Dnevni list Pobjeda 14.06.2020. by Pobjeda

INTERVJU: Prof. dr Zoran Radovanović, epidemiolog, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić smatra da epidemija nije ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema

U regionu se sa koronom najbolje izborila Crna Gora

Ne možemo se oslanjati samo na turizam, akcenat na proizvodnji

STR. 7.

Obilježje palim borcima Lješanske nahije na Barutani bilo zapušteno, uređuje se pred centralnu proslavu 13. jula

PRAZNIK IZVUKAO SPOMENIK IZ ŠIBLJA STR. 18.

STR. 5.

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

San, košmar, java Privedeno 16 osoba, jedna uhapšena zbog nedozvoljenog držanja oružja

Policija prekinula slavlje Leona Drešaja

Str. 8.

»Piše: Andrej NIKOLAIDIS STR. 11.

RAZGOVOR: Emir Hadžihafizbegović, glumac i direktor sarajevskog Kamernog teatra

Bosni se ponovo gura prst u oko STR. 12. i 13.

Politika

Neđelja, 14. jun 2020.

RAZGOVOR: Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada

Crna Gora kolateralna šteta medijske situacije u Srbiji PODGORICA- U ovoj zagrijanoj situaciji sve što dođe iz Crne Gore i što ima šanse da se negativno protumači to se i protumači od strane naših vlasti - primjećuje Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u intervjuu ,,Pobjedi“ i ocjenjuje da zbog Kosova vlast u Beogradu ,,Republiku Srpsku i Crnu Goru smatra rezervnim srpskim državama“. POBJEDA: Odnosi Srbije i Crne Gore su proključali kroz izjave političara – kako ćemo ih dovesti u red? POPOV: Očigledno je da se ova situacija u obje države koristi za unutrašnjo političke svrhe od koje štetu imaju građani obje države. Čak se politizovalo i pitanje ulaska građana Srbije u Crnu Goru jer se smatra da je to više politička odluka nego zdravstvena - iako je ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević izjavio da se čeka da se u Srbiji stabilizuje virusološka situacija i da će se dozvoliti građanima Srbije da normalno uđu u Crnu Goru. POBJEDA: U Srbiji ne znamo što se dešava u Crnoj Gori jer mediji ne emituju vijesti iz Crne Gore već komentare koji su prerasli u brutalnu propagandu, u kojoj je Srbija ugrožena zbog onog što se dešava u Crnoj Gori. Radili ste u novosadskom ,,Dnevniku“, bili ste zamjenik pokrajinskog sekretara za informisanje, prije dolaska Miloševića na vlast, što se desilo sa novinarima koji su dužni da saopštavaju istinu, a ne stavove političkih partija? I novinari su krivi za ovu situaciju? POPOV: Crna Gora je samo kolateralna šteta ukupne medijske situacije u Srbiji. Vladajuća stranka je sada čak više nego u vrijeme Miloševića stavila medije pod svoju kontrolu. Objektivno izvještavaju televizije ,,N1“ i ,,Nova S“ i list ,,Danas“ i neki lokalni mediji, ali svi oni imaju ograničen domet. Iako se pomenute televizije

Mediji su stavljeni i funkciju vlasti koja to koristi za unutrašnjo-političke potrebe. Nezavisni mediji kojih ima jako malo bave se više domaćim temama jer stanovništvo više zanima što vlast radi nego teme iz susjedstva

Zategnuti odnosi - Odnosi će biti zategnuti dok ne prođe period izbora u obje države i dok vidimo što će se dešavati u Crnoj Gori povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti: da li će se postići neki dogovor između Mitropolije i Vlade ili će se nastaviti protesti ili će se protesti na kraju potrošiti - kao što Đukanović i očekuje-poručuje Popov.

Medijska indoktrinacija

MEDIJI U SRBIJI U GOROJ SITUACIJI NEGO U DOBA MILOŠEVIĆA: Aleksandar Popov

Prava istina o tome kakav je položaj Srba u Crnoj Gori i sve oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti teško da može da dopre do naših građana. Ovo je nečuvena situacija sa medijima i nevjerovatno je da ovakvo ponašanje toleriše i EU koja sada šalje upozorenja, ali sve je to u nekoj blagoj formi- kaže Popov emituju preko kablovskih operatera vlast preko svojih emitera gleda da im suzi i taj prostor. Mediji su stavljeni i funkciju vlasti koja to koristi za unutrašnjo-političke potrebe. Nezavisni mediji kojih ima jako malo bave se više domaćim temama jer stanovništvo više zanima što vlast radi nego teme iz susjedstva. Prava istina o tome kakav je položaj Srba u Crnoj Gori i sve oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti teško da može da dopre do naših građana. Ovo je nečuvena situacija sa medijima da ovakvo ponašanje toleriše i međunarodna zajednica i EU koja sada šalje upozorenja ali sve je to u nekoj blagoj formi. Očigledno je da Vučić na to ne obraća pažnju. POBJEDA: Zašto smo došli u situaciju da se plašimo vijesti i da sve događaje iz regiona interpretiramo samo iz ugla u kojem su Srbija i Srbi ili heroj ili žrtva? Zašto je srpska politka prema susjedima egocentrična? POPOV: Sadašnja vlast podilazi nacionalizmu, ali ni ranije garniture na vlasti i koalicione vlade u kojima je

bilo i demokrata nisu bile imune na to. Iako su isporučeni ratni zločinci Hagu, zbog čega je strijeljan Zoran Đinđić, ubrzo su oni koji su počinili ratne zločine počeli da se proglašavaju za heroje i cijela ta priča je trebalo da se što više minimizira pa da se oni proglase za žrtve. To je narativ zbog ne suočavanja sa prošlošću, ali on se koristi u funkciji Kosova: uzmimo na primjer Republiku Srpsku gdje Milorad Dodik igra dupli pas sa Beogradom - stalno najavljuje da će izaći iz Federacije onda to daje alibi Beogradu da kaže ako izgubimo Kosovo to ćemo nadomjestiti Rep u b l i ko m S r p s ko m i l i Crnom Gorom ili sa obje jer su to rezervne srpske države. Neki od naših susjeda se ne ponašaju mnogo bolje: u Hrvatskoj je žestoko oživio revizionizam od kada je Karamarko došao na čelo HDZ, čak se išlo dotle da se oživljava ustaštvo i da je legalizovan ustaški simboli i poklič: ,,Za dom spremni“. HDZ ni sada nije spreman da se obračuna sa tim već podilazi javnom mnjenju. Imamo varničenje na liniji Beograd - Zagreb što

pogoršava situaciju u regionu jer je to osovina ili dobrih ili loših odnosa u regionu. Varniči i na liniji Beograd Sarajevo i Zagreb –Sarajevo. U cjelini u regionu ne postoje potpuno normalni odnosi među državama, jedino između Crne Gore i Hrvatske je bolja situacija jer je problem Prevlake riješen privremenim sporazumom. Srbija čak i sa Makedonijom, koja nije dio ratne priče, ima varničenje. POBJEDA: SPC je postala važan faktor u rješavanju političkih nesuglasica Srbije sa Crnom Gorom. Koje pitanje crkva može da riješi kada su i popovi i vladike blagosiljali paravojne formacije 90-ih godina u građanskom ratu u SFRJ? Zašto smo se vratili unazad? POPOV: Nismo se vartili unazad, crkva nikad nije ni odustala od tih stavova osim njenih pojedinaca koji su časni izuzeci. Ista je priča i kod katoličke crkve: vidjeli smo misu za Blajburg gdje se ne govori o žrtvama sa partizanske strane koji su sedam dana duže ratovali nego ostala Evropa, kod nas je mir nastupio 15. maja, a u Evropi

- Mediji ne samo što indoktriniraju stanovništvo – već emituju sadržaje koji nisu istiniti i to rade oni koji imaju nacionalne frekvencije, koji su najgledaniji i koji bi trebalo objektivno da informišu. Sve je stavljeno pod kontrolu vladajuće stranke. O Srbiji i okruženju izvještava se onako kako odgovara vladajućoj stranci – a njoj odgovara da se prikaže kao jedini pravi zaštitnik Srba u okruženju jer opozicija se optužuje da namjerava da izda Kosovo i Srbiju-kaže Popov

U cjelini u regionu ne postoje potpuno normalni odnosi među državama, jedino između Crne Gore i Hrvatske je bolja situacija jer je problem Prevlake riješen privremenim sporazumom. Srbija čak i sa Makedonijom, koja nije dio ratne priče, ima varničenje 9. maja. Obje crkve rade na tome da se sabotiraju oni koji su odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, a kod nas je uglavnom narativ usmjeren prema onome što se dešavalo 90-ih godina. Crkva umjesto da igra ulogu koja joj po njenim načelima Svetog pisma pripada - da je nosilac mira pomirenja i ljubavi - oni se često ponašaju protivno tome podstičući podjele i ono loše što nam se dešavalo. Tu mislim i na katoličku crkvu i islamsku zajednicu. POBJEDA: Da li je porast desničarskih stranaka i udruženja za koje je vlast sakupljala potpise da bi predali izborne liste samo plašenje ljudi pred izbore u Srbiji ili je njihovo prisustvo realno stanje raspoloženja ljudi u Srbiji?

POPOV: Ekstremna desnica ima uporište u najmanjem broju ljudi i oni su predstavljeni kao glavni branioci Kosova. Vučić tako pokušava da pokaže da neće on da izda Kosovo i ako se postigne sporazum da je on na njega bio prinuđen u najboljem interesu. Onda će ga braniti desničari poput Miše Vacića i kapetana Dragana... Sve se radi da bi se zbunili građani, da ne znaju ko je lijevo, a ko desno. Pomenuti desničari služe i kao strašilo ljudima koji razmišljaju, na primjer: kada se na TV-u pojavi Vacić i hoće da gurne Nebojšu Zelenovića ( gradonačelnika Šapca) to prođe nekažnjeno ali poruka je: niko nije bezbjedan ukoliko se suprotstavi vlastima jer će se onda sa njima obračunati paravojni jurišnici vlasti – to nije dobro. Violeta CVEJIĆ

Politika

Neđelja, 14. jun 2020.

Crnogorski zvaničnici kažu da su zadovoljni ocjenama iz non pejpera, obećavaju jačanje vladavine prava

Iz vladajuće stranke oštro kritikovali stavove Mitropolije

Drljević: Politički dijalog neophodan Amfilohija ne za demokratizaciju DPS: interesuje da mijenja Rezultati su dobri i to ne samo SDT-a već i svih aktera koji učestvuju u procesima. Kada vidite koliko je naša država mala, vidite i sami da je veliki broj onih prema kojima je pokrenut krivični postupak rekao je Milivoje Katnić PODGORICA - Pristupanje Evropskoj uniji nije proces pojedinca ili institucije, već društva i svaka karika i subjekt ima svoju ulogu, ocijenio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, navodeći da poseban fokus treba da bude politički dijalog koji je preduslov za demokratizaciju društva. Drljević je, na predstavljanju radnog dokumenta Evropske komije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24, rekao da je ohrabren što politika proširenja dobija novo mjesto na evropskoj agendi. Drljević smatra da objavljeni non pejper pokazuje da je Crna Gora pokazala napredak u vladavini prava, što je još jedna potvrda značajnih rezultata koji će u bliskoj budućnosti osigurati ulazak u završnu fazu pregovora sa EU. - Izvještaj detektuje i slabe strane sistema, ali naša fokusiranost na unapređenje tih

Zakon, već vlast

PODGORICA - Nekonstruktivan odnos mitropolita Amfilohija i njegovih saradnika prema više nego korektnoj ponudi koja im je saopštena od strane najviših državnih zvaničnika moratorijumu na primjenu Zakona i pokušajem traganja za obostrano prihvatljivim rješenjem - još jedna je potvrda da njih Zakon ni ne zanima već im služi kao sredstvo manipulacije vjernicima i javnošću, u cilju stvaranja političke platforme pred predstojeće izbore – poručili su iz DPS-a.

CRNA GORA POKAZALA NAPREDAK: Sa okuglog stola

Baković: Litije prijavljene u većini gradova Šef Sektora kriminalističke policije Enis Baković je na pitanje da li smatra da je policija selektivno sprovodila mjere NKT-a kazao da je Uprava policije sa drugim organima preduzela sve kako bi suzbila korona virus. - Tome smo dali puni doprinos i rezultati su da smo korona fri zemlja. Ne smatram da je bilo selektivnih postupanja, a o tome svjedoče i brojne krivične prijave podnese

slabih strana, dovela nas je do pozicije lidera u integracijama i jačanja bilansa ostvarenih rezultata - rekao je Drljević. On je naveo da u dijelu poglavlja 23 dokument potvrđuje da je ostvaren napredak u istragama, i privremenom i trajnom oduzimanju imovine, kao i napredak u oblasti slobode izražavanja i istrage u napadima na imovinu medija. Drljević je ocijenio da je u poglavlju 24 iskazan napredak u borbi protiv trgovine ljudima. Govoreći o slabim stranama izvještaja, Drljević je kazao da od su svjesni izazova i slabih ocjena sa kojima se

zajedno sa nadležnim tužiocima. Svaka sumnja na kršenje je cijenjena i o tome je donešena odluka - rekao je Baković. Na pitanje da li su litije koje su najavljene za sjutra, prijavljene on je kazao da u većini gradova jesu. - Danas predstoji da sagledamo sve prijave i one koje budu prijavljene u skladu sa zakonom naravno da će ih policija obezbjeđivati - rekao je Baković.

suočavaju i da pokušavaju da ih otklone. - Ovo nije proces pojedinca ili institucije, već društva i svaka karika i svaki subjekt ima svoju ulogu u ovom procesu. Zato mislim da poseban fokus treba da bude politički dijalog koji je preduslov za demokratizaciju društva - ocijenio je Drljević. On smatra da je prvi izazov da izbori budu sprovedeni u fer atmosferi da budu prihvaćeni od svih subjekata. Kazao je i da Crna Gora, kao lider u integracijama, ne smije dozvoliti ovoliko v.d. stanja u institucijama. - I zato pozivam sve aktere da se dogovore oko toga - ka-

Treći mandat Medenice kadrovsko, a ne pitanje ustavnosti Odgovarajući na pitanje Pobjede o trećem mandatu Vesne Medenice, za koji Evropska komisija tvrdi da nije u skladu sa Ustavom, Laković-Drašković je kazala da je to nije pitanje ustavnosti. - Stručni stav po pitanju broja mandata i zabrani retroaktivne primjene dali su najveći institucionalni i stručni autoriteti

u zemlji. Takav stav zauzeli su svi članovi Sudskog savjeta. Sa druge strane postoji ocjena da za razvoj institucija i kadrova, nije dobro da isti zvaničnici imaju više mandata - rekla je Laković-Drašković. Sa takvom ocjenom, dodaje ona, saglasio se i ministar pravde Zoran Pažin. - Dakle pravni stav

nadležnih institucija da nije bilo neustavnog trećeg mandata je jasan, a da li je bolje za razvoj institucija i razvoj kadrova u njima da oni najiskusniji ne dobijaju više rukovodećih mandata, već da se kadrovi smjenjuju - to je pitanje politike kadrovskog i institucionalnog razvoja, a ne pitanje ustavnosti - rekla je Laković-Drašković.

zao je Drljević. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kazao je da su rezultati dokumenta dobri, ne samo ,,SDT-a već i svih aktera koji učestvuju u aktivnostima“. - Jedan engleski sudija je govorio da nije dovoljno suditi i goniti nego je potrebno i o tome obavijestiti građane - kazao je Katnić. - Kada vidite koliko je naša država mala, vidite i sami da je veliki broj onih prema kojima je pokrenut krivični postupak - rekao je Katnić. Šefica za pregovaračka poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković, kazala je da su zadovoljni izvještajem. - Izvještaj konstatuje napredak za koji vjerujemo da predstavlja dobru osnovu da Crna Gora uskoro otvori i posljednje preostalo poglavlje (PP 8) i time i formalno uđe u završnicu pregovaračkog procesa - smatra Laković-Drašković. Ona je ocijenila da je veoma značajno da je napredak ostvaren u okolnostima nezapamćene krize izazvane pandemijom korona virusa. - U kojoj je, kao što znamo, Crna Gora pokazala veliku efikasnost i posvećenost u zaštiti zdravlja, ali i solidarnost prema građanima i partnerima iz zemalja EU - navela je Laković-Drašković. J.Đ

Iz ove partije kažu da su predstavnici SPC u Crnoj Gori još jednom dokazali “da su im politički interesi, a prije svega oni antidržavni, važniji od položaja vjerskih zajednica i zakona koji se tim pitanjem bavi”. - Iz svega što se dešavalo prethodnih dana, jasno je da se Mitropolija stavila u službu jedne političke opcije, koju personifikuje Demokratski front i dio je izborne kampanje onih snaga kojima su litije i destrukcija jedina tačka političkog programa. Mnogo je dokaza koji potkrepljuju ovu tvrdnju: od činjenice da je mitropolit litije zakazao nakon zahtjeva čelnika DF - poslednji vapaj na ovu temu došao je od umišljenog “Njegoša od Budve”, funkcionera DF Marka Carevića - do informacije da Crkva dozvoljava

da joj DF kroji pravni tim navode iz DPS-a. Nedavnim instruisanjem vjernika za koga da glasaju na predstojećim izborima, kako navode, mitropolit se napokon legitimisao i ogolio svoje političke ambicije. - Tim činom zapravo nam je pomogao: sada je svakome jasno da njega ne interesuje da promijeni članove Zakona o vjerskim zajednicama, već bi on da mijenja vlast?! Iako je želja mitropolita da u građanskoj Crnoj Gori konačno postane novi Sveti Petar Cetinjski, potpuno nerealna, njegove jasno iskazane političke ambicije ga postavljaju u ravan naših političkih konkurenata, čijim će izvjesnim porazom na izborima, zapravo biti poraženo i sve što je u ovoj političkoj borbi koristio, prikrivajući svoju ambiciju vjerskim razlozima - tvrde iz DPS-a. Zato je, kako dodaju, krajnje neodgovorno što SPC u Crnoj Gori pokušajima destabilizacije države, ignorisanjem epidemiološke situacije u zemlji i protivljenjem zakonima naše države, jasno stavlja političke interese ispred crkvenih, a vjernicima manipuliše da bi ostvarila svoj politički cilj. - Imajući sve to u vidu, pozivamo građane da se ne izlažu dodatnim rizicima, i ne učestvuju u političkim kampanjama, pa makar one bile i nevješto maskirane crkvenom ikonografijom - poručuju iz DPS-a. I.Kr.

MCP: Amfilohije nije instruisao vjernike za koga da glasaju - Nije bilo u istoriji nijednog partitokratskog i autokratskog režima koji nije sve one koji ga kritikuju označavao antidržavnim elementom. To je ujedno najprimitivniji mogući način upravljanja društvom, ali i najpodliji jer se koristi starim principom ‘Zavadi pa vladaj’- navode iz MCP u reagovanju na poruke iz DPS-a da mitropolitu crnogorskoprimorskom Amfilohiju nije cilj da mijenja Zakon o slobodi vjeroispovijesti već vlast i da je u predizbornoj koaliciji sa Demokratskim frontom. Mitropolit, tvrde iz MCP, nije instruisao vjernike za koga da glasaju već im je rekao da hrišćanin, koji ima straha Božijeg, ne može da bude podržavalac, pa ni izborni, „onih koji otimaju crkve, ruše manastirske konake, protjeruju sveštenike i sprovode zakone nejednako, a uglavnom na štetu Crkve“. - Osobito mu takvu riječ, proglasivši je „stvaranjem političke platforme“, ne mogu zamjeriti oni koji su, bez stida pred ljudima i straha božijeg, u 21. vijeku, u sekularnoj državi Crnoj Gori, na partijskom kongresu donijeli odluku da prave „partijsku crkvu“. To se nisu usudili ni mnogi koji su bili moćniji od te partije i njenog predsjednika. Ova partija je samu sebe svrstala među progonitelje Crkve. Nije joj Mitropolit kriv za to - piše u reagovanju.

Ekonomija

Neđelja, 14. jun 2020.

Otvorena turistička sezona, od 1. jula organizovane posjete Bjelasici i Durmitoru

Domaći gost u prvom planu KOLAŠIN – Turistička sezona na pragu ljeta startovala je u Ski centru Kolašin 1600. Obilježili su je korak i pogled više stotina domaćih gostiju Podgorice, primorja, susjednih gradova koji su uživali u panoramskim vožnjama šestosjedom do vrha Troglava. Direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović kazao je da je juče počela sezona aktivnog odmora na kojem se zasniva ljetnja turistička ponuda u Ski centru Kolašin 1600 i na Ski centru Savin kuk na Žabljaku. - Ljetnja turistička ponuda se odnosi na panoramske vožnje žičarom, planinarske i biciklističke ture koje prati široka lepeza staza i sa vrha Savinog kuka i sa vrha Troglave. Nacionalni restoran „Troglava“ kategorizovan sa pet zvjezdica i sa 400 do 800 mjesta i restoran „Durmitorsko sijelo“. Tu su i besplatne igraonice za djecu kao i besplatan parking za sve posjetioce – naveo je Popović.

Izlet od Podgorice do Bjelasice sa povratnom kartom, ručkom i panoramskom vožnjom koštaće 12 eura. Vjeruju da će stabilizacija turističkog prometa, u drugoj polovini jula i u avgustu, dovesti i strane goste na planine

IZLETI

On je naglasio da je cilj Skijališta Crne Gore da omoguće da što više ljudi uživa u ljetnoj turističkoj priči na Bjelasici i Durmitoru. Od 1. jula kreću organizovani turistički izleti ka ovim planinama. - Izlet iz Podgorice do Ski centra Kolašin 1600, gdje je uključena povratna karta, ručak na planini i panoramska vožnja, koštaće 12 eura za odrasle i 10 eura za djecu. U saradnji sa lokalnim upravama Kolašina i Žabljaka imaćemo besplatan prevoz od grada do planine i u povratku. Svakoga dana, od 1. jula, biće po dvije ili više linije. U predsezoni su cijene bile značajno snižene, pa panoramska vožnja na Ski centru Kolašin 1600 za odrasle iznosi tri, a na Ski centru Savin kuk pet eura, za djecu dva, odnosno tri eura. Cijene smo snizili

Miloš Popović

50 do 60 odsto jer su posljedice epidemije za sada promijenile strukturu gostiju tako da smo se u periodu od 13. juna do 13. jula fokusirali na domaće tržište. Vjerujemo da ćemo u drugoj polovini jula i avgustu imati i značajan broj stranih gostiju i tako se primaći planiranim prihodima - istakao je Popović.

POMACI

Panoramska vožnja u šestosjedu

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović podsjetio je da je prije korone pokazano veliko interesovanje za sadržaje turističkog sjevera. Sada smo u situaciji da govorimo o epidemiološkom „smirivanju tla“ i da se dogovaramo o nastavku turističkog protoka. - Rezultat koji je Crna Gora postigla u borbi sa koronom uvijek treba ponosno da ponavljamo i on nam sada donosi benefit jačanja brenda Crne Gore kao turističke destinacije. Svjedoci smo da se lagano otvaraju granice. U tom kontekstu je izuzetno važna odluka koju će sljedeće nedjelje donijeti EU. Od početka smo isticali činjenicu da će otvaranje granica zavisiti od epidemiološke situacije. Nadamo se

Igraonica za djecu

Rožajskim poljoprivrednicima podijeljeni plastenici

- U našoj opštini iz godine u godinu, vlada sve veće interesovanje za odgajanje biljaka u zaštićenom prostoru. Mi se trudimo da našim poljoprivrednim proizvođačima izlazimo u susret pa smo iz sredstava za podsticaj poljoprivrede obezbijedili nabavku plastenika. Učešće poljoprivrednih proizvođača je 70 eura, odnosno 50 odsto od ukupne vrijednosti tog objekta, dok je lokalna uprava za ove namjene izdvojila 10.000 eura – rekao je Šutković. Imajući u vidu da je nedavno olujni vjetar napravio štetu poljoprivrednicima naročito na plastenicima, Šutković kaže da su vlasnicima tih objekata pomogli da poprave oštećene plastenike. U opštinskom budžetu je za tekuću godinu za subvenciranje poljoprivrede izdvojeno 50.000 eura. Šutković kaže da će rješavati sve opravda-

Otvorena ljetnja bašta restorana ,,13. jul“

Bogata ponuda vina i gastronomskih specijaliteta

Plastenike su dobili svi koji su konkurisali za nabavku konstrukcije za gajenje biljaka

ne zahtjeve farmera te da će podržati investicije u oblasti poljoprivrede sa najmanje 15 procenata. - Mi planove usklađujemo zavisno od politike državnog agrobudžeta, kako bi pripomogli poljoprivrednicima u određenim nabavkama koje ne podržava resorno ministarstvo. Ove godine smo odlučili da podržimo voćne zasade manje od 30 ari, kako bi pomogli sitnim proizvođačima koje isključuje državni agrobudžet – rekao je Šutković, koji smatra da su uslovi za privređivanje u poljoprivredi iz godine u godinu sve bolji, s obzirom da država svake godine sve više F.KALIĆ ulaže u ovu oblast.

Juče smo imali 3.600 inostranih turista u Crnoj Gori. Sve to ide ,,stidljivo“, ali to je realnost u okviru koje pravimo pomake

da će se u narednim nedjeljama još više smiriti. Dobro je da je Slovenija otvorila granice prema Crnoj Gori i da smo uspostavili avio-saobraćaj. Turistički promet se postepeno uspostavlja. Juče smo imali 3.600 inostranih turista u Crnoj Gori. Sve to ide ,,stidljivo“, ali to je realnost u okviru koje pravimo pomake. Ima dobrih najava i preporuka turoperatora. Sigurno je da će doći turisti u Crnu Goru ali i tada moramo da nastavimo sa ozbiljnim pristupom kada su u pitanju preporuke NKT-a. Da i tada uvjerimo goste da su došli u sredinu u kojoj je korona poražena disciplinom i odgovornošću koje su i dalje, u malo drugačijim uslovima, „na snazi“ - poručio je Davidović. Dr. DRAŠKOVIĆ

Potpisan ugovor o koncesiji za ležište tehničko-građevinarskog kamena „Maljat“

Za unapređenje proizvodnje u zaštićenom prostoru 140 plastenika ROŽAJE - Iz sredstava za podsticaj poljoprivredne proizvodnje u rožajskoj opštini, Sekretarijat za poljoprivredu je po povoljnim uslovima podijelio 140 plastenika poljoprivrednim proizvođačima na ovom području. Prema riječima Mersada Šutkovića, sekretara Sekretarijata za poljoprivredu, plastenike su dobili svi koji su konkurisali za nabavku konstrukcije za gajenje biljaka. Šutković je kazao da je lokalna uprava podržala kupovinu plastenika u visini od 50 odsto ukupne vrijednosti.



PODGORICA - Restoran ,,13. jul“ otvorio je novu ljetnju baštu, sa bogatom ponudom vina ,,Plantaža“, gastronomskim specijalitetima i brojnim dodatnim sadržajima. - Restoran ,,13. jul“ biće prvi vinski restoran u Crnoj Gori koji je zasnovan na regionalnom konceptu gostovanja najboljih šefova kuhinja i gastro magova regiona, koji će za goste kreirati unikatne menije slaganja vina i hrane, ali i nastupima najboljih muzičkih bendova Sarajeva, Beograda, Zagreba i Banjaluke - navodi se u saopštenju. I. Kr.

Stvoreni uslovi za veće zapošljavanje PODGORICA – Ministarka ekonomije Dragica Sekulić i izvršni direktor kompanije AD „Mermer“ Danilovgrad Ilija Vukčević, potpisali su juče ugovor o koncesiji za ležište arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinarskog kamena „Maljat“ čime se, kako je istaknuto, otvaraju mogućnosti za povećanje broja zaposlenih u kompaniji „Mermer“, kao i za dodatne prihode kako za državu, tako i za opštinu Danilovgrad. Koncesija se, kako je navedeno, dodjeljuje na period od 30 godina. Vukčević ističe da je potpisivanje ugovora bilo „prelomno u poslovanju ovog privrednog društva“. - Sada imamo sigurno poslovanje 30 godina, što će nam dati mogućnost da se kroz

nove investicije otvaraju i nova radna mjesta, i da se prave dodatni prihodi kako za državu tako i za opštinu kazao je Vukčević, pojašnjavajući da se ugovor odnosi isključivo na lokalitet Maljat kod Spuža. Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević, kazala je da će po osnovu stalnog dijela koncesione naknade biti uplaćeno oko 2,8 miliona eura za 30 godina, od čega će opštini biti ustupljeno 70 odsto prihoda. - Ova kompanija za Danilovgrad ima veliki značaj kroz privrednu djelatnost, a zatim i kroz zapošljavanje oko 75 radnika, a potpisivanjem koncesije stvaraju se uslovi za veći broj zaposlenih, veće angažovanje i veći izvoz – kazala je Kovačević. I. Kr.

Ekonomija

Neđelja, 14. jun 2020.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić smatra da epidemija nije ugrozila stabilnost sistema

Ne možemo se oslanjati samo na turizam, akcenat na proizvodnji PODGORICA - Kriza nastala usljed epidemije novim korona virusom nije ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema, smatra ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Ona je u intervjuu Pobjedi saopštila da je odgovor Vlade kroz prva dva paketa mjera doprinio tome da se negativne ekonomske posljedice, u ovoj fazi svedu na minimum. Sekulić je poručila da će jačanje domaće proizvodnje nastaviti da bude u fokusu Vlade, kroz poseban set mjera. POBJEDA: Koje je pouke Crna Gora izvukla iz ekonomske krize prouzrokovane epidemijom novog korona virusa? SEKULIĆ: Ekonomska kriza prouzrokovana epidemijom novog korona virusa pokazala je da neke od već ranije preduzetih aktivnosti moramo intenzivirati. Tu prije svega mislim da programe podrške privredi i unapređenju konkurentnosti naših preduzeća kako na našem, tako i na međunarodnom tržištu. Implementaciju već započetih programa podrške privredi ćemo još intenzivnije nastaviti i u narednom periodu, a omogućićemo i nastavak velikih kapitalnih i infrastrukturnih projekata, uz poseban akcenat na domaću proizvodnju.

Crna Gora nije jedina zemlja koja je svoj razvoj bazirala na turizmu. Situacija u kojoj smo se našli nam je pokazala da to nije dovoljno i da se moramo okrenuti više drugim djelatnostima. Sada smo odlučni da dodatno unaprijedimo sektor poljoprivrede, proizvodnje i da se okrenemo sopstvenim resursima. Na taj način ćemo manje biti zavisni od drugih i iz sopstvenih rezervi obezbjeđivati veliki dio onoga što nam je potrebno - kaže Sekulić

Eventualni drugi talas dočekaćemo još spremniji POBJEDA: Da li crnogorska ekonomija spremno dočekuje eventualni drugi talas korona virusa? SEKULIĆ: Činjenica da je Crna Gora iz epidemije izašla kao prva ,,korona fri“ destinacija u Evropi govori da smo spremno dočekali prvi talas epidemije i reagovali pravovremeno i ispravno. Pokazali smo da smo dorasli ovakvom zadatku i da smo kao zemlja odlučnošću i upornošću, a iznad svega znanjem, uspjeli da odgovorimo izazovu. Ukoliko do drugog talasa dođe, definitivno ćemo ga dočekati još spremniji. Ovo je bio izazov, ne smo za nas nego i za čitav svijet i ovo je lekcija iz koje smo mnogo naučili.

jed epidemije novim korona virusom ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema. Smatram da je naš odgovor kroz prva dva paketa mjera doprinio tome da se negativne

ekonomske posljedice, u ovoj fazi, svedu na minimum, kako kroz odlaganje obaveza od strane preduzeća prema državi i bankama, tako i kroz subvencije. Podsjetiću da implementacija trećeg paketa mjera tek predstoji, a on će biti sanaciono-razvojnog karaktera, čime ćemo ne samo ublažiti negativne posljedice, već i ojačati temelje za dalji ekonomski rast i razvoj naše zemlje. P O B J E DA: D a l i p r i l i č n o ve l i k a z av i s n o s t crnogorske ekonomije od sektora usluga, prvenstveno turizma može u situaciji korona krize i eventualnog drugog talasa, skupo koštati Crnu Goru? Da li se plan-

POBJEDA: Da li je i u kojoj mjeri korona kriza ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema? SEKULIĆ: Ne smatram da je kriza nastala usl-

ULAGANJE U POLJOPRIVREDU PRIORITET: Plastenici u Matagužima

ira promjena strukture crnogorske ekonomije? SEKULIĆ: Jačanje domaće proizvodnje u prethodnom periodu bilo je u fokusu naših politika i nastaviće da bude. Domaćom proizvodnjom smanjićemo uvoz i potencijalno povećati izvoz. Intenzivno ćemo raditi na jačanju domaće proizvodnje kroz poseban set mjera. Crna Gora nije jedina zemlja koja je svoj razvoj bazirala na turizmu. Situacija u kojoj smo se našli nam je pokazala da to nije dovoljno i da se moramo okrenuti više drugim djelatnostima. Sada smo odlučni da dodatno unaprijedimo sektor poljoprivrede, proizvodnje i da se okrenemo sopstvenim

Stečajna uprava Atlas banke prodaje nepokretnosti u Podgorici za 5,79 miliona

U ponudi poslovni prostori i garažna mjesta PODGORICA - Stečajna uprava Atlas banke objavila je poziv za učešće na nadmetanju za prodaju nepokretnosti u Podgorici, čija je ukupna vrijednost 5,79 miliona eura. Predmet prodaje su poslovni prostori u vanprivredi i 50 garažnih mjesta. Kako se precizira u tekstu, prodaju se poslovni prostori u vanprivredi površine 196 metara kvadratnih za 635,04 hiljade eura, 918 kvadrata za 1,74 miliona, 941 kvadrat za 1,78 miliona i 866 metara kvadratnih za 1,64 miliona eura. Poslovni prostori se, stoji u pozivu, nalaze u prizemlju, na prvom, drugom i trećem spratu.

Dodatno, prodaje se i devet garažnih mjesta površine 11 metara kvadratnih po cijeni od 14,85 hiljada eura po garažnom mjestu, kao i 41 mjesto površine 12 kvadrata po cijeni od 16,2 hiljade eura. Prodaja nepokretnosti, kako se navodi u tekstu, obaviće se javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 15. jula. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 11. jula uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost. - Građani zainteresovani za učešće u nadmetanju treba da navedu ime i prezime, adresu stanovanja, matični i broj lične karte. Zaintereso-

vana preduzeća, osim naziva i sjedišta, treba da dostave registarski broj, originalni izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana, ovjerenu prijavu, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika – navedeno je u saopštenju. Postupak nadmetanja završava se, kako je objašnjeno, ukoliko niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tad ponuđene najveće. U tom slučaju, dodaje se, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. - Uslovi za održavanje javnog nadmetanja smatraće se ispunjenim ukoliko u naznačeno

vrijeme pristupi makar jedan učesnik, koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem – precizirano je u tekstu poziva. Dodatno, pojašnjava se da je kupac dužan da u roku od 15 dana zaključi sa stečajnim upravnikom Atlas banke ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti. - Ukoliko kupac u navedenom roku ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne isplati kupoprodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da ugovor zaključi sa ponuđačem koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje u javnom nadmetanju. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima najkasnije sedam dana od javnog nadmetanja – pojašnjeno je u tekstu. I. Kr.

resursima. Na taj način ćemo manje biti zavisni od drugih i iz sopstvenih rezervi obezbjeđivati veliki dio onoga što nam je potrebno. Vlada je kroz dva paketa mjera pomogla privredi i ostalim sektorima da lakše prebrode krizu, a sada ostaje da uložimo sve napore da iz ove sezone izvučemo maksimum. POBJEDA: Prije desetak dana ste saopštili da neće biti nastavka subve n c i o n i r a n j a z a r a d a zaposlenih za preduzeća iz djelatnosti koje su bile zatvorene ili ugrožene. Da li spremate neki novi vid subvencija za privrednike

u novom paketu pomoći i kada očekujete da bi mogle da se realizuju? SEKULIĆ: Kao i do sada, pomno ćemo pratiti i analizirati potrebe preduzeća i u odnosu na njih dalje postupati. Početak implementacije trećeg paketa mjera možemo ubrzo očekivati, a daljim ekonomskim kretanjima, potrebama privrede, pa i daljem razvoju epidemiološke situacije u Crnoj Gori, regionu, pa i svijetu ćemo se prilagođavati i u smislu ekonomskih mjera. Teći paket mjera koji Vlada planira će biti razvojnog karaktera i služiće da se pomogne započetim i novim projektima. S. POPOVIĆ

U Crnoj Gori na kraju maja u blokadi bilo 18,4 hiljade preduzeća i preduzetnika

Iznos duga za šest odsto viši nego u aprilu PODGORICA - U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju maja u blokadi bilo 18,4 hiljade preduzeća i preduzetnika, 0,38 odsto manje nego u aprilu. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 679,48 miliona eura, što je 6,04 odsto više nego u aprilu. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 18,24 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 123,95 miliona eura. Oko 37,43 odsto ukupnog iznosa blokade ili 254,33 miliona eura otpada, kako je saopšteno, na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,27 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do godine bilo je 2,05 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 62,47 miliona eura, što je 9,19 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 16,35 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 617 miliona eura.

Društvo

Neđelja, 14. jun 2020.

Premijer podržao prvu „Ekološku patrolu“

Akcije građevinske inspekcije u Budvi

Marković: Prepoznajemo ključne tačke za djelovanje u zaštiti životne sredine PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković podržao je prvu „Ekološku patrolu“ koju su organizovali Ministarstvo sporta i mladih, NVO Green Home i Opština Mojkovac, sa blizu 200 prisutnih volontera i omladine. - U saradnji sa ekološkim aktivistima prepoznajemo ključne tačke za djelovanje u zaštiti životne sredine. Rijeka Tara i njena okolina svakako su među prioritetima – poručio je predsjednik Vlade. i. Kr.

Premijer sa ministrom sporta obišao ekološke crne tačke

Srušili privremeni objekat, uklonili dio krova PODGORICA - Urbanističko-građevinska inspekcija uklonila je u petak postavljenu metalnu konstrukciju sa krova postojećeg stambenog objekta, na katastarskoj parceli br. 1327 KO Sv. Stefan, tzv. Plava vila saopšteno je iz Mini-

starstva održivog razvoja i turizma. Kako navode iz ovog resora, rekonstrukcija je započeta bez prethodno podnesene prijave za građenje i dokumentacije propisane čl. 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

- Takođe, srušen je i privremeni objekat u Perazića Dolu, investitora „Aramont“, za koji nije podnijeta prijava za postavljanje privremenog objekta sa dokumentacijom shodno zakonu, odnosno nije izdato odobrenje za postavljanje istog – saopštili su iz Ministarstva. i. Kr.

RazgovoR s povodom: Dr Višnja Orban, pomoćnica direktora Uprave inspekcijskih poslova

Za vrijeme pandemije izdali više od 20.000 rješenja Prilikom preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti inspektori su koristili zaštitnu opremu u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje. Svi inspektori su testirani i rezultati testova su bili negativni - kazala je Orban PODGORICA - Od početka preduzimanja mjera na sprečavanju i suzbijanju epidemije izazvane virusom kovid-19 zdravstveno-sanitarni inspektori su izdali više od 20.000 rješenja. Kako je za Pobjedu precizirala pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove (sektor za zaštitu životne sredine, bezbjednost i zdravlje ljudi, socijalnu i dječju zaštitu) izdato je 10.032 rešenja o zdravstvenom nadzoru, 11.004 rješenja o samoizolaciji (samoizolacija na graničnim prijelazima, samoizolacija poslije karantina, produženje samoizolacije, samoizolacija oboljelih, lica koja su bila u kontaktu ili se sumnja da su bila u kontaktu sa oboljelim) i 2.920 rješenja o stavljanju u karantin. - Rješenja o stavljanju u karantin i samoizolaciju u skladu sa naredbama Ministarstva zdravlja uručivana su crnogorskim državljanima i strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, a ostalim strancima je bio zabranjen ulazak u Crnu Goru. Promet robe za potrebe Crne Gore, kao i tranzit robe je bio nesmetan, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora za strane i crnogorske vozače teretnih motornih vozila - kazala je Orban.

Kontrole

Takođe, kako je navela naša sagovornica, sanitarna inspekcija je obavljala kontinuirano kontrole roba koje podliježu sanitarnom nadzoru - uvoz biocidnih proizvoda, hemikalija, kozmetičkih proizvoda,

Očekuju prijem određenog broja inspektora Kako je kazala Orban zdravstveno-sanitarnih inspektora imaju 27. - Sedam inspektora je opravdano odsutno, a u narednom periodu očekujemo prijem određenog broja inspektora. Sigurno da ima prostora za unapređenje i povećanje broja službenih vozila radi veće mobilnosti samih inspektora, ali i pored toga zdravstveno-sanitarna inspekcija postiže značajne rezultate rada, i to zahvaljujući planskom radu i dobroj organizaciji na terenu - kazala je Orban.

Višnja Orban

sredstava za održavanje higijene i čistoće. - U toku maja u cilju poštovanja naredbi Ministarstva zdravlja i uputstava Instituta za javno zdravlje koji se odnose na obaveze privrednih društava i preduzetnika koji pružaju frizerske i kozmetičke usluge, usluge u fitnes centrima, teretanama, zdravstvenim ustanovama i apotekama (nošenje zaštitne opreme, upotrebe dezinfekcionih sredstava, poštovanja socijalne distance) inspektori su izvršili 859 inspekcijskih pregleda pri kojim je utvrđeno 24 nepravilnosti koje su otklonjene u toku inspekcijskih nadzora - istakla je Orban. Po njenim riječima postupano

je po inicijativama koje su se odnosile na rad bez sanitarne saglasnosti. Nakon otvaranja crnogorskih granica nadležnosti inspekcije su da licima koja dolaze iz zemalja, crnogorskim državljanima strancima sa stalnim ili privremenim boravkom, u

kojima ima više od 25 oboljelih na 100.000 stanovnika uručuju rješenje o stavljanju u karantin ili kućnu samoizolaciju, koja podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju uz praćenje zdravstvenog stanja kao i svih članova domaćinstva koji su se zadesili u tom poro-

dičnom smještaju od strane nadležne higijensko-epidemiološke službe u trajanju od 14 dana. - Licima kod kojih je PCR testiranjem na SARS-CoV-2 dobijen negativan rezultat testa na novi korona virus, mjera samoizolacije i karantina se ukida nakon 14 dana - kazala je Orban. Kako je navela u Crnu Goru u skladu sa naredbama Ministarstva zdravlja mogu ući turisti i drugi putnici koji dolaze iz zemalja koje se nalaze na pozitivnoj listi zemalja (127) objavljenoj na sajtu Instituta za javno zdravlje, a imaju manje od 25 oboljelih na 100.000 stanovnika uz pridržavanje smjernica Instituta za javno zdravlje koje između ostalog uključuju održavanje fizičke distance, nošenje maski tokom putovanja (u sredstvima prevoza i aerodromima, graničnim prijelazima), pravilno

Angažovani i u turističkoj sezoni Sanitarna inspekcija će, istakla je Orban, biti angažovana i u ljetnjoj turističkoj sezoni, u dijelu kontrole sanitarno-higijenskih uslova u objektima pod sanitarnim nadzorom, obaveznih zdravstvenih pregleda lica zaposlenih u ugostiteljstvu, trgovinama, SPA centrima, kontrola ispravnosti vode za piće,

bazenskih voda, promet predmeta opšte upotrebe, hemikalija, kozmetičkih proizvoda i dr. - Zdravstvena inspekcija će kontrolisati rad zdravstvenih ustanova, promet ljekova i medicinskih sredstva u apotekama - kazala je Orban.

održavanje higijene ruku… - Sanitarna inspekcija ne vrši nadzor nad ovim licima - kazala je Orban. Ona dodaje da su prilikom preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti inspektori koristili zaštitnu opremu u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje. Svi inspektori su testirani i rezultati testova su bili negativni.

Kadar

- Za vrijeme trajanja epidemije od 2. marta ove godine zdravstveno-sanitarni inspektori kojih je bilo 20 i pored njih još 10 inspektora drugih inspekcija koji su imali ovlašćenja, i ja kao rukovodilac Sektora za zaštitu životne sredine, bezbjednost i zdravlja ljudi, socijalne i dječje zaštite, smo bili angažovani kontinuirano na graničnim prijelazima - kazala je Orban dodajući da su radili i na sprovođenju mjera uručivanja rješenja o samoizolaciji licima kod kojih je registrovana zarazna bolest, licima koja su bila u kontaktu sa njima ili je postojala sumnja da su bili u kontaktu sa njima u opštinama gdje su registrovani slučajevi. Orban napominje da je zajedno sa Upravom policije izvršena kontrola poštovanja više od 4.000 rješenja o samoizolaciji. n. Kovačević

Aktuelno

Neđelja, 14. jun 2020.

INTERVJU: Prof. dr Zoran Radovanović, epidemiolog, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu

Crna Gora se najbolje u regionu izborila sa koronom 

Tačno je da je u jednom danu potezom pera „otpisano“ 4.125 građana Srbije, a koji su vođeni kao oboljeli. Nedavno se našalih da je izgledalo kao da su ti ljudi amortizovana roba koja je knjigovodstveno prebačena u kategoriju „rashodovano“ - kaže Radovanović PODGORICA - Čak i površan pogled na situaciju u regionu ukazuje da je najbolje prošla Crna Gora. Epidemija je počela 17. marta, a uminula je oko mjesec i po dana kasnije uz relativno mali broj žrtava. Sigurno je da je broj stvarno zaraženih bio veći od zvanično zabilježenih 324, jer se kovid-19 javlja i sa odsutnim i, što je mnogo češće, sa vrlo blagim simptomima. Međutim, crnogorski epidemiolozi čvrsto drže situaciju pod kontrolom. Da nije tako, od 5. maja, kada je posljednji put postavljena dijagnoza te bolesti, epidemija bi se uveliko rasplamsala - kaže u razgovoru za Pobjedu Zoran Radovanović, epidemiolog, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Ističe da zasluga za uspjeh pripada uglednom profesoru Draganu Lauševiću i sjajnoj ekipi njegovih saradnika (Mugoša, Begić, Medenica i dr). POBJEDA: Između Srbije i Crne Gore desio se epidemiološki nesporazum u načinu brojanja ozdravljenih od korona virusa jer je u jednom danu u Srbiji ozdravilo četiri hiljade pacijenata. Da li se radi o prikazivanju netačnih podataka ili drugačijem načinu njihovog evidentiranja – da se proglašavaju zdravim poslije jednog negativnog testa na korona virus?

RADOVANOVIĆ: Tačno je da je u jednom danu potezom pera „otpisano“ 4.125 građana koji su vođeni kao oboljeli. Nedavno se našalih da je izgledalo kao da su ti ljudi amortizovana roba koja je knjigovodstveno prebačena u kategoriju „rashodovano“. Međutim, u pitanju je promjena kriterijuma koja u velikoj mjeri ima stručno opravdanje. Ostaje zamjerka da je sve to vođeno i urađeno nezgrapno. P O B J E DA : Pa n d e m i j a kovid-19 koju je proglasila SZO svakoj zemlji je donijela drugačiji način borbe. Uzimajući u obzir zemlje bivše SFRJ, sada region, kako procjenjujete efikasnost njihovih mjera – ko je tu bio najpribraniji i čiji je način borbe dao najbolji efekat, pretpostavljam da znate sve te epidemiologe? RADOVANOVIĆ: Na najbolje načine borbe ukazala je Svetska zdravstvena organizacija na osnovu iskustava dalekoistočnih zemalja koje su se najuspješnije suprotstavile prvom talasu. Stručnjacima u cijelom svijetu bila je poznata ta strategija, ali iz različitih razloga nijesu mogli da je primijene. Čak i površan pogled na situaciju u regionu ukazuje da je najbolje prošla Crna Gora. Epidemija je počela 17. marta, a uminula je oko mjesec i po dana kasnije uz relativno mali broj žrtava. Sigurno je da

Crnogorski epidemiolozi čvrsto drže situaciju pod kontrolom. Da nije tako, od 5. maja, kada je posljednji put postavljena dijagnoza te bolesti, epidemija bi se uveliko rasplamsala. Zasluga za uspjeh pripada uglednom profesoru Draganu Lauševiću i sjajnoj ekipi njegovih saradnika (Mugoša, Begić, Medenica i dr.)

Zoran Radovanović

je broj stvarno zaraženih bio veći od zvanično zabilježenih 324, jer se kovid-19 javlja i sa odsutnim i, što je mnogo češće, sa vrlo blagim simptomima. Međutim, crnogorski epidemiolozi čvrsto drže situaciju pod kontrolom. Da nije tako, od 5. maja, kada je posljednji put postavljena dijagnoza te bolesti, epidemija bi se uveliko rasplamsala. Zasluga za uspjeh pripada uglednom profesoru Draganu Lauševiću i sjajnoj ekipi njegovih saradnika (Mugoša, Begić, Medenica i dr.). POBJEDA: Što je Srbija propustila da uradi pa se sada pojavljuju kako Vaše kolege kažu ,,džepovi epidemije“. Da li imamo razlo-

ga za strah, u kakvoj situaciji je sada Srbija? RADOVANOVIĆ: Srbija je potpuno nespremno dočekala epidemiju, sa zalihama maski i opreme samo malo većim nego što je dovoljno za takmičenje u prvoj pomoći. Zato je predsjednik Republike sa svojim saradnicima još 26. februara sve okrenuo na sprdnju (najsmješniji virus, dotući ćemo ga rakijom). Nijesmo mogli da u dovoljnoj mjeri otkrivamo i izolujemo zaražene, pa smo izolovali sve starije osobe. Posljednjih dana imamo po 70-ak pozitivnih nalaza dnevno, ali su tu uključeni i ranije oboljeli kojima se ponovo uzima bris. Termin „džep“ je neprikladan

Izbori ispred zdravlja - Umjesto postupno, zbog izbora smo početkom maja naglo odustali od restriktivnih mjera, pa nam već punih pet nedjelja broj pozitivnih na dnevnom nivou varira između dvadesetak i preko stotinu - opisuje prof. dr Radovanović sadašnju epidemiološku situaciju u Srbiji.

naziv za nova žarišta zaraze. Pominjanje tog odjevnog detalja (moglo bi da slijedi i džepčić) vjerovatno ishodi iz želje da se umirujuće djeluje na narod uoči izbora. Inače, sadašnja epidemiološka situacija u Srbiji je zaista mnogo bolja nego ranije. Moglo bi se očekivati da broj pozitivnih do kraja mjeseca postane jednocifren. POBJEDA: U autorskom tekstu u listu ,,Danas“ otkrili ste da se oskudijevalo sa opremom, iznijeli ste zamjerke da u organizacionom smislu sistem nije funkcionisao… Dosadašnji kritičari tih mjera označeni su kao državni neprijatelji – što Vi očekujete? RADOVANOVIĆ: Ne treba se plašiti direktnog kažnjavanja od strane vlasti. Ona stvara nezdravu atmosferu, pa vas onda sluđeni i dezinformisani građani napadaju kao izdajnika, NATO plaćenika i sl. Ovo sa kovidom-19 je, u smislu lične bezbjednosti, bezopasna situacija. Stvarni

Student Medicinskog fakulteta Boban Banjac dobitnik nagrade ,,Komora najboljem studentu medicine“

Banjac: Priznanje je čast, ali i obaveza PODGORICA - Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Boban Banjac dobitnik je nagrade ,,Komora najboljem studentu medicine“ od Ljekarske komore. Navodeći da mu je čast što je dobitnik nagrade Banjac ističe da ona nosi i ,,dodatnu dozu odgovornosti i motiv više za predani rad i dalje usavršavanje“. Kako kaže, naredni korak koji ga očekuje je odbrana diplomskog rada, a nakon toga pripravnički staž i odabir specijalizacije. - Naredni period veoma je značajan za moju buduću karijeru, jer ću odabirom odgovarajuće specijalizacije moći da na adekvatan način iskoristim svoje potencijale i postignem

planirane ciljeve - kazao je Banjac. Otkriva da je svoje interesovanje usmjerio na internističke grane medicine. - Budući da su i moji roditelji i stariji brat ljekari, medicina mi je oduvijek bila bliska, a moja ljubav prema istoj je presudila u odabiru. Nadam se da će mi predstojeći pripravnički staž i boravak na različitim odjeljenjima, pomoći pri definitivnom odabiru specijalizacije – kazao je nagrađeni student. Budućim kolegama šalje poruku da dobro razmisle prije odabira fakulteta, ,,jer je medicina izuzetno zahtjevna, teška i odgovorna profesija, ali s druge strane humana“. Banjac (10.00) je proglašen i za najboljeg studenta svog fakulteta za studijsku godinu 2019/20. I.Kr.

Rektor UCG uručuje nagradu Bobanu Banjcu

rizik, koji se povremeno i materijalizuje, u mom slučaju je vezan za zalaganje za vakcinaciju i za dokazivanje da osiromašeni uranijum nije uzrok raka. POBJEDA: Imate veliko iskustvo kao epidemiolog, to ste prenosili i studentima na Medicinskom fakultetu. Zašto je cijeli svijet epidemja kovid-19 zatekla nespremnim? RADOVANOVIĆ: Svjetska zdravstvena organizacija je upozoravala na predstojeću opasnost od slične pandemije. Neke zemlje su je dočekale relativno spremne, a druge uče na osnovu sadašnjeg bolnog iskustva. Tek će se analizirati koji su sve činioci uticali na različitu cijenu koju su, ne samo u ljudskim životima, već i u ekonomskom pogledu platile pojedine zemlje. U Hrvatskoj pominju da im je pomoglo što tranzicija nije uspjela da potpuno likvidira neka dobra iskustva iz doba socijalizma, prije svega u pogledu organizovanja civilne Violeta CVEJIĆ zaštite.

Hronika

Neđelja, 14. jun 2020.

pRAVNE NEDOUMicE: Bivši zaposleni Agencije za elektronske komunikacije i poštanske djelatnosti dobio još jedan spor protiv te kuće

Markoviću za neisplaćene zarade 52.000 eura PODGORICA – Bivši zaposleni Agencije za elektronske komunikacije i poštanske djelatnosti (EKIP) Mladen Marković i stečajni upravnik u brojnim postupcima nedavno je preko javnog izvršitelja od tog regulatornog tijela naplatio 52.042 eura. Ovaj iznos mu je dosuđen na račun izgubljenih zarada od aprila 2015. do januara 2017. godine, a nakon što je pravosnažno utvrđeno da je ,,nezakonito dobio otkaz“, saznaje Pobjeda. Prema informacijama iz ove Agencije, Marković bi trebalo od njih da naplati

još 33.000 eura na račun kamate. Presudu koja se tiče naplate donio je Osnovni sud prošle godine po tužbi Markovića na koju se Agencija žalila Višem sudu, ali je žalba odbijena kao neosnovana. Pred Vrhovnim sudom je u toku postupak revizije po zahtjevu EKIP-a. Agencija je Markoviću, koji je obavljao posao menadžera analitičara finansijskih izvještaja, krajem 2014. godine uručila otkaz zato što se ,,nije odazivao na posao zbog obaveza koje je imao kao stečajni upravnik“. - Svoje odsustvo je pravdao bolovanji-

ma, a u isto vrijeme je obavljao deset funkcija kao stečajni upravnik i to, između ostalog, u preduzećima Rudnici boksita, Mljekara Nika, Pobjeda. Imenovanje na toliki broj funkcija tužilac je imao pravo i mogućnost da ne prihvati, tako da je i ova funkcija po principu dobrovoljnosti – naveli su, između ostalog, iz Agencije u žalbi na prvostepenu presudu kojom mu je dosuđen iznos za izgubljene zarade. Smatraju da se na „ovaj način legalizuje očigledna zloupotreba prava“. Marković je, kako su istakli, kao stečajni upravnik obavljao rad i poslove za

koje se ostvaruju prihodi, te im je neprihvatljiv njegov zahtjev za naknadnu isplatu plata. Sa druge strane, Viši sud smatra da je Agencija , Markoviću počinila materijalnu štetu, jer mu nije omogućila da ostvaruje zaradu. Podatak da je Marković tokom spornog perioda kao stečajni upravnik primio 27.580 eura nije bio od uticaja na donošenje drugačije odluke. Spor između Markovića i EKIP-a počeo je još 2014. godine kada je podnio prvu tužbu zbog nezakonite smjene. Nakon što je ovaj sud njegovu tužbu od-

Privedeno 16 bezbjednosno interesantnih osoba, jedna uhapšena zbog nedozvoljenog držanja oružja

AkcijA „klAp“: Uhapšeno pet osoba, podnijete krivične prijave protiv 17 fizičkih i 12 pravnih lica

Policija prekinula slavlje Leona Drešaja PODGORICA – Ludvig Dušević (46) je uhapšen dok je 15 osoba privedeno sa proslave koja je preksinoć organizovana u Domu kulture ,,Sukuruć“ u Tuzima povodom izlaska Leona Drešaja iz zatvora, saznaje Pobjeda. Duševiću su lisice na ruke stavljene zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Iz policije je juče saopšteno da je u noći između petka i subote, u Tuzima kontrolisano više bezbjednosno interesantnih osoba i njima bliskih lica. - Policijska saznanja su ukazivala da se na jednoj proslavi nalazi više lica interesantnih za službu iz zemlje i inostranstva. Nakon sprovedene kontrole u službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica privedeno je 16 lica, i to: Leon Drešaj (48), Viktor Drešaj (52), Artan Drešaj (35), Kristijan Drešaj (25), Zef Camaj (55), Robert Drešević (47), Ludvig Dušević (46), Mikelj Drešaj (40), Rako Camaj (54) iz Crne Gore, Altan Keka (45), Ardit Keka (24), Anton Kokaj (54), Anton Džani (42), Fabijan Papaj. (40) i Toni Kokaj (34) iz Republike Albanije kao i Andrej Spaci (52) iz Hrvatske – navodi se u saopštenju policije. Od uhapšenog Duševića i privedenih zvanica koje slove za bezbjednosno interesantne osobe, policija je privremeno oduzela vozila i sredstava ko-

HERCEG NOVI – Novljanku M. B. koja je juče, planinareći Orjenom, pala u provaliju duboku skoro 50 metara, spasili su pripadnici Gorske službe spasavanja Crne Gore, hercegnovske Službe zaštite i spasavanja i Planinarskog kluba ,,Subra“. Poziv za pomoć upućen je putem linije 112 Direktorata za vanredne situacije MUP-a, a spasioci su započeli akciju odmah po pozivu za pomoć, nešto poslije 12 sati. Na-

Utajom poreza oštetili budžet za 600.000 eura PODGORICA - T. N. (44), A. B.(40), A. P. (49), R. P.(46) i E. K.(40) ovlašćena lica u firmama „VIP“ i „Honigs“ iz Podgorice i „Beton Group Popović“ i „Enterijer Gradnja“ iz Berana uhapšeni su u četvrtak zbog sumnje da su u okviru kriminalne organizacije utajili porez i doprinos čime su državnu kasu oštetili za oko 600.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije. Akciju hapšenja u okviru kriminalističkog istraživanja ,,Klap“ i po nalogu Specijalnog tužilaštva izveli su pripadnici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Sektora kriminalističke policije. - Četiri lica se terete za krivič-

Domu kulture u Tuzima gdje se slavilo

munikacije radi provjera i sprovođenja forenzičkih analiza a u cilju sprečavanja i otkrivanja teških krivičnih djela. Pregledom objekta u kojem je organizovana proslava, policija je pronašla odbačen revolver „taurus 38“ specijal i pet metaka. Ubrzo se došlo do sumnje da je oružje vlasništvo Duševića nakon čega je uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljno držanje oružja i eksplozivnih materija. Duševiću je nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata nakon čega će biti sprove-

Leon Drešaj

den kod sudije za istragu. Pobjeda saznaje da je Leon Drešaj u petak izašao iz zatvora gdje je izdržavao jednogodišnju kaznu zatvora zbog pokušaja ubistva Franja Nikolića (38) 6. juna prošle godine u Tuzima. Prema navodima optužnice Višeg državnog tužilaštva, Drešaj se sumnjiči da je 6. juna u Tuzima oko 21.30 sati, na terasi ugostiteljskog objekta ,,prethodno doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost“, pokušao na mah da ubije Nikolića. Drešaj je prilikom saslušanja ispričao da mu je pao ,,mrak na oči“ kada mu je Nikolić uputio psovke. Nakon toga je iz-

Okončana akcija spasavanja na Orjenu

Novljanka izvučena iz provalije

bacio kao neosnovanu Viši sud je predmet vratio na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku usvojen je Markovićev zahtjev, i poništeno rješenje o otkazu kao nezakonito. Viši sud je potvrdio presudu kojom je EKIP obavezan da Markovića vrati na posao, uz isplatu 6.362,32 eura od 27. novembra 2014. do 2. aprila 2015. Vrhovni je odbio zahtjev EKIP-a za reviziju. Po pravosnažnosti ove presude Agencija je početkom 2017. godine pozvala Markovića da se vrati na posao, ali je on to odbio. Tražio je sporazumni raskid radnog odnosa što je Agencija i prihvatila.Marković je nakon toga podnio novu tužbu za naplatu izgubljenih zarada. N. Đ.

kon četiri sata uspješno su je okončali. Nezgoda se dogodila u reonu Orjenske lokve na 1600 metara nadmorske visine, a spasioci su do povrijeđene Novljanke morali da pješače 40-ak minuta. - M. B. je spuštajući se skliznula sa staze i 50 metara se prevrtala niz strminu. Ugruvanu, sa modricama i posjekotinama, ali svjesnu, izvukli su je, imobilisali i na nosilima snijeli do Orjenske lokve a zatim džipom do avanturističkog parka na Vrbanju gdje su čekala kola Hitne pomoći – kazao je dežurni u Službi zaštite i spasavanja Gojko Vučković. Ž.K.

Pripadnici Gorske službe u akciji

vadio pištolj i tek kada su ljudi počeli da vrište, vidio je Nikolića kako leži u bašti lokala. Drešaj je nakon ranjavanja Nikolića bio u bjekstvu do 17. septembra prošle godine kada se predao tužilaštvu u pratnji advokata. On je i od ranije poznat istražiteljima. Hapšen je u novembru 2018. godine u Roterdamu i kod njega je tada pronađeno 20.000 eura i kriptovani telefon, nakon čega je pušten. Privođen je i 2006. godine sa bratom Viktorom i još petoricom zbog krijumčarenja droge na granici sa Albanijom. Drešaja je hapsila i albanska policija zbog šverca kilogram i po heroina. B. R.

na djela utaja poreza i doprinosa i stvaranje kriminalne organizacije, dok se licu A. P. na teret stavlja krivično djelo prouzrokovanje lažnog stečaja – precizirali su iz policije. Iz policije je saopšteno da su S p e c i j a l n o m d r ž av n o m tužilaštvu podnijeli dva izvještaja kao dopunu krivične prijave protiv 17 fizičkih i 14 pravnih lica. - U redovnom postupku policija je podnijela izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv 12 fizičkih i 14 pravnih lica sa područja Podgorice, Nikšića i Budve, koja su, kako se sumnja, djelujući u okviru kriminalne organizacije u periodu od 2015. do 2019. godine, po osnovu utajenog poreza pričinili štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 600.000 eura – navodi se u saB. R. opštenju plicije.

Apelacioni sud potvrdio dvanaestogodišnju robiju Stojanki Bojić za ubistvo Milije Šćekića

Isječeni dlanovi žrtve opovrgli tvrdnje optužene da se branila PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Stojanka Bojić (53) osuđena na dvanaestogodišnju robiju zbog ubistva Milije Šćekića (79) krajem septembra 2017. godine. Prvostepenu presudu je oktobra prošle godine izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš. Bojić je prema navodima presude, 27. septembra 2017. godine u porodičnoj kući pokojnog Šćekića umišljajno dva puta ga ubola nožem u predjelu natkoljenice lijeve noge. Od udaraca, sječivo noža se odlomilo od drške nakon čega je Bojić uzela drugi nož i Šćekića tri puta ubola u trbuh. Ščekić je preminuo mjesec kasnije usljed iskrvavljenja iz rascjepa jetre, desnog bubrega, debelog crijeva i raskidanih krvnih sudova. Prvostepeni sud nije prihvatio odbranu Bojić koja je tvrdila da je Šćekić krenuo nožem na nju i da je ona postupala u nužnoj odbrani jer nije imala drugog načina da zaštiti svoj život. Apelacioni sud je odbacio žalbu odbrane optužene Bojić navodeći da prvostepena

presuda ne sadrži, niti su u postupku njenog donošenja počinjene bitne povrede krivičnog postupka i povrede Krivičnog zakonika. - U obrazloženju prvostepene presude dati su jasni i sadržajni razlozi. Prvostepeni sud je na pravilan način utvrdio da je optužena u vrijeme, mjesto, i načinom opisanim u izricanju presude, ubila Miliju Šćekića - navodi se u obrazloženju Apelacionog suda. Sudije Apelacionog vijeća u obrazloženju podsjećaju i na nalaz vještaka medicinske struke Nemanje Radojevića u kome se navodi i da su kod pokojnog Šćekića konstatovane povrede obje šake koje su nastale hvatanjem oštrice noža i okarakterisane kao odbrambene povrede što znači da je optužena Bojić držala noževe u predjelu drški. Potezanju noža prethodila je svađa između Bojić i Šćekića koji su se poznavali oko 20 godina. Bojić je sa porodicom 17 godina živjela kao podstanar u kući Šćekića. Predstavnik porodice pokojnog Šćekića, njegov bratanić Rajko Šćekić nije se pridružio krivičnom gonjenju. B. R.

Društvo

Neđelja, 14. jun 2020.

Istraživački centar Skupštine Crne Gore analizirao pojavu ,,odliva mozgova“

Zemlje Zapadnog Balkana ostaju bez stručnjaka Precizirali su da najnovije istraživanje britanskog lista The Economist na temu masovnog iseljavanja visokoobrazovanih i talentovanih ljudi u svijetu, a u skladu sa podacima koji su preuzeti iz Globalnog izvještaja o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, pokazuje da BiH zauzima treće, Hrvatska četvrto, Rumunija peto, Moldavija sedmo, Sjeverna Makedonija osmo, a Srbija deseto mjesto. Od zemalja EU najveću stopu iseljavanja visokokvalifikovane radne snage, dodaju oni, imale su Hrvatska i Rumunija, dok od zemalja Zapadnog Balkana prednjači Bosna i Hercegovina. - Ovaj proces doveo je do nedostatka ponude radne snage u ovim državama, naročito u oblasti nauke i tehnologije – piše u analizi. Došli su do podatka da od 2017. godine više od trećine visokoobrazovane radne snage Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije živi u inostranstvu. Tri četvrtine mladih u Srbiji, s druge strane, prema studiji koju je sprovela Fondacija „Fridrih Ebert“, izražava želju/namjeru da emigrira. - Što stavlja Srbiju na prvo mjesto među zemljama u regionu, u kojima takvu želju ima u prosjeku polovina ispitanika – naveli su oni.

BEz kraja

Kažu da mnogi zdravstveni radnici odlaze u Evropsku uniju i Švajcarsku. Više plate u zemljama sa većim dohotkom, bolji uslovi rada, kao i profesionalni razvoj su glavni razlozi za iseljavanje. Prema podacima nacional-



Povećan broj otvorenih radnih mjesta u nekim ključnim zanimanjima poput inženjerstva, softverskog dizajna i zdravstvene zaštite je, kako kažu, naveo mnoge evropske zemlje da prihvate ljude sa Zapadnog Balkana

Prema podacima nacionalnog udruženja medicinskih radnika, u BiH je blizu 300 visokokvalifikovanih ljekara napustilo zemlju u 2016. godini, a od 2013. godine 525 ljekara starosti između 24-46 godina napuštilo je Hrvatsku, dok se još blizu 1.215 priprema za odlazak I.BoŽovIĆ

PODGORICA – Evropske zemlje Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Rumunija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija nalaze se u prvih deset zemalja u svijetu sa najvećim odlivom mozgova, navedeno je u istraživanju ,,Odliv mozgova – trendovi i izazovi“ koje je nedavno uradio Istraživački centar Skupštine Crne Gore.

Episkopski savjet SPC nakon saopštenja Evropske komisije o potrebi nastavka dijaloga

Episkopski savjet SPC

SPC: Petrovdan krajnji rok da Vlada odgovori na naše prijedloge PODGORICA - Krajnji rok do kojeg će Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori čekati Vladin odgovor na prijedlog o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti je Petrovdan, 12. jul, poručili su iz Episkopskog savjeta SPC, navodeći da poslije toga nemaju namjeru da razgovaraju o toj temi.

Svršeni crnogorski studenti vide budućnost u inostranstvu

nog udruženja medicinskih radnika, u BiH je blizu 300 visokokvalifikovanih ljekara napustilo zemlju u 2016. godini. Broj ljekara koji se iseljava ,,može biti i veći, s obzirom na činjenicu da neki od njih napuste zemlju odmah nakon završetka medicinskog obrazovanja, pa se samim tim nikada ni ne prijave na biro rada“. - Od 2013. godine 525 ljekara starosti između 24-46 napustilo je Hrvatsku, a još blizu 1.215 se priprema za odlazak – navodi Istraživački centar Skupštine Crne Gore. Podsjećaju na najskorije procjene da će Njemačkoj biti potrebno 500.000 dodatnih medicinskih sestara do 2030. godine, te da će potreba za zdravstvenim radnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu rasti dvostruko brže nego stanovništvo do 2035. godine. A masovni ,,odliv mozgova“, prema nalazima, bilježi se i kod inženjera, te kadra iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. - Evropska unija iznova i u kontinuitetu izražava zabrinutost zbog visokog stepena iseljavanja iz zemalja Zapadnog Balkana. Ipak, prema dostupnim podacima, Evropska unija u velikoj mjeri profitira od emigracije – navode u istraživanju. Povećan broj otvorenih radnih mjesta u nekim ključnim zanimanjima poput inženjerstva, softverskog dizajna i zdravstvene zaštite je, kako

Većina želi u Njemačku Istraživački centar navodi da sa izuzetkom Bugarske i Crne Gore, većina mladih ljudi iz regiona navode Njemačku kao svoj prvi izbor zemlje gdje bi se iselili. - Njemačka je najčešće navedena kao zemlja prvog i drugog izbora. Druge zemlje od interesa kao destinacije mladih uključuju Veliku Britaniju za Bugarsku, SAD za Crnu Goru, Švajcarsku za Kosovo i Italiju za Albaniju, koje su, takođe, tradicionalna čvorišta dijaspore ovih zemalja – ističu u istraživanju.

kažu, naveo mnoge evropske zemlje da prihvate ljude sa Zapadnog Balkana. Tako, podsjećaju oni, Njemačka postaje jedna od vodećih zemalja za prihvatanje iseljenika iz zemalja Zapadnog Balkana.

DoBitak

Na pojavu ovakvih migracija pojedine zemlje, prema ovom nalazu, odgovorile su na način što su kreirale razne inicijative kako bi spriječile odlazak svojih visokoobrazovnih ljudi. Kao primjer navode kako španska kompanija CEPSA, jedna od vodećih u energetskom sektoru u državi i posluje na globalnom tržištu, sprovodi program „Povratak talenata“ preko kojeg im nudi priliku da kod njih počnu profesionalnu karijeru. - Izloženost raznolikom skupu vještina i radnih kultura, uz nova pronađena finansijska sredstva, neminovno doprinose odluci da se iseljenici vrate u matičnu zemlju – piše u analizi.

Kažu da je u Albaniji veća vjerovatnoća da emigranti koji su se vratili kući pokrenu sopstveni biznis od onih koji nikada nijesu napustili zemlju. Oko 50 odsto migranata ,,koji su se vratili u Tursku su nakon rada u Njemačkoj 1980ih postali preduzetnici, koristeći kapital koji su stekli u inostranstvu da bi pokrenuli svoj biznis“. - Prema Svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu, bivši emigranti prijavili su 98 odsto patenata u Albaniji, 75 u Bosni i Hercegovini i 71 odsto u Srbiji – navode u istraživanju. Povratnici su, kako ističu, možda imali i najveći uticaj na državni i finansijski sektor, gdje mnogi od njih sada i rade. Došli su do podataka i da najmanje 20 procenata zaposlenih u finansijskom sektoru u BiH, Hrvatskoj i Srbiji posjeduje diplome iz inostranstva, te da je većina državnih službenika u Albaniji školovana u inostranstvu. n. Đ.

Iz Episkopskog savjeta su kazali da su primili k znanju jučerašnje saopštenje Evropske komisije o potrebi nastavka dijaloga između crkve i Vlade u Crnoj Gori, po pitanju donošenja opšteprihvaćenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. - Razumjeli smo da EK u svom saopštenju ohrabruje dijalog koji treba da dovede do rješenja ovog problema, a ne da dijalog bude uslovljen i ograničen odlukama bilo kojih drugih institucija, kako je saopšteno iz Vlade kaže se u saopštenju Savjeta.

inkluzija

Oni su pozdravili zainteresovanost međunarodne zajednice za pravedno i demokratsko rješenje tog problema. Crkva, kako su naveli, razumije da je u nacionalnoj nadležnosti pitanje regulisanja položaja crkava i vjerskih zajednica na prostoru određene države, „i to nikad niko nije dovodio u pitanje“. - Ono što jeste problem od samog početka pripreme i donošenja ovog antizakona, to je činjenica da nema inkluzivnog postupka, i da u izradu zakonskog teksta nijesu uključene sve relevantne strane, kao i da sve ovo nije rađeno u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima iz oblasti ljudskih prava - navodi se u saopštenju. Iz Savjeta su kazali da Vlada posljednjim postupcima narušava duh pregovora i zatvara vrata razumijevanja i dijaloga. Ponovili su da je objavljena namjera Vlade da obustavi primjenu Zakona neodrživa, antiustavna i pravno neizvjesna okolnost, i ne vodi rješenju problema, „osim što demonstrira povlačenje crnogorske vlasti pred mirnom, građanskom pobunom naroda“. Kako su naveli, litije su pokazale da nije riječ o političkim, stranačkim, pa ni nacionalnim podjelama naroda, nego o či-

stoj borbi za vjerska prava i slobode. Kako navode ,,crnogorski vlastodršci uzmiču pred pritiskom naroda i međunarodne zajednice, ali opet nijesu spremni da naprave korak ka rješenju“. - Mi kao Hristova crkva, a poslije ovakve poruke EK, još jednom pokazujemo spremnost da razgovore o Zakonu na ekspertskom nivou privedemo kraju, ali na ustavan i pravno utemeljen način - poručili su iz Savjeta. Oni su, međutim, naglasili da nijesu spremni da tu važnu temu uvode u zonu najavljenih izbora i njima predstojeće predizborne kampanje. - Drugim riječima, smatramo da nema ni vremena ni potrebe da se o svemu ovome razgovara u nedogled - kazali su iz Savjeta.

uCjEnE

Kako su naveli, predstoji vrijeme molitve i posta, uoči Petrovdana, 12. jula. - Taj period vidimo, bez primisli o uslovljavanju i ucjenama, kao krajnji rok za Vladin odgovor na naš jasno i precizno formulisan prijedlog o izmjeni zakonskog teksta. Poslije toga vremena, a u periodu predizborne kampanje, nemamo namjeru da razgovaramo o ovoj temi - poručili su iz Savjeta. Oni su pozvali vjernike da se u predstojećem periodu petrovskog posta sabiraju u molitvi i miru, na molebanima i krsnim hodovima, u svojim parohijskim i manastriskim hramovima. - Kada je u pitanju litija najavljena za sjutra, Nedjelju svih svetih, pozivamo sveštenike i vjernike da tamo gdje litije nijesu na vrijeme prijavljene i gdje, samim tim, nijesu dobile odobrenje policije, tu treba održati samo molebane u hramu - kazali su iz Savjeta. Takođe, poručili su da, tamo gdje su odobrene, litije treba da se obave u onom broju učesnika koji predviđaju važeće zdravstvene mjere. - Ovo naglašavamo radi mira u narodu, čuvajući i našu braću u policiji, iako smo svjesni da su određene zdravstvene mjere zadržane samo i jedino zbog toga da bi se spriječilo održavanje litija - kaže se u saopštei. kr. nju.

Povodi

Neđelja, 14. jun 2020.

Doc. dr Milena Đukanović o projektu 3DPRI-KOVID19 koji je jedan od Stav pet istraživačkih projekata kojem je Ministarstvo nauke dodijelilo grant

Maska će pokazivati da li osoba ima visoku temperaturu PODGORICA – Počele su pripreme da se u Crnoj Gori do kraja oktobra počnu proizvoditi 3D štampane višekratne maske koje će biti rađene od specijalnog materijala- filamenta i bojom pokazivati da li osoba koja je nosi ima visoku temperaturu. Projekat ,,3DP istraživanje i inovacije za kovid-19 (3DPRI-KOVID19) Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rukovodioca – Milene Đukanović u saradnji sa Naučno-tehnološkim parkom, Kliničkim centrom i Univerzitetom Vrije iz Brisela, od crnogorskog Ministarstva nauke dobio je grant od 38.500 eura i jedan je od pet izabranih. Tim će tokom cijelog ljeta raditi na dizajnu novog proizvoda - 3D štampane maske izrađene od dvije vrste materijala - temperaturno zavisnog filamenta i nadograđenog PLA filamenta.

JEDINSTVENO

Dr Milena Đukanović Pobjedi je kazala da će projekat trajati do kraja oktobra i da očekuje jedinstveni proizvod po kojem će Crna Gora biti prepoznata u borbi sa kovidom-19, pošasti koja je zadesila svijet. - Cijeli svijet je bio u prilici da posmatra kako 3D štampa pomaže u borbi protiv kovid-19 pandemije. Javila su se razna rješenja iz raznih zemalja, od 3D štampanih maski do zaštitnih vizira. Sve ove zemlje dobile su podršku za svoj istraživački rad kroz razne grantove, a softverske fajlove su učinile dostupnim - „open akses“ za sve one koji su u prilici da ih štampaju. Zato a i zbog velikog iskustva sa aditivnom manufakturom koja se popularno naziva 3D štampa, mi smo odlučili da napravimo plan istraživanja vezan za materijale koje ćemo koristiti za izradu 3D štampanih maski, kao i specijalan dizajn ovih maski. Kao rezultat projekta očekujemo jedinstveni proizvod po kojem će Crna Gora biti prepoznata u borbi sa ovom pošasti koja je zadesila svijet kazala je Đukanović našoj redakciji. Više od 75 odsto budžeta ovog projekta koje je podržalo Ministarstvo nauke Crne Gore čini eksperimentalna oprema - 3D štampač sa dvije glave, 3D skener, laserksa mašina za rezanje, termalna kamera... koja je od izuzetnog značaja za naučno istraživački rad na Elektrotehničkom fakultetu. Ali će biti od velike koristi i za sve buduće generacije studenata koji će je koristiti i u okviru laboratorijskih vježbi. - Do sada smo, takođe kroz projekat podržan od Ministarstva nauke, dobili jedan 3D štampač, ali jednostavnih karakteristika i koji je zahtijevao jako dugo vrijeme za štampu. Ipak, to nas nije omelo da organizujemo izložbu studentskih 3D štampanih radova

Naša ideja je da softversko rješenje 3D štampane maske, koja će bojom registrovati temperaturu osobe koja je nosi, bude dostupno svima preko interneta kao „open akses rizors“ sa uputstvima kako se štampa i od kojih materijala. To će biti mali doprinos Crne Gore na svjetskom nivou - kaže dr Milena Đukanović

Preko robota do Brisela Đukanović kaže da je do saradnje sa Univerzitetom Vrije iz Brisela došlo preko zajedničkog projekta COST CA16116 - Wearable Robots for Augmentation, Assistance or Substitution of Human Motor Functions. - Upoznati smo sa radom kolega iz Brisela kroz razne zajedničke sastanke i radionice. Takođe, na osnovu ovog projekta nedavno je završen i nacionalni projekat „Crnogorski nosivi roboti“ podržan od Ministarstva nauke za period 2018-2020. Oba ova projekta pored elektronike, baziraju se u velikoj mjeri na aditivnoj manufakturi. Kada smo saznali za njihove rezultate tokom kovid-19 pandemije, a i zbog prethodne uspješne saradnje, odlučili smo da ih odmah kontaktiramo objasnila je profesorica Đukanović.

u ovoj godini podržanu od Ministarstva nauke, UCG, Ministarstva prosvjete Kine i Amabasade Kine - objašnjava profesorica i dodaje da zahvalnost duguje pored Ministarstva nauke koji finansira najveći dio projekta i Univerzitetu Crne Gore, kao i Naučno-tehnološkom parku Crne Gore na sufinansiranju.

DO KRAJA OKTOBRA

Đukanović kaže da će odmah nakon nabavke opreme i testiranja filamenata, ali i završenog softverskog dizajna 3D štampane maske, krenuti sa 3D štampom u većem broju. - Planirano je da projekat traje do kraja oktobra tekuće godine, tako da će ovo ljeto za nas i naše partnere biti radno. Naša ideja je da softversko rješenje ove maske takođe bude dostupno svima, što će biti mali doprinos Crne Gore na svjetskom nivou - objašnjava ona. Pored Naučno-tehnološkog parka, nacionalni partner je i Klinički centar Crne Gore. - Na projektu radi najveći broj mladih istraživača, postdoktorand dr Jovana Jovanović, kao i doktorandi Milovan Roganović i Radivoje Drobnjak. U okviru mentorskog rada bićemo zaduženi ja i direktor Kliničkog centra, dr Jevto Eraković, a na projektu smo angažovali i eksterne eksperte, među kojima je i čuveni profe-

sor Bram Vanderborght sa Univerziteta Vrije iz Brisela. Upravo je on odgovoran za alternativno rješenje hitne maske koju čini ronilačka maska sa 3D štampanim nastavcima i koja je distribuirana većini belgijskih bolnica- pojašnjava profesorica. Na pitanje da li će neko imati ekskluzivno parvo na proizvodnju Đukanović kaže da nauku i naučna istraživanja smatra prije svega plemenitim aktivnostima, a posebno u situacijama kada je cijela planeta u opasnosti. - Ideja je da softversko rješenje učinimo dostupnim svima preko interneta kao „open akses rizors“ sa konkretnim uputstvima kako se maska štampa i od kojih materijala - kazala je profesorica. Ona podsjeća da je 3D štampanje pokazalo značajan napredak u zdravstvenoj industriji u posljednjih nekoliko godina i njegov puni potencijal vidljiv je kroz rješenja za pandemiju kovid-19 sa otvorenim prostorom za poboljšanja u pogledu novog dizajna, različitih materijala, veličine, brzine, strukturalne čvrstoće itd. - Naš cilj jeste rješavanje ovih izazova i dublje upoznavanje sa crnogorskim zdravstvenim sistemom kroz partnerstvo sa Kliničkim centrom koje će testirati i odobriti efikasnost

ovog modela. Trenutna zamisao je da bude namijenjena profesionalnoj upotrebi bolničkog osoblja koje radi u reanimaciji, kao i osobama u karantinu - ističe Đukanović.

DVA ISTRAŽIVANJA

Ovaj projekat obuhvata dva dijela istraživanja - različite vrste filamenata. - Tokom prvog dijela istraživanja testiraćemo osjetljivost trobojnog filamenta na promjenu temperature što će rezultirati 3D štampanim indikatorom za promjenu boje koji će dati tačne vrijednosti tjelesne temperature. To je posebno važno ako vizuelizujemo doktore i medicinsko osoblje koje radi sa inficiranim pacijentima, a nema vremena da mjeri sebi temperaturu toliko često - kaže profesorica. U ovu analizu biće, dodaje ona, uključeni efekti materijala na izblijeđivanje boje pri izlaganju dnevnom svijetlu, u različitom vremenu i pri različitom intenzitetu izlaganja. - Ovaj indikator bi bio postavljen daleko od dijela za disanje i filtera u novom dizajnu maske, a istraživanje će tačno pokazati koji dio maske je najbolji za indikator koji će biti ugrađen objasnila je ona. Drugi dio istraživanja uključuje različite vrste ispitivanja PLA filamenata od kojih je napravljen ostatak maske. - Smatramo da se zagrijavanjem PLA materijala može postići i do 40 odsto veća izdržljivost i čvrstoća, dok će se dimenzije zagrijanog modela neznačajno smanjiti. U zagrijani PLA model maske ubacili bismo prvi dio koji bi nam dao informacije o temperaturi osobe koja nosi masku. Ovi podaci doveli bi do efikasnije 3D štampe, manjih količina potrošenog materijala i bržeg štampanja, što bi bilo od velike važnosti, jer smo u prethodnom periodu i mi i sve ostale zemlje bile u deficitu sa filamentima - objasnila je Đukanović za Pobjedu. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Na ponos potomcima

Na primjeru moga sela Zagreda ukratko ću pokazati što su preci ostavili nama, njihovim potomcima, sa akcentom na događaje vezano za Ostrog i Nikšić. Navodim ova dva mjesta jer su se tamo, i u Ostrogu i Nikšiću, prilikom vjerskih obreda čule uvrede, psovke, neistine iz prošlosti i sadašnjosti i niz toga što se ne uklapa u priču i djelo predaka Često se ovih dana na raznim skupovima, u medijima i na društvenim mrežama čuju neistine, psovke i teške riječi. U ne tako davnoj prošlosti, za mnogo manje uvredljive riječi padale su i glave i dolazilo je do većih tragedija. U narodu je bio poznat komentar takvih događaja „ubi ga teška riječ“. Da su moralne norme iz tog perioda danas na snazi,takve retorike bi bilo neuporedivo manje. Koliko je bila važna riječ u Crnoj Gori govori i poznata izreka ,,ljudi se vežu za riječ, a volovi za rogove“. Zašto danas ovakvo stanje prolazi bez većih posljedica i otkud toliko mržnje, neistina i teških riječi? Jedan od razloga može biti što ljudi rezonuju da dobar dio vokabulara služi za jednokratnu upotrebu, odnosno za lične ili političke interese, a u svakom slučaju nije u interesu ni naroda, ni države. Često koketiranje vlasti sa crkvenim zvaničnicima na ekonomskoj i političkoj osnovi, ostavilo je ogromne posljedice pa se odražava i na povjerenje građana. Naročito je poznata praksa optuživanja među državama, koja obično traje dok se ne završe izbori, a onda se naglo promijene odnosi i stanje ocjenjuje ,,nikad bolje“. I tako od izbora do izbora, u nedogled. Međutim, postoje i oni koji istinski misle kako govore, pa zahtijevaju ozbiljan prilaz razgovoru, pristup informacijama, bez tenzija i političkog populizma. Siguran sam da loše ponašanje, vulgarizaciju i netačno saopštavanje činjenica nijesmo naslijedili, ni naučili od naših predaka. Na primjeru moga sela Zagreda (dva kilometra od Danilovgrada - žive Popovići, Burići, Kaluđerovići i Domazetovići) ukratko ću pokazati što su preci ostavili nama, njihovim potomcima, sa akcentom na događaje vezano za Ostrog i Nikšić. Navodim ova dva mjesta iz razloga što su se prilikom vjerskih obreda, i u Ostrogu i Nikšiću, čule uvrede, psovke, neistine iz prošlosti i sadašnjosti i niz toga što se ne uklapa u priču i djelo predaka. Dakle, u selu su mošti Svetog Vasilija Ostroškog prilikom prenosa na Cetinje, u strahu od Turske najezde, dva puta bile čuvane u jednoj od dvije crkve koje je osveštao Sveti Petar Cetinjski nakon bitke na Martinićima 1796. godine. Zajedno sa ljudima sa Cetinja, Zagređani su nosili i čuvali mošti Svetog Vasilija. Prilikom oslobođenja Nikšića, dosta Zagređana je učestvovalo u bitkama, a imena nekoliko poginulih uklesana su u Nikšićkom manastiru. Vjerovatno da je ukupan doprinos Zagređana uticao i na odluku da, poslije oslobođenja Nikšića, dobiju Mokru Njivu, jedno od najljepših mjesta u Nikšiću. Na manastirskom grobilju u Nikšiću sahranjeno je dosta ljudi iz Zagrede, a i jedan koji je bio osuđen od četničkog suda Draže Mihailovića na smrt, iako nije bio ni komunista ni partizan. Poznata je bila činjenica da se taj čovjek uvijek zalagao za autokefalnu Crnogorsku crkvu. Na sjednici Ostroške skupštine, februara 1942. godine, kao preteče AVNOJ-a, učesnik i potpisnik Deklaracije bio je i Vido Burić iz Zagrede, kasnije izabran za člana AVNOJ-a, a poginuo sa sinom, na Sutjesci. Interesantno je pomenuti da je dvadesetih godina prošlog vijeka Burić, iako je bio učesnik Božićne pobune, pobijedio dva puta protivkandidata Vukotića sa Čeva, na izborima za predsjednika opštine Čevo. Poznata je činjenica da su sva obilježja iz Drugog svjetskog rata u Ostrogu bila često skrnavljena. Nekoliko puta sa zvaničnih skupova iz Danilovgrada upućivane se kritike na ovu temu nadležnim organima. Ovo je nekoliko podataka iz prošlosti vezano za Ostrog i Nikšić, pa koristim priliku da ukažem i na još neke događaje iz bliže prošlosti sa osnovnim načelom borbe protiv svakog okupatora, odnosno borbe za slobodu i humanost. Iako je selo svega oko 10 km daleko od teritorije koja je bila pod turskom upravom, Zagreda je sve vrijeme bila slobodna sa svojom vlašću i životom koji su oni uređivali. Poslije Podgoričke skupštine i ulaska Srba u Crnu Goru, Zagređani su učestvovali u Božićnoj pobuni 1919. godine. U bitkama oko Cetinja poginula su trojica Zagređana. Preživjeli oficiri, uglavnom, nijesu prihvatili čin u novoj državi i vratili su se zemljoradnji i stočarstvu. Početkom Drugog svjetskog rata, tačnije 17. 02. 1942. godine, Italijani su krenuli sa kažnjavanjem stanovnika sela zbog svakodnevnih prvokacija od strane mještana. Nakon žestokih borbi uz pomoć i susjednih sela, Italijani su razbijeni i nikad više nijesu pokušavali zauzeti selo. U odbrani sela poginulo je sedam boraca. Prilikom odstupanja Njemaca 1944. godine preko Zagrede, uz dobru organizaciju i pripremu sa Dalmatinskom brigadom, Njemci su razbijeni. Ono na što smo posebno ponosni je da su starci, žene i djeca iskopali grobnice u kojima su sahranjena 74 Njemca, a da nikom nijesu skinuli čizme ili komad odjeće. Jedan mudri čovjek je skinuo odlikovanja i ratni dnevnik sa oficira i to sačuvao. Koliko smo ponosni na ratne pobjede, ne manje smo ponosni na ovaj civilizovani gest naših predaka. Kao što bi trebalo da ovakva tradicija trasira naše postupke, tako bi trebalo i da nas obaveže da i način međusobne komunikacije gradimo na istim vrijednostima. Sigurno ima još značajnih i poučnih primjera pojedinaca i događaja koji govore o hrabrosti i humanosti iz prošlosti sela čija imena ovom prilikom neću navoditi jer bi to zahtijevalo mnogo prostora, poput onih opisanih u knjizi Čevske priče–B. Vujović. Takođe, ovakvih i sličnih primjera ima mnogo u Crnoj Gori i sa njima treba upoznavati mlađe generacije. Dakle, suština je u pravilnom tumačenju prošlosti na koju se pozivamo, a mi nasljednici smo dužni da cijenimo, na pravi način, ono što je najvažnije i što nam je ostavljeno u nasljeđe da odbranimo i sačuvamo. Veselin POPOVIĆ

Serijal Pobjede

Neđelja, 14. jun 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

San, košmar, java » Piše: Andrej NIKOLAIDIS

Iz nekog razloga, a posve krivo, ljudi misle da je ono što je očigledno – istina. Sjećate li se kako su, kada je počelo zamašeteljstvo sa korona virusom, mnogi ,,pametni i knjiški ljudi“ najavljivali veliku promjenu. Otvoriš novinu: eno ga stručnjak koji veli kako ,,svijet više neće biti isti”. Meni se pak činilo kako je virus, očito, izmijenio našu dnevnu rutinu, no da je očito idiotski na osnovu toga zaključiti kako će promijeniti i svijet. Tim prije što znamo da promjene često ne stižu sa bljeskom i eksplozijom, nego nezapaženo. Ne sa velikim pokretima masa, nego sa individualnom odlukom, donesenom u samoći. Ne maršom kroz srušene kapije utvrde, nego skliznuvši kroz napuklinu na bedemu. Ako kroz rupu na zidu prolazi zrak svjetla, smokva tu može nići. Za promjenu je ponekad potrebno i manje. Recimo san, recimo godine 312. Junak ove priče je naš čoek, Nišlija - Konstantin, jedan od tetrarha koji u to doba vladaju Rimskim carstvom. Konstantin upravlja Galijom, Španijom i Engleskom. Trebao bi vladati i Italijom, no tu stoluje Maksencije, uzurpator. Konstantin želi ono što je po pravu njegovo. Sa vojskom stiže pred Rim. Tu će usniti čudan san: njemu, paganinu, hrišćanski bog obećao je pobjedu i Carstvo. Pokazao mu je krst i poručio: pod ovim znakom ćeš pobijediti. Kada je kod Milvijskog mosta Konstantin porazio i ubio Maksencija, njegovi

Promjene često ne stižu sa bljeskom i eksplozijom, nego nezapaženo. Ne sa velikim pokretima masa, nego sa individualnom odlukom, donesenom u samoći. Ne maršom kroz srušene kapije utvrde, nego skliznuvši kroz napuklinu na bedemu. Ako kroz rupu na zidu prolazi zrak svjetla, smokva tu može nići. Za promjenu je ponekad potrebno i manje

Četrdeset pet godina je koljački, kvislinški bašibozuk sanjao svijet po svojoj mjeri. Onda je, sa padom komunizma, došao u priliku da san ostvari. I šta su stvorili za trideset godina raspada svega pristojnog, razumnog i etičkog? paganski vojnici na štitovima su nosili hristogram, znak koji je, vele, usnio. Dvanaest godina kasnije, sanjar je ujedinio carstvo i stvorio hrišćanski svijet. U trenutku kada se Konstantin preobratio, svega pet do deset posto stanovništva carstva bili su hrišćani. Zbog toga je Bury tvrdio ,,da je vjerska revolucija koju je 312. godine izveo Konstantin moguće najodvažniji čin koji je ikada poduzeo neki autokrat, s prezirom prkoseći mišljenu većine svojih podanika“. Tako je, upkos ogromnoj većinskoj volji stanovništva, najprije Rim, potom i Zapad – postao hrišćanski. Postali bi oni, vjerovatno, hrišćanski i bez ,,Konstantinovog sna“, no to bi se desilo znatno kasnije. Da je Konstantin organizovao demokratski referendum o uspostavi hrišćanstva kao državne religije, dobio bi za to otprilike jednak procenat glasova kao Zakon o legalizaciji istopolnih brakova na zamišljenom referendumu u Mrtvom dubokom. Znam šta ćete mi reći: da Konstantin nije želio Maksencijevu smrt i svoj prijesto, ili da je Maksencije krepao od ciroze jetre a Konstantin svoje uzeo bez ra t a , n e b i o n s a n j a o hrišćanskog boga koji mu je obećao trijumf i vlast. Da je Konstantin bio pekar i usnio boga, on bi od sjutradan, po božijem receptu, pravio najbolji panis candi-

Otkako sveštenici brinu o njihovim dušama, ljudi su, prosto, postali gori i još gori. Da li zaista postoji neko ko misli da smo svi mi bolji ljudi danas, kada se gotovo sto posto stanovništva izjašnjava kao religiozno, nego onda kada smo bili ateisti? dus u Rimu. Pomeo bi konkurenciju i dobro udao kći, no teško da bi zbog toga carstvo postalo hrišćansko. Drugo je poenta ove priče: kad nam se učini da svijet nije isti kao prije, možda je to zbog virusa, možda zbog 5G mreže ili zbog sloma ekonomije. A možda je, nikad ne znaš što će pisati u istorijskim knjigama koje će biti tiskane nakon tvoje smrti, neko nešto sanjao.

Neki se snovi, kao Konstantinov, ostvare, a neki, kao onaj Martina Lutera Kinga – ne. I šezdeset godina nakon doktor Kingovog sna o slobodi i jednakosti, policija njegov narod na američkim ulicama ubija kao krvi žedni lovci nesretne životinje na safariju. Čini se kako ostvarenje sna ne zavisi toliko od njegovog sadržaja, koliko od količine novca i oružja kojom sanjalac raspolaže. Podržan sa dovoljno materijalne baze, san postaje – ideja, pogon. Kao što znamo, i košmar je vrsta sna. Iz košmarnih snova rađaju se košmarne ideje, a iz njih košmarne posljedice. Recimo: četrdeset pet godina je koljački, kvislinški bašibozuk sanjao svijet po svojoj mjeri. Onda je, sa pa-

dom komunizma, došao u priliku da san ostvari. I šta su stvorili za trideset godina raspada svega pristojnog, razumnog i etičkog? Korumpirane, opljačkane, osiromašene poludržave-poluteritorije čiji najugledniji književnici govore o ,,trodimenzionalnom Draži Mihailoviću“ i napuštaju spisateljske udruge kada se ove suprotstave ogavnim misama za pale ustaše; čiji pjevači koncerte počinju fašističkim pozdravom a reperi sanjaju da će se dogodine probuditi u Prizrenu; čiji sudovi rehabilituju koljački ljudski otpad; zemlje čijim ulicama vladaju navijačke paravojske, crne trojke i narko klanovi sa čijim se hitmanima prisno druže djeca ,,državnika“. A sve je to počelo tako što se u naša društva na velika vrata vratila ,,vjera“. Bez crkve ne bi bio moguć ni nacionalizam niti neofašizam ni kod Srba ni kod Hrvata, niti bi bez sljedbenika Muslimanskog bratstva Bošnjaci u Bosni uspjeli iznjedriti najtuplju, najnesposobniju, ideološki najimpotentniju - ni tamo ni ovamo, no malo više tamo, onamo, ili pak ovamo - političku elitu u konkurenciji ovdašnjih u nisku dragulja poredanih retardiranih elita. Otkad su vjerske zajednice

postale dominantna društvena sila, koja brine o takozvanim stvarima ljudske duše, moralu i istini, ovdje je sve otišlo u tri lijepe. Da vidimo šta smo imali otkako su se oni na velika vrata vratili u središte društvenog života: ratove sa najgorim ratnim zločinima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata; sistematsku pljačku svega što nije vezano za nebo, takozvanu ,,prvobitnu akumulaciju kapitala“ i ,,tranziciju“; uništenje obrazovane, skeptične i kritičke srednje klase i njeno pretvaranje u osiromašenu amorfnu mas u s u j ev j e r n o g m e s a ; rečenu rehabilitaciju fašizma i sistematsko unižavanje antifašizma; drogu, kriminal i prostituciju na svakom ćošku, uključujući tu i televizijske programe kuća koje su medijski branitelji crkve i nacionalizma koji ona propovijeda... Otkako sveštenici brinu o njihovih dušama, ljudi su, prosto, postali gori i još gori. Da li zaista postoji neko ko misli da smo svi mi bolji ljudi danas, kada se gotovo sto posto stanovništva izjašnjava kao religiozno, nego onda kada smo bili ateisti? Misli li neko, doista, da je ovo društvo, ovaj ekskrement negdašn-

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… jeg našeg društva, po bilo čemu bolje, moralnije, ako volite tu riječ – humanističkije od onoga koje je ovdje postojalo za ateističkog zemana? Kako to da sad, kad smo ,,vjerujući“, ne smijemo pustiti dijete na ulicu, a bogami ni u bogomolju, a djeca su nam se slobodna, sigurna i sama igrala za vrijeme ,,bezbožništva“? Kako to da vam sada, kad su vam susjedi svi od reda dobri vjernici, ne pomažu ni blindirana vrata, a nekada ste, u društvu ateista, spavali vrata nezaključanih ili širom otvorenih? Kako to da sada jer ne znate hoće li čovjeka za stolom kraj vašeg ubiti snajper ili metak ispaljen iz blizine - ne smijete popiti kafu u centru grada sred dana, dok tuku crkvena zvona i zove ezan, a nekada ste, sred crnoga ateizma, mogli zanoćiti na klupi u parku? Kako to da ste bližnje svoje, dok ste bili ateisti, voljeli? Kako to da ste bližnje, kad ste postali religiozni, poklali i raselili?

Intervju

Neđelja, 14. jun 2020.

Emir Hadžihafizbegović, glumac i direktor sarajevskog Kamernog teatra » Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ U okviru festivala Regionalna unija teatara (RUTA), čiji je domaćin ove godine bilo Gradsko pozorište Podgorica, crnogorska publika je, među pet najboljih predstava iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, imala priliku da vidi i predstavu Kamernog teatra iz Sarajeva Sjećaš li se Doli Bel, koju je, po romanu Abdulaha Sidrana, režirao beogradski reditelj Kokan Mladenović. Jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i jugoslovenskih glumaca i direktor sarajevskog Kamernog teatra Emir Hadžihafizbegović u Mladenovićevoj predstavi igra Mahmuta Zolja, ulogu koju je, u kultnom filmu Emira Kusturice, svojevremeno odigrao velikan crnogorskog i jugoslovenskog glumišta Slobodan Aligrudić. Treba li reći – maestralno! Ekskluzivni intervju sa Emirom Hadžihafizbegovićem započinje njegovim osvrtom na susret sa crnogorskom publikom. „Veoma sam sretan zbog toga što sam u Podgorici, sa ansamblom sarajevskog Kamernog teatra, 4. marta ove godine odigrao predstavu Sjećaš li se Doli Bel. Bilo je sjajno, dugo nismo dobili takve ova-

Bosni se ponov cije: gotovo punih pet minuta publika je stajala i pljeskala, iskazujući poštovanje kako Kamernom teatru, tako i piscu Abdulahu Sidranu i reditelju Kokanu Mladenoviću“, kaže proslavljeni bosanskohercegovački glumac. „Nadamo se da ćemo ovu veliku predstavu uskoro igrati i na Cetinju, u Zetskom domu, zatim u Baru i Ulcinju.“ POBJEDA: Ne igrate prvi put pred crnogorskom publikom? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Ne. U Crnoj Gori sam do sada odigrao mnogo predstava, iz vaše zemlje nosim velike i značajne pozorišne i filmske nagrade: nagrada za najboljeg glumca na Festivalu glumca u Nikšiću, tri „Zlatne mimoze“ na Filmskom festivalu u Herceg Novom, kao i nagradu festivala Mojkovačka filmska jesen. Kamerni teatar iz Sarajeva je, u okviru svoje regionalne i svjetske turneje, sa našom kultnom predstavom Žaba svojevremeno gostovao i u Crnoj Gori. Nastupao sam i na Budva grad teatru sa predstavom Koštana, u režiji Kokana

Zgražavamo se nad činjenicom da se, nakon užasa koji smo preživjeli, iz beogradskih i zagrebačkih kuhinja Bosni ponovo gura prst u oko relativiziranjem ili, ako hoćete, ismijavanjem onoga kroz što smo prošli devedesetih. Ipak, crno nikada ne može biti bijelo, baš kao što dželat ne može držati lekcije žrtvi Mladenovića. Najzad, među crnogorskim glumcima imam mnogo prijatelja, među kojima su Mladen Nelević, profesor Bora Stjepanović, Bane Popović, Emir Ćatović, Mima Karadžić… POBJEDA: Često u intervjuima pominjete predstavu Kamernog teatra Žaba. Ima li smisla kazati da Vas je uloga u toj predstavi i istoimenom filmu donekle obilježila kao glumca? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Ima. Moram najprije reći da je predstava Žaba obesmislila tlapnje o tome da balkanske teme nisu razumljive gledaocima izvan naše regije. Veliku i pravu umjetnost na isti način razumiju gledaoci u svim filmskim i teatarskim dvoranama svijeta. Uostalom, koliko smo se puta mi sa Balkana oduševljavali endemskim japanskim filmom, Kurosavinim Rašomonom ili Sedam samuraja, skandinavskim Prizorima iz bračnog života Ingmara Bergmana ili filmovima i knjigama koje stižu iz Latinske Amerike?! Na isti način je i naša Žaba univerzalna priča o sudbini čovjeka koji je preživio rat i kojeg drma kako posttraumatski sindrom, tako i problemi tranzicijskog društva. Sudbina glavnog junaka Žabe veoma je slična onome kroz šta sam prošao tokom brutalne velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Rijetko se kad na sceni na taj način sudare fikcija i realnost, pa mogu slobodno reći da u najvećem dijelu Žabe zaista igram sebe. POBJEDA: Kako? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Tokom velikosrpske agresije na Bosnu, bio sam pripadnik

Pamtim i veoma poštujem dolazak mitropolita CPC Mihaila u Srebrenicu POBJEDA: Ove se godine navršava četvrt vijeka od genocida u Srebrenici. Toj će komemoraciji, kako je najavljeno, prisustvovati i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Ako je Milorad Dodik prije nekoliko mjeseci stavio veto na dolazak crnogorskog predsjednika u Sarajevo, kako će onda… HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Pustite, molim Vas, Milorada Dodika i njegovo gedžovansko primitivno ponašanje! Predsjednik Milo Đukanović uvijek je dobrodošao i u Sarajevo, i u Srebrenicu, i u Bosnu. Kada već govorimo o obilježavanju genocida u Srebrenici, moram da Vas podsjetim na dolazak u Potočare Crnogorca koga veoma poštujem. POBJEDA: Kojeg Crnogorca? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Mitropolita Mihaila. Njegov dolazak u Srebrenicu, poklanjanje žrtvama genocida, njegove ljudske poruke Bosni i Bosancima civilizacijska su matrica koju zakržljale psihologije nikada nisu i neće savladati. „Ne pristajem na kraj čovjeka“, rekao je Viljam Fokner u svojoj čuvenoj besjedi nakon što mu je uručena Nobelova nagrada. Imam utisak da je upravo to poruka crnogorskog mitropolita, koga ću, nadam se, kada sljedeći put dođem u Crnu Goru, imati čast upoznati. Scena iz predstave ,,Sjećaš li se Doli Bel“

Armije BiH. Iz tog sam rata izašao opterećen mnoštvom trauma. Veliki dio moje rodbine ubijen je u genocidu u Srebrenici... Moji su roditelji porijeklom iz Srebrenice; u Tuzlu, gdje sam rođen, doselili su se 1955. godine. U ratu sam izgubio majku, najbolji prijatelji su mi ginuli od snajpera i granata. Ti gubici, ta stradanja meni bliskih ljudi umnogome su obilježila moj život. Ne znam koliko će on još trajati, ali nema dana da mi ispred očiju ne prolete lica tih ljudi ili prizori sreće našeg zajedničkog odrastanja. Lik Zeke koji tumačim u Žabi metafora je i fizički i duševno ranjenih ljudi, prinuđenih da životare u besmislu u kojem su se našli nakon velikosrpske agresije na BiH. POBJEDA: Da li Vam je kao glumcu sa tom vrstom životnog i ratnog iskustva bilo lakše da uđete u lik Zeke? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Jeste. Mislim da je gluma spoj božjeg dara, školovanja na akademiji i životnog iskustva. Iskustvo borbe za odbranu moje zemlje od agresije pomoglo mi je, kažem, da kao glumac razumijem određena psihološka stanja junaka koje sam tumačio. Istovremeno, sve to je suviše bolno i traumatično i sve manje želim i mogu govoriti o tome. Pogledate sudbinu Sarajeva: grad u srcu Evrope, iz kojeg se za pet ili šest sati vožnje stiže do Beča i Budim-

pešte, gotovo je četiri godine bio pod snajperima i granatama, bez struje i vode. Tokom srpske opsade grada, ubijeno je jedanaest hiljada civila, od čega hiljadu i šest stotina djece do četrnaest godina. To je strašno! POBJEDA: Hoće li i kada Bošnjaci konačno izaći iz uloge žrtve, pitanje je koje često postavljaju agresori na BiH. Kako to razumijete? Otkud taj cinizam? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Kada argument kao dio polemike pogine i postane beznačajan, onda je društvo u kojem je moguć ovakav cinizam sasvim sigurno na putu besmisla. U tom su društvu istinu, etiku i estetiku zamijenili petparački spektakli i rijaliti programi. Dominira laž, lažne vrijednosti. Vlasnici opskurnih medija, čiji urednici i novinari patološki mrze druge i drugačije, doživljavaju svoje zvezdane trenutke. Narod kojem pripadam ne živi u kultu žrtve, to je prijesna laž. Uostalom, kako pobjednik može uživati u ulozi žrtve?! Mi smo pobjednici! Iako je BiH sastavljena od dva entiteta, ideja Bosne nije srušena. Zastava naše jedinstvene države viori se na Ist Riveru; naše sportske reprezentacije igraju pod istim grbom, pod istom zastavom na svjetskim i evropskim prvenstvima; naša se himna intonira na različitim sportski, kuturnim i političkim događajima; svi putujemo sa bosanskih pasošem; imamo zajedničku Amriju BiH sa devet hiljada vojnika…

Zašto bismo, dakle, mi živjeli u kultu žrtve?! Sa druge strane, kao narod koji je iz rata izašao kao pobjednik, koji je uspio da odbrani svoju državu i njene civilizacijske, kulturne i političke vrijednosti, mi se, draga moja Tamara, i te kako sjećamo strašnih stvari koje su nam učinjene. Istovremeno, zgražavamo se nad činjenicom da se, nakon užasa koji smo preživjeli, iz beogradskih i zagrebačkih kuhinja Bosni ponovo gura prst u oko. POBJEDA: Kako? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Relativiziranjem ili, ako hoćete, ismijavanjem onoga kroz što smo prošli devedesetih. Ipak, crno nikada ne može biti bijelo, baš kao što dželat ne može držati lekcije žrtvi. To ne biva. Dželat se može sramiti i moliti za oprost. Bosna i Hercegovina ima sve preduslove da postane uređena, razvijena i sretna zemlja. Uvijek odvajam „veliku“ politiku od malog običnog čovjeka. Kada govorim o Srbiji, govorim o njenim političkim elitama koje trideset godina nikako da izađu iz narativa „ugroženih Srba“. Kada kritikujem Hrvatsku, kritikujem politiku službenog Zagreba, a ne ribara sa Hvara, ugostitelja iz Rovinja ili pekara iz Osijeka. POBJEDA: Bez podrške „nedužnih civila“, Hitler nikada ne bi došao na vlast, kaže Encensberger. Bez ribara iz Rovinja, ugostitelja iz Osijeka ili Novog Sada, Slobodan Milošević kao vinovnik ratova devedesetih i Franjo Tuđman kao

Intervju

Neđelja, 14. jun 2020.

vo gura prst u oko

njegov sparing partner, ne bi došli na vlast. Obojica su, pritom, krajem osamdesetih srpskim i hrvatskim građanima izložili svoje ratne ciljeve. HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Imate pravo. Međutim, moramo se sjetiti da su mnogi bili žrtve manipulacije. „Mene ne čudi uspon Hitlera; čudi me šutnja običnih Njemaca“, govorio je Albert Ajnštajn. Najznačajnije odluke u istoriji svijeta donošene su u veoma uskim krugovima. Ne vjerujem da je Milošević pitao srpski narod hoće li svog nekadašnjeg prijatelja Ivana Stambolića zakopati u jamu na Fruškoj gori i zaliti ga živim krečom, da li će u centru Beograda ustrijeliti Slavka Ćuruviju. Neophodno je, dakle, napraviti razliku između državnih odluka koje inkliniraju fašizmu, koje se odnose na tiraniziranje drugih naroda, a za koje je direktno odgovorna politika, ne ribar iz Rovinja. POBJEDA: Milošević je 1989. na Gazimestanu jasno izložio svoj ratni plan, nakon čega su ga građani Srbije masovno podržali. Pa, Beograđani su bacali cvijeće na tenkove JNA koji su išli da ruše Vukovar. Nemojte mi samo reći da tim ljudima nije bilo jasno da je krajnje ishodište te zločinačke politike i opsada Sarajeva i etničko čišćenje na Kosovu i Ivan Stambolić u jami na Fruškoj gori i, ako baš hoćete, ovo što danas gledamo. „To je isti metak“, kazao je



Moji su roditelji porijeklom iz Srebrenice; u Tuzlu, gdje sam rođen, doselili su se 1955. godine. U ratu sam izgubio majku, najbolji prijatelji su mi ginuli od snajpera i granata. Ti gubici, ta stradanja meni bliskih ljudi umnogome su obilježila moj život. Ne znam koliko će on još trajati, ali nema dana da mi ispred očiju ne prolete lica tih ljudi ili prizori sreće našeg zajedničkog odrastanja

Srđa Popović. HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Veliko je pitanje ko sve i na koji način posljednjih trideset godina komanduje našim sudbinama i životima. Možda bi ponovo trebalo pročitati knjigu Dogovoreni rat sarajevskog novinara Seje Omeragića, koja se uporno sklanja iz izloga knjižara, a u kojoj možete naći autentične transkripte dogovora Miloševića i Tuđmana o tome kako će dijeliti Bosnu. POBJEDA: BiH, kažete, ima predispozicije da živi srećno i normalno. Živi li tako? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Ne živi. Zašto? Zato što je odnos Beograda prema Bosni i regiji ostao nepromijenjen:

to je Miloševićeva politika devedesetih. Koliko je puta predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik stao ispred predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kazao da je Bosna izmišljena država, da će se RS i Srbija sjediniti u jednu državu? Koliko puta?! Što za to vrijeme radi Vučić? Najmješta naočare zamišljen kao da čita Maksa Vebera; ponavlja da priznaje teritorijalni integritet Bosne, ali ne pominje njen suverenitet. Što je bezobrazluk bez presedana. Da misli dobro Bosni, Vučić bi barem jednom prekinuo šovinističke tirade đilkoša iz Laktaša, ne bi šutio. Od 1995. Bosna na sebi nosi nametnutu luđačku košulju, koja se zove Dejtonski sporazum. Samo je u takvoj BiH moguće da studentski dom na Palama nosi ime ratnog zločinca Radovana Karadžića, a da se u zapadnoj Hercegovini neometano slave ratni zločinci, u Hagu pravomoćno presuđeni za udruženi zločinački poduhvat. Kada je o Bosni riječ, razgrađujući, destruktivni tonovi jednako stižu i od strane Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i od strane tobožnjih socijaldemokrata Milorada Dodika. Pritom, uporno se pokušava nametnuti pogubna „simetrija“ iz devedesetih: MiloševićTuđman-Izetbegović isto su što i Dodik-Čović-Bakir Izetbegović. Nisam advokat Bakira Izetbegovića… POBJEDA: Ali…? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Ali se Bakir Izetbegović za-

laže za jedinstvenu BiH, uz poštovanje svih sloboda i ljudskih prava. Ta politika je u skladu sa politikom Brisela. U Bosni dvije destruktivne politike uživaju potporu Beograda i Zagreba. I gdje je onda tu „simetrija“?! Bosanskohercegovački pravoslavci, katolici i muslimani neće i ne mogu živjeti u društvu sreće i blagostanja sve dok se te politike ne promijene. POBJEDA: Zbog čega ste Dejtonski sporazum nazvali „ludačkom košuljom“? HADŽIHAFISBEGOVIĆ: Nisu Bosanci i Hercegovci izmislili dva eniteta, tri člana Predsjedništva, deset kantona, stotinu i dvadeset ministara; to je dio Dejtonskog sporazuma, koji u sebi sadrži konstrukcionu grešku. POBJEDA: U namjeri da konačno prekine rat, Zapad je žrtvu smjestio između dva dželata, prisilio ih da potpišu mirovni sporazum, u kojem nije definisano koje su dvije strane vodile osvajačke ratove u Bosni, a ko se branio. O tome govorite? HAHIZBEGOVIĆ: Naravno. Prošlo je četvrt vijeka od Dejtonskog sporazuma i neke stvari bi konačno morale biti promijenjene. U suprotnom, građani BiH nastaviće da nose luđačku košulju koju su im obukli stranci. Zbog čega se ne napravi Dejton 2, kojim bi se ova zemlja uredila kako Bog zapovijeda: da su svi građani ravnopravni i da ni jedan narod ne ostane oštećen i zakinut? Ne samo službeni Beograd, nego dijelom i opozicioni, uporno podgrijava stanje u kojem živimo. POBJEDA: Reditelj Kokan Mladenović je nedavno ponovio da Srbija neće imati budućnosti sve dok se srpska opozicija jasno ne distancira od vođe Dveri, koji Republiku Srpsku i Crnu Goru vidi kao dio Srbije. Čuje li se taj ljudski, humani glas Kokana Mladenovića i u vašoj predstavi Sjećaš li se Doli Bel? HADŽIHAFIZBEAGOVIĆ: Čuje. Naša predstava Sjećaš li se Doli Bel odraz je vremena u kojem živimo. U svakoj svojoj predstavi, u svakom javnom nastupu i intervjuu Kokan govori o problemima sa kojima se suočavaju naša društva. U tom smislu je i pozorište koje pravi angažirano. Uskoro ćemo u sarajevskom Kamernom teatru započeti probe nove predstave. POBJEDA: Koje? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Šindlerov lift, po istoimenom sjajnom romanu Darka Cvijetića. POBJEDA: Rado sarađujete sa Kokanom Mladenovićem? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Veoma rado. Obojica vjerujemo da su teatar i umjetnost u stanju mijenjati svijet. Ako nakon gledanja predstave Sjećaš li se Doli Bel, Žaba ili Mirna Bosna, jedan gledalac iz teatra izađe promijenjen na bolje, umjetnost je ispunila svoju misliju. Mali pomaci, sitnice čine savršenstvo.

Od devedesetih kukuričem, dosta je bilo! POBJEDA: Imali ste ne baš tako kratak izlet u politiku. Kako ste se snašli? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Vrijeme epidemije korona virusa za mene je bilo i vrijeme meditacije, razmišljanja i preslagivanja mnogih stvari, pa i vlastitog političkog angažmana. Bojim se da sam u politički angažman uletio prilično amaterski. Očito sam bio naivan, vjerovao sam da su strast, emocija i ljubav – dakle, sve ono što me kao glumca pokreće u umjetnosti kojom se bavim – važni i u politici. Grdno sam se prevario. Zato će moj dalji društveno politički angažaman, izuzev u smislu tematiziranja nekih pojava unutar kulturnih krugova, definitivno prestati. Siguran sam da je ovo posljednji intervju u kojem govorim o politici i političkim prilikama u regiji. Neka se tim temama bave političari. Od devedesetih kukuričem, zbog toga sam imao mnogo problema. Dosta je bilo! Neka drugi kukuriču. Kaže se da iskren čovjek uvijek govori istinu, a pametan samo u pravi čas. Uvijek sam bio iskren, što znači da sam za politiku manje pametan. Ne žalim zbog toga. Ali je, kažem, dosta bilo. Bosanskohercegovačkom društvu daću više nastavim li se baviti onim što najbolje znam, a to je gluma. POBJEDA: Ne samo bosanskohercegovačkom društvu. Vi ste i jugoslovenski i evropski glumac. Jeste li? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Jesam. Kao dobitnik značajnih evropskih glumačkih nagrada, među kojima i Zlatnog lava u Veneciji, ja sam svakako i evropski glumac. Kada je o Jugoslaviji riječ, znate… Često čujem kako o meni kažu da sam bosanski nacionalista, ali i da sam jugonostalgičar. Ovo „bosanski nacionalista“ odnosi se na ljubav prema svim građanima Bosne. Odlično, ne bunim se, neka ih. U Jugoslaviji sam završio osnovnu i srednju školu, upisao Akademiju, odigrao nekoliko filmova, oženio se i dobio sina. Dakle, realizirao sam se i kao umjetnik i kao porodični čovjek. Niko nije uspio uvesti embargo na uspomene, znate... Uspomena je naše privatno vlasništvo i sa njom radimo što hoćemo. Naravno, ne prizivam nekakva nova državna ujedinjenja, dobro mi je u Bosni; ipak, ne osjećam se strancem u Budvi, u Podgorici, Zagrebu, Beogradu, Nišu, Skoplju, Ljubljani, Prištini. Filmovi u kojima igram ne titluju se u Podgorici, Beogradu i Zagrebu, što je dobra osnova za blisku međusobnu saradnju.

Mnogo puta sam rekao, ali ću ponoviti: irsko društvo su posljednjih dvije stotine godina ključno determinirala petorica umjetnika – Džems Džojs, Semjuel Beket, Bernard Šo, Oskar Vajld i Bono Vox. U tom kontekstu možemo spomenuti i Crnu Goru. Često me, naime, pitaju zašto sam, poklanjajući se podgoričkoj publici nakon predstave Sjećaš li se Doli Bel, na scenu izašao u majici sa crnogorskim grbom. POBJEDA: Zašto ste izašli? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Zato što sam na taj način želio pokazati svoj odnos prema Crnoj Gori koja se istinski pokajala zbog učešća u jugoslovenskim ratovima devedesetih; prema Crnoj Gori koja ne dozvoljava da se na njenoj teritoriji zločincima iz Drugog svjetskog rata podižu spomenici; prema Crnoj Gori koja dosljedno podržava stabilnu, evropsku, multietničku BiH; prema Crnoj Gori Njegoša, Danila Kiša, Živka Nikolića, Branka Baletića, Andreja Nikolaidisa, Duška Ivanovića, Boše Tanjevića, Damira Radončića, Milorada Popovića, Refika Suljevića, Petra Kapisode, Petra Franetića, Zorana Živkovića, Ivana Vukovića, mog brata Miladina Šobića, sa kojim sam 1982. bio cimer u Sarajevu… Bio je to gest ljudske solidarnosti sa građanima Crne Gore koji bi, da su okolnosti drugačije, mogli biti žrtve one ratne politike što je iz Beograda

krenula na Bosnu devedesetih. Znam kako izgleda biti meta agresije susjedne države, na svojoj sam koži osjetio stradanje i patnju; duboko saosjećam sa svima koji su danas u sličnoj opasnosti. Zato sam obukao tu majicu. POBJEDA: Rekoste da u Kamernom teatru uskoro počinju probe Šindlerovog lifta. O kakvoj predstavi je riječ? HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: Kamerni teatar otkupio je roman Darka Cvijetića koji govori o stradanju ljudi u Prijedoru tokom rata u Bosni. Srebrenica je odavno postala simbol najstrašnijeg zločina nakon Drugog svjetskog rata. Baš kao i za Aušvic, za srebrenički genocid zna čitav svijet. Međutim, zvjerstva koja je počinila vojska Radovana Karadžića i Ratka Mladića u Višegradu, Foči, Goraždu, Prijedoru nijesu manja od srebreničkog. U Prijedoru je, naime, nesrpskom stanovništvu tadašnja lokalna srpska vlast naredila da, umjesto žutih, oko ruke nose bijele trake. U logorima u okolini Prijedora tih je dana ubijeno preko sedam hiljada ljudi, uključujući stotinu i pedesetoro djece. U jamu Tomašica ubijeno je i bačeno sedam stotina Bošnjaka, dijelom i Hrvata… To su užasne stvari. Darko Cvijetić piše o tome. Krajem januara 2021. naša će predstava u režiji i adaptaciji Kokana Mladenovića biti premijerno izvedena.

Svijet

Neđelja, 14. jun 2020.

Američki predsjednik najavljuje zaokret u vojnoj politici zemlje

nije svjetski policajac, ali „neprijatelji treba da budu na oprezu“. - Od sada kada se budemo borili, borićemo se da pobijedimo - poručio je Tramp.

Tramp: Okončavamo eru beskonačnih ratova VAŠINGTON – Predsjednik SAD Donald Tramp je u obraćanju diplomcima vojne akademije Vest point rekao da će njihov posao biti da brane američke interese, a ne da se bore u „beskonačnim ratovima“ u dalekim zemljama. Donald Tramp se posljednjih

dana suočio sa brojnim kritikama zbog povlačenja hiljada američkih vojnika iz Njemačke. U Kongresu strahuju da će Amerika izgubiti uticaj na svjetskoj sceni.

DRUGAČIJA BORBA

Pred oko 1.000 studenata Vest pointa, koji su sjedjeli poštuju-

ći pravilo fizičke distance zbog korona virusa, Tramp je objasnio što je po njegovom mišljenju posao američkog vojnika. - Posao američkog vojnika nije da obnavlja strane nacije, već da štiti, i to da snažno štiti, našu zemlju od stranih neprijatelja. Okončavamo eru beskonačnih ratova - rekao je

JEDNAKOST

Tramp se obraća diplomcima

američki predsjednik. Dodao je da nije posao američke vojske da rješava „prastare

Desničari u Londonu izašli da čuvaju spomenike koji su na udaru antirasističkog pokreta

Demonstranti pokušali da probiju kordon policije Ekstremni desničari iz pokreta „Britanija prije svega“ tvrde da su se okupili na Parlamentarnom trgu da bi „čuvali“ statuu Vinstona Čerčila, kao i čuveni kenotaf, stub na čijem se vrhu nalazi kovčeg i na kome piše samo „slavnim mrtvima“. Razlog za tu odluku su prošlonedjeljni pokušaji pripadnika pokreta „Crni životi znače“ da oskrnave obje statute, koje smatraju „glorifikacijom rasizma“ LONDON - Ekstremni desničari koji su se okupili na demonstracijama u Londonu kako bi „čuvali spomenike“, sukobili su se u administrativnom centru Londona sa specijalnim odredom policije. Nekoliko stotina demonstranata bacalo je na policiju flaše, a pokušali su i da probiju metalnu barijeru i policijski kordon oko zgrade vlade Vajthola, prenijela je RTS. Ekstremni desničari iz pokreta „Britanija prije svega“ tvrde da su se okupili na Parlamentarnom trgu da bi „čuvali“ statuu Vinstona Čerčila, kao i čuveni kenotaf, stub na čijem se vrhu nalazi kovčeg i na kome piše samo „slavnim mrtvima“. Spomenik je centralno mjesto nacionalnog okupljanja svakog 11. novembra u 11 sati kada se, sećanjem na trenutak potpisivanja primirja, kojim je okončan Prvi svjetski rat, Britanci sjećaju svih poginulih boraca u svim ratovima, kao i ranjenih ratnih veterana.

OSUDA

Oba spomenika su tokom noći između četvrtka i petka daskama pokrile komunalne službe, po naređenju gradonačelnika Londona i jednog od čelnika opozicione Laburističke stranke Sadika Kana. Razlog za tu odluku su prošlonedjeljni pokušaji pripadnika pokreta „Crni životi znače“ da oskrnave obje statute, koje smatraju „glorifikacijom rasizma“. Ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel osudila je

Veliki porast broja novozaraženih u Sjevernoj Makedoniji

Potvrđeno 196 novih oboljelih za 24 sata SKOPLJE – U Sjevernoj Makedoniji je u protekla 24 sata došlo do novog velikog porasta broja novozaraženih, pošto je potvrđeno 196 novih slučajeva korona virusa, kazao je ministar zdravlja te zemlje Venko Filipče. On je rekao da je preminulo osam osoba, čime je ukupan broj smrtnih slučajeva porastao na 179, navodi Mina. Filipče je, u objavi na Fejsbuku, naveo da je 90 novih slučajeva zabilježeno u Skoplju, prenosi Tanjug. U protekla 24 sata u Sjevernoj Makedoniji testirano je 1.213 uzoraka. Od početka epidemije potvrđeno je 3.895 slučajeva korona virusa, a oporavilo se 1.705 ljudi.

Filipče je naveo da je broj aktivnih slučajeva u zemlji 2.011. U regionu je najveći broj aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika registrovan u Sjevernoj Makedoniji, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Bosna i Hercegovina (BiH). Kako prenosi Mina, u Sjevernoj Makedoniji je registrovano 97 aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika, na Kosovu 20, a u BiH 18 aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika. Na četvrtom mjestu je Albanija sa 14 aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika, zatim slijedi Srbija sa osam, i Hrvatska i Slovenija sa po jednim aktivno oboljelim na 100.000 stanovnika.

Zemljotres jačine 6,3 stepena pogodio Japan TOKIO - Zemljotres jačine 6,3 stepena pogodio je juče južni dio Japana, saopštila je Japanska meteorološka agencija. Epicentar potresa bio je na dubini od 160 kilometara,

Okršaj desničara i policije

ponašanje ekstremne desnice kao „neprihvatljivo siledžijstvo“. - Svaki nasilnik može da očekuje sudar sa punom silom zakona. Nasilje nad pripadnicima policije neće biti tolerisano. Korona virus je prijetnja za sve nas. Idite kući, prestanite da širite virus i sačuvajte živote - poručila je ministarka Patel. Reakcije na Tviteru mahom su fokusirane na činjenicu da su demonstranti bijelci i muškog pola. Kontrademonstracije u organizaciji pokreta „Crni životi znače“ zakazane su za danas. Policija je pregovorima spriječila da se juče u centru Londona dogode paralelne demonstracije dviju suprotstavljenih grupa. Organizatori oba protesta

Policija bacila suzavac na demonstrante u Parizu Policija je bacila suzavac na demonstrante u centru Pariza, gde su se hiljade ljudi okupile protestujući protiv rasizma i policijskog nasilja. Nekoliko kanistera sa suzav-

konflikte u dalekim zemljama za koje mnogi nisu ni čuli“. Amerika, istakao je Tramp,

Tramp se na akademiji dotakao teme rasne jednakosti, koja je u žiži javnosti od ubistva Džordža Flojda. - Došli ste sa farmi i iz gradova, iz velikih i iz malih država, svih rasa, religija, boja. Ali kada uđete ovdje, postajete član jednog tima, jedne porodice, ponosno služeći američku naciju - rekao je Tramp.

cem bilo je postavljeno, a gomila se mirno udaljila, prenosi Rojters. Protest u Parizu predvodile su pristalice Adama Traorea, 24-godišnjeg crnca

dogovorili su se sa policijom oko rute, kojom demonstranti mogu da se kreću. Ultradesničarima je dozvoljeno kretanje samo po Parlamentarnom trgu i ispred zgrade vlade, dok će učesnici današnjeg protesta moći da se kreću između Hajd parka i Trafalgar skvera unaprijed dogovorenim putem. Svi demonstranti trebalo bi da poštuju pravila socijalnog distanciranja. Juče to nije bio slučaj. Oba protesta moraju, ističe londonska policija, biti završena do 17 časova po lokalnom vremenu.

KONFLIKT

Slične demonstracije „čuvanja spomenika“ održane su i u Bristolu, Glazgovu i Belfastu. koji je umro u pritvoru 2016. godine pod okolnostima koje i dalje nisu razjašnjenje, a čiji je slučaj ponovo pokrenulo ubistvo Afroamerikanca Džordža Flojda u SAD. Traoreva smrt smatra se jednim od najvažnijih slučajeva navodne policijske brutalnosti u Francuskoj, piše AP.

Kontrademonstracije u organizaciji pokreta „Crni životi znače“ zakazane su za danas. Policija je pregovorima spriječila da se juče u centru Londona dogode paralelne demonstracije dviju suprotstavljenih grupa U gradovima poput Brajtona, Njukasla, Liverpula i Čelmsforda paralelno su održani i protesti protiv rasizma i ubistva Džordža Flojda. U Brajtonu je oko hiljadu demonstranata protiv rasizma, obučenih u crno, napravilo kilometar i po dugu kolonu duž obale. To je privuklo brojne ekstremne desničare, koji su se prvo rugali, a zatim i fizički sukobili sa demonstrantima protiv rasizma ispred brajtonskog ratnog memorijala.

kod ostrva Amami, prenosi Tanjug. Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti, a nije izdato ni upozorenje na cunami.

Požar na francuskoj nuklearnoj podmornici TULON - Više od 100 vatrogasaca gasilo je požar koji je buknuo na francuskoj nuklearnoj podmornici „Perl“, koja se u luci u Tulonu nalazila zbog remonta. U požaru nije bilo povrijeđanih, saopštila je francuska ratna mornarica, a dio baze u

kojoj se podmornica nalazila bio je evakuisan još u petak. Osim 100 vatrogasaca u gašenju je pomagalo još najmanje 150 osoba. Podmornica „Perl“ je najnovija od šest francuskih podmornica klase „Rubi“, a u vojnu službu je ušla 1993. godine.

Najmanje deset mrtvih u eksploziji, više od 100 povrijeđenih PEKING - Najmanje deset ljudi je poginulo, a više od 100 je povrijeđeno kada je eksplodirala cisterna za prevoz nafte na auto-putu u Venligu na istoku Kine. Od jačine eksplozije srušile su se kuće i fabrike koje su se nalazile u blizini, saopštila je vlada na društvenim medijima, prenosi Mina. Ogromni oblaci crnog dima proširili su se nebom, dok je

plamen progutao nekoliko automobila, javila je agencija Sinhua. Spasioci se i dalje bore da izbave zarobljene, a povrijeđeni su prevezeni u bolnicu, prenosi Dejli mejl. List navodi da su saobraćajne nesreće na putevima česte u Kini, a prema zvaničnim podacima, samo u 2015. godini na putevima širom zemlje poginulo je 58.000 ljudi.

Neđelja, 14. jun 2020.

Arena

Fudbal

Pobjedom protiv Budućnosti Iskra se učvrstila na trećoj poziciji

EVROPSKI PLES DANILOVGRAĐANA DANILOVGRAD - Iskreni ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svijetu u gradu na Zeti ne zaboravljaju tako lako pojedine propuste i loša izdanja svojih miljenika, ali sa druge strane mnogo bolje pamte i evociraju drage uspomene na vrhunske nastupe ,,crveno-bijelih“ kojih je bilo sijaset u vjekovnom bitisanju Iskre na crnogorskoj i fudbalskoj sceni ondašnje Jugoslavije. Upravo, drugo poluvrijeme protiv budućeg šampiona ide u prilog ovoj konstataciji tim prije jer su izabranici Aleksandra Nedovića u svakom pogledu nadigrali favorizovanu Budućnost i ubjedljivo slavili sa 4:1. Jednom riječju bila je to rapsodija za udžbenike i najljepši primjer kako se brane boje jednog uzornog sportskog kolektiva koji stremi najvećim dometima prije svega dobrom plasmanu na tabeli i međunarodnoj afirmaciji. - Bio je to istinski derbi, pravi fudbalski spektakl u svim segmentima prožet majstorskim potezima, evrogolovima, tenzijama i svim onim što krasi jednu utakmicu i čini je uzbudljivom i rezultatski neizvjesnom - počeo je priču Nedović ističući da je šteta što preporuke i mjere NKT-a nijesu dozvolile veće prisustvo posjetilaca iz ove i drugih crnogorskih sredina. Po ko zna koji put Iskra je pokazala da ne zazire od pretendenata na titulu, naprotiv, da ima dovoljno kapaciteta da se ravnopravno nosi sa najkvalitetnijim sastavima u ligi. - Ovjerili smo i fizičku i psihičku spremnost kada je najpotrebnije. Nažalost više puta smo poklekli u mečevima sa onim ekipama koje su od nas objektivno slabije. Da nije kojim slučajem bilo tako i naš bodovni saldo bio

Sutjeska, napokon, proradila i to protiv „fenjeraša“

Ćetković: Kroz prvenstvo do forme potrebne za Kup

bi veći. Međutim ne treba jadikovati za propuštenim šansama nego se maksimalno skoncentrisati na nastavak prvenstvenih okršaja. Posebno me raduje činjenica da su svi igrači, i prvotimci i ,,rezervisti“ pružili ogromni doprinos ovom velikom uspjehu. To je pravi profesionalni odnos i prema igri i prema klubu, nije štedio komplimente strateg Danilovgrađana na račun zalaganja i borbenosti ambicioznih mladića koji su te noći ostavili srca na zelenom tepihu stadiona ,,Braće Velaševića“. On je sa neskrivenim zadovoljstvom dodao da je slast pobjede mnogo veća ako se zna da je čak pet prvotimaca mlađih od 21 godinu nastupilo u njegovom timu. Takođe interesantno je istaći da Iskra ima pozitivan skor u međusobnim susretima sa Budućnosti, Sutjeskom, Podgoricom i Zetom što dovoljno govori o snazi i učinku pojedi-

naca na terenu te kolektivnoj odgovornosti uprave i stručnog štaba sa igračima. - Nemamo vremena da spavamo na lovorikama. Ponovo smo domaćini, a Grbalj je još jedna ozbiljna prepreka koju nije lako preskočiti. Biće to izuzetno teška utakmica od čijeg ishoda će zavisiti i naš i njihov konačan plasman. Zato ne treba trošiti riječi koliko je ovaj okršaj značajan u pogledu daljeg samopouzdanja ekipe u svim narednim kolima do kraja šampionata, nego opravdati važnu pobjedu protiv Podgoričana i protiv nezgodnog protivnika iz Radanovića, naglasio je Nedović koji ne propušta priliku da se zahvali popularnim ,,serdarima“ za nesebičnu podršku sa tribina. - Pri rezultatu 2:1 oni su nam dali snažan impuls i neku neobičnu pozitivnu energiju da izdržimo do kraja i ubjedljivo slavimo - konstatovao je Nedović uvjeren da će se ista

atmosfera ponoviti i u utorak veče. I za predsjednika kluba Blaža Šaranovića utakmica protiv Budućnosti ima istorijski značaj i definitivno će ukrasiti biografiju Iskre. - Još je rano govoriti o konačnom poretku na tabeli jer tek predstoje velika iskušenja. Da bi ostvarili željeni cilj i izlazak na evropsku scenu moramo i dalje biti na visini zadatka u svim narednim susretima. Moramo zadržati pobjednički duh naročito na svom stadionu i upisati nova tri boda protiv Grblja. U sportu se dešavaju i slavlja i padovi i zato moramo biti spremni na sve okolnosti, i pobjede i poraze, objektivan je Šaranović i savjetuje stručni štab i igrače da maksimalno iskoriste dobar raspored Iskre do kraja prvenstva tim prije što će ugostiti i Sutjesku i Zetu, dva najveća konkurenta u borbi za mjesto B. KADIĆ u vrhu tabele.

NIKŠIĆ – Eto, desilo se i to – šampion je slavio, nakon dugog posta. Upisali su Nikšićani prvu pobjedu posle pandemijske pauze i najavili da nijesu baš „mrtav vuk“, bez obzira što je Budućnost, iako je kiksala u istom kolu, već obezbijedila sebi titulu ove sezone. Nije lider i teorijski to učinio, ali ni najveći optimisti kraj Bistrice ne vjeruju da bi njihov glavni konkurent mogao sebi dozvoliti takvu „ekskurziju“ da izgubi prednost od 15 bodova. Istina, izabranici Nikole Rakojevića nadigrali su „fenjeraša“, ali to je posebno važno bilo u ovom kolu, jer da su prošli kao s Komom ili Petrovcem za petama bi im bila razigrana Iskra, pa bi im i vicešampionsko mjesto bilo ugroženo. Dakle, „plavo-bijeli“ su se, napokon, razigrali, postigli i četiri pogotka, šansu su dobili mladi igrači - oni na koje će stručni štab morati ozbiljno da računa naredne sezone. I, što je najvažnije, čini se, vratilo se svima dobro poljuljano samopouzdanje. Iskusni prvotimac Sutjeske Marko Ćetković, koji je postavio konačan rezultat i sa osam ovosezonskih pogodaka dijeli drugu poziciju na listi strijelaca, vjeruje da je njegov tim, konačno, počeo da igra kako se od njega očekivalo ove sezone. - Što da kažem nakon pobjede koja je došla nakon niza neuspjeha. Bila je duga pauza, neplanirana, dvomjesečna, bez bilo kakvih provjera, utakmica... bili smo u situaciji da ne znamo jesmo li spremni, umorni ili dovoljno uigrani. Očigled-

no, taj neplanirani odmor bolje je drugima došao, ali sad smo se valjda i mi povratili. Bili smo počeli da strijepimo od svakoga, izgubili samopouzdanje, sad je već drugačiji osjećaj, bez obzira što je iz kola u kolo titula sve dalja. No, do kraja treba da igramo najbolje što možemo, treba još formu da podignemo, jer čeka nas završnica kup takmičenja. Ne smijemo na najmasovnije takmičenje gledati kao na dvije utakmice koje ćemo nekako odraditi, dobiti, već kroz šampionat treba da dođemo do igre koja će nam garantovati uspjeh na tom polju. To znači da su nam i dalje jednako važne sve prvenstvene utakmice, kaže za Arenu Marko Ćetković. Osvrnuvši se na meč s Grbljem prvotimac Sutjeske podsjeća da se najbolje prije dva dana vidjelo koliko je važno ostati priseban i znati što želiš. - Bili smo od početka bolji od Grblja, ređali šanse, poveli na vrijeme, ali oni su odmah izjednačili i onda stiže problem. No, nijesmo posustali i to donosi rezultat. Na primjer, nakon pauze smo protiv svih imali loš pristup što nam se obilo o glavu. Budućnost je u Danilovgradu ubjedljivo izgubila, a to je potvrda da konačan ishod nije uvijek osnovno mjerilo stvarnog odnosa snaga na terenu. I mi smo se s liderom tabele nosili, stvorili prilike i da smo uspjeli pogoditi ko zna kako bi se derbi završio. No, sad je to sve prošlost i najvažnije je da smo izašli na pobjednički kolosijek. Iz kola u kolo siguran sam da ćemo sve bolje igrati - riječi su Ćetkovića. Ra.P.

BUDUĆNOST IZGUBILA UTAKMICU NAKON 223 DANA: Lider primio četiri gola od Iskre, ali i dalje nedodirljiv sa 15 bodova prednosti

Poraz neprijatan naoko, ali bezbolan za šampionsku priču PODGORICA - Ostaće zapisano da je Budućnost na svoj 95. rođendan doživjela poraz u Danilovgradu, naoko ubjedljiv - 4:1, a suštinski bezbolan po pitanju epiloga šampionske trke. I dalje su ,,plavi“ ubjedljivo prvi na tabeli, sa 15 bodova prednosti u odnosu na Sutjesku, a 19 više od Iskre koja im je ,,uzela mjeru“ prije dvije noći na stadionu ,,Braća Velašević“. Jasno je da ne može ništa da se promijeni na putu do trofeja, ali niko ne voli da gubi. Pogotovo ne klub koji gotovo uvijek ima pobjedničke ambicije. - Čestitke protivniku na zasluženoj pobjedi. Čestitke i mojim igračima na svemu što su uradili do sada. I dalje vjerujem u njih. Podlegli smo malo sveukupnoj atmosferi, a to je ostavilo traga. Momci su pokazali volju i želju, a to mi daje

nadu da nas ovaj poraz neće poremetiti. Nastojaćemo već u narednoj utakmici da se vratimo na pobjednički kolosijek rekao je trener lidera Mladen Milinković. Svakoj seriji dođe kraj. Tako je Budućnost izgubila nakon 223 dana, dok je iskusni trener prvi put osjetio gorčinu poraza od kada je jesenas preuzeo ,,plave“. Milinković je uoči meča u Danilovgradu imao skor od 11 pobjeda i jednog remija u prvenstvu. - Neću u igračima nikada tražiti krivca za poraz. Ja sam trener, ja sam taj koji preuzima svu odgovornost. Vidio sam da je momcima teško pao ovaj rezultat, a nije prijatno ni meni. Ipak, moramo da dignemo glavu i nastavimo dalje. Imamo već u utorak novo gostovanje. Najdalje u Crnoj Gori. Idemo u

Pljevlja, a to znači da ćemo imati manje vremena za odmor i pripremu. Kako god, uradićemo sve da pobijedimo Rudar. Naša obaveza je da u svakom meču idemo na tri boda - poručio je Milinković. Kako je Budućnost krenula da igra od kraja prošle polusezone, kako je ušla u nastavak prekinute sezone - djelovalo je da možda neće izgubiti nijedan meč do kraja prvenstva. Ali i najboljima se desi pad… - Za nas je ovo težak poraz, rezultatski. Ako je već morao da se desi, onda je bolje što smo ga doživjeli u trenutku kada smo imali 18 bodova prednosti na vrhu tabele. Prije utakmice sa Iskrom ostvarili smo pobjedu u derbiju nad Sutjeskom, pobjegli na rekordnu razliku. Očigledno smo se opustili nakon toga, a to nam se osvetilo protiv Iskre. Moramo se pogledati u

oči i vidjeti sami sa sobom što to nije valjalo. Treba da izvučemo pouke i otklonimo greške ističe krilni napadač Igor Ivanović. Sve i dalje zavisi od ,,plavih“ u Telekom 1. CFL. Fudbaleri Budućnosti pripremaju se da podignu šampionski pehar, četvrti u klupskoj istoriji.

- Svojim igrama smo sve ovo postigli. Imamo veliku prednost, mi se pitamo. Idemo dalje. Niko ne voli poraze, ali i oni su sastavni dio sporta. Gube i najbolji. Sada treba da se izdignemo. Ovo nas neće poremetiti, već još više ujediniti. Imamo odličnu atmosferu, a pokazali smo da igramo najbo-

lji fudbal u ligi. Meč sa Rudarom u narednom kolu je prilika da izvučemo maksimum. Neće biti lako, ali vjerujem da će u krajnjem presuditi kvalitet koji je na našoj strani. Očekujem da poslije utakmice u Pljevljima budemo još bliži tituli - zaključio je Ivanović, jedan od najboljih igrača i strijelaca lige. D. K.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 14. jun 2020.

Vaterpolo pri

FIBA odlučno protiv rasizma

DRUGA LIGA, 26. KOLO

Lider pod imperativom PODGORICA – Pakleni ritam u Drugoj ligi se nastavlja. Drugoligaši će nakon 26. runde konačno ,,odmoriti“ radnim danima, jer se 27. kolo igra naredne subote, ali do tada ih očekuju nova uzbuđenja. Dečić, koji je nakon pobjeda protiv Bokelja i Mornara bio jednom nogom u elitnom rangu, odjednom je ,,kliznuo“ – Tuzani su doživjeli težak poraz u Tivtu od Arsenala (3:0), a budući da je Bokelj slavio identičnim rezultatom u Baru, sada je razlika između dva tima na vrhu samo šest bodova. Baš zbog toga Tuzani danas nemaju pravo na kiks – moraju dopisati nova tri boda. Ali neće biti lako, jer Dečić ima novi derbi, budući da dočekuje Jezero, koje je iskoristilo dva vezana kiksa Jedinstva i nakon dužeg vremena ponovo se domoglo zone baraža. Baš zbog toga jasno je da nas u Tuzima očekuje zani-

Raspored i tabela KOTOR: Bokelj – Otrant O. BUDVA: Lovćen – Ibar SPUŽ: Drezga – Jedinstvo TUZI: Dečić – Jezero BAR: Mornar – Arsenal Sve utakmice počinju u 18 časova 1. Dečić 2. Bokelj 3. Jezero 4. Jedinstvo 5. Ibar 6. Drezga 7. Arsenal 8. Mornar 9. Lovćen 10. Otrant O.

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

14 13 12 10 9 8 7 6 4 4

8 5 5 10 8 7 8 11 9 5

3 7 8 5 8 10 10 8 12 16

49:30 37:20 32:24 29:21 34:33 27:36 31:34 23:30 24:38 19:39

50 44 41 40 35 31 29 29 21 17

mljiv meč. Gledano po tabeli lakši posao trebalo bi da ima Bokelj. Kotorani su blistali protiv Mornara, uvećali prednost u odnosu na Jedinstvo i smanjili zaostatak za liderom, a danas dočekuju ,,fenjeraša“, koji samo teoretski može da se nada spasu, jer kasni čak 12 bodova. Možda već nakon ovog kola Otrant bude i definitivno prežaljen.

Kiksu Jezera protiv lidera nada se Jedinstvo, koje će nastojati da se u Spužu protiv Drezge, koja je prebrinula sve brige oko opstanka, domogne bodova i vrati na treće mjesto. Uzbudljivo će biti na jugu – u Baru igraju Mornar i Arsenal, dva tima koji su sa po 29 bodova prvi iznad opasne zone, dok u Budvi Lovćen dočekuje Ibar. Ukoliko Mornar i Arsenal remiziraju, a Lovćen konačno slavi, bitka za opstanak biće izuzetno neizvjesna, ali u slučaju da Lovćen ne dobije, bez obzira na ishod duela na ,,Topolici“ biće jasno da je za Lovćen sve manje nade. Mornar je u rezultatskoj krizi, Arsenal osokoljen pobjedom protiv Dečića, pa je jasno da će u Baru biti drame, dok Ibar želi baraž, Lovćen bodove spasa. Dakle, u ta dva meča može biti i najveće neizvjesnosti, ali je jasno da bi pobjednik meča u Baru bio praktično spašen. R. P.

Hamane Niang, predsjednik Svjetske košarkaške federacije (FIBA), obratio se planetarnoj javnosti putem otvorenog pisma. Prvi čovjek planetarne ,,kuće košarke“, Afrikanac iz Malija, istakao je riješenost FIBA u borbi protiv rasizma. - Košarka je sport izgrađen na vrijednostima zajedništva, progresa, otvorenosti i odgovornosti. Inkluzivnost i jednake šanse za sve nijesu samo naša aspiracija, već i zahtjev. FIBA mora biti rol-model za cijelu košarkašku zajednicu. Politički smo neutralni, jer želimo da gradimo kohezivnu budućnost, a ne da doprinosimo podjelama. Ali oko pitanja rasizma nijesmo i nećemo biti neutralni. FIBA nedvosmisleno osuđuje sve forme diskriminacije kao napade na osnovna ljudska prava - rekao je Niang. Predsjednik FIBA je istakao da će Izvršni komitet te organizacije u narednom periodu kao jedan od glavnih zadataka postaviti borbu protiv rasizma. S. S.

Oslabljene ,,ajkule“ poražene od Hrvatske Hrvatska Crna Gora

14 5

DUBROVNIK - Bazen u Gružu. Sudije: Savinović (Hrvatska) i Mišković (Crna Gora), Igrač više: Hrvatska 8-3, Crna Gora 10-1. Peterci: Hrvatska 3 (2). Rezultat po četvrtinama: 4:0, 3:1, 3:2, 4:2. HRVATSKA: Bijač, Macan, Fatović, Lončar 1, Joković 2, Bukić 4, Buljubašić, Bušlje, Miloš, Vrlić 2, Benić 2, Garsija, Marcelić, Lozina 1, Burić 1. CRNA GORA: Lazović, Brguljan 1, Radović, Petković 1, Banićević 1, Obradović, Vidović, Popadić, Ivović 1, Spaić, Matković, Pješivac 1, Tešanović, Perković, Moskov. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore izgubila je sinoć od

Potvrda klase i potencijala našeg talenta i reprezentativca

Bajern na korak do titule Rezultati Fortuna - Borusija D. 0:1 (0:0) (Haland u 90.+5) Keln - Union B. 1:2 (0:1) (Kordoba u 90.+2 - Fridrih u 39, Gentner u 67) Herta - Ajntraht 1:4 (1:0) (Pjontek u 24. - Dost u 51, A. Silva u 62. i 86, N’Dika u 68) Paderborn - Verder 1:5 (0:3) (Sabiri u 66. - Klasen u 20. i 39, Osako u 34, Egeštajn u 59, Fulkrug u 90.+2) Volfsburg - Frajbug 2:2 (2:1) (Veghorst u 14. i 27. (pen) - Eler u 43, Salaj u 46) Bajern M. - Borusija M. 2:1 (1:1) (Cirkzi u 26, Gorecka u 86. - Pavar (ag) u 37) Danas 15.30 - Majnc - Augsburg 18.00 - Šalke - Bajer L.

Šut-karta za Remzija Eron Remzi, vezista Juventusa, izvjesno će napustiti slavni italijanski klub nakon samo sezone u Seriji A. Velšanin koji se afirmisao u Arsenalu tokom 11 sezona u londonskom klubu, prošlog ljeta dobio je visok ugovor. Sada Juventus pokušava da se oslobodi Remzijeve visoke plate u budžetu, kako bi otvorio prostor za mlađe igrače u sastavu. Opcije za Remzija ovog ljeta mogli bi biti klubovi iz sredine tabele u Premijer ligi, eventualno Njukasl u slučaju da klub definitivno kupe članovi kraljevske porodice Saudijske Arabije. Remzi je tokom ove sezone odigrao svega 15 mečeva u Seriji A (tri gola) i pet u Ligi šampiona, kao i tri u Kupu Italije.

Bajern Minhen je na korak od osme uzastopne, a ukupno 30. titule prvaka Njemačke i u utorak protiv Verdera mogao bi da proslavi novu ,,salataru“. Oslabljeni Bavarci su porazili Borusiju iz Menhengladbaha 2:1 i tri kola prije kraja imaju sedam bodova više od Borusije iz Dortmunda. Za titulu bi im bilo dovoljno čak i da remiziraju u svim mečevima do kraja... Tim Hans-Ditera Flika poveo je u 26. minutu nakon neshvatljive greške golmana Zomera koji je htio da doda loptu saigraču, ali je umjesto toga ,,asistirao“ Cirziju. ,,Poklon“ je uzvraćen u 37. nepravovremenim

uklizavanjem i autogolom Pavara. Francuz se iskupio u 86. asistencijom za pobjedonosni pogodak Gorecke i hlađenje šampionskog šampanjca za ,,Alijanc areni“. Borusija iz Dortmunda je u petom minutu zaustavnog vremena pobijedila Fortunu u Diseldorfu. ,,Milioneri“ su se mučili sa timom koji je u zoni ispadanja, odigrali prilično loš i nezanimljiv meč, ali ipak upisali treći vezani trijumf od poraza u ,,klasikeru“ - Manuel Akandži je odlično centrirao sa lijeve strane, a Erling Haland postigao 11. bundesligaški pogodak od dolaska iz Salcburga u januaru. Ne. K.

Mančester junajted izgubio trku za velikog talenta

gleskih medija, odluka Belingemove porodice je definitivna. U Borusiji Dortmund dobiće minutažu već u prvoj sezoni, a predstavljen mu je jasan plan napretka kroz prvi tim ,,milionera“. Belingem nastupa na poziciji veziste - a raznovrstan je igrač, već spreman i za defanzivne za ofanzivnije uloge. S. S.

Belingem ide u Dortmund Džud Belingem (16), veliki talenat engleskog i svjetskog fudbala, odlučio je da ovog ljeta potpiše ugovor za Borusiju Dortmund. Tako je tinejdžer iz Birmingem

sitija odbio ponudu Mančester junajteda, iako je u martu direktno sa njim pregovarao legendarni menadžer ser Aleks Ferguson, sada jedan od direktora u klubu sa ,,Old Traforda“. Po saznanjima njemačkih i en-

Izabrana najbolja petorka u isto

Za Dubljev PODGORICA - Bojan Dubljević dobio je najviše glasova u izboru navijača Valensije za najbolju petorku u istoriji španskog kluba.

BUNDESLIGA (31. KOLO)

Velšanin više ne računa na mjesto u Juventusu

Hrvatske 14:5 u prijateljskom meču, prvom od 11. marta kada su slavili na turniru u Hamburgu protiv domaće selekcije. Izabranici selektora Vladimira Gojkovića do prvog gola stigli su u finišu druge četvrtine, kada je pogodio kapiten Draško Brguljan (1.26). Slaba realizacija sa igračem više (8-0 u prve tri četvrtine) značajno je uticala na sigurnost u napadu. Puno golova naš tim primio je od domaćina, donekle i opravdano jer su falili pouzdani Dragan Drašković, Uroš Čučković i Bogdan Đurđić. Hrvatska je bolje ušla u duel, sa dva brza gola Jokovića i Lončara (sa igračem više) domaćin je nagovijestio lijepe stvari. Tako je bilo. Do kraja prve četvrtine Benić i Bukić realizovali su svoje šanse, a

Kljajić na završnici ACB lige PODGORICA - Jovan Kljajić (18), veliki talenat naše košarke i član naše seniorske reprezentacije, kao i predvodnik juniorske selekcije Crne Gore, igraće za Gran Kanariju na završnom turniru španske ACB lige u Valensiji. To je izuzetna potvrda vrhunskog potencijala Kljajića, koji se našao među 14 igrača koji konkurišu za tim ekipe sa Kanarskih ostrva. Završni turnir ACB lige, najjače u Evropi, biće odigran od 17. do 30. juna. Tako bi Kljajić već od četvrtka 18. juna mogao dobiti šansu na velikoj sceni - u duelu sa najtrofejnijim klubom Španije i Evrolige Real Madridom! Jovan je u prethodnom periodu, tokom pandemije korona virusa, vrijedno radio i to nije prošlo neprimijećeno kod trenera Gran Kanarije. Pored Podgoričanina, u

sastavu za turnir u Valensiji je i još jedan mladi igrač, Kalifa Diop. Interesantno, jedan od najboljih igrača Gran Kanarije je i naturalizovani Amerikanac, naš bivši reprezentativac i nekada jedan od najboljih igrača Budućnost Volija, plejmejker Omar Kuk. Kljajić je tokom ove sezone nastupao za drugi tim Gran Kanarije u LEB Silver ligi (četvrti rang košarke u Španiji). Bilježio je odlične partije - sa 13,6 poena, 4,1 skokova i 2,6 asistencija po utakmici, uz 39 procenata šuta iz igre i minutažu od preko 27 minuta po utakmici. Takođe, Jovan je imao priliku i da nastupi u jednom meču ACB lige ove sezone za Gran Kanariju. U sezoni 2018-19 dočekao je i nastup u evroligaškom meču, a sezonu ranije, sa samo 16 godina, debitovao je u Evrokupu. U oba evropska takmičenja već se upisao u strijelce. Šansu u seniorskom timu Crne Gore Kljajić je dobio kod bivšeg selektora Zvezdana Mitrovića još prošlog ljeta i radio je sa nacionalnim timom na pripremama za Mundobasket u Kini. U septembru ove godine proslaviće 19. rođendan. S. S.

To je velika čast za kapitena naše reprezentacije. Izbor lista Superdeporte, koji izlazi u Valensiji, zvanično je podržao klub koji nastupa u Evroligi. Pored Dubljevića, koji je izabran na poziciji centra, u najboljoj petorci Valensije našli su se i slavni plejmejker Španac Rafa Martinez na poziciji plejmejkera, te Španac Naćo Rodilja na poziciji beka šutera. Na ,,trojci“ je izabran španski reprezentativac Fernando San Emeterio, a krilni centar je slavni Bernard Hopkins. Nikšićanin Dubljević dobio je najveću podršku - od 2.370 glasova koji su stigli poštom za

Procijenjeno kao rizik za zdravlje tokom trka

Bez slavlja na F1 podijumu Tradicionalna dodjela pehara na podijumu neće se održavati ove godine tokom trka Formule 1, odlučili su čelnici takmičenja. Ros Bron, direktor takmičenja, potvrdio je da je procijenjeno da takve proslave predstavljaju rizik za zdravlje učesnika, tokom pandemije virusa kovid-19. Umjesto toga, očekuje se da pobjedniku direktno na stazi bude uručen pehar u skromnijoj ceremoniji. Izvjesno je da će sezona pred nama imati između 15 i 18 trka, a da će skoro sve biti održane u Evropi. Šampionat počinje 5. jula, trkom u austrijskom Spilbergu.

Neđelja, 14. jun 2020.

Arena

Sportski miks

ijateljski meč u Dubrovniku

Saopštenje deset klubova Evrolige sa A licencom

Žele Panatinaikos, ne i Janakopulosa

svom timu donijeli ogromnu zalihu od četiri gola. U dobrom ritmu domaći igrači nastavili su nakon prvih osam minuta. Lozina je uvećao prednost na 5:0, da bi Bukić prvo sa pet metara, a onda i iz kontre obezbijedio Hrvatskoj vođstvo od 7:0. Od tog trenutka počeli su naši igrači da igraju. Brguljan u finišu druge, Petković i Banićević na startu treće dionice smanjili su ubjedljivu prednost na 7:3. Dobrih nekoliko minuta ipak nijesu bili dovoljni za

nešto više. Reprezentativci Hrvatske napravili su brejk (3:0) i u posljednjih osam minuta ušli sa viškom od sedam golova. - U početku smo imali kontrolu i zaustavili njihovo najjače napadačko oružje - centre. Nakon toga smo imali problema, osim kada je Ivović bio na poziciji beka. Imali su ogromnu dubinu, a mislim da je ključ što smo promašili veliki broj šuteva u samom početku. Iz toga smo primili lake golove. Za

oriji Valensije

utakmicu se nijesmo spremali, što je normalno, nijesu ni oni, ali sam očekivao bolje izdanje, barem u fizičkom dijelu da ćemo moći da budemo malo dominantniji. Ali kako je utakmica odmicala i tu smo patili. Znali smo da je to vrhunska ekipa i onda kada smo igrali bolje mečeve. Možemo se okrenuti sebi i nastaviti gdje smo stali i što smo počeli da radimo i sljedeći put da budemo bolji - rekao je selektor Gojković. A. M.

Deset od 11 klubova Evrolige koji u takmičenju imaju A licencu učešća obratili su se javnosti i izrazili želju da Panatinaikos ostane u evropskoj eliti. Saopštenje su potpisali predstavnici Efesa, Armanija, CSKA, Barselone, Fenerbahčea, Baskonije, Makabija, Olimpijakosa, Real Madrida i Žalgirisa. - Svaki od naših klubova vjeruje u budućnost Evrolige i ostaće u ovom takmičenju. Od 2000. godine Evroliga je uspostavila najviše standarde integriteta. To uključuje finansijske, regulatorne, disciplinske, arbitražne aspekte. To je u rangu sa najboljim sportskim organizacijama na svijetu. Svi želimo da Panatinaikos ostane sa nama. Međutim, grupe i neosnovane, više puta ponavljane optužbe njihovog vlasnika Janakopulosa neće se tolerisati. Učinićemo sve što možemo da zaštitimo reputaciju i integritet takmičenja - stoji u saopštenju. Grčki mediji spekulišu, da bi najavljeni izlazak Panatinaikosa iz Evrolige klub mogao koštati S. S. oko dese miliona eura.

Bez Adria Tura u Crnoj Gori

vića najviše glasova

NOVAK ĐOKOVIĆ: Nepremostive prepreke Adria Tur, tenisko takmičenje u organizaciji prvog igrača svijeta Novaka Đokovića, neće se igrati u našoj zemlji, iako je to bilo ranije najavljeno.

poziciju centra, dobio je čak 1.484. - Navijačima ću zahvaliti i poručiti, da sam riješen da do kraja karijere u Valensiji osvajam nove trofeje, da zajedno

ispisujemo istoriju kluba - rekao je Dubljević. Sa Bojanom u timu Valensija je osvojila dva Evrokupa i prvu titulu šampiona Španije, na ljeto 2017. godine. S. S.

To je potvrdio Đorđe Đoković, direktor turnira i mlađi brat teniske zvijezde. - Sedmicama unazad smo pokušavali da pronađemo način da sve organizujemo i priredimo spektakl za sve ljubitelje sporta. Izazova je bilo više, počev od činjenice da građani Srbije nisu na spisku Instituta za javno zdravlje Crne Gore i samim tim ne možemo da putujemo u Crnu Goru. Nadali smo se da će ova mjera biti promijenjena, ali to se još nije desilo. To je nepremostiva prepreka jer je broj članova našeg tima veliki, a bez njih nijesmo u mogućnosti

Bivši reprezentativac ostaje u belgijskom klubu i naredne sezone

Maraš vjeran Okapiju PODGORICA - Ivan Maraš (34), naš poznati internacionalac i veteran, odlučio je da produži ugovor sa belgijskim Okapijem. U klubu iz Alsta nastupa i naš Vladimir Mihailović, koji je takođe potpisao novi ugovor i ostaće u Belgiji.

Bivši reprezentativac Crne Gore Maraš, krilni centar izuzetnih napadačkih karakteristika, prošle sezone bio je jedan od najboljih igrača Okapija. Podgoričanin je bilježio 12,2 poena i 6,4 skokova po utakmici, a odigrao je 16 mečeva u belgijskoj Euromilions ligi. U belgijskoj

Guvernerka Tokija pružila garancije svim učesnicima spektakla

Koike: Igre u Tokiju biće bezbjedne Olimpijske igre u Tokiju biće potpuno bezbjedne bez obzira na pandemiju korona virusa, poručila je Juriko Koike, guvernerka Tokija. Najveća svjetska smotra spor-

ta trebala je da se održi tokom ljeta ove godine, da bi u martu bila odložena za jul i avgust 2021. godine. Koike je istakla, da će Igre biti jeftinije i jednostavnije nego što je prvobitno

bilo planirano. - Opsežan plan se već sprovodi, da svi takmičari i navijači koji dođu u Tokio budu bezbijedni, bez obzira na pandemiju korona virusa. Imaćemo prave

da sve tehničke detalje besprekorno sprovedemo. Naša ideja je bila da igramo na šljaci koja bi samo za tu priliku bila uvežena i postavljena na atraktivnoj lokaciji u jednom od primorskih gradova, kao i da sve prateće detalje – tribine, konstrukcije i druge elemente donesemo i postavimo - rekao je Đoković. Kako je istakao, odluka o otkazivanju je donijeta jer do 27. juna, kada je početak turnira bio planiran, nije se moglo sve organizovati na pravi način. R. A. ekipi Maraš je bio treći strijelac i drugi skakač tokom sezone za nama. Okapi je klub koji želi da konkuriše za vrh tabele u Belgiji u sezonama pred nama. U momentu prekida šampionata početkom marta bio je na osmoj poziciji. Posljednji put za naš nacionalni tim krilni centar visok 208 santimetara nastupao je u kvalifikacijama za Eurobasket 2017. godine, prije četiri godine, u selekciji Bogdana Tanjevića. S. S. Igre nade za cijelu planetu. Što se tiče samih objekata, mogu reći da je skoro kompletna infrastruktura potrebna za Igre već završena - rekla je Koike. U Japanu je oko 18.000 ljudi zaraženo korona virusom, a zabilježeno je nešto više od 900 smrtnih slučajeva. A. M.

Održan 24. Atletski trofej Montenegro - 2020

Najbolji atletičari Irena Bošković i Tomaš Đurović BAR - Na otvaranju atletske sezone, na stadionu SC ,,Topolica“ u Baru u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, održan je 24. Atletski trofej Montenegro - 2020, na kojem su dominirali Irena Bošković i Tomaš Đurović. Na takmičenju je nastupilo oko 130 takmičara iz 16 klubova (,,Podgorički maraton“, ,,Budućnost“, ,,Nikšić“, ,,Tara“, ,,Podgorica“, ,,Mornar“, ,,Zeta 2012“, ,,Jedinstvo“, ,,Jump“, ,,Sanja“, ,,Tempo“, ,,Lovćen“, ,,Sparta“, ,,Lim“, ,,Rudar“ i ,,Orion“), kao i takmičari Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Za najbolje atletičare mitinga proglašeni su u muškoj konkurenciji Tomaš Đurović član AK ,,Podgorica“ čiji rezultat u bacanju kugle od 19,53 m po IAAF tablicama vrijedi 1093 boda i kod dama Irena Bošković, atletičarka ,,Tare“, čiji rezultat u skoku uvis od 170 cm po IAAF tablicama vrijedi 926 bodova. U okviru ovog takmičenja održano je i zvanično prvenstvo Crne Gore na 10.000 metara, gdje je kod seniora trijumfovao Željko Dabović iz AK ,,Sparta“, drugo mjesto osvojio je njegov kolega Perica Vučković, dok je treće mjesto pripalo atletičaru Mornara iz Bara Dragoljubu Koprivici. Kod seniorki trijumfovala je Slađana Perunović iz AK ,,Nikšić“, ispred Rade Miladinović iz ATK ,,Podgorički maraton“. U kategoriji juniora pobijedio je Vasilije Šćepanović iz ,,Sparte“. Na takmičenju je Enes Erović, član ,,Jedinstva“, postavio rekord Crne Gore za cicibane na 400 metara, sa rezultatom 1:09,99. Takođe, na takmičenju je oboren rekord mitinga u disciplini skok u dalj kod muškaraca – Ognjen Vojvodić (Mornar) 6,68m i Slađana Perunović u trci na 800 metara (koja je ostvarila vrijeme 2:20,48), dok je prethodni rekord bio 2:24. Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali: predsjednik Gojko Banjević, sekretar Milan Madžgalj, selektor Osman Erović i nacionalni treneri - Zoran Jojić, Drago Musić, Marko Ristić i Ivo Popović. Rezultati po disciplinama: MUŠKARCI: 100 m: 1. Ognjen Marsenić (Lim)11,42, 2. Danilo Vujičić (Mornar) 11,90, 3. Jovan Mašanović (Mornar) 12,73; 400 m: 1. Edin Erović (Jedinstvo) 52,79, 2. Jovan Mašanović (Mornar) 55,48,

3. Nikola Mišeljić ( Sanja) 55,91; 800 m: 1. Edin Erović (Jedinstvo) 52,79, 2. Jovan Mašanović (Mornar) 55,48, 3. Nikola Mišeljić (Sanja) 55,91; 3000 m: 1. Goran Bubanja (Sparta) 10:45,03, 2. Dušan Cvijetić (Nikšić) 11:21,48, 3. Dino Canović (Nikšić) 11:38,12; 10000 m - seniori: 1. Željko Dabović (Sparta) 35:22,32, 2. Perica Vučković (Sparta) 35:27,23, 3. Dragoljub Koprivica (Mornar) 35:31,35; 10000 m - juniori: 1. Vasilije Šćepanović (Sparta) 38:21,22, Skok u dalj: 1. Ognjen Vojvodić (Mornar) 6,68, 2. Jasmin Hulić (Rudar) 5,63, 3. Stefan Petrović (Mornar) 5,39; Skok u vis: 1. Darko Pešić (Lovćen) 180, 2. Stefan Kolić (Jump) 180, 3. Stefan Joksimović (Lim) 175; Bacanje kugle (7,260 kg): 1.Tomaš Đurović (Podgorica) 19,53, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 16,41, 3. Darko Pešić (Lovćen)14,37; Bacanje koplja (800 g): 1. Amir Papazi (Tempo) 54,91, 2. Sava Vulović (Rudar) 44,81; Bacanje diska (2 kg): 1. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 59,15, 2. Darko Pešić (Lovćen) 43,45, 3. Sava Vulović (Rudar) 37,96; ŽENE: 100 m: 1. Mare Jablan (Lovćen) 13,46, 2. Maša Bubanja (Lim) 13,47, 3. Anja Turner (Podgorica) 13,58; 400 m: 1. Anabela Mujović (Sanja) 1:01,88, 2. Marija Živković (Lim) 1:02,83, 3. Mare Jablan (Lovćen) 1:07,28: 800 m: 1. Slađana Perunović (Nikšić) 2:2,78, 2. Vesna Pavlićević (Podgorički maraton) 2:31,87, 3. Elzana Guberinić (Orion) 2:44,17; 1500 m: 1. Slađana Perunović (Nikšić) 4:43,70, 2. Marija Perišić (Lovćen) 5:52,79, 3. Anastasija Pajović (Lovćen) 638,21; 10000 m seniorke: 1. Slađana Perunović (Nikšić) 40:25,26, 2.Rada Miladinović (Podgorički maraton) 44:49,99; 100 m prepone: 1. Bogdana Mirković (Sanja) 19,67, 2. Ivona Drašković (Lovćen) 20,81; Skok u dalj: 1. Andrea Matković (Mornar) 5,20, 2. Lejla Maljević (Lovćen) 4,40, 3. Mirela Rastoder (Sanja) 4,31; Skok u vis: 1. Irena Bošković (Tara) 170, 2. Bogdana Mirković (Sanja) 140, 3. Nina Lašić (Tara) 140; Bacanje kugle (4 kg): 1.Milica Pejović (Podgorica) 10,60, 2. Anđela Rosić (Tara) 9,70, 3. Vesna Kljajević (Tara) 9,26;Bacanje koplja (600 g) 1. Ana Bošković (Tara) 42,97, 2. Suana Tafić (Orion) 27,26, 3. Antonela Gazivoda (Orion) 24,95; Bacanje diska (1 kg): 1. Ana Bošković (Tara) 34,27, 2. Anđela Rosić (Tara) 33,88, 3. Vesna Kljajević (Tara) 30,96. R. PEROVIĆ

Kultura

Neđelja, 14. jun 2020.

Spomenik palim borcima Lješanske nahije na Barutani, ove godine je izabran za mjesto centralne proslave 13 jula. Dupli praznik, Dan državnosti i dan ustanka naroda Crne Gore je iz zaborava izvukao jedan od najljepših spomenika, koji je po ideji Svetlane Kane Radević završen 1980, nakon 5 godina izgradnje.

OKO 50.000 ZA OBNOVU

Za obnavljanje spomenika i osnovne konzervatorske radove, koji su počeli 9. maja biće potrebno oko 50.000 eura. Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović je kazala da se će spomenik nakon osnovnih konzervatorskih radova moći da se unapređuje i održava. - Stanje u kojem smo ga zatekli je bilo blago rečeno katastrofalno, pokazivalo je klasično tragove neodržavanja i nebrige, vlasnika ko god da je, Opština ili mjesna zajedica rekla je Brajović, dok je pokazivala uništeno osvjetljenje u kamenim zidinama spomenika, iz kojeg su isčupane i odnešene žice - zbog toga što su od bakra. Postavljeno je drugo osvjetljenje kako se ne bi lomili zidovi spomenika kroz koje su prilikom izgradnje kablovi provučeni. Spomenik se mora staviti u program zaštite i moraće postepeno da se obnavlja, dio po dio. Zasad će se promijeniti mermerno stepenište i plato, a očišćeno je od ogromne količine smeća. - Kada smo došli, spomenik je bio skroz zarastao i nije se ni vidio. Između sjedišta smo čupali vegetaciju sa korijenjem dubokim i metar i po. Na pozornici je bilo drvo koje je napravilo veliku štetu jer je potkopalo mermerne ploče. Centralni dio će morati skroz da se mijenja i sve stepenice će biti ponovo urađene. U ovakvim slučajevima, i da se mijenja jedna pločica, cijeli kvadrat se mora zamijeniti, objasnila je Brajović. Spomenik palim Lješnjanima iz tri rata posljednji put je čišćen prije 10 godina, i tada se samo raskrčila vegetacija, a nisu izvođeni nikakvi veliki konzervatorski radovi. - Ipak postoje tragovi da je neko na svoju ruku popravljao spomenik, što se vidi po fugama koje nijesu tipične za konzervatorski rad - rekla je Brajović i dodala da su stavljene vjerovatno da ne bi voda i dalje potkopavala ploče jer ispod kamena nije malter već pijesak. O tim popravkama nema nikakvih zapisa. Tada je na ulaz spomenika postavljena i neodgovarajuća ploča od tamnog kamena na kojoj su nejednakim slovima uklesana imena arhitektice. Ko je autor i ko je postavio ploču, konzervatori ne znaju.

IZBRISANA IMENA HEROJA

Slova sa imenima boraca i natpisima su gotovo nestala. Kamen koji je korišten pri izgradnji je krečnjak koji lako puca, prlja se i porozan je. Zbog toga će ga zamijeniti kvalitetnim mermerom. - U ovom momentu ne možemo sve da saniramo i popravimo jer bi to bio ogroman iznos. Nakon ovih osnovnih radova, daćemo smjernice Glavnom

Praznik izvukao spomenik iz šiblja

D. MIJATOVIĆ

Spomenik palim borcima Lješanske nahije na Barutani bio zapušten, uređuje se pred centralnu proslavu 13. jula

Stanje u kom je zatečen spomenik je bilo katastrofalno

Kada se proglasi kulturnim dobrom, Opština će morati da mu posveti veću pažnju i da vodi računa

MORA BITI KORISTAN

Zaboravljene žrtve S obzirom na to da već 10 godina na Barutani nije bilo nikakvog događaja, odnos prema spomenicima i istoriji na ovaj način najbolje dolazi do izražaja. Od dana kada je narod Crne Gore podigao ustanak prošlo je 79 godina. Spomeniku je sada 40 godina, a od Kanine smrti je prošlo 20. Veliki događaji i velika imena crnogorske istorije se lako prepuštaju zaboravu. - Koliko god živjeli u čudnim vremenima i čudnim podjelama, ovi ljudi su dali svoje živote i omogućili nama evo decenije lagodnog života. Mi na krvi cijele generacije imamo slobodu rekla je Brajović, dodajući da je bolno i tužno da zaboravljamo istoriju i da se mladim generacijama mora dati na znanje da se žrtve moraju poštovati.

gradu da nastave održavanje. Potrebno je da se to radi na godišnjem nivou, da se čisti vegetacija i da se mijenja dio po dio spomenika - kazala je Brajović. Spomenik na Barutani je jedan od najljepših crnogorskih spomenika, ali nema status kulturnog dobra. Brajović kaže da je u katastru upisan kao pašnjak Goljemadi, parcela 86. On ima status spomen obilježja i upisan je u Registar spomen obilježja glavnog grada Podgorice, kao spomen – kompleks, što ne znači da je zaštićeno kulturno dobro. Najavjena je saradnja sa Upravom zaštite kulturnih dobara



Sami zidovi podsjećaju na stare crnogorske kuće, na gumna i pozivaju na okupljanje i zapravo govore o borbi za dom i ognjišta

- spomenik staviti u prethnodnu zaštitu. Nakon te inicijative se radi elaborat kako bi spomenik dobio status zaštićenog kulturnog dobra.

je londonski časopis Architectural Review pisao o stvaralaštvu crnogorske arhitektice. Takođe, Izložba „Svetlana Kana Radević - poslijeratna arhitektura između centra i periferije“ (Skirting the Centre: Svetlana Kana Radević on the Periphery of Postwar Architecture), biće prikazana na najvećoj smotri arhitekture na svijetu, Bijenalu arhitekture u Veneciji, koje je odloženo za narednu godinu. Spomenik na Barutani je „izuzetno umjetničko i arhitektonsko djelo, koje je podignuto kao izraz kolektivne memorije na pale borce za slobodu“, piše u dokumentu koje je Ministarstvo kulture proslijedilo Vladi, kako bi se odobrila sredstva za restauraciju ovog, i spomenika na Grahovu. Piše i da za restauraciju spomenika na Barutani i Grahovu treba izdvojiti 200.000 eura. Spomenik zauzima 1.410 metara kvadratnih i savršeno je uklopljen u prostor. Sami zidovi koje je Kana zamislila oko spomenika, podsjećaju na stare crnogorske kuće, na gumna i pozivaju na okupljanje i zapravo govore o borbi za dom i ognjišta. Imena heroja Lješanske nahije su ispisana na tri spomen ploče – iz Balkanskog rata 115 imena, Prvog svjetskog rata 114 imena i Drugog svjetskog rata su uklesana imena narodnih heroja Jelene B. Ćetković i Milovana S. Čelebića, zajedno sa još 230 imena palih boraca.

Biljana Brajović

Spomenik na Barutani ispunjava te uslove jer ima i autorsku i istorijsku vrijednost.

INSPIRACIJA UMJETNICIMA

- Kada se proglasi kulturnim dobrom, Opština će morati da mu posveti veću pažnju i da vodi računa - objasnila je Brajović.

Na internet stranici www. spomenikdatabase.org se ističe da je spomenik na Barutani postao, i pored marginalizacije djelo koje sve više inspiriše umjetnike, fotografe, dizajnere, jer je u svijetu sve veća popularnost apstrakne spomeničke baštine bivše Jugoslavije. O tome svjedoči i činjenica da

Najvažnije je da se ovom spomeniku nađe namjena, jer je dosadašnja praksa pokazala da ukoliko je nema, spomenik proguta šiblje. - Kada na primjer, krenete na godišnji odmor - spremite stan. Kada se vratite, koliko god da je čist, moraćete ga opet spremati, ili zbog mirisa, ili vlage, ili ste ostavili otvoren prozor... Sve se mora održavati. A održavanja nema ukoliko nema namjene. Treba praviti manifestacije ovdje zato što već ima sve, idealan je prostor. Postoji infrastruktura, sačuvan je od buke, postoji bina, sjedišta - smatra Brajović. Spomeniku se jednom godišnje mora uraditi makar blaži tretman, da bi se sačuvao, a od zaborava bi trebalo da ga čuva odnos Crnogoraca prema palim borcima za slobodu. J. MARTINOVIĆ

Zapis

Neđelja, 14. jun 2020.

Iz istorije crnogorske diplomatije

Kormilar crnogorske inostrane politike » Piše: Dejan Vuković PODGORICA - ,,Međunarodni ugovori koji su potpisani moraju se ispunjavati s pobožnom dosljednošću“, govorio je svemoćni kardinal Rišelje francuskim ambasadorima dok su ispod njegovog svilenog, crvenog plašta izvirale najznačajnije političke, diplomatske i religijske ideje i odluke koje su prekrile Francusku i širile upliv Evropom u prvoj polovini XVII vijeka. Knjaževina Crna Gora nije posjedovala snagu kolonijalnih država, niti uticaj velikih sila, ali je mudro, strpljivo gradila odnose s drugim zemljama, zaključujući međunarodne ugovore o državnoj granici, trgovini i plovidbi, ekstradiciji, ali i brojne konvencije vođena uzusima međunarodnog prava. Kuriozitet i posebno značajan je Ugovor o izdavanju zločinaca iz 1872. sa Austrougarskom (preteča ugovora o ekstradiciji) jer je potpisan nekoliko godina prije formalnog međunarodnog priznanja Crne Gore, nakon čega su slijedili slični ugovori s Italijom i Belgijom. Tadašnji pravni saobraćaj u ovim oblastima identičan je današnjem, koji se odvija u skladu s međunarodnom pravnom pomoći posredstvom ambasada, konzulata i ministarstava vanjskih poslova, o čemu jasno kazuje depeša ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića od 27. juna1893. kojom informiše austrougarskog poslanika o spremnosti crnogorske vlade na ekstradiciju D. Livajića: ,,U odgovoru na Vašu uvaženu notu od 28. maja tek. god. broj 200, čast mi je saopštiti Vam, da je Vlada Njegovog Visočanstva riješila ponuditi visokoj Cesarskoj i Kraljevskoj Vladi ekstradiciju Danila Livajića, koji je učinio kažnjivo djelo lupeštine državni novaca na zemljištu Bosansko Hercegovačkom. Pobuda ovom rješenju osniva se na namjeri Knjaževske Vlade da dokaže koliko visoko cijeni prijateljstvo koje srećom postoji među dvije

Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića

Utemeljen u crnogorskom biću, umirujuće djeluje vojvoda Gavro Vuković temperamentnim dušama vitezova, violentnom duhu gorštaka, koji s podozrenjem gledaju diplomatski frak, jer, bili su istrajni u namjeri da njihov najmiliji krš može odbraniti jedino mač, nikako diplomatija

Knjaz Nikola sa porodicom ispred Cetinjskog manastira (italijanska štampa)

susjedne države, i da bi tijem dala čistog jemstva C. K. vlastima u okupiranim provincijama, svoga najlojalnijeg ponašanja u odnosima dobrog susjedstva. Ova ponuda o ekstradiciji neosnivajući se na konvenciju o ekstradiciji postojećoj između dvije države, nema snage da povuče za sobom kao sljestvo pozivanja na prešestvenost (precedent). Sljestveno umoljavam Vas Gospodine Ministre da izvolite obavijestite me o mjestu i o danu kad će imenovani krivac biti predan C. K. vlastima. Izvolite G. M. primiti i ovom prilikom uvjerenje o mom visokom poštovanju“.

NA MOSTOVIMA ZAJEDNIŠTVA

Ton kojim je pisana diplomatska nota prevazilazi štu-

ru komunikaciju saopštavanja određenih činjenica i odiše željom i jasnom voljom za uspješnom saradnjom suverenih država na svim poljima. Crna Gora štiteći svoje interese znalački ubira plodove diplomatije, znajući da gode njenom uzdizanju, oblikujući je kao uređenu i uspješnu državu, podstičući opšti razvoj i napredak društva. Jer, diplomatija daje potrebnu svježinu i polet, probija puteve saradnje, gradi mostove zajedništva. Nudi nestvarni otklon od brojnih ratova i bojeva koji bjehu crnogorski usud. Oplemenjuje prelaz iz romantičnog zanosa crnogorskih plemena u modernu državu, koju tvore i školstvo, zdravstvo. Uspostavlja se i poštanskotelegrafski saobraćaj. Stabilnost unutrašnjeg uređenja daje zamah u vanjskim poslovima. Poslanice Svetog Petra Cetinjskog i mudrost Njegoševa, utkane su u evropsku knjaževinu. Opstaju kao neprocjenjivo kulturno nasljeđe. Ostvaruje se njihov vapaj za slobodom i nezavisnom državom.Umijeće u pregovorima ište diplomatske vještine, umješnost i taktičnost, a posebna vrijednost je osoba ovlašćena da pregovara u ime države. Povodom zaključivanja međunarodnog ugovora sa Srbijom, Knjaževina Crna

Gora izdaje punomoćje vojvodi Gavru Vukoviću 1905: ,,Željeći zaključiti sa Njegovim Veličanstvom Kraljem Srbije trgovinski ugovor, koji će biti podjednako koristan za obije države, i oslanjajući se potpuno na sposobnost, revnost i odanost Gospodina Vojvode Gavra Vukovića, Našeg Minist ra I n o st ra n i h D j e l a , odredili smo ga za Svoga punomoćnika, radi ugovaranja i zaključenja, po izmjeni urednih punomoćstava, pomenutog ugovora, sa onim ili onima, koji budu u tom cilju određeni od strane Njegovog Veličanstva Kralja Srbije. Izdavajući ovo punomoćje, Mi zadržavamo pravo konačnog odobrenja i potvrđivanja svega onoga, što na osnovu toga punomoćja Naš punomoćnik bude ugovorio i potpisao. U potvrdu ovoga punomoćja naredili smo, da se na nj stavi državni pečat. Rađeno na Cetinju prvog januara hiljadu devet stotina pete godine“.

MAČ ILI DIPLOMATIJA

Lepršav stil kojim je pisano ovo punomoćje blijedi u XXI vijeku globalizacije, informacionih tehnologija. Ali nedvosmisleno i zasluženo je uzdizalo ličnost vojvode GavraVukovića, ministra inostranih djela. Isticalo je njegovu stručnost i lojalnost

Vojvoda Gavro Vuković

domovini, osnovne postulate u diplomatiji. Kao i ogromno povjerenje koje je uživao kod knjaza Nikole. Bio je vizionar i dugogodišnji, nepogrešivi kormilar jedrenjaka crnogorske diplomatije, bez pomoći vjetra velikih sila da ubrza njegov vijađ. Lišen moderne flote koju su posjedovale diplomatije drugih zemalja, uspješno zaobilazi hridi. S malobrojnom, ali obučenom diplomatskom posadom, poput starog morskog vuka, izbjegava zamke skovane u blještavim salonima evropskih dvorova, predviđa unaprijed potez sagovornika, uočava buru bez preciznih instrumenata, busole i mapa. U vremenu kada su čuvene vojvode i heroji iz brojnih ratova i strahovitih bitaka zauzeli svoja velika, zasluž-

na mjesta u slavnoj crnogorskoj istoriji, svojom pojavom zavrijeđuje naročitu pažnju. Sin glasovitog vojvode MiljanaVukova, velikog pobjedioca i neustrašivog ratnika, neprikosnovenog vođe crnogorskog plemena Vasojevića, vojvoda Gavro, brat Todora Vukovića opjevanog, silnog junaka, bio je spona s tradicionalnom, ratničkom Crnom Gorom. Utemeljen u crnogorskom biću, umirujuće djeluje vojvoda Gavro Vuković temperamentnim dušama vitezova, violentnom duhu gorštaka, koji s podozrenjem gledaju diplomatski frak, jer, bili su istrajni u namjeri da njihov najmiliji krš može odbraniti jedino mač, nikako diplomatija. Dubina njegovih misli neraskidivo je vezana s mučnim borbama i žrtvama predaka. Bio je to snažan podstrek njegovim očima na horizontu zavađene Evrope, da gorljivo brodi lavirintom ka ljepšoj budućnosti i nađe bezbjednu luku đe potomke miluje sunce slobode i zasluženog mira. Kao i svaki Crnogorac, ponosno je nosio našu bogatu, zlatom vezenu divnu nošnju. Ali i cilindar i frak prijale su njegovoj spoljašnosti. Elegantno isticali njegov evropski stav i uglađenost urođenih manira, oplemenjenih u Nici, Carigradu, Beču i drugim gizdavim evropskim varošima. Lična kultura i raskošno obrazovanje isijavale su iz njegovih misli i pokreta, izvirali iz neprocjenjive memoarske građe kojom je vrijedno oslikao Crnu Goru svoga doba. Vojvoda Gavro Vuković ulaskom u Ministarstvo inostranih djela bogato je obdario crnogorsku diplomatiju, koja je cvjetala pod njegovom državničkom mudrošću i zrijevala je njena slava, o kojoj generacije ushićeno i s ponosom govore. Bio je pouzdan, odan, dosljedan, i oštar kad zatreba. Ogromno iskustvo nesebično je darovao i ugradio u diplomatiju i politiku Knjaževine Crne Gore. Prvi crnogorski diplomirani pravnik, plodan i kao pisac eseja „Istorijski razvitak prava svojine od rimskog doba do danas“. Sistematičan, pronicljiv, analitičan, i postojan u svojim naprednim idejama koje su hitro grabile ispred vremena u kojem je živio. Zato je smjer crnogorske vanjske politike bio tečan, patriotski, evropski. I u poznim godinama života iz njega je izbijala blagotvorna svježina. Pitka izreka znamenitog diplomate i pisca Francois de Callieres iz 1716. pods j e ć a : , , D i p l o m a t t re b a pokazati šarm, ali takođe voditi računa da sam ne podlegne šarmu“. Šarm je posebno krasio vojvodu Gavra Vukovića. (Autor je crnogorski diplomata)

20 Feljton

Neđelja, 14. jun 2020.

CRKVE I MANASTIRI U BASENU SKADARSKOG JEZERA

Sv. Petka dominira kao ženski kult na jezerskim prostorima » Piše: Aleksandar ČILIKOV Crkve u Dujevi, Zagori i Gluhom Dolu podignute su u č a st Sv. St e f a n a , p r vo g hrišćanskog đakona i mučenika za vjeru iz I vijeka. Zbog svojih kritičkih stavova o jevrejskoj vjeri i pripadnosti hrišćanstvu, mučenički je stradao kamenovanjem. Na Nikejskom saboru 325. godine ustanovljena je među hrišćanima dogma o Sv. Trojici. Riječ je o kanonu koji definiše da je Bog po svojoj prirodi jedan, ali da su u njemu sadržane tri osobe – Otac, Sin i Sv. Duh. Na crnogorskom dijelu skadarske regije Svetom Trojstvu posvećene su crkve u Gluhom Dolu, Krnjici, Vukovcima i Goljemadima. Započet na Istoku početkom IV vijeka, kult Sv. Arhanđela Mihaila ubrzo se proširio na evropskim prostorima tako da će kasnije biti veoma poštovan kako kod pravoslavaca tako i kod katolika. Ovom vojskovođi nebeske vojske, pobjedniku u borbi protiv pobunjenih anđela, prema liturgijskim tekstovima voditelju blaženih duša u raj, podignute su crkve u Smokovcu, Sotonićima, Dupilu, Donjim Seocima i Krnjici. Sv. Arhanđelu Gavrilu – božjem glasniku, posvećena je samo jedna crkva – hram u Dupilu. Od starozavjetnih proroka na skadarskom području u okviru crnogorske sadašnje teritorije podizani su hramovi posvećeni samo Sv. Iliji. Borcu protiv idolopoklonstva, isposniku, pustinjaku i čudotvorcu jezerski stanovnici izgradili su hramove u Gluhom Dolu, Ponarima i Utrgu. Velikom crkvenom ocu, aleksandrijskom arhiepiskopu iz IV vijeka, poznatom po borbi protiv arijanstva, Sv. Atanasiju Aleksandrijskom, posvećena je crkva u Sotonićima, dok je u Tomićima podignut hram u slavu Sv. Jevstatija Plakide, uglednika u antičkom Rimu,

U kapitalnoj monografiji koju je 2012. objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, naš poznati istoričar umjetnosti piše o jedinstvenom sakralnom blagu koje se nalazi u širem okruženju najvećeg jezera na Balkanu

Crkva u Strugarima

koji je živio u doba imperatora Trajana i Hadrijana i zbog pripadnosti hrišćanstvu pogubljen zajedno sa porodicom. Domaći svetitelji, kanonizovani u postvizantijskom periodu, patroni su samo dva hrama jezerske regije – Sv. Vasilije Ostroški u Brežinama i Sv. Petar Cetinjski u Bobiji. Sv. Petka – Paraskeva, mučenica iz XI vijeka, izuzetno popularna među pravoslavnim hrišćanima kao zaštitnica siromašnih i bolesnih, na jezerskim prostorima dominira kao ženski kult. Njoj u slavu podignuti su hramovi u Utrgu, Sotonićima, Gluhom Dolu, Limljanima, Grbavcima, Mahali, Golubovcima, Kurilu, Čukovićima i Braćenima. Od svetiteljki, kao patrona hrama, na jezerskom dijelu Skadarskog jezera možemo, uz Sv. Petku,

uočiti još samo Sv. Teklu – prvomučenicu i učenicu apostola Pavla – kojoj je posvećen hram u Strugarima.

UMJETNIČKA KULTURA CRKAVA I MANASTIRA BASENA SKADARSKOG JEZERA ARHITEKTURA, SLIKARSTVO, PRIMIJENJENA UMJETNOST

Tokom viševjekovne istorije sakralne arhitekture stvarane u okviru prostora Skadarskog basena, razvijala se heterogena umjetnička kultura oličena u brojnim umjetničkim disciplinama – arhitekturi, slikarstvu, primijenjenim umjetnostima. Nedostatak relevantnih arhivskih i pisanih izvora kao i nedovoljan obim izvršenih ar-

Započet na Istoku početkom IV vijeka, kult Sv. arhanđela Mihaila ubrzo se proširio na evropske prostore tako da će kasnije biti veoma poštovan kako kod pravoslavaca tako i kod katolika. Ovom vojskovođi nebeske vojske, pobjedniku u borbi protiv pobunjenih anđela, prema liturgijskim tekstovima voditelju blaženih duša u raj, podignute su crkve u Smokovcu, Sotonićima, Dupilu, Donjim Seocima i Krnjici

Crkva Sv. Atanaće u Sotonićima

heoloških istraživanja, razlog su za veoma oskudan nivo saznanja o karakteru sakralne arhitekture ranohrišćanskih vremena i perioda egzistencije dukljanske države. Nesumnjivo da su u vremenima od kraja IV do druge plovine XII vijeka izgrađivane crkve i podizani manastiri u arealu Skadarskog basena – episkopi i arhiepiskopi Skadra još od kraja IV vijeka svakako su stolovali pri katedralnim crkvama i manastirima o čijoj arhitektonskoj koncepciji ništa pouzdano danas ne možemo reći. Legenda o izgradnji Manastira sv. Srđa i Vakha od strane Justinijana – budući mauzolej dukljanskih vladara – konstatovani stariji arhitektonski slojevi crkava sv. Jovana i sv. Marije u Svaču, Vladimirova zadužbina Prečista Bogorodica Krajinska – upućuju na opravdan zaključak o izgradnji niza objekata sakralnog tipa. Ne treba sumnjati da su pomenute nestale drevne građevine stvarane u duhu arhitektonskih modaliteta kakve možemo konstatovati u analizi ma-

Crkva u Goljemadima

Crkva u Zagori

terijalnih ostataka sakralnih objekata Prevalisa i dukljanske države – crkve u gradu Duklji, episkopski kompleks u Doljanima, trikonhos u Topolici – Bar, episkopski centar Martinićka gradina u Bjelopavlićima i dr. Sudeći po karakteristikama sačuvane arhitekture i komparacijom sa istovremenim objektima širom evropskih prostora, ranohrišćanske katedralne gradske crkve bile su tipa prostrane bazilike – često trobrodne – sa narteksom, naosom i oltarskim prostorom. Uz sam crkveni objekat – rjeđe do njega – izgrađivan je baptisterijum – krstionica. Ostali karakteristični elementi ranohrišćanske bazilike bili su: atrijum uz narteks; prostori proskomidije i đakonikona – u ranoj fazi uz narteks, kasnije uz oltarski prostor; dvoslivni krovovi i drvena tavanica. U krajnje sumarno izloženom konceptu ranohrišćanskih bazilika bile su građene i one na prostoru skadarske regije.

Velikom crkvenom ocu, aleksandrijskom arhiepiskopu iz IV vijeka, poznatom po borbi protiv arijanstva, Sv. Atanasiju Aleksandrijskom, posvećena je crkva u Sotonićima, dok je u Tomićima podignut hram u slavu Sv. Jevstatija Plakide, uglednika u antičkom Rimu, koji je živio u doba imperatora Trajana i Hadrijana i zbog pripadnosti hrišćanstvu pogubljen zajedno sa porodicom Arheološka istraživanja jednog od najznačajnijih manastira Skadarskog basena – Prečiste Bogorodice Krajinske – nijesu do danas rezultirala otkrićem arhitektonskih elemenata iz vremena stare Duklje u doba Vladimirove vladavine. Krajnje oskudnu sliku o kvantitetu i kvalitetu sakralne arhitekture Skadarskog basena prije vladavine srpske dinastije Nemanjića, mogu rasvijetliti i pojasniti samo neka buduća opsežna arhivska i arheološka istraživanja. U svakom slučaju može se sa sigurnošću tvrditi da karakter skadarskog sakralnog graditeljstva navedenih vremena koegzistira sa iskustvima ranovizantijske arhitekture i sakralnim graditeljskim modelima zapadnoevropskih prostora – preromanike i rane romanike. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 14. jun 2020.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (15. 6 - 21. 6.) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan

đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal Analitika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u subotu od 8:22 do nedjelje u 8:41, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivitokom ovakve mjesečeve mijene.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća puto- gi dan. Konkurencija je trenutno vrlo vanja, nove početke i poduhvate. jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duČETVRTAK, PETAK I SUBOTA hovnost, milosrđe... Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traNEDJELJA je do subote u 21:05. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Pro- Uživaćete u sopstvenoj snazi, životblem je manjak vitalnosti, slaba kon- nosti i oštrom intelektu. Tranzit je nacentracija i pad respekta u očima dru- ročito povoljan za partnerske odnose. gih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Porodično okruženje je stabilno. Ovo Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, je povoljno vrijeme za nove početke i posebno na vid. Previše je prepreka. poduhvate. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak enerralno za druženje, putovanja, komu- shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete gije. Pripaziti na stomak. Čuvati se prenikaciju, nove početke kao i za uspje- može imati problema sa zdravljem. Ču- više troškova. Nizak kvalitet življenja i šan završetak starih poslova. vati se previše troškova. Nizak kvalitet neusklađenost sa okolinom. življenja i neusklađenost sa okolinom. NEDJELJA UTORAK I SRIJEDA Pojavljuju se poslovne prilike, finansijOvo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju ska situacija se popravlja, kompetenPONEDJELJAK se poslovne prilike, finansijska situa- tnost je na visokom nivou, a konkurenUživaćete u dobrim odnosima, kvali- cija se popravlja, kompetentnost je na cija je pritom slaba. Imate zdravlje i tetnoj ishrani, imati uspjeha u kon- visokom nivou, a konkurencija je pri- vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa taktima sa autoritetima, možda i pu- tom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. zanimljivim osobama. tovati negdje. Emocije su vrlo snažne Uživaćete u kontaktima sa zanimljite je moguća i napetost. vim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuel- ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za putovanja, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki dru-

Mjesec u Raku

PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEDJELJA

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Djevici

UTORAK I SRIJEDA

na je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i tra- naglašen. Naročito je povoljno za blije do subote u 21:05. skost sa intimnim partnerom. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske od- NEDJELJA nose, naročito se čuvati rasprava sa Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevlastitom djecom ili podređenima. vih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne Problemi sa finansijama. Stomak je počinjete ništa značajno. Pazite šta jeosjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. dete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Moguća su neplanirana putovanja. Prisutan je gubitak energije i resursa. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA lako mogu zakomplikovati. Prisutan je Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i tra- gubitak energije i resursa. je do subote u 21:05. Ovo su povoljni dani za poslovna NEDJELJA ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Generalno pripaziti na međuljudske Dobićete podršku ili razumijevanje odnose, naročito se čuvati rasprava sa osobe od autoriteta ili od strane drža- vlastitom djecom ili podređenima. Prove. Imate karizmu i napredak po pita- blemi sa finansijama. Stomak je osjetnju statusa. Odlično vrijeme i za prove- ljiv pa oprezno sa jelom. sti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji

PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uraPONEDJELJAK dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa Prisutan je nemir, napetost, dosta men- ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i talnih izazova. Postoje pritisci od strane energija nisu na visokom nivou. Čuvajnadređenih ili previše obaveza. Može te se gubitaka. biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i NEDJELJA energija nisu na visokom nivou. Postoji opasnost da budete pogrešno UTORAK I SRIJEDA shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- može imati problema sa zdravljem. Čusnost da budete pogrešno shvaćeni ili vati se previše troškova. Nizak kvalitet da budete poniženi. Dijete može imati življenja i neusklađenost sa okolinom. problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Ribama

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i traje do subote u 21:05. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. NEDJELJA Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Uživaćete u dobrim odnosima, kvaliPreviše je prepreka. Pokušajte biti tetnoj ishrani, imati uspjeha u kontakistrajniji ali imati na umu da ovo nisu tima sa autoritetima. Emocije su vrlo dani za megdan. snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA partnerom. Tranzit počinje od četvrtka u 11:33 i tra-

je do subote u 21:05. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac PONEDJELJAK može da dođe iz više izvora. Imate Imaćete višak energije i bićete naro- energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo čito privlačni što je odlično za inti- vrijeme za unapređenje odnosa. mne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvaž- NEDJELJA nost i inicijativu. Pravo vrijeme za Prisutan je nemir, napetost, dosta menunapređenje odnosa. talnih izazova. Postoje pritisci od strane NEDJELJA nadređenih ili previše obaveza. Može Imate dobro zdravlje, energičnost, UTORAK I SRIJEDA biti poteškoća sa ukućanima ili sa majužitak u komforu i dobrom društvu. PONEDJELJAK Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- kom. Zdravlje i energija nisu na visoKorisno za nova poznanstva i gene- Postoji opasnost da budete pogrešno mir, napetost, dosta mentalnih izazova. kom nivou.

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Jarcu

Enigmatika

NeÄ&#x2018;elja, 14. jun 2020.

Enigmatika

Marketing

NeÄ&#x2018;elja, 14. jun 2020.

Neđelja, 14. jun 2020.

Oglasi i obavještenja

MAlI OglAsI NEKRETNINE IZDAJEM lux opremljenu namještenu kancelariju, zgrada Čelebića, u Serdara Jola Piletića do Osnovnog suda, 20m2. Tel. 067/ 821 067 1 IZDAJEM uređen poslovni prostor u City kvartu, ul. Radoja Dakića, lamela 1-10, do kafea Plan B, 53m2. Tel.067/ 821 067 2

RAZNO KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 STRUČNO I SAVJESNO radimo skoro sve vrste građevinskih radova i poslova (adaptacije stanova, izolacije krovova, popravke krovova i ostalo). Tel.020/ 629-558, 069 / 926- 382 4 HUGO bar Bokeška 10 traži šankera sa iskustvom. Tel.067/067-163 5

Oglasi i obavjeĹĄtenja

NeÄ&#x2018;elja, 14. jun 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. jun 2020.

Дана 11. јуна 2020. године у 72. години живота изненада је преминуо

NIKOLI MILAŠINOVIĆU

НОВИЦА Милошев БОГДАНОВИЋ Саучешће примамо дана 15. јуна 2020. године у капели на Чепурцима, од 9 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци.

Veliki ljudi žive kroz sjećanje i poštovanje. Dragi naš kolega, tvoj lik i djela ostaju da se pamte i s poštovanjem pominju.

TVOJE KOLEGE IZ SLUŽBE ODRŽAVANJA RTCG

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВЕСЕЛИНКА, син МИЛОШ, кћерке ДАНИЈЕЛА, САЊА и СВЕТЛАНА, сестра МИРА, унуци НИКОЛА и НИКОЛА, унуке НЕВЕНА и НИНА, братанићи, сестрична и остала родбина 748

Посљедњи поздрав драгом брату

ЗОРАНУ ПЕТРОВИЋУ

Почивај у миру!

Тетка БИСЕРКА МИЛИЋ и породица МИЛЕТЕ Радосавовог ПОПОВИЋА

777 Poštovanom kolegi i prijatelju

RACU TOMOVIĆU Počivaj u miru. SAŠA RAIČEVIĆ, GORAN MUMIN i BORO KILIBARDA sa porodicama 761 Posljednji pozdrav dragom

RACU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. JELENA, ANA i VERICA LALOVIĆ 779 Posljednji pozdrav dragom

RACU Počivaj u miru. 780

Od PORODICE ĐURIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. jun 2020.

POMENI

Dana 2. juna 2020. u 94. godini je preminula naša voljena mama i baka Naš

VLADIMIR Slobodanov KALEZIĆ 14. 6. 1970 – 10. 5. 2002. Dragi Vlado, još jedan tvoj rođendan provodimo bez tebe, zahvalne za sve lijepe i vrijedne trenutke kojim si nam zauvijek oplemenio dušu.

SLOBO

MILEVA TAPUŠKOVIĆ rođena Vujošević profesorica u penziji

Da nismo bili ovako loše sreće, danas bi slavili tvoj 62. rođendan. Ostaje nam da slavimo dan tvog rođenja dok smo živi, jer da nije bilo tebe, ne bi bilo ni nas. Nedostaješ beskonačno. 762

Sahrana je obavljena u najužem krugu.

TVOJI NAJMILIJI

Zauvijek tvoje, majka ZAGORKA i sestre SOFIJA, SVETLANA, IVA i LJILJA sa porodicama 763 Dana 15. juna 2020. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

Godina i 6 mjeseci je od smrti našeg voljenog

Njene VESNA i ANA SAVJAK

ANKE Petrove ĐUKANOVIĆ Njena đeca i unučad pośetiće njenu vječnu kuću 14. juna u 10 ura.

DRAGANA Ljubovog MILATOVIĆA

772

OŽALOŠĆENA PORODICA

Opraštam se od moje voljene tetke i druge majke

Sve što je dobro, časno i pošteno bilo je dio tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

759

Supruga GARA sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti voljene majke

753

ANKE ĐUKANOVIĆ

Šesnaest godina je od smrti

Tugu vrijeme ne briše, uspomene ne blijede, vječno ćeš ostati u našim srcima.

MILEVE TAPUŠKOVIĆ rođ. Vujošević

769

uz veliku ljubav i zahvalnost,

GORDANA 773

Kćerka VOJKA JOVANOVIĆ sa porodicom

ILIJE Savovog MARKOVIĆA Navršava se 40 dana od smrti drage majke Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava i nositi u srcu, a tuga za tobom je vječna. TVOJI NAJBLIŽI

Opraštamo se od naše voljene tetke i bake

751

ANKE ĐUKANOVIĆ

Tri godine su od smrti našeg roditelja

S ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. Kćerka MILICA STRUNJAŠ sa porodicom 770 Navršava se 40 dana od smrti drage majke

MILEVE TAPUŠKOVIĆ rođ. Vujošević S ljubavlju ćemo te čuvati od zaborava. Hvala na svemu,

VESELINA MARKOVIĆA Uspomene na tebe, tvoj lik i dobrotu vječno će ostati u našim srcima.

ANKE ĐUKANOVIĆ

Tvoje kćerke JELENA i JULKA sa porodicom BENJA, IVANA i BRANKO

Bićeš uvijek sa nama u našim srcima i mislima.

782

774

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Teta

TELEFON ZA INFORMACIJE

MILEVA

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Hvala ti na ljubavi, pažnji i znanju koje si nam nesebično pružala. Svaki susret sa tobom, bio je izuzetan za nas. Bila si posebna. Volimo te. Počivaj u miru.

Данас је година од смрти моје миле сестре

771

Kćerka NATALIJA MARKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

ОЛГЕ МИЛИЋЕВИЋ

babi ANKI

рођене Јовановић

Почивај у вјечном рају. Твој брат ВЕСЕЛИН ЈОВАНОВИЋ са породицом

Tvoja plemenitost ostaće vječno u našim srcima... 760

VUK i CACA

758

Navršava se 40 dana od smrti naše drage bake

ANKE ĐUKANOVIĆ Tvoji: MARA, MILKA i ZORAN VUJOŠEVIĆ Tvoja plemenita duša i častan život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe. Tvoja unučad: MILICA, MILAN i MILOVAN MARKOVIĆ 778

768

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. jun 2020.

Prije godinu prestalo je da kuca plemenito srce našeg

Pet je godina od kada sa nama nije naš voljeni suprug, otac, svekar i djed

Dana 14. juna 2020. navršava se 52 dana od smrti naše drage

MELVIDE MIME MULIĆ RADIVOJE – RACO Ćetkov SEKULIĆ

VELIZARA Markovog BRAJOVIĆA

Bespomoćni smo pred sudbinom kad život ispiše svoju posljednju stranicu, ali postoji ljubav koju smrt ne prekida, a vrijeme ne liječi. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav jer su Tvoja plemenitost i častan život zaslužili vječno poštovanje, a Tvoja dobrota i ljubav koju si nam pružio ostaju najljepše uspomene koje s ponosom nosimo u srcu.

Tvoji: sin TONI i snaha NINA 757

Tvoji: VIDOSAVA, LJILJANA, PREDRAG, SENKA, MARIJA i OGNJEN

Sa puno boli i tuge čuvamo sjećanje na tebe, ponosni što smo tvoji i što si ti bio naš.

SJEĆANJE

na moje drage Majku

Oca

NEVENKU MUGOŠA

NIKOLU MUGOŠU

14. 6. 2000.

7. 7. 2008.

Tetku

Sestru

RUŽU MUGOŠA

MIRU PEROVIĆ

10. 6. 2010.

29. 5. 2003.

752 Navršava se godina od smrti naše voljene

Tvoji: supruga SLAVICA, brat BOŽIDAR, sinovi MLADEN, MARKO i MIRKO, kćerka MARINA, snaha KRISTINA, zet GORAN i unučad MIA, KATARINA, TARA i KOSTA

VESNE Tomislavove PIŽURICE 776

U nedjelju, 14. juna 2020. godine najuža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću i zaliti je suzama.

Četrdeset je dana od smrti

OŽALOŠĆENA PORODICA PIŽURICA 765 Godina je od kada nije sa nama

Uvijek ste u mojim mislima.

JOVANKE Vojove MILJKOVIĆ

VESNA STOJOVIĆ sa porodicom

rođene Golović iz Kragujevca Voljena sestro, zbog korone, nismo mogli biti uz tvoju jedinicu Čedu dok si odlazila. Tugovaću uvijek za tobom.

754

VESNA

SJEĆANJE

Otišla si kad smo to najmanje očekivali, jer smrt je jača od života, ali nije od zaborava. Živjećeš u našim srcima i mislima dok postojimo.

DESA POPOVIĆ i njena djeca DRAGAN, DANA, CAJA i BILJA sa porodicama

na drage roditelje

Tvoj sin NIKOLA sa porodicom

775

764

Dragi moj

Godina je od smrti

NANDOR

OZANA

10 godina

NEĐO Prođe naših dugih 68 godina zajedničkog života skladnog i lijepog. Bilo je puno radosnih, srećnih i lijepih dana, ali bilo je i teških momenata sa kojima smo se uvijek zajednički borili. Hvala ti na ljubavi, poštovanju, pažnji i lijepim uspomenama. Poštovan, voljen i nezaboravljen, Uvijek u mom srcu i mislima Tvoja MILENA

20 godina

VESNE Majko, majko... Otišla si prerano i iznenada, na prepad za sekund. Ostavila si me kad si mi najviše trebala, ali zato ja neću i ne mogu ostaviti sjećanje na tebe. Neka ti moje suze ne remete vječni mir.

U našim ste srcima i mislima, uvijek voljeni i nezaboravljeni.

Ćerka IVANA sa porodicom

Vaši: ADRIJANA, BORISLAV i LJILJANA sa porodicama

766 Baba

Dragoj babi

749

756

Dragi

SJEĆANJE

na drage

DEDA Danas ti je rođendan. Tužni smo što nisi sa nama da ga proslavimo kao nekad. Hvala ti na velikoj i nesebičnoj ljubavi i pažnji. Hvala ti na lijepom i srećnom djetinjstvu koje smo proveli sa tobom. Počivaj u miru, dobri naš deda. Tvoja unučad: JOVAN, KATARINA i MILAN 750

SIKORA

VESNI

VESNA

Drugarice, drugarice naša... S ponosom i ljubavlju čuvaćemo uspomene i sjećanje na naše nažalost kratko druženje. Volimo te.

Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ.

MIA i LUCIJA 767

14. 6. 2010 – 14. 6. 2020. Djeda

2. 11. 2000 – 2. 11. 2020. Babu

Vole te UROŠ, LAZAR i ANJA 781

NANDOR

SIKORA

OZANA

Vrijeme prolazi, a svakim danom mi nedostajete sve više i više. Zauvijek u mom srcu. Vaš unuk DARKO SIKORA 755

TV program

Neđelja, 14. jun 2020.

SERIJA Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

RTCG 1 21:35

FILM

PRVA TV 23:00

Viktorija III

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Pad Olimpa

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:10 Program za djecu 13:10 Živa istina, r. 14:30 Nacionalni parkovi, r. 14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Oriđinali, r. 17:00 Sat tv 17:30 Mostovi, e. 18:10 Program za djecu 18:20 Dokumentarni program 19:20 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Preko veze 20:50 Krojač Maksimović, film 21:35 Viktorija III, s. 22:20 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Kerol, film 01:15 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00

Muzika Obrati pažnju, r. E sport Dokumentarni program, r. 10:00 Fudbal: Sutjeska – Budućnost, CFL, r. 12:00 Svi smo u igri, r. 14:00 Šetland, r. 15:10 Sveta Džudi, film 16:50 Jao, film 18:30 Dokumentarni program, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Dokumentarni film 20:35 Muzika 21:00 Šetland, s. 22:00 Zaštitnik, film 23:30 Dokumentarni program, r. 00:30 E sport

07:30 08:30 09:00 11:00 16:00 17:00 17:15 19:00 19:30 21:00 23:00 01:00 02:40

Zabranjeno voće, r. Auto moto show, r. Tate, r. Muzički program Auto moto show Žurnal Razvedi me, zavedi me, film Žurnal Folk, s. Muzički program Pad Olimpa, film Razvedi me, zavedi me, r. Pad Olimpa, r.

NOVA M 06:10 Centralni dnevnik, r. 06:50 Ljubav, navika, panika, r. 07:50 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 08:45 Muzički program, r. 10:30 Supertalenat, r. 11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, nastavak 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r. 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Supertalenat 22:00 Muzički program 23:30 Devet života, r. 01:10 Keš, r. 03:00 Bosonoga, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Evropske bajke, r. 08:30 Bejblejd, crtana serija 09:30 Pčelica, e. 10:00 Uzlijetanje, film 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine II, s. 20:05 Destinacija vjenčanje, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Poljubac kraj logorske vatre, film 00:00 Gospodin Niko, r. 02:30 Destinacija vjenčanje, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:15 13:10 13:30

Film Nemoguća ljubav, r. Preživjeti Beograd, r. Zakletva, r. Magazin in, r. Zadruga, uživo Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal

17:00 Zadruga, uživo 19:00 Scena, pregled sedmice 20:00 Film 21:30 Zakletva 22:30 Zadruga, uživo 23:00 Zadruga, uživo

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 14. jun 2020.

Marketing

NeÄ&#x2018;elja, 14. jun 2020.