Dnevni list Pobjeda 26.04.2020. by Pobjeda

неђељом RAZGOVOR: Ministar zdravlja Kenan Hrapović o nabavci medikamenata

Iz NKT-a najavili treću fazu ublažavanja mjera

Od 4. maja radiće prodavnice, frizeri, fitnes centri i knjižare

Kafiće otvaraju 18. maja, od 1. juna unutrašnji saobraćaj

Od analiziranih 207 uzoraka jedan test pozitivan

Od ponedjeljka obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru

D.MIJATOVIĆ

STR. 2. i 3.

Imali smo situaciju sa zabranom izvoza ljekova iz Srbije, što nam je značajno otežavalo nabavke i bili smo prinuđeni da tražimo alternativne puteve. Dobra je vijest da je odluka o zabrani prestala da važi 24. aprila. Pojedini dobavljači su uspjeli da riješe ovaj problem i dobiju odobrenje za izvoz, a nekoliko njih još čeka. Sa ostalih tržišta uvoz za sada teče nesmetano - kaže Hrapović STR. 7.

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Srpski rulet » Piše: Milivoj BEŠLIN

STR. 12. i 13.

STR. 4. i 5.

INTERVJU: Dr Ana Gligić, virusolog, koja je u vrijeme epidemije variola vere bila vodeći stručnjak

Virus će ostati u prirodi i bombardovaće nezaštićeno stanovništvo STR. 6.

Niko ne voli da živi u političkoj i društvenoj laboratoriji i da bude izložen, uz Lukašenka, najekscentričnijoj evropskoj autokratiji. Tragika srpskog društva je i u tome što je zbog temeljne devastacije njegovo stanje bolje vidljivo, hrabrije i preciznije opisano u regionu nego u samoj Srbiji

Fizička distanca u kafanama smanjiće broj i gostiju i konobara

S.VASILJEVIĆ

Deficitarni ljekovi stižu tokom sedmice

PITALI SMO: Kako ugostitelji dočekuju otvaranje objekata uz poštovanje epidemioloških pravila i procedura

Direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević saopštio

Odobreno 118 kredita za nelikvidnost STR. 5.

Boris Raonić o uticaju pandemije na društvene prilike u Crnoj Gori

Mitropoliju će koštati inaćenje sa državom

STR. 9.

U fokusu: Korona virUs

Neđelja, 26. april 2020.

Iz Nacionalnog koordinacionog tijela najavili treću fazu

Od analiziranih 207 uzoraka jedan test pozitivan

Raste broj oporavljenih PODGORICA - U Crnoj Gori registrovan je jedan novi slučaj zaraze novim korona virusom, čime je broj oboljelih porastao na 320 - saopštio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša. - Juče je u laboratorijama Instituta za javno zdravlje analizirano 207 uzoraka i otkriven je jedan novi izvor infekcije. Radi se o slučaju iz Podgorice koji se ispituje i vidjećemo da li je u pitanju kontakt ranije utvrđene pozitivne osobe ili novi izvor - kazao je Mugoša. Kako je dodao, ukupan broj oporavljenih je 153 i to: Podgorica - 62; Tuzi - 30; Nikšić - 16; Bar - 11; Andrijevica - 7; Ulcinj - 7; Bijelo Polje - 6; Budva -4; Herceg Novi - 4; Tivat - 3. Kako je objasnio Mugoša, posmatrajući grafikon, vidi se da

je kriva koja pokazuje novooboljele u padu, a kriva koja pokazuje broj oporavljenih u porastu. - Kada se sretnu, a to će se desiti narednih dana, to će značiti da smo u dobroj epidemiološkoj situaciji. Kako je objasnio, to je rezultat onoga što se radilo do sada, a kako će biti dalje zavisiće od današnjeg ponašanja. Ovaj grafikon može da se promijeni vrlo lako ako se ne budu poštovale mjere. Ulazimo u novi period i uz ovakvu epidemiološku situaciju koja je zaista dobra moramo da gledamo i neke druge stvari koje su bitne za život. Ali bez obzira na to što razmišljamo o širenju mjera koje omogućavaju da se funkcioniše koliko - toliko normalno ne znači da se ne poštuju one prve mjere. Fizička

distanca, nošenje maski kad god je potrebno i posebna higijena ruku i prostora - tu nijesmo popustili ni malo, već ćemo sada to sve više potencirati - kazao je Mugoša. Kako je dodao, u ovakvoj situaciji je dovoljno jako malo da se vratimo, ne korak, nego bar dva unazad. Direktor KCCG Jevto Eraković kazao je da je hospitalizovano ukupno 20 pacijenata, od kojih su dva na respiratoru. Od toga je osam pacijenata na Infektivnoj klinici dobrog opšteg stanja. - Na Internoj klinici je pet pacijenata, od kojih su dva na respiratoru, teškog opšteg stanja i životno ugroženi – istakao je Eraković. U barskoj bolnici su četiri pacijenta i u Nikšiću tri. U beranskoj bolnici nema pacijenata. N. K.

Upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije

Nema dokaza da izliječeni od kovida-19 stiču imunitet PODGORICA - Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je danas da ideja o davanju takozvanih „imunitetskih pasoša“ nije dobra jer trenutno nema dokaza da su ljudi koji su ozdravili od bolesti kovid-19, i imaju antitijela, zaštićeni od nove infekcije. Prije nego što se počne s eventualnim izdavanjem „imunitetskih pasoša“ ili „sertifikata o nepostojanju rizika (od zaraze)“, kako bi ljudi koji su zaštićeni od ponovne infekcije mogli da se vrate na posao, potrebno je još istraživanja, navela je SZO. - U ovom trenutku, nema dovoljno dokaza o efikasnosti imuniteta na osnovu antitijela da bi se garantovala ispravnost 'imunitetskog pasoša' ili 'serti-

fikata o nepostojanju rizika navela je organizacija sa sjedištem u Ženevi. SZO navodi da bi ljudi koji pretpostavljaju da su imuni na novu infekciju mogli da ignorišu zdravstvene savjete i da bi

takvi sertifikati mogli da povećaju rizik od nastavka širenja virusa. Za testove za antitijela korona virusa potrebna je „dodatna potvrda da bi se utvrdila njihova pouzdanost“, dodaje SZO.

PODGORICA – Od 4. maja biće omogućen rad prodavnica, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rentakar usluga, muzeja i galerija - kazao je potpredsjednik Vlade i predsjednik NKT-a Milutin Simović. Ako se uspješno savlada druga faza, Simović je najavio da će treća faza ublažavanja početi 18. maja - kada se otvaraju kafići i restorani, a četvrta 1. juna - kada se uspostavlja unutrašnji saobraćaj.

Simović je na početku konferencije izrazio duboko žaljenje i izraze saučešća porodicama koje su izgubile svoje najbliže od epidemije korona virusa. Poželio je brz oporavak svima koji su na kućnom i bolničkom liječenju.

INstItucIje

- Nadležne institucije svakodnevno iz sata u sat analiziraju i preduzimaju mjere kao odgovor na pandemiju. Razvoj sitaucije pratimo i u regionalnom i širem kontekstu jer ovakav problem zahtijeva šire sagledavanje - kazao je Simović. On je dodao da informacije i preporuke koje dobijaju sa evropskih i globalnih adresa kao što je SZO za nas predstavljaju važne i opredjeljuće putokaze. - Putokaze koji jasno kažu da nije vrijeme za opuštanje i za vraćanje uobičajenim navikama. Iza nas je zahtjevna faza kojoj smo odgovorili, prije svega odgovornim odnosom građana, radom brojnih institucija, prateći i uvažavajući sve preporuke struke - kazao je Simović. Pred nama su, kako je dodao, dani kada i dalje i do kraja moramo svi bez rezerve slijediti savjete struke i vrijeme u kojem moramo reagovati brzo i snažno da bi i dalje sačuvali zdravlje i živote građana. - Daljim zajedničkim naporima napravićemo nove važne isko-

rake ka novoj realnosti u kojoj ćemo biti još spremniji da zdravlje i živote učinimo bezbjednijim. Povoljna epidemiološka situacija dala nam je za pravo da počnemo sa ublažavanjem donesenih mjera. Pripremamo se i za nova ublažavanja mjera. Princip je bio i biće jasan. Poštovanje mjera do njihovog ublažavanja ili pak ukidanje. U suprotnom mjere će se morati produžavati i pooštravati, a to niko ne želi. Mi vjerujemo da ćemo zahvaljući visokom stepenu razumijevanja i odgovornosti građana postepeno, ali sigurno ići u pravcu ublažavanja - kazao je Simović. U slučaju porasta broja novoinficiranih, kako je kazao, biće prinuđeni na donošenje neophodnih odluka. - Moramo zajedno da radimo na ublažavanju socijalnih i ekonomiskih posljedica epidemije. Razumljiva je želja da sve ovo što prije prođe. To želimo i mi i zbog toga danonoćno radimo na rješenjima za normalizaciju i socijalnog i ekonomskog života - kazao je Simović. Prva faza ublažavanja mjera, kako je ocijenio, pokazala je svoju opravdanost, ali su registrovali i neodgovoran odnos, ne građana već onih koji pružaju usluge građanima, pa je već dat nalog za njihovo efikasnije i ažurnije postupanje. Ovakvo ponašanje, kako je dodao, krši planove za puštanje mjera i oživljavanje ekonomije a to, kako je istakao, neće dozvoliti. Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti će, ako epidemiološka situacija i dalje bude pod kontrolom, u drugoj fazi ublažavanja privremenih mjera planiranoj je za 4. maj dati saglasnost na: - omogućavanje rada prodavnica (tekstila, obuće, tehničke robe, građevinskog materijala, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola,

ubLaŽaVanje po FaZama: Sa jučerašnje konferencije za štampu NKT-a

d.mijatović

Od 4. maja ra frizeri, fitnes c

rentakar usluga, muzeja i galerija…); - omogućavanje odlaska do vikendica u drugim opštinama; - gradski taksi prevoz, kao i lokalni javni gradski prevoz u opštinama u kojima nijesu registrovani slučajevi zaraze novim korona virusom.

Faze

- Omogućiće se i odlazak do vikendica u drugim opštinama, dozvoliće se gradski taksi pre-

U fokusu: KORONA VIRUS

Neđelja, 26. april 2020.

u ublažavanja mjera

adiće prodavnice, centri i knjižare Kafiće i restorane otvaramo 18. maja, 1. juna biće uspostavljen unutrašnji saobraćaj. Iza nas je zahtjevna faza kojoj smo odgovorili, prije svega odgovornim odnosom građana, radom brojnih institucija, prateći i uvažavajući sve preporuke struke - kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović

GRAĐANI TREBA DA POMOGNU DA SE MJERE POŠTUJU: Detalj iz Podgorice

voz, kao i lokalni javni prevoz u opštinama u kojima nijesu registrovani slučajevi zaraze - dodao je Simović. Ako uspješno savladamo drugu fazu, treća faza, kako je najavio Simović, počeće 18. maja i obuhvatiće: otvaranje restorana, kafića, hotelskih terasa, plažnih barova, plaža i tržnih centara. Ukoliko uspješno savladamo i tu fazu, četvrta faza, kako je dodao, počela bi 1. juna i u njoj bi

bio uspostavljen drumski, željeznički i plovni gradski i međugradski saobraćaj, uz odgovarajuće mjere zaštite. Postizanje postavljenih ciljeva i ublažavanje mjera zavisiće, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Si-

mović, od rezultata cijelog našeg društva u ispunjavanju šest ključnih kriterijuma: da širenje infekcije držimo pod kontrolom; dalje značajno testiranje, praćenje izolacije i kontakata; dalja posebna pažnja i briga o zdravstvenim ustanovama i domovima za stare i drugim ranjivim katego-

rijma; uspostavljanje jasno propisanih preventivnih mjera na svakom radnom mjestu; maksimalno smanjivanje rizika od unosa virusa iz drugih država; puno uključivanje i angažovanje građana – jer svaki pojedinac ima ključnu ulogu u omogućavanju održavanja stabilnog stanja. N. K.

Odlazak u vikendicu posmatran u kontekstu obrade imanja Simović je pojasnio da odlazak u vikendicu u drugom gradu podrazumijeva odlazak putničkim automobilom i sa članovima porodice. - Dozvoljavanje međugradskog saobraćaja planiramo za narednu fazu. Odlazak u vikendicu je posmatran u kontekstu odlaska da se

obradi imanje, zasadi njiva, odnjeguje vinograd, starijim članovima porodice obezbijedi udobniji boravak u toj atmosferi. Mislimo da je ta mjera dobro odmjerena, ali sve zavisi od svih nas. Četvrti maj je sjutra, ali ipak daleko jer na dnevnom nivou moramo pratiti razvoj epidemiološke situacije - rekao je Simović.

Od ponedjeljka obavezno nošenje maski Direktor IJZ-a Boban Mugoša kazao je da dalji tok događaja zavisi od trenutog ponašanja građana. - Ključno je voditi računa o ličnoj higijeni i higijeni prostora, i to će se samo još više potencirati tokom popuštanja ostalih mjera. Virus je takav da je dovoljno samo malo previda da opet imamo probleme - rekao je Mugoša. Od preksjutra će najvjerovatnije, ističe, uvesti obavezu nošenja maski u svim zatvorenim prostorima u cilju priprema za širenje svega onoga što nam dolazi, da bi zaštitili sve i one koji rade i one koji ulaze tu. - Nijesmo htjeli da idemo sa naredbom da svi nose maske jer ako poštuju distancu neće doći do prenosa infekcije. Za sve zatvorene prostore - prodavnice, taksije, muzeje, banke, biće propisano da se obavezno nose maske.

A za ostalo ćemo dati preporuke - zaključio je Mugoša. On dodaje da postignuti rezultati ne smiju da nas uspavaju. - Ono što dolazi biće odraz našeg današnjeg ponašanja - kazao je Mugoša. Prema njegovim riječima, IJZ će dati novu procjenu 3. maja, i od nje će zavisiti da li će planirane mjere moći da se primijene. Govoreći o mogućnosti pojave drugog talasa epidemije na jesen, Mugoša je kazao da se IJZ pridržava saopštenja kredibilnih naučnih ustanova. - Međutim, sva naučna istraživanja nijesu dovoljna i uzimamo ih sa rezervom. Ne zna se ponašanje virusa u svim uslovima. Bićemo pripravni svakog sekunda od danas pa nadalje - rekao je Mugoša.

Komentar

O mišljenju u izolaciji

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Kako promijeniti sve ove uzaludnike u parlamentu one koje je narod „demokratski“ izabrao? Kažete da je to nedemokratski i da ne može... Onda hajmo uvesti da niko ne može biti više od dva puta poslanik i počistiti ovu žabokrečinu od nezamjenjivih prosječnjaka, e će nam ovako skupštinske stolice postati nasljedne, a ideologije i paradigme nastale u ludilu ratnih godina i tranzicije - vječne U izolacionoj dosadi đavoli se legu i ne znam šta me drugo, osim njih, moglo natjerati da gledam Skupštinu. Odavno nisam ljubitelj tih hepeninga jer su, bez obzira na značaj parlamenta i važnost odluka, plenumi prerasli u trivijalne rialiti programe. Naročito ona skupštinska noć sa kafanskim lumperajskim završetkom, gdje su letjeli kompjuteri mikrofoni, psovke i i uvrede i upaljena petarda sa suzavcem. Srećom neispravna. A što inače gledati? Tri živa nastupa doktora dnevno, jednolične „dnevnike“ raznih medija i ubitačno dosadne tok-šou emisije. I tako sam zavšio na prenosu iz Skupštine, nakon koje zbog beznađa nisam mogao da mislim, i činilo mi se da nestajem, odnosno gubim bivstvovanje. Mislite da pretjerujem? E pa mnogo pametniji od mene Dekart je rekao „cogito ergo sum“, odnosno „mislim dakle postojim“. A meni se prosto oduzela moć mišljenja od prizemnosti i prostakluka. Posljednjim trzajem instikta, zakačio sam se za sumnju i počeo da mislim. Ali ne za balkansku potmulu sumnju, koja automatski ima karakter stava i presude, već Dekartovu kartezijansku metodsku sumnju koja služi kao pobuda za mišljenje i propusnica u predjele uma i koja uvodi um u stanje opše upitanosti. I što sam izmudričio? Pa, ništa duboko i epohalno, jer se u mutnoj plićini naše stvarnosti takvi uvidi teško mogu izroniti, ali mislim da su mi uvidi iskreni i dobronamjerni. Prvi je bio da Skupštinu treba ukinuti jer ovakva ničemu ne služi, a onda sam, užasnut, shvatio da to vodi u diktaturu i odmah dilitirao ovaj zaključak. Ali kako promijeniti sve ove uzaludnike koje je narod „demokratski“ izabrao? Glas naroda je glas Boga, rekoše stari Latini. Možda zamijeniti narode i njihove Bogove? Kažete nerealno, nedemokratski i ne može!? Hajmo onda uvesti da niko ne može biti više od dva puta poslanik i počistiti ovu žabokrečinu od nezamjenjivih i bogomdanih prosječnjaka, e će nam ovako skupštinske stolice postati nasljedne, a ideologije i paradigme nastale u ludilu ratnih godina i tranzicije, vječne i nepromjenjive. Evo na primjer, Simović je mudrolijaški pokušao da veliku podršku naroda naporima državnih institucija, službi i Nacionalnog koordinacionog tijela u borbi protiv epidemije proglasi plebiscitarnom podrškom DPS-u u predvečerje ovogodišnjih izbora i naravno njemu kao predsjedniku NKT. Tačno je da su organi vlasti odradili lavovski dio podrške i svi to znamo i priznajemo, ali to nije donatorstvo i volonterstvo već - obaveza onoga ko je na vlasti. Bože, kako mu od doktora iz NKT i predsjednika i premijera ne pređe nimalo gospodstvenog osjećaja za politiku u realnom životu. A što reći za srboklerikalistički dio poslanika? Ispod decibela vulgarne kritike djelovanja crnogorske vlasti u borbi protiv epidemije, mogao se lako uočiti pokušaj glorifikovanja brutalnog vučićevskog vanrednog stanja i cjelodnevnih klovnovskih istupa njega i njegovih patuljaka. No, ne interesuje me Front i drugi srboljubi; prva ozbiljna i dosljedna vlasti će ukinuti pravo na takva ludiranja. Ali, kako inicirati ljude srpske nacionalnosti da ozbiljno i racionalno biraju i postoje u predjelima duha? Ispada kao da Srbin ne smije da sumnja jer je sve - od vanjske do unutrašnje politike, istorije i kulture i nacionalnog identiteta i uma i razuma - zaštićeno vjerom u Boga koju popovi SPC, poput epidemiologa, stalno testiraju i mjere pomoću kašičica i drugih vudu testova i podstiču srednjovjekovnim masovkama. Braćo Srbi, ne morate sumnjati u Boga, jer on kao savršeno biće, nužno postoji; nije moguće ni zamisliti Boga koji ne postoji, jer priroda Boga nema manjkavost. Ali sumnjajte u crkvu, u Sinod, u sveštenike, jer sve to čine samo ljudi koji su kao i vi samo Božija stvorenja prema njegovom podobiju. I ne zovite Amfija oče, jer osim biološkog samo vam je Bog otac. Ne dozvolite da vam svaki parohijski mantijaš postavlja više vjerskih, životnih i društvenih regula nego što vam je Tvorac ostavio zapovijesti. On reče i „Bogu Božije, a caru carevo“ i razdvoji crkvu i državu. Zato molite se Bogu, a na sve drugo primijenite metodsku sumnju i mislite i postojite kao svi mi. Čekaju nas neizvjesna vremena, zato odmah dajte sumnji maha i mislima krila.

U fokusu: KORONA VIRUS

Neđelja, 26. april 2020.

Pandemija usporila gradnju auto-puta

Pitali smo: Kako ugostitelji dočekuju otvaranje ob poštovanje epidemioloških pravila i procedura

Fizička distanca broj i gostiju i ko Kinezima isplaćeno 671,5 miliona eura U Kini je spremno za povratak oko 480 radnika, ali oni usljed ograničenja u transportu nijesu u mogućnosti da dođu u Crnu Goru. Kompanija CRBC angažovanjem domaćih podizvođača i domaćih radnika nastoji da nadomjesti nedostajući dio radne snage, naveli su iz Ministarstva saobraćaja PODGORICA - Pandemija korona virusa je otežala izvođenje radova na izgradnji auto-puta Bar-Boljare i uticala na planiranu dinamiku gradnje i za očekivati je da će imati uticaj na rok za završetak prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva sobraćaja. Prema podacima ovog Vladinog resora za glavne i naknadne radove na auto-putu do sad je isplaćeno 671,5 miliona eura. Budžetom za ovu godinu je za plaćanje glavnom izvođaču radova na prioritetnoj dionici auto-puta, kineskoj kompaniji CRBC, opredijeljeno 137 miliona eura. - S obzirom na otežano funkcionisanje, otežano snabdijevanje materijalom i opremom, nedostatak radne snage, za očekivati je da je dinamika izvođenja radova u ovoj godini znatno slabija od planirane što može imati i svoj odraz u krajnjem roku realizacije, a što će biti tretirano u skladu sa relevantnim ugovornim procedurama – kazali su iz Ministarstva saobraćaja, ne precizirajući koliko će kasniti izgradnja prioritetne dionice auto-puta. Premijer Duško Marković je u petak najavio da auto-put neće biti završen do kraja septembra, kada je aktuelni krajnji rok. On je, govoreći o auto-putu, kazao da završetak tog projekta u predviđenom roku nije realan zbog toga što izvođaču radova fali 700-800 radnika koje ne može da obezbijedi iz objektivnih razloga. Iz Ministarstva saobraćaja naveli su da se u prethodnom periodu iz Kine vratilo više od 100 radnika kineske kompanije CRBC, koja je glavni izvođač radova na prioritetnoj dionici. - Svi kineski radnici koji su se vratili ispoštovali su preporuke i mjere propisane od strane nadležnih zdravstvenih organa – rekli su iz Ministarstva. Iz ovog Vladinog resora su naveli da je trenutno prema izjavi predstavnika CRBC u Kini spremno za povratak oko 480 kineskih radnika.

Spojeno 18 od 20 mostova na prioritetnoj dionici Predstavnici Ministarstva su naveli da je od ukupno 20 mostova na prioritetnoj dionici do sada u potpunosti završena rasponska konstrukcija na 18 mostova, dok je na još jednom mostu završena u jednoj traci auto-puta. Oni su dodali da je na pojedinim mostovima u toku montaža zaštitne ograde i izrada hidroizolacije.

- Ti radnici usljed ograničenja u transportu nijesu u mogućnosti da dođu u Crnu Goru. Izvođač radova angažovanjem domaćih podizvođača i domaćih radnika nastoji da nadomjesti nedostajući dio radne snage – saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja. Iz kompanije CRBC su sredinom februara Pobjedi saopštili da je većina tih radnika otputovala za Kinu prije izbijanja korona virusa, jer je kompanija CRBC pravila planove u skladu sa redovnim godišnjim odmorom radnika koji putuju u svoju domovinu za proslavu Kineske nove godine i ostaju tamo do početka marta. Iz Ministarstva dodaju da su na gradilištu auto-puta trenutno angažovana 834 radnika, od čega su 474 kineski državljani, dok je 360 radnika angažovano od strane podizvođača. Prema riječima predstavnika Ministarstva izvođač radova je organizovao rad na gradilištu poštujući mjere i preporuke nadležnih zdravstvenih organa. Iz Ministarstva su naveli da je od početka radova do sada kompaniji CRBC isplaćeno 487,36 miliona eura (zaključno sa radovima izvedenim u januaru 2020.) kao i 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove. Prema podacima ovog Vladinog resora za naknadne radove je isplaćeno 10,9 miliona eura, plus 11,3 miliona eura na ime avansa. U skladu sa Ugovorom o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac - Mateševo auto-puta Bar - Boljare, Ministarstvo saobraćaja je do sada izdalo 109 prethodnih saglasnosti za angažo-

vanje podizvođača. - Tim saglasnostima je obuhvaćeno više od 100 domaćih preduzeća koja su bila angažavana za pojedine faze projekta – rekli su iz Ministarstva. Naveli su da je procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi oko 90 odsto. Iskop i proboj je završen na svih 16 tunela, dok je završeno 99,6 odsto sekundarne obloge, 97 odsto tunelskih ivičnjaka i 97 odsto centralne drenaže. - Izvođač je započeo sa izvođenjem radova na izgradnji elektro-mašinskih instalacija i protivpožarne zaštite u tunelima, kao i na postavljanju kablovske kanalizacije na mostovima i otvorenoj trasi i do sada je izvedeno oko 20 odsto ovih radova – kazali su iz Ministarstva. Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac - Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici. Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknadnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 S.POPOVIĆ miliona eura.

Majkl Šor

Naši biznisi već sada trpe posljedice jer su p mjere podrške nedovoljne, radnik ne može d a mi bez priliva novčanih sredstava veoma t nadomjestimo razliku do pune plate, naveo Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićevi bolesti tada donio mjere u zaštiti građana od korona virusa, među kojima su između ostalog bile i obustavljanje rada (zatvaranje) ugostiteljskih objekata.

s. vasiljeviĆ

Potporni zid između tunela Suka i Vežešnik

PODGORICA - Rad ugostiteljskih objekata uz poštovanje epidemioloških pravila i procedura, koje će podrazumijevati boravak značajno manjeg broja gostiju u restoranima i kafićima, apsolutno neće biti isplativ sa trenutnom radnom snagom, tako da će neminovno doći do otpuštanja određenog dijela zaposlenih, saopšteno je Pobjedi iz Udruženja ugostitelja Budve. Ugostitelji koje smo kontaktirali naglašavaju da imaju stroge protokole kada je riječ o čistoći i sigurnosti, ali i da će to od sada biti još veći prioritet. Oni smatraju da otvaranje ugostiteljskih objekata neće biti dovoljno dok ne budu otvorene granice na nivou Evrope i šire. - Podržavamo sve potencijalno predložene procedure i mjere radi zaštite gostiju i osoblja. Svjesni smo da će to svakako prouzrokovati dodatne troškove pored već evidentnih dosadašnjih ali i budućih gubitaka, ali se sa zdravljem i opštim dobrom ne licitira. Ono o čemu treba i mora da se pregovara jesu bolje ekonomske mjere pomoći Vlade kako bismo sa što manje štete izašli iz ove, nesporno, već propale sezone – kazao je predsjednik Upravnog odbora Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević, koji smatra da su dosadašnje mjere podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa korektne, ali da su za potpuno prevazilaženje krize potrebni određeni bespovratni aranžmani. Restorani i kafići morali su da prekinu sa radom sredinom marta, jer je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne

OTVARANJE RESTORANA

Iz Nacionalnog kordinacionog tijelo za zarazne bolesti (NKT) juče je saopšteno da će, ako epidemiološka situacija bude pod kontrolom od 18. maja biti otvoreni restorani, kafići i plažni barovi. Ugostitelji će morati poštovati epidemiološka pravila i procedure. Ta pravila i procedure će između ostalog najvjerovatnije podrazumijevati osiguravanje dovoljne distance između stolova i gostiju, što znači da će restorani i kafići ugošćavati značajno manje gostiju nego ranije. - Takav rad apsolutno neće biti isplativ sa trenutnom radnom snagom, tako da će neminovno doći do otpuštanja određenog dijela zaposlenih. Naši biznisi već sada trpe posljedice jer su predviđene ekonomske mjere podrške nedovoljne, radnik ne može da preživi sa 222 eura, a mi bez priliva novčanih sredstava veoma teško možemo da nadomjestimo razliku do pune plate – istakao je Markićević. On je naveo da je nesporno da će gostiju biti značajno manje. - Upitna će biti i platežna moć gostiju, jer je pandemija

Vernes Zagora

Odlaganje bi pojedine dovelo do kolapsa Na pitanje da li je eventualno bolje da se restorani i kafići otvore u normalnim uslovima nakon zaustavljanja epidemije, Markićević navodi da bi dalje odalaganje otvaranja ugostiteljskih objekata pojedine ugostitelje dovelo na rub egizistencije. - Mi možemo sačekati, ali bez gosta – nama nema posla. Strahujemo da bi odgađanje samo dovelo do još većih posljedica. S druge strane, nema sumnje da će neke kolege biti primorane da ipak sačekaju potpuno zaustavljanje epidemije, jer uslijed nedostatka novčanih sredstava, neće biti u prilici da ispoštuju sve zahtjeve. Odlaganje bi neke kolege dovelo i do ruba egzistencije, pa i do potpunog kolapsa – upozorio je Markićević.

Mobilijar na čekanju

ugrozila sve sfere života i rada – upozorio je Markićević. On se plaši da tokom ove ljetnje turističke sezone ugostitelji neće ostvariti zaradu, ali će, kako je kazao, sve raspoložive resurse usmjeriti na opstanak biznisa. Markićević je dodao da ugostitelji od agencija i turoperatera ne dobijaju baš optimistične najave, ali se nadaju da ipak nije sve izgubljeno. - Naša država je izvrsno reagovala i to je rezultiralo malim brojem zaraženih, što će se svakako cijeniti prilikom odmjeravanja eventualnog putovanja u inostranstvo stranog gosta – smatra Markićević. On očekuje da će se gosti vratiti u ugostiteljske objekte nakon ukidanja privremenih mjera i početka rada, ali naglašava da tu postoji razlika između ugostiteljskih objekata koji se nalaze u turističkim mjestima i onima u Podgorici. - Svakako da će se gosti vratiti, ali domaći gosti su u najvećoj mjeri konzumenti restorana i kafića u na primjer Podgorici koja je glavni poslovni i privredni centar, dok je Budva, kao turističko mjesto, najviše usmjerena na goste iz hotela, kojih trenutno nema. Direktno smo vezani za turističku sezonu. Frize r i u v i j e k i m a j u s vo j u manje-više stalnu klijentelu i oni mogu da zatvaraju i otvaraju bilo kad, dok naša djelatnost nije tog karaktera – rekao je Markićević. On je naveo da je uz ogromne napore većina budvanskih ugostitelja zadržala radnu snagu. - Ali nijesu rijetki i oni koji su morali da načine taj nepopularan potez te da otpuste radnike. Mi ugostitelji, koji radimo legalno, imamo ogromnih poteškoća da isplatimo plate radnicima i bez pomoći

U fokusu: KORONA VIRUS

Neđelja, 26. april 2020.

Direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević saopštio

bjekata uz

a smanjiće onobara

predviđene ekonomske da preživi sa 222 eura, teško možemo da o je predsjednik UO ić

države naša održivost će biti prilično neizvjesna – poručio je Markićević.

OPTIMIZAM

Komentarišući najavu da bi ugostiteljski objekti trebalo da budu otvoreni u drugoj polovini maja, suvlasnik restorana ONE u Porto Montenegru Majkl Šor navodi da da ih čekaju veliki izazovi. Brojni gosti jedva čekaju da se restorani i kafići otvore, pa će vjerovatno odmah pohrliti na svoja omiljena mjesta, dok ima i onih koji će biti nešto oprezniji, smatra on. Za njih su, kako navodi, prilagodili jelovnik kako bi pojedina jela učinili jednostavnijim za dostavu. To je, smatra on, njihova prednost u odnosu na one restorane koji svoju ponudu isključivo baziraju na služenju hrane u svojim objektima. Naglašava da imaju stroge protokole kada je riječ o čistoći i sigurnosti, ali i da će to od sada biti još veći prioritet. - Bezbjedan razmak između stolova biće samo jedna od mjera koje ćemo sprovoditi u našem restoranu. Ipak, postoje brojne dodatne mjere predostrožnosti koje moramo preduzeti kao što su dezinfikovanje ruku prije svakog služenja hrane, kao i terminala za plaćanje kreditnom karticom, jelovnika i flašica ulja i začina na stolovima nakon promjene gostiju i slično – objašnjava Šor. Kao stranac koji godinama živi ovdje Šor smatra da će ova sezona biti puna izazova, ali je optimističan, jer vjeruje da Crna Gora kao turistička destinacija, ima veliku prednost s obzirom na širinu prostora, velike parkove, kao i direktne avio linije sa velikim brojem evropskih gradova. - Crna Gora će kao takva biti veoma privlačna svima koji su morali da provedu dva mjeseca u kućama. Biće

Koristiti elektronske račune Šor očekuje jasne instrukcije od državnih institucija u vezi mjera koje će morati sprovoditi u cilju bezbjednog služenja hrane i pića gostima, ali navodi da bi država trebalo da razmotri mogućnost promjene pojedinih pravila kada je riječ o izdavanju računa. - Mislim na davanje dozvole da se u ugostiteljskim objektima koriste elektronski računi umjesto da, kao što je sada slučaj, konobar za svaku dodatnu porudžbinu donosi račun za sto, što se često dešava. Naš je cilj da ograničimo broj površina i stvari koje se moraju dodirnuti na liniji između osoblja i gosta, zato smatram da prebacivanje na elektronski račun ima smisla. Za razliku od drugih aktivnosti koje restorani mogu sami sprovesti, ovo je primjer u kom bi država morala da se uključi i izmjeni postojeća pravila - predlaže Šor.

privlačno i onima koji žele da izbjegnu prenatrpana mjesta, imajući u vidu široke otvorene prostore i predivne nacionalne parkove koje Crna Gora ima – zaključuje naš sagovornik. Vernes Zagora, menadžer marketinga i komunikacija u poznatom barskom rizortu Stara čaršija u okviru kog posluju hotel i restoran, navodi da se ovogodišnji gubitak sigurno ne može nadoknaditi te da će ove godine čitava privreda imati ogromne gubitke. Napominje da za kvalitetan rad njihovog rizorta otvaranje ugostiteljskih objekata neće biti dovoljno dok ne budu otvorene granice na nivou Evrope i šire. - Smatramo da će tek tada svi imati dovoljno želje i sigurnosti da se ponovo odluče na putovanje. Mada, nakon ovako neizvjesnog perioda od mjesec i po, otvaranje ugostiteljskih objekata nam pruža nadu i utjehu da će stvari uskoro ići na bolje i da ćemo moći da iskoristimo period post-sezone - navodi Zagora. On ukazuje da su kao kompleks koji je još u razvoju već proširili kapacitet restorana sa posebnim akcentom na terase te da svakako planiraju da stolove postave prorjeđenije nego što je prvobitno planirano kako bi gostima obezbijedili sigurnost. - Takođe ćemo dodatno obratiti pažnju i na dezinfekciona sredstva koja će gostima biti na raspolaganju pri dolasku u rizort. Ipak, sačekaćemo i zvanične upute Vlade i tek tada sa njima uskladiti sve svoje aktivnosti, način rada i pravila funkcionisanja – navodi Zagora. M.LEKOVIĆ - S.POPOVIĆ

PODGORICA – Investiciono-razvojni fond je do sada odobrio 118 kredita za prevazilaženje problema nelikvidnosti crnogorskih preduzetnika, usljed pojave korona virusa, saopštio je direktor Investiciono - razvojnog fonda Zoran Vukčević. - Mi smo do sada primili 720 zahtjeva, od čega smo 118 odobrili, dok je 138 u proceduri naveo je Vukčević u saopštenju. IRF je, u cilju smanjenja problema nelikvidnosti u kojem su se, usljed nastale situacije izazvane pandemijom korona virusa, našla prvenstveno mala i mikro preduzeća, formirao novu kreditnu liniju sa minimalnim kamatnim stopama i potrebnim kolateralom, prenosi Infobiro.

Odobreno 118 kredita za prevazilaženje problema nelikvidnosti jenjena za rješavanje problema iz prošlosti i nije za ona preduzeća koja neredovno isplaćuju plate svojim zaposlenim, kao ni za one koji žele da uzmu kredite po 1,5 odsto kako bi vratili kredite kod banaka koje su uzeli po znatno većim kamatnim stopama - poručio je Vukčević.

dOKuMEnTAcIjA

POdršKA

Vukčević je kazao da je ta kreditna linija samo jedna dopunska djelatnost koja je prije svega usmjerena da IRF u okviru ukupnih kreditnih linija dodatno pomogne crnogorske preduzetnike u situaciji u kojoj su se našli. On je ocijenio da se radi o značajnom broju odobrenih kredita po tom osnovu, posebno kada se uzme u obzir prosječan broj odobrenih kredita na mjesečnom nivou za prošlu godinu. - IRF je prošle godine plasirao preko 240 miliona, najviše kredita od osnivanja, a odobreno je nekih 615 projekata. To znači da smo mjesečno odobrili oko 43 zahtjeva. Sada smo, za manje od mjesec, odobrili 118 zahtjeva, što govori da je uložen zaista veliki napor da se izađe u susret što većem broju preduzetnika - kazao je Vukčević. Iznosi odobrenih kredita kreću se od 1.200 eura, koliko je iznos najnižeg, pa do 1,2 miliona eura.

Zoran Vukcević

Kamatna stopa, kako je rekao Vukčević, je u najvećem dijelu 1,5 odsto, ali ima i onih kreditnih zahtjeva gdje je nešto veća i kreće se oko 2,5 odsto. - Nešto veće kamatne stope su za one preduzetnike koji nijesu stekli uslove da kroz ovu kreditnu liniju riješe probleme nelikvidnosti. Njima je omogućeno da kroz postojeće kreditne linije IRF-a dođu do potrebnih sredstava - objasnio je Vukčević. Tu je prije svega riječ o preduzećima koja nijesu mogla da obezbijede potreban kolateral i njima je ponuđeno da kroz programe garantnih šema, koje IRF realizuje u okviru programa KOZMA, u saradnji sa Evropskim investicionim fondom riješe problem nedostajućih sredstava. Preduzećima koja su koristila kratkoročne plasmane, koji su takođe bili u funkciji pobol-

jšanja likvidnosti preduzeća, IRF je omogućio da produže svoje aranžamane na još 12 mjeseci. Kada je riječ o kolateralu, Vukčević je saopštio da je najniži mogući zakonski uslov da bude 1/1, ali i da IRF omogućava svima onima koji nemaju tu mogućnost, a zadovoljavaju sve ostale uslove, da kroz KOZMA programe obezbjede kolateral do 50 odsto. - Drugih 50 odsto obezbjeđuje se korz drugu programsku šemu i na taj način se izlazi u susret i tim preduzetnicima koji imaju sve pretpostavke da mogu dobiti kredit - dodao je Vukčević. Govoreći o procedurama, Vukčević je naveo da su ih u IRF-u sveli na najmanji mogući nivo. - Međutim, ponavljam da ovo nije kreditna linija koja je nami-

On je kazao da IRF mora obezbijediti taj minimum provjere i minimum dokumentacije koja im garantuje da će sredstva doći do onih kojima je potrebno. - Međutim, imamo i ovih drugih koji pokušavaju da iskoriste ovu situaciju i da dobiju nešto što im ne pripada - naveo je Vukčević. Vukčević je rekao da postoji bojazan od teško naplativih kredita, ali da su u IRF-u svjesni te situacije i da čine sve da Fond ostane održiv. Posebno se, kako smatra, mora voditi računa i o održivosti turizma i očuvanju tih preduzeća, za koja se moraju obezbijediti posebni instrumenti podrške, kako bi bila u prilici da u ovoj godini prežive i da se pripreme za narednu. - Trenutno se radi i na kreiranju novih kreditnih linija kao i na rekonstrukciji postojećih, ali i na planu obezbjeđenja sredstava za ovu godinu - zaključio n. K. je Vukčević.

Brojne donacije u borbi protiv korona virusa

Crveni krst do sada pomogao više od 18.000 korisnika PODGORICA - Crveni krst Crne Gore, preko svojih opštinskih organizacija širom države, kontinuirano pruža pomoć i podršku pojedincima i porodicama koji su ugroženi situacijom sa korona virusom. - Do sada smo pomogli 18.247 porodica/pojedinaca. Od toga su podijeljeni paketi za njih 12.960, obavljena nabavka za 2.401 osobu kojoj je preporučeno da ne napušta svoj dom, i pružena psihosocijalna podrška za 2.886 osoba. Pored podjele pomoći koju smo obezbijedili putem naših donatora, volonteri Crvenog krsta pruža-

ju podršku i drugim organizacijama i institucijama u raspodjeli humanitarnih paketa koje su oni obezbijedili za konkretne ciljne grupe, zbog preporuka NKT-a da se sve distribucije pomoći organizuju posredstvom Crvenog krsta saopšteno je iz Crvenog krsta. Podjele pomoći zahtijevaju veće logističke napore, jer se pomoć doprema do svakog pojedinačnog korisnika, pa zato volonteri i zaposleni u Crvenom krstu u ovoj situaciji intenzivnije rade, kako bi pomoć što prije stigla do svih onih kojima je neophodna. Tako je Crveni krst Crne Gore tokom prethodnih dana poslao

dodatne količine humanitarnih paketa u više opština (Budva, Golubovci, Kotor, Nikšić, Kolašin, Bar, Tivat). Pripremljena je pomoć za Mojkovac, Berane i Rožaje, a narednih dana će biti upućena i drugim opštinskim organizacijama Crvenog krsta. Crveni krst Crne Gore zahvaljuje i svim donatorima koji daju doprinos odgovoru na veliki humanitarni izazov sa kojim se naše društvo suočava. Tako navode donacije koje su dobili u prethodnih nedjelju dana: - Zaposleni u ,,Voli Motorsu“ su prikupili sredstva za 50 paketa sa osnovnim životnim namirnicama, ,,Rotarakt klub“ Podgori-

,,Hom Sistems“ donirao medicinsku opremu, Katić mjesečnu zaradu Kompanija ,,Hom Sistems“ donirala je medicinsku opremu Opštoj bolnici u Pljevljima vrijednu 10.000 eura. - Nadamo se da će oprema koja je već instalirana u Opštoj bolnici u Pljevljima unaprijediti rad vrijednog medicinskog osoblja, a sve u korist zdravlja građana Pljevalja, ali i ostalih građana sjevera Crne Gore. Kao društveno odgovorna kompanija nastavićemo da dajemo podršku gdje treba i pozivamo sve privrednike da budu jedinstveni i pokažu solidarnost u ovom teškom trenutku u borbi protiv pandemije. Budimo solidarni i poštujmo mjere nadležnih organa, kako bismo se

što prije izborili sa ovom pandemijom - stoji u saopštenju kompanije. Predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić donirao je svoju mjesečnu zaradu Crvenom krstu Herceg Novi uz poruku volonterima da je odricanje za potrebe socijalno ugroženih, starih i nemoćnih, u vremenu pandemije čin humanosti na kojem svi trebamo biti zahvalni. Prema riječima programske koordinatorke Crvenog krsta Crne Gore Milene Šćekić opštinske organizacije širom zemlje u ovom trenutku imaju blisku saradnju i visok stepen razumijevanja i podrške lokalnih vlasti.

ca nam je donirao hranu i higijenske artikle za bebe, Mljekara ,,Srna“ je opredijelila novu donaciju od 1 tone mlijeka. Kompanija ,,Merkator Crna Gora“ je dala značajan doprinos u vidu 10 tona prehrambenih artikala. Društvenu odgovornost su, kao i više puta do sad, pokazale i kompanije ,,Henkel“ i ,,Ekspo Komerc“, koje su nam, preko NKT-a, donirale higijenske artikle u vrijednosti od 6.500 eura dodaju iz Crvenog krsta. Pored navedenog, u toku su i nabavke humanitarnih paketa i realizacija pomoći koju su obezbijedili Nacionalno koordinaciono tijelo, Opština Golubovci i Vlada Švajcarske. Počela je akcija dijeljenje 1.970 paketa pomoći za romsku i egipćansku zajednicu u 15 opština Crne Gore. Hrana i higijenska sredstva namijenjeni su za 1.350 porodica. Vrijednost akcije je 49.000 eura, a finansira je Vlada Njemačke, a distribuirala je Crvenom krstu organizacija ,,Help“. Akcija ,,Help-a“ nastavlja se u subotu isporukama paketa opšt i n s k i m o rg a n i z a c i j a m a Crvenog krsta i distribucijom na Cetinju, u Tivtu, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, a do kraja naredne sedmice paketi će biti podijeljeni i u preostalim opštinama gdje živi RE populacija. r.P.

U fokusu: KORONA VIRUS

Neđelja, 26. april 2020.

INTERVJU: Dr Ana Gligić, virusolog, koja je u vrijeme epidemije variola vere bila vodeći stručnjak

Virus će ostati u prirodi i bombardovaće nezaštićeno stanovništvo BEOGRAD/PODGORICA Kako je korona virus uspio da prođe čitav svijet za četiri mjeseca, zašto nije temeljno istražen iako se pojavio u prošlom vijeku i koliko ćemo se još boriti sa njim za Pobjedu govori međunarodno priznata naučnica dr Ana Gligić, virusolog koja je u vrijeme variola vere bila šef Instituta za virusologiju na Torlaku. Ona je sigurna da ovaj virus nije potekao iz laboratorije.

Jako mi smeta da se u ovoj velikoj nesreći takmičimo da li su bolji Hrvati, Crnogorci ili Srbi - to treba izbjeći, jer svako je radio što je mislio da je najbolje. Smrtnost ćemo tek znati kada uporedimo koliko je ljudi umrlo u isto vrijeme pretprošle godine kada nije bilo korone. Treba biti jako obazriv što je u stvari smrtnost od korone - kaže Gligić

POBJEDA: Možete li da uporedite stanje kada ste se borili protiv variola vere 1972. godine i sada kada se borimo protiv korona virusa: kada su ljudi bili svjesniji opasnosti kada su imali malo informacija ili sada kada ih ima na pretek? GLIGIĆ: Epidemije virusnih i drugih zaraznih bolesti poznate su u narodu od davnina kao ,,morije“ ili ,,mač božiji“. Desetkovale su čitave narode na svim kontinentima. Među njima, velike boginje ili variola vera su jedna od najtežih sa letalitetom do 40 procenata. Današnja epidemija izazavana korona virusom kovid-19 i epidemija variola vere 1972. godine u bivšoj Jugoslaviji ne mogu se uporediti. Variola je bila jako poznata, znalo se šta ona radi, šta prizvodi, bili smo umreženi u svetsku mrežu i imali laboratoriju koja je u svakom momentu spremna da postavi dijagnozu. Iako smo sve znali o varioli: kako izgleda na elektronskom mikroskopu, njegove imunološke osobine, imali smo vakcinu, pri pojavi bolesti je postojao strah jer je letalitet bio visok. O koroni ovoj sada, koja se razlikuje od onih ranije, nismo ništa znali, bili smo suočeni sa totalno nečim nepoznatim. Prvi korona virus je izolovan 1986 godine: znali smo da su u cirkulaciji u prirodi u divljim i domaćim životinjama i da s

vremena na vreme prave neke probleme koji nisu bili alarmantni. Niko nije mario šta se dešava sa korona virusom kod čoveka jer nije bilo ekscesa. Kod bolesnika sa respiratornim infekcijama 1965. godine izolovan je prvi humani korona virus. Posle toga je nastao vakum i zatišje - videlo se da svake godine imamo male prehlade, temperature, kašljucanje, uvek smo rekli najverovatnije su to razni virusi koji izazivaju oboljenje slično gripu ali u blažoj formi i među njima se nalazi i korona. Upotrebljavali smo izraz ,,comen cold“ – a niko nije ispitivao šta je u comen coldu da li su to mikofazne, parainfluenca ili korona. POBJEDA: Što možete reći o vremenu trajanja ovog virusa, da li će on biti opasnost za cijeli svijet dok se ne pojavi vakcina, dok se ne stekne kolektivni imunitet ili može da oslabi i gotovo nestane? GLIGIĆ: Kako se korona kovid-19 virus pojavio tako će polako i da nestaje ali ga se nećemo rešeti, jer on se može sporadično pojavljivati kao i druge prirodno žarišne virusne infekcije (recimo kao grip). Ova epidemija će biti ugašena kako i svaka druga, ali se SARSA nećemo rešiti. Virus će biti u prirodi i bombardovaće nezaštićeno stanovništvo. Zato je potrebno da virusolozi što pre dobro izuče virus i naprave dobru vakcinu da se

PODGORICA - Kol centar Kliničkog centra Crne Gore , broj 1622, prva tri dana rada uspješno su pozvala 543 pacijenta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Navodi se da su prosječno dnevno, specijalisti KCCG sa pacijentima razgovarali 288 minuta. - Svrha Kol centra jeste da, u petominutnom razgovoru, omogući našim pacijentima, u direktnom razgovoru sa specijalistima i užim specijalistima, da dobiju savjet vezan, ne samo za terapiju, nego za ponavljanje dijagnostike ili, eventualno, upućivanje u

Iz Kliničkog centra Crne Gore saopštili

Povremena istraživanja - Na institutu za virusologiju Torlak 1995. godine odbranjena je doktorska disertacija o izolaciji korona virusa iz biopsijskog materijala bubrežne hronične bolesti, posle toga opet je sve stalo. Imali smo problema sa korona virusom u Kini kada se pojavio SARS 2002 – 2003. godine čiji je letalitet bio preko 9 odsto što govori da spada u opasne viruse. Kinezi su nešto izučavali ali istraživanja nisu bila intenzivna i sa posebnim ciljem pošto je SARS nestao. Kada se pojavio virus MERS, koji je sa kamile prešao na čoveka, smrtnost je iznosila do 38 odsto, ali sve se završilo nestankom virusa kaže dr Gligić.

I danas ima mišije groznice po Crnoj Gori i Srbiji - Mi se ovog virusa, po svoj prilici i mom iskustvu izučavanja - priprodno žarišnih infekcija, nećemo rešeti u dogledno vreme. Možda ćemo ga zaboraviti koju godinu ili ga nećemo prepoznati: na primer u Crnoj Gori i

populacija zaštiti. Posle ove pandemije jako veliki broj ljudi u svetu imaće imunitet prema ovome virusu - ako on ne mutira. Ako mutira to znači da bi svake druge godine morali da pravimo vakcinu sa novim sojem poput gripa u kojem svake godine imamo nove sojeve u cirkulaciji. POBJEDA: Koliko je BCG vakcina pojačala naš imunitet? GLIGIĆ: Između BSG vakcine i korona virusa virusa nema ništa zajedničko, pa primena iste u lečenju od korona virusa treba tek da se ispita a ne nagađa. POBJEDA: Postoje pretpostavke da je virus korone pobjegao iz laboratorije: da

Srbiji imate mišiju groznicu jedan ili dva slučaja godišnje i nakon par godina bude epidemija. Posle ovog svega stvoriće se kolektivni imunitet - jer mnogi su preležali koronu a da to ne znaju. Predstoji analiza u kojoj treba

li Vam to deluje naučno utemeljeno pošto nije dokazano? GLIGIĆ: Što se tiče pretpostavke da virus potiče iz laboratorije to je prepucavanje između velikihi moćnih, jer tako nešto izjaviti bez dokaza je mrtvo slovo na papiru. Ja sam virusolog, mogla sam da uzmem punu epruvetu virusa i da iznesem iz laboratorije. U laboratorijama rade provereni i stabilni ljudi svuda u svetu. Ljudi koji imaju moral. Videla sam da je Lik Montanjije, francuski nobelovac rekao da je virus pobegao iz laboratorije - moj odgovor je: to je mrtvo slovo na papiru dok ne dokažete da je tako. POBJEDA: Virus se preliva

da se vidi koliko građana nosi antitela prema kroni, ako taj procenat bude iznad 60 odsto možemo reći da praktično nećemo imati velike epidemije nego sporadične slučajeve i žarišta objašnjava dr Gligić.

iz države u državu, ali sve države su primijenile različite mjere odbrane. Kada se sve završi čime će se mjeriti uspješnost donijetih mjera: smrtnošću, brojem oboljelih? GLIGIĆ: Za mene je jako problematičan način prenošenja tog virusa. Kako je on uspeo od decembra meseca od kada se pojavio u Kini da prodje čitav svet do kraja marta? Da li je to samo prenošenje kontaktno ili i vazduhom? Zašto su Rusi i Kinezi došli i dezinfikovali ulice, predmete, bolnice? Kapljični prenos virusa je idealni. Virusi u spoljnjoj sredini brzo propadaju ali prema nekim radovima ovaj se može zadržati i do 16 sati: ako se na-

Kol centar 1622 uspješno pozvala 543 pacijenta neku od institucija radi neposrednog pregleda - kazao je doktor Sreten Kavarić. On objašnjava da je sistem organizovan tako da sve što se uradi ostaja u sistemu zdravstva, kao i u redovnim situacijama.

- Tim Kol centra na kraju svakog radnog dana ostavlja pisani trag, kroz izvještaje, koje ćemo, putem elektronske pošte, slati izabranim ljekarima rekao je Kavarić. Statistika pokazuje kako je do ljekara u Kol centru, putem

telefona, prva tri dana „stiglo“ 46 odsto onih koji su pozivali 1622. Najveće interesovanje je za kardiologiju, endokrinologiju i reumatologiju. Sistem nije savršen. Radićemo na njegovoj korekciji i usavršavanju. Već se razmišlja da call

centri ostanu trajno, i nakon ovakve epidemiološke situacije - najavio je Kavarić. On je apelovao da se građani pridržavaju pravila pozivanja, kako bi što više njih dobilo mogućnost da razgovara sa ljekarima.

kašljem na ulici izbaciću ogromnu količinu malih kapljica, one će pasti na ulicu osušiće se i pretvoriti u prašinu, kada prođe automobil podigne prašinu i respiratornim putem se dobije virus. To je samo moje mišljenje bez dokaza da postoji prenos i vazduhom. Jako mi smeta da se u ovoj svoj nesreći takmičemo da li su bolji Hrvati, Crnogorci ili Srbi - to treba izbeći, jer svako je radio što je mislio da je najbolje. Smrtnost ćemo tek znati kada uporedimo koliko je ljudi umrlo u isto vreme pretprošle godine kada nije bilo korone. Treba biti jako obazriv šta je u stvari smrtnost od korone. Violeta CVEJIĆ - Molba za građane je da putem Kol centra 1622 ne kontaktiraju ljekare sa pitanjima o tome kada će početi rad ambulanti. Javnost će o tome biti blagovremeno obaviještena, a to zavisi isključivo od preporuka epidemiologa - kazao je Kavarić. Kol centar KCCG 1622 građani mogu pozivati svakog radnog dana od 11 do 14 sati. Namijenjen je, prvenstveno, hroničnim pacijentima (nije za one sa kovid infekcijom) koji zbog epidemiološke situacije nemaju direktan kontakt sa specijalistima i subspecijalistima. N.K.

U fokusu: KORONA VIRUS

Neđelja, 26. april 2020.

RAZGOVOR: Ministar zdravlja Kenan Hrapović o nabavci medikamenata

Deficitarni ljekovi stižu tokom sedmice PODGORICA - Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je u razgovoru za Pobjedu da „Montefarm“ i Vlada Crne Gore nastoje da interventnim uvozom pojedinih medikamenata prevaziđu barijere na tržištu ljekova koje je izazvala pandemija korona virusa.

- Imali smo situaciju sa zabranom izvoza ljekova iz Srbije, što nam je značajno otežavalo nabavke i usljed toga smo bili prinuđeni da tražimo alternativne puteve. Dobra je vijest da je odluka o zabrani izvoza ljekova prestala da važi 24. aprila. Pojedini dobavljači su uspjeli da riješe ovaj problem i dobiju odobrenje za izvoz, a nekoliko njih još čeka. Što se tiče ostalih tržišta, uvoz ljekova za sada ide nesmetano - tvrdi Hrapović

On je naglasio da veledrogerije imaju obavezu da kontinuirano snabdijevaju naše tržište ljekovima i da su zbog toga preduzeti novi potezi. - U interesu zaštite zdravlja građana Crne Gore, odnosno obezbjeđivanja kontinuirane snabdjevenosti apoteka i zdravstvenih ustanova ljekovima sa Liste ljekova, Ministarstvo zdravlja je predložilo, a Vlada usvojila zaključke na osnovu kojih je Montefarm zadužen da po hitnom postupku, a u skladu sa Zakonom, sprovede nabavku nedostajućih ljekova – istakao je Hrapović.

Prilagođavanje uslovima

Objašnjavajući navode „Montefarma“, da ,,usljed aktuelne situacije i u regionu i u svijetu, uvoz ljekova ne ide uobičajenim tokom“ Hrapović podsjeća da su nakon proglašenja pandemije mnoge evropske zemlje zatvorile granice, čime je i zaustavljen proces uvoza i izvoza, da bi nakon izvjesnog vremena bila donešena odluka da se iz te zabrane izuzmu ljekovi i medicinska sredstva. - Iz tog razloga uvoz ljekova nije mogao ići uobičajenim tokom - kazao je ministar zdravlja. Odgovarajući na pitanje koliko su navodi o sigurnosti u snadbijevanju ljekovima utemeljeni ako sigirnost apsulutno počiva na uvozu Hrapović ističe da apsolutna snabdjevenost ne postoji, ali ,,možemo sa sigurnošću reći da je pod kontrolom“. - Što se tiče apoteka „Montefarma“, uprkos situaciji u svijetu i regionu, snabdjevenost je na visokom nivou – tvrdi Hrapović. On ističe da dostupnost lijeka ne zavisi isključivo od uvoznika, već i od proizvođača, tj. da li u procesu proizvodnje samog lijeka ima svih neophodnih komponenti, da li zadovoljava sve standarde i slično... Ministar zdravlja ističe da je dobio obavještenje od veledrogerija, da će ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, deficitarni ljekovi stići u Crnu Goru kanalom iz Srbije tokom naredne nedjelje. - Imali smo situaciju sa zabranom izvoza ljekova iz Srbije odakle u Crnu Goru dolazi veliki broj isporuka, što nam je značajno otežavalo nabavke i usljed toga smo bili prinuđeni da tražimo alternativne puteve. Dobra je vijest da je odluka o zabrani izvoza ljekova prestala da važi 24. aprila. Značajno je da su pojedini dobavljači uspjeli da riješe ovaj problem i dobiju odobrenje za izvoz, a nekoliko njih još

PROblem ZA lijekOm ,,kOnkOR“ je ZA nAmA: Kenan Hrapović

čeka. Što se tiče ostalih tržišta (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, čak i Italija, Njemačka, Mađarska) uvoz ljekova za sada ide nesmetano. Veledrogerije su imale i vanredne isporuke sa dodatnim količinama i za sada je situacija stabilna - tvrdi Hrapović. Uzimajući u obzir činjenicu da mi ljekove uvozimo, odgovorni i pravovremeni postupci nabavke i stvaranje dodatnih zaliha su u ovim okolnostima, kako navodi ministar zdravlja, mehanizmi su kojima naš sistem štiti korisnike ljekova i farmaceutskih sredstava. Kako kaže, većina proizvođača i dobavljača ,,nam izlazi u susret i trudi se da nam obezbijedi višemjesečne zalihe“. - „Montefarm“ redovno dopunjava zalihe na osnovu potražnje i potrošnje i ulaže maksimalne napore da zalihe bilo kog lijeka ne budu na minimumu. Pri tom napominjemo, da skladište „Montefarma“ snabdijeva sve i javne zdravstvene ustanove i „Montefarmove“ apoteke u svim opšinama u Crnoj Gori. Tako-

Bilo je i ranije nestašica, ali uvijek vodimo brigu o pacijentima Na pitanje, može li se u ovom trenutku svakom građaninu garantovati sigurnost da će ,,sjutra“ imati lijek koji mu je neophodan, ministar zdravlja Kenan Hrapović ističe da je u ovom trenutku ,,imamo snabdjevenost od 95 posto što se tiče ljekova koji se nalaze na Listi“.

đe, građanima je omogućeno da i u privatnim apotekama realizuju svoje recepte, ako nekog lijeka trenutno nema u apotekama „Montefarma“ – kazao je Hrapović.

rješenje za „konkor“

Odgovarajući na pitanje da li raspolažemo rezervama ljekova koje bi garantovale građanima da neće ostati bez terapije i kako objašnjava da u rezervi nema lijeka kakav je „konkor“, Hrapović navodi da su veledrogerije u prethodnom periodu plasirale vanredne narudžbe i zalihe najvećeg broja proizvođača su

- Svjedoci ste da radimo sve što je moguće da tako i ostane i da svi naši pacijenti budu pravovremeno pokriveni sa odgovarajućim terapijama. Crna Gora se i ranije suočavala sa povremenim nestašicama određenih lijekova, ali je uvijek vodila brigu o tome da građani imaju svoj lijek – kazao je Hrapović.

obezbijeđene za dva do tri mjeseca. - Pokušavamo da obezbijedimo isporuke direktno iz proizvodnih mjesta (gdje je to moguće), ili obezbjeđujemo terapijske paralele od drugih proizvođača, usljed datih okolnosti. Želim da napomenem da i u idealnim uslovima postoje proizvođački deficiti zbog nedostaka sirovine, problema u proizvodnji i sl. koji se ne mogu uvijek predvidjeti – objašnjava ministar zdravlja. Upravo je, dodaje „konkor“ („concor“) od početka godine bio deficitaran, ,,tačnije nije ga bilo u željenim količinama,

tako da se rezerve nijesu mogle stvoriti“. - Ipak, potrebno je naglasiti da taj lijek spada u grupu ljekova poznatu pod imenom beta-blokatori. Na tržištu postoji još niz ljekova iz iste grupe koji mogu adekvatno zamijeniti „konkor“. Stoga, pacijent uz konsultaciju sa izabranim ljekarem, može koristiti neki drugi lijek. Ali kao što sam kazao, isporuka „konkora“ u apotekama je u toku i taj problem je za nama – kazao je Hrapović. U svijetlu brojnih najava nadolazeće ekonomske krize, čiji obrisi još nijesu poznati, a odgovarajući na pitanje koli-

Pandemija izazov za farmaceutsku industriju Epidemiološka i zdravstvena situacija u svijetu predstavlja veliki izazov za farmaceutsku industriju, ali smo svjedoci da sprovode aktivnosti na pronalasku i pravljenju vakcine za kovid-19, kao i lijekova koji bi bili djelotvorni u borbi sa ovim virusom – navodi Hrapović.

On ističe da su u ovom trenutku sve oči uprte u farmaceutsku industriju i u nauku. - Posljedice ove epidemije su nesagledive, tako da će se, vjerujem i u budućnosti ulagati mnogo više sredstava za klinička istraživanja ljekova, kao i za proaktivno djelovanje u dijelu pronalaska novih

vakcina i ljekova, kako se slična epidemiološka situacija ne bi ponovila. Trenutno još nema zvanično odobrenog lijeka, ali postoje ljekovi koji u eksperimentalnoj fazi daju pozitivne rezultate, uz postojanje velikog opreza prilikom uključivanja istih u terapijske protokole – Hrapović.

Lista ljekova za koje je odobrena hitna nabavka Ministar zdravlja Kenan Hrapović je potvrdio da je odlukom Vlade definisano da se odobri hitna nabavka ljekova. Među njima su „famotidin“, lijekovi za liječenje arterijske hipertenzije („fosinopril“, „fosinopril plus“, „amlodipin“, „propranolol“), za liječenje poremećaja rada štitaste žlijezde „levotiroksin“, antibiotici („doksiciklin“, „amoksiciklin“, „rifampicin“), zatim „ibuprofen“, „bromazepam“, „alprzolam“, „haloperidol“ i drugi. Na listi su i ampulirani lijekovi: „diklofenak“, „paracetamol“, „fiziološki rastvor“, „manitol“, „azitromicin“, „vankomicin“, biološki lijekovi i drugi.

ko je realno očekivati da će i u perspektivi biti problema sa blagovremenom nabavkom određenih ljekova, Hrapović kaže da nabavka ne zavisi samo od uvoza već i od proizvođača. Prema njegovim riječima, nije isključeno da se i globalno tržište može suočiti sa nestašicom određenih ljekova, iz kako kaže, više razloga - proizvođacki deficit usljed nedostatka sirovine, problemi u proizvodnji koji se dešavaju i u normalnim okolnostima, povećana potražnja za lijekovima zbog pandemije korona virusa i straha od pojačane potražnje i problema u lancu snabdijevanja... - Vjerujem da će farmaceutske kompanije koje proizvode ljekove, kao i veledrogerije koje se bave nabavkom i distribucijom ljekova iznaći rješenje da se te nestašice umanje i prevaziđu – kazao je Hrapović.

globalna situacija

On dodaje da potpuna snabdjevenost ili stoprocentna, ne postoji nigdje u svijetu, upravo zato postoje paralele ili adekvatne zamjene. - Dinamika nabavke i isporuke ljekova je složen proces, a „Montefarm“ kao dugogodišnji snabdjevač svih javnih zdravstvenih ustanova, uspijeva da izađe u susret potrebama zdravstvenog sistema – navodi ministar zdravlja. Na evropskom, ali i na svjetskom tržištu, ističe, eventualno može doći do nestašice pojedinih supstanci za pravljenje ljekova, ali, dodaje, po izlasku iz pandemije, farmaceutske kompanije nastaviće sa uobičajenom proizvodnjom ljekova. - Svjedoci smo da pojedine države u Evropi već postepeno ukidaju mjere koje su važile za vrijeme postojeće pandemije. Kako je Crna Gora malo trzište, a samim tim i količine koje su nam potrebne se mogu lakše odvojiti sa drugih tržišta ukoliko postoji dobra volja, pa se nadamo da ćemo uz blagovremeno angažovanje i pomoć proizvođača koji pokazuju dobru volju da nam izađu u susret, uspjeti da izađemo na kraj sa potencijalnim teškoćama – zaključio je ministar zdravlja. ivana kruniĆ

Svijet

Neđelja, 26. april 2020.

Londonski Gardijan otkrio da je Trampova izjava nastala nakon pisma proizvođača dezificijensa

Stav

Demokratija živi – i u vrijeme korone

Piše: Folker Viting Krizna vremena su vremena egzekutive, dakle vremena vlade. A vlada je proteklih sedmica uskratila osnovna prava, u velikoj mjeri ograničila slobode i zaustavila privredu. Uz veliko odobravanje građana i parlamenta – gotovo jednoglasno. Sve stranke su podržale programe pomoći vrijedne više milijardi evra, kao i lockdown. Po hitnom postupku. Ali na dan kada se kancelarka Angela Merkel obratila Bundestagu povodom suzbijanja kovid-19 pandemije, bilo je jasno: ova republika je i republika parlamentarne demokratije, dakle legislative. Njemačka demokratija živi – i u kriznim vremenima! Ponovo će se diskutovati: naravno o pravom putu za izlazak iz krize. Ali i o isuviše velikim izdacima za naoružanje, o kompanijama koje ispaštaju ili nikada nisu site, o osnovnoj penziji i tako dalje, i tako dalje. I kancelarka Merkel priznaje da su joj ograničenja sloboda veoma teško pala. Toliko teško, kao ni jedna ranija odluka. Ona o krizi govori kao o „testu“ kohezije društva i Evrope. Postepenim otvaranjem radnji i javnog života krećemo se po „veoma tankom ledu“. Kancelarka je još jednom upozorila na opasnost od korona pandemije: - Još uvijek nismo dostigli poslednju fazu! Ona nema razumijevanja za ukidanje ograničenja koja pojedine savezne pokrajine najavljuju. Za nju je to „brzo, previše brzo“. Početkom sedmice, povodom ukidanja tih ograničenja, iza zatvorenih vrata je čak govorila o „orgiji diskusija o ponovnom otvaranju. Orgije: dakle potpuni gubitak kontrole u stanju opijenosti. Riječi koje je birala nimalo se nisu dopale mnogim opozicionim političarima. O tome su i govorili. Predsjednik liberala (FDP) Kristijan Lindner, ističe da je „država dužna da navede razloge ukoliko ograničava slobode“. Aleksander Gauland, predsjednik poslaničkog kluba desničarsko-populističke Alternative za Nemačku (AfD) se protivi tendenciji potpadanja pod ropstvo vlasti, „starateljstvu“ i „mentalitetu da mora da se ima posljednja riječ“. Dojče vele

Epidemiolozi u Srbiji zadovoljni opštom slikom, ali pozivaju na oprez

Mark Grenon

Predsjednik bio samo sarkastičan vAšinGton - Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je njegov prijedlog da ljudi piju ili da im se ubrizgava dezinfekciono sredstvo kao lijek protiv kovida-19, bio njegov „pokušaj sarkazma“, prenijela je agencija AP. Ovom pitanju prethodilo je pismo najvećeg proizvođača dezinficijensa Marka Grenona Trampu, koji svoj proizvod reklamira kao lijek protiv mnogih bolesti, piše N1. Tramp je u četvrtak napomenuo da istraživači razmatraju efekte dezinfekcionih sredstava na virus i glasno se pitao mogu li ih ubrizgati u ljude pošto, kako je rekao, virus „strahovito napada pluća, pa bi bilo zanimljivo to provjeriti“. Dan kasnije, u petak, Tramp je

u razgovoru s novinarima u Ovalnom kabinetu u Bijeloj kući, tvrdio da je njegova izjava pogrešno interpretirana: - Ja sam sarkastično to pitao novinare poput vas, samo da vidim što će se desiti. Londonski Gardijan piše da je otkrio da je vođa najistaknutije grupe u SAD koja na tržištu plasira potencijalno smrtonosan industrijski izbjeljivač kao „čudotvoran lijek“ za korona virus, ove nedjelje o tome pisao Trampu. Mark Grenon je u tom svom pismu rekao Trampu da je hlor-dioksid - moćni izbjeljivač koji se koristi u industrijskim procesima kao što je proizvodnja tekstila, a može imati nuspojave ako se popije, ali i da je „čudesan detoks koji može

ubiti 99 odsto patogena u organizmu“ i da to „može tijelo osloboditi bolesti kovid-19“. Nekoliko dana pošto mu je Grenon poslao to pismo, Tramp je u četvrtak na dnevnom brifingu o korona virusu u Bijeloj kući predstavio ideju da se sredstvo za dezinfekciju može koristiti kao lijek za virus. Na zaprepašćenje medicinskih stručnjaka, piše Garidjan, američki predsjednik je rekao da dezinficijens „nokautira virus za samo jedan minut“, te da bi to trebalo provjeriti njegovim ubrizgavanjem u ljude. Gardijan piše da Grenon sebe naziva „nadbiskupom“ organizacije Genesis II s Floride, koja tvrdi da je vjerska zajednica, ali je u stvari najveći proizvođač i distributer u SAD iz-

beljivača hlor-dioksida kao „čuda od lijeka“. On tu hemikaliju naziva MMS - skraćenica na engleskom za „čudotvorni mineralni rastvor“ (Miracle Mineral Solution), lažno tvrdeći da može izliječiti 99 odsto svih bolesti, uključujući rak, malariju, HIV/AIDS i autizam. Od početka pandemije, Genesis II prodaje MMS kao lek za korona virus i savjetuje korisnike, uključujući djecu, da miješaju tri do šest kapi bjelila s vodom i da to piju. U svojoj redovnoj RTV emisiji, objavljenoj na interentu u nedelju, Grenon je pročitao pismo o tome koje je poslao Trampu. Bijela kuća nije odgovorila na pitanje londonskog lista o tome.

Zajedničko saopštenje predsjednika Rusije i SAD

Prazne ulice Beograda

Najavjena zabrana kretanja za 1. maj BEoGRAD - Sedam osoba je preminulo u posljednja 24 sata, 296 su novooboljele od 5.051 testirane - saopštili su ljekari na redovnoj konferenciji za štampu povodom korona virusa. - Novo žarište virusa je Negotin sa 26 novozaraženih i pretpostavlja se da je u pitanju gerontološki centar - saopštio je dr Zoran Gojković, sekretar za zdravstvo pokrajine Vojvodine i ocijenio: - Još smo daleko da budemo u bezbjednoj zoni, moramo mnogo da radimo na tome da bi bili u stanju prije epidemije. On je preporučio i dalje držanje socijalne distance jer „ne znamo kako će se virus ponašati u ljetnjem periodu, moramo da se prilagodimo virusu koji živi sa nama“. - Sada imamo blagu formu bolesti, znači virus slabi, odnosno njegova sposobnost da izazove najteže forme bolesti, kazala je epidemiološkinja dr Darja Kisić-Tepavčević. Istaklaje da ukupna epidemiološka slika nije loša i da je broj novooboljelih u odnosu na broj testiranih manji od 6 odsto, ali je uprkos tome najavila novu zabranu kretanja za 1. maj. Prema zbirnim podacima u Srbiji je pozitivno 7.779 osoba od 59.938 testiranih, izliječeno je 1.152 osobe, 151 je umrla, 91 je na V.C. respiratoru, a 3.135 je na bolničkom lečenju.

Duh Labe spaja suprotnosti MosKvA - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp dali su zajedničku izjavu povodom 75-godišnjice sastanka trupa na Labi, saopštila je pres služba Kremlja. - Dana 25. aprila 2020. obilježava se 75-godišnjica istorijskog sastanka sovjetskih i američkih vojnika koji su se rukovali na oštećenom mostu preko rijeke Labe. Ovaj je događaj bio vjesnik poraza za nacističkog režima navodi se u saopštenja. Duh Labe je primjer kako Moskva i Vašington mogu da odbace suprotnosti, izgraditi samopouzdanje i sarađivati u ime zajedničkog cilja, piše u saopštenju. - Danas se borimo protiv najozbiljnijih izazova 21. vijeka, odajemo počast hrabrosti svih koji su se zajedno borili za poraz fašizma. Njihovo junačko djelo nikada neće biti zaboravljeno - navedeno je u zajedničkoj izjavi.

Ruski i američki vojnici na oštećenom mostu na rijeci Labi

Susret u regiji Torgau 1945, ubrzao je konačni poraz Vermahta i zapravo označio kraj Trećeg Raj-

ha. Na uništenom mostu sastali su se zapovjednik 58. gardijske divizije, poručnik Aleksandar

Silvaško i zapovjednik izviđačke 69. američke pješačke divizije, poručnik Vilijem Robertson.

Politika

Neđelja, 26. april 2020.

Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić o uticaju pandemije na društvene i političke prilike u Crnoj Gori PODGORICA – Sa ukidanjem mjera uvedenih u cilju suzbijanja epidemije korona virusa može se očekivati i nastavak litija u organizaciji Mitropolije crnogorskeprimorske, ali će emotivni naboj učesnika tog skupa ovaj put biti drugačiji, smatra predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić. Raonić u razgovoru za Pobjedu objašnjava kako je u jeku zdravstvene krize u državi MCP napravila niz grešaka zbog kojih će se litije, koje su do sada imale obrise kulturnih i građanskih protesta, posmatrati na drugačiji način. - MCP je ovih dana donijela niz pogrešnih odluka i počela da se inati sa državom i njenim mjerama koje su u čitavoj Evropi iste. Od Moskve do Vatikana vjerski lideri pozivali su na proslave vjerskih praznika od kuće, a u Crnoj Gori smo imali brojne primjere ugrožavanja zdravlja građana kroz nepoštovanje distance, okupljanja ljudi i slično – navodi Raonić. Objašnjava i kako će ostale teme biti teško nametnuti, pa će se crnogorski građani i u četvrtoj deceniji pluralizma opredjeljivati na osnovu pitanja koja treba da budu dio ljudske intime. Kada je riječ o parlamentarnim izborima, koji treba da se održe ove godine, Raonić ističe kako će oni drugi put zaredom biti organizovani u stanju vanrednosti. - Što svakako nije dobro za demokratsku tranziciju sa kojom smo poprilično usporili – upozorava Raonić. S obzirom da je sada već jasno da neće doći do velikih promjena u legislativi, Raonić kaže da će se na izbore ići pod uslovima koji bi u normalnim okolnostima bili neprihvatljivi za međunarodnu zajednicu i opoziciju. - Partije su već odavno pripremljene za izbore, ali van očiju javnosti ostaje da je Ministarstvo finansija, prateći odluku Vlade, odlučilo da ukine plaćanje nadoknada članovima



Inaćenje sa državom koštaće Mitropoliju SPC u Crnoj Gori je ovih dana donijela niz pogrešnih odluka i počela da se inati sa državom i njenim mjerama koje su u čitavoj Evropi iste. Od Moskve do Vatikana vjerski lideri pozivali su na proslave vjerskih praznika od kuće, a u Crnoj Gori smo imali brojne primjere ugrožavanja zdravlja građana kroz nepoštovanje distance, okupljanja ljudi i slično – navodi Raonić



Pitanje je da li će se, sa druge strane, nastaviti sa okupljanjem proevropskih snaga ili će Demokratska partija socijalista procijeniti da im ta vrsta pristupa u ovom trenutku nije od koristi – zaključuje Raonić

IZBORI IPAK PO STAROJ LEGISLATIVI: Boris Raonić

ASK-a i DIK-a, što u izbornoj godini nikako nije mudra odluka – smatra Boris Raonić. Predsjednik Građanke alijan-

Negdje opozicione partije daju konstruktivna rješenja, negdje rade na promociji optimizma, dok negdje samo gledaju loše srane rada vlasti i na to se fokusiraju. Sve su to legitimni modeli borbe, ali ne i podjednako odgovorni. Tako je i u Crnoj Gori – navodi Raonić

Reagovanje cetinjskog odbora DPS-a

Mandić uvredama nadmašio sebe PODGORICA - Bezbroj uvreda, provokacija i gluposti se i do sada moglo čuti od lidera opozicije Andrije Mandića, ali njegova jučerašnja izjava u Skupštini Crne Gore da je Cetinje nebitno selo u nekoj zabiti, i da bi u ,,tom nebitnom selu“ trebalo podići spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću, nadmašuje sve, saopštili su juče iz cetinjskog odbora Demokratske partije socijalista. Iz te partije su poručili da bi Mandić, kada spominje Cetinje, trebalo da se pokloni. - Da se pokloni simbolu slobode i besmrtnosti Crne Gore! Ali njega upravo to boli. Boli ga što je Cetinje simbol trajanja Crne Gore - navode u DPS Cetinje. Kako dodaju, sve pobjede Crne Gore uvijek su kretale sa Cetinja. - Zato smo mi, za razliku od vojvode Mandića, ostali na putu naših časnih predaka, da budemo dostojni njihovog djela, predaka koji su ispisivali slavnu istoriju ovog grada - kažu u lokalnom DPS-u. Podsjećaju da je lider opozicije rekao i kako bi trebalo ponovo na Cetinju podići spomenik Aleksandru Karađorđeviću, unuku kralja Nikole, koji je, kako kažu, ,,to što se rodio na Cetinju, Crnoj Gori vratio tako što je okupirao i poništio kao državu, ukinuo joj crkvu, a svom đedu, koji ga je podigao, zabranio povratak u domovinu“. N. K.

se naglašava i kako se aktuelna pandemija na političku scenu Crne Gore odrazila na isti način kao i svuda u Evropi, te da

će se birači na izborima dominantno opredjeljivati na osnovu reakcija, koje su vlasti preuzele u cilju suzbijanja širenja

bolesti. - Sve političke aktivnosti bile su vezane za pandemiju, dok je sve ostalo ,,zamrlo“. Na

NKT je reagovalo pravovremeno Iako je u okviru brojnih mjera i preporuka koje je preuzelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti bilo pogrešnih odluka, njihova

reakcija u aktuelnoj krizi bila je pravovremena i to je ključno, smatra Raonić. - Bilo je grešaka, ali se oko toga neće voditi ključna poli-

tička borba, već više očekujem da ona bude na osnovu socio-ekonomske situacije koja će vladati kao posljedica pandemije – kaže Raonić.

osnovu reakcije vlasti na nju, kao i saniranja njenih posljedica, birači će se dominatno opredjeljivati – kaže Raonić i dodaje kako se razlikovao samo pristup opozicije širom Evrope u tako skučenom političkom prostoru. - Negdje opozicione partije daju konstruktivna rješenja, negdje rade na promociji optimizma, dok negdje samo gledaju loše srane rada vlasti i na to se fokusiraju. Sve su to legitimni modeli borbe, ali ne i podjednako odgovorni. Tako je i u Crnoj Gori – navodi on. Raonić procijenjuje i kako će desni populisti pokušati da iskoriste tešku socio-ekonomsku krizu, koja će uslijediti kao posljedica pandemije. - Pa je pitanje da li će se, sa druge strane, nastaviti sa okupljanjem proevropskih snaga ili će Demokratska partija socijalista procijeniti da im ta vrsta pristupa u ovom trenutku nije od koristi – zaključuje Raonić. Đurđica ĆORIĆ

Vojska Crne Gore evakuisala iz Prištine jednog službenika Ministarstva odbrane i tri pripadnika oružanih snaga Hrvatske iz misije KFOR-a PODGORICA - Vojska Crne Gore je juče evakuisala jednog službenika Ministarstva odbrane i tri pripadnika oružanih snaga Hrvatske, koji su bili stacionirani u misiji KFOR-a u Prištini. Iz Ministarstva odbrane su saopštili da je, nakon testiranja pripadnika misije KFOR-a, ustanovljeno da su pozitivni na virus korona. - Oni su dobrog i stabilnog zdravstvenog stanja, a liječenje će nastaviti u svojim državama. U duhu dobrih i savezničkih odnosa, Generalštab VCG ponudio je kolegama iz Hrvatske pomoć prilikom evakuacije vojnika - poručuju iz MO. Dodaju da će vojnici, uz poštovanje svih propisa, biti prevezeni helikopterom Vazduhoplovstva VCG do Splita.

Svi pozitivni na kovid-19 i osjećaju se dobro

- Ova akcija predstavlja još jedan dokaz da je Crna Gora posvećen i pouzdan partner

svim saveznicima. MO i VCG uvijek su uz svoje, ali i vojnike partnerskih zemalja, pa će ta-

ko biti i kada god se za tim ukaže prilika - zaključuje se.

N. K.

Ekonomija

Neđelja, 26. april 2020.

RAZGOVOR: Profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam dr Ivo Županović

Maksimalno produžiti sezonu i pripremiti se za ljetovanje ,,na distanci“ Mišljenja sam da će određenu prednost, zbog mogućnosti izolacije, imati mali porodični hoteli, kvalitetan apartmanski smještaj, kao i porodične vile. Posebne izazove u operativnom radu i organizaciji turističkog prometa će imati turistički segmenti sa izraženim stepenom kolektiviteta, poput kruzing turizma, resort hotela, plaža i izletničkog turizma - kaže Županović PODGORICA - Uticaj dešavanja u svijetu na crnogorsku ekonomiju se osjeća, a trenutno je najpogođeniji jedan od ključnih sektora – turizam, koji sa srodnim uslugama, čini skoro 25 odsto bruto-društvenog proizvoda države i posljednjih godina donosi više od milijardu eura prihoda. Nakon završetka pandemije i pobjede nad korona virusom kada profunkcioniše saobraćaj na globalnom nivou, i kada se turistički konzumenti budu fokusirali na putovanja tek tada trebamo pažljivo sagledati situaciju i posvetiti se individualnim i ,,last minute“ gostima, ali i gostima iz regiona, zbog najveće prijemčivosti u smislu drumskog putničkog saobraćaja. Profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom, finansijama, održivim turizmom i benchmarkingom, prof. dr Ivo Županović kazao je za Pobjedu da je alarmantna situacija u čitavom svijetu, koja se ne može posmatrati samo iz ugla Crne Gore i jedne turističke sezone. Smatra da situaciju treba pratiti na dnevnom nivou i ekspresno ragovati.

PROGNOZE

- Treba podsjetiti da prognoze mnogih reputabilnih institucija, poput OECD-a prognoziraju značajan negativan uticaj pandemije kovid-19 na nivou globalne ekonomije, ali i ekonomija svih kontinenata. Naravno, finalni scenario niko ne može do kraja predvidjeti, jer zavisi od termina konačnog usporavanja pandemije i stoga se na nivou negativnog uticaja na svjetski BDP-a te prognoze OECD-a početkom marta po NIGEM makroekonomskom modelu kreću od 0,5 do 1,5 odsto - kazao je Županović dodajući da neke prognoze ukazuju i na još drastičniji negativni efekat na ukupnu svjetsku ekonomiju. Navodi podatke da bi u zavisnosti od spreda pandemije, McKinsey u projekciji od 13. aprila 2020. godine prognozira pad



Navodi podatak da MMGY, jedna od najvećih globalnih agencija za integralne komunikacije u hospitaliti industriji, ukazuje da potencijalni turisti počinju da razmišljaju o putovanju 45 do 90 dana od vrhunca epidemije na određenom emitivnom tržištu

svjetskog GDP od 1,5 do 4,4 odsto, a u Eurozoni od 4,4 do 9,7 odsto. - ICAO (organizacija međunarodnog civilnog vazduhoplovstva), u optimističkom scenariju, po kojem bi smirivanje pandemije na globalnom nivou krajem maja, za devet mjeseci 2020. godine, predviđa pad broja putnika od 41 do 56 odsto na globalnom nivou, odnosno 160 do 218 milijardi dolara kada su u pitanju prihodi. UNWTO (Svjetska turistička organizacija) u svom istraživanju od 24. marta 2020. godine procjenjuje da bi ovoj godini globalni turistički dolasci mogli pasti između 20 do 30 odsto, što značajno odstupa od predikcija predviđenog rasta od 3 do 4 odsto početkom januara 2020. godine - navodi Županović. To bi, kaže, moglo prerasti u gubitak od 30 do 50 milijardi američkih dolara potrošnje od strane međunarodnih posjetilaca, odnosno međunarodnih primitaka od turizma. - U izvještaj od 17. aprila, UNWTO navodi da čak 96 odsto zemalja u svijetu je uvelo potpune restrikcije, kada su putovanja u pitanju, a u Evropi 93 odsto. UNWTO naglašava da prema bilo kojoj procjeni treba postupati oprezno zbog nestabilnog i neizvjesnog ra-

Relaksiranje mjera sprovoditi fazno i studiozno Kada je u pitanju relaksiranje mjera, Županović je mišljenja je da ih treba sprovoditi fazno i studiozno, ne ruinirajući rezultate koje su postigli zdravstveni stručnjaci. - Takođe mislim da moraju postojati jasno ispisani protokoli kada je u pitanju svaki segment turističke djelatnosti u odnosu na postojeću situaciju sa kovid-19 - precizira profesor Županović.

zvoja događaja u kontekstu trajanja pandemije, koji bi mogao dovesti do daljnjih revizija projekcija. MMF procjenjuje negativni impakt na globalni GDP od tri odsto, ali sa značajnim rastom od 5,8 odsto u odnosu na 2021. godinu - kaže Županović dodajući da prognoze negativnog impakta na GDP zapadnoevropskih zemalja se kreću negdje u rasponu od minus 6,5 do minus 9,1 odsto što takođe treba da sagledamo u smislu buduće potrošnje turističkih konzumenata - kazao je Županović. Ističe takođe da treba da sagledamo i procjenu MMF-a kada je Crna Gora u pitanju, gdje je predviđen pad GDP-a od 9 odsto, ali i projektovani rast od 6,5 odsto u 2021.godini.

UTICAJI

- Mislim da navedeno dovoljno ukazuje da je uticaje nemoguće, rekao bih i možda nedovoljno ozbiljno prognozirati na nivou jedne grane i jedne destinacije u ovom trenutku. Kao profesor upravljanja krizom i rizikom, naglašavam da dodatno treba sagledati efekat skepse kada su u pitanju putovanja kod turističkih konzumenata koji proizvodi ovakva situacija, ali ću napomenuti i koje su reperkusi-

je bile u prethodnom periodu kada su slične epidemije u pitanju - kaže Županović. Navodi podatak da MMGY, jedna od najvećih globalnih agencija za integralne komunikacije u hospitaliti industriji, ukazuje da potencijalni turisti počinju da razmišljaju o putovanju 45 do 90 dana od vrhunca epidemije na određenom emitivnom tržištu. O mjerama koje je Vlada nedavno usvojila kako bi pomogla turističku privredu kaže da su one stabilizacione i ukazuju na usmjerenost Vlade na očuvanje i održivost kompletnog makroekonomskog sistema, te stoga ne možemo turizam posmatrati izolovano. Kako navodi ovdje se najbolje vidi da se navedene mjere ne mogu posmatrati samo sa efekta uticaja na turizam, već uvezano sa bankarskim sektorom i fiskalnim sistemom, kao i djelovanjem mehanizama Investiciono-razvojnog fonda u kontekstu povoljnih kreditnih linija u smislu očuvanja likvidnosti, ali i ukupne održivosti poslovanja. - Mislim da su svojevrstan bajpas u mjeri mogućeg, uvažavajući nivo javnog duga i održivost javnih finansija, ali i vodeći računa o nekom narednom zapošljavanju u periodu nakon po-

stepene stabilizacije privrede. Usmjerene su na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta kao i na pokriće neizbježnih operativnih troškova, što je u ovom trenutku najznačajnije. U komunikaciji sa privrednim udruženjima i socijalnim partnerima sam siguran da će ukoliko bude bilo potrebno, biti i detaljnije iskomunicirane u smislu njihove operacionalizacije i adekvatnog targetiranja svakog subjekta koji je prestao da radi ili subjekta čije je poslovanje djelimično ugroženo - naglasio je Županović. Dodaje da u vezi sa ovom mjerom, ali i posmatrano mimo iste, svaki od navedenih turističkih subjekata mora da ima jasan, izbalansiran sanacioni plan na kratak i srednji rok, jer novac treba biti uložen upravo u očuvanje pune operabilnosti objekata, ali i očuvanja radnih mjesta, što ćemo najbolje vidjeti putem njegovog toka gotovine (cash flow-a) na kratak i srednji rok, ali i sagledavanja svih kategorija bilansa uspjeha. - Takođe, mislim da je jako bitna uloga IRF-a i da su njihove postojeće kreditne linije za likvidnost, tako i eventualno neke buduće u narednom periodu kvalitetna logistika ovom paketu mjera. Od krucijalnog značaja je i uloga bankarskog sektora, od čije će fleksibilnosti i prilagodbi novim okolnostima značajno zavisiti privredni oporavak - kazao je Županović. Sagledavajući ovu situaciju i sa aspekta makroekonomskog sistema Crne Gore, mišljenja je da je potrebno sagledati i drugačiju diverzifikaciju crnogorske privrede, sa manjim oslanjanjem na sektor usluga, i određenim zaokretom ka poljoprivredi i energetici.

OPREZNOST

A kada se sve ovo završi i ,,pobijedimo“ korona virusa, Županović smatra da treba biti oprezan kada su prognoze u pitanju. - Vidim da polako počinje licitiranje kada će početi turistička sezona i koji će procenat prometa biti ostvaren. Mislim da je u ovom trenutku to deplasirano, bitno je očuvati supstancu, napraviti maksimalnu ekstenziju ljetnjeg dijela sezone, jer su ovo kontrolisani uslovi i ne možemo ih upoređivati sa stanjem redovnog turističkog prometa - kazao je Županović. Ono što, kaže, takođe moramo biti svjesni, da će i nakon relaksiranja mjera, početak rada za ugostiteljske i hotelske objekte biti ulazak u ,,novu realnost“, jer se ne možemo zavaravati da će ostajanjem na snazi mehanizma fizičke distance (a po procjeni zadravstvenih eksperata ista je

Iskoristiti mogućnost digitalnog marketinga U marketinškom smislu, Županović smatra da treba maksimalno iskoristiti mogućnost digitalnog marketinga. - Po meni, adekvatan ogledan primjer je Grčka, koja pokreće onlajn platformu ,,Grčka od kuće“, koja afirmiše ostanak kod kuće tokom ovog perioda, ali i upravo korišćenje istog za afirmisanje imidža destinacije, što privlači pažnju potencijalnih emitivnih tržišta na globalnom nivou. Slično je i sa kampanjom Hrvatske ,,Croatia long distance love“.

ključna u ovom trenutku kada je u pitanju očuvanje javnog zdravlja) i poštovanja svih protokola u tom smislu, biti moguć povratak na pređašnje stanje. - U kontekstu navedenog, vidim da se već predlažu određeni koraci. Recimo direktorica klastera Hilton hotela Josipa Jut Ferlan na virtuelnom okruglom stolu Restart Hrvatske, već predlaže mjere u smislu korišćenja liftova na bazi parnog i neparnog broja sobe, podsticanje konzumacije pića iz mini bara, biranje usluge konzumacije pića i jela u sobi ili restoranu, postavljanja pleksiglasa kojima će biti zaštićeni gosti i radnici na recepciji, u barovima itd. Nakon toga, mišljenja sam da se pažljivo treba posvetiti individualnom turističkom prometu, pogotovo gostima koji mogu doći putem drumskog saobracaja ,,last minute“ gostima i sagledati mogućnosti cjenovnog prilagođavanja u tom domenu, jer je pitanje koliko se u ovakvim okolnostima, i u periodu neposredno nakon njega, može uticati na organizovati turistički promet - naglašava Županović. Dodaje da je optimalan momenat i za detaljniju analizu regionalnog turističkog tržišta i gradiranja u segmentu diskrecionog dohotka. - Mišljenja sam da će određenu prednost, zbog mogućnosti izolacije, imati mali porodični hoteli, kvalitetan apartmanski smještaj, kao i porodične vile. Posebne izazove u operativnom radu i organizaciji turističkog prometa će po mojoj procjeni imati turistički segmenti sa izraženim stepenom kolektiviteta, poput kruzing turizma, resort hotela, plaža i izletničkog turizma. Pomenuo bih i mogućnost korištenja vaučera, u smislu da ukoliko ste u ovom periodu uplatili aranžman da ga možete iskoristiti i nakon toga. Francuska je već usvojila zakon po ovom osnovu, dok Hrvatska razmatra navedenu opciju - kaže Županović. Ono gdje treba, kako dodaje, obratiti posebnu pažnju i napraviti posebnu procjenu rizika je u kom trenutku, u kom obimu i kojim protokolom omogućiti dolazak i turista iz zemalja gdje je bio epicentar pandemije, ali tu odluku treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim radnicima. Ali, ono što je najvažnije, smatra on, situaciju treba pratiti bukvalno na dnevnom nivou u svakom smislu i ekspresno reagoN. KOVAČEVIĆ vati.

Društvo

Neđelja, 26. april 2020.

Istraživački centar Skupštine Crne Gore analizirao kako su se obrazovni sistemi nekih evropskih zemalja prilagodili epidemiji

Ministar prosvjete Damir Šehović o maturskim i stručnim ispitima

U Francuskoj prvi put otkazan državni ispit Datume za završne ispite i ostale oblike provjere znanja Ministarstvo prosvjete u Luksemburgu nije mijenjalo, te je planirano da se održe redovno

Polaganje uz poštovanje mjera

PODGORICA – Holandija i Francuska su zbog epidemije korona virusa otkazale završne ispite na kraju srednje škole, a i Engleska je obustavila standardizovane testove na kraju osnovne, kao i državne testove, tako da će se đacima obračunati prosjek na osnovu dosadašnjih rezultata - pokazalo je istraživanje crnogorskog skupštinskog Istraživačkog centra. Ove zemlje su svrstane u grupu onih koje su u vanrednim okolnostima uvele radikalnije mjere u obrazovni sistem u odnosu na ostale koje je Istraživački centar analizirao Češku, Hrvatsku, Irsku, Italiju, Letoniju, Luksemburg, Njemačku, Sloveniju, Srbiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Holandski ministar obrazovanja je, pišu oni, u dogovoru sa obrazovnim sektorom donio takvu odluku i saopštio da se otkazuju svi nacionalni završni ispiti za 2019/2020, a učenici će dobiti svjedočanstvo o završenoj školi na osnovu rezultata ostvarenih tokom školske godine, što će da se primjeni i u Francuskoj.

PRESEDAN

- U Francuskoj ove godine, po prvi put u istoriji, učenici neće polagati državni ispit po završetku srednje škole usljed zatvaranja škola zbog krize nastale povodom kovida-19 – piše u dokumentu Istraživačkog centra i pojašnjava se da će đaci steći kvalifikaciju na osnovu školskih ocjena prije i, možda, poslije perioda zatvaranja škola. Ovo pitanje je ,,veoma osjetljivo u Francuskoj, gdje je ispit simbol egalitarizma“. - Čak se i u ratnim vremenima ispit polagao iako su vlasti ponekad morale reorganizovati polaganje ili odlagati ispit – ističu u dokumentu. U Engleskoj je, takođe, otkazano polaganje standardizovanih testova (SATS) koje učenici obično imaju pri završetku osnovne škole u maju, a otkazani su i državni ispiti koji bi se obično polagali u dobi od 16 do 18 godina, te će svi dobiti sračunatu ocjenu, koja će obuhvatiti niz kriterijuma. Ovako stroge zabrane nije uvelo crnogorsko Ministarstvo prosvjete, već su, dok se nastava održava onlajn ili putem televizije, odlučili da odgode testiranje postignuća učenika na kraju drugog ciklusa osnov-

Istakao je da će ubrzo saopštiti i detalje u vezi sa time na koji način će biti organizovana testiranja, uključujući to da li će sadržati manje pitanja ili možda lakša pitanja iz četvrtog tromjesečja, ili pak nešto treće

KLUPE BEZ ĐAKA: Detalj iz jedne pariške škole

ne škole, eksternu provjeru znanja učenika na kraju osnovne škole, te organizovanje maturskog i stručnog ispita. Kako su kazali, odluka je na snazi dok se ne stabilizuje epidemiološka situacija. Slično su uradile i neke druge zemlje – Češka i Letonija su odgodile polaganje završnih ispita na kraju srednje škole, a Slovenija prijemne ispite na visokoškolskim ustanovama. Skupštinski istraživači kažu da je u Češkoj usvojen novi zakon koji uređuje određene aspekte testiranja postignuća učenika na kraju osnovne škole, kao i oblik i način polaganja maturskih ispita budući da uslovi predviđeni važećim zakonodavstvom u toj oblasti sada nijesu primjenjivi. - Time je predviđeno održavanje maturskih ispita najranije 21 dan nakon otvaranja škola, a najkasnije do 1. juna ove godine – precizirali su u dokumentu. Kažu da će u Češkoj, shodno Zakonu, biti primijenjen alternativni način polaganja maturskih ispita, odnosno škole će izračunati prosječnu ocjenu iz određenih predmeta tokom posljednje tri godine školovanja u slučaju da 1. juna škole i dalje budu zatvorene. I kabinet ministara u Letoniji je zbog vanrednog stanja 14. marta izmijenio uredbu o datumu polaganja završnih ispita za školsku 2019/2020, čime je usmeno i pi-

Britanija posljednja zatvorila škole Istraživački centar je došao do saznanja da su u većini evropskih zemalja 16. marta privremeno zatvorene sve obrazovne ustanove zbog opasnosti od širenja korona virusa, što je tada učinila i Crna Gora. Neke zemlje su bile primorane da to urade ranije, poput Italije, gdje su škole zatvorene 5. marta, a nakon toga odluke o zatvaranju škola uslijedile su u Albaniji,

Grčkoj, Češkoj i Rumuniji. - Posljednja zemlja koja je zatvorila škole je Ujedinjeno Kraljevstvo - 23. marta piše u dokumentu. Island i Švedska se, međutim, oslanjaju na mjere socijalnog distanciranja i higijene, pa su zatvorili samo srednje škole i fakultete. Pojedine zemlje, poput Malte, najavile su da će obrazovne ustanove ostati zatvorene do kraja školske godine.

Poslovnice Pošte u Podgorici otvorene do 22 sata

PODGORICA - Poslovnice Pošte u Podgorici od juče će biti na raspolaganju korisnicima do 22 sata. - Takođe će do 22 sata biti otvorene glavne pošte u svim gradovima - navodi se u saopštenju. Produženo radno vrijeme odnosi se i na Ekspres poštu. Spisak poslovnica koje će imati ovo radno vrijeme korisnici mogu pronaći na sajtu www.postacg.me Za dodatne informacije građani se mogu obratiti na broj kol centra Pošte Crne Gore 19895. N. K.

smeno polaganje ispita iz stranih jezika za učenike 12. razreda odloženo i predviđeno u periodu od 12. do 15. maja. U Irskoj su ,,u toku rasprave o odlaganju za nekoliko mjeseci ispita za nastavak, odnosno prelaz u srednje obrazovanje, koji je prvobitno planiran za jun 2020, kao i za odlaganje početka sljedeće akademske godine na visokoškolskim ustanovama“. Hrvatska, kako je istaknuto u dokumentu, još nije donijela odluku o tome da li će odložiti polaganje maturskog ispita, ali ,,prema trenuto dostupnim podacima neće ranije završiti nastavnu godinu, razlog je to što je omogućena nastavu na daljinu“.

NEMA ODSTUPANJA

Izdvajaju se zemlje koje planiraju da završne ispite i ostale oblike provjere znanja organizuju sasvim redovno. Istraživački centar navodi da Ministarstvo prosvjete u Luksemburgu nije predvidjelo izmjene datuma i vremena njihovog održavanja. Iako su u toj državi sve obrazovne ustanove zatvorene 16. marta, ponovno otvaranje ovih ustanova planirano je za 4. maj, ,,pri čemu datum može biti promijenjen u skladu sa razvojem situacije“. U Njemačkoj je planirano da se polažu ispiti za prijem na univerzitet po strogim higijenskim i propisima za djelovanje na daljinu. - U zavisnosti od savezne države, negdje su ispiti već položeni, negdje odloženi za nekoliko nedjelja, a negdje će se izvoditi prema uobičajenom rasporedu - piše u dokumentu. U Srbiji Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja, zaključuje Istraživački centar crnogorske Skupštine, sprovodi prijavljivanje učenika za polaganje prijemnog ispita za upis u specijalizovane srednje škole, a istovremeno se kandidati za upis u specijalizovana odjeljenja anketiraju o načinima u kojima bi se ovaj ispit mogao realizovati u kućnim uslovima. N. Đ.

PODGORICA - Maturski i stručni ispiti, te eksterna polumaturska testiranja se planiraju, uz poštovanje svih epidemioloških mjera i onda kada se za to steknu uslovi, a sve u konsultaciji i dogovoru sa Institutom za javno zdravlje, saopštio je juče ministar prosvjete Damir Šehović. Kako je kazao, posebno će se uvažavati činjenica da djeca jedan period nijesu bila u školskim klupama. Upisi u srednje škole i fakultete će biti organizovani po završetku pomenutih ispita, a o tome za kad je tačno predviđeno održavanje ispita učenici i javnost će ubrzo biti obaviješteni. - Na osnovu našeg jasnog stava da se ova školska godina treba i može završiti bez vraćanja učenika u školske klupe, evidentno je da nam je zdravlje djece apsolutni prioritet. Ipak, to ne znači da situaciju treba koristiti za derogiranje sistema, nerad i blokiranje aktivnosti koje se bez rizika po zdravlje mogu održavati. Naš cilj, kao resornog ministarstva, uvijek je znanje, naravno, uz uvažavanje novonastalih okolnosti i dok god se ne ugrožava dobrobit i zdravlje đaka - dodao je ministar. Istakao je da će ubrzo saopštiti i detalje u vezi sa time na koji način će biti organizovana testiranja, uključujući to da li će sadržati manje pitanja ili možda lakša pitanja iz četvrtog tromjesečja, ili pak nešto treće. - U svakom slučaju, činjenica je da đaci jesu bili u klupama gotovo tri klasifikaciona perioda odnosno tromjesečja, da su stekli najveći dio znanja koja su bila predviđena za ovu školsku godinu, te da je u njihovom interesu da imaju položen polumaturski, maturski i stručni ispit. Kako zbog utvrđivanja gradiva i

Kako je kazao, posebno će se uvažavati činjenica da djeca jedan period nijesu bila u školskim klupama. Upisi u srednje škole i fakultete će biti organizovani po završetku pomenutih ispita, a o tome za kada je tačno predviđeno održavanje ispita učenici i javnost će ubrzo biti obaviješteni obrazovanja koje će ponijeti iz škole, tako i zbog daljeg školovanja i upisa na fakultete u regionu i šire - naglasio je Šehović, dodajući da je izvjesno da ti ispiti neće biti organ i z ova n i e l e k t ro n s k i m putem. I za četvrto tromjesečje, ukazao je, dali su sve od sebe da djeca isprate gradivo kroz #UčiDoma inicijativu. - Ti napori nesumnjivo jesu imali efekta, jer je snimljeno 1 500 #UčiDoma predavanja, #UčiDoma sajt je imao oko 300 000 posjeta od oko 82 000 korisnika, #UčiDoma aplikaciju je preuzelo preko 8000 korisnika, #UčiDoma Jutjub kanal je imao nevjerovatnih 1 600 000 pregleda, a #UčiDoma kanali su u vrhu gledanosti, 87 odsto nastavnika koristi #UčiDoma sadržaje u svakodnevnom radu, a da ne govorimo o tome koliko nastavnici rade sa učenicima i mimo #UčiDoma platforme. Svakako da ništa ne može zamijeniti školu, ali vjerujem da smo se, u postojećim okolnostima, organizovali na najbolji mogući način - zaklN. K. jučio je Šehović.

Procesuirana 41 osoba zbog kršenja Pljevljak uhapšen zbog samoizolacije PODGORICA - Od početka primjene mjera o sprečavanju širenja korona virusa, podnijete su krivične prijave protiv 41 osobe zbok kršenja mjeru kućne samoizolacije, navodi se na Tviter nalogu Uprave policije.

Kako se navodi u objavi, u Podgorici su krivične prijave podnijete protiv 19 osoba, u Budvi pet, u Nikšiću i Tivtu po četiri, u Herceg Novom tri, u Pljevljima dvije, a u Plavu, Ulcinju, Mojkovcu i Kolašinu podnijeta je po jedna prijava. C. H.

porodičnog nasilja

PLJEVLJA – Pljevljak A. Ć. uhapšen je juče zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici na štetu M. Ć., saopštila je portparolka Osnovnog državnog

tužilaštva u Pljevljima Nataša Bajčetić. Ona je kazala da je nakon saslušanja u pljevaljskom Osnovnom tužilaštvu A. Ć. određeno zadržavanje do 72 sata. B. R.

Serijal Pobjede

Neđelja, 26. april 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Srpski rulet Niko ne voli da živi u političkoj i društvenoj laboratoriji i da bude izložen, uz Lukašenka, najekscentričnijoj evropskoj autokratiji. Tragika srpskog društva je i u tome što je zbog temeljne devastacije njegovo stanje bolje vidljivo, hrabrije i preciznije opisano u regionu nego u samoj Srbiji » Piše: Milivoj BEŠLIN Srbija u vanrednom stanju, sa građanima zabrinutim za svoje živote i egzistencije, suočena je kako sa biološkom pretnjom virusa, tako i sa političkom pretnjom autoritarnog režima koji manifestuje trijumf nasilja nad društvom. U središtu ovih procesa je odnos prema Aleksandru Vučiću lično. I ranije nije bilo dileme ko je ključni demijurg srbijanske stvarnosti, ali sada je društvena polarizacija o hegemonoj političkoj ličnosti i jedinoj preostaloj instituciji u Srbiji stigla do paroksizma. Jedni ga obožavaju i, plašeći se za sebe i svoje bližnje, spremni su da mu isporuče i vlastiti život u ruke; za njih je on sveprisutni zaštitinik, neka vrsta iscelitelja. Drugi deo građana Srbije, sedeći zatvoreni u kućama, preziru ga više nego ikada, u njima rastu bes i frustracija izazvana osećanjem nemoći; za njih je promena vlasti ne samo opsesija, već i pitanje ličnog opstanka, društvene mreže su im jedini ventil. Polarizacija malo kada izraženija u Srbiji poslednjih decenija i najveći optimisti ne vide prostor za institucionalni put, kompromis ili dijalog. Sam vladalac svakodnevno radi na homogenizaciji jednih i antagonizaciji drugih. Hazarderska igra nulte sume je u toku. Rulet na srpski način.

RADIKALSKA LOGIKA

Srpski rulet je Vučić rešio da zaigra i na međunarodnoj sceni. Njegov javno manifestovani i već otvoreno neprijateljski odnos prema EU i zapadnom svetu, uz sve ograde, ipak je nova politička činjenica. Brojke i fakti su jasni, Srbija već dve decenije živi od pomoći, donacija, kredita i investicija Evropske unije. Pouzdani Gardijan je ovih dana, pišući o ruskoj i kineskoj „korona diplomatiji“ i njihovom uticaju u Srbiji, podsetio da je EU u poslednje dve decenije dala oko 100 puta (!) više donacija i pomoći Srbiji od dve istočne autoritarne sile. Sluđeni agresivnom i manipulativnom propagandom, većina Srba misli da je obrnuto. Toliko hvaljena i glorifikovana, čak predsednički na aerodromu dočekana, kineska pomoć je plaćena, kako je javnost obavestio nadležni ministar Rasim Ljajić. Mahnita retorika i nekorektosti na račun Unije, vulgarnosti i prostačka prozivanja Brisela od strane Ivice Dačića, kao i ponižavajuće pravdanje Se-

ma Fabricija, šefa delegacije EU u Beogradu o tome koliko je Brisel pomogao Srbiji, toliko je uvredljivo i sigurno neće i ne može biti zaboravljeno. Ono što izgleda kao promena strateške orijentacije Srbije i njenog autoritarnog lidera u skladu je sa njegovom dubinskom ideološkom tendencijom, koja je u suštini ostala onakva kako je konstituisana u formativnim godinama pod Šešeljevom čizmom, dakle, radikalska.

vladina agencija. Takvo ponašanje predsednika Srbije pokazuje da je došlo do vidljivih promena u politici Beograda prema Moskvi, dodaje ovaj ruski medij, uz komentar da verovatni razlog leži „u sporazumu koji je, prema zapadnim medijima, zaključen 1. marta 2020. u Vašingtonu sa američkim izaslanikom o kosovkom pitanju Ričardom Grenelom“, piše ruska novinska agencija.

MJERE

Kada je reč o konkretnim merama koje država Srbija i Vučićeva vlast donose, radi se o sličnim potezima, sa značajno više represivnosti, koje vuku i ostale države Evrope. Ipak, osim po kineskom modelu represije, u još jednoj stvari Srbija se izdvaja. Način i stil kojima se mere saopštavaju i obrazlažu, višesatne performans konferencije za novinare predsednika Vučića postale su viralne ne samo u regionu već i u EU. Ali i nešto mnogo politički opasnije, po prvi put najuticajniji zapadni mediji počeli su Vučića da nazivaju: „tiraninom“, „proruski orijentisanim diktatorom“, „autokratom“, „nacionalistom“ i sl. Za sada je teško reći koliko je potrebno vremena od toga da neko bude ocenjen i markiran u mejnstrim medijima demokratskih država kao represivni autokrata i proruski ili prokineski diktator, do suštinske političke promene zapadnih centara prema njemu. A sam Vučić je dao sasvim dovoljno povoda. Od uvođenja vanrednog, faktički ratnog stanja, suspendovanja parlamenta jedinog u Evropi, uspostavljanja tzv. jedinstva vlasti skoncentrisane u njegovoj ličnosti, donošenja, pa brzometnog povlačenja uredbe o ograničavanju slo-

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Vučić dočekuje kineske ljekare

bode medija, hapšenju novinarke portala u usponu itd.

PROMJENE GRANICA NA BALKANU

Aleksandar Vučić je ozbiljno isprovocirao Uniju, Nemačku i njenu kancelarku osnaženog legitimiteta, Angelu Merkel, time što je pravio netransparentne aranžmane iza zatvorenih vrata sa najomraženijim čovekom u Berlinu, ambasadorom SAD Grenelom, koji je i specijalni izaslanik američkog predsednika za Kosovo. Čini se da mu je taj gest Merkelova više uzela za zlo od pogane radikalske retorike prema EU. Kratkovidi i nasilnički pritisak „malog Trampa“, kako diplomatska Evrop a n a z i va G re n e l a , n a kosovske političare da se ukloni tek konstituisana vlada izbornog pobednika Albina Kurtija, rezultat je zaku-

lisnih igara Tačija i Vučića sa američkim izaslanikom. Nasuprot njima i sve izolovanijoj Beloj kući i odlazećoj administraciji, Evropska unija i posebno Nemačka su dali snažnu podršku nekorumpiranom i ratnim zločinima neuprljanom kosovskom političaru nove generacije – Kurtiju. Kancelarka Merkel je na početku dramatične korona krize našla vremena za susret sa Kurtijem dva dana pred njegovu smenu, uputivši mu snažnu podršku. Ipak, zvanični Vašington i delegitimisane kosovske strukture oko Hašima Tačija i Ise Mustafe su bile efikasnije. Naravno, iza svega se krije ideja o podeli Kosova (i Srbije?) i koncept sporazuma između Beograda i Prištine koji se zasniva na crtanju novih granica. Da li će Vučić i Tači krojiti no-

Kratkovidi i nasilnički pritisak „malog Trampa“, kako diplomatska Evropa naziva Grenela, na kosovske političare da se ukloni tek konstituisana vlada izbornog pobjednika Albina Kurtija, rezultat je zakulisnih igara Tačija i Vučića sa američkim izaslanikom

Ričard Grenel, Albin Kurti i Hašim Tači

ve granice na Balkanu i time potencijalno gurnuti region u sukobe i haos, uz blagoslov neupućenih i ekstremno neodgovornih ultradesničarskih političara oko Trampa ili će se postupati u skladu sa principima na kojima insistira zvanični Berlin, odnosno EU? Kurti nije pristajao na zakulisne igre i morao je privremeno da odstupi. U međuvremenu mu je popularnost skočila i na sledećim izborima će verovatno biti apsolutni pobednik. Zbog svega, on je nada za EU; promenio je kriminalizovanu i nekritički orijentisanu proameričku paradigmu u Prištini i dao Kosovu novu – evropsku agendu. I pri tome se vezao za američke demokrate, verovatne pobednike na novembarskim izborima u SAD. Smena Kurtija uz protivljenje čitave Unije, dalje insistiranje na podeli Kosova, tajni odlasci u SAD i neskriveno vezivanje za Trampa i korumpirani prijateljsko-porodični krug oko njega nije ostalo neprimećeno u evropskim prestonicama koje željno iščekuju promenu vlasti u Vašingtonu i ponovno uspostavljanje multilateralizma i transatlanske saradnje koju je aktuelna administracija skršila. Sve to nije moglo da ne izazove gnev i Putinovog režima. Tako je ruska agencija Regnum, koja reflektuje stavove vlasti, oštro napala Vučića jer je dočekao samo kinesku, ali ne i rusku pomoć, podsetivši da nežne i podaničke reči upućene kineskom diktatoru Siju, nisu bile namenjene i ruskom. Ali poenta članka je, ipak, u kosovskoj karti i u rusko-američkom neprijateljstvu: „Vučić se složio s Vašingtonom da postepeno okrene leđa Moskvi i da postigne sporazum s Kosovom“, konstatuje ruska pro-

IZBORNI INŽENJERING

Dakle, Vučić je svojim postupcima stavio prst u oko Berlinu, Briselu, Moskvi i američkim demokratama, potencijalnim izbornim pobednicima posle predstojećih izbora u novembru. Ako Merkelova i cela struktura u Nemačkoj politički preživi (a ni sa Mercom ili nekom tvrđom strujom u CDU neće biti lakše), a Tramp izgubi, kako se sada čini, biće veoma zanimljivo pratiti Vučićeve međunarodne poteze i poziciju. Paralelno sa tim nastavljena je, iako smanjenim intenzitetom, kampanja širenja lažnih vesti u cilju destabilizacije regiona, a posebno su na udaru (i dalje) Crna Gora i njen predsednik. Biće zanimljive i zapadne reakcije na jednodušnu spremnost vlasti u Beogradu da se stave u ulogu kineske ispostave u Evropi, u situaciji kada se na Zapadu umnožvaju inicijative za preispitivanjem odgovornosti Kine za širenje virusa i nadoknade za pretrpljenu štetu. Zbog nepovoljnih međunarodnih okolnosti koje ga očekuju, u konstelaciji koju je sam kreirao, kao i zbog socijalne bombe koja otkucava, predsednik Srbije ima u planu da brzometno, posle ukidanja vanrednog stanja, kapitalizuje efekte otvorene autokratije i sprovede izborni blitzkrieg. Biće to nesumnjivo najlošije režirani izborni inženjering u Srbiji od 1990. godine. Građane je potrebno stalno podsećati da u vanrednim okolnostima politika nije ukinuta, debata ne sme da zamre, kao što nije nestala i u drugim evropskim društvima. Naprotiv, u vremenima kada su milioni života ugroženi, rasprava o metodama delovanja je još potrebnija, jer se greške skuplje plaćaju. Utisak je, ipak, da je nezanemar-

Serijal Pobjede / Kultura

Neđelja, 26. april 2020.

INTERVJU: Prof. dr Miodrag Šuvaković, teoretičar umjetnosti

ljiv broj ljudi u Srbiji osim koronom veoma zabrinut zbog kobne mešavine patetično-histeričnih, neretko pretećih, a po pravilu politički manipulativnih javnih istupa čelnika režima i njihove očigledne i opasne nekompetentnosti i diletantizma. Ta zastrašujuća mešavina u uslovima prigušenih medija, dokrajčenih institucija, ukinutog parlamenta, totalne prevlasti jedne partije i njene klijentelističko-korumpirane strukture ljudi sa lažnim diplomama, izaziva u delu javnosti neminovni efekat osvešćivanja. Niko ne voli da živi u političkoj i društvenoj laboratoriji i da bude izložen, uz Lukašenka, najekscentričnijoj evropskoj autokratiji. Tragika srpskog društva je i u tome što je zbog temeljne devastacije njegovo stanje bolje vidljivo, hrabrije i preciznije opisano u regionu nego u samoj Srbiji. Zbog toga su retki nezavisni mediji u Beogradu danima prenosili kolumne novinara Gordana Duhačeka sa Indexa.hr i pisca Andreja Nikolaidisa sa Aljazeera Balkan.

POVJERENJE ILI REPRESIJA

Frensis Fukujama je podsetio da je poverenje u vlast i institucije ključno za svet sutrašnjice, ali i u izboru da li će se građani pridržavati preporuka dok traje opasnost od virusa. Zbog toga se, kako to biva u vremenima kriza, kada se sve anomalije vide bolje i jasnije, nedemokratska društva, u kojima je poverenje u vlast i institucije nisko, lako prepoznaju jer se građani ne oslanjaju i ne poštuju preporuke nadležnih, već ih vlast represivnim merama i policijskim metodama prisiljava na disciplinu. Nema to puno veze sa mentalitetom, podnebljem, čak ni sa političkom kulturom. Reč je samo o društvenom konsenzusu – veruju li građani u državu ili ne. Ako se uzme Srbija kao, prema široko prihvaćenom stavu, država sa najrepresivnijim merama u Evropi, biće to podatak ne samo o karakteru aktuelne vlasti, već i više o stvarnom poverenju građana u nju. Središnje pitanje je da li se društveni konsenzus postiže poverenjem ili zastrašivanjem. Verovatno su najbolji primer za to SAD. Haos u najrazvijenim društvu na svetu izazvan je kontradikcijom: Tramp nema mogućnosti da primeni autoritarne i represivne mere (iako bi sam to želeo), a vladanje konsenzusom nije moguće, jer je predsednik sa najnižim stepenom poverenja u novijoj američkoj istoriji. I ne samo zbog toga, ključ evropske, transatlanske, pa i američke bezbednosti, ali i sudbina zapadnog koncepta razvoja, ipak će se odlučivati u novembru na izborima u SAD. Njihov epilog će dati i odgovor na pitanje o ishodu spoljnopolitičkog ruleta srpskog predsednika.

Sve je stalo, ali s druge strane se pokazalo da je prvi put ljudska vrsta povezana, da čini zajednicu izolovanih, ali, opet borbom za preživljavanje i zdravlje povezanih ljudi. Pojam čovječanstva ima puni smisao - svi smo zajedno u ovome bez obzira na rasu, rod, naciju, religiju, politička uvjerenja, te i druge kulturalne razlike Dekan i redovni profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu Miodrag Šuvaković uredio je i objavio oko pedeset naučnih monografija iz estetike i teorije umjetnosti. Jedan je od osnivača konceptualističke Grupe 143, neformalne teorijske zajednice „Zajednica za istraživanje prostora“ i član teorijsko -performerske grupe „Teorija koja hoda“, uređivao je časopise „Katalog 143“, „Mentalni prostor“, „Transkatalog“ i „Teorija koja hoda“ (TkH). Osim knjiga i monografija objavio je u časopisnoj produkciji mnogobrojne eseje i rasprave o strategijama teorijskog izvođenja u modernom i postmodernom performans artu, teatru, operi, muzici, filmu i tehnoumjetnosti. O pandemiji covid 19 koja je ispraznila pozorišta, muzeje, koncertne dvorane te o uticaju pandemije na promjene socijalnog i kultuirnog konteksta Šuvaković za Pobjedu kaže: - Pandemija je zaista novo stanje stvari sasvim različito od svih dosadašnjih ratnih, političkih, ekonomskih pa i zdravstvenih kriza. Izgledalo je nezamislivo da cijela planeta može da se zaustavi - da se pojavi trenutak zamrzavanja javnog života od umjetnosti i kulture do proizvodnje i ekonomije. Sve je stalo, ali s druge strane se pokazalo da je po prvi put ljudska vrsta povezana, da čini zajednicu izolovanih, ali, opet borbom za preživljavanje i zdravlje povezanih ljudi. Pojam čovječanstva ima puni smisao - svi smo zajedno u ovome bez obzira na rasu, rod, naciju, religiju, politička uvjerenja, te i druge kulturalne razlike. Umjetnost je u vrijeme pandemije pomjerena u registar javnih megaprostora dostupnih internetom kao što su virtuelni pristupi velikim svjetskim muzejima, operskim kućama, teatrima, te filmskim arhivima i bibliotekama. Ali i u registar privatnog bavljenja izvan očiju/ušiju javnosti - u osami

Kriza će ubrzati zatvaranje država

OPASNOST I RIZIK SU U OVOM TRENUTKU SVEPRISUTNI: Miško Šuvaković

stvaranja. Kulturalni autizam je postao neka vrsta paradigmatskog modela. POBJEDA: Izolacija povezuje, ali i razdvaja ljude i društva. U kom pravcu se mijenja svijet u socijalnom, političkom i uopšte društvenom smislu? ŠUVAKOVIĆ: Svijet se posljednjih decenija suštinski mijenjao. Nije riječ samo o raspadu realnog socijalizma, već i o preobražaju kapitalizma svojstvenog društvu izobilja u kapitalizam brutalne ekonomske eksploatacije i gotovo sulude neravnomjerne raspodjele društvenih dobara i vrijednosti. Ono što je postala slika novog vremena jeste populistički poredak globalizovane proizvodnje i potrošnje od sporta do rijalitija i politike. Došlo je do izdvajanja malih društvenih grupa sa velikim bogatstvom, naspram osiromašenih masa. Posljedica populizma i neravnomjerne raspodjele društvenih dobara je r a z a r a n j e j av n e s f e r e, zdravstva, sigurne socijalne zaštite i javnog obrazovanja. Jedan ljekar, naučnik ili pedagog je postao nepotrebni

balast u odnosu na aktere populističkog spektakla. Mislim da će prividno sve ostati isto. Ali, desiće se skriveni procesi zatvaranja, smanjivanja učešća građana u demokratskom odlučivanju i zatvaranja država. Taj proces je započeo već tokom prošle decenije. Riječ je o mekim autokratijama. Mekoća će se vremenom izgubiti. Mnogi govore o ratu protiv virusa. Međutim, virusi nijesu naši neprijatelji, ali ni prijatelji. Oni se održavaju u životu, imaju svoje uslove širenja i povlačenja, napadanja i odustajanja, nastanjivanja kao i svi drugi oblici života. Moramo, zato, početi da ih uzimamo u obzir, da uračunavamo njihove učinke i interakcije sa našim oblicima života. Mi nijesmo sami na planeti. POBJEDA: Što se, zapravo, događa sa društvima u pojedinim državama i regijama između pandemije i politizacije i kakav je uticaj pandemije na politički i ideološki diskurs? ŠUVAKOVIĆ: Proces zatvaranja naspram liberalnih ideala „otvorenog društva“

Na Zapadnom Balkanu nije uspostavljeno civilno društvo POBJEDA: Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ignoriše epidemiologe i medicinu. S obzirom na to da ste jednom izjavili da „tradicija ima karakter sablasti“ što možete reći o ovom fenomenu i uopšte o religiji u doba pandemije? ŠUVAKOVIĆ: Te sablasti su i prije virusa i sada u vrijeme virusa u ekspanziji - ovdje, tamo i svuda. Religija je ipak, ako ima smisla, stvar ličnih, intimnih i privatnih uvjerenja. U protivnom ona je u službi političke borbe za moć i dominaciju jednih nad drugim. Ona je izvršni reprezent političkih i ekonomskih formacija.

Nije riječ samo o Srpskoj pravoslavnoj ili nekoj drugoj crkvi, već o svakoj religiji i njenoj ulozi u savremenom svijetu. Građanka/građanin treba da nauči, a tome služi obrazovanje, kada treba ići u crkvu, a kada kod ljekara ili u partijsku ili sportsku ili umjetničku instituciju, na igranku ili na plažu. Problem je što na Zapadnom Balkanu nije uspostavljeno civilno društvo. A bojim se da ono nestaje i tamo gde ga je bilo. Zato je važna emancipacija i borba za građanske slobode i prava. Odnos između individualnih i kolektivnih prava je važno pitanje.

Umjetnost je u vrijeme pandemije pomjerena u registar javnih megaprostora dostupnih internetom kao što su virtuelni pristupi velikim svjetskim muzejima, operskim kućama, teatrima, te filmskim arhivima i bibliotekama. Ali i u registar privatnog bavljenja izvan očiju/ ušiju javnosti - u osami stvaranja. Kulturalni autizam je postao neka vrsta paradigmatskog modela počeo je poslije prvih velikih ekonomskih kriza tokom 2000. sa uspostavljanjem i jačanjem „čistih“ nacionalnih država. Nema imanentne nacije. Strah od emigranata je postao gotovo opsesivan. Teza je bila zaustaviti migrante da ne pređu granične prelaze, a nije bila zaustaviti rat u Siriji ili ekonomsku bijedu u Južnoj Americi ili haos u Africi. Kao što je čovječanstvo jedno pred virusom, tako mora da bude i u raspodjeli ekonomskih dobara i prava na rad, prava na zdravstvenu zaštitu, školovanje i slobodu. Neko će reći da je to skupo. Jeste, ali manje je skupo od vojnih industrija, popoluističkih industrija zabave i neravnomjerne raspodjele ekonomskih dobara. Korporacijski model ne može biti uzorak društvenog života i savremene politike. To dokazuje broj inficiranih virusom, umrlih i nezaštićenih i u Kini i u SAD i u Evropi. Strategije „zatvorenog društva“, danas, dobijaju argument medicinski podržane biopolitike u ime zaštite od epidemije i pandemije. Najudarniji argumenti konzervativnog i autoritarnog ideološkog i

političkog rada su kvazi-racionalni i pragmatični odgovori na impakte straha pred epidemijom i pandemijom virusom - bilo koji strah i strah od bilo čega je argument za neupitnost autokratske vlasti. POBJEDA: Decenijama se bavite teorijom umjetnosti. Medicina, virusologija, mikrobiologija od Kolorada do Bona i Vuhana nemaju još rješenje za kovid-19. Što su odgovori umjetnika i umjetnosti na pandemiju? ŠUVAKOVIĆ: Umjetnici će tek morati da se suoče sa time. Opasnost i rizik su u ovom trenutku sveprisutni. Na ovim prostorima neki pojedinci su pokrenuli umjetnički rad, na primjer, slovenačka grupa Irwin sa posterom „Novi svjetski poredak“ ili zagrebački kustos Darko Šimičić sa „Fejsbuk muzejom u pokretu“, beogradska Nova galerija je inicirala otvorene razgovore preko društvenih mreža sa umjetnicima i teoretičarima umjetnosti o umjetnosti i kulturi u vremenu pandemije. POBJEDA: Evropa liči na prizore sa slika De Kirika, prazni su trgovi i bulevari po metropolama. Kako će se pandemija odraziti na budućnost Evrope i uopšte na društvene odnose u svijetu? ŠUVAKOVIĆ: Fascinantno je kako prazni gradovi, kao sa De Kirikovih slika ili ant i u t o p i j s k i h f i l m ova o katastrofama, počinju da liče jedni na druge. Grad nije zbir zgrada, ulica, bulevara i trgova. Grad je ljudski odnos. Taj ljudski odnos je ugrožen. Ne, ne vjerujem u revoluciju, obnovljeni komunizam ili nacizam - pa i sam Marks je tvrdio da se tragedija ponavlja kao groteska, dodajmo komedija sa posljedicama. Mora se tražiti novi kvalitet suživota u regiji, kontinentu, planeti. Razumjeti drugog, drugačije i različito u odnosu na modele prošlosti. POBJEDA: Bavite se avangardom, neoavangardom itd. u umjetnosti. Ako pođemo od pretpostavke da će pandemija nekada ipak prestati, može li se očekivati pojava novih umjetničkih stilova i kakav će u tom kontekstu biti uticaj pandemije? ŠUVAKOVIĆ: Ako se avangarda vidi kao bavljenje zamišljanjem, fantaziranjem i žudnjom za novom boljom ili, barem, drugačijom budućnošću, tada ona ima smisla i danas. Svaka nova generacija ima pravo na svoju avangardu. U konfliktnim i represivnim vremenima se ta nova avangarda mora pronaći, ali ona ne može biti fanatična ili konformistička desnica - totalitarna i autokratska moć. San o slobodi je pokretao progres sa svim konsekvencama koje progres nosi. Sada je progres, svakako, planetarni suživot. Ljubeta LABOVIĆ

Stav

Neđelja, 26. april 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu

Individualni otkaz Piše: dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER Zakonitost iduvidualnog otkaza ugovora o radu podrazumijeva ispunjenje nekoliko uslova: postojanje valjanog (opravdanog) razloga za otkaz i poštovanje procedure otkazivanja ugovora o radu (koja u najvećem broju slučajeva podrazumijeva obavezu prethodnog upozorenja zapošljenog u pisanoj formi, donošenje obrazložene odluke o otkazu i u najvećem broju slučajeva - poštovanje otkaznog roka).

RAZLOZI U zakonu su taksativno nabrojani razlozi za otkaz ugovora, a mogu biti predviđeni i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Ovi razlozi su opšteg karaktera i fakultativne su prirode, tako da od poslodavca zavisi da li će ih upotrijebiti i na taj način otkazati ugovor o radu zapošljenom. 1. Neostvarivanje rezultata rada koji su utvrđeni kolektivnim ugovorom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu, u periodu koji ne može biti kraći od 30 dana. Od zapošljenog se u toku rada očekuje da ostvaruje rezultate rada koji su potrebni za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta na kome je raspoređen. U suprotnom, zapošljeni mora da se suoči s posljedicama, a moguća posljedica jeste i otkaz ugovora o radu. Ovđe se radi o otkaznom razlogu koji se tiče ličnosti zapošljenog, a koji nije posljedica njegove namjere, odnosno nesavjesnog i neblagovremenog rada, već nedostajanja određenih vještina i znanja za obavljanje poslova i zadataka radnog mjesta na kojem je raspoređen. Pri tome, važno je da poslovi koje obavlja zapošljeni i rokovi za njihovo izvršenje moraju biti objektivno određeni, kako ne bi postojao prostor za zloupotrebu od strane poslodavca. Zbog toga je predviđeno da očekivani rezultati rada (normativi i standardi) budu predviđeni najprije kolektivnim ugovorom, jer oni zavise od prirode djelatnosti koju obavlja poslodavac (poželjno bi bilo da budu utvrđeni kolektivnim ugovorom kod poslodavca). Međutim, ukoliko to pitanje nije uređeno kolektivnim ugovorom koji je primjenljiv na poslodavca, očekivani rezultati rada za pojedina radna mjesta treba da budu utvrđeni aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Potrebno je naglasiti da poslodavac sam vrši procjenu ostvarenih rezultata rada zapošljenog, s tim što prilikom procjene može konsultovati stručna lica, ali konačna odluku o postojanju razloga za otkaz mora donijeti on. Dakle, da bi otkaz ugovora o radu u vezi s ovim otkaznim razlogom bio zakonit, neophodno je da budu kumulativno ispunjena dva uslova: a) da postoje utvrđeni (očekivani) rezultati rada i b) da je poslodavac, nakon što je utvrdio da zapošljeni ne ostvaruje predviđene rezultate rada, zapošljenom dao instrukcije za rad (lično ili uz pomoć drugog/drugih lica), a da i nakon toga - u periodu koji ne može biti kraći od 30 dana, zapošljeni ostvaruje rezultate rada koji su ispod prośeka koji je utvrđeni normativima i standardima. Ovaj razlog za prestanak radnog odnosa treba razlikovati od prestanka radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti. Gubitak radne sposobnosti je jedan od slučajeva prestanka radnog odnosa po sili zakona, dakle nezavisno od volje radnika i od volje

poslodavca, a osnov prestanka radnog odnosa je nastupanje nesposobnosti za rad, koja se utvrđuje propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Nasuprot tome, okolnosti koje se vezuju za radnu sposobnost zapošljenog predstavljaju slučajeve opravdanog razloga za otkaz radnog odnosa (diskreciono pravo poslodavca), i to u onim slučajevima kada kod zapošljenog ne postoji gubitak radne sposobnosti, ali on ne ostvaruje predviđene rezultate rada ili nema potrebna znanja i vještine za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je raspoređen. U ovom slučaju, zapošljeni ima pravo na otkazni rok u trajanju od najmanje 30 dana. 2. Ponašanje zapošljenog je takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca. Ovaj otkazni razlog ne mora da bude nužno u vezi s ponašanjem zapošljenog koje je usmjereno protiv poslodavca, ali posljedice takvog ponašanja se direktno negativno reflektuju na dobro funkcionisanje poslodavca, što donošenje odluke poslodavca o otkazu čini neophodnom. To mogu biti sljedeći razlozi: povreda propisa o zaštiti i zdravlju na radu čime se izaziva opasnost po sopstveno ili zdravlje drugih zapošljenih; dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci; opijanje u toku rada ili upotreba psihoaktivnih supstanci, uz odbijanje odgovarajućeg testa radi utvrđivanja tih činjenica od strane ovlašćenog lica, u skladu s posebnim propisima; neopravdano izostajanje s posla tri ili više radnih dana uzastopno, odnosno pet radnih dana s prekidima u toku 12 mjeseci; zloupotreba službenog položaja na osnovu pravosnažne sudske presude ili prekoračenje ovlašćenja; odavanja poslovne tajne utvrđene aktom poslodavca; nasilničkog, nedoličnog ili uvredljivog ponašanja prema strankama ili zapošljenim; učinjeno krivično djelo na radu ili u vezi s radom; upotreba i raspolaganje službenim automobilom, mašinom i oruđem za rad suprotno aktu poslodavca s kojim je zapošljeni prethodno upoznat; 3. Ako je prilikom zasnivanja radnog odnosa ili raspoređivanja na drugo radno mjesto dao neistinite podatke koji se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa, odnosno za obavljanje drugih poslova. Osnov za otkazivanje radnog odnosa u ovom slučaju ima dva elementa, i to: 1) da postoji zabluda u koju je zapošljeni svjesno doveo poslodavca; 2) da se zabluda odnosi na okolnosti koje su bitno uticale na donošenje odluke o njegovom izboru, tj. da se netačni podaci odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa ili za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je zapošljeni raspoređen. Osnovna radnja sastoji se u davanju neistinitih podataka ili u krivotvorenju dokumenata o određenim činjenicama, čime se poslodavac kao druga strana u radnom odnosu svjesno dovodi u zabludu. Pri tome su bitne dvije činjenice: U ovoj odredbi se predviđa da se zapošljenom može otkazati radni odnos samo ako je zapošljeni dao neistinite podatke prilikom zasnivanja radnog odnosa. Međutim, mišljenja sam da se ovaj otkazni razlog može primijeniti i u slučaju da je zapošljeni prilikom zasnivanja radnog odnosa prećutao istinite podatke, a koji su značajni za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos (npr. da je prećutao postojanje neke od smetnji za zasnivanje radnog odnosa). 4. Ako odbije da zaključi aneks ugovora o radu koji se odnosi na raspoređivanje na drugo (odgovarajuće) radno mjesto, u drugo mjesto rada ili aneks koji se odnosi na zaradu (o čemu je bilo riječi u jednom

od prethodnih članaka) 5. Zloupotreba bolovanja: Pravo na odsustvo s rada zbog privremene spriječenosti za rad koja je posljedica bolesti zapošljenog (bolovanje) podrazumijeva da se zapošljeni dok ono traje liječi na odgovarajući način, kao i da ne preduzima radnje kojima bi se to liječenje na bilo koji način sprečavalo ili odugovlačilo. To bi bili razlozi za gubitak prava na naknadu za vrijeme spriječenosti za rad, u skladu s članom 45 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Utvrđivanje činjenica koje se odnose na zloupotrebu bolovanja u praksi nije uvijek jednostavno. Naime, nepostupanje po uputu ljekara nije, samo po sebi, dovoljno za zaključak o zloupotrebi bolovanja, tj. može, ali ne mora biti znak zloupotrebe bolovanja. U ovom stavu se navodi da će opravdan razlog za otkaz postojati u sljedećim slučajevima: - ako je zapošljeni u toku korišćenja „bolovanja“ bio radno angažovan kod drugog poslodavca po bilo kom osnovu (dakle, bilo da je bio angažovan po ugovoru o dopunskom radu, ugovoru u djelu ili sl.), - ako u roku od tri dana od dana izdavanja potvrde o spriječenosti za rad istu ne dostavi poslodavcu, lično ili preko drugog lica: ovo je novo rješenje koje ima za cilj dodatnu prevenciju zloupotrebe „bolovanja“, s obzirom na to u navedenoj potvrdi treba da budu navedeni razlozi za odsustvo, ali ne i dijagnoza bolesti. Međutim, potvrda o bolovanju nije apsolutan dokaz, već se radi o relativnoj pretpostavci, što znači da je dozvoljeno dokazivati da činjenice koje su iznijete u potvrdi istinite. - ako u roku od pet dana od dana izdavanja izvještaja o privremenoj spriječenosti za rad isti dostavi poslodavcu: dakle, zapošljeni nije dužan da ovu obavezu izvrši odmah po okončanju liječenja (npr. po izlasku iz bolnice), već po izdavanju izvještaja od strane nadležnog ljekara. 5. Ako se bez opravdanog razloga ne vrati na posao u roku od dva radna dana po završetku neplaćenog odsustva, odnosno, u roku od 15 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada. U ovom slučaju, nevraćanje u propisanom roku, značilo bi da zapošljeni ne želi da nastavi s radom ili da se neodgovorno ponaša, tako da poslodavac ima pravo da zaštiti svoje interese tako što ima mogućnost da takvom zapošljenom otkaže ugovor o radu. Za pravnu valjanost otkaza ugovora o radu po ovom osnovu neophodno je da zapošljeni nije bio spriječen da se vrati na rad u propisanom roku iz objektivnih razloga (kao što su npr. bolest, viša sila i sl.), jer kada postoji objektivna spriječenost na strani zapošljenog, poslodavac ne može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu, tj. ako takva odluka bude donešena neće biti zakonita. Dakle, samo u slučaju da ne postoji objektivna spriječenost, a zapošljeni se ne vrati na rad u propisanom roku, poslodavac mu može otkazati radni odnos. Rok u kojem poslodavac može otkazati radni odnos po ovom osnovu iznosi dva radna dana u slučaju neplaćenog odsustva, odnosno 15 (kalendarskih) dana od isteka prava na mirovanje prava i obaveza.

PRETHODNO UPOZORENJE Prethodno upozorenje kao obavezna faza u postupku otkazivanja ugovora o radu nije predviđena u svim slučajevima u kojima poslodavac može otkazati ugovor o radu. Naime, poslodavac ima obavezu da zapošljenog upozori na postojanje razloga ukoliko se otkaz odnosi na sljedeće razloge: povrede propisa o zaštiti i zdravlju na radu čime se izaziva opasnost po sopstveno ili zdravlje drugih zapošljenih; neopravdano izostajanje s posla tri ili više radnih

dana uzastopno, odnosno pet radnih dana s prekidima u toku 12 mjeseci; upotreba i raspolaganje službenim automobilom, mašinom i oruđem za rad suprotno aktu poslodavca s kojim je zapošljeni prethodno upoznat; ako je prilikom zasnivanja radnog odnosa ili raspoređivanja na drugo radno mjesto dao neistinite podatke koji se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa, odnosno za obavljanje drugih poslova; i ako je zloupotrijebio pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad. Upozorenje mora da se temelji na nekim činjenicama i ne može se svoditi samo na tvrdnju da postoji opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Zbog toga se u Zakonu o radu navodi da se upozorenje daje u pisanoj formi i da sadrži razloge za otkaz (neki od razloga koji je predviđen zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu), dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na upozorenje (taj rok ne može biti kraći od pet radnih dana). Upozorenje je obavezna faza u postupku otkazivanja ugovora o radu. Iz tog razloga, u slučaju nedostavljanja upozorenja ili ukoliko upozorenje ne sadrži naprijed navedene elemente, ni odluka o otkazu ugovora o radu neće biti zakonita zbog bitnih povreda pravila u postupku. Ovo iz razloga što je funkcija upozorenja je da se zapošljenom obezbijedi mogućnost da se brani od iznijetih navoda, pa nedostavljanje upozorenja s naprijed navedenim elementima predstavlja povredu prava zapošljenog na odbranu. Smisao upozorenja je da zapošljenom ukaže da je svojom radnjom, odnosno postupkom (činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem da uradi ono što mu je bila obaveza) izazvao nastanak otkaznog razloga, kako bi on imao mogućnost da se izjasnio o svemu „što mu se stavlja na teret“, a prije svega da li postoji otkazni razlog, kao i da li postoje druge okolnosti od značaja za činjenično i pravno razjašnjenje slučaja. Na osnovu tih činjenica poslodavac može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu ili, pak, odustati od donošenja odluke o otkazu ugovora o radu. Pri tome, za zakonitost odluke o otkazu nije od značaja da li se zapošljeni izjasnio u odnosu na dostavljeno izjašnjenje, ukoliko je poslodavac ispoštovao sve naprijed navedene obaveze.

ODLUKA O OTKAZU UGOVORA O RADU Odluku po otkazu ugovora o radu donosi nadležni organ kod poslodavca, odnosno poslodavac. Predviđeno je da se odluka donosi u formi rješenja, koje u skladu sa stavom 2 ovog člana, mora da sadrži određene elemente: osnov za davanje otkaza, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku. U tom smislu, poseban značaj ima obrazloženje otkaza, jer u njemu poslodavac navodi razloge zbog kojih daje otkaz zapošljenom, na osnovu čega se i cijeni opravdanost otkazivanja radnog odnosa. Otkaz koji ne sadrži obrazloženje ne proizvodi pravno dejstvo. Rješenje o otkazu ugovora o radu je konačno, što znači da zapošljeni ne može pokrenuti postupak za preispitivanje rješenja o otkazu kod poslodavca, jer nije predviđena dvostepenost u odlučivanju. To znači da zapošljeni po dostavljanju rješenja o otkazu može pokrenuti postupak za njegovo poništenje pred nadležnim (osnovnim) sudom, Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za posredovanje. OTKAZNI ROK Otkazni rok se definiše kao pravo i dužnost zapošljenog da u periodu od 30 dana nakon dostavljanja odluke o otkazu ostane na radnom mjestu i izvršava radne obaveze. Otkazni rok definisan kao pravo zapošljenog podrazumijeva da mu poslo-

davac u tom periodu ne može onemogućiti izvršavanje radnih obaveza, kao ni prava iz radnog odnosa – koja on ostvaruje tokom trajanja otkaznog roka, kao i u redovnim okolnostima. Dakle, otkazni rok predstavlja imperativnu obavezu za poslodavca, koju je dužan ispoštovati. U suprotnom, zapošljeni će imati pravo na naknadu štete. S druge strane, otkazni rok definisan kao obaveza podrazumijeva i određene posljedice za zapošljenog koji nije ispoštovao otkazni rok (naknada štete). Ipak, u Zakonu o radu su predviđeni slučajevi u kojima radni odnos može prestati bez obaveze poslodavca da ispoštuje otkazni rok. To su slučaji koji se odnose otkaz ugovora o radu zapošljenome ako je njegovo ponašanje takvo da ne može dalje da nastavi s radom zbog: neopravdanog izostajanja s posla tri ili više radnih dana uzastopno, odnosno pet radnih dana s prekidima u toku 12 mjeseci; nasilničkog, nedoličnog ili uvredljivog ponašanja prema strankama ili zapošljenim; učinjenog krivičnog djela na radu ili u vezi s radom; upotrebe i raspolaganja službenim automobilom, mašinom i oruđem za rad suprotno aktu poslodavca s kojim je zapošljeni prethodno upoznat, kao i u slučaju prestanka radnog odnosa zbog izrečene sankcije u disciplinkom postupku. Osim toga, poslodavac može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštovanja otkaznog roka ako je u pitanju jedan od sljedećih razloga: zloupotreba bolovanja od strane zapošljenog ili ako se zapošljeni bez opravdanog razloga ne vrati na posao u roku od dva radna dana po završetku neplaćenog odsustva, odnosno, u roku od 15 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada.

MOGUĆNOSTI Zakonom su dozvoljene još dvije mogućnosti u kojima zapošljeni neće morati da ostane na radnom mjestu do kraja otkaznog roka. Prva mogućnost odnosi se na situaciju kada se zapošljeni i poslodavac (nadležni organ kod poslodavca) sporazumiju o tome, s tim što zapošljeni u ovom slučaju ostvaruje pravo na naknadu zarade do kraja perioda otkaznog roka. Ovđe je važno istaći dvije napomene. Prva se tiče trenutka u kojem se zapošljeni i poslodavac mogu sporazumijeti da zapošljeni prestane s radom. U tom pogledu zakon nije ništa precizirao, što znači da se zapošljeni i poslodavac u svakom trenutku mogu sporazumijeti da zapošljeni prestane s radom (pa i prvog dana trajanja otkaznog roka). Druga napomena se tiče iznosa naknade zarade koja zapošljenom pripada u ovom slučaju: definisano da će se visina naknade zarade utvrditi kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. To može da znači dvije mogućnosti: 1) da iznos naknade zarade može biti manji od osnovice u nekom procentu (zavisno od toga što je predviđeno kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu) i 2) ukoliko iznos naknade zarade nije utvrđen ni kolektivnim ugovorom ni ugovorom o radu, onda bi poslodavac morao zapošljenom da isplati naknadu zarade kao da je na radu, ukoliko naknadnim sporazumim između poslodavca i zapošljenog nije drugačije predviđeno. Druga mogućnost podrazumijeva da zapošljeni prestane s radom prije isteka otkaznog roka na zahtjev poslodavca. U ovom slučaju je precizirano da zapošljenom do isteka otkaznog roka pripada pravo na naknadu zarade u punom iznosu, kao i da ostvaruje ostala prava iz rada i po osnovu rada (ovo je posebno važno kod utvrđivanja prava na naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor, u skladu s članom 86 ZOR-a). Za vrijeme trajanja otkaznog roka zapošljeni ima pravo da odsustvuje s rada četiri časa u toku sedmice, a radi traženja novog zapošljenja. Pri tome se podrazumijeva da mu u ovom slučaju zarada neće biti umanjenja zbog odsustva s rada.

Neđelja, 26. april 2020.

LJUDI I VRIJEME: Tivćanin Mišo Belan o tradiciji brodogradnje

TIVAT – Ima ljudi čije iskustvo, znanje i godine provedene na moru i uz more pomažu da se odškrinu vrata riznice nasljeđa i tradicije Boke i Bokelja. Pored takvih sagovornika shvatite da ste tek ,,zagrebali površinu“ i dobili upute za bezbroj smjerova budućih istraživanja. Meštar Mišo Belan, 83-godišnji je Tivćanin iz naselja Belani. Majstor brodostolarskog zanata, nekad perkusionista Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, čovjek koji pamti staru Boku i prati njene mijene. S njim možete razgovarati danima a da storije plove po meridijanima različitih tema; od brodogradnje, jedrenja i muzike do proizvodnje maslinovog ulja, vina… I gdje god stavite znak interpunkcije, tek ste počeli. Nijedna priča ne može mimoići more, tu davnašnju ,,društvenu mrežu“ putem koje su iz Boke, sa svakim novim vjađom, odlazili i nju stizali razni uticaji.

RIZNICA

Kod Belana nas je još prije početka ove globalne zdravstvene krize, koja je sve ostale teme

Blago starog meštra S. VASILJEVIĆ

Iako ga nećete čuti da se hvali svojim radom i umijećem, stare ručne pile, stegači, teslice i blanje pričaju za sebe. Kao i slike starih barki, ali i neke vremešne škure koje poslije pola vijeka od kada ih je pravio još traju na porodičnoj kući. I staro ralo, sada okačeno o zid. Svi ti rekviziti, ispred i okolo kuće, svjedoče da je Belan umio da oslušne ritam drveta

„Leut“ u izradi je neka vrsta legata

Pobjedin sagovornik rođen je 1937. godine i rastao u palacu PimePaskvali, koji je u posjedu familije Belan od kraja 19. vijeka. Na tridesetak koraka od te drevne palace nalazi se crkva Svetog Antuna, vrijedan spomenik kulture. Mjesto je to koje pamti razne uticaje i svjedoči skokovitim promjenama u životu zaliva i njegovih žitelja. Od malena je Mišo bio umješan, a još sa 14 godina je krenuo na zanat. Brodograđevni stolar, ili brodski stolar postao je

nakon tri godine upornog šegrtovanja, odnosno pečenja zanatskih finti. Toliko je bilo potrebno da se kroz svakodvenu praksu neko obuči da dalje krene u zanatske vode. Mišo nije pravio samo barke. Pored mora nije zapostavljao ni zemlju, neizbježne masline, vinograde. Podrum porodične stare kuće, odnosno palace, krije i stare mlinove za masline, prese, ,,pilo“ od klesanog kamena koje je služilo za ulje. Zato je tu svaki kamen istorija, a predmet – storija za sebe.

Mišo Belan

Porodični „guc“ je uticao da Belani utvrde ljubav prema moru i jedrenju. Njegova djeca - Niko, Ilija i Jelka, vezana su za jedrenje. Najdalje je otišla unuka Stefani Račić koja je prije neku godinu na jedrilici sa svojom posadom preplovila Atlantik potisnula u drugi plan, odvela znatiželja - da vidimo kako izgleda blago njegove porodične riznice. Drveno blago, satkano od umijeća, ljubavi i uspomena. Riječ je o tradicionalnim barkama. Iako ga nećete čuti da se hvali svojim radom i umijećem, stare ručne pile, stegači i blanje pričaju za sebe. Kao i neke vremešne škure koje poslije pola vijeka od kada ih je radio još traju na porodičnoj kući. I staro ralo, sada okačeno o zid. Svi ti rekviziti, ispred i okolo kuće, svjedoče da je Belan umio da oslušne ritam drveta. Posebno to važi za drvene barke. One su ,,živi organizam“ u koji je trebalo uklopiti elemente konstrukcije i pomiriti činjenicu da svaka daska ima svoj karakter koji treba ispoštovati i naći mu pravo mjesto i funkciju… Od prve barke koju je svojeručno sagradio 1963. godine i

Neizostavni Arsenal Mišo Belan, umješan meštar, skroman je. Drugi za njegov rad kažu da je ozbiljna priča i nezaobilazan primjer domaće individualne brodogradnje koju treba sačuvati, razviti i prenijeti na mlađe. On, međutim, kaže da je bilo puno majstora od kojih je

Korijeni

mnogo njih bilo u Boki vezano za Arsenal, njegove pogone. - Boka vam je nekad bila mjesto radničke klase. Koliko je samo majstora raznih zanata i profila prošlo kroz Zavod… Pravljene su tu barže, kuteri, brodice,

Sve u znaku jedara I u široj familiji Belana sve je u znaku mora i jedara: Mišov brat Miho vrsni je jedriličar i jedrar (šije i opravlja jedra). Godinama je bio instruktor jedrenja i jedan od pionira letjenja na zmajevima i paraglajderu u Crnoj Gori. STARI BELANOV „GUC“: Cijela porodica na izletu ( iz privatne arhive)

koja je umnogome zaslužna što je njegovo potomstvo raslo i stasalo među jedrima - ostale su, nažalost, samo fotografije i uspomene. - Bilo je to plovilo koje sam napravio po uzoru na čamac koji je stric još daleke 1929. godine naručio sa Korčule od poznate brodograditeljske familije Sesa. „Guc“ od oko pet jedrilice. Šta sve ne. A ljudi su imali mogućnost da od tog znanja i za svoje potrebe načine barku ili plovilo – kaže on. Podsjeća da je tako nastala i ,,arsenalka“, koja je ništa drugo do modifikacija betinsko-korčulanskog plovila prilagođenog uslovima zaliva i vanbrodskim motorima.

metara, barka tipična za Mediteran, jednake prove i krme. Kao dijete sam zastao to plovilo, trajalo je gotovo tri decenije i služilo familiji, dok nije sasvim dotrajalo. S obzirom da sam kao mladić već bio počeo raditi u Arsenalu, gdje sam savladao zanat, to mi je pomoglo da svojeručno uradim repliku toga „guca“ – kaže Belan. Objašnjava da je trebalo prvo uraditi model, prenijeti mjere u određenom omjeru, onda je dasku po dasku, madir po madir (rebro barke) načinio porodično plovilo, ojedrio ga. - Služilo je za odalazak na kupanje, na ribanje, s njime se jedrilo. Djeca odrastala – priča Mišo. Taj je porodični „guc“ dodatno uticao da Belani utvrde ljubav prema moru i jedrenju. Njegov djeca - Niko, Ilija i Jel-

Dio familije na okupu u radionici Belana

ka vezani su za jedrenje. Najdalje je otišla unuka Stefani Račić koja je prije neku godinu na jedrilici sa svojom posadom preplovila Atlantik. Ona je i dio bokeške ženske ekipe koja je imala zapažene nastupe na brojnim jadranskim regatama. Đedovim stopama nastavio je imenjak, jedanaestogošnji unuk Mišo koji je ekipi Pobjede obećao da će nam bit od ruke ako ljeti poželimo da uhvatimo pokret i naučimo osnove jedrenja… Godinama je pomenuti „guc“ služio Belanima. Urađen od drveta, međutim, tražio je da nakon decenija plovidbe i silnih milja bude repariran. Kada je ostario, a drvo propalo, izvađen je na opravku. Mišo je u međuvremenu zbog zdravstvenih problema morao da odgdodi restauraciju, a onda,

nažalost, i posve odustane od nje… I tako, vremenom, „guc“ je otišao u istoriju. - A možda i bolje. Zahtjevna je to priča. Jeste, ima draž, lijepo je vidjeti barku ,,u drvu rađenu“, ali je plastična brodica danas mnogo lakša za održavanje, laganija za uskladiti sa tempom življenja – priča Mišo, kao da želi da tako odagna nostalgiju i uspomene zadrži na distanci, u albumu.

LEUT

Tako govori sa ove udaljenosti. Ipak, nakon što je ta njegova prva rukotvorina zauvijek iščilila meštra nije napuštao stvaralački nemir. Dugo je imao ideju da u drvetu uradi još nešto, mnogo veće, ozbiljnije… Drugo plovilo koje je započeo, sad već prije dosta godina, i dalje je u razvojnoj formi, u podrumu. Velelepni „leut“, čija ašta i madiri svjedoče o gabaritima, ideji i poznavanju zanata, nije kompletiran, iako je ,,kostur“ sklopljen besprijekorno… Mišo sad kritikuje sebe; veli da „leut“ zauzima prostor, a da drvo, osim ljubavi prema takvoj vrsti barki, nema praktično opravdanje. Nama djeluje da ponosni majstor ne želi nikoga da obavezuje. Dok stojite pored prove „leuta“ sakrivene u polumraku osjećate, ipak, da je to plovilo neka vrsta legata. Koji bi, uz dodatnu podršku, jednog dana, moguće, mogao i zaploviti zalivom. Makar tu porodičnu tradiciju i priču dovršile mlađe generacije. I. PERIĆ

Arena

Sportski miks

Neđelja, 26. april 2020.

Prijedlog nekada prvog tenisera svijeta

Crnogorski repreze

Endi Marej: Smanjite nagradni fond turnira

Sram da se PODGORICA - Što ne može niko, može Evropska rukometna federacija (EHF).

Rukometašice Crne Gore saznale termin kvalifikacija za OI Endi Marej, nekada prvi teniser planetarne ATP liste, predložio je da se nagradni fond najvećih takmičenja sezone smanji. Novac koji bi tom prilikom bio ušteđen, bi potom bio uplaćen u poseban fond za podršku igračicama i igračima koji su plasirani slabije od 100. pozicije na svjetskim listama. Ti teniseri ne mogu od standardne zarade na turnirima pokrivati životne troškove.

- Koliko puta smo vidjeli, da nagrada za osvajača gren slema dostiže i više od tri miliona eura. Šampionima sigurno ne bi smetalo da za titule dobijaju i manje novca. A dio tih sredstava bi nekom bio dragocjen, značio bi egzistenciju - rekao je Marej. Najveće zvijezde modernog tenisa su na društvenim mrežama podržale njegov prijedlog ali se oko nagradnog fonda na takmičenjima prije svega pitaju sami turniri. R. A.

Naredne godine u martu borba za Tokio PODGORICA - Kvalifikacioni turniri rukometašica za Olimpijske igre odloženi su za narednu godinu. Međunarodna rukometna federacija je odredila nove datume, pa će Crna Gora u Podgo-

rici od 19. do 21. marta 2021. godine ugostiti Norvešku, Rumuniju i Tajland. Rukometaši će igrati turnire od 12. do 14. marta. Došlo je i do pomjeranja šampionata za mlađe selekcije.

Kadetska reprezentacija Crne Gore, koju predvodi Gabrijela Markoč, nastupaće u Hrvatskoj od 29. septembra do 11. oktobra, umjesto od 18. do 30. avgusta, kako je bilo planirano. A.M.

Ideja za održavanje teniskog gren slem turnira van Njujorka

US open u Indijan Velsu? Čelnici US opena, četvrtog teniskog gren slem turnira sezone, razmatraju opciju da ove godine takmičenje presele iz Njujorka. Trenutno je teniski centar ,,Bili Džin King“ prihvatilište za beskućnike i privremena bolnica. Zato organizatori razmatraju opciju da gren slem

turnir organizuju u Indijan Velsu u Kaliforniji, gdje je u martu trebao da se održi teniski masters. Po saznanjima američkih medija, kompleks Indijan Velsa (nekih 150 kilometara od Los Anđelesa) već figurira kao opcija za ,,spas sezone“, a turnir bi se igrao možda i nakon

Rolan Garosa, krajem oktobra ili u novembru. Upravo tada u Kaliforniji su idealni uslovi za igru. Indijan Vels je jedini masters koji traje duže od sedmice i uz Madrid ispunjava uslove kvaliteta objekata, uz potreban broj terena, za organizaciju gren slem takmičenja. R. A.

,,Procurili“ detalji ugovora šampiona Formule 1

Prva zvijezda snukera govorila o planiranju penzije

Za Hamiltona 68 miliona eura godišnje

O’Saliven: Još pet godina karijere

Luis Hamilton dobiće značajnu povišicu po detaljima novog ugovora sa Mercedesom u Formuli 1, koji uskoro treba da bude potpisan. Timski šef Toto Volf izborio se da šestostruki prvak svijeta dobije značajno veću platu od dosadašnje, koja je takođe rekordna u F1. Po saznanjima londonskog Dejli Ekspresa, od naredne godine ,,crni biser“ zarađivaće oko 68 miliona eura godišnje u Mercedesu! Ističe se, da je Hamiltonova zarada bila prethodnih sedmica glavni razlog sukoba Volfa sa čelnicima kompanije Mercedes, i da je pronađeno rješe-

Roni o’Saliven, naslavniji snukeraš današnjice, istakao je da će igrati na velikim takmičenjima do 50. godine.

nje za taj problem. Po aktuelnom ugovoru, Luis zarađuje oko 45 miliona eura godišnje. Prošle godine pregovarao je u više navrata sa rivalskim Ferarijem. Mercedes ne želi da se odrekne velike zvijezde i zbog toga je spreman da ponudi rekordnu platu. S. S.

Kontroverzan prijedlog predsjednika CSKA

Vatutin: Prodavajte pivo na mečevima Andrej Vatutin, predsjednik prvaka Evrolige, moskovskog CSKA, iznio je javno kontroverzan prijedlog da se tokom mečeva elitnog evropskog takmičenja dozvoli prodaja piva navijačima na tribinama. Na taj način, po riječima ru-

skog biznismena, bila bi obezbijeđena dodatna sredstva za klubove tokom krize. - Klubovima i ligama je potrebna državna podrška, ali i neke olakšice pravila i prilike da se razvija biznis. Na primjer, da se nakon mnogo godina dozvoli prodaja piva na tribinama. Prosto moramo biti spremni da pronađemo načine da novac dodatno cirkuliše - rekao je Vatutin. Njegova izjava ispraćena je kritikama košarkaške javnosti Evrope. Na košarkaškim mečevima širom kontinenta prodaja alkoholnih pića je već decenijama zabranjena. R. A.

Petostruki prvak svijeta iz Engleske je u posljednjoj godini nizao neuspjehe, ali vjeruje u povratak na planetarni vrh. - Vjerujem da imam još pet godina karijere na vrhunskom nivou. To se poklapa sa planom da igram do 50. godine. Svjestan sam da ne mogu prosto nastaviti da igram do kraja života, ne bi to imalo bilo kakvu poentu. Uživam i dalje u sportu, ali se takođe radujem momentu kada ću biti daleko od snukera - rekao je O’Saliven

I da fajnal-for Lige šampiona sa 30. i 31. maja prvobitno pomjeri za 22. i 23. avgust, pa potom za kraj godine i polovinu naredne sezone - 28. i 29. decembar, pa i da otkaže baraž za Svjetsko prvenstvo u kojem se igraju samo dva meča. Izvršni odbor EHF-a je prije dva dana odlučio - nema slobodnih termina do januara i na planetarni šampionat u Egipat ide 14 najbolje plasiranih sa ovogodišnjeg Evropskog prvenstva. ,,Izvisili“ su oni ,,mali“, među njima i Crna Gora, a naš stručni štab i reprezentativci ostali u šoku i nevjerici. - Ni na kraj pameti nikome nije bilo da će ovo da se desi. I te kako sam razočaran, mislim da uopšte nije korektno i da je bilo prostora da se odigraju utakmice jer nijesu u pitanju kvalifikacije, već dva meča baraža. Da li je moglo da se odigra u oktobru, pa da se pomjere mečevi koji su zakazani za taj termin... Neko rješenje je sigurno moglo da se nađe. Ne znam kakve su to igre u pitanju, biranje lakšeg puta ljudima kojima to odgovara, ali svi su ogorčeni, čuo sam se i sa igračima drugih reprezentacija - kaže za Arenu golman ,,lavova“ Nebojša Simić.

TAMAN NAS JE KRENULO Čuvar mreže Melzungena konstatovao je da umjesto ,,velike

MILOŠ VUJOVI da nam tek tako

za Eurosport. Britanac je istakao da mu trenutna pauza bez takmičenja prija i da je to važan period da

pokuša da vrati fokus, jer osjeća da bi u regularnom ritmu turnira samo nizao neuspjehe. R. A.

,,Ljut sam i razočaran“ - bila je prva rea Miloša Vujovića na odluku EHF-a. - Žao mi je zbog ekipe, zbog navijača, b na pravom putu da izdignemo naš ruk Počeli smo svakom utakmicom da usr jemo naš narod. Cijelog života treniram bismo igrali na velikim takmičenjima i n nema pravo da nam tek tako uskrati ša se tamo nađemo. Kad sam dobio infor bio sam u nevjerici, pomislio - je li mog Imam dosta drugova iz srpske repreze

Pojašnjeni detalji dogovora Evrolige i sindikata igrača za jul

Nahbar: Igrači u obavezi da se vrate Prvotimci iz timova iz Evrolige i Evrokupa će, po dogovoru Evrolige sa sindikatom košarkaša (ELPA), biti u obavezi da prihvate produžetak aktuelnih ugovora za jul, ako u tom mjesecu bude takmičenja. To je objasnio Boštjan Nahbar, predsjednik ELPA, bivša slovenačka NBA zvijezda. - Igračima koji se ne sviđa dogovor Evrolige i ELPA osta-

je da pokušaju da pronađu dogovor sa svojim klubom. Sve što smo utanačili je strogo u vezi sa BAT preporukama vezanim za period pandemije korona virusa. Igrači treba da razumiju da imaju ugovorom naznačene obaveze da se pridruže klubovima kada se takmičenja nastave, što uključuje treninge i odigravanje mečeva. Naravno, zdravlje i sigurnost igrača,

kao i rješavanje problema sa restrikcijom putovanja, su faktori koje treba uzeti u obzir - rekao je Nahbar. Planirano je da se Evroliga

igra od 4. do 24. jula, ukoliko se za to steknu uslovi. Ugovori koji su bili potpisani do 31. juna igračima su produženi za mjesec. S. S.

Arena

Neđelja, 26. april 2020.

Sportski miks

entativci ogorčeni odlukom Evropske rukometne federacije da otkaže baraž za Svjetsko prvenstvo

mota, mogao je e nađe termin Grbović: Biće još velikih mečeva i takmičenja Razočaranje ne krije ni pouzdani pivot Nemanja Grbović. - Mislim da smo bili na dobrom putu da ostvarimo kontinuitet nastupa na velikim takmičenjima. Sklopili smo kockice i išli ka onome što smo zamislili, iako treba još dosta rada. Ipak, neko je odlučio da izgubimo šansu da odemo na Svjetsko prvenstvo koje smo svi jedva čekali i na koje bismo se, vjerujem, plasirali, jer smo mislili da imamo snage i iskustva da eliminišemo Češku. Najbolji strijelac ,,lavova“ na proteklom EP vjeruje da će biti velikih takmičenja i utakmica na kojima će tim Zorana Roganovića pokazati snagu. - Sad je najbitnije da prođe ova situacija koja nije nimalo prilike“ da se drugi put plasiraju na SP, crnogorski rukometaši sada treba da čekaju dvije i po godine na naredno veliko takmičenje - Euro 2022. - Ovo je veliki šamar. Rukomet je taman našao svoje mjesto kod nas, ljudi nas gledaju, vole, podržavaju, lijepo nam je krenulo, sve se nekako posložilo, osjećali smo se moćno. Nikad u reprezentaciji nije bila ovakva atmosfera, kao i ambijent oko nas. Tokom cijele godine se čujemo i dopisujemo. Bilo je toliko euforije oko baraža, selektor Roganović je maksimalno skenirao Čehe i poslije

naivna, da sačuvamo zdravlje nas i naših porodica, pa ćemo nakon toga ići u nove pobjede. Ja sam i dalje u Bukureštu, ,,zarobljen“ u stanu, jer ovdje je situacija loša. Izgleda da ćemo početkom juna nastaviti ligu, što je za mene nevjerovatno. svega toga - katastrofa. Boriću se sa kolegama i Savezom da se sve pogođene reprezentacije ujedine i da nešto možda promijene. Nadam se da ćemo se žaliti, nijesam spreman da bez riječi prihvatim ovu odluku - rezigniran je Simić. - Razumijem bojazan zbog virusa, ali može da se odigra bez publike, možda u oktobru, kada će kovid-19, akobogda, biti prošlost, kako god samo da nas ne odbace, nemoguće je da nas ,,prekriže“ tek tako. Ili neka pomjere Svjetsko prvenstvo za godinu. Ovo što su uradili nije nikakav način, pogoto-

IĆ: Niko nema pravo uskrati šansu za SP

akcija

bili smo komet. rećumo da niko ansu da rmaciju guće. entacije

i znam da su i oni razočarani. Nadam se da će se savezi pobuniti i da će se odluka promijeniti, ali mislim da od toga nema ništa. Turbulentna je 2020. godina za lijevo krila sa Cetinja. U januaru je zbog obnovljene povrede pete u posljednjem trenutku otpao sa spiska za EP, nedavno je po povratku

Poslije skoro tri mjeseca karantina izaći ćemo na teren i rizikovati zdravlje. Odluka je donešena prije četiri dana, niko nije mislio o igračima koji nijesu mogli da treniraju i spreme se za nastavak sezone - rekao je član Steaue.



Jedino učešće na SP naša reprezentacija imala je 2013. u Španiji vo kad su pomjerili fajnal-for Lige šampiona za decembar, kada će biti druga sezona i drugačije ekipe od sadašnjih koje su izborile plasman u završnicu. Najbolje onda da Španija igra protiv prvaka Azije i da završimo sve - ironičan je popularni Simo.

iz Njemačke morao da provede 14 dana u karantinu, pa još toliko u samoizolaciji, a onda je prekidom sezone njegov budući klub Fuhse Berlin ostao bez plasmana u Evropsku rukometnu ligu, koja nasljeđuje EHF kup. Na kraju - saznao je da neće igrati SP 2021. - Jedva čekam da sve ovo prođe i da sve zaboravim. Ali poslije kiše uvijek dođe sunce i vjerujem da će od jula sijati. Osjećam se mnogo bolje kad je u pitanju povreda i vjerujem u nove pobjede - kazao nam je Vujović.

SIMIĆ: Neću gledati SP Odluka EHF-a toliko je naljutila Nebojšu Simića da je odlučio da ,,bojkotuje“ šampionat u Egiptu. - Sigurno neću gledati Svjetsko prvenstvo. Radujem se svim velikim takmičenjima, ali naredno sigurno neću gledati koliko god da volim rukomet. Gledaću bilo što, samo ne to - kazao nam je Simić.

SVI DOBIJALI ,,BATINE“, A SAD... Sjajni Baranin teško se miri sa odlukom da neće imati šansu da se bori za SP. - Računaju sigurno da su ,,veće“ reprezentacije favoriti u dvomeču i da treba da prođu. Više im se isplati da TV prenose prati 10 miliona Čeha, nego 630 hiljada Crnogoraca. Tako oni gledaju na to, ali ja gledam sa sportske strane, želim da se borim, da pobijedim favorita, kao što smo radili kod kuće sa Danskom, Njemačkom, Švedskom, Islandom... Nema ko je došao u Crnu Goru, a da nije dobio ,,batine“, i sad treba Češka ovako da nas prođe jer su na papiru bolji. Strašno, sramota - kazao nam je Simić. - Odluku su donijeli bez ikakvih pregovora, samo su rekli: ,,Dobar dan, nećeš imati šansu da igraš na Svjetskom prvenstvu“.

OČEKUJ NEOČEKIVANO Koliko god bila neshvatljiva, odluka EHF-a o otkazivanju baraža nije potpuno iznenađujuća s obzirom na to ko ju je donio, a i da je Rukometni savez Francuske već bio izašao sa tim prijedlogom.

- U rukometu se iz godine u godinu dešavaju stvari koje niko ne očekuje. Gledajući trenutnu situaciju, treba dosta ljudi da se zapita, probudi i promijeni neke stvari. Dosta stagniramo u odnosu na druge sportove, marketing je mnogo bitan, kao i u fudbalu i košarci. Na tome se slabo radi i popularnost rukometa je sve manja - istakao je Stefan Čavor za naš list. Desni bek Veclara kaže da je prije nekoliko dana načuo da će se baraž igrati u decembru. - Tome sam se i nadao jer mislim da je bilo prostora. Ali ljudi iz EHF-a i IHF-a (Svjetska rukometna federacija) nas uvijek nečim iznenade. Nije mi drago, ne osjećam se lijepo jer uvijek sa najvećom srećom i željom dolazim da igram za reprezentaciju, ne samo ja, nego vjerujem i svi sportisti. Na ovakav način ostati bez šanse da igraš Svjetsko prvenstvo je dosta loše i ,,bezveze“. Ali to je rukomet, možemo se žaliti, ali mislim da se ništa neće promijeniti.

IMALI VELIKU PRILIKU Dvadeset petogodišnji Budvanin vjeruje da je Crna Gora od

svih balkanskih reprezentacija u baražu imala najviše šansi za plasman na SP. - Ne kažem to jer mislim da je Češka lak protivnik, već zato što su ostale selekcije iz regiona imale dosta teže rivale. Češka je odlična reprezentacija i pokazuje kako treba da se radi, da treba da postoji sistem koji poslije nekoliko godina daje rezultate. Na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj 2018. bili su šesti, na posljednjem su prošli u glavnu rundu, to je za takvu reprezentaciju veliki uspjeh. Nijesmo imali siguran prolaz, ali jesmo veliku šansu i mogli smo poslije dugo godina da se nađemo na Svjetskom prvenstvu, gdje je lakše proći grupu nego na Evropskom - naveo je Čavor. - Biće nam teško što preskačemo jedno veliko takmičenje jer mlada smo ekipa, iz male države, po kvalitetu nam možda fali dosta toga, ali uvijek smo u konkurenciji za plasman na završne smotre i uvijek igramo dobro kvalifikacije, tako da ostaje veliki žal što nijesmo makar probali da se kvalifikujemo za Svjetsko prvenstvo. N. KOSTIĆ

Selektor nagovijestio produžetak ugovora

Skarilo uz Španiju do 2024. Serđo Skariolo, selektor svjetskih prvaka, košarkaša Španije, nagovijestio je da će potpisati novi ugovor i voditi ,,crvenu furiju“ do ljeta 2024. godine. Španski mediji spekulišu da će Olimpijske igre u Parizu 2024. biti posljednje takmičenje Skariolove trenerske karijere. - Tačno je, u pregovorima smo za olimpijski ciklus, do Pariza 2024. godine. Obje strane zai-

Novi veliki projekat televizije ESPN o posljednjoj sezoni NBA legende

Stiže dokumentarac o Brajantu Američka televizija ESPN najavila je dokumentarni film o tragično preminuloj NBA legendi Kobeu Brajantu.

sta žele da se saradnja nastavi i ne vidim problem, ali ipak treba finalizirati ugovor - rekao je Skariolo za Eurosport. U posljednjoj deceniji Italijan je osvojio sedam medalja na velikim takmičenjima, a od 2009. je tri puta osvajao Eurobasket. Pomoćni je trener aktuelnog NBA šampiona Toronto Reptorsa. R. A.

Košarkaški velikan je karijeru završio 2016. godine, a dokumentarac bi pratio njegov košarkaški put, sa fokusom na posljednju sezonu u Los Anđeles Lejkersima. Nakon 20 godina u slavnom klubu, Brajant je u posljednjem meču protiv Jute ubacio

čak 60 poena. Tu posljednju sezonu slavnog košarkaša snimale su i kamere privatne agencije koju je Brajant angažovao, uz neograničen pristup treninzima, svlačionici i mečevima - po ugledu na ovih dana popularni dokumentarac ,,The Last Dance“ o Majklu Džordanu i Čikago Bulsima. Brajant je izgubio život sa kćerkom Đijanom u padu heliloptera u Kaliforniji, krajem januara ove godine. R. A.

Arena

Fudbal

Neđelja, 26. april 2020.

,,NIKŠIĆKA KRV“ U ENGLESKOM FUDBALU: Luka Radojević pet g

Londonski biser crnogorskog porijekla Ernesto Valverde o Argentincu

Lako je biti trener Mesiju Trenirati Lionela Mesija najlakši je posao za svakog trenera, rekao je Ernesto Valverde, koji je sa Argentincem donedavno sarađivao u Barseloni. - Mesija ne možete porediti sa nekim. Teško mu je reći je li vidio ovog ili onog igrača kako radi nešto kada već Mesi radi stvari koje nijeste nikada vidjeli. Često pored aut linije razmišljate što bi bilo najbolje da napravite, a on to sve već vidi na terenu i to još bolje od vas. Njega je tako lako trenirati i uz sve to ima veliki respekt prema ekipi. Njegova ambicija za pobjedom je ogromna,

uvijek osjeća obavezu prema igri i klubu. To prenosi i na ostale i tako ih tjera da budu još bolji. Impresivno ga je gledati, a još impresivnije kada ste mu blizu. Valverde se na “Kamp Nouu” nije zadržao predugo, smijenjen je zbog slabijih izdanja u Ligi šampiona i zamjerki da igra njegovog tima zavisi isključivo od Mesija. - Tražili smo superiornost nad protivnikom i dominaciju, stvaranje većeg broja prilika nego vaš protivnik. Postoje trenuci kada imate posjed, ali nemate prilike, ne dominirate. Volim kada je lopta u posjedu mojih igrača, nakon toga je pitanje gdje imate posjed, koliko ste blizu golu protivnika. Agresivnost je bit svega, morate biti agresivni i s loptom i bez nje. Nekad je problem biti agresivan i napadati jer protivnik ne želi uvijek da igra - doNe. K. dao je Valverde.

Razmatraju se mogućnosti nastavka sezone

Bundesliga sa maskama? Njemačka želi da po svaku cijenu što prije ,,oživi“ sport, a posebno fudbal. Očigledno je će Bundesliga biti prva iz ,,liga petice“ koja će da se vrati normalnom životu. Ipak, kada dođe do povratka na teren, primjenjivaće se posebne mjere. Navodno, fudbaleri će morati da nose maske! Ova odluka se nalazi u jednom od dokumenata Ministarstva za rad, koji su završili u rukama predstav-

nika njemačkih medija. Ukoliko nekom od igrača spadne maska sa lica tokom utakmice, sudija će morati da prekine meč. Pored toga, neće biti uobičajenih zagrljaja i proslave pogotka. Svaki bespotrebni kontakt biće zabranjen. Ostaje da se vidi kako će to da izgleda, ali prije svega, da li će do 9. maja, koji figurira kao potencijalni datum za nastavak sezone, da se steknu svi uslovi da se lopta ponovo zakotrlja. R. P.

Riječ je o Luki Radojeviću, istina rođenom Englezu, ali porijeklom iz Crne Gore, koji iako će u septembru napuniti tek 14 godina, u fudbalskim selekcijama je gotovo deceniju, a sjajnim golovima, potezima, očiglednim potencijalom i ogromnim talentom, već je skrenuo pažnju na... Pa da krenemo sa nevjerovatnom pričom. Luka je 2006. godine rođen u Londonu, ali je porijeklom iz Nikšića, odakle je njegov otac Željko, od kojeg je očigledno naslijedio crnogorski gen za pobjedu, volju i upornost, dok je njegova majka Brazilka, pa možda zbog toga i ne čudi što od djetinjstva ima nevjerovatnu vještinu sa loptom. - Prve fudbalske korake Luka je započeo u aprilu 2010. u Londonu, tačnije u Maximus akademiji, koju je vodio Vanja Maksimović, bivši fudbaler Crvene zvezde, gdje je trenirao dvije godine. Zatim je bio član Čelzija i Brentforda, a posljednjih pet godin nosi dres Kvins Park Rendžersa – ističe Željko Radojević, Lukin otac. Luka je dobio brojne individualne nagrade u Čelzijevoj Fon-

Kodeks ponašanja za roditelje Lukin otac Željko i pored velikih poslovnih obaveza gotovo uvijek isprati njegove utakmice, ali naglašava da se u Engleskoj o svemu vodi računa, pa čak i o daciji, bio u Čelzijev razvojni centar, zatim u Čelzijev elitnu grupu do sedam godina, a nakon Akademije Brentforda, uslijedio je prelazak u Kvins Park Rendžers. - Na tu odluku najviše je uticala činjenica da nam je Akademija na 20 minuta, a i Kvins Park Rendžers ponudio je ugovor prije Čelzija - objašnjava Željko. Luka je, inače, dešnjak, ali igra sa obje noge, a ono što ga kao

roditeljima. -Roditelji moraju poštovati kodeks ponašanja, pogotovo na utakmicama. Možemo da navijamo za klub, ali nije preporučljivo vezistu krasi jeste dobar pregled igre. - U Akademiji imam tri puta sedmično treninge, a nedjeljom igramo utakmice. Osim toga kod kuće dva puta sedmično radim jogu sa majkom zbog istezanja – objašnjava Luka, na čiju priču se nadovezuje otac Željko, koji često zapostavlja svoje poslovne obaveze. Uvijek kažem da radim još

Barsa nudi dva igrača i novac za Ndombelea Zbog toga na ,,Nou Kampu“ imaju plan da u London pošalju defanzivce Samuela Umtitija i Nelsona Semeda, a sa ,,sparsima“ bi pregovarali oko razlike u novcu. Ndombele je stigao u Totenhem iz Liona 2019. godine, ali za engleski klub je upisao samo 27 nastupa i čini se kako Žoze Murinjo nije oduševljen njegovim kvalitetima. Totenhem ima dovoljno igrača na sredini terena i na Ostrvu nagađaju kako bi predsjednik Danijel Levi mogao da pristane na trampu, uz doplatu Barselone. D. K.

da zovemo igrača da mu dajemo savjete za vrijeme utakmice, jer dijete možemo dekocentrisati. Uz to često imaju individualni zadatak u toku utakmice, za koji roditelji ne znaju, tako da su roditelji tu samo da gledaju.

jedan posao sa pola radnog vremena, a to je vožnja na treninge i utakmice. Kad igra van Londona iako ima obezbijeđen prevoz, često idem i ja na utakmice. Tako nekad vozimo i po 520 kilometara, ako igra recimo u Mančesteru. Ali, nekada je teže otići nedjeljom iz zapadnog u južni ili istočni London, kada igra protiv Arsenala, Totenhema, Vest Hema, Milvola, jer

Legenda Rome Frančesko Toti razgovarao sa Alesandrom del Pjerom preko Instagrama

Nijesam idiot da pustim sina u Lacio Legendarni fudbaler Rome Frančesko Toti ranije je izjavio kako nikada ne bi stao na put svome sinu ako bi poželio da igra za Lacio.

Katalonci zainteresovani za vezistu Totenhema

Iz Katalonije stižu vijesti da Barselona ne želi da nastavi prekinutu sezonu zbog korona virusa, ali i da uveliko pravi planove za sljedeću takmičarsku godinu. ,,Blaugrana“ se interesuje za vezistu Totenhema Tangi Ndombelea za kojeg je spremna da ponudi dva igrača i nešto novca. Dvadeset trogodišnji Francuz vrijedi oko 60 miliona eura, ali Barsa nije u mogućnosti toliko da plati, budući da se klub suočava sa finansijskim problemima od kada je nastupila pandemija virusa kovid-19.

PODGORICA - Crna Gora u liku Stefana Savića ima predstavnika u jednoj od najjačih evropskih liga - Premijer ligi, ali pored stamenog Mojkovčanina na fudbalskom nebu Engleske nalazi se i zvijezda u usponu, čije vrijeme tek dolazi.

,,Princ Rima“ je sada malo promijenio mišljenje, a o tome je pričao tokom javnog uključenja na Instagramu kada je razgovarao sa još jednom legendom - igračem Juventusa, Alesandrom del Pjerom. - Rekao sam da bih odgovorio na poziv ako bi me neko zvao iz Milana, Lacija ili Juventusa - rekao je Toti, a potom dodao: - Naravno, to ne znači da bih pristao. Kristijan je kao i ja, rekao bi im ne. Nijesam idiot da dovedem sina u Lacio. Zar zbilja mislite da bih to napravio -

poručio je Toti. On je cijelu svoju karijeru proveo u dresu ,,vučice“, a nedav-

no je otkrio i kako se nosi sa odlaskom iz kluba koji je napustio zbog neslaganja sa lju-

dima iz uprave. Nakon odlaska u penziju, Toti je kratko radio kao jedan od direktora u Romi, ali je dao ostavku nakon što je saopštio da nije zadovoljan načinom na koji predsjednik Palota vodi klub. - Dok god je situacija ovakva, neću nogom kročiti u Trigoriju. Svaki put kad svog sina Kristijana dovedem na trening, ostanem ispred vrata. Nekad sjedim u autu i borim se da ne zaplačem kada se sjetim da nakon 30 godina ne mogu nogom zakoračiti ovdje. Otišao sam i to je to. I dalje imam puno prijatelja iza tih vrata. Svako malo me sin pita da dođem i gledam ga, ali ne mogu, ubilo bi me to - zaključio je Toti. D. K.

Novi igrač Čelsija Hakim Zijeh o klubovima za koje je igrao

Nikad ne ljubim grb Hakim Zijeh 1. jula će postati fudbaler Čelsija, jasno je bilo nakon što je holandska Eredivizija odlučila da prekine sezonu. Marokanski fudbaler jedva čeka da iz Ajaksa pređe u klub iz Londona. - Ohrabrilo me to što sam sve

već bio dogovorio sa novim klubom, jer niko ne zna šta će se tačno desiti na tržištu sa prelaznim rokom. Nijednog trenutka nisam sumnjao. Moj potpis je na ugovoru, tako da sam od 1. jula igrač Čelsija. Sjajni igrač je nastupau još za Tvente i Herenven. - Znate, ne osjećam klupsku

ljubav, niti sam ikada ranije. Ne ljubim klupski grb. To je tako, takav sam, ne pretvaram se da je drugačije. Ali, moram sada da priznam da će Ajaks imati posebno mjesto za mene. Zaista je postao moj klub, mogao sam da budem svoj u Amsterdamu, a kao fudbaler sam postao kompletniji. Ostavio sam trag u Ajaksu, ali je sada vrijeme za nešto novo.

Arena

Neđelja, 26. april 2020.

godina član mlađih selekcija Kvins Park Rendžersa

Ljeti od mora do Brezana Luka je svakog ljeta u Crnoj Gori. - Ljeto provodim u Crnoj Gori. To je prvo obavezno more, a onda Brezna kod đeda Draga, kao visinske pripreme. Zatim slijedi odlazak u Nikšić, gdje svakog ljeta radim na tehici u OFK Nikšić, sa Rašom Gardaševićem i Andrijom Bakračem – ističe Luka. treba preći sa jednog na drugi kraj Londona. Pogotovo problem bude ako taj dan igraju Totenhem, Vest Hem ili Arsenal rane utakmice, onda za nekih 20 kilometra treba vam i po dva-tri sata – kaže Željko.

ŠKOLA ZNAČAJNA Osim uspjeha na terenu, Luka ima dosta obaveza vezanih za školu, ali i pored toga što dosta vremena provodi na treningu, odličan je đak. - Škola je na prvom mjestu, jer tata ne vozi slabe đake u kolima – kroz osmijeh ističe Luka i nastavlja. - Za sada ide dobro. Uz redovnu nastavu i domaće petkom i subotom imam dodatne časove iz engleskog i matematike – kaže Luka i opisuje svoj dan. - U školi sam do 15 časova, onda dolazim kući na ručak i odmah zatim učim i radim domaći. Onda krećem na trening, koji traje do 19.30. Subotom je ustajanje u 7.30, jer već u 9 imam trening, a nedjeljom sve zavisi koliko daleko se putuje, ali generalno najkasnije idem na spavanje oko 21 čas – otkriva Luka. Iako je još u mlađim selekcijama, važno je da se pravilno hrani. - Ishrana je obavezno prila-

Bitan je razvoj igrača Željko Radojević ističe da je Luka već godinama u raznim mlađim selekcijama, ali osim draži pobjede, za druga ,,priznanja“ se ne zna, jer je takav sistem. - U Engleskoj se utakmice ne igraju za bododve, odnosno rezultat se ne piše, jer ne postoji takmičarski karakter sve do U 18 lige, jer je sve podređeno razvoju i stvarnju igraća, a ne rezultatu – kaže Željko. gođena treninzima i utakmicama. Recimo poslije jakog doručka je obavezna ovsena kaša sa bananom, aronijom i medom jer polako oslobađa energiju.

U DRUŠTVU ZVIJEZDA Dolaskom u Čelzi Luka Radojević ispunio je prvi dječački san, a samim tim uspio je da ostvari i želju da upozna brojne asove i najveće fudbalske zvijezde. - Prvi fudbalski idol bio mi je Frenk Lampard, od koga sam na poklon dobio Čelzijevu majicu sa personalnom posvetom. Imao sam priliku da se upoznam sa još nekoliko poznatih igrača kao što su Kosjelni, Ševčenko, Rio Ferdinand, Lampard... Kao ofanzivni vezista ima dosta igrača kojima se divi, a izdvaja nekoliko.

-Volim Zidana, Lamparda, Kaku, Pirla, Balaka, Fabregasa, oni su mi uzori, a od sadašnjih De Brujne – kaže Luka, koji je do sada igrao utakmice protiv Arsenala, Liverpila, Mančester sitija, Čelzija, Totenhema, Vest Hema, Fulama, Ipsviča, Aston Vile, Brajtona, Milvola, Kardif sitija, Derbi Kauntija, Norviča, Birmingema, Notingem Foresta, a zanimljivo je da je igrao protiv djece poznatih fudbalera (Ševcenka, Kompanija, Serhija Aguera, Rio Ferdinanda). Na kraju, Luka ističe da su njegovi roditelji od dvorišta kuće napravili improvizovani teren, kako bi u periodu kada su obustavljeni treninzi zbog novonastale situacije mogao da nastavi sa radom, po posebnom programu koji je dobio od trenera iz Akademije. R. PEROVIĆ

Fudbal

Poljaci, ako se situacija ne promijeni, kreću 29. maja

Vešović sa Legijom nastavlja šampionat Poljska ima plan za nastavak Prve lige, ali i upozoravaju da se datum može promijeniti jer je situacija i dalje nepredvidiva. - To je sjajna vijest. Imamo šansu da nastavimo i završimo igru,naglasio je predsjednik poljske Ekstraklase Marsin Animucki. Početkom maja vjeruju da će

svi učesnici elitnog takmičenja proći testove i moći će da počnu sa trenzima u manjim grupama. NAkon nekog vremena, najdalje sa sedma dana treneri će imati na raspolaganju fudbalere. Detaljni ljekarski pre-

Inter iz Zaprešića pronašao novog trenera

Ivković naslijedio Petrovića Tomislav Ivković naslijedio je Željka Petrovića na klupi hrvatskog prvoligaša Intera iz Zaprešića. Crnogorski trener preuzeo je ekipu tokom zimske pauze, ali je napustio kormilo nakon šest kola, u doba pandemije korona virusa.

Ivković je tokom karijere vodio Lokomotivu, Međimurje, Rudeš i Slaven Belupo. U Zaprešiću će imati težak zadatak, budući da se Inter grčevito bori za opstanak - trenutno je na devetom mjestu sa istim brojem bodova kao i posljednji Varaždin. Istra drži osmo mjesto koje garantuje ospstanak u HNL-u iduće sezone. Ivković je rođen u Zagrebu prije 59 godina, a bio je golman Dinama, Crvene zvezde, Genka, kao i četiri godine lisabonskog Sportinga. Bio je i čuvar mreže reprezentacije Jugoslavije. D. K.

U Turskoj se nastavlja liga

Gvardiola hoće Dijasa Talentovani štoper Benfike Ruben Dijas skrenuo je pažnju velikih klubova, ali je tokom prošlog prelaznog roka ostao u dresu ,,orlova“, uprkos unosnim ponudama. Stvari bi mogle da se promijene predstojećeg ljeta. ,,Rekord“ javlja da je dvadeset dvogodišnji defanzivac na meti Mančester sitija, a interesovanje pokazuje i Barselona. Dijas ima ugovor sa Benfikom do 2024. godine i obeštećenje od 100 miliona eura. U posao se uključio njegov menadžer Žorž Mendeš, koji

bi mogao da realizuje transfer po završetku aktuelne sezone koja je prekinuta zbog pandemije korona virusa. Mendeš pokušava da svog klijenta odvede na ,,Nou Kamp“, budući da ,,blau-grana“ traži mladog i kvalitetnog centralnog beka na kojem će graditi budućnost. Ipak, Siti je trenutno finansijski moćniji i spreman je da ponudi više portugalskom klubu, kao i veću platu igraču. Na njegovom angažmanu posebno insistira trener Pep Gvardiola koji je mladog štopera uvrstio na vrh liste pojačanja. D. K.

gledi biće zakazani za 27. i 28. maj, a dva dana kasnije nastaviće se prvenstvo i trajaće do 19. jul. Trenutno na tabeli vodi varšavska Legia crnogorski reprezentativca Marko Vešović.

Predsjednik Sampdorije Masimo Ferero poručio

Poznato šta će biti sa fudbalskom sezonom

Mladi štoper Benfike skrenuo pažnju velikih klubova

Belgija je proglasila šampiona, Holanđani su stavili tačku na sezonu koja neće imati prvaka, dok će Turci nastaviti gdje su stali. Turci su među posljednjima u Evropi prekinuli takmičenja kako u fudbalu, tako i košarci, odbojci. Televizija TRT Haber je, pozivajući se na Mehmeta Sepila, predsednika Udruženja superligaša, objavila da je trenutni plan da se prve utakmice Superlige igraju od 12. do 14. juna, bez prisustva navijača. – Privremena odluka je da utakmice Super lige krenu od 12. do 14. juna – izjavio je Sepil. Osam kola prije kraja prvenstva na tabeli vode Trabzon i Istanbul Bašakšehir sa po 53 boda, dok je na trećem mjestu Galatasaraj sa 50 bodova. R.P.

Oglasio se Havijer Tebas, prvi čovjek La Lige

Nejmar i Martines ne dolaze u Barsu Havijer Tebas siguran je da Nejmar i Lautaro Martines neće doći u Barselonu, uprkos tome što su želja španske ekipe. NAmjera je bila da se pojačaju u prelaznom roku, ali je koriona virus promijenio situaciju.

- Nije tačno da rade na dovođenju njih dvojice. Transferi sada nijesu važni, koliko da li će se liga nastaviti. Ni Nejmar ni Lautaro nijesu na listi prioriteta Barselone. U ovom momentu, njihov dolazak je nemoguć, rekao je Tebas prvi čovjek La Lige.

Bolje da mislimo o sljedećoj sezoni

Vlasnik Sampdorije Masimo Ferero smatra da bi bilo najbolje da se italijanski klubovi okrenu pripremama za novu takmičarsku godinu, te da prestanu da izmišljaju scenarije za nastavak ove sezone koja je prekinuta zbog pandemije korona virusa. - I dalje ćemo se zavaravati, a jedini način da budemo sigurni da možemo nastaviti sezonu biće ako se pojavi vakcina. Što će biti ako se fudbaler zarazi korona virusom, hoćemo li ga poslati u karantin ili ćemo ga tretirati kao povrijeđenog igrača. I kako neko može da očekuje da će igrači izdržati mjesec u hotelu u samoizolaciji. Ako se nastavi sezona, završićemo je u avgustu, a igraćemo dvije do tri utakmice nedjeljno. Nakon toga će igrači otići na odmor, a novu sezonu bi počeli u septembru. Bio bih srećan da nastavimo sezonu ako dobijemo prihvatljiva rješenja, ali smatram da je bolje da se okrenemo pripremama nove sezone - rekao je Ferero za italijanske medije. U utorak su se svi italijanski klubovi Serie A izjasnili za nastavak prvenstva, koje bi moglo da traje do 2. avgusta. Do kraja šampionata u Italiji ostalo je još 12 kola, a sve utakmice bi se igrale pred praznim tribinama, ukoliko se liga privede kraju na terenu. D. K.

20 Feljton

Neđelja, 26. april 2020.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

Podgorica je četiri ratne godine bila logor okružen strelištima Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ Izgradnjom magistrale, željeznice do Nikšića, Bara, Beograda, aerodroma u Golubovcima, Titograd se povezuje sa Primorjem, sjevernim dijelom Crne Gore i svijetom. Udaraju se temelji Kombinatu aluminijuma, koji uz već pomenute fabrike, predstavlja nosioca privrednog razvoja grada. Titogradska privreda osvaja nova tržišta u arapskim, azijskim i evropskim zemljama. Naglo se razvija i poljoprivreda. Titogradski proizvodi izvoze se širom SFRJ i u zemlje Srednje Evrope. U kulturnoj, umjetničkoj i sportskoj sferi postižu se rezultati evropske i svjetske vrijednosti. Tako je i do današnjeg dana. Nekada smo imali jedan most preko Morače, sada ih je šest, sa jednim za pješake i sedam preko Ribnice, od kojih su dva visoke građevinske vrijednosti. Nedavno smo na Morači dobili još jedan most — Milenijum — s izuzetnim izgledom. Podgorica danas doživljava preporod i predstavlja grad sa visokim društvenim dostignućima, brojnim privatnim preduzećima i firmama, s aviokompanijom Montenegro Airlines, dobro uređenom infrastrukturom, sa jako razvijenim automobilskim saobraćajem, sa vodovodima u

Partizani ulaze u oslobođenu Podgoricu 1944. godine

Tuzima, Dinoši i u Zeti. U njegovoj blizini je Skadarsko j e z e ro b o g a t o f l o ro m i faunom i plodnim priobaljem. Do mora se putuje 40 minuta, a završetkom tunela Sozina, Podgorica je postala i mediteranski grad, mada je on to još od izgradnje željeznice.

PODGORICA 19. 12. 1944. TOPLINA DECEMBARSKOG SVITANJA

Desilo se to nakon teških godina italijanske i njemačke okupacije, kad je građanima Podgorice svanulo slobodarsko zimsko jutro 19. decembra 1944. Prethodne noći, jedinice NOR-a ušle su u prva predgrađa varoši da bi u ranu

Zakon o promjeni imena Podgorice u Titovgrad

Porušena Podgorica

Devetnaesti decembar dočekan je kao dan sreće i radosti, slobode i bezbjednosti. Kad se krenulo u raščišćavanje porušenog, nije im bilo teško da rade po cijeli dan. I đaci su poslije nastave olovku zamjenjivali lopatom, krampom i kolicima. Školske obaveze obavljali su noću pod petrolejskom lampom ili šterikom zoru ušli u gotovo sablasnu Podgoricu u ruševinama. Od boraca oslobodilaca, malo je ko vjerovao kako je grad na Ribnici i Morači doživio takvo razaranje!? I to ne od Njemaca, već od savezničke avijacije. Pitali su se ko je to mogao narediti? Sva istraživanja, bila su uzaludna, pa se i danas ne zna odgovor. Čak ni prof. dr Branislav Kovačević u knjizi o bombardovanju nije mogao naći makar jedan izvor o tome! I mlađe generacije se već duže pitaju — zar je to moguće? Moguće — govorili su stariji, od kojih su mnogi, poslije bombardovanja 5. maja 1944. godine sve do oslobođenja proveli pod pećinama Ribnice i Morače, podosta njih sklonili su se u okolna sela, Tuze, pa i Skadar. Zato je 19. decembar dočekan kao dan sreće i radosti, slobode i bezbjednosti. Kad se krenulo u raščišćavanje porušenog, nije im bilo teško da rade po cijeli dan. I đaci su poslije nastave olovku zamjenjivali lopatom, krampom i kolicima. Školske obaveze obavljali su noću pod petrolejskom lam-

Radoje Dakić, 1966. godina

pom ili šterikom. Inače, Podgorica je te četiri ratne godine bila i pravi logor okružen strelištima. Prvo strijeljanje izvršeno je na Vrelima Ribničkim, kada su Talijani građane prisilno dovodili na mjesto zločina, a sljedeće, iste 1941. na desnoj obali rijeke Cijevne, ispod Kuća Rakića. Talijani su do njihove kapitulacije (8.9. 1943) obavili još dva strijeljanja — na Zabjelu đe su Čepurke, i pod Ljubovićem. Na tom mjestu ubijena je porodica Boška Dedića — ćerka, on (otac) i trojica sinova. Prije pucanja, otac Boško se obratio svojima: „Đeco, neka nam je sa srećom!” Savjet glavnog grada za imenovanje ulica, bulevara, trgova i naselja, jednu ulicu u blizini strelišta Ljubović, nazvao je imenom porodice Dedić. Strijeljanje u Farmacima, krajem decembra 1943, izvršili su Njemci, kao i ispod Veljeg Brda. Između dva svjetska rata Podgorica je ekonomski, politički, kulturno i sportski bila i te kako poznata, a godina 1927. bila je prekretnica u njenom privrednom usponu, kada je grad dobio i struju. Uz podršku

i partnerstvo talijanskih koncesionara puštena je u saobraćaj željeznička pruga uskog kolosijeka od Podgorice do Plavnice na Skadarskom jezeru, odakle se brodićima išlo do Virpazara, pa kroz Sutorman prugom za Bar… Od 1929. godine kada je kralj Aleksandar zaveo svoju diktaturu, do napada fašističkih sila (Italije i Njemačke) 6. aprila 1941. godina na Jugoslaviju, Podgorica je postala središte revolucionarnih događaja. U februaru zbog ubistva studenta prava Mirka Srzentića (rodom iz Crmnice) 1935. godine izbile su velike demonstracije građanstva (đaka, studenata, radnika, seljaka), koje policija nije mogla spriječiti. Drugi dan avgusta iste godine na jedan od tri Markonijeva stuba na desnoj obali Morače, partijski aktivisti istakli su crvenu zastavu sa petokrakom, srpom i čekićem. Kad su to vlasti vidjele, nastala je prava pometnja. Zbog toga su počeli hapsiti redom sve na koga god naiđu. Nova zbivanja su bila 1936. godine (provala KPJ), hapšenja, deportovanja u logore — „termoterapija” u Dubrovniku i u Smederevskoj Palanci. Godine 1940. (5. avgusta) u Podgoricu je došao „čovjek odozgo” za koga se tek na Konferenciji KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak saznalo da je Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ. U 1936. g. vlast je zabranila rad svih sportskih i kulturnoumjetničkih društava. Zbog svega su Podgoricu nazvali — „Mala Moskva”. Oslobođenjem 19. 12. 1944. godine Podgorica započinje život u slobodi. Počinje raščišćavanje porušenog grada. Otvaraju se

ulice prema Gimnaziji da bi se preko Tabačkog mosta, žile kucavice sve do izgradnje mosta Braće Zlatičanina, preko Ribnice išlo u Novu varoš, onda se i osposobljava ulica za Aerodrom i uspostavlja avio-saobraćaj sa Beogradom. Osposobljava se potom i Oficirski dom i u njemu počinje da radi hotel „Radovče”, koji će se docnije pretvoriti u biblioteku „Radosav Ljumović”. Zatim se obnavlja Monopol duvana pod imenom Kombinat; fabrika namještaja „Marko Radović”; mali Metalac se pretvara u gigant Industriju građevinskih mašina „Radoje Dakić”, Opštegrađevinsko preduzeće postaje glavni nosilac obnove i izgradnje grada. Sokolski dom postaje kultno mjesto za građane svih uzrasta pod imenom Kino „Kultura”. U njemu se prikazuju i pozorišne predstave. Fudbalski klub „Budućnost” osvaja prvo fudbalsko prvenstvo Republike Crne Gore sa pravom takmičenja u Prvoj saveznoj fudbalskoj ligi, a u kojoj će u narednih 50 godina igrati vidnu ulogu, te biti dva puta finalist Kupa Maršala Tita. U Podgoricu 12. i 13. jula 1946. godine dolazi vrhovni komandant NOVJ, tada u svojstvu predsjednika Vlade nove države DFJ. Skupština Crne Gore 13. jula proglašava Podgoricu Titogradom. Sa balkona hotela „Radovče”, Tito je održao čuveni govor pomirenja i istakao da „Čuvamo djecu onih koji su tokom rata bili na drugom putu. Jer, ona treba da postanu korisni članovi našeg društva…” Grad se pod tim imenom vrlo uspješno razvija u narednih pet decenija i postaje Glavni grad Crne Gore u kojem djeluju gotovo sve institucije. On sve više dobija nove obrise modernog grada sa ostacima istorijsko-kulturne baštine. (Nastavlja se)

Zapis/Stav

Neđelja, 26. april 2020.

Zapisano u Rovcima u doba korone

Sve miriše na višnje, u Višnjama… KOLAŠIN - Dobiti ime po voću, onda je to privilegija i za selo i za njegove stanovnike. Malo je takvih sela i naziva na području kolašinske opštine. Kada se sa magistrale u Međuriječju skrene ka ovom dijelu Rovaca, onda vas nakon Cerovice i Liješnja, a prije Veljeg Dubokog, čekaju Višnje. Malo uspona, a onda ,,spuštanje“ ka zaravni gdje su nekada, kažu, cvjetale višnje. Ima ih i sada, ne kao ranije, ali dovoljno da se dobijeno ime opravda. I jedno ekonomsko poređenje – za jednu trećinu imanja koje su nekada Radojica i Julija Šćepanović kupili u Višnjama, moglo se tada u Bjelopavlićima kupiti 30 rala zemlje sa kućom. Na selu je već odavno pravilo da ,,dogovor kuću gradi“. Kuća je ovdje metafora za put, struju, mostić. A bez toga zapravo, ni kuće nema. I ne kažu sastanak jer je to previše zvaničan termin. Nego kažu dogovor koji je slobodnija i prijemčivija vrsta komunikacije. Nema dnevnog reda nego ideje i prijedlozi nastaju spontano. Na dogovorima se više družimo, ispričamo, podsjetimo. Jedan takav dogovor se desio u kući Julke Ščepanović, 88-godišnje starice, u Višnjama. Stigli su joj sinovi Slobodan, Mladen i David, snaha Zorica, Milinko i Miko Drašković i ostale komšije. Iz Kolašina su došli Milosav Bulatović predsjednik opštine Kolašin i Milivoje Bulatović direktor Komunalnog preduzeća. Kolašinci su imali i svoju uspješnu prethodnicu. Bila je to mašina Komunalnog preduzeća sa rukovaocem Batom Medenicom i njegovim sinom. Učinak im je bio takav da su braća Milinko i Miko Drašković, konačno u situaciji da ukinu u svom rovačkom životu,pravilo ,,na rame“. - Do ovoga aprila ti nijesmo imali put do kuće. Skoro kilometar daleko od pravog puta dokle auto može. I onda ,,na rame“ i džak brašna i namirnice i sve što treba. Sijeno smo na leđa nosili. Po četiri krave držimo, živimo od toga. I onda je ovoga aprila stigla mašina Komunal-

Kuća Šćepanovića u Višnjama

STAV

» Piše: Milan Šćekić

Postoje li nacionalne crkve? Tobožnji stručnjak Drago Pilsel za crkveno pitanje u Crnoj Gori ima iste stavove kao i najprimitivniji sljedbenici SPC. Da je, kojim slučajem, prije nešto više od četvrt vijeka dopao šaka borcima koje je ova prava Hristova crkva učila čovjekoljublju i vjeri, danas ne bismo pisali ovaj tekst

Gosti i domaćini u Višnjama

Baba Julija i ,,španjolica“ Sa 88 godina je pratila svaku izgovorenu riječ. Rijetko bi se uključila sa bistrom rečenicom mjere i iskustva. Da precizno objasni ko je kome svoj, ko je od koga. Ispričala je i priču koju je kao dijete zapamtila, a koja se desila u vrijeme zaraze zvane ,španjolica“ prije stoljeća jednog. Odu ukućani nekim poslom van kuće, a u njoj ostave dvije djevojke koje su bolovale od ,,španjolice“. Strogo im priprijete da slučajno

nog sa Batom Medenicom i njegovim sinom Marinkom. Kada smo vidjeli mašinu, mislili smo da neće moći ništa uraditi ali Bato i sin su pravi majstori. Bilo je i nekih opasnih dionica, ali su oni sve riješili, sa zahvalnošću pričaju braća Miko i Milinko Drašković, koji su, sa svojim porodicama, tokom zime jedini stanovnici Višanja. Radni dogovor se nastavlja. Riječ ima Slobo Šćepanović. Građevinac, majstor, trenutno radi kao obezbjeđenje pri Ekotoksiološkom zavodu. Siguran je – dobar put i sigurna struja bi vratili ljude.

ne bi pile vodu jer je to bilo zabranjeno kada je ,,španjolica“ u pitanju. Jedna nije izdržala, ustala i popila pun bokal vode. Ta što je popila vodu, prezdravila je i umrla je u 103. godini. Ona druga, što je ostala žedna, umrla je ubrzo od ,,španjolice“. Sjetila se tih priča vitalna Julija Šćepanović u 88-oj godini. Boks 2:Vodenica opet melje Nekada su bile jedine ,,fabrike“ na selima. Što je

Sinu sam napravio vikendicu u Višnjama jer je on kao mlad to želio. Proizvodim povrće ovdje godinama, zasadiću još više ovoga proljeća. I da znate, niko ne pita što je kilogram krompira iz Višanja po jedan euro. Imamo i vodu kakvu malo ko ima. Sve izvori iz Kapetanovog jezera. Odavno traje priča koja je i priča i pomalo legenda kako je čobanin izgubio kapu u Kapetanovom jezeru, da bi se ona nakon izvjesnog vremena pojavila na ,,vodama“ u Manastiru Morači. I voda je potencijal Višanja. Mostići preko potoka i funkcije i ukrasa radi. I poljoprivreda i seoski turizam i sve netaknuto, prirodno… Sve miriše na višnje. Mladen Šćepanović je i brojem i riječju konkretan. Od kuće u Zagoriču do kuće u Višnjama je 54 kilometra. Manje od sata, da je pravog puta… A dio dogovora je i riječ zvaničnika. Milosav Bulatović predsjednik opštine je argumentovano najavio da je ,,borba za put“ već počela. Asfalt ,,ide“ - Međuriječje, Cerovica. Nasuto je i pripremljeno za asfaltiranje do Liješnja. To će u predstojećem periodu biti asfaltira-

bilo više vodenica, selo je po pravilu bilo bogatije i naseljenije.Vodeničari su uvijek bili ,,likovi“ po kojima se selo prepoznavalo. I onda su sa napuštanjem sela, vodenice postale adrese zaboravljenog i zapuštenog. Upravo zbog toga je Slobo Šćepanović obnovio vodenicu na svom imanju u Višnjama. Kaže da je to u ovom trenutku jedina vodenica koja radi u Rovcima. Znam da neće biti za sada, nekog velikog posla, ali neka bude u funkciji. Gdje se vodenice obnove i život se obnavlja.

no. Još kada je počela ova faza modernizacije, dogovoreno je da se sa njom nastavi ka Veljem Dubokom sve do Kapetanovog jezera. Ovo ,,originalno“ planinsko jezero bi bilo pravi magnet za turiste. Treba mu dobra ,,komunikacija“ sa magist ra l o m . K a d a p o č n u t i poslovi, gledaćemo i da nađemo model i da se modernizuje put do Višanja. Dok ne počnu veliki poslovi, tu će biti mehanizacija Komunalnog preduzeća. Tu smo da naspemo, poravnamo, proširimo. Kiše uvijek oštete put, mi smo tu da ga popravimo. Da se putem ,,može“, a znamo šta to znači. Riješićemo i ovaj mostić, uvijek je praktičan i konkretan Milivoje Bulatović direktor Komunalnog preduzeća. April je. Procvjetale su višnje gore u stranama. Kao podrška radnom dogovoru u kući Šćepanovića u Višnjama. Korona je dosta toga odnijela, ali među ,,dobrim stvarim“ je i to što je skoro ,,naredila“ da ovakve zdrave i netaknute sredine, ne smiju više biti netaknute. Čovjek ima đe, ako hoće. Jer, biće puta. Jer, sve miriše na višnje. DR. DRAŠKOVIĆ

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori i protesti povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroisposvjesti, tema su koja posljednjih mjeseci zaokuplja veliku pažnju regionalnih medija. Povod i priliku da se izjasne o aktuelnim crnogorskim zbivanjima dobili su brojni publicisti, istoričari, novinari i analitičari, od kojih je većina na ostrašćen, pristrasan i neutemeljen način govorila o prilikama u Crnoj Gori. Tako je nedavno, komentarišući aktuelnu situaciju u zemlji, hrvatski publicist i teolog Drago Pilsel kazao, da nije, nikakav problem, ako Crnogorci žele svoju crkvu neka naprave, ali ne na imovini SPC i onda kad naprave svoju crkvu neka traže autokefalnost. Dakle, neka ne očekuju da će Grci prvi to priznati, to se neće dogoditi, da će ih priznati Ruska, ni to se neće dogoditi, da će ih priznati Srpska, ni to se neće dogoditi. Ni Carigradska neće, Vartolomej je rekao da neće. ,,Ako je suditi po ovoj izjavi, postojanje ovih crkava je nesporno. Ali, nešto kasnije Pilsel u konfuznom i krajnje nerazumljivom članku objavljenom u ,,Novom magazinu“ osporava vlastite tvrdnje. Sada tvrdi da nacionalne crkve ne bi trebalo da postoje, pa ni Ruska pravoslavna crkva: ,,Ne može se govoriti da je Katolička crkva isto s hrvatskim narodom ili SPC isto što i srpski narod, pa tako ne bi trebala postojati ni Crnogorska pravoslavna crkva. Vi kažete da postoji Ruska pravoslavna crkva? Ja vam kažem da to ne postoji. Postoji Moskovska patrijaršija.“ Epohalno otkriće. Vjerujemo Pilselu da postoji Moskovska patrijaršija, ali svojim kontradiktornim izjavama nije nas uvjerio da ne postoji Ruska pravoslavna crkva. Ali je očito da Pilsel ni sam nije siguran da li ova crkva postoji. Pri tom ako nacionalne crkve nijesu rješenje ili ne bi trebalo da postoje, ko su onda Ruska, Srpska i Carigradska crkva, na koje se poziva da nam neće priznati autokefalnost. Moguće da mi ne razumijemo savremeni svijet, koji je po mišljenju

ovog publiciste, navodno jako uznemiren zbog dešavanja u Crnoj Gori. Ali savršeno dobro razumijemo da je Pilsel za kratko vrijeme iznio dijametralno suprotne stavove o pravoslavnim crkavama. Tako je ovaj teolog u nastojanju da nas prosvijetli i emancipuje uspio da demantuje sam sebe, što nije rijedak slučaj kod osoba sa viškom erudicije i teološke pismenosti. Pilsel takođe iznosi neistinu kada tvrdi da Crnogorci žele da naprave autokefalnu crkvu na imovini SPC. Preduslov za autokefalnost, naravno, nije postojanje imovine neke vjerske zajednice, niti se autokefalna crkva ,,pravi“ uz pomoć imovinskih listova. A tek je u maniru prvih pera ,,Kurira“ i ,,Informera“, njegov stav da se autokefalnost pokušava napraviti na imovini SPC. Ovaj ugledni teolog ne zna da je SPC vlastitu imovinu mogla sticati tek nakon što je stvorena 1920. godine, a da je prije 1920. postojala Crnogorska crkva, koja je sa svojom imovinom pripojena SPC. Pilsel se iščuđava i što državna vlast u 21. vijeku želi da stvara svoju crkvu. Ali mu nije sporno što je regent Aleksandar 1920. donio ukaz kojim stvara SPC. Neće biti da je Pilsel baš toliko neobaviješten o istoriji Crnogorske crkve, jer su mnoge činjenice o njenoj prošlosti opšte poznate i nesporne. Pilsel ih samo želi prećutati, jer kako bi drugačije mogao da odgovori zadatome cilju i svojoj novoj ulozi – advokatu SPC i njenoj omiljenoj, tek kupljenoj, propagandnoj trubi iz redova nepravoslavaca. Ovaj tobožnji stručnjak za crkveno pitanje u Crnoj Gori, ima iste stavove kao i najprimitivniji sljedbenici SPC, koristi iste istorijske argumente, targetira iste ličnosti kao i oni, i naravno, u SPC vidi pravu i čistu Hristvu crkvu, koja je nevina od svake politike i dnevnosti. Da je, kojim slučajem, Pilsel prije nešto više od četvrt vijeka dopao šaka borcima koje je ova prava Hristova crkva učila čovjekoljublju i vjeri, danas ne bismo pisali ovaj tekst.

Horoskop

Neđelja, 26. april 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (27. 4 - 3. 4) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito pri-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. vlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-yourvedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal Analitika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u srijedu u 16:28.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK, SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Primjeri

Neđelja, 26. april 2020.

Jedan od najpoznatijih sarajevskih frizera Armin Ramusović porijeklom je iz Berana

Želi da uspjehe nastavi u zemlji predaka PODGORICA – Mladi frizer Armin Ramusović (25) rođen je u Njemačkoj, učio je i radio u Švajcarskoj, potom postigao veliki uspjeh u Sarajevu, a želja mu je da posao proširi na Crnu Goru, jer su njegovi đed Jusuf i otac Beka iz Berana.

Đedove i očeve priče o Crnoj Gori kod njega izazivaju ponos i želju da posao proširi na rodnu grudu predaka, da doprinese zemlji koja gaji antifašizam, baštini multietičnost i prednjači u nastojanju da postane moderna evropska zemlja sa svim prednostima koje imaju razvijene sredine

Red, rad i disciplina su formula uspjeha

- Rođen sam u Tonisvortu (Njemačka), gdje su roditelji izbjegli za vrijeme ratnih strahota koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu devedesetih. Kada sam imao sedam godina vratili smo se u BiH, u Vogošću, gdje i danas živim. Nakon osnovne škole, završio sam Srednju frizersku u Ilijašu i nakon nje sam bio na praksi u salonu kod jednog od najboljih frizera u BIH Elvira Bajrića, priča Armin Ramusović. Njegova prava, uspješna priča počinje nakon što je kratkotrajno otišao u Švajcarsku da bi unaprijedio želje i snove. Radio je i učio u salonu „S. Mile“ Milene Abondio,vlasnice jednog od najboljih frizerskih salona u Švajcarskoj. Tamo je dobro „ispekao zanat“ i stekao vrhunsko znanje nakon čega je odlučio da se vrati u Sarajevo. Nije bilo lako ponovo se navići na nove okolnosti, jer je Švajcarska jedna od najrazvijenih evropskih zemalja i mnogi su gledali sa podozrenjem njegov povratak iz takve države u Sarajevo.

- Ovo će možda zvučati otrcano, ali moram reći da formula uspjeha su red, rad i disciplina. Uspjeh zahtijeva mnogo odricanja, ulaganja, istraživanja, konstantnog učenja i nadograđivanja. Morate uvijek biti u korak sa najnovijim trendovima. I morate biti spremni da nešto i žrtvujete kao npr. slobodno vrijeme da biste mogli uspjeti, poručuje Armin i napominje da, ukoliko se želi zdrava i njegovana kosa, neophodno je da se vodi briga o šamponima, ishrani kose vitaminima, kao i redovnom šišanju da bi kosa bila zdrava.

Rad u TV HajaT

- Dobio sam šansu da budem frizer u salonu Hajat televizije i četiri godine bio sam zaslužan za frizure većine Hajatovih voditelja i voditeljica. Vremenom sam bio sigurniji u svoje znanje i vještine, vjerovao sam da će doći trenutak kada ću postati samostalan i napraviti ime. I to sve svojim radom i talentom, priča Armin i napominje da se njegov san ispunio kada je otvorio svoj salon u Sarajevu sa samo 20 godina. Kaže da je, iako mladi žele da studiraju, ipak sve više onih koji se danas odlučuju za posao frizera. Neki to rade jer su još kao mali prepoznali da time žele da se bave, a drugi to biraju kao još jednu opciju u životu. - Rođen sam u Njemačkoj, ali đedove i očeve priče da su iz Crne Gore kod mene izazivaju ponos i želju da nekad posao proširim u rodnu grudu mojih predaka, da i ja doprinesem zemlji koja gaji antifašizam, bašti-

Armin na radnom zadatku

ni multietičnost i prednjači u nastojanju da postane moderna evropska zemlja sa svim prednostima koje imaju razvijene sredine, rekao je Armin, naglašavajući da Crnu Goru redovno posjećuje i uvijek joj se vraća sa radošću i ponosom. Iako ima samo 25 godina, Ramusović je već uspješan i poznati frizer koji je povezao talenat, znanje i sposobnosti. Dobar zanat uvijek je primamljiv, pa i u ovo vrijeme kada mladi žele da se školuju, odnosno da znanje

unapređuju i u inostranstvu. To je i njega povelo i pomoglo da postane izuzetno kvalitetan, poznat i van granica BIH, koji maštom, kreativnošću i neprikosnovenim talentom čini čuda od svake kose. - Još kao mali volio sam ,,rad sa kosom“, a ta ljubav se kasnije još više razvila. Svaki uspješan frizer prati svjetske trendove i pokušava da napreduje i da svoje sposobnosti dovede na veći ,,level“. Ja bih kao velike majstore svoga zanata izdvojio Fa-

ruka Šamuratova i Entonija Maskola i naravno mog mentora Elvira Bajrića, ističe Ramusović. Naglašava da je uvijek volio izazove, a svaki novi klijent je za njega i novi izazov.

InspIRacIja

- Inspiracija obično dođe u trenutku kada mi klijent sjedne na stolicu. Frizure radim prema crtama lica, zavisno od stila oblačenja neke osobe, jer sve to morate da ukomponujete da bi



Armin kaže da je, osim dobro odrađene frizure i zadovoljnog klijenta, u poslu najvažnije da ga u salonu dočekaju osmijeh, profesionalnost i ljubaznost, ali i kada njihova frizura i kosa ,,govore“ i u njihovo i u svoje ime, te kada su svi zadovoljni, zdravi i srećni

Armin sa fudbalskim reprezentativcem BIH Emirom Spahićem

Sa roditeljima i sestrom

finalni rezultat bio na zadovoljstvo klijenta, a i vas samih, kaže Ramusović. Podsjeća da je radio muzičke spotove regionalnih zvijezda, revije, frizure za filmove poznatih glumaca i režisera, a i autor je elegantnih frizura za muzičkog Oskara. - Vjerovao sam u sebe i svoj rad, a zbog obilja mušterija koji su mi iznad svega nijesam mogao da budem učesnik posljednjeg Fešn vika, ističe Armin i dodaje da je najvažnije u ovom poslu osim dobro odrađene frizure i zadovoljnog klijenta da ga u salonu dočekaju osmijeh, profesionalnost i ljubaznost, ali i kada njihova frizura i kosa ,,govore“ i u njihovo i u svoje ime, te kada su svi zadovoljni, zdravi i srećni, kaže Armin. Zahvaljujući upornom i vrijednom radu, te ljubaznošću kojom neopisivo zrači, on je brzo postao veoma uspješan frizer. Od-

govoran, izuzetno talentovan, vješto gradi svoj put i to korak po korak, stepenicu po stepenicu. Za razliku od mnogih frizera koji znanje, iskustvo i vještine ne žele podijeliti s drugima, Armin je nesebičan. Zbog toga je odlučio da napravi centar za edukaciju frizera koji do sada nijesu imali prilike da nauče. Salon u kojem je Armin Ramusović zove se Nova Bjuti i nalazi se u centru Sarajeva i ima Instagram i Fejsbuk stranicu.@salonljepotenova. Poseban segment njegovog angažmana su humanitarne akcije, koje organizuje da bi pomagao ljudima koji ne mogu da žive od primanja ili prikuplja sredstva za liječenje.

Đed I oTac

Priča o Arminovom znanju i humanosti ne bi bila potpuna bez detalja o njegovim precima i porijeklu. Daleke 1985. godine prema Sarajevu, odnosno Vogošći, prvo se zaputio njegov đed Jusuf (Alije) Ramusović, a deceniju i po ranije odselio je iz Berana u Vitomiricu kod Peći, tada žitnicu i mjesto prepoznato kao plodna ravnica, lakša za život nego Berane. Jusuf je u Vogošći dočekao penziju, a 2011. godine je i preminuo. Crna Gora i rodna gruda mu je uvijek bila u mislima i srcu i stalno je ponavljao svom potomstvu da nikada ne zaborave odakle su i ko su. U Vogošću, odnosno Sarajevo, te 1985. kao dvadeset jednogodišnji momak stigao je i Arminov otac Beka. Bio je rođeni Beranac, a onda već tri i po decenije Sarajlija koji ne zaboravlja Berane, Lim i sve ono lijepo što ga veže za rodni kraj, jer je, kako veli, djetinjstvo proveo na Talumu, gdje im je bila i porodična kuća. Često kaže da se vraća mislima na svoju otadžbinu, na sve njene ljepote i različitosti koje je krase i to s ponosom prenosi i na svoju djecu, sina Armina i kćerku Selmu. Skoro svakoga ljeta sa suprugom Safetom boravi u Crnoj Gori, u Baru, gdje evocira svoje uspomene iz djetinjstva, zadovoljan što potiče iz starogradske beranske familije čiji preci su uvijek bili uz Crnu Goru i sa njom se ponosili. aMeR RaMusoVIĆ

Enigmatika

NeÄ&#x2018;elja, 26. april 2020.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16 i 75/18 ), Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzećima ‘’Drvomont’’ d.o.o. Kotor i ‘’Shop commerce international’’ d.o.o. Kotor, donijeto Rješenje broj UP/I 0501-322/20-187-12 od 23.04.2020.godine kojim je data saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje poslovnog objekata na UP1, a sastoji se od katastarske parcele br. 286, 285/2 i 288 KO Sutvara, Opština Kotor , koji je za potrebe nosioca projekta uradilo preduzeće Paming iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje poslovnog objekata, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosiocu projekta da planirani projekat izgradnje poslovnog objekta, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, eksploatacije i u slučaju akcidenta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv navedenog rješenja zainteresovana javnost može pokrenuti spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja u sredstvima informisanja. Sekreatarka Bojana Petković

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR Hercegovačka do ulice Slobode-savremen jedinstven lokal 400m2 sa 8 privatnih parkinga.Izuzetan po svim kriterijumima. Prostran sa visinama.Nekorišćen.Prodajem. 069/867-791 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 3 PREVOZ preseljenje,odvoz nepotrebnih stvari, tim momaka obučenih za montažu, demontažu unošenje i iznošenje,špedicija kompet usluga.Izdajem metalne podupirače može i prevoz Tel.069/646-969 4 IZDAJEM jednosoban namješten klimatizovan jednosoban stan u zgradi visočije prizemlje na Stari aerodrom, između Volija i Maksija-Arome. Tel. 069/357-808 5 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od f 70 dužine 6 metara sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane. Tel.067/555-215 6

Neđelja, 26. april 2020.

NeÄ&#x2018;elja, 26. april 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. april 2020.

Poslednji pozdrav našem dragom kolegi Дана 24. априла 2020. године преминула је наша драга

Dana 25. aprila 2020. godine posle kraće bolesti u 74. godini, preminula je naša draga majka, sestra, snaha, tetka, strina, baba

ЦВИЈЕТА Вукадинова ДРОБЊАК рођена Влаовић Поводом новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу најуже породице у Пољима – Мојковац, 25. априла 2020. године.

Ожалошћени: син ЈУГОСЛАВ, кћерка ЈУЛИЈА, сестра ЛУЦИЈА, снаха МАЈА, унучад, праунуче и остала многобројна родбина

RANKU M. LJUJIĆU

Tvojim iznenadnim odlaskom sve nas si puno rastužio teško je shvatiti da tako rano ostajemo bez tebe, našeg iskrenog druga i uvaženog kolege. Izkreno žalimo za tobom. Počivaj u miru.

1008

SINDIKALNA ORGANIZACIJA CENTAR BEZBJEDNOSTI BAR

DARINKA – DARE Miloševa RAKOČEVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana drage nam pokojnice obaviće se 25. aprila 2020. godine na groblju Ribnjak u Baru u krugu porodice. Zahvaljujemo svima koji su htjeli izjaviti saučešće.

Ožalošćeni: sin NOVO, kćeri SANJA i NADA, snaha NATAŠA, brat DRAGAN, sestra ĐINA, pastorak ČEDOMIR, zetovi DRAGAN i DUŠKO, unučad i ostala rodbina RAKOČEVIĆ i KRALJEVIĆ

1027

Dana 24. aprila 2020. preminula je u 85. godini naša draga

1032

Posljednji pozdrav dragom kolegi

MILICA Rajkova VUJISIĆ

rođena Sekulović

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 25. aprila u krugu uže porodice na groblju u Zagoriču.

RANKU M. LJUJIĆU

Tvojim preranim odlaskom gubimo dragog i iskrenog prijatelja. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava.

Ožalošćeni: suprug RAJKO, sin DRAGOMIR, ćerke DANKA i NADA, brat MILISAV – MIGO, sestra MILEVA, snahe ZORICA, VANJA, MILKA, LJOŽICA, MILKA i BILJANA, đever VLAJKO, jetrva RUŽA, đeverične, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina VUJISIĆ i SEKULOVIĆ

1011

Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj

SINDIKAT UPRAVE POLICIJE CRNE GORE

MILICI Rajkovoj VUJISIĆ 1033

Žale za njom porodica pokojnog brata DARKA SEKULOVIĆA, snaha MILKA, bratanić DRAŠKO sa porodicom, bratanične DIJANA JANKOVIĆ i DUŠKA BOŽOVIĆ sa porodicama 1031 Посљедњи поздрав драгом

ВЛАДУ ЈОВИЋЕВИЋУ Сјећање на твој лик никада неће изблиједјети. НЕБОЈША ВУКЧЕВИЋ са породицом 1007

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. april 2020.

Umro je

Dragi naš

MILORAD Đokov BOGOJEVIĆ

MIŚO

Sahrana je obavljena 25. aprila 2020. godine u krugu porodice. Dobri naš oče, neka tvoja plemenita duša nađe mir uz našu majku.

Vječno zahvalni za neizmjernu roditeljsku pažnju i ljubav i toplinu i nježnost đeda, s bolom i poštovanjem,

S ljubavlju i poštovanjem, kćer TATJANA, zet MILIĆ unuci DAVID i DANILO POPOVIĆ kćerke TANJA i SVETLANA s porodicama

1024

1025

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

IGORU ANĐELIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

Dragi đede

MILORADU BOGOJEVIĆU Pamtićemo te po dobroti, rodbinskom osjećaju, duhovitosti i poštenju. Počivaj u miru. 1021

RAJKO s porodicom

MILORADE

Posljednji pozdrav našem profesoru ANKA, SANJA, VLADIMIR KADIĆ i LJILJANA ĐINOVIĆ

Zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružio s ponosom će Te pamtiti Tvoji unuci 1012

VASILIJI MILIČKOVIĆU Posljednji pozdrav dragom kumu

Bio si četiri godine naš profesor knjigovodstva i razredni starješina u Srednjoj ekonomskoj školi, – generacija 1968/1972. godine. Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

MARIO, DAVID, ALEKSANDAR i DANILO

MATURANTI ODJELJENJA IV-6 IZ 1972. GODINE 1029

IGORU

Посљедњи поздрав вољеном брату

1026

od porodice pok. BLAŽA LAKOVIĆA 1020

Посљедњи поздрав

ВАСИЛИЈИ МИЛИЧКОВИЋУ Тужна вијест ме погодила у срцу и души. Вјечни бол нанијела за те тешке боли твоје. Вјечно болује твоја сестра МИЛКА са породицом 1022

ВАСИЛИЈИ МИЛИЧКОВИЋУ Почивај у миру драги ујаче. 1023

Твоји: ВЈЕРА, ИЛИНКА, ЉИЉАНА и ИВО

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. april 2020.

POMENI

26. 4. 2017 – 26. 4. 2020.

TUŽNO SJEĆANJE 26. 4. 2001 – 26. 4. 2020.

ЈАНКО ЈОВАНОВ КАТНИЋ ILIJA LEMAJIĆ

Uspomenama na nesebičnu ljubav, pažnju i toplinu. Čuvaćemo te od zaborava.

Supruga LJILJANA i kćerka MAŠA

1030

Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi

ТАТА Јединствени на читавој планети Очи Моје, Рођени Мој Што продадоше Ми Те Мој ТАКИ Још једна годишњица, а лавиринт пред нама Енергија бола одјекује Дуге ноћи уз пламичак ишчекивања Ненадање и очекивање пред нама Асфалт нек’ више проговори сам Глас, који се не чује Очевидац изгубљен у магли иако није 26. април био кишни дан Дан, који води ка крају Има ли очију људских да прогледају Нечовјек, који Те не виђе, а зна којим Те дијелом Цитроена Ц3 1.4 ХДИ покоси А Ти му ТАТА поклони живот 27. маја Пјешачки прелаз упи Твоје кораке А има ли кога да пође од себе Како Ме ниси човјече видио Лик доброте продат за ђавола А због чега Мој ТАКИ

NIKOLA POPOVIĆ I dalje mislimo da nije istina da si otišao, da si nas zauvijek napustio. Teško je svakog dana osjećamo veliku prazninu zbog tvog odlaska. Tješimo se da si sada na nekom boljem mjestu kao što zaslužuješ. Znamo da si među anđelima i da te čuvaju, a mi čuvamo sjećanje na tebe. Ožalošćena porodica: braća MIJO, CARO, BANA, RAJKO, sestra MIRA, snahe VESNA, MIRA, SNEŽANA, ujak JANKO, sestrići, bratanići, bratanične i ostala porodica POPOVIĆ

Тражимо потврду једине истине Ако има правде Траг бордо боје офарбан у безбојно Аутомобил Цитроен Ц3 1.4 ХДИ будуће кораке несавјесношћу возача заустави Доказаће Твоју истину увијек са Тобом Твоји синови Нећемо Те никада, никада, никада дати јачи од судбине, у загрљају Тројкином чувати ТАМАРА, ЖЕЉКО

1014

1013

Dana 30. aprila navršava se godina od smrti naše voljene

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga sestra i tetka

ANE POPOVIĆ Teško je prihvatiti istinu da si nas zauvijek napustila. Uspomenu na tvoju dobrotu i sve godine iskrenog prijateljstva, čuvaćemo zauvijek u našim srcima. GOSPAVA JOVETIĆ sa porodicom

Dana 27. aprila 2020. navršava se 18 godina od smrti našeg dragog

Dana 18. maja 2020. navršavaju se 22 godine od smrti naše drage

JOKE Stevove KALUĐEROVIĆ Počivaj u miru, u zagrljaju svog sina i supruga. Od porodice pok. MLADENA 1016

TUŽNO SJEĆANJE Godina dana

ZORKA BOJANOVIĆ Uvijek si računala koliko je dana prošlo, da vam se nije u goste došlo. Zato, nemoj nas kritikovati što ne možemo sada doći, ali prvom prilikom do vječne kuće ćemo ti poći... Za tvoj osmijeh, širokogrudost i za svaki savjet koji bi nam uvijek dala... Za sve Ti Velika Hvala... S poštovanjem i ljubavlju, zauvijek ćemo te se sjećati... 1018

1028

Godina je od smrti

Tvoja sestra ZLATANA RADAK sa porodicom

JOVANA

dvadeset godina

KALUĐEROVIĆ

STEVO

Čuvaćemo vas od zaborava. 1017

MARKO sa porodicom

Dana 26. aprila 2020. se navršavaju tri godine od smrti

Četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena

MILENE KANDIĆ rođene Banjević

ZORKA BOJANOVIĆ NIKOLE MURIŠIĆA

SLAVOJKE – CAKE MURIŠIĆ

Sjećanje ne blijedi. Uvijek ste sa nama.

Uvijek si bila sa mnom i mojom porodicom kada nam je bilo teško i kad smo se radovali. Nadam se da si sada u toplom zagrljaju sa Željkom i Daliborom, koje si puno voljela i uvijek sa osmijehom dočekivala i ispraćala. Počivaj u miru, plemenita dušo.

Sin IGOR sa porodicom 1009 Dana 26. aprila 2020. navršava se 10 godina od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac i brat

Sestra LJUBICA sa porodicom

Porodica MURIŠIĆ 1010

Draga majko, počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala.

1019

GOJKO ĐUKANOVIĆ Čuvamo te u svojim srcima, mislima i uspomenama, gdje si prisutan svakodnevno. Uvijek ćeš biti voljen i nikada zaboravljen. 1015

PORODICA

TV program

Neđelja, 26. april 2020.

FILM

RTCG 1 23:00

SERIJA

PRVA TV 11:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Lisabonska priča

Igra sudbine

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RTCG 1 REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Korona – Ostani doma 10:50 Program za djecu, r. 11:30 Mali veliki Romi 12:10 Koncert 13:10 Živa istina, r. 14:30 Nacionalni parkovi, r. 14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Narodni neprijatelj, r. 17:00 Crnogorci sentom po svijetu, r. 17:40 Muzika 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Preko veze 20:50 Muzika bez granica – Vasa Pavić 21:35 Ulica milosti, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Lisabonska priča, film 00:40 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program, r. 10:15 Dnevna soba, r. 13:45 Na mjesto građanine pokorni, r. 15:30 Major Bauk, r. 17:30 Još uvijek Alis, film 19:30 Dnevnik 2 20:10 Nesalomljiv 2, dok. film 21:08 Umjetnost sa vremenom 21:16 Exodusi 21:31 Dom, kratki film 21:45 Nokturno za Kotor 22:00 Dan četrnaesti, film 23:41 Muzički program 00:40 E sport

06:30 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:00 13:10 14:40 16:30 17:00 17:15 19:00 19:30

21:00 23:00 23:30 01:15 03:00

Zlatni krug, kviz Auto moto show, r. Jutarnji žurnal Tate, r. Jutarnji žurnal Tate, r. Igra sudbine, r. Čudesna šuma, crtani film Iluzionista, r. Auto moto show Žurnal Izgubljeni u ljubavi, r. Žurnal Moja velika pravoslavna svadba 2, film Parada, film Noćni žurnal Pod suncem Toskane, film Parada, r. Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:10 07:45 08:45 09:30 11:00 11:15 13:00 13:20 15:00 15:20 16:15 16:30 16:45 18:00 18:30 20:00 22:00 23:40 01:15

Centralni dnevnik, r. Ljubav, navika, panika, r. Kefalica, r. Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. Vijesti Veče sa Ivanom Ivanovićem, nastavak Vijesti Zauvijek susjedi, r. Vijesti Zdravi sa dr Katarinom Bajec Popodne sa Leom Kiš Vanredne vijesti Popodne sa Leom Kiš, nastavak Centralni dnevnik Zauvijek susjedi, s. Supertalent Londonski bulevar, film Djevojka iz kluba Golo oko, r. Ugovor za ubistvo, r.

VIJESTI

A1 TV

07:00 Prodavnica namanjih l jubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Pčelica, e. 08:50 Božićno vjenčanje, film 10:20 Skoro prijatelji, r. 12:00 Vijesti 12:06 Nesrećna Džasmin, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine II, s. 20:05 Šarlot Grej, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Laku noć i srećno, film 00:05 Gospodin Niko, r. 02:40 Božićno vjenčanje, r.

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

RTV BUDVA

PINK M 05:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:15 13:10 14:15 17:45 19:00 20:00 21:30

Film Nemoguća ljubav, r. Preživjeti Beograd, r. Zakletva, r. Magazin in, r. Zadruga, uživo Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal Zadruga, uživo Scena, pregled sedmice Film Zakletva

22:30 Zadruga, uživo 23:00 Zadruga, uživo

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

prognoza za 26. 04. 2020.

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

17:50 Muzički program 18:00 Puls 18:25 Muzički program 19:00 Zelena patrola 19:35 Ćakule 20:00 Ćakule 20:30 Ćakule 21:00 Naše ljeto, r. 21:30 Muzički program 22:00 Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

Vremenska prognoza

Crna Gora

PORTAL POBJEDE

desk@pobjeda.me

777

2° 12° 3° 4° 11° 4° 9° 10° 3° 10°

18° 22° 19° 20° 22° 19° 23° 21° 18° 20°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

6° 2° 4° 2° 9° 2° 3° 11° 10° 0°

21° 18° 19° 18° 23° 18° 18° 20° 21° 14°

Ponedjeljak 27. 04. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.44 sati

ZALAZAK SUNCA

19.37 sati

Sjutra promjenljivo oblačno, na jugu duži sunčani intervali, a poslijepodne u sjevernim i centralnim predjelima ponegdje kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 1 do 12, najviša dnevna 14 do 24 stepena.

www.meteo.co.me

Utorak 28. 04. 2020.

Magazin

Neđelja, 26. april 2020.

Stjepan Hauser sjutra nastupa u pulskoj Areni

Nađimo nadu u našoj humanosti

ZAGREB - Stjepan Hauser će u ponedeljak, 27. aprila u 19 časova nastupati sam u praznoj pulskoj Areni, a cijeli koncert ,,Alone Together“ će biti prenošen uživo na Jutjubu. Slavni violončelista će se pridružiti muzičarima koji podržavaju i posvećuju svoju

muziku svim djelatnicima koji rade na prvoj liniji odbrane protiv virusa korona. Uz to, Hauser na ovaj način takođe podržava kovid-19 Solidarity Response Fund. - U ova teška vremena, ljudski duh je pokazao svu svoju snagu. Našli smo ga u ljudima koji nas svakodnevno okružuju,

Stonsi objavili novu pjesmu

Bluz o pandemiji LOS ANĐELES - Kultni Stonsi predstavljaju novi singl „Living in a Ghost Town“, koju su prvo na iznenađenje mnogih fanova kratko najavili putem svojih društvenih mreža, a zatim svega nekoliko minuta kasnije i premijerno predstavili. Objavu novog singla prati i spot. - Bili smo u studiju prije ove čitave situacije sa pandemijom virusa korona i snimali neke nove materijale. Jedna pjesma nam se svima počela posebno isticati u ovom periodu u ko-

jem sada živimo i pronašli smo način kako da je dovršimo dok smo u izolaciji. I to je upravo „Living in a Ghost Town“ i nadam se da će vam se svidjeti kratko je otkrio Mik Džeger, koji zajedno s Kitom Ričardsom autorski potpisuje novu pjesmu. Detalje otkriva i Ričards. - Pjesmu smo snimili prije više od godinu u Los Anđelesu, kao dio novog albuma. A zatim je krenulo sve ovo te smo Mik i ja zaključili da je trebamo čim prije dovršiti. I sad je vani. Čuvajte se! – kazao je Ričards.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

a čiji izvanredan posao spašava živote, u radnicima koji su na prvoj liniji svima nama koji smo samo ostali kod kuće. Premda smo prisiljeni biti razdvojeni, ostali smo zajedno. Ostanimo zajedno dok držimo razmak i nađimo nadu u našoj humanosti - poručio je Hauser.

Ališa Kiz predstavila novu pjesmu

,,Good job“ za heroje na prvoj liniji odbrane NJUJORK - Pjevačica Ališa Kiz pjesmu ,,Good Job“ je napisala prošle godine sa suprugom, producentom Svizom Bitzom, a biće službeno objavljena na Ališinom nadolazećem, sedmom studijskom albumu ,,Alicia“. Pjesma je u originalu bila napisana u čast svim neopjevanim herojima u njenom životu, kao što je njena majka ili neki drugi koji su često ostali nezapaženi. S obzirom na globalnu pandemiju, ispostavilo se da njena poruka odgovara sadašnjem trenutku. Stoga je Ališa Kiz sinoć na CNN-u premijerno izvela pjesmu ,,Good Job“, a pjesma će biti i dio CNN-ove kampanje ,,Heroes“. - Gdje god da ste, na prvim li-

Pjesma je u originalu bila napisana u čast svim neopjevanim herojima u njenom životu, kao što je njena majka nijama u bolnicama, učite djecu kod kuće, nosite poštu, pakete, hranu, ili se suočavate s nekim drugim osobnim poteškoćama zbog kovida-19, saosjećam sa vama. Vidimo vas, volimo vas i cijenimo kaže slavna pjevačica. CNN-ova ,,Heroes“ kampanja slavi obične ljude koji su po-

U pripremi novi film o životu Vitni Hjuston LOS ANĐELES - Rediteljka Stela Mekgi priprema film o životu američke pjevačice i glumice Vitni Hjuston, saopštio je portparol rediteljke. Film ,,I Wanna Dance With Somebody“ biće snimljen u koprodukciji Entonija Mekartena koji je napisao scenario. Nasljednici Vitni Hjuston, koja je preminula 2012. godine, dali su saglasnost za film i najavili saradnju, prenio je sajt Deadline. To neće biti prvi film o slavnoj pop pjevačici. Godine 2015. Lifetime je snimio

Vitni Hjuston

,,Whitney“, biografski film o Vitni i izazvao pomiješane reakcije javnosti, dok se čla-

novima njene porodice nije dopao. Vitni je pronađena mrtva u

kadi jedne hotelske sobe 2012. godine. Njena smrt je okarakterisana kao nesrećan slučaj i posljedica davljenja, a navedeno je da su smrtnom ishodu doprinijeli srčano oboljenje i kokain. Pjevačica je izdala 15 studijskih albuma, a prema Ginisovoj knjizi rekorda bila je ženski vokal sa najviše nagrada, među kojima dvije nagrade Emi, šest Gremija i 30 Bilboard Music Award nagrada. Prodala je više od 200 miliona albuma i singlova širom svijeta i igrala u filmovima ,,Tjelohranitelj“ sa Kevinom Kostnerom i u ostvarenju ,,Sveštenikova supruga“.

stali heroji tokom kovid-19 krize, te pozivaju gledaoce da dijele fotografije i video- snimke pojedinaca iz njihovih zajednica koji rade odličan posao

kako bi svijet učinili boljim, sigurnijim i zdravijim mjestom. CNN će prikazivati kolekciju tih materijala kroz TV i digitalne kanale svake sedmice.

Barlou i Vilijams otpjevali hit ,,Shame“

Virtuelni duet LONDON - Fanovi sastava Take That oduševljeni su ponovnim okupljanjem Gerija Barloua i Robija Vilijamsa. Njih dvojica su otpjevali njihov singl ,,Shame“ iz 2010. godine. Njihovi pratitelji su se iznenadili kada su vidjeli snimak koji je dvojac napravio iz svojih domova. Na svojoj Instagram stranici, četrdeset devetogodišnji Geri napisao je: - Oprosti što si me toliko dugo čekao za ovo. Da, povratak dinamičnog dua – poručio je Geri. U videu, njih dvojica su baš uživali dok su pjevali, a Gari je i svirao na klavijaturi. Fanovi su bili oduševljeni duetom iznenađenja. ,,Hvala vam puno na ovome. Stvarno sam dugo čekao na to - glasio je jedan komentar.