Dnevni list Pobjeda 01 - 03. 05.2020. by Pobjeda

ČEKAJUĆI DAN POSLIJE: Kakve posljedice je ostavio prvi talas korona virusa i nazire li se kraj opakoj zarazi I.BOŽOVIĆ

ZA PRAZNIČNI BROJ GOVORE Direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša

Rezultate Crne Gore ne vidi jedino ko ne želi STR. 8.

Ministarka nauke Sanja Damjanović

KAKO ŽIVJETI U DRUGAČIJOJ NORMALNOSTI

Uz pomoć naučnika aktivirati tradicionalne privredne grane STR. 16. i 17.

Majkl Halcel, profesor na Institutu za spoljnu politiku „Džon Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu

Crna Gora da nastavi reforme i dokaže da živi proširenje EU

Crna Gora je, makar ovih 45 dana, bila najbolja koju pamtimo posljednjih decenija; puna ljubavi i humanizma, brige i samilosti, spremnosti i snage da se pruži ruka pomoći. Brzo ćemo znati je li to bilo naše pravo lice ili samo kratkotrajna iskra, pa ćemo već od poneđeljka biti oni stari, bez brige za drugoga STR. 2, 3. i 4.

PARALELNI INTERVJU: Ministri zdravstva Hrvatske prof. dr Vili Beroš i Sjeverne Makedonije doc. dr Venko Filipče

ŠTO SMO NAUČILI IZ PANDEMIJE KOVID - 19: Crna Gora ne odustaje od turizma, ali planira podstaći svaki smisleni projekat real ekonomije

Dugo ćemo tražiti balans između rizika od bolesti Aerodrome otvaraju do kraja maja i nastavka života

STR. 5, 6. i 7.

STR. 20. i 21.

Važno otkriće Ronilačkog tima arheologa Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore

Mač „skijavoneska“ izronio iz rijeke Zete

PRIČA IZ ZAGREBA: Crnogorski glumac Momčilo Otašević

STR. 24.

Lakše bi mi pala izolacija da sam na Njegušima

STR. 13.

Migel Morgado, Direktor za jadranski region u Evropskoj investicionoj banci

EIB će podržati Crnu Goru sa novim zajmovima STR. 11.

Petar Kapisoda, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore

Strah me da nas čeka izuzetno teška godina STR. 26. i 27.

STR. 35.

NAREDNI BROJ IZLAZI 4. MAJA

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

ČEKAJUĆI DAN POSLIJE: Kakve posljedice je ostavio prvi talas korona virusa i nazire li se kraj

Kako živjeti u drugačijoj normalnosti Nema dana osim onoga koji će doći. Eto, od 4. maja stege će biti manje, disaće se lakše. Jasno je, svijet će, teško izranjavan, žestoko izmrcvaren, ipak pobijediti. Mučna će to pobjeda biti, preskupo plaćena iako još ne znamo konačnu cijenu, koliko će još biti mrtvih ljudi, uništenih porodica, koliko nakupljenog straha… Pričaće se, analizirati ovdje i vani, ova borba za opstanak. Mnogo će biti pitanja, teško će biti naći odgovore. Evo za početak jednog za nas: kako je to CrPODGORICA - Svijetom je protutnjio prvi talas korona virusa i za sobom ostavio sablasne posljedice: odnio je više od 200.000 života, zarazio više od tri miliona ljudi. Mnogima su i dalje pred očima one dramatične slike iz bolnica evropskih gradova, očajnička borba ljekara i sestara za život pacijenta, skrušenost kad se izgubi bitka. Kako smetnuti iz pamćenja prizor one mučne kolone vojnih kamiona koja pod okri-

8.221 rješenje o samoizolaciji izdato je od 15. marta do 24. aprila

na Gora prije četiri godine označena kao država koja ima najgori zdravstveni sistem u Evropi, uspjela da odoli prvom talasu korone bolje od ijedne druge evropske države? Sjećate se: 2016. godine, bili smo posljednji, na 135-om mjestu. Na dnu dna. Ko zna, možda smo, u onim najtežim, stresnim, izazovnim vremenima - bolji nego što jesmomo onih ,,normalnih“ dana. Crna Gora je, makar ovih 45 dana, bila – najbolja koju pamtimo u nekoliko posljednjih decenija.

ljem noći lagano napušta Bergamo, natovarena teretom mrtvačkih kovčega dok porodice u svojim karantinskim sobama oplakuju umrle… Iako ovih dana jenjava prvi talas epidemije i polako se države i društva pripremaju na život nakon oštrih restriktivnih mjera, još se ne nazire



Podgorički Dom zdravlja planira da sprovede brojna istraživanja i ispita uticaj infekcije na zdravlje ljudi. Specijalistkinja psihijatrije dr Maida Burdžović rekla je da sada rade istraživanje o uticaju pandemije na mentalno zdravlje zaposlenih u zdravstvu

krajnji bilans zaraze. Dodatno, nespokojstvo izaziva neizvjesna budućnost. Stručna javnost još ne može pouzdano da odredi dužinu trajanja pandemije - dok se ne pronađe vakcina protiv opake zaraze, ne otvara se prostor za normalan život. Može li i hoće li se život vratiti

Dr Maida Burdžović

Nekako prepuna ljubavi i humanizma, brige i samilosti, hrabrosti i patriotizma, spremnosti i snage da se pruži ruka pomoći znanon i neznanom, samo ako je u nevolji… Je li to bila samo iskra koja brzo gasne, pa ćemo od poneđeljka, biti oni stari, ,,normalni“ puni pohlepe i bez brige za drugoga? Hoćemo li opet da se licemjerno ljubakamo u obraz po tri puta čak ako tako i prenosimo zarazu; da cjelivamo zarđale kašike samo zato što nam to neko kaže da tako treba. Želimo li da opet u normalu?! I kakva će biti ta normalnost u sjenci korone?

POSLIJE KARANTINA

Procjenjuje se da sada u svijetu, otprilike 2,6 milijardi ljudi - jedna trećina svjetskog stanovništva - živi u nekoj vrsti izolacije ili karantinu. I to se smatra jednim od najvećih

živimo u društvu gdje je vjera u crkvu važnija od vjere u čovjeka, gdje je partijska pripadnost sve, a običan čovjek samo ništica, puka brojka? Na kraju, hoćemo li opet u Crnoj Gori da živimo kao da se ništa desilo nije i da čekamo - drugi talas. Da, pjesnik je rekao, nema dana osim onoga koji će doći. Bilo bi dobro kada bi od poneđeljka makar pokušali da živimo neku novu normalnost, pa i za zeru bolju od ove koju smo (i)živjeli? Da ne bude da smo najbolji samo nenormalna vremena.

,,psiholoških eksperimenata“. Koji niko nije naručio, ali koji svi živimo iz dana u dan. Nedavno je međunarodni naučni medicinski časopis The Lancet objavio pregled 24 ranije urađene studije o psihološkom uticaju karantina. Studije su obuhvatile deset zemalja i uključivale ljude sa SARS-om, ebolom, ptičijim i pandemijom gripa H1N1 (svinjskim gripom). Duže ostajanje u karantinu, prema pojedinim nalazima, povezano je sa slabijim mentalnim zdravljem, posebno post-traumatskim simptomima stresa, ponašanjem izbjegavanja i ljutnjom. Ljudi koji su bili u karantinu više od deset dana pokazali su znatno veće post-traumatske simptome stresa od onih koji su u tim objektima boravili manje. Nakon izolacije mnogi su nastavili da izbjegavaju ljude. Upoređujući post-traumat-

2,6

milijardi ljudi, jedna trećina svjetskog stanovništva, živi u nekoj vrsti izolacije ili karantinu

ske simptome stresa kod roditelja i djece u karantinu sa onima koji nijesu imali to iskustvo, utvrđeno je da su prosječni rezultati post-traumatskog stresa četiri puta veći kod djece koja su bila u karantinu. Ni pojedini medicinari nijesu mogli adekvatno da se suoče sa stresom. Neki od njih su čak, nakon tri godine od boravka u karantinu prijavili visoke depresivne simptome. Medicinski časopis zaključuje da je psihološki uticaj karantina značajan, može da

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

opakoj zarazi

VUKIĆEVIĆ: Otuđenje od vlastite prirode Prva i osnovna potreba čovjeka je, podsjeća profesor Slobodan Vukićević, da bude čovjek i da ima svoju zajednicu, bez koje ne može biti čovjek. Nužnost čovjeka je, kaže on, djelovanje u smislu ostvarivanja svoje generičke suštine u svoj zajednici, ali tu je i njegova sloboda. Ovu ljudsku potrebu, ističe, ne može zamijeniti nijedan interes. - Liberalni projekat društva redukuje pojedinca na interese - prije svega ekonomske, time i političke - i tako ga ,,iskorjenjuje“, onesposobljava da bude aktivni član-građanin svoje zajednice. Liberalni sistem i zajednicu redukuje na tržište i državu i time obezbeđuje njihov monopol u društvu, a pojedinca ostavlja bez zajednice. Sve to ima nužnu posljedicu otuđenost čovjeka od svoje vlastite prirode i prirode uopšte. U tome je uzrok svih pandemija, pa i ove pandemije korona virusa, kojim se savremena liberalna društva, pa i crnogorsko, uopšte ne bave, već samo raspravljaju o posljedicama i rješavaju posljedice u skladu sa logikom kojom su i proizvela pandemije – kaže Vukićević.

Kako napraviti dovoljno vakcina za čitavu planetu U Paster Institutu u Parizu na pronalasku vakcine protiv kovida-19 rade naučnici među kojima je i Crnogorka, strukturna virološkinja i viša naučna istraživačica dr sc. Marija Backović. Počeli su da rade u januaru i, kaže ona za Radio Crne Gore, nije realno da će vakcina biti spremna za imunizaciju bar za 20 mjeseci. Kada vakcina stigne, dodaje ona, može da se javi kašnjenje u distribuciji, jer nije lako napraviti dovoljno vakcina za cijelu planetu. Očekuje da će, vjerovatno narednih pet godina, virus i dalje biti u cirkulaciji dok se ne imunizuje čitava populacija zemlje. - Ljudi treba da shvate da ne možemo da se vratimo na isti način života kakav je bio prije pandemije kovida-19. Moramo zaboraviti na rukovanje, grljenje i grupisanje narednih dvije-tri godine, dok ne primimo vakcinu – rekla je ona. Komentarišući najave naučnika iz

Marija Backović

Velike Britanije da bi vakcina za korona virus mogla da bude spremna već na jesen, Backović je rekla da je skeptična.

Podsjetila je da je takvu izjavu dala profesorica Sarah Gilbert sa Oxford Univerziteta čiji tim je razvio jednu od kandidata za kovid vakcinu. Glavna poteškoća, prema njenim riječima, sa tako brzom proizvodnjom je što, čak i ako sakupe dovoljno kandidata za testiranje, u Evropi i Velikoj Britaniji, smo sada na izmaku epidemije i učesnici ovog testiranja neće biti veoma izloženi virusu. - Zbog toga, vjerovatno, neće uspjeti da sakupe dovoljno podataka za uvjerljive zaključke – rekla je ona. Svijet, s druge strane, strahuje od drugog smrtonosnog talasa infekcije. Vodeći nemački i svjetski virusolog Kristijan Drosten u intervjuu za Gardijan saopštio je da ga se plaši. Istakao je da je grupa za modeliranje na Harvradu koju predvodi Mark Lipsič ukazala na to da bi prenos mogao da uspori tokom ljeta, ali da će to dati mali efekat.

bude dugotrajan, ali da nikako ne sugerišu da se ova vrsta izolacije ne smije koristiti. - Psihološki efekti izbjegavanja mjere karantina i omogućavanja širenja bolesti mogu biti još gori – precizirali su oni. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je da mjere izolacije i karantina za one koji su potencijalno bili izloženi zaraženima od korona virusa traju skoro mjesec tačnije 28 (14+14) dana. Ta mjera ograničenog kretanja se primjenjuje u Crnoj Gori, a iz Uprave za inspekcijske poslove kažu za Pobjedu da su u periodu od 15. marta do 24. aprila izdali 8.221 rješenje o samoizolaciji. Za karantin ih je bilo 1.795.

CRNOGORCI I LOCK OUT

Podgorički Dom zdravlja planira da sprovede brojna istraživanja i ispita uticaj infekcije na zdravlje ljudi. Specijalistkinja psihijatrije dr Maida Burdžović iz te zdravstvene ustanove rekla je da sada rade istraživanje o uticaju pandemije na mentalno zdravlje zaposlenih u zdravstvu, jer je jako važno da dođu do jasnih podatka kako su se zdravstveni profesionalci snašli tokom ovde pandemije. - Mnoge stručnjake, iz raznih naučnih oblasti, pandemija izazvana kovidom-19 je podstakla na naučno-istraživački rad. Stiče se utisak da će mnogi simptomi koje je izazvala ovakva globalna kriza prvi put biti opisani u psihijatrijskoj i psihološkoj nomenklaturi. Samim tim, sve promjene u ponašanju ljudi potrebno je realno sagledavati i pratiti u kontinuitetu kako bi se mogućim adekvatnim intervencijama spriječilo produbljivanje nastale krize, kako za pojedinca, tako i za cijelokupnu zajednicu - navodi ona. Dodaje da sigurno možemo očekivati probleme u snalaženju na raznim poljima, naročito, ako epidemiološka situacija bude zahtijevala duže praćenje. Već su, prema riječima Burdžović, vidni tragovi koje zaraza ostavlja na građane. Centar za mentalno zdravlje u podgoričkom Domu zdravlja u vrijeme pandemije pozivaju građani iz čitave Crne Gore. Njihova statistička baza bilježi da se generalno najčešće susrijeću sa paničnim stanjima i za stres povezanim poremećajima. Neznatan broj njih, kaže Burdžović,

ODgOvOr NA KrIzU zA PONOS: Zdravstveni sistem reagovao efikasno

MUGOŠA: Mutacija virusa ne mora da znači manju infektivnost Pitanje slabljenja virusa tokom cirkulacije u populaciji, objašnjava prof. dr Boban Mugoša, jako je kompleksno. - Tvrdnja da virusi kretanjem kroz populaciju gube dio svoje virulencije (u užem smislu: patogenosti) nije pravilo, osim ako se namjerno insistira na tome prilikom presijavanja virusa na ćelijskim kulturama sa specifičnim ciljem da se dobiju oslabljeni virusi koji bi se koristili kao osnov proizvodnje vakcina i ljekova – kaže on. Naravno da će se tokom kretanja virusa u svjetskoj

srećom, za sada, zahtijevao je i medikamentoznu terapiju kako bi tegobe bile kontrolisane. - Stres, u stvari, predstavlja reakciju našeg organizma da se izbori sa nekom neprijatnom situacijom. Ishod takve reakcije može da bude bez posljedica za naš organizam, kao i sa posljedicama kada izaziva niz patoloških promjena. Reakcija na stres krajnje je individulana stvar i zavisi od niza faktora, najviše od otpornosti koju svaki pojedinac ima. Dobro organizovane, zrele ličnosti imaju svakako veću sposobnost da se iznesu sa svakom stresnom situacijom. Iscrpljeni, bolesni, nezreli pojedinci reaguju češće pojavom

populaciji akumulirati i mutacije, dodaje naš sagovornik i objašnjava da će se tako, poslije nekog vremena, genom virusa razlikovati od onog „originalnog“. - Međutim, sam proces mutageneze je nezavisan od efekta koji će mutacija imati na osobine virusa. Ovo u biologiji, praktično znači da se može očekivati da će neke mutacije povećavati infektivnost, patogenost i prenosivost virusa, druge će ove osobine smanjivati, a treće mutacije neće imati efekta na osobine virusa. U genetičkom smislu, nema razloga da virus obavezno mutira u jednom (bilo kom) prav-

simptoma loše adaptacije, te se oni i teže izbore sa novim okolnostima – rekla je ona.

ISKUŠENJE SLOBODE

Od 4. maja u Crnoj Gori će se znatno ublažiti restriktivne mjere za suzbijanje širenja korona virusa u svjetlu činjenice da se zaraza u našoj državi drži pod kontrolom. Radiće prodavnice, zanatske radnje, servisi, frizerski i kozmetički saloni, fitnes centri, knjižare, stomatološke ordinacije, auto-škole, muzeji, galerije. I svi će, uključujući i građane, morati da se prilagode novim pravilima ponašanja – obaveznom nošenju zaštitne maske i obezbjeđivanju fizičke distance.

Mnogi još nijesu svjesni da će, i nakon prvog otvaranja, biti mnogo restrikcija. Podrazumijeva se, osim držanja fizičke distance, obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru, obavezna dezinfekcija pri ulasku ili izlasku iz radnji… Naš epidemiolog, direktor Instituta za javno zdravlje, prof. dr Boban Mugoša, smatra da nema ništa loše u tome da neke mjere kojih se sada strogo pridržavamo postanu dio naše svakodnevice. - Naročito higijena ruku i opšta pravila vezana za pooštrenu higijenu u javnim prostorima. Tu su onda i manja upotreba liftova, određene zdrave prehrambene navike, rad od kuće i čitav niz drugih

cu niti da će bilo koja od mutacija (koje su na svu sreću rijetke) dovesti do nastanka nekog značajno opasnijeg patogena – objašnjava Mugoša. Ponovna pojava obolijevanja na jesen, kako kaže, ne može se isključiti. - Radi se o respiratornom patogenu koje karakteriše izražena sezonalnost u jesen i ranu zimu što sve zavisi od dešavanja na globalnom nivou i ostanka virusa u populaciji u onim državama koje karantinskim mjerama ne uspiju ugasiti žarišta – naglašava Mugoša.

navika koje smo polako i postepeno usvojili - kaže Mugoša i napominje da držanje distance, naravno ne u ovako ekstremnoj formi, može da postane jedna ,,dobra i zdrava svakodnevna navika“. Postoje najave, dodaje on, da će biti za izvjesno, neodređeno vrijeme i obaveza nošenja maski u međunarodnom javnom saobraćaju. - Ne bi me čudilo da se u budućnosti uvede obaveza nošenja maski u međunarodnom javnom saobraćaju, posebno avionskom – ističe Mugoša.

DRUGA FAZA

Kakva god bila nova pravila izvjesno je da se svijet, naravno i Crna Gora, ubrzano kreće ka

ublažavanju mjera koje su tako presudno doprinijele da se dobije prva i najteža borba sa nevidljivim protivnikom. Ako se uspješno savlada ova druga faza, dodatna relaksacija zabrana uslijediće 18. maja. Tada će početi da rade kafići i restorani, a u četvrtoj fazi u planu je da se omogući odvijanje međugradskog saobraćaja. Kako će pojedinac da funkcioniše u tom novom-starom socijalnom okruženju? Kako će da izgledaju novi odnosi među ljudima, svjesni svi opasnosti od fizičkog prisustva, i hoće li od straha ustuknuti od novih poznanstva? nastavak na 4. strani

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

Asimetrija porodičnog vremena Ranije je Nacionalna SOS linija za žrtve nasilja, a nakon uvođenja mjera za zaštitu od širenja korona virusa, registrovala više poziva nego ranije. Sociolog profesor Slobodan Vukićević kaže da u uslovima povećanih mogućnosti provođenja vremena u porodici se javlja nasilje ili povećan broj za razvod braka, jer ,,imamo naglo povećanu unutrašnju asimetriju porodičnog vremena“. Porodica je, kaže on, temeljna institucija društva koja proističe iz same generičke suštine čovjeka i prirode ljudske zajednice i kao takva nosi u sebi razvojni potencijal društva. - Porodično vrijeme se ispoljava u karakteru simetrije posebnih vremena svih članova porodice, i kao takvo, predstavlja neiscrpni i nezamjenljivi socijalni kapital svakog društva, oazu sreće. Porodično vrijeme je u tom smislu, značajan indikator ,,zdravog“ društva. Zašto je porodično vrijeme izgubilo iskonsku snagu koja progresivno utiče na pojedinca, odnose u porodici i odnose porodice sa svojim okruženjem? Zašto ljudi u vrijeme pandemije, porodično vrijeme doživljavju kao dosadno vrijeme? Znači, postoje ozbiljni uzroci koji upućuju članove porodice da porodično vrijeme, zamijene nikim drugim vremenom, odnosno da odsustvuju (stvarno ili virtuelno) iz porodičnog vremena. Ti uzroci su postojali i prije pojave pandemije, ali im nijesmo poklanjali nikakvu pažnju – naveo je on.

nastavak sa 3. strane

Tačne odgovore o uticaju novog obrasca ponašanja, prema riječima psihološkinje Burdžović, naći ćemo u budućnosti, zavisno od epidemiološke situacije. - Jako je važno da mi svojim ponašanjem i navikama možemo značajno uticati na njen razvoj. To je ono što je ključno, a zbog svega toga naše kulturološke navike mogu i sačekati. Pažnju, brigu, ljubav uvijek možemo iskazati, ovoga puta, više riječima – kaže ona.

STRAH OD NOVOG TALASA

Daleko smo od kraja pandemije, poručuju iz Svjetske zdravstvene ogranizacije. Čeka se dolazak drugog talasa za koji je, kako je poručeno iz crnogorskog zdravstva, Crna Gora spremna. Ako se to dogodi, Burdžović očekuje da će uz novi talas zaraze doći do ponovnog talasa straha, panike i svega onoga čemu smo svjedočili. - Očekivano bi bilo da tada naše reakcije budu pribranije, pravovremene jer tada nećemo moći da kažemo da nemamo iskustvo – kaže ona. Kada sve ovo prođe, kako dodaje, nikako ne bi željela da preko noći građani zaborave na sve napore i aktivnosti koje su morali da ulože da ova epidemija kod nas izgleda drugačije, nego li u nekim zemljama u bliskom okruženju. Cilj svakog od nas, zaključuje



Podgorički Dom zdravlja radi istraživanje o uticaju pandemije na mentalno zdravlje zaposlenih u zdravstvu, jer je jako važno da dođu do jasnih podatka kako su se zdravstveni profesionalci snašli tokom ovde pandemije

naša sagovornica, treba da bude - postati jači, solidarniji, bolji od juče. - Čovjek po prirodi stvari teško uči. Kad smo mi u pitanju, čini mi se da je to i prečesto. Željela bih da se navike naših građana promijene, da postanu bolje, naprednije. To kao zajednica zaslužujemo – navela je ona.

BUĐENJE ILI…

Podijeljena su mišljenja među svjetskim stručnjacima da li će pandemija uticati, pak, na stvaranje boljeg i pravednijeg svijeta. Optimista je profesor psihologije na američkom Univerzitetu Kolumbija Piter Koleman, koji izučava konflikt. Kaže da će nenormalni šokovi korona virusa smanjiti polarizaciju širom svijeta, jer ideja ,,zajedničkog neprijatelja“ tjera ljude da pređu preko svojih razlika da bi se zajedno

suočili sa rizikom. Uvjeren je da kovid-19 generiše zajedništvo i pomaže ljudima da se resetuju i pregrupišu, te da spoljna prijetnja u ljudima budi altruizam. - Promjena ponašanja ljudi ne može se očekivati na bazi praznog moralisanja u kojem se propagira opšte dobro kao životna perspektiva, a društveni sistem se bazira na liberalnoj bezobzirnosti privatnih interesa, u kojima se guši ljudska (generička) suština građanina i njegove zajednice – kazao je za Pobjedu sociolog Slobodan Vukićević. Pandemija, prema njegovim riječima, ima i dobrih stvari, jer je ukazala na drastičnost uspostavljenog sistema vrijednosti u kojem su najznačajnije životne vrijednosti i opšte dobro, daleko ispog političko-tehnokratskih. Tek pandemija korona virusa, ,,trenutno 'osvešćuje' političare da zdravstvene i prosvjetne radnike – samo ne znamo koliko će ta 'osviješćenost' trajati – proglašavaju herojima i ukazuju na to da ih treba podići na skali vrijednosti“. Krucijalan značaj, smatra profesor, ima monteskijevsko pitanje: kada će duh društvenog sistema probuditi svijest, posebno savjest, ljudi da shvate pandemiju kao odgovor prirode na sve ono što ljudi rade prirodi i vlastitoj ljudskoj prirodi? Možda će se odgovor na ovo drevno pitanje u savremenom brzom svijetu ipak duže čekati. Nada ĐURĐEVAC

Austrija ublažavanjem mjera ušla u novu fazu borbe protiv korona virusa

Život grabi ka pobjedi Prema podacima sajta worldmeters.info, Austrija ima 15.400 inficiranih, a do sada je preminulo 580 osoba. U potpunosti se oporavilo njih 12.800. Epidemiološka situacija ocijenjena je kao povoljna DERSTANDARD.DE

JEDNO OD OBILJEŽJA BEČA: Katedrala Svetog Stefana do daljnjeg će biti zatvorena za posjetioce

» Iz Beča: Miloš MILAČIĆ Dok se mnoge evropske zemlje tek spremaju za nastavak borbe protiv virusa kovid-19, Austrija, čini se, već uveliko igra to „drugo poluvrijeme“. I rezultat drži pod kontrolom. To potvrđuju najnovije mjere Vlade ove zemlje, koje građanima omogućavaju da bižuteriju života na koju su bili prinuđeni proteklih mjeseci zamijene za pravi život, kakav je postojao u eri prije korone. U Austriji, prema podacima sajta worldmeters.info, ima 15.400 inficiranih, a do sada je preminulo 580 osoba. U potpunosti se oporavilo njih 12.800. Aktuelna epidemiološka situacija ocijenjena je kao povoljna, pa se već sredinom aprila krenulo sa ublažavanjem mjera. Prvo su otvoreni parkovi i igrališta za djecu. Za ovu sedmicu planiran je početak rada frizerskih i kozmetičkih salona, kao i većine trgovina. Restorani, za sada, dostavljaju hranu samo po onlajn narudžbi, dok će sa redovnom uslugom početi, kako je najavljeno, od 15. maja. Uz određene mjere ograničenja. Tog datuma, ako sve bude po planu, počeće sa radom škole, javne službe i vjerski objekti. Ipak, simbol Beča - katedrala Svetog Stefana već dva mjeseca je zatvorena za posjetioce i za sada nije najavljeno njeno otvaranje. Za ovu fazu nije naglašeno ni da će se otvoriti državne granice. Neki nezvanični

izvori tvrde da može doći do popuštanja ove mjere samo sa zemljama, koje imaju, kao i Austrija povoljnu epidemiološku situaciju. Državni kancelar Sebastijan Kurc u jednom od obraćanja natuknuo je kako bi bilo dobro da „Austrijanci ovog ljeta ostanu kod kuće“ i tako pospješe oporavak domaćeg turizma. U tu svrhu krajem maja, počeće sa radom bečki bazeni, a čuvari na njima imaće zadatak da vode računa da se drži propisana distanca između posjetilaca, kao i da ih ima ograničen broj. Zato će biti omogućene rezervacije putem interneta, kako se ne bi stvarale nepotrebne gužve. Najavljeno je da će cijene ulaznica biti znatno povoljnije od prošlogodišnjih. Za djecu euro, za studente dva, a za odrasle tri eura za cjelodnevni boravak na bazenu. Slika na bečkim šetalištima, u

parkovima, na trim stazama, iz aprila, po broju ljudi i opuštenoj, proljećnoj atmosferi skoro da se ne razlikuje od one iz prošlih godina. Mlade majke guraju kolica sa bebama, penzioneri sjede i ćaskaju na klupama, a džogiranje i vožnja bicikla su redovna aktivnsot Bečlija. Ali držanje distance i maske na licima, otkrivaju da su Austrijanci veoma disciplinovani i da poštuju propisane mjere. Maske se u većini prodavnica dijele besplatno. Osobi bez maske u trgovinama je pristup onemogućen. Njihovo nošenje je obavezno u apotekama i javnom transportu, kao i na bečkim pijacama na kojima, naročito subotom (kada je pazarni dan), sve vrvi od ljudi. I život teče, kao da korone nikad bilo nije.

Bez turista – muka trista Pandemija korona virusa drastično se odrazila i na turistički Beč. Broj noćenja u martu bio je manji za 72,5 odsto, a u cijelom prvom kvartalu manji za 23 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Nakon brojnih uspješnih godina, sektor turizma u Beču prvi put se suočava s velikim minusima. Najviše su pogođeni nedolascima iz standardnih zemalja, kao Tužne slike iz Italije

što su Italija ili Kina, odakle je u martu bilo 92 odsto manje gostiju. Popunjenost smještajnih kapaciteta iznosila je svega 22 odsto soba. Kako će se turizam razvijati u narednim mjesecima, zavisi od otvaranja granica. U protekloj godini od 17,6 miliona noćenja u Beču 83 odsto činili su gosti iz inostranstva. (izvor: dijaspora.tv)

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

ŠTO SMO NAUČILI IZ PANDEMIJE KOVIDA-19: Crna Gora ne odustaje od turizma, ali planira podstaći svaki smisleni projekat real ekonomije PODGORICA – Pandemija kovida-19 nije prva pandemija u svijetu, ali je prva koja je zaključala cijeli svijet. Ili, kako se to sada globalistički kaže, većina od 210 država i teritorija u kojima je registrovan virus je u lock outu. Čak je i privreda onih koji su odlučili da lock out nije njihova opcija, osim ako nije prehrambena i medicinska oprema, ostala u lock outu, jer se svijetu koji je stao ništa drugo nije moglo prodati. A šta reći o nafti, kad je cijena barela pala na 0 eura! Kako bilo, ali sad nam empirijska metoda u analizi i planovima za budućnost ne koristi, jer svijet nema ovakvo iskustvo. Jedno je, međutim, očigledno – najveći udar pretrpjeće oni koji su sva ekonomska jaja stavili u turističku košaricu. Realna ekonomija nije zastajala ni u vrijeme pandemije, premda je razmjena robe bila otežana, ali je ekonomija usluga bukvalno desetkovana. Na pitanje koja je sada vizija razvoja ekonomije u Crnoj Gori, resorna ministarka Dragica Sekulić je poručila da definitivno ne odustaju od turizma, kao jednog od najvažnijih strateških opredjeljenja i razvojnih grana, te da će zahvaljujući trećem razvojnom setu mjera biti omogućen brz oporavak i dalji razvoj najranjivijih sektora. A da bi došli gosti, treba otvoriti aerodrome. Hrvatski vazduhoplovni analitičar kompanije ,,Zamaaero“ Alen Šćuric kazao je Pobjedi da će tokom maja biti otvorena većina aerodroma u Evropi, pa i u regionu, ali da će trebati godina i po do dvije i po godine da se promet putnika u avio-saobraćaju vrati na nivo prije pandemije.

LOCK OUT

– Zatvorivši pojedine djelatnosti uspjeli smo da odložimo, a kasnije i da usporimo širenje zaraze. Uspjeli smo da sačuvamo živote i zdravlja naših građana što je bio i jeste primarni i najvažniji cilj i za nas će uvijek biti – rekla je Sekulić i ista-

Aerodromi se otvaraju u maju

Avio-kompanije u ovom momentu lete sa deset do 40 odsto popunjenosti, do 2022. promet će biti manji nego 2019, a ove godine promet će biti i za 50 odsto manji u top mjesecima sezone. Cijena avio-karata u prvo vrijeme će biti vrlo visoka jer će kompanije rezonovati da će letjeti samo oni koji moraju kla da je naredni korak bio oporavak ekonomije. Podsjetila je na prva dva seta mjera Vlade, kojima je obuhvaćeno 100.000 građana i nekoliko hiljada preduzeća, koji će pomoći da se prevaziđu trenutni izazovi, dok će treći set mjera biti razvojnog karaktera. – Aktuelna situacija pokazala je da je Crna Gora na pametan i održiv način definisala svoje ekonomske prioritete. Počnimo od sektora energetike. U situacijama kao što je ova, stabilno napajanje električnom energijom jedna je od najvažnijih stavki i jedan od osnovnih preduslova za



podsjećajući da je i građevinarstvo nesmetano radilo.

TURIZAM

U junu kompanije planiraju letjeti sa oko 25 do 35 odsto kapaciteta, a u julu i avgustu sa oko 40 do 50 odsto kapaciteta, objašnjava Alen Šćuric

nesmetano funkcionisanje svakog sistema. Ulaganja u sektor poljoprivrede još

odsto kapaciteta u avionima će moći da popune kompanije zbog mjera socijalnog distanciranja

jednom su pokazala važnost i značaj domaće proizvodnje – kazala je Sekulić,

– Turizam je imao pad, što je bilo i očekivano usljed činjenice da su gotovo sve granice bile zatvorene i da su prioritet bili ljudski životi i zdravlje građana svake nacije – rekla je Sekulić i podvukla da će kroz treći razvojni set mjera biti omogućen brz oporavak i dalji razvoj najranjivijih sektora. – Crna Gora zbog svih svojih prirodnih ljepota, realizovanih investicija i potencijala, definitivno neće odustati od turizma kao jedne od najvažnijih strateških opredjeljenja i razvojnih grana. Učinićemo sve što je u našoj moći da ubrzo vidimo oporavak i dalji razvoj turizma – istakla je Sekulić. Ona je dodala da će Vlada i u narednom periodu nastaviti da posvećuje i vrijeme i pažnju i resurse domaćoj proizvodnji. – Tu ne mislim samo na prehrambene proizvode i osnovne životne namirnice već generalno na proizvodnju u Crnoj Gori. Takođe, mislim i na ekonomiju zanovanu na znanju, na inovacijama, na stvaranju novih vrijednosti – kazala je Sekulić.

AVIO-SAOBRAĆAJ

GRAD NIKAD NIJE BIO ČISTIJI: Podgorički komunalci

Kako će Crna Gora ostati prevashodno avio destinacija, barem dok se ne izgradi autoput, dobra vijest za turističke poslenike je da se uskoro otvaraju aerodromi

Pozajmiće još 350 do 400 miliona Iz Ministarstva finansija su Pobjedi kazali da je u toku izrada projekcija vezanih za stvarne potrebe finansiranja, koje će obuhvatiti i povećanu budžetsku potrošnju uzrokovanu epidemijom. – Prema našim preliminarnim procjenama, zbog novonastalih okolnosti do kraja godine u budžetu će nedostajati 350-400 miliona eura. Sredstva će biti obezbijeđena iz kreditnih aranžmana kao što su PBG aranžman uz garanciju Svjetske banke, aranžmani sa Evropskom komisijom, Svjetskom bankom, MMF-om... kazali su iz Ministarstva i dodali da će vrijednost javnog duga rasti u skladu sa tim. – Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu da porast duga zavisi i od ekonomske i finansijske situacije, naročito ukoliko budemo imali produženo djelovanje negativnih efekata pandemije na privredu. Pad privredne aktivnosti usloviće i pad budžetskih prihoda, što će se sve zajedno odraziti na nivo javnog duga – dodali su iz Ministarstva finansija.

za putnički saobr aćaj. Vazduhoplovni analitičar kompanije ,,Zamaaero“ Alen Šćuric kazao je Pobjedi da se komercijalni letovi u vrijeme pandemije nijesu ni prekidali na većini aerodroma. Prema riječima ovog hrvatskog stručnjaka za avio-saobraćaj, neki aerodromi imaju i više desetina dnevnih letova, dok je u regiji sve ovo vrijeme letove neprekidno imao Zagreb. On navodi da će tokom maja biti otvorena i većina aerodroma u Evropi, pa i u našoj regiji. – I sada za Zagreb lete Croatia Airlines i Eurowings, do nedavno su letjeli i Qatar, British, Turkish... no, broj letova će se povećati za bar duplo u maju kada će kompanije letjeti sa deset do 20 odsto kapaciteta. U junu kompanije planiraju letjeti sa oko 25 do 35 odsto kapaciteta, a u julu i avgustu sa oko 40 do 50 odsto kapaciteta – kazao je Šćuric, koji smatra da će trebati godina i po do dvije i po da se promet putnika u avio-saobraćaju vrati na nivo prije pandemije, odnosno na prošlogodišnji nivo. – Dakle, prije 2022. promet će biti manji nego 2019, ove godine promet će biti i 50 odsto manji u top mjesecima sezone – izjavio je Šćuric i naglasio da će cijena avioprevoza u prvo vrijeme biti vrlo visoka, jer će kompanije rezonovati da će letjeti samo oni koji moraju (neodložne porodične obaveze, poslovni ljudi, političari i diplomate i sl.). – U to vrijeme će biti i izostanak ili samo simbolično nastavak na 6. strani

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

ŠTO SMO NAUČILI IZ PANDEMIJE KOVIDA-19: Crna Gora ne odustaje od turizma, ali

Sekulić: Uvoznu radnu snagu zamijeniti sa domaćim radnicima Sekulić je podsjetila da se u drugom ekonomskom paketu jedna mjera tiče zapošljavanja. Vlada će subvencionisati dio zarade na period od šest mjeseci za sve one koji budu zapošljavali nove radnike, odnosno budu povećavali broj zaposlenih. – Svima je poznata činjenica da crnogorska preduzeća uvoze radnu snagu i to ne samo sezonski (tokom turističke sezone), već i tokom cijele godine. Cilj nam je da ta radna mjesta budu popunjena od strane crnogorskih radnika – rekla je Sekulić.

nastavak sa 5. strane

prisustvo lou kost kompanija, s obzirom na to da će oni jako teško napuniti avion između sekundarnih ili čak tercijarnih aerodroma. Samim time prvih dva-tri mjeseca cijene avio karata će biti vrlo visoke – istakao je Šćuric, dodajući da avio-kompanije u ovom momentu lete sa deset do 40 odsto popunjenosti. – Ništa bolje stanje neće biti ni u doglednoj budućnosti. I sad sve zavisi od toga koliko će pandemija trajati. Ove godine kompanije neće imati više od 50 odsto upotrebe svojih kapaciteta, imaće vrlo loš load faktor, svakako ispod 70 odsto. Zimi je load faktor i ovako loš, a ove će biti još gori – upozorio je Šćuric, objašnjavajući kako će zbog mjera socijalnog distanciranja kompanije u avionu moći da ostvare popunjenost od 66 odsto.

LOUKOSTERI

– Ovo pravilo neće bitno odmoći kompanijama sve do proljeća 2021. A ako do onda korona virus ne prođe, najmanji problem će biti socijalno distanciranje u avionima – rekao je Šćuric, dodajući da će sa 66 odsto popunjenosti avioni biti lakši, kao i da je zbog korone u avionima ukinuto posluženje pa nema ni keteringa, ne prodaje se duty free, nema magazina i ostalih štampanih materijala. Zbog svega toga će se, kako navodi, trošiti bitno manje goriva, čija je cijena ekstremno niska (najniža u proteklih 20 godina) i takva će biti još neko vrijeme. Objasnio je da zbog manjeg

KAFA ZA PONIJETI: Trg nezavisnosti

odsto BDP-a biće, kako se procjenjuje, vrijednost crnogorskog javnog duga u ovoj godini

broja putnika i manje težine, kompanije mogu proglasiti limite težine svojih aviona, pa će plaćati manje aerodromske i druge takse. Naveo je i da su sindikati pristali na niže plate zbog manje putnika i manje kabinskog osoblja, a Eurokontrol je ukinuo plaćanje taksi za tri mjeseca (vjerovatno će to i produžiti), a ostatak godine će se plaćati manje i moći će se prolongirati plaćanje. Lizing kompanije su prolongirale troškove lizinga i olakšale uslove, dok će aerodromi davati popuste samo da motivišu kompanije da lete što više. – Sve to znači da će troškovi kompanija po putniku biti bitno manji, pa bi i letjenje sa 66 odsto popunjenosti kabine moglo biti isplativo – istakao je Šćuric. Situacija sa loukosterima je, međutim, drugačija, jer njih ne interesuje ni povezanost države, ni strateški interesi države, ni podsticanje ekonomije, ni mjere prevencija korona virusa. – Oni lete samo i isključivo radi profita. U idućih nekoliko mjeseci njihova pozicija će biti bitno teža, jer će biti daleko manje point-to-point (P2P) putnika i daleko više putnika će koristiti hubove. Napuniti 120 ili više putnika između dva mala sekundarna

PODGORICA U DOBA KORONE: Most Milenijum



Crna Gora zbog svih svojih prirodnih ljepota, realizovanih investicija i potencijala, neće odustati od turizma kao jednog od najvažnijih strateških opredjeljenja i razvojnih grana. Učinićemo sve da ubrzamo oporavak i dalji razvoj turizma, kaže Sekulić

ili tercijarna aerodroma biće vrlo teško – objasnio je Šćuric. Nadamo se, ipak, da nije odzvonilo jeftinim letovima i turistima backpakerima. Dr Vladimir Gligorov, profesor na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču, kaže za Pobjedu da ne bi trebalo očekivati da će ljudi prestati da idu na odmor i da će turizam trajno zamrijeti. – Za crnogorsku privredu je više pitanje kako da se proširi

ponuda, posebno ako se uzmu u obzir mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u Evropskoj uniji. Za to je potrebno mnogo promjena u ustanovama, u politici, ali posebno u obrazovanju, zdravstvu i svemu onome što može da bude komplementarno turističkim uslugama – navodi Gligorov.

RADNICI

U sindikatima strahuju za sudbinu zaposlenih i ističu da

je krajnje vrijeme da se promijeni neoliberalni pristup ekonomiji, jer se pokazalo da građanin radnik mora biti u fokusu svih politika, a očigledno je da će svijetu trebati nova ekonomska politika. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da se u Crnoj Gori već vide negativni efekti krize, ali još nijesu toliko izraženi. – Opravdana je bojazan da može doći do ekspanzije negativnih efekata, posebno masovnijeg otpuštanja zaposlenih – istakao je Keković, dodajući da se svi moramo posvetiti nastojanju da posljedice budu što manje. – Ključni izazov je da očuvamo radna mjesta. U tom pravcu su od posebnog značaja ekonomske mjere koje ovih dana Vlada usmjerava kao pomoć privrednim subjektima u održavanju likvidnosti i očuvanju radnih mjesta. USSCG, kao socijalni partner, nije bila na adekvatan način uključena u kreiranje tih mjera i to smatramo neprihvatljivim. Ipak, bili smo aktivni od početka uvođenja mjer a N K T- a s u g e r i š u ć i i predlažući brojne mjere u pravcu očuvanja radnih mjesta i ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih – kazao je Keković dodajući da će u tom pravcu posvećeno raditi i u predstojećem periodu kada je u pitanju treći set mjera. Smatra da su radnici u krizi na planetarnom nivou. – Neoliberalizam je ključna doktrina koja, kako se čini, ovih dana doživljava sopstve-

nu kulminaciju. Radnici su najveće žrtve takve nehumane doktrine koja je isključivo okrenuta profitu i bogaćenju malog broja na štetu velikog broja građana. Svjedoci smo da je jaz između bogatih i siromašnih svakim danom sve veći, da se zaposlenima sve više uskraćuju stečena prava, da je ogroman broj zaposlenih primoran da prihvati prekarne ugovore o radu koji ih dovode u vazalan položaj u odnosu na poslodavca, te da je veliki broj njih primoran da radi na crno – upozorava Keković i ističe kako je ova kriza izbacila u prvi plan činjenicu da su radnici najvažniji resurs svakog društva. – Kriza je pokazala da je, konačno, vrijeme da se mijenja dosadašnji kurs u vođenju ekonomske, socijalne i drugih politika. Pokazala je neophodnost humanizacije rada. Pokazala je da radnik mora biti u fokusu svih politika. Ne profit, ne lična korist, ne sebičnost. Jer radnik je taj koji pravi nove vrijednosti, koji stvara profit, koji spašava živote, bez koga se

Gligorov: N Najvažnije je da se ne unište preduzeća i da se održi odnos između poslodavaca i zaposlenih i u vrijeme kada nema posla. U protivnom stvari bi

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

i planira podstaći svaki smisleni projekat real ekonomije Kredite za razvoj, a ne za pokrivanje starih minusa

NI LJUDI NI AUTA: Ulica slobode



Ključni izazov je da očuvamo radna mjesta, kaže Srđa Keković i ističe da je ova kriza pokazala nasušnu potrebu za povratkom ključnim i gotovo izumrlim vrijednostima poput humanosti, solidarnosti i socijalne pravde

ne može, bez koga ne bi bilo ni vlada ni poslodavaca. Pokazala je nasušnu potrebu za povratak ključnim, ali gotovo izumrlim, vrijednostima poput humanosti, solidarnosti, poput socijalne pravde - kazao je Keković dodajući da je možda ova kriza prilika za neki ,,novi dogovor“ u ekonomskoj politici i položaju svijeta rada. – Nasušno su nam potrebna nova radna mjesta i o tome se

mnogo govori sa nivoa donosioca odluka, ali su efekti zanemarljivi. Prvenstveno treba ulagati u otvaranje radnih mjesta u industriji jer smo tu najdeficitarniji. Ogroman potencijal za otvaranje radnih mjesta vidim i u poljoprivrednoj djelatnosti, koja je zapostavljena iako je poljoprivreda jedna od dvije strateške razvojne grane na kojima počiva naša ekonomija - smatra Keko-

vić i preporučuje da treba ohrabrivati i osnaživati mlade ljude da ulaze u sopstveni biznis, kroz biznis inkubatore predlagati im održive biznis projekte, nuditi im povoljne kredite za samozapošljavanje i sl. – Posebnu pažnju treba posvetiti mladima koji posjeduju znanje i zanimanja koja su deficitarna, posebno u oblasti informatike, i kroz razne projek-

Najvažnije je sačuvati preduzeća se iskomplikovale, kazao je za Pobjedu profesor na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču dr Vladimir Gligorov. – Stvari bi se iskomplikovale ukoliko bi bilo masovnih bankrotstava, izazvalo bi to pritisak na tržište rada uz finansijske probleme u bankarskom sektoru koji bi se pojavili. Privreda bi trebalo da bude sačuvana u virtualnom stanju kako bi mogla da počne normalno da radi čim se epidemija stavi pod kontrolu – kaže Gligorov. POBJEDA: Koliko će biti duboka ekonomska kriza izazvana ovim neekonomskim razlozima? GLIGOROV: Ako

se izgubi jedan kvartal ili dva, to nije nenadoknadivo. Biće trajnije povećani troškovi zbog potrebe da se ne širi epidemija, sve dok se ne pronađe vakcina. Ali, kako je riječ o spoljašnjem uzroku, a ne o unutrašnjoj protivrečnosti sistema, što bi rekli marksisti, nema posebnog razloga zašto se privreda ne bi u potpunosti oporavila - jednom kada se uzrok odstrani ili neutralizuje. Posebno i zbog toga što bi smrtnost trebalo da bude značajno manja nego u nekim drugim epidemijama, jer znamo više i bogatiji smo. Naravno, ukoliko se ne uđe u trgovačke ratove kao što je ovaj oko nafte. U tom bi slučaju stvari mogle da bude mnogo gore i problemi trajniji. POBJEDA: Koji će biti ključni izazovi na Balkanu i u svijetu?

GLIGOROV: Što se Balkana tiče, izazovi, politički i privredni, se neće promijeniti. Sve zavisi od sposobnosti ljudi da se oslobode svega što je dovelo do katastrofalnog zaostajanja u posljednjih tridesetak godina, posebno. Ukoliko se, recimo, na prostoru Srbije, Kosova i BiH nastavi sa ovim provizorijumom, razvoja neće biti, jer neće biti ljudi. Što se svjetske privrede tiče, za nadati se je da će sa epidemijom otići protekcionizam, koji je bio dobio zamah, i da će se postići potrebni multilateralni sporazum o trgovini i o javnim dobrima, kao što su zdravlje planete i ljudi. To će svakako zahtijevati promjene u strukturi proizvodnje, kao i povećanu saradnju u nauci. Što bi sve bilo dobro. Mogući su naravno i veoma rđavi ishodi, neka vrsta balkanizacije svijeta.

Ne bi trebalo očekivati da će ljudi prestati da idu na odmor i da će turizam trajno zamrijeti. Za crnogorsku privredu je više pitanje kako da se proširi ponuda, posebno ako se uzmu u obzir mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU, poručuje dr Vladimir Gligorov te zadržati ih u zemlji kako bi svojim stečenim znanjem i vještinama doprinijeli ubrzanijem razvoju našeg društva – poručuje Keković. Njegov kolega, generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica ocijenio je za Pobjedu da Vlada mora učiniti sve da sačuva radna mjesta i uputiti pomoć za 30.000 ljudi koji su prije vanredne situacije radili u sivoj zoni, odnosno nijesu imali ugovore. – Investiciono-razvojni fond mora pomoći prije svega mala i

Duško Zarubica kaže da je drugim paketom mjera Vlade pokriveno 78.000 ljudi, ali da se tu ne može stati i da Savez sindikata insistira da se brzo donese treći paket mjera. – Poslodavcima se mora pomoći da u ovom trenutku sačuvaju radna mjesta i treba više misliti na solidarnost nego na profit. Insistiramo da krediti preko IRF-a budu transparentni i da ih dobijaju stvarno pogođena preduzeća, a ne da se pokrivaju gubici iz prošlih vremena – kaže Zarubica i ističe da su ključna mala i srednja preduzeća, jer u njima radi najviše ljudi. Konstatuje da je manji broj poslodavaca odmah počeo sa zakidanjem radnika i ističe da su odmah podnijeli prijave protiv njih. Riječ je o dva turistička preduzeća, koja su pokušala da aneksima ugovora radnicima promijene uslove i sa punog radnog vremena ih prebace na nepuno radno vrijeme. Kako je to rađeno bez promjene sistematizacije, inspekcija je odmah reagovala. Predlaže da država garantuje za zajmove kompanija koje nemaju imovinu, kao i da se i država i opštine za početak odreknu kirija za nekretnine koje izdaju u zakup, a da ih dugoročno smanje. Duško Zarubica

srednja preduzeća, dok velike firme moraju žrtvovati dio profita i solidarisati se sa većinom građana, te izbjeći davanje otkaza zaposlenima – kazao je Zarubica, koji smatra da je važno da se svim zaposlenima na određeno vrijeme produže ugovori, iako postoji mali broj nesavjesnih poslodavaca koji su odmah podijelili otkaze za takve radnike.

DUG

– Mjere koje su preduzete su sveobuhvatne, ali nedovoljne, zato se radi na novim – kazao je Zarubica, koji smatra da treba da se, ako je to neophodno, država zaduži samo da se sačuvaju radna mjesta. – Nikom nije milo da se zadužujemo, ali situacija je takva da će se možda to morati kako bismo sačuvali radna mjesta i normalno nastavili sa radom. Znači, po svaku cijenu sačuvati radna mjesta, jer ako sačuvamo zaposlene onda ćemo uspjeti sve to i da vratimo – poručio je Zarubica. Premijer Duško Marković je na premijerskom satu kazao da se razgovara o dodatnom zaduženju u ovoj godini za

508 miliona eura, kako bi se prevladali problemi u ekonomiji izazvani ovom pandemijom. To je za kreditima opterećenu Crnu Goru veliki izazov, ali i jedino rješenje, jer od štampanja para neće biti ništa. – Koliki će u ovoj godini biti javni dug u ovom momentu je teško govoriti, ali je izvjesno da je na kraju prošle godine bio 3,789 milijardi eura, odnosno 77,2 odsto procijenjenog BDP-a – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija i dodali da će, prema procjenama međunarodnih finansijskih institucija i Ministarstva finansija, vrijednost duga ove godine biti 80 odsto BDP-a. Objašnjavaju da se do ovog nivoa duga došlo jer su 2019. godine emitovane euroobveznice u vrijednosti od 500 miliona eura, pa su depoziti, uz ostvarene prihode, na kraju prošle godine bili 597 miliona eura i mogu se koristiti za servisiranje obaveza u ovoj godini. Pojašnjavaju da, ukoliko uzmemo u obzir depozite, nivo neto javnog duga na kraju 2019. godine iznosio je 65,03 odsto. Ekipa Ekonomske redakcije

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

INTERVJU: Direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša PODGORICA – Možda smo dobili jednu bitku, ali rat sigurno nijesmo. Rat će biti dobijen tek onda kada obolijevanje bude suzbijeno i virus stavljen pod kontrolu globalno, a to se neće moći postići bez adekvatnih medicinskih sredstava kojih sada nemamo – specifičnih ljekova i posebno bitno – vakcine – poručio je u intervjuu za Pobjedu direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša. Istakao je i da rezultat Crne Gore u suzbijanju širenja korona virusa nije slučajan, već nedvosmisleno pokazuje da se na vrijeme reagovalo. POBJEDA: Kako je moguće da naš zdravstveni sistem, koji je bio rangiran kao jedan od najlošijih u Evropi, na ovakav način odgovori na epedemiju kovida? MUGOŠA: Praćenje situacije, spremnost i pravovremenost djelovanja donijeli su prevagu i obezbijedili zaštitu, kako sistema, tako i zdravlja. Iskreno, u Institutu se bavimo proučavanjima i analizama sistema zdravstva i na stanovištu smo da nam je zdravstveni sistem bolji nego što je bilo u tom rangiranju. Na kraju, naši zdravstveni indikatori su prilično dobri, a eto i ova situacija sa kovidom-19 pokazuje da nijesmo loši, već poprilično dobri. Veliki dio dobrog odgovora na epidemiju leži i u našim građanima, odnosno, u istoj mjeri koliko i u samoj reakciji zdravstvenog sistema, jer građani su ti koji su adekvatno reagovali i poštovanjem naših preporuka doveli do povoljne epidemiološke situacije. Naš zdravstveni sistem je, zaista, pokazao snagu i pravu vrijednost u ovoj situaciji, što jasno pokazuje da imamo i znanje i kapacitet da odgovorimo i na najveće i najteže izazove, kakav je ovaj s pandemijom novog korona virusa. Ova situacija je i svima nama, kao i svakom građaninu, pokazala da smo mnogo bolji nego što su mnogi mislili. Sad svi svjedočimo da dobar odgovor cijelog sistema, ne samo zdravstvenog i ne samo medicinskih ustanova, od domova zdravlja, opštih bolnica, Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje i ljekara i medicinskog osoblja, već baš cijelog sistema, daje rezultat. Kada je riječ o rangiranju koje ste pomenuli, skrenuo bih pažnju na nesavršenost instrumenata i kompozitnih indeksa koji se bave praćenjem zdravstvenih sistema. U konkretnom primjeru Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), dio sistema javnog zdravlja nije bio uključen u analizu zbog metodologije koja se koristi, te samim tim kapaciteti većine javnozdravstvenih usluga i institucija, a posebno kada se radi o zaraznim bolestima, nijesu značajnije ni učestvovali u konačnoj ocjeni samog zdravstvenog sistema. Ne smijemo zaboraviti da je crnogorsko zdravstvo napredovalo u prošloj godini na toj istoj listi. POBJEDA:Demokratski front tvrdi kako Crna Gora nije prijavila prvi slučaj oboljelog od kovida-19 koji se, prema njihovim tvrdnjama, pojavio znatno prije 17. marta, navodno još u januaru? MUGOŠA: U maloj državi kao što je naša, u kojoj svako sva-

Rezultate Crne Gore ne vidi jedino ko to ne želi Sad svi svjedočimo da dobar odgovor cijelog sistema, ne samo zdravstvenog i ne samo medicinskih ustanova, od domova zdravlja, opštih bolnica, Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje i ljekara i medicinskog osoblja, već baš cijelog sistema, daje rezultat – istakao je prof. dr Boban Mugoša

Kovid lekcije POBJEDA: Sve države bivše SFRJ prilično dobro se nose sa epidemijom kovida-19. Zašto je, prema Vašem mišljenju, to tako? MUGOŠA: Odgovor na ovo pitanje je jako kompleksan, jer u sebi sažima različite elemente državno-društvenog uređenja, kulture, nasljeđa, navika, ali i obrazovanja i organizacije. Siguran sam da bi odgovor možda bio još bolji da su neke strukture iz prethodne države sačuvane, kao što su sačuvane škole javnog zdravlja i insistiranje da se javnim i narodnim zravljem u većini bave ljekari, a ne i osobe bez medicinskog obrazovanja, kao što je slučaj u nekim državama Evrope i svijeta. Kada kažem neke strukture, prvenstveno mislim strukture civilne zaštite i sistem državnih robnih rezervi sa akcentom na medicinska sredstva i opremu. Nažalost, gotovo nijedna država na svijetu nije razmišljala o ovome, niti je očekivala da bi se pandemija ovakvoga tipa mogla desiti, ali je očigledno da ćemo svi izvući dobre lekcije iz cijele ove situacije.

Boban Mugoša

Politika slušala struku POBJEDA: Odgovor Crne Gore na epidemiju, čini se, bio je među boljima u svijetu. Što je to kod nas dobro urađeno da se onemogući širenje infekcije? MUGOŠA: Pravovremenost predlaganja i sprovođenja mjera, pridržavanje izrečenih mjera od građana i kompletna komunikacija svih zdravstvenih ustanova i cijelog sistema, koja je bila proaktivna, transparentna i efikasna. POBJEDA: Koliko se u čitavoj situaciji pitala struka, a koliko politika? MUGOŠA: Svima je jasan odgovor na ovo pitanje. Struka predlaže, politika odlučuje. Svjedoci smo da je politika slušala struku i donosila odluke na osnovu mišljenja struke. To je bio ispravan put. Ova situacija je pokazala i da se svako ulaganje u zdravstvo i u nauku višestruko isplati.



Što se turizma tiče – svima je jasno da je kompletna industrija, ekonomija i privreda globalno pogođena i „na koljenima“. Onaj ko misli da će bilo kakvi izmišljeni podaci dovesti do toga da sezona bude nalik na one iz prethodnih godina nije koga zna i u kojoj nema tajni pandemiju, pa je zbog toga upućen niti u turističku suludo je pomisliti da bi neko tek 17. marta izašla sa podat- privredu u doba kobio u stanju da prikrije da je kom o prvim inficiranim pa- rone, niti prati globalna obolio od novog zaraznog pacijentima? togena, niti bi nešto takvo mo- MUGOŠA: To je neodgovor- dešavanja vezana za glo biti sakriveno, imajući u na izjava koja nema veze sa obolijevanje od novog vidu zaraznost novog virusa i realnom situacijom. Čak i ka- korona virusa njegovu lakoću širenja. Nemam ideju na osnovu čega bilo ko ovo može da tvrdi?! Novi korona virus jedna je od najozbiljnijih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet ikada susreo uključujući i Crnu Goru. Ovakvi rezultati su proizvod činjenice da smo na vrijeme shvatili da je borba sa virusom udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema, te da zahtijeva lično angažovanje svakog od nas. Uprkos tome, izgleda da i dalje postoje pojedinci i organizacije koji imaju svoje viđenje situacije čime podrivaju rezultate koje je u prvoj mjeri postigao narod i svako od nas pojedinačno, pa tek onda zdravstveni sistem. Dužnost i obaveza Instituta prema svakom stanovniku ove države, uključujući i nas same i naše porodice, jeste da na vrijeme obavijesti javnost. Što smo i učinili. POBJEDA: Iz DF-a tvrde i kako naša država nije imala testova, odnosno nije se blagovremeno pripremila za

da početkom dešavanja dijagnostičkih kitova nije bilo dostupnih na svjetskom tržištu, za razliku od drugih zemalja iz okruženja, imali smo potpisane ugovore i sporazume sa laboratorijama u Italiji i Sloveniji koje smo i aktivirali prilikom analize prvih sumnji. Da smo se na vrijeme pripremili i da smo sve aktivnosti počeli mnogo, mnogo prije nego što je potvrđen prvi slučaj obolijevanja, sada je svima jasno. To ne vidi jedino ko ne želi, a samo testiranje u Crnoj Gori smo počeli mjesec dana od otkrivanja prvog slučaja. POBJEDA: Iz susjedne Srbije stižu optužbe pojedinih epidemiologa i zvaničnika da Crna Gora frizira rezultate koje postiže u suzbijanju epidemije, navodno, to radi zbog turizma. Kako vidite navode da prikrivamo prave podatke zbog turističke sezone? MUGOŠA: Naš zadatak je zaštita zdravlja. I tu nema mjesta nikakvoj neodgovornosti, a kamoli bilo kakvom plasiranju

iskrivljenih podataka. To bi izgubilo smisao našeg postojanja kao ustanove i institucije, ali i cijelog sistema i društvenog uređenja. Naš rad je od početka transparentan i jako smo ponosni na to. Ponosni smo na svaku izgovorenu riječ, stav i posebno – na rezultate. Nikada nijesmo rekli da je ovo najsmješniji virus na svijetu, niti pozivali naše građane da putuju bilo gdje u jeku obolijevanja. Što se turizma tiče – svima je jasno da je kompletna industrija, ekonomija i privreda globalno pogođena i „na koljenima“. Onaj ko misli da će bilo kakvi izmišljeni podaci dovesti do toga da sezona bude nalik na one iz prethodnih godina nije upućen niti u turističku privredu u doba korone, niti prati globalna dešavanja vezana za obolijevanje od novog korona virusa. POBJEDA: Crna Gora je, utisak je, epidemiju stavila pod kontrolu, što je rezulti-

ralo i ublažavanjem nekih mjera. Što Vi kažete, jesmo li uspjeli da se izborimo sa virusom? MUGOŠA: Još uvijek je rano govoriti o tome da smo uspjeli da se izborimo. Možda smo dobili jednu bitku, ali rat sigurno nijesmo. Rat će biti dobijen tek onda kada obolijevanje bude suzbijeno i virus stavljen pod kontrolu globalno, a to se neće moći postići bez adekvatnih medicinskih sredstava kojih sada nemamo – specifičnih ljekova i posebno bitno – vakcine. Kada će se to desiti i da li će se desiti u ovom trenutku, niko ne može predvidjeti. POBJEDA:Očekujete li, ipak, da će vakcina uskoro biti dostupna? MUGOŠA: Sam postupak pronalaženja vakcine je jako dug i zahtjevan. On počinje od nastanka ideje i njenog razrađivanja kroz bazična laboratorijska „in vitro“ istraživanja, pa kroz čitav niz predkliničkih istraživanja sve sa ciljem formulisanja mogućih vakcina kandidata koje bi se mogle koristiti u ljudskoj populaciji. Nakon toga kreće se sa ispitivanjem na malim grupama zdravih dobrovoljaca koji sopstvenim zalaganjem doprinose da se proces razvoja vakcine ubrza i omogući njeno testiranje na većim grupama, takođe dobrovoljaca. Tada već počinje dio takozvanog kliničkog ispitivanja potencijalnih vakcina kandidata. Sam proces u normalnim okolnostima može da traje i godinama, a nekada se i ne završi – kao što je slučaj sa mnogim vakcinama koje zbog obično niske učinkovitosti nijesu uspješno prošle ove faze testiranja i nikada se nijesu našle u upotrebi u populaciji (na primjer vakcina protiv HIV-a, malarije, novije varijante vakcine protiv tuberkuloze...) Dobre oklonosti su što je u uslovima pandemije motivisanost svih elemenata društva, uključujući privatne i državne kompanije i institucije, kao i dobrovoljce – znatno veća, što

može u dobroj mjeri doprinijeti bržem i uspješnijem pronalasku učinkovite i bezbjedne vakcine. Samim tim za očekivati je da vakcina bude dostupna za nekih 12 do 18 mjeseci. POBJEDA: Kako Vi vidite optužbe na račun Kine da je skrivala informacije o kovidu-19? MUGOŠA: Vrijeme će i ovdje pokazati kada su i kako su se stvari odvijale u Kini. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je izvještaj o posjeti njihovih eksperata Kini u kojem je iznešena pohvala na transparentnost rada i svim sprovedenim mjerama. Da li je nešto moglo biti urađeno drugačije i bolje, ostaje da se vidi kada se glavno obolijevanje u svijetu završi. Tek tada predstoji analiza mnoštva podataka i njihovo tumačenje. Radi se o milionima terabajta podataka iz svih država, a koji kombinuju epidemiološke, demografske, mikrobiološke, genetske i mnoge druge podatke za čiju analizu će biti potrebni mjeseci mukotrpnog rada. POBJEDA: Kako komentarišete ocjenu Centra za građansko obrazovanje da su u javnosti tokom epidemije bili eksponirani samo medicinski kadrovi vladajuće koalicije? MUGOŠA: Najbolju ocjenu može dati analiza medijskog prisustva i analiza izjava koje su dolazile od struke. U ime Instituta su u medijima govorili, osim mene i mog pomoćnika, dr Senada Begića, brojni epidemiolozi, mikrobiolozi, laboranti, tehničari..., tako da ne znam na osnovu čega je izvučen takav zaključak. U Institutu politička pripadnost nikada nije imala, niti će imati bilo kakav uticaj na organizaciju posla, donošenje odluka i sprovođenje analiza. To se vidi, prije svega, u sastavu našeg tima, ali i u rezultatima našeg rada. Zdravlje ne poznaje granice niti bilo kakvu pripadnost bilo čemu, i sve nas iz Instituta u radu obavezuju jedino pravila struke. Kaćuša KRSMANOVIĆ

U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

U Crnoj Gori juče nije bilo novooboljelih od korona virusa

Premijer Duško Marković najavio

Još osam oporavljenih u Podgorici Duško Marković

Aprilska zarada zdravstvu i policiji uvećana za 15 odsto PODGORICA – Aprilska zarada zaposlenima u zdravstvu i policiji biće uvećana za 15 odsto, saopštio je premijer Duško Marković. - To je naša obaveza prema njihovom zalaganju i profesionalizmu - naveo je Mar-

ković. On je kazao da Vlada cijeni posvećenost i hrabrost svih koji su se našli na prvoj liniji zaštite zdravlja i sigurnosti crnogorskih građana. - Takav odnos zaslužuje nagradu - naveo je Marković.

PODGORICA – U Crnoj Gori od virusa korona izliječeno je 216 pacijenata, a broj trenutno oboljelih 101, saopštio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša. U Crnoj Gori juče nije registrovan nijedan slučaj infekcije korona virusom, a do osam sati ujutru urađena su 122 testa na kovid-19. Kako je rekao ne pres konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, juče tokom prve

smjene laboratorije Instituta bile su fokusirane na analize uzorka pacijenata koji se oporavljaju, tako da je broj oporavljenih povećan za osam i svi su iz Podgorice. - Imajući u vidu oporavljene, broj trenutno oboljelih u Podgorici je 54, Ulcinju 14, Baru 11, Plavu šest, Tuzima i Nikšiću pet, Gusinju tri, Budvi dva i Herceg Novom jedan - kazao je Mugoša. Mugoša je istakao da su u srijedu ukupno urađene 162 analize, te da je ukupan broj inficiranih od početka deša-

vanja sa novim korona virusom u Crnoj Gori 322. Ukupan broj inficiranih u Podgorici je 164, Tuzima 37, Nikšiću 34, Baru 23, Ulcinju 22, Andrijevici, Budvi i Plavu po sedmoro, Bijelom Polju i Herceg Novom po šestoro, i u Danilovgradu, Gusinju i Tivtu po troje. Prema riječima direktora Interne klinike KCCG Sretena Kavarića, hospitalizovano je sedam pacijenata - četvoro u Kliničkom centru, dva pacijenta su u Baru, a jedan u Beranama. - Troje pacijenata je na Infektivnoj, a jedan u Intenzivnoj

jedinici. Pod nadzorom je 16 doktora koji su pozitivni na novi korona virus, devet sestra, jedan apotekar, jedna higijeničarka i jedan administrativni radnik. Na praćenju su ukupno 173 zdravstvena radnika, i to 47 ljekara, sestara 115 i 11 pomoćnih radnika precizirao je Kavarić. Prema njegovim riječima, roditelji su zakazali 400 termina za vakcinaciju u domovima zdravlja u Podgorici. Kavarić je naveo i da je pod nadzorom 1.730 građana koji se nalaze u karantinu i samoiK. J. zolaciji.

Na konferenciji NKT-a za zarazne bolesti ocijenjeno

N. K.

Austrija pomaže Crnoj Gori u borbi protiv kovida-19

Pacijent obolio od korone prebačen u Grac PODGORICA - Pacijent obolio od korona virusa koji se nalazio na Intenzivnoj njezi u Kliničkom centru Crne Gore i životno je ugrožen, prebačen je juče helikopterom Vojske Crne Gore u Austriju, u bolnicu u Gracu. Prije nekoliko dana, Ministarstvo vanjskih poslova Austrije kontaktiralo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova i ponudilo pomoć u liječenju oboljelih od korona virusa.

Predložili su i mogućnost da tri naša pacijenta liječe na intenzivnoj njezi Klinike u Gracu. Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović prenio je ovu ponudu našim zdravstvenim vlastima, koje su juče odobrile transport jednog pacijenta vojnim helikopterom Vojske Crne Gore koji je opremljen kao intenzivna jedinica. Pacijent je u popodnevnim satima smješten na intenzivnoj njezi Klinike u Gracu. Z. D.

Iz Fonda PIO saopštili

Medicinske zaštitne maske penzioneri mogu dobiti u opštinskim udruženjima PODGORICA - Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, u saradnji sa Savezom udruženja penzionera Crne Gore i Montefarmom, preduzeo je sve mjere da se zaštitne maske koje je obezbijedila Vlada distribuiraju do korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. - Zaštitne maske će biti dostavljene do opštinskih udruženja penzionera za korisnike prava iz tih opština, koji će dalje izvršiti raspored za svakog pojedinačnog korisnika prava - saopštili su iz Fonda PIO. N.K.

Životne navike se moraju mijenjati: Sa konferencije

Epidemiološka situacija povoljnija PODGORICA – Posmatramo analize svaki dan i zavisno od njihovih rezultata ćemo reagovati - ako u nedjelju bude povoljna epidemiološka situacija popuštanje mjera koje je NKT predložio stupiće na snagu u ponedjeljak 4. maja, a ukoliko ne, stopiraćemo te mjere do daljnjeg – poručio je direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša. Na pres konferenciji NKT-a rekao je da je prethodnih dana došlo do relativnog opuštanja, te da će epidemiološka situacija za deset dana zavisiti od toga kako se danas ponašamo. - Imamo povoljniju epidemiološku situaciju, što govori da su većinom poštovane mjere. Međutim, moramo da promijenimo životne navike jer život više neće biti isti - upozorio je Mugoša. Odgovarajući na novinarska

Dostupna aplikacija za prijavu za subvencije Aplikacija za prijavu za subvencije od danas će biti dostupna na portalu Poreske uprave, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. - Na osnovu odobrene prijave, odnosno zahtjeva, sredstva za plate idu direktno na žiro račun svakog zaposlenog koji je odobren kroz proces subvencije, a za pripadajuće poreze i doprinose na račun PU - kazala je Sekulić. Navela je da razlike do pune neto zarade i punih iznosa poreza i doprinosa koji se na nju odnose uplaćuje poslodavac.

pitanja o brzim testovima, on je istakao da smo daleko od otvaranja granica, te da se, za sada, nijesu pojavili dovoljno dobri testovi poput PCR. - Pojavilo se nekoliko testova, koji su prošli najvažnija ispitivanja i prema postojećim podacima oni pokazuju dobru senzitivnost. Što se tiče brzih testova, zasad nemamo pouzdane podatke za njihovu upotrebu - rekao je Mugoša.

Razmotriće se koji će se testovi koristiti kao „neki vid biološkog pasoša“ nakon što se otvore granice, ali je o tome rano govoriti. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da maski ima dovoljno, te da su obavezne za sve zaposlene u privredi. - Obavezno je nošenje maski, koje mogu biti i tekstilne. Ta mjera rasterećuje privredu,

jer ne moraju da se nose hirurške maske, nije neophodno. Rukavice nijesu obavezne, već je nužno održavanje higijene ruku i obavezno posjedovanje dezinfekcionih sredstava - dodala je Sekulić. Ona je rekla da se u trgovimama mora ugraditi paravan od pleksiglasa ili drugog materijala koji je neupijajući i da potrošači moraju nositi maske i poštovati distancu. - Ako potrošač isprobava garderobu koja se navlači preko glave, neophodno je da se ona stavi van izlagačkog prostora 72 sata. Ukoliko potrošač vrati robu, proces je isti. Odgovornost je poslodavca da obezbijedi poštovanje mjera - navela je Sekulić. Na pitanje koliko inspektora će na nivou države od ponedjeljka pratiti sprovođenje mjera, Sekulić je odgovorila da Uprava za inspekcijske poslove raspolaže sa oko 300 inspektora. K. J.

10 U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

Nacionalno koordinaciono tijelo donijelo uputstva za privredne subjekte

Od ponedjeljka ponovo rade taksisti, servisi, fitnes centri, frizerski i kozmetički saloni… PODGORICA – Od ponedjeljka biće omogućen rad prodavnica tekstila, obuće, tehničke robe, građevinskog materijala, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rentakar usluga, muzeja i galerija. Biće omogućen rad gradskog taksi prevoza, lokalnog javnog gradskog prevoza u jedinicama lokalne samouprave u kojima Institut za javno zdravlje nije registrovao slučajeve zaraze korona virusom, kao i odlazak građana u kuće/vikendice i na porodična poljoprivredna gazdinstva. Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti dalo je saglasnost na naredbe kojima se ublažavanju ranije mjere sprečavanja širenja novog korona virusa, koje stupaju na snagu u ponedjeljak. U skladu sa tim NKT donijelo je mjere radi sprečavanja širenja korona virusa, koje će se od 4. maja primjenjivati. Od ponedjeljka obavezno je nošenje maski u svim zatvorenim prostorima. Novim mjerama, koje stupaju na snagu objavljivanjem propisana je obaveza poslodavca da za zaposlene, tokom rada u objektima, prostorijama i vozilima, obezbijedi korišćenje zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju. Poslodavc je obavezan da obezbijedi dosljedno poštovanje mjera, od strane potrošača, korisnika usluga i posjetilaca. • TRGOVINE I ZELENE PIJACE Privredna društva i preduzetnici koji se bave trgovinom na malo, uključujući i zelene pijace obavezni su da obezbijede na ulasku/izlasku iz objekta potrošačima sredstva za dezinfekciju ruku. U obavezi su da ograniče broj potrošača koji se istovremeno mogu nalaziti u objektu, tako da na deset kvadratnih metara prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Potrebno je da obezbijede u većim objektima, u kojima se obavlja trgovina na malo kontrolu broja potrošača koji ulaze u objekat i izlaze iz njega kao i odvojenost zaposlenih na kasama od potrošača prozirnim pleksiglas pločama. Privredna društva i poslodavci treba da obezbijede da svi zaposleni, uključujući i prodavce na zelenim pijacama i potrošači, nose zaštitne maske, u skladu sa uputstvima Instituta za javno zdravlje i da istaknu na ulazu u prodajni objekat obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije. • ZANATLIJE, SERVISI Privredna društva i preduzetnici koji se bave zanatskom djelatnošću, servisiranjem i održavanjem opreme, alata, uređaja, motornih vozila, gra-

vozila (rent-a-car) obavezni su da rad organizuju na način da u objektu u kojem se vrši iznajmljivanje vozila na deset kvadratnih metara površine objekta može da se nalazi samo jedna osoba. Zaposleni i korisnici usluga obavezni su da nose zaštitne maske unutar objekta za iznajmljivanje vozila, kao i da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku i izlasku iz objekta. Pružaoci usluga iznajmljivanja vozila dužni su da dezinfekuju unutrašnjost vozila za iznajmljivanje sredstvima za dezinfekciju prije ulaska korisnika usluga u vozilo, kao i nakon vraćanja vozila od korisnika usluge. Sprave u teretanama moraju biti dezinfikovane

đevinskih i poljoprivrednih mašina, tehničkim pregledom vozila obavezni su da rad organizuju tako da na deset metara kvadratnih može da se nalazi samo jedan korisnik usluge. Potrebno je poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra između korisnika usluga, korišćenje sredstva za dezinfekciju ruku na ulasku/izlasku iz objekta i nošenje zaštitne maske. • FRIZERI I KOZMETIČARI Privredna društva i preduzetnici koji pružaju frizerske i kozmetičke usluge su obavezi da rad organizuju tako da u objektu u isto vrijeme može da boravi samo jedna osoba na deset metara kvadratnih ili dvije uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Potrebno je da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku/ izlasku iz objekta. Zaposleni i korisnici usluga su u obavezi da nose zaštitnu masku, a u slučaju da se korisniku pruža usluga brijanja ili kozmetičkog tretmana kada korisnik ne nosi masku, zaposleni je dužan da osim zaštitne maske nosi i vizir ili naočare. • FITNES CENTRI I TERETANE Privredna društva i preduzetnici koji pružaju usluge fitnes centara i teretana u obavezi su da rad organizuju tako da u objektu u isto vrijeme može da boravi samo jedna osoba na deset metara kvadratnih ili dvije uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Potrebno je da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku/izlasku iz objekta. Zaposleni su u obavezi da nose zaštitnu masku, osim prilikom aktivnog treninga, dok su korisnici usluga u obavezi da prilikom promjene mjesta vježbanja i promjene sprave na kojoj vježbaju dezinfikuju površinu i spravu gdje su vježbali.

• KLADIONICE I KOCKARNICE Priređivači igara na sreću u kladionicama i kockarnicama u obavezi su da rad organizuju tako da u objektu u isto vrijeme može da boravi jedna osoba na deset metara kvadratnih i da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku na ulasku/ izlasku iz objekta. Zaposleni i igrači u tim objektima su u obavezi da nose zaštitne maske i poštuju mjeru fizičke distance od najmanje dva metra, a igrač u objektu u kojem se priređuju igre na sreću mora koristiti svoju olovku. Igrači u objektu u kojem se priređuju igre na sreću u obavezi su da poslije svakog korišćenja aparata za igre i igraćih pomagala adekvatnim dezinfekcionim sredstvom dezinfikuju aparat. Rad kazina i dalje zabranjen. • ŠALTER SALE Državni organi, organi državne uprave i lokalne uprave, banke, Pošta i druga pravna lica obavezni da u šalter salama organizuju rad sa građanima na način da u isto vrijeme u sali može da boravi samo jedna osoba na deset kvadratnih metara, uz poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra između korisnika usluga. Naloženo je i da navedeni organi postave paravan od providnog neupijajućeg čvrstog materijala između zaposlenog i korisnika usluge, kao i da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku i izlasku iz objekta. Zaposleni i korisnici usluga dužni su da nose zaštitne maske. • BIBLIOTEKE, MUZEJI Ustanove kulture - biblioteke, arhivi, muzeji i galerije obavezne da rad organizuju na način da u objektu u isto vrijeme može da boravi samo jedna osoba na deset kvadratnih metara, uz poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra između korisnikâ usluga. Ustanove kulture dužne su da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku i izlasku iz objekta, a zaposleni i korisnici usluga da nose zaštitne maske.

• STOMATOLOŠKE ORDINACIJE Stomatološke zdravstvene ustanove obavezne da rad organizuju na način da obezbijede sistem obaveznog zakazivanja pacijenata. U isto vrijeme u čekaonici može da boravi samo jedan pacijent na deset kvadratnih metara, uz poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra između pacijenata. Stomatološke ustanove dužne su da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku pacijenata na ulasku i izlasku iz ordinacije, a svi zaposleni da poštuju procedure rada i nose ličnu zaštitnu opremu. • AUTOBUSI Vlasnici vozila za prevoz putnika u jedinicama lokalne samouprave u kojima nema lokalne transmisije novog korona virusa obavezni da obavljaju prevoz samo uz primjenu mjera prevencije - nošenje zaštitnih maski, bez mogućnosti stajanja u vozilu. Na snazi obustava javnog prevoza putnika u međugradskom, prigradskom i gradskom autobuskom i kombi prevozu, osim za organizovani prevoz zaposlenih. Ova zabrana ne odnosi se na javni gradski i lokalni prigradski autobuski i kombi prevoz putnika u jedinicama lokalne samouprave u kojima nema lokalne transmisije novog korona virusa. • TAKSI Taksi prevoznici koji obavljaju auto-taksi prevoz unutar teritorije jedinice lokalne samouprave (gradski taksi prevoz) obavezni su da prevoz osoba obavljaju na način da u vozilu budu najviše dvije osobe koje su smještene na zadnjem sjedištu vozila i da te osobe i vozač nose zaštitne maske. Vozač ima obavezu da, nakon završene vožnje, dezinfikuje površine koje najčešće dodiruju putnici - kvake i unutrašnji djelovi vrata i sjedišta, sredstvima za dezinfekciju. • RENTAKAR Pravna lica i preduzetnici koji pružaju usluge iznajmljivanja

• AUTO - ŠKOLE Pravna lica koja osposobljavaju kandidate za vozače (auto škole) obavezni su da vode rečuna da u prostorijama za teorijsku nastavu i polaganje teorijskog dijela vozačkog ispita na četiri kvadratna metra površine prostorije može da se nalazi samo jedna osoba. Obavezni su da obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku korisnika usluga na ulasku i izlasku iz ovih prostorija, a zaposleni i korisnici usluga obavezni su da nose zaštitne maske, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Auto - škole su u obavezi da prije i nakon korišćenja vozila za praktičnu obuku kandidata i polaganje praktičnog dijela vozačkog ispita dezinfikuju unutrašnjost vozila sredstvima za dezinfekciju. • VLASNICI KUĆA ILI POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA Poljoprivredni proizvođači i osobe koje imaju kuće ili vikendice sa zemljištem u drugim opštinama mogu da se prevezu do svog poljoprivrednog gazdinstva, odnosno kuće ili vikendice, uz odgovarajuću potvrdu koju treba preuzeti sa internet sajta IJZ i popuniti. Podaci popunjeni u potvrdi i stvarni boravak na navedenoj adresi biće predmet kontrole. Naloženo je obavezno izbjegavanje kontakta sa drugim osobama, osim sa članovima porodičnog domaćinstva. • RIBOLOVCI ILI VLASNICI PLOVILA Osobe koje posjeduju dozvolu za sportsko-rekreativni i privredni ribolov, odnosno dozvolu za plovilo, mogu da se prevezu do mjesta u kojem treba da obave ribolov, odnosno u kojem posjeduju dozvolu za plovilo. Osobe koje imaju ove dozvole obavezne su da ih nose sa sobom. Navodi se da su zaposleni u javnom sektoru obavezni da tokom rada u zatvorenom prostoru nose zaštitne maske. Članovi porodičnog domaćinstva mogu zajedno da budu na javnim površinama uz minimum dva metra distance prema ostalim licima. N.K.

Donacije za borbu protiv kovida 19

Na račun NKT-a do sada gotovo osam miliona eura PODGORICA – Od 19. marta do 29. aprila na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti uplaćeno je donacija iz zemlje i inostranstva 7.851.494 eura i 75.972 američkih dolara saopšteno je iz iz Vlade. Prema četvrtom izvještaju Operativnog tima za upravljanje donacijama koji je juče usvojen ukupni odliv iznosio je u ovom period 1.757.173 eura. Stanje na računu NKT za zarazne bolesti 29. aprila bilo je 6.094.321 euro i 75.972 američkih dolara. Zaposleni u Crnogorskom Telekomu, sindikat i menadžment organizovali su tokom aprila unutar kompanije akciju prikupljanja novca za saniranje posljedica epidemije novog virusa korona u Crnoj Gori, i prikupili 21.000 eura. Riječ je o drugoj donaciji Crnogorskog Telekoma od početka epidemije. Telekom je NKT-u krajem marta donirao 20.000 eura za borbu protiv korona virusa, a Crnogorski sindikat telekomunikacija, čiji je Sindikat Crnogorskog Telekoma dio, uplatio je 5.000 eura. Kompanija Sandoz donirala je značajne količine lijeka ,,hidroksihlorokina“ Kliničkom centru Crne Gore. Kako je saopšteno, kompanija je na taj način odgovorila na potrebe ljekara da omoguće pacijentima pristup potencijalnoj terapiji, uz istovremeno napredovanje kliničkih ispitivanja u svijetu u borbi protiv kovida 19. Kazali su da su sve količine lijeka donirane KCCG, na molbu Ministarstva zdravlja. Zaposleni NLB Banke ličnim donacijama, obezbijedili su 400 paketa pomoći u vidu hrane i higijene za bebe koje će Crveni krst Crne Gore uručiti porodicama u stanju socijalne potrebe. Zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore su, putem onlajn platforme Hipotekarne banke (www.aplauzmedicinarima.me) donirali 6.500 eura i time dali doprinos uvećanju fonda namijenjenog za nabavku zaštitne opreme za zdravstvene radnike. Savjet Evrope donirao je opremu za zaposlene u UIKS-u. Među doniranom opremom su 2.000 medicinskih maski, 10 dispenzera i 50 litara alkohola. Zaposleni na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost donirali su dio aprilske zarade NKT. N.K.

,,Voli“ donira 1.000 obroka Kompanija ,,Voli“ uključila se u akciju koju je pod nazivom ,,Izazivam“ pokrenuo muzičar Danijel Alibabić za pomoć najugroženijim stanovnicima Podgorice. Alibabić je nedavno pozvao ugostiteljske objekte da se uključe u akciju pripremajući besplatne obroke pojedincima i porodicama u stanju socijalne potrebe. - Kompanija ,,Voli“ će donirati 1.000 obroka, koji će biti pripremljeni u ,,Volijevim“ restoranima u Podgorici, želeći da na taj način pomognemo i obradujemo one kojima je pomoć najpotrebnija, a koji nemaju mogućnost da sebi i svojim najmilijima obezbijede najosnovnije, saopšeno je iz kompanije ,,Voli“.

Ekonomija

1, 2. i 3. maj 2020.

Migel Morgado, direktor za jadranski region u Evropskoj investicionoj banci

EIB će podržati Crnu Goru sa novim zajmovima PODGORICA – Evropska investiciona banka je još u januaru odobrila posebnu kreditnu liniju do 50 miliona eura jednoj crnogorskoj poslovnoj banci. Pregovori o finansiranju su u toku i biće završeni narednih dana, a sredstva će biti na raspolaganju crnogorskim malim i srednjim preduzećima u obliku povoljnijih zajmova, koji su presudni u vrijeme kada se većina bori sa likvidnošću, rekao je u intervjuu Pobjedi Migel Morgado, direktor za jadranski region u Evropskoj investicionoj banci. Sa implementacijom paketa ,,Tim Evropa“ i vlastitim inicijativama u EIB, istakao je da je siguran da je ovo prvo u nizu sličnih partnerstava sa lokalnim komercijalnim bankama za podršku crnogorskoj ekonomiji. Erste banka saopštila je juče da je privela kraju pregovore sa EIB-om o kreditnoj liniji od 50 miliona eura. POBJEDA: Da li je Investiciono-razvojni fond Crne Gore tokom pandemije tražio dodatno kreditiranje? Koliko sredstava i pod kojim uslovima? MORGADO: Investicio no-razvojni fond je partner EIB-a od svog osnivanja, sa prvim sporazumom, potpisanim između nas 2012. Sada smo stigli do četvrtog ugovora vrijednog 150 miliona eura. To se trenutno sprovodi i već je doprinijelo finansiranju 225 projekata u ukupnom iznosu od 100 miliona eura. Ove investicije, koje su podstakla mala i srednja preduzeća ili srednje kompanije, u velikoj su mjeri pogodovale sektorima turizma, trgovine, proizvodnje, transporta i energetike, sa ukupno 950 radnih mjesta koja su stvorena ili sačuvana. Kao dio mjera EIB -a za odgovor na uticaj kovida-19 na mala i srednja preduzeća i, posebno teško pogođena poremećajima u lancu snabdijevanja i zbog zatvaranja, koje su odredile vlade, EIB će željeti da ubrza isplatu preostale kreditne linije. Pored toga, nova kreditna linija mogla bi biti dostupna što je prije moguće kako bi se pomoglo IRF-u da podrži mala i srednja preduzeća i pruži adekvatnu podršku crnogorskoj ekonomiji.

 EIB je u januaru odobrio posebnu kreditnu liniju do 50 miliona eura Erste banci, pregovori su pri kraju, a sredstva će biti na raspolaganju malim i srednjim preduzećima u obliku povoljnijih zajmova

Naš brzi odgovor na ekonomske izazove izazvane kovidom-19 biće prilagođen tako da odražava specifične potrebe javnog sektora i nove lokalne izazove, jer se uticaj korona virusa i dalje razvija širom svijeta. EIB će, takođe, pružiti tehničku pomoć i dijeliti ekspertizu da bi ojačao i povećao uticaj novih investicija

POBJEDA: Na osnovu kojeg mehanizma EIB djeluje u Crnoj Gori? MORGADO: Evropska investiciona banka je vodeći međunarodni finansijer na Zapadnom Balkanu i dugogodišnji partner Crne Gore, jer djelujemo u EU zahvaljujući našem mandatu. Blisko sarađujemo sa Evropskom komisijom, kombinujući naše kredite sa njihovim grantovima, kako bismo postigli optimalni paket finansiranja i maksimizirali uticaj EU sredstava na crnogorsku ekonomiju. EIB je u Crnoj Gori prisutna od 1977. godine i dodijelila je

737 miliona eura kredita u posljednjih deset godina. Infrastruktura (putevi i željeznica) i podrška malim i srednjim preduzećima bili su glavna područja njihove intervencije. POBJEDA: Imate li zahtjeve za finansijsku pomoć drugih zemalja u vrijeme pandemije i pod kojim u s l ov i m a o d o b r av a t e kredite? MORGADO: Da, bili smo u kontaktu sa klijentima iz javnog i privatnog sektora u EU i u više od 100 zemalja izvan EU. Zajedno pokušavamo da utvrdimo najefikasniji pristup za jačanje spremnosti jav-

nog zdravstva i poslovne otpornosti. Naš brzi odgovor na ekonomske izazove izazvane kovidom-19 biće prilagođen tako da odražava specifične potrebe javnog sektora i nove lokalne izazove jer se uticaj korona virusa i dalje razvija širom svijeta. Kao što sam rekao, EIB će takođe pružiti tehničku pomoć i dijeliti ekspertizu da bi ojačao i povećao uticaj novih investicija. Moramo biti sigurni da će EU banka u potpunosti iskoristiti naše mogućnosti, znanje i ekspertizu kako bismo što više pomogli našim partnerima.

POBJEDA: Da li imate poseban program pozajmice u odnosu na države članice EU i specifičan za zemlje kandidate? MORGADO: Da, postoje različiti programi, jer se veličina i potrebe razlikuju od zemlje do zemlje. Do danas su različite evropske zemlje i EU otključale više od tri milijarde eura kako bi podržale evropske ekonomije u suzbijanju efekata kovida-19. Evropska komisija najavila je ranije ovog mjeseca paket od 540 milijardi eura usmjeren na podršku radnim mjestima za Evropljane, evropske vlade i javni sektor i realnu

Ponosni na svoju ulogu u Crnoj Gori POBJEDA: Koji je odgovor EIB-a na pandemiju? MORGADO: Neizmjerno smo ponosni na našu ulogu jednog od glavnih investitora u Crnoj Gori i na doprinos koji smo dali ubrzanju njenog pridruživanja EU. Kao direktan odgovor na pandemiju kovid-19, Evropska komisija najavila je paket od 15,6 milijardi eura za zemlje van EU. EIB je doprinijela sa 5,2 milijarde eura ovom paketu, dok je EK izdvojila 700 miliona eura za Zapadni Balkan, uključujući Crnu Goru, gdje su tri miliona eura direktno bila na raspolaganju za kupovinu zaštitne i medicinske opreme. Komisija takođe blisko sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama (IFI) i relevantnim finansijskim institucijama iz država članica EU kao ,,Tim Evropa“ kako bi pružila koordiniran

odgovor za podršku realnoj ekonomiji, uključujući mala i srednja preduzeća, kao i za podršku likvidnosti bankarskog sektora. Pored ovih inicijativa koje predvodi Komisija, EIB radi na svom paketu dodatnih finansiranja i mjera za rješavanje trenutne situacije. Odgovor EIB-a na kovid-19 usmjeravaće se na kombinaciju akcija na mnogim frontovima, uključujući brzo korišćenje programskih zajmova za rješavanje problema likvidnosti. U kontekstu inicijative „Tim Evropa“, EIB može igrati veoma važnu ulogu u podsticanju ekonomija i povećanju zaposlenosti, kroz svoju ekspertizu u pružanju podrške ekonomijama u doba krize. Tačnije, EIB radi na dva projekta koji će biti na raspolaganju za šest država

Zapadnog Balkana i koji će biti usmjereni i na privatni i na javni sektor. Ovi programi pojazmica imaju za cilj da odgovore na hitne potrebe sistema zdravstvene zaštite i druge aktivnosti direktno povezanim sa izbijanjem bolesti, kao i za podršku ekonomskom oporavku, sa posebnim naglaskom na mala i srednja preduzeća. Sredstva iz tih projekata biće upućena lokalnim kompanijama putem komercijalnih banaka, nacionalnih promotivnih banaka i subjekata javnog sektora. Naša dobra saradnja sa partnerima u Crnoj Gori stvara dobru osnovu za efikasno sprovođenje paketa za odgovore i EIB se raduje očuvanju svog statusa jednog od glavnih investitora u Crnoj Gori i ključnog pokretača ekonomskog razvoja zemlje.



Evropska investiciona banka je vodeći međunarodni finansijer na Zapadnom Balkanu i dugogodišnji partner Crne Gore, jer djelujemo u EU zahvaljujući našem mandatu. Blisko sarađujemo sa Evropskom komisijom, kombinujući naše kredite sa njihovim grantovima, kako bismo postigli optimalni paket finansiranja i maksimizirali uticaj EU sredstava na crnogorsku ekonomiju ekonomiju. U okviru ovog paketa, EIB učestvuje kroz implementaciju garancijskog fonda u iznosu od 25 milijardi eura. Ovaj garantni fond biće osnovan uglavnom sa doprinosom država članica EU i očekuje se da mobilizuje do 200 milijardi eura svježih investicija za evropska mala i srednja preduzeća i MidCaps. To je impresivan znak evropske solidarnosti u doba krize. Kao dio odgovora ,,Tim Evrope“, izvan Unije koji sam već napomenuo, Komisija je za zemlje širom svijeta odobrila još 15,6 milijardi eura paketa. Ova sredstva su samo prvi odgovor, jer EU i pojedine zemlje članice mogu odobriti svoje dodatne pakete i programe podrške kako se situacija bude razvijala. Podrška iz ovog paketa biće dostupna regionima širom svijeta, od Pacifika do Afrike i Latinske Amerike i Zapadnog Balkana. Banka će predložiti niz izuzetnih mjera za podršku nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, kao i zdravstvenim vlastima, tako što će brzo obezbijediti dodatna sredstva. Kao prioritet, investicijska podrška trebalo bi da slijedi utvrđene nacionalne strategije za pandemiju i spremnost u vanrednim situacijama. Kao što je već spomenuto, uspostavljaju se dva regionalna paketa za potrebe privatnog i javnog sektora Zapadnog Balkana. EIB će podržati zemlje kandidati poput Crne Gore sa novim zajmovima kao i sa ubrzanim pristupom već dogovorenim olakšicama. Sredstva dostupna iz postojećih programa mogu se alocirati i po potrebi preusmjeriti na mjesta gdje su ona najviše potrebna. Crna Gora je snažan i pouzdan partner Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci. Ovo prijateljstvo će biti testirano i potvrđeno u ovim teškim vremenima i nadam se da će još više približiti EU i Crnu Goru. Jovana ĐURIŠIĆ

12 Politika

1, 2. i 3. maj 2020.

BUDVA: Crnogorska predala inicijativu za razrješenje predsjednika opštine, podrška Socijaldemokrata, ali ne svih odbornika DPS-a

Ljubanović nije stavio potpis za smjenu Carevića

BUDVA - Inicijativu za smjenu predsjednika opštine Budva Marka Carevića, koju su juče ujutro skupštinskoj službi predali predstavnici Crnogorske, potpisalo je 16 odbornika lokalnog parlamenta, što nije dovoljno za izglasavanje nepovjerenja Careviću.

Svoj potpis na taj prijedlog stavila su trojica odbornika Crnogorske, jedan Socijaldemokrata, 11 iz Demokratske partije socijalista, kao i nezavisni odbornik Stevan Džaković. Inicijativu, međutim, nije potpisao najstariji odbornik DPS-a Gojko Ljubanović, čiji je glas presudan za smjenu Carevića. Ljubanović juče nije želio da daje bilo kakve izjave za javnost, a to je odbio i šef opštinskog odbora DPS-a Budva Predrag Jelušić, koji nam je u kratkom telefonskom razgovoru, samo kazao kako je „stav te partije da do daljnjeg ne komentarišu podnešenu inicijativu“. Pobjedini izvori iz budvanskog DPS-a navode, međutim, da nijesu iznenađeni izostankom potpisa njihovog kolege

Gojka Ljubanovića. - On je ranije na partijskom sastanku naglasio da se zalaže za smjenu kompletnog opštinskog rukovodstva, a ne samo jednog čovjeka. To je njegov principijelni stav i on će se tako i ponašati – rekao je naš izvor. Ukoliko Ljubanović ostane pri stavu da je protiv smjene Carevića, o sudbini predsjednika opštine bi mogli da odluče odbornici Demokratske Crne Gore, koji imaju niz primjedbi na rad prvog čovjeka Budve. Iz Crnogorske, sa druge strane, tvrde da inicijativa ima kvalifikovanu većinu i podršku, te dodaju da je Carević „odlazeći predsjednik opštine“. Inicijativa bi trebalo po Poslovniku da uđe u proceduru jer ju je podržalo više od trećine odbornika. - Ako se ne desi inicirana smjena, najzad će se znati u kom grmu leži zec. Poruka Crnogorske je jasna. Mi smo te doveli, mi ćemo te i smijeniti. Ne zato što si pripadnik neke partije, nego zato što kršiš zakone – poručio je Careviću, tokom jučerašnje konferencije za medije, predsjednik opštin-

Gojko Ljubanović

skog odbora Crnogorske i dojučerašnji potpredsjednik opštine Vladimir Bulatović. U inicijativi koju je Crnogorska predala predsjeniku Skupštine opštine Budva Krstu Radoviću, a u koju je Pobjeda

imala uvid, navodi se da se u radu aktuelnog predsjednika opštine pojavljuje niz protivzakonitosti, te da on ne postupa u skladu sa važećim pozitivno-pravnim propisma. Navedeno je i da se u Careviće-

Carević: Kriv sam jer im nijesam dozvolio da ostvaruju lične interese Predsjednika opštine Budva Marka Carevića nije opteretio prijedlog o njegovom razrješenju jer će, kako kaže, lično najviše dobiti kad ode sa te funkcije. Carević kaže i da iza zahtjeva za njegovim razrješenjem stoji grupa „neostvarenih ljudi“ koja nikad nije radila u realnom sektoru. - Meni sa takvima svakako i nije mjesto. To je grupa ljudi koja nikad nije radila u realnom sektoru, a oni koji jesu bankrotirali su i po nekoliko puta. Ovu inicijativu podnijeli su isti oni koji su već duže vrijeme nezadovoljni jer im nijesam dozvolio da ostvaruju svoje lične interese. Ja sam taj koji je Crnogorsku doveo na vlast, a oni su mislili da će tako, preko leđa grada i građana Budve, ostvarivati svoje privatne interese. Kod mene toga nema. Meni je interes grada na prvom i jedinom mjestu – rekao je Carević Pobjedi. Tvrdi i da svi pokazatelji govore da je opština Budva, za vrijeme koje je proveo na njenom čelu, ostvarila najbolje rezultate u posljednjih 15 godina. Na optužbe da „mrzi sve što nosi predznak crnogorsko“, Carević odgovara da „mi, pravoslavni narod Crne Gore , m o r a m o prevazići te podjele na Srbe i Crnogorce“.

vom radu ogleda samovolja, nepoštovanje Skupštine opštine, odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta opštine, kao i drugih zakona i podzakonskih akata. - Kao uslov za razrješenje predsjednika, mi, potpisani odbornici, navodimo da on nije donio strateški plan razvoja opštine Budva i druge razvojne planove i programe, kao i strateška dokumenta od državnog značaja. Samim tim nije obezbijedio njihovo sprovođenje kako je to propisano Zakonom o lokalnoj samoupravi. Takođe, Ministarstvu ekonomije nije dostavljen go-

Ivanović: Carević mrzi sve što nosi predznak crnogorsko Liderka Crnogorske Anđela Ivanović najavila je da će, povodom otkaza koji joj je nedavno uručio Carević, zaštitu svojih prava potražiti na sudu. Ona je na jučerašnjoj konferenciji za medije objasnila da joj je kao saradniku za Evropske projekte u kabine-

tu predsjednika opštine Budva ugovor istekao još 26. decembra, te da od tada, kako je rekla, traje njena blokada u opštini. - Ne mogu da podignem svoja dokumenta i zaista ću zaštitu svojih ljudskih prava usljed svega ovoga potra-

Odluka Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije

žiti na sudu... Ja razumijem da on mene ne voli i jasno mi je zbog čega on ima jednu veliku mržnju prema svemu što nosi predznak crnogorsko. Ja se nikad nijesam libila da kažem da je on jedan ugroženi Srbin koga je obogatila moja država Crna Gora - rekla je Anđela Ivanović.

Novi incident u Skupštini u režiji poslanika Demokratskog fronta

Ponovni konkurs za direktora 5. maja PODGORICA – Ponovni konkurs za izbor direktora Agencije za sprečavanje korupcije biće objavljen 5. maja – odlučeno je na sjednici Savjeta ASK-a. - Želim da ohrabrim sve potencijalne kandidate da apliciraju na ovu odgovornu funkcij u – ka z a o j e Momčilo Radulović, predsjednik Savjeta. Istakao je da su „zahtjevi jako rigorozni, a kriterijumi Savjeta za izbor visoki“. - Želimo da ohrabrimo one koji bi htjeli da doprinesu efikasnosti rada ove institucije da apliciraju na sljedećem konkursu – rekao je Radulović. Saopštio je da konkurs nije ranije raspisan zbog pandemije korona virusa. - Objavljivanje ponovnog konkursa bilo je odgođeno zbog pojave virusa kovid-19. Smatrali smo da bismo potencijalne kandidate diskriminisali

jer su bile uvedene mjere zabrane putovanja između dva grada i slično, pa kandidati kaniditati ne bi mogli na vrijeme da prikupe dokumentacuiju – kazao je Radulović, na sjednici kojoj nijesu prisustvovali mediji, ali je prenošena uživo na sajtu ASK-a. To će biti drugi ponovni konkurs za direktora ASK-a od kada je raniji direktor Sreten Radonjić otišao sa te funkcije. Na prethodnom, prvom ponovljenom konkursu kandidati Savo Milašinović, sadašnji v. d. direktora ASK-a, i Vukas Radonjić nijesu dobili potrebnu podršku članova Savjeta, dok je za za Elviru Pupović konstatovano da ne ispunjava uslove konkursa, jer je utvrđeno da je u prethodnih deset godina obavljala funkciju u političkoj partiji. Na prvom konkursu Milašinović je bio jedini kandidat, ali nije dobio podršku Savjeta da bude na čelu ASK-a. I. K.

dišnji izvještaj o sprovođenju strateškog plana, jer taj plan i ne postoji – navedeno je u inicijativi. U tom dokumentu piše i da predsjednik opštine nije donio ni akte koji su propisani Zakonom o lokalnoj samoupravi, da ne postupa shodno odredbama Statuta opštine usvojenog na sjednici SO 27. decembra 2018. godine, kao i da nije donio Akt o sistematizaciji iako je za to imao zakonsku obavezu. - Predsjednik opštine je dužan da prenese ovlašćenja na potpredsjednika opštine koji će ga zastupati u njegovom odsustvu, što Carević, takođe, nije učinio – dodaje se u prijedlogu Crnogorske. U dokumentu se zaključuje i da su se stekli uslovi da se u roku od 30 dana zakaže sjednica SO na kojoj bi Carević trebalo da bude razriješen dužnosti predsjednika opštine Budva. Đurđica ĆORIĆ

Branimir Gvozdenović i Jovan Vučurović

Vučurović htio da se obračuna sa Gvozdenovićem PODGORICA - Tokom jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja došlo je do verbalnog sukoba između poslanika Demokratskog fronta Jovana Vučurovića i potpredsjednika parlamenta Branimira Gvozdenovića, zbog kojeg

je došlo do prekida u radu parlamenta. U pauzi zasijedanja poslanici i skupštinsko obezbjeđenje spriječili su da dođe i do fizičkog obračuna. Naime, Vučurović je tokom izlaganja optužio da ljudi iz vrha režima preprodaju

maske i rukavice koje su zbog pandemije stigle u Crnu Goru i da tako, kako je kazao, zarađuju na muci građana. Reagovao je Gvozdenović koji je tražio da Vučurović prestane sa optužbama koje nemaju veze sa istinom. Vučurović je kazao da ministar Bošković čeka pomoć NATO zbog pandemije, da avioni Alijanse slete i donesu pelene, peškire, čaršave… - I da to stigne, to bi pošlo kako što se desilo sa rukavicama i maskama, otišlo bi u „Voli“ ili neke druge firme vezane za vrh režima i ljudi iz vrha režima koji bi se bavili preprodajom i zarađivali na muci građana, optužio je Vučurović. Gvozdenović ga je prekinuo i pitao da li zna što govori. - Vi govorite da se radi o raznim preprodajama. Moje je da vas opomenem da vodite računa, držite se tačke dnevnog reda. Vodite računa da ne optužujemo i ne bavimo se stvarima koje su potpuno van istine, istakao je Gvozdenović. Vučurović je na to rekao da neće biti izbačen iz takta. - Nastaviću raspravu. Milo mi je što vama smeta ovo što govorim. Ne bih volio da vam se desi nešto zbog nervoze. Važno je da takva velika ličnost ostane da vlada još dva-tri mjeseca Crnom Gorom, nastavio je poslanik DF-a. Gvozdenović je nakon ovakvog izlaganja poslanika Vučurovića odredio pauzu i prekinuo zasijedanje. R. P.

Politika

1, 2. i 3. maj 2020.

INTERVJU: Majkl Halcel, profesor na Institutu za spoljnu politiku „Džon Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu PODGORICA - Crna Gora, kandidat koji je najviše napredovao prema članstvu ka EU, ima i posebnu priliku i posebnu odgovornost, da nastavi aktivno da sprovodi svoje reformske napore poručio je u intervjuu Pobjedi Majkl Halcel, profesor na Institutu za spoljnu politiku „Džon Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu. Ističe da je stara američka formulacija - „Evropa cjelovita, slobodna i u miru“ - jedina održiva budućnost za kontinent i može se postići jedino integrisanjem u potpunosti kvalifikovanih kandidata. POBJEDA: Jasno je da je u ovom trenutku veoma teško bilo što predvidjeti, ali smatrate li da je proces proširenja preživio i da zemlje članice, bez obzira na izazove koji predstoje, neće odustati od ovog EU projekta? HALCEL: Nemam „unutrašnju informaciju“ kojom bih mogao odgovoriti na ovo fundamentalno pitanje. Moji instinkti govore da je proces proširenja EU i dalje živ, uprkos neizbježnoj promjeni u fokusu na borbu protiv pandemije kovid-19. Odluka Evropskog savjeta da započne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom je dobrodošao razvoj situacije. Predsjednik Francuske naljutio je mnoge ljude svojim insistiranjem na strukturnoj reformi procesa pridruživanja kao preduslov za napredovanje. U teoriji nema ništa loše u strukturnoj reformi ako je ona zaista neophodna, a ne postoji samo kao izgovor za „spori hod“ procesa proširenja do sigurne smrti. Novouvedene reforme, plus odluka Savjeta su indikacija da su Makron i EU ozbiljni po pitanju nastavka proširenja. I naravno, Crna Gora, koja je kandidat koji je najviše napredovao prema članstvu, ima i posebnu priliku i posebnu odgovornost, da nastavi aktivno da sprovodi svoje reformske napore POBJEDA: Zapadni Balkan je imao mnogo problema i prije pandemije. Ali, sada se najbolje vidi da ovaj dio Evrope još nema čvrste smjernice za budućnost. Srpski predsjednik je iskoristio pandemiju kako bi dokazao da su Kina i Rusija njegovi glavni partneri. Da li bi takvo rukovodstvo Srbije moglo ponovo zamagliti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana? HALCEL: U pravu ste. Ovo je veoma težak period u kojem

Crna Gora da nastavi sa reformama i dokaže da živi proširenje EU izgleda da utvrđene smjernice izmiču. Bez obzira na to, i dalje sam uvjeren da je jedina budućnost za Zapadni Balkan - Evropska unija. Sigurno je da je EU suočena s velikim odlukama u svom unutrašnjem upravljanju. Vlade Poljske, i posebno Mađarske, otvoreno odbaciju demokratske norme, a EU ih dosad nije disciplinovala na efikasan i smislen način. Pandemija kovida-19 koja je posebno snažno pogodila Italiju i Španiju, još jedna je velika muka za EU. Iako je omogućila prijeko potrebna sredstva za vanredne situacije, zbog protivljenja sjevernih zemalja poput Njemačke, Holandije, Finske i drugih, EU je odbila izdati „koronske obveznice“ ili „euroobveznice“ koje bi predstavljale dogoročni teret za države članice. Postoje dobri argumenti na obje strane, ali dok se ne riješi na zadovoljavajući način, podjela sjeverjug unutar EU će nastaviti da se produbljuje. Koliko god bilo teško, uvjeren sam da će EU odgovoriti na ove izazove. U svakom slučaju, što su stvarni izbori, koji su alternativni modeli za Zapadni Balkan? Sigurno nije autokratska vlada Rusije, zemlje koja propada. Ni Kine, čiji je ekonomski uspjeh pratio sve tehnološki nametljiviji, orvelovski državni nadzor. Pominjete da predsjednik Srbije te dvije represivne zemlje - Rusiju i Kinu - sada vidi kao svoje glavne partnere. Možda to i nije iznenađujuće, jer smo svjedočili demonstracijama da Vlada Srbije postaje sve autoritarnija. Ipak, Srbija je i dalje zvanično posvećena pristupanju EU. Dugo sam tvrdio da Srbija sa svojim dobro obrazovanim i talentovanim stanovništvom ne može da sjedi između dvije stolice - EU i Rusija (a sada Kina). Prije nekoliko godina visoki američki diplomata bio je kritikovan jer

Koliko god bilo teško, uvjeren sam da će Brisel odgovoriti na postojeće izazove. U svakom slučaju, koji su to alternativni modeli kojima se može okrenuti Zapadni Balkan? Sigurno nije autokratska vlada Rusije, zemlje koja propada. Ni Kine, čiji je ekonomski uspjeh pratio sve tehnološki nametljiviji, orvelovski državni nadzor -poručuje Halcel

je rekao upravo to. Kao prijatelj srpskog naroda, savjetovao bih srpsku Vladu da svoju budućnost definitivno poveže sa demokratskom Evropskom unijom. POBJEDA: Situacija u SAD je veoma komplikovana. Mislite li da je ova zdravstvena kriza dokazala da je Americi potrebno novo vođstvo? Može li pandemija kovid-19 pomoći Bajdenu da uđe u Bijelu kuću? HALCEL: Na ovo pitanje, za koje je potreban temeljan odgovor, mučno je odgovoriti. Ja sam ponosni Amerikanac koji je optužen - vjerovatno tačno - da „maše zastavom“. U našoj demokratiji patriotizam znači odanost Ustavu. S tim u vezi mislim da se Donald Tramp mora svrstati u najgoreg predsjednika u modernoj američkoj istoriji. Iako je položio zakletvu da će „podržati i braniti“ Ustav, Tramp je dosljedno pokazao da je njegova primarna odanost samom se-

bi - ličnim, finansijskim i političkim interesima. Jer, Trampu je osiguravanje reizbora - najvažniji cilj. Da bi pobijedio na ponovnim izborima svjesno pokušava da iskoristi postojeće podjele među Amerikancima - ekonomske, kulturne, etničke, rasne ili vjerske - umjesto da ujedini stanovništvo kao normalan predsjednik. Jednog dana Tramp uvjerava da predsjednik ima apsolutnu vlast, što bi, naravno, bilo potpuno ilegalno. Sljedećeg dana on se okreće za 180 stepeni rekavši državnim guvernerima da se bore protiv pandemije kovida-19. Očigledno pokušava da sjedi na dvije stolice: da zadovolji svoju populističku bazu s jedne strane i pripremi teren za okrivljivanje guvernera kada pandemija bude uzimala veći danak. Potpuno je smiješno misliti da savezna vlada ne bi trebalo da igra vodeću ulogu u borbi protiv pandemije. Pedeset ame-

ričkih država, distrikt Kolumbija i pet teritorija ne bi trebalo da se međusobno nadmeću za medicinsku opremu, zaštitu, maske, čak i briseve za testiranje. Guverner Merilenda, republikanac, zamolio je svoju suprugu - korejsko-američkog porijekla - da razgovara na korejskom jeziku sa ambasadorom Južne Koreje, kako bi se olakšala isporuka pola miliona testova za korona virus iz Seula u Merilend! Odgovor predsjednika Trampa na pandemiju kovida-19 bio je epski promašaj. Čuo je brojna upozorenja, ali više je volio da se igra politikom sa tim pitanjem, više puta uvjeravajući američki narod da je sve pod kontrolom. Južna Koreja i Sjedinjene Države objavile su prvi smrtni slučaj od kovida-19 istog dana. Južna Koreja je odmah pokrenula široko testiranje i traženje kontakata. Tramp je čekao šest sedmica, a ni nakon toga nije uspio stvoriti koherentnu

Ja sam ponosni Amerikanac koji je optužen - vjerovatno tačno - da „maše zastavom“. U našoj demokratiji patriotizam znači odanost Ustavu. S tim u vezi, mislim da se Donald Tramp mora svrstati u najgoreg predsjednika u modernoj američkoj istoriji. Iako je položio zakletvu da će „podržati i braniti“ Ustav, Tramp je dosljedno pokazao da je njegova primarna odanost samom sebi - ličnim, finansijskim i političkim interesima nacionalnu politiku. Od februara, kriva infekcije u Južnoj Koreji se poravnala, a smrtnost od kovida-19 opada. U međuvremenu, Sjedinjene Države imaju daleko najveći broj zaraza i smrtnih slučajeva u svijetu, a predsjednik Tramp se bizarno zalaže da građani sami ubrizgavaju deterdžent za rublje kao „čudo lijek.“ Da li će Trampova patetična predstava u vezi sa kovidom-19 pomoći Bajdenu na izborima? Ništa na ovom svijetu nije sigurno, a i mnoga druga pitanja će se pojaviti do novembra. Ali, vjerujem da će se milioni glasača sjetiti Trampovog fijaska sa pandemijom i glasati za Bajdena. Marija JOVIĆEVIĆ

Ministar Darmanović na video-konferenciji sa šefovima vlada regiona i komesarom za proširenje EU

Zapadni Balkan je geostrateški prioritet Evropske unije PODGORICA - Zapadni Balkan je integralni dio Evrope i geostrateški prioritet Evropske unije, ocijenjeno je danas na sastanku ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića sa šefovima diplomatija regiona i evropskim komesarom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Oliverom Varheljijem, koji je organi-

zovan putem video-konferencije. U fokusu razgovora je bio dokument „Komunikacija Komisije o podršci Zapadnom Balkanu u suočavanju sa kovidom-19 i oporavku nakon pandemije“, koji predstavlja prilog Evropske komisije u susret Samitu EU-Zapadni Balkan, 6. maja, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Dokument sadrži pregled fi-

nansijskijih mjera podrške EU za potrebe zdravstvenog sistema i ekonomski oporavak od krize izazvane kovidom-19 u državama Zapadnog Balkana, kao i za dugoročne investicije koje bi podržale ekonomski razvoj i reformske procese država aspiranata za članstvo. Konstatovano je da je evropska perspektiva regiona još jednom potvrđena donošenjem odluke o otvaranju pregovora

sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i solidarnošću tokom pandemije. - Od ključnog značaja je da EU nastavi da projektuje stabilnost i doprinosi prosperitetu regiona, što predstavlja naš zajednički strateški interes, navodi se u dokumentu. O posvećenosti Zapadnom Balkanu svjedoči i činjenica da se u planu Evropske unije u vrhu prioriteta nalazi i oporavak

susjeda, među kojima se zemlje Regiona smatraju najbližim. - Zapadni Balkan je dio Strategije oporavka Evropske unije, naglasio je komesar Varhelji. Takođe, ukazao je na posvećenost Unije saradnji sa državama Zapadnog Balkana u ključnim oblastima. - Cilj dalje podrške je favorizovanje grantova u odnosu na zajmove, poboljšanje saobra-

ćajne, energetske i digitalne povezanosti, te povećanje investicija u ekonomiju, kao i pomoć malim i srednjim preduzećima, ocijenio je Varhelji. Darmanović je naglasio da je u Crnoj Gori i te kako prepoznata i cijenjena podrška EU i njenih država članica u suočavanju sa pandemijom kovida-19. - Uprkos kompleksnosti situacije, EU je još jednom pokazala da je istinski partner Zapadnom Balkanu, a njena pomoć Crnoj Gori za saniranje posljedica korona virusa je najveća koju smo do sada primili, istakao je šef crnogorske diplomatije. On je posebno izrazio zadovoljstvo što je EU dokazala da ima geostrateški pristup Regionu. R. P.

14 Marketing

1, 2. i 3. maj 2020.

Parlament raspravljao o izmjenama Zakona o budžetskoj i fiskalnoj odgovornosti

Povećaće plate u zdravstvu kad prođe kriza

PREDLAGAČI ZAKONA: Sa sjednice parlamenta

PODGORICA - Parlament je juče raspravljao o izmjenama Zakona o budžetskoj i fiskalnoj odgovornosti, koji je podnio SNP, a koji predviđa da budžetska izdvajanja za zdravstvo ne budu manja od 25 odsto. O ovom prijedlogu će se poslanici izjasniti naknadno, a sjednica parlamenta biće nastavljena u utorak. Predlagači ovog zakona su poslanici Srđan Milić i Danijela Pavićević. Milić je kazao da se njihovim prijedlogom budžet ne povećava nego se samo pravilno raspoređuje novac. U DF-u smatraju da novca ima, ali i da se može uzeti od tajkuna i onih koji su nezakonito stekli imovinu.

Ekonomija

1, 2. i 3. maj 2020.

Pavićević je kazala da je premijer Duško Marković najavio izgradnju infektivne klinike, dodajući da je glavni problem vlasti što „ništa nije urađeno i sve je na čekanju“. Ona je istakla da su mjere u borbi protiv korone bile dobre, jer su

političari poslušali struku. Kamo sreće, dodala je, da su je i ranije slušali. Petar Ivanović (DPS) je ocijenio da u prijedlogu SNP postoji konstruktivna greška, jer polazi od pretpostavke da postoji neki fiksni iznos koji ćemo

vrlo jednostavno prikupiti i potrošiti. Poslanik Force Genci Nimanbegu je kazao da prijedlog ne može podržati, jer je legitimno, ali nerealno duplo veće izdvajanje za zdravstvo. Predložio je Vladi formiranje garantnog fonda da privrednici i preduzeća prebrode ovu godinu. Andrija Nikolić (DPS) prijedlog SNP-a tumači kao proizvod promišljanja aktuelne situacije sa namjerom da se zdravstveni sistem i njegovi radnici učine vidljivijim. – Predlog traži dodatnu analizu i postepeno razmatranje. Kada se saniraju posljedice apsolutno sam saglasan da pitanje povećanja zarada zdravstvenim radnicima dođe na dnevni red – kazao je Nikolić. Andrija Popović (LP) je rekao da većina građana misli da će oporavak ekonomije trajati najmanje tri do pet godina i dodao da ne vidi svjetlo na kraju tunela, ako ne bude pomoći EU, MMF i Svjetske banke. Branko Radulović (DF) kaže da smo u velikoj spirali neizvjesnosti i da za odgovor treba veliki novac. - EU je ,,pala“ na koroni zato što nije solidarna i što je decentralizovan sistem zdravstva kazao je Radulović i predložio da se zarade zdravstvenih radnika svrstaju u kategoriju A i B. Plate funkcionera na svim nivoima, kaže, treba svesti na najviše 1.200 do 1.500 eura i parkirati skupe automobile. M.P.M.

Vuksanović-Stanković: Smijeniti Vericu Maraš zbog 7.000 eura zarade Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) je pozvala Vladu da smijeni direktoricu Plantaža Vericu Maraš koja prima platu od 7.000 eura, što je bahato i nemoralno i degutantno. – Javnost je zgranuta informacijom da Maraš dnevno prima 250 eura. Koji ljekar, policajac... prima toliko – kazala je ona i naglasila da će pri-

hvatiti prijedlog premijera da se smanje iznosi za političke partije. - To je ukupno šest miliona eura, ali pošto to neće biti dovoljno za povećanje plata zdravstvu, policiji, vojsci, predlažemo da se posebno oporezuju tajkuni koji su poharali državu, a da funkcioneri prodaju majbahe i brojna skupocjena auta i biće para - ocijenila je ona.

Spoljnotrgovinska robna razmjena u prva tri mjeseca

Od izvoza struje uzeli 18 miliona PODGORICA - Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva tri mjeseca je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 624,3 miliona eura, što je 1,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Izvezena roba bila je vrijedna 88,5 miliona eura, što je 5,6 odsto manje u odnosu na uporedni period, dok je uvoz porastao 2,3 odsto na 535,8 mili-

ona eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 17,9 odsto. U strukturi izvoza najviše je zastupljen izvoz struje od 18,1 milion eura i naftnih derivata 2,8 miliona. U izvozu najzastupljenije su mašine i transportni uređaji za koje je plaćeno 121,5 miliona eura, a koji čine drumska vozila sa 37,2 miliona i električni uređaji 26 miliona eura. S. P.

Od 21. do 23. aprila organizovan onlajn forum o intelektualnoj svojini

Ispunili uslove za privremeno zatvaranje poglavlja PODGORICA - Crna Gora je ispunila uslove za privremeno zatvaranje pregovora u poglavlju koje se bavi intelektualnom svojinom, ocijenili su iz Generalnog sekretarijata Vlade i dodali da će konačna odluka o tome zavisiti od procjene Evropske komisije. - EK je Crnoj Gori postavila četiri mjerila za zatvaranje ovog poglavlja, od kojih se tri odnose na usaglašavanje zakonodavstva, a četvrto na obezbjeđivanje dovoljnih administrativnih kapaciteta za postupak priznavanja i sprovođenja prava intelektualne svojine i obezbjeđivanje evidencije bilansa ostvarenih re-

zultata o istražnim postupcima, krivičnim gonjenjima i sudskim postupcima u slučaju kršenja prava - navodi se u saopštenju. Generalni sekretarijat Vlade je, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, organizovao od 21. do 23. aprila onlajn forum, povodom Svjetskog dana intelektualne svojine - 26. aprila, s ciljem kvalitetnog i efikasnog informisanja javnosti o toj oblasti. Svi zainteresovani su imali priliku da elektronskim putem dostave pitanja iz oblasti prava intelektualne svojine, na koja su odgovarali predstavnici Ministarstva ekonomije i pregovaračke strukture za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU. S. P.

Novost za postpejd korisnike M-tela

Nova tužba zbog fri-šopova pred Upravnim sudom

Duplirana vrijednost internet dodataka

Regal impeks traži poništenje odluke Ministarstva finansija

PODGORICA- Kompanija M-tel je na zahtjev korisnika za mnogo većom upotrebom interneta od juče duplirala vrijednost internet dodataka za postpejd korisnike, saopšteno je iz ove kompanije. - Za postpejd korisnike duplirali smo količinu interneta u dodacima: NET S1, NET M1 i

NET L1. Za 4,45 eura korisnik dobija tri GB interneta koji koristi mjesec dana u NET S1 dodatku, a za 6,45 eura deset GB interneta za korišćenje tokom mjesec dana u NET M1 dodatku – kaže se u saopštenju. Dodaje se da ukoliko tokom mjesec dana korisnik želi dodatnih 20 GB interneta, onda ih u dodatku NET L1 kupuje

za deset eura. - Dodatak za one koji uglavnom koriste internet za društvene mreže je 200 GB interneta za 2,5 eura. Za korisnike koji internet koriste uglavnom noću, u ponudi je dodatak za noćnu opciju za upotrebu od 20 do osam časova i to sa 200 GB interneta za samo pet eura – navodi se u saopštenju. S. P.

Podaci Monstata o prosječnoj zaradi

Fri-šop na podgoričkom aerodromu

Martovska plata 524 eura PODGORICA - Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 524 eura, što je 0,2 odsto više u odnosu na februar. Prosječna neto zarada u martu je bila 2,7 odsto viša u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pro-

sječna bruto zarada u martu iznosila je 786 eura. - Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u martu u odnosu na februar pale 0,3 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu porasle 0,5 odsto - navodi se u saopštenju. S. P.

Kursna lista USD

1.08760

GBP

0.86905

AUD

1.65980

JPY 115.87000

CHF

1.05580

CAD

1.50770

PODGORICA – Dok se čeka da Apelacioni sud potvrdi ili preinači prvostepenu presudu da kompanija Regal impeks više nije zakupac frišopova na aerodromima, ili postupak vrati na početak, pred Upravnim sudom počinje novi postupak zbog odluke Ministarstva finansija da se ovoj kompaniji oduzme odobrenje za rad. Dozvola im je oduzeta krajem marta, nakon što im je Uprava carina prethodno oduzela skladište tipa D čije posjedovanje je uslov za rad. U tužbi

Upravnom sudu navode da je prije odluke o ukidanju dozvole za rad trebalo sačekati da se pravosnažno okonča postupak koji već vode zbog oduzimanja skladišta. Zato traže da se poništi sporno rješenje Ministarstva i da se o oduzimanju dozvole ne raspravlja dok se ne riješi prethodno pitanje skladišta. Advokat Vladan Bojić u tužbi ukazuje da Regal tokom 14 godina poslovanja nije imao nijedan carinski ni poreski prekršaj, da je sve vrijeme na bijeloj listi poreskih obveznika. Tvrdi da je odluka Ministarstva finansija

b a z i ra n a n a f i n g i ra n i m podacima što „povlači odgovornost onoga ko je donio i za štetu koja će nastati: izostajanje zakupnine državnom preduzeću, gubljenju prava na rad 42 zaposlena, prihoda i drugih realnih benefita“. On je optužio Aerodrome, protiv kojih su već vodili sudski spor tvrdeći da je ugovor o zakupu i dalje na snazi, da zloupotrebljava državne resurse, inspekcije i niže organe za svoje potrebe. Bojić je ranije naveo da u frišopove ne može useliti niko bez pravosnažne i izvršne sudske presude po tužbi za iseljenje, koju Aerodromi, iako su najavljivali, nijesu podnijeli. Regal je bio zakupac frišopova od 2005. godine, ali je spor nastao kada su Aerodromi krajem 2018. godine raspisali tender za novog zakupca i propisali uslove koje dotadašnji zakupac nije mogao da ispuni. Traženo je da ponuđač ima godišnji promet od najmanje deset miliona eura i da posluje na najmanje deset aerodroma u pet država. Na ovom tenderu izabrana je irska kompanija Air Rianta. M.Lk.

16 Društvo

1, 2. i 3. maj 2020.

Kriza pokazala značaj radnika

Bez radnika nema ni ekonomske vrijednosti PODGORICA - Društvo treba da nastoji da se, usljed pandemije izazvane korona virusom, očuva zdravlje građana, ali i da se sačuvaju postojeći standard i radna mjesta, poručili su iz Saveza sindikata, u Prvomajskom proglasu, dok su iz Unije slobodnih sindikata naglasili da je aktuelna kriza pokazala da su radnici heroji, hrabrost i snaga i da bez njih nema ekonomske vrijednosti. U Prvomajskom proglasu SSSCG ističe se da socijalni dijalog i pravo na organizovanje i kolektivno pregovaranje moraju biti sastavni dio programa ekonomskog i socijalnog oporavka. - Radna mjesta se moraju očuvati kao i dostojanstven rad u zdravim i sigurnim uslovima rada, uz borbu protiv nesigurne i neformalne ekonomije, a zarada mora omogućiti dostojanstven život svih zaposlenih i njihovih porodica - navodi se u saopštenju SSCG. Adekvatna socijalna zaštita mora, kako se dodaje, obezbijediti i adekvatnu pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva. - Posebno odajemo priznanje zaposlenima u zdravstvu i svima koji su za vrijeme aktuelne pandemije bili na radnim mjestima i požrtvovanim radom dali veliki doprinos u sprečavanju mogućih teških posljedica za sve građane - rekli su iz SSCG. Poručili su radnicima da se samo solidarno, jedinstveno i složno mogu boriti za bolje uslove rada, adekvatnu zaštitu, veće zarade i sigurna radna mjesta. Iz Unije slobodnih sindikata, u Prvomajskom proglasu umjesto tradicionalne protestne šetnje, istakli su da su radnici danas heroji i da će tako biti dok traje kriza. - Sjutra će opet biti žrtve nehumanosti i nezajažljivosti kapitala. Ne dozvolimo to. Ne dozvolimo da nas neodgovorni poslodavci i neoliberalni sistem opet vrate na margine društva - poručili su iz Unije. Aktuelna kriza je, kako su ocijenili, pravi alarm da se radnička klasa probudi iz apatije u koju su je odavno ubacili. - Nijesu nam dovoljni aplauzi,

Čestitka Brajovića Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović čestitao je građanima 1. maj, Međunarodni praznik rada. Kako je kazao, ovaj 1. maj Crna Gora dočekuje sa egzaktnim pokazateljima ekonomskog rasta i unaprijeđenim zakonodavstvom u oblasti unutrašnje trgovine. - To je važno za veliki broj zaposlenih u ovoj djelatnosti, a čine se napori i za povećanje minimalne cijene rada. Svi akteri društvenog, političkog, privrednog života, kao i civilno društvo i sindikalne organizacije imaju obavezu da kontinuirano rade na stvaranju sve povoljnijeg ambijenta za nova radna mjesta, a za zaposlene boljih uslova rada, mogućnost usavršavanja i daljeg napredovanja - poručio je Brajović.

nije dovoljno tapšanje po ramenu i nijesu dovoljne lovorike samo onda kada su krizna vremena. Ovo je trenutak od kojeg moramo početi glasnije da tražimo ono što nam pripada i da zahtijevamo više nego što nam je dato, kako bi povratili ono što nam je oduzeto navodi se u proglasu. Ovo je, kako su poručili iz Unije, i trenutak kada treba raskinuti sa tranzicionom prošlošću, kada u prvi plan moraju doći radnički zahtjevi, njihovi uslovi, snaga socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. - Izborimo se da Crna Gora bude zemlja socijalne pravde i društvenog blagostanja, bez siromašnih i gladnih. Da se u njoj poštuju principi dostojanstvenog rada, koji podrazumijevaju dostojnu zaradu, 40-satnu radnu sedmicu, pravo na slobodan dan nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, humane uslove rada, zdravu radnu i životnu sredinu - rekli su iz Unije. Iz te radničke asocijacije su pozvali sve radnike da se okupe u zajedničkoj borbi i osude sve poslodavce i političare koji budu prepreka na putu ostvarenja tog cilja. N. K.

Ministarka nauke za Pobjedu govori o odgovoru na pandemiju koron

Damjanović: Uz pom nauke i inovacija ak tradicionalne privre Kada je riječ o odgovoru na ekonomski udarac ove krize, koji će da ima dugoročne posljedice, pokazalo se da postoji dosta dobra osnova da se digitalna transformacija privrede, ali i drugih domena života, poput obrazovanja, realizuje – istakla je za Pobjedu ministarka nauke Sanja Damjanović PODGORICA – Odgovor na pandemiju korona virusa bio je pravovremen i adekvatan. Svi su djelovali vrlo koordinirano i efikasno. Sada predstoji veliki izazov kako prevladati predstojeću finansijsku krizu, a u tome važnu ulogu treba da odigraju inovacije i snaženje IT sektora – ocijenila je u razgovoru za Pobjedu ministarka nauke Sanja Damjanović. Dugoročnije, prema riječima naše sagovornice, treba da se oslonimo na Strategiju pametne specijalizacije, dokument koji je naša Vlada, prva nakon država članica Evropske unije, usvojila prošle godine. - Neophodno je da uz pomoć nauke i inovacija aktiviramo neke tradicionalne privredne grane na način da se kreiraju proizvodi veće vrijednosti, zajedno sa načinima da se efikasnije plasiraju kako na domaćem tako i na inostranim tržištima – istakla je Damjanović.

Digitalizacija

Zdravstveni sistem je, kako je naglasila ministarka, u svakom pogledu odgovorio izazovu, a važnu podršku dale su vojska i policija. - Stručni ljudi su postavljeni na mjesta da donose odluke, podržani od šireg tima rukovodilaca državne uprave, premijera i svih relevantnih državnih organa i službi. Odlična komunikaciona kampanja učinila je da naši građani budu pravovremeno i adekvatno informisani. Pokazali smo se kao vrlo disciplinovano i odgovorno društvo kakvim sebe možda ponekad ne smatramo i ova situacija može da doprinese našem samopouzdanju kao društva sposobnog i spremnog da se suočava sa izazovima našeg vremena – istakla je Damjanović. Kada je riječ o odgovoru na ekonomski udarac ove krize, koji će, kako je rekla naša sagovornica, da ima dugoročne posljedice, pokazalo se da postoji dosta dobra osnova da se digitalna transformacija privrede, ali i drugih domena života, poput obrazovanja, realizuje. - Tek mali dio poslovanja, počevši od javne uprave pa do trgovine je digitalizovan, ali po-

kazalo se i da je jedan broj naših privrednika prilagodljiv i pretvara probleme u poslovne prilike. Na taj način moramo svi da funkcionišemo. Brojne nove inicijative na polju onlajn poslovanja su se vrlo brzo kreirale i usvojile u proteklom periodu, što će mnogima da otvori vrata ka novim poslovnim poduhvatima – ocijenila je Damjanović. Sigurna je, kako je dodala, da imamo dovoljno znanja i sposobnosti za to. - Neke od inovacija iznijete u periodu korona krize su platforme za onlajn učenje „UčiDoma“, komunikacione platforme o epidemiji „CoronaInfoCG“, nova rješenja ponuđena kroz hakaton „Coronathon.me“ za kreiranje kvalitetnih obrazovnih sadržaja „YouLearn“, onlajn trgovinu „Trguj.me“ i druge – navela je Damjanović. I jedan broj inovativnih projekata koje su ranije podržali, kako je kazala, učestvuju u akciji Digitalna solidarnost, na

I. BOŽOVIĆ

Dvije crnogorske radničke asocijacije uputile prvomajski proglas

Sanja Damjanović

primjer Proventum – digitalna kancelarija ili Talkini – platforma za onlajn sastanke i konsultacije. - Sve su to načini kako da bolje i efikasnije podnesemo krizu i stvorimo novu vrijednost za našu privredu – rekla je Damjanović.

Dijaspora

Govoreći o značaju vrednovanja naučno-istraživačkog rada, koje je posebno došlo do izražaja u vremenu pandemije korona virusa kada brojni na-

učnici širom svijeta, pored ostalog, rade na otkriću vakcine, ministarka je rekla da ne vjeruje u mogućnost instant promjena naših navika ili šablona po kojima funkcioniše ne samo crnogorsko društvo, već svijet globalno. - Ako se svi više otvorimo ka znanju kao izvoru boljitka, ako damo prostora da oni koji zaista poznaju svoj posao i koji su se u njemu dokazali ne samo na domaćem, nego i na međunarodnom terenu, ljudima koji zaista stvaraju kvalitet, nu-

Lokacija za Međunarodni institut dio Ćemovskog polja Uticaj pandemije korona virusa nije zaobišao ni projekat uspostavljanja Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope, odnosno regionalnog centara za hadronsku kancer terapiju. Ministarka nauke objašnjava da su morali da otkažu dva događaja, ali su se, bez obzira na to, potrudili da održe planirani tempo rada u drugoj fazi - studije dizajna. Planirana lokacija u Podgorici je, kako je rekla naša sagovornica, dio Ćemovskog polja preko puta Kombinata aluminijuma, što je i planirana poslovna zona grada. - Imamo odličnu saradnju sa glavnim gradom koji je realizovao nekoliko administrativnih koraka, prevashodno vezanih za plansku dokumentaciju, koji otvaraju slobodan prostor za gradnju instituta. Iako tehnički uslovi još nijesu objavljeni, moramo početi sa pripremom svoje kampanje kako bismo je u vrijeme kandidovanja imali potpuno spremnu. Lokacija u Podgorici sa kojom optiramo za sada ima sasvim dobre uslove: prostranost, komunikacije, mogućnost razvoja zelene infrastrukture (solarna elektrana i drugo) – objasnila je Damjanović. Ove godine zemlje Jugoistočne Evrope treba da ponude lokacije za Međunarodni institut za održive tehnologije. Ministarka Sanja Damjanović kaže da je

formirana ekspertska komisija koja radi na posebnom izvještaju koji će sadržati sve neophodne tehničke i administrativne uslove neophodne za izbor lokacije. - Ovaj izvještaj će biti dostavljen vladama zemalja regiona. Odluka o lokaciji će uveliko biti politička i očekuje se niz sastanaka na ovu temu na najvišem političkom nivou. Nedavno je projekat dobio i zvaničnu političku podršku Vlade Švajcarske koja će pomoći u domenu naučne diplomatije – rekla je Damjanović. Nada se, kako je istakla, da će zemlje regiona odlučiti o budućoj lokaciji početkom 2021. godine i dodala da je Švajcarska ponudila neutralni teren i medijaciju za ove sastanke. - Vrlo važan korak je i moguće uključivanje projekta na Mapu puta evropskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu (ESFRI Roadmap), koja objedinjuje projekte pan-evropske važnosti. Uz tim eksperata pripremamo aplikaciju, a rok je odgođen do septembra, što je povoljno imajući u vidu složenost procedure prijave i potrebu da se prethodno postignu važni politički dogovori – rekla je Damjanović i dodala da bi „to bio prvi slučaj da se jedan projekat iz Jugoistočne Evrope nađe na ovoj listi, što bi otvorilo vrata za buduća značajna finansijska sredstva iz EU fondova“.

Društvo

1, 2. i 3. maj 2020.

na virusa i izazovima koji predstoje

Polaganje maturskih i stručnih ispita biće organizovano od 20. maja

Šehović: Nema gradiva omoć iz četvrtog tromjesečja ktivirati edne grane PODGORICA - Maturski, stručni i polumaturski ispiti biće održani od 20. maja, a na polaganjima neće biti gradiva iz četvrtog tromjesečja saopštio je juče ministar prosvjete Damir Šehović.

Međunarodna saradnja



Ova kriza se može posmatrati šire, kao krizna situacija uopšte, što je interesantna istraživačka tema koja daje prostor za brojna kreativna rješenja – ocijenila je Sanja Damjanović

de rješenja i u stanju su da ih iznesu, vjerujem da će se tada i naše društvo i globalna zajednica polako mijenjati – poručila je Damjanović. I naši naučnici u dijaspori postali su, kako je dodala, vrlo vidljivi javnosti tokom krize izazvane pandemijom korona virusa, a među njima, između ostalih, ima epidemiologa, imunologa, molekularnih biologa. - Vjerujem da će neki od njih biti uključeni u projekte na temu korona virusa koje ćemo da podržimo – kazala je Damjanović i dodala da je u bazi naučne mreže Ministarstva nauke oko 300 članova dijaspore.

NaučNa izvrsNost

Za konkurs Ministarstva nauke za naučno-istraživačke projekte, prema riječima naše sagovornice, postoji veliko interesovanje, kako za opšti dio, tako i za segment iz oblasti medicine i društvenih nauka, odnosno projekata koji će biti fokusirani na korona virus. Za ovaj poseban segment konkursa opredijeljeno je 200.000 eura. - Zaključen je opšti dio konkursa na koji su prijavljena 62 projekta iz raznorodnih oblasti nauke. Vidimo veliku

Science hub Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije nedavno je donirao Crnoj Gori materijal za provjeru validnosti testova na korona virus. Ministarka nauke Sanja Damjanović kaže da su praktično svi instrumenti resora na čijem je čelu uključeni u međunarodnu saradnju koja je, prema njenim riječima, garant kvaliteta i jedinstvena prilika da se isprate moderni standardi i brzo usvoje savremena znanja i tehnologije. - Pored bilateralnih razmjena savjeta u borbi protiv epidemije pružena je konkretna pomoć našim timovima u projektima za 3D štampu – kazala je Damjanović. Evropska unija, kako je dodala, finansira 18 velikih tematskih projekata kroz program Horizont 2020, a organizovali su i pan-evropski hakaton za koji se, kako je naglasila, prijavilo i nekoliko timova iz Crne Gore.

motivisanost i sve viši nivo kvaliteta projektnih prijava što nam je i bio cilj – kazala je Damjanović. Slijedi, kako je najavila, proces međunarodne evaluacije, a očekuju da će biti projekata koji pomjeraju granice naučne izvrsnosti. - Očekujem i da će biti projekata koji imaju praktičnu orijentaciju u smislu novih znanja primjenjivih u saradnji sa privredom i davanja impulsa privredi za kreiranje novih proizvoda i usluga, dodavanje vrijednosti i povećanje konkurentnosti – rekla je Damjanović. Govoreći o segmentu istraživanja vezanih za korona virus kazala je da očekuju da dobiju projekte koji će dovesti do zaključaka i preporuka u domenu medicine i zdravstva, a na osnovu preživljenog iskustva i kliničke prakse. - Očekujemo i projekte koji na interdisciplinaran način posmatraju ovu situaciju i nude nova znanja i razvojna rješenja za razičite grupe korisnika: Vladu i institucije, privredu i građane. Ova kriza se može posmatrati šire, kao krizna situacija uopšte što je interesantna istraživačka tema koja daje prostor za brojna kreativna rješenja – ocijenila je Damjanović. J. BEHaroviĆ

Ističući da nema razloga za brigu, kazao je da će nadležni resor učiniti sve kako bi učenicima omogućili dobru pripremu, uz poštovanje epidemioloških mjera, ,,jer, korist djece, njihovo znanje i njihov nastavak školovanja su prioritet“. - Ni na internim, niti na eksternim ispitima polumaturanti i maturanti neće imati gradivo iz četvrtog tromjesečja, a samim tim će imati i manji broj pitanja. Osim toga, polumaturski ispiti nijesu eliminatorni faktor za upis u srednje škole. Sa druge strane, maturski ispiti se vrednuju prilikom upisa na fakultete većeg dijela zemalja regiona i šire, a i na ovaj način se kod mladih ljudi, pred kojima je profesionalni razvoj, podstiče kultura objektivne eksterne provjere znanja - rekao je Šehović. Eliminisanje pitanja iz četvrtog klasifikacionog perioda, odnosno tromjesečja, bio je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva prosvjete, jedan od zahtjeva Unije srednjoškolaca, sa čijim predstavnicima

Damir Šehović

su se Šehović i uprava Ispitnog centra sreli. Dodatno, preciziraju iz ovog resora, rokovi za zaključivanje ocjena maturantima su skraćeni, kako bi se ostavilo više vremena za pripremu za maturske ispite. - Biće organizovana i priprema na daljinu, odnosno emitovanje pripremih časova, testo-

vi za pripremu biće objavljeni onlajn i u štampanim medijima, a škole će, takođe, iskoristiti sve resurse za podršku maturantima i polumaturantima, što su bili neki od zahtjeva Unije srednjoškolaca. Rokovi za izdavanje diploma će biti takvi da učenici mogu da se upišu ne samo na fakultete u Crnoj Gori već i šire – saopštili

su iz Ministarstva prosvjete. Inicijalni prijedlog Unije srednjoškolaca je, nakon konsultacija sa srednjoškolcima, bio i otkazivanje maturskih ispita. - Međutim, kako je konstatovano da je, zbog najboljeg interesa djece taj zahtjev neodrživ, razgovarano je o načinima organizacije ispita, te su usvojeni njihovi zahtjevi da se eliminiše sa polaganja četvrto tromjesečje, da se testovi za pripremu učine dostupnim svima, te da se u svakom mogućem smislu ima u vidu aktuelna situacija – navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete. Termini polaganja za maturante su: eksterni maturski i stručni ispiti iz Crnogorskogsrpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti 20. maja; eksterni maturski i stručni ispit iz prvog stranog jezika 30. maja; eksterni maturski i stručni ispit iz Matematike 1. juna. Termini polaganja za polumaturante su: iz Crnogorskogsrpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti 26. maja; iz Matematike 27. maja; iz predmeta po izboru 28. maja. Polaganje albanskog jezika, kako su dodali iz Ministarstva biće u datumima koji su određeni za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i knjii. Kr. ževnost.

Istekao mandat šefu predstavništva Unicefa-a u Crnoj Gori

Disciplinski postupak protiv dvoje novinara RTCG zbog vrijeđanja kolega

rastu prava djeteta

PODGORICA – Rasprava u disciplinskom postupku protiv novinara Televizije Crne Gore Nevenke Ćirović i Zorana Lekovića koja je trebalo da bude održana juče ujutro, odgođena je za 11. i 12. maj, jer je pravna zastupnica Javnog servisa zatražila da se kao dokaz odgleda film „Svjedok Božje ljubavi“.

Odgođeno saslušanje Kogali: Svjedočio Ćirović i Lekovića sam stalnom

PODGORICA - Šef predstavništva Unicefa-a Osama Kogali okončao je juče trogodišnji mandat u Crnoj Gori i počinje novi, kao šef predstavništva ove misije u Tadžikistanu. - Veoma sam zahvalan na gostoprimstvu koje mi je Crna Gora pružila u prethodne tri godine. Drago mi je što na odlasku mogu reći da sam svjedočio stalnom rastu u pogledu prava djeteta. To je ohrabrujuće i iskreno se nadam da će Crna Gora nastaviti ovim putem – to je etički ispravna i mudra odluka – kazao je Kogali. Na odlasku, ističe uspješnu saradnju Unicef-a sa svim relevantnim akterima u Crnoj Gori. - Odlazim sa snažnim osjećajem zadovoljstva, jer iza sebe ostavljam vrlo jak Unicef-ov tim - ističe Kogali. Poručuje da će Unicef nastaviti da podržava Crnu Goru, ,,jer se izuzetno ponosimo uzornim radom u ovoj zemlji“. Novi šef predstavništva Unicef-a u Crnoj Gori uskoro će biti imenovan. U međuvremenu će tim Unicef-a voditi Mihaela Bauer, zamjenica šefa predstavništva u crnogorskoj kancelariji. N. K.

Advokati Ćirović i Lekovića odbili su prijedlog da se u dokaznom postupku prikaže sporni dokumentarni film, a predstavnik Unije sindikata Srđa Keković morao je da napušti ročište zbog ranije preuzetih obaveza, a Ćirović je insistirala da on bude prisutan. Dvoje novinara na svojim Fejsbuk profilima, nakon što je 18. februara na RTCG emitovan dokumentarni film „Svjedok Božije ljubavi“, brutalno su izvrijeđali dugogodišnje koleginice Tatijanu Šuković i Snežanu Rakonjac, autorke ovog dokumentarca. Šuković je inicirala disciplinski postupak protiv njih dvoje, uz saglasnost koautorke Snežane Rakonjac, koja je tada bila u inostranstvu. Ćirović je, između ostalog, na FB napisala: „Vi koji ste stali iza ovog srama i neodgovornosti - vi ste saučesnici srama i stida i najnižeg pada novinarske profesije! Jednom, kada dođu časna vremena, moraće-

Leković i Ćirović



Ćirović je, između ostalog, na FB napisala: „Vi koji ste stali iza ovog srama i neodgovornosti - vi ste saučesnici srama i stida i najnižeg pada novinarske profesije!

te da objasnite ko, zašto i za čiji interes? Jednom ćete časti gledati u oči i pogled izdržati nećete od sramote! Bestijalnost uvijek završi u sramoti! Znamo se, bestijalci!“. Leković je okarakterisao emisiju kao „nedjelo“, „zastiđe i profesionalnu sramotu“, „ne-

vješto sakrivenu naručenu kreaturu od nazovi emisije“, „novinarsku pornografiju bez presedana“... Autorke dokumentarnog filma su, na osnovu pravnih akata RTCG – Kolektivnog ugovora, odlučile da u regularnoj proceduri zaštite svoj ljudski i profesionalni integritet. Šuković i Rakonjac su „na tapetu“ dijela javnosti od kada je emitovan njihov dokumentarac o poglavaru Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohiju (Radoviću), a Savjetu RTCG se požalila i Mitropolija crnogorsko-primorska SPC. Oni zahtijevaju da se na Javnom servisu prikaže emisiju „Dostojan“ koja, takođe, govori o mitropolitu Amfilohiju. K. J.

18 Hronika

1, 2. i 3. maj 2020.

Specijalno državno tužilaštvo okončalo istragu za likvidaciju u Baru

Boris Savić, predsjednik Višeg suda u Podgorici

Zbog fizičke dis i sale će biti sud

Sa mjesta ubistva Klisića

Optužnica za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića Istražitelji su označili Podgoričanina Stefana Đukića za direktnog izvršioca zločina u kojem je Klisić ubijen, a Gardašević ranjen. Đukić, koji je nedostupan crnogorskim vlastima, sumnjiči se i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naoružan automatskom puškom upao u barski lokal ,,Savojo“ da bi likvidirao Gardaševića, ali ova akcija nije uspjela. I u ovom slučaju podignut je optužni akt PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo okončalo je istragu i podiglo optužnicu zbog ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića 1. novembra prošle godine u Baru, saznaje Pobjeda. Optužni akt dostavljen je Višem sudu na razmatranje. Kako je Pobjeda ranije pisala, istražitelji su Podgoričanina Stefana Đukića (30) označili za direktnog izvršioca zločina u kojem je Klisić ubijen, a Gardašević ranjen. Đukić, koji je nedostupan crnogorskim vlastima, sumnjiči se i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naoružan automatskom puškom upao u barski lokal ,,Savojo“ da bi likvidirao Gardaševića, ali on u tom momentu nije bio u lokalu. Specijalno tužilaštvo je u slučaju ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića kao i zbog upada u lokal „Savojo“ podiglo optužni akt protiv osam osoba - S. Đ., V. M., L. V., M. H., G. A.,

V. B., M. D. i Đ. Z. zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Stefan Đukić, Vuk Lakićević i Marko Vujadinović terete se da su kao saizvršioci pokušali da ubiju Gardaševića 20. avgusta 2019. godine. Đukić je označen kao direktni izvršilac ubistva Klisića, a na teret mu se stavlja i da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. G. A. se tereti za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a za isto krivično djelo se tereti i Vuk Lakićević. Tim koji je radio na rasvjetljavanju ubistva Klisića već u prvim danima istrage došao je do podataka da je ubijen u obračunu kriminalnih klanova. On je, prema policijskim evidencijama, bio blizak grupi pokojnog Armina Muše Osmanagića. Klisić je imao podeblji policijski dosje i privođen je više puta zbog raznih krivičnih djela, a krajem avgusta prošle godine pušten je na slobodu iz zatvora u Spužu.

Prije četiri godine mu je suđeno jer je ispalio projektile u bašti lokala ,,La Eskvina“, nekoliko minuta nakon što je ubijen njegov prijatelj Armin Muša Osmanagić. Sve su to bili inputi da istražitelji napadača traže u redovima klana na čijem je čelu bio Luka Đurović, nakon čije smrti u saobraćajnoj nesreći klan predvode njegov brat Jovan i Alan Kožar. Detaljne analize tragova prvenstveno oružja – automatske puške i heklera u zapaljenom vozilu, kojim su ubica i pomagači pobjegli sa mjesta zločina, pomogli su timu da dođe do materijalnih dokaza koji su razotkrili ulogu Stefana Đukića. Vozilo „seat“ pronađeno je u Bjelišima iznad pruge. Đukić, koji se ranije prezivao Mandić, prije četiri godine bio je pod istragom i u Srbiji nakon hapšenja u Beogradu zajedno sa Draganom Đokićem, Almirom Dragišićem i Vladislavom Šljivančaninom. M. Ž.

Podgorička policija pretresla više objekata

Oduzeto 205 kilograma eksploziva, detonatorske kapisle, mašina za miniranje... PODGORICA – Batrić Radusinović (56) uhapšen je kada je policija pretresom stana i drugih prostorija koje koristi pronašla 205 kilograma eksploziva, 201 komad električnih i detonatorskih kapisli, 17 komada municije različitog kalibra, mašinu za aktiviranje mina, oko 10 metara sporogorećeg štapina, dva trotilska metka, oko tri kilograma baruta i bajonet. Kako je saopšteno iz policije, osumnjičenom se na teret stavlja sumnja da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je priveden tužiocu. A. R.

Imamo predmete i sa po više desetina okrivljenih i u tim situacijama apsolutno je nemoguće održavati suđenja u sudnicama Višeg suda. Prema tome, nemojte se začuditi ako dobijete informaciju da će se neki glavni pretresi održavati u salama na koje vjerovatno nikada nijesmo pomislili da će služiti kao sudnice, rekao je Savić Boris Savić PODGORICA – Gotovo sve sudije Višeg suda u Podgorici od početka stupanja mjera u borbi protiv širenja korona virusa dolazile su na posao iako je to predstavljao visok rizik za život i zdravlje – to je u intervjuu Pobjedi kazao predsjednik Višeg suda Boris Savić navodeći da rad i ponašanje njegovih kolega najbolje opisuje statistika prema kojoj je za prva četiri mjeseca u ovoj godini riješeno samo deset odsto manje predmeta u odnosu na isti period prošle godine. Savić je rekao da od 25. maja počinje normalizacija rada sudova te i da u cilju zaštite svih učesnika u postupku u predmetima gdje je na desetine optuženih, procesi će se održavati u salama za koje nikada ne bismo pomislili da će služiti kao sudnice. POBJEDA: Da li imate neke posebne pripreme za 25. maj za kada ste zakazali i početak suđenja u specijalnim predmetima gdje je više optuženih? SAVIĆ: U skladu sa planom sudova za ublažavanje mjera u cilju sprečavanja širenja korona virusa predviđena je potpuna normalizacija rada u sudovima počev od 25. maja, a što se u prvom redu odnosi na normalizaciju održavanja ročišta i glavnih pretresa. Da bi se takvo nešto moglo ostvariti sudovi, pa među njima i Viši sud u Podgorici, od 4. maja počinje sa normalnim funkcionisanjem u

smislu prisutnosti sudija i saradnika na radnim mjestima upravo u cilju blagovremene pripreme i uručenja procesnih poziva u predmetima u kojima ročišta i pretresi nijesu zakazani. Svjesni da se do 24. maja situacija može i promijeniti, ali ako se bude razvijala onako kako svi mi to želimo, to je termin kada bi se sud trebalo vratiti punim redovnim aktivnostima. Kako je već sada izvjesno da će i u najpovoljnijem scenariju dio mjera koji se odnosi na održavanje fizičke distance i dalje biti na snazi, to je činjenica da se iz tehničkih razloga neće moći organizovati suđenja sa velikim brojem okrivljenih. Treba imati u vidu da imamo predmete i sa po više desetina okrivljenih i u tim situacijama apsolutno je nemoguće održavati suđenja u sudnicama Višeg suda. Prema tome, nemojte se začuditi ako dobijete informaciju da će se neki glavni pretresi održavati u salama na koje vjerovatno nikada nijesmo pomislili da će služiti kao sudnice. POBJEDA: Kako je Viši sud funkcionisao u režimu ograničenog rada zbog opasnosti od širenja korone i da li je ovaj režim rada proizveo probleme kao na primjer kada su u pitanju rokovi između zakazivanja dva suđenja? SAVIĆ: Čini mi se da je prerano dok još traje epidemija davati konačne ocjene o tome kako

je sud funkcionisao, ali prema onome što za sada možemo da konstatujemo ne mogu a da ne istaknem da sam veoma zadovoljan i radom i ponašanjem sudija i zaposlenih u sudu u prethodnom periodu. Moramo biti svjesni da smo u jednom periodu bili u situaciji kada je dolazak na posao predstavljao visoki rizik po život i zdravlje onih koji dolaze na posao i njihovih porodica. Ne želim time na bilo koji način da izjednačavam rizike kojima su bile izložene druge profesije, u prvom redu zdravstveni radnici, ali ne možemo negirati da su, u situaciji kada niti su postojale niti bi predsjednik suda primijenio bilo kakve represivne mjere prema onima koji ne dolaze na posao, gotovo sve sudije bile na radnim mjestima. O tome govore i statistički podaci, prošle godine u periodu od 1. januara do 28. aprila ukupno je riješeno 4.072 predmeta, a ove godine u istom periodu 3.650, što znači da je obim rada u najkritičnijem periodu smanjen za oko 10 odsto, što je veoma zadovoljavajući podatak s obzirom na situaciju. Naravno da je najveći zastoj bio u onim referatima koji podrazumijevaju ročišta i pretrese kojima prisustvuju stranke, odnosno prvostepeni krivični i specijalni referat. U tim referatima bilo je i biće prekoračenja rokova u zakazivanju glavnih pretresa koja pominjete i koja su bez ikakve dileme

Policija pretresla dva stana u Nikšiću

Zaplijenjene marihuana i municija

nje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, uz koju je priveden tužiocu na dalju nadležnost. Osim toga, nikšićka policija je pretresla stan koji koristi L. R. (27) i pronašla jedno pvc pakovanje marihuane od 10 grama i municiju različitog kalibra. PODGORICA – Pretresom stana A. A. (22) u - Kriminalistička obrada ukazuje na sumnju Nikšiću policija je pronašla pakovanja sa sada je municija i pancir vlasništvo M. R. (49), držajem marihuane ukupne mase oko 40 srodnika L. R. te su na navedene okolnosti prikupljena obavještenja na zapisnik od ovih lica grama. Protiv A. A. će biti podnijeta prijava zbog sum- – saopšteno je iz policije. M. L. Zaplijenjene stvari

Hronika 19

1, 2. i 3. maj 2020.

stance dnice posljedica objektivne situacije -nemogućnosti pristupa stranaka i obezbjeđenja fizičke distance u sudnici, a ne odsustva sudija i saradnika. POBJEDA: Koliko je ukupno predmeta bilo u radu tokom prošle godine u Višem sudu u Podgorici i koliko je riješeno? SAVIĆ: Tokom 2019. godine Viši sud u Podgorici je zaprimio 12.344 predmeta, pa je sa zaostatkom iz 2018. godine ukupno u radu bilo 15.192 predmeta. Riješeno je 12.311 predmeta, tako da je sa delegiranih 518 predmeta zaostatak predmeta na kraju 2019. u odnosu na kraj 2018. godine smanjen za 485. Ostalo je neriješeno 2.363 predmeta. Ovaj broj predmeta je ispod broja prosječnog tromjesečnog priliva. Bez obzira na situaciju sa korona virusom, u tekućoj godini ćemo uložiti napore da sve ono što je izgubljeno u martu i aprilu bude kompenzirano povećanim radnim angažovanjem u ostalom dijelu godine, te je cilj na kraju 2020. godine da imamo dalje smanjenje zaostatka. Na koji način će se to realizovati odlučiće se tokom godine, ali mislim da je nerealno očekivati da tokom ove godine u Višem sudu u Podgorici godišnji odmori koji se tradicionalno koriste u ljetnjim mjesecima budu realizovani u istom obimu kao što bi to bilo i da nije pandemije. POBJEDA: Koliko sudija trenutno radi u Višem sudu, a koliko njih je u specijalizovanom odjeljenju? Da li je taj broj dovoljan imajući u vidu porast optužnica Specijalnog tužilaštva? SAVIĆ: Trenutno su u Višem sudu u Podgorici popunjena sva sudijska mjesta, odnosno imamo 41 sudiju i predsjednika suda. U odnosu na prošlu godinu gotovo je dvostruko uvećan broj sudija koje postupaju kao sudeće sudije u Specijalnom odjeljenju, tako da ih je sada devet. Ova odluka je uzrokovana ne samo povećanjem broja predmeta u Specijalnom odjeljenju već i njihovog drastičnog usložnjavanja. Kako je na današnji dan u radu Specijalnog odjeljenja 60 predmeta, to bi se na prvi pogled mogao izvesti zaključak da sudije u Specijalnom odjeljenju nijesu posebno opterećene, što je pogrešno. Svi specijalni predmeti imaju visok stepen složenosti, uvijek se radi o većem broju okrivljenih sa

Rad neka ocjenjuju sudske instance, a ne okrivljeni POBJEDA: Prokomentarišite optužbe Duška Kneževića da ste od njega primali novac preko bivšeg sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića, ali i napade opozicionih lidera koji su se našli na optuženičkoj klupi Višeg suda koji su tvrdili da ste učestvovali u skrivanju identiteta svjedoka saradnika? SAVIĆ: Izjavu gospodina Duška Kneževića sam već prokomentarisao i to na pres konferenciji neposredno nakon što je ista objavljena u medijima. Ponavljam da se radi o lažnoj tvrdnji i nemam ništa da dodam ili oduzmem o onome što sam tada saopštio. Međutim, moram da ukažem da je iznošenjem takvih tvrdnji gospodin Knežević prouzrokovao da sam morao podnijeti zahtjeve za izuzeće od postupanja u njegovim predmetima i da je, ukoliko je to bila svrha iznošenja lažnih činjenica, tu svrhu postigao. Ostaje za razmišljanje i u okviru pravosuđa i u okviru pravne nauke da li je prihvatljivo da se na ovaj način, prostim iznošenjem lažnih činjenica ili podnošenjem lažnih krivičnih prijava koje takođe mogu biti razlozi za izuzeće postupajućih sudija, praktično omogućava okrivljenim da eleminišu iz postupka sudije koje su zadužene predmetima. Vezano za izjave opozicionih lidera, a koje nije teško identifikovati s obzirom na

veoma složenim i brojnim činjeničnim opisima i takve vrste predmeta zahtijevaju stepen radnog angažovanja koji je neuporediv sa bilo kojim drugim sudijskim referatom. POBJEDA: U koliko slučajeva je za posljednje četiri godine Viši sud donio odluke o trajnom oduzimanju imovine i o kolikim vrijednostima je riječ? SAVIĆ: Trajno oduzimanje imovine je zasnovano na opštoj odredbi iz člana 112 Krivičnog zakonika Crne Gore da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom. Međutim, konkretno oduzimanje se vrši kroz više različitih postupaka počev od redovnih krivičnih postupaka u kojima se kroz odluku o mjerama bezbjednosti, imovinskopravnom zahtjevu ili na osnovu prethodno pomenute opšte odredbe oduzima imovinska korist, pa do posebne procedure predviđene „proširenim oduzimanjem imovinske koristi“ za koje osuđeno lice ne može da dokaže porijeklo. Pretpostavljam da se vaše pitanje odnosi upravo na ovo prošireno

to da navodite da se radi o optuženima pred Višim sudom u Podgorici, mislim da se, ukoliko mi neka od njih nije promakla, uglavnom odnose na vrednosne sudove koje imaju o meni i mom radu i koje kao njihov lični stav ne želim da komentarišem. Smatram da svaki sudija, pogotovu predsjednik suda, ako se već opredijelio i konkurisao za takvu funkciju, mora biti spreman da podnese sve negativne kvalifikacije koje se daju o njegovom radu pogotovo kad dolaze od procesno zainteresovanih stranaka i da mora da se fokusira samo na to što o njegovom radu misle više sudske instance kroz odluke o žalbama. Pravosuđe u svim zemljama svijeta funkcioniše po principu višestepenosti, svako ima pravo na djelotvoran pravni lijek i stranka koja je nezadovoljna kvalitetom rada sudije uvijek tu odluku može ispitati pred višom sudskom instancom, a u novije vrijeme i van redovnih sudskih instanci, odnosno pred Ustavnim sudom i Evropskim sudom. Prema tome, mišljenje bilo kojeg okrivljenog o ličnim i profesionalnim kvalitetima sudija dato iz bilo kojeg razloga nije nešto što treba da predstavlja odrednicu za rad sudija i mislim da tome sudije ne treba da daju značaj. Na kraju, pravo je okrivljenog da se brani kako hoće, pa i da ne govori istinu, a pravo je suda da sudi u sudnici.

oduzimanje, a imajući u vidu da su neki od tih predmeta bili izuzetno medijski eksponirani. U tim postupcima do sada su oduzeta tri stana i jedna kuća, više putničkih vozila, dragocjenosti i novca. POBJEDA: Koliko je Viši sud u prošloj godini izvršio kontrola optužnica i koliko je njih potvrđeno? SAVIĆ: U 2019. godini ukupno u prvostepenom krivičnom i specijalnom referatu riješeno je 212 predmeta kontrole optužnice, od kojih je u 188 predmeta optužnica potvrđena. Kada se ima u vidu da se obustave postupka u postupku kontrole optužnice uglavnom odnose na predmete u kojima oštećeni preuzimaju gonjenje od državnog tužilaštva, to se mora konstatovati da je kvalitet optužnic a p o d n i j e t i h o d st ra n e tužilaštva zadovoljavajući. Naravno, svaka potvrđena optužnica ne znači da će biti donijeta i osuđujuća presuda, jer su zakonski osnovi za potvrđivanje optužnice različiti u odnosu na zakonske osnove za donošenje osuđujuće presude. Bojana ROBOVIĆ

U Podgorici rasvijetljeno 11 krađa

Ukrali kabl sa gradilišta CRBC-a PODGORICA – Policija je u Podgorici identifikovala 12 osoba za koje se sumnja da su počinile 11 krađa. Kako je saopšteno iz policije, rasvijetljeno je šest krivičnih djela teška krađa, četiri krađe i jedna teška krađa u pokušaju. Zbog krivičnog djela teška krađa na štetu kompanije CRBC krivično će odgovarati Ž. S. (22), A. T. (25), P. S., R. A. (23) i

M. P. (24) iz Bijelog Polja. – Oni su ovo djelo počinili na način što su, sumnja se, sa gradilišta u mjestu Moračica ukrali veću količinu bakarnog kabla – navodi se u saopštenju. Takođe se navodi da se za krivična djela teška krađa terete N. R. (34), maloljetni E. H. (15), zatim Z. P. (29) i E. R. (22). Maloljetnik je počinio dva krivična djela teška krađa, dok su ostale

osobe izvršile po jedno djelo u prethodnom periodu. O. B. (23) se, kako se navodi, tereti za tri krivična djela krađa, koja je počinio, kako se sumnja, tako što je iz garaža i pomoćnih objekata krao bicikla, a potom ih prodavao. Tešku krađu u pokušaju izvršio je, kako se sumnja, R. M. (30) tako što je provalio u kuću, ali je spriječen u tom naumu. M. L.

Glavni specijalni tužilac o navodima poslanika Srđana Milića

Katnić: O Maroviću sam sve rekao optužnicom PODGORICA - Glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal Milivoje Katnić kazao je u izjavi za Pobjedu da je o Svetozaru Maroviću sve rekao podizanjem optužnice protiv bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i visokog funkcionera Demokratske partije socijalista. Napomenuo je i da je Marović potpisao sporazum o priznanju krivice, a da je Sud o Maroviću rekao posljednju ,,riječ presudom o oduzimanju imovine“. – Na Milićeve izjave u parlamentu mogu samo da kažem da sam o Svetozaru Maroviću sve rekao pokretanjem postupka, podizanjem optužnice za organizovani kriminal i konačno presudom koja je vodila ka oduzimanju nelegalno stečene imovine. Stojim iza svake riječi iskazane u optužnici i kroz sporazum o priznanju krivice – kazao je Katnić za Pobjedu. Specijalni tužilac za organizovani kriminal ističe da je sa poslanikom Srđanom Milićem posljednji put razgovarao prije četiri godine, nakon pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. – Neka Milić slobodno ispriča sve što sam mu rekao, može i da objelodani i sve što je meni rekao u razgovoru. Naravno da ja stojim iza svake svoje odluke ili poteza. Ako Srđan Milić, ili bilo koji drugi građanin, smatra da sam nešto pogrešno radio, ima

Milivoje Katnić

slobodu i sve mehanizme na raspolaganju da provjeri sve moje odluke – zaključio je Katnić naglašavajući da se neće dalje oglašavati na ,,kazivanja o tome što je on kazivao“. Poslanik Srđan Milić ranije je juče u Skupštini Crne Gore izjavio da mu je specijalni dr-



Stojim iza svake riječi iskazane u optužnici i kroz sporazum o priznanju krivice – kazao je Katnić

žavni tužilac Milivoje Katnić kazao da je bivši funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović iznio iz države 400 miliona eura. Poslanik DF-a Milan Knežević je nakon toga tražio prekid sjednice i sazivanje kolegijuma parlamenta i tražio da Katnić dođe u Skupštinu i izjasni se o Milićevim tvrdnjama. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je konstatovao da specijalni državni tužilac može da postupa po svom nahođenju. – Ako nađe za shodno, on će se pojaviti u parlamentu i preuzeti radnje koje može da preuzme – kazao je Brajović nakon pauze. D. Đ.

Nikšićka policija nakon mjesec prikupila dokaze u istrazi za izazivanje opšte opasnosti

Raičević osumnjičen za bombaški napad na kuću Radulovića

NIKŠIĆ – Nakon mjesec nikšićka policija rasvijetlila je napad na imovinu Nikšićanina Ranka Radulovića (60) i uhapsila sugrađanina Nikolu Raičevića (22) zbog sumnje da je aktivirao eksplozivnu napravu u dvorištu kuće Radulovića.

Raičević je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. – Osumnjičeni N. R. je, kako se sumnja, 30. marta 2020. godine oko 21 čas aktivirao eksplozivnu napravu u dvorištu kuće R. R. kojom prilikom je nastupila materijalna šteta na fasadi kuće – saopšteno je iz policije.

Dodaje se da su obavili uviđaj i sa lica mjesta izuzeli materijalne tragove od eksplozivne naprave i oni su vještačeni u Forenzičkom centru. Nakon sprovedenih vještačenja državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu je kvalifikovao krivično djelo. – Nizom policijsko-tužilačkih aktivnosti identifikovan je i lišen slobode osumnjičeni. Tokom kriminalističke obrade prikupljeni su materijalni dokazi koji upućuju na osnovanu sumnju da je N. R. aktivirao navedenu eksplozivnu napravu nakon čega se dao u bjekstvo – saopšteno je iz policije. Nakon saslušanja, državni tužilac je za osumnjičenog donio rješenje o zadržavanju u službenim prostorijama Uprave policije do privoda

nadležnom sudiji za istragu. Radulović je uhapšen sredinom juna 2018. godine zbog sumnje da je na čelu kriminalne organizacije koja je planirala više likvidacija. Hapšen je zbog ubistva, zelenašenja, iznude, nedozvoljenog držanja oružja. Radulović je bivši vlasnik fudbalskog kluba Čelik i vlasnik lokala ,,Tani“ u gradu pod Trebjesom. U žižu javnosti dospio je nakon što je osuđen na 15 godina zatvora zbog ubistva Zorana Vilotijevića. Tada su osuđena i njegova braća Slavko i Miomir. Iz osvete za ovo ubistvo brat Zorana Vilotijevića - Milan Lezo Vilotijević ubio je Slavka Radulovića, a osuđen je na 20 godina. A. R.

Uhapšen Kotoranin zbog šverca droge

U stanu krio 400 grama marihuane KOTOR - A. V. (26) iz Kotora uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet

opojnih droga. Kako je saopšteno iz Uprave policije, pretresom njegovog stana pronađeno je 400 grama marihuane koja je bila upako-

vana u manja pakovanja i pripremljena za uličnu prodaju, kao i vagu za precizno mjerenje. A. V će biti uz krivičnu prijavu priveden tužiocu. M. L.

20 U fokusu: KORONA VIRUS

1, 2. i 3. maj 2020.

PARALELNI INTERVJU: Ministri zdravstva Hrvatske prof. dr Vili Beroš i Sjeverne Make PODGORICA –Globalna pošast poslije koje ništa neće biti isto, pandemija koja je uzdrmala planetu, podjela svijeta na prije i poslije korone, ispit za cijelo zdravstvo – tek su neki od izraza sa kojima se suočavamo otkad su informacije o korona virusu postale vijesti dana. Svaka država i njen zdravstveni sistem imaju posebne načina sprečavanja i borbe sa pandemijom kovida-19, ali u prilici smo i da se informišemo o dosta sličnih mjera i aktivnosti. Redakcija Pobjede obratila se, tim povodom, ministrima zdravstva na području bivše SFRJ tražeći odgovore na pitanja o organizaciji sistema u tim državama. U prvomajskom trobroju našeg lista o iskustvima iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije govore dvojica ministara - obojica specijalisti neurohirurgije prof.dr.sc Vili Beroš i doc.dr Venko Filipče POBJEDA:Kako ste zadovoljni do sada urađenim u borbi protiv kovida-19 u državi na čijem ste čelu zdravstvenog sistema? Na što ste ponosni, a što je moglo biti bolje urađeno? BEROŠ: Stanje s epidemijom korona virusa u Hrvatskoj ocjenjujemo, za sada, povoljnim i pod kontrolom imajući u vidu apsolutne brojke evidentiranih zaraženih i oboljelih osoba, kao i uspoređujući ih sa stanjem u drugim državama. Cijeli javni zdravstveni sustav prilagođen je na početku epidemije zbrinjavanju oboljelih osoba. Na sreću, pripremljeni kapaciteti za sada su samo na dispoziciji i vjerujem da će tako i ostati do kraja epidemije. Ono što je svakako dalo veliki doprinos ovakvoj, možemo reći povoljnoj situaciji, jest ponašanje najvećeg broja građana Hrvatske. Prihvaćene su mjere samozaštite i sprečavanja zaraze drugih osoba pridržavanjem epidemioloških preporuka o ostanku doma, organizaciji rada od kuće gdje god je to moguće, izbjegavanju fizičkih kontakata s drugim osobama i pojačanim mjerama osobne higijene. Bez takvog zajedničkog doprinosa zdravstvene struke i građana sigurno ne bi bilo

Još dugo ćemo tražit između rizika od obo i nastavka normalno

BEROŠ: Sada idemo prema popuštanju mjera i polaganom otvaranju mnogih djelatnosti potrebnih za redovni život građana, od trgovina, uslužnih djelatnosti, javnog gradskog prijevoza prema školama i vrtićima u nadi da povećana javna komunikacija građana neće imati negativne posljedice na epidemiološku situaciju moguće držati epidemiju pod kontrolom. Sada idemo prema popuštanju mjera i polaganom otvaranju mnogih djelatnosti

potrebnih za redoviti život građana, od trgovina, uslužnih djelatnosti, javnog gradskog prijevoza prema školama i vrtićima u nadi da

povećana javna komunikacija građana neće imati negativne posljedice na epidemiološku situaciju. No, i dalje ćemo aktivno raditi na provođenju

mjera kojima je za cilj čuvanje stanovništva, posebno najosjetljivijih kategorija građana, poput onih starije životne dobi i kroničnih bolesnika.

FILIPČE:Zadovoljan sam kako je reagovao zdravstveni sistem Republike Sjeverne Makedonije u suočavanju sa kovidom-19. Od početka krize

Ključni trenutak – identifikovanje prvog zaraženog BEROŠ: Vjerujem da je ključan trenutak u stavljanju pod kontrolu epidemije korona virusa u Hrvatskoj bilo, među ostalim poduzetnim mjerama u pripremnom razdoblju, identificiranje prvog

zaraženog pacijenta koji je stigao u zemlju iz Italije, a s njim i svih kontakata koji su stavljeni pod nazor. To nam je omogućilo uspostavljanje sustavne kontrole kretanja virusa i upravljanje kri-

znom situacijom. Ponašanje građana u najvećoj mjeri, na što sam ponosan i kao ministar i kao građanin, omogućilo je zdravstvenim radnicima da se posvete liječenju oboljelih.

U fokusu: KORONA VIRUS 21

1, 2. i 3. maj 2020.

edonije doc. dr Venko Filipče

Srećan sam zbog svakog pacijenta koji je ozdravio

ti balans olijevanja og života

FILIPČE:Žao mi je svih pacijenata kojima, uprkos svim našim naporima, nijesmo bili u mogućnosti da pomognemo, a sa druge strane srećan sam zbog svakog pacijenta koji je ozdravio. Generalno, ponosan sam na činjenicu da smo uspjeli da organizujemo zdravstveni sistem na način koji je zaista dao dobre rezultate, s obzirom da je ovo izazov za koji nijedan sistem na svijetu nije bio pripremljen.

2.076

FILIPČE: Sa smanjenjem ograničenja kretanja građana, uveli smo obavezno nošenje lične zaštitne opreme - maski za nos i usta za sve građane. U RS Makedoniji još ne govorimo o drastičnijem smanjenju mjera zaštite, naša strategija se zasniva na postepenom „popuštanju“ mjera, pažljivom praćenju stanja i u slučaju povećanja broja pacijenata, na odgovarajući odgovor

1.465 je oboljelih osoba u Sjevernoj Makedoniji, preminulo je 77, a izliječenih je 627

podaci od 30. aprila

u Kini počeli smo da uvodimo zaštitne mjere, svjesni da se virus može veoma brzo proširiti, kao što se i dogodilo - virus je pogodio skoro sve zemlje svijeta. Sopstvenu strategiju za rješavanje krize postavili smo još u januaru. U to vrijeme, Republika Sjeverna Makedonija bila je jedna od rijetkih zemalja koja je na aerodromima imala termalne kamere za putnike koji dolaze iz područja visokog rizika. Zatim smo proširili

kontrolu nad aerodromima, uveli smo kontrolu nad prelazima na kopnu, obaveznu samoizolaciju za one koji su došli iz inostranstva, zatim obavezni državni karantin itd. Ali, najvažnije je da smo paralelno sa svim ovim mjerama pripremali zdravstveni sistem, osoblje i kapacitete. U pandemijskoj situaciji, međutim, nijedna strategija nije dovoljno funkcionalna ako nije prilagođena trenutnim kretanjima koja mogu biti krajnje nepredvidiva. I

ni sustav pripremili smo za sve moguće situacije razvoja epidemije u Hrvatskoj, jer sa zdravljem građana nema igranja. S druge strane svjesni smo da je dosadašnji tok epidemije pod kontrolom, da se naše zdravstvo uspješno nosi sa svim izazovima, a građani su svakodnevni život podredili učinkovitim mjerama zaštite. Uz sve to, stalno imamo na umu da je virus još prisutan, da o njegovim karakteristikama ni mi ni svjetska medicina nemamo potpune podatke i ne možemo predviđati skoru budućnost. Kod procjene ublažavanja mjera tražimo balans između rizika i potrebe da život ide dalje, posebno ekonomija, jer svjetska pandemija će ostaviti vrlo velike ožiljke na gospodarstvu svih zemalja. To traženje mjere između tih dvaju zahtijeva bit će još dugo naša stalna briga. FILIPČE:Uvođenjem i ublažavanjem mjera zaštite od korona virusa od samog početka pandemije u RS Makedoniji upravljano je isključivo na osnovu ekspertskih mišljenja i prognoze Komisije za zarazne bolesti. Iako postoji još mnogo nepoznanica o virusu, preduzete mjere su medicinski argumentovane i prate razvoj situacije u našoj zemlji, naravno uzimajući u obzir mentalitet ljudi koji ne ide na ruku ovoj situaciji. Svemu tome pristupamo veoma pažljivo i kada smo uveli mjere i sada kada, ne bih rekao da ih ublažavamo, već da ih mijenjamo. Sa smanjenjem ograničenja kretanja građana, na primjer, uveli smo obavezno nošenje lične zaštitne opreme, maski za nos i usta za sve građane. U RS Makedoniji još ne govorimo o drastičnijem smanjenju mjera zaštite, naša strategija se zasniva na postepenom „popuštanju“

dalje dinamično pratimo situaciju i odgovaramo na izazove, naravno u skladu sa preporukama SZO, te pozitivnim i negativnim iskustvima drugih zemalja. Sve mjere koje preduzima naša vlada na preporuku Komisije za zarazne bolesti imaju veliki udio u suočavanju sa korona virusom. Mislim da se, zahvaljujući svemu tome, još dobro nosimo sa epidemijom, za razliku od nekih zemalja koje su se, nažalost, suočile sa crnim

scenarijima. Za nas je od samog početka bilo izuzetno važno da ,,rastegnemo” krivu epidemije, tj. da rast broja zaraženih bude linearan, a ne da naglo poraste, kao što se dogodilo u Italiji koja je praktično ,,zatrpala” bolnice na početku epidemije. Model smo implementirali učeć i iz iskustava drugih zemalja malja, prije svega Njemačke. Do sada je dobro amortizovan broj pacijenata u našem zdravstvenom sistemu i mislim da je ova strategija kombinovanja kućnog liječenja pacijenata sa blagom kliničkom slikom i hospitalizacije onih kojima je to potrebno, vrlo dobra. U našim bolnicima predviđenim za njegu pacijenata sa kovidom-19 ima još mnogo mjesta. POBJEDA:U velikom broju država krenulo je ublažavanje mjera. Koliko ste spremni za tu fazu, budući da je SZO najavila da je neophodna pažljiva procjena rizika jer drugi talas pandemije može biti pojačan? BEROŠ: Naš javni zdravstve-

Neophodna zaštita svih generacija

je oboljelih osoba u Hrvatskoj, preminulo je 69, a izliječenih je 1166 podaci od 30. aprila

mjera, pažljivom praćenju stanja i u slučaju povećanja broja pacijenata, na odgovarajući odgovor. Mislim da će neke mjere zaštite, barem u bliskoj budućnosti dok se ne nađu lijek i vakcina protiv korona virusa, biti opšteprihvać ene kod ljudi - svi će nositi zaštitnu ličnu opremu, neće biti grupisanja - velikih koncerata, utakmica, okupljanja, živjećemo sa tim zaštitnim mjerama, to će biti, tako da kažem, „novo normalno stanje“. POBJEDA: Koliko ste u dosadašnjem toku epidemije sarađivali sa Crnom Gorom i u kojim segmentima? BEROŠ: Kada imate ovakvu situaciju u gotovo svim zemljama svijeta, a posebno u vašem susjedstvu onda je posve normalno i ubičajeno da ste u kontaktu sa zdravstvenim vlastima zemalja s kojima graničite, jer ovaj virus je pokazao da ne poznaje granice država i kontinenata. Redovita razmjena informacija o stanju u zemlji i poduzetim mjerama pomaže svima. Hrvatska je trenutno zemlja koja predsjedava Europskom unijom, tako da su, osim domaćih aktivnosti, prema zemljama članicama okrenuti i poslovi koordinacije u suzbijanju epidemije. No, jednaka pažnja posvećuje se i suradnji s nama susjednim zemljama. FILIPČE:U Crnoj Gori se korona virus pojavio relativno kasnije nego u ostalim zemljama regiona, i država se, prema statistici, brzo stabilizovala i po broju inficiranih pacijenata i po broju smrtnosti od korona virusa. Govoreći o saradnji, u stalnom sam kontaktu sa kolegama iz regiona. Do sada sam nekoliko puta razgovarao s ministrom Hrapovićem, razmjenjujuć i mišljenja i iskustva zasnovana na situaciji u obje države, jer i RS i Makedonija imaju relativno mali broj stanovnika i suočavaju se sa njihovim sličnim mentalitetom, a ima sličnosti i u zdravstvenom sistemu. R.USKOKOVIĆ - IVANOVIĆ

22 Serijal Pobjede

1, 2. i 3. maj 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Čudo u Milanu

U svjetlu prošlih događaja još jasnije mi se predstavila slika današnjice koju je aktivirao kovid-19. Virus doduše jeste nov ali je ostalo poznato. Nedorasla politika, agresivni „ribari ljudskih duša“ i podatna svjetina » Piše: Boro KONTIĆ Kada su ga novija balkanska historija i karijera doveli u Švajcarsku, moj se brat osjećao pomalo kao junak jedne pjesme francuskog lirika Žaka Prevera. U pariškom telefonskom imeniku, koji mu se iznenada nađe u rukama, uočava da nema njegovog prezimena. Niti jedn o g D i c o n a u Pa r i z u , konstatira Preverov Dicon. Sve do jednom. U bratovom inboxu osvanula je poruka iz Bazela, na njemačkom jeziku. Potpisana francuskim imenom ali crnogorskim prezimenom. Nabasao je na podatke mog brata u jednom ljekarskom priručniku i pita: Jesmo li rod? Najstariji, poznati mu, predak došao je u Bazel sredinom 19. vijeka, iz Istre, tačnije grada Buzeta. Stigao je kao Italijan i drugog jezika, osim italijanskog, nije znao. Danas, poslije nekoliko generacija, njegov potomak nosi isto, naše prezime i živi na istom mjestu, tromeđi Švajcarske, Francuske i Njemačke. Podastrto je porodično stablo. Jedina mogućnost odgovora, vidljiva u porodičnoj hronici, nudila se u podatku da je svo preživjelo bratstvo početkom 18. vijeka, nakon pohare paše Ćuprilića, napustilo Katunsku nahiju i stiglo u Grbalj koji je tada bio pod jurisdikcijom Mletačke republike. Nakon dvadeset godina su se, ali ne svi, vratili u Pješivce. U međuvremenu, kazuju dokumenti, neki su nastavili svoje zapadno putešestvije, preko Dalmacije, Like do Istre. I evo, moguće, do Švajcarske?

FAŽANA

U pozno ljeto prošle godine bio sam u istarskoj Fažani na medijskom festivalu. U lijepom gradiću preko puta Brijunskog arhipelaga sjetio

sam se priče o nesuđenom bazelskom bratstveniku. Pauze između festivalskih sesija svojski sam utrošio pokušavajući pronaći tragove koji bi doprinijeli njenom odgonetanju. Samo par kilometara od Fažane je selo Peroj koje se bilježi kao mjesto gdje Crnogorci žive duže od trista godina. Nikola Škoko, jedan od onih koji ljubomorno čuvaju dokumente, precizirao mi je ponosno: 362 godine! Bilo je zanimljivo slušati ga kako sažima stoljeća. Od sredine 16. do sredine 17. vijeka, između 1527. i 1631. godine, Istrom ali i velikim dijelom današnje Italije harale su kuga i kolera. Prepolovile su stanovništvo. U Istri je preostala trećina stanovnika. U Puli tek pedesetak ljudi. A Peroj kao i brojna sela Istre doslovno su se ispraznili. U isto vrijeme druga vrsta nevolje na-

tjerala je Crnogorce da tražeći bolju sreću stignu u ove krajeve. Jula 1657. mletačka vlast izdaje odobrenje za nekoliko tih porodica koje stižu u pusti Peroj. Iz tog vremena datira Perojska povelja koju je sročio i potpisao Girolamo Priuli, ondašnji providur. U povelji se „Michu Brajkovichu i popu Michielu Lubosini (Ljubotin, očigledno po imenu kraja iz kojeg su došli) sa pet porodica dodjeljuje zemlja u Peroju“. Peroj je po nečemu historijski izuzetak. Naime, sve dozvole za nastanjivanje Mletačke republike bile su uslovljene prihvatanjem katoličanstva. Grupa iz Peroja istrajala je u zavičajnoj vjeri. Sačuvali su govor i pismo. Sto i više godina nakon dolaska u Peroj izgradili su pravoslavnu crkvu. U međuvremenu su istim tragom pristizale nove crnogorske porodice. Taj put se

protezao zaleđem Jadranskog mora ka zapadu. Sve dok se, evo, ne ispostavi da je krećući iz Povije preko Boke, Dalmacije, Istarskog Buzeta, granajući se, stigao i do Bazela.

LITIJA

O kugi i koleri koje su, sa prekidima, trajale više od sto godina i koje su gotovo uništile Italiju i Istru, pokušao sam se obavijestiti tragajući po starim dokumentima. Uz opasku starog hroničara da je: „opšti pojam neodređen i dosta zbrkan jer je sastavljen više od mišljenja nego od događaja“. Hronike, primjerice, kazuju da se strahujući od karantina nisu prijavljivali zaraženi. Da se za novac moglo izdejstvovati lažno uvjerenje. Ljekari su, zbog njihovih naloga o spaljivanju odjeće, zatvaranju kuća i odvođenja zaraženih u lazaret, bili

izloženi pogrdama a ponekad i kamenovanju. Nerijetko su imenovani neprijateljima otadžbine. Najumjereniji su ljekare korili zbog tvrdoglavosti a oni ostali su ih proglašavali varalicama i spletkarima koji bi da profitiraju na masovnom strahu. Kad se više nije moglo poricati širenje zaraze, uzrok se tražio izvan zdravog razuma. Naročito su na cijeni bile priče o trovačima ponaosob strancima. Spoljni su znaci kao nošnja i narječje bili kobni za mnoge putnike. Naravno kuga je imala katastrofalne ekonomske posljedice. Prazna je blagajna natjerala vijećnike da zatraže obustavu poreza i državnu potporu u novcu. Namjesnik im je, uz sažaljenje za situaciju, odgovorio da će se o njihovim zahtjevima: ,,postarati na najbolji način koji mu vrijeme i sadašnje prilike budu dopustili“.

UPOTREBA MOŠTIJU

I? Bi li, da parafraziram naslov slavnog De Sikinog filma, čuda u Milanu? Sjutradan je pomor kuge porastao u svim redovima građanstva, po svim gradskim četvrtima, tako strahovitim skokom da nije bilo čovjeka koji nije uviđao da je tome uzrok litija

Kuca se i na nebeska vrata. Zahtijevala se litija koja bi prošla kroz Milano sa moštima sv. Karla. Tadašnji kardinal je, kaže hronika, odbio to iz više razloga. Smatrao je to proizvoljnim sredstvom. Upozoravao je da će se: „ako dejstvo ne odgovori uzdanju, litija pretvoriti u sablazan“. Zdrav razum pastira nije odvratio vijećnike od agresivnog nauma. Svjetina je to, piše hroničar: „s grajom zahtijevala“. Te letargično zaključuje: „To je sve što je pamet jednoga čovjeka mogla protiv sile svog vremena i protiv navaljivanja množine“. I tako, litija je krenula. Opis litije u Milanu je sred-

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… njovjekovna slika. Naprijed su žene s koprenom na licu, najčešće obučene u kostrijet. Potom esnafi sa barjacima. Slijede bratstva, fratri i sveštenstvo. U središtu su četiri kanonika koji nose svečev ćivot. Hroničar slikovito bilježi: ,,kroza stakla vidjelo se svečevo tijelo, u sjajnoj episkopskoj odeždi s mitrom na glavi; na smežuranom licu još su se mogli prepoznati tragovi njegovoga lika za života kao što ga predstavljaju na slikama“. Iza je kardinal a za njim sveštenstvo, državni dostojanstvenici, vlastela i, napokon, nepregledna povorka svakovrsnog građanstva. Litija je prošla kroz sve gradske četvrti očekujući čudo. I? Bi li, da parafraziram naslov slavnog De Sikinog filma, čuda u Milanu? Sjutradan je pomor kuge porastao u svim redovima građanstva, po svim gradskim četvrtima, tako strahovitim skokom da nije bilo čovjeka koji nije uviđao da je tome uzrok litija. Ali, navodi hroničar: „Čudna li je i bijedna li je snaga opšte predrasude“. Naime, većina je bila sklona da ishod pripiše već pomenutim trovačima koji su se „ubacili“ u litiju i tako onemogućili čudotvorno djelovanje svečevog ćivota. Broj mrtvih se iz dana u dan povećavao četvorocifrenim brojevima. Računa se da je kuga ovaj put od 200 hiljada stanovnika Milana pokosila 140 hiljada. Pojava komete u godini kuge rasplamsala je već ionako raspojasano bezumlje. Uzrok pomora sada je bio dvostruko prepoznat. Uvijek se, na sreću, makar i usamljen, oglasi trezven glas. Te jedan takav hroničar zaključuje: „Uoči smrtne bolesti vide se čudesa“.

EPILOG

Povremeni izlet u stare hronike je poželjan jer shvatiš da „ništa novo pod kapom nebeskom“. Priču nesuđenog bazelskog bratstvenika nisam do tančina odgonetnuo. Ali, mi se u svjetlu prošlih događaja još jasnije predstavila slika današnjice koju je aktivirao kovid-19.Virus doduše jeste nov ali je ostalo poznato. Nedorasla politika, agresivni „ribari ljudskih duša“ i podatna svjetina.

Crnom Gorom 23

1, 2. i 3. maj 2020.

PRimjeRi: Ugostitelju Veliši Rakočeviću lekcije iz djetinjstva pomažu da prebrodi epidemiju

HeRCeg novi

Farma koza u Prekobrđu umjesto terase na Primorju Ana Zambelić-Pištalo

Udžbenici đacima do petog razreda HERCEG NOVI – Opština već nekoliko godina opredjeljuje budžetska sredstva za kupovinu udžbenika za učenike nižih razreda osnovnih škola. Prošle godine obezbijeđeni su udžbenici za učenike od prvog do četvrtog razreda, a naredne školske godine ovim programom biće obuhvaćena i djeca koja pohađaju peti razred. Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić-Pištalo nada se da će imati dovoljno finansijskih sredstava da tu ideju realizuju. – Budžetom su planirana i sredstva za pomoć porodicama sa troje i više djece kada je u pitanju kupovina udžbenika, kao i socijalno ugroženim porodicama. Sekretarijat se zaista trudi da u fokus stavi djecu i njihove potrebe, odnosno kada je početak školske godine u pitanju da pomognemo roditeljima onoliko koliko možemo – kazala je Zambelić-Pištalo. Značajna sredstva su u budžetu izdvojena i ove godine za đački prevoz. – Jedna smo od rijetkih opština koja izdvaja novčana sredstva za plaćanje đačkih karata za sve učenike iz seoskih područja, ali i po jedno dijete iz porodice koje se školuje u Tivtu i Kotoru, jer se, u ovom slučaju, radi o značajnim sredstvima. Nadam se da nastavljamo i ove godine tako, da li će možda biti promjena, ostaviću prostora i za to – kazala je Ana Zambelić-Pištalo. Ž. K.

KOLAŠIN – Ugostitelj Veliša Rakočević nije zabrinut za ekonomske posljedice epidemije. Korona je i njemu zaključala ugostiteljske objekte ali on nije prinuđen da se poput mnogih kafedžija nemoćno šeta pored „svezanog“ mobilijara i čeka odobrenje da sa vrata skine natpis ,,ne radimo do daljnjeg“.

Privatnim biznisom sam počeo da se bavim prije skoro 30 godina, uglavnom je to bilo ugostiteljstvo. Osjetio sam da me to umara, da mi treba ventil za pražnjenje. Vratio sam se kozarstvu, o kojem sam prve lekcije naučio kao dijete – priča Rakočević

Niko neće u čobane, a plata 400 eura

Za to su zaslužne vještine koje je stekao na selu, u Prekobrđu, gdje je proveo djetinjstvo. - Naravno da se kod nas kući držala stoka. Najviše ovaca i krava, a najmanje koza. Ljeti bi se sa ovcama i kravama izdiglo na katune Sinjajevine. Kući u Prekobrđu bi ostalo nekoliko grla koza. Cijelo ljeto bismo provodili sa njima. Djeca u nama su zavoljela koze, ali i proizvode od njih. A kada se nešto đetetom zavoli, nikada se ne zaboravlja – objašnjava Rakočević ljubav premu selu.

-Najveći problemi su nedostatak livada za košenje kao i radne snage. Vidim da i ostali farmeri ne mogu da nađu čobane. Nadam se da će ova nevolja sa koronom usmjeriti nezaposlene ka selu i radu na selu. Čobanima dajem platu 400 eura sa besplatnim smještajem i hranom. Još ga nijesam našao – kaže Veliša Rakočević.

KODEKS

Ta impresija djetinjstva je učinila da se posveti kozarstvu, da udobne i atraktivne ugostiteljske bašte na Primorju, zamijeni vrletima Prekobrđa i kozama. Jedna od originalnosti uspješnog poslovanja Veliše Rakočevića jeste činjenica da nema ni dana radnog staža u društvenom sektoru. - Privatnim biznisom sam počeo da se bavim prije skoro 30 godina. Uglavnom je to bilo ugostiteljstvo. Kroz sve te godine i decenije, osjetio sam da me umara, da mi treba ventil za pražnjenje. Tako sam farmom koza, na određeni način, počeo da se odmaram od ugostiteljstva - objašnjava svoj izbor. Održavanje porodičnog imanja u Prekobrđu je prihvatao kao obavezu. ,,Ugrađeni kodeks“ mu je govorio da se to ne smije zapustiti. Kada su mu prije šest godina stigle koze, Prekobrđe je dobilo „stado za pamćenje“. - Već šest godina se bavim kozarstvom. Kada je stado bilo najbrojnije, imao sam 350 koza. Sada imamo nešto više od stotinu grla. Držimo koze rase „mursia granada“ koje je uvezene iz Španije 2017. godine i dolaze iz oblasti po kojima je rasa dobila ime. Zadovoljan sam rasom. Kao i svaki početak, tako je i moj sa farmom koza, donosio neizvjesnosti i problema. Iz godine u godinu smo učili i uhodavali se, tako da je sada puno lakše – kaže Rakočević.

Veliša Rakočević U SelU je BUDUĆnoSt: Stado u Prekobrđu

Nema problema sa plasmanom proizvoda. Mlijeko prodaje mljekari „Monte Bianca“ a jarad prodaje na domaćem tržištu, ali ih i izvozi. Koristio je podršku Ministarstva poljoprivrede za projekat nabavke mljekarske opreme. Pored farme koza, Rakočevići na imanju u Prekobrđu proizvode i povrće za potrebe domaćinstva. Zna ovaj vrijedni domaćin sve zablude o tretmanu koza i kozarstva na našim prostorima. To ga, kaže, dodatno motiviše da praktično pokaže koliko koza može biti korisna. Planira izgradnju savremene štale kao i spajanje ljepote sela

sa izazovima turizma kroz restoran i smještajne kapacitete u Prekobrđu.

VRIJEDNOSTI

Rakočević je i humanista, pomaže i razumije nevolje čovjeka. Nedavno je obezbijedio donaciju u hrani i opremi kolašinskom DPS-u, koja je usmjerena kolašinskom Crvenom krstu kako bi stigla do najugroženijih. Ističe da borba sa korona virusom, treba da nas sve „osvijesti“ kako bi se vratili zaboravljenim vrijednostima. - Smatram da trenutna situacija u državi pokazuje da se bez sopstvene proi-

Cetinje: Opštinski tim za spašavanje zadovoljan situacijom u gradu

zvodnje ne može živjeti. Proizvodnja smanjuje sve nevolje. Ona je najbolji odgovor neizvjesnostima koje je donijela korona. Iako su neki mislili da se bez kafana, restorana, kladionica ne može živjeti, ova situacija je pokazala suprotno. Nadam se da ćemo se „osvijestiti“ i vratiti pravim, ali zaboravljenim vrijednostima – kaže Rakočević. Veljo Rakočević porani na svoje imanje u Prekobrđu. Spoji prvo sunce sa pogledom na farmu koza. I skoro zaboravi kako mu je „zavezan“ mobilijar ugostiteljske bašte na Primorju. Dr. DRAŠKOVIĆ

Bijelo Polje: Pošta radi punim kapacitetom

Pijaca će raditi od ponedjeljka

Dostava i platni promet odvijaju Za 40 dana rođeno 35 beba se nesmetano

CETINJE - Gradska pijaca biće otvorena u ponedjeljak, uz obavezno poštovanje preventivnih mjera, odlučeno je na sjednici Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje. Prodavci i kupci moraće da nose zaštitne maske i rukavice, a biće nužno i poštovanje fizičke distance. O poštovanju mjera staraće se Komunalna policija i radnici Komunalnog preduzeća. Na sjednici je zaključeno da je dobrom koordinacijom svih gradskih službi, preduzeća i ustanova, kao i uz podršku građana donesenim mjerama, postignut odličan rezultat – na Cetinju nema inficiranih novim korona virusom. Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan kaže da je najveći teret bio na zaposlenima Opšte bolnice „Danilo I“ i Doma zdravlja.

DoBRA KooRDinACijA DAlA ReZUltAt: Sa sjednice Opštinskog tima

-Njima dugujemo posebnu zahvalnost, ali i službenicima Komunalne policije, OB Cetinje, Službe zaštite, Centra za socijalni rad, radnicima CEDIS-a, Vodovoda i kanalizacije, Komunalnog, volonterima Crvenog krsta, zaposlenima u lokalnoj upravi- kazao je Kašćelan. Komandir OB Cetinje Aleksandar Džaković je naveo i da

su službenici OB Cetinje do sada podnijeli krivične prijave protiv 24 osobe koje su kršile preventivne mjere. Volonteri Crvenog krsta Cetinja, prema riječima sekretara Božidara Drecuna, svakodnevno su na terenu, a do sada su podijelili 1.230 paketa pomoći u hrani i higijenskim sredstvima, dok će cetinjski Centar za socijalni rad, kako

Direktorica Opšte bolnice „Danilo I“ Sonja Radojičić rekla je da je u toj zdravstvenoj ustanovi za posljednjih 40 dana rođeno 35 djece, te da su ljekari, osim posla vezanog za preveniranje i testiranja na korona virus, radili i u specijalističkim ambulantama hitne kontrole i konsultacije. V.D. direktora Doma zdravlja Nenad Vušurović kazao je da su od 21. do 29. aprila u toj ustanovi urađena 54 testiranja na novi virus.

kaže direktor Dejan Milošević, u narednom periodu podijeliti oko 700 maski za korisnike dodatka za tuđu njegu i pomoć i lične invalidnine. C.G.

BIJELO POLJE - Pošta je servis bez kojeg ne mogu normalno da funkcionišu ni građani, ni privreda, ni uprava. Svjesni smo te činjenice, pa sve poštanske službe rade i u doba epidemije korona virusa – kaže direktor Regionalnog centra pošte Bijelo Polje Abaz Kujović. U okviru novog radnog vremena do 22 sata, punim kapacitetom obavljaju poslove koji se uglavnom odnose na dostave i na platni promet – uplate i isplate, tako da nijednog momenta nije bilo zastoja. Svi su, kaže Kujović, maksimalno angažovani. - Pokazali smo i posvećenost i odgovornost, a drago nam je i što građani pokazuju visok nivo odgovornosti, poštujući nova pravila i mjere koje su donijete u cilju zaštite zdravlja svih nas - kazao je Kujović. On navodi da su obezbijedili zaštitnu opremu, te da posebno vode računa o poštovanju socijalne distance. - Sve mjere koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarzane bolesti primjenjujemo i mi, obezbijedili smo zaštitnu opremu, maske i rukavice, socijalna distanca se maksimlno primjenjuje. Da je to zaista tako pokazuje i to što se virus nije proširio kod nas - istakao je Kujović. B. Č.

24 Kultura

1, 2. i 3. maj 2020.

Važno otkriće Ronilačkog tima arheologa Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore

Mač „skijavoneska“ izronio sa dna Zete

Nemili događaj koji je prekinuo vezu ovog mača sa svojim vlasnikom u brzaku rijeke Zete, nanovo je istraživanjem oživljen, a arheolozima pružena prilika da ga sagledaju vjekovima kasnije. Činjenica da je pronađen u jako dobrom stanju, dovoljna je da povjerujemo da je znanje njegovog kovača bilo čista alhemija – kazala je Marija Jabučanin

Arheološkinja, savjetnica i instruktorka ronjenja Marija Jabučanin drži mač „skijavoneska“

PODGORICA – Ronilački tim arheologa Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore otkrio je nedavno u koritu rijeke Zete bogato arheološko nalazište, koje ovo područje svrstava na mapu najizazovnijih i potencijalno najznačajnijih riznica naše istorijske i kulturne baštine. Jedan od najbitnijih nalaza je svakako mač „skijavoneska“, jednoiporučni mač dužine sječiva 1,05 metara, koji su ronioci arheolzi otkrili zajedno sa nizom drugih vrsta oružja, alatki ili arhitektonskih ostataka. Naime, nakon prijave ronilaca RCUD iz Bijele da su u toku humane pretrage u rijeci Zeti pronašli „čudan nož“, za koji se ispostavilo da je koplje, uslijedila je arheološka pretraga dijela njenog korita.

KULTURNI UTICAJI

Kako je za Pobjedu saopštila arheološkinja savjetnica i instruktorka ronjenja Marija Jabučanin, otkrivena razno-

vrsnost podvodnih nalaza je takva da se može konstatovati da je rijeka jedino zajedničko što ih povezuje i svrstava u jednu kategoriju. To i ne čudi jer je, prema riječima Jabučanin, Zeta čitavim svojim tokom značajni punkt oko kojeg su se sažimali i preplitali različiti kulturni uticaji ogromne vremenske determinacije - od praistorije do Drugog svjetskog rata i savremenog doba. - Ovo nalazište dodatno čini izuzetnim činjenica jako dobre očuvanosti pokrentih nalaza, različitih oružja: sjekira, halebardi, kopalja, strelica, noževa, alatki i djelova konjske opreme. Vrlo značajni su nalazi arhitektonskih segmenata villae rusticae iz antičkog perioda, čije su se tegule, imbreksi i djelovi sistema podnog grijanja hipokausta, u uslovima promijenjene konfiguracije toka rijeke našli u dijelu korita. Među nalazima, najviše pažnje i ushićenja, izazvao je mač „skijavoneska“ (spada schiavonesca), jednoi-

poručni mač dužine sječiva 1,05 m, sa četvrtastom jabukom i nakrsnicom u obliku latiničnog slova S, koji se arheologu može desiti jednom ili nijednom u toku radnog vijeka – kazala je Jabučanin. Koplje, nož i sjekiru, kako objašnjava Jabučanin, kroz bližu i dalju istoriju koristili svi slojevi društva, a ovaj i svi ostali mačevi „radni i paradni“, bili su najautoritativnije i najdragocjenije oružje vlastele i vitezova. Njemu se, ističe Jabučanin, zaklinjalo, vladalo, inaugurisalo, raščinjavalo, njime se proricalo, zorilo i na kraju ubijalo. Mačevima su nadijevana imena i prenošeni su sa koljena na koljeno, a njegovo zaštitnička-apotropejska moć, trajala je za života i poslje smrti. - Nemili događaj koji je prekinuo vezu ovog mača sa svojim vlasnikom u brzaku rijeke Zete, nanovo je istraživanjem oživljen, a arheolozima pružena prilika da ga sagledaju vjekovima kasnije. Činjenica da je pronađen u jako dobrom stanju,

Mnogo rasprava o porijeklu Marija Jabučanin objasnila je da postoji mnogo rasprava o porijeklu i definisanju naziva „schiavonesca“. Većina je, kaže, nastala kao rezultat pogrešnog parafraziranja i citiranja, mada je u posljednje vrijeme, naročito u okruženju, izražena potreba za nacionalnim atribuiranjem ovog mača u imenu njegovih arhetipova („srpski mač“, „slavenski mač“, „dalmatinski mač“). - Činjenice ipak, govore drugačije. Na italijanskom riječ schiavo znači rob, a schiavone slavenski. Na venecijanskom dijalektu, prevod je zanimljiv jer se odnosi na „slavensku ženu“ i navodi na zaključak da imenovanje oružja prati naviku da mač nazivaju „ona“. Čak i Ticijanov „Portret dame“ u prevodu „La schiavona“, ide u prilog tome – kazala je Jabučanin. Druga mogućnost, najčešće osporavana samo u nazivu je schiavona, u značenju „slavenski najamnik“. - Na ovakvo tumačenje su naveli oni koji su ovo oružje i nosili – regrutovani vojnici iz reda uticaja Venecije na Balkanu, koji su služili kao borbena sila, kao tjelohranitelji, garda i ratnici protiv Osmanlija – rekla je Jabučanin.

„Vuk u trku“, pečat radionice koja je iskovala mač

Odavanje lokacije bio bi poziv na pljačku Marija Jabučanin nije željela da otkrije tačnu lokaciju na kojoj su ronioci arheolozi pronašli vrijedne tragove naše prošlosti. - Kako nemamo adekvatnu zaštitu, „odavanje“ i objavljivanje pozicije bi značilo poziv na ronjenje i to onim ljudima koji Zetu poznaju kao svoj džep i koji će plakati kad vide da su izgubili hiljade eura. Za sada mogu reći jedino da je u blizini Podgorice. U srećnim zemljama, Zeta bi se valorizovala kao jaka kulturna turistička destinacija. Nadam se da razumijete, budući da smo lokalitet tek evidentirali i krenuli sa zaštitom – rekla je Jabučanin.

dovoljna je da povjerujemo da je znanje njegovog kovača bilo čista alhemija. Konzervatorska intervencija koja je uslijedila, omogućila je da njegova patina i znalački prepletana kožna traka na rukohvatu dobiju stari sjaj i olakša iščitavanje simbola na britkom sječivu– rekla je Jabučanin.

GRAVURA U ZLATU

Jabučanin vjeruje da je mač „skijavoneska“, importovan iz Dalmacije ili Venecije u Zetu, bio iskovan u nekoj od porajn-

skih kovačnica u Pasauu, a pečat radionice, gravura u zlatu stilizovanog „vuka u trku“, hronološki ga opredjeljuju u 15. vijek. - Evidentno je, da su naše podmorje, pojezerja i korita rijeka i pored kontinuiranih devastacija vrlo perspektivan medij za dalja istraživanja. Posljednjih godina su na planu ovih aktivnosti učinjeni podsticajni koraci koji su opravdali stav arheologa da je ulaganje u podvodnu arheologiju jedan od temelja države koja baštini

Završen prvi internet regionalni festival za djecu

Najviše lajkova za „Lepoticu i zver“ PODGORICA - Predstava ,,Lepotica i zver“, koju je u produkciji Pozorišta mladih iz Novog Sada režirao Miloš Jagodić, pobjednik je prvog internet regionalnog festivala za djecu. Predstava je dobila 684 lajka publike i 8.753 pregleda. Drugo mjesto pripalo je predstavi ,,Čarobnjak iz Oza“ Gradskog pozorišta iz Podgorice u režiji Jagoša Markovića, koja je imala 9.477 pregleda i 271 lajk, dok je treće mjesto osvojio projekat ,,Mala sirena“, koju je u produkciji pozorišta „Boško

Buha“ iz Beograda režirao Milan Karadžić - sa 7.339 pregleda i 238 lajkova. Prvi regionalni internet festival teatra za djecu – PIR festival u organizaciji Gradskog pozorišta iz Podgorice završen je predstavom ,,Njegoš za djecu: Kako rastu veliki ljudi“ Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Publika širom regiona ali i svijeta, od 8. do 16. aprila imala je priliku da na Jutjub kanalu Gradskog pozorišta pogleda predstave devet teatara iz Crne Gore, Srbije, BiH i Hrvatske. Sve predstave su

imale jednak Jutjub život, pa su gledaoci tokom 14 dana mogli da pogledaju i glasaju za komad koji im se najviše dopao. Interesovaje i značaj PIR festivala, u vrijeme pandemije virusa, ogleda se u broju gledalaca koji u trenutku završetka posljedenje predstave iznosi malo više od 40.000. Učesnici prvog internet regionalnog festivala za djecu, osim nagrađenih, bili su Gradsko kazalište lutaka iz Rijeke sa predstavom ,,Avanture maloga Juju“ u režiji Renate Carola-Gatica, Pozorište mladih iz

Sarajeva sa predstavom ,,Kekec“, u režiji Safeta Hadžimehanovića, Dječje pozorište iz Subotice sa predstavom ,,Par cipela“ u režiji Todora Valova, Malo pozorište „Duško Radović“ iz Beograda sa predstavom ,,Strašne priče braće Grim“ u režiji Mika Gordona, Pozorišta lutaka „Pinokio“ iz Beograda sa predstavom ,,Knjiga o džungli“ u režiji Marka Jovičića i Kotorski festival pozorišta za djecu sa predstavom ,,Njegoš za djecu: Kako rastu veliki ljudi“ u režiji Petra Pejakovića. S. V.

Scena iz predstave „Lepotica i zver“

pomorsku tradiciju, bez čije spoznaje ni šira poglavlja mediteranskog civilizacijskog razvoja ne mogu biti kompletirana – rekla je Jabučanin. Ona je napomenula da se trenutno istraživanjem podvodne baštine u Crnoj Gori bavi u okviru svojih nadležnosti jedino Sektor za arheologiju Centra za konzervaciju i arheologiju, kroz sveobuhvatna arheološka istraživanja i na kopnu i pod vodom, primjenjujući sveobuhvatni Zakon o zaštiti kulturnih dobara. - Zahvaljujući dosadašnjim upornim zalaganjima, razmjenama iskustava i dobre prakse zemalja koje baštine podmorsku tradiciju, ovaj Sektor je uspio da ostvari značajne rezultate u oblasti podvodnih istraživanja uz vrlo skromnu tehničku opremljenost i postao priznat na subregionalnom nivou – kazala je Jabučanin. Podvodno arheološko istraživanje u koritu rijeke Zete podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore. Jovan NIKITOVIĆ

Kultura 25

1, 2. i 3. maj 2020.

Ideal renesanse: Rafaelov opus u Vatikanu, povodom 500 godina od smrti umjetnika

U vatri stvaranja, bluda i ljubavi » Piše: ANTUN SBUTEGA PODGORICA - Prošle godine je brojnim izložbama i kulturnim manifestacijama obilježeno 500 godina od smrti Leonarda da Vinčija. Ove godine se 6. aprila navršilo 500 godina od smrti Rafaela Sancija, što će takođe biti obilježeno brojnim manifestacijama, počev od velike izložbe u Rimu otvorene 3. marta (privremeno zatvorene zbog pandemije korona virusa). Rafaelo, Leonardo i Mikelanđelo, koji su bili savremenici, predstavljaju najslavniju trojku velikih likovnih umjetnika u istoriji, kao što Bah, Mocart i Betoven čine najslavniju trojicu muzičara. Ove godine se obilježava i 250. godina od rođenja Betovena, ali Rafaelo po svome djelu i životu ima najviše sličnosti sa Mocartom: obojica su mladi stekli slavu, imali veliku stvaralačku energiju, stvorili djela izvanredne snage i elegancije, i umrli mladi.

RAZVOJNI PUT

Rafaelo je rođen 1483. godine u Urbinu, koji je u to vrijeme bio jedan od najznačajnijih kulturnih i umjetničkih centara Italije. Formirao se umjetnički u likovnoj radionici svog oca, koji je bio slikar, a zatim je nastavio usavršavanje kod velikih slikara Peruđina i Pinturikija. Veoma rano je pokazao izuzetan talenat, stekao ugled i njegova djela su bila vrlo tražena. Došao je 1504. u Firencu, najznačajniji kulturni centar Evrope, gdje je upoznao djela Leonarda, Mikelanđela, Botičelija i drugih velikih umjetnika renesanse. Pored talenta, Rafealo je imao sposobnost da ugradi u svoja djela dostignuća velikih umjetnika svoga vremena, bez da bude epigon, razvijajući osobeni stil. Na preporuku Donata Bramantea, papskog arhitekte koji je počeo izgradnju nove crkve svetog Petra u Rimu, papa Julije II je pozvao Rafaela u Rim 1508. Ovaj papa, jedan od najvećih mecena svih vremena, je pored Bramantea i drugih umjetnika, angažovao i Mikelanđela na izradi svoga mauzoleja a zatim da slika Sikstinsku kapelu. Tada se razvio rivalitet dva ge-

Rafaelove freske, pored idejnog, teološkog i kulturnog značenja su među najvećim remek djelima slikarstva, zahvaljujući njihovim estetskim vrijednostima. One su, zajedno sa Mikelanđelovim freskama u Sikstinskoj kapeli, najbolji fresko-opus u istoriji. Rafaelovo ukupno djelo je imalo ogroman uticaj na razvoj umjetnosti

Freska „Atinska škola“ koja se može vidjeti u prostoriji Stanca dela Senjatura

nija, Mikelanđela i Rafaela, kojima su zajednički izuzetan talenat i stvaralačka energija, što su za života stekli ogromnu slavu i što su najvažnija djela stvorili u Rimu, u službi papa. Po svemu drugome su bili sušta suprotnost. Mikelanđelo, stariji osam godina, bio je ružan, samoživ, introvertan, osoba teškog karaktera i asketskog života i nije pokazivao interes za ženski pol. Rafaelo je bio lijep, šarmantan, ekstrovertan, velikodušan, društven, raskalašan, ljubitelj i ljubimac žena. Rafaelo se odmah afirmiše kao umjetnik, i dobija brojne narudžbe od mecena, kardinala, plemića, bogatih građana. Papa Julije II mu povjerava da dekoriše njegovu novu rezidenciju u Vatikanu, a postaje glavni papski arhitekta, poslije Bramantea radi na gradnji bazilike svetog Petra, te na drugim projektima, zalaže se za zaštitu djela antičke umjetnosti. Poslije smrti pape Julija II nastavlja intenzivnu saradnju sa papom Leonom X, iz porodice Mediči. Nailazi na velike simpatije, ne samo papa, kardinala, plemića i najznačajnijih intelektualaca, već i građana. Nikada prije, a rijetko i poslije njega, je jedan

Rafaelo Sanci

Preminuo od posljedica neumjerenosti Rafaelo je umro veoma mlad, u 37 godini. Prema Đorđu Vazariju, prvom istoričaru umjetnosti, slikaru, arhitekti i piscu, savremeniku Rafaela, kao i prema drugim svjedočanstvima toga vremena, umro je od posljedica neumjerenosti u ljubavi, što mu je uzrokovalo jaku groznicu i smrt poslije petnaestodnevne agonije. Bio je oplakan od pape, njegovog dvora, umjetnika, intelektualaca i cijelog naroda, posebno žena. Činjenica da je umro na Veliki petak, a prema nesigurnim informacijama i rodio se na Veliki petak, danu Hristove muke i smrti, mu je dala i oreol svetosti, i

mladi umjetnik doživio tako veliku slavu i popularnost u svim svih slojevima društva. Zadivljujuća je njegova ogromna umjetnička produkcija, uvijek vrhunskih kvaliteta (crteži, freske, uljane slike, nacrti za tapiserije, arhitektonski projekti itd), posebno imajući u vidu njegov kratki život i način života; koristio je svoju popularnost i veliko bogatstvo koje je stekao, za raskošan i razuzdan život, nije se uzdržavao od pića, gozbi a posebno je njegov ljubavni život bio intenzivan i razbludan. Iako je on bio glavni autor djela, u njihovoj realizaciji su mu pomagali brojni učenici, od kojih su

neki postali poznati umjetnici, kao Đulio Romano i Pierinde Vaga.

RAFAELOVA SOBA

Posjetioci Vatikanskih muzeja, koji uglavnom nemaju vremena da vide sve njegove djelove i desetine hiljada izloženih eksponata, obavezao posjećuju Rafaelove stance i Sikstinsku kapelu, (u kojoj su najvažnije freske Mikelanđela), koje se nalaze jedna pored druge. Pored toga, čuvene su i Rafaelove lođe u Vatikanu, koje nijesu dostupne turistima. U okviru Rafaelovih stanci (stanza- na ital. soba, prostorija), nalazi se više prostorija koje je Rafaelo, sa svojim učenicima, oslikao freskama na razne teme od 1508. do 1511. U ovom kontekstu ćemo se koncentrisati na svakako najpoznatiju od njih - Stanca dela Senjatura, koja je dobila ime po papskom sudu Segnatura di Grazia e Giustizia, koji je tu neko vrijeme zasijedao. To je

 Detalj iz sobe posvećene Rafaelu

pored toga što u uzrocima njegove smrti nije bilo ničeg svetog. Njegova ljubavnica, a prema nekim indicijama i tajno vjenčana žena, Margerita Luti, koju je ovjekovječio u čuvenom portretu poznatom kao „Fornarina“, je poslije njegove smrti pošla u samostan. Sahranjen je po vlastitoj želji u rimskom Panteonu, a iznad njegovog odra je bilo postavljeno njegovo zadnje remek djelo „Preobraženje“. Na grobu je natpis, koji je vjerovatno sastavio pjesnik Pietro Bembo: „Ovdje počiva Rafaelo, za čijeg života se priroda bojala da će biti pobijeđena, a kada je umro, da će i ona umrijeti.“

Najpoznatija freska je „Atinska škola“, istih dimenzija, koja u izvanredno skladnoj, monumentalnoj i kompleksnoj kompoziciji prikazuje najznačajnije filozofe i naučnike starog svijeta

prva od prostorija koju je Rafaelo sa učenicima oslikao. Nova umjetnička dekoracija je zahtijevala da bude uništena prethodna, čiji je autor bio veliki slikar Pierodela Franćeska. Teološko filozofski koncept je elaborirao Rafaelo u saradnji sa papom, teolozima i intlektualcima Rima, i prikazuje u likovnoj formi neoplatonistički ideal Istine, Dobra i Lijepog u hrišćanskoj i n t e r p re t a c i j i , o d n o s n o renesansnu sintezu klasične antičke kulture i hrišćanstva, dva bitna elementa evropske civilizacije. Istina je predstavljena na dvije monum e n t a l n e ko m p o z i c i j e ; vjerska istina na freski „Raspava o sakramentu“ a racionalna, filozofska istina na pandanu „Atinska škola“. Ljepota je predstavljena na freski ,,Parnas“, a Dobro na freskama na kojima su vrline, kanonsko i civilno pravo. Na kompoziciju i likove Rafaelovih fresaka su uticale freske Mikelanđela u Sikstinskoj kapeli, koji je tamo radio u isto vrijeme. Iako je Mikelanđelo zabranjivao da u kapelu uđe bilo ko, uključujući i papu, Rafaelo je ipak uspijevao da tajno vidi Mikelanđelovo djelo kojim je bio inpresioniran. Zahvaljujući talentu i sposobnosti da primi inovacije najvećih dostignuća tadašnje umjetnosti, njegova djela u Vatikanu su predstavljala vrhunsku sintezu renesanse. U centru složene i harmonične kompozicije, „Rasprava o sakramentu“, dimenzija 5x7,7 m, je prikaz svete tajne pričešća, kojom se ljudi povezuju sa Bogom, na donjem dijelu su

brojni značajni teolozi koji o njoj raspravljaju, a na gornjem dijelu je nebo sa svetim Trojstvom, Bogorodicom, prorocima, svecima i anđelima, dakle ovozemaljski i nebeski svijet povezani sakramentom. Najpoznatija freska je „Atinska škola“, istih dimenzija, koja u izvanredno skladnoj, monumentalnoj i kompleksnoj kompoziciji prikazuje najznačajnije filozofe i naučnike starog svijeta. Likovi su raspoređeni u nekoliko grupa i inserirani u renesansnu arhitekturu, koja je zapravo enterijer nove bazilike Svetog Petra, kako ga je zamislio arhitekt Bramante. Centralne figure su Aristotel i Platon, a likovi najpoznatijih filozofa i naučnika su portreti najznačajnijih renesansnih umjetnika. Tako je lice Platona portret Leonarda da Vinčija, Heraklita Mikelanđelov portret a Euklida Bramanteov. Na fresci se nalazi i autoportret Rafaela.

REMEK DJELA

Na fresci „Parnas“ su prikazani najpoznatiji pjesnici, u društvu Apolona i muza, zaštitnika umjetnosti; Homer, Ovidije, Virgilje, Oracio,Dante, Bokačo i drugi. Pravedno i stabilno društvo se ostvaruje zahvaljujući etičkim vrlinama i zakonima. Na plafonu su prikazane kardinalne vrline, pravednost, hrabrost, umjerenost i razboritost, te teološke vrline, ljubav, nada i vjera. Jedna freska predstavlja kanonsko pravo i na njoj je naslikan papa Gregorio IX, (čije lice je ustvari portret pape Julije II), koji odobrava kodeks kanonskog prava. Na fresci koja predstavlja civilno pravo je prikazan car Justinijan koji prima od pravnika Treboniana kodeks rimskog prava. Ove freske, pored idejnog, teološkog i kulturnog značenja su među najvećim remek djelima slikarstva, zahvaljujući njihovim estetskim vrijednostima. One su, zajedno sa Mikelanđelovim freskama u Sikstinskoj kapeli, najbolji fresko opus u istoriji. Rafaelovo ukupno djelo je imalo ogroman uticaj na razvoj umjetnosti, vjerovatno više nego djela ijednog drugog slikara.

Arena

26 Sportski miks

1, 2. i 3. maj 2020.

Karatista Mario Hodžić iskoristio pauzu da liječi povredu stopala

NAŠ GOST: Petar

Odgađanje Igara mu uvećalo šanse za Tokio

PODGORICA - Karatista Mario Hodžić se uželio pravih treninga, sparinga, tatamija, takmičenja... Ipak, za razliku od većine sportista, prinudna pauza izazvana epidemijom virusa kovid-19 za njega je došla u dobrom trenutku kako bi zaliječio povredu stopala. Zbog toga mu nije toliko teško pala vijest o odgađanju Olimpijskih igara, kojima je sve podredio. - Tokio je glavni cilj - potvrđuje najbolji sportista Crne Gore u 2019. godini. - S obzirom na to da pred planirane kvalifikacije ove godine nijesam bio u najboljoj formi zbog povrede stopala, koju ,,vučem“ još odranije, odgađa-

nje kvalifikacija i samih Igara ide mi u korist. Imaću više vremena da zaliječim povredu i samim tim se bolje pripremim za takmičenje. Član podgoričkog Omladinca, najbolji sportista glavnog grada u 2019, nada se da će se uskoro vratiti redovnim obavezama. - Kako ja, tako i moj klub, gledamo da iz ove situacije izvučemo maksimum. Akcenat smo stavili na fizičku pripremu jer u proteklom periodu zbog velikog broja takmičenja nijesmo imali dovoljno vremena da se fokusiramo na taj segment. Naravno, saniranje povrede bilo mi je na prvom mjestu - dodaje Hodžić. Trener Žarko Raković - navodi

STR TEŠK PODGORICA - Petar Kapisoda vidi dosta zamki i težak period za sport uopšte. Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore očekuje, nakon što se uslovi steknu za trening i igru, da crnogorski rukomet polako krene u aktivnosti, koje su bile u jeku do prije nešto više od dva mjeseca. Nažalost, korona virus je zaustavio loptu. Igra je stala, sve aktivnosti stopirane.

osvajač srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku prošle godine - svakog dana šalje program treninga koji su prilagođeni kućnoj varijanti. - Svakako da će u taktičkom segmentu naša forma u maloj mjeri oslabiti, ali ćemo na fizičkom planu biti bolji nego ranije

EHF odlučio na osnovu rejtinga

- uvjerava Hodžić. Mario sanja o nastupu na Olimpijskim igrama ljeta 2021, ali će do tada imati još važnih takmičenja. Istina, ne zna se kada će se održati... - Odgođeno je Evropsko prvenstvo koje je bilo zakazano za kraj marta, a postoji mogućnost da se održi u septembru. Svjetsko prvenstvo bilo je

predviđeno za kraj godine, ali je sada i to pod znakom pitanja. Još ništa konkretnije ne znamo. U svakom slučaju, svjesni smo da nas očekuje mnogo jakih takmičenja i izuzetno jaka i teška godina. Zbog toga smo i nastavili sa pripremama na način koji je moguć u trenutnoj situaciji - podvukao je Hodžić. N. KOSTIĆ

Crna Gora sa jednim timom u LŠ za dame

Fredrik Larson (36) nastradao u saobraćajnoj nesreći

PODGORICA - Crna Gora u predstojećoj sezoni ima pravo na jednog predstavnika u Ligi šampiona za rukometašice i tri u EHF Evropskoj ligi (nekadašnji EHF kup), saopšteno je juče iz Evropske rukometne federacije. Nacionalne federacije su obaviještene o distribuciji mjesta u muškim i ženskim evropskim kupovima, a na osnovu rezultata klubova u prethodnim sezonama. Zbog toga što je naša država na 9. mjestu rang liste u ženskim

Nekadašnji švedski rukometni reprezentativac Fredrik Larson (36) poginuo je u saobraćajnoj nesreći, saopštio je Rukometni savez Švedske. Larson je dres nacionalnog tima nosio na Evropskom prvenstvu 2010. u Austriji i Svjetskom prvenstvu 2011. u Švedskoj. Igrao je za Kauntri, Skevde, Istads, Hamarbi, Aragon, Savehof, Gumerzbah, Alingsos... Postigao je 120 pogodaka u

evropskim kupovima, ima pravo na ukupno četiri mjesta u narednoj sezoni. U evro kupovima u muškoj

konkurenciji, rezervisana su tri mjesta u EHF Evropskom kupu (nekadašnji Čelendž kup). A. M.

Poginuo nekadašnji švedski rukometni reprezentativac

Ortiđa će Stefanu Vidoviću i ostalim igračima isplatiti, bez umanjenja, kompletan ugovor

Ligi šampiona nastupajući za Hamarbi, Savehof i Alingsos. R. A.

- VAJLDER Kapa dolje Italijanima FJURI TEK DOGODINE PODGORICA - Crnogorski vaterpolo reprezentativac Stefan Vidović i svi članovi italijanske Ortiđe primiće puni iznos iz ugovora najkasnije do oktobra. Istina isplata će biti u ratama, ali pare će da „legnu“!

To je prva informacija koju je dobio od predsjednika Ortiđe sa kojom je naš reprezentativac stigao do finala Evrokupa. - Postoji varijanta da se završi prvenstvo, ali treba sačekati. Pojavila se i mogućnost da se odigra finale Evrokupa. Moj klub je izborio plasman u finale, a Breša, koja je bila bolja za tri gola od Egera, nije odi-

grala revanš. Da li će se revanš odigrati - ne znam. Ima varijanta da se igra samo finale tokom ljeta, možda, negdje u julu. Ali i to su nagađanja - ispričao je Vidović.

Njegova ekipa 4. maja počinje sa treninzima, u početko će stručni štab raditi u manjim grupama. - Najvjerovatnije će po dvojica trenirati u bazenu, uz nove mjere, a od 18. maja

Izvjesno novo odlaganje bokserskog spektakla

zajedno. Ako se zakaže finale Evrokupa vjerovatno ću se vratiti u Italiju. Zaista bih volio da odigramo utakmicu za trofej. Imamo i otvoreni bazen, a mislim da bi nam ova utakmica udahnula život. Ortiđa razmišlja o budućnosti. Italijanski klub želi da zadrži našeg reprezentativca. - Žele da nastave saradnju. E, sad, ako bi mi podigli ugovor, ostao bih, a ako se javi ekipa koja nastupa u Ligi šampiona, razmislio bih. U svakom slučajui, sviđa mi se u Italiji, a u klubu se osjećam odlično. O klubu puno govori i to što će nas do kraja ispoštovati. A. M.

Tajson Fjuri i Dionti Vajlder boriće se treći put tek naredne godine, po informaciji pariskog lista „L’Ekip“. Svjetski prvak WBC organizacije u teškoj kategoriji, neporaženi britanski bokser Fjuri, po detaljima ugovora njihove druge borbe u obavezi je da Amerikancu Vajlderu pruži revanš. Prvobitno je njihov treći duel bio zakazan za 18. jul u Las Vegasu, da bi potom, zbog pandemije korona virusa, bio pomjeren za 3. oktobar. - Sigurno je da neće biti borbe pred praznim tribinama. Moramo imati spektakl. A to znači da nije realno da imamo borbu prije naredne godine - rekao je promoter Bob Arum. Njihova prva borba, u decembru 2018. godine, završena je neriješeno. Ove godine, 22. februara u Las Vegasu, Fjuri je S. S. pobijedio nokautom.

Nedavno je na adresu rukometne kuće stigla odluka da ,,lavovi“ neće igrati baraž za Svjetsko prvenstvo. Za zelenim stolom je odlučeno da se otkaže dvomeč sa Češkom, ali ubrzo nakon toga se javio zrak nade. Šansa postoji, možda će rukometaši težim putem do Egipta, preko specijalne pozivnice. Biće sve u rukama Svjetske rukometne federacije. Kod dama je situacija jasnija, i onako su ,,lavice“ već izborile prolaz na šampionat Evrope, dok su kvalifikacije za Olimpijske igre odložene za mart 2021. godine. U intrevjuu za naš list Kapisoda je pričao o trenutnoj situaciji, o bliskoj i daljoj budućnosti, o domaćim stvarima... Koliko bi neodlazak ,,lavova“ na SP mogao da poremeti dugoročni plan čiji je cilj trebalo da bude plasman na OI 2024. godine? - Eventualni neodlazak na Svjetsko prvenstvo u Egiptu mogao bi bitno da utiče na razvoj naše ekipe koja tek treba da pokaže puni potencijal. Odluka o otkazivanju baraža izazvala je razočaranje kod igrača i selektora, što je i normalna reakcija. Nakon senzacije u kvalifikacijama protiv aktuelnih svjetskih i olimpijskih prvaka - Danaca, te uspješnog nastupa na prvenstvu Evrope i plasmana u baraž, imali smo sreće na žrijebu i izvukli protivnika po mjeri. Kada sagledam sve aspekte, vjerujem da smo u dvomeču protiv reprezentacije Češke mogli do Svjetskog prvenstva, na kojem bi nastavili kontinuitet nastupa na najvećim takmičenjima. Ukoliko se ukaže mogućnost apliciraćete za vajld-kard, sa nadom da ćete dobiti pozivnicu za SP. Nakon toga sve je u rukama Svjetske rukometne federacije. Kakve su šanse da odete u Egipat? - Mislim da postoji šansa za dobijanje vajld-karda, naročito zbog činjenice da će se Svjetsko prvenstvo igrati u formatu od 32 ekipe. Tek nakon završenih takmičenja u Aziji, Okeaniji, Južnoj i Śevernoj Americi, situacija će biti jasnija. Postavlja se pitanje koliko će pozivnica biti upućeno Evropi, ali ukoliko se ukaže mogućnost, naravno da ćemo aplicirati. Ženska rukometna reprezentacija igraće na EP, mada je taj plasman već bio izvjestan. Još jedno, novo u nizu takmičenja za ,,lavice“, komentar? - Nakon dva odigrana kola dijelili smo prvo mjesto u grupi sa reprezentacijom Mađarske i naš plasman na Evropsko prvenstvo je bio vrlo izvjestan. Ne vjerujem da bi se u preostala četiri kola nešto

Intervju 27

1, 2. i 3. maj 2020.

r Kapisoda, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore

RAH ME DA NAS ČEKA ŠKA GODINA - Shodno instrukcijama Ministarstva sporta i mladih dostavićemo na saglasnost izmjenu programa u kome ćemo nerealizovane aktivnosti zamijeniti prijedlogom finansijske pomoći klubovima. Budući da je dio reprezentativnih obaveza otkazan, ta sredstva bi mogla da budu preusmjerena kao direktna pomoć klubovima – ističe prvi čovjek crnogorskog rukometa bitno promijenilo. Vjerujem da će Euro 2020, nakon sjajnog nastupa naše ekipe u Japanu, biti još jedna uspješna priča na putu ka Olimpijskim igrama u Tokiju sljedeće godine. Olimpijske kvalifikacije dama odložene su za mart naredne godine, koliko pomjeranje izuskuje dodatne troškove, imajući u vidu da je praktično oko organizacije sve bilo završeno? - Samo dobijanje organizacije olimpijskog turnira smatram velikim priznanjem za Rukometni savez i državu Crnu Goru, ali i velikim izazovom. Praktično, tri mjeseca rada oko organizacije palo je u vodu. Nije bilo lako ispuniti brojne stroge kriterijume i standarde IHF-a sa čijom kancelarijom smo sve vrijeme bili u kontaktu. Takođe, propala su značajna finansijska sredstva koja su tom prilikom utrošena. Međutim, ono sto me raduje je činjenica da smo pokazali da imamo kapacitet da odgovorimo svim zahtjevima organizacije takmičenja takvog formata. Veoma je značajno naglasiti da već sada moramo da razmišljamo o obezbjeđivanju finansijskih sredstava za ono što nas očekuje u doglednoj budućnosti. Tu prije svega mislim na Evropsko prvenstvo za rukometašice koje je u decembru u Danskoj i Norveškoj, eventualno učešće rukometaša na Svjetskom prvenstvu u januaru u Egiptu, kao i odloženi olimpijski kvalifikacioni turnir u martu naredne godine. Navedene aktivnosti nijesu se ni mogle naći u aplikaciji za ovogodišnji konkurs Ministarstva sporta i mladih, iz razloga što nijesmo znali da li će seniorke i seniori uspješno okončati kvalifikacije, odnosno baraž. Imajući u vidu to da su u pitanju značajna sredstva, moramo blagovremeno krenuti i sa planiranjem tih obaveza koje su značajne kako za Savez, tako i za promociju države na međunarodnoj sportskoj sceni. Sport je uzdrman zbog korona virusa. U kojem dijelu će najviše da pati i koliko će trajati oporavak? - Ne samo rukomet, već je prvi put u istoriji stao i globalni sport. Smatram da ćemo ekonomske posljedice osjećati najmanje dvije godine, i to je ono što može da ostavi teške posljedice na ovu našu uspješnu priču. Strah me da nas čeka izuzetno teška godina. Da li će RSCG imati problema sa sponzorima? - Nakon uspješnih nastupa naših djevojaka na Svjetskom prvenstvu u Japanu i momaka na Prvenstvu Evrope u Austriji, razne kompanije i sponzori ponudili su nam saradnju. Ljudi su prepoznali kvalitet, ali i često naglašavali i iskren, patriotski odnos naših sportista prema dresu sa državnim grbom. To je ono što ih je najviše privlačilo. Olimpijski turnir takođe je bio magnet za sponzore, neposredno pred odlaganje turnira imali smo zakazano i formalno potpisivanje ugovora sa dvije velike kompanije. Generalno sponzorstvo bi omogućilo

DALJI ANGAŽMAN JOHANSONA UMNOGOME ĆE ZAVISITI I OD USLOVA Selektoru ,,lavica“ Johansonu ističe ugovor krajem godine, kako se odnosite prema tome budući da su OI odložene? - Tačno je da Johansonov ugovor ističe krajem godine i on je vrlo zainteresovan za produžetak saradnje. Moram priznati da imam vrlo pozitivan stav prema njegovom radu i odnosu, naročito poslije Svjetskog prvenstva u Japanu. Međutim, njegov dalji angažman zavisiće umnogome i od uslova, s obzirom na to da je ova kriza poremetila sve, pa i naše finansije o čemu sam i govorio u odgovoru na jedno od prethodnih pitanja. lakše funkcionisanje Saveza u godini pred nama. Sada je, međutim, i to dovedeno u pitanje. Ministar Janović preporučio je savezima racionalizaciju budžeta vezano za sredstva koja su već dodijeljena za ovu godinu. Da li je Savez već ušao u taj proces? - Shodno instrukcijama Ministarstva sporta i mladih dostavićemo na saglasnost izmjenu programa u kome ćemo nerealizovane aktivnosti zamijeniti prijedlogom finansijske pomoći klubovima. Budući da je dio reprezentativnih obaveza otkazan, ta sredstva bi mogla da budu preusmjerena kao direktna pomoć klubovima. Dva mjeseca bazični sport je stao, djeca dugo ne treniraju, da li na taj način gubimo neke generacije. Kolika je opasnost ova pauza za djecu koja se bave konkretno rukometom? - Vjerujem da će naša djeca mnogo lakše podnijeti adaptaciju poslije pandemije nego npr. profesionalci. Povratak u puni trenažni proces, nakon višemjesečne pauze i treninga u kućnom ambijentu, može da bude vrlo opasan. Nakon odluke Izvršnog odbora EHF-a, Crna Gora biće domaćin Evropskog prvenstva 2021. godine za igračice do 17 godina i to je novo priznanje za Rukometni savez, te potvrda povjerenja koje „evropska kuća rukometa“ ima u naše organizacione sposobnosti. Takođe, bićemo domaćini Evropskog prvenstva B divizije za kadete koje je odloženo za januar 2021. godine. Ubijeđen sam da za naše mlade sportiste nema brige. Odlučeno je da sve lige stanu, da li je bila opcija da se državni šampionati završe tokom ljeta, makar za seniore? - Odluka o poništenju liga donijeta je, prije svega, u cilju zaštite zdravlja naših sportista iz razloga koje sam maloprije naveo, te prakse koje su primijenile i brojne države iz regiona koje imaju lige slične našoj (Mađarska, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija itd.) i naravno shodno mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela, koje još uvijek ni u najavi ne predviđaju sport kao skoriju opciju. U većini naših gradova sportske dvorane pretvorene su u bolnice i takve

će ostati ko zna do kad. Neke evropske zemlje, kao što je Francuska, ne planiraju utakmice prije jeseni. Međutim, ukoliko se u jednom trenutku steknu uslovi u smislu ukidanja mjera koje se direktno odnose na održavanje kolektivnih treninga, ukidanja zabrane međugradskog saobraćaja, održavanja sportskih takmičenja bez prisustva publike itd. te zajedničke inicijative većine klubova, odluka se može preispitati. Kakva je komunikacija ovih dana sa selektorima, da li tokom ljeta, eventualno, planirate neka okupljanja? - U stalnoj sam komunikaciji sa selektorima Johansonom i Roganovićem. Za sada je malo vjerovatno da će se reprezentacije okupljati prije jeseni. Kakva je komunikacija RSCG sa međunarodnim rukometnim kućama? - Moram da naglasim da sa IHF-om i EHF-om imamo direktnu komunikaciju i profesionalan odnos, koji je na vrhunskom nivou. Imamo redovnu komunikaciju o svim važnim pitanjima u evropskom i svjetskom rukometu, učestvujemo na svim važnim događajima koji se organizuju i dajemo doprinos u realizaciji prioriteta navedenih međunarodnih organizacija. I naši prioriteti su slični onima koje imaju IHF i EHF, zbog čega i imamo podršku za sve naše aktivnosti, te povjerenje navedenih adresa, koje je više puta dokazano u proteklom periodu. U tom kontekstu treba naglasiti da ćemo tokom 2021. biti domaćini tri važna međunarodna događaja (Evropsko prvenstvo B divizije za kadete u januaru, olimpijski kvalifikacioni turnir za rukometašice u martu i Evropsko prvenstvo za kadetkinje tokom ljeta), što je sjajna uvertira za Evropsko prvenstvo za rukometašice 2022. čiji smo domaćini zajedno sa Sjevernom Makedonijom i SloveAna MARKOVIĆ nijom.

Arena

28 Fudbal

1, 2. i 3. maj 2020.

Legendarni jugoslovenski golman Ivica Kralj govori za Arenu o počecima, detaljima iz karijere i FK Mačv PODGORICA – Krajem 20. i početkom 21. vijeka Jugoslavija je imala svog Kralja – momak kojeg su voljeli svi, bez obzira na navijačke podijeljenosti, koji je oduševljavao i mlado i staro. Njegove bravurozne intervencije, odbranjeni penali i čest trk u finišu meča da spasi tim poraza izazivao je kod mnogih posebne emocije, koje se i danas pamte. Riječ je o Ivici Kralju, legendarnom golmanu, po mnogima najboljem čuvaru mreže Partizana u novijoj istoriji, ali i golmanu zlatne generacije jugoslovenske reprezentacije. Prije desetak godina odložio je rukavice, ali nije rekao zbogom sportu. Nakon par godina odmora, posvetio se novom izazovu – postao je predsjednik Fudbalskog kluba Mačva, a upravo njegovim dolaskom šabački klub počeo je da piše istoriju. Na poziv Arene da govori o novoj funkciji, ali i da napravi rekapitulaciju karijere Kralj je odgovorio bez problema... - Iskren da budem nakon završene igračke karijere nijesam razmišljao o nekim planovima šta i kako dalje, već mi je potreban bio odmor. Želio sam da konačno odem sa porodicom na ljetovanje, na zimovanje, da zajedno uživamo, jer sve to ranije nijesam mogao zbog profesionalnih obaveza. Nakon par godina iskoristio sam slobodno vrijeme da obiđem klubove u kojima sam igrao da vidim kako to funkcioniše sa neke druge strane, koju kao igrač nikada nijesam vidio i baš to je probudilo u meni neko novo interesovanje. Igrati i voditi klub to su potpuno dva različita svijeta i onda se sasvim slučajno ukazala ta šansa da preuzmem Mačvu – objasnio je na početku priče za Arenu Ivica Kralj. Dolazak na mjesto prvog čovjeka šabačkog kluba u januaru 2015. godine bio je hrabar potez, jer je Mačva bila u veoma neugodnoj poziciji u Drugoj ligi. - U početku je bilo jako teško, bolje reći bilo je onako kako ne valja – iskren je Kralj, ali priznaje da je sve to veliko iskustvo. Prva polusezona donijela prvo razočaranje, ali Kralj nije odustao. - Ispali smo te sezone u Treću ligu i onda smo napravili jedan ozbiljan rez. I, evo peta godina

Po ,,kazni“ stao na gol i ispisao istoriju Pomoćni teren u Tivtu velika stvar Tivat je sredinom februara dobio i pomoćni fudbalski teren sa vještačkom podlogom, čime ovaj grad stvara dobre pretpostavke za razvoj sportskog turizma, ali i konačno je riješen veliki problem fudbalskog kluba, koji sada ima mnogo bolje uslove. - Čuo sam za to i jako mi je drago da su Tivćani konačno da sam u Šapcu, poslije 70 godina ušli smo u Super ligu, sada već treća sezona kako igramo elitni rang, to funkcioniše prilično dobro. Sve to donosi mnogo obaveza, ali to je veliko iskustvo za mene, a sve ono što smo napravili svakako da donosi određeno zadovoljstvo. Gledano po ostvarenom i istorijske uspjehe Mačve jasno je da se Kralj dobro snašao u novoj ulozi, iako poznat po svom temperamentu uvijek postavlja nove i veće ciljeve. - Dugujem zahvalnost Šapčanima što su mi ukazali povjerenje da vodim Mačvu, a naravno da imam uvijek velike ambicije. Mi smo ,,mali“ klub, koji polako raste svake godine, mada dođe krizni period. Moram priznati da prelazni rok nijesmo baš odradili kako bi trebalo. Imali smo određene planove, ali sada je ova specifična situacija sa pandemijom korona virusa koja je sve poremetila. Ostala je još trećina prvenstva da se igra i, sada kao i svi, čekamo da vidimo kako i šta dalje – naglasio je 47-godišnji predsjednik šabačkog kluba. Tako je Ivica Kralj nakon sjaj-

Ivica Kralj sa suprugom Draganom i kćerkom Sarom

dočekali taj teren, o kojem se pričalo dugo, bolje reći decenijama. Na tom mjestu je bilo šljakasto igralište i sigurno da će sada sa izgradnjom ovog pomoćnog terena Arsenal imati bolje uslove. Kada smo već kod Arsenala, žao mi je što je godinama u toj situaciji. Po tradiciji klub zaslužuje da bude u Prvoj ligi. Koliko znam ima određenih nagovještaja da bi trebalo da se renovira stadion i od srca im želim da tako i bude, da se Arsenal uzdigne – kazao je Kralj, uz napomenu da se nada da će uskoro doći u Tivat kod svojih. ne igračke karijere uplovio u ,,fotelju“, a za razliku od mnogih kolega nije se odlučio za trenerski posao. - Iskren da budem trenerski poziv nikad me nije privlačio. Nijesam o tome razmišljao, mada nikad ne reci nikad, vidjećemo – kazao je Kralj, koji je već pet godina usredsređen mislima samo na Mačvu. Iako je njegova supruga Dragana iz Šapca, to nije bilo presudno da otvori novo poglavlje u sportskom životu. - Nije uticalo nimalo – kroz osmijeh je odgovorio Kralj i dodao. - Ali, kada sam već otišao i dogovorio se, onda je činjenica da je supruga baš Šapčanka bila dodatni razlog da se napravi nešto više.

POČEO KAO NAPADAČ Tivat je primorski grad, koji je godinama bio poznat po prije svega sjajnim jedriličarima. Iako fudbal u Tivtu ima dugu tradiciju, grad koji nije poznat po fudbalskim zvijezdama, ipak 1973. dobio je zvijezdu koja je decenijama sijala na fudbalskom nebu. Naravno, u liku Ivice Kralja... - Rano sam otišao iz Tivta, sa 14-15 godina, ali ja sam Grbljanin. Mnogi kada su me pitali za početke, bilo im je čudno kada sam rekao da sam iz Tivta. Uglavnom su dolje klinci voljeli vaterpolo, neki bi išli na jedrenje, plivanje, ali ja sam kao dijete bio zaluđen fudbalom – prisjeća se Ivica, ali naglašava da ni sanjao nije da će biti

golman. - Počeo sam kao napadač. Svaki klinac kada je počinjao vjerovatno je imao tu želju da bude napadač, svi bi se radovali postignutom golu. Međutim, preusmjerili su me na golmana. Vjerovatno zbog kvaliteta. To je ono kao po kazni, kad pogriješiš ideš na gol – našalio se Ivica. - Ali, kako god, to je očigledno odredilo moju sudbinu. Prvi trener bio mi je Radovan Vukotić on me usmjeravao i prepoznao potencijal u meni i tako je sve krenulo.

U Crnoj Gori ima talentovanih golmana Crna Gora uvijek je imala dobre golmane, a Ivica Kralj kazao je da mu je poznat potencijal nekoliko mlađih čuvara mreže sa naših prostora. - Ima dobrih golmana, posebno mladih. Carević je skrenuo pažnju na sebe samim odlaskom u Barselonu, što je velika stvar kada iz Crne Gore odete u tako veliki klub. Giljen se vratio iz Portugala, brani za Sutjesku, imao je sjajnu odbranu penala protiv Slovana u Ligi šampiona, tu su dva brata Popovića, od kojeg sam jednog pratio i mislim da je jedan od talentovanijih. Ljubanović je već neko vrijeme u Španiji, tako da ima definitivno golmana koji mogu da naprave ozbiljniju priču – kazao je Kralj.

PRVI SAN Odlaskom u Partizan iz Arsenala sa svega 14 godina Ivica je ostvario prvi dječački san, ali ni slutio nije da će uskoro

Zdravlje je prioritet Korona virus zaustavio je sve, pa i sport. Posljednjih mjesec gotovo glavno pitanje svih ljubitelja fudbala je kada će se nastaviti sezone. Po mnogima će to biti nemoguće, dok jedni priželjkuju makar kraj Lige šampiona. Što će biti sa fudbalom Kralj nije želio da kalkuliše. - Teško je to reći. Vidim da je danima bila vijest da će iz lige petica Njemci prvi početi, ali sada je i kod njih to odloženo. Ne znam iskreno, mada ja uvijek kažem ima vremena za fudbal, igraće se kad-tad, ali sada je zdravlje prioritet, tako da je fudbal u ovom trenutku u drugom planu. Svakodnevno stižu druge informacije, najave da će se uskoro krenuti, ali nema konkretnih poteza. Teško je izvesti sve to da nema kontakta i veliko je pitanje kako sve to sprovesti, a da se obezbijede sve potrebne mjere.

imati mogućnost da bude dio ,,vječitog derbija“. Sa svega 16 godina Kralj, tada kao drugi golman, bio je dio najvećeg jugoslovenskog fudbalskog spektakla – 85. derbija, gdje su bile sve same zvijezde od golmana Stojanovića, do Savićevića, Pančeva, Prosinečkog na jednoj, te Bajovića, Vujačića, Milojevića, Đurovskog na drugoj strani... - Golman Omerović bio je povrijeđen, pa je mjesto među stativama zauzeo Pandurović, dok sam ja iako klinac, od trenera Vukotića dobio povjerenje da budem rezerva. Iako sam bio na klupi to je bilo nešto posebno. Prepuna „Marakana“, prvi put sa terena osjetite taj naboj, nevjerovatno navijanje sa dvije strane.

Tek onda shvatite da se zapravo snovi polako ostvaruju. Tog derbija se dobro sjećam, iako smo poraženi golom u posljednjem minutu – prisjetio se Kralj, koji je samo par dana kasnije imao priliku da debituje za prvi tim. - To je bilo na čuvenom meču u Glazgovu protiv Seltika (5:4). U jednom momentu povrijedio se Pandurović, trener Vukotić rekao mi je da se zagrijem na brzinu i da ulazim. To je bilo tek neopisivo. Pomislio sam to je to. Ali, na sreću ili ne, Pandurović je mogao da nastavi meč. Svakako da i tada kada sam bio na klupi, to je za mene bilo veliko iskustvo. Bio sam pri prvom timu, ali je naravno trebalo vremena da bih u jakoj kon-

1, 2. i 3. maj 2020.

va, čiji je predsjednik već pet godina

Šteta za Sutjesku, ,,sokolovi“ nakon bolnog baraža čekaju novu šansu Ivica Kralj redovno prati zbivanja u Crnoj Gori. Za našu ligu smatra da posjeduje kvalitet. - Mnogo toga se mijenja tokom posljednjih godina, ali liga definitivno ima određeni kvalitet. Pratim naravno zbivanja, a moram istaći da mi je žao što je Grbalj na dnu i čeka ga teška situacija. Vidjećemo šta će biti sa sezonom, ali u teškoj je poziciji. Budućnost je ubjedljivo prva, uspjela je da napravi taj iskorak u odnosu na Sutjesku, dok je možda najprijatnije iznenađenje Rudar u kojem je sada Damir Čakar direktor. Znam da su se Pljevljaci skupili pred prvenstvo, jedva krenuli u takmičenje, ali su napravili sjajan niz i veliki prodor na tabeli. Ono što je jako dobro za Crnu Goru jeste da je infrastruktura sve bolja, tako da sada gotovo svaki grad ima pomoćni teren sa vještačkom podlogom, a svaki prvoligaš stadion sa reflektorima. Savez sa Dejom radi dobar posao, iako nema rezultata u Evropi. Prođe se kolo-dva i to je sve već godinama. Sutjeska je sada imala šansu da napravi podvig, eliminisala je Slovan, ali je zastala iako je djelovalo da im se otvara put i to je zaista šteta – objašnjava Kralj. Kada je u pitanju reprezentacija legendarni golman vjeruje da naša selekcija može u budućnosti napraviti dobar rezultat. - Ostao je svakako žal za onim baraž mečevima sa Češkom kada je Brna vodio reprzentaciju. Mnogo toga se izdešavalo, ali nadam se da će u perspektivi Crna Gora napraviti nešto više, jer ima dobrih igrača – dodao je Kralj.

kurenciji došao do pozicije da standardno branim.

NJUKASL ZA SVA VREMENA Kada je počinjao nije imao pravog idola, ali je ipak izdvojio jednog čuvara mreže kojeg je posebno simpatisao. - Volio sam čuvenog Brusa Grobelara. Mnogima je bio čudan, ali je iz Zimbabvea došao do Liverpula i postao jedan od legendi tima sa „Enfilda“. Bio je zaista najblaže rečeno čudan, a na svu sreću nijesam imao kasnije neke njegove karakteristike, ali mi je svakako bio simpatičan. Djelovao mi je kao pozitivan lik – prisjetio se Kralj, a na pitanje koji golman je danas broj 1, odgovorio je kao iz topa. - A, danas, to je bez dileme Nojer iz Bajerna, koji ove sezone nije možda na očekivanom nivou, ali godinama je ozbiljan oslonac, bez nekih egzibicija, mada generalno ima u Evropi dobrih golmana. Kralj je upamćen kao legendarni čuvar mreže Partizana. Za ,,crnobijele“ je debitovao 1989. i devet godina nosio dres Partizana uz kratkoročne pozajmice u Nišu i na Zvezdari. Potom je njegov ugovor otkupio slavni Porto, da bi kasnije prešao u PSV iz Ajndhovena. Međutim 2003. Ivica Kralj ponovo dolazi u Partizan, ostaje četiri sezone i seli se u Rostov, pa u Spartak Trnavu gdje je završio karijeru. Teško je nabrojati sva velika imena sa kojima je igrao poput Žorž Košte, Van Nisterloja, Mark van Bomela, Rui Baroša, te Mirkovića, Mihajlovića, Krstajića, Stankovića, Piksija Stojkovića, Savićevića, Mijatovića... Baš zbog toga mnogo utakmica je posebno, ali njegovu karijeru obilježio je 27. avgust 2003. godine. Tog dana Partizan je nakon poraza na svom terenu (1:0) savladao Njukasl, nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca sa 4:3 i postao prvi tim nakon 12 godina koji je iz Jugoslavije izborio grupnu fazu Lige šampiona. - Svaki meč je posebna priča. Naravno svaka pobjeda u derbiju ima specijalnu draž ili trijumf kada se plasiraš u Ligu Evrope, Ligu šampiona, ali taj Njukasl, to je nešto za sva vremena i meč koji je ušao u istoriju jugoslovenskog fudbala. Bili smo potcijenjeni, posebno poslije poraza od 1:0 u Beogradu. A onda kreće penal drama i promašaj Širera

na startu kao da je ulio neku dodatnu vjeru – prisjeća se Kralj, koji je savladan tek u četvrtoj seriji, nakon što je odbranio udarce Dajera i Vudgejta. - Ta noć i slavlje je, to je nezaboravno. Šou po terenu, trka za Milivojem Ćirkovićem i čuveno ,,ajmo Milivoje“ – našalio se Kralj. Nekadašnji čuvar mreže učestvovao je na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine i na Evropskom prvenstvu 2000. godine. Upravo ta dva takmičenja donijela su i dobro poznate duele. - Svaki meč na velikom takmičenju, bez obzira na rezultat ostane posebno urezan. U Francuskoj se svi sjećaju te čuvene Peđine prečke, koja je nekako postala simbol tog vremena. Da je ta lopta ušla ko zna šta bi bilo. Mada, isto tako ostao je žal za utakmicom protiv Njemačke, gdje smo vodili 2:0 i u finišu primili dva gola, a da smo tu slavili, ne bi išli na Holanđane. Na prvenstvu Evrope onaj nevjerovatan meč protiv Španije od 3:2 do 4:3. Ali sve je to istorija – ističe Kralj. Tokom dugog staža u Partizanu Ivica Kralj imao je priliku da igra sa dosta igrača iz Crne Gore, a sa mnogima je i danas u kontaktu. - Bilo ih je zaista puno. Čakar, Brnović, Radonjić, Trobok, Nedović, Peković, Saveljić, Vukićević, Trenevski, Ognjanović, Delibašić, Jovetić... Naravno, čujemo se, razmijenimo mišljenja, prisjetimo se nekih detalja, a gledamo se uglavnom ljeti.

OFSAJDI KAO NAVIKA Jedan od najboljih golmana koji su ikada čuvali mrežu reprezentacije Jugoslavije nenamjerno je ostao upisan u istoriju fudbala. Kralj nije bio poznat samo zbog fenomenalnih odbrana, već i po čestom odlasku u protivnički šesnaesterac pri izvođenju kornera u posljednjim trenucima meča. Upravo zato, Kralj je ostao upisan u istoriju fudbala, kao golman koji je najviše puta uhvaćen u ofsajd poziciji, čak tri puta. - Teško je to opisati – nasmijao se Kralj i prokomentarisao. - To je od muke kada vidiš da ne ide, imaš negativan rezultat, a vremena sve manje. To se dešavalo u finišu, obično u sudijskoj nadoknadi, ponese me želja, ali to ne bih preporučio nikome – u svom stilu naglasio je Kralj. Rajko PEROVIĆ

Arena

Fudbal 29

Crna Gora izborila plasman na Evropsko prvenstvo putem video-igrice

Savićević ugostio naše gejming reprezentativce Crna Gora na velikom takmičenju… Može, makar putem video-igrice. Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević ugostio je u prostorijama FSCG gejming reprezentativce naše zemlje koju su izborili plasman na UEFA eEURO 2020. Savićević je čestitao Demiru Ramoviću i Vučeti Šćepanoviću na izuzetnom uspjehu koji su ostvarili plasmanom na prvo gejming evropsko prvenstvo u fudbalu. - Izuzetno mi je drago što će Crna Gora imati predstavnike na prvom gejming evropskom prvenstvu koje organizuje UEFA. Biti u društvu najboljih u Evropi je velika stvar i vas dvojica ste plasmanom na završni turnir

postavili sebe i Crnu Gori na gejming mapu Evrope kada je elektronski fudbal u pitanju. Žao mi je što zbog kompletne situacije izazvane nov i m Ko ro n a v i r u s o m i promjene termina održava-

nja Evropskog prvenstva nećete putovati u London na završni turnir kako je prvobitno planirano… Ipak, iako ćete igrati finalne mečeve u drugom ambijentu, znamo da ćete dati sve od sebe da

našu zemlju predstavite na najbolji mogući način i navijaćemo od sveg srca za vas - rekao je predsjednik Savićević. Finalni turnir eEURO 2020 održaće se 23. i 24. maja. D. K.

Predsjednik FS Italije Gabrijele Gravina poručio

Neću prekinuti sezonu

Epilog prekinute Lige 1

PSŽ prvak Francuske Fudbalski savez Francuske proglasio je PSŽ šampionom za sezonu 2019/2020. nakon što je vlada zabranila sva sportska takmičenja u zemlji najmanje do septembra.

Ministar sporta u Italiji Vinćenco Spadafora rekao je da su šanse da se nastavi fudbalsko prvenstvo sve manje, ali prvi čovjek FSI Gabrijele Gravina poručuje kako neće donijeti odluku da se otkaže sezona. - Dok sam ja predsjednik FS Italije, nikada neću potpisati papir za zaustavljanje sezone. To bi bila smrtna presuda za italijanski fudbal. Štitim interese svih klubova i ponavljam - odbijam da potpišem bilo što osim ako bi uslovi bili takvi da se apsolutno ništa ne može igrati - rekao je Gravina. On kaže da bi fudbal morao da se igra zbog cijele zemlje, najviše ekonomije. - Kada bismo prekinuli sezonu, izgubili bismo između 700 i 800 miliona eura. Ako nastavimo bez navijača, izgubićemo 300 miliona, a ako bi se navijači vratili, gubici bi bili između 100 i 150 miliona eura - dodao je Gravina. U trenutku prekida Serije A Juventus je imao bod više od drugoplasiranog Lacija. D. K.

Vijest je objavio ,,L’Ekip“, uz objašnjenje da FSF još nije saopštio da li će se na osnovu trenutnog stanja na tabeli popuniti mjesta koja vode u evropska klupska takmičenja. Marsej je trenutno drugi, a Ren treći, što znači da bi, prema aktuelnom plasmanu, ta dva kluba išla u kvalifikacije za Ligu šampiona. U Ligu Evrope iz Francuske ide četvrtoplasirana ekipa iz prvenstva, te pobjednici Kupa i Liga kupa, ali kako se ta takmičenja neće odigrati do kraja (PSŽ je finalista u oba), u kvalifikacije za LE mogli bi da odu Lil, Rem i Nica. PSG je u trenutku prekida prvenstva zbog pandemije virusa kovid-19 imao 12 bodova prednosti na vrhu Lige 1, uz utakmicu više. Parižanima će ovo biti treća uzastopna titula, a ukupno deveta u domaćim okvirima. D. K.

Felaini spašava Standard

Pitanje hoće li igrati više ove sezone

Kejn se oporavio Napadač Totenhema Hari Kejn oporavio se od povrede butnog mišića, rekao je menadžer ,,pijevaca“ Žoze Murinjo. Kejn je morao na operaciju da bi zaliječio povredu iz duela sa Sautemptonom 1. juna i priključiće se saigračima kada prođe zabrana treniranja zbog virusa kovid-19, zajedno sa Musom Sisokom i Stivenom Bergvajnom. - Jedno je ne biti povrijeđen, druga stvar je biti spreman, igrati fudbal - rekao je Murinjo za Skaj sport. - Za njih je to mnogo, mnogo, sedmica tokom kojih su bili povrijeđeni i taman kad je oporavak bio prije kraju prestali smo sa treninzima. Premijer liga je suspendovana od 13. marta zbog pandemije

korona virusa, a plan je da bude nastavljena 8. juna, što bi značilo da igrači moraju da se vrate treninzima do 18. maja. Murinjo, ipak, nije siguran hoće li Kejn, vezista Sisoko i krilni fudbaler Bergvajn biti spremni za eventualni nastavak sezone. - Ne znam, ne znaju ni oni. Moramo sačekati zvanično odobrenje da igrač mogu ponovo da treniraju u grupama kako bismo vidjeli mogu li se vratiti na normalan nivo treniranja - dodao je Portugalac.

- Bilo bi dobro za svakog od nas, za fudbal, Premijer ligu, ako bi igrači tog kvaliteta mogli odigrati preostalih devet kola. Klubovi Premijer lige trebalo bi da se sastanu sjutra kako bi razgovarali o nastavku sezone, pri čemu bi se to izvjesno dogodilo bez prisustva publike. - Sa uključenim kamerama to znači da će nas gledati milione. Dakle, ako jednog dana uđemo na prazan stadion, on neće biti baš potpuno prazan - rekao je Ne. K. Murinjo.

Standard iz Liježa upao je u velike finansijske probleme tokom pandijeme korona virusa. Početkom marta Belgijski fudbalski savez je Standardu uskratio profesionalnu licencu zbog manjka novca, a desetostrukom prvaku te države od tada prijeti pad u amatersku ligu. A onda se javio bivši fudbaler kluba iz Liježa, Maruan Felaini, koji je pritekao u pomoć - visoki vezista odlučio je da Standardu pozajmi tri miliona eura kako bi prevazišao teškoće. Belgijski reprezentativac, koji trenutno brani boje kineskog Šandong Lunenga, ovim potezom se pridružio bivšem saigraču Akselu Vicelu, koji je nedavno postao jedan od vlasnika kluba iz Liježa. Felaini je izgradio karijeru u Engleskoj, gdje je branio boje Evertona i D. K. Mančester junajteda.

Arena

30 Sportski miks

Apel veziste Barselone Ivana Rakitića

Rizikovaću, samo vratite fudbal Vezni fudbaler Barselone Ivan Rakitić rekao je da bi se što prije trebalo vratiti fudbalu jer bi ,,dao osjećaj jedinstva koji je trenutno prijeko potreban“. U trenutku prekida španske La Lige, Barselona je bila prva sa dva boda više od Real Madrida na 11 kola do kraja. - Želim da igram. Evidentno je da moramo da pokušamo da se vratimo uz najveće mjere predostrožnosti, ali takođe moramo da znamo da nema 100 odsto garancije. Ipak, isti rizik će nositi svi oni koji se vrate na posao. Radnici u supermarketu takođe se presvlače u svlačionici i imaju manje-više isti rizik kao i mi da se zaraze. Oni preuzimaju rizik i ja želim da ga preuzmem. Mislim da imamo taj dug i siguran sam da bi, kada bismo pitali navijače, oni željeli da bude fudbala rekao je Rakitić za „Marku“. - Spreman sam da preuzmem rizik, znam da će biti veoma mali, želim to iz solidarnosti sa onima koji su igrali za nas od prvog minuta i koji će nastaviti tako u mnogim danima. Hrvatski internacionalac vjeruje da će aktuelna situacija probuditi humanost u ljudima. - U posljednje vrijeme čujem koliko bi problema sa ekonomskog aspekta bilo ako se ne bude igralo, govori se o rasporedu, ispadanju iz liga, ali nijesam čuo nikoga da govori o ljudima, o onim ljudima čiji je tim dio njihovih života i kojima je to odjednom oduzeto. Taj korak je potreban sa društvenog aspekta, da zabavimo ljude onim što im se dopada, da svi prestanemo da mislimo o virusima i zarazama i da možemo da se vratimo sa šalama na račun komšije koji navija za suparnički tim - kazao je Rakitić. Ne. K.

Vezista Juventusa bi mogao da promijeni sredinu

PJANIĆA NEĆE SARI, A HOĆE MNOGI KLUBOVI

Razmjene igrača trebalo bi da budu aktuelne ovog ljeta zbog finansijske krize koju je izazvala pandemija koro-

na virusa. U tu priču uključen je i Miralem Pjanić sa kojim nije najzadovoljniji trener Juventusa

Mauricio Sari. ,,Stara dama“ je zainteresovana za Artura iz Barselone, a na „Nou Kamp“ želi da pošalje reprezentativca Bosne i Hercegovine. ,,Blau-grana“ je najprije tražila Rodriga Bentankura, potom i Federika Bernardeskija, ali sada je aktuelna opcija da uzme Pjanića. Iskusni vezista je i na radaru PSŽ-a, koji hoće da uključi Pjanića u transfer Ikardija. ,,Sveci“ bi mogli da otkupe Argentinca od Intera, a zatim da ga proslijede u Juventus, od kojeg bi dobili novac i tridesetogodišnjeg momka iz Tuzle. Tu se ne završava priča oko novog angažmana Pjanića, budući da su za njega zainteresovani Čelzi i Mančester D. K. Siti.

Galatasaraj želi hrvatskog napadača iz katarskog Al Duhaila

Terim zove Mandžukića Hrvatski napadač Mario Mandžukić prešao je nedavno iz Juventusa u katarski Al Duhail, ali bi brzo mogao da se vrati u Evropu. Za iskusnog golgetera interesovanje pokazuju turski klubovi - Bešiktaš i Fenerbahče, kao i Galatatasaraj koji je najozbiljniji u namjeri da angažuje bivšeg fudbalera Bajern Minhena i Atletiko Madrida. Legendarni trener Fatih Terim, čovjek koji zbog svog temperamenta ima nadimak ,,Imperator“, zatražio je do čelnika da mu za sljedeću sezonu dovedu Mandžukića. Turski stručnjak u karijeri je vodio niz klubova, a najpoznatiji je kao strateg Galatasaraja i selektor turske reprezentacije, s kojom je nekoliko puta igrao protiv Hrvatske, a samim tim i protiv Mandžukića. Prije utakmice Hrvatske i Tur-

ske na Evropskom prvenstvu 2016. godine, Terim je za tamošnje medije nekoliko puta naglasio kako bi, da može uzeti jednog igrača iz selekcije ,,vatrenih“, bez razmišljanja odabrao visokog špica. Priča je ponovo oživjela. Turci

se nadaju da će Mandžukić prihvatiti ponudu jer je više puta rekao kako je nezadovoljan kvalitetom ekipe i lige koja ga je dočekala po dolasku u Duhail, te da bi volio što prije da se vrati na evropsko tlo. Galatasaraj ima šansu… D. K.

1, 2. i 3. maj 2020.

Luka Pavićević, trener prvaka Azije i Japana Alvarka i na

Postavljajmo kao što to Jap PODGORICA - Šampion Azije, košarkaški vladar Japana koji je ovog proljeća ostao bez prava i prilike da brani krunu... U jeku pandemije korona virusa u toj zemlji, već duže od mjeseca nakon definitivnog kraja sezone - Luku Pavićevića za razgovor u radnoj atmosferi. - U klubu sam tu još nekoliko sati sa obavezama, pa se javljam... Vremenska razlika je sedam sati, ali lako se uklopimo. Naravno da ima posla. Znaš ono, da Japanci možda najbolje od svih znaju da se racionalno postave kad treba izvući maksimum iz teške i nepredviđene situacije. Da učine sve što je do njih, to je ta etika i posvećenost - govori Luka, naš bivši selektor, sada trener koji je Alvark iz Tokija doveo do titule šampiona Japana i prvaka Azije. Početak intervjua se ticao upravo svakodnevnog Lukinog funkcionisanja u klubu, u jeku epidemije korona virusa u Japanu. - Iz stana u lift, iz lifta u garažu, kolima do naše dvorane i prostorija gdje me opet čeka mjesto za automobil, pa pravo u moju kancelariju... Uz strogo pridržavanje pravila o distanci i prevencije virusa prilikom brojnih klupskih sastanaka. Sa ponosom mogu reći da je Alvark kao organizacija na nivou desetak najjačih klubova Evrope. I kao takav funkcioniše, planira, i kad nema timskih treninga - rekao je Podgoričanin. U klubu koji funkcioniše pod okriljem jedne od najmoćnijih kompanija automobilske industrije Tojota, ovaj period suspenzije takmičenja prije svega je prepoznat kao prilika da se što bolje postave temelji daljeg rada i napretka. Tako i Luka doživljava svoj posao, svakog dana, od kada je preuzeo Alvark 2017. godine. Pa i mnogo ranije, od starta trenerske karijere prije 17 godina... - Kada se desio prekid sezone u martu, Alvark je bio najbolje rangirani tim u Japanu sa 41 pobjedom. I to je prepoznato, iako je sezona prekinuta bez šampiona. Ostaće zapisano, da smo mi u tom ligaškom dijelu bili najbolji. Takođe, da smo proglašeni prvaci najjače, Istočne konferencije japanske B lige. Naravno, uz sve to je onaj uvodni momenat ove sezone, a to je osvojen Kup šampiona Azije. Prva takva titula za jedan japanski klub. Upravo zbog toga što smo prepoznati kao prvi u ligaškom dijelu ove prekinute sezone, imaćemo priliku i da ponovo predstavljamo Japan na klupskom prvenstvu Azije, ako se održi u standardnom terminu na jesen ili kasnije. Tu je i jedna šira slika rada, napretka tima spram vizije koju smo zajedno zacrtali. Sve to su razlozi za podršku uprave, da ovaj projekat nastavimo - rekao je Luka.

SISTEM DONIO REZULTAT

Za Pavićevića, angažman u Japanu bio je prvi posao nakon

Pratićemo svi primjer Japana Posljednjih sedmica situacija sa koronom u Japanu se uozbiljila. - Prije svega moram istaći da je korona u Japan stigla još 15. januara. Da samo na tokijski aerodrom slijeće svakodnevno 15 do 20 aviona iz Kine, da je ta komunikacija jaka. I pored toga, cijelih deset sedmica situacija je bila pod kontrolom. A to se tiče životnih navika Japanaca koje ćemo nakon epidemije svi polako da prihvatamo. To znači da je dio njihove opšte kulture, da se na ulasku u restoran ili instituciju ruke čiste nekim sredstvom za dezinfekciju. Da se obuća ostavlja ispred doma ili čak ispred nekih restorana. Da maske nose na ulici i poslu u jeku sezone gripa, da bi druge zaštitili od sebe. Da su gestovi pozdravljanja uglavnom različiti tipovi naklona, da vrlo brižno vode računa o ličnom prostoru, distanci... Japan je taj tip demokratije u kojem se kretanje na ulici ne može zabraniti, sve što vlada čini su preporuke. A narod ima takvu svijest da se pridržava. Tek posljednjih sedmica, tokom megapopularnih festivala trešnjinog cvijeta, epidemija je počela d se širi - rekao je Pavićević.

klupe Budućnost Volija 2016. godine. U japanskom klubu je od prošle godine angažovan kao pomoćni trener i Podgoričanin Igor Đaletić - koji je i toj sezoni 2015-16. bio u Pavićevićevom stručnom štabu ,,plavih“. - U Japan sam došao kao selektor 2016. godine. Sa zadatkom, da se postavi sistem koji će nacionalni tim Japana učiniti prepoznatljivim na internacionalnom nivou. A do tada nijesu bili u rangu najjačih azijskih zemalja i selekcija, Kine, Irana, na primjer ni Libana. Ta godina rada na poziciji selektora me preporučila brojnim tamošnjim klubovima. Pred čelnicima Alvarka sam tada predstavio jedan detaljan sistem rada i

onog što ja smatram kao moj košarkaški program. Nakon tri godine, sa dvije šampionske titule u Japanu, titulom prvaka Azije, ovom sezonom u kojoj smo opet bili na vrhu, srećan sam, ponosan i zahvalan što je Alvark to ispunio i ostvario. Uz

Jezik jedina bar Pavićević je istakao važnost poznavanja japanskog jezika u svakodnevici u Tokiju. - Ko želi da dođe ovdje i radi i ostvari se u struci, smatram da treba da prvo žrtvuje jednu godinu i uči jezik. To su tri pisma, sistema pisanja gdje je jedan kineski, sa preko 1.000

1, 2. i 3. maj 2020.

Arena

Košarka

aš bivši selektor, ovih dana izuzetno angažovan u Tokiju

o jake temelje panci čine Zemlja kao inspiracija Luka Pavićević već skoro četiri godine je u Japanu. Čini se da mu mentalitet, stil života, apsolutno odgovaraju... - Japan je nešto što apsolutno nosi određenu ,,težinu“, snagu... I za većinu iz Evrope i sa Zapada to nije lako da isprate. Meni je potpuno odgovaralo. I zaista možete da toliko naučite od njih. Prije svega, kako je kompletna kultura i tradicija jednog naroda posvećena i usmjerena ka napretku čovjeka, pojedinca. I to se savršeno vidi kroz ove situacije - rekao je Pavićević.

naš kompleks jedan od rijetkih koji ima takve uslove da je rad i dalje dozvoljen. Tako da, igrači dolaze i rade u grupama po dvojica, uvijek i isključivo uz jednog trenera, uz strogo pridržavanje svih pravila i vođenje računa o bezbjednosti. Jer opet, ovo je klub koji ima uslove kakve ima rijetko koji tim u Evropi. I jako sam srećan što u takvom klubu imam priliku da postavim svoj sistem - rekao je Pavićević.

VAŽNO PLANIRANJE

O Olimpijskim igrama - Moram reći da je Japan na svim nivoima već godinama činio sve, da dostojno ugosti i priredi simbolički jake, moćne Olimpijske igre u Tokiju. Država, kompanije, građani. Tako je i kompanija Tojota, koja rukovodi mojim Alvarkom, jedan od glavnih sponzora Igara. Zato su ovo odlaganje Igara za godinu doživjeli kao jednu ranu. Istovremeno uz svijest, da je to nedaća i viša sila na kakve su navikli kroz istoriju, i koju valja prebroditi i pobijediti. Uvjeren sam da niko kao Japan nije sposoban da na pravi način prevaziđe ovu situaciju. I nadam se da neće biti bilo čega što bi narednog ljeta ugrozilo Olimpijske igre u Tokiju - rekao je Pavićević.

ono što je jako bitno za Tojotu, a to je šansa za napredak, afirmaciju domaćih igrača. Na Mundobasketu prošle godine imali smo pet reprezentativaca. Igrač iz japanskog sistema je prošle godine dočekao da bude izabran na NBA draftu. Sve to je ono što je ljudima iz Tojote jako bitno - dodao je Pavićević. Kao trener koji izuzetno vodi računa o predanom radu igrača u kontinuitetu, Pavićević komentariše ovaj period gdje su

rijera znakova... Zbog svih košarkaških obaveza, ja se i dalje oslanjam na prevodioce, za prirodu mog posla mogao sam da se oslonim na engleski. Ali ljudi koji hoće da se ostvare u Japanu, neka uče jezik i tako se dodatno upoznaju sa jednom nevjerovatnom kulturom - napominje Luka.

igrači bez timskog treninga već mjesec i po... - Moj sistem je naoko kompleksan, ali je suštinski jednostavan jer se tiče prije svega rada na košarkaškoj vještini, zatim snazi i kondiciji kao trećem segmentu. U stručnom štabu trojica trenera rade video-analizu i dijelom rade sa igračima. Još dvojica su zadužena za individualni rad. Uz vrhunskog kondicionog trenera. Kada je prekinuta sezona, moja ideja je bila da igrači uđu u proces postsezonskog rada. To je ono što je u jugoslovenskoj školi košarke bilo izuzetno važno i karakteristično za napredak igrača, a u posljednjim godinama i decenijama se izgubilo zbog velikog broja mečeva i duge sezone. Ipak, pet vrhunskih ljekara iz Tokija, koje klub angažuje, su preporučili da je situacija takva, da se organizuje individualni rad. Alvark opet ima tu sreću, da je

Aktuelni period, vrijeme koje je pred nama, donosi neizvjesnost... - I to nameće moje trenutne obaveze u klubu. Makar nekoliko puta tokom sedmice sam tu i razgovaram sa igračima, trenerima, našim generalnim menadžerom. Mnoga pravila se mijenjaju; liga će biti proširena, konkurencija u konferenciji će se pojačati. Rivali su uspjeli da naturalizuju neke od svojih najboljih stranaca, što je u Japanu izuzetno teško a nama otežava da budemo konkurentni. Sada je uvedeno pravilo da se igrači iz drugih zemalja Istočne Azije ne računaju kao stranci, i tu moramo da reagujemo na tržištu. Dakle, već je u procesu selekcija tima. I stalno planiranje, kako, na koji način, se postaviti i pripremiti ekipu za bilo koji scenario. Termina početka lige, pa možda opet novog prekida, pa... O svemu valja voditi računa i za sve moramo biti spremni - dodao je Pavićević. To je ono planiranje o kom Japanci posebno vode računa. - Ljudima je malo poznato, ali kroz sličnu situaciju oni su prošli u sportu relativno skoro. Kada je 2011. godine bila katastrofa u Fukušimi, zemljotres i cunami, takođe je prekinuta sezona. I okrenuli su se radu, da učine sve što je do njih da to prevaziđu... Tako je i sad. Ta vitalnost i ta posvećenost, to je ono što je tako inspirativno ovdje, čak i u ovim teškim danima - zaključio je Luka Pavićević. Stojan STAMENIĆ

Najbolji strijelac ostaje dugoročno u barskom Mornaru

Pulenu ugovor na dvije godine PODGORICA - Džejkob Pulen potpisao je novi, dvogodišnji ugovor sa Mornarom. Barski ABA ligaš je ozbiljan u namjerama da jak tim za narednu sezonu oformi što prije. Slavni Amerikanac je u ovoj sezoni prvi strijelac ekipe Mihaila Pavićevića. Dan ranije novi ugovor potpisaoje i bek Vajthed. Očekuje se da u narednim danima to učini i

naš reprezentativac Derek Nidam. Košarkaš iz američke države Ilinois, koji ima gruzijsko državljanstvo, ove sezone za Mornar bilježi 16,2 poena, pet asistencija i 2,1 skok po utakmici. Od starta sezone je glavna ofanzivna opcija u timu. Pulen, bivši košarkaš Filadelfije u NBA ligi, nastupao je za brojne jake evropske timove na vrhunskom nivou - Barse-

lonu, Hapoel, Bolonju, Himki, Brindizi i Cedevitu. Drugi je strijelac ABA lige ove sezone - to mjesto dijeli sa našim mladim Markom Simonovićem iz Mege Bemaxa, sa ukupno 341 poenom. Samo je Peri Kendrik ubacio pet poena više u ABA ligi ove sezone. Interesantno, Džejkob Pulen je ove sezone i igrač sa najviše asistencija za Mornar u ABA ligi - ukupno 106. S. S.

Opcija koju čelnici najjače lige svijeta ozbiljno razmatraju

Diznilend u Orlandu za NBA završnicu? Kompleks Diznilenda u Orlandu, u okviru kojeg su i velike dvorane, je opcija za domaćinstvo kompletne završnice NBA sezone. Po informaciji portala Atletik, to je varijanta koju čelnici lige ozbiljno razmatraju, jer je jedna od rijetkih kojom bi se obezbijedilo igranje velikog broja mečeva na jednoj većoj lokaciji koja ima više odgovarajućih dvorana. Takođe, u okviru ovog kompleksa, mogle bi boraviti sve ili veći broj ekipa, sa svim potrebnim uslovima vrhunskog smještaja i luksuza. Čak 36 hotela nalazi se u okviru Diznilenda (od čega 29 tematski vezanih za filmsku i zabavnu produkciju te kompanije). Ekipe bi u ovom kompleksu imale priliku da nesmetano rade i borave - u potpuno bezbijednim uslovima, bez R. A. straha od epidemije.

Klub u teškoj situaciji kreće sa radom

Prozivka u Ciboni 4. maja

Zagrebački košarkaški velikan Cibona, koja je u teškoj finansijskoj situaciji, započeće program treninga 4. maja. Hrvatski mediji ističu da će se raditi o treninzima u posebnim uslovima, a nije precizirano da li će se od starta raditi o timskom radu. Na prozivci

se očekuju sljedeći igrači: Novačić, Bundović, Badžim, Prkačin, Vucić, Ljubičić, Ramljak, Rašić, Gnjidić, Paponja, Branković, Majcunić, Buljević, Porobić. Kapiten dvostrukog prvaka Evrope i ABA ligaša Marin Rozić tek treba da donese odluku, da li nastavlja karijeru. Ivan Velić, trener Cibone, nakon povratka iz Bosne i Hercegovine će provesti dvije sedmice u samoizolaciji, a tokom tog perioda mijenjaće ga pomoćnici. R. A.

Šampion Evrolige ostao bez četiri miliona eura sponzorstva

Aeroflot ,,digao sidro“ iz CSKA

Aeroflot, ruska avio-kompanija, više neće biti jedan od ključnih sponzora šampiona Evrolige, moskovskog CSKA. To je potvrdio predsjednik najvećeg ruskog kluba Andrej Vatutin. CSKA ostaje bez izuzet-

no važnih četiri miliona eura na godišnjem nivou povlačenjem sponzorstva. - Saradnja je bila duga i uspješna. Pokušaćemo da u narednim mjesecima novim sponzorstvom kompenzujemo ovaj gu-

bitak - rekao je Vatutin. Takođe, klub ostaje i bez privatnog aviona, koji je bio izuzetno bitan za klub jer je ekipa mogla računati na čarter letove za udaljena gostovanja u Evroligi. R. A.

32 Hronika Podgorice

1, 2. i 3. maj 2020.

Dom zdravlja Podgorica u saradnji sa osnovnim školama organizuje onlajn radionice

Dragocjene sugestije za osnovce

Dom zdravlja Podgorica

Savjetovalište za mlade u okviru Doma zdravlja Podgorica, u okolnostima izazvanim epidemijom kovida-19, a u cilju kontinuirane edukacije učenika o zdravim stilovima života, prevenciji bolesti i rizičnog ponašanja, u saradnji sa osnovnim školama u gavnom gradu, počelo je da održava onlajn radionice za osnovce. U sklopu tog programa, u OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin“ realizovana je onlajn radionica o prevenciji narkomanije. - Cilj ove radionice je kontinuirano podizanje svijesti djece o narkomaniji, kao i uklanjanje određenih tabua i predrasuda u pogledu eksperimentisanja sa drogama. Radionica je organizovana u saradnji sa nastavnicama biologije i zdravih stilova života Dragicom Vukčević i Velikom Đurović, koje su u svojim Gugl učionicama i na Vajber grupama sa učenicima osmih i devetih razreda postavile prezentaciju sa pratećim kratkim videosnimcima i pozvale učenike da iskoriste vrijeme boravka u kući da sa svojim roditeljima, braćom i sestrama odgledaju ovaj edukativni materijal i da eventualne nedoumice i pitanja vezana za ovu tematiku proslijede

Najavljena je prezentacija ,,Zdrava ishrana, higijena i fizička aktivnost“, namijenjena učenicima šestog i sedmog razreda Savjetovalištu – saopšteno je iz Doma zdravlja, uz napomenu da je prezentaciju odgledalo 220 učenika, na čija pitanja su odgovarali stručnjaci iz Savjetovališta za mlade. Slična saradnja ostvarena je i sa OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, gdje za tri grupe učenika osmog i devetog razreda preko Gugl učionice i Vajber grupa održano predavanje na temu zdravih stilova života, kao i za tri grupe učenika OŠ ,,Branko Božović“. Najavljena je prezentacija ,,Zdrava ishrana, higijena i fizička aktivnost“, namijenjena učenicima šestog i sedmog razreda. Cilj je da se mladi podsjete značaja zdrave ishrane za zdravlje i fizičke aktivnosti koja ide u korak sa zdravom ishranom i neizostavnom dobrom higijenom tijela i životne sredine. H. P.

Glavni grad potpisao ugovor sa ŽKK Budućnost Bemaks vrijedan 800.000 eura Gradonačelnik Ivan Vuković i predsjednik Ženskog košarkaškog kluba Budućnost Bemaks Zoran Vujičić potpisali su juče ugovor o javnoprivatnom partnerstvu za uređenje park-šume Tološi. Na ovaj način stvoreni su svi formalni uslovi za početak realizacije još jednog važnog projekta za glavni grad. Gradonačelnik Vuković izrazio je uvjerenje da će ovaj projekat dobiti i podršku lokalnog parlamenta. - Nakon što, vjerujem, dobijemo nepodijeljenu podršku lokalnog parlamenta polovinom maja, biće stvoreni uslovi za temeljnu rekonstrukciju drugog dijela Tološke šume, odnosno njeno pretvaranje u najmoderniju sportsko-rekreativnu zonu u Crnoj Gori. Posao koji obezbjeđuje naš partner, uz podršku kompanij e B e m a k s, v r i j e d a n j e 800.000 eura. Na tom prostoru dobićemo novu trim-stazu sa tartan podlogom, novu biciklističku stazu, pješačku stazu, dva košarkaška terena i jedan manji ugostiteljski objekat. Kompletan prostor će biti ograđen i pokriven WIFI signalom, što govori da će naši sugrađani koji inače rado posjećuju Tološku šumu, dobiti još jedan prostor za rekreaciju i boravak u prirodi. Mislim da neću pretjerati ako kažem da, što se tiče ovih tema, govorimo o jednom od najznačajnijih projekata koje će uz podršku privatnog partnera gradska uprava realizovati u ovom mandatu - istakao je gradonačelnik Vuković. On je iskazao zahvalnost partnerima na ovom projektu. - ŽKK Budućnost Bemaks pokazuje da nije samo najbolji ženski košarkaški klub na ovim prostorima, nego i da po-

Tološka šuma biće moderna sportska zona

Zoran Vujičić i Ivan Vuković

sjeduje visok stepen društvene odgovornosti. Zahvaljujem i našim prijateljima iz kompanije Bemaks, direktoru Aleksandru Mijajloviću i ostalima, koja opet pokazuju da nije samo najbolja kompanija na ovim prostorima, nego da je jedan od najpouzdanijih partnera Glavnog grada - zaključio je gradonačelnik Vuković. Predsjednik ženskog košarkaškog kluba Budućnost – Be-

maks Zoran Vujičić zahvalio je Glavnom gradu i gradonačelniku Vukoviću i njegovim saradnicima što su prepoznali da taj klub, kao jedna društveno odgovorna sportska organizacija, ima želju i namjeru da rekonstruiše drugi dio Tološke šume. - ŽKK Budućnost, zajedno sa svojim generalnim sponzorima i kompanijom Bemaks, u posljednjih par godina daleko

je najuspješniji košarkaški klub u regionu, tako da smo pored rezultata na sportskom planu uvidjeli da bi neka naša donacija glavnom gradu i državi, bila više nego lijep poklon građanima. Nadam se da ćemo u predviđenom roku, koji smo dali u tenderskoj dokumentaciji, gradu predati jedan više nego funkcionalan sportskorekreativni objekat - istakao je Vujičić. Nj. B.

Uništen dio ograde oko park-šume na Zlatici Uprkos naporima koji se ulažu da zelene površine budu što uređenije i prilagođenije potrebama građana, pojedini parkovi su i po nekoliko puta na meti vandala. Novi primjer vandalizma desio se na Zlatici,

gdje su nesavjesni pojedinici oštetili ogradu oko parkšume. Agencija za stanovanje je u prethodnom periodu u više navrata popravljala ogradu oko te park-šume, postavljala

čitave djelove - panele, koji su bili uklanjani i otuđivani vjerovatno da bi se u parkovski prostor ulazilo i na mjestima koja za to nijesu predviđena. Iz Glavnog grada podsjećaju da su zahtjevi građana i predstavnika MZ Proleter bili da

se uredi park duž magistrale, ali se nakon više puta ponovljenih vandalskih djela pitaju da li uopšte ima smisla ulagati u ovaj vid infratsrukture i koliko će ona trajati nakon uloženih sredstava, vremena i truda. H. P.

Završeno postavljanje konstrukcije na upravnoj zgradi Streljačkog centra

,,Ljubović“ dobio novi krovni pokrivač

Gradsko preduzeće Sportski objekti završilo je radove na postavljanju krovne konstrukcije na upravnoj zgradi Streljačkog centra ,,Ljubović“. Radovi su obuhvatali postavljanje metalne konstrukcije i limene prekrivke sa odvodima u cilju izolacije i odvoda vode sa krova površine 362 kvadratna metara. Za izvođe-

nje ovih radova Glavni grad je obezbijedio sredstva u iznosu od 20.000 eura. U objektu, odnosno upravnoj zgradi Streljačkog centra ,,Ljubović“, nalaze se još i kancelarije MZ ,,Ljubović“ i streličarskih klubova ,,Centar Ljubović“, ,,Stara varoš“, ,,Thor“, ,,Stijalic“ i ,,Speed Shutter“, kao i radionica za opravku streljačkog i lovačkog oružja. H. P.

Sjećanje 33

1, 2. i 3. maj 2020.

Deset godina od smrti Dragana Kujovića (Kolašin, 4. 11. 1948 – Podgorica, 1. 5. 2010) » Piše: Veselin KONJEVIĆ Dragan Kujović je kao profesor, poslanik i ministar prosvjete, ali i kao član drugih opštinskih, republičkih i saveznih tijela i organa, ostavio dubok trag u novijoj crnogorskoj istoriji – kao političar i državnik, u vremenu koje je bilo prelomno i pokretačko za Crnu Goru i njeno društvo. Upravo u tom vremenu Dragan Kujović je dao ogroman doprinos svojim angažmanom, državničkim radom, znanjem i mudrošću, ličnim primjerom.

OMILJENI PROFESOR I KOLEGA

Kujović je bio omiljeni profesor filozofije u kolašinskoj gimnaziji, učeći i vaspitavajući desetak generacija učenika; ostavivši dubok trag u njihovim životima, ne samo svojim znanjem nego i karakternim osobinama, ličnim primjerom. Zapošljeni u kolašinskoj gimnaziji, u tom periodu, pamte ga kao vrsnog pedagoga, kao profesora koji je imao izuzetno dobar odnos i sa učenicima i sa njihovim roditeljima, a iznad svega sa svojim kolegama. Njegovi bivši učenici pamte ga kao omiljenog profesora filozofije. Zbog takvog, kvalitetnog izgrađenog odnosa i sa učenicima i sa kolegama, mnogo godina kasnije Kujović će, priśećajući se svojih profesorskih dana, saopštiti da bi „i sada rado održao predavanje maturantima kolašinske gimnazije“. Biran je za potpredśednika Izvršnog odbora Skupštine opštine Kolašin, a potom i za predśednika Opštinskog komiteta Saveza komunista Crne Gore. U više mandata bio je poslanik u Skupštini SR Crne Gore, zatim poslanik u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, a kasnije i u Vijeću republika SRJ. Od 1993. godine živi i radi u Podgorici. Iste te (1993) godine izabran je za predśednika Odbora za školstvo, nauku i kulturu u Skupštini RCG. Krajem 1996. izabran je za ministra prosvjete i nauke, na kojoj funkciji ostaje do jula 2001. godine. Nasljeđujući brojne probleme u tom resoru, ministar Kujović započinje realizaciju primarnog vladinog programa u oblasti obrazovanja – reformu predškolskog i osnovnog obrazovanja. Imao je jasnu viziju šta treba raditi: „Reforma obrazovanja podrazumijeva reformu duha, svijesti, viđenja obrazovanja i njegove uloge u društvu. Ona podrazumijeva da se oslobodimo određenog dogmatskog pristupa ovoj oblasti, a da sačuvamo ono što je vrijedno“.

REFORMATOR ŠKOLSTVA

Ministar Kujović je nastojao da programi budu prilagođeni uzrastu i vremenu. Smatrao je da se nastavni programi moraju rasteretiti, a fond časova smanjiti. Takođe, programska reforma obrazovanja zahtijevala je i dodatnu edukaciju nastavnog osoblja, a od posebne važnosti bilo je i izdavanje udžbenika, prilagođenih novim programima, te osavremenjavanje nastavnih sredstava i organizacije rada škola. Znao je da naglasi da su osnovni ciljevi reforme predškolskog i osnovnog obrazovanja sadržani u očuvanju nacionalnih vrijednosti i tradicije, ali i

Potpuna posvećenost Crnoj Gori



„Cijela istorija nas uči da najviše i najsvetije dužnosti čovjek ima prema vlastitoj državi. Iznad toga nema ničega. U svim vremenima država je bila i ostala najviše čovjekovo dobro. Pa i u ovom našem, koje zovemo vremenom integracija“, kazao je jednom prilikom Dragan Kujović

neminovnom prihvatanju savremenih evropskih standarda. Posebno se zalagao za kritičko preispitivanje programa i sadržaja udžbenika istorije, uz naglasak da se treba oslobađati mitova i romantizma, te da đecu treba vaspitavati na istoriji kulture i civilizacije, a ne vladara i ratova. U tom svom nastojanju do izražaja dolazi njegova mudrost, sposobnost, veliko iskustvo i autoritet. Ministar Kujović se borio protiv politizacije škola i školskog sistema, naročito politizacije đece, pogotovo u dramatičnim danima NATO intervencije, kao i za njihovu bezbjednost. Nastojao je da se u školama održi red, kontinuitet nastave, da se reforma sprovodi, u čemu je, zajedno sa cijelim svojim resorom, imao puno uspjeha. U vrijeme Kujovićevog mandata otvoren je Medicinski fakultet u Podgorici (oktobra 1997), što je, po mišljenju ministra Kujovića, predstavljalo „osobito važan čin u istoriji obrazovanja i zdravstva naše republike“. (Upravo u ovim danima, kada naš zdravstveni sistem i kompletna država vode žestoku bitku protiv virusne pandemije, shvatamo koliki je značaj, a i kvalitet našeg medicinskog kadra, koji je, u značajnom broju, odškolovan na Medicinskom fakultetu u Podgorici.) Otvara se i Poljo-

privredni fakultet, potom Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru; Odsjek za glumu na Cetinju je prerastao u Fakultet dramskih umjetnosti, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću okončali su studije prvi postdiplomci, a na nekim fakultetima su uvedene i doktorske studije... Nakon ministarskog mandata, Dragan Kujović je angažovan u crnogorskom parlamentu, kao poslanik i njen potpredśednik od 2001. do Referenduma, odnosno do izbora 2006. godine.

Kujović je 2002. godine izabran za koordinatora crnogorske delegacije u Komisiji za izradu Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora. U višemjesečnim pregovorima sa Beogradom (i dijelom crnogorske opozicije, koja se protivila crnogorskoj nezavisnosti) oko koncipiranja Ustavne povelje, bio je istrajan i nepokolebljiv u odbrani interesa države Crne Gore i njenih građana. Njegov stav bio je jasan: „Crna Gora neće dozvoliti da se po-

Borac za afirmaciju crnogorskog identiteta Dragan Kujović je gradio svoju veličinu tiho i nenametljivo: mudrošću, posvećenošću, intelektom i plemenitošću. Bio je vizionar i pregalac. Ostao je upamćen kao profesor, političar i državnik, a posebno kao dobar čovjek i prijatelj. Na crnogorskoj političkoj sceni prepoznat je kao istaknuti suverenista, koji se snažno i dosljedno zalagao za afirmaciju crnogorskog naci-

onalnog, kulturnog i jezičkog identiteta, kao i za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. U proces obnove nezavisnosti, kao i sveukupne emancipacije crnogorskog društva – u evropsku budućnost Crne Gore - Dragan Kujović je nesebično ugradio čitavog sebe: svoj intelektualni, politički i državnički potencijal, svoje iskustvo i mudrost.

novi osamnaesta!“ Bio je član Savjeta i jedan od koordinatora Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru. I srcem i dušom je bio za to da Crna Gora povrati svoju izgubljenu nezavisnost. Za tu svetu ideju borio se mudro, časno i dostojanstveno, ali i odlučno!

VIZIONAR I PREGALAC

Dragan Kujović je pripadao generaciji političara koja, kako je znao da kaže, „ima istorijsku privilegiju da kao civilizovani ljudi i građani ostvare gotovo vjekovni san o obnav-

ljanju državne samostalnosti Crne Gore“. Procesu sticanja crnogorske nezavisnosti dao je nemjerljiv doprinos. Tim svojim velikim djelom odbranio je sebe od prolaznosti i postao primjer budućim generacijama - kako se treba istrajno, časno i dostojanstveno boriti za svoju državu! Velike i plemenite ideje približavaju čovjeka bogovima – rekao je jedan starogrčki filozof, a boriti se za svoju državu je najplemenitija i najuzvišenija ideja u naporu kolektivnog angažovanja svakog pojedinca. Borio se bez uzmaka za Crnu Goru – bolju, savremeniju, emancipovaniju, ekonomski prosperitetniju! Stoga je i razumljivo što je bio jedna od glavnih meta onim snagama koje su – kako tada, tako i danas – bile glavna prepreka procesu sveopšte emancipacije crnogorskog društva! Dragan Kujović nas je napustio prerano, u 62. godini! Imao je sreću da mu se ostvare snovi: da doživi osvit 21. maja 2006. godine nad svojom voljenom domovinom Crnom Gorom! Tom cilju bio je u potpunosti posvećen! Pored brojnih iskušenja, kroz koja je prošao tokom dvoipodecenijskog perioda bavljenja politikom, znao je da je sve to imalo smisla: „Ne mogu reći da me je u politiku odvela ona Platonova iluzija da će svijet biti bolji ako filosofi postanu vladari, ali činjenica da imam svoju državu moja je najveća satisfakcija“. Ostvario je svoje životne ciljeve: „Imam porodicu, imam državu, imam prijatelje: ponosan sam na sve to“. Dragan Kujović je bio čovjek od riječi i djela: temeljan, uman i odgovoran! Sjećanje i ponos na njega i njegovo djelo pojačava zadovoljstvo svih koji su dijelili njegov sistem vrijednosti, a pogotovo onih, privilegovanih, koji su ga imali za prijatelja. On je crnogorski martir, koji usmjerava i ukazuje na put budućnosti, put progresa cjelokupnog crnogorskog društva. Njegovo djelo, kao profesora i intelektualca, političara i državnika a, prije svega, kao čest i t o g č ov j e ka , ostaće upamćeno i sačuvano za buduće generacije. Aktuelna situacija, koja je ugrozila zdravstvenu bezbjednost građana Crne Gore, nije omogućila planirano obilježavanje desetogodišnjice Draganove smrti u Kolašinu. No, vjerujemo da će Crna Gora, a prije svega njegov rodni grad – Kolašin, naći način da se oduži Draganu Kujoviću, za njegovu nesebičnu borbu za obnovu crnogorske nezavisnosti i samostalnosti, kao i za njegovo zalaganje za sveukupnu emancipaciju i afirmaciju građanskih vrijednosti države Crne Gore. Takav čin bio bi podsticaj sadašnjoj i budućim generacijama – kako se iskreno voli svoja domovina i bori za njene interese! Jer samo je Crna Gora vječna! (Autor je publicista, kopriređivač sa Marijanom Mašom Miljićem knjige Dragana Kujovića Crna Gora kao sudbina )

34 Humanost

1, 2. i 3. maj 2020.

JUBILEJ: Sto pedeset godina Srpsko-crnogorskog literarnog i dobrotvornog društva

Dobročinstvo kao misija Društvo je formirano u San Francisku, gradu na zapadnoj obali SAD, 2. maja 1880. godine. Za svako je divljenje i poštovanje da jedno društvo svoje djelovanje, bez obzira na razne okolnosti, praktički provodi kroz tri vijeka

» Piše: Dragan B. PEROVIĆ Aktuelna situacija sa pandemijom poremetila je mnoge planirane susrete i događaje. To se desilo i sa dugo i brižljivo pripremanom proslavom jednog izuzetnog datuma i vanrednog jubileja: 140 godina od osnivanja „Srpsko-Crnogorskog literarnog i dobrotvornog društva“ u San Francisku. To je prva organizacija na svijetu, izvan Crne Gore, koja je imala predznak „crnogorski“. Svečani skup članova i uglednih gostiju povodom sto četrdesete godišnjice bio je zakazan za 2. maj 2020. u hotelu „Marriott“, u San Francisku. U novonastalim okolnostima svečanost je odložena. Možda će se, ako prilike dozvole, održati na dan Slave društva, Uspenja Presvete Bogorodice, 24. avgusta 2020.

KROZ TRI VIJEKA

Društvo je formirano u San Francisku, gradu na zapadnoj obali SAD, 2. maja 1880. godine. Za svako je divljenje i poštovanje da jedno društvo svoje djelovanje, bez obzira na razne okolnosti, praktički provodi kroz tri vijeka. Osnovano krajem XIX, aktivno radeći čitav XX vijek, sada u XXI vijeku, slavi svoje velike jubileje. Onim što je urađeno mogu se ponositi i članovi Društva, njihovi potomci i svi mi koji se danas nalazimo u njihovim bivšim zavičajima. Skoro svi osnivači Društva, koji su došli u Ameriku u potrazi za boljim životom, bili su sa teritorije današnje Crne Gore: Antonije Vukasović (prvi predśednik), Jovan Jovović, Jovan Pavković, Krsto Gopčević, Rade Begović i Vladimir Jovović (svi su bili iz Boke Kotorske, koja je tada bila pod tuđom vlašću), Đuro S. Martinović iz slobodnog dijela Crne Gore i Mihail Rašković iz Vojvodine (tada pod Austrougarskom monarhijom). Za počasne članove Društvo je izabralo Kralja Milana I (Obrenovića) i njegovog sina Aleksandra I (Obrenovića) i Knjaza Nikolu I Petrovića Njegoša i princa Danila (Nikolinog sina) i druge. Društvo je donijelo pravila za rad: „Cilj je u Društvu uzajamno potpomaganje u nuždi i bolesti, a čitaonici poučenje i širenje prosvete ne samo među članovima, nego i ostalog slavenskog staleža nahodeći se u ovom mjestu“. Ovoga načela članovi Društva drže se i danas, uspijevajući da prevaziđu sve moguće prepreke i probleme. Dobro su se uklopili u američki način života, uz dobru podršku SAD, pažljivo njegujući svoju tradiciju, vjeru i običaje.

koj prilici priskakali u pomoć u svim okolnostima kada je to trebalo, od vanrednih događaja do ratova. U prostorijama Muzeja Društ va č u va s e s p o m e n n a dobrovoljce iz Balkanskih i Prvog svjetskog rata, koji su se odazvali na poziv za odbranu zemlje. Svoj veliki doprinos ugledni članovi Društva dali su u američkoj vojsci, tokom borbe protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Njihove fotografije i odličja zauzimaju posebno mjesto u muzejskim prostorijama. Uz ovo bismo posebno istakli da je u posljednjih nekoliko godina, Društvo iz svoga namjenskog fonda dalo preko 200 stipendija svojim članovima (preko milion USA dolara), odnosno njihovoj đeci. Velike donacije daju crkvama i kulturnim društvima. Drže tradiciju upućivanja medicinske i druge pomoći ugroženima u domovini. Veoma su se istakli nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Crnogorsko primorje 1979. U novije vrijeme Društvo je pomoglo izbjeglicama i đeci iz Bosne i Hercegovine, poplavljenima u Srbiji i Bosni itd. Posebne stipendije i sredstva izdvojena su za đecu stradalih policajaca, vatrogasaca i volontera prilikom terorističkog napada 11. septembra 2001. na Svjetski trgovinski centar u Njujorku. Dali su i prilog za osnivanje „Crnogorske kuće“ u Njujorku. Uz stvaranja nove jugoslovenske države 1918. Društvo mijenja ime u Prvo srpsko dobrotvorno društvo. Taj naziv je ostao i do danas u zvaničnoj upotrebi, sem što sad uz njega ide dodatni dio, odnosno izvorni naziv, Srpsko-Crnogorsko literarno i dobrotvorno društvo, a na memorandima i dokumentima Društva nalaze se grbovi Srbije i Crne Gore.

PREVAZILAŽENJE RAZLIKA

Društvo je svoj procvat doživjelo u posljednje tri decenije. Radilo se na osnovama koje su postavili stari članovi Društva „koji su nas naučili kako da se postavimo iznad ličnih interesa i kako da radimo u harmoniji za dobrobit doma i na-

Povodom 135 godina osnivanja udruženja otkriven je spomenik koji predstavlja amblem Društva iz 1880. godine. Spomenik je izliven u bronzi, sa prirodnom veličinom figura koje predstavljaju Srbina i Crnogorca (u narodnim nošnjama i naoružane džeferdarima), koji su jedan drugome pružili ruku

Crkva sa zastavama povodom jubileja

še šire zajednice“. Iz toga pregalaštva i harmonije uz memorijalni kompleks iznikli su muzej, sa bibliotekom „Nikolas Vucinich“, galerija, svečane sale i spomenici. Tako je, 2010. godine, za obilježavanje 130 godina od početka rada Društva, podignut memorijalni spomenik utemeljivačima Društva. Na „Srpskom groblju“, u okviru kompleksa koji je smješten u Kolmi (Colma), koji je dio San Franciska, nalazi se i crkva, koja je replika jedne stare crkve iz Srbije. Na „Srpskom groblju“ osim članova Društva sahranjuju se i pripadnici ruske, ukrajinske, jermenske i drugih crkava i konfesija... Zanimljivo je da se i ođe vidi da se prevazilaze sve ideološke i druge razlike. Kako su sami članovi isticali: „Nekoliko puta, političke ili vjerske razlike su podijelile zajednicu, ali Društvo je ostalo iznad svih tih problema i čuva jedinstvo i sklad među članovima“. To se uspijeva i zato jer se Društvo distancira od bilo kakvog upliva i presli-

kavanja političkih dešavanja na njegov rad. Zato na groblju možete viđeti spomenik ruskome caru Nikolaju II Romanovu, koji je prvi njegov podignuti spomenik uopšte, pa spomen ploču Draži Mihailoviću i spomenik crnogorskom rodoljubu i pjesniku Nikoli Petanoviću Naiadu, koji je napravljen ličnim doprinosom nekolicine uglednih članova Društva. Posebnu pažnju Društvo je posvećivalo kulturnoj djelatnosti, na prvom mjestu kulturi śećanja. Povodom 135 godina osnivanja Društva otkriven je spomenik, koji predstavlja amblem Društva iz 1880. godine. Spomenik je izliven u bronzi, sa prirodnom veličinom figura koje predstavljaju Srbina i Crnogorca (u narodnim nošnjama i naoružane džeferdarima), koji su jedan drugome pružili ruku. Taj prijateljski stisak ruke i danas je na znamenjima Društva. Ovaj spomenik je donacija uglednog i uspješnog poslovnog čovjeka, koji je porije-

klom Crnogorac, a koji je želio ostati anoniman.

PROGRAMI I PROJEKTI

Na osnovu saradnje koju je Društvo uspostavilo sa g-dinom Brankom Baletićem, odnosno „Crnogorskom kinotekom“, u prostorijama biblioteke prikazani su filmovi povodom 200 godina Njegoševa rođenja („Noć skuplja vijeka, Njegoš – Jedna biografija“, prikazan 21. decembra 2013) i 2018, povodom sto godina završetka Prvog svjetskog rata. U međuvremenu je podignut spomenik – replika originalne Njegoševe crkve/kapele, koju je Vladika Rade 1845. godine podigao na Lovćenu, što je prvi spomenik Lovćenu izvan Crne Gore. Saradnju sa crnogorskom dijasporom iz Argentine obilježili su izložbom umjetničkih slika argentinskog slikara našeg porijekla Huana Vladimira Martinovića, posvećenih Crnoj Gori. U povodu obilježavanja praznika Memorial day i 80 godina od otvaranje Golden Gate mosta (27. maj 1937), na isti

SPREMNOST ZA POMOĆ

Možda bi naša država trebalo da posveti više pažnje ovoj kulturno-istorijskoj instituciji i udruženju. Pogotovu što su članovi Društva uvijek i u sva-



Spomenik Društva, postavljen povodom 135 godina osnivanja, figure Srbina i Crnogorca, donacija uspješnog biznismena, Crnogorca u SAD

Spomenik, replika originalne Njegoševe crkve sa Lovćena

dan 27. maja 2017, upriličen je posebni program. Otvorena je izložba slika Rajka Todorovića Todora iz ciklusa „Montenegro Mediterranean“. Prije izložbe Dragan B. Perović održao je uvodno predavanje „Pregled značajnih pojava i ličnosti u slikarstvu Srbije i Crne Gore“. Nakon toga bila je promocija Monografije na engleskom jeziku „Rajko Todorovic Todor“, čiji je autor pokojni Vasilije B. Sujić, a izdavači Nova Pobjeda iz Podgorice i CEHRA iz Nikšića. Interesovanje, sastav prisutnih i reakcije na ove događaje nadmašili su i najoptimističkija očekivanja organizatora i realizatora programa. Bila je prisutna Amerika „u malom“ i brojni pośetioci sa prostora Ex YU. Pored redovnih Srba i Crnogoraca, tu su bili Amerikanci, Rusi, Jevreji, Hrvati, Muslimani, do predstavnika Samoanaca sa ostrva Tonge itd. Bilo je ljudi iz svijeta filma, nauke, sporta, kulture, predavača sa univerziteta Stanford, Berkli, Državnog unuverziteta SF, naučnika, poslovnih ljudi iz Silikonske doline itd. Osim iz regije San Franciska bilo je ljudi koji su specijalno za ovaj događaj došli iz Sijetla, Njujorka, Sakramenta, Kanade... Kada pogledate samo ovaj kratki pregled i podśećanje na izuzetni rad i djelatnost Prvog srpskog dobrotvornog društva (FSBS), odnosno Srpsko - Crnogorskog literarnog i dobrotvornog društva (SMLBS), morati biti ponosni i srećni što ste dio jedne takve institucije. Institucije koja svojim ugledom i radom pomaže učvršćivanju veza sa SAD. Da se za kraj poslužimo riječima Gordana Stojovića, vrijednog istraživača rada dijaspore, izrečenim povodom prethodnog jubileja Društva: „Izvanrednim vizionarskim i napornim radom počasnog predsjednika Milorada Mika Golubovića, menadžera Milutina Perovića, uprave i članova Društva, njih oko 300 posljednjih godina, učinjeno je sve da se dobra djela i uspjesi u proteklih 135 godina odbrane od zaborava, te ujedno osiguraju mehanizmi koji će omogućiti da ova institucija na istim osnovama na kojima je funkcionisala i do sada nastavi narednih decenija svoj humani i misionarski rad“. Valja vjerovati da će Društvo uspješan rad nastaviti ne samo u decenijama, već vjekovima kao i do sada.

Magazin 35

1, 2. i 3. maj 2020.

PRIČA IZ ZAGREBA: Crnogorski glumac

Momčilo Otašević za Pobjedu o životu u doba korone

PODGORICA - Crnogorski glumac Momčilo Otašević, kao i njegove kolege, već izvjesno vrijeme nalazi se u kućnoj izolaciji, a zbog odluke da bude uvedeno vanredno stanje morao je da prekine snimanje serije „Drugo ime ljubavi“. Pandemija virusa korona zatekla ga je u Zagrebu, gdje živi i radi posljednjih nekoliko godina, a u razgovoru za Pobjedu kaže da se po dogovoru sa suprugom Jelenom odlučio na samoizolaciju, nakon snimanja serije. - Procijenio sam da bi to bilo pametno nakon snimanja serije, jer nas stotinjak radi u jednom studiju. Taj period je bilo nemoguće kreativno iskoristiti... Ja nijesam uspio. Zemljotres u kombinaciji sa koronom, odvojen od porodice, nije mi se činilo kao super vrijeme za kreativnost. Bio sam kreativan u smislu organizacije, zaštite, discipline. Porodici sam ostavljao namirnice ispred vrata, a odlasci u prodavnicu i apoteku bili su mala avantura – kaže Momčilo. U izolaciji je proveo tri sedmice. Priznaje da su mu supruga i ćerka Maša najviše nedostajale, te da je prvi susret sa njima čekao kao ,,ozebli sunce“. - Križao sam dane do ponovnog okupljanja. Prvi susret je bio kao na filmu, pao sam na koljena i zagrlio ih. Samo mi je bilo važno da smo svi zdravi i na sigurnom – ističe Otašević.

PORODICA

I pored loših stvari koje su zadesile grad u kojem trenutno živi, Momčilo kaže da ova situacija ima i lijepu stranu, a to je dragocjeno vrijeme sa porodicom. - Toliko je život došao na red da sam se isključio. Ne pratim više ništa. Samo što saznam u razgovoru sa roditeljima, prijateljima... Uživam u porodičnom životu. U svemu što sam propustio posljednjih godina.

JUTARNJI LIST

Lakše bi mi pala izolacija da sam na Njegušima Toliko je život došao na red da sam se isključio. Ne pratim više ništa. Samo što saznam u razgovoru sa roditeljima, prijateljima... Uživam u porodičnom životu. U svemu što sam propustio posljednjih godina. Uživam u buđenju, zajedničkom doručku, ručku, u hranjenju Maše, mijenjanju pelena, kupanju, u odlascima u šetnju. Punim baterije na najljepši mogući način

Stalno sam na vezi i sa porodicom i sa prijateljima. Svi su dobro i zdravo. Žao mi je što i ja sa cijelom svojom porodicom ne mogu biti na Njegušima, ali se nadam da ću moći na ljeto. Ponosan sam i na svoje sugrađane i sugrađanke, na Cetinju nije bilo nijednog slučaja virusa korona

Momčilo sa suprugom Jelenom

Nikada neću zaboraviti prve slike zemljotresa Osim pošasti koja je ,,zaključala“ svijet i odnijela veliki broj života, glavni grad Hrvatske zadesio je i zemljotres. Potresne slike obišle su region i svijet, a Otašević kaže da je pravo čudo što je prošao bez ogrebotine. - Prva dva zemljotresa bila su prilično jaka. Mislim da nikad neću zaboraviti te prve slike koje sam vidio dok sam vozio ka svojoj zgradi. Zemljotres se desio kada sam bio u izolaciji (u stanu u kom je živio moj kolega i drug Marko Todorović, udaljen tri km od mene), pravo je čudo da sam prošao bez ogreboti-

Uživam u buđenju, zajedničkom doručku, ručku, u hranjenju Maše, mijenjanju pelena, kupanju, u odlascima u šetnju. Punim baterije na najljepši mogući način – ističe glumac. Izolacija bi mu lakše pala, kaže, da je provodi sa porodicom na Njegušima. Nekoliko dana unazad u našoj zemlji nema novih registrovanih slučajeva,

ne, jer sam bos trčao kroz stan koji je bio prepun polomljenog stakla po podu. Čini mi se da sam u roku od tri minuta bio ispred svoje zgrade, smjestio porodicu u auto, na čistinu kod parka u blizini. Uzeo hranu, vodu, dekicu... I na sav haos, i snijeg je počeo lagano da pada dok smo čekali da ,,drmne“ još koji i da se tlo smiri. Centar Zagreba je najviše stradao. Radovi traju. Cijeli grad je pun dizalica, bagera, majstora... Evo nama je baš ju;e završena popravka dimnjaka i krova – kazao je Otašević.

pa kaže da je manje zabrinut. - Stalno sam na vezi i sa porodicom i sa prijateljima. Svi su dobro i zdravo. Žao mi je što i ja sa cijelom svojom porodicom ne mogu biti na Njegušima, ali se nadam da ću moći na ljeto. Ponosan sam i na svoje sugrađane i sugrađanke, na Cetinju nije bilo nijednog slučaja korona virusa! Nadam se

da će ostati odgovorni kao što su bili do sada – kazao je Momčilo. Kao i sve ostale djelatnosti i kultura je stala, što se svakako odrazilo i na egzistenciju određenog dijela umjetnika. Otašević kaže da se u posljednjih deset godina, prvi put desilo da 40 dana ne glumi. - Što se mog posla tiče sve je

stalo, a kako trenutno stvari stoje ne vidim da će se u bliskoj budućnosti pokrenuti. Ne znam kada ću ponovo početi da radim, ne znam što će sada ni zaposleni glumci, ni mi ,,honorarci“. U Hrvatskoj se dešavaju neke stvari na tom planu, mislim da će ljudi dobiti neku novčanu pomoć ili nadoknadu. Članovi društva dramskih umjetnika aktivno rade na tome – objašnjava Otašević.

KULTURA

Selidba kulture na društvene mreže i TV, prilika je da brojni ljubitelji pozorišta omiljene predstave pogledaju i od kuće. Međutim, naš sagovornik ističe da nije ljubitelj gledanja snimaka predstava. - Vrlo malo vremena provodim uz TV. Jave mi kada ide neka moja predstava i obraduje me to. Šalju mi ljudi slike i video-klipove. Drago mi da se prisjetim nekih predstava,

uloga, procesa... Ne volim da gladam predstave preko televizije, kamera ubije suštinu. Nema neposrednosti i ljepote trenutka koja je prisutna u pozorištu. Nema mirisa. U svakom slučaju podržavam akciju ,,Živimo kulturu“, i priključiću se kada god to bude potrebno. Mislim da je dobro i pametno prikazati predstave ljudima i na ovaj način, kada već ne možemo istrčat na scenu – kaže Otašević. Kampanji ,,Ostani doma“, koju je takođe pokrenulo Ministarstvo kulture, a povodom aktuelne situacije, priključili su se brojni crnogorski umjetnici. Među porukama bile su i one da je ova situacija poslužila planeti da uzme predah. Istog mišljenja je i Otašević. - Prije neki dan sam razmišljao što li sad životinje misle, nema ljudi da im smetaju, vjerovatno im ova situacija prija. Treba izvući dobre stvari iz cijele situacije, možda i praktikovati nešto u budućnosti. Moramo paziti ovu planetu. Ako ništa drugo, za sada nam je jedina na kojoj možemo živjeti – zaključuje Otašević. Zilha KALAČ

36 Feljton

1, 2. i 3. maj 2020.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

Prva fudbalska lopta stigla je 1919. godine iz Čehoslovačke Posada vojnog aviona 282. eskadrile, koju su činili pilot — kapetan Franjo Pirc i izviđač — poručnik Aco Stanojlović, snimali su Podgoricu sa 1.500 metara visine. Ti su snimci sačuvani u arhivu Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije. Tokom održavanja mitinga u Podgorici 1934. godine, pilot izviđač Boško Šuković snimio je romantični kutak bistre Ribnice sa njenim mostovima i mlinovima. U prvom planu je Kapadžića most Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović” bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ Na Skupštini, 10. aprila 1934. godine, izabrana je nova uprava aero-kluba „Naša krila”sa predsjednikom, pukovnikom Španjićem, tada komandantom Podgorice. Članovi su bili: Nešo Šćepović, predsjednik opštine, sreski načelnik Cemović i advokat Savo Vuletić. Uz ovaj, postojala su još četiri mjesna odbora — u Državnoj gimnaziji, Trgovačkoj akademiji, a po jedan u Tuzima i Golubovcima. Aktivnost aero-kluba bila je zapažena u 1935. i 1938. godini. Napadom Njemačke i Italije na Jugoslaviju 1941. godine, vazduhoplovni sport se gasi i obnavlja tek u oslobođenoj zemlji, poslije 1945. godine. Jedna od najzapaženijih akcija aero-kluba „Naša krila”, nakon obnove 1934. godine, bio je miting na Ćemovskom polju 24. juna. To je bila prva zvanična vazduhoplovna manifestacija u ondašnjoj Zetskoj banovini. Organizatgori su bili: Mjesni vazduhoplovni odbor za Podgoricu i Aeroklub „Naša krila” iz Beograda. Pokrovitelj aeromitinga bio je ban Zetske banovine Mujo Sočica. Aeromiting je posmatralo oko 8.500 gledalaca iz svih krajeva Banovine. U programu je učestvovalo 16 vojnih i 3 civilna aviona. Oni su izveli akrobatsko grupno letjenje i padobranske skokove. Vojni pilot Arso Boljević, izazvao je najveću pažnju publike svojim izuzetnim vještinama, izvodeći akrobatske skokove. Zanimljivo je da se oko 200 gledalaca vozilo putničkim avionima beogradskog Aeroputa, uz novčanu naknadu. Cjelokupni program ovoga mitinga snimljen je filmskom kamerom. Tako je napravljen i snimak letilišta za vrijeme mitinga. U vrijeme održavanja mitinga u Podgorici, pilot

ROŠK - Radničko omladinsko sportsko društvo

izviđač Boško Šuković snimio je romantični kutak bistre Ribnice sa njenim mostovima i mlinovima. U prvom planu je Kapadžića most. Tri godine ranije, 9. jula 1931. godine, posada vojnog aviona 282. eskadrile, koju su činili pilot — kapetan Franjo Pirc i izviđač — poručnik Aco Stanojlović, sa 1.500 metara visine, snimali su Podgoricu. Ti su snimci sačuvani u arhivu Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije. Hazena se razvijala pri sokolskom društvu. U listu „Zeta” od juna 1932. godine objavljen je izvještaj o utakmici „crvenih” i „bijelih” koja je završena 8:3. Ut a k m i c a j e o d i g ra n a u dvorištu Gimnazije u Podgorici. Igračice su bile divno obučene. U pravoj hazenskoj opremi. „Crvenu četu” sačinjavale su: D. Radonjić, Đ. Škerović, L. Milačić, Božović, S. Bakočević, Đ. Božović i K. Raičević. „Bijela četa” je igrala u sastavu: A. Raičković, D. Boljević, D. Lazović, S. Milačić, V. Petrović, A. Lisičić i O. Milačić. Igra je trajala 15 minuta, bez promjene golova. U Podgorici je 1930. godine osnovan i Teniski klub. Na obali Morače postojalo je novo ograđeno igralište. Ovim sportom najviše su se bavili oficiri, a

Podgorica 1931. godine - (snimak Franja Pirca i Aca Stanojlovića)

Podgorica tridesetih godina

potom i djeca školovanih ljudi. Međutim, do početka Drugog svjetskog rata ovaj sport nije uzeo veći zamah. Razvijao se u uskim krugovima. Beogradska „Politika” je 1936. godine, u rubrici „Da li znate”, objavila podatak da je te godine u Podgorici osnovano Ribarsko društvo „Podgorica”. Društvo je imalo svoja pravila. Članovi su plaćali članarinu od koje se društvo izdržavalo. Ribarsko društvo „Podgorica” je u početku brojalo oko 20 članova. Godinu dana docnije taj broj je utrostručen. Društvo je 1939. imalo oko 150 članova. Te godine organizovano je i prvo takmičenje članova društva. Sredstva za lov bila su dosta primitivna.

NOGOMETNA (FUDBALSKA) DRUŠTVA

Sve pomenute sportske grane bile su u to vrijeme u sjenci nogometa (fudbala), o kojem se već tada dosta znalo, prije nego je prva lopta i donesena u Podgoricu. Nogomet je bio zanimljiviji od drugih igara. Zato je i više okupljao omladinu. Istorijski razvoj fudbala u ondašnjoj državi neodvojivo je p ove z a n s a n a st a j a n j e m sportskog pokreta uopšte. I no-

Podgoričani

gomet, kao dio tog pokreta, nalazi svoje korijene u radničko-sportskim i građanskim klubovima. U bivšoj Podgorici prvi fudbalski klubovi javljaju se 1919. godine. Među učenicima Gimnazije osniva se sportsko društvo „Njegoš”. Muslimanska omladina organizuje sportsko društvo „Balkan”, koje je 1923. godine dobilo ime „Gajret”. Radnici stvaraju radnički omladinski šport klub sa skraćenim nazivom ROŠK. Krajem te ili početkom naredne godine pojavljuje se građanski šport klub „Balšić”, koji je bio pod velikim uticajem opštinske vlasti i imućnijeg društvenog sloja.

PRVA LOPTA

Prvu loptu u Podgoricu donio je 1909. godine Aleksin Milner, predstavnik jedne trgovačke firme iz Engleske, čije je sjedište bilo na uglu današnjih ulica Balšića i Novaka Miloševa, u ondašnjoj kuli Lazara Đurovića. Milner se bavio fudbalom i hokejom. Postojala su dva igrališta. Na prostoru gdje se sada nalaze vojni soliteri, Balšića trg, i u neposrednoj blizini sadašnjeg stadiona pod Goricom, gdje se nalazi zgrada Penzijskog fonda Crne Gore. Prve fudbalske utakmice počele su se igrati

između ekipa austrijskih vojnih jedinica, koje su se, poslije okupacije Crne Gore, početkom 1916. godine, nalazile u Podgorici. Austrijski vojnici igrali su fudbal na poljani, sada Balšića trg, i prema staroj zgradi Radio-Titograda. Začetnici prve fudbalske igre u Podgorici bili su Ilija Ivanović i Mićko Pajović. Oni su 1919. godine donijeli fudbalsku loptu iz Čehoslovačke, u kojoj su učili i studirali. Ivanović je rodom sa Cetinja a Pajović iz Nikšića. Obojica su poslije dolaska u Podgoricu počeli okupljati mladiće — đake i mlade zanatlije i učiti ih fudbalskoj vještini. Ivanović je bio prvi predsjednik ROŠKA, a Pajović trener. (Deset i više godina docnije Ivanović je radio u Tirani — Albanija, kao diplomatski službenik naše ambasade. Njega su igrači „Budućnosti” u albanskoj prijestonici zatekli kada su bili na prvom gostovanju u toj zemlji, početkom četvrte decenije 20. vijeka.). Prvih godina poslije Prvog svjetskog rata velike zasluge za razvoj fudbala među đacima i mladim radnicima u Podgorici imao je Vladimir Kirsanov — Rus. On je poslije Oktobarske revolucije došao u našu zemlju i nastanio se u Podgorici. Docnije je otišao na

Cetinje i igrao u RSK „Lovćen”. Pored Kirsanova isticao se i Đorđije Kešeljević-Medo iz Beograda. Njih dvojica su 1920. godine bili članovi muslimanskog sportskog kluba „Balkan”. Poslije osnivanja i stvaranja prvih partijskih organizacija, K PJ j e p o s e b n u p a ž n j u posvećivala radničkim sportskim i kulturno-umjetničkim društvima. Ona su u tom periodu služila Komunističkoj partiji kao legalna forma djelovanja i okupljanja mladih radnika, đaka i studenata u Podgorici. Poslije zabrane Partije u decembru 1920. godine, Radničko-sportsko društvo ROŠK i KUD „Abrašević” u Podgorici postaju stjecište okupljanja i aktivnosti članova KPJ, SKOJ-a i Sindikata. Početkom 1920. godine štampa objavljuje kratak pregled o naglom razvitku fudbalskog sporta u Jugoslaviji. Oko 7.000 igrača u preko 200 klubova otežavaju rad Jugoslovenskom nogometnom savezu. Te brojke se istovremeno odnose i na sve veći zamah fudbala u Crnoj Gori i Podgorici, kao jednom od najjačih centara. Splitski nogometni podsavez je osnovan 1920. i obuhvatio je klubove iz crnogorskih gradova Budve, Kotora, Tivta, Cetinja, Podgorice, Bara i Berana. Klubovi iz tih gradova bili su u sastavu ovog podsaveza do 1930. godine, kada je na godišnjoj skupštini Jugoslovenskog nogometnog saveza u Beogradu odlučeno da se crnogorski klubovi organizuju u poseban podsavez. Tako je nogometni podsavez stvoren na Cetinju. Na osnivačkoj skupštini Splitskog nogometnog podsaveza nije prisustvovao nijedan predstavnik iz Crne Gore, što je zamjereno klubovima učlanjenim u ovu teritorijalnu i klupsku asocijaciju. (Nastavlja se)

1, 2. i 3. maj 2020.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

FITES POLOVIĆ DOO Adresa: MOJANOVIĆI B.B.

Tel.: 067-598-072 Email: fites-polovic@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 18 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana

GAZELA LUX DOO Adresa: TRG NEZAVISNOSTI 54,PODGORICA

Tel.: 067-638-730 Email: gazelalux@gmail.com

Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana

MERKATOR CG DOO Adresa: PUT RADOMIRA IVANOVIĆA 2

Tel.: 020-449-405/067-629-100 Email: ljudski.resursi@mercator.me

Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 3 dana

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me

Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA ZA NABAVKU ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za »E« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me -kandidat koji prođe u uži izbor biće pozvan na razgovor; -licenca profesionalnog vozača; -potrebno ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad na oglašenom radnom mjestu 2. RUKOVODILAC/LJA MAGACINA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -prijave sa biografijom slati na email:karijera@okov.me -kandidat koji uđe u uži izbor biće pozvan na razgovor

OPŠTA STOMATOLOŠKA ORDINACIJA SA ZUBOTEHNIČKOM LABORATORIJOM „GLIGOROVIĆ“ Adresa: CRNOGORSKIH SERDARA 11

Tel.: 069-020-004

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA STOMATOLOGIJE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 18 mjeseci, radno vrijeme

puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor stomatologije (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 3 dana

PUTEVI DOO Adresa: BULEVAR STANKA DRAGOJEVIĆA 40

Tel.: 078-103-840 Email: putevi@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. MAŠINISTA/TKINJA NA SLOŽENIM GRAĐEVINSKIM MAŠINAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -uvjerenje o stručnoj osposobljenosti; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR TEL.: 030/313-048

JU OŠ „BRATSTVO- JEDINSTVO“ ĐURAVCI 81305 VIRPAZAR Adresa: VIRPAZAR-ĐURAVCI

Tel.: 069/091-093 069/090-903

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE

Vrši se ispravka konkursa za direktora/icu, objavljenog u dnevnoj štampi 27.04.2020 god. Ispravka se odnosi u dijelu konkursa gde stoji profesor razredne nastave ,a treba da stoji VSS. Direktor/ica skole na odredjeno vrijeme 48 mjeseci, 1 izvršilac Uslovi konkursa: 1. Najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 CSPK-a) i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2 .Licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3. Pet godina radnog iskustva u nastavi 4. Crnogorsko drzavljanstvo 5. Opsta zdravstvena sposobnost 6. Kandidat je duzan da , uz prijavu na konkurs prilozi i program razvoja ustanove. Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se na adresu JU OŠ »Bratstvo-jedinstvo« Djuravci bb, 81305 Virpazar u roku od 15 dana od dana objavljivanja. Ostali uslovi konkursa ostaju nepromenjeni.

Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

BIJELO POLJE

Saradnika/ca u nastavi za oblast angažovanja Izvođačke Umjetnosti: Orkestar sa poznavanjem orkestarske literature – 1 ( jedan) izvršilac, radi zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme na period od 12 mjeseci. Uslovi: - Student postdiplomskih magistarskih studija - Visoko obrazovanje, završena Muzička Akademija u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII-1 nivo). - Najmanja prosječna ocjena u toku studija- B (8,50) - Uz prijavu na Konkurs podnose se potrebna dokumenta: - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte. - Uvjerenje o stečenom visokom obrazovanju. - Potvrda o studiranju sa indeksom uspjeha Dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije. Rok za prijavljivanje kandidata - 8 dana od dana oglasavanja prijave. Prijave sa potpunom dokumentacijom dostavljaju se na adresu: Muzička Akademija, Njegoševa bb, 81250 Cetinje sa naznakom - Prijava na konkurs za izborSaradnika u nastavi na Muzičkoj akademiji ili u sekretarijatu akademije. Sve informacije mogu se dobiti na tele-

TEL.: 050/432-422

JU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ -JEDINICA BIJELO POLJE Adresa: UL.VAKA ĐUROVIĆA BB,

Tel.: 020/602-641,067245-815

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: -licenca ljekarske komore Crne Gore, -ljekarsko uvjerenje, -uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, -kopija lične karte i -uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -Licenca Ljekarske komore Crne Gore; -Ljekarsko uvjerenje; - Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje; - kopija lične karte; - Uvjerenje dqa se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

UNIVERZITET CRNE GORE MUZIČKA AKADEMIJA CETINJE Adresa: NJEGOŠEVA BB

Tel.: 041-232-104

RASPISUJE JAVNI KONKURS Za izbor

fon broj: 041 232 104. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA DANILOVGRAD Adresa: JEFTA ČAJA ŠĆEPANOVIĆA B.B.

Tel.: 811 550 Email: zorand.vik@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 3 dana

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

ČISTOĆA DOO Adresa: I BOKEŠKE BRIGADE BB

Tel.: 031/345-755 Email: cistoca.dir@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. ČISTAČ/ICA JAVNIH POVRŠINA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Komunalni higijeničar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad je predviđen u trajanju od 1 ( jedan) mjesec. 2. RADNIK/CA NA SPECIJALNOM VOZILU, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad je predviđen u trajanju od 1 ( jedan) mjesec. 3. RADNIK/CA U RECIKLAŽNOM CENTRU, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole)

Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad je predviđen u trajanju od 1 ( jedan) mjesec. 4. VOZAČ/ICA TEŠKIH KAMIONA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Vozač teretnjaka, Vozački ispit za »C« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad je predviđen u trajanju od 1 ( jedan) mjesec. 5. AUTOMEHANIČAR/KA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Automehaničar, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad je predviđen u trajanju od 1 ( jedan) mjesec.

ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, JEDINICA HERCEG NOVI Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 1, HERCEG-NOVI

Tel.: 020/226-081

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno je: - licenca ljekarske komore Crne Gore, - ljekarsko uvjerenje, - uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, - kopija lične karte, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CG Adresa: Ul.Vaka Đurovića bb

Tel.: 020/226-081

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno,

položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -Licenca ljekarske komore Crne Gore; -ljekarsko uvjerenje; -uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje; -kopija lične karte i -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

1, 2. i 3. maj 2020.

stavnika odgovarajuće oblasti (profila) VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a)u skladu sa posebnim propisom , položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama , odnosno dozvolu za rad (licenca)crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 2 mjeseca. Radni odnos se zasniva za 18 časova sedmično za nastavu na albanskom jeziku do 30.06.2020 godine

radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Tesar Trajanje oglasa: 7 dana 3. GRAĐEVINSKI /A MANIPULANT/KINJA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Građevinski manipulant Trajanje oglasa: 7 dana

-Ljekarsko uvjerenje -Uvjerenje da se nalazi na evidenciji ZZZ CG -Kopiju lične karte - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE

Adresa: 26 NOVEMBAR B.B.

PLAV

PLJEVLJA

TEL.: 051/255-060

TEL.: 052/356-743

Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,HAJRO ŠAHMANOVIĆ“

DOO ,,TEHNO-GRADNJA“

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org

Adresa: RACINA BB

Adresa: 37. DIVIZIJE BB

Tel.: 051/251-021

Tel.: 068/824-565 Email: tehno.gradnjapv@t-com.me

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Plav Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: fakultet za obrazovanje na-

Oglašava potrebu za: 1. ZIDAR/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Zidar Trajanje oglasa: 7 dana 2. TESAR/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec i 99 dana, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uz ostalu dokumentaciju kandidat podnosi i : - Licencu Ljekarske komore Crne Gore

ULCINJ TEL.: 030/412-213

DOO REAL ESTATE & CO Tel.: 067/314-000/067/387-357 Email: realestate@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: U ZAVISNOSTI OD ISKUSTVA I KVALITETA RADA, PLATA MOŽE BITI VEĆA. POŽELJNO RADNO ISKUSTVO. 2. RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Recepcionar

Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: U zavisnosti od iskustva i kvaliteta rada, plata može biti veća. Poželjno je radno iskustvo. 3. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kelner, Konobar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: U zavisnosti od iskustva i kvaliteta rada, plata može biti veća. Poželjno je radno iskustvo. 4. MASER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Maser - kupeljar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: U zavisnosti od iskustva i kvaliteta rada, plata može biti veća. Poželjno je radno iskustvo. 5. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Sobarica Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: U zavisnosti od iskustva i kvaliteta rada, plata može biti veća. Poželjno je radno iskustvo.

Oglasi i obavještenja 39

1, 2. i 3. maj 2020.

Iv.br.258/20 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica, ul.Ivana Miluitinovića br.12, protiv izvršnog dužnika DELY TOURS DOO Ulcinj, ul.D.Vujanovića br.46, vr. sp.796,70 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-izvoda iz poslovnih knjiga za neovlašćeno preuzetu električnu enegriju za period 01.01.2019.god.-12.09.2019.god., dana 29.04.2020.godine

Iv.br.639/20 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NIVEL STOVARIŠTE ĐUROVIĆ DOO Podgorica, ul.27.marta bb, koga zastupa punomoćnik Slobodan Smolović, advokat iz Podgorice, Vučedolska br.7, protiv izvršnog dužnika PROFICOLOR DOO Ulcinj, Bulevar Vel.Franseri P3/8, vr.sp.13.339,38 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-fakture, dana 29.04.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DELY TOURS DOO Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 06.03.2020.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Da se izvršni dužnik PROFICOLOR DOO Ulcinj u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 01.04.2020.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Iv.br.2025/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca IVNIK DOO Podgorica, ul.Orjenska bb, koga zastupa punomoćnik Dejan Vujanović, advokat iz Podgorice, ul.Bokeška br.10, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Bakalović Šukrija koji obavlja privrednu djelatnost SUR „DECANTER“ Ulcinj, ul.26.novembra bb, vr.sp.67,95 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-fakture, dana 29.04.2020.godine

Iv.br.2552/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca BUTRINT DOO Ulcinj, Kodre bb, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Lamoviq Leona koja obavlja privrednu djelatnost SUR „PINE“ Ulcinj, Borova šuma bb, vr. sp.6.297,58 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-fakture, dana 29.04.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Preduzetnik Bakalović Šukrija koji obavlja privrednu djelatnost SUR „DECANTER“ Ulcinj, ul.26.novembra bb u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 14.10.2019.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Preduzetnik Lamoviq Leona koja obavlja privrednu djelatnost SUR „PINE“ Ulcinj, Borova šuma bb, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 30.12.2019.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, br. 075/18),

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Iv.br.2000/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NEREGELIA DOO Podgorica, Cetinjski put bb, koga zastupa AOD Durutović&Boljević iz Podgorice, Trg nezavisnosti br.1, protiv izvršnog dužnika Zdravstvena ustanova ERISA Ulcinj, Velika plaža LN2049, vr.sp.677,95 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-fakture, dana 29.04.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Zdravstvena ustanova ERISA Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 27.01.2020.god., predlog za izvršenje i prilozi. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta, MINISTARSTVO PRAVDE CRNE GORE, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu projekta „Objekti u okviru kompleksa Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS-a)“, čija se realizacija planira na kat. parcelama broj 50, 59, 60, 63, 84, 98, 99, 100, 101, 53, 54, 55 KO Grbe, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11,00 do 13,00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 08.05.2020. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020 812 040.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Mojkovac oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

da je nosilac projekta, „ĐURKOVIĆ“ doo Nikšić, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „Izgradnja objekata – kompleksa za proizvodnju betona i betonske galanterije“, čija se realizacija planira na kat. parcelama broj 244/1, 244/2 i 244/3 KO Spuž, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan na uvid zainteresovanoj javnosti u trajanju od 30 dana od dana obavještenja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, svakog radnog dana od 11,00 do 13,00 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi mogu se dostaviti na adresu ovog Sekretarijata, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail: urbanizam.prostora@danilovgrad.me. Javna tribina o predmetnom elaboratu će se održati u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, ul.Blaža Mrakovića bb, dana 15.05.2020. godine sa početkom u 9 časova.

Za nabavku radova na rekonstrukciji raskrsnice ulice Mališe Damjanovića i ulice Vojislava Šćepanovića u Mojkovcu , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 70.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A1/20 je objavljena na Portalu Uprave za javne nabavke: www.ujn.gov.me dana 30.04.2020.godine. Lica za davanje informacija Ranka Brajković, dipl.ing.građ, Predrag Zejak, službenik za javne nabavke, tel. 050/470-273 e-mail: managermo@t-com.me

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG” , br.42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Prijestonica Cetinje , ul. Baja Pivljanina br.2 Cetinje, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Izvođenje radova na izgradnji kapele na Čevu, ukupna procijenjena vrijednost sa PDV-om iznosi 90.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-07OT/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija mr Irena Perović, tel.067/253-192,041/232-373 e-mail:javne.nabavke@cetinje.me

Uređenje prostora za parking automobila, sa osvjetljenjem i hidrotehnikom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 120.000,00 €. Tenderska dokumentacija br. 01-3367 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 29.04.2020. godine. Lice za davanje informacija Simeun Matović, telefon +382 69 314 531, e-mail: mitar.nikolic@apm.co.me.

Nabavka radova za potrebe HE Perućica - Isporuka i montaža električnih zaštita DV NK I 110kV, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 498. Tenderska dokumentacija broj 43/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.04.2020.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

za nabavku poštanskih usluga po partijama, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 110.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-426/20-1079/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me, dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@budva.me.

za nabavku usluga stručnog nadzora nad izvođenjem radova na sanaciji postojećih saobraćajnica, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-426/20-1131/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me, dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@budva.me.

za nabavku ustupanja izvođenja radova na izgradnji ulice u naselju Podkošljun od obilaznice prema naselju Adok, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 230.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01426/20-970/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@ budva.me.

Sanacija metalne ograde uz pješačku stazu ka plaži Mogren u dužini od 120 m, opština Budva , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-1305/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević, Rajko Radulović, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro.com.

40 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka UTM rješenja – firewall uređaja za bezbjednost mreže i kontrolu internet saobraćaja, antivirus gateway-a za kontrolu malicioznih sadržaja na mreži, VPN i IPS funkcionalnost, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 26. Tenderska dokumentacija broj 44/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.04.2020.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com.

1, 2. i 3. maj 2020.

Mali oglasi Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka roba, Mjenjač Allison serije 8000, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 108.900,00 €. Tenderska dokumentacija broj 012/20.4-02/1-3527/4 od 30.04.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 30.04.2020. godine. Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

da je nosiocu projekta „Zetagradnja“ d.o.o.,iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/20-141 od 24.04. 2020. godine, kojim je odlučeno da za stambeno - poslovni objekat B sa podzemnom garažom, na urbanističkoj parceli broj 12, u okviru DUP-a „Blok 35-36“, u Podgorici, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, u vremenskom okviru od petnaest (15) radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

da je nosiocu projekta Miroslavu Vukčeviću, iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/20-116 od 24.04. 2020. godine, kojim je odlučeno da za poslovni objekat na katastarskim parcelama broj 843/6, 843/7, 843/8, 840/1, 840/2 i 840/3 KO Farmaci, u Podgorici, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, u vremenskom okviru od petnaest (15) radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1. Zakona o javnim nabavkama ( „Sl. List CG“ br 42/11, 57/14,28/15 i 42/17) naručilac Opština Plav, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za Izgradnju lokalne infrastrukture u Plav, procijenjene vrijednosti 990.000,00 EUR-a, evidentirana u evidenciji javnih nabavki pod brojem 11/20 . Tenderska dokumentacija broj 20/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 30.04.2020.godine Lice za davanje informacija je Dževat Musić, tel. 068-871 - 781 i E-mail adresa: dzevat_plav@ hotmail.com.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOM POZIVU ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR REVIZORA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2020. GODINU Obavještavaju se svi zainteresovani da je «Luka Bar» AD Bar, dana 04.05.2020. godine objavila na portalu Društva www.lukabar.me Javni poziv za dostavljanje ponuda za izbor Revizora finansijskih izvještaja za 2020. godinu. U javnom pozivu mogu da učestvuju sva pravna lica koja ispunjavaju uslove iz poziva. Poziv je otvoren do 11.05.2020. godine do 12,00 časova. Kontakt osoba : Anka Mirović , tel. 067/333-308 , 030/300378, (e-mail adresa : anka.mirovic@lukabar.me) Više informacija o ovom pozivu se mogu naći na adresi www. lukabar.me

IZDAJEM sobu kod škole Musa Burzan namještena sa kupatilom.Cijena po dogovoru Tel.067/500-972 2

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 3

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2- centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 auta.Prodajem. 069/867-791 1

UslUgE

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

NEKRETNiNE

FIRMA “GRANIT” DOO BERANE OBAVJESTAVA SVE ZAINTERESOVANE KUPCE DA CE ZBOG KORONA VIRUSA DATI POPUST NA SVE PROIZVODE OD GRANITA I MERMERA ZA GRAĐEVINU I SPOMENIKE. POPUST ĆE TRAJATI DO PRESTANKA PANDEMIJE KORONA VIRUSA. SVI ZAINTERESOVANI PENZIONERI SA MALIM PENZIJAMA MOGU KORISTITI I PLACANJE NA RATE. ZA SVE INFORMACIJE MOŽETE SE OBRATITI NA SLEDEĆE BROJEVE TELEFONA: 067343131,069366221 069141074.

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4 PREVOZ preseljenje,odvoz nepotrebnih stvari, tim momaka obučenih za montažu, demontažu unošenje i iznošenje,špedicija kompet usluga.Izdajem metalne podupirače može i prevoz Tel.069/646-969 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 6

1, 2. i 3. maj 2020.

Oglasi i obavještenja 41

42 Oglasi i obavještenja

1, 2. i 3. maj 2020.

Dana 30. aprila 2020. u 83. godini poslije duže bolesti preminuo je naš dragi

Дана 30. априла 2020. преминуо је у 74. години наш драги

РАДОВАН – РАТКО Петра ВУЈАЧИЋ

MILORAD Obradov ČOLOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 1. maja u 12 časova na groblju u Šipačnu. Zahvalnost svima koji su htjeli izraziti saučešće.

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу најуже породице на мјесном гробљу Сеоца, Боан у 13 часова. Посебну захвалност свима који су хтјели изразити саучешће.

Ožalošćeni: supruga LJUBICA, sin SIMO, kćerke SVETLANA i SANJA, unučad, brat BRANKO, sestre SENKA, ANKA i DESA, snahe DANICA i MILKA, bratanići, bratanične sestrići i sestrične, braća i sestre od strica i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћена породица ВУЈАЧИЋ

Dana 29. aprila 2020. godine preminuo je u Las Vegasu

Дана 29. априла 2020. године преминула је наша драга

VIDOJE NIKOLIĆ

КОСАРА Благоте РАДУСИНОВИЋ рођена Марковић

Hvala što si nas tvojom dobrotom činio srećnim. Čuvat ćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Сахрана је обављена 30. априла 2020. године у кругу породице на сеoском гробљу у Буроњима - Љешанска нахија.

MARKOVIĆ DRAGAN i ZORICA sa porodicom Ожалошћени: кћерке СЛАВИЦА и СВЕТЛАНА, унучад ДАНИЛО, НИКОЛА, МАРИЈА и БОЈАНА, сестра АНА, јетрва НЕВЕНКА, ђеверичићи РАДОСЛАВ, БОРО и ГОРАН, братанићи ВАЊА и ИГОР, братанична АНА, заовична ЈОВАНКА и зет МИКО РАДУЛОВИЋ

70 Pomen Dragom

74 Posljednji pozdrav

SRETENU GREBOVIĆU Nadamo se da si tu negdje u blizini sestre našao mir i spokoj, a i tvoj sestrić je sa vama... Počivaj u miru! S tugom, porodica tvoje pokojne sestre

LJUBICI BORETI rođenoj Vukmirović

MILICE JURIŠEVIĆ 83

Tužni smo što odlaziš i što se ne možemo ni oprostiti od Tebe kako si zaslužila, a ponosni što smo te imali. Tvoju neizmjernu ljubav i dobrotu zauvijek ćemo pamtiti.

ĐUROVA porodica 77 Posljednji pozdrav tetki

LJUBICI BORETI rođenoj Vukmirović Daljina nas je udaljila, ali ćeš uvijek biti u mom srcu. SLAVICA sa djecom iz Pančeva 78

Oglasi i obavještenja 43

1, 2. i 3. maj 2020.

Četrdeset je dana od kada se upokojio naš dragi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragoj

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

MARKO Gavrilov LUKOVAC

1111

Teško je prihvatiti istinu da te više nemamo. Hvala ti na svemu što si za nas učinio. Počivaj u miru.

S tugom se opraštamo od naše plemenite tetke

Ovim putem se zahvaljujemo porodici Velimira Obradovića na pažnji ukaznoj našem Marku tokom njegovog boravka u Kliničkom centru Crne Gore, Ratku Kukoviću, braći od strica i rođacima na pomoći oko njegove sahrane.

e-mail: oglasno@t-com.me

LJUBICI pok. Marka BORETA rođenoj Vukmirović

Tvoji: supruga ZORKA - MILJA, sinovi VESKO i VASKO, unuka TEODORA

DESE Pajove VUČETIĆ Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša draga

S ljubavlju i poštovanjem ŽELJKO, RAJKA i RANKA sa porodicama

S tugom i poštovanjem,

MILODARKA - LILA NOVAKOVIĆ

ZDRAVKO N. BEGOVIĆ sa porodicom

rođena Perović Likota, tvoja napaćena duša je sigurno našla svoje mjesto u Rajskom vrtu pravednih, a nama ostaje samo bol i neizmjerna tuga. Trudila si se da ispoštuješ sve zakone tvoje Biologije, ali ti se nije dalo da ispoštuješ onaj zadnji, a to je da ostariš, da svojim pilićima praviš svadbe i sa ponosom na njih pozivaš i dočekuješ svoj rod. Naša veselice, vječno će nam nedostajati tvoj osmijeh i radost koju si uvijek donosila u našu kuću.

OLGA VUJIČIĆ Dobar čovjek, dobar prijatelj sa najljepšim ljudskim osobinama.

Tvoji Perovići: brat STEVAN, sestra RADA, snahe VESNA i VIŠNJA, bratanići i bratanične

Zajedno sa porodicom žale DINO i DINKO TUZOVIĆ

24. 3. 2020 – 3. 5. 2020.

Дана 29. априла 2020. године преминула је нашa вољена

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 28. aprila 2020. u 80. godini, preminuo naš dragi

Četrdeset je dana od smrti naše

MILODARKE LILE NOVAKOVIĆ VLADO ZUBIĆ

ЉУБИЦА пок. Марка БОРЕТА рођ. Вукмировић

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 29. aprila u krugu najuže porodice, na Novom gradskom groblju u Budvi.

1943-2020. Сахрана драге нам покојнице обављена је у кругу породице 30. априла на породичном гробљу у Боретима.

Ožalošćeni: ćerka TANJA, brat ĐORĐE, snaha MILICA, unučad, sinovac, sinovica i ostala rodbina

rođene Perović Čitav život nesebično si darivala dobrotu, toplinu, ljubav i osmijeh. Generacije tvojih učenika saučešćima i reakcijama svjedoče da osobe kao ti ne umiru svojom fizičkom smrću, već nastavljaju da zrače svojim primjerom. Sa suzom u oku, ponosni na časnost i ljudskost tvog života i zahvalni na svemu što si nam dala i ostavila. 65

Suprug PAVLE - MIĆO, sin MIHAILO i šćer MARIJA

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene

Ожалошћени: синови ДРАГО и РАЈКО, унучад МИЛОШ, АНА, МАРКО И ПЕТАР, снаха ОЉА, сестра СТАНКА, ђевер КРСТО са породицом, братаничне, сестрић, сестричне и остала многобројна родбина БОРЕТА и ВУКМИРОВИЋ

POMENI LILE

Navršava se godina od smrti dragog brata i strica

Draga Likice, vrijeme ne može izbrisati ljubav, dobrotu i pažnju koje si nam pružala, zbog čega ti dugujemo zahvalnost i poštovanje. Plemenita, dobra sestro, vječno ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji Mijajlovići: NEVENKA, MIĆA, GORAN, KOSTA i JOVANA

S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog komšije

NJEGOVANA Dušana BJELICE

Navršava se 40 dana od smrti moje voljene

Dani koji su prošli nisu umanjili našu bol i prazninu koju si ostavio svojim odlaskom. Svojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužuješ naše vječno sjećanje. Tvoj brat MILADIN sa ćerkama MARIJANOM, MILICOM, NATALIJOM, JELENOM i ANĐELOM 80

MILINKA ŠARANOVIĆA 35

NADA VUJOŠEVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

LILE NOVAKOVIĆ Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo. Ostavila si tragove koji se ne brišu i dobrotu koja se pamti.

Sestra DUŠKA VUJOVIĆ sa porodicom

44 Oglasi i obavještenja Danas se navršava četrdeset dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni suprug, otac, djed

1, 2. i 3. maj 2020.

Навршава се година од смрти мог драгог ујака

СРЕТЕНА ГРЕБОВИЋА

DRAŠKO Boškov SAVKOVIĆ Teško je prihvatiti da više nijesi sa nama. Svakim danom nam sve više nedostaješ. Vječno ćemo te se sjećati, o tebi sa ponosom pričati i nikada te nećemo zaboraviti. Nosimo te u svojim srcima. Tvoji: supruga SONJA, sinovi DEJAN i GORAN i ćerka SANJA sa porodicama

Dana 2. maja 2020. navršava se godina od kada nije sa nama naš dragi

С љубављу и тугом, чувамо најљепше успомене на тебе.

SRETEN GREBOVIĆ

Сестрична СЛАВИЦА ЈОВАНОВИЋ са породицом 46 Godina je od smrti voljenog brata

5 Četrdeset dana je od smrti našeg oca i đeda

Vrijeme koje prolazi samo je nijemi svjedok bola koji tinja u nama. Teško da će ga iko ikada ugasiti. Tu smo, na istom mjestu, koje nas je spojilo prije 35 godina. Da li je to igra sudbine? Teško je hodati istom stazom bez tebe. Ali život ide dalje i svi smo samo trenutak u njemu. Čuvaćemo naš trenutak dok postojimo.

SRETENA S. GREBOVIĆA

DRAŠKO Boškov SAVKOVIĆ Dragi tata, nedostaješ nam. Tvoje prisustvo nam je mnogo značilo, davalo nam je volju i snagu za sve. Teško nam je da pomislimo da te više nema. Stalno si u našim srcima i mislima.

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo uzdisaje i bol na srcu. Dragi brate, vječno ćeš biti u mojim mislima, ne dam te zaboravu.

Tvoji najmiliji: RADA, MARKO, MINA, MIRA i ISKRA

Tvoja sestra STOJA sa porodicom BOJANIĆ 73 Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg đevera i strica

Tvoji: ćerka SANJA, zet ŽELJKO, unuci IVAN, FILIP, ĐORĐIJANA i prijatelji CARTER i MOLI

Година је од смрти мог јединог брата

4 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

DRAŠKA SAVKOVIĆA Bol ostaje vječno, a tvoj osmijeh i pjesma najljepša uspomena. Snaha SLAVICA, bratanić ZORAN, bratanične LIDIJA i SILVIJA sa porodicama

MIJA Teško se navići da te nema. Bio si poseban, a mi smo ponosni što smo bili tvoji najmiliji. Bio si i ostao legenda Cetinja, koje si tako volio, a i ono je voljelo tebe. Živjećeš u svojim životnim anegdotama vječno, a u našim srcima imaćeš posebno mjesto. Neka ti je vječna slava i hvala.

СРЕТЕНА ГРЕБОВИЋА Драги брате, ако тишину вјечног мира прекину јецања, опрости ми, брате, то су моје сузе које ће те пољубити и рећи колико ми недостајеш.

Četrdeset dana od smrti mog brata

Сестра ДРАГИЦА МРДАК са породицом 45 Dvije godine su od smrti naše drage

Sin NIKOLA, nevjesta ANA, unuke MIA i LENA

DRAŠKA SAVKOVIĆA

42 Dana 3. maja 2020. godine navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš voljeni

Dragi brate, tako mi nedostaješ... Razgovori naši... Ostajem sa tugom i bolom koje vrijeme ne liječi.

BRANKE Veskove ĐUROVIĆ

VJERA STOJAKOVIĆ sa porodicom 6

Bila si dobra i plemenita supruga, majka i baka. Ostavila si nam veliku prazninu.

Dragom bratu

MIODRAG – MIJO BANOVIĆ

Tvoji: VESKO, TAMARA, RADOVAN, TAMARA, TEODORA, STEFAN i NEMANJA

Čuvaćemo te od zaborava i pamtićemo tvoj vedar duh. Počivaj u miru.

Ožalošćena PORODICA 41

DRAŠKU SAVKOVIĆU

Dvije godine su od smrti moje majke

Brate, kad sam bila zadnji put kod tebe rekao si mi, ja ne mogu da živim više bez Cveta, zagrca si se i zaplaka. Kako me to boli, samo da znaš. Kako dalje bez vas, brate, nikad više one naše zajedničke pjesme. Voli vas vaša sestra 12

LJILJA sa porodicom

BRANKE Veskove ĐUROVIĆ Dana 2. maja 2020. navršava se sedam godina od smrti naše voljene Ne postoje riječi kojima može da se opiše naša bol. Hvala za ljubav, hvala za sreću u duši i srcu.

DANIJELA JANJUŠEVIĆ sa porodicom

LJILJANE KOLINOVIĆ Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaju te od zaborava. Tvoji: suprug SLOBODAN - BAJA, ćerke NIKOLETA, TIJANA i SNEŽANA sa porodicama 75

Oglasi i obavještenja 45

1, 2. i 3. maj 2020.

Četrdeset dana od kada nije s nama

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE 22. 4. 2018.

4. 9. 2007.

Četiri godine

RAJKA

RADOJICA

STOJA

STANICA PERIŠIĆ Majko, Smrt je kad voliš nekog, a bez njega ostaneš! To boli... Dio mene je umro, a živim! Čuvam te kao najveće blago u svom srcu. Tamo zaborav ne dolazi! Tvoja ćerka, SLAVICA 9

SRĐAN Blažov ĐUKIĆ

STEVOVIĆ Vijest o smrti moga druga Srđana duboko me je potresla. Daleko jedan od drugoga disali smo istim plućima i radovali se svakom susretu. Sjećanje na naše druženje od prvog razreda osnovne škole, naše dječačke uspomene, prve cigarete, prve ljubavi, naše tajne od sada ću sam nositi kroz život. Ovaj put ti kažem: „Čekaj me na ćošku, ja ću doći“. Lagano si životom hodao... Tiho si svoje zadatke izvršavao... Hvala ti za ljubav, osmijeh, šale što si nesebično davao. Čuvaću te od zaborava.

Nedostajete. PORODICA 29

Četrdeset je dana od kada nas je zauvijek napustila naša najdraža

Tvoj DRAGAN PETROVIĆ – PETRO

STANICA PERIŠIĆ

...Kad mi je teško i kad me duša boli, gledam u nebo jer tamo je moj bakić koju volim i koja me voli... Nedostaješ mi!

1 Dvanaest godina je od smrti

SLOBODANKA – LILA MANDIĆ

Tvoja ANA 10

BLAŽA ABRAMOVIĆA

Dana 3. maja navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

Godine prolaze, ali ne i bol za tobom. Uvijek ćeš biti u našim srcima voljen i nikad zaboravljen. Tvoja PORODICA 68 Dvanaest godina je od smrti mog oca

Tvoj rani, tihi i dostojanstveni odlazak, nakon neizlječive bolesti, duboko nas je potresao, a na našim srcima ostao je trajan ožiljak koji vrijeme neće moći da zaliječi. Zajedno smo gradili sreću, dom i porodicu. Nama, tvojim najbližima, bila si uzorna supruga i najbrižnija majka, baba i prababa, a za prijatelje si uvijek bila puna razumijevanja, podrške i ljubavi. Tvoj blagi karakter, tvoja skromnost, plemenitost, razboritost, iskrenost, humanost i pravdoljubivost zauvijek će ostati u našem sjećanju. Sa ponosom ćemo pamtiti da si bila dostojanstvena supruga, majka, prijatelj i čovjek. Zahvaljujemo se svima koji su nam lično, putem telegrama i telefona izjavili svoja saosjećanja i sjećanja na tebe i tvoju ličnost. Počivaj u miru, Anđele naš. U subotu, 2. maja 2020. godine uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

VIDA Dragova PEJANOVIĆA

Tvoj suprug IVAN sa porodicom

BLAŽA ABRAMOVIĆA Život nestane u trenutku, a sjećanje ostaje vječno. Otišao si iznenada i brzo, a živio časno i pošteno, što nam daje utjehu i snagu za dalje. Počivaj u miru, u tvojoj Dobrskoj Župi, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Zbog aktuelne situacije, umjesto pomena porodica donira inventar za mjesnu crkvu u Dobrskoj Župi. Koristimo i ovu priliku da se najsrdačnije zahvalimo na brojnim telegramima, pozivima i izrazima iskrenog saučešća i saosjećanja.

Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tvoju veliku roditeljsku ljubav. Vječno u mom srcu. Ćerka VERICA sa porodicom Навршава се четрдесет дана од смрти нашег вољеног и никад прежаљеног

69 Prošlo je tužnih četrdeset dana od prerane smrti naše

ВЕСЕЛИНА Сима ТОМАШЕВИЋА 1955-2020.

Ožalošćena porodica PEJANOVIĆ

NEVENKE PEROVIĆ

Дана 3. маја 2020. године, посјетићемо његову вјечну кућу на гробљу у Суторини у кругу уже породице.

Draga Nevenka, počivaj u miru sa anđelima, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava. TVOJI NAJMILIJI

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 31

37 Navršava se godina od smrti našeg supruga, oca, djeda

Četrdeset dana je od smrti naše drage majke

Četrdeset dana je od prerane smrti moje drage i plemenite sestrične

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

PETRA – PERA ŠAROVIĆA

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

NEVENKE PEROVIĆ Dragi naš Pero, nedostaješ. Nijesmo se još navikli da te nema među nama. Tvoj duh, dobrota i blagost čine da te ne zaboravimo. Srećni što si bio dio naših života, čuvat ćemo te u našim mislima. Dragi Pero, počivaj u miru.

Čuvaćemo te od zaborava i počivaj u miru u zagrljaju svoga oca. Ujak ŽARKO sa porodicom

1111

JELIKE BANJEVIĆ Bez tebe život nikako da krene. Sad kad te više na kapiji nema, ostala je tuga pregolema. Svaku tvoju suzu oplakujemo sada, vrijeme nam prolazi, ali bol nikada. Vidimo tvoje lice, pamtimo tvoje riječi, ali bol za tobom ništa nam ne liječi.

Tvoja PORODICA 62

Vječno zahvalni: MIĆO, ŽULE, ACO i ANA

e-mail: oglasno@t-com.me

46 Oglasi i obavještenja

1, 2 i 3. maj 2020.

Dana 4. maja navršava se 40 dana tuge i bola za našim dragim

Četrdeset je dana od smrti moje bake

Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša draga

MILICE MILOVIĆ Grome moj! Kada sam odlazila, nijesam ni slutila da se više nećemo vidjeti. Biće teško vratiti se u kuću u kojoj tebe više nema.

NIKOLOM – NIKICOM Sava STANIŠIĆA MILICA Koviljanova MILOVIĆ

Voli te tvoja NEVENA 58 Četrdeset je dana od smrti moje bake

MILICE MILOVIĆ Sokole moj, Nakon tvog odlaska ništa više nije isto. Ostala je praznina, fotelja i BOL. Ipak, znam ja, sokole, da me gledaš i čuvaš sa nekog drugog mjesta.

Lijepim sjećanjima borimo se i sa ovom tugom. Hvala divnom osoblju Internog odjeljenja Opšte bolnice Nikšić. Hvala doktorkama Ivani Radonić, Lei Riger i Miri Joksović. Posebno hvala dragoj Sneži Šurbatović koja je do poslednjeg trenutka bila uz našu majku. Hvala komšijama Jovanović, Dendić i Vućić na nesebičnoj pažnji. Hvala svima koji su putem telegrama, poziva i poruka bili naša podrška u ovom teškom trenutku. Draga majko, tvoj vedar duh zauvijek je sa nama.

Voli te ALEKSA

Tuguju kćerke: SLAVICA, SONJA, MIRA, VUKA, LJILJA i SANDRA sa porodicama

Dragi Niko! Vrijeme prolazi, ali praznina koju si ostavio svojim odlaskom ostaje. Pamtit ćemo te po tvojoj toploj i plemenitoj duši i s ponosom ćemo se sjećati tvog umiljatog lika. Ovim putem zahvaljujemo svima koji zbog novonastale situacije izjaviše saučešće putem telegrama i telefona. Posebnu zahvalnost dugujemo Nikičinim kolegama iz Pošte Kotor koji se na dirljiv način oprostiše od njega.

Ožalošćeni: majka LJUBICA, supruga VUKICA, sin RADE, kćerka SANJA, brat MIODRAG - BOĆA, sestra NATAŠA, sinovac DRAGAN, unuke SOFIJA i MARIJA, snahe MILICA i ANKA

Četrdeset je dana od smrti

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg voljenog i nikad prežaljenog

MILICE MILOVIĆ Majko, postoje samo lijepe uspomene, tvoja dobra djela, tvoje srce najveće na svijetu, tvoja topla duša, po kojima ćemo te pamtiti, s ponosom o tebi pričati i nikad zaboraviti. Kćerka VUKA sa porodicom

MILICE MILOVIĆ

NIKOLA – NIKO STANIŠIĆ

Četrdeset je dana od smrti

MILICE MILOVIĆ

Bakota, ZNAM - da negdje iz prikrajka budno motriš na nas. ZNAM - da si tu negdje - OSJEĆAM. ZNAM - da nas čuvaš i snagu nam pružaš. ZNAM - da si još pored nas. NEDOSTAJEŠ - ali znam da tamo nijesi sama, da ti i tata čuvate našeg Nidžu - našu PLAVU ZVIJEZDU. Kako živimo, koliko nam je teško bez vas troje, znaju naša ranjena srca. Trudimo se da u ogromnom bolu budemo dostojanstveni, jer znam da biste vi to željeli. Sve bih dala da ste tu!!!

Tvojim odlaskom smo izgubili veliki oslonac, sigurnost, neizmjernu toplinu i dobrotu. Bol za tobom, draga majko, ne prestaje, boli i boljeće. Ići ćemo tvojim stopama, onako kako si nas učila.

Kćerka SANDRA MUŠIKIĆ sa porodicom

Kćerka SONJA sa porodicom 55

Dragi Niko, Ne možemo da prihvatimo surovu istinu da više nijesi sa nama. Ne prođe dan, niti jedan trenutak a da ne pomislimo na tebe. Čekamo, nadamo se da ćeš se odnekud pojaviti, da nas iznenadiš, da obraduješ i zagrliš majku, brata, sestru i sinovca. Uzalud nade! Samo praznina! Ređaju se dani! Svi isti! Tuga i bol koja kida dušu i saznanje da je zaista kraj. Pitanje bez odgovora. U tvom velikom srcu bilo je ljubavi za sve nas, nikad više ništa neće biti isto bez tebe. Ostaju sjećanja na tvoju dobrotu i ljubav, na srećne dane provedene sa tobom. Sjećanje na najljepše plave oči, oči majčine! Nebo će biti bogatije za jednu sjajnu zvijezdu koja će nositi tvoje ime. Počivaj u miru, naš anđele.

47 Četrdeset je dana od smrti

Vole te tvoji: majka LJUBICA, brat BOĆA, sestra NATAŠA, sinovac DRAGAN, snaha ANKA

Četrdeset je dana od smrti

MILICE MILOVIĆ „Kada majka ode u Svjetlost, ostaje pola našeg života u mraku. Zauvijek…“ Slijedićemo tvoj put – put ljubavi. Vole te kćerke SLAVICA i LJILJA 54

MILICE MILOVIĆ

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog zeta i tetka

Draga bako, Vrijeme prolazi, ali smo i poslije 40 dana, pretužni. Nedostaju nam susreti kada nas je tvoj zagrljaj činio snažnim. Ispunila si naše djetinjstvo najljepšim uspomenama koje ćemo s ljubavlju nositi u srcu i kada odrastemo. Vole te tvoja unučad: NECA, MILOŠ, ALEKSA, DŽEK, DŽORDŽ, DŽO i LUKA

Deset godina je od kada nas je napustio cijenjeni i voljeni zet i tetak 57

NIKICE STANIŠIĆA Četrdeset dana prođe, Nit’ se javi, niti dođe, Nego ode bez pozdrava, Neka ti je vječna slava!

DRAGAN, DRAGANA, IVA i NIKOLINA

DRAGAN U našim srcima i mislima živjećeš zauvijek. ĐURO, BORKA, LJUBO i SEKA 51

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 47

1, 2. i 3. maj 2020.

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog i voljenog

Osmog maja navršava se tužnih godinu dana od kada nas je napustio naš voljeni suprug i otac

NIKICE STANIŠIĆA

prof. dr RADOMAN – RAJO Jakšin ĆETKOVIĆ

Evo prođe 40 dana, kako SOKOLE, nisi s nama. Mama plače, suze lije, bez tebe, teško li je. Tvoju sliku sada gleda, Ona tebe zaboravu ne da. Śedi i čeka, na vrata ćeš ući, kao nekad doći svojoj kući. Suze lije, tuga mori lice, Tvoje snahe jedine, Milice. Sofija ti maše sada, traži zvijezdu koja pada, da joj kažeš Mile moja, ja te volim, ti si moja. Marija ti kaže vako, đede moj, volim te jako. Tvoja ćerka sada pati, mili tata, u snovima joj svrati. A zet Rajko tugu krije, i razmišlja Sanji kako li je. Kako SOKOLE, moja rano, kako pođe ti prerano. Ko će mene da dočeka, kada dođem iz bijeloga svijeta. Da mi kažeš đe si Rako, moj sokole, moja snago. Ovo pišem, a liju mi suze, što mi te bog pr´e vremena uze. Moj SOKOLE i srećo i nado, Voljelo te i staro i mlado. Ti si bio čovjek bez mana, tebe čeka NEBESKA KAFANA.

Sjećanje ne umanjuje našu bol, ali tješi nas to što znamo da si tamo gdje nema boli. Sve što je časno i pošteno ostavio si nam kao vječnu uspomenu. Počivaj u zasluženom miru. Volimo te i nedostaješ nam mnogo. U nedjelju, 3. maja 2020. godine u 10 časova zbog vanrednih okolnosti najuža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću na groblju Gornji Crnci – Piperi.

Tvoje, DANA, LJILJA, BILJA i MILICA

Tvoji voljeni: supruga VUKICA, sin RADE, ćerka SANJA, unuke SOFIJA i MARIJA, snaha MILICA i zet RAJKO

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog prijatelja

Данас је рођендан

МАРКУ ЂУРИШИЋУ

NIKICA STANIŠIĆ Tuguju za tobom, DRAGAN, ĐUKAN, BLAŽO, RATKO i NEBOJŠA

Navršava se godina od kada nas je zauvijek napustio naš dragi zet

Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав, јача од времена и заборава. Маки, срећан ти 34. рођендан.

RADOMAN ĆETKOVIĆ

Твоји: МАЈКА, ТАТА, ИВАНА, ЛЕНА, НИНА и ВЕСО 14

38 2. 5. 2019 - 2. 5. 2020.

Navršava se godina od kada nije sa nama

VASO VAJO BULAJIĆ Godina je od kada nisi sa nama. Čuvaćemo te od zaborava.

U najljepšim uspomenama čuvaju te tvoji MILORAD, MILAN i BILJANA sa porodicama 22

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

Porodica JOVETIĆ

LJUBINKA Miroljubova ČABARKAPA

Tvoji: supruga VASILJKA, sinovi IVAN i MIHAILO, kćerka MILICA, unučad BOGDAN i JOVANA, zet SAŠA 27

Tvoj časni životni put nas obavezuje da te se uvijek sa poštovanjem sjećamo.

32 И послије десет година, исто осјећање, наш

Deset godina je od kada nije sa nama naš

ДАЧО ДРАГИЦА Павлова КАШЋЕЛАН

DAMIR DAČO ADŽAGIĆ

2. 5. 2019 - 2. 5. 2020.

Вријеме које пролази не доноси заборав. С љубављу те спомињемо, по доброти и брижности памтимо и у срцу с поносом чувамо. Остаћеш вољена и никад заборављена. 11

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ

Много нам недостајеш.

Svako je proljeće jednako tužno bez njega i njegovog osmijeha. ДАНИЦА са ВЛАДИМИРОМ и МИРКОМ PORODICA 15

48 Oglasi i obavještenja TUŽNO SJEĆANJE 1. 5. 2001 - 1. 5. 2020. 27. 1. 1995 - 1. 5. 2020.

1, 2. i 3. maj 2020.

Četrdeset dana nije sa nama naša draga IN MEMORIAM 2. maj 2016 – 2. maj 2020. Prije četiri godine usnula je u Gospodu moja majka

SENKA RAIČKOVIĆ MAŚA

PRELEVIĆ

rođena Đelević

ANKA DRAGICA Milisava RADULOVIĆ

S poštovanjem, PORODICA 13

Dana 7. maja 2020. navršava se pola godine od smrti naše majke

Trideset jedna godina od smrti našeg oca

rođena Mijušković profesor u penziji

Majko, Noću, kada pogledam u beskrajno nebo, ugledam tri blistave i sjajne zvijezde, koje me obasjavaju i griju, čuvaju i prate. Ugledam Tebe, tatu i Dragana. Neizmjerno mi nedostajete. Mnogo vas volim. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem, Sin ZORAN 63

Sudbina nas je tako brzo razdvojila i u nama ostavila veliki bol i prazninu. Neka te u tišini vječnog mira prati naša neizmjerna ljubav, jača od vremena i zaborava. 7

MILICA BJELICA, MIROSLAV i DRAGOSLAV sa porodicama

SJEĆANJE

Dana 2. maja 2020. navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena tetka

RAJKA – BENJA ILIĆ

MILKE Radomira MARAŠ

RADOMIRA Zaka MARAŠA

A što reći o majci koja nam je podarila život i sve najljepše u njemu. Ko će nas ubijediti da si bila stara i da je trebalo da odeš. Boliš, majko, kao i prvog dana kada je zauvijek stalo da kuca plemenito srce i vječnim snom zaspala plemenita duša koja je bdila nad svojom porodicom do posljednjeg trena. Zaslužila si, majko, da se odmoriš i predahneš kod svog supruga. Počivajte sada zajedno, mili roditelji. Zbog novonastale situacije nijesmo u mogućnosti da se okupimo oko vaše vječne kuće, pa umjesto pomena prilažemo novčani prilog Crkvi Sv. Dimitrije u Bijelom Polju.

SLOBODANKA BOBA MIJUŠKOVIĆ Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Znaj da si u svakoj našoj uspomeni i da te sa ponosom pominjemo. Hvala ti za svu pažnju, ljubav i dobrotu. Tvoje bratanične IRENA, IVANA i MIRJANA sa porodicama

MILORAD ILIĆ

3. maj 2003. godine

16. jun 2010. godine

Dragi roditelji, Prolaze dani i godine, a prazninu koju ste ostavili vašim odlaskom ništa ne može popuniti. Hvala vam što ste nam svojim poštenim, časnim i dostojanstvenim životom trasirali put, kojim koračamo i kad vi fizički nijeste tu. Ponosni što smo vaši.

25 Navršava se godina od smrti

VAŠA DJECA

NJEGOVANA Dušana BJELICE

Vječno zahvalna Vaša PORODICA

Dvije godine od smrti sestre

Četiri godine od smrti snaje

RUŽE

NEVENKE

Prvog maja je 40 dana od smrti moje majke

Deset godina od smrti brata

33 Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog

ŽARKA

VUKOSAVA BLAGOJEVIĆ sa porodicom 50 Dana 2. maja 2020. navršava se 40 dana od kada nije sa nama

STANKA Ristova SARIĆA Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ti ćeš zauvijek živjeti u našim srcima. Dana 2. maja 2020. posjetićemo njegovu vječnu kuću na Velimlju – Banjani u krugu uže porodice.

SLAVKE Savove LAKIĆEVIĆ

U srcu vas nosi vaša sestra i zaova

Tvoji: supruga DESA, sin ALEKSANDAR, snaha ZORICA, unučad DANILO i KSENIJA

RUŽA Brankova RAIČEVIĆ

rođ. Raičević Vječnu i neizmjernu zahvalnost odajem mojoj majci i iskrenom prijatelju. Za nesebičnu ljubav, požrtvovanost i posvećenost porodici, djeci i unukama. Majčinskom ljubavlju utkala si u nas sve najvrednije i najljepše u našim životima. Naučila si nas da budemo dobri ljudi i domaćini. Nedostajaće mi tvoje tople riječi, vedri lik i osmijeh. Vječno ću te čuvati u srcu i mislima. Zauvijek ćeš ostati moj anđeo čuvar. Tvoj sin DEJAN 17 Prvog maja je 40 dana otkako nije sa nama naša draga

rođena Novaković

Voljenom

Ponosni smo na tvoj častan i pošten život i zahvalni za svu pruženu ljubav i požrtvovanje koje si nam nesebično pružala zajedno sa Brankom. Ispunila se tvoja velika želja da budeš zajedno sa ćerkom Ratkom. S poštovanjem,

STANKO SARIĆ

Neka tvoja dobra duša u naselju rajskom spava. Dragi đede, zauvijek Čuvam te od zaborava. 60

SLAVKA Savova LAKIĆEVIĆ rođena Raičević

TVOJA PORODICA

U najljepšim uspomenama čuvaćemo te od zaborava.

Sin DARKO, snaha SNEŽANA, unuke SLAVICA i SLAĐANA Unuka KSENIJA

Voljenom

Danas je četrdeset dana od smrti moje tetke

BORO USKOKOVIĆ O, moj đede, moja diko U svemu si dobar bio I svako si poštovanje S moje strane zaslužio. 61

STANKO SARIĆ

Kao da je juče bilo sve ovo, a danas evo već tri godine otkad te nema da zakucaš na naša vrata i popričaš sa nama. Tvoji najmiliji, koji će zauvijek biti tvoji heroji. Počivaj u miru i u carstvu nebeskom.

Unuk DANILO

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SLAVKE LAKIĆEVIĆ S tugom i poštovanjem, 2

Supruga SLAVICA, ćerke MILICA, MAJA, MARA i SVETLANA USKOKOVIĆ 16

VERA DRAŠKOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

TV program 49

1, 2. i 3. maj 2020.

PETAK, 1. MAJ EMISIJA

RTCG 1 20:05

Živa istina

odbora direktora IRF-a

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r. 10:05 Naučno-obrazovni program, r, 12:05 Gavejn I, crtani film 13:05 Program za djecu 13:30 Slonovi i tonovi 14:05 Gavejn I, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Naučno – obrazovni program 15:20 Nacionalni parkovi, e. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Biser Bojane, r. 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 17:35 Muzika 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Nacionalni parkovi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Živa istina, e. 21:20 Tajna izgubljenih eksponata, e. 22:10 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:00 Gomora III, s. 00:05 Živa istina, r. 01:30 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

PRVA TV 23:30

Broj 23

GOST: Zoran Vukčević, predsjednik

RTCG 1

FILM

RTCG 2

TV PRVA

06:30 Glas Amerike, r. 07:00 E sport 09:00 Program za djecu 10:30 Sport, r. 12:15 Film 14:00 E sport 15:00 Dokumentarni program, r. 16:00 Film 18:00 Luda kuća, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Živimo kulturu 00:15 Glas Amerike 00:45 E sport

07:00 Praktična žena, r. 08:00 Dvije djevojke bez love, s. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Istine i laži, s. 11:15 Tračara, r. 12:00 Alisa u Zemlji čuda, crtani film 13:00 Njen alibi, film 14:30 Igra sudbine, r. 15:15 Tate, r. 16:00 Praktična žena 17:00 Press – Institut za javno zdravlje, uživo 17:30 Žurnal 17:45 Tračara, s. 18:30 Hotel Eleon, s. 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s. 20:10 Tate, s. 21:00 Igra sudbine, s. 22:00 Radna akcija, e. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Broj 23, film 01:00 Njen alibi, r. 02:30 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r. 07:25 Agencija za sve i svašta, r. 08:55 Kefalica 09:10 Ljubav, navika, panika, r. 09:30 Ljubav, navika, panika, s. 09:50 Totalni obrt, r. 10:45 Među nama, e. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, nastavak 13:00 Vijesti 13:10 Lud, zbunjen, normalan, r. 14:15 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:40 Azra, nastavak 16:30 Vijesti 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Azra, s. 22:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem 00:00 Posle smrti, film 01:35 Susret sa zlom, r.

VIJESTI 06:30 Boje jutra, e. 10:00 Vijesti 10:06 Zauvijek tvoja, r. 12:00 Vijesti 12:06 Načisto, r. 14:00 Vijesti 14:06 Nevini krivac, r. 15:00 Boje dana, e. 16:30 Vijesti 16:55 Dokumentarni film 18:30 Vijesti 19:10 Zauvijek tvoja, s. 20:00 Reflektor, talk show 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Djeveruše u akciji, film 00:00 Sigurnost nije zagarantovana, r. 01:25 Reflektor, r.

A1 TV 07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 08:30 Jelena, r. 09:30 11 minuta saTihom Vujovićem 10:00 Život uživo 10:30 Klub A, r. 11:00 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s. 14:30 Život uživo 15:00 Klub A, r. 15:30 Pljevaljska hronika 16:00 Kratke forme 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19.15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Neđelja u petak 21:00 Top A1 21:30 Prč 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news 23:30 Klub A, r.

PINK M 06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 DNK, r. 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena 19:10 Film 20:30 Zakletva, s. 21:30 Nemoguća ljubav, s. 22:30 Zadruga, nominacije 01:00 Zadruga, uživo

50 TV program

1, 2. i 3. maj 2020.

SUBOTA, 2. MAJ Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

FILM

PRVA TV 17:15

SERIJA

RTCG 1 16:00

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Kroz crvotočinu sa Morganom Frimanom

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

Prije svitanja

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:05 Jutarnji program 10:05 Korona – Ostani doma, r. 10:50 Tajne našeg uma, r. 11:20 Ulica Milosti, r. 12:10 Program za djecu 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimanom II, s. 16:45 Nacionalni parkovi, r. 17:00 Zapis 17:30 Program za djecu 18:10 Borko filmadžija, program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 To kad u’vati ne pušta, s. 21:00 Bog masakra, film 22:30 Dnevnik 3 23:00 Tišina, film 01:35 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

RTCG 2 06:30 Glas Amerike, r. 07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program, r. 10:15 Vaterpolo: Crna Gora – Hrvatska, EP, r. 11:45 Svakog gosta sat i po dosta, r. 13:30 E sport 14:45 Posljednji skretničar uzanog kolosjeka, film 16:30 Sutjeska, film 18:30 Dokumentarni program, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Ne diraj u sreću, film 21:47 Kamenom zarobljeni, kratki dok. film 22:05 Muzički program 23:20 Dokumentarni program, r. 00:15 E sport

TV PRVA 07:00 Igra sudbine, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Hotel Eleon, r. 10:00 Jutarnji žurnal 10:30 Hotel Eleon, s. 12:15 Radna akcija, r. 15:00 Ronin, film 17:00 Žurnal 17:15 Prije svitanja, film 19:00 Žurnal 19:30 Prije sumraka, film 21:00 Generalova kći, film 23:00 Noćni žurnal 23:30 Guča, film 01:00 Ronin, r. 03:00 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:30 Centralni dnevnik, r. 07:20 Ljubav, navika, panika, r. 08:00 Kefalica 08:30 Popodne sa Leom Kiš, r. 10:10 Zdravi sa dr Katarinom Bajec, r. 11:00 Vijesti 11:50 Zauvijek susjedi, r. 13:00 Vijesti 13:20 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:25 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Veče sa Ivanom Ivanovićem, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Azra, s. 21:00 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. 22:00 Mehaničar, film 23:35 Loganov rat, film 01:15 Posle smrti, r. 03:15 Jesen u Njujorku, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 08:00 Bejblejd, crtana serija 08:40 Snovi, kuća, dom, r. 09:05 Moj svijet, r. 10:20 Skoro prijatelji, r. 12:00 Vijesti 12:06 Život sa morem, r. 12:40 Biljana za vas, r. 13:30 Za volanom, r. 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r. 16:30 Vijesti 16:45 Pčelica, e. 17:15 Bez granica, r. 18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas, e. 19:50 Batler, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Elitna jedinica 2, film 01:30 Djeveruše u akciji, r. 03:00 Batler, r.

A1 TV 07:30 Dječja TV 10:00 Jelena, r. 12:00 Vikend film, r. 14:00 Igra i struktura, r. 14:30 Auto šop 15:00 Neđelja u petak, r. 16:30 Dokumentarna serija 17:00 Zvjezdice 17:15 Prč u petak sa Miljom Radojičićem 18:00 Zvjezdice 18:15 Vikend film 20:00 Zvjezdice 20:15 Auto šop 21:00 Zvjezdice 21:15 Dokumentarna emisija 22:00 Al Jazeera news 22:30 Kapadokija, r. 01:00 Jelena, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena)

NEĐELJA, 3. MAJ

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Korona – Ostani doma, r. 10:50 Program za djecu 13:10 Živa istina, r. 14:30 Nacionalni parkovi, r. 14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 To kad u’vati ne pušta, r. 17:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimanom II, r. 17:40 Muzika 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Preko veze 21:00 Nafijina vremena, dok. emisija 21:30 Ulica milosti, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Klub Buena Vista, film 00:40 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

RTCG 2 06:00 Muzika 07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program, r. 10:15 Rukomet: Crna Gora – Srbija, SP, r. 11:45 Svakog gosta sat i po dosta, r. 13:30 Sutjeska, r. 15:30 Pjegava djevojka, film 17:00 Valter brani Sarajevo, film 19:30 Dnevnik 2 20:10 Kotor art 2012 – Masimo Savić i Marija Dedić 21:40 Umjetnost sa vremenom 21:46 Igre malih zemalja – Splet igara naroda Crne Gore 22:00 Sonita, film 23:30 Muzički program 00:15 E sport

TV PRVA 06:30 Prije sumraka, r. 08:00 Auto moto show, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Tate, r. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Tate, r. 11:00 Igra sudbine, r. 13:10 Generalova kći, film 15:00 Guča, r. 16:30 Auto moto show 17:00 Žurnal 17:15 Futluz, film 19:00 Žurnal 19:30 Ekipa, film 21:00 Koncert 22:00 Poruka u boci, film 23:00 Noćni žurnal 23:30 Poruka u boci, nastavak 00:30 Ekipa, r. 02:00 Koncert, r. 03:00 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 09:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. 10:30 Supertalenat, r. 11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, nastavak 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Popodne sa Leom Kiš, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Intervju s povodom 21:30 Supertalenat 23:15 Specijalne operacije, film 01:05 Mehaničar, r. 02:40 Loganov rat, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Pčelica, e. 08:40 Božićne pertle, film 10:15 Poljubac kraj logorske vatre, r. 11:45 Batler, r. 12:00 Vijesti 12:06 Batler, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine II, s. 20:00 Kutija, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Slučajni ljubavnici, film 00:00 Elitna jedinica 2, r. 02:00 Poljubac kraj logorske vatre, r.

A1 TV 07:30 Dječja TV 10:00 Jelena, r. 12:00 Vikend film 14:00 Prč, r. 14:30 Auto šop 15:00 Dokumentarna serija 16:00 Dokumentarna serija 17:00 Zvjezdice 17:15 Igra i struktura 18:00 Zvjezdice 18:15 Vikend film 20:00 Zvjezdice 20:15 Fudbal 21:00 Zvjezdice 21:15 Igra i struktura 22:00 Al Jazeera news 22:30 Kapadokija, r. 01:00 Jelena, r.

1, 2. i 3. maj 2020.

Marketing

52 Marketing

1, 2. i 3. maj 2020.