeve Srbije sjeverno od Kruševca i Zapadne Morave“ (Narodna enciklopedija, III, Beograd, 1928, str. 374). Od vremena dolaska Crnojevića na vlast u Crnoj Gori - može se smatrati da postoji i faktički nezavisna mitropolija, odnosno Crnogorska pravoslavna crkva, posebno nakon 1484. godine, kada Ivan Crnojević osniva centar i podiže manastir na Cetinju. Borbe Crnojevića sa Turcima i njihovo naslanjanje na Mletke - očito pokazuju da CPC nije priznavala za „starješinu ohridskog arhiepiskopa“ poslije konačne propasti Pećke patrijaršije (Narodna enciklopedija, IV, str. 923). Formalna logika i tendenci-

ozno zaključivanje doveli su do pogrešne konstatacije da je, „posle uspelog obnavljanja pećke patrijaršije, za Makarija 1557, Crnogorska mitropolija došla ponovo pod njenu duhovnu vlast“ (Ibid.). Međutim, za velike poraze Turaka od strane Crnogoraca, u periodu postupnog jačanja ugleda mitropolita crnogorskih i njihovog rada u skladu sa interesima crnogorskog naroda, - znamo još od 1532. godine, kada je poražena turska vojska koju je predvodio skadarski sandžak-beg. Još je mitropolit crnogorski Rufim II lično predvodio Crnogorce u borbi protivu Ali-bega Mahmudbegovića, 1604. godine (u vrijeme kada je Turska ugrožavala Beč), u Lješanskoj nahiji. Zatim, u bitci u Kosovom lugu (pored rijeke Zete), Crnogorci su porazili veliku tursku vojsku, u septembru 1612. godine. Za vrijeme nasljednika Rufima II, mitropolita Mardarija (1640-1659), oslobodili su Crnogorci gradove Medun i Risan. Rufim III Boljević piše skadarskom paši Sulejmanu Bušatliji da Crnogorci nijesu sultanovi podanici, nego vjerni Hristovi vojnici „koji neće žaliti svoje krvi da bi ostali u slobodi kao što su do tada bili“ (T. Marković, str. 236). Visarion Borilović Bajica izvojevao je sjajne pobjede nad Turcima, na Kamenom 1687. i u Kučima 1688, đe su poginula i dva sandžak-bega. Izvanredan primjer, iz toga vremena, autokefalnog ispoljavanja Crnogorske pravoslavne crkve je stav crnogorskih glavara prema pokušaju izbjeglog srpskog patrijarha Arsenija III Crnojevića da za mitropolita crnogorskog, pošto je bio umro Visarion Borilović Bajica (l692), nametne beogradskog mitropolita Hadži-Simeona Ljubibratića, koji je bio pobjegao pred Turcima u Crnogorsko primorje, kao i istovremenom pokušaju novoga (od Turaka instaliranog) pećkoga patrijarha Kalinika i Skopljanca (1691-1710) da postavi za vladiku crnogorskog čovjeka koji bi bio odan Turcima. Oba spomenuta patrijarha „smatrala su se legitimnim poglavarima crkve, pa su se borili za to da im se, izborom njihovih kandidata, prizna ta legitimnost. Međutim, crnogorski glavari, podržavani od naroda, nijesu bili spremni da pristanu na ukidanje odavno postojećeg običaja da sebi vladiku biraju sami na opštem skupu. Pored toga, za crnogorskog vladiku, još od vremena Crnojevića, nije bilo slučaja da bude izabran neki stranac“ (T. Marković, str. 242-243). Pošto Crna Gora nije potpadala pod tursku vlast - ni Crnogorska pravoslavna crkva nije potpadala pod jurisdikciju Carigradske patrijaršije (Đura Vukićević, Da li se Srpska pećska patrijar šija god. 1766. kanonički ukinula i konačno ugasila..., Novi Sad, 1904, str. 10-18).

Arhiv

Nedjelja, 23. februar 2020.

oslavne crkve

e SPC alno Ova se konstatacija može potpuno primijeniti i na period Pećke patrijaršije koja je postojala po diktatu i za potrebe Turske imperije (15571766). I ovom prilikom crnogorski glavari su se sastali kod ruševina Cetinjskog manastira i izabrali za vladiku Savu Kaluđerovića Očinića (1694). Pod vladikom Danilom Petrovićem Crnogorci su izvojevali pobjedu na Carevom lazu (28. VII 1712) i bitku na Trnjinama protivu Derviš-paše Čengića (1717). Pod vođstvom vladike Vasilija Crnogorci su izvojevali pobjedu nad turskom vojskom koju je predvodio ćehaja Osman-paša, u Bjelicama, 30. XI 1756. Tako je stvorena tradicija da su crnogorski mitropoliti bili narodni vođi. Kao i za vladike koji su ratovali protivu Turaka, može se reći i za vladiku Savu – „nikakovoj vlasti nepodležaščemu svoimi černogorskimi narodi“ (kako sam za sebe veli) - da je „bio u slobodnoj nacionalnoj-crkvenoj eparhiji“ i da „nije nad sobom priznavao nikoga“ (Lj. Durković-Jakšić,



Krst Petra I Petrovića Njegoša

,,Istorijski zapisi“, knj. IX, Cetinje, 1953, str. 74-75). Po z n a t o j e da je sultan uputio berat i crnogorskom mitropolitu Savi, pošto je ukinuta Pećka patrijaršija, kojim ga „potvrđuje“ „u zvanje mitropolita Crne Gore“. I. S. Jastrebov zaključuje da Sava „nije išao i nije mogao ići, zbog odnošaja Crne Gore k Turskoj, da plati 800 akče“ (I. S. Jastrebov, Podaci za istoriju srpske crkve, Beograd, 1879, str. 20-21). Da Crnogorska pravoslavna crkva nije bila pod jurisdikcijon obnovljene Pećke patrijaršije, normalno je kada se znadu borbe crnogorskih vladika protivu Turaka, a da su sami „Turci, a docnije carigradski patrijarsi u sporazumu sa Turcima, postavljali pećke patrijarhe“ (Narodna

Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva prestala je da egzistira onda kada je velikosrpska buržoazija, - u savezu sa jednim dijelom crnogorskog vladajućeg sloja, koji je prodao nacionalne interese Crnogoraca u nadi za većim prosperitetom sopstvenim, - likvidirala crnogorsku državu, pa i sve ono što je ta država nosila u sebi enciklopedija, III, str. 377). Iz ovoga se izuzimaju politički doticaji crnogorskih mitropolita sa pećkim patrijarsima, Jovanom (1592-24. X 1614) i Arsenijem III Crnojevićem (1674-1690). M. Mirković zaključuje da „autonomija srpske crkve nije značila njeno izdvajanje iz redovnog upravno-političkog koloseka i sistema turske države. Naprotiv, ona je bila njihov sastavni deo; ona se, kao i neke druge autonomne organizacije, nadovezivala na osmanski centralistički poredak (...). Prema tome, srpska crkva pod Turcima i kao autonomna, mada verska, organizacija u krajnjoj liniji funkcionisala je kao specifičan deo osmanskog sistema, a svoju funkciju vršila je samo prema svojim vernicima“, a „crkveni poglavari su na osnovu berata sticali i prava na vršenje jurisdikcije u verskim, građansko-pravnim, pa čak i kri-

vičnim stvarima“ (Dr Mirko Mirković, Pravni položaj i karakter srpske crkve pod turskom vlašću (1459-1766), Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd 1965, str. 46, 172). Kakav je bio stav patrijaraha, - koji su bili „odgovorni sultanima i za vernost i odanost podanika svoje vere“ i koji su sa episkopima odmjeravali „porez na narod“ od kojega su imali „plaćati patrijaršijski harač sultanu“ (Narodna enciklopedija, III, str. 377-378) - prema crnogorskim mitropolitima dobro se vidi iz pisma patrijarha Arsenija IV Jovanovića (1726-1737), koje je uputio 7. decembra 1726. Podgoričanima: „...i nemojte koi is’toga filaeta k vladiki Danilu za kakov posal da ide, eli ako čuemo hoće oni človek kletvu dočekati, koi k njemu pođe“ („Zapisi“, knj. XXII, Cetinje, jul 1939, str. 46). Inače, oni najčešće pišu o tome kako valja kupiti „carevu miriju“.

III

Crnogorski mitropoliti birani su na Skupštinama (Zborovima) narodnih glavara i predstavnika sveštenstva, a često i naroda, jer su crnogorski mitropoliti bili i vođi, svjetovni vladari: „Vi znate kako je bilo od starine, od posljednjega našega principa Ivana Crnojevića, da je ovi puk černogorski vođen mitropolitima cetinjskijem“ (Iz pisma mitropolita Save Petrovića dubrovačkom senatu, 1775. godine). Danas mitropolita na Cetinju bira Sinod srpske patrijaršije u Beogradu.

Mitropolit Sava Petrović Njegoš

Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva prestaje egzistirati onda kada je velikosrpska buržoazija, - u savezu sa jednim dijelom crnogorskog vladajućeg sloja, koji je prodao nacionalne interese Crnogoraca u nadi za većim prosperitetom sopstvenim, likvidirala crnogorsku državu, pa i sve ono što je ta država nosila u sebi, i sobom tvorila. Iz istih pobuda se „početkom 1919. i crnogorski mitropolit izjasnio za ujedinjenje, a Arhijerejski Sabor Kraljevine Srbije, svojim zaključkom od 11. III iste godine, pristao

na sve te izjave“ (Narodna enciklopedija, IV, str. 354). Na kraju možemo reći, da razvijanje i čuvanje nezavisne crkve nosi u sebi, pored religijskog, političko, socijalno i moralno značenje - dok god postoji građanstva sa religioznom sviješću. Sadašnji status pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji je ostao nepromijenjen u odnosu na vrijeme nakon ukidanja crnogorske države i crnogorske autokefalne crkve, poslije 1918, ne obezbjeđuje ispunjavanje te uloge i tih zadataka crkve u društvu.

Feljton

Nedjelja, 23. februar 2020.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Pod „većim potokom“ mislilo se na jugoslovenski, a ne srpski » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ

UVOD

Godine koje obilježavaju kraj nekog svjetskog događaja kakav je završetak Prvog svjetskog rata (Velikog rata) značajne su za istorijsku nauku iz više aspekata. Ratovi koji su se vodili u prošlosti ipak su se na kraju završavali mirom, na kojem su sile pobjednice dijelile plijen prekrajajući teritoriju poraženih država. Tako je završetkom Velikog rata 19141918. nestalo Austro-ugarsko carstvo i još tri carstva: njemačko, rusko i tursko. Na ruševinama ovih carstava formirane su nove nacionalne države: Finska, Poljska, baltičke države, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija, Rumunija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Među nestalim državama bila je Kraljevina Crna Gora, međunarodno priznata država, saveznica pobjedničke alijanse Velike antante u Velikim ratu u kojem je izgubila oko 20.000 stanovnika i imala ukupnu materijalnu štetu oko 740.000.000 francuskih franaka. Odlukama tzv. Podgoričke skupštine Crna Gora je anektirana Srbiji i time prekinula svoju hiljadugodišnju državnost, samostalnost i nezavisni razvitak, što će imati dalekosežne posljedice na njen ekonomski, politički i kulturni život i državno-pravni položaj. O organizovanju i radu Podgoričke skupštine nećemo govoriti, ali ćemo dati ocjenu njenih odluka koje su bile ilegalne i nelegitimne. Ovakvi događaji koji predstavljaju prekretnice u istoriji svakako su pobudili interesovanje istoričara i drugih naučnika pravnika, politikologa, sociologa koji su o njoj objavili brojna djela. Crnogorski istoričari i jedan broj drugih autora uglavnom su poslije Drugog svjetskog rata pristupili kritičkoj analizi odluka tzv. Podgoričke skupštine 1918. godine. Po našem mišljenju posebno su značajne studije dvojice pravnika, akademika SANU i profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Živojina Perića „Crna Gora u Jugoslovenskoj federaciji“, Zagreb 1940. i akademika CANU, profesora Pravnog fakulteta u Podgorici Mijata Šukovića „Podgorička skupština 1918“, Podgorica 1999. i istoričara akademika CANU, profesora Filosofskog fakulteta u Nikšiću, „Podgorička skupština 1918“, Zagreb 1989. i „Ujedinjenje Crne Gore i Srbije“, Titograd 1962, koji su veoma stručno i sveobuhvatno analizirali ovaj događaj i o njemu dali ocjenu u pomenutim naučnim radovima. Ideja o etničkoj bliskosti Južnih Slovena, posebno naglaše-



Donosimo djelove iz nove studije dr Branislava Marovića „Neostvarene ekonomske nade Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji“ (DOB, Podgorica, 2019) u kojoj se kritički sagledava odnos kraljevske vlade u Beogradu prema našoj zemlji u periodu 1918-1941. godine

Učesnici Podgoričke skupštine

Živojin Perić

 Zgrada Monopola, lijevo gore, koja se nalazila preko puta današnje Skupštine i Centralne banke

na polovinom XIX vijeka bila je veoma prihvatljiva crnogorskom narodu koji je u svojoj dugoj istoriji stalno branio svoju slobodu, pa je u jugoslovenskom ujedinjenju vidio prednost da se lakše zajedničkim snagama odupre neprijatelju. Taj odbrambeni faktor bio je jak 1918. godine, kada se crnogorski narod kao najmanje brojan narod odlučio da pređe u jugoslovensku zajednicu. Isto tako snažna je bila i ideja boljeg ekonomskog života u jugoslovenskoj zajednici, koju ćemo u ovom radu pratiti kako se kretala. Crnogorske mase željele su i tražile su jugoslovensku državu, ali put do nje bio je ostvarenje prirodnog kretanja manjeg ka većem, jer manji potok u veći uvire, ali za većinu crnogorskog naroda taj veći potok bio je jugoslovenski, a ne srpski kako je to odlučila Podgorička skupština 1918. godine. Odluke tzv. Podgoričke skupštine stigle su iz Vlade Kraljevine Srbije i usvojene bez rasprave aklamacijom i naravno izazvale masovno nezadovoljstvo oko

35.000 ljudi koji su sa oružjem, a neki i sa kosijerom ustali da brane pravo, čast i slobodu Crne Gore u Božićnom ustanku 6. januara 1919. godine. Nezadovoljstvo i razočarenje izazvale su odluke Podgoričke skupštine i kod „bjelaša“ koji su bili za bezuslovno ujedinjenje sa Srbijom i masovno kod „zelenaša“ koji su tražili da Crna Gora uđe u ujedinjenu Jugoslaviju kao samostalna Kraljevina, onako kako će da uđe i Srbija i druge pokrajine, a zatim će Jugoslaviji dati određeni oblik uređenja. Zelenaši su podnijeli Podgoričkoj skupštini žalbu u kojoj su tražili: „Mi smo za to da u Jugoslaviju uđu Crna Gora i Srbija bratski ruku pod ruku i ravnopravno“ (citat preuzet od dr Dima Vujovića, „1918. godina u Crnoj Gori“, Prilozi za nastavu istorije, sveska prva (Crna Gora u XX vijeku), Beograd 1972, 84). No, ne samo u ovoj žalbi, već i u drugim zahtjevima u pisanoj formi zelenaši (ustanici) su ponavljali kako žele da riješe pitanje ulaska Crne Gore u jugoslovensku državu. Citiraćemo

Manji potok u veći uvire, ali za većinu crnogorskog naroda taj veći potok bio je jugoslovenski, a ne srpski kako je to odlučila Podgorička skupština 1918. godine. Odluke tzv. Podgoričke skupštine stigle su iz Vlade Kraljevine Srbije i usvojene bez rasprave aklamacijom i naravno izazvale masovno nezadovoljstvo oko 35.000 ljudi koji su sa oružjem, a neki i sa kosijerom ustali da brane pravo, čast i slobodu Crne Gore u Božićnom ustanku 6. januara 1919. godine

samo jedan od zahtjeva koji su uputili Izvršnom odboru i komandantu Jadranskih trupa prilikom opsade Cetinja: „Mi smo svi složni da Crna Gora uđe punopravna sa ostalim pokrajinama u jednu veliku Jugoslovensku državu, bez ikakvih unutrašnjih granica – oblik vladavine ostavljamo da punopravno riješi redovno izabrana skupština svijeh Jugoslovena (konstituanta) čemu ćemo se srdačno ponositi“ (Ovo pismo potpisao je kapetan Krsto Popović, Bajice 22. decembra 1918. godine, AIIP, f. 30, KJT 734). Radom tzv. Podgoričke skupštine u novembru 1918. godine nećemo se baviti, jer za ovaj rad dovoljno je analizirati njene

Mijat Šuković

Nezadovoljstvo i razočarenje izazvale su odluke Podgoričke skupštine i kod „bjelaša“ koji su bili za bezuslovno ujedinjenje sa Srbijom i masovno kod „zelenaša“ koji su tražili da Crna Gora uđe u ujedinjenu Jugoslaviju kao samostalna Kraljevina, onako kako će da uđe i Srbija i druge pokrajine, a zatim će Jugoslaviji dati određeni oblik uređenja odluke koje je usvojila na Drugoj redovnoj sjednici 26. novembra 1918. koje glase: „1. Da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegova dinastija zbace sa crnogorskog prestola; 2. Da se Crna Gora sa bratskom Srbijom ujedini u jednu državu pod dinastijom Karađorđevića; te tako ujedinjenje stupe u zajedničku otadžbinu našeg troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca; 3. Da se izabere Izvršni narodni odbor od pet lica, koji će rukovoditi poslovima dok se ujedinjenje Srbije i Crne Gore

ne privede kraju i 4. Da se o ovoj skupštinskoj odluci izvjesti bivši kralj Crne Gore Nikola I Petrović-Njegoš, Vlada Kraljevine Srbije, prijateljske savezničke zemlje i sve neutralne države“ (Odluka Velike narodne skupštine u Crnoj Gori, Podgorica, 26 (13). novembra 1918, u: Jugoslavija 1918-1988, tematska zbirka dokumenata, priredili Branko Petranović, Momčilo Zečević, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd 1988, 128-129.). Za donošenje ovakvih odluka dato je objašnjenje da postoje razlozi: istorijski, politički i ekonomski. Zadržaćemo se samo na ekonomskim razlozima koje je ova skupština potencirala pa se kaže: „Ekonomski interesi Crne Gore nerazdvojno su vezani za Srbiju i ostale srpske krajeve. Odvojena od njih, a pri tome po samoj prirode zemljišta najsiromašniji kraj, možda u cijelom svijetu, ona ne bi imala nikakvih uslova za samostalan život, ona bi bila naprijed osuđena na smrt. Vama je dobro poznato kako je i do ropstva Austro-ugarskog teško živjeti u Crnoj Gori i da je veliki dio naše radne snage bio prinuđen da odlazi u Ameriku, da u teškim radovima tamo zarađuje nasušni hljeb i šalje svojima na domu. Poslije onog rata u kome je neprijatelj opljačkao i oduzeo sve našem narodu do gole duše, ostavio ga bez igde ičega, opstanak Crne Gore kao nezavisne države postao je još više nemoguć. Dakle i ekonomski interes naroda u Crnoj Gori imperativno traži ujedinjenje sa braćom u Srbiji i ostalim našim krajevima“ (isto). Osim ovih ekonomskih razloga Podgorička skupština donijela je na posljednjoj Petoj sjednici održanoj 29. novembra 1918. odluku o konfiskaciji „pokretne i nepokretne imovine bivšeg kralja Nikole Petrovića-Njegoša i njegove dinastije u Crnoj Gori“. (Nastavlja se)

Život

Nedjelja, 23. februar 2020.

Od dalmatinskih maslinjaka dO vrtOva u sutOmOru: U posjeti Dejanu Ergiću

Život u skladu sa prirodom PODGORICA – Permakultura je harmonija ljudi i zemlje, koja na održivi način osigurava hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Permakulturni dizajner i baštovan može koristiti dostupne informacije s ciljem obogaćivanja zemlje od koje i na kojoj živi. Permakulturne bašte pune su različitog povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja. U združenim usjevima biljke se međusobno štite od štetočina i izazivača bolesti. U permakulturnom načinu života čovjek ne iskorišćava prirodu već živi u skladu sa njom.

Uzbudite se kada shvatite da se hrana može proizvoditi na potpuno prirodan, jednostavan način, bez agrohemijskih sredstava, oranja i drugih konvencionalnih metoda - kazao je Ergić

Ciklus

Razgovarali smo sa permakulturnim dizajnerom Dejanom Ergićem koji živi u Sutomoru i koji nam je dočarao ovo zanimanje. - Sto ljudi će vam definisati permakulturu na sto različitih načina. Ja ću vam probati objasniti svojim riječima. Pogledajmo prirodu, ona npr. ne pravi deponije otpada, samo mi ljudi to radimo. List padne sa drveta, razgradi se i tako razgrađen postaje izvor energije za novi oblik života. Mi ljudi radimo drugačije, na jednom mjestu iskopavamo neki resurs, dalje ga prerađujemo, koristimo i na kraju otpad bacamo na odlagališta, deponije - objašnjava Ergić. On uzima primjer poljoprivrede gdje je jako puno agrohemijskih sredstava da bismo proizveli hranu. - Na taj način ubijamo život u tlu, trujemo podzemne vode i samu hranu, dok nam priroda svoji primjerima pokazuje da postoji mnogo jednostavniji i etičkiji načini. Mi živimo linearno (neodrživo), dok je u prirodi sve ciklično i skladno. Priroda nam pokazuje kako bismo mogli i trebali živjeti ističe naš sagovornik. Upravo se, kaže, time bavi per-

Dejan Ergić

Vrt nikao po ogradama Bašta na balkonu

makultura kroz različite aspekte života. Poziva nas da ublažimo destruktivne globalne trendove i poučava životu u skladu sa prirodom. - Permakulturu možemo nazvati holističkom metodom stvaranja održivih ljudskih staništa i zajednica, po modelu međusobnih veza kakve nalazimo u prirodi, u cilju stvaranja ekoloških i ekonomskih sistema koji zadovoljavaju vlastite potrebe, a da nijesu eksploatatorski i zagađujući po okolinu. Tako permakulturu čini skup znanja i djelatnosti iz oblasti kao što su: poljoprivreda (organska, bez pesticida i hemije), prirodno graditeljstvo, obnovljivi izvori energije, upravljanje vodama, čitanje krajolika, ekologija, biologija, arhitektu-

ra, urbanizam, ekonomija, sociologija… dakle, svako može pronaći nešto interesantno u permakluturi za sebe - tvrdi Ergić. Utemeljivači permakulture su australijski profesor Bil Molison i student David Holmgren. Oni su još sredinom 70-ih skovali termin permakultura od riječi permanentna agrikultura, koja je simbolizovala metodu održive proizvodnje hrane. Krajem 70-ih autorima postaje jasno da permakultura ne može ostati samo na osiguravanju hrane već da obuhvata čitav niz ljudskih djelatnosti te povezuje mnoštvo nauka, vještina i tehnika. Tako je permakulturna vizija permanentne ili održive poljoprivrede evoluirala u viziju permanentne ili održive kulture. - Za ovu oblast sam se zainteresovao prije pet godina. Pošto mi je u rodnoj Dalmaciji djed ostavio maslinike na održavanje, nijesam znao odakle da počnem i kako da se staram o njima. Pristup koji praktikuju okolni maslinari koristeći velike količine vještačkih đubriva, hemije i re-

dovno maltretirajući zemlju oranjem, nikako mi se nije dopadao. Počeo sam da istražujem alternativne pristupe kultivisanja zemlje, tj. maslina. Imao sam sreću da naiđem na knjigu „Revolucija jedne slamke“ - autora Masanobua Fukuoke, od tada je krenuo moj put oprirodnjavanja. Poslije toga nijesam više imamo dilemu kojim putem treba da idem i na koji način da pristupam zemljoradnji - kaže Ergi. Poslije toga je, dodaje, otišao na 72-časovni kurs permakulture u Zagreb, tj. na reciklirano imanje Vukomerić. - Upoznao sam entuzijastične mlade ljude iz ZMAG-a (zelena mreža), koji žive permakulturu i inspirišu druge kroz razne kurseve i radionice... Kroz PDC (Permacultura Design Course) sam dobio takvu inspiraciju i podsticaj da sam počeo da otkrivam niz sopstvenih talenata i sklonosti. Poslije toga sam počeo jako puno da istražujem i učim, a ništa manje i da se praktično ispoljavam. U početku me jako zainteresovala tema tla, kako na prirodan način tlo učiniti

Kako u Sutomoru, gdje živi, nema širinu dalmatinskih maslinjaka, a sklonost ka vrtlarstvu je počela da se budi, Egiću nije preostalo ništa drugo nego da napravi baštu na balkonu popularno zvanu vertikalni vrt. - Moram da kažem da sam prethodno bio opčinjen vidjevši neke modele vertikalnih vrtova na predavanjima iz urbane permakulture. Poslije toga je na našem balkonu nikao vrt po ogradama i zidovima.

plodnijim za biljke. Znate, uzbudite se kada shvatite da se hrana može proizvoditi na potpuno prirodan, jednostavan način, bez agrohemijskih sredstava, oranja i drugih konvencionalnih metoda - kazao je Ergić.

RadioniCe

Jako je puno i vrijedno eksperimentisao kroz maslinjake, praveći kompost, komposne čajeve i sadeći biljke koje obogaćuju tlo. - Ta moja sklonost ka tlu je nastavila da se razvija, tako danas u saradnji sa NVO Velji Neven organizujemo praktične radionice kompostiranja bio-otpad - kaže Ergić. Pored sklonosti prema tlu, dobar dio njegovog života je obilježilo građevinarstvo. - Zadnjih par godina je počelo da mi se javlja otpor prema pravim formama i oblicima. Na kraju krajeva, kada pogledamo, u prirodi ništa nije ravno. Tako sam se ovog ljeta kroz Akademiju prirodnog gra-

Kuće od recikliranih materijala U višednevnom boravku na recikliranom imanju naš sagovornik je imao priliku da se uvjeri u kvalitet, funkcionalnost i prirodnu estetiku ovakvih objekata. - Kuće su rađene mahom od lokalnih prirodnih (drvo, zemlja, slama, ovčija vuna) i recikliranih materijala. Akcenat je stavljen i na to da su pojedini materijali u razumnoj mjeri industrijski obrađeni zbog prevelike potrošnje energije i visokog ekološkog otiska koji takva proizvodnja najčešće podrazumijeva - kaže Ergić. Sljedeća bitna stvar kod ovih objekata jeste da su nevjerovatno jeftini za održavanje, da se drugačije izrazim, spadaju u niskoenergetske objekte. - Koriste enegriju iz svih dostupnih izvora svoje okoline: koriste kišnicu i podzemne vode, sunce i vjetar za proizvodnju struje, pasivnim solarnim dizajnom, niskoenegretskim pećima, izuzetnom termoizolacijom, omogućuju optimalnu temperaturu i prijatnost tokom svih godišnjih doba sa jako malo utrošene energije - objašnjava Ergić. Radionice za pravljenje kuća od recikliranih materijala

To da su ovi objekti tako dizajnirani da brinu o svom otpadu ga je posebno fasciniralo. - Crne otpadne vode je moguće kompostirati, a sive vode se pročišćavaju kroz bio-pročišćivač i nakon toga koriste za zalivanje vrta ili kao tehnička voda. Dakle, nema stvaranja otpada i zagađivanja tla i podzemnih voda hemikalijama. Da još napomenem da su zahvaljujući prirodnim materijalima smanjena radiestezijska i magnetna zračenja. Ovakve kuće još zovu zdravim i kućama sa dušom. Boravak u njima je izuzetno prijatan, vazduh čist, temperatura optimalna. Poslije ovih viđenja i saznanja shvatio sam da su naši „moderni“ objekti ustvari niskofunkcionalni, skupi za održavanje, nezdravi i na koncu štetni. Imam veliku želju, volju, a i znanje da na našoj novoj kući primijenim što više elemenata prirodnog graditeljstva. Kada to uradim pozvaću vas da vam praktično pričam i pokažem - kazao je Ergić dodajući da nije upoznat da je neko u Crnoj Gori uradio kuću sa ovim elementima samoodrživosti.

diteljstva u Zagrebu upoznao sa jednim potpuno drugačijim pristupom gradnji. Prirodno graditeljstvo podrazumijeva gradnju niskoenergetskih objekata, od prirodnih lokalnih materijala, dakle zdravih nastambi. Velika mi je želja da stečena znanja za početak primijenim na našoj porodičnoj kući, u cilju veće energetske efikasnosti i prirodnijeg ambijenta - objašnjava Ergić. Kroz proučavanje i praktikovanje permakulture pronašao je jedan potpuno novi svijet koji se neprestano razvija i razmotava. - Oprirođavanje i razvoj kreativnosti su nužno nusprodukti bavljenja permakulturom - kaže Ergić. Iako postoje povremeni prihodi, još uvjek ne živi od ove prakse, ali postoji želja i plan. - Takođe postoji potreba da širi ovu priču, ali sam pristalica: prvo praksa, pa onda priča. Ne radim za bilo kakvu instituciju, već isključivo djelujem individualno - kazao je Ergić. Zvanje permakulturnog dizajnera se stiče po završetku PDC-a, a mogli bismo ga opisati kao stvaraoca koji dizajnira samoodrživa ljudska staništa i zajednice po permakulturnim principima i načelima. - Posao od kojeg živim i kojim se bavim nekih 14 godina jeste građevinarstvo, konkretno izrada termo-izolacija na stambenim objektima. Bavim se i maslinarstvom i odatle dodatan prihod od prodaje maslinovog ulja. S obzirom da živim na moru, zadnjih par godina smo porodično počeli da se bavimo turizmom, konkretno rentiranjem kajaka i sup daski u toku turističke sezone. Kao što kaže jedno od permakulturnih načela: svaka funkcija treba da bude potpomognuta od strane više elemenata. Ako jedan izvor prihoda zakaže, neće treći - kaže u šali Ergić. n. koVaČeViĆ

20 Enigmatika

Nedjelja, 23. februar 2020.

Enigmatika

Horoskop

Nedjelja, 23. februar 2020.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (24.2-1.3)

komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove poPONEDJELJAK četke kao i za uspješan završetak starih Imate dobro zdravlje, energičnost, uži- poslova. Takođe je veoma povoljno za tak u komforu i dobrom društvu. Kori- finansije i planiranje. sno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, nove početke kao NEDJELJA i za uspješan završetak starih poslova. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo Tranzit traje od utorka u 7:57 do čejaka. Naglašena je ideja troškova i gubitvrtka u 20:38. Nepovoljni dani. Izbje- taka. Povoljno je uglavnom za duhovgavajte sukobe, naročito sa bližnjima i nost, milosrđe... autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglav- PONEDJELJAK nom za duhovnost, milosrđe... Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne PETAK I SUBOTA počinjete ništa značajno. Pazite šta jedeOvo su dani kada Vam toliko toga polazi te i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. za rukom. Uživaćete u sopstvenoj sna- Prisutan je gubitak energije i resursa. zi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK odnose. Porodično okruženje je stabil- Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća ka u 20:38. Ovo su relativno nepovoljni putovanja, nove početke i poduhvate. dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava NEDJELJA sa vlastitom djecom ili podređenima. Problem je manjak vitalnosti, slaba Problemi sa finansijama. Stomak je koncentracija i pad respekta u očima osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. drugih. Ne ulaziti u porodične raspra- Moguća su neplanirana putovanja. Dani ve. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, ispunjeni brigom. posebno na vid. Previše je prepreka. PETAK I SUBOTA Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od PONEDJELJAK autoriteta ili od strane države. Imate Poteškoće lako rješavate. Dobićete po- karizmu i napredak po pitanju statusa. dršku ili razumijevanje osobe od auto- Odlično vrijeme i za provesti lijepe treriteta ili od strane države. Imate kariz- nutke sa svojim voljenima. mu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe tre- NEDJELJA nutke sa svojim voljenima. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. KoriUTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK sno za nova poznanstva i generalno za Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrt- druženje, putovanja, komunikaciju, noka u 20:38. Ovo su povoljni dani za Vas. ve početke kao i za uspješan završetak Imate dobro zdravlje, energičnost, uži- starih poslova. tak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma PONEDJELJAK povoljno za finansije i planiranje. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima PETAK I SUBOTA sa autoritetima. Emocije su vrlo snažne Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, te je moguća i napetost. Naročito je ponaročito sa bližnjima i autoritetima. In- voljno za bliskost sa intimnim partneteligencija može zakazati pa najbolje rom. da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo ja- UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK ka. Naglašena je ideja troškova i gubita- Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, ka u 20:38. Ovo su nepovoljni dani za milosrđe... Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje NEDJELJA da ne počinjete ništa značajno. Pazite Uživaćete u sopstvenoj snazi, životno- šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfronsti i oštrom intelektu. Tranzit je naroči- tacije jer se stvari lako mogu zakomplito povoljan za partnerske odnose. Ovo kovati. Prisutan je gubitak energije i reje povoljno vrijeme za kraća putovanja, sursa. nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ovnu

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Lavu

PETAK I SUBOTA

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Poteškoće lako rješavate. Dobićete po-

Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtka u 20:38. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješ av a t e . D o b i ć e t e p o d r š k u i l i razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

cija je pritom slaba. Imate zdravlje i Nizak kvalitet življenja i neusklađe- NEDJELJA vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa nost sa okolinom. Postoji opasnost da budete pogrešno zanimljivim osobama. shvaćeni. Dijete može imati problema PETAK I SUBOTA sa zdravljem ili manjak energije. PripaUTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju ziti na stomak. Čuvati se previše trošTranzit traje od utorka u 7:57 do četvrt- se poslovne prilike, finansijska situacija kova. Nizak kvalitet življenja i neusklaka u 20:38. Ovo su povoljni dani. Uživa- se popravlja, kompetentnost je na viso- đenost sa okolinom. ćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj kom nivou, a konkurencija je pritom ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaautoritetima, možda i putovati negdje. ćete u kontaktima sa zanimljivim osoEmocije su vrlo snažne te je moguća i bama. Pokušajte izbjeći prevelike trošPONEDJELJAK napetost, nemir. Osjećaj za sklad i har- kove. moniju je naglašen. Naročito je povoljUživaćete u sopstvenoj snazi, životnono za bliskost sa intimnim partnerom. NEDJELJA sti i oštrom intelektu. Tranzit je naroOvo su povoljni dani. Uživaćete u do- čito povoljan za partnerske odnose. PETAK I SUBOTA brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, Porodično okruženje je stabilno. Ovo Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna imati uspjeha u kontaktima sa autorite- je povoljno vrijeme za kraća putovaje jedna od najtežih mjesečevih pozicija tima, možda i putovati negdje. Emocije nja, nove početke i poduhvate. u tranzitu pa najbolje da ne počinjete su vrlo snažne te je moguća i napetost, UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. nemir. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtlako mogu zakomplikovati. Prisutan je ka u 20:38. Ovo su nepovoljni dani za gubitak energije i resursa. Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očiNEDJELJA PONEDJELJAK ma drugih. Ne ulaziti u porodične raGeneralno pripaziti na međuljudske Imaćete višak energije i bićete naročito sprave. Čuvati novce. Pripaziti na odnose, naročito se čuvati rasprava sa privlačni što je odlično za intimne od- zdravlje, posebno na vid. Previše je vlastitom djecom ili podređenima. Pro- nose. Novac može da dođe iz više izvo- prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali blemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv ra. Imate energiju, odvažnost i inicijati- imati na umu da ovo nisu dani za megpa oprezno sa jelom i pićem. vu. Pravo vrijeme za unapređenje dan. odnosa. Čuvajte se gubitaka. Ovaj tranzit se završava u subotu u 19:02.

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtka u 20:38. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

dršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Tranzit traje od utorka u 7:57 do če tvrtka u 20:38. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete poPONEDJELJAK grešno shvaćeni ili da budete poniženi. PETAK I SUBOTA Pojavljuju se poslovne prilike, finansij- Dijete može imati problema sa zdravOvo su povoljni dani za Vas. Imate do- ska situacija se popravlja, kompeten- ljem ili manjak energije. Pripaziti na bro zdravlje, energičnost, užitak u tnost je na visokom nivou, a konkuren- stomak. Čuvati se previše troškova.

Mjesec u Djevici

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtka u 20:38. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtka u 20:38. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit traje od utorka u 7:57 do četvrtka u 20:38. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 23. februar 2020.

Tati Tužnim srcem javljamo da je 22. februara 2020. u 74. godini, preminula naša draga

VESELINU PAVIĆEVIĆU

DANICA Petrova RUTEŠIĆ

Tvoj odlazak opominje na tugu koja će pratiti svaki trenutak budući kada se roditeljima ponadam i toplini zaželim. Zauvijek ću čuvati uspomenu na tebe i tvoju plemenitu dušu.

rođena Nikolić Saučešće primamo u kapeli u Nikšiću, 23. februara od 11 do 16 časova i 24. februara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Nikšiću. Cvijeće se ne prilaže.

1360

Tvoja NADA sa porodicom

Đede

Ožalošćeni: suprug PETAR, sinovi RADOMIR i NOVAK, kćerke RADOMIRKA i SNEŽANA, brat MILOŠ, sestre RUŽA i MILEVA, pastorka RADA, snahe TAMARA i MIRJANA, zaova VUKOSAVA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, zaović, zaovične i ostala rodbina RUTEŠIĆ i NIKOLIĆ 1380

VESELINE PAVIĆEVIĆU Voljeni đede

BAJA Dozivamo te, ti nečuješ. Nedostaje nam tvoja nježnost, briga i pažnja kojom si nas nesebično darivao.

Vrijeme čini one koji odlaze vječnima, a one koji ostaju ponosnima što će imati tu privilegiju da njeguju uspomene. Naše su uspomene na tebe neprolazne. Tvoji unuci SAŠA i STEFAN, snaha MARIJA i praunuk LUKA 1361 Voljeni tata

Čuvaće te u sjećanju, tvoja unučad: PETRA, SARA i BALŠA

1357

Navršava se godina od smrti našeg dragog i voljenog zeta

VESELIN PAVIĆEVIĆ Počivaj mi u miru i neka ti anđeli prosvijetle put u tom drugom životu. Hvala ti za svu pažnju koju si nesebično pružao.

BAJE BULATOVIĆA

1362

Tvoja ćerka TANJA sa porodicom

Tvoja dobrota i plemeniti lik ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Đede DUJO sa porodicom 1359 Dragi prijatelju

VESELINE PAVIĆEVIĆU BAJA

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM ili mijenjam kuću izviše hrama oko 60 m2 na placu od 300 m2 za garsonjeru uz doplatu. Tel. 067/ 161- 010 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogor-

Bio si za primjer svega poštenoga i ljudskoga. Vazda si bio uz nas i za nas. Fališ nam svima. Prijatelji SMOLIĆI 1358

skih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 3

Posljednji pozdrav dragoj

Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova. Samo pozovite. Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 4 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 5

Ni tuga ne može da te zamijeni. Ni praznina da pobijedi. Ponosni smo što si dio nas. Tvoji: sin ZDRAVKO, unuk VUK i unuke NAĐA, NINA i SAŠKA 1363 Voljeni deda

Posljednji pozdrav našem dragom dedi

VESELINE PAVIĆEVIĆU MILOSAVI Počivaj u miru. Od MILICE BULATOVIĆ sa porodicom 1367

VESELINU P. PAVIĆEVIĆU Dragi naš deda, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoja unučad: BATO, DIJANA i VANJA sa porodicama 1366

Putuj mirno carstvu nebeskom, jer časno si hodao kuglom zemaljskom, pohrli njoj, jer to si čekao, kako si živio, tako si i dočekao. Tugujem i zauvijek ću te voljeti, nek tvoj san ništa ne remeti. Počivaj u miru. 1364

Unuka NAJA sa porodicom

Posljednji pozdrav mom voljenom ocu

POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 i više godine Tel.069/032-380 6

VESELINU P. PAVIĆEVIĆU Dragi moj oče, napusti me i ti i ode da tvoja duša nađe mir pored moje majke. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava jer voljeni nikad ne umiru. 1365

Tvoja ćerka SLAVICA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Dana 25. februara 2020. navršava se tužna godina od kad nije sa nama

Nedjelja, 23. februar 2020.

Dana 22. februara 2020. preminuo je u 66. godini naš voljeni otac i brat

Posljednji pozdrav

BRANKO - BAJA BULATOVIĆ Dragi tata, Nedostaje nam tvoja očinska nježnost, toplina i ljubav kojom si nas obasipao. Baćki, fale mi naši razgovori. Ali ti si uvjek tu u mojim mislima, u svakom pupoljku u svakoj travčici naše bašte. Ponosni smo na tvoj častan i dostojanstven život.

MIJO Dragišin KADIJEVIĆ

MIKU KADIJEVIĆU

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju, 22. februara od 12 do 16 časova i 23. februara od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.

Voljeni moj JEDINI BRATE MIKO. Dok ti ovo pišem dio mene je otišao sa tobom. Ne mogu da povjerujem da je ovo istina. Kada si me željno zvao da dođem i budem sa tobom, ni slutila nijesam da je to zadnji put. Znaš, da je bilo pomoći – da bih rado svoje srce tebi dala, pa da si još tu. Slomljena, ranjena, neutješna i slijepa od bola za tobom, svijete moj.

Čuvaju te od zaborava, zauvijek tvoji: đeca: TAMARA, MILICA i MIRKO, sestre BRANKA i NATAŠA, supruga SLAVICA, snaha SANJA, zet TONI SMOLIĆ, unučad i ostala rodbina 1356 Dragi

MIKO Počivaj u miru.

Porodica VUJIĆ

1379

OŽALOŠĆENI: sinovi VOJKO, MARKO i RANKO, sestre NADA, BRANKA i MIRA, tetke STANKA, KOKE i LALA, brat od strica TODOR, sestrić ĐURAN, sestrične SNEŽANA, ELIZABETA, KRISTINA, MARIJA, SLAĐANA i SNEŽANA, braća od ujaka NENAD, MILUTIN i ALEKSANDAR, sestre od ujaka LJILJA i KAĆA, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina KADIJEVIĆ i VUŠUROVIĆ

Tvoja sestra BRANKA – ĆORA - kako si me zvao

Voljeni brate

1302

1369 Posljednji pozdrav voljenom bratu

Посљедњи поздрав нашем драгом

MIKO MIKU KADIJEVIĆU Tužan je ovaj posljednji pozdrav Tebi. Slomljena, ali i ponosna što sam te takvog imala. Počivaj u miru. Tvoja sestra MIRA i zet DRAGAN 1371

МИКУ КАДИЈЕВИЋУ

Sestra NADA i zet BRANKO 1312

Драги брате, пошао си тихо и достојанствено на пут који си жељно чекао 27 година... Почивај у миру гдје ће твоја душа коначно наћи спокој.

Voljeni ujače

Moj voljeni i poštovani ujko

С поштовањем, твој брат ДРАГАН, снаха НИНА, ЈЕЛЕНА, КСЕНИЈА и БАЛША 1376

MIKO

Посљедње збогом драгом брату

Dok naša srca plaču za tobom, ti si napokon kraj svog Anđela. Tvoje sestrične: MARIJA, SLAĐANA i SNEŽANA

MIKO

1372 Dragom

МИКУ

MIKU KADIJEVIĆU Riječi ne mogu da opišu koliko se loše osjećam. Prebrzo si otišao u zagrljaj tvojoj najvećoj ljubavi. Mirno spavaj, a nama ostaje da se sjećamo tvoje dobrote i poštenja. Sestra ZORICA DRECUN sa porodicom

Ujko, anđele moj, cijeli život si me čuvao i mudro savjetovao, bio si mi očinski lik, kojeg nikad nisam imala. Jako te poštujem i volim. Ali kruta bolest mi te je nažalost prebrzo uzela. A htjela sam još toliko toga da podijelim sa tobom i sigurna sam da bi bio ponosan. A sad anđele moj počivaj u miru dok nam se putevi nekad opet iza duge ne sastave.

Почивај у миру, поред родитеља и твоје Марине. Поново сте вас двоје заједно.

Сестра ЉИЉА са породицом

Srcem uvijek tvoja voljena sestrična KRISTINA, koju si ti imenovao.

1377

Volim te!

Посљедњи поздрав брату од тетке

1373 Posljednji pozdrav bratu

1370

Posljednji pozdrav našem dragom drugu

МИКУ КАДИЈЕВИЋУ Тешко је наћи праве ријечи... Чуваћемо те у топлом сјећању онако насмијаног, и у врелој сузи ока.

MIKU KADIJEVIĆU S tugom i poštovanjem,

MIKU KADIJEVIĆU

DRAGAN – KECO NOVAKOVIĆ 1374

Твоја КАЋА са породицом

1375

BATO i MIJO MILIĆ

1378

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 23. februar 2020.

Posljednji pozdrav voljenom ocu

MIKU KADIJEVIĆU

Tata, tuga za tobom je ogromna, ali znamo da si ti napokon srećan kod tvoje i naše Marine. Počivajte nam u miru, a mi ćemo vas zauvijek nositi u srcu i čuvati od zaborava.

Tvoji sinovi: VOJKO, MARKO i RANKO

1368

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 23. februar 2020.

Posljednji pozdrav voljenom i nikad prežaljenom ujaku

MIKU

Neprihvatljiv mi je ovaj rastanak sa tobom, oči moje. Ja sam mnogo tužan, ali vjerujem ti si srećan, jer ideš u zagrljaj svojoj najvećoj ljubavi. Počivaj sad u miru dušo moja, pa kad dođe moje vrijeme, siguran sam da ću imati mjesta pored tebe, da se dobro izgrlimo, jer to nismo mogli ovih dana. Hvala ti na svemu što si mi pružao, moje djetinjstvo pored tebe bih svakome poželio. Volim te najviše, sve moje!

Tvoji: ĐURAN, MAJA i LENA

1339

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 23. februar 2020.

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Дана 22. фебруара 2020. у 97. години, умрла је наша драга Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je u 84. godini preminula

MIKU KADIJEVIĆU ŽANA i BETA

1313

S poštovanjem i velikom tugom opraštamo se od kuma

MILICA pok. Đura RADOVIĆ rođena Popović

ДРАГИЦА Стијепа КУЉАЧА

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu, 22. februara 2020. godine od 15 do 18 časova, 23. februara od 10 do 13 časova i od 15 do 18 časova i 24. februara od 10 do 13.30 časova, kada pogrebna povorka kreće ka mjesnom groblju Sveti Nikola – Kopito – Njeguši, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Саучешће примамо у градској капели у Будви 23. фебруара од 9 до 16 часова и 24. фебруара од 9 до 10.30 часова. Сахрана ће се обавити 24. фебруара у 11 часова на сеоском гробљу испред манастира Дуљево, Куљаче.

Ožalošćeni: sinovi LJUBO i JOVAN, ćerke VJERA i JADRANKA, snahe ILINKA i VJERA, braća od strica JOVAN i VLADO, sestre od strica LJUBICA i MARICA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

MIKA 1350

Neka ti je laka zemlja. MIĆO JOVETIĆ sa porodicom

рођ. Анђус

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ЛАЗАР, ћерка КАЋУША, заова ДРАГИЦА, зет ВЛАДИМИР, снахе НАДА и КАТАРИНА, унучад ДУШАН, МИЛОШ, ЂУРО, ЛИДИЈА и ИВА, праунук ЈАН, сестрићи СТЕВО и МИЛАН - МИЋО СРЗЕНТИЋ са породицама и остала родбина

Posljednji pozdrav majci, svekrvi, babi i prababi

1329

1331

Posljednji pozdrav dragom sestriću i bratu

Draga naša baba

MILICI pok. Đura RADOVIĆ rođena Popović

MIKU KADIJEVIĆU Prerano nas napušti, neka tvoja napaćena duša počiva kod tvojih najmilijih. Tetka KOKE i SESTRE

Ostala nam je tuga, uspomene i ponos što smo te imali, ali zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

1351

DRAGICE

Sin JOVAN sa suprugom VJEROM, ćerkom JOVANOM i sinom PETROM

Posljednji pozdrav majci, svekrvi, babi i prababi

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Uvijek ćemo se rado sjećati i čuvati sve uspomene na tebe. S ljubavlju i poštovanjem tvoji:

1334 DUŠAN, MILOŠ, LIDIJA, ĐURO, IVA, JAN, KATARINA i JOVAN

Posljednji pozdrav zetu 1332

MILICI pok. Đura RADOVIĆ rođena Popović

MIKU KADIJEVIĆU

Ostala nam je tuga, uspomene i ponos što smo te imali, ali zauvjek ćeš živjeti u našim srcima.

Тужним срцем јављамо да је у 85. години преминула наша драга и племенита

Sin LJUBO, snaha ILINKA, unuka MILICA i unuk DUŠAN Od PAJA MILIĆEVIĆA 1333 Posljednji pozdrav dragom kumu

1352 Posljednji pozdrav dragoj majci

МИЛОСАВА Драгова ПОПОВИЋ рођена Вулетић

MIKU KADIJEVIĆU

MILICI Đurovoj RADOVIĆ

Težak je i bolan rastanak sa Tobom. Počivaj u miru. Porodica pok. ANDRIJE ĐURKOVIĆ 1340 Posljednji pozdrav

od njene ćerke VJERE PAVLIĆEVIĆ s porodicom

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 22. фебруара 2020. од 12 до 16 часова и 23. фебруара од 10 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Мала Загреда у 15 часова. Кућа жалости Орашје. По жељи покојнице цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: синови БОРКО и МИОДРАГ, шћерке ВЕСНА, МИЛИЈАНА и НАТАША, брат ДОБРИСЛАВ - ДОДА, сестра ВАСА, снахе РАДМИЛА и ЖЕЉКА, јетрва ДРАГИЦА, заова АНКА, братанић ДРАГОРАД, ђеверичићи МИЛАН и ЖАРКО, ђеверичне, братаничне, сестричне, заовичићи, заовичне, унучад, праунучад и остала родбина ПОПОВИЋ и ВУЛЕТИЋ

1353

1316

Posljednji pozdrav dragoj majci

Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj

MIKU Dragišinom KADIJEVIĆU Počivaj u miru, moj voljeni druže. NEĐO i SVETLANA 1341 Posljednji pozdrav kume

od njene ćerke JADRANKE KUŠEVIJE s porodicom 1354

MIKO KADIJEVIĆ 1342

SAVIĆ i IVAN

MILOSAVI Dragovoj POPOVIĆ

MILICI Đurovoj RADOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1324

od jetrve DRAGICE i đeveričića MILANA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Недеља дана је од смрти нашег

Nedjelja, 23. februar 2020.

S poštovanjem i tugom posljednji pozdrav dragom đedu Тужним срцем јављамо да је наша драга

VESELINU PAVIĆEVIĆU НЕБОЈШЕ – БОБА БАБОВИЋА

Драги тата, изгубили смо ову тешку битку у којој си био прави херој, до самог краја храбар и насмијан... Много нам недостајеш, и сваким даном све нам је теже... Поносни смо на тебе и на оно чему си нас учио од малена... Почивај у миру... Живјећеш у нама док постојимо.

РАДА – РАДОЈКА Радулова СТАНИЋ

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

рођена Новаковић

NENAD i DRAGICA SAVOVIĆ преминула послије краће болести, 22. фебруара 2020. у 74. години. Сахрана ће се обавити 23. фебруара у 14 часова на гробљу Кисјеле Воде. Саучешће примамо у капели на Кисјелим Водама.

1336 Sa tugom i bolom opraštamo se od brata i đevera

Волимо те: ВЕРИЦА, ЊЕГОШ и ВАСИЛИЈЕ

1345

Ожалошћени: супруг РАДУЛЕ, синови СЕКУЛЕ и ВЛАДАН, снаха МАРИЈАНА, брат ДРАГО, сестре МИЛКА и СТАНА, унучад НЕМАЊА, БАЈО, НИКОЛИНА, МАРИЈАНА и МИЛИЦА, ђевер МИЛИЋ, заова МИЛИЦА, праунучад и остала многобројна родбина 1307

Недјеља дана је од смрти нашег

VESELINA PAVIĆEVIĆA Počivaj u miru, brate moj. Brat JOVO i ZAGORKA 1349

Dana 21. februara 2020. godine umrla je

Voljenom

НЕБОЈШЕ – БОБА БАБОВИЋА Кад срце и душа боли, вријеме не може бити лијек већ тиха патња и бол. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Волимо те пуно: кћерка ЈОВАНА, зет БУДО, унуке АНЂЕЛА, ЛУЦИЈА и ВИКТОРИЈА 1346 Недјеља дана је од смрти нашег

MILKA - JAVORKA Dimitrijina SEKULOVIĆ rođena Belojević

ĐEDU Ostavio si neizbrisiv trag, tvoja dobrota i plemenitost se ne zaboravlja. Bio si nam đed kakav se samo poželjeti može. Uvijek ćeš zauzimati posebno mjesto u našim srcima. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1343

Sahrana je obavljena u prisustvu uže porodice 22. februara.

Unuka SANJA sa porodicom Ožalošćena PORODICA

Posljednji pozdrav bratu 1315

НЕБОЈШЕ – БОБА БАБОВИЋА Драги тата, дубоко ме погодио твој одлазак. Захвална сам ти на свему што си учинио за нас. Почивај у миру, заувијек у нашим срцима.

Тужним срцем јављамо да је изненада у 76. години преминуо

Волимо те пуно: кћерка МИЛЕНА, зет ДАНИЛО, унучад ЛАЗАР, ЛУКА и КРИСТИНА

VESELINU PAVIĆEVIĆU

1347 Недјеља дана је од смрти нашег

Od sestre MILENE sa porodicom

1300

СЛОБОДАН Драгишин БОЖОВИЋ

Posljednji pozdrav ujaku

НЕБОЈШЕ – БОБА БАБОВИЋА

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 22. фебруара 2020. од 12 до 17 часова и 23. фебруара од 9 до 11 часова, када крећемо за Шекулар – Беране, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Живот пролази, али твог осмијеха и гласа на вратима нема, а научила сам да ми долазиш, да нас среташ да се дјеца радују ђеду. А сад оста само бол за тобом и празнина твога мјеста у мојој родитељској кући.

1348

Волимо те пуно: кћерка ТИЈАНА, зет ДРАГАН, унучад ЛАЗАР и КСЕНИЈА

VESELINU PAVIĆEVIĆU 1301

Ожалошћени: супруга МИЛА, син ДРАГИША, ћерке ДИЈАНА и ЈЕЛЕНА, брат ДОБРИВОЈЕ, сестра СЛАВКА, снаха САЊА, унучад и остала многобројна породица БОЖОВИЋ и МИЈАТОВИЋ

Od RATKE VUKČEVIĆ sa porodicom 1335

Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

Navršava se tužna godina od smrti moje sestre

NEBOJŠA BOBO BABOVIĆ Moj tata, najvoljeniji, ponosna sam što si moj otac, ponosna sam na sve što si postigao i kakav si čovjek bio. Najbolji si na svijetu, hvala ti za sve. Dok sam živa, živiš i ti sa mnom.Volim te

Tvoja LJILJANA sa porodicom 1330

TANJE

ZORE RADOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije ublažilo našu bol za tobom. Mnogo nam nedostaješ i svakim danom ćeš sve više. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima.

Sa ljubavlju i tugom u srcima čuvamo najljepše uspomene na tebe, tvoje dobro i plemenito srce u kome je bilo mjesta za sve nas.

Tvoji: majka NATA, braća VLADAN i DRAŽEN sa porodicom

Brat LJUBO NIKOLIĆ sa porodicom

1355

e-mail: oglasno@t-com.me

1292

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 23. februar 2020.

POMENI

Sjutra se navršava 40 dana od kada nije sa nama naša draga

Сјутра, у понедјељак, 24. фебруара, навршава се пет година од када нас је заувијек напустила наша драга

Dana 26. februara 2020. navršava se godina od smrti moje drage majke

СТОЈА ПЕРОВИЋ

STEVANIJA Milanova ŠANOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.

VERE Brankove RAIČEVIĆ

Nije istina kada kažu da vrijeme liječi sve rane, jer rana koju si ostavila svojim odlaskom nikako da zaraste. Navire lavina sjećanja za sve ono lijepo čemu si me kroz život učila i osjećaj žaljenja što to ne mogu dijeliti sa tobom. Još jednom neizmjerno hvala.

Tvoja PORODICA

рођена Ивановић

Иако вријеме пролази, сјећања на њену доброту, ведар лик и приврженост породици не блиједи. Она ће трајно остати у нашим успоменама. Данас, у неђељу, 23. фебруара у 9 часова ужа фамилија обићи ће њену вјечну кућу, залити је сузама и окитити цвијећем. Њени НАЈМИЛИЈИ

1293

1298

Navršava se četrdeset dana od smrti naše

СЈЕЋАЊЕ 24. 2. 2015 – 24. 2. 2020.

7. 2. 1983 – 7. 2. 2020.

12. 8. 2000 – 12. 2. 2020.

СТОЈА ПЕРОВИЋ

МИЛОРАД МУСА ИВАНОВИЋ

АЛЕКСИЈА ЛЕКА ИВАНОВИЋ

Tvoja kćerka RAJNA ZEČEVIĆ sa porodicom

ZORKE Jovanove RADOVIĆ Vječna ti slava i hvala za sve što si učinjela za nas. Čuvaćemo uspomene od zaborava, ostajući u našim mislima i srcima zauvijek.

1344

RADE, BRANKA, NIKOLA, DEJAN i JELENA

TUŽNO SJEĆANJE 1308

рођ. Ивановић

Сјећање и драге успомене на Вас не блиједе. Ваши: МИРА, СЛАВИЦА и МЛАДЕН са породицама

Navršava se četrdeset dana od smrti naše 1299

Navršava se godina od smrti naše majke i bake

MILENKO – MIŠKO

MILAN – MINJO

ILIJA – IKO

24. 2. 2000.

11. 11. 2010

28. 2. 2001

VUJOŠEVIĆ

ZORKE Jovanove RADOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoja SEKA

DANICE KALEZIĆ

1309 Dani prolaze, a mi živimo u nevjerici da Vas više nema. Sa ponosom Vas pominjemo i čuvamo od zaborava.

Navršava se četrdeset dana od smrti naše

Mama, s ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvaćemo uspomene na tebe, tvoju dobrotu i ljubav koju si nam davala. Hvala ti za sve. Mnogo te volimo.

Vaši NAJMILIJI Tvoji: kćerka SANJA i sin MAKSIM sa porodicom 1296

ZORKE Jovanove RADOVIĆ TUŽNO SJEĆANJE 1996 – 2020.

Okupljala si nas čitav svoj život. Hvala ti za sve što si znala i činjela za nas. NEŠKO sa porodicom 1310

SAVO LAZAREVIĆ

1306 Navršava se četrdeset dana od kada je izmorena teškom bolešću otišla na vječni počinak naša draga supruga, majka i baba

Navršava se četrdeset dana od smrti naše

dipl. ing. agronomije u penziji Tolike godine su prošle, a uspomene i sjećanje na Tebe i na tvoju ljubav koju si nesebično davao trajno u svojim srcima nose tvoji najmiliji. Supruga HILDA, sin RADOJICA sa porodicom i ćerke RADMILA i MILICA sa porodicama 1314

LJUBICA Petrova KADIJA ZORKE Jovanove RADOVIĆ

Danas se navršava najtužnija godina kako nismo više zajedno, voljeni naš

Hvala ti na svu ljubav, pažnju i dobrotu kojom si nas darivala. BATO sa porodicom 1311

VESKO KOSIĆ Grlimo uspomene, svakog trena živiš u nama, ljubimo te srcem. Ponosni smo na bol, jer je zbog Tebe, dragi naš Vele, nedostaješ... Vole te tvoji: MIKICA, NELA, ŽANA, LALE, đedova PRINCEZA, DŽIN i ŠAMPION 1291

Neka tvoja časna, a napaćena duša nađe mir i spokoj u carstvu nebeskom. TVOJA PORODICA 1317

LJUBICA

Ni suze ni bol vrijeme ne briše, što ide dalje boli sve više. Čuvaju te u najljepšim uspomenama

1319

ANĐELKA i DJECA

LJUBICA

Vrijeme prolazi, praznina, tuga i bol, zauvijek ostaju u našim srcima. Čuva te od zaborava

1318

NEVENKA sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja Drugu

Nedjelja, 23. februar 2020.

Četrdeset je dana od smrti dragog nam

MIĆU Kad nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli ono što ide poslije. Boli praznina, koja nikad neće biti popunjena. Boli to što znam da te više neću nikad vidjeti, što neću čuti tvoj smijeh i tvoje šale. Druže moj, prerano si pošao, a htio si puno toga. Zašto? Pitam se svakog dana. Stalno si u mojim mislima i sjećanjima... Nek te anđeli čuvaju.

PETRA PERA RADULOVIĆA

PORODICA

1338

1294

Voljenom drugu

Godina je od smrti našeg dragog brata

ČUPU

BAJE BULATOVIĆA Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju da te vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Tvoj drug MARKO RAKONJAC sa porodicom 1337

Tvoji NIKOLIĆI

Dana 23. februara 2020. navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog

JANKA Đokova PEKOVIĆ

Teško je prihvatiti stvarnost u kojoj nijesi sa nama. Nastavljamo zajedno sa tobom u našim srcima zauvijek. Umjesto pomena priložićemo sredstva za održavanje groblja. U nedjelju u 10 sati porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

FILIP

Bol ne prolazi, tuga je velika, jedina je utjeha da si sada na mjestu đe nema bola i tuge. Hvala ti za ponosan, pošten, dostojanstven i iskren život. Počivaj u miru, čuvaću te u najljepšim sjećanjma.

Navršava se tužna godina od odlaska na vječni počinak našeg premilog oca, supruga, djeda, tasta

1297

profesor matematike i zamjenik direktora u penziji, ŠC „Sergije Stanić“, Podgorica

Jale, naš dragi, Prođe pretužna godina od rastanka sa tobom na vječni počinak. To je nenadoknadivi gubitak za cio život svih nas. Nedostaješ nam svakog trenutka, da te vidimo, dodirnemo, zagrlimo, razgovaramo... iako je tvoj duh u nama i svuda oko nas, voljeni Jale. Bio si naša velika uzdanica i dobro. Bila je sreća i radost djeliti život sa tobom. Tvojim odlaskom ništa više nije isto. Odnio si sa sobom dio naše duše. Ostala su nam sjećanja na sve te srećne trenutke koje smo proveli zajedno, a koja se smjenjuju sa dubokom tugom, čežnjom i bolnom prazninom. Jale, mili, našim razgovaranjem, sjećanjima na Tebe, tvoj divni, otmeni lik, izuzetan duh i časni ovozemaljski život, tvojim unučadima ćeš biti uzor i putokaz, kako se postaje tako dobar, čestit, odmjeren, plemenit, skroman, voljen i poštovan čovjek. Nikad prežaljen, živjećeš u nama dok smo živi. Jale, dragi, neka je blaženo tvoje mjesto počinka, da si u miru Božjem. Sa tugom, ljubavlju i poštovanjem: supruga MIRA, ćerke VANJA i SANJA, unučad MILA i MIŠO i zet CHRISTOPHER 1320 Navršava se tužna godina od kada nije više sa nama naš premili otac, djed i tast

Godina je prošla od smrti našeg dragog

PEKA Gorčinovog NIKOLIĆA Istina je teška, tuga i bol veliki, a riječi malo da opišemo koliko nam nedostaješ. Sudbina je bila jača od naših želja da uživaš sa nama. Počivaj u miru sa voljenima, a voljeni nikad ne umiru. Brat NIKOLA sa porodicom

JANKO Đokov PEKOVIĆ

BAJE BULATOVIĆA

profesor matematike i zamjenik direktora u penziji, ŠC „Sergije Stanić“ Podgorica

Pamtićemo te po dobru i čuvati od zaborava. 1325

BORO STANIŠIĆ sa porodicom

Prođe godina bez tebe brate

1303

Premili moj tata, Tuga i praznina za tobom ne jenjava. Boli svako sjećanje na Tebe, boli koliko si se radovao susretu sa tvojom unukom Milom. Nedostaje mi i nedostajaće mi, kada dolazim iz dalekog svijeta, da mi Ti otvoriš vrata našeg doma i dočekaš me nasmijanog lica i raširenih ruku. Mili tajo, fali nam svakim danom sve više tvoja dobrota, toplina, razgovori... Tvoji:

Навршава се 40 тужних дана од смрти мог вољеног стрица

BAJA Dvanaest tužnih mjeseci, tuguju za tobom 1326

tvoje NATAŠA i BRANKA sa porodicama

ćerka VANJA, unuka MILA i zet CHRISTOPHER

1321 Dana 23. februara ove godine navršila se tužna godina od ovozemnog rastanka sa premilim ocem i djedom

ПЕКА НИКОЛИЋА Дана 18. јануара 2020. године, изненадио си ме твојим одласком који ме је много потресао и са којим и даље не могу да се помирим. Стрико, размишљам да ли сам ти могао икако боље помоћи тог дана као што си ти мени несебично помагао од мог рођења до твоје смрти. Памтићу сваку твоју топлу ријеч, искрен и добронамјеран савјет и чуваћу те од заборава, мој мили стрико. Почивај у миру.

JANKO Đokov PEKOVIĆ NIKOLA M. KOKOTOVIĆ

Твој синовац ГОРАН Prođe 12 godina otkako si napustio svoj dom. Neka tvoja plemenita duša počiva u raju. Sjećanje na tebe vječito traje.

1327 Дана 23. фебруара 2020. навршава се 40 тужних дана од изненадне смрти драгог брата, ђевера и стрица,

profesor matematike i zamjenik direktora u penziji, ŠC „Sergije Stanić“ Podgorica

Tvoja supruga JULKA

Voljeni tajo, Pomisao na Tebe je bolna. Beskrajno nedostaješ meni i tvom unuku Mišu u njegovom odrastanju. Tvoji:

ćerka SANJA i unuk MIŠO

1322

1295

Dragom bratu

Mom bratu

ПЕКА Горчиновог НИКОЛИЋА Непролазан је бол и туга која оставља печат на овај сурови догађај који те прерано отргнуо од нас. Непролазне су успомене на тебе. Твој глас, доброта, пожртвовање, пажња за мене, снаху, синовца и синовичну, биће заувијек запамћени у нашим срцима. Почивај у миру поред својих родитеља, и твога брата, а ми ћемо бити поносни на вас и чувати од заборава. Твоји: брат РАДОЈЕ, снаха СТАНКА, синовац ГОРАН, синовична ИВАНА 1328

OLGA KUSOVAC Prolazi evo prva zima tužna i bolna bez tebe. Bila si i ostala naša svetinja, pamtićemo tvoje riječi koje su bile temelj i oslonac života našega. Prolaze noći i dani ali nijedan više sa tobom. Pratiš nas ti sa tih božijih visina. Počivaj. PORODICA 1323

JANKU PEKOVIĆU

Jano brate, oprosti mi ako ti ovaj sestrinski bol remeti mir. Ne mogu shvatiti da nijesi među nama. Počivaj u miru dragi brate.

Čuvamo te od zaborava, počivaj u miru, voljeni Jano.

Sestra NJEGOSAVA sa porodicom

Sestra RADUŠA sa porodicom

1304

1305

TV program

Nedjelja, 23. februar 2020.

FILM

PRVA TV 16:00

SERIJA

RTCG 1 21:45

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Četiri vjenčanja i sahrana

Šetland

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Sat TV, r. 10:30 Tihi heroji, r. 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS 12:35 Muzika 13:05 Živa istina, r. 14:30 Koncert 15:30 Dnevnik 1 16:00 Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, r. 17:00 Dokumentarna emisija, r. 17:35 Mostovi 18:10 Montenegro all in one 18:40 Dokumentarna emisija 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Kuća kraljevog namjesnika, film 21:45 Šetland, s. 22:45 Dnevnik 3 23:15 Sportski dnevnik 23:30 Muzički program 01:30 Montenegro all in one, r.



   RTCG 2

06:00 Muzika 06:45 Sportska subota, r. 07:30 Rukomet (ž): Savehof – Budućnost, LŠ, s. 09:00 Vaterpolo: Jadran – Jadran (Split), LŠ, s. 10:15 Više od ljubavi, s. 12:00 Dnevna soba, r. 13:40 Sportska subota 14:20 Profil, r. 15:15 Više od ljubavi, r. 16:50 Fudbal: Budućnost – Kom, CFL, direktno 19:30 Dnevnik 2 20:10 Dokumentarni program, r. 21:00 Trumbo, film 23:00 Mladost, r. 01:00 Fudbal: Budućnost – Kom, CFL, snimak 02:30 Dokumentarni program 03:30 Montenegro all in one, r.

PINK M

05:30 Zadruga, pregled dana 07:00 Nemoguća ljubav, r. 08:00 Preživjeti Beograd, r. 09:00 Zakletva, r. 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga

17:00 17:02 18:00 18:03 18:30 19:00 19:10 20:00 22:30 22:00 00:00

Minut dva Ko je na vrhu, kviz Minut dva Zadruga Scena, pregled sedmice Minut dva Scena, pregled sedmice Zakletva, telenovela Zadruga, izbacivanje Zadruga Zadruga, uživo

TV PRVA

07:45 08:10 09:00 09:15 10:00 10:15 11:00 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 00:30 01:00 03:00 04:30

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

07:30 Centralni dnevnik, r. 08:00 Sportisimo, r. 08:10 Ljubav, navika, panika, r. 08:30 Kefalica, r. 09:30 Upoznajte Dejva, film 11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, r. 13:00 Vijesti 13:12 Sportisimo 13:40 Kapital 13:55 Zauvijek susjedi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Supertalent 22:30 Muzički program 00:00 Ubica na bijelom konju, film 01:40 Roki 2, r. 03:40 Grad koji se plaši zalaska sunca, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val 17:50 Muzički program

  VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:10 Bejblejd, dječija emisija 09:00 Pčelica, r. 10:20 Posljednja šansa za Harvija, r. 12:00 Vijesti 12:06 Largo Vinč, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine, s. 20:00 Muza Kobija Brajanta, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Sve za bebu, film 00:10 Posljednja šansa za Harvija, r. 01:50 Izdajnik, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Crna Gora

prognoza za 23. 02. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Auto moto show 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Naša bašta, r. Jutarnji žurnal Voljeti i umrijeti, r. Muzički program Četiri vjenčanja i sahrana, film Ekskluziv Stolice, r. Žurnal Vjenčanje godine, film Muzički program Već viđeno, film Ekskluziv, r. Četiri vjenčanja i sahrana r. Već viđeno, r. Vjenčanje godine, r.

NOVA M

IZLAZAK SUNCA

6.37 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

17.16 sati

Min.

Max.

-1° 5° -2° -1° 4° -2° 0° 4° -3° 3°

14° 17° 15° 15° 17° 14° 15° 16° 13° 15°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

-1° -4° -1° -4° 1° -3° -3° 4° 3° -6°

16° 13° 12° 13° 16° 13° 13° 16° 15° 11°

Ponedjeljak 24. 02. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Tokom dana mjestimično umjeren do pojačan vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 7, najviša dnevna 8 do 18 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 25. 02. 2020.

Magazin

Nedjelja, 23. februar 2020.

Izoštreno AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Drugi Montenegro Beer Fest od 24. do 26. jula, organizatori najavili

Bolji kvalitet programa i izbor izvođača

PODGORICA - Drugi Montenegro Beer Fest, koji će od 24. do 26. jula biti organizovan na Cetinju, nadmašiće kvalitetom programa i izborom izvođača prvi festival koji je u crnogorsku prijestonicu prošle godine doveo više od 20 hiljada posjetilaca, saopšteno je na konferenciji za novinare koja je organizovana na 42. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Direktor Turističke organizacije prijestonice Cetinje Oskar Huter kazao je da manifestacije ovog tipa imaju veliki uticaj na destinaciju u kojoj se održavaju, navodeći da su one ujedno i najbolji vid njene promocije i marketinga. - Ne treba posebno obrazlagati da što manifestacija ima širi opseg i značaj, veći procenat regionalnog učešća i uključenost regionalno poznatih ličnosti, to je i zainteresovanost medija za nju veća, a time je veća i promocija destinacije, ali i njene kulture i običaja, ekonomije i pri-

vrede - rekao je Huter. On je podsjetio da je prvi Montenegro Beer Fest privukao veliki broj posjetilaca svih dobi iz cijelog regiona i time postavio Cetinje na mapu festivala koji se ne smiju propustiti. - Sklon sam da prognoziram da ćemo krajem jula ove godine biti svjedoci posjećenijeg i još uspješnijeg Montenegro Beer Festa nego što je bio prvi. Mada, da bude i na nivou prošlogodišnjeg nećemo se buniti - istakao je Huter. Koproducent festivala Dejan Grastić iz Beogradske kulturne mreže kazao je da je festivalski turizam u ekspanziji u svijetu, jer stvara atipična iskustva koja su veoma važna prilikom donošenja odluka o putovanjima. Prema njegovim riječima, manifestacioni turizam prepoznat je od prijestonice Cetinje i Vlade Crne Gore, navodeći da sva istraživanja govore ,,da se svaki euro uložen u manifestacije trostruko vraća desti-

U pripremi nastavak hit komedije ,,Draga, smanjio sam djecu“

Moranis se vraća iz penzije LOS ANĐELES – ,,Draga, smanjio sam djecu“ je film koji je oduševio ljubitelje porodičnih filmova osamdesetih godina iz studija Dizni. Sada je Rik Moranis, koji 23 godine nije snimio igrani film, objavio je na Tviteru da se vraća ,,iz penzije“. Moranis je igrao ekscentričnog pronalazača Vejna u originalnom filmu iz 1989, kao i u dva nastavka. Nakon filma ,,Draga, smanjio sam nas“ (1997) Rik se povukao iz filmske industrije kako bi se

posvetio odgajanju sina i ćerke jer mu je supruga umrla. Ljubitelji filmova i serija osamdesetih pamte Moranisa kao jednog od originalnih ,,Istjerivača duhova“, Barnija iz ,,Porodice Kremenko“, Simora iz filma ,,Mala prodavnica užasa“ i lorda Mračnu kacigu iz parodije ,,Spaceballs“.

naciji u kojoj se dešava“. Drugo izdanje festivala je ključno, kazao je on, napominjući da će ove godine beogradsko izdanje festivala postati punoljetno. Đorđe Pajović iz grupe Tap 011 kazao je da odavno nijesu nastupali u Crnoj Gori, te da očekuju dobar nastup. - Uvijek smo bili dobro dočekani u Crnoj Gori. Nadamo se da nam se publika uželjela, tako da jedva čekamo da dođemo i sviramo - rekao je on. Inspektor Blaža podsjetio je da jedan od ambasadora Beer Festa, navodeći da se nada da će „u prijestonici Cetinje pružiti jedan od nezaboravnih nastupa“. - Pozivam sve ljude da dođu da napravimo što bolju atmosferu. Vidimo se uskoro na Cetinju - poručio je on. Montenegro Beer Fest organizuje se pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore i prijestonice Cetinje. Producenti festivala su MNEvent i Beogradska kulturna mreža. Z. K.

Sem Smit novim singlom najavio album LONDON – Jedan od najpopularnijih glasova moderne pop muzike Sem Smit publici donosi emotivnu baladu „To Die For“. Pjesma nosi naziv istoimenog studijskog albuma, koji će svjetlo dana ugledati prvog maja. Za pjesmu je predstavljen i spot, koji je režirao Grant Singer. ,,To Die For“ počinje uzorkom iz kultnog filma „Doni Darko“, a krasi je emotivan tekst naglašen aranžmanom kojim preovladavaju raskošni gudački instrumenti i klavir. Dio kreiranja ovog singla bili su Džejms Neper i priznati producentski duo Stargate. - Ova pjesma otkriva moje najdublje emocije. Džejms Neper, Stargate i ja napisali smo ju u razdoblju koje je obilježila neuzvraćena ljubav i intenziv-

Emotivna balada

na introspekcija - kaže Sam. Nova pjesma britanske pop senzacije stiže nakon zapažene obrade disko klasika „I Feel Love“ te uspješnih singlova „How Do You Sleep“ i „Dan-

Sem Smit

cing with a Stranger“ koja je do danas skupila više od 2 milijarde strimova i ostvarila platinasti tiraž u 19 zemalja. Album „To Die For“ biće objavljen tri godine nakon izdanja „The Thrill of it All“, na kojem se našao singl „Too Good At Goodbyes“, koji je na Spotifaju skupio više od milijardu strimova. Osim milionskog broja fanova, Sem Smit brojnim dosadašnjim uspjesima može pridodati više od 25 miliona prodatih albuma, četiri nagrade Gremi, tri nagrade BRIT, Zlatni globus i nagradu Oskar. Više detalja o studijskom albumu „To Die For“ biće otkriveno uskoro.

Glumci serije ,,Prijatelji“ se ponovo okupljaju

Nakon 15 godina

LOS ANĐELES - Glumačka postava svjetski poznate serije ,,Prijatelji“ ponovo će se okupiti kako bi snimila specijal. Ponovno okupljanje ,,Prijatelji“ desiće se nakon 15 godina i to povodom specijala, odnosno epizode koja će se emitovati putem strimng servisa HBO Max, a koji počinje sa radom u maju. Dženifer Aniston, Kortni Koks, Lisa Kudrov, Met Leblank, Metju Peri i Dejvid Švimmer će još jednom sarađivati i obradovati svoje fanove. Peri je na Instagramu napisao ,,dogodiće se“ uz objave fotografije glumačke ekipe iz devedesetih. Ostali glumci su potom dijelili isti post. Serija ,,Prijatelji“ se prikazivala od 1994.

do 2004. godine, a posljednju epizodu je gledalo 52,5 miliona ljudi u SAD, što znači da je bila najgledanija dvijehiljaditih. Takođe, serija je kasnije privukla veliki broj

mlađih gledalca na Netfliksu. Glasine o novom okupljanju su se pojavile kada je Aniston objavila zajedničku fotografiju na Instagramu u oktobru.