Dnevni list Pobjeda 08.03.2020. by Pobjeda

U FOKUSU

BUDVA: Privedene 32 osobe nakon ispada navijača vaterpolo kluba ,,Partizan“ iz Beograda

Kako se finansiraju udruženja Srba u Crnoj Gori?

Za promotere srpskog identiteta 4 miliona eura POVRIJEĐENO SEDAM POLICAJACA U SUKOBU SA HULIGANIMA

STR. 7.

TEMA: Kako funkcionišu mehanizmi parlamentarnog nadzora

Raonić: Kontrola pretvorena u „anemična“ saslušanja

STR. 2. i 3.

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Velikosrpski udar na emancipaciju Crne Gore

Iz EKIP-a i Telekoma poručuju da istraživanja pokazuju da uvođenje mobilnih mreža najnovije generacije ne predstavlja opasnost za zdravlje

Nema dokaza o štetnom uticaju 5G tehnologije STR. 4. i 5.

Lidija Dedović povodom predstave „Smrt i njeni hirovi“, čija je premijera 13. marta u CNP-u »Piše: Dinko GRUHONJIĆ STR. 9.

POBJEDA PITA: Zašto budući srednjoškolci polumature slave u ekskluzivnim hotelima i restoranima

Hilton odabrali i đaci i roditelji STR. 16. i 17.

Podjele su nas otupjele

STR. 12.

Politika

Nedjelja, 8. mart 2020.

U FOKUSU: Kako se finansiraju udruženja Srba u Crnoj Gori?

Za promotere srpskog identiteta 4 miliona eura BEOGRAD/PODGORICA Država Srbija je u protekloj deceniji za očuvanje identiteta Srba u Crnoj Gori iz budžeta isplatila gotovo 4 miliona eura. Ovaj iznos se odnosi samo na javno dostupne podatke. Udruženja Srba iz Crne Gore za taj novac trebalo je da promovišu: očuvanje srpskog jezika, ćiriličnog pisma, srpskih pisaca i običaja, značajnih datuma za istoriju Srbije, guslarske tradicije, štampanje knjiga i učenje istorije. Najviše novca Vlada Srbije je izdvojila za gradnju Srpske kuće i to 3,4 miliona iz budžetske rezerve. Srpska kuća je otvorena 15. februara prošle godine, a u njoj su smješteni Matica srpska, Institut za srpsku kulturu, Srpski nacionalni savjet, Udruženje književnika srpskog naroda, Srpska televizija, Srpski radio, novine, portali, Srpski kulturni centar i druge ustanove. Dodatnih 540.00 eura Vlada Srbije je obezbjedila za brojne projekte promovisanja srpskog identiteta u Crnoj Gori. Novac za te poslove dobili su Srpska televizija, portal IN4S, Matica srpska u CG, radio Svetigora, Mitropolija Crnogorsko primorska, Društvo za ravnopravnost i teleranciju ali i fudbalski klub ,,Obilić“ iz Herceg Novog kao i Eparhija budimljansko–nikšićka, Udruženje srpskih domaćina...

JAVNE TAJNE

Konkurse za projekte očuvanja srpskog identiteta u regionu raspisuju Uprava za dijasporu Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Ministarstvo kulture i informisanja Srbije jednom godišnje. Iako se možda čini da suma od 540 hiljada eura nije velika suma, jer je raspoređena na veliki broj udruženja - radi se samo o javno dostupnim podacima. Ministarstvo kulture i informisanja Srbije je ,,Pobjedi“ dostavilo zbirne podatke o finansiranju udruženja Srba u Crnoj Gori od 2010. do 2019. godine. - U tom periodu ukupno je isplaćeno 7.590.000 dinara

Srpska kuća u Podgorici

Za brojne projekte novac su dobili Srpska televizija, portal IN4S, Matica srpska u CG, radio Svetigora, Mitropolija crnogorsko primorska, Društvo za ravnopravnost i toleranciju ali i fudbalski klub ,,Obilić“ iz Herceg Novog kao i Eparhija budimljansko– nikšićka i Udruženje srpskih domaćina plus 42 hiljade eura što je 12.610.000 ili oko 107 hiljada eura - stoji u odgovoru Ministarstva kulture i informisanja. Gledano po godinama najviše novca udruženja su dobila 2012. godine 21.400 eura, a najmanje 2013. godine skoro dve hiljade eura. Međutim, uvidom u konkurse ista udruženja Srba su u jednoj godini novac dobijala i od Ministarstva kulture i informisanja i od Uprave za dijasporu s tim što je novac na konkursima Uprave za dijasporu mnogo veći.

PARE OD KONKURSA

Ministarstvu spoljnih poslova Srbije - kabinetu ministra smo 27. februara uputili četiri pitanja u vezi sa finansiranjem udruženja Srba u Crnoj Gori: koliko udruženja finansiraju, na koji način, kada je prvi put uvedeno finansiranje, da li se vrši kontrola finansiranja, ali odgovore nismo dobili. Na sajtu Uprave za dijasporu na konkursima za finansiranje projekata Srba u regionu od 2013. do 2019. godine udruženja Srba iz Crne Gore dobila su oko 430 hiljada eura. Najviše novca 26 udruženja iz Crne Gore dobilo je 2014. godine 105 hiljada eura, a najmanje para dobili su 2016. godine

20.000 eura što je podelilo 11 udruženja. Kada se radi o medijima, za pomenuti vremenski period, najviše novca dobila je Srpska televizija oko 16 hiljada eura i portal IN4S oko 12 hiljada eura. Mitropolija crnogorska primorska je za manastire Praskvica i Sv. Arhangela Mihaila i radio Svetigora dobila oko 17 hiljada eura, dok je Eparhija budimljansko-nikšićka dobila oko dvije i po hiljade eura. Matica srpska u CG je dobila najviše novca: za sedam godina od Uprave za dijasporu dobila je oko 77 hiljada eura, a fudbalski klub ,,Obilić“ iz Herceg Novog 12 hiljada eura. Društvo za ravnopravnost i toleranciju na konkursima za promociju informativnog tv i radio programa dobilo je oko 32 hiljade eura, a Udruženje srpskih domaćina oko deset hiljada eura za razne guslarske pripredbe. Zanimljivo je da udruženja Srba iz Crne Gore godišnje dobijaju jednu petinu od ukupne sume novca sa konkursa na kojem učestvuju i udruženja Srba iz: Slovenije, Hrvatske, BiH, Mađarske, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Albanije i neka udruženja iz Srbije. V. CVEJIĆ

Potpredsjednik DPS-a na sastanku Savjeta mladih te partije u Budvi

Marković: Povampiruje se politika krvavih 90-ih PODGORICA - Nad Crnom Gorom se povampiruju politike krvavih 90-ih godina prošlog vijeka, a Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je samo povod da se pokrene destrukcija protiv evropske i građanske Crne Gore, rekao je zamjenik predsjednika DPS Duško Marković na sastanku Savjeta mladih DPS Budva. On je prokomentarisao i izjavu srpskog patrijarha da u Crnoj Gori može doći do fizičkih obračuna, i kako je rekao, ,,čak do prolivanja krvi“. - Patrijarh Irinej treba da shvati i prihvati da je Crna Gora sekularna, građanska i višenacionalna država. U današnjoj Crnoj Gori scenario vjerske i nacionalne zemlje prosto - ne može

TEMA: Kako funkcionišu mehanizmi parlamen

Raonić: Kontro u „anemična“ s PODGORICA – Nijedan od instrumenata parlamentarne kontrole - parlamentarna istraga, kontrolna i konsultativna saslušanja, interpelacija, premijerski sat i poslanička pitanja, nije se pokazao kao sredstvo koje bi trebalo da natjera institucije da rade bolje, već se često kroz fingirana i naručena pitanja, i anemična saslušanja, izrodio u njegovu suprotnost – ocijenio je za Pobjedu Boris Raonić, predsjednik Građanske alijanse. Vlast i opozicija imaju suprotne stavove o parlamentarnoj kontroli – dok u DPS-u kažu da Skupština sve više koristi ustavne mehanizme parlamentarnog nadzora, iz DF-a poručuju da su kontrolna saslušanja farsa jer oni koji su pozvani ili ne dođu ili dolaze samo na sjednice odbora kojima rukovodi vlast.

MEHANIZMI KONTROLE

Skupštinski odbori tokom 2019. održali su 35 konsultativnih i sedam kontrolnih saslušanja – rečeno je Pobjedi iz Skupštine Crne Gore. Tokom 2018. održana su četiri kontrolna i 30 konsultativnih saslušanja, a 2017. godine jedno kontrolno i 43 konsultativna saslušanja. Tokom 2016. godine bilo je najviše kontrolnih saslušanja – deset, dok je konsultativnih bilo 32. To se navodi u izvještajima o radu parlamenta. Parlamentarna istraga rijetko se koristi u crnogorskom parlamentu. Postojali su anketni odbori koji su ispitivali privatizaciju Telekoma, aferu „snimak“, prodaju Duvanskog kombinata, tačnost navoda zagrebačkog Nacionala o duvanskoj aferi. U ovom skupštinskom sazivu nije po-

Boris Raonić

Andrija Nikolić

Veliku pomoć u jačanju parlamenta kroz mehanizme kontrole Vlade mogu pružiti i poslanici opozicije, za početak prisustvom sjednicama, a onda i iniciranjem saslušanja i odgovornim pristupom – kaže Andrija Nikolić, dok Milan Knežević poručuje da su saslušanja farsa jer, kako kaže, nosioci državnih funkcija ili ne dođu ili dolaze samo na odbore kojima predsjedava vlast krenuta nijedna parlamentarna istraga. Premijerski sat održava se jednom mjesečno, a poslanički klubovi 48 sati prije sjednice dostavljaju premijeru pitanja. Poslanici imaju na toj sjednici i mogućnost da čuju odgovore ministara na pitanja koja su im postavili 24 sata ranije. Boris Raonić podsjeća da je Evropska komisija u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da nadzorna funkcija Skupštine treba da bude popravljena. - Tu činjenicu je lako argumentovati kroz broj sasluša-

Dobar rezultat uprkos bojkotu - Odbor za međunarodne odnose i iseljenike u prethodnom periodu, tokom 26. saziva, posebnu pažnju posvetio je korišćenju mehanizama parlamentarne kontrole izvršne vlasti. Uprkos bojkotu dijela opozicije, te manjku inicijativa sa njihove strane, Odbor je uspio da održi 25 konsultativnih i 2 kontrolna saslušanja – kazao je Andrija Nikolić.

nja, kvalitet poslaničkih pitanja, bojkot opozicije, reakcije na nalaze DRI, zainteresovanost poslanika za izvještaje brojnih institucija koje Skupštini podnose i slično. Sve je to kreiralo veoma lagodnu poziciju za Vladu i ostale institucije, koje su u nedostatku kontrole, u nekim slučajevima i pogoršale rad, umjesto suprotnog, što je bilo za očekivati – istakao je Raonić. On ne očekuje da bi skoro moglo doći do promjene. - Do izbora je pola godine i teško je očekivati da se nešto drastično promijeni, ali zato već naredna godina trebalo bi da bude godina u kojoj će se nekadašnji pozitivni trendovi nastaviti. Skoro svi aktuelni problemi o kojima se ovih dana priča, prelamaju se upravo kroz ovu temu i rješavanje ovog problema će veoma zdravo uticati na kompletno društvo – dodao je Raonić. Poslanik DPS-a i predsjednik

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova reagovalo na izjavu portpa

Poručili da je Crna Gora ok evropskim vrijednostima MARKOVIĆ PORUČIO IZ BUDVE: Pitanje Zakona riješićemo mirno i demokratski, kao i svaki put do sada

proći - rekao je Marković. Zamjenik predsjednika DPS-a je kazao da će se i ovaj aktuelni problem riješiti na miran i demokratski način. - Niko Crnu Goru ne može uvu-

ći u sukobe i nestabilnost. I ovo pitanje, koje danas opterećuje mnoge građane i njihove porodice, riješićemo mirno i demokratski kao i svaki put do sada N. Đ. zaključio je Marković.

PODGORICA – Glava Crne Gore, kako to sugeriše portparolka ruskog MID-a Marija Zaharova, zaista jeste, okrenuta za 180 stepeni, ali ka vrijednostima evropske i evroatlantske zajednice i to je, vjerovatno, suštinski razlog našeg, nadamo se prolaznog, nerazumijevanja, naveli su u reagovanju iz crnogorskog

Ministarstva vanjskih poslova. Kako kažu, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, dio je svakog unutrašnjeg pravnog poretka i ekskluzivno pravo nacionalnog zakonodavstva svake nezavisne i slobodne države. Iako, dodaju oni, u ovoj oblasti ne postoje tvrdi i jasno kodifikovani međunarodni standardi, Crna Gora je, bez obaveze da to učini, i

ovaj Zakon pripremala, usaglasila i usvojila uz pomoć i konsultacije sa Venecijanskom komisijom. - Dakle, uz saglasnost najuglednijih evropskih i globalnih autoriteta kada je riječ o ovim pitan j i m a . Po t p u n o j e s t o g a neobjašnjivo i krajnje neuvjerljivo kako bi usvajanje jednog zakona, identičnog ili vrlo slič-

Politika

Nedjelja, 8. mart 2020.

ntarnog nadzora

ola pretvorena saslušanja

Milan Knežević

Brojna pitanja Dejan Peruničić, direktor ANB, Dragan Pejanović, državni sekretar u MUP-u, Zoran Lazović, pomoćnik direktora UP i Miljan Perović, generalni direktor Obavještajno bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane, kontrolno su saslušani 30. decembra prošle godine u Odboru za bezbjednost i odbranu, na temu „Konkretni oblici hibridnog rata protiv Crne Gore proteklih godina, njegovi nosioci, kao i osposobljenost nadležnih državnih organa u borbi protiv hibridnog rata i mjere i konkretne radnje koje su preduzete u svakom od evidentiranih slučajeva“. Odbor za ekonomiju održao je kontrolno saslušanje ministra finansija Darka Radunovića, kao i direktora Poreske uprave Miomira

Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Andrija Nikolić, kaže za Pobjedu da parlamentarna kontrola izvršne vlasti predstavlja najvažniji mehanizam putem kojeg građani preko svojih izabranih predstavnika u Skupštini kontrolišu rad Vlade. - Parlament koji pored zakonodavne uloge nema i punu kontrolu nad poštovanjem zakona i stalan nadzor nad radom Vlade koju je birao, ne vrši svoju osnovnu funkciju. Stoga je institut parlamentarne kontrole Vlade ključan za demokratsku ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti u svakom političkom siste-

arolke ruskog MID-a

krenuta

nog sa bilo kojim zakonom ovog tipa u bilo kojoj sekularnoj demokratskoj državi, uz to donesenog na pomenuti način, u jednoj maloj državi na Zapadnom Balkanu, moglo imati ,,svjetski značaj, odjek i uticaj na globalno jedinstvo pravoslavnog svijeta“, kako se to tvrdi u izjavi portparolke ruskog MID-a.

M. Mugoše, na temu „Primjene Zakona o reprogramu poreskih potraživanja“. Odbor za prosvjetu održao je kontrolno saslušanje ministarke nauke Sanje Damjanović, na temu „Ulaganja u nauku u Crnoj Gori: realizovano – planirano“. Kemal Purišić, ministar rada i socijalnog staranja, kontrolno je saslušan u Odboru za zdravstvo, rad i socijano staranje, na temu „Sprovođenje Zakona o zaštiti i zdravlju na radu“, a Kenan Hrapović, ministar zdravlja na temu „Funkcionisanje instituta izabranog tima ili izabranog doktora“. Odbor za ljudska prava održao je kontrolna saslušanja Mehmeda Zenke, ministra za ljudska i manjinska prava i Suzane Pribilović, ministarke javne uprave, na temu „Realizacija Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017-2021“.

mu. U našem sistemu, svoj doprinos parlamentarnoj kontroli u značajnoj mjeri daju i radna tijela Skupštine kroz kontrolna i konsultativna saslušanja – kaže Nikolić. Istakao je da su mehanizmi kontrole kroz odbore najčešći, najsvrsishodniji i najbliži poslanicima. - Kroz ovakve, direktne vidove parlamentarne kontrole, poslanici imaju mogućnost da vremenski neograničeno, i do detalja analiziraju teme od značaja za društvo. Činjenica da Skupština iz saziva u saziv, pojačava aktivnosti unutar odbora, važan je indikator da parlament sve više koristi do-

Još je manje jasno kako je moguće da ovakve i slične izjave, u periodu prije i nakon usvajanja zako n a , n i j e s u m i j e š a n j e u unutrašnja pitanja Crne Gore – saopštili su oni. Podsjećamo portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovila je da Rusija nema naviku da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja i da Crna Gora po tom pitanju nije izuzetak. - A, ako crnogorsko rukovodstvo želi da nađe one koji se miješaju u njena unutrašnja pitanja onda je potrebno da okrenu glavu za 180 stepeni i da pogledaju na sasvim drugu stranu. Onda će možda vidjeti ko se miješa u nji-

stupne ustavne mehanizme koje ima na raspolaganju – kaže Nikolić.

IMA PROSTORA ZA NAPREDAK

On je poručio da prostora za napredak ima. - Veliku pomoć u dodatnom jačanju parlamenta kroz konkretne mehanizme kontrole Vlade mogu pružiti i poslanici opozicije, za početak svojim prisustvom sjednicama, a onda i iniciranjem saslušanja i odgovornim pristupom u radu. Ono što sa sigurnošću potvrdjujem, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike će i u narednom periodu nastaviti da sprovodi kon-

hove unutrašnje stvari - rekla je ona. Ona je na taj način prokomentarisala izjavu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića o ruskom miješanju u unutrašnja pitanja njegove zemlje. Kako je naglasila „krivce treba tražiti na sasvim suprotnoj strani“. Zaharova smatra da je cilj takvih tvrdnji da se unutrašnji problemi rješavaju tako što će se tražiti spoljni neprijatelj i da se „javno mnjenje odvrati od shvatanja toga ko se zaista miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore“. Situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen u decembru prošle godine, nesumnjivo izaziva ozbiljnu

Iskustva Parlamentarna saslušanja postoje u gotovo svim evropskim parlamentima. Definisana su kao mehanizmi za prikupljanje informacija ili kao pravo odbora da traži podatke i prisustvo predstavnika državnog organa. Održavaju se najčešće ako odluku donese većina članova odbora. Takva je praksa u regionu, u Belgiji, Norveškoj, Portugalu, Italiji. U Francuskoj odluku o saslušanju donosi predsjednik odbora, u Njemačkoj i Holandiji četvrtina članova odbora, a u Danskoj se formira pododbor zadužen za organizovanje saslušanja. U Bugarskoj postoje saslušanja u plenumu i u odborima. U parlamentima Estonije, Italije, Slovačke, Gruzije, Letonije i Izraela nije definisana procedura održavanja saslušanja, ali poslovnik im daje mogućnost da traže od vlade informacije. Saslušanja mogu biti otvorena ili zatvorena za javnost, što je slučaj u Švedskoj, a negdje se praktikuju kombinacije zatvorenih i javnih sjednica.

trolnu funkciju i na taj način dati prilog primarnoj djelatnosti svakog demokratskog parlamenta – poručio je Nikolić. Jedan od lidera DF-a, Milan Knežević, kazao je za Pobjedu da su parlamentarna saslušanja farsa. - Nadzorna uloga Skupštine odavno predstavlja korisnu frazu u koju najmanje vjeruju oni koji je najčešće izgovaraju. Ovaj saziv parlamenta isključivo će ostati u sjećanju po brutalnom gaženju Ustava i zakona i obračunu sa poslanicima DF-a. Posebno je poražavajuća činjenica da se od kontrolnih i konsultativnih saslušanja napravi vulgarna farsa u kojoj nosioci glavnih državnih funkcija koji bi trebalo da dođu u Skupštinu, uopšte se ne pojave, ili su prisutni samo na odborima koje vode poslanici vladajuće koalicije – kazao je Knežević. Kazao je da je opšte poznato da na sjednice Odbora za antikorupciju, kako je rekao, nijesu htjeli da dođu Ivica Stanković, Milivoje Katnić, Mevludin Nuhodžić, Veselin Veljović, Zoran Lazović. - Na taj način šalju jasnu poruku kako doživljavaju Skupštinu. Zato sam mišljenja da bi trebalo promijeniti nadležnosti Skupštine i oduzeti joj čak i zakonodavnu ulogu, i od nje napraviti muzej nekadašnjeg parlamentarizma, a svakog, 81. poslanika, proglasiti za kustose – dodao je Knežević. I. KOPRIVICA

zabrinutost, rekla je portparolka ministarstva. Mi smo davali komentare o tome jer su nas to pitali i zato što ta tema ima svjetski značaj i odjek. Ona je ukazala na destruktivni uticaj te odluke na jedinstvo pravoslavnog svijeta. U tome, kako kaže, treba tražiti problem, a ne u stavovima onih koji kritički gledaju na taj zakon i pozivaju na ravnopravni dijalog crnogorskih vlasti i SPC, koja brani svoja vekovna prava i interese. - Što se tiče evropskog puta Crne Gore, to je suvereni izbor Podgorice, rekla je Zaharova, i dodala da se Moskva nikad nije protivila širenju EU. N. Đ.

Komentar

Ne damo otadžbinu, ne damo istinu, ne damo civilizaciju

Piše: Milorad PUSTAHIJA

U normalnom svijetu, uplašenom epidemijom korona virusa zabranjuju sportske priredbe, zatvaraju škole i muzeje, zabranjuju sva okupljanja, katolička crkva ukida obavezu zahvatanja svete vode prilikom ulaska u crkvu, zabranjen je i odlazak na Hadž. Samo vi biste da nastavite masovna tabananja, skupa sa dječicom u kolicima pa šta košta da košta. Kakav mrak, mrkli mrak Naslov je pomalo patetičan i neoriginalan, ali je višestruko bolji od otužnih izvještačenih i neartikulisanih urlika kleronacionalističkih sankilota i manastirskih miševa i ostale mantijaške klateži, koja tabana Crnom Gorom. I tobože brani svetinje, koje su njihovi idoli tako nagrdili da više ne liče na sebe. Da kojim slučajem Sv.Vasilije ustane iz onog kovčega kad ga iznose, ne bi poznao Ostrog. Mislio bi da je neki luksuzni mletački hotel. U međuvremenu, ovi iz vlasti – hrabro muče. Liše dvojice glavnokomandujućih, ostali su zabili glave u pijesak; ćute i na nepristojno i neartikulisano ponašanje frontaša u Skupštini. Nema, izgleda, nikoga u DPS-u da muški reaguje na bukvalno gaženje Ustava, širenje tuđih zastava i znamenja, nosaca krsta i nacionalizma... Boje se, valjda, da njih neko ne prozove, jer očito, imaju putera na glavi. Zašto bi inače ćutali? Ali evo neće biti šutnje makar na najvišem nivou - najavljuje se dijalog eksperata Vlade i SPC. Da li je on uopšte moguć? Dialogos je razgovor dvojice, a može biti i dijalog jedne osobe sa samim sobom oko nekog upitnog pojma ili ideje. Osim što se mora biti upućen u materiju da bi se učestvovalo u dijalogu, treba biti i ovlašten za taj dijalog. Amfy ima samo prećutno ovlaštenje patrijaršije i Sinoda SPC i ako im se ne svidi rezultat oni ga jednostavno mogu odbaciti u soglašeniju sa Ruskom pravoslavnom crkvom i Vučićem, kojega neponovljivi Basara zove „Overlord“. A to je već internacionalizacija našeg unutrašnjeg problema i derogiranje našeg suvereniteta. Nema dijaloga sa naddržavne i nadzakonske pozicije. Amfy i monte-SPC departman u Crnoj Gori trebaju prvo da se prijave, registruju u CG, potpišu ugovor sa Vladom, pa da eventualna neslaganja sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti pokrenu zakonom propisanim putem. Sve drugo je srboimperijalna rabota. Upitan u intervjuu na zagrebačkoj televiziji N1, šta to može Đukanović da popusti SPC, profesor dr Dragutin Lalović je otprlike ovako odgovorio: „U stvari u ovom trenutku - ništa. Zakonom je propisano kako se zakoni donose i kako se daju primjedbe na njih, i kako se oni eventualno dopunjuju ili mijenjaju. Crkvi to u ovom trenutku ne pada na pamet. Đukanović jedino može da ponudi neprimjenjivanje donesenog zakona kao što je to do sada često bilo“. I potpuno je u pravu. I bez novodonesenog zakona, na osnovu već važećih zakona, naša vlast je mogla da spriječi graditeljsko i devastacijsko divljanje SPC, ispravi kriminalne uknjižbe na nekretnine, natjera SPC da plaća porez i da sve pripadnike Amfyjevog crnorizačkog bataljona u CG, koji broji 1200–1400 članova protjera u zemlje porijekla, osim onih 38 prijavljenih, kako smo to nedavno saznali. Ni crkva ne namjerava popustiti, jer su im se litije mnogo dopale i stvorile im privid imperijalne moći i božanske nadležnosti, pa izgleda namjeravaju da ih nastave, čak i ako država povuče zakon. Bojim se trulog kompromisa između naših vlastodržaca i srbopravoslavnih zilota. Amfy, a izgleda i vladajući, ne znaju da su Francuska buržoaska revolucija i evropsko prosvjetiteljstvo još prije tri vijeka riješili problem odnosa države i crkve i da se zna ko je suveren i ko je nadređeni u smislu načina određivanja vlasništva, poreskih obaveza i načina poslovanja. Država samo ne smije da se miješa u doktrinarne stvari crkve i kanonska načela. A istorijski likovi koje sada rehabilituje i posvećuje Srpska pravoslavna cvrkva, uz njen blagoslov su zvjerski pobili na ovom prostoru u Drugom svjetskom ratu i potonjim seljačkim nacionalističkim ratovima, par stotina hiljada ljudi. Podrška ovakvoj ideologiji je grijeh i zločin i sramota, pa taman da ne hodaju ulicama, nego da lebde poput onog krilatog novorođenčeta koje izmaštaše na litijama. DPS izgleda mudruje i čeka da se dignemo mi Crnogorci pa da na nas izvede kordone, kao pred crkvom na Ćipuru onomadne i kao pokažu svoju demokratičnost. U normalnom svijetu, uplašenom epidemijom korona virusa zabranjuju sportske priredbe, zatvaraju škole i muzeje, zabranjuju sva okupljanja, katolička crkva ukida obavezu zahvatanja svete vode prilikom ulaska u crkvu, zabranjen je i odlazak na Hadž. Samo vi bi da nastavite masovna tabananja, skupa sa dječicom u kolicima pa šta košta da košta. Kakav mrak, mrkli mrak. Koji ne mogu rastočiti ni hiljade svijeća koje nosite, ni pozlaćene ikone. Smiluj se Gospodi i nauči ih ispovjedaniju tvojemu.

Aktuelno

Nedjelja, 8. mart 2020.

Iz EKIP-a i Telekoma poručuju da istraživanja pokazuju da uvođenje mobilnih mreža najnovije generacije n Izvršni direktor EKIP-a Darko Grgurović saopštio je da je za realizaciju 5G mobilnih mreža planirano korišćenje frekvencijskih opsega koji su identični ili bliski opsezima koje koriste postojeće mreže, osim milimetarskih opsega koji se po prvi put koriste za ove primjene, pa on smatra da nije realno očekivati značajno drugačije efekte izlaganja zračenju 5G mobilnih mreža , ako su ispoštovane propisane norme i ako se u korišćenju pridržavamo preporuka PODGORICA - Pojedine države odabrale su oprezniji pristup u implementaciji 5G mreža, uključujući i privremeno odlaganje, dok se ne razjasne sve nedoumice oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi, ali i po pitanju rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. Iz crnogorske Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) i Crnogorskog Telekoma poručeno je da dosadašnja istraživanja pokazuju da uvođenje mreža najnovije generacije ne predstavlja opasnost za zdravlje. Izvršni direktor EKIP-a Darko Grgurović saopštio je da je za realizaciju 5G mobilnih mreža planirano korišćenje frekvencijskih opsega koji su identični ili bliski opsezima koje koriste postojeće mreže, osim milimetarskih opsega koji se po prvi put koriste za ove primjene, pa on smatra da nije realno očekivati značajno drugačije efekte izlaganja zračenju 5G mobilnih mreža od efekta koje imamo kod postojećih mobilnih mreža, ako

Za sada nema dokaz štetnom uticaju 5G teh Slovenija i Švajcarska odložile uvođenje nove tehnologije Vlada Slovenije je, prema pisanju regionalnih medija, nedavno privremeno odložila uvođenje 5G tehnologije. Prije nekoliko dana Vlada Slovenije je s dnevnog reda skinula strategiju regulatorne agencije AKOS o raspodjeli frekvencijskog spektra za 5G na prijedlog slovenačkog ministra za upravu Rudija Medveda. On je za slovenačke medije saopštio da su pitanja o štetnosti 5G tehnologije legitimna. Prema pisanju slovenačkih medija odlaganjem rasprave o odobrenju frekvencijskog spektra za 5G, dok se ne istraže efekti te tehnologije na ljude i okolinu, učinjen je dodatni iskorak u zaštiti zdravlja i očuvanja prirode. Polemike i protesti događaju se i u Hrvatskoj. Prema pisanju medija i Švajcarska je praktično zaustavila 5G projekat zbog zabrinutosti za zdravlje. Navedeno je da je Švajcarska nacionalna agencija za okolinu (BAFU) uputila dopis kantonalnim vladama u kojem se navodi kako se sistem mora prilagoditi tako da zračenje ostane ispod dopuštenih nivoa. Iako u tom dopisu BAFU ne naglašava da treba zaustaviti 5G projekat, odredbom da zračenje mora ostati unutar dopuštenih nivoa, praktično su ga zaustavili jer švajcarske granice zračenja previše su niske za rad 5G mreže. Darko Grgurović

su ispoštovane propisane norme i ako se u korišćenju pridržavamo propisanih preporuka. Iz Crnogorskog Telekoma navode da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, elektromagnetna polja koja koristi 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi. Iz Instituta za javno zdravlje Pobjedi nijesu odgovorili da li je po do sada dostupnim podacima 5G tehnologija štetna po zdravlje i da li će se prije uvođenja te tehnologije izvršiti neka dodatna ispitivanja. - O uticaju dugotrajnog izlaganja ljuskog tijela elektromagnetnim poljima frekvencija iz milimetarskih opsega u ovom trenutku ne postoji prethodno iskustvo, a rezultati naučnih istraživanja su oprečni, pa je upravo to ključni razlog za zabrinutost. Međutim, relevantne međunarodne institucije koje se bave pitanjem uticaja elektromagnetnog (EM) zračenja na zdravlje ljudi nijesu našle opravdane razloge za bilo kakvu restrikciju ili zabranu korišćenja ovih opsega za realizaciju 5G mobilnih mreža – kazao je Grgurović Pobjedi. On je podsjetio da postoji 30-ogodišnje iskustvo u korišćenju mobilnih komunikaci-

Razmjena podataka po znatno većim brzinama Iz Crnogorskog Telekoma navode da peta generacija mobilnih mreža, korisnicima omogućava razmjenu podataka po znatno većim brzinama od dosadašnjih (1Gbps i većim) i znatno manje kašnjenje (latenciju) mreže u odnosu na prethodne generacije. - Zahvaljujući velikim brzinama i malom kašnjenju, otvara se mnogo novih primjena i mogućnosti poput autonomnih automobila, medicinskog nadzora i

dijagnostike pacijenata na daljinu, automatizacije proizvodnje i pametnijeg upravljanja resursima… - naveli su predstavnici Telekoma. Prema njihovim riječima 5G tehnologija će pružiti osnov za digitalizaciju i automatizaciju u mnogim područjima ljudske djelatnosti, što će doprinijeti značajnom povećanju produktivnosti i otvoriti prostor za nove pravce u ekonomskom razvoju.

Uvođenje 5G u Crnoj Gori najkasnije do kraja 2022. Agencija planira da tokom ove godine izradi studiju/ strategiju uvođenja 5G mobilnih mreža u Crnoj Gori, kao strateškog dokumenta za koordiniranu implementaciju i razvoj 5G sistema u Crnoj Gori. - Cilj studije je da se identifikuju tehnološki, regulatorni,

onih mreža, na osnovu koga su propisane odgovarajuće norme u cilju zaštite životne sredine i zdravlja ljudi od štetnog uticaja elektromagnetnog zračenja koje generišu elementi tih mreža. - Iako će buduće 5G mobilne mreže zahtijevati znatno gušću prostornu distribuciju baznih stanica, uključujući i instalaciju baznih stanica unutar objekata gdje ljudi borave, kao i u nekim scenarijima potpuno drugačiji način korišćenja mreže (veliki broj povezanih uređaja u neposrednom životnom i radnom okruženju, mrežni interfejsi koji se nose uz ili se implantiraju u ljudsko tijelo i dr.), priroda zračenja koje generišu bazne stanice i terminali 5G mreža ostaje identična kao u mrežama prethodnih generacija – objasnio je Grgurović. On je saopštio da je Evropska komisija 5G akcionim planom za Evropu donešenim 2016. godine kao glavni cilj postavila inicijalno uvođenje 5G mobilnih mreža u svakoj državi članici do kraja 2020. godine i ubrzano širenje 5G pokrivenosti na urbana područja i glavne saobraćajne pravce do 2025. godine. - Nalazimo se u trenutku intenzivnih aktivnosti na uvođenju 5G mreža u gotovo svim zemljama članicama Evropske unije. Činjenica je da se u mnogim državama vodi intenzivna diskusija po pitanju eventualnog štetnog uticaja

spektralni i strukturalni izazovi i barijere za uvođenje 5G mobilnih mreža i razvoj 5G infrastrukture i da se ponude odgovarajuća rješenja, kako bi se omogućilo uvođenje 5G mobilnih mreža u Crnoj Gori najkasnije do kraja 2022. godine – kazao je Grgurović. On je naveo da će u izradi

5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi, ali i po pitanju rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. Iz tih razloga su neke zemlje

Prostesti u Hrvatskoj

studije EKIP prije svega pratiti preporuke Evropske komisije i koristiti iskustva zemalja članica EU. - Uporedo sa izradom studije, Agencija priprema postupak dodjele radio-frekvencija za inicijalnu implementaciju 5G mobilnih mreža, koja je planirana za drugu polovinu 2021.

odabrale oprezniji pristup u implementaciji 5G mreža, uključujući i privremeno odlaganje, dok se ne razjasne sve nedoumice. Međutim, nije nam poznato da je u nekoj državi

godine. Takođe, planirana je realizacija 5G pilot projekta tokom ove godine u nekom od crnogorskih gradova, što će biti idealna prilika da se građani i privreda na neposredan način upoznaju sa mogućnostima koje pruža nova tehnologija – rekao je Grgurović.

zabranjen razvoj 5G mobilnih mreža, niti u ovom trenutku postoje naznake da se tako nešto može desiti – tvrdi Grgurović. Iz Crnogorskog Telekoma sa-

Aktuelno

Nedjelja, 8. mart 2020.

ne predstavlja opasnost za zdravlje

za o hnologije opšteno je da su u svijetu sprovedene brojne studije o uticaju 5G tehnologije na zdravlje ljudi. - Mišljenje relevantnih međunarodnih stručnjaka i institucija je jasno – ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, elektromagnetna polja koja koristi ova tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi – istakli su predstavnici Telekoma. Oni su dodali da su granične vrijednosti primjenjive u gotovo svim evropskim zemljama zasnovane na preporukama Međunarodne komisije za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (ICNIRP), i priznaju ih i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Savjet EU. - Dakle, danas ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija, ako se poštuju preporučene granične vrednosti – tvrde predstavnici Telekoma. Prema njihovim riječima Crnogorski Telekom poštuje stavove svih relevantnih institucija, a njihovo poslovanje u ovom dijelu zakonski je usklađeno i usaglašeno sa zahtjevima domaćih regulatora. Ova oblast u Crnoj Gori je, kako navode, regulisana, između ostalog, Zakonom o zaštiti od nejonizujućih zračenja i brojnim podzakonskim aktima, dok svi operatori u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu moraju da vrše mjerenja nivoa efektivne vrijednosti elektromagnetnog polja na baznim stanicama, što kontroliše i rješenja o mjerenjima koja izdaje Uprava za

Granične vrijednosti primjenjive u gotovo svim evropskim zemljama zasnovane na preporukama Međunarodne komisije za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (ICNIRP) inspekcijske poslove – Odsjek za ekološku inspekciju. - U slučaju 5G mreže granične vrijednosti izloženosti elektromagnetnim poljima su određene na osnovu naučno potkrijepljenih istraživanja, zakonski regulisane i pod stalnom kontrolom nadležnih institucija, jer zdravlje i bezbjednost građana moraju biti na prvom mjestu – naglasili su predstavnici Telekoma. Direktor EKIP-a navodi da je na ovu temu sprovedeno na stotine naučnih istraživanja i napisano na hiljade naučnih članaka, što, kako kažu, pitanje štetnosti EM zračenja po zdravlje ljudi čini jednim od najviše istraživanih tema u nauci na globalnom nivou. - S obzirom da još uvijek nijesu ponuđeni jasni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elektromagnetnim poljima unutar preporučenih granica, relevantne međunarodne organizacije, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna komisija za zaštitu od n e j o n i z u j u ć i h z ra č e n j a (ICNIRP), ne nalaze potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. Isključivo zbog načina i obima njihovog korišćenja i nošenja (korišćenje neposredno uz glavu, nošenje uz tijelo), Međunarodna agencija za istraživanje kancera (IARC) je 2011. godine klasifikovala elektromagnetno zračenje mobilnih telefona kao potencijalno kancerogeno za ljude (Grupa 2B), usljed povećanog rizika od nekih vrsta tumora mozga, pri svakodnevnom dugotrajnom korišćenju, pa su definisane odgovarajuće preporuke kako bi se korišćenje mobilnog telefona u svakodnevnom životu učinilo bezbjednim po zdravlje – rekao je Grgurović. On je dodao da mobilne komunikacione mreže pete generacije predstavljaju jedan od najvažnijih segmenata u izgradnji digitalne ekonomije i digitalnog društva u narednoj dekadi. - Od nove tehnologije se očekuje da omogući sveprisutnu, ultra brzu konektivnost sa malim kašnjenjem, ne samo ljudima kao korisnicima, već i velikom broju povezanih objekata (koncept poznat pod nazivom ,,Internet stvari“- IoT) – objasnio je Grgurović. S.POPOVIĆ

Međunarodna banka za obnovu i razvoj sarađuje sa našom državom

Odobrena druga garancija vrijednosti 80 miliona eura PODGORICA – Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) odobrila je Crnoj Gori drugu garanciju zasnovanu na javnoj politici (PBG2 - Policy Based Guarantee) vrijednu 80 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Druga garancija u oblasti fiskalne i finansijske otpornosti, kako pojašnjavaju, podržava reformske politike Vlade usmjerene na: jačanje fiskalne održivosti i otpornosti finansijskog sektora. - Ova garancija omogućiće Crnoj Gori da obezbijedi sredstva na finansijskom tržištu u iznosu do 250 miliona eura, čime će, u najvećoj mjeri, biti zadovoljene potrebe finansiranja, odnosno refinansiranja i otplate javnog duga u 2021. godini. To je važan korak daljeg jačanja fiskalne otpornosti, nakon uspješnog izdavanja euro obveznica u septembru 2019. godi-

Sjedište IBRD-a

ne, i aktivnosti na daljem razvoju domaćeg tržišta kapitala, kada su obezbijedjena sredstva za potrebe refinansiranja i otplate javnog duga u 2020. godini – naveli su oni. Odobrena garancija, kako dodaju, pruža podršku Vladi u sprovođenju fiskalne konsolidacije koja ima za cilj stvaranje uslova za dugoročnu održivost

Sjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore

Sa sjednice odbora

Program za mlađe od 35 godina, refundacija troškova do 60 odsto PODGORICA – Vlada će ubrzo usvojiti program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2020. godinu koji ima 13 linija, a novina je što su četiri opredijeljene za preduzeća u većinskom vlasništvu žena ili osoba mlađih od 35 godina, odnosno podrška se odnosi na refundaciju do 60 odsto opravdanih troškova, bez PDV-a kazala je iz Ministarstva ekonomije Ana Šebek. Ona je o tome govorila na sjednici Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore gdje su razmatrane informacije o indeksu rodne ravnopravnosti za Crnu Goru i podršci Ministarstva ekonomije, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, lokalnih samouprava, te Investiciono -razvojnog fonda razvoju ženskog preduzetništva. Podsjetili su da taj indeks iznosi 55, dok je u Evropskoj uniji 67,4. Žene su, prema tom indeksu, u Crnoj Gori najmanje jednake kada je riječ o parametrima koji mjere moć, vrijeme, znanje, novac i rad, te najviše ravnopravne u oblasti zdravlja. Kada je mjerenje domena rada u pitanju, bilježi se horizontalna i vertikalna segregacija odnosno ne-

dovoljna zastupljenost žena u različitim vrstama zanimalja kao i na vodećim pozicijama. Šebek je saopštila da je 24 odsto preduzeća u vlasništvu žena, što je prije desetak godina ,,bilo nezamislivo“. - U Crnoj Gori 2011. godine bilo je samo 3.021 preduzeće u većinskom ženskom vlasništvu, a u 2019. godini 6.996 – kazala je ona. Saopštili su da Zavod za zapošljavanje kroz program za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva pruža finansijsku podršku nezaposlenim, tehnoekonomskim viškovima, preduzetnicima i pravnim licima sa statusom malog preduzeća, uz uslov da se kreiraju najviše tri novootvorena radna mjesta. - Na prvi poziv Zavoda u okviru programa grantova za samozapošljavanje konkurisalo je 135 osoba, od čega 62 žene. Pozitivno je ocjenjeno 49 biznis ideja preduzetnica, a ugovor potpisan sa njih 44 – n ave l a j e p re d s t av n i c a ZZZCG Irena Perić, dodajući da je riječ o bespovratnim sredstvima iz pretpristupnih fondova Evropske unije u iznosu od 3.000 do 7.500 eura. N. Đ.

javnih finansija kroz smanjenje deficita odnosno javnog duga. - Uvažena je činjenica da već tri godine poštujemo ,,zlatno“ fiskalno pravilo da se iz tekućih prihoda finansiraju tekući rashodi i na ovaj način biće obezbijeđena sredstva za finansiranje kapitalnog budžeta i otplate duga - istakli su u saopštenju. Ono što je bitno istaći jeste da

će sredstva aranžmana, kao što je već ukazano, biti namijenjena za finansiranje obaveza u 2021. godine, uz podsjećanje da je finansiranje za 2020. godinu već obezbijeđeno. - Ovo je posebno bitno istaći, imajući u vidu da je u prethodnom periodu, kroz objavljivanje pojedinih novinskih tekstova, upućivano da je za potrebe finansiranja budžeta u 2020. godini neophodno dodatno zaduživanje od 590 miliona eura. Radi se o dezinfomisanju javnosti, zamjeni teza i spekulativnom i nedobronamjernom iskazivanju pojedinih medija. Istina je da su potrebe finansiranja budžeta i otplate duga u 2020. godini već obezbijeđene akumulacijom depozita države u 2019. godini koji će biti korišćeni za ove namjene, i postojećim kreditnim aranžmanom za potrebe realizacije prioritetne dionice auto-puta – saopštili su N. Đ. oni.

Saopštenje Ministarstva ekonomije

Prijave za Vaučer za konkurentnost do kraja juna PODGORICA - Ministarstvo ekonomije pozvalo je zainteresovane da se do 30. juna prijave na pilot program pod nazivom Vaučer za konkurentnost. Iz Ministarstva je objašnjeno da je cilj pilot programa poboljšanje konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori kroz omogućavanje ekspertskih usluga preduzećima u započinjanju ili sprovođenju početnih faza inovacije, kao i digitalne transformacije. - Pilot program Vaučer za konkurentnost podrazumijeva direktno finansiranje savjetodavnih usluga koje predloži aplikant. Pihvatljivi su troškovi usluga tehničke ili naučne prirode za preduzeća i za procese unapređenja rada, inovacije i digitalne transformacije, u cilju poboljšanja proizvodnje, komercijalizacije i upravljanja navodi se u saopštenju. Maksimalno trajanje usluge je tri mjeseca, a iznos vaučera od hiljadu do osam hiljada EUR u zavisnosti od tipa podrške. Maksimalan iznos kofinansiranja savjetodavnih usluga kroz vaučere je 80 odsto iznosa usluge. Iznos vaučera se, kako je objašnjeno, uplaćuje direktno pružaocu usluge, a ne preduzeću. Iz Ministarstva su kazali da je javni poziv otvoren za mala i srednja preduzeća registrovana u Crnoj Gori, izuzev za ona iz sektora turizma. Zahtjevi se mogu poslati na mail adresu Expertise France eu-montenegro.project@expertisefrance.fr ili poštom. Ministarstvo je poziv objavilo u okviru tekućeg projekta pod nazivom Unapređenje poslovnog okruženja i konkurentnosti privatnog sektora Crne Gore, koji se finansira iz sredstava Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) za 2014. godinu. Projekat sprovodi francuski konzorcijum Expertise France u saradnji sa Ministarstvom ekonomije. R.P.

Eurosuper i dalje skuplji od prosjeka u regionu PODGORICA - Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,28 eura, u Hrvatskoj 1,33, a u Albaniji 1,4. Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji gdje košta 1,26 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,04 i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,18 eura. Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,65 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,16 eura. Eurodizel u Albaniji košta 1,39, Srbiji 1,35, Hrvatskoj 1,27, a u BiH 1,15 eura. Litar eurodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 91 cent. Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,5 eura za litar. Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara kada su sve vrste goriva pojeftinile tri do četiri centa. Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju. R.P.

Društvo

Nedjelja, 8. mart 2020.

Sastanak Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti

Pod nadzorom 782 putnika iz Kine i 302 iz Italije i Japana PODGORICA - Pod zdravstveni nadzor zbog korona virusa stavljena su 782 putnika iz Kine i 302 iz Italije i Japana, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. To je, pojašnjavaju oni, na osnovu informacija saopštenih od predstavnika Zdravstveno-sanitarne inspekcije, Ministarstva saobraćaja i Insituta za javno zdravlje (IJZ), konstatovano na sastanku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Najavljen je dolazak još 207 radnika u intervalima do 17. marta. - I za ove radnike će se preduzeti sve propisane mjere. Objekti u kojima će biti smješteni na trasi auto-puta (Lopate 2, Uvač 4 i Pelev brijeg) ispu-

Preduzeće mjere za pooštreni zdravstveno-sanitarni nadzor

njavaju sve definisane uslove (odgovaraju potrebama pooštenog zdravstveno sanitarnog

nadzora) – kazali su oni. Od 782 putnika stavljenih pod zdravstveni nadzor 69 radnika

je iz kompanije CRBC. U februaru je pod nadzor stavljeno 28 radnika – inženjera, a u martu njih 4, koji su bili u kampu Lopate i Uvač 4. Na sastanku je konstatovano da su svi radnici koji su došli dostavili traženu medicinsku dokumentaciju o zdravstvenom stanju - potvrde o zdravstvenom statusu, te da se svi osjećaju dobro. - Svi oni stavljeni su pod pojačani zdravstveno-sanitarni nadzor u za to opremljenim lokacijama-kampovima CRBC, kako je i dogovoreno. Svi su pod nadzorom medicinskog osoblja. Postoje zaštitarske službe koje kontrolišu kretanje radnika navodi se u saopštenju Ministarstva. N. Đ.

Ministar unutrašnjih poslova odgovorio patrijarhu SPC

Nuhodžić: Neće biti sukoba

PODGORICA - Sve informacije i saznanja kojima raspolažu nadležne državne institucije u Crnoj Gori ukazuju da, povodom usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ne postoje indicije da bi moglo doći do sukoba i obračuna, a pogotovo krvoprolića ka-

ko je to saopštio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, rekao je Nuhodžić agenciji MINA. Nuhodžić je ocijenio da dešavanja povodom tog zakonskog rješenja potvrđuju da je crnogorsko društvo demokratski zrelo i da će neslaganja u mišljenjima i

Reagovanje crnogorske Vlade

Ne bave se pitanjem profesionalnog kredibiliteta članova PODGORICA – U uvjerenju da je dijalog države i crkve jedini ispravan način, u najboljoj vjeri i namjeri očekujemo početak razgovora o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, na dobrobit svih građana Crne Gore, saopšteno je iz Vlade. Vlada, kako bi obezbijedila ambijent za uspješne p r e g o v o r e d v a e kspertska tima, neće, ističu oni, ,,komentarisati pojedine medijsko-političke navode u odnosu na strukturu njihovog pregovaračkog tima“. - Svaki pokušaj osporavanja pojedinaca ili cijelih timova, ujedno je i pokušaj urušavanja cje-

lokupnog dijaloga. To samo potvrđuje da mnogi, kroz kampanju širenja dezinformacija, nastoje da onemoguće dijalog koji treba da dovede do rješenja i kompromisa, kojem je Vlada posvećena – naveli su oni. Imajući u vidu, dodaju iz Vlade, da aktuelna istraživanja pokazuju da dvije trećine građana Crne Gore smatra da je rješenje ovog pitanja u dijalogu, ,,sa punim uvažavanjem komuniciraće s ekspertskim timom crkve, bez pretenzija da se bave pitanjem profesionalnog i/ili ličnog kredibiliteta njegovih članova“. N. Đ.

stavovima, kao i sve izazove, rješavati na demokratski i civilizovan način, a ne podstičući nepovjerenje. Nuhodžić je kazao da se može misliti drugačije i da su to tekovine demokratije, ali da se ne smije dozvoliti da budu narušeni principi građanskog, multietničkog i multivjerskog društva. Prema njegovim riječima, država Crna Gora će djelovanjem institucija snažno i odlučno spriječiti svaki pokušaj nasilja, izazivanja nereda ili bilo kakvih sukoba. Nuhodžić je rekao da je tačno da vjernici jedne konfesije iskazuju neslaganje sa zakonom, iako je namjera donošenja ovog zakonskog akta bila da zakoni budu jednaki za sve. On je kazao da je Crna Gora poštovala i da će poštovati iskazivanje drugačijeg mišljenja i mirne izraze nezadovoljstva.

Nuhodžić je naveo da je i obaveza državnih organa da štite slobodno izražavanje volje građana i ljudska prava i slobode, ali i da štite ustavni i pravni poredak države Crne Gore. - U Crnoj Gori ima mjesta za sve. Namjera nam nije bila, niti će biti da se bilo kojim postupkom, pa ni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, oslobađamo bilo koga. Jer u građanskoj Crnoj Gori naše različitosti jesu i treba da budu naše najveće bogatstvo, a ne usud našeg življenja - smatra Nuhodžić. On je rekao da je legitimno pravo Crne Gore da sama uređuje svoju državnu kuću i da ona to čini u skladu sa građanskim konceptom države i evropskim vrijednostima. Nuhodžić je podsjetio da je poštujući te vrijednosti, Crna Gora jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je uspjela da izbjegne rat.

Crnogorski pokret organizovao tribinu

Spičanović zatočenici BAR - Crnogorski pokret je sinoć u Domu kulture organizovao tribinu o aktuelnom društvenom trenutku u Crnoj Gori, na kojoj su govorili predstavnici ovog nestranačkog udruženja i istaknuti intelektualci iz Bara. Stevo Vučinić je okupljene Barane pozdravio u ime Sretena Perovića, predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti koji, kako je naveo, nije mogao da prisustvuje zbog zdravstvenih problema. - Niti ova zemlja ima drugih građana koji su spremni da brane njeno dostojanstvo i nezavisnost, niti mi imamo druge države. Ova država nema smisla bez Crnogoraca, niti mi želimo da živimo u bilo kojoj drugoj državi sem Crne Gore. To je javna i jasna poruka, da ništa ne smije biti kao do sada. Beograd i Moskva ustupili su svu svoju moć i delegirali je najmračnijim duhovnim snagama u Crnoj Gori, oličenim u SPC-i s ciljem da nam sruše ustavni poredak i državu pravno i politički utemelje u svetosavskom feudalnom mračnjaštvu - istakao je Vučinić. On je poručio i da „oni koji vode ovu državu moraju da znaju da Crnogorci i njihove duhovne institucije jesu i moraju da budu okosnica Crne Gore ili je neće biti“. - Oličene u CPC i najstarijoj crnogorskoj nacionalnoj instituciji Dukljansko- barskoj arhibiskupiji, skupa sa Islamskom vjerskom zajednicom, one moraju biti duhovne okosnice te Crne Gore - istakao je Vučinić.

Najljepša molitva

- Dobro veče, Bare ponositi! Pohode te ovih dana silni molebani, a ja noćas pozdravljam tvoju najljepšu molitvu - molitvu mira i sloge - poručila je potpredsjednica opštine Bar Tanja Spičanović, koja je po-

Tribina Crnogorskog pokreta u Domu kulture u

zdravila i „Bar dobročinstva, sklada i svih različitosti“. - Oglašavao se Bar molitvom u vremenima kada su svuda oko nas gruvali topovi, kada su molebani SPC bili ratne horde, bio je Bar svijetli primjer nade da će mir i sloga ponovo biti mogući a takođe je sve u mržnji gorjelo. Pozivao ih je Bar da spušte ratno oružje, iste one koji danas najavljuju iskopavanje tih ratnih arsenala, tog sramotnog oružja koje su obrćali put svojih komšija. E, pa, mi im poručujemo - zakopajte ga još dublje, zakopajte svoj grijeh i bruku... a sa njim zakopajte i ideju da će Crna Gora ikad više biti zatočenik velikosrpskih zabluda i ambicija - istakla je Spičanović. Istaknuti naučni radnik Svetozar Savić je podvukao da će, ako vidi da su organizatori ponijeli crnogorsku zastavu, a na litijama čuje hrišćanski poziv na pomirenje, na ljubav i toleranciju, bez ikakvog usputnog „otpadanja mesa“ pridružiti im se.

Reagovanje crkveno-opštinskih odbora SPC Danilovgrada i Spuža i Udruženja „

Poručili Bjelopavlićima da i

PODGORICA - Članovi crkvenoopštinskih odbora Srpske pravoslavne crkve Danilovgrada i Spuža, parosi, sestrinstvo Manastira Ždrebaonik, članovi Udruženja „Bijeli Pavle“ i članovi seoskih crkvenih odbora na teritoriji opštine Danilovgrad reagovali su na tekst objavljen u Pobjedi 5. marta, pod naslovom „Zahtijevaju da im država vrati groblja“. Navode da su se sastali u Manastiru Ždrebaonik gdje su sa žaljenjem konstatovali da je u našem tekstu „iznešeno više insinuacija, kao i netačnih i proizvoljnih konstatacija koje se tiču imovine Mitropolije crnogorsko-primorske. - Dok predstavnici Vlade Crne Gore, poslije dugo vremena i ignorisanja višemjesečnih litija, formiraju ekspertski tim za razgovore sa crkvom o spornom zakonu, njihovi lokalni aktivisti, uz podršku

opštinske vlasti u Danilovgradu, rade na primjeni zakona na terenu. Tako oni, prije svih drugih opština, pokreću inicijativu pred Upravom za nekretnine i predsjednicom opštine Danilovgrad Zoricom Kovačević, da „urgentno vrate“ crkvenu imovinu državi Crnoj Gori – navode oni. Podstaknuti ovakvom, kako konstatuju, zlonamjernom kampanjom protiv pravoslavne crkve u opštini Danilovgrad, donijeli su više zaključaka. - Naročito nas čudi zatečenost kreatora ovog saopštenja da su tek sada otkrili ono što je svima, pa i njima samima, odavno poznato; šta je crkvena imovina i kome ona pripada, što su i sve državne vlasti dosad znale i poštovale – naveli su, pored ostalog, u prvom zaključku. Za pravilnik iz 1992. na osnovu kojeg je odrađena većina upisa na Mitropoliju

crnogorsko-primorsku SPC ističu da je „samo nastavak procesa koji traje od srednjovjekovnih povelja, preko novovjekovnih crnogorskih vladara, pa i uputstava i pravilnika (od kojih je možda i ovaj iz 1992. godine, ali i onaj iz 1987. godine) poslijeratnih vlasti, koje su sve bez izuzetka priznavale crkvi svojinu, kako na bogomoljama, tako i na svemu onome što je stekla zadužbinarstvom, poklonom ili kupovinom“. U drugom zaključku navode da je Manastir Ždrebaonik „sagrađen oko 1255. godine, prije dolaska Bijeloga Pavla, koji dolazi u ove krajeve oko 1340. godine iz mjesta Hvosno u Metohiji“, na osnovu čega ističu da je „lako zaključiti da su Bjelopavlići, koji su dosta kasnije (u 17. vijeku) naselili Goricu, dobili od crkve blagoslov i parcelu ispred manastira da se na njoj sahranjuju“. U trećem zaključku ističu da

crkva, „iako je vlasnik parcela na kojima se grade porodične grobnice, nije vlasnik samih grobnica, nego su grobnice vlasništvo mještana i dužni su da ih održavaju, kao i samu parcelu, i to sve u saradnji sa mjesnim parohom ili manastirskom upravom“. - Pošto brigu o groblju uglavnom vode crkveni ili mjesni odbori, oni raspolažu i sa finansijama koje se dobijaju za grobna mjesta i za održavanje groblja – istakali su oni i zaključili „de je netačna i zlonamjerna primjedba da crkva nekome bilo šta oduzima, već da se ovdje radi upravo suprotno; da je jasna namjera „čuvara grumena crnogorske zemlje“ da sprovedu i primijene tzv. Zakon o vjerskim slobodama, i da sprovedu otimačinu imovine od onih kojima vjekovima pripada“. U četvrtkom zaključku negoduju zašto su naši sagovornici ukazali na javne toalete koji

Društvo / Hronika

Nedjelja, 8. mart 2020.

u u Baru

BUDVA: Privedene 32 osobe nakon huliganskih ispada navijača vaterpolo kluba ,,Partizan“ iz Beograda

sedam ić: Nikad više Povrijeđeno policajaca u incidentu i velikosrpstva Adžić: Litije i molebani kamuflirana politička akcija KOLAŠIN - Nikada naši preci nijesu bili kmetovi. Nećemo dozvoliti da budemo bilo čiji robovi, pa da će svi Srbi ovoga svijeta po tri puta i tri hiljade puta prepješačiti cijeli globus - poručio je Stevo Vučinić na skupu Crnogorskog pokreta u Kolašinu.

u Baru

PRAVNO PITANJE

- Pravnički timovi treba da rješavaju ova pitanja. Da je tako bilo od samog početka, ne bi morali da sumnjamo što se iza litija krije - Zakon o vjeroispovijesti, odbrana svetinja ili možda mijenjanje granica ili vlasti - kazao je Savić i dodao da se „vlast dobija i mijenja na izborima“ i da se isključivo takva vlast legitimiše pravom. Goran Simić, nekadašnji istaknuti sportista, pomoćniik sekretara Sekretarijata za kulturu, sport i mlade naglasio je da je „Bar pravo mjesto za održavanje ovakvog skupa, jer na najbolji mogući način reprezentuje multietnički, multikulturalni i multikonfesionalni sklad, po čemu je Crna Gora nadaleko poznata. - Sloboda vjeroispovijesti u Baru postoji od davnina. Nije uzalud rečeno „pod Rumijom tri su vjere - one neće da se dijele“. Takav sklad smo sačuvali i u mnogo težim vremenima,

Vučinić je na skupu, koji je održan u sali Doma Kulture uz podršku DANU-a i Fondacije Sveti Petar Cetinjski, poručio Kolašincima da je vrijeme da i oni, kao i njihovi preci prije 104 godine, stanu »na ona ista mojkovačka vrata« i spašavaju čast i obraz Crne Gore. Vučinić je kazao da su »Crnogorci 1916. godine spašavali srpske zbjegove koji su bježali preko Crne Gore i Albanije«. - Danas nasljednici spašenih, onih koje su spašavali naši preci, predvođeni beogradskim popom Irinejem, jurišaju na potomke onih koji su spasili njihove pretke. Hoće da slome ustavni poredak i cijeli jedan narod crnogor-

racionalnim i mudrim odlukama, a danas, kada nam se ponovo priviđaju neki od duhova, ne tako davne prošlosti, moramo još jednom svima jasno poručiti - građanska Crna Gora nema alternativu - naglasio je Simić, navodeći da je osim očuvanja ovih vrijednosti, neophodno unapređenje i ekonomskog standarda građana. Na skupu su govorili i studentkinja Indira Količić, član

skih slobodara pretvore u crkvene kmetove. Traže od nas da kapituliramo, da državu predamo onima kojima je ideal feudalni mračni politički sistem. Traže to od nas oni koji su ubili kneza Mihaila Obrenovića, kralja Aleksandra Obrenovića, svrgli princa Đorđa Karađorđevića, ubili kandidata za predsjednika Ivana Stambolića, ubili predsjednika Vlade Zorana Đinđića, izgubili sve ratove i dio državne teritorije - ocijenio je Vučinić. Istoričar Novak Adžić istakao je da su litije i molebani samo navodno vjerski skupovi. - Radi se o konkretnim anticrnogorskim i velikosrpskim skupovima. To su dominantno politička okupljanja jer Amfilohije Radović od 1990. godine, od početka svog djelovanja u Crnoj Gori, nije organizovao nijedan vjerski skup koji nije bio duboko politički, svetosavski i velikosrpski. Ovo je kamuflirana politička akcija čiji je cilj da vaskrsne velikosrpska državna ideologija - naglasio je Adžić.

Crnogorskog pokreta Zoran Mugoša, arhitekta Miodrag Bajković, Naser Kraja, pravnik i istoričar Novak Adžić, odbornik u lokalnom parlamentu Ammar Borančić i voditeljka programa vaspitačica Anđela Marstijepović. Do sada su tribine održane u Nikšiću, Podgorici, Kotoru i Kolašinu, a nakon Bara uslijediće odlazak i u ostale gradove Crne Gore. V.K.V.

„Bijeli Pavle“

im neće dati svetinje su postavljeni na lokaciji za koju su mještani smatrali da bi bila pogodna za kapelu. - Naši „čuvari“ koji su na ovu svoju svetinju bili potpuno zaboravili, sada ističu javni toalet kao svoju glavnu brigu, iznoseći neistinu da se na tom mjestu planirala mjesna kapela. Istina je da su čelnici mjesnog odbora kapelu planirali na starom groblju. Zahvaljujući intervenciji sestrinstva manastira, ovaj naopaki naum nije ostvaren – ističu oni, pored ostalog. U petom zaljučkom konstatuju da je na imovini manastira šezdesetih godina prošloga vijeka izgrađen sportski teren na kome se održavaju Bjelopavlićke sportske igre i slične manifestacije. - Iako se sportske igre održavaju blizu manastira, i umnogome remete molitveni i tihi manastirski ži-

vot, monahinje ne samo da se nijesu bunile zbog toga, već su se trudile da pomognu oko ovih manifestacija. O tome svjedoče nekoliko plaketa koje su dobile „za izuzetni doprinos organizaciji Bjelopavlićkih sportskih igara“, koje potpisuje jedan od potpisnika ove inicijative predsjednik Savjeta mjesne zajednice Gorica, g. Miodrag Ćupić, koji sada ima drugačiji stav prema ovoj svetinji – saopštili su oni. Grobovi znamenitih bjelopavlićkih junaka Petra Razića i Baja Radovića, navode u šestom zaključku, „koje u tekstu pominje anonimni mještanin, kao ugrožene od drugih grobova, do dolaska monahinja u manastir, bili su potpuno devastirani sa polomljenim nadgrobnim krstovima“. - Tek po blagoslovu mitropolita Amfilohija i o trošku

manastira su obnovljeni. Pored tih grobova, po blagoslovu mitropolita, na manastirskoj zemlji, formirano je monaško groblje za junakinje našeg vremena, obnoviteljke ove bjelopavlićke svetinje. Tako da za ovo groblje može i dalje da važi naziv junačko groblje – poručili su oni. Reagovanje su zaključili navodima da im ostaju litije i molitve da „izmole mudrosti, trezvenosti i bratske ljubavi, da u ovom presudnom istorijskom trenutku, koji će stati i na tas pravednoga suda Božijega, ali i na tas istorije, ostanemo zaista dostojni potomci svojih slavnih predaka, na koje se tako često i olako pozivamo, pred koje ćemo svi stati kao pred svoje sudije“. Reagovanje su zaključili pozdravom Bjelopavlićima i ostalima, porukom da ne daju svetinje. R. D.

BUDVA – Sedam policajaca je povrijeđeno kada su navijači vaterpolo kluba ,,Partizan“ iz Beograda pokušali nasilno da uđu na bazen ,,Dragan Trifunović“ u Budvi gdje je trebalo da se održi utakmica između ,,Partizana“ i kotorskog vaterpolo kluba ,,Primorac“. Budvanska policija je nakon incidenta u službene prostorije Centra bezbjednosti privela 32 osobe od kojih je jedna iz BiH, jedna iz Makedonije, dok su ostale crnogorski državljani. - U Budvi je sinoć oko 18.50 časova, prije početka vaterpolo utakmice u okviru regionalne A1 lige između vaterpolo kluba ,,Primorac“ iz Kotora i vaterpolo kluba ,,Partizan“ iz Beograda na bazenu ,,Dragan Trifunović“ došlo do narušavanja javnog reda i mira – saopšteno je iz Uprave policije. Oko 120 navijača vaterpolo kluba ,,Partizan“ koji su pristupili objektu gdje se održavala utakmica, odbilo je da se podvrgne redovnom detaljnom pregledu zaštitara koji su obezbjeđivali događaj. Nakon odbijanja pregleda, navijači su pokušali nasilno da uđu na bazen nakon čega im je budvanska policija izdala upozorenje, a na koje su se oglušili. - Ova grupa navijača je udaljena sa bazena nakon čega su kamenicama gađali objekat koji je oštećen i demolirali policijsko i vozilo hitne pomoći. Povrijeđeno je sedam policijskih službenika – kazali su iz policije.

Demoliran ulaz u sportski centar u Budvi

Nakon nasilnog ulaska navijača morala da interveniše policija

Iz policije su istakli da su u cilju uspostavljanja narušenog javnog reda i mira službenici upotrijebili zakonom predviđena sredstva prinude kao i da je sa događajem upoznat nadležni državni tužilac. - Policija preduzima sve mjere

i radnje iz svoje nadležnosti u cilju procesuiranja lica odgovornih za ovo narušavanje javnog reda i mira – saopštili su iz policije. Meč između Primorca i Partizana biće odigran danas bez publike. B.R.

Potpredsjednik Vlade u intervjuu za Glas Amerike o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Pažin: Argumentovanim dijalogom do rješenja

PODGORICA - Dijalog crnogorske Vlade i Mitropolije crnogorsko primorske, koji se naredne nedjelje nastavlja na ekspertskom nivou, biće usredsređen na, kako se očekuje, članove Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji se tiču imovinsko-pravnih pitanja, rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin. On je, u intervjuu za Glas Amerike, ocijenio uspješnom radnu posjetu Vašingtonu, ukazujući na spremnost Vlade Crne Gore da, u otvorenom i argumentovanom dijalogu, razgovara sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve o svim pitanjima koja su od značaja za međusobne odnose između države i crkve. Uvjeren je da takav argumentovani dijalog može dovesti do obostrano prihvatljivog rješenja, posebno ukoliko postoji dobra volja na obje strane. - Siguran sam da ekspertski nivo razgovora podrazumijeva fokusirano bavljenje pravnom problematikom, ostavljajući politiku po strani. Vjerujem da se uvažavanjem argumenata protivne strane, spremnošću, tolerancijom i stpljenjem može doći do rješenja koje će relaksirati postojeću situaciju i koje će nas usmjeriti na neke druge, takođe važne, teme u Crnoj Gori – rekao je on.

Pažin je saopštio da je imao prilike da se uvjeri u visok stepen razumijevanja visokih američkih zvaničnika u odnosu na potrebu Crne Gore da ima jedan savremen, moderan i liberalan zakon, koji sa visokim garancijama poštovanja međunarodnih pravnih standarda obezbjeđuje svakom građaninu Crne Gore, bez obzira na vjeru i naciju, da uživa pravo na slobodu vjeroispovijesti. Dodao je da je i predstavnicima Mitropolije sve savršeno jasno u pogledu ovog Zakona, sa izuzetkom nekoliko pitanja. Potpresjednik nije želio da komentariše reagovanje Mitropolije u odnosu na njegovu posjetu Vašingtonu. - Želim sa uvažavanjem da se odnosim prema sagovornicima. Vjerujem da ovaj dijalog može da dovede do rješenja koje je obostrano prihvatljivo, koje podrazumijeva uvažavanje argumenata obje strane, ali isto tako i uvažavanje pravnog poretka Crne Gore – naveo je on. Očekuje da fokus ekspertskog dijaloga bude na članovima Zakona koji se tiču imovinsko pravnih pitanja, odnosno članova 62 do 64. Dodao je da smatra da su ta pitanja više rezultat nerazumijevanja i izostanka međusobnog povjerenja, nego što su ona na pravni ili neki drugi način komplikovana. Upitan da li Vlada u dijalogu sa

Mitropolijom ima crvenu liniju i da li postoje pitanja oko kojih nema pregovora, potpredsjednik Pažin je odgovorio da crvenu liniju čine određenja zapisana u Ustavu Crne Gore. - Pravni poredak Crne Gore je crvena linija, ona ne smije da bude pređena. Takođe je crvena linija potreba da svi građani, bez obzira na nacionalnost ili vjeru, budu tretirani na jednako pravan način, da ne bude niti privilegovanih, niti diskriminisanih u čitavom tom odnosu između države i vjerskih zajednica i to je ono na čemu ćemo mi insistirati, ali zaista vrlo otvoreni da čujemo argumente druge strane i da imamo stav uvažavanja prema argumentima druge strane – poručio je on. N. Đ.

Društvo

Nedjelja, 8. mart 2020.

Konsultantkinja Marina Tomović iz NVO Zero Waste Montenegro o zabrani plastičnih vrećica

Za godinu „potrošimo“ više od 300 miliona kesa

PODGORICA - Do kraja godine planirano je usvajanje novog zakona o upravljanju otpadom koji predviđa zabranu kesa za jednokratnu upotrebu od plastike koje se koriste na prodajnim mestima. Takva ambalaža, kako je predloženo, trebalo bi da bude zabranjena šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.

Inicijativu za zabranu plastičnih kesa još 2017. godine pokrenula je nevladina organizacija NVO Zero Waste Montenegro. Plastične kese, po svemu sudeći, odlaze u zaborav i crnogorski potrošači će ubuduće iz marketa i sa pijace kupljenu robu nositi kao nekad - u pletenim korpama, platnenim cegerima ili papirnim vrećicama. Podaci bazirani na uporednoj analizi MONSTAT-a i EuroStat-a pokazuju da prosječan građanin Crne Gore upotrijebi 730 plastičnih kesa godišnje, koje koriste ne duže od 20 minuta, kazala je projektna konsultantkinja Marina Tomović iz NVO Zero Waste Montenegro. Prema njenim riječima, poređenja radi stanovnici Austrije u istom periodu potroše po 48 kesa. Kod nas se kese šire okolinom uz pomoć vjetra, a u morima i okeanima su često smrtonosne za životinje koje ih pojedu.

ZABRANA

- Prema navedenim podacima, ispada da sveukupno stanovništvo troši između 300 do 450 miliona kesa na godišnjem nivou. To je alarmantan podatak za državu koja je po Ustavu ekološka - naglašava Tomović. Mnoga domaćinstva imaju punu veliku kesu kesa. Onako da se nađe i opovrgne stav aktivista za zaštitu okoline po kojem se plastične kese koriste jednokratno, najčešće samo 10 minuta, a onda se, zagađujući prirodu, razgrađuju vijekovima, plus što se za njihovu proizvodnju koriste naftni derivati. Tomović objašnjava da Prijedlog zakona o upravljanju

U nekim zemljama je izrazito razvijena svijest i kultura nošenja rančeva, cegera i drugih torbi pri kupovini. Plastične ili papirne kese su visoko oporezovane tako da za jednu takvu kesu morate izdvojiti jedan euro ili više. Ekološke takse su jedan od načina podsticaja odgovornog korišćenja plastičnih kesa, a zabrana je još efikasniji način - kazala je sagovornica

otpadom, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja ove godine, predviđa zabranu kesa, vreća i torbi od plastičnih materijala, a sadrži i kaznene odredbe za fizička i pravna lica i preduzetnike koje budu kršili nova pravila. - Ovaj zakon konkretno predviđa zabranu prodaje jednokratnih plastičnih kesa, a Ministarstvo je najavilo da razmatraju i odredbe zabrane stavljanja u promet drugih jednokratnih plastičnih proizvoda kao što su plastični tanjiri, viljuške, noževi, miješalice, slamčice štapići za uši, i slično - kazala je Tomović.

KAZNE

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je potvrdilo da je za nepoštovanje odredbi zakona predložena novčana kazna od 500 eura do 20.000 eura za pravno lice, od 500 eura do 6.000 eura za preduzetnike, od 30 eura do 2.000 eura za fizičko lice. - Prema našim podacima, u Crnoj Gori postoji sedam pro-

Sistem depozita riješio bi nas praznih plastičnih flaša i limenki Osim plastičnih kesa veliki problem za životnu sredinu predstavljaju plastične flaše i limenke. Kako tvrdi Marina Tomović ova ambalaža neće biti na ulicama kada počne primjena depozitnog sistema. Iz ZWM inicijative su na zvaničnoj stranici objasnili kako bi sistem depozita trebalo da funkcioniše. - Ovo je vrlo jednostavno rješenje gdje bi Vlada uz minimalnu investiciju, i bez troška za potrošače, mogla da ispuni ambiciozne obaveze pristupanja EU u vezi sa procentom reciklaže ambalažnog materijala na nivou države, koji je trenutno samo 10 odsto. U tom lancu, trgovci u maloprodaji za svaku kupljenu limenku ili bocu plaćaju depozit distributerima, odnosno dobavljačima pića. Potrošač depozit plaća prilikom kupovine pića, a kada praznu limenku ili bocu vrati maloprodajnom objektu, centru za otkup ili u automat za boce, depozit se - refundira. Trgovac depozit refundira od distributera, uz opcionu naknadu za obrade - kazala je Tomović. Sistem povrata depozita ili DRS se pokazao kao najefikasnija metoda za postizanje visokog procenta prikupljanja i reciklaže. Na primjer, Litvanija je ovim putem postigla dosegla više od 92 odsto reciklaže na nacionalnom nivou.

Marina Tomović

izvođača i uvoznika plastičnih kesa i plastične ambalaže. Nadamo se da će ih donošenje ovog zakona podstaći da proizvode održive i višekratne proizvode, bili to papirne alternative ili cegeri - kazala je Tomović. Ona ističe da u državama članicama Evropske unije plastične kese nijesu svugdje zabranjene. - U nekim zemljama je izrazito razvijena svijest i kultura nošenja rančeva, cegera i drugih torbi pri kupovini. Plastične ili papirne kese su visoko oporezovane tako da za jednu takvu kesu morate izdvojiti jedan euro ili više. Ekološke takse su jedan od načina podsticaja odgovornog korišćenja plastičnih kesa, a zabrana je još efikasniji način - kazala je naša sagovornica. Crna Gora se, kako naglašava, u procesu pristupanja Evropskoj uniji obavezala na usklađivanje zakonodavstva sa evropskim acquisom. - Zero Waste Montenegro pozdravlja inicijativu Vlade Cr-

ne Gore da u novom zakonu uvrsti odredbe koje su u skladu sa evropskom agendom. Početkom prošle godine, Evropska komisija i parlament su usvojili direktivu kojom se zabranjuju određene vrste plastike za jednokratnu upotrebu, uključujući oksorazgradive plastične kese. Ta vrsta kesa, koja se ne može reciklirati, ima ogroman negativan uticaj na prirodu, a nažalost kod nas se neograničeno koristi. Svaka država članica Evropske unije je imala obavezu da smanji godišnju potrošnju kesa na najviše 90 komada po osobi do kraja 2019. godine, a do kraja 2025. to će biti maksimalno 40 kesa po osobi - kazala je Tomović dodajući da nova direktiva predviđa zabranu plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kao što su plastični tanjiri, čaše, miješalice, slamčice, pa čak i plastični štapići za uši. - Ukoliko naša Vlada želi vidjeti zatvaranje nedavno otvorenog poglavlja 27 (koje se odnosi na zaštitu životne

Marketi ne vide ekonomsku korist zamjene kesa cegerima Zero Waste Montenegro u okviru jednog od projekata proizvodi visokokvalitetne višekratne cegere, koje šiju ugrožene grupacije kao što su žene sa sjevera Crne Gore i Romkinje. - Samo par manjih marketa je do sada izrazilo interesovanje da stavi na raspolaganje ove cegere njihovim kupcima. Veliki lanci supermarketa ne vide ekonomsku korist zamjene plastičnih kesa cegerima. Vjerujemo da će se to promijeniti sa usvajanjem ovog prijedloga zakona - kazala je Tomović. Stari dobri cegeri zamijeniće kese

sredine) mora ozbiljno pristupiti obavezi usklađivanja s evropskim zakonodavstvom. Nadamo se da će se pored donošenja ovog novog zakona jednako ozbiljno pristupiti efikasnoj primjeni njegovih odredbi jer bez kontrolisane implementacije rizikujemo da imamo loše rezultate na terenu. Vrlo je važno sprovesti ovaj zakon putem kontrola i ekonomskih podsticaja od samog početka, kao i osigurati da građanima budu dostupne alternative koje će zamijeniti kese za kupovinu i kese za smeće - kazala je Tomović.

UTICAJ

Iako plastične kese predstavljaju 0,4 odsto sveukupno generisanog otpada u Crnoj Gori prema podacima MONSTATa, njihov negativan uticaj je dalekosežan. - Količina plastike koja se razgrađuje na mikro dijelove u okeanima i morima danas se mjeri na milijarde komadića, podaci su međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine. To ugrožava čitav svjetski ekosistem i biološku raznolikost, a potencijalno i zdravlje ljudi tvrdi Tomović. Kako ističe, jednokratna plastična ambalaža trenutno je najveća opasnost. Namijenjena je korišćenju od svega nekoliko minuta, a zatim ostaje na našoj planeti nekoliko stotina godina. - Svako parče plastike ikada proizvedeno i dalje se nalazi negdje oko nas u mikro formi. Očekuje nas ,,plastična“ apokalipsa ukoliko već danas ne promijenimo odnos prema upotrebi jednokratne plastične ambalaže. Ako to gledamo iz jedne široke perspektive, prisustvo jednokratne plastike na planeti sa gotovo osam milijardi ljudi sve više raste, i taj problem postaje jedan od najozbiljnijih s kojima se svijet danas suočava. Otud je i na agendi Evropske unije kojoj želimo pristupiti - naglašava Tomović.

OTPAD

Ona smatra da Crna Gora mora krenuti u rješavanje pitanja smanjenja otpada, a mi kao građani moramo prvenstveno preispitati svoje navike, okrenuti se alternativama plastici za jednokratnu upotrebu, ponovo koristiti stvari koje već posjedujemo, kompostirati, pravilno odvajati otpad i reciklirati. - Takođe, državnim strategijama, akcionim planovima, i obavezama iz pristupanja EU, svi gradovi u Crnoj Gori su u obavezi da u skorije vrijeme počnu sa primjernom selekcijom otpada. To je praksa koja je više godina prisutna u razvijenim državama. U Crnoj Gori, trenutno jedino Podgorica, sa javnim preduzećem Čistoća, krenula u implementaciju projekta primarne selekcije otpada. Već neko vrijeme građani glavnog grada su u mogućnosti da svoj otpad odlažu u dvije frakcije. U „SUVU frakciju“ se odlažu papir, karton, plastika, staklo, alu konzerve i metal - kazala je Tomović. Ovi materijali, kako dodaje, se sakupljaju za recikliranje i predstavljaju resurs. U „MOKRU frakciju“ se odlaže sve ostalo: ostaci od hrane, pelene, higijenski proizvodi, miješani otpad, itd. - Zero Waste Montenegro pozdravlja ovu inicijativu, i nadamo se da će građani dati svoj puni doprinos efikasnoj primjeni selektivnog odvajanja otpada - poručujeTomović. Zero Waste Montenegro je započeo projekat koji sprovode sa Britanskom ambasadom koji ima veze za podizanjem svijesti građana. A imaju i konsultantski projekat sa Ministarstvom turizma i Glavnim gradom gdje uspostavljaju nove prakse u ovim institucijama koje imaju za cilj smanjenje jednokratne plastike (da se ne koriste plastične slamčice, kašike, miješalice, flaširana N. KOVAČEVIĆ voda itd.).

Serijal Pobjede

Nedjelja, 8. mart 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Velikosrpski udar na emancipaciju Crne Gore

Piše: Dinko GRUHONJIĆ

„Srbi su pobednici u ratu a gubitnici u miru“, jedna je od „ingenioznih“ rečenica kojom je srbijanska bulumenta SANU „otaca nacije“ gurala sunarodnike u mržnju prema komšijama, a balkanskog kasapina Slobodana Miloševića bodrila u planiranju i sprovođenju masovnih ratnih zločina, etničkih čiščenja i genocida. Dakle, da ponovimo: „Srbi su pobednici u ratu, a gubitnici u miru“. Šta to zapravo znači? Okreni-obrni, znači da – ukoliko žele da se osećaju kao pobednici – Srbi moraju neprestano biti u nekakvom ratu i konfliktu. Ukoliko žele da se osećaju kao gubitnici i bednici, onda - eto im mir! Zaista, postoji li monstruoznija logika i konstrukt od ovoga? Ko toliko može da mrzi sopstvenu naciju pa da mu podastre ovakvu vrstu večnog prokletstva, kao nekakvu podrazumevajuću istinu? Odgovor je jednostavan: nacionalisti. Jer niko na svetu ne mrzi toliko strasno sopstvenu naciju kao što je mrze nacionalisti.

NACIONALISTIČKI POKLIČI

Ovaj aksiom je, međutim, zaista ušao duboko „među narod“ i manje-više se ne dovodi u pitanje, niti se razmišlja o njegovoj apsurdnosti. Nacionalizam uvek završava u zločinu i siromaštvu. On proizvodi nacionalnu bedu, ali je sam uzrokovan duhovnom bedom njegovih protagonista, pisao je svojevremeno brilijantni politikolog, pokojni Slobodan Inić. „Svi Srbi u jednoj državi“, bio je još jedan memorandumski bojni poklič. I to u vreme kada su svi Srbi, prvi i jedini put u svojoj istoriji, zaista i živeli u jednoj državi. Zvala se Jugoslavija. Pod tom devizom je srbijanski politički, vojni, udbaški, akademski, medijski... crème de la crème krenuo da rastura državu koja je bila zajednička domovina i za sve Srbe. I „narod“ je plebiscitarno glasao za rat. Da bi bili pobednici i da bi živeli u istoj državi. Iako su već bili pobednici, zajedno sa ostalim jugoslovenskim narodima i narodnostima, i iako su svi živeli u istoj državi. Zvuči suludo, ali se baš tako sve izdešavalo.

Sa jedne od litija

Mantra da su „Srbi pobjednici u ratu, a gubitnici u miru“ u stvari je monstruozna logika i konstrukt. Jer, to znači da – ukoliko žele da se osjećaju kao pobjednici – Srbi moraju neprestano biti u nekakvom ratu i konfliktu. Ukoliko žele da se osjećaju kao gubitnici i bijednici, onda - eto im mir se još uvek dešava! Učili su ljude da mrze redom: Slovence, Hrvate, Bošnjake, Albance... Sad su na red došli Crnogorci. Bio sam nedavno u Podgorici. Ispred hotela u kojem sam prespavao na jarbolima su bile crnogorska, nemačka i američka zastava. Bulevari se u Podgorici zovu Vilija Branta, Šarla de Gola, Džordža Vašingtona, Peka Dapčevića, Sav e Ko v a č e v i ć a , S rđ a n a Aleksića... Popio sam kafu na klupi ispred spomenika Josipu Brozu Titu. Podgorica je daleko čistija od Novog Sada u kojem živim, a koji je nekada, pre Miloševićevog pohoda na Vojvodinu, bio jedan od najurednijih gradova u Jugoslaviji. Razgovarao sam sa ljudima u Podgorici, imaju mnogo problema u životu i nisu zadovoljni stanjem u državi. Ali, svi gore pobrojani simboli naprosto su nezamislivi u Srbiji. Podgo-



radova je Amfilohije Radović, kojem su onomad na slobodarskom Cetinju pevali „Risto, sotono!“

STEPEN MRŽNJE

Stepen šovinizma i kultur-rasizma u srbijanskom društvu poslednji put je bio na ovako rekordnom nivou još tamo 1998/99. godine, i bio je usmeren prema Albancima. Tada je u dobroj meri pukla ona „druga Srbija“, to jest građanski deo ovog društva. Tada je šovinizam provalio i iz nekih intelektualaca u koje sam se zaklinjao, iz nekih novina koje su mi pamet sačuvale tokom ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj... Iz najneočekivanijih pravaca pokuljala je kultur-rasistička mantra da su Albanci niža bića. Onako, u selenićevskom maniru mitologizovane građanske Srbije između dva svetska rata, gde je glavni junak bogati gradski Srbin, koji

„Sve nama naklonjene Crnogorce prihvatiti bolje nego prave Srbe! Najbolji su nam poreznici, policioti, žandari, panduri. Daj im da vladaju kobajagi, bivaće veći Srbi i od Srba!... Ne davati im jedino vlast nad prostim narodom, nikako nad državom! A što je najvažnije, u njihovu bednu karadagliju ne ulagati ni dinara, da ne bi gologuznici to više snovali o crnogorskom raju“. Ove riječi se pripisuju Nikoli Pašiću, srbijanskom radikalu od prije stotinak godina

NOVI NEPRIJATELJ

I hajde što se izdešavalo, nego

rički simboli su simboli emancipacije. Srbija, pak, obiluje simbolima varvarizacije: u mom kvartu na sve strane su grafiti podrške Ratku Mladiću, država – i to u doba „demokratske vlasti“ – izjednačila je četnike sa partizanima i kvislinge proglasila antifašistima. Srbija slavi tiranina Vladimira Vladimiroviča Putina. Neko će reći da se ne živi od simbola. I to je tačno. Ali, simboli su veoma važni, jer određuju smer u kojem neko društvo želi da se kreće. I to nikako ne treba potcenjivati. Ideje su važne, a dele se na progresivne i retrogradne. Crnogorska simbolika je progresivna, srbijanska je nazadna. Ironično: tzv. naprednjaci su na vlasti. Takva Crna Gora, baš zato što je krenula putem emancipacije, na užasnom je udaru koji dolazi iz Srbije, bosanskog blentiteta Republike Srpske i - naravno - Rusije, a izvođač

Nikola Pašić

Put spasenja nije u litijama niti u „odbrani svetinja“, makar u tim povorkama bilo i mnogo iskreno nezadovoljnog a nacionalistički nezadojenog svijeta, koji nema drugačijeg načina da izrazi svoje razočaranje. U konačnici, pokušaj je to odbrane prije svega popovskih nezajažljivih stomaka i očiju. Oruđe je to za pokušaj ubistva Crne Gore i proizvođenje rata. Za novi balkanski požar ugošćava primitivnog Albanca, čobanina i sodomistu. „Sve nama naklonjene Crnogorce prihvatiti bolje nego prave Srbe! Najbolji su nam poreznici, policioti, žandari, panduri. Daj im da vladaju kobajagi, bivaće veći Srbi i od Srba!... Ne davati im jedino vlast nad prostim narodom, nikako nad državom! A što je najvažnije, u njihovu bednu karadagliju ne ulagati ni dinara, da ne bi gologuznici to više snovali o crnogorskom raju“. Ove reči se pripisuju Nikoli Pašiću, srbijanskom radikalu od pre stotinak godina. Duboko je radikalstvo u korenima toga društva.

IMPERIJALNI POGLED

I ako je to Pašić rekao, i ako nije rekao, upravo takve reči najbolje opisuju pogled iz Srbije na Crnogorce. Opet su popucali oni ostaci ostataka građanske Srbije, opet se prolio šovinizam, opet kultur-rasizam. Od radikala Vučića, koji se kao i obično pravio nevešt u svom šibicarskom maniru, ali je ipak poručio da će Srbija pomoći u „odbrani svetinja“, preko opozicionog bojkotaškog Saveza za veliku Srbiju, koji je maštao o „rekama slobode“ koje će se preliti iz Crne Gore u Srbiju, do korifeja „građanske“ misli, koji su divljali po Tviteru. Zamislimo situaciju u kojoj za jednim stolom sedi sedam prijatelja. I jedan po jedan – svi odlaze, beže, uvek od istog, kojeg smatraju nasilnim. I na kraju ostaje taj jedan, od kojeg su svi utekli. I tako on sedi za stolom i pita se ko je kriv. Na pamet mu ne pada da je problem u njemu, ako su ga već svi napustili i krenuli svojim putevima. Redom: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Kosovo odlučili su da ne

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… žele da žive u zajednici sa Srbijom. Srbiji je pošlo za rukom da protiv sebe ujedini i NATO, koji ju je bombardovao 1999. godine kako bi sprečio novi Miloševićev genocid. Srbija je veći deo devedesetih godina 20. veka provela u različitim vidovima međunarodne izolacije. I kakve je pouke društvo izvuklo? Da je samo Srbija u pravu, da je na meti velikih sila zbog toga što su Srbi nad-ljudi, zbog „Teslinog tajnog oružja“, zbog „retkih ruda i minerala“ na Kosovu, zbog... Dopišite šta god da vam padne na pamet, uklopiće se savršeno.

AUTOVIKTIMIZACIJA

Srbija je, dakle, potonula u autoviktimizaciju, ona je žrtva nad žrtvama. Kakav je to krvavi cinizam! Jer, u stvarnosti, Srbija je dželat koji je najodgovorniji za više od 130.000 mrtvih, miliona raseljenih, desetina hiljada silovanih, miliona raspamećenih. Srbija je odgovorna za Magnum Crimen, veliki zločin. Iskustva drugih društava koja su bila odgovorna za slična zverstva govori da put spasenja nije u litijama niti u „odbrani svetinja“, makar u tim povorkama bilo i mnogo iskreno nezadovoljnog a nacionalistički nezadojenog sveta, koji nema drugačijeg načina da izrazi svoje razočaranje. U konačnici, pokušaj je to odbrane pre svega popovskih nezajažljivih stomaka i očiju. Oruđe je to za pokušaj ubistva Crne Gore i proizvođenje rata. Za novi balkanski požar. Nemam dilemu da će se novi pir velikosrpskog nacionalizma, kojem je ovaj put meta Crna Gora, završiti novim debaklom. Strah me je jedino da ne padne krv. Verujem da će se Crna Gora uspeti izboriti sa nemani koja joj se nadvila nad glavu. Verujem i da Zapad ovaj put neće kasno reagovati, kao što jeste - pre svega u mojoj Bosni. Ono što se nacionalizmu uvek može sa sigurnošću „proreći“ jeste da će na kraju uništiti sopstvenu naciju. Nakon destrukcije, u finalu se uvek desi autodestrukcija. Iz koje, možda, ali samo možda, proviri i neka katarza. (Autor je novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu)

Stav

Nedjelja, 8. mart 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu » Piše: dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER Godišnji odmor, po pravilu, predstavlja najduže odvajanje zapošljenog od njegovih radnih obaveza. Zakon o radu predviđa princip srazmjernosti vremena provedenog u radnom odnosu za ostvarivanje prava na godišnji odmor. To podrazumijeva da zapošljeni koji je u kalendarskoj godini u kojoj ostvaruje pravo na godišnji odmor zasnovao radni odnos, ili mu u toj godini radni odnos prestaje, ostvaruje pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki započeti mjesec rada kod tog poslodavca. Ovakvo rješenje ima puno opravdanje, s obzirom na to je pravilo da se pravo na odmore ostvaruje srazmjerno vremenu provedenom na radu i predstavlja značajan napredak u odnosu na rješenja iz ranije važećeg zakona, jer se u obzir uzima svaki „započeti mjesec rada kod poslodavca“, dok je ranije to bio „svaki navršeni mjesec rada kod poslodavca“. Zakon o radu predviđa da se zapošljeni ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se ono može uskratiti. To znači da pisana izjava kojom se zapošljeni odriče ovog prava ne bi mogla imati značaja, jer bi bila suprotna ovom principu koji je sadržan ZOR-u. S druge strane, poslodavac ni u jednom slučaju ne može uskratiti pravo na godišnji odmor zapošljenom. S tim u vezi, nije dozvoljena mogućnost da se ovo pravo „kompenzuje“ isplatom novčane naknade (kao što je bio slučaj u ranije važećem zakonu). Predviđen je samo jedan izuzetak, tj. mogućnost isplate novčane naknade umjesto obezbjeđivanja prava na godišnji odmor, a to je u slučaju prestanka radnog odnosa.

TRAJANJE

Godišnji odmor se izračunava u radnim danima, zavisno od sedmičnog rasporeda radnog vremena, a prilikom utvrđivanja godišnjeg odmora radna sedmica računa se kao pet radnih dana, što je u skladu s Konvencijom br. 132 o plaćenom godišnjem odmoru (iz 1972. godine). Međutim, od ovog pravila se dozvoljava izuzetak, tako da pri utvrđivanju godišnjeg odmora radna sedmica može da traje i šest dana (što se odnosi na situacije kada je odlukom o



Pravo na godišnji Zakon o radu predviđa da se zapošljeni ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se ono može uskratiti. To znači da pisana izjava kojom se zapošljeni odriče ovog prava ne bi mogla imati značaja, jer bi bila suprotna ovom principu koji je sadržan u Zakonu o radu rasporedu radnog vremena kod poslodavca predviđeno da radna sedmica traje šest dana, odnosno da zapošljeni u toku četrdesetočasovne radne sedmice ima raspoređeno radno vrijeme u šest radnih dana). U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se praznici koji su neradni dani, u skladu sa zakonom, plaćeno odsustvo s rada i privremena spriječenost za rad u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju.

GARANTOVANI DANI

Broj dana godišnjeg odmora utvrđuje se za kalendarsku godinu. Zapošljeni u kalendarskoj godini ima pravo na minimum 20 radnih dana godišnjeg odmora. Neke kategorije zapošljenih imaju povoljniji tretman u pogledu ostvarivanja prava na godišnji odmor. Tako, zapošljeni koji rade na naročito teškim, opasnim i za zdravlje štetnim poslovima, koji u skladu s ovim zakonom rade sa skraćenim radnim vremenom, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Zakon o radu predviđa jednu novinu, koja se odnosi na zapošljene koji u toku sedmice rade šest radnih dana, koja podrazumijeva da ova kategorija zapošljenih ima pravo na godišnji odmor u minimalnom trajanju od 24 radna dana. Osim toga, povoljniji tretman predviđen je i za maloljetnike (koji imaju pravo godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana) i lica s invaliditetom (koja imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 26 radnih dana). Pri tome, misli se na radne dane zapošljenog, tako da će se kao radni dan računati i subota, ukoliko odlukom o rasporedu radnog vremena predviđeno da zapošljeni radi i subotom. Treba napomenuti da u pogle-

du ostvarivanja prava na odmore (pa i godišnji odmor) ZOR određuje donju granicu, tj. minimum prava, što znači da će se kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu utvrditi kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora (mogući kriterijumi su: dužina radnog staža, postojanje invaliditeta, porodične prilike – npr. ako zapošljeni ima dijete sa smetnjama u razvoju ili je samohrani roditelj i sl.).

PLAN ODMORA

Godišnji odmor se koristi prema planu koji određuje poslodavac, zavisno od potreba procesa rada. Novina u ZOR-u je što je precizirano da je poslodavac dužan da pomenuti plan donese najkasnije do 30. aprila tekuće godine, s tim da je prije donošenja plana obavezan da konsultuje zapošljenog. Poslodavac ima obavezu da o planu korišćenja godišnjeg odmora zapošljenog obavijesti najmanje 30 dana ranije, tj. do dana koji je određen kao početak korišćenja godišnjeg odmora poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Predviđena je mogućnost da se rješenje dostavi i u kraćem roku, ali samo uz saglasnost zapošljenog. Potreba za pomirenjem profesionalnih i porodičnih obaveza prepoznata je kako u nevedenim odredbama, tako i u odredbi člana 83, stav 4 ovog, na način što je predviđena saglasnost zapošljenog kao uslov da poslodavac izmijeni vrijeme korišćenja godišnjeg odmora. On to može uraditi zbog potrebe procesa rada, ali samo po prethodno dobijenoj saglasnosti od strane zapošljenog (podrazumijeva se da saglasnost treba biti data u pisanoj formi) i najkasnije pet radnih dana prije dana koji je određen

kao dan početka korišćenja godišnjeg odmora. Od ovog pravila se pravi izuzetak u stavu 4, koji se odnosi na slučaje više sile, kada saglasnost zapošljenog za izmjenu plana korišćenja godišnjeg odmora nije potrebna. Pri tome, pojam „viša sila“ u ovom slučaju treba usko tumačiti, odnosno primijeniti stav 4 samo onda kada je poslodavac zbog objektivnih okolnosti, koje nije mogao predviđeti ni izbjeći, bio prinuđen da izmijeni vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, što će u slučaju spora biti dužan da dokaže. Već je pomenuto da u skladu s članom 79, stav 2 pravo na godišnji odmor ostavaruje srazmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu, odnosno da i zapošljeni koji radi nepuno radno vrijeme ima pravo na „puni“ godišnji odmor ukoliko je kod poslodavca proveo na radu u toj godini svih 12 mjese-

ci (ukoliko nije, primjeniće se princip srazmjernosti, prema formuli: 1/12 godišnjeg odmora za svaki započeti mjesec rada kod tog poslodavca). Međutim, ukoliko zapošljeni radi s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca, ovim članom je predviđena mogućnost da se vrijeme korišćenja godišnjeg odmora za zapošljenog koji radi sa skraćenim radnim vremenom kod više poslodavaca, odredi sporazumom tih poslodavaca. Iako je ovo rješenje novo u ZORu pretpostavka je da bi potpisivanje pomenutog sporazuma više poslodavaca u praksi moglo biti komplikovano ( jer zapošljeni može raditi s nepunim radnim vremenom i kod četiri poslodavca), pa je s toga predviđeno da u slučaju odsustva sporazuma poslodavaca, poslodavci kod kojih je zapošljeni u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom

imaju obavezu da mu omoguće korišćenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu, pri čemu se moraju uzeti u obzir potrebe procesa rada kod poslodavca.

KORIŠĆENJE ODMORA

Godišnji odmor se, po pravilu, može koristiti u jednom ili u dva dijela. Međutim, Zakon o radu dozvoljava izuzetak od ovog pravila, pa se godišnji odmor može koristiti i u više djelova, ukoliko to dozvoljava proces rada kod poslodavca. Ovo rješenje predstavlja značajnu novinu, jer se po ranijem zakonu godišnji odmor mogao koristiti najviše u dva dijela. Novim rješenjem se željelo izaći u susret onome što su realne potrebe zapošljenih, a koje su opet u vezi s njihovim porodičnim obavezama. Korišćenje godišnjeg odmora u jednom dijelu podrazumijeva da se broj dana godišnjeg

Stav/Aktuelnosti

Nedjelja, 8. mart 2020.

odmor 

Broj dana godišnjeg odmora utvrđuje se za kalendarsku godinu. Zapošljeni u kalendarskoj godini ima pravo na minimum 20 radnih dana godišnjeg odmora. Neke kategorije zapošljenih imaju povoljniji tretman u pogledu ostvarivanja prava na godišnji odmor odmora za tu kalendarsku godinu koristi u kontinuitetu. Ukoliko se godišnji odmor koristi u djelovima, prvi dio mora biti iskorišćen u trajanju od najmanje 10 radnih dana uzastopno u kalendarskoj godini u kojoj je to pravo stečeno. Ovo rješenje je u vezi s osnovnim funkcijama odmora, a to su: 1) fiziološko-zdravstvena, koja ima za cilj otklanjanje umora; 2) radno-zaštitna, koja ima za cilj prevenciju od iscrpljivanja i povređivanja na radu; 3) ekonomska, koja ima za cilj produktivniji rad; i 4) socijalna, koja ima cilj obezbjeđivanje slobodnog radnog vremena. Nakon toga, preostali broj dana godišnjeg odmora se može koristiti u više djelova, s tim što se mora iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine (npr. preostali dio godišnjeg odmora za 2020. godinu se mora iskoristi najkasnije do 30. juna 2021. godine).

IZUZECI

Ipak, u članu 85 su predviđena dva izuzetka od pravila da se prvi dio godišnjeg odmora mora iskoristiti u kalendarskoj godini u kojoj je ostvareno. Ovi izuzeci se odnosi na dvije situacije, i to ako zapošljeni nije mogao iskoristiti godišnji odmor ili je prekinuo njegovo korišćenje zbog: odsustva s rada po propisima o zdravstvenom osiguranju (npr. zbog bolesti) i odsustva s rada zbog njege đeteta. Ovđe je bitno ukazati na razlog zbog kojeg ZOR dozvoljava prenošenje godišnjeg odmora zbog bolesti. On se zapravo nalazi u njihovoj svrsi. Naime, svrha godišnjeg odmora jeste da se zapošljeni odmori i da slobodno raspolaže vremenom za opuštanje i zabavu, dok je svrha odsustva s rada zbog bolesti da se zapošljeni oporavi od bolesti zbog koje je spriječen da obavlja rad. To je razlog zbog kojeg zapošljeni ima pravo da iskoristi godišnji odmor (ili da nastavi korišćenje preostalog dijela godišnjeg odmora) po povratku na rad. Međutim, to ne znači da će odmah po isteku nekog od navedenih osnova za odsustvo s rada zapošljeni nastaviti korišćenje godišnjeg odmora (npr. ako je godišnji odmor bio prekinut zbog bolesti), već će zapošljeni to pravo koristiti zavisno od potreba procesa rada, u dogovoru s poslodavcem. Ovđe je definisan kranji rok do kojeg je poslodavac dužan da obezbijedi nastavak korišćenja godišnjeg odmora ili korišćenje godišnjeg odmora u cjelosti, a to je 15 mjeseci po isteku godine u kojoj je zapošljeni stekao pravo na godišnji odmor. (Npr. ako je zapošljeni zbog bolesti prekinuo korišćenje godišnjeg odmora za 2020.

godinu, poslodavac će biti dužan da mu omogući korišćenje preostalog dijela godišnjeg odmora za tu godinu najkasnije do kraja marta 2021. godine). Dakle, prenošenje prava na godišnji odmor u slučaju bolovanja je vremenski ograničeno, što znači da u slučaju tzv. „dugotrajnog bolovanja“ zapošljeni može izgubiti pravo na godišnji odmor, ukoliko je proteklo 15 mjeseci od kraja godine u kojoj je to pravo stečeno. Od naprijed navedene situacije treba razlikovati situacije koje podrazumijevaju da zapošljeni nije koristio ili je prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo. U navedenim situacijama poslodavac je dužan da zapošljenom omogući ostvarivanje prava na godišnji odmor (ili dio neiskorišćenog prava na godišnji odmor) najkasnije u roku od 15 mjeseci od dana povratka zapošljenog na rad. Dakle, u ovom slučaju period prenosa prava na godišnji odmor nije ograničen, jer se period od 15 mjeseci ne računa od kraja godine u kojoj je pravo stečeno, već od dana povratka na rad. (Primjer: žena je bila na porodiljskom, a potom na roditeljskom odsustvu u periodu u od 1. decembra 2020. godine do 1. jula 2021. godine, i nije iskoristila godišnji odmor za 2020. godinu. Poslodavac će biti dužan da joj obezbijedi korišćenje godišnjeg odmora za 2020. godinu najkasnije do kraja oktobra 2022. godine).

KRŠENJE PRAVA

Ukoliko poslodavac nije omogućio zapošljenom ostvarivanje prava na godišnji odmor u skladu s naprijed navedenim pravilima u pogledu rokova za korišćenje godišnjeg odmora, poslodavac će biti dužan da zapošljenom, po nalogu inspektora rada, obezbijedi ostvarivanje prava na godišnji odmor u roku od 30 dana od dana kada je donijeto rješenje inspektora rada. Dakle, u ovom slučaju ne postoji protok vremena nakon kojeg zapošljeni ne može tražiti ostvarivanje prava na godišnji odmor, već je poslodavac dužan da mu po nalogu inspektora obezbijedi ostvarivanje neiskorišćenog godišnjeg odmora (ili dijela godišnjeg odmora), nezavisno od toga iz koje godine je sporni godišnji odmor (npr. inspektor rada može naložiti poslodavcu da zapošljenom obezbijedi neiskorišćeni godišnji odmor od prije dvije, tri ili više godina, bez ikakvog ograničenja).

Predsjednik Vlade povodom praznika žena Već je pomenuto da je princip da se zapošljenom ne može uskratiti pravo na godišnji odmor i da se istog on ne može odreći, te da ovo pravo ne može biti kompezovano novčanom naknadom, prepoznat kroz ZOR. Izuzetak se pravi jedino u slučaju prestanka radnog odnosa, jer u tom slučaju stvarno korišćenje plaćenog godišnjeg odmora više nije moguće, pa je predviđeno pravo zapošljenog na naknadu štete, kako bi se izbjeglo da bude isključen od svakog uživanja prava na plaćeni godišnji odmor, čak i u novčanom obliku. Ipak, treba napomenuti da se u slučaju prestanka radnog odnosa naknada šete predviđa kao krajnje rješenje. Naime, prije toga, ZOR predviđa dvije mogućnosti. Prva mogućnost se odnosi na prestanak radnog odnosa u slučaju preuzimanja zapošljenog. U ovom slučaju predviđeno je da zapošljeni prije preuzimanje od strane drugog poslodavca ostvaruje pravo na godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je to pravo stekao, s tim što je ostavljena mogućnost da se sporazumom o prestanku radnog odnosa zapošljeni i poslodavac dogovore drugačije. Takođe, sporazumom o preuzimanju zapošljenog može se predviđeti da će drugi poslodavac omogućiti zapošljenom ostvarivanje neiskorišćenog dijela godišnjeg odmora. Druga mogućnost odnosi se na prestanak radnog odnosa kod poslodavca po nekom drugom osnovu (npr. otkaz ugovora o radu, prestanak radnog odnosa po sili zakona). U ovom slučaju, poslodavac je dužan da omogući korišćenje godišnjeg odmora zapošljenom prije prestanka radnog odnosa. Ovđe se može postaviti pitanje: da li je poslodavac dužan da omogući ostvarivanje prava na godišnji odmor i u slučaju otkaza ugovora o radu od strane zapošljenog? Iz odredbi Zakona o radu proizlazi da je poslodavac dužan u svakom slučaju da omogući korišćenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa zapošljenom, u suprotnom, zapošljeni će imati pravo na naknadu štete. Ovđe treba napomenuti i to da se poslodavac može osloboditi obaveze da nadoknadi štetu zapošljenom za neiskorišćeni godišnji odmor, ukoliko dokaže da nije postojala njegova krivica za neiskorišćeni godišnji odmor (npr. da je zapošljenom uručio rješenje o godišnjem odmoru, a da zapošljeni svojom krivicom nije iskotitio to pravo). Što se tiče visine naknade štete, predviđeno je da se ona utvrđuje zavisno od dužine neiskorišćenog godišnjeg odmora, prema prośečnoj zaradi koju je zapošljeni ostvario kod tog poslodavca za godinu ili dio godine u kojoj je stekao pravo na korišćenje tog godišnjeg odmora. Može se primijetiti da i ovo rješenje predstavlja značajan napredak u odnosu na ranije važeće rješenje, s obzirom na to se kao parametar za izračunavanje naknade štete uzima prośečna zarada zapošljenog za godinu u kojoj mu nije obezbijedio pravo na godišnji odmor. Na ovaj način se zapošljeni stavlja u uporedivu poziciju s onom u kojoj bi bio da je to pravo iskoristio tokom svog radnog odnosa.

Nema suštinske ravnopravnosti PODGORICA - Međunarodni dan žena podsjeća nas na značajne postignute uspjehe, ali i da suštinska ravnopravnost žena u političkom, ekonomskom i društvenom životu još nije ostvarena - objavio je danas premijer Duško Marković na zvaničnom nalogu na Tviteru. - Vlada Crne Gore će nastaviti da predano radi da to postane realnost - poručio je R. P. premijer.

Analiza bonitetne kuće Solvent Rating

Na rukovodećim pozicijama 30 odsto žena PODGORICA - Na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori nalazi se 30,1 odsto žena, pokazuje analiza bonitetne kuće Solvent Rating, koja je analizirala uticaj ljepšeg pola na domaću privredu. Navedeno je da je sopstveni biznis pokrenulo 9.739 žena,

od kojih kao preduzetnice posluju njih 3.424. - Dame se više opredeljuju za uslužne djelatnosti, nego za proizvodnju. S tim u vezi najviše otvaraju firme u djelatnostima trgovina na malo i veliko (2.879), usluga pripremanja i posluživanja pića (584), kao i djelatnost frizerskih salona (536) – kaže se u saopštenju

ove bonitetne kuće. Analiza je pokazala da je najčešće ime izvršnih direktorki Vesna (199), Jelena (196) i Ljiljana (172), dok je najčešće prezime Popović (102). - U ovoj godini 28 dama je pokrenulo sopstveni biznis, dok je najveći broj funkcija koje ima jedna dama ukupno 16 – pokazuju rezultati analize. S. P.

Turistička organizacija Nikšić obilježila Osmi mart

Po ruža i razglednica za sugrađanke

NIKŠIĆ – Uručivanjem simboličnih poklona u novootvorenom Tržnom centru ,,Nikšić“, a u okviru Osmomartovskog poklon sajma, predstavnici lokalne turističke organizacije, obilježili su juče Međunarodni praznik žena. Kako je kazao direktor TO Nikšić, Boris Muratović, na ovaj način su htjeli da poklone pažnju nježnijem polu i na neki način uljepšaju dan sugrađankama.

- Tako smo jednim simboličnim poklonom u vidu ruže, koja je na svojstven način i simbol Osmog marta, i jedne koverte u kojoj se nalazi razglednica sa raznim motivima grada odlučili da obilježimo Osmi mart i budemo dio Osmomartovskog poklon sajma koji se održava u Tržnom centru ,,Nikšić“ – rekao je Muratović. Lokalna turistička organizacija je iskoristila priliku da promoviše i novu instagram stranicu pod nazivom ,,Visit Nikšić“. - Za ovaj naziv smo se odlučili kako bi na najbolji mogući način privukli internacionalne turiste koji hoće da dođu i posjete naš grad. Ovo je samo jedna u nizu planiranih aktivnosti koju ćemo sprovoditi u narednom periodu u tržnom centru i sa ostalim partnerima u gradu. Intenziviraćemo rad na društvenim mrežama, ubrzo nam stiže i novi logo, koji će dati novi segment i draž TO



Htjeli da uljepšaju dan sugrađankama

Nikšić, a mogu reći i poboljšati imidž u određenom dijelu. Takođe, ubrzo će biti gotov i novi sajt TO Nikšić i katalog smještaja – poručio je Muratović. Velimir Đoković, ispred Udruženja ,,Mojih ruku djelo“, je istakao da na Osmomartovskom poklon sajmu svoje proizvode prodaje 12 izlagača. On je pojasnio da Udruženje okuplja stvaraoce iz cijele Crne Gore koji se ba-

Udruženje ,,Mojih ruku djelo“ okuplja stvaraoce iz cijele Crne Gore koji se bave ručnom izradom suvenira i poklona i koji doprinose da se od zaborava otrgne dio kulturne baštine

ve ručnom izradom suvenira i poklona i koji doprinose da se od zaborava otrgne dio kulturne baštine. - Saradnja sa Tržnim centrom ,,Nikšić“ započela je kroz ovaj Osmomartovski poklon sajam, na kojem je na 12 štandova predstavljen veliki broj radova, vrlo kvalitetnih izvornih rukotvorina, gdje su sugrađanke predstavile svoje radove i najbolje ono što mogu da proizvedu. Pridružila nam se i TO Nikšić, koja je htjela da na taj način čestita praznik i na jedan lijep gest ukažu da ih ne zaboravljaju i da su tu da podijele neke trenutke sa njima – kazao je ĐoS. D. ković.

Kultura

Nedjelja, 8. mart 2020.

Lidija Dedović povodom predstave „Smrt i njeni hirovi“, čija je premijera 13. marta u CNP-u

PODGORICA – Žoze Saramago je pisac koji se svojim oštrim i maštovitim umom suočava sa najvažnijim manama društva, hrabro i duboko vjerujući u bolji svijet. I teatar mora imati isti cilj. Britko sagledavanje problema i kolektivnu spoznaju – ovako rediteljka Lidija Dedović počinje objašnjenje svoje vizure komada „Smrt i njeni hirovi“, čija će premijera biti upriličena u petak, 13. marta u Crnogorskom narodnom pozorištu.

OVO JE SATIRA, ALI SNAŽNA LJUBAVNA PRIČA: Lidija Dedović

Mi kao prolazna bića, ali i kao besmrtna bića, u slučaju ove priče, spremni smo na ono najgore. Na neumjerenost i nezasitost, na izdaju i prevaru, izrazitu podijeljenost koja vodi u nemogućnost promjene, na prevrtljivost, manipulativnost, perverziju i oholost sa ph, da bi se razlikovala od klasične mafije, jer maphia je ipak grupa poštenih ljudi koji moraju da opstanu u nevjerovatnoj okolnosti. Jeste veliki apsurd, i između ostalog, ova genijalna, satirična i nevjerovatna okolnost koju Saramago nudi je fenomenalan teren za obračun sa globalnom i lokalnom stvarnošću i njenim aktuelnim anomalijama. Jer i nebo i globalni i lokalni svijet tiho propadaju u svojoj naopakosti. POBJEDA: Koliko je ovaj tekst donekle i potvrda teze da treba biti pažljiv sa željama, čija ispunjenja, nakon prvobitne radosti, dovode do surovog šamara realnosti? DEDOVIĆ: Želja o besmrtnosti ovdje ne dolazi od ljudi. Saramago je tu vrlo konkretan, smrt ne može da ubije samo jednog čovjeka koji je došao na red za umiranje, i tako se prvi put narušava moć carice zla, pa ona uvodi besmrtnost narodu da bi saznala ko je čovjek koji je „besmrtan“ na zemlji... Ispostavlja se da je to umjetnik, običan i sam, ali umjetnik. Tako da smrt uvodi besmrtnost nezavisno od ljudskih želja, nadajući se da ljudski rod može biti bo-

M. BABOVIĆ

Ova rediteljka smatra da živimo apokaliptični svjetski poredak i da najsporiji smak svijeta gromko grmi: jedino ljubav i umjetnost ljubavi mogu obnoviti ovaj svijet, koji nakon niza katastrofa i pročišćenja ipak može uvidjeti svoj mir, red, harmoniju. O poklapanju savremenog društva sa motivima romana Žozea Saramaga, ali i o budućnosti Kraljevskog pozorišta Zetski dom, čija je umjetnička direktorica, Dedović je govorila za Pobjedu. POBJEDA: U kom momentu se odsustvo smrti od nagrade pretvara u kaznu za Saramagove junake? Trude li se oni, kao i svi mi, da izbjegnu tu neminovnu činjenicu, iako bi nam njeno nepostojanje zapravo donijelo neizbježni apsurd? DEDOVIĆ: Saramagovi likovi nijesu junaci, ali se junački trude u ulogama besmrtnih ljudi, makar nakratko. Ovo je satira, ali snažna ljubavna priča. Nakon prvobitnog ushićenja, osjećajući besmrtnost kao nagradu i jedinstvenu moć, u jednoj neimenovanoj državi, na istu državu se obruše problemi - zdravstvene ustanove su prepune bolesnika i više nema mjesta niti slobodnih kreveta, pogrebna preduzeća ne rade jer se ljudi ne sahranjuju, ali mogu da se sahrane životinje, parlament je u krizi jer nema rješenja za novi sistem, osiguravajuća društva propadaju, a crkva doživljava najveću krizu od nastanka do danas, jer bez smrti nema vaskrsnuća, a bez vaskrsnuća crkva nema smisla tj. propada. Jedinstveno i za državu i crkvu i narod - kada nema smrti, sve je dozvoljeno. Ali niko nikog ne može ubiti, nema ni obrta kapitala, nema ni granica u pomislima i ciljevima. Anarhija. Nebo je prazno. Jedina šansa za opstanak je prestup. Maphia, zanimljivo, Saramago je zove maphia,

M. BABOVIĆ

Podjele su nas otupjele

Prva proba predstave „Smrt i njeni hirovi“

lji, ali... Mi ljudi smo slabašna bića... i svašta oprečno nam se događa. I smrt je kontradiktorna. Zaljubljuje se i hoće da živi. A mi kojima je dat život da ga živimo, kao da ga ne živimo, već ga trivijalno umrtvljujemo. Ovo je apel na ljubav, poziv na obnovu, ali i opomena da su razorene sve vrijednosti, a narod ušuškan ili izmanipulisan, dvostruk i nestabilan. Kada kažem narod, mislim i na pojedinca i na vlast i na crkvu i na maphiu i na građane i na malograđane, svi smo u istom kazanu, a ključaju opominjući sati. Možda jedino ljubav i čestitost mogu da nas spasu od apokaliptičnog stanja. POBJEDA: Na što smo mi, kako prolazna bića, spremni zarad isunjenja ciljeva? DEDOVIĆ: Mi kao prolazna bića, ali i kao besmrtna bića, u slučaju ove priče, spremni smo na ono najgore. Na neumjerenost i nezasitost, na izdaju i prevaru, izrazitu podijeljenost koja vodi u nemogućnost promjene, na prevrtljivost, manipulativnost, perverziju i oholost. Ono što je velika kruna koja krasi glavu i narodu i vlasti i religije je na-

žalost - KORISTOLJUBLJE. POBJEDA: Kakva je Vaša rediteljska vizura ovog komada i što je, osim pitanja naše prolaznosti, njegova univerzalnost? DEDOVIĆ: Ovo je genijalan i autentičan roman jer kroz temu besmrtnosti apostrofira da li je moguće da je svijet doživio takvu krizu i posrnuće da živimo bez ikakvog straha, da smo bez kočnica i granica, da se ponašamo kao da smo besmrtni bogovi i kao da nam je dozvoljeno sve. Sjajna teza u romanu i našoj adaptaciji jasno zvoni: kada nema smrti, onda je dozvoljeno sve, a dozvoliti sve je jednako loše kao ne dozvoliti ništa. To je tačka u kojoj će se otvoriti ljudske osobine do krajnjih granica i pogreški koje su sulude, apsurdne, duhovite i potresne. Jednom fiktivnom okolnošću kakva je besmrtnost jedne neimenovane države, zapravo želim da progovorim sa kolegama o sasvim realnim i surovim okolnostima u kojima se našao cio svijet, pa i naša mala država. Mislim da je svijet postao anarhičan, beznadežan, da su nas otupjele podjele, koristoljublje, perverzija religije i klaunizacija politike, da smo sa druge strane nespremni za promjene i ušuškani okrivljujući „one druge“ za pogreške i bespuća. Sve je uzalud, svaka borba i pregnuće, ako se ljubavlju ne pročisti i porodi novo čovječanstvo ili onaj ostatak čovječanstva koji ostane skromno da pjeva o dobru, ljubavi i čestitosti. Smrt koja se zaljubljuje i ostavlja sve da bi bila ljudsko biće, takođe ukazuje na još jedan apsurd zašto se mi obični ljudi više ne volimo već se dijelimo, ubijamo, okorišćavamo, pohotno i uvijek hoćemo više, a jednoj smrti je dovoljno da se zaljubi u skromnog umjetnika da bi se osjećala življom od ljudskog roda. Paradoks je, a na kontradikcijama počiva svijet, da smo mi živi mrtvaci zaneseni i hipnotizirani preživljava-

njem, ugroženi podjelama i neslogom na intimnom i društvenom planu, egocentrici koji politizuju i vjeru, i naciju, i humanost i život. A smrt... a smrt je življa od svih, jer joj je ljubav dovoljna za preobražaj. POBJEDA: Kao direktorici najstarijeg teatra, kakav je Vaš pogled na našu umjetničku scenu? Koji su njeni najveći nedostaci? DEDOVIĆ: Na mane treba gledati kao na potencijalne vrline, samo tako nedostaci mogu prerasti u kvalitet. Mislim da sve uvijek može biti bolje. Mislim da kultura u globalu nema čvrstu viziju i dugoročnu kreativnu strategiju. Kvaliteta ima i dokazan je, ali pojedinačnim primjerima. Kultura je brend, moćni državni reprezent i misionar. Možda jasna reforma kulture može doprinijeti da Crna Gora bude prepoznata po još snažnijim rezultatima. Nedostaju i inovativnost, ideje, hrabrost, mašta i upornosti, finansijska pažnja, ali i internacionalni prodor, jer imamo talente i imamo šta da kažemo. POBJEDA: Za Kraljevsko pozorište Zetski dom može se reći i da je fenomen kada je u pitanju rad jednog teatra, budući da godinama bitišete bez glumačkog ansambla. Da li se u budućnosti mogu očekivati pomaci u tom pogledu, tj. planirate li da zaposlite određeni broj glumaca i drugih pozorišnih stvaraoca? DEDOVIĆ: Dobro bi bilo da se formira mali i kvalitetan ansambl glumaca koji neće biti stalno zaposleni u Zetskom domu, ali će vremenom moći da zasluže to sjajno mjesto, jer Zetski dom je sjajno mjesto. S druge strane, nema ništa ljepše od ovako ekskluzivmog rariteta po kom nas zna svijet - a, to je teatar bez ansambla. Na tome nam zavide svi oni koji imaju ansambl, pa razmislite. Mada, to je slično onom kada udata žena kaže: „Nemoj nikad da se udaješ“. Teatar bez ansambla znači: sloboda! A umjetnosti, kao i čovjeku, uporište je u slobodi. To znači uvijek drugi glumci, uvijek svježi i raznovrsni umjetnički timovi, a za malo Cetinje to je idealan model koji smo i već godinama dokazali vrlo uspješnim

Obećana zemlja je utopija POBJEDA: Koliko traganje za utopijom može ljude da odvede na pogrešne i neočekivane puteve, te kako bi mogla da izgleda obećana zemlja za savremeno društvo? DEDOVIĆ: Mi smo mrvice bačene na zemlju i svakako tragamo putevima, a svako traganje je put bodlji, ali i svile. Obećana zemlja je zdrava, čista, plodna i nije oglodana magnatima kapitalizma i carstvom neznanja. Obećana zemlja zatim treba floru, faunu i dobrog čovjeka koji ne potpada tako lako pod čizme pogrešnih izazova, već čovjeka kog krase ljubav, časnost, plemenitost, saosjećanje i kom korist nije na prvom mjestu. Zatim taj čovjek treba učiti tako i svoju djecu. Obećana zemlja je ona u kojoj vladaju kakva-takva jednakost, socijalni mir, pravda, sloboda volje, vjera, a da se pritom ne ratuje među ovim principima i da nas niko ne pita osim kada nam vidi pasoš - a ni tada - koje smo vjere i nacije, već da se mjeri čovjek po vrlini i da čini i misli dobro. Obećana zemlja je kada sveštenici nijesu političari i biznismeni, a kada parlament nije klauniziran. Obećana zemlja je kada su stabilni zdravstvo, sudstvo, prosvjeta... kada kriminalci nijesu na ulicama nego u zatvorima, i kada je socijalni mir osnova za rad. Obećana zemlja je rađanje u zadovoljstvu. Obećana zemlja su ljudi koji nijesu otuđeni i zavisni o tehnološkoj i medijskoj manipulaciji. Obećana zemlja su ljubav i sloboda. Obećana zemlja je utopija, ali mi njoj moramo težiti da bi se izvukli iz mraka sopstvenom snagom ličnosti, svjetlošću duše, radom, ljubavlju. Ovo se tiče svakog pojedinca i niko nije izuzet. Saramagovo pero jasno opominje, još prije 15 godina: „Sve vrijednosti su u procesu izopačavanja, vlast zbunjena, autoritet srozan, ni sam Bog ne zna kuda nas vodi“.

i nagrađivanim radom. Ali, uz mali, probran, strastan i fatalno posvećen ansambl i goste i nove kolege, određen broj zaposlenih u ostalim važnim sektorima, Zetski dom bi imao kakvu-takvu samostalnost, jer jedino što nemamo bez anasmabla - to je samostalnost. Sve je paradoks. Sloboda podrazumijeva i okove. Prvo pozorište u istoriji Crne Gore, prvi po broju lokalnih i međunarodnih nagrada u proteklim godinama. Prvi inostrani kapital od EU fondova koje smo osvojili u istoriji za državno pozorište, prepoznati po jakom međunarodnom prodoru i velikim brojem eminentnih evropskih i domaćih rediteljskih imena, a niti ansambla niti sistematizacije. Pustimo da vrijeme pokaže da li će sve očvrsnuti i biti snažnije i bolje. Svetlana VIŠNJIĆ

Serijal Pobjede

Nedjelja, 8. mart 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Krst na obaraču

» Piše: Viktor IVANČIĆ Koji se to narod ,,događa“ u Crnoj Gori? Iz perspektive laičkoga promatrača – koji je dovoljno star da zna kako je dosjetka pisca Milovana Vitezovića, ,,događanje naroda“, prije više od trideset godina poslužila kao jedan od popularnijih propagandnih stimulansa za lučenje nacionalističkih strasti u Srbiji, što je potom vodilo do rata i krvavog rasturanja Jugoslavije – reklo bi se da se u Crnoj Gori posljednjih tjedana ,,događa“ srpski narod, i to pod vodstvom Srpske pravoslavne crkve, a uz zajedničku parolu ‘Ne damo naše svetinje’. No, protojerej stavrofor Gojko Perović, rektor cetinjske Bogoslovije, kao upućeniji insajder ima bitno drugačije viđenje ,,naroda“ čije se ,,događanje“ očituje kroz masovno sudjelovanje u protestnim procesijama što ih organiziraju pravoslavni svećenici. U intervjuu u pretprošlome broju Novosti, potaknut s nekoliko snishodljivih pitanja novinara, uložio je znatan napor da uzbunjenom ,,narodu“ ukloni nacionalnu etiketu, kao i da naglasi nadnacionalni karakter nacionalne crkve pod čijom komandom okupljena svjetina demonstrira.

ULOGA NARODA

,,Narod“, po shvaćanju protojereja stavrofora, zapravo je kolektivni revolucionarni subjekt, neopterećen nacionalnom posebnošću, mističnim putem osviješten, koji upravo priređuje spektakularnu demokratsku transformaciju društva i vodi odlučnu bitku za ‘sekularni karakter države’, odnosno za ,,osnovne principe ljudskih sloboda“, a ako crnogorski vlastodršci ne budu imali sluha za te opravdane zahtjeve, pokret će od ,,trećine biračkog tijela“ – koliko svećenik procjenjuje da ga je trenutno u stanju borbene gotovosti – nabujati do ljudske lavine, naime ,,naroda će biti sve više“. ,,Svakako prisustvujemo svojevrsnom demokratskom preobražaju u kom građani postaju svjesni svoje uloge u društvu, one iskonske uloge učesnika društvenog ugovora, po kojoj građani daju suverenitet državi. U njihovim je rukama sudbina i budućnost države. Nema više straha od vlastodržaca, ma ko oni bili. Narod se oslobodio straha, jer vjeruje Crkvi.“ Novinar, začudo, rektora

Gojka Perovića nije priupitao koliko još ,,demokratskih preobražaja“ treba da se desi, i koji je ovo ,,demokratski preobražaj“ već po redu, nakon što je model mirakuloznog ,,događanja naroda“ izumljen u osamdesetim godinama prošloga stoljeća, pa se od tada obnavlja po uvlas istoj recepturi što protojerej stavrofor sada otkriva kao čudo – dakle uz vrhovništvo koje najprije ideološki instruira i povede ,,narod“, da bi onda moglo slijediti ‘narodnu volju’ i prekrojiti ‘sudbinu i budućnost države’ – drugim riječima: kako to da bi iskaz uvaženog klerika nekoć bez dvoumljenja potpisao ama baš svaki izvršni sekretar Slobodana Miloševića, uz minimalnu korekciju kojom bi riječ Crkva bila zamijenjena imenicom Partija?

NACIONALNOST LITIJAŠA

Zato ga je, međutim, pitao tko doista sudjeluje u litijama, pokrenutim nakon što je famozni Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica izglasan u parlamentu – preciznije: ‘Jesu li to samo Srbi ili ima i Crnogoraca?’ – i dobio sljedeći odgovor: ,,Nije normalno da od ta dva politička identiteta pravimo dva naroda. U pitanju je jedan te isti narod, koji je unutar sebe podijeljen različitim političkim identitetom. Nerijetko, imamo primjere u posljednjih 30 godina, da jedan isti čovjek mijenja taj identitet… Od Srbina do Crnogorca i nazad.“ Pri odluci da upravo ,,političkim identitetom“ označi osjećaj nacionalne pripadnosti, protojerej stavrofor je zacijelo imao u vidu faktor privremenosti. Uz nešto zlobniji uvid – takav koji bi obratio pažnju ponajprije na ono namjerno prešućeno – lako bi se moglo pokazati kako Perović ,,dva politička identiteta“ kojima je jedan te isti narod unutar sebe podijeljen razumije na način da su na jednoj strani Srbi, dok su na drugoj oni što su nekoć bili Srbi, a sutra će to, uz Božju pomoć, opet postati. Podjela na Srbe i Crnogorce unutar istog naroda uzima se u obzir samo uz pretpostavku da su ovi drugi, zbog kratkoročnog političkog hira, drugačije nazvani prvi. A ipak, jedan od predvodnika povorki koje doslovno vrište o nacionalnoj ugroženosti skriva nacionalne intencije bunta kao zmija noge. Novinaru Novosti objasnio je da litije ,,imaju izrazito nadstranački i nadnacionalni karakter“ i da je ,,pripadnost Pravoslavnoj crkvi ono što dominantno opredjeljuje ljude“. Detalj koji izdajnički otežava tu prodaju magle leži u činjenici da se, kada je riječ o pripadnosti, uistinu ne radi o ,,Pravoslavnoj crkvi“, već – formalno i suštinski – o Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

AMFILOHIJE RADOVIĆ: Čovjek koji je osiguravao duhovnu podršku ratnim zločincima

Nasuprot mudrovanju protojereja stavrofora Gojka Perovića, Srpska pravoslavna crkva se svojim djelovanjem u Crnoj Gori nameće kao neka vrsta spiritualne ekstenzije velikosrpske politike koja nariče nad prostorom izgubljene dominacije RATNI MITROPOLIT

Iako se za ovu priliku opskrbio gandijevskim vokabularom, mitropolit Amfilohije Radović, čovjek je koji je svojedobno osiguravao duhovnu podršku ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Željku Ražnatoviću Arkanu. Danas je vrhovni klaun pravoslavnog cirkusa u Crnoj Gori, pokazuje mnogo manje diplomatske taktičnosti oko etničke legitimacije naroda koji, po njegovu sudu, ovih dana doživljava svoje ‘vaskresenje’ i hrabro slijedi Svevišnjeg, odnosno samog mitropolita kao njegova ovlaštenog zastupnika: ,,Narod u Crnoj Gori, koji je bio najbezbožniji deo našeg srpskog naroda, danas je narod koji je krenuo za Gospodom, od deteta do starca.“ Na tom će svetom putu srušiti ,,bezbožni, antievropski, antisrpski i antivaseljenski zakon“, a po mogućnosti i vlast koja ga je donijela. Ni producent iz Beograda, Aleksandar Vučić, nema osobitih zadrški u tom pogledu: problem je, veli, što ,,Srbi ne smeju da se osećaju kao Srbi u Crnoj Gori“. Ili je producentove poruke, da bi lakše ušle u uho naroda, zgodnije širiti fabrikatima njegove redovne tabloidne propagande, na primjer Informer: ,,Podgorica danas drži čas srpstva!“ Rektor Gojko Perović, međutim, pristupa problemu sa zahtjevnijim gardom: on stoji na braniku srpstva bježeći od njegova artikuliranja kao vrag od tamjana. Tako nam se ukazao zanimljiv slučaj denacionalizacije nacionalističke retorike.

ETNOKLERIKALIZAM

Za medije određenog profila to je očigledno privlačno, jer jamči stanovitu komociju, zato što se polivalentnom krinkom mogu okoristiti i intervjuirani i intervjuist - u prilici si liferovati Amfilohijev nacionalistički mrak, a da se s Amfilohijem ne bakćeš!

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… Čak ćeš i taj mrak, uz nešto spretnosti, prikazati u fragmentu koji uključuje pitomo treperenje molebanskih voštanica. Etnoklerikalizam nastupa u građansko-sekularnoj ambalaži. Aktualni događaji u interpretaciji protojereja stavrofora stoga zveckaju poput lanca uvezanih proturječja: popovi predvode borbu za ,,sekularno ustrojstvo države“, okupljanje Srba je zalaganje za ,,građanski koncept društva“, nacionalna homogenizacija predstavlja ,,demokratski preobražaj“, parola ,,Ne damo naše svetinje“ je protest protiv teokratskih aspiracija, crkva s nacionalnim predznakom ima nadnacionalno poslanje i zbog toga mobilizira pripadnike samo jedne nacije, a iza svega na komandnome mjestu stoji duhovni pokrovitelj prononsiranih ratnih zločinaca ne bi li svojim moralnim autoritetom zaštitio ,,osnovne principe ljudskih sloboda“. S takvim darom za hipokriziju Gojko Perović je istinski sljedbenik govorničke taktike Slobodana Miloševića, koji je upravo takvim kodiranim jezikom stekao omiljenost među ,,narodom“ i osigurao autoritarnu moć, ustrajno pazeći na balans između onoga što verbalizira i onog što ostavlja neiskazanim, a što su oni kojima se obraćao savršeno dobro razumjeli. U svaki su Miloševićev huškački istup unaprijed bili ugrađeni elementi poricanja, i to kao kolektivna svojina, pa su adresati – naučivši dešifrirati dvostruki diskurs vladajuće retorike – znali da

vođa, primjerice, govoreći o Jugoslaviji ima u vidu proširenu Srbiju, ili da njegove borbene jadikovke o ugroženosti Srba predstavljaju poziv Srbima da počnu ugrožavati druge. Baštineći tu komunikacijsku tradiciju, protojerej stavrofor i njegova pastva – recimo – u floskulu o ,,demokratskom preobražaju“ društva bez teškoća pakiraju najčišću suprotnost tome - neprestanu agitaciju.

DRUGA STRANA BARIKADE

Državotvorni nacionalizam, začinjen mokrim snovima o autokefalnoj crkvi, bez sumnje reži i na drugoj strani barikade – crnogorski se predsjednik Milo Đukanović, uostalom, uz pomoć ,,događanja naroda“ i dokopao vlasti, sklopivši tada s vrhom Srpske pravoslavne crkve čelično savezništvo, pa je taj savez godinama proizvodio respektabilnu količinu svakovrsnih opačina, da bi u jednome trenutku državnik promijenio ,,politički identitet“ i u očima prevarenog klera postao bezbožni izrod – no Novosti se, zbog nekog razloga, nisu ponudile kao platforma za njegovu promociju. Amfilohijevu posilnom, s druge strane, dat je lijepi prostor da neometano bulazni o sekularnom dezenu svoje mantije. ,,Prije svega je u pitanju uništavanje građanskog koncepta društva“, žali se na vlastodršce rektor cetinjske bogoslovije. ,,Zamislite, na početku 21. vijeka ovdje se kodifikuje novi jezik, obnavlja se nacionalna, odno-

sno državna crkva!? Kome to treba?“ zgraža se. A zašto je Srpska pravoslavna crkva, čije ime datira iz nedavnog 20. vijeka, i dalje u svom nazivu definirana kao nacionalna i je li to ,,u koliziji s njezinim univerzalnim poslanjem“, ipak pita novinar, pa umjesto zgražanja dobiva uravnoteženi odgovor, recitaciju u kojoj se sažela stoljetna mudrost: ,,Činjenica jeste da su nacionalni nazivi pomjesnih crkava u pravoslavlju nešto što odudara od prirode Crkve i njenog jevanđelja, ali to jeste produkt jedne istorijske epohe i biće potrebno vremena da se takvo nešto prevaziđe. Sa druge strane, ti nazivi nose u sebi uspomenu na jedno vrijeme narodnog buđenja i objedinjavanja, u odnosu na vjekovna ropstva.“

MUČNE USPOMENE

Nezgodna je stvar s uspomenama, međutim, što ih ne možeš uvijek selektirati po vlastitome nahođenju i na tome graditi upotrebljivu verziju tradicije. Postoji tako uspomena i na krvave ruke mitropolitove. Postoje uspomene na samostane koji su služili kao radionice za kovanje kletvi i brušenje noževa. Postoje uspomene na bjesomučna sijanja mržnje s oltara. Postoje uspomene na pokrštavanje oružja i na dodjele crkvenih počasti znamenitim koljačima, uspomene koje se vežu uz gotovo sve vjerske institucije sa ovih prostora, pa i uz Srpsku pravoslavnu crkvu. Postoje uspomene na liturgijsko poticanje takvog ,,narodnog buđenja“ i ,,objedinjavanja“ čiji će saldo biti izražen u tisućama leševa. Postoje, dakle, uspomene na vrijeme kada nacionalni naziv Srpske pravoslavne crkve, nasuprot mudrovanju Gojka Perovića, ne samo što nije odudarao od prirode njenog ovozemaljskog djelovanja, već je obilježavao njen puni smisao. Samo što su to ujedno i uspomene na sadašnjost: blagodareći naporima većeg dijela visokog svećenstva, SPC se svojim djelovanjem u Crnoj Gori nameće kao neka vrsta spiritualne ekstenzije velikosrpske politike koja nariče nad prostorom izgubljene dominacije. Šteta je što iz uspomena na dosadašnje ishode te politike nije izvučena pouka, pa niti registrirana pravilnost da ova obično salutira prije nego kolabira. Što se pak ‘vaskrslog naroda’ tiče, taj je sa svojom punom građanskom opremom po tko zna koji put do sada mobiliziran i doveden u stanje borbene pripravnosti, kako bi proveo ‘demokratski preobražaj’ i promijenio ‘sudbinu i budućnost države’, a vjerski poglavari, upućeni u ‘građanski koncept društva’, instruiraju ga kako da drži krst na obaraču. Kakvi će biti sljedeći potezi nišandžija saznat ćemo valjda uskoro. (Autor je novinar i publicista. Pobjeda prenosi tekst uz odobrenje pisca)

Svijet

Nedjelja, 8. mart 2020.

Ne jenjava kriza na migrantskoj ruti preko Turske ka EU

Grčke snage na migrante suzavcem i vodenim topovima ATINA/ANKARA - Grčke bezbjednosne snage i juče su intervenisale suzavcem i vodenim topovima na tražioce azila koji čekaju u tampon zoni kako bi prešli u Grčku. U turski grad Edirn stalno pristižu grupe ljudi u namjeri da pređu grčku granicu na putu prema evropskim zemljama. Stotine ljudi, koji su nastavili sa čekanjem u tampon zoni na graničnom prelazu Pazarkule, razbježali su se u panici tokom intervencije grčkih snaga. Grčke snage su intervenisale vodenim topovima, a suzavcem je pogođen veliki broj tražilaca azila, uključujući i djecu. Ministar unutrašnjih poslova Turske prije dva dana je izjavio da broj ljudi koji su iz Edirna prešli u Grčku iznosi 142.175. Mnogi od njih prelaze rijeku Evros (Marica) u pokušaju da pređu na grčku stranu, a trenutno u blizini graničnog prelaza Pazarkule čeka oko 3.500 azilanata kako bi prešli granicu. U Turskoj se trenutno nalazi preko 3,7 miliona sirijskih izbjeglica, po čemu je zemlja sa najviše izbjeglica u svijetu. Turski predsjednik Redžep

U Italiji zaražena 5.061 osoba

Italija angažuje dodatnih 20.000 medicinskih radnika PEKING/RIM - Broj zaraženih korona virusom u jednom danu u Kini je u petak prvi put od 21. januara manji od 100, saopštile su kineske vlasti.

Drama na grčko-turskoj granici

Tajip Erdogan je naredio turskoj Obalskoj straži da zbog rizika spriječi prelazak migranata preko Egejskog mora, javili su državni mediji. Prema naredbi predsjednika, migrantima neće biti dozvoljeno da prelaze Egejsko more jer je previše opasno, saopštila je Obalska straža, prenosi RSE. Turska je 28. februara saopštila da će otvoriti vrata migrantima ka Evropi. Predsjednik Turske je rekao 6. marta u telefonskom raz-

govoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da regulative o migraciji između Ankare i EU ne funkcionišu i da ih je potrebno izmijeniti, saopšteno je iz turskog predsjedništva. Brisel je 6. marta uputio poziv migrantima na turskoj granici da prestanu sa pokušajima da pređu u Grčku. Više od 10.000 migranata pokušava da pređe granicu iz Turske u Grčku od kada je Ankara saopštila da neće više poštovati sporazum sa EU iz 2016. godine kojim su

Poznati akrobata izveo tačku iznad aktivnog vulkana u Nikaragvi

Valenda hodao žicom iznad ,,Usta pakla“

Valendin podvig nad grotlom Masaje

NIKARAGVA - Umjetnik, akrobata, Nik Valenda hodao je po žici iznad grotla aktivnog vulkana Masaja koji se nalazi u Nikaragvi. Opasnu tačku je izveo koristeći zaštitnu opremu za oči i pluća zbog vulkanskih isparenja, a tokom prelaska je nosio i zaštitni pojas. Njegov prelazak preko usija-

U Kini opada broj oboljelih od korona virusa, u Evropi stanje najgore na Apeninskom poluostrvu

ne lave, na žici dugačkoj 550 metara, prenošen je uživo. Ovaj nevjerovatan i opasan podvig emitovala je uživo i televizija ABC. Krater, poznat kao ,,Usta pakla“, je dio vulkana Masaja u Nikaragvi. Riječ je o jednom od samo osam vulkana koji imaju aktivno jezero lave.

Pojedini ,,nijesu bili zadovoljni“ ovim opasnim hodom po žici iznad ,,Usta pakla“ upravo zbog toga što je akrobata nosio zaštitni pojas. On sam je rekao da je to bio zahtjev televizije ABC, koja je prenosila hod po žici uživo. Inače, Nik Valenda je sedma generacija čuvene porodice akrobata.

se turske vlasti obavezale da zaustave talase migracija u Evropu u zamjenu za novčanu pomoć u iznosu od nekoliko milijardi eura. Njemačka je u Evropi podnijela najveći teret migracija tokom izbjegličkog talasa 2015. i 2016. godine i prihvatila preko milion izbeglica. To je pokrenulo mnogobrojne društvene procese i promjenu političkog pejzaža Nemačke uz porast popularnosti populista i pad popularnosti etabliranih stranaka.

Uhapšena tri člana kraljevske saudijske porodice RIJAD – Trojica starijih članova saudijske kraljevske porodice su uhapšeni, javili su jutros američki mediji, a hapšenja su, kako se vjeruje, povezana sa prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom. Razlozi hapšenja u Rijadu nijesu navedeni. Kako pišu „Njujork tajms“ i „Vol strit žurnal“, hapšenja su sprovedena u petak rano ujutro. Trojica uhapšenih su kral j ev m l a đ i b ra t p r i n c Ahmed bin Abdulaziz, bivši prestolonasljednik Mohamed bin Najef i kraljev rođak Navaf bin Najef, prenosi Slobodna Evropa. Mohamed bin Najef bio je ministar unutrašnjih poslova, dok ga Mohamed bin S alman nije smijenio i odredio mu kućni pritvor 2017. godine. Prema pisanju američkih medija, domovi uhapšenih su pretreseni.

Nacionalna zdravstvena komisija saopštila je da je registrovano 99 novih slučajeva infekcije od čega 74 u provinciji Hubej, prenosi agencija Sinhua. U toj provinciji, žarištu zaraze, u petak je umrlo 28 osoba. Kineska vlada zabranila je konzumaciju i uzgajanje divljih životinja, zbog izbijanja korona virusa, ali se smatra da će biti teško obuzdati trgovinu tim životinjama. Kako prenosi CNN, u Kini su rašireni kulturni korijeni upotrebe divljih životinja ne samo za ishranu, već i za izradu ukrasa, pa čak i njihovo korišćenje kao kućnih ljubimaca. Navodi se i da je vlada ostavila mogućnost i da se zabrani korišćenje divljih životinja u tradicionalnoj medicini.

BILANS

U Italiji je u posljednja 24 sata umrlo 36 osoba od korona virusa, a do sada su ukupno preminule 233 osobe, saopštile su sinoć tamošnje vlasti novi bilans. Italija je u Evropi najugroženija zemlja. Najviše oboljelih ima u sjevernom dijelu, u Lombardiji, području Bolonje i Venecije. Anđelo Boreli, načelnik Civilne zaštite Italije, izjavio je da trenutni broj zaraženih iznosi 5.061, dodajući da je broj izliječenih od virusa povećan na 589, prenosi Anadolija. Vlasti te zemlje su juče odluči-

Srušio se hotel korišćen kao karantin Oko 70 ljudi je zarobljeno u srušenom hotelu u gradu Kvanžuu, u kineskoj provinciji Fudžijan. Hotel je korišćen kao karantin za oboljele od korona virusa, javlja list „Pipls dejli“. Zgrada se urušila oko 19.30 po lokalnom vremenu, a zasad su iz ruševina spasene 23 osobe, prenosi Rojters.

le da u zdravstvu dodatno zaposle 20.000 ljudi u borbi protiv bolesti. Zvaničnici u regiji Lombardija, najteže pogođenom korona virusom u Italiji, pozvali su u ispomoć i penzionisane ljekare.

PAPA ONLAJN

Papa Franjo otkazao je sva javna pojavljivanja kako bi, zbog epidemije korona virusa, izbjegao veliki broj ljudi. Kako je navedeno u njegovoj službi, papa će se putem interneta obraćati vjernicima, prenosi Rojters. Papa Franjo će naredna dva javna blagoslova uputiti putem video-linka Vatikan je saopštio da se papa neće obratiti vjernicima sa prozora koji gleda na Crkvu Svetog Petra, niti će se u srijedu obratiti vernicima. Kako se navodi, to je prvi put da je 83-godišnji papa otkazao javna pojavljivanja od kada je postavljen na to mjesto.

Zvaničnik iranske revolucionarne garde poginuo u Siriji DAMASK - Visoki zapovjednik iranske revolucionarne garde Farhad Dabirijan poginuo je u Siriji, javila je iranska novinska agencija ,,Fars“, ne navodeći detalje o tome šta se desilo. I Sirijska opservatorija za ljudska prava, organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja izvještava o ratu, objavila je vijest o smrti visokog zapovjednika iranske revolucionarne garde, navodeći da je ubijen u području Sajida Zainaba, južno od Damaska.

Agencija Fars, koja je bliska Revolucionarnoj gardi, opisala je Dabirijana kao ,,branitelja svetilišta Sajida Zainaba“, svetog mjesta za šiitske muslimane koje se nalazi južno od Damaska, i kao bivšeg komandanta straže u Palmiri, drevnom gradu u centralnom dijelu Sirije, prenosi Rojters. Grupe gardista i šiita iz drugih zemalja, uključujući Pakistan, Avganistan, Irak i Liban, bore se zajedno s vojskom sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u devetogodišnjem građanskom ratu, navodi Rojters.

Nedjelja, 8. mart 2020.

Marketing

Tema

Nedjelja, 8. mart 2020.

POBJEDA PITA: Zašto budući srednjoškolci polumature slave po ekskluzivnim hotelima i restoranima PODGORICA – Tek je mart, ali osnovce koji pohađaju završni razred uveliko trese polumaturska groznica. Dječacima i njihovim roditeljima nekako je lakše jer se dilema što obući uglavnom svodi na pitanje - košulja i farmerice ili odijelo? Njihove vršnjakinje kad riješe dilemu – kroj haljine, materijal i boju, izaberu šnajdera, odnosno dizajnera, štikle – predstoji još ništa manje važna odluka – kakva frizura, šminka, nokti, trepavice… Sve to roditelje košta nekoliko stotina eura, a ako se doda trošak za limuzinu te angažman profesionalnog fotografa da sve to ovjekovječi brojka prelazi i hiljadu eura? Previše za djevojčice koje pune 13 ili 14 godina? Sagovornici Pobjede saglasni su da ima pretjerivanja, da je riječ o trendu koji je uzeo maha posljednjih nekoliko godina, ali da bi ga promijenili potreban je angažman čitavog društva. Svemu ovome posebno doprinosi i to što se većina proslava organizuje u ekskluzivnim hotelima.

Hilton odabrali i đa Kad sam ja bila polumaturantkinja, proslava je bila organizovana u školi. Ne znam kad je i ko promijenio da se polumatursko organizuje u restoranu ili hotelu. Lijepo bi bilo da se ponovo tako organizuje, ali ta inicijativa bi trebala da dođe od učenika i roditelja – kaže direktorica Osnovne škole ,,Štampar Makarije“ Nataša Vlahović i nema pretjerivanja. Znam da ima i drugačijih primjera. Naravno da mi se to ne dopada. Mislim da svi zajedno, i roditelji i mi nastavnici, treba zajednički da djelujemo kako bi djecu upućivali na istinske vrijednosti – kazala je Laković. - Mislim da odabir hotela za proslavu polumaturske večeri i organizacija ne utiču na odijevanje i izgled učenika. Na to utiču neki drugi faktori – kaže Vlahović.

DOMINACIJA

ŠKOLE

Direktorica OŠ ,,Štampar Makarije“, Nataša Vlahović, čiji su učenici polumaturu prošle godine slavili u hotelu ,,Hilton“, kaže da odluku o tome gdje će proslaviti završetak devetogodišnjeg školovanja donosi uprava škole u dogovoru sa učenicima. - Uprava škole mora da vodi računa o sigurnosti djece na toj proslavi, od sigurnog ulaza, boravka u hotelu, da toaleti nijesu daleko od sale, kako bi mogli da ih ispratimo. Zbog svega toga, uprava škole, kao i nastavnici se uvijek potrude da djeci bude lijep i siguran provod. Procedura koja je sprovedena u našoj školi je sljedeća: učenici učeničkog parla-



Roditelji se mjesecima zadužuju, podižu kredite, da bi mogli da otplate cjelokupne troškove maturske i polumaturske večeri. Čitala sam da je na pitanje jedne majke zašto joj je potrebna skupa haljina njena kćerka odgovorila ,,Pa, da izdominiram“ - kaže Pejaković

Nataša Vlahović

menta su sproveli anketu među učenicima devetog razreda u kojoj su naveli nekoliko hotela u Podgorici. Analizom ankete odabrana je lokacija koja je imala najviše glasova. Uprava škole je kontaktirala menadžere izabranog hotela koji su poslali svoju ponudu. Održani su roditeljski sastanci na kojima su im predstavljene ponude hotela i roditelji su se odlučili za jednu od njih – objašnjava Vlahović. Slična procedura je i u školi ,,Pavle Rovinski“, kaže direktorica Dijana Laković, čiji učenici slave u Sportskom centru ,,Morača“. - Poželjno je obezbijediti prostor sa odgovarajućim prilazom, koji garantuje visok stepen bezbjednosti učenika, prostor koji može odgovoriti predviđenom broju polumaturanata, njihovom uzrastu, ali i materijalnim mogućnostima porodica naših učenika. U odnosu na sve to obavljamo konsultacije sa roditeljima učenika i zajednički donosimo odluku – kazala je Laković. Princip sa Zapada, da se ovakve svečanosti organizuju u fiskulturnim salama podržavaju, ali Vlahović ističe da

Daković: Iskustva iz Italije i SAD Proslavljanje polumatura i matura u inostranstvu, konkretno u Italiji, kako je za Pobjedu ispričala Nikšićanka Nikolina Daković, izgleda potpuno drugačije. Daković je na polovini srednjoškolskog obrazovanja dobila stipendiju koja ju je odvela daleko od kuće, te je maturu proslavila mnogo drugačije od vršnjaka u Crnoj Gori. - U Italiji sam bila u vrlo specifičnoj školi i tamo naravno niko nije mario mnogo za to. Bilo je lijepo veče i žurka u školi, ali ništa famozno – kazala je Daković. Budući da je školovanje nastavila u Americi, odno-

sno u Ričmondu, u saveznoj državi Virdžiniji, upoznata je kako proslave protiču i kod njih. Kako kaže, u zavisnosti od mjesta do mjesta, mladi ljudi imaju drugačija očekivanja i pristup školskim proslavama. - U Americi većini znači ta „ceremonija“, a načini proslava su različiti, u zavisnosti od prilika od škole do škole. Ali, mogu da kažem da sa mnogo boljim životnim standardom troše neuporedivo manje novca nego mi na takva dešavanja. To je činjenica. Međutim, postoje i u Americi škole kod kojih su proslave nalik na crnogorske – kazala je Daković.

ta ideja ,,treba da potekne od roditelja i učenika“. - Kad sam ja bila polumaturant, proslava je bila organizovana u školi. Ne znam kad je i ko promijenio da se polumatursko organizuje u restoranu ili hotelu. Lijepo bi bilo da se ponovo tako organizuje, ali ta inicijativa bi trebala da dođe od učenika i roditelja. U svim školama u Crnoj Gori procedura organizacije polumaturske večeri je ista, može se reći da je to prešlo u tradiciju – kaže Vlahović. Škola ,,Pavle Rovinski“ na neki način preuzima zapadnjački sistem, ali tek nakon održane polumaturske večeri u restoranu. - Naša škola je i prošle godine organizovala ,,polumatursku žurku“ u fiskulturnoj sali. Međutim, to je bilo nakon polumaturske večeri, čije održavanje za naše učenike i njihove roditelje nije bilo upitno. I ove godine ćemo prirediti sličnu aktivnost – ističe Laković. Pripreme za ovaj dan traju mjesecima, a posebno iscrpljuju roditelje. Da bi jedan učenik/ca izgledao/ la kao sa naslovne strane, potrebna je jedna mjesečna plata. Naše sagovornice pitali smo, da li se dešava da zbog visokih standarda neko odsustvuje sa polumaturske večeri, te da li za djecu koja ne mogu da priušte proslavu u ekskluzivnim restoranima ili hotelima postoji poseban budžet. - U našim školama sva djeca prisustvuju proslavi polumaturske večeri. Trudimo se da cijena ne spriječi nijedno dijete da prisustvuje toj večeri. To nijesu visoke cijene, a za sve one za koje smatramo da ne mogu priuštiti, nađemo način da im obezbijedimo prisustvo – saglasne su Vlahović i Laković. A na pitanje kakvo je njihovo mišljenje o tome što polumaturanti u izgledu, odijevanju i novcu koji izdvajaju, pari-

raju maturantima, Laković odgovara: - Što se tiče konkretno naše škole, još uvijek to nije pojava. Djeca su i te večeri djeca

Psihološkinja Adriana Pejaković ističe da ovakvo ponašanje nije čudno, te da smo svjedoci da se proslava mature i polumature estradizuje; djeca i mladi sve više liče na estradne zvijezde, izazovno obučeni, u toaletama koje koštaju puno novca. - Roditelji se mjesecima zadužuju, podižu kredite, da bi mogli da otplate cjelokupne troškove maturske i polumaturske večeri. Čitala sam da je na pitanje jedne majke zašto joj je potrebna skupa

Usklađeni stajling sa prošlogodišnje proslave polumaturanata

haljina njena kćerka odgovorila ,,Pa, da izdominiram“. Dakle, radi se o dominaciji i to donimaciji pokazivanjem luksuza, novca i time pripadnosti određenoj elitnoj grupi. Zabrinjavajuće je što ovaj trend često prihvataju i polumaturanti, a ne samo maturanti – kaže Pejaković ističući da, kako bi mladim ljudima odredili što je važno, u obzir se moraju uzeti dominantne društvene vrijednosti. - U kakvom društvu živimo? Koje uzore mladi ljudi mogu vidjeti putem medija? Da li se promovišu mladi naučnici, umjetnici i oni koji svojim radom i trudom dolaze do uspjeha ili često starlete, estradne zvijezde, čija se estetika svodi na pokazivanje luksuza i prestiža? Sistem vrijednosti koji i djeca prihvataju je zapravo odraz našeg sistema vrijednosti. Ukoliko u našem društvu postoji materijalno-hedonistička orijentacija, ona će se reflektovati i na mlade i djecu, što je veoma loše. Prije svega, djeca su

Tema / Marketing

Nedjelja, 8. mart 2020.

aci i roditelji Pejaković: Zajedno se suprotstavimo estradizaciji i seksualizaciji - Umjesto proslava u hotelima, restoranima, pa i u fiskulturnim salama, lijepo je zamijeniti ih humanitarnim akcijama - kaže psihološkinja Adriana Pejaković. - Važno je da se na nivou društva, obrazovnih institucija, a u saradnji sa roditeljima suprotstavimo estradizaciji i seksualizaciji djece na ovaj način, kao i izlaganju pritisku pokazivanja luksuza, društvene nejednakosti na osnovu novca i uopšteno pogrešnim vrijednostima koje mogu da im naštete. Imamo primjere i kod nas i u regionu da su se maturanti odricali skupih toaleta da bi pomogli drugarima koji su bili bolesni ili materijalno ugroženi. Zar nije

opterećena da neće biti prihvaćena u vršnjačkoj grupi ako ne mogu da ispune ove uslove i ako roditelji nemaju novca da im kupe skupe stvari. Zatim, stvara se kompetitivna atmosfera ko može više, ko ima skuplji telefon, čija je haljina skuplja i glamuroznija, što takođe loše utiče, jer djeca po prirodi žele da budu prihvaćena i

lijepo onda to veče posvetiti nekom višem cilju? Usmjeriti djecu na prave vrijednosti? Izabrati umjesto najljepšeg para večeri najboljeg druga, najduhovitiju osobu ili najvelikodušniju osobu? Ono što je popularno ne mora biti uvijek i dobro, možemo ponuditi bolje i ljepše svojoj djeci. Za početak ugasimo televizor i čitaj-

da imaju dobre odnose sa vršnjacima. Pritom se roditelji finansijski iscrpljuju u naporima da djeci obezbijede sve ove uslove. Iako znaju da to nije ispravno, ne žele da njihova djeca zaostaju za vršnjacima, da trpe pritisak ili čak ismijavanje drugih. Popuštaju djeci u njihovim zahtjevima, što loše utiče na način na koji se

mo zajedno sa njima neku lijepu knjigu. Usmjerimo ih na druženje. Ne moramo ni sami imati skupe stvari ili moderne telefone. Pokažimo da se može biti srećan i zadovoljan i slaviti bez estradizacije – poručuje Pejaković.

ovi važni događaji doživljavaju. Ne zaboravimo da su matura i polumatura događaji koji služe da se obilježi prelaz iz jednog važnog segmenta odrastanja u drugi. Djeca bi trebalo da proslave svoj uspjeh tako što će se družiti u skladu sa svojim godinama, tako i izgledati i ponašati se – zaključuje Pejaković. Z.H.a

SVRHA POLUMATURE JE DRUŽENJE I ZABAVA: Polumaturanti jedne podgoričke škole

Crnom Gorom

Nedjelja, 8. mart 2020.

Ski-centar Kolašin 1600 u funkciji, postavljena kompletna infrastruktura

Dnevno dolazi oko 150 skijaša PODGORICA - Na Skicentru Kolašin 1600 u pogon je stavljena kompletna infrastruktura, saopštio je direktor ovog preduzeća Saša Jeknić. - Crvena staza Vranjak dužine 1.750 metara je od samog početka skijanja bila u fukciji, a od danas je i Plava staza dužine 2.800 metara u funkciji. U funkciji je i dječiji lift, staza za sankanje kao i neizostavni prateći sadržaj - škola skijanja i ski-rental - naveo je Jeknić, a prenosi Info Biro. Od samog početka rada skicentra u kompletnoj fukciji je, prema njegovim riječima, restoran Troglavac sa kafe barom ,,gdje svi oni koji posjete skijalište mogu da probaju domaća jela, kraft piva, proizvode Plantaža, te da se uvjere u izuzetan kvalitet usluge koju pružaju“. - Ova godina bila je na nivou elementarne nepogode, kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju, zbog visine sni-

SEZONA ĆE TRAJATI DO 29. MARTA: Zadovoljni uprkos okolnostima

ježnog pokrivača. Međutim, uz organizovane grupe prevashodno iz zemalja regiona dnevna posjećenost skijaša je bila oko 150, dok je taj broj vikendima dolazio do

600 - istakao je Jeknić. U Ski-centru Kolašin 1600 su, kako je naglasio, uzimajući otežavajuće okolnosti, zadovoljni sa onim što su postigli. - Do kraja sezone na Skijalištu

Dan Mađarske u Herceg Novom

Praznik mimoze uz mađarske igre i specijalitete

KUD „ Baranja“ iz Pečuja predstavio je splet igara

Uživanje u pikantnim jelima

HERCEG NOVI – Jedan segment Praznika mimoze već nekoliko godina posvećen je gostovanjima i predstavljanjem kulture neke od evropskih zemalja. Juče je u Herceg Novom upriličen Dan Mađarske, a Novljani su uživali u mađarskoj nacionalnoj kuhinji i tradicionalnim igrama. KUD „ Baranja“ iz Pečuja, predstavilo je splet igara, a

mađarski kuvari, spremili su 100 kg čuvenog gulaša koji su posjetioci probali uz njihova poznata vina ali i kobasice. Ambasador Mađarske Jozef Neđeši, pozdravio je svoje sunarodnike, a Novljane i njihove goste pozvao da uživaju u čarima Mađarske. Savjetnica za kulturu Ambasade Mađarske u Crnoj Gori Dominika Horvat, poručila

je da je Herceg Novi predivan grad i iskazala je zadovoljstvo što se njenoj zemlji ukazala prilika da se predstavi na Prazniku mimoze. - Čast nam je da možemo zajedno da slavimo, jer mi 15. marta proslavljamo naš nacionalni praznik, zbog čega smo ovdje pozvali i naše Mađare iz Crne Gore i svi smo tu sa porodicama. Predstavili smo naš folklor, a ovdje imamo i kuvare da vidite i našu nacionalnu kuhinju. Nadam se da u ovome uživaju i Mađari i naši dragi gosti. Ovo je tek početak saradnje, a potrudićemo se da svake godine učestvujemo na Prazniku i predstavimo našu zemlju – kazala je Horvat. Savjetnica za kulturu predsjednika opštine Herceg Novi Tamara Vujović, objasnila je da je riječ o prvom Danu Mađarske koji se održava u okviru Praznika. - Zadovoljstvo je, nakon prošlogodišnjih divnih događaja kao što su bili Dani prijateljskih država Finske, Poljske, Srbije i mnogi drugih, da ove godine tu čast za nas, ima Mađarska. KUD „ Baranja“ je prešao dug put iz Pečuja, da bi nam predstavili mađarsku muziku i igru, a posjetioci mogu uživati u mađarskim gastro delicijima, poput njihovih nadaleko čuvenih kulen kobasica iz domaće proizvodnje. Kao što vidite, na autentičnim kotlićima, kuva se gulaš od ovčetine i junetine, pa će publika moći da uživa u svim čulima - kazala je Vujović. Na Prazniku mimoze biće upriličeni i Dani Beograda. Ž. K.

Kolašin 1600 su u ponudi promo akcije, tako da je cijene trodnevnog ski-pasa za odrasle 30 eura, dok je za djecu do 14 godina ta cijena 21 euro. Hendikep u vidu nedostatka

snijega pokušali smo da nadomjestimo na neki drugi način, pa smo ove godine imali bogat kulturno-zabavni program istakao je Jeknić. U sklopu otvaranja zimske tu-

rističke sezone nastupala je, kako je naveo, pop-folk pjevačica Indira Radić, te da su uslijedili nastupi Kolonije, Jelene Rozge, Dženana Lončarevića. - Završetak ove sezone je 29. marta, kada će posjetioci imati priliku da slušaju beogradski pop sastav Lexington bend najavio je Jeknić. Od ove godine, kako je kazao, kreću sa osnježavanjem staza na tom lokalitetu. - Krećemo i u realizaciju programa spajanja dva ski-centra (Kolašin 1450 i Kolašin 1600) sa žičarom K7 koja će opsluživati dodatnih šest staza - istakao je Jeknić. Aktivno rade i na pripremama za ljetnju turističku sezonu. - Radimo 365 dana u godini mislim na usluge restorana Troglavac. Sa ljetnjom turističkom sezonom krećemo 1. maja, tako da će svi oni koji budu dolazili u Kolašin moći da na ovom prostoru upotpune svoj doživljaj - poručio je Jeknić. N. Đ.

Akcija Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Biće u skloništu do donošenja odluke o njihovom trajnom zbrinjavanju

Smjestili u karantin dvadesetak konja PODGORICA - Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove organizovala je prekjuče akciju hvatanja dvadesetak konja koji su bili u naselju blizu osnovne škole na Zlatici i smjestili su ih u karantin. U akciji su, kako su saopštili, učestvovali komunalna polici-

ja, predstavnici savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede i lokalnog preduzeća Čistoća. Konji će biti u karantinu do donošenja odluke o njihovom trajnom zbrinjavanju, što zavisi od toga da li će se javiti ,,nesavjesni vlasnik“. Direktorica Uprave Vesna Daković podsjetila je da je pu-

štanje životinja, najčešće goveda i konja da se nekontrolisano kreću javnim površinama i po tuđoj imovini, nerijetka i neodgovorna pojava, naročito u centralnom i primorskom regionu. - Držaoci se moraju odgovorno ponašati prema svojim životinjama. Obavezni su da preduzmu sve propisane mjere za pravilno držanje i uzgoj, jer će u protivnom sve životinje koje se nađu bez nadzora na ovakav način biti oduzete poručila je Daković. N. Đ.

Inicijativa Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore

Za osnovce besplatan ulazak u pet nacionalnih parkova PODGORICA - Učenicima crnogorskih osnovnih škola, za njih oko 70.000, od sredine aprila biće omogućen besplatan ulazak u pet nacionalnih parkova Durmitor, Biogradska gora, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije.

Inicijativu je pokrenulo Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore ,,zbog važnosti edukacije mladih u vezi sa očuvanjem nacionalnih parkova i zaštitom prirode“. - Želimo da Nacionalni parkovi budu druga učionica gdje će osnovci sticati znanja o najvrijednijoj prirodnoj ba-

štini Crne Gore. Posebno nas raduje što će upravo najmlađi od ove godine imati mogućnost da uz posebno dizajnirane ulaznice, posjećuju, besplatno, naše parkove i na taj način upoznaju vrijednosti zaštićenih područja svoje domovine - kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica. N. Đ.

Feljton

Nedjelja, 8. mart 2020.

15.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Poljoprivredom se 1921. godine bavilo 85,3 posto stanovništva Gradsko stanovništvo Crne Gore u vrijeme jugoslovenske države moglo se razvijati na osnovu prirodnog priraštaja a ne razvojem privrede koje nije bilo pa su tako mnoga od tih manjih gradskih naselja ostala sa izrazito ruralnim karakteristikama. Tako je, na primjer, Podgorica kao najbrojniji grad u Crnoj Gori 1931. godine sa 11.682 stanovnika imala malo više od 40 % nepoljoprivrednog stanovništva

Podgorički pazar

» Piše: Dr Branislav MAROVIĆ Sudije crnogorskih sudova bili su angažovani intelektualci koji su od države bili dobro plaćeni, čije su se mjesečne plate kretale od 4.000 dinara predsjedniku Velikog suda do iznad 1.000 dinara sudija nižih sudova. Kao što smo vidjeli, za sve ove društvene grupacije novostvorena država obezbjeđivala je finansijska sredstva u budžetu koja je prvih godina isplaćivala sa zakašnjenjem i do jedne godine.

STANOVNIŠTVO 1921-1941.

Zadržaćemo se prvo na nekim podacima o kretanju broja stanovnika Crne Gore prije Prvog svjetskog rata. Mora se odmah konstatovati da su ti podaci bili različiti i da su se kretali oko ukupno 230.000 stanovnika. Tako popis od 1. XII 1909. godine pokazuje da je u Crnoj Gori živjelo 222.000 stanovnika. Joža

Podgoričani

Rus je zabilježio da je Crna Gora prije 1914. godine imala 238.423 stanovnika. Stenografske bilješke Crnogorske narodne skupštine za 1914. godinu daju podatak da je tih godina u Crnoj Gori živjelo 220.000 stanovnika. U Kraljevini Jugoslaviji bila su dva popisa stanovništva: 31. I 1921. i 31. III 1931. godine, koje ćemo koristiti za ovaj rad. Današnja teritorija Crne Gore veličine 13.812 km2 biće zastupljena u ovom radu kada govorimo o njenom stanovništvu. Radi komparativnog praćenja poređenja u razvoju stanovništva u Kraljevini Jugoslaviji koristićemo procjenu o broju stanovnika za 1941. godinu Državnog statističkog ureda DFRJ. Prema tome, Crna Gora je na današnjoj teritoriji imala popisom 1921. godine 311.341 stanovnika, popisom 1931. godine 360.044 stanovnika i procjenom jer nije obavljen predviđeni popis 1941. godine 425.964 stanovnika. Porast broja stanovnika u desetogodišnjim periodima izgledao je

ovako: 1921-1931. godine 48.700, a 1931-1941. godine 65.920 stanovnika. Stopa porasta stanovništva Crne Gore iznosila je u periodu 1921-1931. godine 14,5 ‰, a u periodu 1931-1941. godine 16,8 ‰ U objema dekadama stopa porasta stanovništva Crne Gore bila je 15,6 ‰. Ovakvom stopom porasta stanovništva Crna Gora je bila ispred Jugoslavije 14,0 ‰ i Slovenije 6,6 ‰. Porastom stanovnika rasla je i gustina naseljenosti, pa je 1921. godine sa 22,54 porasla na 26,07 u 1931. godini, a u 1941. godini na 30,84 stanovnika na 1 km2. Stanovništvo Crne Gore u periodu 19211941. godine učestvovalo je u jugoslovenskom stanovništvu sa oko 2,5 %. Od ukupnog broja stanovnika poljoprivredom se bavilo 1921. godine 85,3 % stanovništva, a nepoljoprivredom 14,7% stanovništva. Popisom stanovništva 1931. godine procenat poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva skromno je smanjen

U Kraljevini Jugoslaviji bila su dva popisa stanovništva: 31. I 1921. i 31. III 1931. godine. Današnja teritorija Crne Gore veličine 13.812 km2 biće zastupljena u ovom radu kada govorimo o njenom stanovništvu. Crna Gora je na današnjoj teritoriji imala popisom 1921. godine 311.341 stanovnika, popisom 1931. godine 360.044 stanovnika i procjenom, jer nije obavljen predviđeni popis 1941. godine, 425.964 stanovnika

Cetinje, 1939. godina

Stara Podgorica

odnosno povećan i iznosio je za stanovništvo koje se bavilo poljoprivredom 79,1%, a za nepoljoprivredno stanovništvo 20,9%. Što se tiče broja domaćinstava on je 1921. godine iznosio 55.463, a 1931. godine 62.836, što je povećanje za 7.373 domaćinstva. Ako se uporede ovi podaci sa porastom broja stanovnika vidi se da je porast domaćinstva zaostajao za rastom broja stanovnika. Dinamika rasta broja domaćinstava u pomenutom periodu u Crnoj Gori bila je manja od Srbije i Jugoslavije. Po broju članova po domaćinstvu Crna Gora imala je isti broj 5,1 i u popisnoj godini 1921. i u 1931. dok su Jugoslavija i Slovenija imale povećanje – prva sa 5,6 u 1921. na 5,7 u 1931. godina, a druga sa 4,8 u 1921. na 4,9 u 1931. godini. U polnoj strukturi žene su dominirale sa 50,1 % i 1921. i 1931. godine. Ovaj viši procenat žena dobijen popisima 1921. i 1931. godine rezultat je gubitka muškog stanovništva u balkanskim ratovima, Prvom svjetskom ratu i emigraciji stanovništva muškog pola. Poslije ovih opštih podataka o stanovništvu Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji zadržaćemo se opširnije na onim pitanjima koja su sastavni dio našeg rada i predstavljaju

osnovu za sagledavanje naše teme da li se Crna Gora ekonomski razvijala ili je stagnirala u međuratnoj jugoslovenskoj državi. Tri su pitanja koja se odnose na stanovništvo kojima ćemo pokušati da odgovorimo na ovo pitanje, a to su: kako se kretao broj gradskog i seoskog stanovništva, ekonomska i socijalne karakteristike stanovništva i stanje obrazovanja stanovništva kao temelja na kojem počiva privredni razvitak. O gradskom i seoskom stanovništvu u Kraljevini Jugoslaviji koristićemo podatke dobijene popisom 1925. godine. Prema tom popisu Crna Gora je imala 36 gradskih naselja u kojima je živjelo 60.416 stanovnika. Seoskih naselja imala je Crna Gora 1313 sa 259.984 stanovnika. (...) U periodu 1921-1931. godine broj stanovnika gradova preko 2000 1921. godine (...) porastao je u šest gradova (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Bijelo Polje, Ulcinj, Berane) za 8336 stanovnika. U ovu apsolutnu cifru ne može se pouzdano procjenjivati učešće prirodnog i mehaničkog priraštaja. Od gradskih naselja u regionima Primorski region je dominirao kako pokazuju podaci za 1925. godinu sa 19 naselja i 19.012 stanovnika, središnji region imao je 5 gradskih naselja i 16.912 stanovnika. Planinski sa 5 naselja i sa 5.891 stanovnikom, a Polimskopljevaljski sa 7 naselja i 18.601 stanovnika bio je drugi. U seoskim naseljima u regionima živjelo je 1925. godine u Primorskom regionu u 256 naselja 48.397 stanovnika u Središnjem u 359 naselja 74.482 stanovnika u Planinskom u 336 naselja 66.687 stanovnika i u Polimsko-pljevaljskom u 362 naselja 70.418 stanovnika. Središnji region je bio najbrojniji sa stanovništvom koje je živjelo u seoskim

Što se tiče broja domaćinstava on je 1921. godine iznosio 55.463, a 1931. godine 62.836, što je povećanje za 7.373 domaćinstva. Ako se uporede ovi podaci sa porastom broja stanovnika vidi se da je porast domaćinstva zaostajao za rastom broja stanovnika. Dinamika rasta broja domaćinstava u pomenutom periodu u Crnoj Gori bila je manja od Srbije i Jugoslavije naseljima, slijedio je Polimsko-pljevaljski, zatim dolazi Planinski i na kraju sa najmanje seoskog stanovništva Primorski region. Podaci o gradskom i seoskom stanovništvu Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji pokazuju „da su zaostala privreda i njen spori razvoj kočili razvitak gradova i porast njihovog stanovništva“. Gradsko stanovništvo Crne Gore u vrijeme jugoslovenske države moglo se razvijati na osnovu prirodnog priraštaja a ne razvojem privrede koje nije bilo pa su tako mnoga od tih manjih gradskih naselja ostala sa izrazito ruralnim karakteristikama. Ni jedan grad osim Kotora 1931. godine nije ispunjavao kriterijum sa većim brojem stanovnika koje je imalo zaposlenje u neprivredi. Tako je, na primjer, Podgorica kao najbrojniji grad u Crnoj Gori 1931. godine sa 11.682 stanovnika imala malo više od 40 % nepoljoprivrednog stanovništva. (Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 8. mart 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (9.3-15.3) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na Da biste mogli pratiti ovu kolumnu ovoj adresi ukoliko unesete podatke poznatog vedskog astrologa Mladena rođenja: www.soulmatestars.com/ Lubure, neophodno je da znate side- vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ili ako preuzmete besplatan đotiš proćete imati korektan rezultat navegram na www.vedicastrologer.org/jh. denih tranzita, te istinsku dobrobit Za ukupan rezultat nije dovoljno od navedenih informacija. Preciznu posmatrati samo planetarne tranzite, previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za

već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je u ponedjeljak do 18:47. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Mjesec u Ribama

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

VIKEND

UTORAK I SRIJEDA

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

PONEDJELJAK

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nedjelja, 8. mart 2020.

Enigmatika

Nedjelja, 8. mart 2020.

Mali oglasi RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 2 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 4

Restoranu Vuk potreban kuvar sa iskustvom internacionalne kuhinje. Sve informacije na tel:

067/122-551

Restoranu Vuk potrebna pomoćna radnica za rad u kuhinji. Sve informacije na tel:

067/122-551

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. mart 2020.

Dana 7. marta 2020. poslije kraće i teške bolesti u 66. godini preminuo je naš dragi

Дана 7. марта 2020. године послије краће и тешке болести у 81. години преминуо је наш драги

МИЛОРАД – БРКО Костов СТЕВОВИЋ

DRAGOMIR Vasilijev BEGOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 8. marta od 9 do 18 časova i 9. marta od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Саучешће примамоу градској капели у Никшићу 8. марта од 11 до 16 часова и 9. марта од 11 до 13.30 часова, када се полази за Брестице гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: кћерка ВЕСНА, унука МИЛЕНА, брат МИТАР, сестра МИЛЕНА, братанић ЛУКА, сестрићи НЕНАД и РАДОВАН, братаничне МАРИНА и МИРЈАНА, сестрична ХАЈДАНА, снахе ЗОРКА и ДАНИЈЕЛА, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака, унучад и остала бројна родбина 390

Ožalošćeni: sin IVAN, kćerke ANA i DRAGANA, brat RADOMIR, snahe SLAĐANA i DARIJA, unučad SNEŽANA, BOGDAN i VASILIJE i ostala rodbina

MIODRAG MIŠKO Slobodanov FILIPOVIĆ

395

Kako dalje, voljeni naš Ćile? Srca si nam slomio. Uspomene, ljubav, sjećanja nam ostaju. Počivaj u miru. Tvoji: VERICA, GAJO, MARKO, IVANA i ANA 387

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. mart 2020.

Дана 7. марта 2020. године престало је да куца срце нашег Анђела Dana 7. marta 2020. u 85. godini preselila je na Ahiret

NADŽIJA Hamdijina ĐEŠEVIĆ rođena Čekić

НИКША Славков ТОМИЋ

Саучешће примамо дана 8. марта 2020. од 12 до16 часова и 9. марта 2020. године од 10 до 14 и 30 часова на градском гробљу Чепурци. Сахрана ће се обавити истога дана у 16 часова на градском гробљу под Требјесом у Никшићу.

Ожалошћени: отац СЛАВКО мајка АНА, брат АНДРЕЈ, бабе МАРТА-МИКА и МАРТА-ЦИЦА, стриц СЛОБОДАН-МИШО, тетке НАДА, СНЕЖАНА, МИЛИЦА и МИЛЕНА и остала породица ТОМИЋ и РАЈКОВИЋ

Hajtar primamo 9. marta na mezarju Cijevna od 10 do 15 časova, kada će se klanjati dženaza - namaz.

Ožalošćeni: sinovi SUAD i ALMIR, ćerke HASIJETA, JASMINA, SUADA i ALMA, sestra VASVIJA, snahe ISMETA i MELVEDINA, đever HAKIJA, zaove ĐULJA i VAKA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

391

Iz oka i zagrljaja mi je zauvijek otišla

394

NADŽIJA ĐEŠEVIĆ Dana 7. marta 2020. u 84. godini preminula je naša draga

Тужним срцем јављамо да је наша вољена супруга, мајка, сестра тетка и заова ali iz srca i sjećanja neće dok sam živa. Tretirala me je, pomagala i zvala kao rođenu kćerku. Oplakaću je, tugovaću i žaliću za njom kao za najbližim rodom.

ЗАГОРКА Данилова СЕФЕРОВИЋ

MILANKA OSTOJIĆ

рођена Буздован

DARINKA Mirkova ČOLEVIĆ rođena Orbović

преминула 6. марта 2020. послије краће болести у 62. години. Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима, 7. марта од 10 до 13 и од 15 до 17 часова и 8. марта од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Шкаљарима.

Saučešće primamo u grdaskoj kapeli u Nikšiću 7. marta od 11 do 16 časova i 8. marta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju iza Manastira.

Ожалошћени: супруг ДАНИЛО, кћи ДАЛИБОРКА, син БРАНКО, браћа МИХАИЛО, НЕНАД и сестра ДУШАНКА, сестрична САЊА, заова СОЊА и остала родбина

392

Tužno sjećanje na poštovanu

325

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i ZORAN, kćerke JADRANKA i SOFIJA, brat BRANKO, sestre KRSTINJA, STANKA i SLAVKA, đeveri MILOVAN i VIDOJE, snahe TANJA i RANKA, jetrve MARA i LJUBINKA, unučad MILICA, NIKOLA, DANIJEL, ANA, VUK, ANĐELA, ĐINA, MIRKO i ostala rodbina ČOLEVIĆ i ORBOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj kumi

NADŽIJU ĐEŠEVIĆ

331

DARINKI ČOLEVIĆ LJUBIŠA MARKOVIĆ sa porodicom

Zauvijek je sklopila oči časna, radna, poštena i humana žena koja je svojim radom i djelom učinila da je volimo i pamtimo. Počivaj u miru draga Nadžija, svijetli obrazu predaka i potomaka.

389 Tuguju: MILANKA, KRUNA, ŽELJKO, PAVLE i ANDRIJA OSTOJIĆ

393

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. mart 2020.

Posljednji pozdrav dragom zetu Dana 7. marta 2020. u 83. godini preminula je naša draga

Дана 7. марта 2020. у 68. години преминуо је наш драги

DRAGU LIPOVINI DARINKA P. BOGOJEVIĆ

МИЛАН Јанков ТОШИЋ

Saučešće primamo 8. marta od 10 do 15 časova i 9. marta od 9 do 13 časova na gradskom groblju Čepurci, a potom krećemo za rodno selo Staniseljići gdje će se primati saučešće od 14 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Саучешће примамо 7. марта у градској капели Чепурци од 12 до 15 часова и 8. марта од 10 до 14.30 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ožalošćeni: brat MIRKO, bratanići SRETEN, MILENKO i MLADEN, bratanične MARINA, SVETLANA i MILANKA, snahe STANKA, SENKA, IVONA i IRENA i ostala rodbina BOGOJEVIĆ

Ожалошћени: мајка МИЛКА, супруга МИКА, синови САВО и ВАСИЛИЈЕ, ћерка САЊА, сестрe МИРА и ВАСИЛИЈА, браћа МИЛОРАД, БРАНКО и МИЛОВАН, снаха МАРИЈА, зет ДРАЖЕН, унуке, унучад и остала родбина

362

Draga sestro

Draga tetka

DARE

Vječno ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima.

Tvoja dobra djela i lijepe riječi vječno će živjeti u našim srcima.

Brat MIRKO, snaha STANKA sa porodicom

SRETEN i IVONA sa djecom

378

Volimo te

MIJO i LJILJA MILIĆ

336

380

Voljeni

Posljednji pozdrav našem voljenom zetu

DRAGU LIPOVINI

MIĆKO

Odlazak dobrodušnih i plemenitih ljudi, rastanak uvijek čine bolnijim, a toplina i bliskost kojom si nas plijenio obezbijedila je vječno i rado sjećanje na tebe.

Počivaj u miru.

381

379

Tvoji MIKA, SAVO, SANJA i VASILIJE

Посљедњи поздрав драгој

Bolna je istina da te više nema. Hvala ti za svaki naš ispraćaj u Ameriku. Živjećeš u našim srcima uvijek voljen i nikada zaboravljen. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Porodica pok. LJUBA MILIĆA

Posljednji pozdrav voljenom zetu

374

Posljednji pozdrav voljenom tati, đedu, svekru i prijatelju

DRAGU LIPOVINI Lijepe uspomene na tebe ostaće vječne.

МИЛИ

BATO MILIĆ sa porodicom

MILANU

МИЋО, НЕНАД, САЊА, ВУКАН и ЈОВАНА 330

Tvoji: VASILIJE, MARIJA, SANJA, VIKTOR i LJUBA

Posljednji pozdrav

382 Posljednji pozdrav našem voljenom

375 Posljednji tužni pozdrav

DRAGU LIPOVINI MILANU TOŠIĆU

Tvoje veliko srce i dobra duša zaslužuju vječno sjećanje.

od brata RADOMIRA, snahe DARIJE, bratanića BALŠE, brataničine MARINE i NAĐE, snahe TAMARE i unuke PETRE

NADA i BRANKO LJESAR

388

383

MILANU TOŠIĆU

Opraštamo se od dragog

Posljednji pozdrav voljenom Zbogom kume...

NIKOLA PAJOVIĆ sa porodicom

MILANA ŠEKI, SLAĐANA, VUK, LUKA

DRAGU LIPOVINI

386 Posljednji pozdrav voljenom i iskrenom kumu

Počivaj u miru. Zauvijek u našim srcima. NENA i SAFET HELAĆ sa porodicom

351

384

DRAGU LIPOVINI 385

od ZEKA PAVLIĆEVIĆA s porodicom

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. mart 2020.

Tužnim srcem javljamo da je 7. marta 2020. poslije duže bolesti u 64. godini, umro naš dragi

Umro je moj muž Sa bolom u duši obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da je naša draga

DRAGAN LIPOVINA DRAGAN - DRAGO Lazarev LIPOVINA Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 7. marta od 12 do 16 časova i 8. marta od 11 do 14 časova, kada krećemo sa posmrtnim ostacima na selo Bjeloši, đe će se obaviti sahrana u 15 časova. Po želji pokojnika, cvijeće se ne prilaže.

A sa njim otišlo pola moje duše

STANUŠA - STANKA Mirkova VUKSANOVIĆ rođena Vujović

Tvoja SONJA

poslije duge i teške bolesti preminula u 65. godini.

364

Posmrti ostaci biće izloženi na mjesnom groblju u Donjoj Gorici 7. marta od 15 do 19 časova, 8. marta od 10 do 19 časova i 9. marta od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Donjoj Gorici.

Posljednji pozdrav đedu

Ožalošćena porodica: majka ĐINA, supruga SONJA, sin DRAŠKO, snaha MILICA, unuk LAZAR, unuka LANA, brat VESELIN i sestra SENKA, strina OLGA, brat od strica ČEDO, sestre od strica, ujaci, tetke, sinovci, sinovične, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina LIPOVINA i ZUBER

Ožalošćeni: suprug MIRKO, sinovi MILOVAN, BOŠKO i MARKO, brat JOVAN, sestre VIDOSAVA, ZORKA i JELENA, snahe MIRA, TANJA, MIKA i MILANKA, zaova RADOJKA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina VUKSANOVIĆ i VUJOVIĆ 353

346

DRAGU

Posljednji pozdrav našem dragom

Dragi đede, mi smo se radovali misleći da ćemo zajedno gasiti svjećice na tvojoj torti. Sada će da gore neke druge.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Zauvijek te vole tvoj „sin“ LAZAR i tvoja đevojka LANA 367

DRAGU

Posljednji pozdrav dragom kumu

STANKI

Neizmjerna tuga i bol za tobom slama naša srca. Znamo da ćeš sada biti na nekom ljepšem mjestu i praviti društvo anđelima jer ti i jesi bio naš anđeo čuvar. Ostavljaš nas kada je najljepše bilo.

VIDE sa porodicom

MILICA i DRAŠKO

366

Počivaj u miru

Posljednji pozdrav

373

DRAGU LIPOVINI Familija RATKOVIĆ

369 Dana 7. marta 2020. umrla je u 82. godini ТАТИ Великог Драшкија

Prijatelju Drago, tvoja dobrota biće prepoznata i u raju.

365

ДРАГО

JELA Todorova ZORIĆ

Није последњи поздрав јер ћеш нам Ти живјети у великим чојским поступцима, у изговореним подршке ријечима Твог Jединог Великог Драшкија, у осмјесима малених слаткиша Лакија и Лане. А Ти, драги Драго, пронађи мог ТАТУ и будите заједно Ви, као што ћемо се упркос свему јако заједнички ми овамо са Твојим Драшкијем, Соком, Лакијем и Ланом, Милицом и свима Твојима држати. Поносни што смо Те макар на кратко упознали памтиће Те

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 8. marta od 11 do 16 časova i 9. marta od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.

Prijateljica BILJANA JABLAN

Posljednji pozdrav dragom

rođena Vućić

ТАМАРА и ЖЕЉКО ЈАНКОВИ КАТНИЋИ 350

Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sin ZDRAVKO – BEKO, kćerka STANA, snaha BRANKA, sestre RADMILA, JOVANKA i MILOSAVA, unuk MARTIN, unuka TEODORA i ostala rodbina ZORIĆ i VUĆIĆ

DRAGU Kolektiv MARTEX 4 CETINJE

Posljednji pozdrav voljenom stricu

Posljednji pozdrav voljenom stricu i ujaku

368

361 Posljednji pozdrav suprugu naše koleginice

Opraštamo se od poštovanog kolege

DRAGANA LIPOVINE

DRAGU LIPOVINI

Sticajem okolnosti nisam u mogućnosti da te ispratim do vječne kuće. Počivaj u miru.

Čuvaćemo te od zaborava, počivaj u miru.

DRAGU LIPOVINI

JELENA, DRAŽEN, BOJAN, BOJANA i IVAN

od kolektiva DOO MARTEX CETINJE

370

PETAR

358

371

DOO VODOVOD i KANALIZACIJA CETINJE 356

Posljednji pozdrav sinu i bratu

Posljednji pozdrav dragom komšiji

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav voljenom

DRAGU

DRAGO LIPOVINA DRAGU LIPOVINI

Tvoja dobrota ostaće vječno u našim srcima. Ostavio si veliki trag u mom životu. Hvala ti na svemu, moj strikane.

Tvoj odlazak sve nas je ostavio nedorečenim, a najveća je bol što majka ispraća svog sina.

Tvoji: DEJAN i IVANA sa porodicom 357

ĐINA, VESKO, SENKA 372

359

DRAGU

Striko, boli ovaj poslednji pozdrav sa tobom, čuvaću te u srcu zauvijek!!!

od VUKICE i DUŠKA sa porodicom

Sinovična DIJANA, zet VANJA i unučad VELJKO i NINA JOVIĆEVIĆ 360

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. mart 2020.

Posljednji pozdrav dragom i čestitom kolegi

MIŠKU FILIPOVIĆU

KOLEKTIV DOO „DONATOR“ PODGORICA

335 Navršava se godina od smrti našeg voljenog

Četrdeset dana od smrti našeg dragog supruga i oca

ŽELJKA KILIBARDE Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo našu bol, utjehe nema za one koji te iskreno vole. Nama ostaju suze, tuga i vječno sjećanje na tebe.

SJEĆANJE 8. 3. 2019 – 8. 3. 2020.

GOJKA Vasovog VUŠUROVIĆA Mnogo nam nedostaješ. Čuvaćemo uspomenu na tebe...

Tvoji NAJMILIJI

TVOJA PORODICA

338

349

Dragi brate

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog đeda

STANE – STANKA MARTINOVIĆ Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje. Sinovi: PREDRAG – PEĐA i MIHAILO – KIŚO sa porodicama 352 Danas, 8. marta 2020. navršava se šest godina otkako nije sa nama naš voljeni

ŽELJKO

GOJKA VUŠUROVIĆA

RANKO PAVLIČIĆ

Teška srca se mirimo sa sudbinom da je prošla godina od kada nijesi sa nama. Nije lako stegnuti srce da ne boli, duša da ne pati, suze da ne teku. U svakom našem ćutanju mislimo na tebe.

Ostalo je mnogo ljubavi i riječi koje je trebalo podijeliti sa tobom, dragi naš đedo... Nedostaješ nam puno. Uvijek ćemo te se rado sjećati... Volimo te puno!!!

Tvoja plemenita duša, častan i čestitit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje ne tebe.

Tvoja sestra IVANA i ujna VERA

Tvoji unuci: BOGDAN i BRAJAN

337

348

Navršava se godina od smrti našeg voljenog strica

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog strica

Tvoji: sin ČEDOMIR, kćerka ČEDOMILA, supruga SLAVKA, snaha NATAŠA, zet BORIS, unučad NIKOLINA, RANKO, MARTINA, ĐURĐICA i MAŠA 327 Navršava se šest godina od smrti

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” ŽELJKA KILIBARDE Tvoje veliko srce koje si nam nesebično darivao kucaće u našim.

GOJKA VUŠUROVIĆA Zauvijek u našim srcima.

Tvoji STEFAN i VALERIJA 339

IGOR i BAĆO sa porodicama 347

TELEFON ZA INFORMACIJE

RANKA Grujičinog PAVLIČIĆA

020-202-455, 020-202-456.

Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo zauvijek. SLAVKO, MILIJA i LJILJA 328

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. mart 2020.

Dragi prijatelju, kume

8. 3. 2010 – 8. 3. 2020.

Trinaest je mjeseci od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

Četrdeset dana od smrti naše drage snahe, jetrve i strine

MARINA KANKARAŠ ĐIKE Zbogom. Bio si divan, poseban, uvijek svoj. Trideset godina prijateljstva za nezaborav.

Vrijeme prolazi... sjećanje traje... ANKA PEROVIĆ RADOVIĆ 345

FILIPA Ivanovog VUJANOVIĆA

Volimo te zauvijek BILJANA i SAŠA 332

MILKE Filipove VUJANOVIĆ

Četrdeset tužnih dana je od smrti našeg dragog, supruga, oca, svekra i đeda Vrijeme koje prolazi od rastanka sa Vama ne može da ublaži žalost i sjećanja na Vas, koja ćemo doživotno čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav

Sestra i zaova STANKA i brat i đever BRANKO sa porodicom

MILANA VUKOVIĆA

PEĐI ĐIKANOVIĆU Sa žaljenjem i poštovanjem opraštamo se od našeg komšije.

Dani prolaze, a mi živimo u nevjerici da si nas zauvijek napustio. Tvojim odlaskom smo izgubili veliki oslonac, sigurnost i neizmjernu dobrotu i toplinu. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. TVOJI NAJMILIJI

329

323 Četiri godine

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog oca, tasta i đeda STANARI ULAZA VIJENAC KOSOVSKIH JUNAKA 1

IVANE

341 Danas se navršava 10 godina od smrti drage

BRANKE PEROVIĆ

MILANA VUKOVIĆA Ponosni smo što smo te imali, neizmjerno tužni što više nijesi sa nama. Bio si primjer kako se hrabro i dostojanstveno živi do poslednjeg časa. Tvoja plemenitost i dobrota zaslužuju naše vječno sjećanje i ljubav prema tebi.

363

Zauvijek u našim srcima nikad prežaljeni sine i brate.

Otac DRAGO, majka LJILJA, sestra IRENA

Tvoji: VESNA, BOŽO, KATARINA, JELENA i MILOŠ

rođ. Pavlović Neizmjernu tugu i bol za tobom ne može vrijeme da izbriše. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Bila si dio mog života i vječno ćeš ostati u mom srcu i mislima.

sjećanja, bola i patnje koju ne možemo mjeriti riječima ni vremenom, već bolom u duši i srcu. Sjećanje je vječnost, a zaborav ne postoji za nas koji te iskreno volimo. Anđele, neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav.

344 354 Dragi

Sestra: STOJANKA - CICA RADULOVIĆ

MILANU VUKOVIĆU 2013 – 2020. Bol za tobom nije u riječima već duboko u duši i srcu đe zauvijek ostaje. S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tužno sjećanje na našu majku

342

Brat ILIJA i snaha STANE

Voljenom stricu

IVANE Četiri godine je od tvoje prerane smrti. Ponosni što smo te imali tužni što smo te izgubili. Počivaj u miru božijem. Tuguju: stric MILUTIN, strina NEVENKA, sestre od strica GORDANA, MARIJA, IVANA sa porodicama

ZORICA KALEZIĆ učiteljica u penziji

MILANU VUKOVIĆU Za svu tvoju ljubav, brigu i požrtvovanje, a bez zaborava, klečimo pred tvojom sjenom. Tvoji: sin ŽELJKO, kćerka SNEŽANA sa porodicama i porodica pokojne DIJANE 340

Uspomena i ljubav prema tebe ostaće vječno, sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na tebe. Počivaj u miru. 343

355 Dana 9. marta 2020. navršava se sedam godina od smrti

JULKA JOVANOVIĆ sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog, brata i đevera

Voljenom striku

BUDIMIRA Novakovog DRAGIŠIĆA MILANU

Ostaješ zauvijek sa nama u našim sjećanjima i uspomenama.

Uvijek ću se sjećati tvog dragog lika, tvoju dobrotu i plemenitost ću uvijek pamtiti i sa ponosom čuvati te od zaborava. SLAVICA sa porodicom 376 Voljenom stricu i đedu

MILANA VUKOVIĆA Čuvaćemo te od zaborava. Brat JOVAN i snaha MIRA 333

Tvoja PORODICA 326

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog, brata, đevera i strica

8. mart 1998 – 8. mart 2020.

MILKA Ratkova MEĐEDOVIĆ

MILANU Dani prolaze, a mi i dalje živimo u nevjerici da te nema. Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo u našim srcima. MIRA i TAMARA 377

MILANA VUKOVIĆA

Plemenita duša tvoja zaslužuje vječno sjećanje. Tvoji: suprug RATKO, sin ŽELJKO, kćerka SVETLANA, snaha MIRA, unuci BLAŽO, PETAR, VASILIJE i MILAN

Počivaj u miru. 334

Brat MARKO sa porodicom

324

TV program

Nedjelja, 8. mart 2020.

FILM

RTCG 1 23:15

SERIJA

NOVA M 18:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Ubistvo svetog jelena



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Program za djecu, r. 10:20 Tihi heroji, r. 10:40 Muzika 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS 13:05 Živa istina, r. 14:30 Koncert 15:30 Dnevnik 1 16:00 Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, r. 16:55 Sat tv 17:30 Mostovi 18:10 Montenegro all in one 18:50 Sat tv 19:10 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Intervju: Ranko Krivokapić 21:30 Šetland, s. 22:35 Dnevnik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:15 Ubistvo svetog jelena, film 02:05 Intervju, r. 03:05 Montenegro all in one, r.



   RTCG 2

06:00 06:30 07:00 09:00 10:15 11:45 15:15 17:00 19:00 19:30 20:10

21:00 21:30 23:10 00:00

Muzika ABS, r. E sport, video igrice Sportska subota, r. Više od ljubavi, s. Dnevna soba, r. Više od ljubavi, r. Kapetan Fantastični, r. Ljepotica, kratki igrani film Dnevnik 2 Dokumentarni program Sedmi kontinent Istinite laži, film Svi trudni, r. E sport, video igrice

PINK M

05:30 Zadruga, pregled dana 07:00 Nemoguća ljubav, r. 08:00 Preživjeti Beograd, r. 09:00 Zakletva, r. 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga

Zauvijek susjedi

17:00 17:02 18:00 18:03 18:30 19:00 19:10 20:00 22:30 22:00 00:00

Minut dva Ko je na vrhu, kviz Minut dva Zadruga Scena, pregled sedmice Minut dva Scena, pregled sedmice Zakletva, telenovela Zadruga, izbacivanje Zadruga Zadruga, uživo

TV PRVA

07:45 08:10 09:00 09:30 11:00 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00

Auto moto show 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Šuška se, šuška, r. Muzički program Zgodna žena, film Ekskluziv Slatke muke, r. Žurnal Pink Panter, film Muzički program Bio jednom jedan nitkov, film 01:00 Zvijezde ljubavi, film 01:30 Pink Panter, r. 04:00 Zgodna žena, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

NOVA M

07:30 Centralni dnevnik, r. 08:00 Sportisimo, r. 08:10 Ljubav, navika, panika, r. 08:30 Kefalica, r. 09:30 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. 11:00 Vijesti 11:10 Sportisimo, r. 11:15 Supertalenat, r. 13:00 Vijesti 13:12 Sportisimo 13:40 Kapital 13:55 Zauvijek susjedi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Supertalent 22:30 Muzički program 00:00 Henrijev zločin, film 01:45 Roki 4, r. 03:45 Hobit: Smaugova pustošenja, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val 17:50 Muzički program

  VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:10 Bejblejd, dječija emisija 09:15 Pčelica, r. 09:45 Batler, r. 12:00 Vijesti 12:06 Ništa nije ljepše od praznika, r. 13:30 Putokaz, magazin 14:00 Vijesti 14:07 Načisto 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine, s. 20:00 Posljednja ljubav gospodina Morgana, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Vikend u Parizu, film 00:00 Varljivo sunce: Suočavanje, film



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Nedjelja, 8. mart 2020.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 8. mart 2020.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Nina Badrić predstavila pjesmu ,,Da biram“

Singl publici na poklon ZAGREB – Hrvatska pjevačica Nina Badrić predstavila je novi singl ,,Da biram“. Tekst potpisuje Ante Pecotić, muziku Ante Pecotić i Nina Badrić, a aranžman potpisuju Bojan Šalamon Shalla i Predrag Martinjak. - Ovo je pjesma koju bi šteta bilo držati u ladici i čuvati je za neke druge prilike. Dok se pjesma ,,Da biram“ završavala ovih dana, poželjela sam da ona bude poklon i zahvalnica mojoj publici koja me prati i nosi sve ove godine moje karijere. Odlučili smo da je pustimo u eter bez neke posebne pompe, video-spota ili najave. Promislila sam, zašto bi se nešto posebno planiralo, tempiralo, najavljivalo. Pjesma nam je svima u studiju zazvučala jako lijepo, baš smo radosni odslušali zadnji ton i odlučili – ajmo je pustiti u etar pa neka živi. Možda nekada previše planiramo pa izgubimo ljepotu trenutka koju često imamo i doživljavamo kada napravimo dobru pjesmu. Pa evo nešto lijepo od mene za moju publiku neka u ovim danima bude na radost mojoj publici, kao što je i meni – kazala je Nina. Prošlog mjeseca popularna pjevačica objavila je spot za pjesmu ,,Ratujem s tugom“ koji je režirao Darko Drinova. Badrić je već na po-

Nina Badrić

Pjesma nam je svima u studiju zazvučala jako lijepo, baš smo radosni odslušali zadnji ton i odlučili – ajmo je pustiti u etar pa neka živi četku godine imala razloga za slavlje, jer se pjesma ,,Ratujem s tugom“ našla vrlo brzo na vrhu svih top ljestvica, dobitnica je i regionalne nagrade Music Awords Ceremony za naj-

boljeg ženskog izvođača. - ,,Ratujem s tugom“ ima snažnu životnu emociju, a ja takve punokrvne pjesme volim. Vjerujem da će se mnogi prepoznati u njoj kazala je Badrić tada.

Pjesma Toni Vatson 24 nedjelje prva na Spotifaju

„Dance Monkey“ obara rekorde SIDNEJ - Australijska pjevačica Toni Vatson poznatija kao Tones and I postala je prva umjetnica koja je 24 nedjelje bez prestanka bila na prvom mjestu kao najslušanija sa globalnim hitom ,,Dance Monkey“. Pjevačica je pjesmu objavila u maju 2019. godine i ubrzo je mogla da posmatra svoju drugu pjesmu u karijeri kako dostiže svjetsku slavu, pesma je strimovana i bila najslušanija u 30 zemalja sa više od dvije milijarde pregleda. Trenutno je i dalje najslušanije na Spotifaj platformi i nastavlja da obara rekorde. Pjevačica se na Instagramu pohvalila uspjehom. Od osam nominacija za ARIA nagradu, Toni je kući odnijela četiri trofeja. Nagradu za najbolju žensku pjevačicu, nagradu za novog umjetnika koji se probija na scenu, nagradu za najbolju pop pjesmu i nagradu za najboljeg samostalnog umjetnika. Pjevačica je nedavno objavila i novi singl ,,Never Seen The Rain“ koja već postaje globalni hit.

Kristina Agilera pjeva za film ,,Mulan“ LOS ANĐELES - Pjevačica Kristina Agilera objavila je novu pjesmu ,,Loyal Brave True“, koja će biti dio zvanične muzičke liste Diznijevog novog filma ,,Mulan“. Izbor ove pjevačice nije slučajan. Agilera je takođe radila na originalnom crtanom filmu iz 1998. godine, gdje je otpjevala čuvenu pjesmu ,,Reflection“. To je inače bio njen prvi singl. Novu pjesmu ,,Loyal Brave True“ Agilera je snimila ne samo na engleskom, već i na španskom jeziku. Rediteljka filma Niki Karo takođe je režirala klipove za dvije pjesme koje će biti puštene ovog mjeseca, dok će sva muzika za film biti objavljena 25. marta, kada će se i održati i premijera ovog filma u Americi. Podsjetimo, premijera filma ,,Mulan“ odložena je do daljnjeg u Kini, a priča se da se u ovoj zemlji uopšte neće prikazivati, s obzirom na to da je zbog korona virusa i dalje zatvoreno preko 7.000 bioskopa širom zemlje. To će biti veliki gubitak za Dizni, koji je veći dio zarade trebalo da stekne baš u ovoj zemlji, gdje se i odvija priča o ljepotici-ratnici. Procjenjuje se da kompanija Dizni već gubi oko 280 miliona dolara tromjesečno zbog toga što je na tematske parkove u Hong Kongu i Šangaju stavljen katanac dok se epidemija ne zaustavi.

Krejg Mazin i HBO ponovo udružuju snage

,,The Last of Us“ postaje serija

NJUJORK - Krejg Mazin, kreator serije ,,Černobilj“, ponovo se udružuje sa medijskom kućom HBO, kako bi poznatu igru ,,The Last of Us“ pretvorio u seriju. Pisac i producent igre Nil Drakman takođe će učestvovati u ovoj adaptaciji. U izvršnoj produkciji osim Evana Velsa, predsjednika razvojnog tima za igrice i video produkciju učestvovaće i Kerolin Štraus izvršna producenktinja serije ,,Černobilj“. To će biti prva televizijska serija PlayStation produkcije, prenosi Holivud Reporter. Igra ,,The Last of Us“ izašla je 2013. godine i odmah je dobila odlične ocjene kritičara. Zanimljiva priča o postapokalipsi usredsređena je na odnos između Đoela, krijumčara u tom novom svijetu i Eli, tinejdžerke koja je ključna za pro-

nalaženje lijeka za smrtonosnu pandemiju. Džoela angažuju da prokrijumčari četrnaestogodišnju djevojčicu. Ono što je trebalo da bude lagan posao ubrzo postaje brutalno, srceparajuće putovanje dvoje ljudi koji će opstati samo ako se oslone jedno na drugo dok putuju Amerikom. HBO serija će pokriti događaje originalne igre, koju je pisao Drakman s mogućnošću dodavanja još sadržaja iz drugog dijela The Last of Us II, čiji je izlazak zakazan za 29. maj, piše Index.hr. - Nil Drakman je bez sumnje najbolji pripovijedač u svijetu video-igara, a ,,The Last of Us“ je njegovo najznačajnije djelo. Dugi niz godina maštam o tome kako dobijam priliku da adaptiram njegovo remekdjelo, zato mi je sad još veća čast što ću to učiniti sa Nilom - istaknuo je Mazin.